ZBORNIK RADOVA PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET SVEZAK GEOGRAFIJA Izdavač: Univerzitet u Tuzli Prirodno-matematički fakultet Za izdavača: Dr. sc. Fehim Dedagić, dekan Odgovorni urednik: Dr. sc. Salih Kulenović, redovni profesor Uređivački odbor: Dr. sc. Salih Kulenović, redovni profesor Dr. sc. Izet Ibreljić, redovni profesor Dr. sc. Ibrahim Bušatlija, redovni profesor Dr. sc. Ibrahim Ahmetaj, vanredni profesor Dr. sc. Hasan Zolić, redovni profesor Dr. sc. Alija Suljić, docent Dr. sc. Nusret Mujagić, docent Tehnički urednici: Mr. sc. Semir Ahmetbegović Mr. sc. Sabahudin Smajić Štampa: "OFF-SET" Tuzla Za štampariju: Sadika Murić, direktor Tiraž: 150 komada Izlazi godišnje Odlukom Senata Univerziteta u Tuzli, broj 03-6125-11.8/04, od 17.12.2004. godine odobreno je izdavanje ovog zbornika. Prema mišljenju Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, broj 04-15-59-1/05, od 06.01.2005. godine ovaj Zbornik je, shodno članu 18. tačka 10. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga, oslobođen plaćanja poreza na promet.

ISSN: 1840-0515

SADRŽAJ 1. GEOGRAFIJA, EKONOMIJA I SAVREMENA ENERGETSKO-RESURSNA GEOPOLITIKA GEOGRAPHY, ECONOMY AND CONTEMPORARY ENERGETIC-RESOURCE GEOPOLITICS Dr. I. Ibreljić, Mr. Dž. Mešanović, A. Zaimović TRANSGRANIČNA SARADNJA KAO FAKTOR REGIONALNOG RAZVOJA – PRIMER ŽELEZNIČKOG SAOBRAĆAJA IZMEĐU SRBIJE I BOSNE I HERCEGOVINE CROSS-BORDER COOPERATION AS A REGIONAL DEVELOPING FACTOREXAMPLE, RAILWAYS BETWEEN SERBIA AND BOSNIA AND HERZEGOVINA Dr. Đ. Komlenović, Mr. E . Manić KULTURNO-HISTORIJSKE ZNAMENITOSTI I ETNOGRAFSKI SADRŽAJI NA PODRUČJU OPĆINE SREBRENICA KAO TURISTIČKI MOTIVI CULTURALLY-HISTORIC SIGHTS AND ETHNOGRAPHIC CONTENTS IN THE AREA OF SREBRENICA MUNICIPALITY AS A TOURISTICAL MOTIVES Dr. S. Kulenović, Mr. S. Smajić, Mr. A. Kadušić, Mr. S. Ahmetbegović, Mr. F. Kudumović OBIM, DINAMIKA I STRUKTURA INVESTICIJA NA PODRUČJU OPĆINE KALESIJA U PERIODU OD 1970. DO 2005. GODINE SCOPE, DYNAMICS AND STRUCTURE OF INVESTMENTS ON THE TERRITORY OF KALESIJA MUNICIPALITY IN THE PERIOD FROM 1970 TO 2005 Mr. Dž. Mešanović PROMJENE U NIVOU (I OCJENA) PRIVREDNE RAZVIJENOSTI I DINAMIKA RASTA DRUŠTVENOG PROIZVODA OPĆINE KALESIJA U PERIODU OD 1970. DO 2002. GODINE CHANGES IN THE LEVEL (AND ASSESSMENT) OF ECONOMIC DEVELOPMENT AND THE DYNAMICS OF GROWTH OF DOMESTIC PRODUCT OF KALESIJA MUNICIPALITY IN THE PERIOD FROM 1970 TO 2002 Mr. Dž. Mešanović STVARANJE POSLIJERATNOG IDENTITETA GRADOVA U BOSNI I HERCEGOVINI - NOVI TRENDOVI ILI NOVI URBICID THE CREATION OF AFTER WAR CITY’S IDENTITY IN BOSNIA AND HERZEGOVINA - NEW TRENDS OR NEW URBICIDE Dr. N. Mujagić OSVRT NA TERITORIJALNI I POPULACIONI RAZVOJ GRADA TUZLE REVIEW OF THE TERRITORIAL AND POPULATION DEVELOPMENT OF THE CITY OF TUZLA Mr. D. Džafić URBANOGEOGRAFSKI RAZVOJ GRADA TEŠNJA URBAN-GEOGRAPHICAL DEVELOPMENT OF CITY TEŠANJ Mr. A. Kadušić, Mr. F. Kudumović, Dr. S. Kulenović 7

2.

17

3.

27

4.

43

5.

51

6.

59

7.

73

8.

87

9.

RAZVOJ SEOSKIH NASELJA OPĆINE TEŠANJ DEVELOPMENT OF RURAL SETTLEMENTS OF MUNICIPALITY TEŠANJ Mr. A. Kadušić NEKE KARAKTERISTIKE DEMOGRAFSKOG RAZVOJA PERIPANONSKE MAKROREGIJE BOSNE I HERCEGOVINE U PERIODU OD 1991-2003. GODINE SOME CHARACTERISTICS OF DEMOGRAPHICAL DEVELOPMENT PERIPANONIC MACROREGION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA IN PERIOD 1991-2003. YEAR Mr. F. Kudumović, Mr. A. Kadušić PROMJENE U DEMOGRAFSKOM RAZVOJU PLANINSKO-KOTLINSKE MAKROREGIJE BOSNE I HERCEGOVINE U PERIODU OD 1991-2003. GODINE CHANGES IN DEMOGRAPHICAL DEVELOPMENT OF MOUNTAIN-WALLEY MACROREGION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA IN PERIOD 1991-2003. YEAR Mr. F. Kudumović STANOVNIŠTVO OPĆINE GRAČANICA POPULATION OF THE GRAČANICA MUNICIPALITY Dr. S. Kulenović, Mr. D. Džafić, A. Zaimović DOBNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA OPĆINE TUZLA U PERIODU 1953.1991. GODINE AGE STRUCTURE OF TUZLA MUNICIPALITY POPULATION IN PERIOD 1953.-1991. Dr. S. Kulenović, Mr. E. Jahić NEKE ANTROPOGEOGRAFSKE ODLIKE NASELJA URISIĆI SOME ANTHROPOGEOGRAPHICAL FEATURES OF URISIĆI SETTLEMENT Dr. A. Suljić PRIHVAT BOŠNJAČKIH PROGNANIKA I IZBJEGLICA U TUZLU ZA VRIJEME RATA 1992.-1995. GODINE – PRILOG PROUČAVANJU PRISILNIH MIGRACIJA BOSNIAK REFUGEES AND DISPLACED PERSONS HOSTED IN TUZLA DURING THE WAR 1992-1995. - ADDITION TO EXAMINATION ON FORCED MIGRATIONS Dr. A. Đozić, Dr. A. Suljić KLIMA U SLIVU RIJEKE SPREČE I NJENE SPECIFIČNOSTI CLIMATE IN THE SPREČA RIVER BASIN AND ITS COMMON CARACTERISTICS Mr. S. Smajić, Mr. S. Ahmetbegović PROBLEM VISOKIH VODA NA PROSTORU GORNJE SPREČE COMMON PROBLEMS WITH OVERFLOW IN THE GORNJA SPREČA AREA Mr. S. Ahmetbegović, Mr. S. Smajić MORFOSTRUKTURNE ODLIKE SLIVA RIJEKE SOLINE MORPHOLOGICAL CHARACTERISTIC OF SOLINA RIVER BASIN E. Hadžimustafić, Dr. A. Suljić, Dr. A. Baraković FIZIONOMSKA DIFERENCIJACIJA SLIVA RIJEKE JALE PHYSIOGNOMIC DIFFERENTIATION OF THE JALA RIVER BASIN Mr. S. Smajić, Mr. S. Ahmetbegović

101

10.

117

11.

127

12.

137

13.

151

14.

161

15.

171

16.

187

17.

201

18.

211

19.

219

Đ. Halilović PLANIRANJE I PRIPREMANJE NASTAVNIKA GEOGRAFIJE ZA IZVOĐENJE NASTAVE LESSON PLANNING AND PREPARATION OF A GEOGRAPHY TEACHER IN ORDER TO DELIVER A LESSON Mr. Komlenović. 251 . Jahić 229 21. 237 22.20. D. ORGANIZACIJA PROFESIONALNOG RAZVOJA NASTAVNIKA GEOGRAFIJE U ZEMLJAMA EVROPE ORGANIZATION FOR PROFESSIONAL DEVELOPMENT OF GEOGRAPHY TEACHERS IN THE EUROPEAN COUNTRIES Dr. Malinić INOVATIVNI NAČINI IZVOĐENJA NASTAVE IZVAN UNIVERZITETSKIH UČIONICA: "ISKUSTVENO UČENJE" KAO NASTAVNI METOD U VISOKOM OBRAZOVANJU I NAČIN PODRŠKE LOKALNIM ZAJEDNICAMA KOJE SU PREŽIVJELE GENOCID U BIH TAKING HIGHER EDUCATION BEYOND THE CLASS ROOM: EXPERIENTIAL LEARNING IN HIGHER EDUCATION AND CAPACITY BUILDING IN POST-GENOCIDE COMMUNITIES IN BIH H. Mr. E.

Prirodnomatematički fakultet. Ekonomski fakultet. 7 – 16 (2007-2008) Originalni naučni rad GEOGRAFIJA. energetika. U ovom radu se to znatno reducira pa se energenti svode na naftu i prirodni gas ali se svijet posmatra kao geopolitičan u čemu su geografija i ekonomija uglavnom objektivna datost. sc. Azra Zaimović. But. EKONOMIJA I SAVREMENA ENERGETSKO-RESURSNA GEOPOLITIKA GEOGRAPHY. Univerzitet u Tuzli. resources. profesor geografije. In this paper these aspects are significantly reduced so that resources are reduced to oil and natural gas but world is observed as geopolitical in which geography and economy are mostly realities. economy. Ova tematika se može posmatrati sa mnogo aspekata. bez obzira na to. Mr. Univerzitet u Tuzli Sažetak Savremena civilizacija je već duži period dospjela u "narkotičku zavisnost" od energetskih resursa pa su i energetsko-resursni problemi veoma često predmet debata na različitim nivoima koje dobijaju razne forme i postaju sve intenzivnije. Abstract The longer time modern civilisation fell in "narcotic dependence" of energetic resources and because of that energetic-recourse problems are very often a subject of debates in different levels which are getting different forms and becoming more intensive. ako ništa drugo. čitalac će vjerovatno ipak doći u situaciju da manje ili više aktivno razmišlja. without regard therewith. Danas se u svijetu svake godine proizvede i spali više od deset milijardi tona uslovnog goriva što rezultira da se energetski resursi nezadrživo troše a istovremeno multipliciraju i ekološki problemi pa je energija sve skuplja. No. Dževad Mešanović. This topic can be observed with different aspects.Zbornik radova PMF 4 i 5. energetic. svijet ubrzano ulazi u fazu razvoja u kojoj nema skuplje energije od nedostatka energije. Izet Ibreljić. reader will probably come in situation to think actively less or more or at least think about an open questions which are mentioned here. ECONOMY AND CONTEMPORARY ENERGETIC-RESOURCE GEOPOLITICS Dr. world is quicken entering in developmental phase in which lack of energy is the most expensive energy. onda barem o otvorenim pitanjima koja se ovdje postavljaju. Ključne riječi: geografija. Key words: geography. ekonomija. resursi. Every year in the world it is produced and combusted more than 10 billion tones of conditional fuel and the result of that is unrestrainable consumption of energetic resources. However. Međutim. ecological problems which are multiplying and energy is more expensive. redovni profesor. . viši asistent.

prije svega energetskih resursa. 1. Sticajem historijskih okolnosti odnosno posjedovanju Sibira potencijal novog oružja našao se najvećim dijelom u vlasti Rusije. pregovaračka pozicija EU i Rusije u novom sporazumu o strateškom partnerstvu i saradnji čini se da je dobrim dijelom izjednačena. predmet sve intenzivnijih debata koje imaju svoju geografsku.14 milijardi stanovnika. Evropski integracijski proces u novonastalim okolnostima dobija novi geografski okvir vizionarske degolovske Evrope od Atlantika do Urala ili pak evroazijsku sadržinu u kome su na zapadnom dijelu locirani danas već tradicionalni (kapital. ekonomsku i geopolitičku komponentu. Dž. oskudica energetskih resursa. Dosadašnji integracijski procesi u Evropi bili su naime i ostali primarno ekonomskog karaktera i počeli su se odavno geografski oblikovati od Irske do Rusije (sa eventualno Turskom). Dostignuti nivo razvoja početkom 21 stoljeća i razvojni ciljevi u narednim decenijama još više potenciraju evropsku neophodnost raspolaganja odgovarajućim kvantumom. Evropljani koji pojedinačno najčešće već imaju određene ekonomske i energetske bilateralne veze sa Rusijom kroz budući 8 . itd. sve više postaje spoljnopolitičko oružje. Ekonomsku ekspanziju ovog dijela evroprostora kontinuirano je međutim. Najvažniji budući naftovodi i gasovodi trebaju u bliskoj budućnosti da povežu energetske izvore u Rusiji i Centralnoj Aziji sa tržištima u EU. uz Srednji istok i Sjevernu Afriku.3 biliona GDP i cca 0. Ne zalazeći u analizu navedenih numeričkih indikatora. Riječ je o geoprostorima od cca 4. gas. izgradnju interevropske željezničke mreže.5 miliona km2. Posljednjih godina međutim. Da bi zaštitili svoju energetsku infrastrukturu Evropljani protežiraju energetsku liberalizaciju odnosno reciprocitet u energetskim odnosima sa ovom zemljom kao i diversifikaciju izvora energije bez obzira što to mnogo više košta. Zaimović Uvod Prije nekoliko decenija kretanje trupa ili tajni razmještaj raketa na određenom geoprostoru su rezultirali bojazan nekih zemalja za sopstvenu bezbijednost. povezuje se geoprostor od cca 17 biliona GDP i cca 0. Takvo interevropsko-rusko povezivanje dobija svoju potpuno novu geografsku i ekonomsku sadržinu. Nakon projekata koji se odnose na transport nafte i gasa i prenos elektroenergije mogli bi uslijediti i projekti investiranja u magistralne puteve. o "win-win" situaciji u kojoj svi imaju koristi. Tranzitirajući ekstrahovane energente na ovoj relaciji proizvođači ostvaruju velike prihode a naftovodi i gasovodi treba da budu izvor prihoda i za zemlje kroz koje prolaze po osnovu transportnih tarifa i rastućeg snabdijevanja ovim proizvodima. Evropsko-ruska energetska integracija kao realna mogućnost u Evropi budućnosti Multiplikovanje energetskih linija na relaciji Istok-Zapad evropskog geoprostora odnosno integracija ovog Kontinenta u energetsku prije svega naftnu i gasnu mrežu je. kao što je navedeno. Ibreljić. Riječ je dakle. ugalj) resursi pa se saradnja među njima nameće sama po sebi.I. Mešanović. pratila manja ili veća oskudica resursa.5 milijardi ljudi sa geoprostorom od 1. korištenje vodenih puteva.5 odnosno 14. Koristeći to ova zemlja nastoji da mnoge zemlje u svijetu uključi u međusobnu mrežu zavisnosti posjednika i korisnika energije. znanje) a u istočnom dijelu sve oskudniji energetski (nafta. Prvi projekti na ovu temu se manje ili više ubrzano operativno razrađuju. nameće kao geografski i ekonomski veoma povoljan partner sa kojim bi se mogao ublažiti ovaj evropski deficit. A. Sa šireg geostrateškog aspekta energetsko povezivanje evroprostora dobiva osim ekonomske i određenu geopolitičku sadržinu. Rusija se. Ekonomsko-populacijski posmatrano. prije svega nafte i prirodnog gasa izaziva također bojazan za bezbijednost pojedinih zemalja. tehnologija. Energija dakle.

budućnosti UN i želje SAD da oslabe nacionalni suverenitet i time internacionalizuju kontrolu nad svjetskim resursima nafte i drugim prirodnim bogatstvima" 4) . Paris. mart 2007. Tu je svakako i veliki ruski naftovod za Kinu kapaciteta 80 miliona tona nafte godišnje koji se investicijski privodi kraju. 21.2006. Prema energetskim analitičarima EIA proizvodnja nafte bi se ovdje mogla najmanje dvostruko povećati do 2015. Iz tog razloga "bitka za Kaspij" gdje se nalaze velike rezerve nafte i gasa sve više dobiva na intenzitetu. a evropski zahtjevi i nametanje istovjetnih demokratskih standarda se tretiraju kao imperijalni kompleks. U energetskoj geopolitičkoj igri u Evropi slučaj Kosova je specifičan i na njemu se prelamaju geopolitički ali i energetski nesporazumi EU i Rusije.Geografija. U suštini. "Kwh" br. treba riješiti dva krupna pitanja i to: zahtjev EU sa liberalizacijom energetike kojim se želi zaštititi njena energetska infrastruktura od strane kontrole i rusko protežiranje manje ili više prikrivenih protekcionističkih principa.2008 5) EIA 2007. Budući naftovodi i njihova geopolitička komponenta Evropske rezerve nafte locirane su najvećim dijelom u sedimentnim zonama (osobito u lagunama) u prostoru vlažne klime. ali već postoje planovi i o gasovodu i eventualnoj izgradnji gasne električne centrale" 3) . 2. Ovako (manje ili više modifikovano) razmišljanje ima danas znatan broj pristalica. Novoaktiviranim (2006. 4) "Politika" Beograd.5% svjetskih rezervi nafte uglavnom u norveškom i britanskom dijelu Sjevernog mora 5) dok Rusija i Kazahstan posjeduju 6. godine (na preko 4. Uz dugoročne investicije u rekonstrukciju postojećih ("Kosovo A" i "Kosovo B") i izgradnju novih ("Kosovo C" i "Kosovo D") termoelektrana ovaj region bi mogao postati jedan od glavnih izvoznika elektroenergije u JIE. 29 oktobar 2007.398. Prema ekspertima Svjetske banke "lignit je dakle. Ruski proizvodni i transportni kapaciteti stiču vremenom na ovom geoprostoru sve veću konkurenciju.4% svjetskih naftnih resursa. Prema mišljenju jednog skandinavskog političkog analitičara status Kosova je između ostalog "indirektna igračka u geostrateškoj igri svjetskih sila oko energetske sigurnosti Evrope.388. po ruskom mišljenju buduće strateško partnerstvo Rusije i EU uključuje kompleksan proces tranzicije njihovih odnosa. te odsustvo diskriminacije za strane investitore koji žele da participiraju u eksploataciji rudnog bogatstva na ruskoj teritoriji i prelazak Rusije iz sistema "imitacije demokratije" u okvire demokratskog sistema i ljudskih prava koji važe na Zapadu Evrope obzirom da po njima "Rusi nikad nisu upoznali istinsku demokratiju" 1) .3 miliona barela dnevno). najvažniji izvor energije na Kosovu. Beograd. ekonomija i savremena energetsko-resursna geopolitika zajednički sporazum zahtijevaju jednak pristup svih proizvođača gasovodima i naftovodima. naftnih rezervi. Beograd. Kinezi su već osigurali određene količine nafte nakon izgradnje kinesko-kazahstanskog naftovoda a već se uveliko gradi i kinesko-kazahstanski gasovod. str. 18.10 9 . br. Naime. godine) meganaftovodom od Kaspija do turskog dijela Mediterana nastoji se što više iskoristi centralnoazijske resurse i transportovati ih na 1) 2) "Le Monde". U Rusiji se pak od EU traži ravnopravan tretman koji ne bi obuhvatio samo energetiku.10. prema srbijanskim procjenama 2) kosovske rezerve uglja pretvorene u tone ekvivalentne nafte iznose preko 500 milijardi USD. U osnovi dakle. Zapadna Evropa raspolaže samo sa 1.01. 3) "Ekonomist".

Panevropski naftovod (PEOP) dužine cca 1300 km i skoro trostruko većeg kapaciteta bi koštao cca 3. Trasa budućeg Panevropskog naftovoda 6) "Ekonomist". Drugi. Turkmenistana i Kazahstana (nastavak naftovoda od Bakua do Supse) do sjevernog Jadrana uz direktno priključenje na Transalpski naftovod (koji snabdijeva Austriju i Njemačku) i imao bi i širu ekonomsku i ekološku sadržinu (podzemni transport naftetrostruko. kapaciteta 30-40 miliona t/god koji bi se gradio pretežno američkim kapitalom (cca 1. odnosno cisternama i reducirani broj tankera u sjevernojadranskim lukama). naftovodom Baku-Tbilisi-Ceyhan (BTC naftovod) dugačkim 1760 km u koji je investirano (uglavnom od strane zapadnih kompanija) preko 4 milijarde USD transportovaće se upočetku oko milion barela dnevno azerbejdžanske nafte a u strateškim planovima (SAD prije svega) u ove isporuke bi se (zaobilazeći Rusiju) uključile i centralnoazijske zemlje. Slika 1. Ovdje se dakle radi o većem regionalnom integracijskom poduhvatu koji bi realizovala zajednička razvojna kompanija kroz partnerstvo javnog i privatnog sektora. Po Turcima. Ibreljić. Beograd. Prema nekim izvorima 6) 10-35 miliona tona ruske nafte bi uskoro trebalo da se transportuje naftovodom dužine 280 km investicijske vrijednosti 0. Naime. A. odnosno desetostruko jeftiniji od transporta brodovima. čijom teritorijom (u dužini preko 1000 km) ova naftna magistrala prolazi i koji će samo na taksama po ovom osnovu zarađivati preko 300 miliona USD godišnje ovo je "put svile" 21 stoljeća.3 milijardi USD) bi povezivao Burgas i Vloru u Albaniji. Strateški cilj Zapada osloboditi se prevelike energetske zavisnosti od Rusije se na ovaj način dobrim dijelom realizuje. U trci za izgradnju novih naftno transportnih puteva uključene su posljednjih godina i balkanske zemlje prvenstveno kao “vezivno tkivo” između kaspijskih resursa i EU potrošača. Dž. Treći.I. 19 mart. Makedoniju i Bugarsku) dužine 895 km. 2007 10 .7 milijardi USD čiji bi vlasnici (51%) bile ruske kompanije na liniji Burgas-Aleksandropolis koji zaobilazi ekološki kritične Bosfor i Dardanele.5 milijardi USD i još bi više trebao reducirati evropsku ovisnost od ruskog naftnog "ventila" obzirom da bi se nafta dopremala iz Azerbejdžana. Mešanović. PEOP bi po prvim procjenama predstavljao ekonomski rentabilan projekat i "ekološki naftovod" ali i svojevrstan energetski most između naftom bogatog Kaspija i tržišta EU i zauzimao bi važno mjesto na karti evropskih naftovoda. konkurentni tzv AMBO ili “američki” naftovod (povezuje Albaniju. Zaimović Zapad mimo Rusije.

Ekonomski isplativ transport je već preko 2500 km a ovakva koncepcija distribucije gasa otvara i mogućnost njegovih novih primjena.5 Irak 1. kao što se uočava Rusija je u još povoljnijoj poziciji u odnosu na Zapadnu Evropu.9 UAE 3. Nasuprot tome.9% godišnje i narasti sa cca 100 triliona (2004) na cca 163 triliona kubnih stopa (2030). Najviše se interregionalne gasne konekcije u budućnosti očekuju na relaciji Rusija i Centralna Azija prema Atlantiku i Pacifiku dok bi se iz prostora Srednjeg istoka bilo za očekivati ekspanzivniji LNG izvoz pogotovo iz Katara prema Sjevernoj Americi i Evropi a iz Australije prema azijskim potrošačima.Geografija. prema raspoloživim podacima 8) povećala sa cca 1. ekonomija i savremena energetsko-resursna geopolitika 3. str.8 Rusija 27. zapadnog Sibira i poluotoka Jamal. May 2008.1 % Katar 15.5 SAD 3. Prirodni gas kao buduće spoljnopolitičko oružje Svjetske rezerve prirodnog gasa se procjenjuju 7) na maksimalnih 71 triliona kubnih stopa a njihova geografska distribucija po pojedinim zemljama je slijedeća: U Rusiji se nalazi više od četvrtine svih rezervi gasa u svijetu S.5 miliona TJ (1990) na cca 5.6% (pri čemu dominiraju Kina i Brazil sa stopom rasta od 4. 40 www. Italiji.1 Nigerija 2. Prema istom izvoru procjenjuje se da bi svjetska potrošnja gasa do 2030 godine mogla rasti po prosječnoj stopi od 1.6% svjetskih rezervi gasa (ispred Irana i Arabije) i najveći je izvoznik prirodnog gasa osobito iz ležišta zone Tjumena (srednji tok Oba). Racio rezervi i očekivane proizvodnje procjenjuje se na 65 godina. Ovakvu distribuciju koriste odavno naročito Japan. offshore rezerve Sjevernog mora predstavljaju samo 4% svjetskih rezervi gasa i relativno brzo će se iscrpiti u ritmu današnje ekstrakcije.1% godišnje te Indija sa 3. Južna Koreja i još neke druge zemlje.3 7) 8) EIA 2007. Arabija 3. Norveškoj.8% Ostatak svijeta 21. U susjednoj Hrvatskoj se privodi kraju studija izgradnje terminala na prostoru sjevernog Jadrana. U OECD Evropi potrošnja gasa samo za proizvodnju elektroenergije se. U zemljama OECD-a taj rast se procjenjuju po stopi od 0.7 Venecuela 2.pei magazine.6 % Slika 2.9 Alžir 2. Gas je danas regionalna roba jer je transport gasa još uvijek primarno vezan za gasovode a globalno tržište gasa je pak usko vezano za razvoj LNG terminala u kojima se tekući ohlađeni gas (na -160°C) utače u specijalne brodove tankere i transportuje na veliku daljinu. 11 . Rusija raspolaže sa 25.com.4% a u ostalim zemljama od 2. Velikoj Britaniji i Nigeriji. Posljednje procjene ukazale su na znatno veće rezerve ovog energenta u odnosu na ranije procjene u Centralnoj Aziji i Kini ali i na značajnu korekciju rezervi na niže u Holandiji.1% Iran 15. Svjetske rezerve prirodnog gasa po zemljama Što se prirodnog gasa tiče. Dio isporučenog LNG-a može biti distribuiran preko prihvatnih LNG terminala uz obalu ili rasplinjen i transportovan cjevovodima u unutrašnjost zemlje.5%). Naime.

Ibreljić. Pri tome treba imati u vidu i činjenicu da su proizvodni troškovi ruskih gasnih polja ("Jamal" i "Štokman" prije svega) znatno viši od onih u Africi. Gasni koridor Istok-Zapad zasad počinje na istočnoj obali Kaspijskog mora a prema željama zapadnih energetskih stratega trebao bi počinjati dublje u evroazijskom prostoru zaobilazeći Rusiju. U SAD se evropsku zavisnost od ruske energije korelira sa ruskim ekonomskim uticajem nad EU i slabljenjem transantlanskih veza. Poseban problem u ovom kontekstu (uz odnose sa tranzitnim zemljama) su veoma niske ruske investicije u proizvodnju i istraživanje novih ležišta gasa u Rusiji što pri ekspanziji domaće tražnje u budućnosti može rezultirati problem ruskog gasnog bilansa u dugom roku i bez obzira što se velike količine ovog energenta (po nekoliko puta nižim cijenama) preuzimaju iz centralnoazijskih zemalja. Ovdje je naravno problem i politička kriza u Nigeriji "nakon perioda petroeuforije" 10) .4% i to prvenstveno u proizvodnji elektroenergije. 2004. Kipar) preko protagonista strateškog partnerstva (Francuska. Pri tome treba imati u vidu da su članice EU po ovom pitanju dosta različitih stavova počevši od onih koje neprikriveno zastupaju ruske interese (Grčka. Češka) do hladnoratovskih pristupa ovoj temi (Poljska. Mešanović. 9) 10) "Večernji list" Zagreb. Litvanija). Zaimović miliona TJ (2005) a do 2030 godine se prognozira prosječna godišnja stopa rasta potrošnje ovog energenta od 1. Situaciju na ovom planu još više usložnjavaju monopolsko ponašanje ruskog "Gasproma" (istiskivanje "Šela" na "Sahalinu 2". libijskih i alžirskih gasnih polja te eventualno snabdijevanje Evrope afričkim gasom kroz tanssaharski gasovod (Nigerija-Niger-Alžir-EU) i investiranje u gasovode u Kanadi (Jukon-Britanska Kolumbija-Alberta) i SAD (Aljaskajužni dio SAD) itd. Dž.2007. Prije svega. Evropljani mogu u budućnosti biti prisiljeni da neplanirano ulažu kapital u rješavanje eventualne gasne krize rezultirane ovakvim ponašanjem ruskih firmi. Ovakve namjere ruskih energetičara su naravno uglavnom teško ostvarive. 25. Oxford.I. zatim drugi krak "Medgasa" kojim bi se alžirski gas transportovao u Španiju te gasovod "Magreb" kojim bi se već od 2009 Španija snabdijevala alžirskim gasom preko Maroka i Gibraltara. promjena smjera isporuka sa "Štokmana" npr) i nerealne želje ruskih kompanija za osvajanje svijeta kroz investiranje u kontrolu nigerijskih. A. Njemačka. Estonija. Pored toga. 213 12 .5 milijardi eura finansijski "težak" transsaharski gasovod koji bi povezivao deltu Nigera sa Al Kaleom u Alžiru 9) . "Reading Economic Geography" Blackwell Publishing Ltd. Španija) i "hladnih" pragmatičara (Velika Britanija. Geopolitičke posljedice ruske energetske invazije na EU kako to smatraju američki analitičari će rasti u korelaciji sa količinom ruske nafte i gasa koja ulazi u EU i sa izgrađenim kapacitetima naftovoda i gasovoda. Shodno tome svaka od ovih zemalja razvija i različite ekonomske bilateralne odnose sa ruskim energosektorom a i konkretne ugovore o isporuci gasa zaključuju odvojeno. zabrinjavajući djeluje i mogućnosti povećanja cijena ruskog gasa iznad "psihološkog praga" odnosno mimo uobičajenih kriterija koji vladaju na gasnom tržištu u određenom trenutku obzirom da se ponekad od strane ruskih gasnih menadžera ističe da je za evropske kupce najvažnija stabilnost isporuka a ne cijena. moćne konkurentske evropske i američke kompanije su takođe zainteresovane za investiranje u 4300 km dugačak i 7. uz tradicionalno snabdijevanje južne Evrope alžirskim gasom ovaj proces se danas još više intenzivira kroz nekoliko projekata i to: gasovod “Galti” kojim bi se od 2011 preko Sardinije distribuiralo u Evropu 10 milijardi m3 gasa godišnje. str. Crno more postaje važan dio ovog koridora a Turska kao nezaobilazna zemlja pri transportu energenata nastoji da što bolje valorizuje svoj geopolitički položaj energetskog transportnog mosta i pojača uticaj u turkofonom prostoru Evroazije što je dobrim dijelom kompatibilno sa interesima SAD. Italija.07. Osim toga.

manje pogodno u slučaju dirigovanja isporukama. a po nekima je uočljiva i njegova geopolitička sadržina tj. Gasovod "Plavi tok" koji dijelom ide ispod Crnog mora i povezuje Rusiju i centralnu Tursku ima zadatak da supstituiše transport gasa kroz ekološki već problematične Bosfor i Dardanele te da osigura sigurno snabdijevanje sve ekspanzivnije turske ekonomije značajnim resursom. samo manje količine isporuka u tečnom stanju na globalnom nivou. uticaj na članice eventualnog udruženja. Bez obzira što su poljski planeri (u saradnji sa onim u baltičkim zemljama) ustvrdili da bi trasa ovog gasovoda preko baltičkih zemalja i Poljske prema Njemačkoj (dakle članica EU) bila dvostruko jeftinija skoro je izvjesno da će "Sjeverni tok" u njemačko ruskoj varijanti biti preferiran od strane Evropske komisije. ekonomija i savremena energetsko-resursna geopolitika S vremena na vrijeme danas se pojavljuju i razmišljanja o stvaranju šire međunarodne organizacije snabdjevača gasom tj. Geoekonomska dimenzija programiranog investiranja u osnovi je inicirana geostrateškom logikom i zahtijeva svakako dublju analitičku geostrateško logičnu analizu koja nije predmet ovog rada. ekonomske i geopolitičke reprekusije na interevropske i transatlanske odnose. Ovdje će se samo ukratko navesti najvažniji gasni projekti koji bi mogli biti realizovani do 2020 godine i imati. Jedan krak bi išao preko Bugarske i Grčke do Brindizija u Italiji dok bi drugi pravcem sjever-zapad povezivao Bugarsku.Geografija. česta tema debatiranja na evropskim energetskim sesijama ali i u različitim političkim forumima trebalo bi da bude alternativa ranije izgrađenom gasovodu koji povezuje poluotok Jamal sa istočnom Njemačkom te da morskim dnom (zaobilazeći Baltik i Poljsku) poveže Njemačku i Rusiju. dugoročno utvrđivanje cijena. Mađarsku. kako za sad stvari stoje do formiranja ovakve organizacije neće uskoro doći. uticaj na globalno energetsko tržište. trebao da se spoji sa bugarskim gradom Burgasom i od Varne počinje račvati. Sloveniju i Austriju i dovodio ruski gas do Baumgartena gdje je lociran veliki evropski sabirni centar gasa. 4. Srbiju. prema najnovijim prognozama. reduciranje uticaja Turske na turkofone narode u postsovjetskoj interesnoj zoni Rusije odnosno ZND-u. Gasovod "Južni tok". Ovaj gasovod koji ide od Novorosijska dnom Crnog mora bi. na dva kraka. Energenti u ovom slučaju postaju ne samo ekonomske nego i geostrateške i geopolitičke sirovine. Bez obzira na specifičnosti gasnog tržišta u odnosu na naftno (manje pokretljivo. itd.). 13 . itd) potrošači gasa su već analizirali djejstvo ovog eventualnog udruženja sa različiti aspekata (uticaj na velike potrošače. Magistralni gasovod "Južni tok" versus gasovod "Nabuko" Ekspanzivna ruska energetska politika prema rubnim dijelovima Evroazije manifestuje se prije svega kroz intenziviranje planskih projekata odnosno programirano investiranje u naftovode i gasovode koji bi povezivali zapadnu Evropu i energetski bogate dijelove Rusije i postsovjeskog geoprostora koji je pod njenim političkim i ekonomskim patronatom. Gasovod "Sjeverni tok". neke vrste gas-OPEC-a kao decentralizovane organizacije. projekat koji zajednički forsiraju ruski "Gasprom" i italijanski "ENI" kroz "joint venture" aranžman kojim bi se prirodni gas transportovao iz Rusije i Centralne Azije u Evropu preko Crnog mora je za sve tranzitne zemlje "obećavajući komercijalno-energetski projekat".

Time je definisano "strateško partnerstvo između Srbije i Rusije u oblasti toplotno-energetskog kompleksa dugoročno na desetljeća" 13 .5 milijardi eura.com. godine) kapaciteta 30 milijardi m3 godišnje Rusi su riješili važnu kritičnu tačku u daljoj gasnoj ekspanziji prema Evropi. 22. Bio je to školski primjer uplitanja političkih interesa u ekonomske tokove. Rusko i bugarsko učešće u zajedničkoj kompaniji za izgradnju i upravljanje gasovodom "Južni tok" na bugarskoj teritoriji (iznosi po 50%) te naftovod Burgas-Aleksandropolis i rusko opremanje nuklearke "Belene" su prema ruskim zvaničnicima 11) "zasnovani na istorijskim korenima i prošlosti koji su stvorili bazu uzajamnog poverenja bez koga se ne može raditi ni u biznisu ni u politici" se međutim. U ekonomskom smislu ovaj slučaj je po nama najbolje pojasnio jedan poznati srbijanski ekonomist: "Na slučaju "NIS-a" porušeno je pravilo broj jedan iz knjige ekonomije-da se oskudni resursi moraju valorizovati na pravi način-što ređi resurs to viša cena. Gasovod "Južni tok" se mogao nastaviti na već završeni gasovod "Plavi tok" ali je taj pravac geostrateški ciljano izbjegnut da bi se onemogućilo Turskoj da kontroliše ruske gasne tokove prema Evropi. Političke. 21. Beograd. 18. Mešanović. Prognozna trasa gasovoda "Južni tok" Potpisivanjem ugovora sa Bugarskom o izgradnji ovog gasovoda (do 2014. pored dionice magistralnog gasovodnog sistema "Južni tok" izgraditi relativno veće gasno skladište u Banatskom dvoru te rekonstruisati "Naftna industrija Srbije" ("NIS"AD). Zaimović Slika 3. Dio trase "Južnog toka" kroz Srbiju je okvirno dogovoren rusko-srbijanskim gasno-naftnim aranžmanom.06. Po navedenom sporazumu u Srbiji bi se (do 2014 godine) trebalo.2008 BBC Russian.2008 "Politika".2008 14 . ekonomske i geopolitičke rasprave na ovu temu su u Srbiji dugo trajale pri čemu su se posmatrali više trenutni nego dugoročni aspekti ovog aranžmana pogotovo u vezi prodaje "NIS-a". A.01.4 milijardi eura i uz ulaganje 0.01. Dž. To sumarno u ekonomskom smislu znači da Rusi postaju 51% vlasnici novoformiranih kompanija za tranzitiranje i skladištenje prirodnog gasa u Srbiji i preuzimaju 51% akcija "NIS-a" uz cijenu od 0. rušenje institucija tržišta kao što je tender i tako otvaranje prostora za sumnje i transparentost odnosno zloupotrebe 14 "). 25. prema američkim političkim analitičarima tretiraju kao "rusko kompletiranje monopola na bugarskom tržištu energetike" 12) U institucijama EU se nije poklonila značajnija pažnja ovoj "velikoj ruskoj igri" za jačanje uticaja u Evropi.01. Beograd.I.2008 "Politika". Slično je na ovu temu reagovala i Evropska komisija te menadžeri iz evropske gasne privrede. 11) 12) 13 14 "Politika". Ibreljić. Beograd.

Eventualni priključak na gasovod "Nabuko" je zasad znatno realnija opcija za BiH. U Hrvatskoj. koju gasovod "Južni tok" zaobilazi smatra da je to odgovor na hrvatsko odbijanje (iz ekoloških i strateških razloga) naftnog projekta.). U posljednje vrijeme međutim uočava se da su te prepreke rješive. ekonomija i savremena energetsko-resursna geopolitika Za razliku od Srbije Mađari su u ovom gasnom aranžmanu ravnopravni partneri obzirom da 50% učestvuju u izgradnji i shodno tome podjeli profita. Slika 4.Geografija. Međutim velika gasna igra 21 stoljeća se nastavlja. itd. Geoekonomska strategija "Južni tok" odnosno gasnog umrežavanja Rusije i EU odnosno povezivanje evropskih potrošača sa proizvođačima gasa iz bliskoistočnog dijela evroazijskog Rimlanda označava još viši intenzitet energetske zavisnosti EU od Rusije te kao takva ima naravno već danas alternativu verifikovanu kroz gasovod "Nabuko". Gasovod "Nabuko" kojim se predviđa transport gasa iz Centralne Azije do Evrope zaobilazeći rusku teritoriju čime bi se reducirala opasnost od ruske komercijalne ili političke ucjene mada iniciran prije "Južnog toka" je neko vrijeme bio suočen sa problemima vezanim za nemogućnost osiguranja potrebnih količina gasa za evropsko tržište te razlika u pristupu ovom projektu od strane pojedinih članica EU (Njemačka vezana za "Sjeverni tok". U Bosni i Hercegovini koju "Južni tok" takođe zaobilazi je postojala naglašena nerealna želja u Republici Srpskoj da ovaj gasovod prođe kroz geoprostor ovog bosanskohercegovačkog entiteta tim više što je kao i u Srbiji većinski kapital naftne industrije takođe prodat Rusima (pod sumnjivim okolnostima). U Sloveniji se gasovod "Južni tok" prihvata obzirom da se nastoje diversifikovati energetski resursi i osigurati stabilnost u gasnoj industriji. Ovdje se smatra da Rusima ne treba dozvoliti da. "Nabuko" gasovod je prema relevantnim procjenama jeftiniji projekat od "Južnog toka" i podrazumijeva prolazak gasovoda kroz pet zemalja koje bi u istoj srazmjeri od po 20% putem svojih nominiranih kompanija investirale u ovaj projekat. kao što je to slučaj u Srbiji steknu monopol nad hrvatskom energetskom infrastrukturom. "Družba Adria" kojim se ruska nafta trebala transportovati tankerima u svijet preko luke Omišalj. Rješavanje problema "tehnički rezervi" sa Turskom motivisanih pretežno političkim razlozima te novoutvrđene rezerve gasa u Azerbejdžanu i Turkmenistanu kao i moguće priključenje iračkih i iranskih gasnih polja ovom projektu (što naravno podrazumjeva rješavanje nuklearnih tenzija Zapada i ove zemlje) su bitni preduslovi za intenzivnije reaktiviranje odnosno pretvaranje “Nabuko” ideje u realan projekat. Italija za "Južni tok". Prognoza trasa gasovoda "Nabuko" Zaključivanjem ugovora o izgradnji "Sjevernog toka" sa Njemačkom i "Južnog toka" sa zemljama kroz koje bi on prolazio čini se da je Rusija stekla stratešku prednost u programu gasnog snabdijevanja EU. Projekat "Nabuko" pored manje ili više aktivno članica EU 15 .

398. Prezentirani rad je imao za cilj da izloži samo segmente ove veoma aktuelne tematike ne zalazeći u detaljizaciju i samo nagovjesti neke aspekte moguće budućnosti veoma složenih globalnih odnosa proisteklih iz energetsko-resursnog kompleksa. Moskva.V.J. 2008 11. Moskva. u SAD se posebno naglašava činjenica da ruske kompanije najveći dio ostvarenog profita investiraju u akviziciji strateško-energetske infrastrukure u Evropi a znatno manje u transport i razvoj kapaciteta proizvodnje gasa. Zaključak U savremeno doba energenti predstavljaju ne samo ekonomske već i geostrateške i geopolitičke resurse i često se tretiraju kao spoljnopolitičko oružje koje se koristi u skladu sa ekonomskim ali i geopolitičkim interesima. "Geopolitics". EIA 2007 7. mart 2007 8.. 2001 6.. Zaimović forsiraju posebno SAD koje kritikuju ruske nabavke gasa od zemalja ZND-a koje realizuju na Zapadu po trostruko većim cijenama koristeći komercijalnu prinudu i stratešku kontrolu nad tim zemljama kao i činjenicu da se taj gas transportuje preko ruske teritorije. Routledge. "Politika"..P. www. "Geoistorija Kaspijskoga regiona i geopolitika savremenosti". Kolosov. Beograd. A.A.com 12.BBC Russian. Moskva. Pored toga. "Kwh" br.com 16 . Mironenko.pei magazine. Baku. ima mišljenja da će ovdje ipak biti riječ o jednom projektu pa je moguća i svakako neophodna u budućnosti saradnja Rusije. geostrateškom i geopolitičkom planu. I. Dž. Blackwell Publishing Ltd. 2004 10. 2003 5. Vasilenko.S. Geoekonomska dimenzija nadmetanja u ovladavanju energetsko-resursnim potencijalom i kontrole transportnih puteva od proizvodnje do potrošnje danas je posebno aktuelno na evroazijskom prostoru.. 2. 2002 4.. EU i SAD ali i mnogi drugi učesnici koji pokušavaju da u njoj profitiraju na ekonomskom. "Reading Economic Geography". "Geopolitika Kavkaza". N. Svakako projekat "Nabuko" u američkim geoenergetskim analizama nije samo alternativa snabdijevanja Evrope gasom i faktor reduciranja ekonomske i energetske moći Rusije već i geostrateški projekat kojim se trebaju mijenjati politički odnosi i interesne sfere u kaspijskom geoprostoru odnosno jačanje zapadnih uticaja u centralnoj Aziji. "Aspekt Press". Ovakve stavove podržava i većina članica EU ali svakako treba još riješiti čitav niz pitanja koji otežavaju ili čak dovode u pitanje realizaciju ovog projekta.2003 Agnew. Oxford. "Geopolitika". "Elm". Kako će se stvari na planu budućih gasnih sistema dalje odvijati danas je teško predvidjeti ali kao ozbiljno treba uzeti i razmišljanje nekih energetskih analitičara da projekti "Južni tok" i "Nabuko" dugoročno posmatrano i nisu konkurenti. 2008 9. Mešanović.S. "Meždunarodnie otnošenija". U centru ekonomske i energetsko-geopolitičke igre su Rusija. Beograd.A. London. Ibreljić. "Geopolitika i političeskaja geografija". i EU i SAD da se on čim prije realizuje. Reference 1. Beograd. "Ekonomist". www. K.I. Gadžiev. 3.1998 Darabadi. Osim toga.. Logos.

naučni saradnik. ali i obeju država u celini. sa druge strane aktuelno je još iz perioda XIX veka. Emilija Manić. Povezivanje rudarskog i industrijskog Tuzlanskog basena i plodne Semberije sa jedne strane. da bi tokom XX veka dobilo na još većem značaju sa proklamovanjem Koridora X kao panevropskog koridora. sa Podrinjem i Posavinom. regional development. With these railroads. Serbian and Bosnian border regions got new wave of fast and efficient incorporation in the European traffic system. asistent. Ključne reči: transgranična saradnja. U datom istraživanju se iznose ključni razlozi postojanja i modernizacije ovih trasa. as well as their influence on the over whole regional development. 17 – 25 (2007-2008) Originalni naučni rad TRANSGRANIČNA SARADNJA KAO FAKTOR REGIONALNOG RAZVOJA – PRIMER ŽELEZNIČKOG SAOBRAĆAJA IZMEĐU SRBIJE I BOSNE I HERCEGOVINE CROSS-BORDER COOPERATION AS A REGIONAL DEVELOPING FACTOREXAMPLE. but the real attraction it gains with proclamation the Corridor X as the most important pan European corridor in the Southeast Europe.Zbornik radova PMF 4 i 5 . Economic connections between two regions in these countries – mine and industrial Tuzla basin and fertile Semberia region. railroad. regionalni razvoj. u prvom redu železničke. Mr. železnica. Key words: cross border cooperation. in the first place through railroad projects. Ekonomski fakultet. Datim železničkim trasama otvara se mogućnost pomenutim regijama brzog i efikasnog uključivanja u evropski saobraćajni sistem. kao i njihov uticaj na ukupni regionalni i ekonomski razvoj posmatranog područja. Univerzitet u Beogradu Sažetak U radu se daje osvrt na mogućnost transgranične saradnje Srbije i Bosne i Hercgovine kroz ulaganja u zajedničke infrastrukturne projekte. Pedagoški institut u Beogradu. In this research. Đurđica Komlenović. we bring out main reasons for existence and modernization of these railroads. RAILWAYS BETWEEN SERBIA AND BOSNIA AND HERZEGOVINA Dr. railroad corriodors . has been actual for a long period of time in the history. železničke trase Abstract In this article we are trying to give one possible chance of cross border cooperation between Serbia and Bosnia and Herzegovina through infrastructure projects.

srpkom državnom železnicom. već krajem XIX veka planirana je izgradnja pruge normalnog koloseka na relaciji: ValjevoOsečina-Zavlaka-Loznica-bosanska granica i Ruma-Šabac-Lešnica-Loznica..decembar 1898. na taj način povezane su. godine Ministarstvu rata da se izgradi pruga do Zvornika gde bi se sastajale četiri trase/kraka: Rača-Bijeljina-Zvornik. decembra 1898. tokom proteklih deceniju-dve. U tom kontekstu posmatraćemo mogućnosti uspostavljanja međusobne saradnje između Srbije i BiH na pitanjima projekta realizacije mežusobnog železničkog povezivanja. Kalaj. U isto vreme gradi se pruga i most preko Save od Beograda do Zemuna. prekidani su i do danas nisu završeni. svi projekti koji promovišu transgraničnu saradnju dobijaju na važnosti. Pruga Ruma-ŠabacLešnica-Loznica-Brasina-Zvornik funkcionisala je sa malim prekidima. Na makedonskoj teritoriji izgrađena je pruga od Skoplja do Ristovca i puštena je u saobraćaj 6. počela je 12. objavljeno u „Srpskim novinama“ broj 281 od 23. dve moćne države. godine. E. maja 1888. Ove deonice postupno je gradila država uz ustupanja privatnim koncesionarima 2 . Nakon puštanja prve pruge. Postojeći železnički koridori između dveju zemalja Razmišljajući o boljem povezivanju susednih krajeva Srbije i Bosne. za putnički i teretni saobraćaj. ali i kao važan integrišući segment prostora kroz koji prolazi. godine trasirane su i izgrađene kraće deonice lokalnih pruga normalnog i uskog koloseka. Brčko-Brezovo 1 2 Ristovac je naseljeno mesto na granici sa Makedonijom. J. avgusta 1884. radovi se nastavljaju na pruzi Niš-Vranje-Ristovac 1 . predložio je 1896. juna 1881. 1980). Prva razmišljanja o izgradnji pruga. Uslovi izgradnje pruge regulisani su članom 1. godine. Na žalost. Zakona o građenju i eksploataciji novih železnica. Beograd-Niš. a radovi na remontu pruge planirani su za poslednju deceniju prošlog veka. „gvozdenih mostova“. Zbog toga. Radovi na pruzi Osečina-Zavlaka-Loznica-bosanska granica počinjali su uoči svih ratova na našim prostorima u XX veku. čiji je cilj realizacija ideje međusobnog povezivanja. 6. ali i kao nove mogućnosti za ubrzaniji ekonomski razvitak tih zona. prostor Balkana nije bio najpoželjnije mesto za širenje ideja o međusobnoj pograničnoj saradnji. Manić Uvod Većina država u Evropi danas transgraničnu saradnju među susedima posmatra kao vid poboljšanja sigurnosti i uspostavljanja veza u svojim pograničnim zonama. a to se prevashodno odnosi na infrastrukturne projekte. tako je uspostavljen železnički saobraćaj od Zemuna i Beograda. 18 . Još tada se železnica videla kao neosporan faktor ekonomskog razvoja. na prostoru Balkana datiraju od sredine XIX veka. preko Niša i Ristovca i dalje do Skoplja. a ona je najjeftinija i najproduktivnija „gvozdenim putem“ koji vodi kroz Srbiju i kroz Bosnu. Turskoj i Austro-Ugarskoj monarhiji bila je neophodna saobraćajna veza sa Carigradom i Bečom i dalje sa Evropom. godine. Radovi su završeni i deonica je puštena u saobraćaj 20. U isto vreme na prostorima Bosne i Hercegovine Austro-Ugarski poglavar u Bosni i Hercegovini. Posle Berlinskog kongresa Srbija je zaključila Konvencije sa Austro-Ugarskom o izgradnji železničkih pruga na svojoj teritoriji u dužini od oko 450 km (Nikolić. godine.Đ. Od puštanja u saobraćaj prve pruge pa do 1904.Komlenović. godine. Gradnja prve srpske državne železnice. Austro-Ugarska na jednoj i Turska na drugo strani.

Programom modernizacije železničke mreže Bosne i Hercegovine do 1975. Od Bosanske Rače do Ugljevika Austro-Ugarska je sagradila prugu uskog koloseka u dužini od 44 km. fizičkog i infrastrukturnog integriteta prekograničnih oblasti. na ovoj pruzi odvijaće se redovan putnički i teretni saobraćaj. nakon svečanog otvaranja. završen je omladinskim radnim akcijama u drugoj polovini prošlog veka (pruga TuzlaZvornik upravo je izgrađena omladinskim radnim akcijama). br. ugljem iz tuzlanskog basena za Loznicu i za druge kupce. Saobraćaj na ovoj pruzi pratile su i neznatne poteškoće kao što su otežano snabdevanje dizel gorivom i smanjena brzina vozova na srbijanskoj strani uzrokovana ne remontovanom prugom. Rat koji je zahvatio Bosnu i Hercegovinu prouzrokovao je prekid svih komunikacija sa Srbijom. na deonici pruge Živinice-Zvornik. i dalje Savom. To se postiže. Jula meseca 1950 godine.. Tek nakon toga sledi drugi prioritet koji 19 . Ove pruge koje presecaju Posavinu i donje Podrinje. Ubrzo su počeli istraživački radovi na potezu tunela Križevići. januara 1992. a iz Sremske Rače do Šida prevožen je šljunak. u dužini od 28. Nakon pet i po godina gradnje. Radovi na modernizaciji pruge su počeli tek 1987. u ovo vreme. Povreno saobraćaju teretni vozovi koji prevoze: šljunak.Transgranična saradnja kao faktor regionalnog razvoja – primer železničkog saobraćaja između Srbije i Bosne i Hercegovine Polje-Bijeljina-Zvornik.3 km. automobilima i glinicom za srbijansko tržište. a izgradnja železničke pruge odložena je za neko drugo vreme. žitarice. Zajednički projekti u oblasti železničkog saobraćaja . Ovom prugom iz Ugljevika do Bosanske Rače. dugoj 45.9 km zamenjen je normalnim kolosekom. uspostavljena je veza izmedju Sarajeva i Beograda. od 22. pre svega. koksom iz Lukavca za Loznicu. imale bi veliki značaj za vojni. prugom normalnog koloseka desilo se posle Drugog svetskog rata. Saobraćaj na pruzi Tuzla-Zvornik prekinut je 26. ekonomski i kulturni razvoj ovih krajeva. godine prošao je prvi teretni voz koji je prevozio „golfove“ iz vogošćanskog TAS-a. dužine 44 km. Lukavac-Sprečko polje-dolina Drinjače-Zvornik i ZavidovićiOlovo-Kakanj-Zvornik. po procenama stručnjaka. veštačko đubrivo i naftne derivate. Narednih 55 godina. industrijsku so. jačanjem međugranične infrastrukture i rešavanjem onih problema koji su za susedne države od interesa. godine bilo je planirano da se završi studija i projekti oko izgradnje pruge normalnog koloseka Tuzla-Zvornik. Danas je ovo međunarodna pruga. Ovaj poduhvat i mnogi drugi. odnosno. staro i armirano gvožđe. Povezivanje sremske i bosanske strane. krenuli su i drugi teretni vozovi. Ovim činom zvanično je obeležen završetak pruge Tuzla-Zvornik. koje su projektovali austro-ugarski stručnjaci. Teretni vozovi su natovareni gvozdenom rudom iz Omarske za železaru u Smederevu. godine. drvo. uski kolosek od mosta na Savi do Bijeljine u dužini od 19. Samo za jedan mesec prugom TuzlaZvornik propušteno je 270 vozova sa oko 216 000 netotona raznog tereta (Železničke novine. a to zahteva hitnu modernizaciju pruge RumaZvornik. oktobra 1912. prenošen je ugalj. Prugom Sarajevo-Tuzla-Zvornik-Ruma-Beograd. aprila 1992. godine. 25 km u Srbiji i 18 km u Bosni i Hercegovini. Privatna pruga normalnog koloseka Šid-Sremska Rača-Sava. 17. godine. nije se ni razmišljalo. Po procenama stručnjaka prave i pune efekte pruga će imati kada bude osposobljena za brzinu vozova od 120 km na sat. januara 1992). O putničkom saobraćaju. U isto vreme ŽTP-a Sarajevo i Beograd usaglasili su red vožnje za putnički saobraćaj koji treba da krene krajem maja. 1680.pan-evropski koridori Jedna od prvih prioritetnih mera prilikom uspostavljanja transgranične saradnje jeste jačanje prostornog. Iz pravca Rume prevožen je raznovrstan teret koji u Bosnu i Hercegovinu ulazi samo ovom šinskom vezom.4 km predata je u saobraćaj 22.

Saobraćajna. Manić podrazumeva jačanje prekograničnih inicijativa u cilju olakšavanja integracije tržišta i povećavanja koherentnosti među lokalnim zajednicama. godine. postoji jasna strategija EU oko saobraćajne politike i razvoja saobraćajne infrastrukture na teritoriji Unije. marta 1999. Prugama Šid-Sremska Rača-Sava i Tuzla-Zvornik. natovarene predratne 1992. Isporuka gvozdene rude. jedan od neophodnih uslova i njeno bolje infrastrukturno povezivanje. godine. 4 Pruga E70 čini deo magistralnog pravca koji je definisan Evropskim sporazumom o najvažnijim železničkim prugama (AGC) potpisanim 1986. godine i da je moguć prevoz preko Kalesije i Tuzle do Doboja (Kostadinović. pre svega. Pokazalo se da izgrađenost jedne teritorije u infrastrukturnom pogledu doprinosi daleko jednostavnijem i lakšem inkorporiranju u zajednicu kakava je EU.Đ.Komlenović.Ruma uspostavljen je železnički saobraćaj između istočne Bosne i Hercegovine i zapadne Srbije i obema državama je to otvorilo mogućnost znatno većeg ekonomskog povezivanja. Razvojem železničkog saobraćaja na ovoj pruzi stvoreni su uslovi za komercijalni prevoz putnika i robe iz Bosne i Hercegovine ka Srbiji i obrnuto. Ovo nije samo važno sa aspekta Srbije i Bosne i Hercegovine. Sporazumom je predviđeno da redovni teretni saobraćaj na graničnoj pruzi može da otpočne 10. godine potpisan je Privremeni sporazum između „Zajednica Jugoslovenskih železnica“ i „Bosanskohercegovačke željezničke javne korporacije“ o regulisanju međusobnih odnosa i odvijanju saobraćaj na pruzi Brasina-Zvornik Novi. već i sa gledišta članica Evropske unije (EU). godine 3 . Međudržavni politički razlozi su odložili primenu pomenutog Sporazuma. 20 . Februara 1999. koji predvidja da se železnički saobraćaj između dve države odvija na graničnim prugama Brasina-Zvornik Novi i Sremska Rača NovaBijeljina. godune. pa i železnička mreža zemlja zapadnog Balkana. iz Ljubije ka Smederevu preko Doboja i Zvornika krenula je avgusta 1999. Istambula do Ankare. S. Ljubljane. Prvi voz koji je prošao prugom Brasina-Zvornik Novi-Tuzla prevozio je hlor iz Rumunije za Tuzlu a iz pravca Doboja vagoni su bili natovareni ugljem koji se isporučuje u Novom Sadu. Strategija za izgradnju 3 Proizvodnja i prerada gvozdene rude u Ljubiji otpočela je 2000 godine. ubrzo je počela i redovnija isporuka rude ka Srbiji. Zagreba. Niša. E. Trsta. Tranzitne saobraćajnice u regionu zapadnog Balkana su veoma važne za međunarodnu trgovinu. dugoročno posmatrano treba da postane sastavni deo proširene transevropske saobraćajne osovine mreže TEN. odnosno jaču koheziju kojoj EU stremi. EU potencira infrastrukturne projekte kod zemalja-kandidata prilikom sprovođenja procesa stabilizacije i pridruživanja EU. novih zemalja-članica EU. 2000). Ova magistralna pruga se proteže od Pariza preko Modane. ali i prema njenim graničnim područjima i teritorijama potencijalnih kandidata za ulazak u EU. Definitivno. Efektivna saobraćajna mreža predstavlja preduslov za slobodno kretanje robe i putnika i uslov za ekonomski razvoj. Teretni saobraćaj na ovoj pruzi odvija se i danas. Saobraćajna povezanost u regionu zapadnog Balkana je za zemlje članice EU značajna s gledišta tranzitnog saobraćaja. Milana. Sofije. Uspostavljanju graničnog železničkog saobraćaja između SR Jugoslavije i Bosne i Hercegovine prethodio je Sporazum između Savezne vlade SRJ i Ministarskog saveta BiH potpisan juna 1998. Torina. Beograda. ali i uključivanje preko Rume i Šida na pruge i puteve evropskog značaja 4 kao i na železnice na Koridoru X. Svaćeno je da je za ekonomsko i političko povezivanje..

Viena. a sastavni deo ove mreže je povezivanje sa saobraćajnom mrežom celog regiona i sa pan-evropskim saobraćajnim koridorima i sa mrežama TEN-T i TINA. koji je nasledio transportnu rutu kroz Jugoistočnu Evropu iz vremena pre ratnih sukoba. 1997. Na ovoj konferenciji predloženo je uspostavljanje Koridora X.  Pri izgradnji saobraćajne mreže koriste se principi politike saobraćaja EU (osnova privrednog razvoja i razvoja saradnje između pojedinačnih vrsta saobraćaja. godine u Helsinkiju održana je Konferencija o panevropskim koridorima.Transport Strategies.  Prioritetno je obnavljanje postojeće infrastrukture (sa naglaskom da bi investicije u novu infrastrukturu trebale biti minimalne). Nakon završetka ratnih sukoba na teritoriji bivše SFRJ. a za države kroz koje prolazi ili koje su u njegovom neposrednom okruženju. Saobraćajni koridor X bio je veoma prometan i korišćen pre devedesetih godina prošlog veka.Transgranična saradnja kao faktor regionalnog razvoja – primer železničkog saobraćaja između Srbije i Bosne i Hercegovine mreže infrastrukture pan-evropskih koridora na teritoriji Balkana zasniva se na nekoliko ključnih principa (Grupa autora. Karta 1: Železnice na pan-evropskim koridorima zapadnog Balkana Izvor: Group of authors (2002). Ova trasa je bila od izuzetnog značaja za povezivanje Zapadne Evrope sa Grčkom i Turskom. koju sačinjavaju multimodalne saobraćajne veze i saobraćajni čvorovi. European Comissinon TINA-VIENA. 2004):  Strateškoj saobraćajnoj mreži za transport putnika i robe.  Investicioni program za realizaciju plana infrastrukture saobraćaja zasniva se na ekonomskoj istrajnosti projekata (na osnovu dosadašnjih iskustava visina investicija bi se trebala kretati na nivou oko 1 – 2% HDP (grubog domaćeg produkta) u zemlji). Ovaj koridor predstavlja okosnicu pan-evropske mreže na Balkanu. a prednost se daje onim vrstama saobraćaja koje manje opterećuju životnu sredinu). čini najznačajniju 21 .

 elektrifikacija pruge od Dimitrovgrada do Kalotrine – finansira EIB. Memorandum podrazumeva i rekonstrukciji i izgradnji Koridora Vc.6% čini jednopružni kolosek. Preko njega se BiH „kači“ i na Koridor X. Manić saobraćajnu arteriju. a ogranak B je 100% elektrificiran i 97. godine kada je EU proširila svoje članstvo na istok. Hrvatska. Realizacija ideja oko njegove rekonstrukcije i dogradnje zaživela je na Ministarskoj konferenciji u Solunu 2001. Drugi važan koridor za prostor zapadnog Balkana. Od posebne je vežnosti činjenica da se ogranak Koridora V. Za izgradnju i rekonstrukciju mreže na ovim prostorima planirano je 16 milijardi EUR. Postojeću mrežu koridora. Svakako će modrenizacija i funkcionisanje jednog ovakvog sistema pan-evropskih železničkih koridora usloviti brže napredovanje ekonomije zemalja kroz koje prolaze i koje se nalaze u njihovom neposrednom susedstvu.  modrenizacija pravaca Beograd – makedonska granica. od čega je 251 km sa duplim kolosekom. godine i pod istim pokroviteljima kao u prethodnom projektu. Mađarska. Koridor V i njegov ogranak Vc dobija na značaju posle 2004. kao i železničkog pravca dužine 2529 km. postaju značajni jer su prva spona tih zemalja sa teritorijom i tržištem EU. šanse za realizaciju 22 . Elektrificirano je 80% pruga. ukršta sa Koridorom X u neposrednoj blizini teritorije BiH.3% sa duplm kolosekom.  izgradanja mostova kod Novog Sada i Ostružnice – finansira EIB. te da se ona poprečnim trasama na njega direktno naslanja. E. Ogranak C je u celini sa dizel lokomotivama.Đ. Razvojem koridora planirano je da se podstakne infrastrukturno uključivanje novih zemalja-članica u postojeći saobraćajni sistem EU. odnosno Srbiju i BiH. kada je potpisan Memorandum o razumevanju od strane ministara saobraćaja zemalja kroz koje prolazi koridor (Austrija. koji ima za cilj povezivanje Centralne i Istočne Evrope sa Jadranskim morem. Glavna trasa železničkog koridora je 100% elektrificirana i 40. iznosi 867 km. Koridor X čine drumske i železničke saobraćajnice u dužini od 2500 km. godine. neophodno je rekonstruisati i modernizovati. a pre svih koridor Vc. Bugarska. odnosno njegov ogranak Vc. Evropske investicione banke (EIB) i Svetske banke. Modernizacija je neophodna na sektor Šid-Beograd i Subotica – Beograd. Koridor Vc. Sa aspekta potencijalnih kandidata za učlanjenje u EU. Koridor Vc jeste deo Koridora V (karta 2). Srbija (i Crna Gora). jeste Koridor V. a nakon modernizacije železničkog transport i uspostavljanja redovinih železničkih linija na ovom koridoru.  dupliranje koloseka na relaciji Subotica – Stara Pazova (150 km) sa rokom do 2010. oba pomenuta koridora. u okviru Koridora X. EU je predvidela još nekoliko projekata na teritoriji Srbije a to su:  dupliranje koloseka na relaciji Tovarnik – Beograd (120 km) sa rokom do 2010. Ukupna dužina pruga na teritoriji Srbije. Ako se upitate kakve konsekvence ima izgradnja jednog ovakvog koridora za BiH. odgovor se nalazi u činjenici da Koridor X za BiH predstavlja paralelan železnički koridor njenoj nacionalnoj železničkoj mreži. Makedonija i Grčka) o intenziviranju rada na njegovoj rekonstrukciji i izgradnji. koji je za BiH najvažnija saobraćajnica.Komlenović. a pod pokroviteljstvom nacionalnog budžeta. odnosno rekonstrukciju drumskog pravca u dužini od 2300 km. Ovaj Memorandum podrazumeva rekonstrukciju Koridora X. Zbog toga je i izgradnja i rekonstrukcija Koridora X postala veoma važna i za BiH.finansira EIB i  modernizacija pravca Beograd – Horgoš. godine. koji prolazi kroz BiH. na ovim prostorima. Slovenija. s obzirom da on ne prolazi kroz teritoriju date države. U procesu modernizacije Koridora X.

Međutim. tako se nove čalnice svesrdno podržavaju uspostavljanju interregionalne i transgranične saradnje. Zašto je važno uspostavljanje železničke mrže između Srbije i BiH? Definitivno je nakon ratnih sukoba smanjen obim trgovanja na čitavoj teritoriji bivše SFRJ. a posredno i sa Srbijom). kao spone i osnovine razvoja za pogranična područja obeju država.Transgranična saradnja kao faktor regionalnog razvoja – primer železničkog saobraćaja između Srbije i Bosne i Hercegovine infrastrukturnih transgraničnih Karta 2: Pan-evropski Koridor V i njegov projekata sa susednim državama se ogranak Vc umnogome uvećavaju (u prvom redu sa Hrvatskom. Upravo u tom smilsu je i predlog modernizacije železničkih koridora između Srbije i BiH. i za Srbiju:  Kakanj i Tuzla (vađenje uglja)  Ljubačev (veliki silos za proizvodnju brašna)  Bačevici (fabrika za proizvodnju aluminija) 23 .  U Republici Srpskoj se nalazi rudnik železne rude koja se transportuje u zapadnu Srbiju. prostor Hamburg-Espoo. BiH je ogromna resursna baza i interesantno tržište za plasman srpskih proizvoda:  Rudnici uglja u Federaciji predstavljaju jedna od najvećih u ovom delu Balkana i prugom Banovići – Tuzla vrši se trenutno transport uglja iz rudnika uglja u elektranu. a potencijalno predstavlja moguć izvozni artikal u Srbiji. Sa aspekta privrede Srbije. Final sopoljnotrgovinskih poslovanja u Report. Technical Research Centre of Finland. obim spoljnotrgovinske Izvor: Group of authors.  Celokupna teritorija BiH predstavlja tržište za industrijsku robu i poljoprivredne proizvode iz Srbije. Drvo se izvozi u Srbiju. već sa prvim godinama primene Dejtonskog sporazuma u BiH. Kako je politika regiona već odavno uspostavljena u EU. Boksit i aluminijeve rude se transportuju u Zvornik Novi. HB-Verkehrsconsult GmbH i VTT regionu (www. (2005).a li i jačanje njihove međusobne saradnje. PANrazmene sa Srbijom raste i on čini EUROSTAR – Pan-European Transport oko 6% ukupnih Corridors and Area Status Report. Porast obima produkcije u BiH se očekuje posebno u slijedećim industrijskim oblastima i s obzirom na to pedstavlja u budućnosti perspektivne eksportne regione.stabilitypact.org). prugom Tuzla-Zvorni-Rača. između ostalih. koji se u slučaju kabastih tereta najbolje prevoze železnicom. posebno u čeličanu u Smederevu.

sa železničkim saobraćajem pogranične oblasti obe države bi ekonomski prosperirale. a plavom bojom su označene deonice kojim upravlja poduzeće „Željeznica Republike Srpske”. Zemlje Balkan definitivno mogu ubrzati svoj ekonomski oporavak i razvoja kroz transgraničnu saradnju.  Bosanski Novi – Bihać – Prijedor .Komlenović. pa bi zbog toga uspostavljanje jedne transgranične saradnje između Srbije i BiH po pitanju realizacije infrastrukturnih projekata bilo od preke potrebe i važnosti za obe države. već i sva tržišta koja se oslanjaju na njih. Železnička mreža jeste važan segment ukupne infrastrukturne opremeljenosti jedne teritorije. Mogućnost pojedinačnih zemalja da privuku strane investitore umnogome zavisi od njihovog položaja u odnosu na širi region u kome se te države nalaze i mogućnosti uspostavljanja efikasne regionalne saradnje. Kroz saobraćajnu politiku Evropske Unije o uspostavljanju mreže pan-evrospkih saobraćajnivca. na svom putu u procesu stabilizacije i pridruživanja EU imaju šansu da znatno unaprede.Doboj –Bosanski Šamac – Vinkovci (saobraćajni čvor u Hrvatskoj na relaciji Zagreb-Beograd) – deo Koridor Vc koji vodi od Budimpešte do luke Ploče. a privrede obeju zemalja bi imale neprocenjive koristi od uspostavljanja mogućnosti transporta robe i putnika. Železnička mreža BiH je pod upravom dveju kompanija: “Željeznica Federacije BiH” i „Železnica Republike Srpske”.Đ. a ako se tome priključe i činjenice o spoljnotrgovinskoj saradnji. ali istovremeno i osovinu ukupnog razvoja i sigurnosti na datim područijima. hemijska industrija) Za sve ove moguće trgovinske odnose veoma važan momenat je razvoj saobraćajne infrastrukture. uspostavljanje železničke veze sa Srbijom dobije svoj puni smisao. Postojeće stanje železničke mreže BiH govori da je neophodno uspostavljanje saradnje sa susednim državama. koji su u dva pravca spajali pomenute zemlje. Manić  Zenica (čeličana)  Lukavac (koks. Konačno. ljubičastom bojom označene su deonice železničke mreže u Bosni i Hercegovini koje spadaju u Federaciju Bosne i Hercegovine. obe zemlje. Na dva najvažnija železnička pravca u BiH nadovezuju se pruge u Srbiji i oni čine približno 70% ukupne železničke mreže u BiH:  Ploče – Mostar – Sarajevo – Zenica . a jednostruka linija prikazuje pruge sa jednim kolosekom. Srbija i BiH. Zaključak Transgranična saradnja pedstavlja način uspostavljanja veza među susedima. čime bi se povezale ne samo ove dve zemlje. modernizuju i izgrade saobraćajnu infrastrukturu na svojoj teritoriji. ponovo je pokrenuta ideja oko uspostavljanja železničkog saobraćajua između dve države. Dvostrukom linijom su označene deonice sa prugama sa dva koloseka. ističe rad na modernizaciji i izgradnji železničkih koridora. a posebno železnice. Zbog toga se kao mogućnost buduće pogranične saradnje dve države. Trenutno su i Srbija i BiH na granicama EU. Na karti 3. U prošlosti su postojali izgrađeni železnički koridori između dveju država. E. Srbije i BiH. U cilju ubrzavanja ekonomske saradnje svakako se pažnja mora posvetiti i izgradnji infrastrukture koja takođe mora biti integrisana u regionu. Nakon ratnih dešavanja na prostorima bivše SFRJ i uspostavljanja mira. koja 24 . Svaka od ovih kompanija u pravlja onim delom železničkih koridora koji prolaze kroz njenu teritoriju.Banja Luka – Doboj – Tuzla – Zvornik – i dalje u Srbiju – paraleleni pružni pravac Koridoru X.

14. beograd. (2004). P.gov.www. Kostadinović.eu. ZJŽ. Literatura: 1. (2002).europa.www. (2005).Projekat izgradnje kapaciteta u oblasti željezničkog saobraćaja u Bosni i Hercegovini. Group of authors (2002). januara 1992.com Internet-stranice Privredne komore Bosne i Hercegovine www. 15. 17. Crne Gore i Kosova. a pogranične oblasti i izgradnja saobraćajnica u njima mogu u tom smislu postati posebno važne.www. Beograd.net Internet-stranice Javne željezničke korporacije Bosne i Hercegovine www. a BiH sa Srbijom ima šanmsu da propjekat izgradnje i modernizacije postojećih železničkih koridora upravo „provuče“ kao transgranične projekte saradnje. European Comissinon TINA-VIENA. Viena. 13. (1980): Istorija železnice Srbije.geocities. 8. Železničke novine. To je početak uspostavljanja čvršćih veza i odnosa. Agence Francaise de Development. HB-Verkehrsconsult GmbH i VTT Technical Research Centre of Finland.www.komorabih. 16.geocities. br. Transgranična saradnja je nešto što EU posebno podržava i pomaže. 11. Nikolić.org 25 . EUROVISION. 9. 4.cemt. Louis Bergera SA. 1680. Final Report. Brno.bhzjk.com Internet-stranice Željeznice Republike Srpske . Internet: Internet-stranice Evropske unije .ba Internet-stranice Vlade Republike Srpske . 10.int Internet-stranice Ministarstva za saobraćaj i komunikacije Federacije Bosne i Hercegovine – www. Trasnsport Infrastructure Regional Study (TIRS).org Intrent-stranica Evropske ministarske konferencije za saobraćaj www. 5. Gropu of authors. Vojvodine.Transgranična saradnja kao faktor regionalnog razvoja – primer železničkog saobraćaja između Srbije i Bosne i Hercegovine pokušava kroz niz infrastrukturnih projekata u zemljama potrencijalnim kandidatima za ulazak u EU omogući pristup fondovima EU kojima bi se date zemlje infrastrukturno povezale i uspostavli određeni vid ekonoske saradnje. Beograd.stabilitypact.fmpik. S. Kovačević.Transport Strategies. (2000): Od prekida do uspostavljanja saobraćaja. PAN-EUROSTAR – Pan-European Transport Corridors and Area Status Report. 6. 3. 12. Otvaranje železničke veze Sarajevo – Beograd predstavlja jedan od evropskh ciljeva.vladars. a ovakvo saobraćajno povezivanje svakako bi pozitivno uticalo na ukupni privredni razvoj obe zemlje. stvarajući na taj način čvršće ekonomsko povezivanje tog prostora na putu ka EU. Hamburg-Espoo. od 22. Grupa autora. Group of authors. SWOT analiza željezničkog sektora republike Bosne i Hercegovine . 2.com Internet-stranice Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine www. J.com Internet-stranice Pakta stabilnosti JI Evrope . Zavod za novinsko-izdavačku i propagandnu delatnost JŽ. 7.

culturally-historic sights. Salih Kulenović. turizam.matematički fakultet. viši asistent. Univerzitet u Tuzli Sažetak Povoljni prirodno-geografski uvjeti općine Srebrenica i bogata nalazišta olova i cinka bili su presudan faktor za stalnu naseljenost na ovim prostorima još od prahistorije. viši asistent.sc. touristical motives. Because of that is in Srebrenica and its surroundings present wealthy culturally-historic heritage which is presented in this paper together with ethnographic contents and for the purpose of development of tourism in this municipality. viši asistent. etnografski sadržaji. 27 – 42 (2007-2008) Originalni naučni rad KULTURNO-HISTORIJSKE ZNAMENITOSTI I ETNOGRAFSKI SADRŽAJI NA PODRUČJU OPĆINE SREBRENICA KAO TURISTIČKI MOTIVI CULTURALLY-HISTORIC SIGHTS AND ETHNOGRAPHIC CONTENTS IN THE AREA OF SREBRENICA MUNICIPALITY AS A TOURISTICAL MOTIVES Dr. Semir Ahmetbegović. ethnographic contents. razvoj. Summary Suitable physical-geographic conditions of Srebrenica municipality and wealthy sites of lead and zinc have been the crucial factor for constant population density in this area since prehistory. redovni profesor. sc. Prirodno .Zbornik radova PMF 4 i 5. viši asistent. kulturno . sc.historijske znamenitosti. sc. Na ovom području kroz dug vremenski period smjenjivali su se različiti narodi i njihove kulture koje su značajno uticale na antropogeografski razvoj ovog prostora. Mr. Key words: municipality Srebrenica. Ključne riječi: općina Srebrenica. On this area through the long period of time have settled different nations and their cultures which significantly influenced on anthropological development of this area. Mr. tourism. Mr. Zbog toga je u Srebrenici i njenoj okolini prisutno bogato kulturno-historijsko naslijeđe koje se u ovom radu zajedno sa etnografskim sadržajima prezentira. Alma Kadušić. turistički motivi. . Sabahudin Smajić.Fadila Kudumović. sc. a u cilju razvoja turizma u ovoj opštini. Mr.

Osim ovog lokaliteta prahistorijski tumulus iz bronzanog ili željeznog doba čiji je prečnik osnove oko 20 m pronađen je na lokalitetu Humka u selu Liješće. njihova ljepota i znamenitost. urbane cjeline iz ranijih perioda. Nekropola je datovana u bronzano ili željezno doba. Domavia je bila jedan od najvažnijih rudarskih centara na Balkanu. Ahmetbegović. Eksploataciju rude na ovom području vjerovatno su započeli Iliri u prvom i drugom vijeku nove ere. Nalazi u grobovima sa navedenih lokaliteta (nakit. Početkom trećeg vijeka Domavia je dobila status municipium-a (grad sa 28 . Područje današnje Bosne i Hercegovine pripadalo je dvjema provincijama: Dalmaciji i Panoniji. Kudumović Uvod Na prostoru opštine Srebrenica koji zahvata površinu od 533 km2 postoje brojni antropogeni motivi koji mogu da zadovolje kulturne potrebe turističkih kretanja. U vezi s ovim u radu se razmatraju arheološka nalazišta. Domavia se nalazila na mjestu kod današnjeg sela Gradina kod Sasa. stećci (srednjovjekovni nadgrobnici pripadnika bosanske crkve). S. a radi se o prahistorijskoj nekropoli uz čije kamene tumule se nalazi i sedam stećaka. Smajić. keramičke posude i drugi predmeti) pružaju materijalne dokaze života u ovom kraju tokom bronzanog i željeznog doba. Kulturno-historijski spomenici kao turistički motivi Na osnovu dosadašnjih arheoloških rekognosciranja. odnosno bogatstvo kulturno-historijskih resursa. srednjovjekovni gradovi. Uglavnom se radi o kulturno-historijskim znamenitostima i etnografskim sadržajima koji su dobra osnova za razvoj turizma u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.S. A. oružje. Na većinu turista koji žele zadovoljiti svoje kulturne potrebe pri odabiru destinacije i planiranju svog turističkog putovanja veliki uticaj ima bogatstvo kulturnohistorijskog naslijeđa. b) Antički period Krajem trećeg i u drugom vijeku prije nove ere veći dio teritorija bivše Jugoslavije bio je pod vlašću Rimljana. Kadušić. u radu se razmatraju i etnografski sadržaji koji mogu biti u funkciji razvoja turizma u ovom kraju. Na tom lokalitetu egzistiralo je rimsko rudarsko naselje i metalurški centar. Rimljani u ove krajeve donose niz novina. Naselja se podižu pored prvobitnih vojnih logora ili pored rudnika. S obzirom da na prostoru opštine Srebrenice i njene okoline postoji kontinuitet življenja još od prahistorije ovom prilikom prezentirat ćemo kulturnohistorijske spomenike koji su ovdje brojni i raznovrsni. slučajnih nalaza i iskopavanja može se konstatovati da je područje Srebrenice i okoline oduvijek bilo interesantno za naseljavanje o čemu svjedoče ostaci materijalne kulture iz prahistorije. srednjeg vijeka. osmanskog i austrougarskog perioda a) Prahistorijski period Arheološka nalazišta iz prahistorijskog perioda do sada su utvrđena na lokalitetu Crvena Njiva. a obuhvataju motive različitih svojstava i vremena u kojima su nastali. Jedno od takvih naselja bilo je Domavia u rudarskom basenu Argentaria. Antičko naselje je ležalo između Saskog potoka i Majdanske rijeke. 1. Kulenović. građevine sakralne arhitekture. S. selo Podravno. Domavia je u to vrijeme imala status vicus-a (manje naselje). antike. Također. F. Novoosvojene teritorije Rimljani su podijelili na provincije. Takođe u ovom naselju je na lokalitetu Vaganj pronađen veći tumulus od prethodnog prečnika 25 m i visine cca 4 m. Jedna od njih je i osnivanje gradova po italskim uzorima.

2. Marsu. Septimius. Liberu i Mitrasu. podni mozaici. a sredinom tog vijeka dobila je viši rang samoupravnosti. forum (trg). stanovnicima municipium-a. a jedan grčkim kultovima. dr. Tlocrt gradske vijećnice (Gradina – Domavia) U srednjem Podrinju najstarije rimsko naselje nalazilo se u Skelanima čije je puno ime "Flavijevski grad Malvesiatium". te postaje colonia. Minervi i Junoni). Karakala). te Silvani. Na gornjoj terasi Drine uzvodno u dužini od jednog kilometra 29 . Imamoviću vjerovatno je to bilo između 69. gradskim službama.Kulturno-historijske znamenitosti i etnografski sadržaji na području općine Srebrenica kao turistički motivi autonomnom upravom). E. stakla i novca. blaneum publicum (gradsko kupatilo). Malvesatium-a i dr. Podignuti žrtvenici su posvećeni rimskoj Trijadi (Jupiteru. U trećem vijeku nove ere Domavia postaje administrativno-upravni rudarski centar za rimske provincije Dalmaciju i Panoniju. nalazi keramike. U to vrijeme ona je bila najveće gradsko naselje na području Bosne i Hercegovine. Najznačajnije građevine u Domaviji bile su: curia (gradska vijećnica). a nazvan je tako po dinastiji careva u čije vrijeme je stekao status municipium-a odnosno grada sa autonomnom upravom. godine u vrijeme cara Vespazijana. a otkrivene su i dvije starokršćanske bazilike. Iz Skelana potiče veliki broj rimskih nalaza od kojih poseban značaj imaju natpisi iz kojih se može dosta saznati o razvoju ovog grada. Asklepiju i Higiji. Ulomci ukrasne arhitekture iz Skelana Sl. 3. Sl. Na širokom prostoru uz Drinu pronađeni su ostaci građevina. Severus. U municipiju se podižu počasne baze carevima (Antonius Pius. tribunal (sudnica) i macellum (tržnica). 1. i 79. Prema prof. Ostatak rimske statue (Gradina – Domavia) Sl.

S.). Srebrenoj Luci. Podliješću (Bratunac).Higija. Loznici (Bratunac).S. Srebrenoj Luci-Liješću (na ovom lokalitetu nalazi se rimsko naselje i grobnica. Čadorištu-Gradina-Sase (2-3 st. hram kapitolijske trijade (Jupitera. Ahmetbegović. u Bratuncu.). gospodarski objekti koji su predstavljali središte poljoprivrednih imanja.). Klotijevcu (3 st. Jupiter -Junoni . 4. Minerve). Takvi lokaliteti nalaze se u: Crvici (3 st. Atisa i Iz doba kasne antike (peti i šesti vijek) na području Srebrenice osim one u Skelanima. u Skelanima (l-6 st. Rašću kod Srebrenice. Dijani i Pomoni. na lokalitetu Zukića Strana-Zagaj osim ostataka rimske zgrade pronađena je i kasnoantička grobnica (3-6 st. lokalitet Veliki Plato-GradinaSase (2-3 st. Jupiter . Marsu.).Geniju. Na području Srebrenice i njene okoline česti su i nalazi izoliranih objekata iz antičkog perioda kao na primjer vile rustike. Njihovi ostaci su otkriveni u Bratuncu. U prvo vrijeme rimskim Skelanima je pripadalo i područje današnje Srebrenice s naseljem u Gradini (Domavia). Konjević Polju (Bratunac). Osim većih naselja iz rimskog perioda u srednjem Podrinju nalazilo se i dosta manjih naselja na sasvim maloj udaljenosti što upućuje na gustu naseljenost ovog kraja. Crkvi Ružici kod Tegara. od građevina javnog karaktera bila je gradska vijećnica (curia). na Karauli kod Sikirića.Marsu i Jupiter .). otkrivena je ranohrišćanska bazilika i u Staroglavicama. Smajić. Ostaci jednog od objekata otkriveni su na lokalitetu Rašće-Ljubina u Crvici. Kada je Domavia postala samostalna gradska općina pripao joj je znatan dio općinskog teritorija Skelana odnosno Malvesatiuma.Minervi. u Kaludri kod Zalužja (Bratunac). Na njivi zvanoj Rašće uz ostatke zidova i dijelova arhitektonskog ukrasa nađena su i tri nadgrobna spomenika s likom Atisa i figuralnim scenama i natpisom.Junoni. Između prvog i četvrtog vijeka nove ere na području Srebrenice podizani su spomenici posvećeni samostalnim kultovima božanstava: Jupiteru.). Liberu. sudnica (tribunal) i drugo. Segni. S. Naselje je imalo sve urbane sadržaje što su ga činili standardnim rimskim gradom. bazilika. Kulenović. Tegarama. Zagraju. Kudumović nalaze se ostaci rimskih Skelana gdje je pronađena velika količina građevinskog materijala kao i brojni spomenici iz tog doba i dr. Crkvištu (Brezik). Kadušić. Karauli (Rudine)Koštanovci. Mataruzima-Osatica (3 st. F.). lokalitet Mramorje (Potočari). a datovano je od l-4 stoljeća). Voljevici. Ždrijelu kod Voljevice i dr. Pored navedenih antičkih lokaliteta na području Srebrenice i okoline nalazi se dosta lokaliteta s nadgrobnim spomenicima odnosno rimskim nekropolama. Junone. A.) u Zgunjevskom polju gdje je osim ostataka rimskog naselja pronađen i jedan žrtvenik posvećen Jupitru (3-4 st. te spomenici kultnih zajednica božanstava Jupiter . Od Grčkih kultova iz tog doba pronađeni su spomenici kultne zajednice Asklepije . Sl. Bronzana ruka boga Sabazija (Gradina – Domavia) samostalnih kultova božanstava Sabazija. 5. 30 . a od orijentalnih kultova spomenici Mitre. Bronzani kip krilatog Genija (Gradina –Domavia) Sl.

Srebrenik (Stari Grad) je srednjovjekovni grad smješten na planinskoj kosi koja se sa istočne strane stepenasto spušta prema glavnini naselja Srebrenice. Zauzima prostor od 100 X 20 m. na arheološkim lokalitetima od antičkih naselja gotovo da na terenu i nema ništa budući da je vrijeme učinilo svoje ili su otkriveni predmeti prenijeti u muzeje. Birač. Đurđevac 31 . Tu su živili brojni poslovni ljudi iz Dubrovnika (trgovci i zanatlije) koji su ovdje osnovali svoju stalnu koloniju. c) Srednjovjekovni period Naseljavanje južnoslovenskih plemena na Balkansko poluostrvo počelo je u šestom. Srebrenica se u istorijskim izvorima prvi put spominje 1352. Grad Srebrenik u Srebrenici (Argentaria). Srednjovjekovni grad Srebrenik u Srebrenici Srednjovjekovni grad Klotjevac je smješten na strmoj stijeni iznad lijeve obale Drine jugoistočno od Srebrenice na udaljenosti od oko 13 km zračne linije. Srebrenica je imala svoj gradski statut i kovnicu novca. Objekti su prilagođeni terenu na kome su situirani. Osat i Trebotić. Ključevac (Kličevac). O ranom srednjem vijeku na ovom području do sada imamo veoma malo podataka. U arealu grada zvanom Jatara očuvano je desetak stećaka. Đurđevac. a dobro su očuvane obje kule. vijeku bila najrazvijenije gradsko naselje u Bosni. i 15. Najveći i najpoznatiji srednjovjekovni gradovi na širem području Srebrenice bili su: Donji i Gornji Srebrenik. a završeno je sredinom sedmog vijeka. Na dvjema terasama nalaze se ostaci dviju tvrđava: u Donjem gradu dominira arhitektura iz turskog perioda koja je bolje očuvana u odnosu na Gornji ili Stari grad koji je u ruševnom stanju. Stoga je njihova turistička vrijednost i atraktivnost dosta umanjena. U pisanim izvorima ovaj grad se ne spominje često. Osatgrad (Klotjevec). Od XI do XV vijeka šire područje Srebrenice ulazilo je u sastav nekoliko srednjovjekovnih župa. Tehnika gradnje Starog grada je srednjovjekovna. Kao podgrađe tvrđave Srebrenik. a vezan je za njemačke rudare Sase koji su u to vrijeme vodili rudarske poslove u većini mjesta srednjovjekovne Bosne i Srbije. a to su: Vratar. Zbog izuzetnog privrednog značaja tokom XV vijeka Srebrenica je bila poprište ratnih sukoba između bosanskih i ugarskih kraljeva.Kulturno-historijske znamenitosti i etnografski sadržaji na području općine Srebrenica kao turistički motivi Inače. U to vrijeme srebro je uglavnom izvoženo preko Dubrovnika u Italiju. Zahvaljujući eksploataciji srebra i olova. srpskih despota i turskog sultana. Srebrenica je u prvoj polovini XV vijeka doživjela snažan društveno-ekonomski razvoj. kao i grad Salenes sagrađeni su da bi se zaštitila prirodna bogatstva i naselja. Šubin. Kao i svi razvijeniji gradovi toga vremena. godine. ali se zna da je služio u svrhu zaštite srebreničke varoši koja je u 14. 6. grad u Olovu. Sl. Procvat rudarstva u srebreničkom kraju bio je u XIV i XV vijeku.

muškim figurama. Ahmetbegović. Šubin se nalazi jugoistočno od Srebrenice na udaljenosti od oko 8 km zračne linije.S. polumjesecom. a na padinama prema Drini ima ostatak i vanjskog bedema u dužini od oko 25 m. bordurama. Na istaknutom visu iznad lijeve obale Drine vidljivi su ostaci kvadratne kule i dvorišta (30 X 7 m) mjestimično visoki do 3 m. ploča. Grad se nalazi duboko u kanjonu rijeke Zeleni Jadar na kraškoj stijeni koju obavija rijeka. S obzirom da ovi spomenici predstavljaju zanimljiv i dragocjen kulturno-umjetnički materijal. sanduka. Kadušić. Tu se nalaze ruševine tvrđave s kulama koje su u osnovi pravougaone. konjanicima i dr. vijeka grad je imao i svoj upravni kotar koji se zvao Trebotići. Stub je ukrašen figurom psa. srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika izrađenih od kamena koji su po svome obliku i ornamentici veoma interesantni. Dva sanduka su ukrašena lukom i strijelom. mačem i s nekoliko ljudskih figura koje se samo naziru. U selu Bastahovine udaljenom 7 km zračne linije zapadno od Srebrenice na lokalitetu Sjedaljka nalazi se nekropola stećaka (35 sanduka. lukom i strijelom. stablom. Dosta nekropola je sa stećcima bez ukrasa ili sa po nekoliko ukrašenih. 17 sljemenjaka i 2 stuba). Na brdu Recelj na lokalitetu Borići oko 700 m sjeverozapadno od Bojne iznad grada Srebrenice nalaze se 4 stećka u obliku sanduka od kojih je jedan ukrašen sabljom. Oni predstavljaju snažan izraz kulturnih i ekonomskih prilika iz vremena u kome su nastali. Ruševine ovog srednjovjekovnog grada leže na oštrom kamenitom visu. Ispod grada nalazi se groblje s nekoliko stećaka. a u pisanim izvorima spominje se u turskim defterima iz 1468/69 i 1485. rukom. 3 sljemenjaka i 18 stubova). krstovima. luka i strijele. Ukrašena su dva stećka i to jedan sanduk i jedan stub. tau krstovima. Dva stuba su s motivima figura čovjeka i mač. a sanduk je ukrašen polumjesecom. a na stećcima na brdu Bojna u neposrednoj blizini Srebrenice su predstave u vidu ruke. rukom. U selu Gostilju koje se nalazi sjeverno od Srebrenice na udaljenosti od oko 3 km zračne linije na lokalitetu Osojnjača nalazi se nekropola sa 38 stećaka (3 ploče. S. A. krugovima. Jedan sanduk je ukrašen motivom polumjeseca. selu koje se nalazi zapadno od Srebrenice na udaljenosti oko 5 km zračne linije na jednom manjem brijegu pokraj Bejtića hana nalazi se nekropola sa 18 stećaka (8 sanduka i 10 sljemenjaka). Uz ovu nekropolu se nalazi muslimansko mezarje s nišanima. F. Srednjovjekovni grad Kličevac se nalazi u ataru sela Sućeska jugozapadno od Srebrenice na udaljenosti od oko 6 km zračne linije. Sredinom 15. S. rozetama. krstača. 7 sljemenjaka i 6 stubova). Grad je imao trgovačko zanatsko podgrađe i upravni kotar. U Staroglavicama. Kulenović. Kudumović (Gradina) je takođe srednjovjekovni grad na području Srebrenice koji je smješten iznad lijeve obale Drine na udaljenosti od oko 17 km zračne linije jugoistočno od Srebrenice. mačevima. figurama psa i drugih životinja. U selu Sućeska koje je od Srebrenice udaljeno 6 km zračne linije na jugozapadnu stranu na lokalitetu Mramorje nalazi se nekropola sa 52 stećka (31 sanduk. sljemenjaka. Na području opštine Srebrenica postoji veliki broj nekropola stećaka. 16 sanduka. Po obliku zastupljeni su stećci u vidu stubova. godine. granama i drvećem. Smajić. jabukama. ima razloga da se o njima saopšti barem ona najnužnija obavještenja koja mogu biti veoma interesantna za posjetioce. suncem. stubovima. Na nekropoli stećaka u Kalimaniću su ukrasi u vidu mačeva. 32 . a ima dosta i onih koji su ornamentisani geometrijskim motivima. spiralama. Predstave u vidu muških figura i dva konjanika nalaze se na stećcima u Klotjevcu. tordiranom vrpcom i jabukom. polumjesecom i rozetom.

21. Loznica. Loznica. 8. a ukrasni motiv je ruka s mačem. Jugozapadno od Srebrenice na oko 7 km zračne udaljenosti u selu Kutuzero nalazi se nekropola sa 23 stećka (18 sanduka i 5 sljemenjaka). Srebrenica 33 . Srebrenica Sl. 11. U selu Podravno koje se nalazi na oko 7 km zračne udaljenosti jugozapadno od Srebrenice na lokalitetu Crvena njiva nalazi se nekropola sa l0 stećaka od kojih je jedan primjerak ukrašen motivima polumjeseca i rozete. Jedan stećak oblika sanduka ukrašen je krugom (motiv sunca). 18. Srebrenica Sl.9. U blizini je aktivno muslimansko groblje. Srebrenica Sl. Loznica. 19. 14.12. Inače u Urisićima postoje tri lokaliteta stećaka sa oko 200 stećaka ukupno. Klotjevac. 10. Srebrenica Sl.Loznica. 7. Srebrenica Sl. Srebrenica Sl.15. Boljević. Srebrenica Sl. Boljević. 13. Srebrenica Sl. Sl. Jedan sanduk je ukrašen rozetom. 20. Srebrenica Sl. U selu Urisićima udaljenom 11 km zračne linije na jugoistočnu stranu od Srebrenice kod zaseoka Greben na jednom brežuljku nalazi se nekropola sa 70 stećaka (60 sanduka i l0 sljemenjaka). Buča. 17. 16. Srebrenica Sl. Srebrenica Sl. Srebrenica Sl. Boljević. Srebrenica Sl.Kulturno-historijske znamenitosti i etnografski sadržaji na području općine Srebrenica kao turistički motivi U selu Pribićevac koje se nalazi jugoistočno od Srebrenice na udaljenosti oko 4km (zračna udaljenost) na lokalitetu Šarampovo nalazi se nekropola sa 23 stećka (16 sanduka i 7 sljemenjaka). Klotjevac. Jedan sljemenjak je ukrašen. Vojna. Boljević. Kalimanić. Srebrenica Sl. Kalimanić. Brana.

a na lokalitetu Kosa nekropola sa 13 stećaka. Na spomeniku u obliku stuba ima natpis koji govori o tome kako tu leži "krstjanin Ostoja. u selu Knezovi na lokalitetu Borak nalazi se nekropola sa 20 stećaka u obliku sanduka. pokraj seoskog puta za Srebrenicu Sl. luk i mač. S. Osim navedenih lokaliteta sa ponekim ukrašenim nadgrobnikom postoje i lokaliteti sa stećcima koji nemaju nikakvih ukrasa kao što su naprimjer nekropole u Potočarima (lok. U selu Zgunja smještenom na lijevoj obali Drine udaljenom od Srebrenice oko 23km zračne linije na jugoistočnu stranu nalazi se nekropola sa 8 stećaka (jedna ploča. a na lokalitetu Vitez 6 stećaka. Gračić sa 7 sanduka. jednim sljemenjakom i 12 stubova). u selu Poljaka na lokalitetu Kamenje nalazi se nekropola sa 44 stećka. Kudumović U selu Ljeskovik koje se nalazi jugoistočno od Srebrenice na udaljenosti oko 11 km zračne linije na lokalitetu Mramorje na putu za Klotjevac nalazi se nekropola stećaka sa 3 sanduka i 15 sljemenjaka. Međutim." Na jednom oštećenom sanduku nalazi se drugi natpis od kojeg je samo preostala riječ "strojnik". Drugi lokalitet sa stećcima nalazi se na Igrištu sa 23 nadgrobnika (l0 sanduka i 3 sljemenjaka). jednim polju. jedan sljemenjak i jedan stub). Iz prezentiranih podataka o nekropolama stećaka na području Srebrenice uočljivo je da je ovo područje veoma bogato ovim antropogenim motivima i svaki lokalitet je interesantan za posjetioce. u Fojharu (lok. Nisu ukrašeni. u Poznanovićima nekropola sa 40 stećaka. U blizini sela Trubar koje se nalazi jugoistočno od Srebrenice zračne udaljenosti od oko 19 km nalazi se nekropola sa 5 stećaka u obliku sljemenjaka. Kulenović. Ukrašen je stub na čijim stranicama se nalaze motivi rozeta i štapa. rozeta. Ahmetbegović. Stećak u Zgunjanskom nalazi se nekropola sa 26 sanduka. u selu Sulice na lokalitetu Kamenje nalazi se 21 stećak. Na perivoju i putu iznad sela Đurđevac u neposrednoj blizini istoimenog srednjovjekovnog grada nalazi se 6 stećaka (jedan sanduk. a motivi su polumjesec. četiri sljemenjaka i jedan stub). F. oko 600 m sjeverno od ceste i rijeke. S. Bašča sa 4 ploče. 18 sanduka i 10 sljemenjaka) u Orahovici na brijegu u blizini kuća. pet sanduka. kod sela Zgunja sljemenjakom i 3 stuba. Kadušić. Jedan sljemenjak je ukrašen motivom rozete u dvostrukom kružnom vijencu.S. u selu Karačićima na lokalitetu Cura nalazi se nekropola sa 27 stećaka (21 sanduk. Ukrašena su dva sljemenjaka i jedan stub. na lokalitetu Zalisje blizu zaseoka Markovići. 22. Nevolja je možda u tome što su mnoge od navedenih nekropola situirane izvan putnih pravaca i što je po mnogima obrasla šumska vegetacija. u selu Palež na lokalitetu Šljivova nalazi se l0 stećaka od kojih je 5 sanduka i 5 sljemenjaka. a mnogi su i devastirani prilikom izvođenja građevinskih i drugih radova. 4 sljemenjaka i 2 stuba). Smajić. na brijegu pored puta za Lubničko brdo nalazi se nekropola sa 4 stećka (jedan sanduk ukrašen motivom "svastike" i 3 sljemenjaka koji su bez ukrasa). u selu Lubnica nalazi se nekropola sa 27 stećaka. Da bi se navedeni kulturno-historijski spomenici mogli koristiti u turističke svrhe bilo bi 34 . A.

U nahiji je bilo ukupno 576 kuća poreskih obveznika i 96 mudžereda. Za vrijeme austrougarske uprave na području Srebrenice vrše se rudarska i geološka istraživanja. jedan manji han. Prema opisu Evlije Čelebije Srebrenica je l660. Marije. i Srdnje Biječevo. A. zatim jednu tekiju. Holandiju i Švedsku. pa su po njemu i džamija i mahala oko nje dobili ime Hadži Skender. godine predstavljala razvijenu rudarsku varoš sa 25 mahala i 223 kuće. a među mještanima bolje poznata kao Bijela džamija. Od navedenog broja džamija Evlija Čelebija poimenično spominje jedino Bajezid Velijinu džamiju za koju kaže da je to glavna džamija rađena u starom stilu sa jednim minaretom i pokrivena ćeramidom. Đinovina i Gostilj i dvije naseljene mezre: Donji i Gornji Kozlin. ali bez zemljišnog posjeda. Gornji Suhoj. Sas. Ljubović. U to vrijeme od industrijskih i javnih objekata izgrađena je tvornica okera. Ovo bi trebalo odmah raditi zato što iz dana u dan nestaju ne samo pojedini primjerci već i čitave nekropole. dr. šest mahala i šest džamija sa mihrabom. vjerovatno. Srebrenica je 1533. 25 hrišćanskih mahala i crkvom sv. a i kasnije grade se džamije. U popisima iz XVI vijeka evidentirani su i zanati koji prate rudarsku djelatnost u Srebrenici. turbeta i drugi sakralni objekti. izgradio munaru. a počinju se eksploatisati i ljekovite vode Crnog Gubera koje austrijske tvrtke razašilju u Ameriku. 35 . te s obzirom na tu činjenicu. Milačevići. tri mekteba. 70 esnafskih dućana kao i jedno kupatilo (hamam). godine imala 800 prizemnih i na sprat tvrdo zidanih i lijepih kuća. godine u gradu Srebrenici je bilo 264 kuće i 1219 stanovnika. Dansku. Prema M. a to se moglo zaključiti po dijelovima lađe crkve kojoj je odsječeno svetište i preinačeno zapadno pročelje. škola i zgrada Gubera. bolnica. Koliko ih je danas treba vidjeti. d) Tursko-austrougarski period U prvoj polovini XVI vijeka Srebrenica je dobila status kasabe. a to su: varoš Srebrenica. pa tek onda planski i uz pomoć struke i stručnih institucija pristupiti njihovoj zaštiti. Handžić pretpostavlja da je ovdje na periferiji Srebrenice morala biti i pravoslavna crkva. novi konak-uredska zgrada. Mehmed Mujezinović smatra da se ova džamija nalazila u tvrđavi Srebrenik i da je bila podignuta za potrebe vojske kao i to da je ona najstarija džamija u Srebrenici. U drugoj polovini XX vijeka u gradu Srebrenici su bile četiri džamije među kojima je po svojoj arhitekturi bila najinteresantnija Hadži Skenderova džamija. Nikole. sahat kule. Pretpostavlja se da je Bijela džamija prvobitno bila dubrovačka crkva sv. Prema popisu iz 1533. U ovom popisu evidentiran je i jedan pop. Prema popisu stanovništva 1880. a prije toga ponovo sagledati pravo stanje na terenu. Prema navedenom popisu Srebrenica je imala jedanaest naselja. Početkom turske uprave u našim bosanskohercegovačkim područjima nastaje period islamske umjetnosti. Bratovo. Mujezinoviću spomenuti Hadži Skender je. U to vrijeme. Suha. godine ovdje je bio manji muslimanski džemat sa 36 kuća poreskih obveznika i jednom džamijom. Prema podacima prikupljenim od strane stručnjaka koji su boravili u raznim periodima u drugoj polovini XX vijeka na području Srebrenice i Bratunca evidentirano je oko l00 nekropola sa 2000 stećaka. Tada mnogi gradovi među kojima i Srebrenica poprimaju orijentalna obilježja.Kulturno-historijske znamenitosti i etnografski sadržaji na području općine Srebrenica kao turistički motivi neophodno iste zaštititi. Tošino. a od toga 81 muslimanska kuća sa 12 mudžereda. Do prve polovine XVII vijeka Srebrenica je u graditeljskom pogledu brzo napredovala. a u kotaru Srebrenica 3 217 kuća i 23 466 stanovnika. podignuta u XIV stoljeću.

Tako. gruba granica na sjeverozapadu kreće se linijom od Tegara preko Moćevića. pet češljara vune. S. F. Lubničkog brda. godine kao OZACH koji je u srednjem vijeku bio u vlastelinskom posjedu porodice Kovačević. zatim. Šubina. drljačom i motikom. saobraćajna sredstva. Etnološki sadržaji kao turistički motivi U etnološkom pogledu područje Srebrenice je veoma interesantno. Osat je obuhvatao 46. Ljeskovika i Klotijevca. M. Na osnovu narodnih kazivanja oni su utvrdili da Osat sjeverozapadno od Drine dopire do sela Brežana kao središnje tačke i sela Ljeskovika i Tegara kao krilnih tačaka. podudaraju se sa njihovim zapažanjima o materijalnoj kulturi ovog kraja (tip nošnje. Najveći dio današnjeg područja srebreničke opštine zahvataju geografske i predjelne cjeline Osata i Ludmera. Njega je zanimala narodna tradicija o nastanku imena ovih predjela. ovce i koze. Od ratarskih kultura ovdje se najviše uzgajaju kukuruz i pšenica. pet mesara. koje su utvrdili ovi autori. 9 opančara i 23 kafedžije. Karačića brda. Prema V. Osat se prvi put spominje u ugovoru između Sigismunda i Stevana Visokog 1426.S. Uzgajali su se konji. Draškić i N. Vršidba se obavljala na guvnu. U to vrijeme. Brežana. na osnovu pismenog obavještenja koje je Vuk dobio 1860. 23. Tu se povećao priliv muslimanskog stanovništva iz Srbije. a vršilo se konjima. Od voća najzastupljenije su šljive. zemljoradničke sprave. kruške i orasi. ralom. Skariću. stočarstvo i drugo). Smajić. stočarstvo i voćarstvo. poljoprivreda. kao osnov privređivanja. dva trgovca špecerajske robe. a u manjim količinama zob. ali i nedovoljno istraženo. jedan trgovac kožom. dok se ugao Drine na istoku sasvim logično podrazumijeva. Sl. Tradicionalna obrada zemlje obavljana je stočnom zapregom. goveda. kuće. osam fijakerista. a od njih se spravlja i pekmez. što je uslovilo i porast broja naselja sa muslimanskim stanovništvom. Šljive su se sušile u "pušnicama' ("mišanama"). Ahmetbegović. koja su naselja pripadala Osatu a koja Ludmeru i kakav je bio konfesionalni sastav stanovništva. Granice Osata. Kudumović Godine 1911. drvenim plugom. 2. sedam pekara. Kadušić. a Ludmer 19 naseljenih mjesta. U prošlosti stočarstvo je predstavljalo važnu granu privređivanja. godine od učitelja Vasilija Stefanovića iz Bajine Bašte. Tor za ovce na Igrišniku Ekstenzivno ratarstvo. jabuke. A. S. u kojima žive Bošnjaci i Srbi. raž i ječam. Šezdesetih godina 19-tog vijeka evidentna su brojna etnička kretanja na području Osata i Ludmera. 23 gostionice. Pekmez 36 . Kulenović. Osat i Ludmer su odavno bili predmet interesovanja naših istoričara i etnologa. dali su osobit pečat cjelokupnom narodnom životu i kulturi ovoga kraja. u gradu Srebrenici je bilo 55 trgovaca mješovitom robom. Za Osat i Ludmer se interesovao i Vuk Karadžić. Pavković su utvrdili da se u narodu postepeno gubi pojam Osata kao geografske i predjelne cjeline.

s. koš za kukuruz. Gospodarski objekti su bili sastavni dio seoskih domaćinstava. se redalo drveno. Donje Žedanjsko Enterijeri tradicionalnih seoskih kuća u ovom kraju sastojali su se uglavnom od "kuće" sa polukružnim ognjištem. štalu i košaru. društvenim i tehničkim uslovima. koja ima dva "šarafa" i dva "ovna".Kulturno-historijske znamenitosti i etnografski sadržaji na području općine Srebrenica kao turistički motivi se spravlja i od jabukovog soka ("šira".ekonomskih i tehničkih prilika. Za prevoz i transport dobara služio je osamaren konj i zaprežna stoka. bakračem i osnovnim priborom koji ide uz otvoreno ognjište. U većim porodičnim zadrugama posteljina. zemljano i metalno posuđe. Tradicionalna prerada tekstilnih sirovina (vune. zatim dvodjelne kuće na podrum. a u ovisnosti od ekonomskih mogućnosti i višedjelne kuće. crijepa "kopitara" i drugog. Toplica Sl. šindre. drvena volovska kola Sl. "sita"). dvokolice i saonice. društveno . a ima ih i sa jednim "šarafom" i sa jednim "ovnom". Starija osećanska kuća iz 70-tih godina XIX. 24. hambar. Pominje ih i Vuk Karadžić. lana. U drugoj polovini XIX i početkom XX vijeka u ovom području su se gradile dvodjelne "šeperuše". a njene evolutivne i oblikovne karakteristike su usklađene sa prirodnim. Skoro svako seosko domaćinstvo imalo je hudžeru. Predmeti kućnog inventara su bili uglavnom jednostavnih oblika i grube izrade. Od starinskih saobraćajnih sredstava upotrebljavale su se "frndulje'' (drvena volovska kola). Starinska seoska kuća je odraz kulturno . Ona predstavlja dragocjen dokumenat o stvaralačkoj sposobnosti naroda. 26. Ovaj kraj je poznat po majstorima dunđerima koji su gradili kuće širom bivše Jugoslavije. konoplje) spadala je u djelokrug ženskog rada."Frndulje". pušnicu za voće. kamenih ploča. a istovremeno u udubljenju u zidu "kuće" zvanom "hatula". bešika i drugo držali su se u pomoćnim stambenim zgradama. 25.istorijskih. 37 . Sl. a pokrov je bio od različitih materijala: paprati. U ovom kraju posebno je zanimljiva drvena sprava za cijeđenje jabuka. verigama. sanduci za rublje. Kuće su uglavnom sa četvoroslivnim krovovima. Koš za kukuruz.

Sobe bosanskih kuća u Srebrenici s kraja 19-tog i početkom 20-tog vijeka imale su karakterističan inventar: sećiju s jastucima. mangalu. gunjić i gunj. gunjić. 27. U muškoj srpskoj nošnji od vunenih dijelova nosile su se crne čarape. čaršafa i pokrivača obavljala se na tkalačkom stanu. Na osnovu toga. A. a u njihovim spiralnim tehnikama ukrašavanja izvukao istovjetnost sa spiralnim ornamentima na stećcima u Bosni. gaće i marame (bošče) izrađivane su od kudeljnog i lanenog beza. Kudumović Tkanje platna. ćilima. Fabrički proizvodi koristili su se veoma malo. Kulenović. đugum. U ženskoj srpskoj nošnji odjevni predmeti su: zubun. Dio enterijera „kuće“. Ženske i muške košulje. Karanović ih je svrstao u poseban tip zubuna. ibrik. U siromašnijim kućama umjesto bakarnog u upotrebi je bilo "zemljano" i "drveno" posuđe.S. tkanica. serdžadu. Karanović pretpostavljaju da je osatsko stanovništvo starosjedilačko. sagrađena u drugoj polovini XIX vijeka 38 . S. leđen. ćilim. Kadušić. kao i na osnovu karakteristične kape "roge" L. Dervišagića kuća u Srebrenici. M. Na horizontalnom stanu tkale su se ponjave. F. 28. Po osnovnim obilježjima. tkanica. Ahmetbegović. Grđić i M. Osatski zubuni su po nekim svojim elementima izuzetni. šalvare i bijele čarape. sukna. Prerada lana i konoplja obavljala se pomoću stupe. ćilimi i platno odnosno bez od koje su se šili odjevni predmeti kako za ženske tako i za muške nošnje. S. zatim sprave za predenje i namotavanje prediva. sahan posuđe i drugo. gunj. Sl. ponjava. pelengaće i tozluci. selo Osatica Sl. odjeća koja se nosila u seoskom području ovoga kraja pripada istočnobosanskom tipu nošnji. a u bošnjačkoj nošnji gunj "sarajac'. Tradicionalne gradske kuće u Srebrenici bile su veoma interesantne kako po svojim oblikovnim karakteristikama tako i po svom enterijeru. Smajić.

kulturnim i i ekonomskim značajem izazivaju Napomenimo i to da turistička atraktivnost antropogenih motiva na ovom području zavisi prije svega od njihove sopstvene vrijednosti. museum collection or native museum and should be worked on that as soon as possible. From all interpreted intrudes the conclusion that the anthropogenic motives in area of Srebrenica are numerous and various and they include numerous appearances and objects from material and spiritual spheres of human life. a postoje i oni koji se ne mogu tretirati kao samostalni motivi. 39 . su antropogeni motivi na području mnogobrojne pojave i objekte iz Svojim istorijskim. Conclusion From mentioned examinations about culturally . informing and education of Srebrenica formed in 1987 museum collection with constant museum postulation under the name "Archeologically ethnographic review of Srebrenica with its surroundings" but unfortunately the same collection was destroyed during the war from 1992 to 1995. cultural and artistic values. Od ustanova u oblasti kulture poseban značaj za turizam u Srebrenici trebalo bi da ima muzejska postavka. Iz svega izloženog nameće se zaključak da Srebrenice brojni i raznovrsni i da obuhvataju materijalne i duhovne sfere ljudskog života. Ovdje je 1987. Izvanredna kulturna baština na području Srebrenice trebalo bi da privlači sve veću pažnju kako domaćih tako i stranih turista.historic monuments and ethnographic contents in the area of Srebrenica municipality it is visible that touristical attractiveness of presented motives is unequal and between them is many which have great value and touristical significance. ali se zato uklapaju u predione cjeline. Centre for culture. muzejska zbirka ili zavičajni muzej i na tome bi trebalo što prije poraditi. stepena afirmacije u zemlji i inostranstvu kao i od lokacije ovakvih motiva u odnosu na važnije pravce turističkih kretanja. Isto tako treba cjelovito istražiti kako materijalnu. društveno-političkim interes turista. uništena. From institution in the field of culture a special significance for tourism in Srebrenica should have the museum postulation. With its historic. umjetničkim vrijednostima. ista u toku rata 1992-1995. social-political and economic importance they cause interest of tourists. ali je. nažalost. godine pri Centru za kulturu. informisanje i obrazovanje formirana Muzejska zbirka sa stalnom muzejskom postavkom pod nazivom "Arheološko-etnografski-prikaz Srebrenice sa okolinom". Also there are those motives which can’t be treated as independent motives but can be fitted in landscapes. tako i duhovnu kulturu srebreničkog kraja i sve to staviti u funkciju razvoja turističke privrede.Kulturno-historijske znamenitosti i etnografski sadržaji na području općine Srebrenica kao turistički motivi Zaključak Iz navedenih razmatranja o kulturno-historijskim spomenicima i etnografskim sadržajima na području opštine Srebrenica uočljivo je da je turistička atraktivnost prezentiranih motiva neujednačena i da se među njima nalaze mnogi koju imaju veliku vrijednost i turistički značaj. pa bi je zbog toga trebalo intenzivno proučavati kada je riječ o njenoj potpunoj valorizaciji u turizmu.

Odjeljenje istorijsko-filoloških nauka. 13. 1965. Zemaljski muzej u Sarajevu. 4.Nikola Pavković. affirmation degrees in the country and the foreign countries and location of these motives in relation to more important directions of tourist movements. 7. Dr. Djela. Vidosava Nikolić. 10. 1900. Henrik Renner. 1976. Also it is necessary to completely investigate material the same as spiritual culture of Srebrenica area and put all that in the function of development of tourism. Antički kultni i votivni spomenici na području Bosne i Hercegovine. Članci i građa za kulturnu historiju istočne Bosne. 1957. str. I. Narodne nošnje u Bosni i Hercegovini. 3.S. S. 16. 8. 6. 1961. Sarajevo. An extraordinary cultural heritage in area of Srebrenica should attract bigger attention of domestic and foreign tourists. Milica Kosorić. Stećci. Tuzla. Ukrasni motivi na stećcima. 1965. 1960. Mehmed Ramović. Tuzla. etnički i hronološki problemi ilirskih nekropola Podrinja. knj. Zorislava Čulić. Ahmetbegović. IV. Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni. knj. 12. Sarajevo. knj. 1971. Dragan Srejović. 14. Članci i građa za kulturnu historiju istočne Bosne.. Sarajevo. knj. 67 i dalje. Obim rudarske djelatnosti u srebreničkom kraju tokom rimskog doba i srednjeg vijeka. Ispitivanje rimske nekropole u Sasama 1961-1962. S. 40 . Tuzla. Novi rezultati ispitivanja rimske nekropole u Sasama. 11. Tuzla.. 5. Migracije muslimanskog stanovništva iz Srbije u sjeveroistočnu Bosnu između 1788-1862. Sarajevo. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne. str. Ulomci rimske arhitekture u Bratuncu. knj.. Mitrovica. Kulturni. Kadušić. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne. Adem Handžić. 151-177. "Veselin Masleša". Sarajevo. Dr. knj. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne. 3-31. Marian Wenzel. Desanka Kovačević. Adressenjahrbuch Fur die Gesamte Volksvvirtschaft Bosniens und der Hercegovina. Sarajevo. Tuzla. Kulenović. str. Izvori i literatura: 1. IV. II. Štatistika miesta i pučanstva Bosne i Hercegovine. Tuzla. A. str. 145-150. Šefik Bešlagić. 33-41.. 1965. F. Dr. Inž.Dragoslav Srejović. 9. Kudumović We should also mention that touristical attractiveness of anthropogenic motives in this area depends from its intrinsic values. Naučno društvo NR Bosne i Hercegovine.. VI. Šaban Hodžić. 15. Muzej istočne Bosne. Tuzla. 1958. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne. knj. Izdavačko preduzeće "Veselin Masleša". 1975. VI. str. Smajić. Zavičajni muzej u Tuzli. 17. 2. knj.. "Svjetlost". 13. Milica Baum . Muzej istočne Bosne. Sarajevo. Tuzla 1965. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne.. Tuzla i njena okolina u XVI vijeku. Narodna nošnja iz Osata. Because of that it is necessary to study cultural heritage intensively when is about its complete valorisation in tourism. XVIII. Herceg Bosnom uzduž i poprijeko. Miroslav Draškić . Đuro Basler. 1963. 1977. Enver Imamović. 1911. 1880. Jedno interesovanje Vuka Karadžića za istočnu Bosnu. 1960. Sarajevo.

Tuzla. knj. Enver Imamović. Muzej istočne Bosne. članci). Članci i građa za kulturnu historiju istočne Bosne. Muzejska zbirka. 17. 2002. Tuzla. Zbornik radova sa ekonomskog seminara o razvoju turizma u sjeveroistočnoj Bosni. VII. Mr. Naselja u okolini Srebrenice-Osat i Ludmer. Sar. 2005. 20. Članci i građa. XIII. knj. IP "Veselin Masleša". Arheološko-epigrafske bilješke s Drine. str. 24. maj 2005. Tuzla. str.. Srebreničke novine.. Prilozi za topografiju rimskih i predrimskih komunikacija i naselja u rimskoj provinciji Dalmaciji. str. Mehmed Mujezinović. Etnologija sjeveroistočne Bosne. knj. 25. Tuzla. 1980. 1981. Salih Kulenović . Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne. Isti. 23. 139-149. 27.. Bego Omerčević.. Srebrenica.. 19. mart 1987. knj. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne.. Srebrenica i okolica u rimsko doba. BOSNIA ARS. Salih Kulenović. Zaštitno iskopavanje na nekropoli sa stećcima”Rimsko groblje” u selu Loznica. 1977. (doktorska disertacija). Siniša Perić.Besim Ibrišević. 1995. Severiana Bosnensia. Kasna antika na tlu Bosne i Hercegovine u svjetlu arheološke i historijske građe.Kulturno-historijske znamenitosti i etnografski sadržaji na području općine Srebrenica kao turistički motivi 18.. Dr. str. 1972. Muzej istočne Bosne Tuzla. Boško Milovanović. str. Istočna i centralna Bosna. studije. Isti. Isti. 1982. Sarajevo. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine. 7-36. Srebrenica. Kulturno-historijske znamenitosti Tuzlanskog kantona kao osnova za razvoj turizma. 1980. Članci i građa. Tuzla. (rasprave. II. knj. Univerzitet u Tuzli. Centar za kulturu. str. str. broj 27. 22. II. ANU BiH. Dr. 37-52. 41-53. 21. 137-153. 26. Godišnjak Centra za balkanološka istraživanja. Strategija ekonomskog razvoja turizma u sjeveroistočnoj Bosni.. Filozofski fakultet. Tuzla. Salih Kulenović. 41-52. 1967. informisanje i obrazovanje Srebrenica. Arheološko-etnografski prikaz Srebrenice sa okolinom. knj. Mr. 41 . Dr. Ivo Bojanovski. Tuzla.. XIV. Tuzla. Slučajni arheološki nalazi s područja Domavije.

Kulenović. S. Kudumović Prilog br. Kadušić. Ahmetbegović. F. S. A. Smajić.S. 1 42 .

Prirodno-matematički fakultet. privredne i vanprivredne djelatnosti. U periodu od 1970. općina Kalesija Abstract The scope. DO 2005. GODINE SCOPE. Investments. While discussing the basic characteristics of investments in the aforesaid period there are some questions which are inevitably posed.Zbornik radova PMF 4 i 5. Pri osvjetljavanju osnovnih karakteristika investicione aktivnosti u navedenom periodu. What is the total amount of investments into the economic and non-economic activities? What are the intensity and dynamics of investments into economy when compared to immediate and wider regional surrounding (Canton. Dževad Mešanović. BiH). 43 – 50 (2007-2008) Originalni naučni rad OBIM. viši asistent. Kalesija Municipality . BiH)? Kakva je namjenska i tehnička struktura investicija? Šta pokazuje odnos efekata (ostvarena zaposlenost i prirast društvenog proizvoda) i investicija? Ključne riječi: Investicije. Regija. neizbježnim se nameću sljedeća pitanja: Koliko je ukupno uloženo sredstava u privredu i vanprivredne djelatnosti? Kakav je intenzitet i dinamika investicija u privredi u odnosu na uže i šire regionalno okruženje (Kanton. DYNAMICS AND STRUCTURE OF INVESTMENTS ON THE TERRITORY OF KALESIJA MUNICIPALITY IN THE PERIOD FROM 1970 TO 2005 Mr. godine na području općine Kalesija realizovana su realativno značajna investiciona ulaganja u privredne i vanprivredne djelatnosti. on the territory of Kalesija municipality there were significant investments into economic and non-economic activities. DINAMIKA I STRUKTURA INVESTICIJA NA PODRUČJU OPĆINE KALESIJA U PERIODU OD 1970. Univerzitet u Tuzli Sažetak Obim. donation. In the period from 1970 to 1990. Region. What is the purpose and technical structure of investments? What does the ratio of effects (achieved employment and the increase in domestic product) to investments show? Key words: Investments. donacije. do 1990. define directions and trends for future economic development of a certain territory. Investicije u velikoj mjeri određuju pravce i tred budućeg ekonomskog razvoja određenog prostora. economic and non-economic activities. to a large extent. dynamics and structure of investments on a particular territory reflect the existing level of development of that territory. sc. They are the following. dinamika i struktura investicija u nekom području odražavaju postojeći nivo razvijenosti datog područja.

do 1980.69. Tuzlanski kanton se nalazi u Federaciji BiH i čini ga 13 općina: Tuzla. oko 8 puta ili 1.13%. – 9.) investirano je 8. Lopare. 1980. Ukupno realizovana godišnja investiciona ulaganja po stanovniku u općini Kalesija iznose 161. 1981. 2 (tabela 1) Tabela 1: Kalesija u investicijama Kantona.48%. 1974.48 114. Lukavac. Brčko. 1978. Dinarske vrijednosti preračunate su u njemačku marku. Živinice.-1975. te u posljednjem periodu od 1986.06 0.08 0. – 13.32% 1990.59 0. ali nedovoljna.33%.36 1. do 1986.23.00 2. Čelić. 1 b) Najveća investiciona ulaganja na području općine Kalesija zabilježena su u periodu od 1981. prema vremenu važenja dinarskih iznosa po kursu za (1 DEM) kako slijedi: 1970. Vlasenica.0%.52 0. U privrednim investicijama općina Kalesija je participirala u visini 1. – 1525. Sarajevo 1 2 Statistički bilten "Investicije". razna godišta. 1982. trend rasta općina Kalesija je bilježila i kod učešća u ukupnim investicijama Regije sjeveroistočna Bosna (od 0.g.971 47. Odnos realizovanih investicija i broja stanovnika ukazuje na značajne razlike između ove općine i regionalnog centra.-1985.67. Statistički godišnjak BiH. – 18284. Sapna i Teočak.13 24. Gračanica. do 1. Ugljevik. odnosno samo 0.33 53.31 1.7 DEM. – 8. Sarajevo.58. Orašje. Mešanović Obim.22 Izvor: Statistički bilten "Investicije". 1971.01.DŽ. – 97. 1977. Učešće općine Kalesija u privrednim investicijama Tuzlanskog kantona imalo je rastući trend u periodu 1970. godini na 2. Statistički godišnjak BiH. Kladanj. – 37. – 7. 1986. Gradačac. do 1990. značajnu ulugu imaju i investicijska ulaganja.04 DEM ili 24. razna godišta. dinamika i struktura investicija u periodu od 1970. – 182. – 16.19. godine Period 1970. 1983. do 0. 1984. Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine. godine 28.22% investicija privrede Bosne i Hercegovine. Kladanj.21. DEM.00. DEM ili 21. Banovići. ili 1. Doboj Istok. Lukavac. Srebrenik.462 21. Gračanica. 1981. – 6. 1972. do 1989.31. – 11.06 28. DEM ili 47.08% u 1970.-1990. do 1985. Banovići.047 24. godine Za ocjenu stepena i nivoa ekonomsko-razvojne snage općine Kalesija. UKUPNO: Ukupno investirano Milion DM % 8. – 5. zatim od 1976. Šekovići. – 437. do 1990. do 1989.) i Bosne i Hercegovine (od 0.12. Srebrenik. godine (ukupno realizovano 71. Tuzla. 1976. 1989. 1988.97 mil. do 1990. investiciona ulaganja. 1985.51 1.23.06%.58 0. odnosno opadajući sa 3. Zvornik i Živinice. – 6. 44 . – 3. 1986. U analizi izdvajamo slijedeće: a) Na području općine Kalesija u periodu od 1970.31.40 3.06% Regije sjeveroistočna Bosna.16. 1987. godini. 00. do 1990.5% investicija).52% u 1970.36. – 21. 1975.57 0.270 DEM. Gradačac. do 1975.667 100.90% investicija Tuzlanskog kantona. godine u privredne djelatnosti ukupno je investirano 114. Regije SIB i BIH od 1970.-1980. a za općinu Tuzla ona su bila znatno veća: tj. godine u privredne i vanprivredne djelatnosti realizovana su realativno značajna.72% do 3. u razdoblju 1981. U periodu od 1970. DEM ili 7. godine i to od 0. Kalesija. Takođe.10.18 mil. 1990. godine 53. godine). Bratunac. – 55. Sjeveroistočna Bosna je ekonomsko-geografska regija koja obuhvata 19 općina: Bijeljina. – 5. U prvom petogodišnjem periodu (1970.42.0% u 1986.90 Učešće Kalesije u investicijama SI Bosne BiH 0.00. godine 24. Srebrenica.58% 1990.0 TK 0.13 1.00. – 4. 1976. Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine.46 mil. 1973.95. Kalesija.67 mil.00.72 1. – 7.51% u 1990.187 7. 1979.

0.-1980..971 Grafikon 2: Kalesija u privrednim investicijama Kantona. do 2005. 1981. Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine.51 1.58 1.800 111. str. 192.-1985. Tuzla. zatim 29.25% i primarni sektor 23.08 1970.613 DEM) koja je za 43. Sarajevo i Klapić.000 122.-1975.57 1. Ekonomski institut. Tabela 2: Suma ulaganja po novozaposlenom radniku za razdoblje od 1970. Sjeveroistočne Bosne 0.-1975.61% (samo u industriji 51. Tuzla.64% (od toga u poljoprivredi 19. Grafikon 1: Kalesija u privrednim investicijama u periodu 1970. 1986.04%).9 0.000 DEM).000 Ulaganja po novozaposlenom u privredi + vanprivredne djelatnosti … 167.-1990.613 153.5 3 2.72 0. do 1990.6%). razna godišta.Obim. 1976.-1990. godine 3.52 0.000 DEM).9% manja od regionalnog (134. Regiji SIB i BiH Područje Kalesija Tuzla Regija SIB BiH Ulaganja po novozaposlenom u privredi 82. godine 60 50 miliona DM 40 30 24. Regije SIB i BIH od 1970.462 20 10 0 1970.000 134.187 28. 0. do 1990.047 53. zatim tercijarni 25.13 1976. 1.000 Izvor: Statistički bilten "Investicije".000 148. Statistički godišnjak BiH.5 u% 2 1.5 0 0.31 1981.-1980.000 DEM). do 1989.22 UKUPNO: Tuzlanskog kantona Bosne i Hercegovine d) Posebno je značajan podatak (tabela 2) o sumi ulaganja po novozaposlenom radniku u općini Kalesija (82.06 3 2.-1985.2% manja od Tuzle (153.: Tuzla kao razvojni centar Sjeveroistočne Bosne. M.36 1986. 8.59 0. 45 . dinamika i struktura investicija na području općine Kalesija u periodu od 1970. godine u općini Kalesija.4 1.5% od prosjeka privrede BiH (111. godine c) U sektorima privrede najveći udio odstvarenih investicija bilježi sekundarni sektor 58. odnosno za 25.5 1 0. 2002.

godine su iznosile 114. godine. Statistički godišnjak BiH. Sarajevo 46 . odnosno 0. do 1980. U ukupno realizovanim investicijama u ovoj oblasti perioda 1970.000 DEM ili 0.22 mil. odnosno 0.DŽ. do 1989. što je činilo 1. Ukupno realizovane investicije u osnovna sredstva proizvodnih djelatnosti privrede društvenog sektora u općina Kalesija za period od 1970. godine došlo je do realizacije investicija u vrijednosti od 4. do 1985. Na području općine Kalesija u industrijske djelatnosti u periodu od 1970.5% od ukupnih investicija na području općine Kalesija. Ukupno realizovane investicije u ovu djelatnost u periodu od 1970.-1989.0% od ukupnih investicija realizovanih u periodu od 1970. U ukupno realizovanim investicijama u vodoprivredi za period 1970. 3. DEM odnosno 1.2% od svih realizovanih investicija u poljoprivredu Regije sjeveroistočna Bosna i 1. do 1989.4 mil. do 1989.8% u Regiji sjeveroistočna Bosna i 1. odnosno u periodu od 1981. Najveća investicijska aktivnost u industriji Općine zabilježena je u periodu od 1981. što čini 19. godina.02% Bosne i Hercegovine. U saobraćajnu djelatnost ulagana su relativno značajna sredstva. razna godišta.07% od ukupno realizovanih investicija u Općini. godina općina Kalesija je participirala sa samo 0. U periodu od 1981.5 mil. Ukupno realizovane investicije u poljoprivredi općine Kalesija u dvijedecenijskom periodu imale su vrijednost od 22. DEM. do 1989. DEM ili 51. Ukupno realizovane investicije u ovu djelatnost u periodu 1970.6% od ukupno realizovanih investicija u proizvodne djelatnosti privrede. godine i od 1986. odnosno 8. Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine.2% investicija Bosne i Hercegovine. godine iznose 7.1% ukupnih investicija za period od 1970. DEM ili 63.17% kod Bosne i Hercegovine. općina Kalesija je participirala sa 2. godine u ovu oblast je samo uloženo 0. do 1989. do 1989. 7. 5. U šumarstvu općine Kalesija su zabilježena veoma skromna investicijska ulaganja.9 % od ukupno realizovanih investicija u privredne djelatnosti. Mešanović Analizirajući pokazatelje o dinamici investicija u pojedinačnim privrednim djelatnostima možemo zaključiti sljedeće 3 : 1.9 mil.004% u Bosni i Hercegovini. U periodu od 1970.9 mil.5 mil. Općina Kalesija 3 Statistički bilten "Investicije". DEM ili 6.0% od ukupnih investicija u periodu od 1970.73%. DEM ili 47.9 mil. Najniža investicijska ulaganja na području općine Kalesija zabilježena su u građevinarstvu. godine ukupno realizovane investicije su iznosile 58. kada je investirano 36. godine kada je u poljoprivredu ukupno investirano 11. 2. do 1989. do 1989. 4. godine u vodoprivredu nije bilo investicijskih aktivnosti.45 mil. DEM. godine u razvoj šumarstva u Općini nije bilo investicija.45% u Bosni i Hercegovini. što čini 0. do 1985. 6.1 % od ukupno realizovanih investicija u Regiji sjeveroistočna Bosna odnosno samo 0. godine. U periodu od 1970. godine. godine u općini Kalesija realizovano je najviše investicija u vrijednosti od 53. Učešće općine Kalesija u ukupno realizovanim investicijama za isti period u industriji Regije sjeveroistočna Bosna iznosilo je 0. godine imale su vrijednost od samo 84. do 1985. do 1980. -1989.2% na nivou Regije sjeveroistočna Bosna.0% od ukupno realizovanih investicija u cjelokupne privredne djelatnosti. Značajna investicijska aktivnost bila je prisutna u periodu od 1976. do 1985.03% od ukupnih investicija u istoj oblasti Regije sjeveroistočna Bosna i 0. do 1989. DEM. DEM ili 53. Na području općine Kalesija u periodima od 1970.6 mil.2% u Bosni i Hercegovini.

odnosno u periodu od 1976. godine realizovano investicija u vrijednosti od 4. Učešće općine Kalesija u ukupno realizovanim investicijama za isti period u zanatstvu Regije se kretalo 8. Investicijska aktivnost u periodu od 1994. godine kada je u ovu djelatnost ukupno investirano 1. odnosno 0. godine i od 1986.3% od ukupno realizovanih investicija u ovu djelatnost u periodu od 1970. 11. godine nije bilo investicijskih aktivnosti. U posmatranom periodu učešće trgovine općine Kalesija u istoj oblasti u investicijama Regije sjeveroistočna Bosna je 1. odnosno u periodima od 1981. do 2005. slaba saobraćajna povezanost i dr. Skromna investicijska aktivnost u trgovinskoj djelatnosti zabilježena je u periodu od 1985.3% od ukupno realizovanih investicija u privredne djelatnosti. Značajno je napomenuti da je samo u periodu od 1985. 9. godine. do 1985. DEM ili 0.9% od realizovanih investicija u cjelokupnoj privredi. do 1975. Značajan podstrijek početnom oživljavanju privrede dala su donatorska i kreditna sredstva. do 1975. godine.32% u istoj djelatnosti Bosne i Hercegovine.16 mil. godine i od 1981. do 1989.9 mil. godine došlo je do realizacije investicija u vrijednosti od 0. odnosno 0. do 1980. Ukupno realizovane investicije u komunalne djelatnosti općine Kalesija u dvijedecenijskom periodu imale su vrijednost od 2. osiromašeni fondovi.5% od ukupno realizovanih investicija u periodu 1970. godine.2 mil. DEM. do 1989.29 mil. godine U postratnom periodu cjelokupna bosanskohercegovačka privreda (uključujući i privredu Kalesije) se suočila sa mnogobrojnim razvojnim problemima kao što su: nedostatak inicijalnih sredstava za rad. do 2005. godine i od 1976. Investicijska aktivnosti u trgovinu općine Kalesija najznačajnija je u periodu od 1981. DEM ili 48.29% od ukupno realizovanih investicija u posmatranom dvijedecenijskom razdoblju. godine je u posmatranom periodu partcipirala sa samo 0. DEM ili 54. do 1989. godine i od 1986. Realizovano je 3. do 1989.3% od svih investicija u privredne djelatnosti Općine. 47 . godine u ostale privredne djelatnosti nije bilo investicijskih aktivnosti. godine. što čini samo 0. Ukupno realizovane investicije u zanatstvu u periodu 1970-1989. DEM ili 6. U ove djelatnosti općine Kalesija u periodima od 1970.01% u Bosni i Hercegovini. do 1989. što je i danas aktuelno.73 mil.Obim.68 mil. DEM ili 8. do 1975. DEM. do 1980. izgubljene tržišne i poslovne veze. do 1985. Značajna investicijska aktivnost bila je prisutna u periodu od 1970.33 mil.6% od svih realizovanih investicija u istoj oblasti Regije sjeveroistočna Bosna i 0.14% od ukupno realizovanih investicija u privredu općine Kalesija.1% kod Bosne i Hercegovine. godine iznose 10. 8. do 1989.0% od ukupnih investicija u periodu od 1970. dinamika i struktura investicija na području općine Kalesija u periodu od 1970.91% investicija iste djelatnosti Regije sjeveroistočna Bosna i 0. što čini 2. što je 58. zastarjelost opreme. DEM. do 1985. godine ukupno je investirano je 0. DEM ili 10. godine.0% od svih investija posmatranog dvijedecenijskog razdoblja. odnosno u dvijedecenijskom razdoblju u trgovinu je uloženo 7.8%.2% odnosno 2.36 mil. 12. 10.2 mil.09% Bosne i Hercegovine. Na području općine Kalesija u periodima od 1970. kada je investirano samo 0. U ugostiteljstvo i turizmu zabilježena su vrlo skromna investicijska ulaganja. do 1989. Navedena i druga ograničenja su usporavala postratnu obnovu zemlje.

razvoj i poduzetništvo u Vladi TK. Mešanović Tabela 3: Ostvarene investicije u općini Kalesija i Tuzlanskom kantonu za period od 1994. a izvršene isplate za investicije 63.094 170 Izvor: Podaci Federalnog zavoda za statistiku. DM ili 24.-2000. obrazovanje 3. DM ili 12.658 100.099 265 Tuzlanski kanton 239. Kumulativ 1994.436 141. DM ili 45.-1999.2 mil. U periodu od 1994. za period 1994. do 2000.6 mil. veću vrijednost od prosjeka Kantona (170 KM). godine u hiljadama KM Godina Kumulativ 1994.48 miliona KM.232* 112. 1999.DŽ.3 10.68 mil. 2.876 3.4 mil. (tabela 5) 48 .039 2.. Tabela 4: Izvršene isplate za investicije u općini Kalesija i Tuzlanskom kantonu za period 1994.212 63.933 216 Izvor: (1) Podaci Federalnog zavoda za statistiku. Udio u (%) Godišnji prosjek Po stanovniku godišnje KM Općina Kalesija 56..484 9. a kod izvršenih isplata za investicije 10.6 9. godine. iznos. Učešće općine Kalesija u ukupno ostvarenim investicijama Tuzlanskog kantona je 9. 2000.610 602. za godine 1998-2000. Sarajevo.0 86. što je veći iznos od prosjeka za TK (216 KM). za godine 1998-2000. Dokumentacija Ministarstva za obnovu.-2000.-1997.57 %. (2) Dokumentacija Ministarstva za obnovu. godine je iznosio 297 KM. za period 1994. zatim elektroenergetsku infrastrukturu 7. Izvršene isplate za investicije po stanovniku godišnje iznosile su 265 KM i imale su. Sarajevo. god. Na području općine Kalesija prosječni godišnji nivo ostvarenih investicija po stanovniku u periodu 1994.6 mil. 1998.-1997.308 100. KM Po stanovniku godišnje KM Općina Kalesija 71. godine ostvarene investicije u općini Kalesija iznosile su 71.0% i td. Od ovih sredstava najviše je uloženo u stambeni fond 13. *Uključena općina Brčko Analizirajući tabele 3 i 4 možemo zaključiti sljedeće: 1.2%.-2000. godine primila pomoć za rekonstrukciju u vrijednosti od 30.0 10. Tuzla.34 %. godine.-2000.-1997. u hilj. razvoj i poduzetništvo u Vladi TK. Općina Kalesija je u periodu od 1996.5%. DM.567 1. do 2000.212 297 Tuzlanski kanton 765. godine u hiljadama KM Godina 1994. Tuzla.380* 109. Udio u (%) Pros. takođe. KM.694 10.

57 i 58. Devastacija urbanih sadržaja na području Tuzlanskog kantona u periodu agresije na R BiH 1992-1995.6 45.esiweb..670. finansirale su proces obnove. godine Sektor Poljoprivreda Obrazovanje Električna energija Zdravstvo Stanovanje Općinska zgrada Socijalni sektor Telekomunikacije Transport Voda UKUPNO Pomoć u hiljadama DM 960 3.071. Svezak Geografija.670 KM. godine Tabela 5: Pomoć za rekonstrukciju u općini Kalesija u periodu od 1996. Smajić.6%. Tuzla.15 Izvor: A. Nekoliko međunarodnih humanitarnih organizacija.14 Kalesija 28 224. str.98 Gračanica 2 25.: Devastacija urbanih sadržaja na području Tuzlanskog kantona u periodu agresije na R BiH 1992-1995.665. str. 2005. 2005.470.49 Gradačac 1 12. godine.5 2.-1999.88 Banovići 6 77.140.498. Kadušić. Tuzla.635 7.186.88 Sapna 23 188.144.212 (u %) 3.. Zbornik radova PMF. 2002.76 Srebrenik 16 109. Prema podacima Ministarstva za obnovu i razvoj Tuzlanskog kantona u posljednjih pet godina (2001-2005. Međutim.de (Stvarna priča o rastu privatnog sektora u BiH.488.14 Čelić 9 81.186 KM 4 ili 19.5 4.) Od 1995. godine Općina Broj donacija Iznos u KM Tuzla 31 230.3 5.993.421.447. S.801. 49 .) za obnovu devastiranih stambenih objekata uloženo je 1.02 Teočak 7 65.414 1. dinamika i struktura investicija na području općine Kalesija u periodu od 1970.402 13.444. Vlada Tuzlanskog kantona i dr.6 1. 58.80 Živinice 13 79. od toga u općinu Kalesija 224.Obim.85 Kladanj 13 94.661 626 30. Smajić S. Priština. Zbornih radova PMF. Tabela 6: Ulaganja sredstava za obnovu stambenih objekata na području Tuzlanskog kantona u periodu 2001-2005.. i pored do sada uloženih sredstava proces obnove još nije završen.8 0.1 100 Izvor: www.662 192 557 103 1.0 24.2 0. Svezak Geografija. godine.484. godine na području Tuzlanskog kantona (uključujući i općinu Kalesija) otpočeo je proces obnove devastiranih građevinskih objekata ulaganjem finansijskih sredstava.30 Lukavac 29 255. 4 Kadušić A.org-esiweb@t-online.25 UKUPNO 178 1.2 12. do 2005.

Zbornih radova PMF.DŽ. Devastacija urbanih sadržaja na području Tuzlanskog kantona u periodu agresije na R BiH 1992-1995. Statistički godišnjak BiH.6 mil.48 miliona KM. godine. Od ovih sredstava najviše je uloženo u stambeni fond 13. Kadušić. Najveći udio investicija zabilježen je u sekundarnom sektoru 51. do 2000.-1999.de (Stvarna priča o rastu privatnog sektora u BiH. do 1989. A. Ekonomski institut.0% i td. DM ili 12.6 %.3 % i primarnom sektoru 23. M. Općina Kalesija je od 1996.1 %.2%. Tuzla. godine ukupno je investirano 114. Mešanović Zaključak Na području općine Kalesija u periodu od 1970. godine za rekonstrukciju primila 30. 2.) 5. Dokumentacija Ministarstva za obnovu. 50 .67 mil.6 mil.-1997. godine ostvarene investicije u općini Kalesija iznose 71.2 mil. godine. U periodu 2001-2005. www. DEM. 2002. obrazovanje 3. 3. Tuzla. Sarajevo 4.esiweb. Priština. 2005. S. godine za obnovu devastiranih stambenih objekata uloženo je ukupno 224. Tuzla. razvoj i poduzetništvo u Vladi TK.4 mil. zatim elektroenergetsku infrastrukturu 7.186 KM. Klapić: Tuzla kao razvojni centar Sjeveroistočne Bosne. za period 1994.org-esiweb@t-online. Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine. 2002. DM ili 45. Statistički bilten "Investicije". zatim tercijarnom 25. Smajić. razna godišta. DM. Literatura 1. Svezak Geografija. U periodu od 1994.5%. DM ili 24.

DO 2002. općina Kalesija Abstract The assessment of the level of development (and related changes) of Kalesija Municipality is based on an indicator which. Changes in the level of development are analyzed through a long period of time (around 3 decades) as well as with regard to the immediate surrounding (Tuzla Canton) and wider regional surrounding (region north-east Bosnia and Bosnia and Herzegovina). GODINE CHANGES IN THE LEVEL (AND ASSESSMENT) OF ECONOMIC DEVELOPMENT AND THE DYNAMICS OF GROWTH OF DOMESTIC PRODUCT OF KALESIJA MUNICIPALITY IN THE PERIOD FROM 1970 TO 2002 Mr. kao i u odnosu na uže (Tuzlanski kanton) i šire regionalno okruženje (Regija sjeveroistočna Bosna i Bosna i Hercegovina). Ključne riječi: Društveni proizvod. 51 – 58 (2007-2008) Originalni naučni rad PROMJENE U NIVOU (I OCJENA) PRIVREDNE RAZVIJENOSTI I DINAMIKA RASTA DRUŠTVENOG PROIZVODA OPĆINE KALESIJA U PERIODU OD 1970. national income. Regije sjeveroistočna Bosna i Bosne i Hercegovine. Region North-East Bosnia and Bosnia and Herzegovina. shows the effects of production factors in that particular moment. To je društveni (bruto domaći) proizvod po stanovniku. Kalesija Municipality . The dynamics of the growth of domestic product on the territory of Kalesija municipality will be analyzed through the growth rate of domestic product and its percentage in the domestic product of Tuzla Canton. narodni dohodak. Prirodno-matematički fakultet. viši asistent. Key words: Domestic product.Zbornik radova PMF 4 i 5. Dževad Mešanović. That is domestic (gross domestic) product per capita. in a synthetic way. capital assets. Univerzitet u Tuzli Sažetak Ocjena nivoa razvijenosti (i promjene u tom pogledu) općine Kalesija zasniva se na pokazatelju koji na sintetičan način izražava efekte djelovanja proizvodnih faktora u tom trenutku. sc. Promjene u nivou razvijenosti sagledavamo u dugom vremenskom periodu (oko tri decenije). Dinamiku rasta društvenog proizvoda na području općine Kalesija analiziraćemo kroz stope rasta društvenog proizvoda i procentualno učešće u društvenom proizvodu Tuzlanskog kantona. osnovna sredstva.

752 3. 1982. i to od 978 DEM u 1981. 1989.530 1. Doboj Istok.548 2.493 3.725 2. godine te ponovni rast do početka 90-tih godina. 1987. 1984. godine društveni proizvod p. Vlasenica. razna godišta.1 mil.902 Izvor: Statistički bilten "Društveni proizvod.540 3.460 5.062 3.832 3.119 2.-1990.658 3. 1977.997 2.711 3.p. godine. Kalesija.390 4.p. Tabela 1: Društveni proizvod per capita u općini Kalesija. Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine.803 2.908 3.985 3. Kladanj. Čine ga 13 općina: Tuzla. Statistički godišnjak BiH.399 2. narodni dohodak…". kao i u odnosu na uže (TK) 1 i šire regionalno okruženje (Regija SIB 2 i BiH). Analizirajući podatke u tabelama 1 i 2 vidimo da je prisutan rastući trend društvenog proizvoda po stanovniku u općini Kalesija u periodu 1970. Kladanj.521 5.709 1.105 3. godine. Lopare. do 1989. 1985. do 1990.976 3. Banovići.136 3.074 2.347 3.c. Lukavac. 1980.545 6.294 3.225 5.411 1. Sarajevo.525 2. Statistički bilten "Investicije". Osnovne karakteristike privredne razvijenosti Kalesije u ovom periodu ogledaju se u sljedećem: 1.237 5.333 3.816 4. Srebrenik. 1 2 3 Tuzlanski kanton (prvobitno kao Tuzlansko-podrinjski kanton). Srebrenica.c. 1978.008 5.587 BiH 1. U periodu od 1970. Gračanica. 1979. 1972.491 2.DŽ. do 1990.576 3. 1986. godine Godina 1970.626 6.662 5.061 4.408 2. 1975. Gračanica. Bratunac.) na 857 DEM u 1990. Čelić.425 1.521 3.512 2.894 5. Lukavac.270 3. 3 Tokom 80-tih godina pada investiciona aktivnost i usljed toga opada i društveni proizvod p. Banovići. Regiji sjeveroistočna Bosna i Bosni i Hercegovini od 1970.353 5.124 1.450 3.386 5.859 2. Živinice.459 2. Brčko. 1976. U regionalnom smislu.199 4. Kalesija.297 3. Sjeveroistočna Bosna je ekonomsko-geografska regija koja obuhvata 19 općina: Bijeljina. 1973. Gradačac. DEM ili 85.200 1.717 2. Kalesija 384 373 451 539 563 618 644 715 667 770 767 978 951 871 835 783 718 766 655 559 857 Tuzla 2. Orašje.519 3.342 2. 1988.677 3. Intenzivan rast društvenog proizvoda podstaknut je investicionim ulaganjima. Tuzlanskog kantonu.565 3.810 3.105 3.374 2. Mešanović Promjene u nivou (i ocjena) privredne razvijenosti Promjene u nivou razvijenosti analizirane su u periodu od 1970. 1981.683 Regija SIB 1. Ugljevik. u periodu 1970.636 4.376 1. Srebrenik. do 1985. Sarajevo 52 . 1990.711 3.410 1. povećan je od 373 DM na 978 DEM ili 2. 1983.739 2.6 puta.c.284 2.514 1.480 4. 1971. nastao je administrativnopolitičkim putem u procesu kantonizacije Federacije BiH i tvorevina je Dejtonskog sporazuma. (maksimalni d.310 5.930 2.011 7. do 1981. Tuzla. Sapna i Teočak.158 1. naročito u industriji i poljoprivredi: realizovano 81.887 7.4% ukupnih privrednih investicija 1970.321 TK 1.240 2. Zvornik i Živinice. Statistički godišnjak BiH.488 1. Šekovići. Tuzlanski kanton je subregija ekonomsko-geografske Regije sjeveroistočna Bosna. Zavod za statistiku BiH.840 3.563 2.878 3. a zatim pad od 1981. razna godišta. 1974. godine. Gradačac. do 1981. godini.

Društveni proizvod p. 1971.3 23. godini bio još veći (7. 1986. 1990. Tuzlanski kanton Sjeveroistočna Bosna Bosna i Hercegovina b) Tako je i kod vrijednosti osnovnih sredstava (nabavna i sadašnja vrijednost) u 1990. Zavod za statistiku BiH.u odnosu na Bosnu i Hercegovinu od 26. 1978. . narodni dohodak…". g. godini općine Banovići (5. Tuzla.c. Regiji sjeveroistočna Bosna i Bosni i Hercegovini od 1970. c) Identičan je omjer najvećeg i najnižeg iznosa narodnog dohotka po stanovniku u 1990.3 21.124 1.4 33.9%.4:1).6:1.902 Nivo d. Regije i BiH znatno smanjen: .P. 1982. 1990.c. p.908 857 3. godini na 23.9%. i općine Kalesija 857 KM). (DEM) Kalesija TK SIB BIH 373 1.2 23.c. Tuzla 1974.199 718 3.284 3. Društveni proizvod p. Pored društvenog proizvoda p. 1981. Prema pokazateljima (tabela 3). 1984.3 23.u odnosu na Tuzlanski kanton od 26. 1986. Tuzlanskom kantonu. Sarajevo. godini Kalesija rangirana na posljednjem 19 mjestu od svih općina u Regiji.240 2. do 2002. Tabela 2: Promjene u relativnom nivou razvijenosti Kalesije u odnosu na društveni proizvod p. od 33.859 2.411 644 2. općine Kalesija je u odnosu na nivo Kantona. a kod sadašnje vrijednosti 30:1. u istom periodu. a) Evidentne su vrlo izražene i produbljene disproporcije u nivou razvijenosti između općine sa najvećim per capita GDP u Regiji (općina Tuzla 6.9 Izvor: Statistički bilten "Društveni proizvod.c. Kalesija 1972. omjer kod nabavne vrijednosti po stanovniku između Ugljevika i Kalesije iznosi 26.c. Posebnu pažnju zaslužuje uporedba Kalesije u nivou razvijenosti sa drugim općinama u Regiji. 1976. godine 8000 7000 6000 D. p.563 978 4. .2% na 23. do 1990.1 24. Podaci pokazuju da je omjer GDP per capita općina Tuzla i Kalesija početkom 70-tih godina iznosio 6. Kalesije u odnosu na: TK=(100) SIB=(100) BIH(=100) 26. 1980.321 KM u 1990.587 3.8 18. godini.1:1 da bi u 1990.734 DM) i Kalesija (719 DM).4 22.c.1 28. Tuzlanskog kantona. Grafikon 1: Društveni proizvod per capita u općini Kalesija.u odnosu na Regiju sjeveroistočna Bosna.4% na 21.3 19.Promjene u nivou (i ocjena) privredne razvijenosti i dinamika rasta društvenog proizvoda općine Kalesija u periodu od 1970.711 3.7 25.683 3. 3. Statistički godišnjak BiH. 1988.4% u 1970.2 26. godine 2.p. razna godišta. kompariranje nivoa razvijenosti vršeno je i po vrijednosti osnovnih sredstava po zaposlenom i narodnom dohotku po stanovniku.9 21.061 3. 1976.5 28.376 1.450 4. DM 5000 4000 3000 2000 1000 0 1970. Regije sjeveroistočna Bosna i Bosne i Hercegovine God. (tabela 3) 53 .2% u 1990.

-1985. Sarajevo.150 1.9 1970. 2. godine Područje Kalesija TK SIB BIH 1970. strateški ciljevi i globalni pravci razvoja privrede TPK. 12. Sarajevo. Klapić: Stanje. M.394 3.185 2.774 26. po st.774 3.734 2. razna godišta.840 2. Babović. str. Mešanović Tabela 3:Vrijednost osnovnih sredstava i narodni dohodak po stanovniku DM.2 1. 184.781 14.95% društvenog proizvoda Tuzlanskog kantona. Statistički godišnjak BiH. Regiji sjeveroistočna Bosna i Bosni i Hercegovini u periodu 1970.352 1. g.5 1975.-1990.-1990. 1996.518 2.688 4.23% Bosne i Hercegovine. Zavod za statistiku BiH.623 3.531 7.614 6. narodni dohodak…". Banovići Bijeljina Bratunac Brčko Gračanica Gradačac Kalesija Kladanj Lopare Lukavac Orašje Srebrenica Srebrenik Šekovići Tuzla Ugljevik Vlasenica Zvornik Živinice Regija SI Bosna Bosna i Hercegovina Nabavna vrijednost 15.081 7. 4 Tabela 4: Stope rasta d. do 1990.605 2. Zavod za statistiku BiH.953 2.132 1.2 12. godine Dinamiku rasta društvenog proizvoda na području općine Kalesija analiziraćemo kroz stope rasta društvenog proizvoda i njeno ušešće u društvenom proizvodu u uporedbi sa Tuzlanskim kantonom.3 0. Statistički godišnjak BiH.7 6.6 9.523 3. 5. u općini Kalesija.584 877 2.795 2.725 1.268 3.706 1. do 1990.14% Regije sjeveroistočna Bosna i 0. Ekonomski institut. 1990.294 3. 1.400 3.845 1.663 719 2. u Zborniku "Strategija privrednog razvoja TPK".6 3.0 3. Tuzla. narodni dohodak…".6 1985.356 3.-1975.8 9. godine ostvareno je 541.959 2.4 1.-1990.107 3. što čini 1.490 1.6 13.141 4642 6455 Nar.111 2. Tuzlanskom kantonu.100 13.849 5.686 1616 5.663 4.512 3.195 7.373 6.4 mil.339 3.856 5.7 Izvor: Statistički bilten "Društveni proizvod.171 9618 13150 Sadašnja vrijednost 5. 5. doh.751 2.006 2. 5. U privrednim djelatnostima općine Kalesija u periodu od 1970.-1980.5 1.030 8. DEM društvenog proizvoda. Regijom sjeveroistočna Bosna i Bosnom i Hercegovinom.6 9.435 1.214 43.451 3055 3312 Izvor: S. 2. 54 .0 Period 1980.0 5. razna godišta.923 3. Dinamika rasta društvenog proizvoda u periodu od 1970.479 2.219 2.2 7.. problemi.p.825 20.0 10. 4 Statistički bilten "Društveni proizvod.DŽ.

do 1990.82% u 1985.21% u 1975.24 1.81% na 1.35 0. 1990. godini i od 0. do 1980. do 2002. 55 .P. na 0. U periodu od 1985. do 1990. Oko jedne polovine (49. godine Na osnovu podataka (tabela 4) možemo zaključiti da je stopa rasta društvenog proizvoda u općini Kalesija u periodu 1970. Ako analiziramo podatke (tabela 5) vidimo da je učešće Kalesije u društvenom proizvodu Tuzlanskog kantona u opadanju od 1970. 22 33 29 28 24 Tabela 5: Kalesija u Kantonu. Učešće Kalesije u društvenom proizvodu Regije Bosne i Tuzlanskog kantona sjeveroistočnaBosna Hercegovine 2.18% u 1985.23% u 1970. ali je bila niža u odnosu na TK (6.21% u 1975. na 0.96 1.24% u 1980.26 1. godini i Bosnu i Hercegovinu sa 0.35% u 1970.03 0. 1985. godini.7%). Grafikon 2: Relativni nivoi društvenog proizvoda po stanovniku općine Kalesija (Regija sjeveroistočna Bosna=100) u periodu 1970. do 1990. do 1.5%). Postavlja se pitanje koje su privredne oblasti u značajnijoj mjeri doprinosile ostvarenju društvenog proizvoda? Zaključci u vezi sa postignutim efektima su sljedeći: 1.12 0.18% na 0. 1980.7%) društvenog proizvoda ukupne privrede općine Kalesija ostvarenog u razdoblju od 1970. Statistički godišnjak BiH.7% i kretala se u nivou stope rasta BiH (5. Sarajevo.20 Izvor: Statistički bilten "Društveni proizvod. narodni dohodak…".56 1. godine sa 2.-1990.82 0. 1985. 1975.26% na 1. realizovano je u djelatnostima primarnog sektora. godine općina Kalesija bilježi porast u učešću u društvenom proizvodu Tuzlanskog kantona sa 1. te u D.77 1.23 1. 1990. 1975. razna godišta. zatim u padu u odnosu na Regiju sjeveroistočna Bosna sa 1.21 1. do 1990. Tome je najviše doprinijelo visoko učešće poljoprivrede u društvenom proizvodu ukupne privrede (49. u društvenom proizvodu Regije SIB rast od 0. 1981. godine. godine od 0.Promjene u nivou (i ocjena) privredne razvijenosti i dinamika rasta društvenog proizvoda općine Kalesija u periodu od 1970.2%) i Regiju SIB (7.20%. na 0. prema učešću u društvenom proizvodu Godina 1970. Zavod za statistiku BiH.0%). godini i u periodu 1985. do 1990.56 %.96%. godine 35 30 25 indeks 20 15 10 5 0 1970. Regiji SIB i BIH od 1970.24% u 1980.03% u 1990. godine iznosila 5. Bosne i Hercegovine porast od 0. na 0.81 0.85% u 1985.27 0.18 1.

1.. 1989. 0. ..7 34. . .9 1. .6 30....... .3 0. .1 . .. ... 0. godine u odnosu na nivo Kantona..1 0..88 mil.8 0..5 1..7 1. ..1 14... 0. .1 0.6 4.9%.... 3. .0 4.5%.4 0. godine.4 0. općine Kalesija je u periodu 1990-2002.0 Stamb.6 7. 1987. .1 11.DŽ.. . . Nivo društvenog proizvoda per capita u periodu 2001-2002. Sarajevo. . 1983.7 12.3 7...6 2.6 Polj... . godini ostvareno je 21. 1978. 1988.4 0.1 0.. 1973.. . 1977.6 32.5 10..2 33.6 2.3 Ost.. .1% Regije sjeveroistočna Bosna i 0. 1976. 1971..4 0.7 12. .....1 17.9 8.2 2. Statistički godišnjak BiH.1 . .1 ..0 6..3 2. .1 0. TK. . . i rib. narodni dohodak…". godina Gdje je Kalesija danas (u odnosu na ostale općine TK.2% Bosne i Hercegovine..p.3 0.9 2. . 12. .8 1...7 5... Tuzle).. i tur.6 13.. . zatim 1. .1 0.. .3 1.5 0..3 . Društveni proizvod p.7%.0 2. Tercijarni sektor participirao je sa nešto više od jedne četvrtine (26... 0.3 0...1 2.6 8.2 2.. .7 2. KM društvenog proizvoda.5 . . 1981. .5 0. ..5%) u ukupno ostvarenom društvenom proizvodu (kumulativ 1970.7 2.0 2.5 0. .4 0..u odnosu na Regiju sjeveroistočna Bosna. KM ili 29..0 13.5 6.4 0..0% društvenog proizvoda Tuzlanskog kantona (3...9 5. .. ..u odnosu na Bosnu i Hercegovinu od 21. .7 25..8 0. . godini.9 6. ..3 0.9 0. kom. .....0 19. . .6 24.9 26.1 10.9 36.9 1. .8 0.6 0.7 0.1 5.3 0.1 2.2 10. 1982.. .9% na 34.2 2.p. 56 .6 0.8 3..5 2.7 2.2 0..... 1986.... 1985.3 28.6 12.4 0. godini na 34.6 0.3 0.. .4 7... 0.3 10. 9.5 12.. što je činilo 2.. .5 1.5 Zanat..7 Šum. U općini Kalesija u 2002.5 0.c.. . ..2 0.3 Izvor: Statistički bilten "Društveni proizvod. . 1972. . Uk. dj.1 0.3 0. 1979.1 0. 2..8 1.. 0.7 0.1 0.3 3..4 7.9 18. U djelatnostima sekundarnog sektora realizovano je 23...6 8.7 Ind.. U odnosu na 1990.5 0.. i rud. 0. razna godišta.2 0.9 1. .1 0...6 16. do 1990.) općine Kalesija.1 0.. ..3 7.3 2. 0..2 0. 0.u odnosu na Tuzlanski kanton od 23.4 3. 1984.. Regiju SIB i BiH i predratni period). Tabela 6: Drustveni proizvod u (mil..6 0. ..5 Ug.6 30. u istom periodu.3 12. od 23.9 14.... 0.1 3..4 4.2% u 1990.0% u 2002... 0..8 8.-1990.2 0.... . .3 0..1 .2 0. .7 22..5 15. godine God. 1980...8% d.2 mil..4 ..9 28.9 5.9% na 23.5 0. ukupne privrede. .5 0.7 6. Vodopr.2 21.. . i veze .5 0....5 Saob. godinu vrijednost GDP se smanjio za 8...6 0. KM) na području općine Kalesija u periodu od 1970.5 28..1 16..2 0.. 1974.1 0.. do 1990.8 1.4 0. ...3 2.3 1..6 0.5 0. .... . Regije i BiH nešto povećan: ..4 9. Zavod za statistiku BiH..3 0.4 9.4 4..0%) društvenog proizvoda od 1970. 0..9 4.4 0. ..4 22. . Tako je samo u trgovini u posmatranom razdoblju realizovano 19. ... 1990.6 36.7% (u industriji 15.3 Trg..6 0. Mešanović 2.1 0.5 6... . kada je u pitanju nivo razvijenosti? 1... Građ. 0.0 6...5 14. .1 0. .. 0.7 4.. . 1975.4 0. djel.7 0.8 20.9 2.. 1970.5 3.8 1.8% d.

152 1.193 6.500 100 2001.9 1.8 68. godine u (000 KM) Općina Banovići Čelić D. www.0 21.430 0.Promjene u nivou (i ocjena) privredne razvijenosti i dinamika rasta društvenog proizvoda općine Kalesija u periodu od 1970.4 563.225.3 14.3 66.750 880 1.379 2.152 80. 2001.931 100 2.972 1.1 82.851 1.3 43..860 380 890 1.370 4.8 45.040 514..765 3.0 58. godine Tabela 7: Bruto društveni proizvod (GDP) u općinama Tuzlanskog kantona i BiH 1990.4 60.eured-bih.080.4 201. Iznos % 82.9 42.4 7.171 7.6 154.9 75.120 2. 57 . str. Uloga Univerziteta u razvoju poduzetništva i opravdanost upravljanja biznis centra na Univerzitetu u Tuzli.2 2.481 21.9 56.4 44. 2001.643 15.100 1.5 48.2 146. 2. 2004.7 0.4 151.380 1.0 64.440 633 1.8 40.407 2.460 8.074 6..040 490 4.8 16.651.250 1.8 79.269 100 3.9 24.063 3. Iznos % 180.611.350 8.119 100 Index 2002/1990 45. 2. godine GDP per capita u KM Općina Banovići Čelić Doboj Istok Gračanica Gradačac Kalesija Kladanj Lukavac Sapna Srebrenik Teočak Tuzla Živinice TK SIB BiH 1990. maj 2004.935 2001. Tuzla. 6. EURED Projekt Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH.040 Nivo razvijenosti (TK=100) 134.520 962.200 2. Tuzla.6 41.9 63.706 0.323 7. 29 Tabela 8: Bruto društveni proizvod (GDP) po stanovniku i nivo razvijenosti u općinama Tuzlanskog kantona i BiH 1990.6 66.org.739 … 9.584 341 852 1.566 1.0 23.042 5.168 19.917 2.550 1.357 1.0 8.577 3. www.090 75. 2.566 2.7 Izvor: Analiza ekonomskog stanja na Tuzlanskom kantonu.2 69.281 5.5 53.457 8.4 1.5 53.2 70. Socioekonomski pregled i SWOT analiza Ekonomske regije "Sjeveroistočna BiH".120 35.441 60.784 52.5 5.683 3.3 Izvor: Analiza ekonomskog stanja na Tuzlanskom kantonu.755 2002.750 3.224 10.2004.084 1.3 0.5 67.200 55.0 1..000 1.0 21.000 % 7.050.Tuzla. Socioekonomski pregled i SWOT analiza Ekonomske regije "Sjeveroistočna BiH".600 720 1.eured-bih.565 2.5 100.570 3.0 4.org.6 25.0 97.197 1.8 34.049 3.000 100 11.5 34.6 3. maj 2004.6 5. Istok Gračanica Gradačac Kalesija Kladanj Lukavac Sapna Srebrenik Teočak Tuzla Živinice TK SIB BiH 1990.050 . i 2002.390.1 195.0 65.599 954 934 743 3..3 2.050 100 17.6 5.5 49..601 9. i 2002.7 76.3 21.8 6..705.1 75. do 2002.453 2.2 100 … 100 2002.2 86. str.658 49.788 1. 29. Uloga Univerziteta u razvoju poduzetništva i opravdanost upravljanja biznis centra na Univerzitetu u Tuzli..900 0.113 11.1 90.122 1.160 8.701 857 2.684 2.088 3. Tuzla.1 30.6 45.5 0.561 5..9 17..6 22.320 2. EURED Projekt Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH. Iznos 70.0 842.

sa per capita GDP u nivou od 650 do 800 KM. Statistički godišnjak BiH.14 % Regije sjeveroistočna Bosna i 0.1:1 da bi u 1990.4:1).95% društvenog proizvoda Tuzlanskog kantona (4.. razna godišta. razna godišta.9 % ili 114. g. Tokom 70-tih i 80. DEM društvenog proizvoda. zemlje sa najvećim GDP per capita. u Zborniku "Strategija privrednog razvoja Tuzlansko-podrinjskog kantona". do 1990. 4. Sarajevo. Mešanović Zaključak U privredi općine Kalesija u razdoblju od 1970.4 mil. Statistički bilten "Društveni proizvod. što je činilo 1. Podaci pokazuju da je omjer GDP per capita općina Tuzla i Kalesija početkom 70-tih godina iznosio 6. povećan je sa 450 DEM u 1970. Ekonomski institut. Zavod za statistiku BiH. Literatura 1.c. što je znatno ispod učešća u stanovništvu (4. KM. juli 2004. Analiza ekonomskog stanja na Tuzlanskom kantonu. godini razlika u nivou razvijenosti ovih općina bila još veća (7. Socioekonomski pregled i SWOT analiza Ekonomske regije "Sjeveroistočna BiH".23% Bosne i Hercegovine.4 %). strateški ciljevi i globalni pravci razvoja privrede Tuzlansko-podrinjskog kantona. godini na 857 DEM u 1990. Statistički bilten "Investicije". www.2 puta.org.321 KM u 1990. EURED Projekt Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH. 1996. i općine Kalesija 857 KM). maj 2004. Društveni proizvod p. Tuzla. 3. Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine. problemi. Evidentne su vrlo izražene i produbljene disproporcije u nivou razvijenosti između općine sa najvećim GDP per capita u Regiji (općina Tuzla 6.tih godina prošlog stoljeća.6% Luksemburga. Statistički godišnjak BiH. godine ostvareno je 541.6 mil.p. općina Kalesija je u kontinuitetu od oko dvije decenije svrstavana u skupinu izrazito nerazvijenih bosanskohercegovačkih općina. Klapić: Stanje. Sarajevo 5.3% d. Tuzla. odnosno samo 0.-1990. narodni dohodak…". Tuzla. M. 58 . zatim 1. S. Značajniji pomak u nivou razvijenosti ove općine nije se ni mogao postići ima li se u vidu činjenica da je u ukupnim privrednim investicijama realiziranim na području Regije sjeveroistočna Bosna u dvijedecenijskom razdoblju (1970. godini ili za 3.eured-bih.DŽ. 2. Babović. Tuzle). Uloga Univerziteta u razvoju poduzetništva i opravdanost upravljanja biznis centra na Univerzitetu u Tuzli. godina) općina Kalesija participirala sa samo 1. Današnji GDP per capita općine Kalesija (oko 800 KM) u nivou je tek 20% prosjeka Bosne i Hercegovine ili 1.6% prosjeka Evropske unije.

a mnogi su sačuvani i do današnjih dana. trend. ing. under Turkish rule. dr. Nusret Mujagić. drugi su zapali u dekadenciju. Građeni su na uzvišenjima . Regionalne i tradicionalne komponente bile su potpuno zanemarene a arhitektura u tim gradovima je bila anacionalna i u duhu Atinske povelje. Pod austrougarskom upravom izgrađeni su brojni javni objekti koji su promijenili izgled svih gradova a po svojoj ljepoti nisu zaostajali za najljepšim gradovima austrougarske monarhije. new towns were developed in the valleys along the rivers. vitkim munarama i zbijenim mahalama i čaršijama u obilju zelenila pružali ugodnu sliku putopiscima i sa istoka i sa zapada.NEW TRENDS OR NEW URBICIDE Doc. Nastajala je nova panorama bosanskih gradova prepuna radničkih „kolona“ i fabrika. Taj fenomen je i predmet proučavanja ovog rada. 59 – 72 (2007-2008) Originalni naučni rad STVARANJE POSLIJERATNOG IDENTITETA GRADOVA U BOSNI I HERCEGOVINI . U novoj Jugoslaviji procesi industrijalizacije i urbanizacije su pospješili rast gradova a pored starih čaršija nikla su nova stambena naselja sa stambenim blokovima i soliterima. identitet. ideološku i vjersku ikonografiju i simboliku dok su preostali gradovi razrušeni i zaboravljeni. Cities have often been cited on hilltops. In the following centuries. ikonografija. urbani dizajn. urbana forma. Arhitektonski izraz je tražen u simbiozi evropske arhitekture i orijentalnog podneblja tako da je postepeno nestajao tradicionalni orijentalni izgled u mnogim gradovima koji su sve više poprimali siluete evropskih gradova. dipl.Zbornik radova PMF 4 i 5. urbicid. Rijetki od njih su prihvatili evropske principe redizajna i razvoja gradskih formi. Univerzitet u Tuzli Abstrakt Najstariji bosanskohercegovački gradovi pojavili su se u srednjovjekovnoj Bosni. protected by city walls but the beauty of monumental castles was eye-caching for European travelers. U kasnijim vjekovima pod turskom upravom sagrađeni su novi gradovi u kotlinama pored rijeka te su svojim orijentalnim izgledom. Nakon zadnjih ratnih sukoba i disolucije Jugoslavije razvoj gradova je krenuo neujednačenim tokom poprimajući uglavnom nacionalna i vjerska obilježja.. arh. Oriental type of towns with colossal minarets . Ključne riječi: bosanskohercegovački gradovi. RGGF. Gradovi su poprimili sadašnji izgled a u to vrijeme nisu odudarali od bilo kojeg evropskog grada. simbolika Abstract The earliest cities of Bosnia and Herzegovina first appeared in the medieval period many of which have remained until today.NOVI TRENDOVI ILI NOVI URBICID THE CREATION OF AFTER WAR CITY’S IDENTITY IN BOSNIA AND HERZEGOVINA . Sa stvaranjem stare Jugoslavije ovi procesi su nastavljeni sporijim tempom a fabrički dimnjaci su zamijenili visoke munare i crkvene tornjeve. utvrđeni debelim zidinama i sa svojim visokim kulama i svojom ljepotom plijenili su pažnju evropskih putnika.

mikroklima. Many cities are in decadence with ideological... istorija.. iconography. Numerous of governmental buildings were built during the Austro. As a result of rapid urban growth and industrialization New Yugoslavia initiated building of new urban complexes and buildings next to old cities with high-rise apartment buildings and skyscrapers. symbolism Uvod Na nastanak svakog grada utiču prirodni i stvoreni uslovi. rijeka.). nosivost tla i pogodnost za gradnju ... European principals of redesign and urban form of developments are rarely accepted.) Stari gradovi su nastali u usaglašenosti prirodnog ambijenta i fizičke strukture grada gdje su pojedini gradski oblici izrasli iz prirodnog terena dok su noviji gradovi nastali u kontrastu prirode pri čemu se naglašava ili izgrađena forma ili dominantno obilježje lokacije.N. This process slowly continued with the establishment of Old Yugoslavia replacing minarets and church towers with factory chimneys.. politika. osunčanje. ekonomija.) hidrografija (vode. filled with factories and worker’s barracks called "kolona". Cities were getting today’s look and did not differ from other European cities.. urbanom morfologijom i urbanim pejzažom i danas plijene svojom ljepotom i neprolaznošću. U prošlosti su prirodni uslovi bili dominantni u izboru mjesta nastanka i razvoja grada dok su u novijoj istoriji preovlađujući stvoreni uslovi. religious iconography and symbolism. konfiguracija terena . Mujagić and clustered urban areas and building blocks surrounded by grazing land were noticeable for essayist from the west and the east. urbicide. Ostrožac . Regional and traditional components were excluded. podzemne vode .) i na kraju prirodna bogatstva. ravnice . trusni pokreti. padavine. jezera.. Identitet grada prema Linču (10 ) mora imati sljedeće elemente : – posebnost slike grada – jednostavnost oblika – kontinuitet 60 . Prirodne uslove čini geografija (geografski položaj. was also established in Bosnian cities.Hungarian ruling which have changed the shape of urban space and made cities similar to the most beautiful cities in the empire. kultura. Identitet prvih gradova stvaran je u interakciji prirode i arhitekture. suše. New panorama. fizičke strukture i na kraju ekologija. Stvorene uslove čini demografija.. completely. oblik zemljišta. poplave. topografija (reljef.. identity. razne funkcije. društveni odnosi. trend.) prirodne pojave (elementarne nepogode. oblačnost.. temperature. while the other cities are devastated and forgotten. izvorišta. After recent conflicts and dissolution of Yugoslavia development of the cities was uneven with large national and religious influences. (Počitelj. magle. planine. urban design. Such phenomenon is subject of examination in this study. with architecture that was not nationally controlled and it was based on Athena treaty..) geologija (sastav zemljišta i površinskog sloja. Architectonic appearance was found in symbioses European and Oriental architecture gradually loosing traditional Oriental and getting European character. religija.) klimatologija (vjetrovi. a tamo gdje je prihvaćena posebnost ambijenta („genius loci“ – duh mjesta) nastali su gradovi koji svojom formom.. stari Mostar. Key words: Cities of Bosnia and Herzegovina. urban form.

poznati svakom urbanisti i ugrađeni u svaku evropsku i svjetsku povelju o urbanizmu ali je očito da su nakon zadnjih ratnih sukoba i velikih emocionalnih naboja stavljeni u drugi plan zarad ograničenih nacionalnih ideologija. razvijali se i nestajali kako bi se izvukle pouke za budućnost. a ne da nad njima dominira jedna ograničavajuća ideja ma koliko ona bila dramatična.Stvaranje poslijeratnog identiteta gradova u Bosni i Hercegovini .  boja – odabir boje prema funkciji ili vremenu nastanka neke urbane forme  komunikativnost arhitektonskih oblika– bogatstvo oblika. uslova na kojima su ponikli. ugođaj noćnih ulica . funkciju prostora i međuzavisnost prirodnih i društvenih sila koje utiču na formiranje forme grada.  rasvjeta– izdvajanje karakterističnih objekata i detalja. Urbanisti moraju otkriti zakonitosti nastanka i promjene urbane forme i pejzaža konstantno proučavajući uzroke njihovih nastajanja..novi trendovi ili novi urbicid – dominantnost jednog dijela nad cjelinom – jasnoću veza – diferencijaciju po usmjerenju – vizuelni cilj – kretanje kroz prostor – vremenske sekvence – nazive i značenja koji naglašavaju gradske elemente Ranko Radović (11) i drugi moderni urbanisti preporučuju još i :  dostupnost  lakoću kretanja i snalaženje  osjećanje bezbjednosti i opuštenosti  identifikaciju sa ambijentom  čitljivost plana i organizacije grada  autentičnost  urbani mobilijar i detalje Po njemu fizička struktura grada ne smije se shvatiti kao puko grupisanje i raspored objekata i ulica već kao cjelovit izgrađen ambijent koncipiran i oformljen kao životna sredina urbanizovane ljudske zajednice. Zbog toga je potrebno podsjetiti se prvih bosanskohercegovačkih gradova.otkrića i traganja  ambijentalni doživljaj– raznovrsnost sadržaja .. večernji ugođaj. Delalle (3) i drugi postmodernisti u stvaranju identiteta savremenom gradu preporučuju i:  mogućnost akcije u prostoru– sudjelovanje u životu grada različito za stanovnike a različito za posjetioce – turiste  mogućnost avanture – gradski prostor kao mjesto lutanja..intimnost. Bublin (1) kaže da postoje određene bitne stvari koje treba uzeti u obzir kod bilo kakvih vizionarskih ideja o izgledu naših gradova i moraju se bazirati na potpunom razumijevanju svih čovjekovih potreba. mogućnost izbora . Vraćajući se u davnu prošlost i tražeći uzore u njoj te ideologije vrše iskrivljivanje istorije kroz izgradnju arhitektonskih formi i urbanističkih kompleksa koji sa istorijom tih gradova nemaju nikakve veze..suštinu gradskih sadržaja i struktura. 61 . raznovrsna urbana morfologija. duh njihovih oblika . veza starog i novog …  poetika prostora– detalji objekata i prostora specifični za podneblje ili istoriju Svi ovi principi su univerzalni.

Najpoznatiji gradovi iz tog perioda su Sarajevo. Orijentalni izgled ovim gradovima su pored mnogobrojnih džamija sa vitkim minaretima davale i zbijene čaršije sa uskim i krivudavim uličicama. medrese. gostionice. Postojale su još i Dubrovnika. njihove su kuće uglavnom bile prizemne. Mada je u to vrijeme bosanska država bila najrazvijenija na Balkanu ovi gradovi nisu imali više od 2. Mada se austrougarska vlast nije upuštala u veće urbane zahvate 62 . dvorišta su bila zatvorena tarabom ali puna raznog cvijeća i voća. žubor vode i zveka točkova po kaldrmisanim ulicama davali su poseban ritam životu u gradu koji je prestajao sa prvim mrakom. su četiri vrste naselja: sela. bezistani. U turskom periodu većina utvrđenih gradova je porušena a sačuvani su samo oni koji su im bili potrebni iz vojno-strateških razloga. hanovi i sl. ulice su bile kaldrmisane ili popločane kamenim oblutkom ili kamenim pločama. U periodu Bosanske srednjovjekovne države postojale gradska naselja. Broca (kod Bijeljine i sl. Gradačac i sl. svratišta za putnike. Ostaci ovih naselja nisu nikada do kraja istraženi i zaštićeni. Travnik. Pravoslavno i katoličko stanovništvo je stanovalo u izdvojenim mahalama. Ezani sa munara.) sagrađeni nakon dolaska Rimljana. vika trgovaca . Za razliku od muslimanskih. Identitet bosanskohercegovačkih gradova u prošlosti Iz perioda prije dolaska Slavena ostalo je malo materijalnih dokaza da bi se mogao rekonstruisati izgled gradova iz tog perioda . Nova gradska naselja su poprimila tursko-orijentalni izgled. Podgrađa ispod utvrđenih gradova imala su takođe trgove i pijace. utvrđeni gradovi.000 stanovnika što je bilo u rangu evropskih srednjih gradova. zdravstvenih i industrijskih objekata. Pored Čaršije u centru naselja su bili i drugi objekti zadužbina kao što su džamije. Počitelj. Građeni su od kamena sa jakim bedemima i kulama na lako branjenim uzvišenjima. Vlastelinski dvorovi su se gradili u utvrđenim gradovima po uzoru na zapadne dvorove. Utvrđeni gradovi su građeni na brdima odakle se pružao pogled na cjelokupan posjed vlastelina. Tada bi se Čaršija zatvarala i sve bi brzo utonulo u tišinu a trgovci i zanatlije bi odlazili u kuće na periferiji. Pretvoreni su u tvrđave i u njima su se sagradile prve džamije. razlikovala su se od naselja do naselja. Banja Luka. varoši ili zbijena naselja i kolonije rudara Sasa.sakralnih. Većina tih gradova je do danas sačuvana i pretvorena u turističke destinacije a najpoznatiji su: Ostrožac. Mujagić 1. hamami.N. Kula Grad. zvona sa crkvenih tornjeva . zanatlija iz Njemačke i Ugarske i stanovništvo je uglavnom živjelo u utvrđenim gradovima bogumilsko stanovništvo uglavnom živjelo po selima. Dolaskom austrougarske uprave u BiH 1878 godine počinje intenzivna izgradnja mnogih javnih objekata. Soko i dr. borgo) oko kojeg su bile formirane ulice. Ostali gradski sadržaji u vidu radnji i kuća trgovaca koncentrisanih oko trga. Jajce. na sve strane su žuborile česme. Najpoznatiji su ilirski grad Daorson (kod Stolca) i Domavija (kod Sreberenice). Izuzetak je bila Čaršija u Srebrenici gdje su dubrovački trgovci stanovali na spratovima svojih dućana. Zvornik. i sakralnog objekta (crkva ili manastir). pijaca. Tešanj. a nedugo zatim i ostalih stambenih . carinarnice i sl. tekije. mektebi. Kroz naselja su tekli bistri potoci. Srebrnik. Katoličko dok je pravoslavno i Opšte karakteristike gradskih naselja iz tog perioda ogledale su se u postojanju zajedničkog prostora (trg. Tutnjevci (između Bijeljine i Koraja). Čaršiju su činili mali drveni dućani dok su dvospratne kuće (čardaklije) bile građene po okolnim padinama u vidu zbijenih mahala.

Grade se mostovi. Zemaljski muzej u Sarajevu. krečane a uz njih i radnička naselja tzv. pruge. gradovi postepeno gube orijentalni izgled i sve više poprimaju evropski izgled.Stvaranje poslijeratnog identiteta gradova u Bosni i Hercegovini . Brčkom. Zenici. banaka. 2 Stari grad Srebrnik Sl. Gradovi ubrzano mijenjaju svoju fizionomiju i poprimaju siluetu evropskih gradova dok se orijentalni oblici sažimaju u malim Čaršijama i na periferiji grada. zgrada sudova. Sl. Umjesto minareta i crkvenih tornjeva panoramu bosanskohercegovačkih gradova čine fabrički dimnjaci. fabrike za preradu drveta. hotel Evropa u Sarajevu i sl. Tuzli. vodotornjevi. a u Sarajevu. zgrada Likovne akademije u Sarajevu. 4 Stari grad Jajce sa istoimenom srednjovjekovnom tvrđavom na uzvišenju – turski period 63 . buka tramvaja i buka iz obližnjih tvornica nadjačava viku trgovaca i zanatlija u Čaršijama. Zenici i dr. Objekti se grade bez ikakvih dekoracija u tzv. a pisak lokomotiva. internacionalnom stilu. „kolone“. Gradska vijećnica u Sarajevu. hotel Neretva u Mostaru. izgradnjom novih objekata uprave. Sagrađeni objekti su među najljepšim u Evropi. Banjaluci. Najveće transformacije se vide u Bijeljini. sodare. koksare.novi trendovi ili novi urbicid u gradu zbog poštivanja zatečenog privatnog vlasništva. 1 Ostrožac kod Bihaća Sl. Zvorniku. To su: hotel Bristol u Tuzli. velike fabričke zgrade. Doboju i sl. Lukavcu. Nakon stvaranja Kraljevine Jugoslavije ovaj rast gradova je usporen. a objekti nemaju više onaj kitnjasti izgled. Gradske vijećnice u svim bosansko-hercegovačkim gradovima. Sve važnije objektu projektuju eminentni evropski arhitekti do kraja poštujući zatečeni ambijent kombinovan sa modernom evropskom arhitekturom. Tuzli. kožare. bolnica itd. ceste. zgrada Pošte u Sarajevu. Lukavcu. 3 Ulica pored Drine u Zvorniku – turski period Sl.

6 Stara čaršija u Tuzli iz austrogarskog perioda. pa stambene četvrti. Zadržavaju su postojeći sakralni objekti dok se strogo kontroliše izgradnja novih sakralnih objekata i uglavnom usmjerava prema gradskim periferijama. Ugljevik.pa sportskorekreativni centri (Mejdan. U nekoliko godina izgradilo bi se na hiljade škola.novim nazivima i novom ikonografijom pokušava se zaboraviti prošlost da bi se lakše izgradilo novo društvo. saobraćajne infrastrukture. Titov Drvar i sl. Kalesija. Očuvana do danas 2. Skenderija.).N.. termoelektrana. Identitet bosanskohercegovačkih gradova u socijalističkoj Jugoslaviji Nakon 1950. Izgradnjom novih gradskih sadržaja . brana i vještačkih jezera za njihove potrebe i uopšte sve do izbijanja ratnih sukoba 1992 godine zemlja je zahvaćena snažnim procesima industrijalizacije i urbanizacije. Novi Travnik i sl..) dok svi javni objekti i ulice dobivaju imena po poznatim revolucionarima koji u većini slučajeva sa određenim gradovima i ulicama nisu imali nikakve veze.) Značajnije promjene gradskog ambijenta dešavaju se periodično u raznim akcijama tzv. u sljedećem periodu domovi kulture . U kreiranju kompleksa i naselja učestvuju najeminentniji domaći arhitekti i urbanisti a izgrađeni objekti ne zaostaju za najuspješnijim evropskim građevinama. godine dolazi do jačanja privrede a samim tim i do izgradnje novih industrijskih centara. novih gradova i gradskih četvrti. U tom smislu neki gradovi mijenjaju imena za imena poznatih partijskih funkcionera (Pucarevo. Mujagić Sl. Ostao je nepromijenjen do danas.. 5 Centar Gračanice razvijen u austrougarskom periodu. Ukoliko se takvi objekti grade u gradskim centrima onda oni imaju savremeni izgled i skromne dimenzije ( Katolička crkva u Tuzli. U većini slučajeva se radilo o tipskim projektima ili o projektima koje su radile najveće projektne kuće u BiH tako da gradovi počinju sve više da liče jedni na druge a koncept univerzalizma i internacionalizma dobija sve više pobornika i u krugovima urbanista i prostornih planera. pa stadioni . Alipašino polje i Nedžarići u Sarajevu. Novi gradovi (Banovići. petogodišnjih planova.pa robne kuće. Sl. pa zgrade PTT-a .. Moderne i velike robne kuće postaju svjetionici potrošačkog društva i prepoznatljivi centar grada i dobivaju imena po gradovima u kojima su sagrađene 64 .. džamija u Visokom .) kao i nove gradske četvrti nisu u stanju da pariraju starim gradskim jezgrima koja postaju sve više zatrpana raznim sadržajima dok sa druge strane nove četvrti postaju spavaonice bez ikakavih društvenih sadržaja kao što su Sjenjak i Stupine u Tuzli. Kardeljevo.. Zetra ..

Sl. zgrade Pošte. stambeni.10. Sarajka. srednjoškolski centri.Stvaranje poslijeratnog identiteta gradova u Bosni i Hercegovini . Zvijezda u Banovićima i Tuzli. Građanin kao kategorija i stvarni korisnik prostora ne postoji a umjesto njega postoji radni čovjek i njegove fabrike čijim se sredstvima grad gradi i razvija.8 Lukavac –stambena četvrt nepromijenjena od 1992 godine.9 Tuzla – blokovska izgradnja na Slatini Sl.) a oko njih se počinju graditi i prvi trgovi i uređeni parkovi.. Ulice postaju saobraćajne prometnice a pješačke zone se sažimaju u uskim pojasima uz ove saobraćajnice.. soliteri UNISA u Sarajevu itd. Predstavnici radničke klase su u vlasti i u svim porama društva tako da se svaki pokušaj tradicionalizma i regionalizma u urbanizmu i arhitekturi mora pažljivo odvagati jer se takvi napori tretiraju kao retrogradni i nepotrebni. Zeničanka itd. Zbog toga svi gradovi počinju da liče jedan na drugi uljuljkani u okrilju zamornog univerzalizma. Za uređenje stambenih naselja nema sredstava ni vremena ali se ostavljaju velike slobodne površine između zgrada za buduće društvene sadržaje.novi trendovi ili novi urbicid (Tuzlanka. Sl. Siluete gradova se mijenjaju a vertikale naglašavaju stambenim ili poslovnim soliterima (Kula u Kladnju. Zvornik – stambeni soliteri u centru 65 . Izgled od 1992 godine. sportski i industrijski objekti. Domovi zdravlja. Nepromijenjen Sl.) a njihova koncentracija je uglavnom uz važne putne pravce. Upravo će te slobodne površine zadnjih godina postati mjesta najvećih sukoba između stanara koji žele da ih sačuvaju kao zelene površine i novog sloja moćnih investitora koji nakon privatizacije privrednih kompleksa i nagle liberalizacije tržišta na ovim površinama žele izgraditi sadržaje koji bi im omogućili brzu i laku zaradu. sa stambenim blokovima i soliterima upotpunjuju centralne zone gradova i postaju nukleus oko kojeg se koncentrično šire i drugi razni javni. Potražnja stanova je veće od ponude tako da građevinske firme jedva uspijevaju obezbijediti neophodan broj stanova bez obzira na jaku privredu i stambene fondove.7 Banovići – nastali 1946 godine. univerzitetske zgrade .

... škole i obdaništa su dobili imena po raznim svecima i spasiocima. Ako se nema sredstava za izgradnju male džamije ili crkve na ulazu onda se na okolna brda postavljaju džinovski krstovi (Mostar. Takvi su spomenici na Šehitlucima kod Banjaluke. formiraju se poslovne zone u kojima dominiraju Merkatori. Memorija grada je izbrisana. zajedničke krvi i tla a što nije svojstveno gradovima Evrope i niukom slučaju ne može predstavljati novi identitet naših gradova već novi urbicid. ukidaju stambeni fondovi i fondovi solidarnosti i otvara prostor za razne malverzacije i zloupotrebu gradskog prostora. u vidu spomen kosturnica i spomen obilježja na mjestima velikih bitaka.. Interexi. raspuštaju urbanistički zavodi. domova kulture. Ukoliko se džamija ili crkva postavlja u kotlini onda mora biti visoka desetinama pa i stotinu metara kako bi nadvisila sve građevine u gradu. Trgovi mladosti su pretvoreni u trgove šehida ili nacionalnih heroja.N. Nakon NOR-a izgrađena su partizanska groblja u vidu monumentalnih spomeničkih komleksa (Mostar. Obiji.. horde. Izuzev veoma dobro koncipiranih memorijalnih centara u Potočarima i na Kovačima. Pješak je protjeran i sa onih uskih traka uz saobraćajnice koje im je raniji sistem ostavio. Na periferiji gradova. sva ostala groblja i obilježja su uglavnom locirana u gradskim prostorima sa puno kiča. U takvoj zbrci naziva teško se mogu snaći i stariji građani a kamoli mnogobrojne izbjeglice. bioskopa i svojih šetališta prepušteni su parkovima koji su toliko zapušteni i ruinirani da su u njima ostale još samo rijetke i najotpornije biljne vrste. medrese i koledži. Takva su i spomen obilježja u gotovo svim gradskim centrima sagrađena u 66 . prognanici ili turisti. Takva ikonografija predstavlja najniži oblik identiteta koji vodi porijeklo od grupe. crkve su zamijenili katolički centri i manastiri a bolnice. U prodaji atraktivnih lokacija općine nalaze siguran izvor prihoda jer su privredni subjekti uništeni. Gradske džamije su zamijenili Islamski centri.. Razni domaći i susjedni moćni investitori obogaćeni sumnjivim privatizacijama koriste takvu situaciju da bi u starim gradskim centrima sagradili ogromne šoping centre i ugostiteljske objekte. po uzoru na Potemkina. književnika ili slikara ili nekog drugog znamenitog čovjeka. Vrace u Sarajevu . Merkuri i drugi potrošački lanci . Domovi kulture. Na ulazu u gradove je vidljivo istaknut grb grada sa vjerskim i nacionalnim simbolima a negdje je dodatno zakićen i ponekom zastavom susjedne zemlje. Općinska vijeća mijenjaju ulice a referendumi i ostala učešća građana u ovim važnim pitanjima proglašavaju se tekovinama komunizma. kamenim ili metalnim a negdje i neonskim krstom (Vitez. bioskopi i sportski centri su zamijenjeni bezbrojnim kafeima a gradski trotoari i pločnici pretvoreni u kafanske bašte i parkinge za automobile.).). Tuzla. aleje poznatih pjesnika u aleje ljutih ratnika. a svaki glavni trg i svaka glavna ulica dobili su imena onih koji su svoje narode poveli u rat. Na prvom bilboardu se postavlja plan grada čiji su trgovi i ulice dobili imena po novim ratnicima i starim kraljevima a ponegdje i po fašistima iz predzadnjeg rata. Počitelj.Tjentište. istorija zaboravljena a stvorena nova od 15 ratnih i poratnih godina. Mujagić 3. Roboti.). Jablanica i sl. Ostavljeni bez svojih fabrika. Turista će uzalud tražiti ulicu nekog pjesnika.. Stolac . Poslijeratni identitet gradova Sprega tajkuna i moćnih političara je jača od zakona koji je još uvijek na strani građana tako da se stavljaju van snage regulacioni planovi.. Konzumi. opasniji i pogubniji od onog iz četiri ratne godine.

Stupari. kućom plamena mira. istočni Mostar.Stvaranje poslijeratnog identiteta gradova u Bosni i Hercegovini . Bosmal centar . S druge strane mnogi gradovi u FBiH pokušavaju vratiti stari orijentalni izgled izgradnjom objekata islamske arhitekture ali i objekata svih drugih namjena u tradicionalnom ili orijentalnom stilu. Bijeljina. Sarajevo je puno paradoksa jer dok se sa jedne strane unutar stambenih blokova grade džamije i islamski centri u turskom i arapskom stilu sa druge strane se obnavljaju i grade poslovni i stambeni tornjevi koji svojom ljepotom ne zaostaju za najljepšim zgradama svijeta i stvaraju novu i modernu siluetu grada (Avazovi tornjevi. U tome prednjače Sarajevo..novi trendovi ili novi urbicid parkovima i na pločnicima i bez ikakve umjetničke vrijednosti i sa suhoparnom vjerskom simbolikom u obliku stilizovanog krsta ili ljiljana (Brčko. Za početak bit će dovoljno da adekvatno označe i riješe ulaze u svoje gradove . zaštite i ožive stara gradska jezgra itd.). Bilo je pokušaja da se na mjestima srušenih džamija u mnogim gradovima RS-e (Ferhadija u Banjaluci.. Čelić. tržnim centrom i sportskom dvoranom na Kamberovića polju stvara novi imidž grada pun lijepih parkova i čiste rijeke. Brčko vraća svoj nekadašnji sjaj i izgradnjom modernih objekata u centru (uz istovremenu revitalizaciju starih ) i izgradnjom pješačkih zona i trga predstavlja primjer za sve ostale gradove u BiH na koji način mogu izgraditi svoj identitet i prepoznatljivu formu. Travnik i Kalesija. 67 . Ugljevik nema sredstava da završi započeti grad ali zato ljubomorno čuva svoj urbani standard sa velikim trgom i zelenim površinama za neka bolja vremena. Sonim trgom sa muzejom soli. Tuzla to postiže izgradnjom Panonskih jezera u centru grada sa sojeničkim naseljem. skromno i bez nepotrebne ikonografije najrječitije svjedoči o ratnim strahotama istovremeno korespondirajući sa ambijentom stare čaršije.. Naravno da postoje i primjeri pozitivnih promjena gdje naši gradovi poprimaju obrise novijih evropskih gradova a svojim novim sadržajima privlače turiste iz cijelog svijeta istovremeno čuvajući svoje ambijentalne vrijednosti i istorijsko naslijeđe. Kosim staklenim tornjem i brojnim fontanama po gradskim trgovima. ni formu niti identitet sve dok građani tih gradova ne preuzmu na sebe odgovornost za njihov razvoj u skladu sa evropskim urbanističkim poveljama.). Između robne kuće i stare čaršije u toku je izgradnja modernog trga koji je uokviren velikim parkovskim površinama..) izgrade moderni trgovi i objekti čime bi se promijenila slika grada i izbrisala njegova memorija i tu su ideju podržali i nadležni urbanisti kroz izradu novih regulacionih planova i urbanističkih projekata. riješe stacionarni saobraćaj a trotoare i ulice vrate pješacima. džamija u Prnjavoru . Dobar primjer spomen obilježja je svakako Kapija u Tuzli gdje mermerni pločnik i natpis na zidu. Aladža džamija u Foči . Zenica slijedi primjer Tuzle te uklanjanjem starih fabričkih dimnjaka u Željezari i izgradnjom savremenog kompleksa sa hotelom. ova spomen obilježja su radili ili domaći samouki umjetnici ili lokalni arhitekti podložni uticajima političkih moćnika. Zvornik. Do realizacije takvih ideja nije došlo zbog pritiska međunarodnih organizacija. raskrsnice i zaobilaznice osvijetle. Banjaluka je izgradila moderan administrativni kompleks u centru grada i bez obzira na političke motive i konotacije ovaj kompleks je dao novi imidž gradu. Dok su spomenike iz NOR-a radili eminentni jugoslovenski i svjetski arhitekti i vajari.zelene površine urede po uzoru na Metković. Siluete bosanskohercegovačkih gradova (bez obzira na velika razaranja iz ratnih godina) i bez obzira na vjersko-nacionalnu ikonografiju neće brzo promijeniti ni svoju sliku..

I u ostalim evropskim gradovima dominiraju nove građevine koje svojom veličinom i ljepotom nadmašuju stare srednjovjekovne zamke i tvrđave.12 Čelić.centar sa spomen obilježjem Sl. Minhen je zadivio svijet svojim rotirajućim tornjem i natkrivenim stadionom izgrađenim za potrebe Olimpijade 1972 godine. Mujagić Sl. Ukoliko BiH želi da postane članica Evropske unije onda mora promijeniti i formu svojih gradova u skladu sa mnogobrojnim poveljama Ujedinjenih nacija i Evropske unije.N.izuzev spomenika centar je ostao isti Sl.13-Ulaz u Tuzlu na Husinu-spomen obilježje Sl. Povelja iz Machu Pichu 1973 godine nije puno promijenila koncept razvoja gradova na našim prostorima jer je ova povelja zagovarala veći uticaj tradicionalizma i regionalizma u urbanizmu što je 68 . U Evropi su odavno srušene granice između država i nacija a urbanizam je postao kosmopolitski. godine a izgradnja tih gradova u socijalističkoj Jugoslaviji pod uticajem krute Atinske povelje iz 1933 godine.11 Bijeljina. Pariz je izgradnjom centra Pompidu na Konkordu i drugim savremenim objektima ponudio novu sliku grada kojom ne dominira Ajfelov toranj i Luvr. Novi identitet evropskih gradova i neophodnost usklađivanja naših gradova sa evropskim urbanističkim poveljama i NUTS standardima Izgradnjom Milenijumske kupole London je svijetu poslao novu sliku o sebi u kojoj više ne dominira toranj Big Ben i most na Temzi. osmišljen i izrastao iz najboljeg što je određeno podneblje i društvena zajednica mogla pružiti.14 Srebrenica –grad kome su pobili stanovnike 4. Izgradnja naših gradova u periodu između dva svjetska rata bila je pod uticajem Građevinskog zakona iz 1931.

više raznovrsnosti i raznolikosti. zaštita i unapređenje javnih prostora. istinsko učešće građana. afirmaciji i bezbjednosti kretanja i povezanosti i prožimanju funkcija u prostoru. garantiranje bezbjednosti i zaštite zdravlja. afirmacija i porast kretanja. očuvanje karaktera grada. To su :  Program trajnog prostornog uređenja u gradovima i njihovoj okolini.evropski stil gradnje               69 .univerzalne ideje održivog razvoja. Kod ostvarivanja ideje održivog razvoja misli se na :očuvanje čovjekove okoline.  Uloga urbanizma u ostvarivanju programa održivog prostornog uređenja.Stvaranje poslijeratnog identiteta gradova u Bosni i Hercegovini . Sl. multikulturalnoj integraciji svih socijalnih grupa i zajednica. manje kontrole.novi trendovi ili novi urbicid bilo protivrječno tadašnjem sistemu koji je zagovarao stvaranje novog svijeta bez nacionalnih i regionalnih ograničenja. regeneraciji originalnog građevinskog fonda. urbanoj bezbjednosti. Evropska urbanistička povelja iz 1992 godine (Strazbur) kod nas je prošla nezapaženo zbog tek otpočetih ratnih dejstava a najnovija Atinska povelja iz 1998 godine koju je utvrdio Evropski savjet urbanista pod nazivom „Preporuke za prostorno uređenje gradova“ je za nas mnogo interesantnija jer definiše strateške ciljeve koje moraju usvojiti svi evropski gradovi . U kratkim crtama ove preporuke se ogledaju u premisama: grad za sve. U susjednim zemljama kod planiranja naselja i gradova već se primjenjuje NUTS sistem nomenklature prostornih jedinica za statistiku a koji se odnosi na teritorijalnu organizaciju naselja po broju stanovnika i veličini teritorijalne jedinice prema kriterijima EUROSTATA-a a utvrđuje ravnopravni kriterij za određivanje jedne od pet kategorija i opremljenost javnim službama. grad kao mjesto društvenog života. okvir ekonomskog razvoja.održivi razvoj. savremenom arhitektonskom oblikovanju prostora i objekata. aktivnom učešću svakog pojedinca.  Preporuke koje će voditi stručnjake i one koji odlučuju na svim nivoima a koji se baziraju na principima nove . upotreba novih tehnologija.15 Kalesija-stvaranje identiteta mavarskim stilom Sl.16 Zenica. zaštitu i unapređenje graditeljske i kulturne baštine.

Prihvaćajući pojedine evropske vrijednosti od nas se ne traži i prihvatanje njihovih urbanih formi već da sami izgradimo te svoje urbane forme u interakciji prirodnih i društvenih činilaca. regionalnim i pejzažnim vrijednostima po kojima su bili poznati u starijoj istoriji. U redizajnu i renoviranju ovih starih gradskih jezgra sa otvaranjem pješačkih komunikacija. Sl.. redizajn i obnova naših gradova teći će nekim svojim tokovima. postavljanjem skluptura u prostoru. scena na otvorenom. hortikulturnim uređenjem zapuštenih zelenih površina i ubacivanjem privlačnih sadržaja u vidu bioskopa. Stara gradska jezgra su uglavnom zapuštena bez iole ozbiljnijih pokušaja njihove revitalizacije.. raznih zanatskih i ugostiteljskih sadržaja nova središta urbanog života sa perifernih tržnih centara ponovo bi se vratila središtu grada a grad bi povratio izgubljeni identitet. ugradnjom uličnog mobilijara (klupe. fontane . lampe. Industrijske zone sa nedovršenim ili ruiniranim starim kompleksima su najčešća slika na ulazu mnogih naših gradova čime se ne postiže ni lijepa slika a ni lijepa forma ovih gradova.). Primjenom preporuka evropskih urbanističkih povelja i standarda naši gradovi bi postepeno dobili novi identitet u simbiozi prirodnih i društvenih vrijednosti sa svim ambijentalnim. Mujagić Sl. muzeja.Panonsko jezero sa slanim bunarom i staklenom kulom u pozadini. Ne treba težiti pukom amorfnom širenju grada izgradnjom industrijskih zona i naselja na periferijama gradova jer na to upozorava i „Lokalna agenda 21“ u konceptu održivog razvoja i očuvanja obnovljivih resursa za buduće generacije. preporuke i agende koje nude rješenja i smjernice za idealne gradove i koje su u praksi primijenili mnogobrojni evropski gradovi.Bijeljina – poslovna zona na ulazu   Zaključak Bez obzira na mnogobrojne evropske povelje. skokovito i različito od regije do regije.N. 70 .17 Tuzla.18 . Ta forma ne smije biti plod neke ideologije i ikonografije već osmišljeni izraz onog najboljeg što ti činioci pružaju. Izuzev Tešnja i Gradačca malo je gradova koji su uspjeli riješiti ovaj problem.

Zbornik radova –Beograd 2006 godine 5. fountains). mr.novi trendovi ili novi urbicid Conclusion Regardless of large number of European treaties. suggestions and agendas that provide solutions and guidance for ideal cities. 1999. horticultural landscapes.157-167 7. Zbornik radova. placing sculptures. Hrvatsko društvo za sustave: "Grad kao složen sustav". advice from “Local agenda 21” for durable development saving resources for the future generations. lamps. Implementing suggestions of European urban treaties and standards our cities would gradually gain new identity in symbiosis of natural and social values with ambient of regional scenes which were recognizable throughout the history. it means making our own urban forms respecting natural and social element. museums. Industrial zones with unfinished or ruined. That form can not be result of ideology and iconography. Građevinska knjiga –Beograd 1999 godine 71 . Old city parts are usually ruined with no revitalization endeavors. Građevinska knjiga. gradual and different in different regions. 1997 godine 4. different vendor’s and catering places in city centers would bring back loosen identity.2331 6. It has to be premeditating approach using the best elements. installing street accessories (benches.. installing attractive elements such as cinemas. Beograd 3. Committee of Spatial Devolopment.Stvaranje poslijeratnog identiteta gradova u Bosni i Hercegovini . Potsdam. redesign and rebuilding of our cities will have specific developments. Redesign and renovation of these parts of the cities by building pedestrian walkways. Towards Balanced and Sustainable Devolopment of the Teritory of the EU.Milica Grozdanić: "Savremeni koncept urbanog razvoja i kontekst" str.str. Dina Krunić i Studio Simbiosis: "Mikro urbanizam kao inicijator razvoja na primjeru projekta beogradska simbioza" . European Spatial Planning Observation Network-Study Programme on European Spatial Planning (ESPON) 9. Accepting some of these values does not mean accepting European urban forms. Castex Jean: Depaule Charles i Panerai Philippe: "Urbane forme". With exception of Tešanj and Gračanica there are only a few cities that have solved this problem successfully. European Spatial Devolopment Perspective (RSDP). Literatura   1. open theaters. Društvo urbanista Beograda: "Urbani dizajn" . Nakladni zavod matice Hrvatske. BuybookSarajevo 2004 godine 2. Bublin Mehmed: "Rehabilitacija gradova Bosne i Hercegovine". Zagreb 1996/97 godine 10. which have a practical use in some places around Europe. old complexes are scenes that can be seen entering many suburbs which creates unattractive forms of the cities. Krier Rob: "Gradski prostor-u teoriji i praksi". 8. Simple amphoral spreading of the cities with industrial and urban zones in suburbs should not be an aspiration. Delalle Radovan: "Traganje za identitetom grada" Izdavački centar Rijeka.

N. Mujagić 11. Krunić Jovan: "Baština gradova srednjeg Balkana", Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, Beograd, 1996. godine 12. Linč Kevin "Slika jednog grada ", Beograd , Građevinska knjiga 1974) str.10 13. Pušić Ljubinko: "Čitanje grada-između duha i materije", Prometej-Novi Sad 1995 godine 14. Ranko Radović: "Forma grada-osnove,teorija i praksa", Stylos -Novi Sad 2003 godine 15. Serdarević Mevlida: "Pravna zaštita kulturno-historijeskog naslijeđa BiH – nastajanje, očuvanje, destrukcija", Međunarodni centar za mir, Sarajevo 1997. godine 16. Tošković Dobrivoje: "Urbani dizajn", Urbanistički zavod Republike Srpske, Banjaluka 2000 godine 17. Urbanistički zavod RS a.d. Banja Luka - Prostorni, urbanistički i regulacioni planovi RS, 2005 god. 18. Udruženje hrvatskih arhitekata "Regionalizam i globalizacija", Časopis Arhitektura br.1 (215), Zagreb 2003. godine 19. Vaništa-Lazarević Eva: "Obnova gradova u novom mileniju", Classic map studio, Beograd 2003. godine 20. Vresk Milan: "Razvoj urbanih sistema u svijetu", Školska knjiga, Zagreb, 2002. god.

     

72

Zbornik radova PMF 4 i 5, 73 – 86 (2007-2008)

Originalni naučni rad

OSVRT NA TERITORIJALNI I POPULACIONI RAZVOJ GRADA TUZLE REVIEW OF THE TERRITORIAL AND POPULATION DEVELOPMENT OF THE CITY OF TUZLA Mr. sc. Damir Džafić, prof. geografije, OŠ „Sjenjak“ Tuzla Sažetak Teritorijalni i populacioni razvoj gradova uopće, pa samim time i Tuzle stoje u uzročno – posljedičnoj vezi, te ih tako treba analizirati i proučavati. Ovaj rad ukazuje na osnovne faze teritorijalnog i populacionog razvoja današnjeg grada Tuzle kroz koje je on prošao do kraja 20. stoljeća. Ukupno je prikazano šest faza razvoja koje se vremenski ne podudaraju sa historijskim periodima kroz koje je prošla naša zemlja. Tako su svi historijski periodi do 15. stoljeća prikazani kroz jednu fazu razvoja, u periodu osmanske uprave Tuzla je prošla kroz tri faze, u vrijeme austrougarske uprave kroz jednu fazu i u socijalističkom periodu kroz posljednju, šestu fazu svog teritorijalnog i populacionog razvoja. Ključne riječi: grad, faza razvoja, teritorijalno širenje, broj stanovnika Abstract Territorial and population development of cities in general, including Tuzla, are connected, so they should be studied in such a way. This paper points out the basic stages of the territorial and the population development of the city of Tuzla since it was settled and until the end of the 20th century. Six stages have been identified in total, which do not coincide with the historical periods in our country. Namely, all the historical periods up to 15th century are shown in a single stage of development, during the period of the Turkish Empire Tuzla went through three stages, during the Austro-Hungarian period there was one stage, and in the Socialist period it went through the last stage of its territorial and population development. Key words: city, development stage, territorial expansion, population

D. Džafić Uvod Grad Tuzla se nalazi u Sjeveroistočnoj Bosni, odnosno u Tuzlanskom kantonu, čiji je glavni administrativni, obrazovni, kulturni, privredni i sportski centar, te najveće urbano naselje. Gradsko područje zahvata površinu od 4 842,29 ha ili oko 48 km2 , sa blizu 100 000 stanovnika, a smješteno je u dolini rijeka Jale, desne pritoke Spreče. Područje današnjeg grada Tuzle naseljeno je još od prethistorije, a u izvorima se prvi puta pominje pod nazivom Soli u srednjem vijeku, odnosno sredinom 10. stoljeća. Današnji naziv grada je turskog porijekla, od riječi tuz – so. Kroz svoju dugu povijest, Tuzla je od malog naselja sojeničkog tipa izrasla u jedno od najvećih urbanih naselja naše zemlje. Njena teritorija vremenom se širila, broj stanovnika je rastao, a zanimanje stanovništva ovisilo je o prirodnim bogatstvima ovog područja. Od tih bogatstava na prvom mjestu je so, zbog koje se oduvijek ovdje živjelo, gradilo, rušilo, popravljalo...
1

Sl. 1. Tuzla i njena okolina Područje današnjeg grada Tuzle u doturskom periodu Život ljudi na prostoru današnjeg grada Tuzle započeo je u razdoblju mlađeg kamenog doba (neolita) o čemu govore sačuvani historijski izvori među kojima sve do srednjeg vijeka preovladavaju ostaci materijalne kulture, a od tada pisani historijski izvori. Neolitsko naselje je bilo sojeničkog tipa, a sva saznanja o ovom naselju, koja su oskudna, dobijena su na osnovu slučajnih nalaza pronađenih prilikom većih ili manjih građevinskih radova. Naselje se nalazilo između današnjeg kina Mladost na zapadu,

1

Prostorni plan za područje Tuzlanskog kantona za period 2005-2025., Službene novine Tuzlanskog kantona, godina 13, broj 9, Tuzla septembar 2006., str. 799.

74

Osvrt na teritorijalni i populacioni razvoj grada Tuzle Čaršijske džamije na istoku, rijeke Jale na jugu i Muzičke škole na sjeveru, a centar tog naselja bio je prostor na kome se danas nalazi Šarena džamija. 2 Kontinuitet života na području današnje Tuzle nastavljen je i tokom metalnog doba. Sudeći prema materijalnim nalazima, omiljeno mjesto za život čovjeka tokom metalnog doba na ovom području bila je dolina rijeke Soline, desne pritoke Jale. Tu se 3 nalazi lokalitet Gradovrh, na kome je pronađen najveći broj nalaza iz metalnog doba. Iz perioda vladavine Rimljana na prostoru Tuzle nema materijalnih dokaza o postojanju naselja, što ne mora da znači da se kontinuitet života na ovom prostoru nije nastavio. Naime, “rječica Solina i samo naselje (Ad Salines – grad Solana) dobili su 4 ime za njihovog vremena”. Što se tiče same lokacije naselja Ad Salines, kao jednog od naselja u rimskoj urbanoj mreži, nema sumnje da se nalazilo na području današnje 5 Tuzle, što potvrđuju je i neki inostrani naučnici. Nakon Rimljana, u krajeve oko današnje Tuzle prodiru Germani i Mongoli, a u 7. stoljeću najveći dio Balkanskog poluotoka stalno nastanjuju Slaveni. Dolaskom Slavena iščezao je u unutrašnjosti Balkana čitav niz antičkih i još starijih gradova koji su se razvili na mjestima pogodnim u geografskom, vojnom i ekonomskom pogledu. Podaci iz pisanih izvora, kao i arheološki nalazi potvrđuju da je u unutrašnjosti Balkana život gradova nasilno prekinut krajem prvog i početkom drugog desetljeća 7. stoljeća. Prošlo je više stoljeća prije nego što su neki od njih u novijim, izmijenjenim uslovima uspjeli da povrate staru slavu. Po svemu izgleda da su od ranijih naselja Slaveni jadino upotrebljavali gradine. To potvrđuje ne samo naziv “gradina” koji je slavenskog porijekla, već i fragmenti slavenske keramike, na koju se često nailazi prilikom istraživanja prethistorijskih gradina. Mnogi bosanski srednjovjekovni gradovi, podignuti na nekadašnjim gradinama, takođe ukazuju na važnost uloge koju su gradine odigrale u prvim stoljećima slavenske historije na ovim prostorima. Pored gradina, Slaveni su 6 upotrebljavali utvrde ili gradišća, obično smještena u nizini i u močvarnim predjelima. Iz sredine 10. stoljeća potiče i prvi pisani spomen Tuzle. Naime, 950. godine je bizantijski car i historičar Konstantin Porfirogenit u svom djelu “De administrando imperio”, pomenuo neke gradove koji se nalaze na području Bosne (Kotor i Desnik), 7 kao i neke koji će kasnije ući u sastav bosanske države, a između njih i Salines. “Nema nikakve sumnje da je to današnja Soli ili Tuzla (slav. sol, turski tuz, so), jer osim ovog mjesta nema (barem sada ne) na čitavom području od Adrije do Crnog mora niti sonog 8 izvora niti kamene soli; sve te zemlje dobijaju so ili sa morskih obala ili iz Karpata.”

2

V. Milić, Praistorijska naselja na području Tuzle, 100 godina Fabrike soli Tuzla, Muzej istočne Bosne, Tuzla, 1985., str. 10 – 11. 3 V. Milić, Praistorijska naselja na području Tuzle, 100 godina Fabrike soli Tuzla, Muzej istočne Bosne, Tuzla, 1985., str. 12. 4 M. Klapić, Privredni razvoj Tuzle od prethistorije do II svjetskog rata, Stav, časopis za društvena pitanja, kulturu i umjetnost, Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić” Tuzla, Tuzla, 2003., str. 69. 5 B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća, II, srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb, 1995., str. 252. 6 D. Kovačević – Kojić, Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države, Veselin Masleša, Sarajevo, 1978., str. 18. 7 Ibid., str.19. 8 J. Jiriček, Trgovački drumovi i rudnici Srbije i Bosne u srednjem vijeku, Svjetlost, Sarajevo, 1951., str. 51.

75

D. Džafić I naziv srednjovjekovne bosanske župe Soli vezan je za sona nalazišta, a područje 9 ove župe, u kojoj se nalazio grad Salines, zahvatalo je dolinu Jale i gornji tok Spreče. Pretpostavlja se da su gradovi koje spominje Porfirogenit “bili utvrđenja, vojna i 10 upravna sjedišta, a neki od njih su mogli imati i izvjesnu ekonomsku funkciju”. Ta utvrđenja su se sastojala samo od “poneke zidane kule i obzidanog dvorišta, a sve ostalo 11 je bilo od drveta”. Ono što je bitno napomenuti jeste i činjenica da su urbana naselja u srednjovjekovnoj Bosni, i pored svojih određenih funkcija, daleko bila od toga da im se 12 mogu dati obilježja pravih centralnih naselja. To važi i za današnju Tuzlu koja je prije dolaska Turaka bila varošica. Iako je bila najveće naselje koje su Turci zatekli u ovom kraju, ipak se radi samo o malom trgu koji nije imao veći privredni značaj. Izgleda da se u doba bosanske srednjovjekovne države slani izvori nisu obimnije 13 iskorištavali, a ukoliko je i bilo proizvodnje soli, ona je imala samo lokalni značaj. Kraj srednjeg vijeka Tuzla je dočekala kao naselje koje je najvećim dijelom bilo sagrađeno od drveta, pa je zbog toga od Turaka i nazvano Drvenim gradom, a u osmoj deceniji 15. stoljeća Agac Tuzla što doslovno znači Drvena solana, odnosno Solana na 14 drvo, dok će se u 16. stoljeću za Tuzlu upotrebljavati naziv Memleha-i-zir. Drveni grad se nalazio na prostoru današnje Atik ili Šarene džamije i okolo nje. To naselje je u proljeće 1463. godine spalio bosanski kralj Stjepan Tomašević, a definitivnim 15 zaposijedanjem ovog područja uništeno naselje Turci više nisu obnavljali. Oko 1478. godine u tadašnjem naselju Donja Tuzla bile su 74 kuće (domaćinstva) sa oko 300 – 400 stanovnika, 16 iako to ne mora značiti da grad stoljeće ranije nije mogao imati i više stanovnika ako se imaju u vidu posljedice koje je na evropsko stanovništvo ostavila kuga u drugoj polovini 14. stoljeća. 17 I pored toga što će Turci kasnije izgraditi novo naselje, po svemu drugačije od srednjovjekovnog, možemo kazati da srednjovjekovni “Drveni grad” ipak predstavlja prvu, početnu fazu u razvoju Tuzle kao gradskog naselja.

9

Đ. Basler, Župa i grad Soli u srednjem vijeku, 100 godina Fabrike soli Tuzla, Muzej istočne Bosne, Tuzla 1985., str. 17. 10 D. Kovačević – Kojić, Op. cit., str.,19. 11 A. Benac, Kulturna istorija Bosne i Hercegovine, Narodna prosvjeta, Sarajevo, 1955., str. 119. 12 S. Bakaršić, Specifičnost urbanog fenomena Bosne i Hercegovine, Geographica Slovenica 10, Inštitut za geografijo Universe v Ljubljani, 1980, str. 79. 13 D. Kovačević – Kojić, Op. cit., str. 84. 14 A. Handžić, Tuzla i njena okolina u XVI vijeku, Svjetlost, Sarajevo, 1975., str. 166. 15 Ibid., str. 35. 16 M. Klapić, Op. cit., str. 70. 17 Tom prilikom su najviše stradali gradovi, naročito oni najveći i najrazvijeniji. Tako je npr. Firenca izgubila više od polovine stanovništva, a Venecija, Hamburg, Bremen i dr. više od dvije trećine. (O tome vidi šire u: B. Milić, Op. cit., str. 47).

76

već u prvoj polovini 16. Tuzla je neko vrijeme bila otvoreno gradsko naselje jer je srednjovjekovni Drveni grad spaljen u borbama 1463. str. Još jednom o procesu urbanizacije za turskog doba u Bosni i Hercegovini.. od oko 1533. a široki 12 stopa. Kako je u zidove trebalo zatvoriti i naselje i slane bunare i istovremeno imati prilaz Jali. a s tim u vezi znatno se uvećalo i stanovništvo. Posebno napreduju gradovi preko kojih su vodili putevi prema sjeveru i sjeverozapadu. str. Geografski pregled. Op. na prijelomnim linijama zidova postojali su grudobrani. tj.. Mastilo. Atik mahala sa džamijom. osim što je došlo do krupnih građevinskih promjena. Handžić. vjerovatno pokretni. N. nešto prije 1548. Prilaze do kapija omogućavali su mostovi. spojeni sa Jalom. grad se znatno teritorijalno proširio u odnosu na srednjovjekovne okvire. cit. 21 U periodu od formiranja prve muslimanske mahale pa do izgradnje palanke. Sarajevo. 80. Sarajevo. a Stara i Poljska kapija predstavljale su ujedno glavne ulaze u palanku. glavnim pravcima turskog prodiranja u Evropu. 218. potrebno je naglasiti da je urbanizacija Bosne i Hercegovine u tursko doba posljedica kompleksnog djelovanja brojnih faktora. sama razdaljina između Atik mahale. Kasaba kao vrsta naselja. 1973. grupisanih prema kapijama sa unutrašnje strane. koliko kao posljedica pojava koje proizilaze iz političke i društvene strukture Turske Carevine. Op. a od nje su prema svakoj kapiji vodili sokaci koji su ujedno predstavljali i glavne komunikacije kroz središta mahala. nešto poslije 1533. cit. Jalska kapija se nalazila na južnoj strani i predstavljala izlaz na Jalu. 174 – 176. 21 A. tačnije. Bakaršić. polukružne kule nabijene zemljom. Poljska kapija se nalazila nasuprot stare kapije tj. blizu slanih bunareva. stvorena palanka oko Tuzle. str. godine. Tako je. 1959. kulture islama”. stoljeća.. današnjeg Sonog trga. U sredini palanke postojala je čaršija. jer u općoj ekonomskoj strukturi za turskog vremena nije došlo do bitnih promjena. Tako je Tuzla od varošice izrasla. godine. III. i na sjevernoj strani bila je Džindićka kapija. pokraj koje je nastala i prva džamija. slanih bunara i Jale je i odredila okvir zidova koji su zatvarali približno okrugao prostor čija je dijagonala iznosila oko 400 metara. Ostali gradovi ili stagniraju ili propadaju jer u većini slučajeva nisu bili na pravcu prodiranja Turaka i u duhu s novim privrednim tendencijama toga vremena. Oko zidova palanke bili su ozidani opkopi duboki 5 – 6 stopa. Na sjeverozapadnoj strani nalazila se Stara kapija. str. Geografski pregled. 77 .. Zidovi palanke bili su visoki 8 – 9 stopa. Pošto je voda iz Jale samo u nižem dijelu palanke mogla ulaziti u opkope. u naselje sa šest mahala od kojih su četiri bile u okviru palanke (Džamijska 18 19 S. godine.Osvrt na teritorijalni i populacioni razvoj grada Tuzle Urbani i teritorijalni razvoj Tuzle u osmansko doba Uspostavom turske uprave u našim krajevima dolazi do osnivanja novih i razvoja zatečenih urbanih središta. a na svakih 60 koraka tj. Bakaršić. 19 Ipak. 18 Od gradskih naselja koja su Turci zatekli posebno se razvijaju ona koja su bila na putevima koji su povezivali ove prostore sa vrlo frekventnim Carigradskim drumom ili sa morem prema Dubrovniku i Splitu. do oko 1548. 20 S. 103. Razvijanjem naselja. godine nastati prva muslimanska mahala. njima je sa sjevera tekla voda potoka s okolnih brda koja je ovuda usmjerena. XIV – XV. odnosno iz orijentalne kulture ili. na jugoistočnoj strani. Upravo će na tom prostoru. Turci su odmah prišli i njegovom utvrđivanju pa su cijelo naselje opasali jakim zidom sa četiri kapije koje su opet same za sebe predstavljale mala utvrđenja. Što je posebno važno “ona se ovdje ne pojavljuje toliko kao posljedica onog osnovnog faktora – razvijenijih proizvodnih snaga zemlje. 20 Nakon dolaska Turaka. izgrađeni od drveta.

pri čemu istovremeno u okolnim seoskim naseljima dolazi do smanjenja broja stanovnika. 9.. Broj kuća je 1533. trgovine i prometa. godine iznosio 57. str. a broj hrišćanskih kuća sa 50 na 123 kuće. ono je moralo imati ne samo svoju teritoriju i granice. sagrađene od čvršće građe. 3. Stara kapija. a dvije izvan (Mahala subaše Alije i Kršćanska varoš).. mekteb. 24 Svaka kasaba je imala čaršiju. Sarajevo-Publishing. a iza njih su se nalazile magaze.stoljeća Legenda: 1. Sl. Muzej istočne Bosne. rasprave-studije-članci. Čaršija se obično nalazila u središtu kasabe. Timur–hodžina. Mahala hisarije Ferhada. 22 23 A. Kasabe su obično bile administrativni centri kadiluka ili bar nahije. U čaršiji se obavezno nalazila i džamija. S. a često se u njima i trgovalo. Najčešće se prostirala duž glavne saobraćajnice. 24 E. te mahale. 1995. imaret. godine grad imao 406 kuća. 172 – 174. sina Ahmedova). 636. eventualno hamam. da bi 1548. središte zanatstva. 78 . Prirodni i društveno-istorijski uslovi kao osnova demografskog i urbanog razvoja Tuzle i okoline. odnosno stanovništva uticalo je imigriranje seoskog stanovništva u grad Tuzlu. Etnologija sjeveroistočne Bosne. Op. stoljeća Tuzla je dobila status kasabe koji je zadržala kroz cijeli period osmanske vladavine. 23 Do kraja prve polovine 16. 2. Priznavanje takvog statusa potvrđivano je posebnim pravnim aktom. str. Čelebi. 22 Na porast broja kuća. kroz koju je vodila glavna saobraćajnica i gdje su se sastajali putevi sa svih strana. niz dućana i druge ustanove u čaršiji koje mu daju obilježje gradskog naselja. Da jedno naselje dobije status kasabe. Pri tome je broj muslimanskih kuća porastao sa 7 na 283. 1996. uglavnom od kamena. Džafić mahala. Džindićka kapija. tekiju. a time se mijenjao i pravni položaj gradskog stanovništva. Položaj mahala unutar palanke u prvoj polovini 16. Isa–begova. 2. Tuzla. obično građeni od drveta. Handžić. str. stambene površine grada. Kulenović. han ili karavan-saraj.. nego bar jednu džamiju. Odlomci o jugoslovenskim zemljama. Sarajevo. 2. Poljska kapija. Mahale su bile smještene neposredno uz čaršiju i na padinama obližnjih brda. Dućani u kasabama su bili mali. Od objekata društvenog značaja u čaršiji najčešći su bili hanovi koji su služili za odmor i prenoćište. Putopis. 4. cit.D. Jalska kapija Sticanje naziva kasaba predstavljalo je krupan događaj u razvitku jednog naselja. knj.

kulturu i umjetnost. Na desnoj obali Jale bile su: Atik mahala (na istom mjestu kao u prvoj polovici 16. Stav. na obje obale Jale. nasuprot Džindijske kapije) i Kršćanska varoš (razvila se na sjeveroistočnoj strani. Glavni sokak bio je obično krivudav. Na lijevoj obali Jale do kraja 16. Uloga i značaj Turalibegovog vakufa u urbanom razvoju grada Tuzle. Mastilo. str. današnja Jalska džamija). u mahali se nalazila bar po jedna džamija ili mesdžid. Mahala sagrakčije Murge (na zapadnoj strani palanke. ali i s druge strane palanke. Hadži Hasanova mahala (čaršijska) na mjestu nekadašnje Isa–begove mahale i izvan palanke. stoljeća nalazile u okviru palanke. 28 Ibidem. odnosno na lijevoj obali Jale gdje je bila džamija. 28 Od brojnih vakufa. stoljeća “već vladao princip da se naselje ne zbija u palanku”. Od opisanih mahala koje su se u prvoj polovici 16. Turali–begova mahala (razvila se na relativno udaljenom ravnom terenu u pravcu poljske kapije. Op. a njenom razvitku veoma su doprinijeli vakufi. Handžić. Mahala Malkoča džindije (oko današnje zgrade pozorišta. Pored stambenih zgrada. 2003. 26 U drugoj polovici 16. stoljeća). iako ni ona po popisu iz 1600. glavnom ulicom i palankom). naslanjajući se na Turali–begovu i Mahalu Mustafe džindije). požari su bili česta pojava u starim kasabama. stoljeća razvile su se tri mahale i to: Mehmed– agina mahala (razvila se na mjestu nekadašnje Timur–hodžine mahale. Tuzla. Op. Gotovo svaka kuća u mahali imala je bašču i manji voćnjak. 29 R. 111 – 112. posebno je značajan Turalibegov. današnja mahala Donje brdo) i Mahala Mosnik (nazvana kasnije Potočka mahala. cit. Može se reći da je u drugoj polovici 16. a prozori su redovno bili okrenuti u avliju. Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić” Tuzla. omeđena Jalom. Razvitkom naselja sve se više širila i čaršija. U njenom okviru sve se više razvijaju javne ustanove i trg. Jedan je bio glavni a od njega su se odvajali mnogobrojni ćorsokaci. Do kraja 16. 25 Ovakvom organizacijom postizao se dvostruki učinak: tišina u stambenim četvrtima i istovremeno manje gužve u čaršiji.. samo je Džamijska (Atik) mahala zadržala svoje ranije ime i nalazila se sigurno u okviru palanke. 27 pa su zbog toga mahale nastajale izvan zidova i to teritorijalno prilično razmaknute jedna od druge. Kroz njih je prolazilo više sokaka. iako je tokom vremena učvršćivana. stoljeća Tuzla se razvija u širokom prostoru izvan palanke. str. ona je postepeno gubila svoj značaj. Najvjerovatnije je poslije 1548. godine požar uništio najveći dio naselja uključujući i veću polovinu Atik mahale.Osvrt na teritorijalni i populacioni razvoj grada Tuzle uglavnom izvan najvažnijih komunikacija. stoljeća u kasabi se nalazilo 9 muslimanskih mahala. nalazila se zapadno od Mahale Osmana ćehaje).. godine – 97 kuća). 79 .. Oko kuća bili su visoki zidovi. Benac. Mahala Mustafe džindije (na sjevernoj strani palanke. Veći dio naselja razvio se ipak na desnoj obali Jale tj. Djedović. jer kako je poznato. 27 A. Op. godine (42 kuće) nije imala ni polovinu od ranijeg broja kuća (1548. a manje stambeno naselje. te Kršćanska varoš. 29 25 26 N. A. str.. zbog čega samom legatoru i pripadaju “glavne zasluge za izuzetno brz urbani razvoj Tuzle sredinom XVI stoljeća”. pa se naziva još i Poljska mahala). tijesan i kaldrmisan. Širenjem grada izvan zidova palanke. naslanjajući se na Atik mahalu). Časopis za društvena pitanja. cit. 146. Kasaba se širila na sve strane od kapija i odmah se počela širiti na lijevu obalu Jale. Mahala Osmana ćehaje (iznad Mehmed–agine mahale. zatim mekteb. 180. oko palanke. cit. a ponegdje i tekija. 60. str.

str. Stara kapija. U 17. stoljeću Tuzla se širila prema sjeverozapadu (Tušanjska mahala). stoljeću veoma porasla. Tako je Tuzla oko 1620. a samim time i broj stanovnika. godine) broj kuća je povećan na 550. Položaj tuzlanskih mahala od druge polovine 16. stoljeće. Sl. te unutar već postojeće ali neizgrađene urbane strukture (Mejdanska mahala). nastavljajući se na Mehmed–aginu i Mahalu Osmana ćehaje). Handžić. 34. stoljeća na tzv. 3. a na desnoj jedna mahala. 3. Handžić. u 17. a vršene su i određene rekonstrukcije postojećih mahala. Dakle. 31 Uporedo sa teritorijalnim širenjem. 32 M. Na desnoj obali Jale razvila se Tušanjska mahala (sjeverozapadno od palanke. Muzej istočne Bosne. str. Tuzla 1985.. u 17. cit. a 1674. 4. a nazvana po nekadašnjem selu Tušnju koje je činilo periferiju srednjovjekovne varoši Donje soli). 100 godina Fabrike soli Tuzla. stoljeću povećavao se i broj kuća. Poljska kapija. 2. Svjetlost. 73. 32 i oko 4000 stanovnika. stoljeća. to ni blizu nije bila završna faza njenog teritorijalnog širenja i građevinskog razvoja za vrijeme turske vladavine.. Vikalju. stoljeća Legenda: 1. Tuzla će u ovim granicama i sa navedenim urbanim sadržajima uglavnom dočekati 20. stoljeća granica Tuzle kao kasabe bila znatno proširena. Na lijevoj obali Jale razvile su se: Dželalina ili Mejdanska mahala (nastala u prvoj polovici 17. 30 Iako je do kraja 16. ili oko 2500 stanovnika. stoljeću teritorijalno širenje ovog grada je nastavljeno.D. 80 . Sarajevo. Klapić. 187 – 188. može se reći da je proivodnja soli više od svih drugih faktora doprinijela razvoju Tuzle u osmanskom periodu. godine na prostoru današnje mahale Gornje brdo) i Arslan–agina mahala (razvila se u prvoj polovici 17. godine u Tuzli je bilo više od 800 kuća. Džafić Pošto su legatori i osnivači mahala prethodno najvjerovatnije predstavljali organe u proizvodnji soli ili zakupnike. 30 A. Tuzlanski slani izvori i proizvodnja soli od XV do XVII stoljeća. str. Kosundže Osman–begova mahala (nastala poslije 1600. a zatim su nastale još četiri manje mahale od kojih na lijevoj obali Jale tri. Tuzla i njena okolina u XVI vijeku. Tako je prvo obnovljena Čaršijska mahala. Do sredine stoljeća (oko 1655. godine imala 500 kuća. Džindićka kapija. 31 A. a ta proizvodnja je u 16. 1975. jugoistoku (Osman– begova mahala) i jugozapadu (Vikaljska mahala). Jalska kapija. pa se nazivala i Vikaljska mahala).. Op.

Svjetlost. stoljeća bilo ih je i u unutrašnjosti i to uz glavne drumove koji su vodili u srednju Bosnu. str. Vresk. Formiranjem Tuzlanske kapetanije palanka nije mogla imati vojno odbrambenu funkciju pa se 1760. str. 35 Ako imamo u vidu da je stanovništvo Tuzle u 18. Školska knjiga. 7.. a koje su vezane za slabljenje Osmanskog carstva. tačno određene teritorije.. a sve je to bilo popraćeno učestalim pobunama. 35 A. stoljeću živjelo u veoma teškim uslovima koji su proisticali iz velikih obaveza u izgradnji tvrđave. Ćilimković. godine. Kamena utvrda je izgrađena u periodu od 1760. Tuzla u osmansko doba. 36 Tuzla sve do dolaska Austro – Ugarske ostaje na onom stepenu svog razvoja koji je dostigla u 16. i 1730. tačnije na sredini trga ispred nekadašnje zgrade Općine. One su bile vojnički organizovane. 144 – 146. industrijski period u razvoju gradova. 13. da bi definitivno bila porušena 1895.). 36 M. 37 Dž. Sarajevo. davanju raznih taksi. bolesti i elemementarnih nepogoda. Kreševljaković. godine pristupilo izgradnji kamene utvrde. 1871. a među njima i Tuzlanska koja je osnovana između 1717. gradovi dobijaju veći vojni značaj i imaju odbrambenu ulogu.. Osnove urbane geografije. Zagreb. 213. 1990. str. 33 Tuzlanska kapetanija se prostirala između Zvorničke i Gradačačke.. u vrijeme kapetana Derviš Hasana. do 1878. utvrda je po svojoj arhitekturi bila slična srednjovjekovnim gradovima. Kapetanije su bile manje. 37 Ako se požarima i epidemijama dodaju nepovoljne prilike u okruženju. kao i teritoriju s druge strane Majevice i izlazila na Savu kod Brčkog.. kao i epidemije kolere (1846. onda možemo kazati da nije bilo nikakvih povoljnih preduslova koji bi uticali na teritorijalni i populacioni rast Tuzle od početka 19. godine jesu česti požari (1848. stoljeća pa do 1878. Ono što je obilježilo period od 1800.. sa brojnim posljedicama. str. Kapetanije su se službeno zvale imenom glavnog grada (utvrde). Narodna štamparija. Čuvati granice od neprijatelja i puteve od hajduka i razbojnika bila je glavna zadaća kapetanija. onda možemo zaključiti da je kamena tvrđava najznačajnije. 34 Ibid. Sagrađena u obliku četverougaonika. Sarajevo. 1870. od kamena. godine. Tuzla i njena okolina u XVI vijeku. godine. 167. 81 . godine. 1975. – 1768. u sredini palanke. Tuzla. str. S tim u vezi osnivaju se kapetanije. stoljeću. 34 i kao takva sačuvana je sve do dolaska Austrije. raznih zloupotreba vlasti. a od 18. obuhvatala je obje Tuzle. 1954. stoljeća započinje tzv. a svaki vojnik je bio plaćen za vojnu službu. stoljeća odrazilo se direktno i na razvoj gradova u Bosni i Hercegovini i mijenjanje njihove fizionomije i značaja kroz naredna stoljeća. odnosno daleko od industrijske faze urbanizacije. 1996.. Kapetanije u Bosni i Hercegovini.Osvrt na teritorijalni i populacioni razvoj grada Tuzle Slabljenje Osmanskog Carstva i povlačenje granica na Savu krajem 17. 1866. Regionalni istorijski arhiv. Iako od početka 19. stoljeća pa do dolaska Austro – Ugarske 1878. i 17. Handžić. 33 H. ako ne i jedino značajno urbanističko ostvarenje u Tuzli.. 1855. u prvo vrijeme samo duž granica koje su dijelile Osmansko Carstvo od hrvatskih zemalja.. od početka 18. godine.)..

. stoljeća. 42 Vidi o tome Stadt Dolnja Tuzla 1884. šumsko bogatstvo). Pašić.. godine.. a postojeći putevi se rekonstruišu i modernizuju. u austrougarskom periodu grad nije podizan planski. Prirodna bogatstva kojima je Tuzla sa okolinom raspolagala (so. 38 39 M..o. Ibid. privredi i vojsci grade se stambeni objekti. 73.D. 54-57. 42 U populacionom pogledu Tuzla je austrougarsku okupaciju dočekala kao mali grad koji je imao oko 5000 stanovnika. 37-45. fabriku piva. Kulenović. Tuzla 1985. str. Publikovao i štampao GAUSS d. 1). odnosno njihova eksploatacija bila su ključni motiv stranih ulagača. osim možda malog pomaka na istok i zapad. Kulenović. ugalj. 100 godina Fabrike soli Tuzla. a preko nje i sa ostalim dijelovima Monarhije. Op. tuzlanski bazen je povezan sa željezničkom prugom u dolini rijeke Bosne. U čaršiji se grade javni objekti koji se odlikuju grandioznošću. str.69 % (graf. 40 Takođe. O tradicionalnim načinima i spravama za proizvodnju soli u Tuzli vidi šire u: S. a za zaposlenike u upravi. 41 S. 1996. na istočnom i zapadnom dijelu grada podižu se vojni logori. dvije manje električne centrale koje su podmirivale preduzeća i grad električnom energijom itd. Džafić Period 1878 – 1945. otvoren je rudnik uglja Kreka. str. Tuzla. Bosnia ars. 40 Dž. 10. godine Period austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini za Tuzlu i okolinu karakterističan je po započinjanju industrijalizacije. Klapić. Prirodni i društveno-istorijski uslovi kao osnova demografskog i urbanog razvoja Tuzle i okoline. Godine 1885. parni mlin. uveden je monopol nad sonim resursima. Zatim se gradi mreža vodovoda i kanalizacije. Austrougarska vlast u Tuzli je izgradila i prvu fabriku špirita. 41 U teritorijalnom pogledu. I pored velikih građevinskih zahvata. Zemlja između istoka i zapada. cit. godine. Izgradnjom uskotračne željezničke pruge Doboj – Simin Han koja je puštena u saobraćaj 1886. mnogo veća solana od one u Simin Hanu izgrađena je u Kreki 1892. Tuzla. Tuzla se u ovom periodu ne širi izvan onih granica iz 17. 38 Do austrougarske uprave so se proizvodila na tradicionalan i zastarjeli način. a 1884.o.. Muzej istočne Bosne. Tradicionalni načini i sprave za proizvodnju soli u Tuzli. a građeni su u raznim stilovima. R=1:1250 82 . Za vrijeme austrougarske uprave stanovništvo Tuzle je poraslo za 6 946 stanovnika ili za 131. 39 Godine 1880.. Druga. str. godine u Simin Hanu podignuta je prva moderna solana.

93 58. str.38 Katolici 237 795 2358 3839 % 4. osim porasta broja stanovnika dolazi i do promjena u strukturi stanovništva.1 Izvor: Popisi stanovništva BiH Usljed privremenog razvoja.91 14. Op.24 0. cit. str.15 16. 57.06 23. U gradu je bilo 2 700 kuća. Op. Vjerska struktura stanovništva Tuzle za vrijeme austrougarske uprave God. Dž. Prema podacima iz tabele 1 vidimo da se u periodu 1879–1910 godine najviše povećalo katoličko stanovništvo zbog doseljavanja iz raznih dijelova Monarhije. broj stanovnika Tuzle je porastao sa 14 036 (1921. 947 1072 1447 1976 % 18.2 10. Porast broja stanovnika Tuzle po austrougarskim popisima stanovništva (u hiljadama) 14 12 10 8 6 4 2 0 1879 1885 1895 1910 5. što se najbolje vidi na primjeru vjerske strukture (tab. zanatlija.Osvrt na teritorijalni i populacioni razvoj grada Tuzle Grafikon 1. 3918 5171 5984 5859 % 76. U to vrijeme jedan broj tradicionalnih zanata se gasi. vojnih lica itd.52 2.2 12. 1). “Za čitavo vrijeme postojanja Kraljevine Jugoslavije u gradu su izgrađene dvije manje ljevaonice željeza. 1879 1885 1895 1910 Muslim.34 Izvor: preuzeto iz: Dž. 83 .75..57 Pravosl. Klapić. cit.33 1.76 0. Stagnacija u privredi odrazila se i na demografska kretanja i razvoj naselja. 45 43 44 M.86 3. godine) na 16 708 stanovnika (1931.54 71..82 Jevreji 17 134 360 349 % 0. 45 Ibidem.51 48. Pašić.50 14. cit.89 Ostali / 17 78 42 % / 0. a istovremeno se razvijaju proizvodni. str. 43 Period između dva svjetska rata je doba stagnacije kada je riječ o privrednom razvoju grada Tuzle. Pašić. a među tim doseljenicima bio je veliki broj radnika. 44 Prema popisima stanovništva između dva svjetska rata. Op.06 31. zatim velepecara šljivovice sa modernim instalacijama i jedna manja tvornica cikorije”..63 11.1 7. godine). odnosno 3 401 domaćinstvo. Tabela 1. 73.

na Sjenjaku. kojom se dobilo preko 6000 stanova. str. zgradu „Barok“ itd. i 1970. str. Zatim je. Najveći broj stanova izgrađen je u gradu Tuzli gdje je 1986.5 ha ili 0. Igić – Muntić. 46 Od porušenih javnih objekata treba istaći Gimnaziju.“ 50 Tako je grad Tuzla u socijalističkom periodu zahvatio prostor od 3092. a u njima je živjelo više od 10 000 stanovnika. Medresu. Ši selo i Tušanj (bez naselja Rasovac).2 ha obuhvatajući mjesne zajednice: Batva. 1986. Solana. ali i kasnijih perioda. Mosnik. Muzej istočne Bosne.. Fenomen fenomena tonjenja Tuzle. porušeni su i brojni individualni i kolektivni stanbeni objekti. Samostan. godine bilo ukupno 19 420 stanova. 49 Početkom 70-ih godina prošlog stoljeća organizirana stambena izgradnja najviše je došla do izražaja na desnoj obali Jale. Tuzla 1985. Takođe. 257. intenzivna je bila i stambena izgradnja. 100 godina Fabrike soli Tuzla. došlo je do „neplanirane hiperurbanizacije gradskih zona koje se nalaze zapadno i istočno od centra. Od ukupne površine općinske teritorije na industriju je otpadalo 198. Tuzla. godine kada je prosječno godišnje građeno 1129 stanova. str. Na području Općine bilo je zastupljeno 18 industrijskih grana. Kula. a centar grada je zahvaćen slijeganjem zbog eksploatacije slane vode za potrebe Fabrike soli u Tuzli. i 1980. Mandžić. Novi Grad I.. Krajem sedamdesetih godina grad se teritorijalno proširio sjeverno do Doknja. te zbog doseljavanja velikog broja stanovnika koje se zapošljavalo u industriji. odvijala se u više faza. 250-251. Dom Armije.65 %. Nacrt. godine kada je prosječno godišnje građeno 1120 stanova u Općini. 18. kasnije i hemijske industrije. 48 Prostorni plan opštine Tuzla za period 1986-2000/2005. 47 Razvoj Tuzle poslije drugog svjetskog rata u prvom redu je odredila industrija. 47 D. srušen je veliki broj objekata iz austrougarskog. str. Jala.. Brčanska malta. na 40 ha zemljišta. Gradnja. 50.. Najznačajniji poduhvat u ovom periodu je izgradnja naselja Stupine u jugoistočnom dijelu grada od 10 stambenih blokova. cit. 1983. Usljed rušenja brojnih stanbenih i javnih objekata u zoni slijeganja i prerazmještaja stanovništva unutar grada. Prisilne urbane promjene u centralnom dijelu Tuzle. Tako je npr. do 1991. str. U periodu od 1981. godine grad se teritorijalno širio gotovo podjednako u svim pravcima. Na zemljištu zahvaćenim slijeganjem. Zatim je u ulici Maršala Tita izgrađeno pet sedmospratnica. 48 U vezi s intenzivnom industrijalizacijom kao i sveukupnim privrednim razvojem. 49 Ibid. koje ima oblik elipse. Robnu kuću. Op. Stari Grad. 84 .. Slatina. Hotel „Bristol“. Periodi najintenzivnije stambene izgradnje bili su između 1960.D. Novi Grad II. Poštu. Tako je između naselja Brčanske Malte i Soline izgrađeno veliko stambeno naselje – Nova Solina. sa oko 1200 stanova. Mejdan. Tuzla. 50 D. te period između 1971. Pored ovoga urbanom 46 E. Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić”. Sjenjak. počela izgradnja najvećeg stambenog područja u gradu. Igić – Muntić. Džafić Period socijalističke izgradnje Period intenzivnije izgradnje u gradu Tuzli nakon drugog svjetskog rata obilježen je teritorijalnim širenjem uglavnom prema istoku i zapadu. a istočno do Slavinovića. Kameni sud. 60-62. Stav. Kreka. Centar. godine u sekundarnom sektoru na prostoru Općine bilo zaposleno 28 128 radnika ili oko 66 % od ukupnog broja zaposlenih. 2003. Sve je to bilo popraćeno i izgradnjom velikog broja privatnih porodičnih kuća.

a jedno od njih je i današnja Tuzla. Grabovica Donja. Tako je stanovništvo ovog grada 1948.8 20. te poprima karakteristike orjentalno – islamskih gradova. došlo je do kontinuiranog rasta broja stanovnika grada Tuzle. U vrijeme austrougarske uprave urbani sadržaji u gradu Tuzli poprimaju karakteristike srednjoevropskih gradova. Tuzla je imala 84 244 stanovnika. Orašje. Proces industrijalizacije koji je značajnije zahvatio Tuzlu u socijalističkom periodu.2 65 Izvor: Popisi stanovništva BiH Zaključak Prirodna bogatstva i povoljan geografski položaj šireg tuzlanskog područja odlučujuće su uticali na veoma rano formiranje naselja na ovom području. Vršani. doveo je do naglog teritorijalnog i populacionog razvoja grada.4 60 49. privrednim razvojem i dr. kada naselje stiče status grada (kasabe).88 % ukupnog općinskog stanovništva (graf. 85 . Husino.3 38. običaja.3 121. Grafikon 2. godine imalo 20 815 odnosno 41. 51 Uporedo s industrijalizacijom. ipak je uska dolina Jale odlučujuće uticala da se gradsko područje značajnije razvija u pravcu istok – zapad. što čini 63. I pored toga što se teritorijalno širenje odvijalo u svim pravcima. Teritorijalni i populacioni obuhvat naselja je dosta nepoznat sve do dolaska Osmanlija. Godine 1991.7 131. a osim prožimanja stilova gradnje dolazi i do prožimanja istočne i zapadne kulture. Nacrt. 51 Prostorni plan opštine Tuzla za period 1986-2000/2005. 2). Tuzla. stambenom izgradnjom..78 % stanovnika Općine. Porast broja stanovnika grada i općine Tuzla u periodu 1948 – 1991. religije itd. Slavinovići i Solina. godine (u hiljadama) 140 120 100 80 60 40 20 0 1948 1953 1961 1971 1981 1991 grad općina 82.Osvrt na teritorijalni i populacioni razvoj grada Tuzle području pripadali su su i dijelovi naselja Brđani. Križani.8 25.4 54 107. Dolovi. 1986.8 84.

Odlomci o jugoslovenskim zemljama. Benac A.. 16. 1975. 20. Svjetlost. Tuzla. Kulturna istorija Bosne i Hercegovine. Bosnia ars. XIV – XV. Igić – Muntić D. Prisilne urbane promjene u centralnom dijelu Tuzle. Razvoj grada kroz stoljeća. Handžić A. 1995. 1959. 13. Nacrt. Muzej istočne Bosne. 5. 100 godina Fabrike soli Tuzla. 6. broj 9. 14. Kreševljaković H. 100 godina Fabrike soli Tuzla. kulturu i umjetnost. Tuzla. Tuzla. Školska knjiga. 10. Tuzlanski slani izvori i proizvodnja soli od XV do XVII stoljeća. Veselin Masleša. 2003. 8. Prostorni plan za područje Tuzlanskog kantona za period 2005-2025. Kulenović S. Tuzla. 100 godina Fabrike soli Tuzla. 22. Svjetlost.. Časopis za društvena pitanja.. Tuzla. Tuzla 1985. 9.. 2003. Specifičnost urbanog fenomena Bosne i Hercegovine. Milić B. Putopis. 18. Tuzla. 1996.. Tuzla i njena okolina u XVI vijeku. Čelebi E. Kulenović S.D. Inštitut za geografija Universe v Ljubljani. srednji vijek. Narodna prosvjeta. Muzej istočne Bosne. Pašić Dž. II. Časopis za društvena pitanja. Geografski pregled. 4. Geographica Slovenica 10. 3. 1978.. Kasaba kao vrsta naselja. Zagreb. Sarajevo. Geografski pregled. 1996.. 24. Sarajevo... Kovačević – Kojić D. Stav. Tuzla.. Tuzla. Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić” Tuzla. 15. Regionalni istorijski arhiv. 1985. 21... 2. Muzej istočne Bosne. Osnove urbane geografije. Župa i grad Soli u srednjem vijeku. Zagreb. 1954. 1985. Tuzla. 7.. Školska knjiga. Mastilo N.. Prirodni i društveno-istorijski uslovi kao osnova demografskog i urbanog razvoja Tuzle i okoline. Privredni razvoj Tuzle od prethistorije do II svjetskog rata. 86 Bakaršić S. 1996. Bakaršić S. 1951. Sarajevo. 1986. 11.. 1985.. raspravestudije-članci. 23. Kapetanije u Bosni i Hercegovini. Godina 13. III.. Sarajevo. 2. 1980. Uloga i značaj Turalibegovog vakufa u urbanom razvoju grada Tuzle. Sarajevo. Mandžić E. Klapić M. 1973. 2003. Praistorijska naselja na području Tuzle. Jiriček J.. Narodna štamparija.. Tuzla. Vresk M. 1995. 100 godina Fabrike soli Tuzla.. Muzej istočne Bosne. Ćilimković Dž. Prostorni plan opštine Tuzla za period 1986-2000/2005. Basler Đ. 19. Tradicionalni načini i sprave za proizvodnju soli u Tuzli. Stav. 17. Handžić A. Muzej istočne Bosne. 1985. Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić” Tuzla.. Trgovački drumovi i rudnici Srbije i Bosne u srednjem vijeku. knj. Tuzla septembar 2006. Sarajevo-Publishing. Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić”. Stav. Etnologija sjeveroistočne Bosne. Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države. 1955. Tuzla. Sarajevo. 100 godina Fabrike soli Tuzla. Muzej istočne Bosne. Milić V. Još jednom o procesu urbanizacije za turskog doba u Bosni i Hercegovini. Službene novine Tuzlanskog kantona. Džafić Literatura 1. Djedović R. Sarajevo. Zemlja između istoka i zapada.. Fenomen fenomena tonjenja Tuzle. 12.. 1990. Tuzla u osmansko doba. kulturu i umjetnost. Sarajevo. .

Fadila Kudumović. redovni profesor. We gave special attentions to the period after Second World War and contemporary situation which is characterized by intensive process of industrialisation and this process is significantly influencing on urban development and territorial expansion of Tešanj city. Dr. urban-geographical development. Results of this research are showing very long and dynamic urban-geographical development of settlement Tešanj. na njegovu prostornu strukturu. Alma Kadušić. its significance in area and other urban-geographical processes. Relieves of different social and political systems in this area reflected on demographic. industrijska urbanizacija. 87 – 99 (2007-2008) Originalni naučni rad URBANOGEOGRAFSKI RAZVOJ GRADA TEŠNJA URBAN-GEOGRAPHICAL DEVELOPMENT OF CITY TEŠANJ Mr. Posebnu pažnju obratili smo na period nakon Drugog svjetskog rata. . privredni pa samim tim i na urbanogeografski razvoj Tešnja. urban centre. urbano-geografski razvoj. Mentioned factors influenced on territorial expansion of this city. Salih Kulenović. Mr. functions. Navedeni faktori su uticali na teritorijalno širenje grada. Different factors in different historical periods caused specific urban-geographical development of this settlement. its spatial structure. viši asistent. viši asistent. Smjena različitih društveno-političkih sistema na ovom području odrazila se na demografski. Rezultati ovog istraživanja pokazuju veoma dugi i dinamičan urbanogeografski razvoj naselja Tešanj. značaj u prostoru i druge urbanogeografske procese.Zbornik radova PMF 4 i 5. te savremeno stanje koje je karakteristično po intenzivnom procesu industrijalizacije koji se značajno odražava na urbani razvoj i teritorijalno širenje grada Tešnja. Abstract With around 6. economic and urban-geographical development.500 inhabitants Tešanj city is the biggest settlement of municipality Tešanj which development can be followed since prehistory. Prirodno-matematički fakultet. Key words: Tešanj. Ključne riječi: Tešanj. Univerzitet u Tuzli Abstrakt Grad Tešanj sa oko 6 500 stanovnika je najveće naselje općine Tešanj čiji postanak i razvoj možemo pratiti još od prahistorije. urbani centar. funkcije. industrial urbanisation. socijalnu topografiju. social topography. Različiti faktori u različitim historijskim periodima uslovili su specifičan urbanogeografski razvoj ovog naselja.

Savezni zavod za statistiku. godine Tešanj se rasprostirao na 5. te gradnja novih urbanih objekata. U ovom periodu grad Tešanj postaje značajan privredni. Međutim. 1991. Staru jezgru grada Tešnja predstavlja Stari grad ili Gradina čije su temelje izgradili Iliri. godine urbani sadržaji grada Tešnja pretrpjeli su značajna oštećenja. te se mijenja njegova prostorna struktura i funkcije. F. a i gradskog naselja i centra šire okoline. Prema popisu stanovništva 1991. Tešanj u ovom periodu gubi na svom privrednom značaju.9 km2 površine gdje je živjelo 5 644 stanovnika. a formiranjem srednjovjekovne bosanske države značajno je obnovljena i dograđena. Teritorijalni razvoj grada Tešnja Iako je Tešanj od svog postanka u raznim vremenima ponekad bio i izvan glavnih putnih komunikacija njegov povoljan geografski položaj na prelazu između planinskog i ravničarskog područja kao i njegov topografski položaj zahtijevali su da ovo naselje postane veliko fortifikacijsko utvrđenje i uporište koje će odolijevati napadima neprijatelja. 2. Tešanjska gradina Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti i površina naselja. Beograd. Međutim. Kulenović 1. pod uticajem intenzivnog procesa industrijalizacije. S. godine. Nakon uspostave austrougarske vlasti nastavlja se izgradnja urbanih sadržaja ovog grada. Gradina je znatno oštećena prodorom Slavena u ove krajeve u VI i VII vijeku. Tešanj zahvata industrijska urbanizacija koja je dovela do teritorijalnog širenja i savremenog urbanog razvoja grada Tešnja. Tek nakon Drugog svjetskog rata. U periodu Kraljevine Jugoslavije počinje stagnacija privrednog i urbanog razvoja Tešnja. str. Tešanjska gradina je ponovo obnovljena i 1 Slika 1. Kudumović. politički i upravni centar šire okoline. Kadušić. Upravo ta činjenica je uticala na razvoj Tešnja kao odbrambenog grada. a nastavili i dogradili Rimljani. Čini ga specifično urbanogeografsko područje čiji postanak i razvoj možemo pratiti još od prahistorije. Zahvaljujući gradnji mnogobrojnih urbanih sadržaja Tešanj u vrijeme turske uprave stiče status kasabe. 1 U periodu od 1992-1995.A. značajniji urbanogeografski razvoj naselja Tešanj počinje u periodu turske uprave. Stara gradska jezgra grada Tešnja je dobila svoj današnji izgled i fizionomiju. Uvod Grad Tešanj predstavlja najveći urbani centar istoimene općine. a posebno slabi njegova trgovačka funkcija. Nakon završetka rata počela je obnova porušenih i starih. kulturni i politički centar. te ovaj grad prestaje da postoji kao privredni. 135-136 88 .

. određen broj dućana 9 . Pripadali su mu Doboj i Žepče. Tom prilikom gradina je dobila današnji izgled i fizionomiju. str. A.varoš. godine.: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku. Sarajevo. Godine 1868. Svjetlost. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. A. godine za vrijeme turske vladavine. grad sa orijentalno-muslimanskom fizionomijom. Planjax. str. Osnovni uslovi da bi jedan grad prerastao u kasabu bili su da ima muslimanski vjerski objekat (džamiju. Sarajevo. U turskim defterima iz 1570 i 1604. Naučno društvo NR BiH. Svjetlost. Na osnovu podataka u turskim defterima možemo zaključiti da je grad Tešanj za vrijeme osmanske uprave predstavljao najznačajnije urbano središte šireg područja. 184-233 7 Štatistika miesta i žiteljstva Bosne i Hercegovine po popisu naroda od 1. 1959. manji provincijski grad. Situacija se značajno promijenila 1476.. 7 Za urbani razvoj grada Tešnja posebno veliku ulogu je odigrao Ferhad-beg i turska vlast. Sarajevo. 1966. u to vrijeme Tešanj je predstavljao kazu 5 u okviru banjalučkog sandžaka.) . Da bi ovaj grad prerastao u kasabu 8 .: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku. H. godine. Djela XIV. Polovinom devetnaestog vijeka nastale su krupne promjene u podjeli bosanskog pašaluka. 4 Handžić. str.) . 1974. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. str.: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku. str. 6 Za vrijeme austrougarske uprave Tešanj predstavlja srez u okviru okružja Banjaluka. godine kada na ovo područje dolaze Turci. dograđena 1745. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić.: Gazi-Husrev-begovi vakufi u tešanjskoj nahiji u XVI stoljeću. Planjax. str. 8 Kasaba (ar.srez. 403 6 Šabanović. Narodna bibilioteka Tešanj.. kada osim Maglaja i Doboja zauzimaju i grad Tešanj. godine kada je iz Beča donesen sat koji pokazuje evropsko vrijeme. 225-226 89 . Bibilioteka-Posebna izdanja.. 3 U vrijeme turske ekspanzije na ovom području Tešanj se nalazio u sastavu Srednjovjekovne bosanske države. područje jednog kadije. bilo je potrebno da se steknu određeni uslovi. A.. A. a u sklopu banjalučkog kajmakamluka. Sarajevo. Tešanj. 1886. Grad postoje središte Tešanjske nahije koja je obuhvatala prostor veći od onog koji općina danas zauzima. 141-166 5 Kaza (ar. Početkom turske uprave Tešanj u sklopu nove administrativne podjele postaje administrativno i privredno središte šire okoline. Anali Gazi Husrevbegove bibilioteke u Sarajevu. godine koji svom stricu Radivoju Krstiću daruje "na Usori grad Tešanj".5 metara koja je pokazivala "alaturka" vrijeme sve do 1890. 398 9 Dućan (ar.: Bosanski pašaluk. 810 3 Katalog tešanjske privrede 1998-1999. 1966. Sarajevo. Po toj novoj podjeli Tešanj je bio u rangu mudirluka (sreza).Urbanogeografski razvoj grada Tešnja. Sarajevo. Svjetlost..) .. maja 1885. Odjeljenje istorijskofiloloških nauka. Takođe je u vrijeme turske uprave izgrađena i Sahat-kula visine 18. godine Tešanj je upisan kao kasaba (varoško naselje). Međutim. ponovo dolazi do administrativnih promjena. trg). 2 U pisanim izvorima Tešanj se prvi put spominje u povelji bosanskog kralja Stjepana Tomaševića 1461. 2 Tešanj-kulturno-privredni informator. Pretpostavlja se da je bio središte oblasti koja se nalazila između ugarskih banovina (jajačke i srebreničke). 1995. 4 U drugoj polovini XVI vijeka Tešanj postaje središte sudske vlasti za više nahija i to u rangu kadiluka. 1966. Tešanj u početku nije ostao dugo pod turskom vlašću jer su ga Mađari ponovo osvojili i pod njihovom vlašću ostaje sve do pada srebreničke banovnine 1512. 1998.trgovačka radnja.

) . 13 Za vrijeme turske uprave u Tešnju su osnovane dvije medrese. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. 18 Tešanj je i pored sticanja statusa kasabe i njegovog zapaženog razvoja na početku turske uprave. str. Gazi Ferhad-begova i Hadži Omerova). mejtef. godine u kome se Tešanj vodi kao kasaba koja se sastoji iz dvije mahale 16 u kojima su bile 224 muslimanske kuće. odnosno čaršijsku džamiju Ferhad-beg je izgradio prije 1559. str. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. str. Brkić. 1966. deva i dr. str. 1999.: Urbana antropologija Tešnja (1461-1878. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. 309 13 Handžić..: Tešanj-grad kome se rado vraćam. Ferhadija džmija i stari grad Karavan (pers. Anali Gazi Husrevbegove bibilioteke u Sarajevu.muslimanska vjerska škola u koju se stupa po završenom mektebu ili ruždiji. Svjetlost. 14 18 Alić. konja..: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku. zaselak. Tešanj. S.. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. te Mahala džamije Ferhadije. A. 1966.).: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku. Saraj (pers. Status kasabe obezbjeđivao je njenim stanovnicima različite povlastice. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. str.. Za svog života Ferhad-beg se odlučio na izgradnju mekteba 15 i medrese.: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku. 1999. 17 Godine 1665.) .Zgrada (kuća) koja služi za svratište i prenoćište putnika. Kudumović. 451-452 12 Han (pers. M. H. F. mehtef (ar. Sarajevo.. godine kasaba Tešanj imala je tri mahale i to: Mahalu džamije umrlog Ferhad-bega. Hanovi su se nalazili u gradovima i na drumovima. Ferhad-beg je u Tešnju do 1559. Svjetlost. mektep. str. hanove itd. Svjetlost. Svjetlost. han 12 . godini Tešanj je imao 300 kuća. Novu mahalu i Mahalu raje. Mahale iz ovog perioda nosile su naziv Nova mahala.. 455 16 Mahala (ar. 550 11 Medresa (ar. O tome više doznajemo iz turskog deftera iz 1604. Sarajevo. godine. Planjax. A. A.. Tešanj. 439-440 17 Prema nekim izvorima u turskom popisnom defteru iz 1604. 397. A.: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku. do 1787.A. Centar za kulturu i obrazovanje. Svjetlost. gradska četvrt.. str. Sarajevo. Sarajevo. 14 Gazi Ferhad-begovu ili Ferhadiju. a za potrebe održavanja i obavljanja funkcija ovih objekata pored gotovog novca uvakufio je i prihode koji su ubirani sa njegovih posjeda.) . Brkić. A. A.dio grada ili sela..dvor. O tome detaljnije vidjeti: Ćeman. palača. 1966. 1966. Sarajevo. turskim nadiranjem prema sjeveru i zapadu počeo stagnirati zato što je ostao u pozadini i zato je početkom 10 Slika 2. godine.) . 1974.: Gazi-Husrev-begovi vakufi u tešanjskoj nahiji u XVI stoljeću. R.: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku.povorka robom natovarenih kola. 138 14 Alić. 2006. Navedeni urbani sadržaji pokazuju da je Tešanj u XVI vijeku bio urbano naselje orijentalnog tipa.. a njeno detaljno renoviranje trajalo je od 1786. str. 68 90 . A.. A.. Kadušić. Sarajevo. Tešanj.) . mlinove.. R. godine izgradio džamiju.muslimanska osnovna vjerska škola. str. 1966. 20 15 Mekteb.: Tešanj-grad kome se rado vraćam. Planjax. Kulenović karavan-saraj 10 i još neke ustanove koje bi gradu davale obilježje muslimanskog gradskog naselja. Pored toga izgradio je 32 dućana. te izgrađene tri džamije (Sultan Selimova. medresu 11 .) .

godine u Tešnju je izgrađena još jedna veoma važna institucija. zbog doživljenog poraza naredio je da se čaršija spali i uništi. 70 23 Katalog tešanjske privrede 1998-1999. Bibilioteka-Posebna izdanja. XVII vijeka i došlo do stagnacije u urbanom razvoju grada Tešnja. 22 Godine 1886. godine izgrađena je prva ambulanta. 21 U 1885. str. godini sagrađena je zgrada kotara ili zgrada općine Tešanj. Planjax. Radilo se o slijedećim džamijama: Čaršijska ili Ferhad-begova džamija. 19 Vremenom Tešanj pored strateškog značenja dobija i ekonomski značaj. 20 Ovakva situacija trajala je do austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine. grad se teritorijalno širi. (Prilog 1).Urbanogeografski razvoj grada Tešnja. u Tešnju je izgrađen hotel "Angelius" sa pet ležaja. godine. godine u Tešnju je živjelo oko 3 068 stanovnika. Za vrijeme austrougarske uprave javljaju se prvi znaci stagnacije ovog područja. 91 . Planjax. a iste godine osnovana je i vatrogasna služba. 1998. str. te pred kraj XVIII vijeka ima sedam mahala. O tome detaljnije vidjeti: Ćeman. Međutim i za vrijeme austrougarske uprave grade se određeni urbani sadržaji. Prema austrougarskom popisu iz 1910.. Ciganlučka ili Mustafa-pašina džamija. Brkić. A. godine u svom osvajačkom pohodu napao i Tešanj ali ga nije uspio osvojiti. Riječka džamija ili Donječaršijska džamija. O tome detaljnije vidjeti: Tešanj-kulturno-privredni informator.. Biblioteka-Posebna izdanja. Tešanj. Princ Eugen Savojski je 1687. Tešanj. a 1884.. a posebno u pogledu slabljenja trgovačke funkcije Tešnja.). a spominje se još 1864. 1999. Narodna biblioteka Tešanj. Serava i Kapa džamija. Planjax.. 1995. 2006. godine počela je modernizacija puta TeslićBanjaluka. R.: Tešanj-grad kome se rado vraćam. str. M. od čega 2 295 19 20 Katalog tešanjske privrede 1998-1999. Tom prilikom devastirana je stara urbana jezgra. Zgrada općine izgrađena 1885. Svrsishodnost utvrđivanja tešanjske tvrđave pokazala se opravdanom veoma brzo.. a slijedeće 1898. godine osnovana je Opća škola u Tešnju. a 1885. Godine Slika 3. Gradsko utvrđenje i urbano središte grada se tada renoviraju.: Urbana antropologija Tešnja (1461-1878. H. Tešanj.. godine možemo vidjeti da je grad Tešanj imao osam mahala. 12 22 Alić. te su obično ove mahale nosile i imena džamija. Planjax. Te godine u Tešnju je izgrađena Muslimanska djevojačka škola. te Gumanjska ili Hasanbegovića džamija.. godine u Tešnju osnovana poštanska služba. Iste godine osnovana je i prva apoteka. 1998. Međutim. Tabačka. Tešanjske mahale u ovom periodu su se razvijale oko izgrađenih džamija. 23 Na osnovu urbanističkog plana grada Tešnja iz 1882. Krajem devetnaestog stoljeća Tešanj ima tri medrese. Centar za kulturu i obrazovanje. godine 1897. Tek krajem XVII vijeka položaj Tešnja ponovo dobija na značaju u odbrani granica turske carevine. Grad postaje trgovački centar gdje se vrši razmjena dobara između okolnih područja i prekosavskih krajeva. Hamzabegova džamija. Ovo je vrijeme ubrzanog urbanog razvoja. Tako je naprimjer već 1881. 25-35 21 Prvi ljekar u Tešnju bio je Hadži Aljo Mešić.

U 1949. njegove funkcije i značaj u prostoru. Planjax. Neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata započelo se sa izgradnjom urbanih sadržaja u Tešnju.. Nakon Drugog svjetskog rata ove dvije djelatnosti i dalje imaju primat. 24 Još za vrijeme turske uprave postojala je kanalizacija grada Tešnja. na njegovu prostornu strukturu. odmah nakon završetka Drugog svjetskog rata uspostavljen je novi socijalistički sistem sa dominantnom ulogom državnih organa i centralističkim planiranjem u privredi. Do razvoja značajnijih i modernijih saobraćajnica u općini Tešanj došlo je tek šezdesetih i sedamdesetih godina XX vijeka kada se pristupilo izgradnji modernog asfaltnog puta Doboj-Teslić. 153 rimo-katolika. Zagreb. O tome detaljnije vidjeti: Vresk. 1996.. te se počelo sa izgradnjom Doma kulture. Tek pedesetih godina XX vijeka nakon elektrifikacije ovog područja dolazi do znatnijeg razvoja industrije. Školska knjiga. U ovom periodu dolazi do privrednog. 173 26 Pod funkcionalno-prostornom strukturom grada podrazumijevamo prostorni raspored i prostorno različite koncentracije i kombinacije gradskih djelatnosti. Tešanj. te niža realna gimnazija. 67-75 Strategija razvoja općine do 2000. M. Kudumović. str. zahvatio proces industrijske urbanizacije. u Tešnju je 24 25 Alić. Teslić i Maglaj. Susjedni gradovi poput Doboja. odnosno način korištenja zemljišta. jedan grko-katolik. S. Godine 1968. a njena modernizacija je izvršena sedamdesetih godina XX vijeka. 1999. A. Naime. godine. 27 Na urbani razvoj grada Tešnja značajnu ulogu odigrao je i razvoj saobraćaja. str. godini u Tešnju je u neposrednoj blizini Gradine izgrađena moderna pijaca. Godine 1971.. Kadušić. str. a zatim i Jelah-Tešanj. 52 jevreja i dva evangelca. Zagreb. a 1980. 25 Dakle. Maglaja i Teslića našli su se na boljem geoprometnom položaju dok je Tešanj ostao izolovan od glavnih putnih komunikacija tog perioda (Bosanski Brod-Sarajevo). te Tešanj-Tešanjka. Tešanj. a posebno industrije. komunikacijskog i urbanog zastoja. Od najznačajnijih treba spomenuti Dječji dom za ratnu siročad osnovan 1946. M. 26 Tešanj je pod uticajem razvoja sekundarnih djelatnosti. Brkić. Kulenović muslimana. izgrađen je hotel "B" kategorije. Tada se u Tešnju osnivaju velika privredna preduzeća zbog čega se formira industrijska zona u Tešnju (u prigradskom naselju Bukva) što se značajno odrazilo na dalji tok urbanog razvoja grada Tešnja. te Tešanj prestaje postojati kao kulturni. godini osnovana je škola učenika u privredi. 1990. str. 59-100 27 Vresk... F. 18-19 92 . uporedo sa industrijskim razvojem dolazi do intenzivnijeg procesa urbanizacije što se odrazilo na prostornu i funkcionalnu strukturu grada Tešnja. Iste godine osnovana je Narodna biblioteka u Tešnju. 1972. metalna i mašinska industrija što je značajno uticalo na dalji urbani razvoj grada. administrativni i politički centar.: Tešanj-grad kome se rado vraćam. a te funkcije preuzimaju susjedni kotari Doboj. R. pušten je u rad gradski vodovod u Tešnju.: Osnovi urbane geografije.: Osnovi urbane geografije. Nakon Prvog svjetskog rata Bosna i Hercegovina ulazi u sastav Kraljevine Jugoslavije. Do Drugog svjetskog rata u Tešnju su bile najznačajnije poljoprivredna i zanatska funkcija.A. a i drugim njegovim dijelovima razvija se tekstilna. Početkom dvadesetog vijeka počinje stagnacija Tešnja. Školska knjiga. prosvjetni. 265 pravoslavnih stanovnika. Godine 1951. Već pedesetih godina prošlog vijeka dolazi do izgradnje prvih stambenih i privrednih objekata ali do intenzivnije urbane izgradnje dolazi tek sredinom šezdesetih godina XX vijeka. Tek pred Drugi svjetski rat Tešanj ponovo postaje sjedište kotara. 1990. Općina Tešanj. godine. u predgrađu Tešnja u naselju Bukva. počeo je sa radom Dom kulture itd.

Br. str. 53-59 30 Vresk. 59-61 93 . Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu u periodu 1992-1995.. Razvoj prostorne strukture grada Tešnja Prostorna struktura obuhvata prostorni raspored. BiH i svijeta. 2005. populacijsko-demografske i morfološke strukture. str. 51 31 Ibid. godine grad Tešanj je pretrpio znatan urbicid. Školska knjiga. te uticaj različitih društveno-ekonomskih i kulturnih elemenata kroz duži vremenski period. 29 Velika oštećenja u gradu pretrpjeli su stambeni. Pri tome se najveća pažnja posvećuje stambenim i poslovnim zonama. Svezak Geografija. O tome detaljnije vidjeti: Kadušić. U geomorfološkom pogledu radi se o uskoj kotlini koja se nalazi na oko 230 m nadmorske visine. 1.: Devastacija urbanih sadržaja na području Tuzlanskog kantona u periodu agresije na R BiH 1992-1995. te sistem veza i odnosa između elemenata pojedinih fenomena u gradu. 2. Zagreb. od čega 4 696 Muslimana. Budući da je grad smješten u prostoru koji je izgrađen urbanim sadržajem onda taj isti prostor možemo proučavati s aspekta njegove funkcionalne. 1990. A. Pojam urbicid označava uništavanje svega što je gradsko. Po okončanju agresije došlo je do obnove starih i gradnje novih objekata..Urbanogeografski razvoj grada Tešnja. S. Zbornik radova Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Tuzli.. Bibilioteka-Posebna izdanja. Planjax.. 28 Pred agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu grad Tešanj zahvatao je površinu od 5. 31 28 29 Katalog tešanjske privrede 1998-1999. godine. 30 Na prostornu strukturu i teritorijalni razmještaj urbanih sadržaja Tešnja značajno je uticala prirodna osnova. izgrađena nova pošta i automatska telefonska centrala koja je povezala Tešanj sa drugim djelovima općine. Tuzla.. Godina II. Smajić. 295 Srba. Tešanj je lociran u dolini rijeke Tešanjke koja izvire u Crnom Vrhu i korito vodotoka kroz grad se pruža u pravcu jugozapad-sjeveroistok. M.9 km2 i tu je živilo ukupno oko 5 644 stanovnika. te na taj način poboljšala prilično nepovoljan saobraćajno-geografski položaj Tešnja. Panorama stare urbane jezgre Tešnja gradu. 1998. 3. str. prirodna osnova grada ili njegov topografski smještaj. Funkcionalno-prostorna struktura Funkcionalna struktura grada Tešnja rezultat je nekoliko faktora od kojih su najvažniji korištenje pojedinih djelatnosti gradskim prostorom.: Osnove urbane geografije. privredni i drugi objekti. 214 Hrvata. 3. te saobraćaju u Slika 4. Pod funkcionalno-prostornom strukturom grada podrazumijeva se prostorni raspored i prostorno različite koncentracije i kombinacije gradskih djelatnosti. odnosno način korištenja zemljišta. 390 Jugoslovena i 69 ostalih.

jug..2. Zbog toga je grad Tešanj. M. Pored ovog putnog pravca značajno je pomenuti i putni pravac koji Tešanj povezuje sa Tešanjkom. Kao i kod drugih gradova svijeta koji su bili pod orijentalnim uticajem prostorna struktura odlikuje se nepravilnom mrežom ulica (uske i nepravilne ulice s velikim brojem slijepih ulica). u predgrađu naselja Bukva. Novije stambene zone uglavnom se grade na periferiji grada.). Gradsko zemljište namijenjeno objektima za privredne djelatnosti zauzima malu površinu. odnosno staru jezgru iz turskog perioda. Orijentalni uticaj odrazio se na raspored saobraćajnica u gradu Tešnju. te određeni broj naselja općina Usora. Obje saobraćajnice povezuju grad Tešanj sa magistralnim putnim pravcem Doboj . U Donjoj čaršiji stambene jedinice imaju tradicionalne bosanske elemente ali se tu vidi i srednjoevropski uticaj. Takođe. Grad Tešanj ima ulogu općinskog centra. tj. (Prilog 2). specifičan po tome što ima dvojnu urbanu strukturu. str. S. Osim toga Tešanj nema jače izražen nodalni značaj za širi prostor BiH Na kraju dakle možemo zaključiti da je u gradu Tešnju izražen određen funkcionalni zoning (poslovna zona u centru grada. U samom centru grada nalazi se poslovna zona u kojoj je koncentrisana većina poslovnih djelatnosti (banke.geografskom pogledu grad Tešanj se nalazi na regionalnom putnom pravcu Jelah . Na površini od 5. 101-122 94 . te noviji evropski dio grada. djelatnosti tercijarnog sektora). na sjevernoj periferiji grada. 32 Grad Tešanj 1991. Najveća gustina naseljenosti je u centru grada. 3. 32 Vresk. Radi se uglavnom o bosanskim kućama koje su pod evropskim uticajem poprimile moderniji arhitektonski oblik. U saobraćajno . zatim stambeno naselje "Simetrale" u južnom dijelu grada i stambeno naselje "Krndija" u sjeverozapadnom dijelu grada. užoj gradskoj jezgri.Tešanj . Zagreb.9 km2 živilo je oko 5 664 stanovnika. Prema tome. U užem centru grada dominiraju starije i niske zgrade iz turskog i austrougarskog perioda. Gravitira mu 39 seoskih naselja istoimene općine. izgrađena je industrijska zona grada Tešnja koja zapošljava najveći broj radnika sekundarnog sektora. stambene zone koje se nastavljaju na poslovnu zonu. F. Za vrijeme bivše Jugoslavije izgrađene su dvije višespratnice (sa 5 spratova) u Donjoj čaršiji. a zatim opada prema periferiji.A. U turskoj jezgri preovladavaju jednospratne i dvospratne stambene jedinice u čijoj je gradnji primjetan orijentalni stil. Školska knjiga. godine bio je najgušće naseljeno područje općine Tešanj. a u njima je primjetan evropski način gradnje. Maglaj i Teslić. kao i neki drugi gradovi Bosne i Hercegovine. Od stare čaršije. trgovine. Kudumović. te je prosječna gustoća naseljenosti iznosila 960 st/km2.Banjaluka. Za grad Tešanj nisu karakteristične višespratnice. ugostiteljski objekti i dr. stara se gradska jezgra Tešnja može podijeliti na tursku jezgru (Gornja čaršija) i austrougarsku jezgru (Donja čaršija). godini prosječna gustoća naseljenosti povećala se na 1 108. te industrijska zona na periferiji grada itd. Kadušić.: Osnove urbane geografije. Kulenović Stambene zone u gradu Tešnju zauzimaju preko 50 % ukupne površine grada. Populacijsko-demografska struktura grada Tešnja Populacijsko-demografska struktura grada određena je sa nekoliko varijabli od kojih su najbitnije gustoća stanovništva i socijalna topografija grada. 1990. U 2004.9 st/km2.Novi Šeher. Doboj . prema sjeveru i jugu urbani sadržaji su građeni uglavnom nakon Drugog svjetskog rata.

orijentalni dio grada. str. Takođe. javne površine. jezičkim i dr. 34 Najdominantnija tačka u gradu je kota na kojoj je izgrađena Gradina. str. stambeno naselje ''Simetrale'' itd. odnosno Tvrđave ili Gradine kako je zovu stanovnici Tešnja. Morfološki elementi su ulice. Lijeva obala rijeke Tešanjke je bila povoljnija za izgradnju tako da se veći broj urbanih sadržaja gradio u ovom dijelu. Školska knjiga. određeni urbani sadržaji se grade u južnom dijelu grada u kojem je naprimjer smješten Srednjoškolski centar. Visoke zgrade koje su izgrađene u stambenim naseljima "Simetrale" i "Krndija" nalaze se na periferiji grada Tešnja. Kapetanovići i dr. Ona predstavlja urbani nukleus Tešnja. 3. Zagreb. O tome detaljnije vidjeti: Vresk. a zatim slijede zgrade iz austrougarskog perioda.: Osnovi urbane geografije. Morfološka struktura grada Pod pojmom morfološke strukture grada podrazumijevamo prostorni raspored i međusobne odnose morfoloških elemenata u gradskom prostoru. njihovoj starosti i visini itd. 1990.3. Budući da gustoća stanovništva opada od centra ka periferiji onda je logično što većina kuća na periferiji grada obično ima i okućnicu. Takođe treba naglasiti da se pri morfološkoj analizi grada posebna pažnja pridaje tipovima zgrada. sa pojedinačnim zgradama iz austrougarskog perioda razvijao i širio oko Starog grada. S obzirom da se gradovi u svijetu razvijaju pod različitim društveno-ekonomskim i drugim faktorima onda možemo govoriti o različitim tipovima socijalno-prostorne strukture grada ili različitoj socijalnoj topografiji gradova.. Novije zgrade grade se na periferiji. Po svojoj prostornoj diferenciranosti. 33 Tako su se naprimjer na području kasabe Tešanj najvredniji i najkvalitetniji stambeni objekti nalazili u mahalama uz Gornju čaršiju i sjeverno od nje. Takođe u gradu Tešnju danas postoji. vjerskim. a oko stare urbane jezgre dalje se na lijevoj i desnoj obali rijeke Tešanjke teritorijalno širio i razvijao grad Tešanj. karakteristikama može imati karakter mozaika. odnosno prema naselju Jelah. a i u prošlosti je postojao socijalni zoning ili socijalna topografija stanovništva. 105-120 34 Vresk. Školska knjiga. 33 Po socijalnim obilježjima stanovništva grad ne mora biti homogen prostor. Ti objekti su uglavnom rađeni u turskom periodu. 123 95 . zgrada MUP-a. nogometni stadion. a samo mali procent otpada na stambene blokove sa višespratnicama. Tako se naprimjer. Danas se grad Tešanj teritorijalno širi prema sjeveru (prigradsko naselje Bukva u kojem je smještena i industrijska zona) i prema zapadu.: Osnove urbane geografije. parcele. blokovi zgrada itd. Najstariji objekti u gradu Tešnju nalaze se u užoj gradskoj jezgri. Dok u većini gradova svijeta visina zgrada opada od centra ka periferiji u gradu Tešnju ovaj proces je obrnut. M. Grad je odraz određenih zakonitosti nastalih pod uticajem različitih faktora. etničkim. Smailbegovići.).Urbanogeografski razvoj grada Tešnja. Zagreb. Najveći procent stambenih jedinica predstavljen je jednospratnim i dvospratnim porodičnim kućama. 1990. kao i po socio-ekonomskim. M. trgovi. Na ovom prostoru kuće su gradile samo begovske porodice (Eminagići.

Tuzla. oko polovine XVI vijeka. a i određen broj stanovnika iz susjednih općina Maglaja. Alić. 3. Centar za kulturu i obrazovanje. Tešanj nema jače izražen nodalni značaj. Br. Significant urban development of Tešanj began in the sixties of twentieth century and it is caused by intensive process of industrialisation which seized this area. M.: Gradski centri. godine. In the period of Turkish government Tešanj acquired characteristics of oriental city with specific spatial and functional structure. F. 1996. 5. 2006. Maretić. Tešanj. 2005. Školska knjiga. 8. Škaljić. 1990. Djela XIV. H. Školska knjiga. M. ovdje osnovano gradsko naselje. R. which is in the middle of 16th century the Tešanj city is established. M. Godina II. Zaključak Područje općine Tešanj naseljeno je još od paleolita ali je tek u vrijeme turske vlasti. 1959. 96 . Tešanj is today centre of municipality. In the period of Austro-Hungarian government and period of Kingdom of Yugoslavia it has not come to the significant urban changes but functions which this city had had until that period have significantly weaken. Šabanović. prosvjetni i kulturni centar šire okoline. 4. A. Sarajevo.: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku. Danas je grad Tešanj općinski centar što znači da mu gravitira stanovništvo ruralnog područja općine Tešanj. Conclusion The municipality Tešanj’s area has been settled since Palaeolithic but only in the period of Turkish government.: Tešanj-grad kome se rado vraćam. 1999. Zagreb. Kadušić. A. Smajić.A. S.. 1966. Planjax. 1974. Sarajevo. Brkić. Handžić. trgovački.: Bosanski pašaluk.. Except that Tešanj doesn`t have stronger nodal importance. 4. Tešanj city represented significant administrative. U vrijeme turske uprave kasaba Tešanj predstavljala je značajan administrativni.: Devastacija urbanih sadržaja na području Tuzlanskog kantona u periodu agresije na R BiH 1992-1995.: Gazi-Husrev-begovi vakufi u tešanjskoj nahiji u XVI stoljeću. H. Zbornik radova Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Naučno društvo NR BiH. A. A. City has further developed under the influence of industry development. Osim toga. Za vrijeme osmanske uprave Tešanj je poprimio karakteristike orijentalnog grada sa specifičnom prostornom i funkcionalnom strukturom. 2. Tešanj. Za vrijeme austrougarske uprave i Kraljevine Jugoslavije nije došlo do značajnijih promjena u urbanoj strukturi grada ali su značajno oslabile funkcije koje je ovaj grad imao do tada. 5. Zagreb. Literatura i izvori 1. Doboj and Teslić. To this city are gravitating inhabitants of municipality Tešanj’s rural settlements and certain population from neighbouring municipalities Maglaj. Friganović.: Demogeografija-stanovništvo svijeta. Sarajevo. Značajan urbani razvoj Tešnja započeo je šezdesetih godina XX vijeka uslijed snažnog procesa industrijalizacije koji je zahvatio ovo područje. Kulenović 4. political. odnosno kasaba Tešanj. Svezak Geografija. Svjetlost. 2. Kadušić. Odjeljenje istorijsko-filoloških nauka.). Kudumović. educational and cultural centre of wider area in the period of Turkish government. commercial. politički. 6. Anali Gazi Husrev-begove bibilioteke u Sarajevu. Grad se dalje razvijao pod uticajem razvoja industrije. 7.. S. Ćeman. Teslića i Doboja.: Urbana antropologija Tešnja (1461-1878.

godine. 1880.: Osnovi urbane geografije. Sarajevo. 2004. Tešanj. M. Stanovništvo (etnička. Popis stanovništva 1961. Beograd. Planjax. 38.: Grad i urbanizacija.Urbanogeografski razvoj grada Tešnja.opcina-tesanj. godine (Integracija stanjanacrt).pdf (21. 1996. Sarajevo. Sarajevo. Preuzeto sa: http://www.) 24. M. do 2015. Rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 10. 2007. Osnovni podaci o stanovništvu .07. godine. 1924. Komisija za planiranje općinskog razvoja. 9. Bibilioteka-Posebna izdanja. prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstva prema broju članova). 97 . 12. Savezni zavod za statistiku. Narodna bibilioteka Tešanj. 1912. Strategija razvoja općine Tešanj od 2007. aprila 1895. Općina Tešanj. Glavni rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 22. 1995. 1896.. Vresk.. godini. Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti i površina naselja. 20. Republički zavod za statistiku. Školska knjiga. Knjiga XIV. Služba općine Tešanj. Opšta i metodološka objašnjenja. godine. 1991. Sarajevo. Savezni zavod za statistiku. 14... godine. str.. Beograd. Beograd. Savezni zavod za statistiku. Statistički godišnjak Bosne i Hercegovine 1972. 1983. Planjax. Tešanj-kulturno-privredni informator. Katalog tešanjske privrede 1998-1999. 18. 16. Zagreb. Državna štamparija. 1990. 10.. 21. Rezultati po opštinama. maja 1885. 1958.. 13. Strategija razvoja općine do 2000. 17. 22. 1886. Savezni zavod za statistiku. domaćinstava i stanova 1981. Tešanj. Beograd. 1991. Prethodni rezultati popisa stanovništva u Kraljevini Srba. Štatistika miesta i žiteljstva Bosne i Hercegovine po popisu naroda od 1.) 25. Općina Tešanj. (Popis 1879. 26.. Sarajevo. Savezni zavod za statistiku. Štatistika miesta i pučanstva Bosne i Hercegovine.. Beograd 1965. 23. 1998. Sarajevo.podaci za naselja prema upravnoj podjeli u 1953. 19. Broj stanovnika po mjesnim zajednicama sa pripadajućim naseljenim mjestima. januara 1921. Popis stanovništva i stanova 1971. Knjiga VII. 1982. Školska knjiga. Popis stanovništva. 1974. oktobra 1910.ba/admin/slike/doc/Strategija-Tesanjnacrt. 2002.09. 11. 15. Popis stanovništva 1953. godine. Zagreb. Vresk. Hrvata i Slovenaca 31..

A. Kudumović. Kadušić. Kulenović 98 . F. S.

99 .Urbanogeografski razvoj grada Tešnja.

Fizionomija seoskih naselja tešanjske općine odraz je prirodno-geografskih. Univerzitet u Tuzli Abstrakt Područje općine Tešanj je kroz dug vremenski period bilo poprište burnih društvenih promjena što se odražavalo na njen teritorijalni razvoj. size. rasporedu kuća itd. 101 – 115 (2007-2008) Originalni naučni rad RAZVOJ SEOSKIH NASELJA OPĆINE TEŠANJ DEVELOPMENT OF RURAL SETTLEMENTS OF MUNICIPALITY TEŠANJ Mr. Zbog toga se sva tešanjska naselja mogu razvrstati u određene skupine koje su karakteristične po specifičnoj genezi.historic. typology. Ključne riječi: Tešanj. economic and political conditions. . odnosno na njen prostorni obuhvat. broj i veličinu naselja.Zbornik radova PMF 4 i 5. Physiognomy of rural settlements of municipality Tešanj is a reflection of physical . number and size of settlements. Ova naselja uglavnom su nastajala spontano i razvijala se neplanski što se značajno odrazilo na njihov oblik i fizionomiju. Prirodno-matematički fakultet. kulturno-historijskih. veličini. Because of that all Tešanj’s settlements can be classified into certain groups which are characterized by specific genesis.geographic. razvoj. cultural . seoska naselja. viši asistent. Key words: Tešanj. These settlements mostly appeared spontaneous and developed without planning which significantly reflected on settlement’s form and physiognomy. Kroz različite historijske periode u sastavu ove općine bio je različit broj naselja. ekonomskih i političkih uslova. the houses arrangement etc. that is on its spatial scope. development. Alma Kadušić. tipologija. Through different historical periods this municipality had different number of settlements. rural settlements. Abstract During a long period of time area of municipality Tešanj was a scene of tumultuous social changes which effected on Tešanj’s territorial development.

). 2005. godine ni jedno tešanjsko naselje nije imalo najviši stepen naselja (šeher). Novo Selo. Lončari.. Tugavica (Tugavić).: Porijeklo stanovništva tešanjskog kraja. Kraševo. godine pominju se neka naselja koja do tada nisu bila evidentirana.vrsta feudalnog posjeda koji gospodar obrađuje sam ili preko čifčije. Džemilić Planje.. 1-23 8 "Štatistika miesta i pučanstva Bosne i Hercegovine. godine na području tešanjske nahije nalazila su se dva gradska naselja (kasabe Tešanj i Doboj). Plane (Planje). Sveska 41/42. Piljužići. Nakon potpadanja pod tursku vlast tešanjsko područje organizovano je kao nahija koja je obuhvatala teritoriju veću od današnje površine općine. O značenju te riječi vidjeti: Evlija Čelebi: Putopis-Odlomci o jugoslovenskim zemljama. bunar.). u turskim dokumentima spominju se imena još nekih tešanjskih naselja kao što su Miljanovci. Svjetlost. 4 U sidžilima Tešanjskog kadiluka od 1639-1642. granice. Sarajevo. str. Smještena je u slivu rijeke Bosne i Usore. Etnologija tešanjskog kraja. M. Sarajevo. ono je moralo imati svoju teritoriju. 1996. str. Šije.. 5 U sidžilu Tešanjskog kadiluka iz 1740-1752. Orijentalni institut u Sarajevu. Etnologija tešanjskog kraja... na prve podatke o tešanjskim naseljima nailazimo tek u dokumentima iz turskog perioda. str. Mekiš. Sveska 41/42. Status srednje razvijenog naselja imao je jedino Tešanj.: Porijeklo stanovništva tešanjskog kraja. Jablanica. Raduša i Vukovo. Trepče i Vrela. 3 U turskim defterima pominju se sljedeća tešanjska naselja: Čagljići (Čaglići). Hrvatin (Hrvatinići). 8 1 Mezra-doslovno znači ziratno zemljište. 1996. A. Bobare. Sarajevo. Mriotić (Mrkotić). čitluk (čivlak) m (pers. 1987. Povoljne prirodnogeografske karakteristike područja općine Tešanj omogućile su stalnu naseljenost još od prahistorije o čemu nam svjedoče arheološki nalazi pronađeni na području Tešnja (u naseljima Kalošević. Sarajevo. Sarajevo 1880". Prema turskim defterima iz 1570. Tešanj. Potočani. Miljanovci. Da bi se jedno mjesto moglo smatrati ili proglasiti mezrom. čiftluk. str. Čifluk.tur. Orašje Planje. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Drinčići. a kao turski agrarno-pravni termin znači staro selište. Međutim. str. 667 4 Niškanović. odnosno manje ili više jasne tragove ranijeg naselja (groblje. 1987. XII 7 Niškanović. 642 2 Čifluk. Rosulje itd. Trepče itd. str. Sarajevo. Cerovac. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. Novo Selo. (Popis 1879. Kraševo. Lepenica. Uvod Općina Tešanj nalazi se u sjevernoj Bosni. Karadaglije. O značenju te riječi vidjeti: Evlija Čelebi: Putopis-Odlomci o jugoslovenskim zemljama. M. i 1604. 6 Godine 1877. pet čifluka 2 i šest zemina. Mrkotić. polje. četrdeset i jedno seosko naselje. 1-23 6 Sidžil Tešanjskog kadiluka (1740-1752. na kontaktu panonske Bosne i srednjobosanskih planina. Ljetinić. Kadušić 1. Ljetinić. sedam mezri 1 . 174 3 Zemin-veći kompleks obradivog zemljišta koji nema status čifluka niti baštine. Sarajevo. Gornja Modriča (Kalošević). str. To su naselja Bukva.). Ripna. sijalište. voćnjaci i sl. 41-43 102 . Piljužići.. česma. Glasnik Zemaljskog muzeja. Glasnik Zemaljskog muzeja. str. 1-23 5 Ibid. Drinčići. napušteno ili raseljeno selo. Ravne i Žabljak. godine na području Bosne i Hercegovine obuhvaćena su slijedeća tešanjska naselja: Blaževci. Vukovo. Dobro Polje (Dobropolje).). Ripna. Šije. 7 Prvim austrougarskim popisom stanovništva provedenim 1879. 1966. Lepenica.A. Trepče. Jablanica. Jelah.) .: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Bobare. Rakovica.

Karadaglije. Jablanica. neka naselja nisu nosila imena koja nose danas. Pored toga. Tešanj. 9 Danas se u sastavu općine Tešanj nalazi 25 mjesnih zajednica sa trideset i devet seoskih i jednim gradskim naseljem. 11 Krajem osmanske uprave. Potočani. Trepče. godine. Miljanovci. Šije. Prema turskom defteru iz 1570. Statistischen Depertment der Landesregierung. Bobare. Piljužići. Medakovo. Jelah. Mrkotić i Kalošević. odnosno njihov postanak i razvoj kroz određeni historijski period. Lepenica. Glasnik Zemaljskog muzeja. Karadaglije. Novo Selo. 210-223 10 Broj stanovnika po mjesnim zajednicama sa pripadajućim naseljenim mjestima. Vlasi su se 9 Die ergebnisse der Volkszählung in Bosnien und Hercegovina von 10. Čaglići. Novo Selo. Kraševo. Ripna.. Te promjene se ogledaju prije svega u izmijenjenoj etničkoj strukturi. Čifluk. Raduša. Jelah. Drinčići. Oktober 1910. Mrkotić. Mekiš.Razvoj seoskih naselja općine Tešanj Prema popisu stanovništva 1910. Miljanovci. 1912. godine kojeg je provela austro-ugarska uprava u sastav tešanjske općine ulazila su sljedeća naselja: Blaževci. Piljužići. Raduša. Džemilić. Trepče i Vukovo. Potočani. str. Jelah-polje. Mriotić (Mrkotić). Kalošević. usljed dugotrajnog naseljavanja Vlaha iz Srbije i Crne Gore od strane Osmanlija značajno se povećao broj stanovnika u ovom području. Naime. Sveska 41/42. Prema defteru iz 1604. Zbog toga ćemo u ovom poglavlju obraditi evolutivni razvoj seoskih naselja općine Tešanj. Općinski centar je grad Tešanj. Ripna. Koprivci. godine naselje Planje imalo je 39 kuća. U turskim defterima iz XVI vijeka pominju se još neka tešanjska naselja. 1987. Jelah. Gornja Modriča (Kalošević). Ljetinić. Lončari. i 1604. Orašje Planje. Piljužići. porastu broja stanovnika. Drinčić. Lončari. 11 Niškanović. Kraševo..: Porijeklo stanovništva tešanjskog kraja. 12 Na osnovu prezentiranih podataka možemo zaključiti da je na području tešanjske općine u osmanskom periodu došlo do značajnih etničkih promjena. Novo Selo. Sarajevo. te postanku novih i razvoju starih naselja (kako po broju stanovnika i kuća tako i prostorno). Lepenica. U sidžilima Tešanjskog kadiluka od 1639-1642. Lepenica.. Tugavići.. Tešanjka. Jevadžije. i 1604. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. odnosno 1877. Služba Općine Tešanj. Kaloševići. Novi Miljanovci. Određena seoska naselja općine Tešanj starijeg su postanka. godine. M. Putešić. Rosulje itd. To su Čagljići (Čaglići). Dobro Polje (Dobropolje). To su naselja Bukva. godine u Planjama je bilo 75 kuća. Orašje-Planje. Kraševo. 1-23 103 . Jablanica. Medakovo. Mekiš. Mrkotići. U ovim dokumentima pominju se tri tešanjska naselja i to Planje. Tugavica (Tugavić). 2004. Dobropolje. str. Hrvatin (Hrvatinići). a neka novijeg. Logobare. Raduša i Vukovo. Rakovica. Prve pouzdane podatke o naseljima općine Tešanj možemo pronaći u turskim defterima iz 1570. Mrkotiću 29 kuća i Kaloševiću 49 kuća. Ljetinići. Rosulje. Trepče i Vukovo. a osim njega općini pripadaju seoska naselja Bobare. Blaževci. Bukva. Ljetinić. Plane (Planje). Mrkotić 20 kuća i Kalošević 45 kuća. 1-23 12 Ibid. godine pominju se neka naselja koja nisu bila evidentirana u turskim defterima iz 1570. Razvoj seoskih naselja općine Tešanj Područje općine Tešanj naseljeno je još od prahistorije. u turskim zapisima sreću se imena još nekih tešanjskih naselja kao što su Miljanovci. 10 2. Šije. Jablanica. Koprivci. Šije. Ripna. Čifluk. Karadaglije i dr. Cerovac. str. Tešanj (grad). Drinčići. Cerovac. Etnologija tešanjskog kraja. Sarajevo.

Orašje Planje sa 165 stanovnika. Samo u Blaževcima i Lončarima nije bilo muslimanskog stanovništva. Bobarama 189 stanovnika. Mrkotiću 302 stanovnika. Značajniji broj stanovnika pravoslavne vjeroispovijesti živio je jedino u naselju Bobare (63 stanovnika). maja 1885. Osim osnovnih podataka o broju stanovnika u austrougarskim popisima sadržani su i podaci o etničkoj strukturi stanovništva iz koje se vidi da su u većini naselja tešanjske općine Muslimani. U periodu od 1885-1895. a od toga u naselju Blaževci živjelo je oko 99 stanovnika. Miljanovcima. Koprivcima 90 stanovnika. Novom Selu (Novoselo) 172 stanovnika. 1998. Kraševo sa 227 stanovnika. 24 15 "Štatistika miesta i pučanstva Bosne i Hercegovine. Orašje Planjama (Orašje) 190 stanovnika. Mrkotić sa 271 stanovnikom. Prema ovom popisu na tešanjskoj općini je živjelo ukupno oko 10 582 stanovnika. Jablanici 424 stanovnika.A. Šijama 431 stanovnik i Trepču (Trebče) 411 stanovnika. Drinčićima 53 stanovnika. (Popis 1879. Koprivci sa 96 stanovnika. Piljužićima 399 stanovnika. 1987. Džemilić Planjama (Džemilić) 253 stanovnika. godine pominju slijedeća tešanjska naselja: Blaževci sa 83 stanovnika. Ljetinić sa 81 stanovnikom. Orašje Planjama. str.). Jablanica sa 371 stanovnikom. Jedino novo naselje evidentirano u ovom popisu je naselje Kalošević u kojem je živjelo oko 353 stanovnika. Novoselo (Novo Selo) sa 176 stanovnika. Sarajevo 1880". Lepenici 283 stanovnika. str. Lončari sa 84 stanovnika.. Piljužići sa 351 stanovnikom. 15 Do drugog popisa kojeg su austrougarske vlasti provele 1885. bile su prisutne stalne emigracije stanovništva sa tog prostora koje se naseljavalo u područje sjeverne Bosne. 41-43 16 Štatistika miesta i žiteljstva Bosne i Hercegovine po popisu naroda od 1. E. Ripni 82 stanovnika. Bobarama. Sveska 41/42. Kadušić naseljavali uglavnom u istočne i južne dijelove općine. Miljanovcima (Miljanovce) 582 stanovnika. Drinčići 42 stanovnika. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Tako se u popisu stanovništva iz 1879. godine broj stanovnika u općini Tešanj povećao se sa 13 Niškanović. Međutim. Piljužićima. Katolika je bilo još i u Džemilić Planjama. Lepenica sa 259 stanovnika. Šijama i Trepču. Kraševu 254 stanovnika. Šije sa 365 stanovnika i Trevče (Trepče) sa 364 stanovnika. Sarajevo. Već 1600. U tim naseljima su živjeli katolici. 14 Početkom austrougarske uprave proveden je prvi popis stanovništva u Bosni i Hercegovini koji je obuhvatio i naselja tešanjskog kraja. ovaj popis nam pokazuje da je došlo do određenog porasta u ukupnom broju stanovnika po pojedinim naseljima.: Porijeklo i pripadnost stanovništva Bosne i Hercegovine. a na tešanjsko područje su došli iz susjednih nahija Maglaja. Djemilić (Džemilić Planje) sa 228 stanovnika. Sarajevo. Sarajevo. Ljetiniću 89 stanovnika. 13 Osim toga zbog stalnih austrijsko-turskih sukoba u kojima su Osmanlije gubile teritorije sjeverno od Save. Miljanovci sa 554 stanovnika. Pravoslavno stanovništvo činilo je manjinu u slijedećim naseljima: Džemilić Planjama i Lepenici sa po 4 stanovnika. 16 Blagi porast stanovništva i broja kuća u naseljima općine Tešanj nastavljen je i u narednim godinama što se može vidjeti iz podataka objavljenih u popisu iz 1895. Bobare 177 stanovnika. 104 . godine stanovništvo ovog kraja dobrovoljno je prešlo na Islam i vjerski se konsolidovalo. godine. godine. M. Ripna sa 73 stanovnika. godine nije došlo do značajnijih promjena u pogledu nastanka novih naselja. str. odnosno Bošnjaci činili većinu. Etnologija tešanjskog kraja.. Trebetina i Ozrena. 1886.: Porijeklo stanovništva tešanjskog kraja. Glasnik Zemaljskog muzeja. 1-23 14 Imamović. Lončarima 119 stanovnika.

Piljužići (560 ha). Omanjska (650 ha). Vrela.. Bobare (300 ha). Potočani (225 ha). Novi Miljanovci (308 ha). Lepenica (305 ha). Tesliću i Doboju. U ovom periodu prostorno su se širila postojeća naselja. Dobropolje (600 ha). Karadaglije. Sarajevo. Sivša. Novi Miljanovci. Lončari (331 ha). Medakovo. a broj kuća sa 1 987 na 2 187. Raduša i Vukovo. Jelah (325 ha). Jelah-polje. godine imala 49 seoskih naselja. a samim tim i širenja starih i nastanka novih naselja. Cerovac. Džemilić Planje (500 ha). do 1991. 1912. Omanjska. Kalošević (960 ha). Raduša (1575 ha). str. oktobra 1910. Čifluk (675 ha). Mrkotić (610 ha). godine u naseljima općine Tešanj živjelo je oko 12 704 stanovnika. godine. Dobropolje. Međutim. Januara 1921. Tešanj je izgubio status sreza. Novo Selo (204 ha). Ljetinić (275 ha). a njegova teritorija je podijeljena Maglaju. Cerovac (250 ha). Karadaglije (1000 ha). godine u bivšoj SFR Jugoslaviji stanovništvo općine Tešanj se povećalo sa 34 508 stanovnika koliko je bilo 1948. u ovom popisu prvi put su evidentirana naselja koja se nisu pominjala u prethodnim austrougarskim popisima. Bukva (85 ha). aprila 1895. a broj kuća na 2 638. 1896. godine takođe za vrijeme Kraljevine Jugoslavije. Sarajevo. Općina Tešanj je prema popisu iz 1991. Broj stanovnika općine Tešanj se prema popisu 1910. To su naprimjer naselja Bejići. odnosno do popisa stanovništva provedenog 1910. Mekiš (75 ha). a to su: Bejići (300 ha). Sarajevo. Jevadžije. U periodu od 1948. 19 Popis stanovništva u Kraljevini Srba. Čaglići (214 ha). Tradicionalni način stambene gradnje (265 ha). Orašje Planje (575 ha). godine na 48 480 stanovnika 1991. Hrvata i Slovenaca 31. Izdanje direkcije državne statistike u Beogradu. 18 Pretpostavlja se da su se navedena naselja sve do popisa stanovništva iz 1910. Kraševo (195 ha). Logobare (225 ha). Miljanovci (1280 ha).. prema popisu iz 1895. godine vidi se da nije nastalo ni jedno novo naselje. Putešić Slika 1. Koprivci (198 ha). a usljed tog procesa su se razvila i neka nova koja su prije bila u sastavu već postojećih naselja. Iz tog razloga ne raspolažemo podacima o broju stanovnika po naseljima općine Tešanj u tom periodu. a to su Jelah. Takođe. 1924. U periodu između dva svjetska rata za vrijeme Kraljevine Jugoslavije dolazi do stagnacije broja stanovnika. 17 U slijedećih petnaest godina. Ripna 17 18 Glavni rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 22. godine razvijala u okviru većih susjednih naselja tešanjskog područja. Žabljak itd. godine. godine nije došlo do značajnijih promjena u pogledu porasta broja stanovnika. godine povećao na 13 591. Rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 10. Logobare. 115-117 105 . Jevadžije (250 ha). Blaževci (725 ha).. Putešić. Jablanica (488 ha). Prema popisu stanovništva iz 1921.Razvoj seoskih naselja općine Tešanj 10 582 na 12 265 stanovnika. 19 Do slijedećeg popisa stanovništva koji je proveden 1931. Jelah-polje (308 ha). Medakovo (450 ha). Drinčići (106 ha).

Tešanjka 868. Vukovo (200 ha) i Žabljak (285 ha). Putešić 286. Tugavići 296. Primjer tradicionalne bosanske arhitekture (Srednjobosanski tip kuće ili tip čardaklije s 1169 stanovnika). Savremena stambena gradnja Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti i površina naselja. Tešanj. str. Od kraja XIX vijeka pa do danas stambena gradnja u tešanjskom području prošla je kroz nekoliko faza. Novo Selo 1 165. Logobare 370. a naselja Omanjska. Tugovići (300 ha). Srednja Omanjska i Žabljak novoosnovanoj općini Usora. Bukva 831. 106 . Mrkotić 1 475. Raduša 2 597. 21 Uporedo sa povećanjem broja stanovnika. Cerovac 520. 20 prepustom) Slika 3. objekata koja na sebi nosi pečat vremena kroz koja je prolazila. Tešanjka (433 ha). Mekiš 369. 2004.A. U 2004. Jevadžije 510. Piljužići 1 785. Rosulje 849. Putešić. Na osnovu materijalnih dokaza i pisanih izvora možemo zaključiti da je stambena gradnja u tešanjskom kraju prošla kroz tri osnovna perioda u kojima su politički. Blaževci 80. Rosulje (350 ha). Koprivci 470. Služba Općine Tešanj. Jelah-polje 680. Ripna 124. Medakovo 1 083. Sivša (925 ha).ekonomski. Čaglići 428. Trepče 2 379 i Vukovo Slika 2. Novi Miljanovci 1 988. teritorijalnim širenjem i prostornom organizacijom seoskih naselja razvijala se izgradnja seoskih stambenih i dr. Orašje Planje 1 050. Drinčići 282. Vitkovci (1250 ha). Naselja Bejići. društveno . Potočani 1 193.. 135-136 21 Broj stanovnika po mjesnim zajednicama sa pripadajućim naseljenim mjestima. 1991. Ljetinić 875. Srednja Omanjska (350 ha). Savezni zavod za statistiku. Beograd. Šije (800 ha). Čifluk 249. Dobropolje 819. Kadušić (375 ha). Trepče (850 ha). Karadaglije 746. 20 Nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma i osnivanjem općine Usora površina općine Tešanj je reducirana sa 223 km2 na 163 km2. Lepenica 1293. Šije 2 800. Lončari 125. Kalošević 806. Vrela (650 ha). Jablanica 1 130. Jelah 3 833. Vitkovci i Vrela pripala su općini Teslić u Republici Srpskoj. Kraševo 1177. Miljanovci 1 042. godini općina Tešanj zauzimala je površinu od 163 km2 sa 25 mjesnih zajednica i trideset i devet seoskih naselja u kojima je živjelo oko 49 000 stanovnika (Bobare su imale 750 stanovnika.

1997. 23 Pri tipologiji naselja uglavnom polazimo od njihove osnovne podjele na seoska i gradska naselja. Zagreb.. 2002. 1988. Stambeni objekti izgrađeni krajem XIX i početkom XX vijeka bili su karakteristični po tradicionalnom načinu gradnje.Razvoj seoskih naselja općine Tešanj kulturni i drugi faktori uticali na stvaranje specifičnih obilježja stambenih objekata u ovom području. 22 3. a na osnovu kombiniranja kriterija broja stanovnika i udjela poljoprivrednog u ukupnom broju stanovnika. 91-134 23 Nejašmić. Beograd.: Agrarna geografija. Ribar. Tipologija seoskih naselja općine Tešanj Naselja su najvažniji plod ljudskog djelovanja. A. M. kategorija.: Seoske stambene zgrade i kultura stanovanja u tešanjskom kraju. U njima se ogleda prirodna osnova... Đ. Ta naselja nazivamo prijelaznim ili mješovitim naseljima. str. uključivanjem aktivnog stanovništva u vanpoljoprivredne djelatnosti. Mnogo češće se definiše gradsko naselje pa se seoskim naseljima smatraju sva ona koja ne ispunjavaju određene kriterije. 1993. A. Postepenim ekonomskim i društvenim razvojem napuštaju se tradicionalni oblici i način gradnje stambenih objekata. godine u bivšoj Jugoslaviji sva naselja su klasificirana u tri osnovna tipa i to na seoska. postoje i prijelazne forme naselja u kojima su sadržana svojstva seoskih i gradskih naselja. 118 26 Vresk. varijeteta itd. gradska i mješovita. I. Ona su ishodišta i žarišta ljudskog rada i djelovanja.: Osnove opće geografije. 24 Definisanje seoskih i gradskih naselja stvar je konvencije. Zbog toga susrećemo različite definicije i kriterije tipologije seoskih i gradskih naselja.. a njihov značaj se očituje u veličini (broju stanovnika) i izgledu. pravni. 7 107 . str. 28 25 Simonović. O tome detaljnije vidjeti: Crkvenčić. kriteriji broja stanovnika. Etnologija tešanjskog kraja. 1987. Glasnik Zemaljskog muzeja. Arhitektonski fakultet. 25 Grad se može definisati kao kompaktno izgrađeno veće naselje u čijim sekundarnim i tercijarnim djelatnostima radi veći dio aktivnog stanovništva. i 1971. U ovom periodu posebno je bila značajna institucija porodične zadruge koja je dala posebno obilježje u obliku načina života kao i kulturi stanovanja u ovom periodu. Naime. Zagreb. veličine i socijalne organizacije prostora itd... Školska knjiga. Sarajevo. stvoreni su uslovi za intenzivniju urbanizaciju koja je dovela do napretka na polju stambene gradnje i kulture stanovanja. i to ne samo za vlastite potrebe nego i za potrebe stanovništva šireg prostora. Takođe. Sveska 41/42.. društveno-ekonomskih i drugih promjena mogu se okarakterisati kao prijelazni period gradnje stambenih objekata. Zagreb. administrativni i dr. Do značajnijih promjena u ovoj sferi dolazi krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina XX vijeka.: Grad i urbanizacija. način korištenja zemljišta i stepen opće razvijenosti. str. 26 22 Bugarski. a svako od ova dva tipa ima niz podtipova. Stanovništvo je u ovom periodu još uvijek bilo orijentisano na poljoprivredu te je mijenjalo oblik i način života. a posebno odlaskom određenog broja stanovnika na rad u inostranstvo. str. I. Malić. Školska knjiga. Educa. Univerzitet u Beogradu. kriteriji. 323 24 Prema popisu stanovništva i stanova 1961. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Definisanje sela naprimjer može se zasnivati na njegovom razlikovanju od grada pri čemu se kombiniraju historijski. M.: Uređenje seoskih teritorija i naselja. Naredne tri ili četiri decenije u kojima je došlo do značajnih političkih. str.

str. Zavod za izdavanje udžbenika SRS. Prema tome raspored kuća i plan naselja zavisi prije svega od agrarne strukture ali i od reljefa i drugih elemenata prirodne osnove. Dobropolje.A. Lepenica. Ta raznovrsnost posljedica je fizičko-geografskih. slobodno bez bilo kakvih spoljnih uticaja. To znači da su postala spontano tj.: Prilog poznavanju tipologije seoskih naselja. ponekad i prostor dužine 5-6 km. Bukva. Đ. Naselje Šije u dolini rijeke Bosne (razbijeno-grupasto seosko naselje). Cerovac. 1966. Trepče i Vukovo. Čifluk. Da li je neko naselje kompaktno ili razbijeno zavisi u prvom redu od geografskog položaja. zatim od ekonomije. Piljužići. Jablanica. Zbornik radova Geografskog zavoda Prirodno-matematičkog fakulteta Beograd. Seoska naselja mogu biti raznovrsna po svome tipu. Prvu sistematsku tipologiju seoskih naselja na Balkanskom poluostrvu izvršio je Jovan Cvijić koji je sva seoska naselja podijelio na sela razbijenog i zbijenog tipa. Ova naselja zahvataju veliko prostranstvo. Logobare. 150 29 Cvijić. 1968. Beograd. Orašje Planje. Drinčići. Novo Selo. tursko-istočnjački i sela mješovite vrste. a to su: Bobare. V. a dijele se na zaseoke ili mahale koji su jedan od drugog udaljeni od 1-2 km. Raduša. Potočani. Arhitektonski fakultet. Knjiga prva i druga. Beograd. Osnovna karakteristika tešanjskih naselja je to što imaju nepravilnu prostornu strukturu sa nepravilnom mrežom puteva i ulica. Blaževci. 29 Prema Cvijićevoj tipologiji veći broj seoskih naselja općine Tešanj može se svrstati u naselja razbijenog tipa. a sela zbijenog tipa razvrstao je u pet grupa i to timočki. odnosno prezimenu porodice koja je tu najbrojnija ili najduže živi u tom području. Novi Miljanovci. Medakovo.: Balkansko poluostrvo i južnoslavenske zemlje. mačvanskim i jaseničkim varijetetom).. J. M.. Jelah. naselja karstnog tipa i naselja ibarskog (džematskog) tipa. Univerzitet u Beogradu. Jevadžije. Jelah-polje. str. Putešić. kulturno-historijskih i ekonomskih uslova područja u kome nastaje i razvija se određeno seosko naselje. XV. Miljanovci.. mediteranski. Kalošević. Kadušić Na području općine Tešanj danas se izdvaja trideset i devet seoskih naselja. Beograd. čitlučki. 27 Postoje različite tipologije seoskih naselja od različitih autora koji su se prilikom podjele takvih naselja koristili različitim kriterijima. Tešanjka. 250-276 108 . Šije. Đurić. Mrkotić. Kraševo. ušorena i spontano nastala naselja. Kuće su obično raspoređene na 27 Slika 4. Mekiš. Čaglići.. Karadaglije. oronimu itd. Tugavići. odnosno od načina iskorištavanja zemljišta koje ne zahvata samo poljoprivredne površine već i stambene objekte. Ripna. 1993. Tako naprimjer seoska naselja možemo izdvajati prema njihovoj genezi na: planska. Ponekad zaseok nosi ime po nekom hidronimu. Ljetinić. Rosulje.: Uređenje seoskih teritorija i naselja. Sv. 28 Prema ovoj tipologiji naselja općine Tešanj se uglavnom svrstavaju u spontano nastala seoska naselja. Naselja razbijenog tipa Cvijić je klasifikovao na seoska naselja starovlaškog tipa (sa šumadijskim. Ribar. Koprivci. str. Najčešće se nazivaju po patronimu. 153 28 Simonović. Lončari.

30 Tipični predstavnici starovlaškog tipa seoskih naselja na području općine Tešanj su seoske zajednice koje su locirane u brdsko-planinskom južnom. Tešanjka i dr. Vladimir Đurić je sva seoska naselja u bivšoj Jugoslaviji svrstao u skupine usamljenih i skupinskih naselja (sa podtipovima). gomilasta. Ova seoska naselja zbog navedenih procesa narastanja i urastanja u posljednjih nekoliko godina bilježe znatno širenje te već pokazuju tendenciju prelaska u drumski tip razrijeđenih seoskih naselja. a podtipovi skupinskih naselja su zaseoci. između njih su iskrčeni proplanci sa seoskim kućama. ekonomije i salaši.. razrijeđena. 154 109 . njivama itd. Sv. Vukovo. 1968. To su naselja Lepenica. Zbornik radova Geografskog zavoda Prirodno-matematičkog fakulteta Beograd. Danas navedena seoska naselja zbog porasta stanovništva. str. Karadaglije. Slika 5. Naselja Kalošević i Putešić u dolini rijeke Usore 30 31 Ibid. 32 Skupinska razrijeđena seoska naselja općine Tešanj razvijaju se na taj način da se koncentracija novih kuća vrši u središtu sela ili kraj puta koji vodi kroz selo. Mekiš itd. ušorena krstasta i zvjezdasta kao i ušorena ortogonalna sela kvadratnog ili pravougaonog oblika.Razvoj seoskih naselja općine Tešanj više brda između kojih protiču potoci ili rijeke. XV.) mogu se svrstati u razrijeđena skupinska naselja. Jablanica. Zbog toga se ova naselja danas mogu okarakterisati kao prijelazni tip između okupljenih i disperznih seoskih naselja. Orašje Planje. Koprivci. 250-276 Đurić. nizna. Kalošević.. Šije. a istovremeno se vrši i izmještanje kuća na glavnu prometnu komunikaciju Doboj-Banja Luka. Na osnovu morfološko-fizionomskih karakteristika prof. Ljetinić. jugozapadnom i jugoistočnom dijelu općine. baštama. Glavni podtipovi usamljenih naselja su farme. Rosulje. 31 Prema ovoj tipologiji seoska naselja općine Tešanj koja su smještena u dolini rijeke Usore u zapadnom dijelu općine (Potočani. Starovlaška naselja obično imaju više grobalja i gotovo su sva osnovana na krčevinama. razbijeno-grupasta. Cerovac. 154-155 32 Ibid. infrastrukturnih sadržaja imaju tendenciju zbijanja i postepeno prelaze u džematski tip naselja.. str. Džemilić Planje. Ripna. Sela ovog tipa dvojako se razvijaju. str. V. Skupinska razrijeđena naselja predstavljaju veće skupine kuća koje su nastale unutrašnjim približavanjem razbijenih zaseoka i pojedinačnih kuća. Vide se pojedini šumski kompleksi koji su međusobno povezani.: Prilog poznavanju tipologije seoskih naselja. Trepče. te razvoja saobraćaja i dr. Beograd. drumska.

. Piljužići. Mrkotić. Tešanj. srednja (500-999 stanovnika) i velika seoska naselja (1000 i više stanovnika). S obzirom na broj stanovnika seoska naselja se mogu podijeliti na sitna (do 199 stanovnika). Slika 6. Kadušić Ostala naselja općine Tešanj (Novo Selo. Oraš Planje i Džemilić Planje.: Osnove opće geografije. Tačnije. Karadaglije i Mekiš. središnju u kojoj se nalazi grad Tešanj i koja predstavlja najgušće naseljen prostor. Lepenica. Medakovo. Educa. mala (200-499 stanovnika). Lončari. Drinčići. I. Ripna. seoska naselja tešanjske općine mogu se podijeliti u različite skupine ako se kao kriterij za njihovo izdvajanje uzme prirodna osnova. ova naselja još uvijek nemaju potrebnu infrastrukturu da bi se proglasila gradskim naseljima. Medakovo. Koprivci. Šije. Jablanica. Naselja Tešanjka. 325 110 . Bukva. Karadaglije. Jablanica. jugoistočni dio općine ima znatno rjeđu mrežu naselja za razliku od drugih dijelova općine. Miljanovci. Čifluk. Kraševo. Orašje i Džemilić Planje itd. Trepče. Blaževci. Ljetinić. S obzirom na tu činjenicu na području općine Tešanj možemo izdvojiti tri mreže naselja i to: mrežu naselja na sjeverozapadu smještenu u dolini rijeke Usore. U mreži naselja na sjeverozapadu nalaze se: Novi Miljanovci. koji je značajno uticao na njihov prostorni razmještaj. Čaglići. Jelah i Potočani pripadaju središnjoj mreži naselja. (Prilog 1). Cerovac. te mrežu naselja na jugoistoku smještenu u brdsko-planinskom dijelu općine sa relativno manjom gustinom naseljenosti.) pripadaju razbijeno grupastim skupinskim naseljima kod kojih su kuće zbijene u zaseocima ali je rastojanje između pojedinih mahala znatno. odnosno više seoskih naselja. Neka od ovih naselja imaju tendenciju izmještanja kuća na glavnu saobraćajnicu koja prolazi kroz naselje. prije svega reljef ovog područja. Zbog toga seoska naselja na području općine Tešanj nisu ravnomjerno raspoređena. Kalošević. Mekiš. Vukovo. Jevadžije. 1997. Trepče. Jelah-polje. Logobare. U jugoistočnom dijelu općine mrežu naselja čine Šije.A. Međutim. Naselja Tešanjka i Jelah mogu se svrstati u skupinska naselja. Dobropolje. Centar naselja Jelah Putešić. Lepenica. Zagreb. Bobare. Novo Selo. 33 33 Nejašmić. Takođe. str. U pojedinim dijelovima općine postoji veća koncentracija stanovništva. Raduša. a zapravo predstavljaju prijelazne tipove naselja jer je u njima izražena velika koncentracija stanovništva na malom prostoru. a u drugim dijelovima mreža naselja je znatno rjeđa. Rosulje. Tugavići.

(Prilog 2). Potočani.) Džemilić Planje Jablanica Jelah Potočani Kraševo Medakovo Miljanovci Mrkotić Novi Miljanovci Novo Selo Orašje Planje Piljužići Raduša Šije Lepenica Trepče Vukovo Blaževci Ripna Lončari Drinčići Logobare Čifluk Mekiš Čaglići Putešić Koprivci Tugavići Bobare Bukva Dobropolje Cerovac Jelah-polje Jevadžije Kalošević Karadaglije Ljetinić Rosulje Tešanjka Uk. i 1877.. U austrougarskim popisima možemo pronaći gotovo sva seoska 111 Naziv seoskog naselja . Raduša. a u grupi malih seoskih naselja bilo je osam sela. Služba Općine Tešanj.) Velika (> od 1000 st. 1604.Razvoj seoskih naselja općine Tešanj Tabela 1. U skupini velikih seoskih naselja po veličini se isticalo naselje Jelah sa 3 833 stanovnika dok je najmanji broj stanovnika u ovoj grupi imalo seosko naselje Miljanovci u kojem je živilo 1 042 stanovnika. u turskim defterima iz 1570. Dobropolje. Kraševo. a najbrojnije je bilo naselje Koprivci sa 470 stanovnika.. Šije. Kalošević. 3 8 11 17 Izvor: Broj stanovnika po mjesnim zajednicama sa pripadajućim naseljenim mjestima. Ljetinić. Ripna. Jelah. 4. Lepenica. Tugavići. Cerovac. Tipologija seoskih naselja općine Tešanj po veličini Sitna (do 199 st. Oko jedanaest seoskih naselja je bilo u grupi srednje veličine.) Tip seoskog naselja Mala Srednja (200-499 st. Hrvatanovići. Naselja koja pripadaju određenim grupama nisu jednaka po broju stanovnika. te su svrstana u grupu velikih seoskih naselja. a najbrojnije je bilo naselje Tešanjka sa 868 stanovnika. Drinčići. Jablanica. Piljužići.) (500-999 st. a najviše naselje Lončari sa 125 stanovnika. Tešanj. Rakovica i Rosulje. godine postojala tri seoska naselja koja pripadaju grupi sitnih seoskih naselja. te od 1740-1752. te sidžilima Tešanjskog kadiluka iz 1639-1642. Novo Selo. možemo zaključiti da su u općini Tešanj 2004. U grupi naselja srednje veličine najmanji broj stanovnika imalo je naselje Jevadžije sa oko 510 stanovnika. Čifluk. Karadaglije. Planje. Mekiš. Zaključak Neka seoska naselja današnje općine Tešanj pominju se još u vrijeme turske uprave. godine pominju se slijedeća tešanjska naselja: Čaglići. Mrkotić. Na osnovu prezentiranih podataka u tabeli 1.. Tačnije. Tako naprimjer u grupi sitnih seoskih naselja najmanje stanovnika imalo je selo Blaževci sa oko 80 stanovnika. Bukva. U okviru grupe malih seoskih naselja najmanji broj stanovnika imalo je naselje Čifluk u kome je bilo 249 stanovnika. Trepče. 2004. Miljanovci. Vukovo. a sedamnaest naselja imalo je preko 1000 stanovnika.

Ripna. Second group of settlements are less populated settlements which are developed in southern. Cerovac. Potočani. Novo Selo. Kalošević. Toward data’s from first Austro-Hungarian census in Bosnia and Herzegovina municipality Tešanj had seventeen rural settlements in which lived around 9. Conclusion Some rural settlements of municipality Tešanj are mentioned in the period of Turkish government. Mekiš. Miljanovci. In the same time this houses are moving toward roads. form. veći broj sela općine Tešanj ima tendenciju zbijanja i postupno ova sela prelaze u zbijeni ili džematski tip naselja. Ovaj tip naselja na području tešanjske općine rasprostranjen je u predjelima sa 150-300 m nadmorske visine. Vukovo. godine na području tešanjske općine egzistirala su 24 seoska naselja u kojima je živilo oko 13000 stanovnika. a istovremeno se vrši izmještanje kuća uz značajne prometne komunikacije. Dobropolje. Toward census from 1910 on area of municipality Tešanj existed 24 rural settlements in which lived around 13. Development of rural settlements in Tešanj`s area unscrew in the condition of complex political and economic opportunities. Drinčići. Toward census from 1991 municipality Tešanj had 49 rural settlements. Međutim. Kadušić naselja koja danas egzistiraju na prostoru općine. Jelah. Prema popisu stanovništva 1991. size etc. First group are grouped settlements which originate as a consequence of compaction of less grouped villages and with house contraction. oblik. Prvu skupinu čine skupinska razrijeđena naselja koja čine veće skupine kuća koje su nastale unutrašnjim približavanjem razbijenih zaseoka i pojedinačnih kuća. a danas u ovom području egzistira trideset i devet takvih naselja. jugozapadnom i jugoistočnom dijelu općine Tešanj. Prema popisu iz 1910. In Austro-Hungarian censuses we can find almost all rural settlements which today exist on area of this municipality.000 inhabitants. Trepče. south western and south eastern part of Tešanj.000 inhabitants. Rural settlements of municipality Tešanj appeared spontaneous and developed without planning which significantly reflected on settlement’s physiognomy. and sidžils of Tešanj`s kadiluk from 1639 to 1642 and from 1740 to 1752 these settlements are mentioned: Čaglići. Jablanica. a large number of rural settlements of municipality Tešanj has tendency of compaction and these villages slowly becoming grouped type of settlements. However. Prema podacima prvog austrougarskog popisa stanovništva Bosne i Hercegovine u općini Tešanj nalazilo se 17 seoskih naselja u kojima je živilo oko 9 000 stanovnika. veličinu itd. Rakovica i Rosulje. On area of municipality Tešanj it is possible to single out two groups of rural settlements.A. godine u općini Tešanj bilo je 49 seoskih naselja. Tugavići. 1604 and 1877. Planje. Karadaglije. Razvoj seoskih naselja u tešanjskom području odvijao se u uvjetima složenih političkih i ekonomskih prilika. Seoska naselja općine Tešanj nastajala su spontano i razvijala se neplanski što se značajno odrazilo na njihovu fizionomiju. Bukva. This type of settlements on area of municipality Tešanj is placed in area from 150 to 300 metres. Hrvatanovići. Ljetinić. 112 . Mrkotić. Čifluk. and today this municipality has 39 rural settlements. In Turkish defters from 1570. 4. In these settlements houses are grouped in small villages but distance between villages is significant. U ovim naseljima kuće su zbijene u zaseocima ali je rastojanje između njih znatno. Šije. Piljužići. Lepenica. Na području tešanjske općine u osnovi se mogu izdvojiti dvije skupine seoskih naselja. Kraševo. Raduša. Drugu skupinu sela čine razbijeno-grupasta skupinska naselja koja su se razvila u brdsko-planinskom južnom.

. Bugarski. Broj stanovnika po mjesnim zajednicama sa pripadajućim naseljenim mjestima. 2. 13. Glavni rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 22. 1912. 1886. Statistischen Depertment der Landesregierung. Zagreb. 1997. 1896. Imamović. 2004. aprila 1895.: Balkansko poluostrvo i južnoslavenske zemlje. Simonović. 1996.: Prilog poznavanju tipologije seoskih naselja. Đurić. Beograd. 2002. 1991. 1966. 113 . 3. Oktober 1910. Sarajevo 1880". I. 14. Arhitektonski fakultet.: Grad i urbanizacija. Beograd. oktobra 1910. M. 16. 7. 4. Sarajevo. 6. 18. Zavod za izdavanje udžbenika SRS..: Uređenje seoskih teritorija i naselja. A. Sveska 41/42. I. Sarajevo. 12. 1924. 1993. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Univerzitet u Beogradu.: Agrarna geografija. godine. Sarajevo. A.. 9. 1998. Izdanje direkcije državne statistike u Beogradu. 5. Popis stanovništva u Kraljevini Srba. Educa. 8. Školska knjiga. J. Školska knjiga. E. Savezni zavod za statistiku. Evlija Čelebi: Putopis-Odlomci o jugoslovenskim zemljama. 1987. 1988. Niškanović. Sarajevo. 19. Malić. 10. Zbornik radova Geografskog zavoda Prirodno-matematičkog fakulteta Beograd. maja 1885. Štatistika miesta i žiteljstva Bosne i Hercegovine po popisu naroda od 1. Vresk. 1968. 11. 1966. 1987. M. Etnologija tešanjskog kraja. Die ergebnisse der Volkszählung in Bosnien und Hercegovina von 10. Glasnik Zemaljskog muzeja. 1912.). Sveska 41/42.: Seoske stambene zgrade i kultura stanovanja u tešanjskom kraju. Sarajevo. Glasnik Zemaljskog muzeja. Januara 1921. Škaljić. Beograd.. Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti i površina naselja. Beograd. (Popis 1879. Crkvenčić. 17.. Etnologija tešanjskog kraja. Sarajevo. "Štatistika miesta i pučanstva Bosne i Hercegovine. Zagreb. 15.: Osnove opće geografije. Sarajevo. Služba Općine Tešanj.: Porijeklo stanovništva tešanjskog kraja. Nejašmić. Sv. Cvijić. Literatura i izvori 1. Sarajevo. Hrvata i Slovenaca 31. Sarajevo. godine. Sarajevo. A. Zagreb. Tešanj.Razvoj seoskih naselja općine Tešanj 5. Knjiga prva i druga. Ribar. Svjetlost. Rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 10.: Porijeklo i pripadnost stanovništva Bosne i Hercegovine. V. XV. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Đ.: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku. M.

A. Kadušić 114 .

Razvoj seoskih naselja općine Tešanj 115 .

ass. Key words: Peripanonic macro region. YEAR Mr. Odsjek za geografiju. Alma Kadušić. godine doživjela najizraženije promjene u pogledu ukupnog kretanja stanovništva u okviru Bosne i Hercegovine. mezoregija u okviru nje. mr. negativan demografski razvoj. sc. her mezzo-regions and municipalities which are characteristic by expressive weak or stronger demographical development dynamics. regional development. vš. Univerzitet u Tuzli Abstrakt Negativan demografski razvoj najveće bosanskohercegovačke prirodnogeografske regije u vremenu nakon 1991. Bosnia and Herzegovina. i poslijeratne godine.Zbornik radova PMF 4 i 5. Prirodno-matematički fakultet. In this paper. te općina koje su karakteristične po izrazito slaboj. analizom i uspoređivanjem demografskih pokazatelja (kretanje ukupnog broja stanovnika. through analysis and comparison of demographical indicators (change in total population number. . Navedena regija je u periodu od 1991. sc. Abstract Negative demographical development of the biggest physical region in Bosnia and Herzegovina in period after 1991 is evident and represents a big barrier for total development of Peripanonic area.. Fadila Kudumović vš. prikazane promjene koje su nastale u demografskom razvoju Peripanonske makroregije. natural population growth and density of population) of this area for 1991 and years after war. regionalni razvoj. 117 – 126 (2007-2008) Originalni naučni rad NEKE KARAKTERISTIKE DEMOGRAFSKOG RAZVOJA PERIPANONSKE MAKROREGIJE BOSNE I HERCEGOVINE U PERIODU OD 1991-2003. prirodno kretanje stanovništva i razmještaj i gustinu naseljenosti stanovništva) ovog prostora za 1991. U radu su. do 2003. odnosno jačoj dinamici demografskog razvoja. Ključne riječi: Peripanonska makroregija. GODINE SOME CHARACTERISTICS OF DEMOGRAPHICAL DEVELOPMENT PERIPANONIC MACROREGION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA IN PERIOD 1991-2003. ass. Bosna i Hercegovina. negative demographical development. changes in demographical development in Peripanonic macro-region. godine je evidentan i predstavlja veliku prepreku ukupnom razvoju peripanonskog prostora. Quoted region experienced in the period from 1991 to 2003 the most expressive changes in population growth in Bosnia and Herzegovina..

Uspostavom međuentitetske linije razgraničenja. JLZ. vode./km2) je posljedica izuzetno povoljnih prirodnih uslova za naseljavanje (reljef. Čemernica. a na prostor Federacije 36. Obuhvata prostor od 21 860 km2. 1 Smlatić. 2. te sve jaču demografsku polarizaciju. Teritorijalno je najveća mezoregija Peripanonske makroregije sa 8 460 km2. Enciklopedija Jugoslavije. godine Peripanonsku makroregiju činilo je 47 općinskih područja.. obuhvata dolinska proširenja donjih tokova Vrbasa i Bosne. Gusta naseljenost ove regije (preko 100 st. 63. tj. odnosno 42.donjodrinska mezoregija. Srnetica. Manjača. str. Zagreb. dio bosanske Posavine i dijelove Podrinja.F. Peripanonska makroregija je podijeljena na područja koja pripadaju Republici Srpskoj i područja koja pripadaju Federaciji Bosne i Hercegovine. a takođe i bogatstva prirodnim resursima neophodnim za razvoj privrednih djelatnosti na ovom prostoru. Semberiju. 118 . zahvata zapadni dio makroregije i teritorijalno se podudara sa peripanonskim dijelom Bihaćke krajine i prijedorskim subregionom. klima. Na prostor Republike Srpske otpada 63. 1 % (13 793 km2).peripanonski dio Bosne i Hercegovine čija granica na jugu dopire do planina: Grmeč. 1 Ima najmanju površinu u okviru Peripanonske makroregije od 5 867 km2. Ističe se izrazito povoljnim geografskim položajem. Regionalno-geografska i administrativno-teritorijalna podjela Peripanonske makroregije U regionalno . godine) i snažni emigracijski procesi u poslijeratnom periodu uzrokovali su snažne promjene u stanovništvu ovog prostora koje su se očitovale kroz izrazit pad ukupnog broja stanovnika. Separat za Republiku Bosnu i Hercegovinu. tlo). a takođe su imale i različit tok demografskog razvoja u naznačenom periodu. godine. a njen udio u ukupnoj površini makroregije iznosi 38.7 %. odnosno koncentrisanje stanovništva u velikim urbanim centrima što ima za posljedicu pražnjenje perifernih. S.4 % ukupne površine Peripanonske makroregije. Posavsko – sprečko – majevičko . Ima površinu od 7 529 km2. U administrativno . Zahvata sjeverni . Konjuh i Javor. Vlašić. Usore i Spreče.donjobosanska mezoregija. Kadušić 1. Dejtonskim mirovnim sporazumom potpisanim 1995. Kudumović. Unsko . odnosno njen udio u ukupnoj površini makroregije iznosi 26.teritorijalnom pogledu 1991.9 %. Uvod Peripanonski prostor Bosne i Hercegovine je teritorijalno i demografski najveća regionalno-geografska cjelina Bosne i Hercegovine.sanska mezoregija.geografskom pogledu na prostoru Peripanonske makroregije mogu se izdvojiti tri homogene mezoregionalne cjeline koje su specifične po prirodnogeografskim i društveno-geografskim obilježjima. od kojih je prostorno najveća općina Banja Luka sa 1 239 km2 površine. 34. A. Posavsko – donjovrbasko . Rat u Bosni i Hercegovini (u periodu od 1992. obuhvata Tuzlansku kotlinu. do 1995. te njihovih pritoka Vrbanje.9 % (8 063 km2) površine Peripanonske makroregije. pad stope nataliteta i prirodnog priraštaja.7 % teritorije Bosne i Hercegovine..1982. ekonomski slabije razvijenih općina.

3. Donji Žabar (dio općine Orašje). godine Ovakvom podjelom Peripanonska makroregija je dobila još 18 novih općina 2 (karta br. 1998. imaju male teritorije. Milići (dio općine Vlasenica). Doboj jug (dio općine Doboj). Doboj –istok (dio općine Doboj). od ukupnog broja stanovnika makroregije u 1996. a 48. Geografske regije Bosne i Hercegovine. odnosno 55.4 %. uglavnom. 1: Administrativno-teritorijalna i regionalna podjela Peripanonske makroregije Izvor: Atlas svijeta. Karakteristike demografskog razvoja Peripanonske makroregije 3. prema posljednjem popisu stanovništva živjelo je 2 432 723 stanovnika. a odlikuju se demografskom ispražnjenošću i ekonomskom neodrživošću. godini. a najizraženije smanjenje se desilo za vrijeme agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu od 1992. Karta br. Osmaci (dio općine Kalesija). 51. Dobretići (dio općine Skender Vakuf). ukupan broj stanovnika se smanjivao. do 1995. Vukosavlje (dio općine Odžak) i Kostajnica (dio općine Bosanska Dubica). Analizirajući procjene o ukupnom broju stanovnika po entitetskim područjima u okviru Peripanonske makroregije može se zaključiti da je. 1998. Administrativna karta Bosne i Hercegovine. Pelagićevo (dio općine Gradačac). Petrovo (dio općine Gračanica). godine.6 % od ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.6 %. Ribnik (dio općine Ključ). Sapna (dio općine Zvornik) . Sejtarija. Oštra Luka (dio općine Sanski Most). odnosno 1 104 164 stanovnika živjelo na prostoru Republike Srpske.Neke karakteristike demografskog razvoja Peripanonske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003. U 2 Novonastale općine Peripanonske makroregije na području Republike Srpske su: Krupa na Uni (dio općine Bosanska Krupa).. odnosno 1 037 745 na prostoru Federacije BiH. Kretanje ukupnog broja stanovnika Na prostoru Peripanonske makroregije (21 856 km2).1. na 42. U ratnom i poslijeratnom periodu. Atlas svijeta. 119 . pod uticajem brojnih i različitih veoma nepovoljnih faktora. Šamac-Domaljevac (dio općine Bosanski Šamac) i Čelić (dio općine Lopare).1) koje. Teočak (dio općine Ugljevik). Sejtarija. a na području Federacije BIH su: Usora (dio općine Tešanj).7 % državne teritorije.

290 814 stanovnika. 2005. br. 2) Tabela br.2 %. a prema podacima za 2003. stanovnika 473 943 803 299 % 21. Republika Srpska.donjodrinske mezoregije. dok je Posavsko .. godini zabilježen je blagi porast apsolutnog broja stanovnika makroregije.sprečko – majevičko donjodrinska mezoregija bilježila pad od 1. Banja Luka. 1996. Prema procjenama entitetskih zavoda za statistiku.5 % 2003. godini i njihov udio u ukupnom stanovništvu Peripanonske makroregije PERIPANONSKA MAKROREGIJA Unsko-sanska mezoregija Posavskodonjovrbaskadonjobosanska Posavsko-sprečkomajevičkodonjodrinska UKUPNO Površina u km2 5 867 8 460 1991.. (Grafikon br.sanska i Posavsko – donjovrbaska .1 100 931 681 2 183 974 42. 2005. 1994. Sarajevo. Politika razvoja stanovništva Republike Srpske (Projekat). Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine. Kudumović. Smanjenje apsolutnog broja stanovnika Peripanonske makroregije nije značajno uticalo na njen udio u ukupnom stanovništvu Bosne i Hercegovine.1996.2 1996 Uk.7 35. stanovnika 434 799 762 535 % 20. godine 2 183 974 stanovnika. Kretanje ukupnog broja stanovnika po mezoregijama Peripanonske makroregije je bilo relativno ujednačeno što se može vidjeti iz podataka sadržanih u tabeli 1 i grafikonu 1. Naime.6 % 1991.6 2000 Uk. a najznačajniji je bio u istočnom dijelu Peripanonske makroregije (5. Najveći broj stanovnika ove makroregije skoncentrisan je u njenom istočnom dijelu. u periodu 1996-2003. stanovnika 465 707 786 586 % 21. 1: Kretanje ukupnog broja stanovnika po mezoregijama u 1991. U periodu od 2000 .donjobosanska mezoregija zabilježile su porast ukupnog broja stanovnika od 7. živjelo više od 40 % stanovnika makroregije.4 100 Izvori: Statistički godišnjak Republike Bosne i Hercegovine 1992. godinu na prostoru Peripanonske makroregije je živjelo ukupno 2 141 909.2003. godine. stanovnika 528 881 854 405 % 21. Državni zavod za statistiku. godine u svim mezoregijama je evidentan porast broja stanovnika. VIII. a 2000. Razlog je intenzivna emigracija stanovništva u toku i nakon rata iz drugih područja Bosne i Hercegovine na prostor Peripanonske makroregije. i 2003. Prema podacima za 1996. dok je u ostale dvije mezoregije živjelo manje od 60 % stanovnika. godine stanovništvo ovog dijela Republike Srpske bilježilo je stalan porast. na 58. u periodu 1991 . 2005.3 35. U 2003. ali je on još uvijek bio znatno manji (-176 288) u odnosu na predratni ukupni broj stanovnika. 120 . u kojoj je u analiziranom periodu.. 2005. Naime. godina Unsko .) sve tri mezoregije bilježile su pad u ukupnom broju stanovnika za više od 10 %.4 %.7 100 979 193 2 256 435 43. Sarajevo. -12 % u odnosu na stanje iz 1991.0 35. Uk. godine smanjenje ukupnog broja stanovnika Peripanonske makroregije iznosilo je .F.1 100 944 575 2 141 909 44..1 %). Federalni zavod za statistiku. Republički zavod za statistiku. A. Demografska statistika.1996. odnosno 3. Kadušić periodu poslije 1996. br. tj. odnosno na prostoru Posavsko – sprečko – majevičko . Banja Luka..3 36. Federalni Zavod za statistiku. u prvom periodu (1991 . Kantoni u brojkama. godinu 52. godine. udio stanovništva Peripanonske makroregije u ukupnom u promatranom periodu se povećao sa 55.6 7 529 21 856 1 049 437 2 432 723 43.6 % stanovnika makroregije živjelo je na području ovog dijela manjeg entiteta. 2000. br.1 %. br.0 2003 Uk. Sarajevo.. Vlada Republike Srpske. Statistički bilten Republike Srpske br.

a taj trend je nastavljen i dalje tako da je u 2003.1 ‰ više u odnosu na stanje iz 1991. 2: Udio broja stanovnika mezoregija u ukupnom stanovništvu Peripanonske makroregije (1991. paralelno sa opadanjem stope nataliteta.3 ‰) i umjerena stopa mortaliteta (7. dok je uticaj unutrašnjih i vanjskih migracija na prirodno kretanje stanovništva bio zanemarljiv. Pregled po općinama. Kantoni u brojkama. Smrtnost je bila najizraženija u periodu od 1991. 2000. VIII. Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine. godine evidentirana je viša stopa nataliteta (15.donjobosanska Posavsko-sprečko-majevičko-donjodrinska 3. 121 . Statistički bilten Republike Srpske br. godine Grafikon br. i 2003. u prvom redu. Banja Luka. Nakon 1996.) % 50 40 30 20 10 0 Grafikon br.3 ‰) što je rezultiralo umjerenim prirodnim priraštajem (8.7 ‰. usljed ratnih dešavanja i negativnih demografskih procesa došlo je do značajnog pada stope nataliteta. visoke stope prirodnog priraštaja. kontinuirano je rasla stopa mortaliteta da bi u 2003.2. i 2003. godine.3 Nakon 1991.0 ‰).3 ‰) Peripanonska makroregija bilježila je nadprosječne vrijednosti..) 1200000 1000000 800000 600000 400000 200000 0 1991 1996 2000 2003 1991 1996 2000 2003 Unsko-sanska mezoregija Posavsko-donjovrbaska. Naime. tj. 2005. godine. 1994. 2. do 1996. 1996. godini u ovom području rođeno duplo manje djece (19 380) u odnosu na 1991. Tako je u prvoj poslijeratnoj godini (1996. Prirodno kretanje stanovništva Peripanonski prostor Bosne i Hercegovine u prijeratnom periodu se isticao izrazitom dinamikom prirodnog kretanja stanovništva što je bio rezultat. godine... 2005.6 ‰.4 (Tabela br..) evidentiran pad prirodnog priraštaja na 3. Federalni zavod za statistiku. 2005. 1: Kretanje ukupnog broja stanovnika po mezoregijama Peripanonske makroregije (1991. Banja Luka. broj umrlih bio veći za oko 4 000 u odnosu na stanje iz 1996. U poređenju sa komponentama prirodnog kretanja stanovništva Bosne i Hercegovine u cjelosti u 1991. na prostoru ove makroregije 1991. Republički zavod za statistiku. Sarajevo..Neke karakteristike demografskog razvoja Peripanonske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003. 1996. Federalni Zavod za statistiku. Sarajevo. Sarajevo.donjobosanska Posavsko-sprečko-majevičko-donjodrinska Unsko-sanska mezoregija Posavsko-donjovrbaska..3 ‰ na 8. godini (natalitet 14.. povećanja stope mortaliteta i kontinuiranog opadanja stope prirodnog priraštaja stanovništva Peripanonske makroregije. Državni zavod za statistiku. Vlada Republike Srpske.) 3 4 Statistički godišnjak Republike Bosne i Hercegovine 1992. Politika razvoja stanovništva Republike Srpske (Projekat). Demografska statistika. mortalitet 7. za 1. 2005.2 ‰. godinu. godine kada je evidentiran porast sa 7. Republika Srpska. godine.3 ‰ i prirodni priraštaj 7. 2000.

i 2003. 2 i grafikonu br.) % 35 30 25 20 15 10 5 0 1991. Analizom komponenata prirodnog kretanja stanovništva 1991. 2000. i 2003. 1996.. Grafikon br. godine na području Posavsko – sprečko – majevičko – donjodrinske mezoregije evidentirano je 10 općina sa negativnim prirodnim priraštajem.. godine po mezoregionalnim područjima utvrdili smo da su se u sve tri mezoregije odvijali negativni procesi u pogledu prirodne dinamike stanovništva.5 ‰). 2000. prešao sa srednje natalitetnog na nisko natalitetni tip (stopa nataliteta ispod 15 ‰).7 ‰ (Donji Žabar) do 3.1 ‰. 2: Prirodno kretanje stanovništva Peripanonske makroregije 1991.2 8.3 8. 3: Prirodno kretanje stanovništva Peripanonske makroregije 1991.9 Prirodni priraštaj 19 228 10 221 6 198 1 583 ‰ 8. Negativnu stopu prirodnog priraštaja u 2003.6 Mortalitet 17 442 13 873 16 900 17 797 ‰ 7..0 0..7 3. 4: Kretanje stopa prirodnog priraštaja po mezoregijama Peripanonske makroregije (1991.donjodrinska mezoregija može izdvojiti kao područje sa najvećim promjenama. Kudumović. Mortalitet 2000. pri čemu se Posavsko – sprečko – majevičko .. Ovo se najvećim dijelom odnosi na novonastala općinska područja čije su se stope prirodnog priraštaja kretale od -9. 1996. Natalitet 36 697 24 094 23 098 19 380 ‰ 15.0 7.1. Kadušić Tabela br. nakon 1991. Grafikon br. bilježila je i Unsko – sanska mezoregija sa -1. 1996. 2003. 2000 i 2003. godini.3 11. 1996.0 8. 2000.. 1996. godine.7 ‰ (Sapna). A.0 3.. 3) Veličinu promjena najbolje pokazuje broj općina sa negativnim prirodnim priraštajem u istočnom dijelu Peripanonske makroregije. pored Posavsko – sprečko – majevičko – donjodrinske mezoregije (-0.F. Naime. Natalitet 1996. i 2003.. 3 možemo konstatovati da je prostor Peripanonske makroregije. godine čak 17 općina (od ukupno 32) imalo je negativan prirodni priraštaj. godine Peripanonska makroregija Godina 1991. 122 . 2000. (Tabela br. 1996.9 11. a 2003. Prirodni priraštaj 2003. ‰ 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 1991 1996 2000 2003 Unsko-sanska Posavsko-donjovrbaska -donjobosanska Posavsko-sprečko-majevičko-donjodrinska Na osnovu prikazanih podataka u tabeli br.7 Izvor: Isto kao za tabelu br.

4 9. Naime. sve tri mezoregije u 1991. Stanovništvo Peripanonske makroregije je dosta ravnomjerno raspoređeno po pojedinim mezoregijama. Posavskodonjovrbaska donjobosanska 1991.5 st.6 7.1 ‰ 7.1 st. Najveći prirodni priraštaj u 2003./km2./km2.8 3. Naime. 1996.6 ‰ 6.3 st. Usora (5.6 7.4 8.9 Prirodni priraštaj 4280 2703 1399 449 Prirodni priraštaj 5582 3448 1914 239.2 5. broj stanovnika 1049437 944575 931681 979193 Natalitet 8433 5896 5058 4164 Natalitet 12188 8873 8567 6704 Natalitet 16076 9325 9473 8512 ‰ 15. godini zabilježila najveći prirodni priraštaj koji je iznosio 10.5 1.3 u 1991.1 ‰ 7.6 10.donjobosanske mezoregije od ukupno 20 općina polovina je u 2003. 2003. Uk. odnosno naseljenost veću od bosanskohercegovačkog prosjeka (85.0 ‰./km2 u 1991. 1996. godine smanjivala se i gustina naseljenosti (sa 111.0 st.2 -0.donjodrinska mezoregija sa 139. godini). a najmanju Unsko-sanska sa 90. Općina Bužim je u 2003.7 13. što potvrđuju podaci u tabeli 4 i grafikonu 5. Najveći prirodni priraštaj imale su općine Doboj Jug (8. Doboj Istok (6. 1996.7 ‰). 3.3 -1.4 st. 2000. Posavskosprečkomajevičkodonjodrinska 1991. godini zabilježen je u općinama Živinice (8.4 ‰) i Tešanj (4.2 ‰). godine Tabela br. 2000.5 8.1 2.3 ‰ 9. 2. U okviru Posavsko – donjovrbasko .sanske mezoregije evidentirano je 7 općina (od ukupno 13) sa negativnim prirodnim priraštajem. godini su imale gustu naseljenost.4 3.2 9.9 9. godini imala negativan prirodni priraštaj koji se kretao se od -0.9 Prirodni priraštaj 9366 4070 2885 960 ‰ 7./km2.9 13.5 2.3 ‰). 3: Prirodno kretanje stanovništva po mezoregijama Peripanonske makroregije Unsko-sanska 1991.1 11. 2000.3 6./km2 u 1996.5 ‰ u općinama Dobretići i Gradiška. Najveću gustinu naseljenosti imala je Posavsko – sprečko – majevičko .4 7. na 98. broj stanovnika 854405 762535 786586 803299 Uk. godini skoro dostigla prijeratno stanje i iznosila je ponovo iznad 100 st.4 7.3 11. U isto vrijeme na području Unsko .0 ‰ 14. Razmještaj stanovništva i gustina naseljenosti Gustina naseljenosti i razmještaj stanovništva Peripanonske makroregije odlikuje se određenim specifičnostima u odnosu na ostale regije Bosne i Hercegovine. ali je u 2003.7 8. 2003. Smanjenjem ukupnog broja stanovnika nakon 1991.3. 2003.1 ‰) i Kalesija (6. pri čemu se izdvaja novonastala općina Krupa na Uni sa -17.9 2. Peripanonska makroregija je najgušće i najravnomjernije naseljena oblast Bosne i Hercegovine sa prosječnom gustinom naseljenosti od 111.4 ‰).5 Izvor: Isto kao za tabelu br.5 ‰.0 7. 123 .3 ‰ u Banja Luci do -2.9 ‰ 15./km2). godini.Neke karakteristike demografskog razvoja Peripanonske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003. broj stanovnika 528881 434799 465707 473943 Uk.4 Mortalitet 4153 3193 3659 3735 Mortalitet 6579 5425 6653 6510 Mortalitet 6710 5255 6588 7552 ‰ 8 10.

Velika Kladuša. Cazin. a zatim kontinuiran i umjeren porast gustine naseljenosti nakon 1996.9) i dr. Banovići. br./km2.donjobosanska Unsko-sanska mezoregija 50 200 Promjene u gustini naseljenosti koje su se desile u ratnom i poslijeratnom periodu po mezoregijama Peripanonske makroregije su bile dosta slične (pad u periodu 1991 1996. Kalesija..1 125. Najznačajnije smanjenje gustine naseljenosti imala je Unsko . st.2 na 74.sanska mezoregija u periodu od 1991. Bijeljina.4 111..1 90.1 103. Živinice.F. 5: Kretanje gustine naseljenosti po mezoregijama Peripanonske makroregije (1991. 3.1 st. Tešanj. godine)./km2. Tuzla. Lukavac. Općine Peripanonske makroregije koje se ističu po izrazitoj gustini naseljenosti su Prijedor. Nasuprot njima su općine sa vrlo slabom naseljenošću i to su uglavnom one koje su nastale diobom prijeratnih općina kao što su: Oštra Luka (16. 1996.8 95.1 139.2 Izvori: isto kao za tabelu br. 5867 8460 7529 21856 528881 854405 1049437 2432723 st/km2 90. godine. Godine 2003.donjodrinskoj mezoregiji (130. Uk. sa 104. Brod. Kadušić Tabela br. Gradačac. Uk.3 1996. najgušća naseljenost je bila u Posavsko – sprečko – majevičko . dok su u druge dvije mezoregije te promjene bile nešto slabijeg intenziteta./km2 Posavsko-sprečko-majevičko-donjodrinska Posavsko-donjovrbaska. a najslabija u Unsko .) 2003 2000 1996 1991 0 100 150 st. Ribnik (18. 4: Kretanje gustine naseljenosti po mezoregijamaPeripanonske makroregije 1991. i 2003. Ove općine imaju naseljenost preko 100 st. 465707 786586 931681 2183974 st/km2 79. br.3).0 130. st.. 434799 762535 944575 2141909 st/km2 74.1 st/km2). Laktaši. do 1996. br. Banja Luka. A. Kudumović. 2000. 2000 i 2003.7 99. Žepče.4 93. Gračanica. Srebrenik.0 123. godine PERIPANONSKA MAKROREGIJA Unsko-sanska mezoregija Posavskodonjovrbaskadonjobosanska Posavsko-sprečkomajevičkodonjodrinska UKUPNO km2 1991.. Bužim. br.0 2000. Orašje i Odžak. 124 .st. Uk.. Pelagićevo (33. 1996.8 st/km2). 473943 803299 979193 2256435 st/km2 80.9 2003. st.1 100.5 98. Grafikon br. Uk.8). Doboj. Krupa na Uni (20.sanskoj (80.6). Zvornik.

barem djelimično. The problem is and the problem on which is necessary to work intensively is returning of displaced and refugees to pre-war place of living so that we could.2 % manje u odnosu na predratno stanje.288 that are for 7. Ono što predstavlja problem razvoja i na čemu je potrebno intenzivno raditi je povratak izbjeglih i raseljenih na prijeratna mjesta boravka kako bi se. godine na primjeru njene najveće regionalno-geografske cjeline. odnosno za 7. but also it is a result of intensive post-war negative demographical trends. do 2003. ali i intenzivnih postratnih negativnih demografskih trendova. 125 . godine Zaključak Zadatak ovog istraživanja bio je. posebno prirodnog kretanja stanovništva i migracija. regionalne razvojne agencije su mehanizmi koji trebaju raditi na jačanju lokalne samouprave. u periodu od 1991. posebno perifernih nerazvijenih i novonastalih općina. Konstantno opadanje stopa nataliteta i rast stopa mortaliteta rezultirali su negativnom stopom prirodnog priraštaja i starenjem stanovništva. godine. Peripanonic macro region is the most intensive and most even populated area of Bosnia and Herzegovina with more than 100 inhabitants per square kilometre. especially peripheral undeveloped and new-created municipalities because of harmonisation of this area on demographical and economic planning. before all. This drastic decrease is a result of aggression and war in Bosnia and Herzegovina. to point at complexity of problem of demographical development of Bosnia and Herzegovina in the period after 1991 on the example of its biggest regional-geographic region. Its population. Takođe. especially natural growth rates and migrations. Ovako drastično smanjenje rezultat je agresije i rata u Bosni i Hercegovini. godine. Conclusion The aim of this research was. was exposed to the most intensive changes and destructions and the best prove for those are statistical data’s-evaluations for period after 1991. Constant reduction of natural growth and increases of death rates resulted with negative natural growth rates and the population is growing old. Moreover. However. radi harmonizacije ovog prostora kako na demografskom tako i na ekonomskom planu. mitigate process of ethnical homogenisation of entities. Stanovništvo.2 % less in the comparison to pre-war condition. as the most important sate segment. prije svega. Peripanonske makroregije. ublažio proces etničke homogenizacije entiteta. which is Peripanonic macro region. izgubila veliki broj stanovnika koji se procjenjuje na oko 176 288 stanovnika. at least partially. Ipak. regional developmental agencies are mechanisms which should work on reinforcement of local government.Neke karakteristike demografskog razvoja Peripanonske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003. Peripanonska makroregija je. da se ukaže na složenost problema demografskog razvoja Bosne i Hercegovine u periodu nakon 1991. bilo je izloženo najjačim promjenama i destrukciji o čemu najbolje govore statistički podaci-procjene za period nakon 1991. Peripanonska makroregija je najgušće i najravnomjernije naseljen prostor Bosne i Hercegovine sa više od 100 st/km2. kao osnovni i najvažniji segment države. In the period from 1991 to 2003 Peripanonic macro region lost a large number of inhabitants which is evaluated at around 173.

2..1982. 9. Some aspects of Balkan economic and demographic changes in the nineties and demographic trends in the first decades of the third millenium. 1998. 3. Sarajevo. S. 2005. 1984. A. Banja Luka. Zbornik radova Prirodno-matematičkog fakulteta u Tuzli. 6. I.. S. Zagreb. Changes in the 1990 s and the Demographic Future of the Balkans.. 3. 2000. Kudumović. 4.F. Kulenović. Geografski pregled. Republika Srpska. 5. Regionalne razlike u kretanju ukupnog broja stanovnika i gustine naseljenosti Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2004. Politika razvoja stanovništva Republike Srpske (Projekat). Državni zavod za statistiku.. 1994. 8. Tuzla. 2005. Osnovna obilježja demografskog razvitka u Bosni i Hercegovini u periodu nakon drugog svjetskog rata. M. Conférence internationale. 10. Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Kadušić Literatura 1. Sarajevo. S. Sarajevo. Centar za ekonomsko održivi i regionalni razvoj Tuzla. Smlatić..P. Zagreb. 2005. 1990. Demografska statistika. Vlada Republike Srpske. Geodetski zavod BiH. J. Friganović. A. Banja Luka. 11. Geografija. JLZ. Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine. Federalni zavod za statistiku. Statistički bilten Republike Srpske br. Sv. Pregled po općinama. Kudumović. Br. 7. godine.. Školska knjiga. Statistički godišnjak Republike Bosne i Hercegovine 1992. 2006. Ibreljić. Sarajevo. 126 . Demogeografija-Stanovništvo svijeta. Ibreljić. 12.. Regionalni ekonomsko-geografski i demogeografski trendovi u jugoistočnoj Evropi (sa posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu). Markotić. 2005. Kantoni u brojkama. Republički zavod za statistiku. Separat za Republiku Bosnu i Hercegovinu. Tuzla. Kulenović. Sveska 26-27. F.. 2005. Enciklopedija Jugoslavije. Sarajevo. I. Federalni Zavod za statistiku. Godina III. VIII. Sarajevo.

GODINE CHANGES IN DEMOGRAPHICAL DEVELOPMENT OF MOUNTAINWALLEY MACROREGION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA IN PERIOD 1991-2003. This resulted with very low values of natural population growth rate. U ovom periodu najsnažnije promjene u stanovništvu Bosne i Hercegovine pa i navedene regije desile su se u periodu rata (1992-1995. neravnomjeran demografski razvoj. Prirodno-matematički fakultet. u najvećoj mjeri. Key words: Mountain-valley macro region. sc.Zbornik radova PMF 4 i 5. The most intensive changes in population of Bosnia and Herzegovina and quoted region happened during the period of war (1992-1995) when total inhabitants number and population density were significantly reduced. which is the whole area of Sarajevo-zenica valley. regionalni razvoj. Pored navedenog. Besides quoted.. vš. in the greatest. unbalanced demographical development. Demographical destruction of mountain-valley area is. Univerzitet u Tuzli Abstrakt U radu su analizirane promjene u demografskom razvoju prostora bosanskohercegovačke Planinsko-kotlinske makroregije nastale u posljednjem desetljeću XX i na početku XXI vijeka. 127 – 136 (2007-2008) Originalni naučni rad PROMJENE U DEMOGRAFSKOM RAZVOJU PLANINSKO-KOTLINSKE MAKROREGIJE BOSNE I HERCEGOVINE U PERIODU OD 1991-2003. ass. posljedica nepovoljnog prirodnog kretanja stanovništva koje se očituje kroz pad stope nataliteta i povećanje stope mortaliteta što je rezultiralo jako niskim vrijednostima prirodnog priraštaja. Bosna i Hercegovina. YEAR Mr. ali i jaka polarizacija stanovništva. regional development. connected with unfavorable natural growth of population which is seen trough decreases of birthrate and increases of death-rate. jedna od osnovnih demografskih karakteristika ovog prostora je izrazita neravnomjernost u demografskom razvoju mezoregionalnih područja. Fadila Kudumović. Demografska destrukcija planinsko-kotlinskog prostora je. Odsjek za geografiju. especially in the bigger urban centers: Sarajevo and Zenica. Abstract In this paper are analyzed changes in demographical development in Mountainvalley macro region of Bosnia and Herzegovina which appeared in the last 10 years of 20th century and in the beginning of 21st century. Ključne riječi: Planinsko-kotlinska makroregija.) kada je značajno smanjen ukupan broj stanovnika i gustina naseljenosti. one of the basic demographical characteristic of this area is expressive asymmetry in demographical development of mezzo-regional areas but strong polarization of population. . Bosnia and Herzegovina. posebno u velikim urbanim centrima: Sarajevu i Zenici.

128 . Središnji planinski prostor Bosne i Hercegovine oduvijek je predstavljao važnu raskrsnicu magistralnih putnih pravaca i tranzitno područje između prostora peripanonske Bosne i jadranskog primorja... U Bosni i Hercegovini je.. Osvrt na geografsku regionalizaciju Bosne i Hercegovine. Uvod Planinsko-kotlinska makroregija zahvata središnji planinsko-kotlinski dio Bosne i Hercegovine i ima površinu od 12 882 km2 što čini 25. Granicu prema sjeveru čine planinski vijenci Dimitor – Manjača – Čemernica – Vlašić – Konjuh .6 % makroregionalnog teritorija) što je čini najmanjom mezoregijom ovog područja. a na području istočnog dijela makroregije (Gornjodrinska mezoregija) u 2003. Ima površinu od 4 408 km2 što čini 34. str.lašvanska mezoregija. smještena je na istoku makroregije. Tuzla. smanjenje ukupnog broja stanovnika ove regije je iznosilo 255 098 stanovnika. tj.9 % manje stanovnika u 2003. a od Bosanskohercegovačkog visokog krša razdvajaju je planinski masivi Lisina – Vitorog – Raduša – Bitovnja – Bjelašnica – Treskavica . Rzava i drugih manjih tokova.Javor. Geografski radovi br. Smještena je između Peripanonske oblasti na sjeveru i područja Bosanskohercegovačkog visokog krša na jugu. Univerzitet u Tuzli. godini iznosila 86./km2. ima središnji položaj u okviru makroregije. Nalazi se na drugom mjestu po površini i po broju stanovnika (iza Peripanonske makroregije). Mirić R. evidentiran pad ukupnog broja stanovnika za čak 523 110 osoba. Gornjodrinska mezoregija. smještena u zapadnom dijelu Planinsko – kotlinske makroregije.9 st. Nepovoljnost prirodnog kretanja stanovništva očituje se kroz pad stope nataliteta i povećanje stope mortaliteta što je rezultiralo niskim vrijednostima prirodnog priraštaja (0. 1. u periodu 1991-2003.plivska mezoregija. ekonomskog i socijalnog razvoja zemlje u cjelosti. 82-85. a zahvata područje gornjih tokova rijeka Vrbasa i Plive.2 %. Regionalna i administrativno-teritorijalna podjela Planinsko-kotlinske makroregije Posmatrano regionalno .F.2 % površine Planinsko kotlinske makroregije). Gornjovrbasko . Ćehotine.5 ‰ u 2003. Predstavlja prostorno najveću mezoregiju sa površinom od 5 821 km2 (45. a obuhvata široko područje Sarajevsko – zeničke kotline smještene u dolini gornjeg toka rijeke Bosne i lašvanske kotline u dolini rijeke Lašve. 1) 1 Nurković S. Gornjobosansko . godine. 2. Zastoj u demografskom razvoju središnjeg dijela Bosne i Hercegovine nakon 1991. odnosno za 11. Prače. godini). godine uslovljen je specifičnim tokom političkog.. a obuhvata područje gornjeg toka rijeke Drine i njenih pritoka Sutjeske.Zelengora. 2005.7 ‰. godini stopa prirodnog priraštaja bila je negativna i iznosila je -2. Paralelno sa padom ukupnog broja stanovnika opadala je i prosječna gustina naseljenosti regije pa je u 2003. Lima. g.kotlinsku makroregiju čine tri mezoregionalne cjeline 1 i to: 1.2 % državne teritorije.geografski Planinsko .2 % u ukupnoj teritoriji makroregije. u odnosu na stanje iz 1991. U navedenom ukupnom smanjenju Planinsko-kotlinska makroregija je imala udio od 51. Ima površinu od 2 655 km2 (20. 2. 3. (Karta br. Kudumović 1.

129 . 2 Novonastale općine Planinsko . 1998. a u Federaciji BiH: Foča . tako i u demografskom i funkcionalnom smislu. Sejtarija. nastale još četiri nove.Centar sa 33 km2 površine. 1 može se vidjeti da je najsnažnija destrukcija međuentitetskom linijom razgraničenja izvršena na području grada Sarajeva pri čemu je došlo do potpunog destruiranja urbane zone. godine bila je Foča sa 1 121 km2.kotlinske makroregije u Republici Srpskoj su: Jezero (dio općine Jajce). godine Planinsko kotlinska makroregija bila je podijeljena na 37 općinskih područja raspoređenih na površini od 12 884 km2.kotlinske predjele koji. Stari Grad (dio općine Stari Grad).kotlinske makroregije 3. a u Federaciji BiH: Foča . od prijeratnih osam sarajevskih općina. Prostorno najveća općina ove regije 1991.geografskom pogledu. te su na taj način.Promjene u demografskom razvoju Planinsko-kotlinske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003. 3. Kretanje ukupnog broja stanovnika Koncentrisanje stanovništva na prostoru Planinsko . odnosno formirano je sedam novih općina.1.9 %). Novo Sarajevo (dio općine Novo Sarajevo). Geografske regije Bosne i Hercegovine.kotlinske makroregije je podijeljen između dva entiteta pri čemu veći dio pripada Federaciji Bosne i Hercegovine 6 970 km2 (54. 2 Iz karte br. godine Prema komunalnoj strukturi Bosne i Hercegovine iz 1991. Sejtarija. Ovakva podjela je uzrokovala destrukciju prijeratnog komunalnog sistema regije koja se ogleda u uspostavi novih općinskih područja bez utemeljenja kako u teritorijalnom. Međuentitetskom linijom razdvajanja prostor Planinsko . Ilidža (dio općine Ilidža). U 2003. Atlas svijeta. Ustiprača (dio općine Goražde).Ustikolina (dio općine Foča). Pale (dio općine Pale). a manji Republici Srpskoj 5 914 km2 (45. Karakteristike demografskog razvoja Planinsko . općine Pale). a najmanja je bila općina Sarajevo . Karta 1: Regionalna i administrativno-teritorijalna podjela Planinsko-kotlinske makroregije Izvor: Atlas svijeta. 1998. u prirodno .. Ustiprača (dio općine Goražde). godini na području Planinsko kotlinske makroregije evidentirane su 44 općine.1 %).Ustikolina (dio općine Foča).kotlinske makroregije vezano je isključivo za dolinsko . Administrativna karta Bosne i Hercegovine.

zenička kotlina ima površinu od 990 km2. odnosno 31.kotlinske makroregije smanjio se za 22. Federalni zavod za statistiku..) u Sarajevu i drugim manjim centrima. godine zabilježen je značajniji porast ukupnog broja stanovnika (4. Republika Srpska. zajedno sa lašvanskom dolinom. Travnik.. Kantoni u brojkama. 3 130 . Geografski pregled 26-27. koncentrisanje privrednih djelatnosti i industrijskih kapaciteta uticalo je na slijevanje stanovništva iz udaljenijih planinskih seoskih naselja prema dolinama.. Republički zavod za statistiku. godine 82. U periodu od 2000. Banja Luka. (Tabela br.8 % i 2003. Geografski pregled XIV. Visočkog. J.F. U mezoregionalnom pogledu najveći udio u ukupnom stanovništvu Planinsko kotlinske makroregije imala je Gornjobosansko .lašvanska mezoregija. Zagreb. uticalo je nekoliko procesa.društvenogeografski pregled. JLZ. Navedena kotlina. S.. 2005. 2000. Sarajevo. U 1996.zeničke kotline 4 koja se po industrijskom razvoju izdvajala kako u Bosni i Hercegovini tako i u bivšoj Jugoslaviji. str. Kakanjskog i Zeničkog polja. M. prehrambene. kroz cijeli posmatrani period. da bi u u periodu od 1996. te drugi manji gradski centri.. Državni zavod za statistiku. Sarajevo. str. 7 Ibid 8 Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine. Demografska statistika. godine 83 %. Federalni Zavod za statistiku. 6 Statistički godišnjak Republike Bosne i Hercegovine 1992.) 5 Smlatić. bila je središte razvoja crne metalurgije (Zenica. (Opširnije vidjeti u: Ćehajić.XV. 2005. godinu ukupan broj stanovnika Planinsko . 8 Analizom podataka o učešću broja stanovnika entitetskih područja u ukupnom stanovništvu Planinsko – kotlinske makroregije može se zaključiti da je. najveći broj stanovnika ove regije živio na području Federacije BiH. industrijski i urbani centri Bosne i Hercegovine kao što su Sarajevo. 1. Kudumović pružaju najpogodnije uslove za naseljavanje. Sarajevo. u periodu nakon Drugog svjetskog rata. 1994. grafikon br. 25. Enciklopedija Jugoslavije. 1982. Sarajevo . a sastoji se od Sarajevskog. Izgradnja najznačajnijih saobraćajnica u dolinama velikih bosanskohercegovačkih rijeka.7 %).8 % (-313 690). Promjene u prostornom rasporedu stanovništva Srednjebosanske regije. Zenica.1) Bjelovitić. Statistički bilten Republike Srpske br. 2005. 7 Prema procjenama za 1996. 209.4 % ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine bilo je koncentrisano na 25. 1973. 4 Sarajevsko . U društveno . dužinu oko 80 km i širinu 20 . godini na području Federacije živjelo je čak 84 % stanovništva regije.. Separat za Republiku Bosnu i Hercegovinu. 69. Vareš i Ilijaš) kao i više grana prerađivačke industrije (metalne. str. drvne. godine 6 na prostoru Planinsko – kotlinske makroregije živjelo je 1 374 157 stanovnika. VIII.geografskom smislu na ubrzano naseljavanje ovog prostora.8 %. što je i očekivano s obzirom na činjenicu da su na ovom prostoru smješteni značajni administrativni. godine došlo do neznatnog porasta od tek 0. Zauzima središnji dio Bosne i Hercegovine.. 3 Ovdje se prije svega misli na prostor Sarajevsko . krupnim privrednim objektima i gradovima posebno. Sarajevo. do 2003. a najznačajniji su urbanizacija i ubrzana industrijalizacija Planinsko kotlinske makroregije. do 2000. Sarajevo. 1982/1983.25 km. tekstilne i dr.2 % državnog teritorija. 5 Prema popisu stanovništva 1991.

na prostoru Gornjobosansko . Republika Srpska. stanovnika 117 556 820 527 130 516 1 068 599 % 11.lašvanske mezoregije živjelo je više od milion ljudi.9 %) stanovništva Planinsko . Politika razvoja stanovništva Republike Srpske (Projekat). na oko 55 % površine.6 45. stanovnika 184 595 1 026 541 163 021 1 374 157 % 13. 1996. odnosno na 20. Budući da je privredni i ekonomski razvitak makroregije poticao. odnosno 12 % stanovništva Bosne i Hercegovine. 2005. br. Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine. godini živilo je čak 38. Banja Luka. br.9 100 1996 Uk. 1996.. 1996. Uk. Demografska statistika. živjelo je tek oko 25 % stanovnika makroregije. stanovnika 126 218 859 202 133 639 1 119 059 % 11. godine demografski odnosi u okviru makroregije se nisu značajno izmijenili. Državni zavod za statistiku. VIII. stanovnika 951 80 822 669 142 618 1 060 467 % 9. sa sarajevskog i zeničkog područja i najveći broj seoskog stanovništva pod uticajem jake industrijalizacije preselio se upravo na područja navedenih općina.kotlinskog prostora živilo na 2 600 km2. Na području osam sarajevskih općina u 1991.8 12. Sarajevo.kotlinske makroregije.. 2005. U periodu nakon 1991. 2000.. Gornjovrbasko plivskoj i Gornjodrinskoj. uglavnom.. Federalni zavod za statistiku.9 100 2 655 5 821 4 408 12 884 Izvori: Statistički godišnjak Republike Bosne i Hercegovine 1992.5 % ukupnog bosanskohercegovačkog stanovništva. 1994. br.2 34.2 100 2003 Uk. 2000 i 2003. 2: Udio broja stanovnika mezoregija u ukupnom stanovništvu Planinsko-kotlinske makroregije (1991. Vlada Republike Srpske. Grafikon br. 1: Kretanje ukupnog broja stanovnika po mezoregijama 1991. Kada se ovom području doda i područje općine Zenica onda se može vidjeti da je skoro polovina (48.2 100 1991. Banja Luka.4 100 2000 Uk. Sarajevo. To istovremeno znači da je na ovom prostoru živjelo 23. Sarajevo.2 % makroregionalnog prostora.8 11.lašvanskoj mezoregiji. odnosno oko 75 % ukupnog stanovništva Planinsko . godine i njihov udio u ukupnom stanovništvu Planinsko .4 74. Kantoni u brojkama.0 77.4 % stanovništva makroregije. i u poslijeratnom periodu većina stanovništva (oko 77 %) živila je u Gornjobosansko . br.kotlinske makroregije PLANINSKOKOTLINSKA MAKROREGIJA Gornjovrbaskoplivska mezoregija Gornjobosanskolašvanska mezoregija Gornjodrinska mezoregija UKUPNO Površina % 20. 2005.0 76.kotlinske makroregije bila prisutna i u prijeratnom periodu.. Statistički bilten Republike Srpske br.Promjene u demografskom razvoju Planinsko-kotlinske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003. U ostale dvije mezoregije. 2000 i 2003. 131 . Federalni Zavod za statistiku... Ovi podaci upućuju na to da je jako izražena neravnomjernost u ukupnom broju stanovnika po mezoregijama Planinsko . 2005.) 1500000 1000000 500000 0 1991 1996 2000 2003 Gornjovrbasko-plivska mezoregija Gornjobosansko-lašvanska mezoregija Gornjodrinska mezoregija Grafikon br. Naime..) % 100 80 60 40 20 0 1991 1996 2000 2003 Gornjovrbasko-plivska mezoregija Gornjobosansko-lašvanska mezoregija Gornjodrinska mezoregija Godine 1991... i 2003.7 11.3 76. 1: Kretanje ukupnog broja stanovnika po mezoregijama Planinsko-kotlinske makroregije (1991. godine Tabela br.6 13. Republički zavod za statistiku.

opšta stopa nataliteta na ovom prostoru u 1991. Natalitet Mortalitet 2000. 2000. Stope nataliteta po mezoregijama Planinsko .9 ‰ (Gornjovrbasko ..9 2. do 2003.F. 1996. ukazuju na izražen trend rasta smrtnosti stanovništva. Uk.4 ‰).5 ‰ (Gornjodrinska mezoregija) do 17.9 8. Tabela br.3 ‰. godine.7 ‰). i 2003.7 ‰ i to u periodu od 1996. godini iznosila je 14. godine povećala se za 2.) 35 30 25 20 15 10 5 0 1991.. do 2003. Tako je za period od tri godine (2000 .6 ‰ što je više u odnosu na pad u toku ratnog perioda (1.) stopa nataliteta opala čak za 1. Prema podacima istih izvora u 2000. godine jedino je Gornjodrinska mezoregija zabilježila blagi porast stope nataliteta od 0. do 2000. 1996. 2: Prirodno kretanje stanovništva Planinsko .9 ‰.2 0. godini karakteristično je po naglom padu nataliteta i povećanom mortalitetu što je rezultiralo sa jako niskim prirodnim priraštajem koji je 2003..5 Mortalitet 9 642 7 005 9 504 9 612 ‰ 7. godine Planinsko – kotlinska makroregija Godina 1991. godini nastavljene su negativne tendencije u reprodukciji stanovništva ove makroregije.9 ‰. Kudumović 3. Grafikon br.9 13..kotlinskog područja Bosne i Hercegovine u 1991. 2000. i 2003. godini ova mezoregija imala najnižu stopu nataliteta (5. nakon čega je nastupilo konstantno opadanje zbog čega je u 2003.1 9. 1996. 2000. do 2000. Prirodni priraštaj 2003.6 8.plivska mezoregija).9 Izvori: Isto kao za tabelu br. 2003.6 Prirodni priraštaj 11 379 7 260 2 367 1 065 ‰ 7.2003. Prirodno kretanje stanovništva Prirodno kretanje stanovništva Planinsko .kotlinske makroregije u prvoj poslijeratnoj godini kretale su se u razmaku od 6. stopa smrtnosti stanovništva od 1996. godine stope smrtnosti se neznatno smanjuju. i 2003.6 6.5 ‰. 3: Prirodno kretanje stanovništva Planinskokotlinske makroregije ‰ (1991. U periodu od 1996. 3) 132 . 1996. godini smanjila se na 13. 2000.2.kotlinske makroregije 1991. Naime. broj stanovnika 1 374 157 1 060 467 1 068 599 1 119 059 Natalitet 20 945 14 265 11 871 10 677 ‰ 14.2 6. i 2003. Usljed takvog trenda. 1996. za period od 1991. (Vidjeti tabelu br. godine u ovoj makroregiji iznosio 0.. 1. Podaci o stopi mortaliteta.5 11. godine. a prema procjenama Zavoda za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske u 1996. a nakon 2000.

i 147. Prosječna gustina naseljenosti na prostoru Planinsko .2 8.9 st/km2.Ustiprača) do -1.lašvanska mezoregija sa gustinom naseljenosti od 176. broj stanovnika 1 026761 840622 844842 859202 Uk.plivska mezoregija).9 12. Uk.0 ‰ 15. u kojoj je 2000.8 ‰ 8. Ukupno pet općina Gornjodrinske mezoregije u 1996.7 Mortalitet 1266 694 950 1029 Mortalitet 6974 5589 7480 7465 Mortalitet 1402 722 1074 1118 ‰ 7. (Vidjeti tabelu br. 3: Prirodno kretanje stanovništva po mezoregijama Planinsko-kotlinske makroregije Gornjovrbaskoplivska mezoregija 1991. godini).3 ‰ (Gornjovrbasko . nakon 1992.6 8. Višegrad i Čajniče). Gornjobosansko .plivska mezoregija (10.0 -2.1 ‰ u 2000. godine umrlo ukupno 7 480 stanovnika.3.9 ‰ 13. Najgušće je naseljena Gornjobosansko .1 6. prema procjenama. broj stanovnika 163021 142618 130516 133639 Natalitet 2984 1701 1438 1388 Natalitet 15895 11643 9497 8525 Natalitet 2066 921 936 764 ‰ 16. u 2003.1 7. godini. Najviša zabilježena stopa smrtnosti u posmatranim godinama vezana je za Gornjobosansko .8 ‰ u 2003.4 Prirodni priraštaj 1718 1007 488 379 Prirodni priraštaj 8921 6054 2017 1060 Prirodni priraštaj 740 199 -138 -354 ‰ 8. broj stanovnika 184595 95180 117556 126218 Uk.4 st/km2 u 1991.9 ‰). 2003. 1996.3 1. Sokolac. Najviše stope prirodnog priraštaja bilježila je Gornjovrbasko .5 ‰ (Goražde .5 13.1 6.0 17.9 10. 1996.1 8.3 2. 2000.9 8. s obzirom na najveći broj stanovnika. imala i najveći ukupan broj rođenih u poslijeratnom periodu. 2003. opadala je i gustina naseljenosti tako da je. Razmještaj stanovništva i gustina naseljenosti Kao što je prisutna velika razlika u prirodnom kretanju stanovništva po pojedinim dijelovima Planinsko – kotlinske makroregije tako je i kada se posmatra razmještaj stanovništva i gustina njegove naseljenosti na ovom prostoru.7 Izvor: Isto kao za tabelu br.4 7.Promjene u demografskom razvoju Planinsko-kotlinske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003.2 ‰ 4.2 11. 4) 133 . odnosno 75.1 8. i 2. 4.. što je ovu regiju svrstavalo u gusto naseljene prostore. godini gustina naseljenosti iznosila 86.6 4. godine Tabela br. 3) 3. 2003.5 st/km2 u 1991. i 2003.3 ‰ (Goražde).9 11. 1996. one su se u 1996.7 5.7 ‰ 8.lašvanska mezoregija je.2 9. 2000. Sa opadanjem ukupnog broja stanovnika. godini negativan prirodni priraštaj zabilježen je u svim općinama te mezoregije i kretao se od -5.2 5.godini).1 ‰ (Gornjodrinska mezoregija) do 7. (Vidjeti tabelu br.6 ‰ u 1996.lašvansku mezoregiju (8. Gornjobosanskolašvanska mezoregija 1991. Kada je riječ o stopama smrtnosti po mezoregionalnim područjima..6 st/km2 u 2003.4 -1.4 1. 2. Gornjodrinska mezoregija 1991. godini imalo je negativan prirodni priraštaj (Rudo.2 ‰ 7.5 7. godine.3 8. Ova mezoregija je najnaseljenija regionalna cjelina Bosne i Hercegovine sa čak dvostruko većom gustinom naseljenosti od prosječne gustine naseljenosti Bosne i Hercegovine (85.1 2. godini iznosila je 106. a u 2000. godini kretale u razmaku od 5.7 st/km2. 2000. Han Pijesak.3 st/km2 u 2003.kotlinske makroregije u 1991.

1 176. Zenica. Smanjenje ukupnog broja stanovnika najočitije se reflektovalo na gustinu naseljenosti koja je na području makroregije u 1991. 1996.0 29. Uk.8 141.6 % or 255. a nasuprot njima su vrlo gusto naseljene općine: Sarajevo. ali i drugih dijelova zemlje. br.6 st.098 134 . Najveće smanjenje ukupnog broja stanovnika u okviru ove makroregije. i 2003. godini.kotlinske makroregije je vrlo neujednačena. Conclusion Demographical development of Bosnia and Herzegovina’s Mountain-valley macro region in the last ten years of the last century and at the beginning of this century stagnated and had negative trend in comparison to previous period. stanovnika 95180 822669 142618 1060467 st/km 35.7 1996 Uk. u posljednjih deset godina prošlog i na početku ovog stoljeća. i 147. Bugojno i dr.2 st/km2).9 Izvor: Isto kao za tabelu br. za 58 377 prijeratnih stanovnika ove mezoregije. Gustina naseljenosti mezoregija Planinsko . i dalje opadati.4 37. Dinamika kretanja gustine naseljenosti u sve tri mezoregije ogleda se u smanjenju u 1996. br. sudeći prema dostupnim podacima.5 st/km2).4 82. Promatranjem po općinama uočava se još veća nesrazmjera u pogledu naseljenosti. godini i laganom i neujednačenom rastu gustine naseljenosti u 2000.7 st.).. tj./km2 u 2003. 4: Kretanje gustine naseljenosti po mezoregijama Planinsko-kotlinske makroregije 1991. Han Pijesak (14. a i cijele države evidentiran je u Gornjovrbasko – plivskoj mezoregiji za čak 31. Visoko.3 141. Zaključak Demografski razvoj bosanskohercegovačke Planinsko – kotlinske makroregije./km2 u 2003. a 86. a ogleda se u niskoj stopi prirodnog priraštaja (0. godine PLANINSKOKOTLINSKA MAKROREGIJA Gornjovrbaskoplivska mezoregija Gornjobosanskolašvanska mezoregija Gornjodrinska mezoregija UKUPNO Površina u km2 2655 5821 4408 12884 1991. je stagnirao i imao negativan trend u odnosu na prethodni period. Kudumović Tabela br. Absolute number of inhabitants of this region of Bosnia and Herzegovina decreased for 18.0 106. Vitez.6 %. Foča-Ustikolina (13.6 st/km2). 2000./km2. odnosno za 255 098 stanovnika. br.3 2000 Uk.3 32.9 2003 Uk. stanovnika 126218 859202 133639 1119059 st/km 47. Najmanja gustina naseljenosti je zabilježena u 1996. 4 u 1991.F. Apsolutni broj stanovnika ove regije Bosne i Hercegovine u analiziranom vremenu se smanjio za čak 18.6 30.6 82. godini bile su: Trnovo (2.3 st/km2) i Čajniče (19. stanovnika 184595 1026541 163021 1374157 st/km 75.9 st.3 86. Osim navedenog ovdje je prisutan i izrazit disparitet u naseljenosti po mezoregijama što potvrđuje činjenica da je Gornjobosansko – lašvanska mezoregija imala neuporedivo veću gustinu naseljenosti u odnosu na druge dvije mezoregije planinsko – kotlinskog područja (176. 3.5 ‰) koja će. Trend prirodnog kretanja stanovništva je bio izrazito nepovoljan. Breza. i 2003. 6 %. godini iznosila 106. Tako npr. stanovnika 117556 820527 130516 1068599 st/km 44.. vrlo slabo naseljene općine u 2003. godini kada se u pojedinim područjima ove makroregije dvostruko smanjila kao na primjer u Gornjovrbasko-plivskoj mezoregiji. Goražde.5 147. godini. br.

1994.1982. 10. Kudumović. 135 . Univerzitet u Tuzli. Školska knjiga. Promjene u prostornom rasporedu stanovništva Srednjebosanske regije. metodi i modeli.7 inhabitants per square kilometer in 1991 to 86. D. Trend of natural population growth was highly unfavorable and it is reflecting at low natural population growth rate (0. Geografija. I. 1973. Naučna knjiga. Ćehajić. Demografija.društvenogeografski pregled. 3. Tuzla. Godina III. 4. Zbornik radova Prirodno-matematičkog fakulteta u Tuzli. 9.5 %) which will continue to decrease. M. Reduction of total number of inhabitants reflected on population density which in the area of this macro region was 106. Sarajevo. Geografski radovi br. 1990. Ibreljić.. which are 58. F. Sveska 26-27. 2000. Friganović. Sarajevo.6 %. 11. Sv. I. Regionalne razlike u kretanju ukupnog broja stanovnika i gustine naseljenosti Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2004.9 inhabitants per square kilometer in 2003.. Centar za ekonomsko održivi i regionalni razvoj Tuzla. Tuzla.. Markotić. godine. Literatura 1. Smlatić.. Tuzla.. 6. Ibreljić.. 2005. I.. 1. Kulenović. S. Nurković S. Separat za Republiku Bosnu i Hercegovinu. Sarajevo . 3. Geografski pregled XIV. Demogeografija-Stanovništvo svijeta. JLZ. Regionalni ekonomsko-geografski i demogeografski trendovi u jugoistočnoj Evropi (sa posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu). Sarajevo.. Br. 2. 2005.XV.. Beograd. The biggest decrease in total number of inhabitants in this macro region and the whole Bosnia and Herzegovina is in Upper Vrbas-Pliva mezzo region for 31.6 inhabitants per square kilometer in 2003) but other parts of country too. Tuzla. Geografski pregled 26-27. Osvrt na geografsku regionalizaciju Bosne i Hercegovine.. Enciklopedija Jugoslavije. Some aspects of Balkan economic and demographic changes in the nineties and demographic trends in the first decades of the third millenium. 5. S. 7. Analiza. J. Zagreb. Osnovna obilježja demografskog razvitka u Bosni i Hercegovini u periodu nakon drugog svjetskog rata. 2006. Kulenović.. Drugo izdanje.. Ekonomski fakultet Tuzla. M. Zagreb.Promjene u demografskom razvoju Planinsko-kotlinske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003. Geografski pregled.. Except mentioned here is present expressive disparity in population density through mezzo regions which can be conformed with fact that Upper Bosnian-Lašva’s mezzo region had incomparable bigger population density in comparision to other two regions of mountain-valley area (176. Ibreljić. Conférence internationale.377 pre-war inhabitants of this mezzo region. Breznik. A. Mirić R. godine inhabitants in analyzed period. 1980.4 in 1991 and 147. S. Bjelovitić.: Regionalizacija i regionalni razvoj – ekonomski procesi i tendencije u svijetu. 1982/1983. Sarajevo. 1984. 8. Changes in the 1990 s and the Demographic Future of the Balkans.

17. Republički zavod za statistiku. 14. Kantoni u brojkama. 13. 2005. Banja Luka. 2005. 1994. Republika Srpska. 2005. Politika razvoja stanovništva Republike Srpske (Projekat). Vlada Republike Srpske. Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Statistički godišnjak Republike Bosne i Hercegovine 1992. 2005. Federalni Zavod za statistiku. Banja Luka.F. Pregled po općinama. Sarajevo. Demografska statistika. J.P. Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine. Statistički bilten Republike Srpske br. Geodetski zavod BiH. Državni zavod za statistiku. 1998. Federalni zavod za statistiku. 16. Sarajevo. Sarajevo. Kudumović 12. 136 . Sarajevo. VIII. 15.

sc. promjene Summary Our country as a whole. Prirodno – matematički fakultet. The changes have especially been pronounced since the last decade of the last century. OŠ „Sjenjak“ Tuzla. i početkom 21. and the structure of the inhabitants of the Gračanica municipality in the second half of 20th and the beginning of 21st century. One su posebno izražene od početka zadnje decenije prošlog stoljeća. changes . Univerzitet u Tuzli Sažetak Naša zemlja u cjelini. Prirodno – matematički fakultet. redovni profesor. te strukture stanovništva gračaničke općine u drugoj polovini 20. Key words: Gračanica municipality. sc. profesor geografije. Azra Zaimović. stoljeća. profesor geografije. gustine naseljenosti. the components of the natural and mechanical movement of the population. population. This paper it analyzes the changes in the population. još od 60-ih godina prošlog stoljeća doživljavaju značajne demografske promjene. Univerzitet u Tuzli. a samim time i gračanička općina kao njen sastavni dio. U ovom radu se analiziraju promjene ukupnog broja stanovnika. 137 – 149 (2007-2008) Originalni naučni rad STANOVNIŠTVO OPĆINE GRAČANICA POPULATION OF THE GRAČANICA MUNICIPALITY Dr. Damir Džafić. komponenata prirodnog i mehaničkog kretanja stanovništva. Ključne riječi: gračanička općina. Salih Kulenović. its density. therefore including Gračanica as its part. stanovništvo. Mr.Zbornik radova PMF 4 i 5. has undergone significant demographic changes since the 1960ies.

138 . Prostorni plan općine Gračanica 2001-2021. 1). S druge strane. zadatak nas geografa jeste da ukazujemo na demografske promjene koje se dešavaju u našoj zemlji kao i na njihove uzroke i posljedice i to kako na makro planu (regije. Osnovno obilježje kretanja ukupnog broja stanovništva u gradu Gračanici u periodu 1961 – 2004. Džafić.S. poskupljenja. A. korupcija itd. te u migracijama stanovništva između pojedinih područja i zemalja. Naime. 2004. 133. Međutim. Bez obzira na to. godine živjelo 2 47 840 stanovnika. Tabela. 2001. Baletić. 1. što je u vezi sa imigriranjem velikog broja prognanika na područje općine Gračanica. 1981. Zaimović Uvod Među brojnim problemima koji opterećuju tranzicijske zemlje. Stoga je stanovništvo vrlo promjenljiva veličina jer se pod uticajem varijacija u broju rođenih i umrlih. emigracije itd.). kada usporedimo broj stanovnika onih naselja koja su danas u sastavu općine Gračanica prije i nakon agresije na BiH vidimo znatno drugačije stanje. Kretanje ukupnog broja stanovnika grada i općine Gračanica u periodu 1961-2004. godine jest konstantno povećanje tog broja. ukupan broj općinskog stanovništva je bilježio porast do 1991. Sarajevo. godine GODINA 1961. D. urbanizam i prostorno planiranje. U ovom radu je učinjen jedan takav pokušaj na primjeru općine Gračanica. W. s jedne strane. 37. str. Zagreb 1982. demografski razvoj se uglavnom stavlja u drugi plan što će se neminovno negativno odraziti na ukupni društveno – ekonomski razvoj. mortaliteta. s druge strane. str. o čemu ćemo kasnije nešto više reći. Kulenović. Informator. Institut za arhitekturu.) 1 2 A. 1971. a nakon toga dolazi do smanjenja broja stanovnika u Općini. Demografija. stalno mijenja ukupan 1 broj stanovnika. Kretanje ukupnog broja stanovnika Pod ukupnim kretanjem stanovništva smatraju se promjene koje nastaju u broju stanovnika jednog područja pod uticajem različitih faktora: nataliteta. da bi već u ratnim godinama taj broj premašio 50 000. općine). što stoji u vezi sa promjenama općinskih granica (tab. Stanovništvo i ekonomski razvitak. gradovi. godine. u naseljima današnje općine Gračanica je 1991. veoma značajno mjesto zauzimaju i demografske promjene koje se znaju višestruko negativno odraziti na sveukupan razvoj tih zemalja ukoliko se blagovremeno ne reaguje i ne iznađu adekvatna rješenja. država u cjelini) tako i na mikro planu (sela. GRAD 7 656 9 477 12 077 12 711 17 140 OPĆINA 40 695 46 950 54 311 59 050 52 364 Izvor: Zvanični popisni podaci i podaci FZS (za 2004. 1991. imigracije. opterećenoj brojnim problemima (nezaposlenost. Obzirom na trenutnu društveno – političku situaciju u našoj zemlji.

Jugoistočna Evropa. gusto naseljene (51-100 st/km2) i prenaseljene (više od 100 st/km2) 3 . Prosječna gustoća naseljenosti u Jugoistočnoj Evropi iznosi 86. Demografija. a zatim slijede: Srbija (110 st/km2). godine (u st/km2) 300 250 200 150 105. Opća gustoća naseljenosti Uporedo sa povećanjem ukupnog broja stanovnika povećavala se i opća ili aritmetička gustoća naseljenosti u općini Gračanica (graf. N.Stanovništvo općine Gračanica Prema podacima iz tabele 1 vidimo da se stanovništvo grada Gračanice u periodu 1961-2004. 8.3 140. 22-24. Stanovništvo svijeta.6 Izvor: Izračunavanja na osnovu podataka iz tabele 1 Ako prihvatimo podjelu prostora prema gustoći naseljenosti na: rijetko naseljene (do 10 st/km2).7 st/km.3 152. Usporedimo li gustoću naseljenosti gračaničke općine sa zemljama koje se nalaze u regiji Jugoistočne Evrope uočit ćemo da je ona u gračaničkoj općini znatno veća. str. Stoga je neophodno analizirati komponente prirodnog i mehaničkog kretanja stanovništva. Mirić. Grafikon 1. 3 4 M. Opća gustoća naseljenosti općine Gračanica u periodu 1961-2004. 1). Drešković. kako od prosjeka Regije tako i od svake zemlje pojedinačno. Zagreb 1990. srednje naseljene (10-50 st/km2). onda možemo konstatovati da je općina Gračanica još početkom posmatranog perioda ušla u red prenaseljenih područja. Friganović. 4 Prirodno kretanje stanovništva općine Gračanica Kretanje ukupnog broja stanovništva bilo kojeg područja u određenom periodu nemože nam pokazati sve karakteristike populacije.2 100 50 0 1961 1971 1981 1991 2004 121. Školska knjiga.6 243. godine uvećalo za 9 484 stanovnika ili 124 %. Neum 2004. (R. Makedonija (81 st/km2) itd. Seminar geografa. Rumunija (91 st/km2).2 Najveću gustoću naseljenosti ima Albanija (123 st/km2). a stanovništvo općine Gračanica za 11 669 stanovnika ili 29 %.) 139 . str. Grčka (81 st/km2).

Kulenović. W. str.6 6.9 ‰).7 25 20 15 10 5 0 1961 1971 1981 1991 2004 9.5 6.2 35 30 26. uočavamo da je do 1971. M. str. ekonomskih i socijalnih faktora.5 13. godine opadale. 158. odnosno stopa nataliteta na području gračaničke općine je u periodu 19612004.5 16. cit.4 23 18. 140 . mortaliteta i prirodnog priraštaja na području gračaničke općine u periodu 1961 – 2004. Zaimović “Osnovne komponente prirodnog kretanja stanovništva su natalitet (rodnost) i mortalitet (smrtnost) stanovništva. Natek. 138. godine konstantno opadala (grafikon 2). 76. 97.” Natalitet je najvažniji faktor porasta stanovništva. srednji (16-25 ‰) i visoki (više od 25 ‰ godišnje). Geografski pregled.. Hrvatske (9.2 16. D. Broj rođenih.4 3.3 ‰). Op. Mladinska knjiga. 7 Obzirom na ovu podjelu. Friganović. godine 40 36. Baletić. Op. Države sveta. a posebno mortaliteta dojenčadi značajan pokazatelj postojećeg životnog standarda.. a nakon toga u niske stope. Gračanička općina naprimjer ima veće stope nataliteta od Slovenije (8. Beograd 2005.. tako da je nivo mortaliteta uopće. Kretanje stopa nataliteta. Papić. 9 Stope mortaliteta gračaničke općine su u periodu 1961-1981. Nivo mortaliteta u jednoj zemlji izraz je komplesnog djelovanja bioloških. 7 M. 8 K.9 9. XXIII. Sarajevo 1979. a do 1991. 8 Mortalitet je negativna komponenta prirodnog i ukupnog kretanja stanovništva koja djeluje na smanjenje ukupnog broja stanovnika. a nakon toga one su se povećavale (grafikon 2).) Stope nataliteta u svijetu se kreću od oko 10 do oko 50 ‰ godišnje. Džafić. a njihova je rezultanta u pravilu prirodni prirast 5 (višak rođenih nad brojem umrlih). a iskustvo u mnogim zemljama 6 svijeta pokazuje da sa društveno-ekonomskim razvojem dolazi do njegovog opadanja. 9 A. godine općina Gračanica imala visoke stope nataliteta. str. godine one su prešle u srednje. cit. Baletić. a niže nego što su u Albaniji (17.4 natalitet mortalitet prirodni priraštaj Izvor: Zvanični popisni podaci i podaci FZS (za 2004.S. Makedoniji (11. str.5 5. a prema podacima iz grafikona 2.5 6. Bugarske (8. K.8 ‰). Natek. Grafikon 2.4 ‰) itd. Op. A. 5 6 A. Položaj i stanovništvo gornjeg Podrinja. W.1 9.2 ‰). cit. a u vezi s tim izdvajaju se tri tipa nataliteta: niski (do 15 ‰).

Hrvatskoj 9. Primjera radi. 12 S.7 ‰.5 9.9 95. Kulenović. 14 10 11 M. 81. 11 Smrtnost dojenčadi je sve do kraja 19. 12 Stoga je stopa smrtnosti dojenčadi “prilično pouzdan odraz socijalnoekonomskih i higijensko-medicinskih uvjeta opstojanja stanovništva”. Rumuniji 12 ‰.8 ‰) itd. Op. godine konstantno opadale (graf. Belgija (4. Sloveniji i Grčkoj 9. u velikom broju razvijenih evropskih zemalja smrtnost dojenčadi se kreće uz donju granicu ovih okvira. Beograd 2005. str.. Kretanje stopa smrtnosti dojenčadi u općini Gračanica u periodu 1961 . Francuska (4. stopa mortaliteta početkom ovog stoljeća u Bugarskoj je iznosila 14. Austrija (4.1 ‰).2004.) Obzirom da se stope smrtnosti dojenčadi u razvijenim zemljama Evrope kreću od 4 do 10 ‰. a takve su npr. Mladinska knjiga. 10 Na osnovu podataka iz grafikona 2 možemo konstatovati da su stope mortaliteta u gračaničkoj općini tokom posmatranog perioda bile uz donju granicu svjetskih okvira.3 ‰ itd. Friganović. 3).8 20 0 1961 1971 1981 1991 2004 17. K. stoljeća ušla unutar evropskih okvira kada je u pitanju smrtnost dojenčadi. 26. Grafikon 3. Struktura stanovništva Tuzle i njena izmjena pod uticajem novijeg privrednog razvoja. Op. Mladinska knjiga. stoljeća u svim zemljama svijeta predstavljala nedaću težu od ma koje epidemije zaraznih bolesti koje su satirale čovječanstvo. str. M. Beograd 1980. možemo konstatovati. 83. Međutim. Zabilježene su i stope mortaliteta veće od 30 ‰ što je posljedica prirodnih katastrofa. M. epidemija bolesti i sl. Države sveta. 141 . Beograd 2005.2 ‰).4 ‰.3 Izvor: Zvanični popisni podaci i podaci FZS (za 2004. cit. cit. Natek. str.. 13 Stope smrtnosti dojenčadi u gračaničkoj općini su u periodu 1961-2004. Danska (4 ‰). 14 K. magistarski rad. 13 M. Države sveta. Natek. na osnovu podataka iz grafikona 3. da je općina Gračanica početkom 21. odnosno da su bile niske.Stanovništvo općine Gračanica Prosječne godišnje stope mortaliteta u svijetu kreću se od 7 ‰ do 30 ‰. Natek. godine 120 100 80 59 60 40 22. ratova. Friganović. Natek.

W. 20 Ibid. www. 15 K. 19 Međutim. Pokazatelji o prirodnom kretanju stanovništva. nego u mnogo čemu ovisi i o mehaničkom kretanju ili migracijama. Ukrajina i dr. Op. da bi početkom 21. Slovenija. kao njegove sastavne dijelove. možemo konstatovati da je općina Gračanica 1961. Pad stopa prirodnog priraštaja mogao bi uskoro dovesti do prirodnog pada stanovništva u općini Gračanica. 186.. strukturi kućanstava i obitelji u Hrvatskoj. cit. Zaimović Prirodni priraštaj je rezultat nataliteta i mortaliteta. str. Položaj i stanovništvo gornjeg Podrinja. stoljeća one postale niske. XXIII. krećući se u rasponu od 26. 16 M. 136. Prihvatajući podjelu prirodnog priraštaja na četiri tipa i to: vrlo visoki (više od 20 ‰). međusobno ih usporediti i utvrditi koji ima veći uticaj na promjene broja stanovnika. promjene koje nastaju u ukupnom kretanju stanovništva mogu uslijediti pod pretežnim uticajem bilo prirodnog kretanja. Friganović. Mađarska. 1971. visoki (15-20 ‰). Grčka. 142 . Puljiz. Njemačka. 19 A. 2). 87. Džafić. umjereni (5-14 ‰) i niski (manje od 5 ‰ godišnje) 16 . Baletić. Op. 17 Mehaničko kretanje stanovništva Kretanje broja stanovnika nije posljedica samo prirodnog kretanja. Rumunija.S.. str. što su očigledni pokazatelji demografske tranzicije. str. Bugarska. posebno onih vezanih za planiranje. D.2 ‰ (grafikon 2). bilo migracije. dok je migraciona komponenta imala negativan uticaj.. Kulenović. cit. godine prirodni priraštaj imao dominantan uticaj na porast broja stanovnika gračaničke općine. 20 Tako je u periodu 1961 – 1991. dominantan uticaj na ukupno kretanje stanovništva može imati mehaničko kretanje stanovništva.7 ‰ do 3. 2. cit. tj. godine imala vrlo visoke stope prirodnog priraštaja. str. A. 18 Iako je osnovna determinanta ukupnog kretanja stanovništva u većini zemalja svijeta prirodno kretanje stanovništva. a nakon toga. 87. usporavala porast broja stanovnika (tab. što je slučaj sa čak 17 evropskih zemalja među kojima su: Hrvatska. com. Italija. godine te stope su visoke. do kraja stoljeća su umjerene. revija-socijalna politika. On je vrlo važan pokazatelj koji služi kao osnova u cilju rješavanja važnih društveno-ekonomskih problema. 15 Stope prirodnog priraštaja na prostoru gračaničke općine su u periodu 1961-1991. Stoga je u demografskoj literaturi uobičajeno raščlaniti ukupan porast stanovništva na prirodni prirast i migracioni saldo. godine konstantno opadale. Friganović. str.. ipak u pojedinim manjim područjima unutar državnih granica jedne zemlje. 99. Papić. Sarajevo 1979. 18 M. str. Geografski pregled. 17 V. Op.

Sulice. Karačići. 25 21 S. Muzej istočne Bosne. Šljivice. a zatim slijede podrinjske općine: Srebrenica (516). godine. a zbog nerazvijenosti gračaničke privrede u tom periodu. 18 355 24 686 -6 601 Izvor: Zvanični popisni podaci Na osnovu podataka prezentiranih u tabeli 2 možemo zaključiti da je općina Gračanica u analiziranom periodu. godine PERIOD UKUPAN PORAST PRIRODNI PRIRAST SALDO MIGRACIJE 1961-1971. Liješće. Pobrđe. sličnih zajednica i čak naroda zbog geopolitičkih promjena. dok je pozitivan migracioni saldo zabilježen u periodu 1971-1981. 23 M. tj. od 1992. str. 142. 24 Broj prognanika tokom agresije bio je znatno veći.. Rađenovići. godine živjelo oko 1000 stanovnika. prirodni prirast i saldo migracije stanovništva općine Gračanica u periodu 1961-1991. Baletić. što je jedan od uzroka naglog porasta gradskog stanovništva. Friganović. Vlasenica (295). a 1999. o čemu svjedoči primjer prognaničkog naselja u selu Doborovcima. do 1995. Najveći broj prognanika u općinu Gračanica imigrirao je iz susjednog Doboja (3166). prije svega tokom agresije na RBiH.) 143 . Zvornik (201).Stanovništvo općine Gračanica Tabela 2. godine. cit. Zvornika (sela: Glodi. godine. Op. 7 361 7 249 112 1981-1991. W... godine na prostor gračaničke općine je imigrirao veliki broj stanovnika kako iz susjednih općina. Potočari. 4 739 7 072 -2 333 1961-1991. antropogeografske i etnološke odlike. Narodni život i običaji prognanika u Doborovcima. godini. Bratunac (360). Naime. G. Bijeljina (82) itd. 22 O tipovima migracija vidi šire A. Sase i dr. sve do danas. Cerska. cit. 171. izuzev perioda 1971-1981. Kamenica. bila emigracijsko područje. dok oko 2 % od ukupnog broja otpada na prognaničku populaciju iz ostalih dijelova BiH. str. a osim njih u Doborovcima su se naselili i prognanici sa područja Vlasenice (sela: Skugrići. a javlja se s jačanjem nacionalizma od početka 19. (O bližem porijeklu prognanika u Doborovcima vidi: D. Bratunca (sela: Urkovići. Kulenović. a posebno iz bosanskog Podrinja. krajem 1999. Neđeljišta. Prognanici su se nastanjivali gotovo u svim mjesnim zajednicama gračaničke općine. a i nakon toga. Hrnčići. 6 255 10 365 -4 380 1971-1981. kada se otvaraju novi i proširuju postojeći industrijski pogoni. Buljevići i Džambići). 3. godine 612 stanovnika. a oko 50 % od ukupnog broja prognanih naselilo se u gradu Gračanici. Tuzla 2002. Pribidoli. Taj broj se smanjio na 289 stanovnika u 2002. godine na prostoru općine Gračanica živjelo je 7291 prognano lice. Osatice. str. tako i iz cijele BiH. Kostrijevo i Drinjača). Osmače. Najveći broj emigranata zabilježen je u periodu 1961-1971. Sebiočina. 24 Statistika općine Gračanica 25 Najviše prognanih porodica je sa područja općine Srebrenica i to iz sela: Trubari. Gračanica i okolina. te migracije bile su prisilne. Džafić. 21 Migraciona komponenta imala je presudan značaj u promjeni ukupnog broja stanovnika općine Gračanica. Op. Tuzla 1994. Glogova i Konjević). 196-197. Obzirom na kriterij voljnosti. 22 Ovaj tip migracija novijeg je postanka. Dobrak. Nurići. seminarski rad. str. Ukupan porast. stoljeća s ciljem “premještanja čitavih etničkih manjina.” 23 Prema podacima općinskih službi. u kome je 1995.

D. Kulenović. a time i na natalitet. 2. uzročno-posljedična veza. Papić. Zbog toga “struktura stanovništva predstavlja važnu i složenu problematiku čije proučavanje omogućuje da se uoče karakteristike i izvuku zaključci o sadašnjem stanju i potencijalnim mogućnostima stanovništva u ekonomskom razvoju.” 26 Spolna struktura je u znatnoj mjeri određena karakteristika fiziološkog okvira demografske mase. cit. iseljavanja muškaraca iz ekonomski pasivnih krajeva i njihovo useljavanje u ekonomski aktivne krajeve i dr. godine Struktura stanovništva Struktura stanovništva se formira pod uticajem bioloških. A. M. str. Neujednačenost spolne strukture nepovoljno utiče na nupcijalitet. 104. Džafić. str. a promjene u strukturi stanovništva odraz su promjena tih faktora. Zaimović Sl. 108.S. Friganović. socijalnih. jer sredina u kojoj preovladavaju muški ima drugačiji okvir nego sredina u kojoj preovladavaju žene. Neravnoteža spolne strukture uglavnom je posljedica nenormalnih društvenih zbivanja. dakle.. fertilitet i u krajnjoj liniji na prirodni priraštaj. Op. 27 26 27 K. 144 . kulturnih i drugih faktora. Područja najveće imigracije u gračaničku općinu u periodu 1992-1995. cit. rata.. Op. Između strukture stanovništva i njegovog ukupnog kretanja postoji.

231. 111. 232. 29 Mi ćemo se ovom prilikom služiti podjelom stanovništva prema radnim kontingentima (0-14 godina.9 15 499 28. Op.2000.6 %) i na početku posmatranog perioda (51.1 47. str. Starosna struktura stanovništva općine Gračanica u periodu 1971-2004. zrelost ili starost određene demografske mase.1 52. Baletić. cit. Spolna struktura stanovništva općine Gračanica u periodu 1971 .3 40 180 67. 15-64 godina i 65 i više godina). Istovremeno je došlo do smanjenja procentualnog učešća mladog stanovništva u ukupnom.9 7.9 50. skupina broj % broj % broj % broj % 0 – 14 17 251 36. Op. Iz grafikona vidimo i to da je spolna struktura ujednačena tek 1991. a što je u uskoj vezi sa biološkim i društvenim faktorima. Vidi o tome: M..3 51.9 50. Procentualno učešće zrelog.4 49. Tabela 3.5 65 i više 1 950 4. Učešće ženskog u ukupnom stanovništvu bilo je najveće krajem (52. veće učešće u ukupnom stanovništvu imalo žensko stanovništvo.7 15 – 64 27 553 58.1 4 515 Izvor: Zvanični popisni podaci i podaci FZS (za 2004. cit. Starosna (dobna) struktura stanovništva izraz je zajedničkog dugoročnog djelovanja svih onih faktora koji određuju ukupno kretanje stanovništva.8 8.7 49. cit. ali istovremeno i ona sama određuje natalitet. 2004. i A.) Podaci iz tabele 3 nam pokazuju da je gračanička općina tokom cijelog perioda imala najveće učešće zrelog stanovništva. str. 28 Dobnom strukturom uočava se mladost.. 1981 1991. Friganović. Starosna 1971.Stanovništvo općine Gračanica Grafikon 4. Postoje različiti načini povlačenja granica između tih skupina.6 14 439 24. Op. 28 29 A.. Baletić. mortalitet i stopu rasta stanovništva.9 35 952 66. 145 . 53 52 51 50 49 48 47 46 45 44 1971 1981 1991 muško žensko 2000 48.9 %). kao i učešće starog stanovništva konstantno je raslo.4 9 798 18. str. W. godine.6 Izvor: Zvanični popisni podaci i općinska služba za statistiku Prezentirani podaci u grafikonu 4 nam pokazuju da je u periodu 1971-1991.2 2 776 5. W.7 38 116 4 450 72. godine.

30 Polaznu osnovu za proučavanje ekonomske strukture ukupnog stanovništva čini ekonomska struktura aktivnog stanovništva. str. 2004. zavisno od kriterija koji je primijenjen. Međutim. Države sveta. kao što su: Makedonija (22. str. 32 M. godine uočavamo neznatne razlike. 280. jer je radna snaga „osnovni subjektivni činilac i pokretač procesa proizvodnje. cit.. Mladinska knjiga. stanje je znatno drugačije ako usporedimo brojeve zaposlenih i nezaposlenih (tab. Kulenović. Friganović. W.1 %). Osnovna dioba aktivnog stanovništva obavlja se po granama djelatnosti.7 %). Taj broj čini 52. novembar 2005.1 %) i dr.2 %) i dr. Albanija (28. Op. Natek. godine tj.4 %). Gračanica. Op. i 2004. godine. kojih je tri ili četiri. te da je istovremeno broj nezaposlenih veći za 3646 lica. cit.9 %). godine. str. Ovaj problem je još veći ukoliko podatke o broju nezaposlenih u 2004. 146 . godine evidentno postepeno povećanje broja zaposlenih. A. Slovenije (16. nezaposleni) Radna snaga 16 185 14 624 15 475 15 863 16 226 + 41 Broj 11 363 6 367 6 834 7 399 7 758 . u 2004. Prezentirani podaci u tabeli 4 nam pokazuju da je. godine i u periodu 2001-2004. Džafić. ili po glavnim sektorima djelatnosti. Radna snaga općine Gračanica 1991.2 % ukupne radne snage..S. dok neke zemlje. Natek. 2002. Bugarske (15 %)./1991. odnosno radne snage. godini broj zaposlenih u općini Gračanica manji za 3605 lica u odnosu na stanje iz 1991.4). Hrvatske (16. 2005. 13. Iako je od 1996. i pored približno istog broja radne snage 1991. imaju veće učešće mladog u ukupnom stanovništvu od gračaničke općine. kojih je mnogo. 2003. Beograd. A. D. Tabela 4. neposredno nakon zaustavljanja rata kada je broj nezaposlenih iznosio 7200 lica. Baletić. osnovna dinamička komponenta razvitka proizvodnih snaga društva“ 31 Upoređujući ukupnu radnu snagu na području gračaničke općine danas sa stanjem iz 1991. 32 30 31 K.3 605 zaposlenih Broj 4 822 8 257 8 641 8 464 8 468 + 3646 nezaposlenih Izvor: Strategija ekonomskog razvoja općine Gračanica 2005-2010. Rumunije (18. 2001.. Ukupan broj nezaposlenih osoba od 8484 predstavlja jedan od većih problema gračaničke općine. možemo uočiti da je intenzitet porasta tog broja nedovoljan zbog toga što je iz godine u godinu daleko veći priliv onih koji traže posao u odnosu na otvaranje novih radnih mjesta. Zaimović Ukoliko usporedimo učešće mladog u ukupnom stanovništvu gračaničke općine sa zemljama u okruženju vidimo da gračanička općina ima veći procenat mladog stanovništva od Grčke (15. 122. Nacrt. Radna snaga Razlika (zaposleni + 1991. M. godini uporedimo sa podacima iz 1996. 2004.

5 na 0..5 % (u 1961. str.5 30.6 100 38 189 13 226 135 2 047 714 54 311 70. Učešće privrednih djelatnosti u ukupnom broju zaposlenih u općini Gračanica 2004. Tabela 6. trgovina na malo itd. rasprave-studije-članci. tako i u procentualnom učešću u ukupnom stanovništvu (sa 0.1 23.0 0. godine). godine većinsko stanovništvo činili su Bošnjaci (Muslimani). Hrvati. Kulenović. U svim popisima od 1961. Muzej istočne Bosne. godini. a pored njih tu su živjeli i Srbi. Procentualno učešće Srba u ukupnom stanovništvu je u navedenom periodu smanjeno sa 30. 1971.1 % (56 187 stanovnika) od ukupnog broja stanovnika.2 3. (tab. godine (u %) Privredna djelatnost Učešće u broju zaposlenih Prerađivačka industrija 61. 1981.1 % činili su Bošnjaci.4 0. multinacionalno i multikulturalno područje. Jugosloveni i mnogi drugi (tab.6 2.1 % u 1991.10 Građevinarstvo 9.44 Poljoprivreda 7. 72. 6).3 24. godine) na 23 % (1991. godine. Etničke prilike u prošlosti Gračanice i okoline. 1533. Nacionalni sastav stanovništva općine Gračanica u periodu 1961-1991. 24. 1961. Nacionalni sastav stanovništva gračaničke općine pukazuje da je ona multietničko. godini) na 72. 33 U periodu 1961-1991.83 Trgovina motornim vozilima 1. Tuzla 1995. godine otpadalo 95. Ibid. poljoprivreda. Prerađivačku industriju slijede: građevinarstvo.1 100 Izvor: Zvanični popisni podaci Podaci iz tabele 6 pokazuju da su većinu stanovništva općine Gračanica u navedenom periodu činili Muslimani (Bošnjaci) i Srbi na koje je zajedno 1991.135 199 184 297 46 950 70.27 Trgovina na veliko i posredništvo 5.2 2. 33 Vidi šire: S. Etnologija sjeveroistočne Bosne.3 100 42 599 13 588 132 1530 1201 59 050 72. 2. 5) Tabela 5.6 % (1961. 147 .4 0.4 0.46 Izvor: Strategija ekonomskog razvoja općine Gračanica. Broj hrvatskog stanovništva u navedenom periodu je smanjen kako u apsolutnom iznosu (sa 200 na 132 stanovnika). a njihovo procentualno učešće poraslo je sa 66.6 28.6 0. knj. 1991.08 Saobraćaj 5. NARODNOST Broj % Broj % Broj % Broj % MUSLIMANI SRBI HRVATI JUGOSLOVENI OSTALI UKUPNO 27 072 12 470 200 837 116 40 695 66.5 2.1 0. Od ukupnog broja stanovnika 1991.Stanovništvo općine Gračanica Posmatrajući učešće privrednih djelatnosti u ukupnom broju zaposlenih na općini Gračanica. uočavamo da najveće učešće otpada na prerađivačku industriju.8 1.22 Ostalo 3. do 1991.3 100 33 135 13. str.60 Trgovina na malo 6.2 %).0 0.

godine.S. Zaimović godine u općini Gračanica bio je veliki broj onih koji su se izjašnjavali kao Jugosloveni.1 % na 97.1 % na 2 %) u ukupnom stanovništvu općine Gračanica. godine (u %) 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0 97.6 % ukupnog stanovništva). Istovremeno je došlo do procentualnog smanjenja udjela Srba (sa 23 % na 0. A.1 0. Jugoslovena (sa 2.3 %. do 2005. godine. 1981.8 % ukupnog stanovništva. procentualno učešće Bošnjaka u ukupnom stanovništvu općine Gračanica poraslo sa 72.  izjašnjavanje Bošnjaka nacionalnom kategorijom „Jugosloveni“ po popisu 1991. a Hrvata sa 0.6 % na 0 %) i ostalih (sa 2.3 Hrvati 2 Ostali Izvor: Lična karta općine Gračanica za 2005.  imigriranje prognanika bošnjačke nacionalnosti na prostor gračaničke općine tokom agresije na RBiH. s tim što se nakon 1991. godine taj broj se smanjio na 1530 (2. Multinacionalnost gračaničke općine zadržana je i do danas.1 %.2 % na 0. 148 .6 Bošnjaci Srbi 0. Razloge ovih promjena možemo objasniti sljedećim činjenicama:  promjena općinskih granica Dejtonskim sporazumom.  emigriranje manjeg broja stanovnika srpske nacionalnosti iz naselja sa većinskim bošnjačkim stanovništvom. godine njihov broj dostigao je 2047. Kulenović. Nacionalni sastav stanovništva gračaničke općine 2005. Grafikon 5. D. odnosno 3. kojom prilikom su naselja sa većinskim stanovništvom srpske nacionalnosti pripala entitetu Republika Srpska. a 1991. godine znatno promijenilo procentualno učešće konstitutivnih naroda BiH u ukupnom stanovništvu općine Gračanica (grafikon 5). Džafić. godinu Prema podacima prezentiranim u grafikonu 5 vidimo da je od 1991.6 %).

Narodni život i običaji prognanika u Doborovcima. 7. 2. Informator. Demografija. Stanovništvo i ekonomski razvitak. te sve manji broj mladog stanovništva. izmjene spolne strukture. 11. Osim toga. imigriranja prognaničkog stanovništva u gračaničku općinu. Pokazatelji o prirodnom kretanju stanovništva. Muzej istočne Bosne. Strategija ekonomskog razvoja općine Gračanica 2005-2010. 13. koja je rezultat naglog smanjenja stope nataliteta i umjerenog smanjenja stope mortaliteta s jedne strane.Stanovništvo općine Gračanica Zaključak Povoljnosti geografskog i prometnog položaja gračaničke općine nisu mogle odlučujuće uticati na proces demografske tranzicije koji je već odavno zahvatio ovo područje. com 149 . Drešković N. a smanjenja broja stanovnika srpske nacionalnosti itd. 2.. 9.. Baletić A. odnosno povećanje broja starijeg stanovništva s druge strane. Etničke prilike u prošlosti Gračanice i okoline. revija-socijalna politika.. Neum 2004. Izvori i literatura: 1. Natek M. www. 4.. Seminar geografa. Institut za arhitekturu.. Stanovništvo svijeta. Kulenović S. Tuzla 1995.. 5. Nacrt. knj. 12. Sarajevo 1979. strukturi kućanstava i obitelji u Hrvatskoj. Etnologija sjeveroistočne Bosne. Kulenović S. u prvom redu agresija na BiH. Demografija. Države sveta.. 3. 10. odnosno smanjenja broja muškog u ukupnom stanovništvu. Geografski pregled. Friganović M. Mirić R. Gračanica i okolina. Gračanica 2005 Puljiz V. XXIII. Prostorni plan općine Gračanica 2001-2021.. Natek K. antropogeografske i etnološke odlike. Federalni zavod za statistiku. Struktura stanovništva Tuzle i njena izmjena pod uticajem novijeg privrednog razvoja. magistarski rad. Položaj i stanovništvo gornjeg Podrinja. porasta broja nezaposlenih. 6... Papić K. doveli su do: promjene općinskih granica. Muzej istočne Bosne. Beograd 2005. Školska knjiga. Jugoistočna Evropa. Beograd 1980. društveno – historijski uslovi. urbanizam i prostorno planiranje. rasprave-studije-članci.. Sarajevo 2000. povećanja broja bošnjačkog. 8. smanjenja ukupnog broja stanovnika. Tuzlanski kanton u brojkama. Tuzla 2002. Zagreb 1982. povećanja opće gustoće naseljenosti.. Tuzla 1994. seminarski rad. Džafić D. Mladinska knjiga. Kulenović S. Sarajevo 2004. Zagreb 1990. Ovaj proces se u prvom redu manifestuje kroz permanentno smanjenje stope prirodnog priraštaja.

151-160 (2007-2008) Originalni naučni rad DOBNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA OPĆINE TUZLA U PERIODU 19531991. GODINE AGE STRUCTURE OF TUZLA MUNICIPALITY POPULATION IN PERIOD 1953-1991. There was change from young to old composition. structure. spol. Mr. stanovništvo. population. The main cause of demographic process of population growing old is decrease in birth rate and fertility Key words: demogeography. a konstantno je opadao udio mladog stanovništva. Dr. age. viši asistent. U posmatranom periodu došlo je do porasta starijeg i zrelog stanovništva. jer je stanovništvo prešlo put od mladog do zrelog tipa stanovništva. dob. sc. gender. Univerzitet u Tuzli SAŽETAK Dobna struktura stanovništva u općini Tuzla u periodu od 1953. redovni profesor. Edin Jahić. In this observation period ther is increase of old age population and decrease in young population. godine znatno se izmijenila. Tuzla. sc. Tuzla. . Salih Kulenović. struktura. Osnovni uzrok demografskog procesa starenja stanovništva je opadanje nataliteta i fertiliteta.Zbornik radova PMF 4 i 5. substantial changed. godine do 1991. ABSTRACT Age strukture of Tuzla municipality population in period 1953-1991. Prirodnomatematički fakultet. Ključne riječi: demogeografija.

E. izuzimajući petogodišnju dobnu grupu od 45-49. kao ogledala odgovarajućih demografskih procesa. Iz nje se vidi prošlost. godine. godine žensko stanovništvo Tuzle činilo je 50. godine. godina čini više od 35 % ukupne populacije. dok se starim smatra ono stanovništvo u kojem dobna skupina od 60. U ovom radu prezentira se ukupno kretanje dobne strukture stanovništva Tuzle od 1953. Od nje u najvećoj mjeri zavisi i reprodukcija stanovništva. stanovništvo se klasificira u tri osnovna tipa: . Kulenović. i br. zatim pokazuje broj stanovnika u pojedinim dobnim grupama. 1. i više godina. Zrela populacija je ona koja nema izrazito zastupljeno ni mlado ni staro stanovništvo u spomenutom omjeru. izuzimajući starosnu grupu 20-24. (vidjeti prilog br. i više godina čini više od 12 % ukupnog stanovništva.91 %. dok je u svim ostalim dobnim grupama brojnije žensko stanovništvo.20-59. Višak muškog stanovništva javlja se u svim starosnim grupama od 0-34.80 %).) Također i grafički prikaz (starosna piramida) nam ovo potvrđuje. Kada je dana uz spolnu i po petogodišnjim skupinama. (15. Specifični koeficijent maskuliniteta od 0-34. dok je koeficijent feminiteta bio iznad 1. otvaranje novih radnih mjesta za generacije koje pristižu itd.S. dok su najmanje bile grupe u dobi od 60-64. čita sadašnjost i nazire budućnost kretanja stanovništva. Dobna struktura stanovništva općine Tuzla Prema popisu stanovništva iz 1953. 2.0-19. godine bio je 152 . godina.) Najbrojnija dobna grupa stanovništva općine Tuzla bila je u dobi 0-4. (1990. " Na osnovu dobno-spolnog sastava stanovništva. s obzirom da je stanovništvo sa područja ove općine u navedenom periodu prošlo put od mladog do zrelog tipa stanovništva. i dalje staro (konstriktivno ili regresivno) Mladim stanovništvom smatra se ono u kojem skupina od 0.) piše: "Struktura po dobi je temeljna osobina sastava stanovništva jer pokazuje potencijalnu vitalnost i biodinamiku stanovništva nekog prostora. Jahić Uvod Dobna struktura je jedna od najznačajnijih struktura stanovništva određenog područja. godina. godina bio iznad 1. sa izuzetkom dobne grupe 45-49. do 1991.95%) i 55-59. (vidjeti prilog br.09 %. Koeficijent maskuliniteta u općini Tuzla je u dobi 0-24. 3. zrelo (stacionirano ili stagnantno) .000 u dobi 25-65. osobito fertiliteta i prosječnog trajanja života. a samim time indicira i sve potrebe društva (gradnje obrazovnih i zdravstvenih institucija. 3. a slična situacija je bila i u BiH.000. (1.) O značaju dobne strukture Friganovič M. a muško 49.60. godina (2. godina (11. možemo vidjeti da u općini Tuzla u spolnoj strukturi prevladava žensko stanovništvo (50.62 % od ukupnog stanovništva). do 19. mlado (ekspanzivno ili progresivno) . dobna je struktura osnov opće dijagnoze stanovništva. Od 35-te godine starosti veći je udio ženskog stanovništva.69%) i 15-19. godine kao i faktori koji su uslovili promjene te strukture.) Prema popisu stanovništva 1961. U dobnoj strukturi po petogodištima muško stanovništvo brojnije je u dobi od 0-24. (vidjeti grafikon br.92% od ukupnog stanovništva).

000. Specifični koeficijent maskuliniteta od 0-24.000. izuzev dobnih grupa 30-34.81% od ukupnog stanovništva). (4. godine. Veći broj ženskog nad muškim stanovništvom općine Tuzla ustanovljen je i popisom stanovništva 1981.) 153 . i Suljić A. godine. (2. godina (11.36% muškog stanovništva). (3.83%). Specifični koeficijenti feminiteta su bili od 20.64% ženskog i 60.51%) i 45-49. godine starosti iznad 1.90%) i 5-9. jer treba imati u vidu da je na području općine Tuzla 1961. a najmanje 60-64. (2004.000. Specifični koeficijenti feminiteta bili su od 35. godine (952. (10.1% domicilnog stanovništva. godine žensko stanovištvo Tuzle činilo je 50. Muško stanovništvo je bilo u većini u svim petogodišnjim dobnim grupama do 24. godine bilo svega 64. godine iznad 1. godine.642 ili 50. Najbrojnije petogodišnje dobne grupe bile su od 15-19.04%) i 30-34. godine starosti iznad 1. izuzimajući petogodišnje dobne grupe 35-39. i 40-44. godina (13. Veći broj ženskog u odnosu na muško stanovništvo općine Tuzla zabilježen je i popisom iz 1991. izuzev petogodišnje dobne grupe 45-49. i 35-39. dok se povećao procenat ostalih petogodišnjih dobnih grupa u odnosu na prethodne popise. godina.804 ili 50.000. dok od 30-te godine prevladava žensko stanovništvo.35) i 40-44. (vidjeti grafikon br.30 %. godine zbog smanjenog nataliteta. U dobnoj strukturi po petogodištima muško stanovništvo je brojnije u dobi od 0-19. godina starosti. dok su specifični koeficijenti feminiteta bili od 30. godine starosti iznad 1. Specifični koeficijent maskuliniteta od 0-29. Prema ovom popisu višak muškog stanovništva javlja se u svim petogodišnjim dobnim grupama do 29. godine starosti.000.40%). Specifični koeficijent maskuliniteta od 0-19. godine starosti bio je iznad 1.62%) i 65 i više godina (2. godina. godina u kojoj prevladava muško stanovništvo. izuzimajući dobne grupe 45-49. 28%) i 50-54.59%) i 20-24. a najmanje su bile 60-64.62% od ukupnog stanovništva općine).57%). izuzimajući dobne grupe 35-39.Dobna struktura stanovništva općine Tuzla u periodu 1953-1991. (10. (943.075 ili 49. " Najbrojnije petogodišnje dobne grupe bile su od 0-4. a najmanje su bile 60-64. (8. O tome pišu Kulenović S.24%).38%) i 5-9. (14. dok su specifični koeficijenti feminiteta bili od 25. Najbrojnije grupe po petogodištima bile su od 25-29.87%). godine (61. kada je broj muškog stanovništva bio veći. 2. godine (66.76% ženskog i 64. (5. dok je u svim ostalim petogodišnjim dobnim grupama brojnije žensko stanovništvo.17) i 35-39 godine (991.48%). a muško 49. (2.96%) i 5559. (993. a i uticajem migracionog faktora i njegovog djelovanja na spolnu strukturu. Bitno se smanjio procenat stanovništva od 0-4. (11.70 %. kada je iznosio 937.74). izuzimajući dobne grupe od 30-34. godine starosti bio je iznad 1.): "Ovakve varijacije u veličini stope maskuliniteta mogu se donekle objasniti faktorima rađanja i diferencijalnog mortaliteta prema polu. dok je najmanje bilo u dobnoj grupi od 60-64. dok je žensko stanovništvo bilo brojnije u dobnim grupama od 25.83). (vidjeti grafikon br. godine starosti bio je iznad 1.) Slična situacija je bila i u ukupnom stanovništvu BiH. godine. Popisom stanovništva 1971. godina (9.000. 4.814 ili 49 24 % muškog stanovništva). Najbrojnije petogodišnje dobne grupe bile su od 10-14.000. (1. sa izuzetkom dobne grupe 20–24. (2.000. godine starosti iznad 1.

: Spolno-dobna struktura stanovništva općine Tuzla 1991. 8 6 4 2 0 2 4 6 8 muško žensko Grafikon br. 6 4 2 muško 0 žensko 2 4 6 Grafikon br. 30-34.: Spolno-dobna struktura stanovništva općine Tuzla 1953. 15-19. 10-14.: Spolno-dobna struktura stanovništva Bosne i Hercegovine 1953. Kulenović. 2. 0-4. 40-44. E. 45-49. 40-44. 10 5 muško 0 žensko 5 10 154 . 20-24. 30-34. 0-4. godine u procentima (%) 60-64 50-54. 1. 0-4. 20-24.S. godine u procentima (%) 75 i 60-64. 30-34. 10-14. Jahić Grafikon br. 3. godine u procentima (%) 60-64 50-54.

440 ili 74.83 … … 1961 82. godine Godine Ukupno % 0-19 % 20-59 % 60 i više % nepoznato % 1953. godine dobna struktura stanovništva općine Tuzla izgleda ovako: 0-14. i br.944 4.83% (u BiH 5.95% (u BiH 46.04%) od ukupnog stanovništva.49%) i staro 5.93%).09 53.01% (u BiH 38. dok je kontingent zrelog stanovništva povećan i iznosio je 49. 10-14. Tada je mlado stanovništvo obuhvatalo svega 28.304 44.77 6.717 100.99 76.403 49.31% od ukupnog stanovništva (u BiH 44.64 530 0.69%).31 % (u BiH 53.12.549 49.: Promjene u veličini glavnih dobnih grupa stanovništva općine Tuzla u periodu 1953-1991. 25-29.547 2. Tabela br. godine Grafikon br. 1.: 98.) Kontingentu mladog stanovništva općine Tuzla prema popisu stanovništva iz 1953.: Spolno-dobna struktura stanovništva Bosne i Hercegovine 1991. godine.00 37.688 ili 14.19 3.49 1981 121.9%.6% i preko 65 godina 13.64% (u BiH 7.13% (u BiH 11.538 48.95 40. 55-59. 6. pripadalo 48.293 100. 62. Popis 1961.2004.48%) i starog stanovništva na 6.5% (ukupno 131.19 13.34 404 0.331 10.973 58.791 ili 10. (vidjeti tabelu br.00 38. godine utvrđene su značajne promjene koje pokazuju smanjenje mladog stanovništva na 35. i br.01 70.525 100. godine. godine ne pokazuje značajnije promjene u dobnoj strukturi stanovništva: mlado 44.961 46.156 28.32%). 6 4 2 muško 0 žensko 2 4 6 U okviru dobne strukture stanovništva analizirani su važniji tipovi dobne strukture stanovništva općine Tuzla i Bosne i Hercegovine u periodu 1953-1991. 40-44. 5.84 28.056 5.09% (u BiH 45. 1.22%).13 3.08 1971 107.31 3.19% (u BiH 54. Popisom 1981.618 100. 15-64. što pokazuju podaci popisa 1991.) Prema raspoloživim podacima Federalnog zavoda za statistiku.2%).69 155 .42%).33 1991 131.26%).00 42.584 58.439 100.34% (u BiH 8.65%).1%).19% (u BiH 47. a staro 4.722 6.31 7.879 45. Tendencija starenja stanovništva je nastavljena.99% od ukupnog stanovništva općine (u BiH 31. a povećanje kontingenta zrelog stanovništva na 58.00 30.78 67 0. Zrelo stanovništvo je obuhvatalo 46. stanje 31. godine u procentima (%) 70-74. godine.00 47. dok je zrelo obuhvatalo 58.919).Dobna struktura stanovništva općine Tuzla u periodu 1953-1991.84% stanovništva (u BiH 50.026 4. 2. (vidjeti grafikon br.77 % (u BiH 46.72%).: 19. zrelo 49. Popis 1971. 4. a staro 10.618 35.54%). godine pokazuje je da je kontingent mladog stanovništva u općini Tuzla smanjen na 45.

8 1961 0-19 5. 2.72 14223 0.42 2030872 46.747.49 289070 7. godine u procentima (%) 70 60 50 40 30 20 10 0 58.7 53.855 5.54 148.3 35 58. 4.S.65 1812870 47.4 46.48 340497 8.9 7.06 1971 3746111 100 1701756 45.: Promjene u veličini glavnih dobnih grupa stanovništva Bosne i Hercegovine u periodu 1953-1991.541 50.1 4. 2.332 44.34 Grafikon br.: Promjene u veličini glavnih dobnih grupa stanovništva općine Tuzla u periodu 1953-1991.459 100 1.5 46.7 8.: Promjene u veličini glavnih dobnih grupa stanovništva Bosne i Hercegovine u periodu 1953-1991. godine Godine Ukupno % 0-19 % 20-59 % 60 i više % nepoznato % 1953. Kulenović.69 2766014 54.5 54.01 2500931 53. E.2 50 40 30 20 10 0 1953. 5.6 1971 20-59 1981 60 i više 1991 Grafikon br.04 102462 2.2 49.3 4649.3 11 44.8 1953.22 11 0 1961 3277948 100 1529011 46.26 9907 0.38 1981 4124256 100 1567425 38.3 10.2 1.2 48.429.8 44.847.5 38 31.8 46.98 2066 0.32 196050 5. Jahić Tabela br.3 45.1 29 6.24 1991 4377033 100 1387399 31.9 156 . godine u procentima (%) 60 50. 6.268.2 5. 1961 0-19 1971 20-59 60 i više 1981 1991 5.93 483012 11.

godini. Popis stanovništva 1961. Breznik Dušan: Demografija – Analiza. godine. Literatura i izvori: Literatura: 1. Sarajevo. 4. Broj 1. 1972. Rezultati po naseljima i opštinama. Zbornik radova Prirodno-matematičkog fakulteta. 2004. godinu. Izvori: 1. 2006. RSZ. Statistički bilten. 1965. 1983. Stanovništvo. FZS. Univerzitet u Tuzli. Osnovni uzrok demografskog procesa starenja stanovništva je opadanje nataliteta i fertiliteta.. Godina I. 5-13. godine prešlo put od mladog (ekspanzivnog ili progresivnog) tipa stanovništva u 1953. Sarajevo. Ovo se najbolje može vidjeti po udjelu velikih starosnih grupa u ukupnom stanovništvu općine u promatranom periodu. Statistički bilten. Odsjek za geografiju. 5. SZS.. Beograd. Knjiga I. Prirodno-matematički fakultet. Jahić Edin: Demogeografske promjene u općini Tuzla od 1879. Beograd... FZS. 257. 2.. Stanovništvo po naseljenim mjestima. Školska knjiga. Na osnovu ovih podataka možemo zaključiti da su se desile velike promjene u starosnoj strukturi stanovništva u odnosu na 1991.163-172. 7. Broj 1-2. 5. 2005. 1967.. godine. Rezultati za naselja. Kulenović Salih.. stanova i poljoprivrednih gazdinstava 1991. Starost. Knjiga XI. 1959. SZS. Breznik Dušan. Rašević Miroslav: Razmatranja o populacionoj politici u Jugoslaviji. Kanton u brojkama. Sarajevo. 3. pismenost i narodnost. 1980. Suljić Alija: Spolno-dobna struktura stanovništva općine Tuzla u periodu 1961. Stanovništvo. br. 1 Deo. 8. SZS. Popis stanovništva 1953. godine Zaključak Na osnovu navedenih podataka možemo reći da je stanovništvo općine Tuzla i BiH u periodu 1953-1991. SZS. Vitalna i etnička obeležja. Univerzitet u Tuzli... 6. Naučna knjiga. Beograd.. str. Popis stanovništva i stanova 1971. Friganović Mladen: Demogeografija – Stanovništvo svijeta. Godina X.. Zagreb. 9. godini do zrelog (stacioniranog ili stagnantnog) tipa stanovništva u 1991. Popis stanovništva 1961. godina). SZS. do 2005. Došlo je do porasta starijeg (60 i više godina) i zrelog stanovništva (20-59. a i mortalitet neposredno utiče na proces starenja stanovništva. 1982. Rezultati za opštine. godini. domaćinstava i stanova 1981. a opadanje udjela mladog (0-19. 3. etnička i migraciona obeležja. Popis stanovništva. metodi i modeli. 4.-1991.) stanovništva. Beograd. Popis stanovništva. 157 . Beograd. br. 1998. 1990. Beograd. Pol i starost. Zagreb. Stanovništvo po naseljenim mjestima.. “Selimpex” Srebrenik. Magistarski rad. 1973.. Wertheimer – Baletić Alica: Demografija – Stanovništvo i ekonomski razvitak. Popis stanovništva 1953. Knjiga XI. Beograd. domaćinstava/kućanstava. Knjiga VI. Pol i starost. 1960. 2.Dobna struktura stanovništva općine Tuzla u periodu 1953-1991. Tuzla. 111. str. Podaci za opštine prema upravnoj podeli u 1953. Vitalna.

.

domaćinstava/kućanstava. Knjiga I.191 1.402 1.057 2. 25-29.807 9.143 4.689 1.067 4.784 3.809 4.541 1.771 66.199 9. 2. muško 4.729 4.146 1971.608 530.222 9. Podaci za opštine prema upravnoj podeli u 1953. 1991.925 4.875 9. Rezultati za naselja. Popis stanovništva.. 257.303. Knjiga XI.386 7.056 4.090 … 31. 111..839 4.727 3.394 3. br. Beograd.439 žensko 5.419 svega 10.159 67.412 3.275 3. 3. 552. 1.004 3.117 254.594 1.707 4. 1 Deo.. 30-34. RSZ. 60.. SZS.456 7.981 3.744 1..882 4. Beograd.120 2.526 3.. Pol i starost.188 7. SZS.949 4. muško 5.801 … 62.561 5.572 9. SZS.. Stanovništvo po naseljenim mjestima.785 2.898 11.548 1.301 32.584 5.404 9. 1973.059 5.771 2.461 9.070 4.581.833 3. 3.827 2.937 7. muško 4.329 6. 711. godine Godina Starost 0-4 5-9.522 6.756 5.585 4.809 3.857 11. 1.369 1.627 6. Beograd.477 3.874 1981.239 6.333 1.795 2. Statistički bilten.009 2.149 847. 50-54. stanova i poljoprivrednih gazdinstava 1991.293 žensko 4. 3.280 4. Starost. Sarajevo. 35.639 1.621 1. 1971.854 5.212 4..771 12.675 12.600 1.763 svega 11.Zbornik radova PMF 4 i 5.566 6.002 2.420 7.539 4.313 1. muško 4.657 11. 1998.689 2. Stanovništvo.320 2.931 5. godini.. 1967.880 12.805 5.814 svega 9. 55-59. FZS. Knjiga XI.652 1. 61.560 5.. 107.249 6.771 2.037 5. 60-64. domaćinstava i stanova 1981. 54.679 2.110 4. 52.027 1.315 4.650 3. 40-44. Rezultati po naseljima i opštinama..403 3.454 4.907 4. SZS.Popis stanovništva i stanova 1971.050 6. 45-49.853 5.762 1961. 3.363 1.236 1.754 4.804 Izvor: Popis stanovništva 1953. etnička i migraciona obeležja.260.682 9.162 195.905 8.. 15-19.382 3.756 1.814 5..642 svega 8.424 1.809 4.525 žensko 4.402 1. Vitalna.401 5.664 2. 41. Popis stanovništva.873 5.193 3..304 3. 673.023 6.782 7.843 4. 41.618 žensko 4.625 4.620 3.214 2.394 4.297.814 6.776 64.967 5.705 7. 151-160 (2007-2008) Originalni naučni rad Prilog br.390 11.075 1991.416 4.617 3. 858. 20-24.208 1. Knjiga VI.819 4.108 2.976 3.846 9. .333 404.256 5.659 12. Popis stanovništva 1961.589 4.458 1.668 11.111 8.802 3..696 4.378 9.182 8.845 1. Rezultati za opštine.567 1.533 2. … 30.461 3.563 6.828 4. pismenost i narodnost.118 4. br.436 6. Beograd.128 1491 276.803 3. Popis stanovništva 1953. 82.124 803.. Beograd.448 3. muško 6. Popis stanovništva 1961.542 2.469 1.559 1.293 Svega 9.877 2.547 131. Tabela br.161 9. Sarajevo.756 2.408 1.717 žensko 4. 121. Stanovništvo po naseljenim mjestima.: Spolno-dobna struktura stanovništva općine Tuzla po petogodištima prema popisima 1953. 1961. 3. Statistički bilten.281 1.528 2.796 4. 1983. 35-39.634 5. SZS.434 7.284 8.389 5..132 792.926 6.166 4.408.781 7.575 2.875 3. 1960.615 3. 10-14.043 977.872 2.052 5. 3.166 3.352 3. 65 i više Nepoznato UKUPNO 1953.895 12.863 9. Pol i starost. 1959.830 6.728 4.073 8.171 209.733 6.321 1.225 1. 1. 1981. Vitalna i etnička obeležja..197 982. 1965..

.

90 15-19.36 1.82 8.83 3.83 1.16 2.26 0.46 2.98 3.09 100.18 1.59 20-24.29 4.97 2.78 2.19 1. 4.04 0.49 3.93 4.78 11.78 7.00 5.80 100.46 Nepoznato … … … 0.71 2.72 7.00 49.81 10-14.95 7.19 6.85 3.65 13.57 1.19 50.00 3.04 3.99 10.28 4. 151-160 (2007-2008) Originalni naučni rad Prilog br.45 2. 1981.40 1.90 2.36 1.16 6.00 49.04 30-34.44 5.83 4.51 4.15 2.97 7. 1971.28 1. 4.72 7.97 4.51 65 i više 2.28 5.86 3.35 3.54 5.00 4.66 3..94 4.71 4. 10.96 4.02 60-64 0. 10.37 4.00 49.56 7. 1991.36 50.64 5.48 11.59 4. 1971.44 7.91 50.81 1.21 6.22 3.05 8.50 0.81 7.51 45-49.84 3.57 9.35 1.80 4.24 9.62 1.24 50.50 7.45 4.81 2.70 1.23 0.72 2.37 3.16 2.75 3.60 1.95 2.80 4.65 5.30 50.42 8.13 1.73 5.33 55-59.49 2.35 UKUPNO 100.96 7. 4.18 3.09 6.75 50-54.00 49. 5.92 6.95 4.88 1.05 1. 11.91 6.74 5.91 3.24 2.88 1.07 6.34 8.50 3.87 35-39.28 15.27 3.26 1..97 2.04 3.28 5.33 0.15 1.64 3.58 3.90 2..16 2.04 1.70 1.60 5.64 1.37 5.64 11.30 4.39 5. 7.62 1.72 5.87 4.30 8.38 1.52 10.15 8.40 25-29.27 6.48 3.16 3.04 0.00 49.80 1.07 0.73 3.70 4. 1961.70 100.74 3. 11.61 3.45 5.95 3.13 3.06 2.14 7.79 4.68 3.24 2.35 4. godine u procentima Godina 1953 1961. Starost svega muško žensko svega muško žensko svega muško žensko svega muško žensko svega muško žensko 0-4.64 100.66 5.32 2.16 2.59 10.08 5.04 9.36 1.Zbornik radova PMF 4 i 5.81 1.60 3. 1991.60 4.41 8.34 40-44.62 1.15 3.74 2.62 3.65 1.45 3.64 1.88 6.12 4.28 5.97 1.57 6.20 4. 4.30 4. 9.86 4.27 10.82 3.49 5. 2.68 3..40 1.30 4.83 3.34 7.19 5.62 2.39 1.69 14. 2.17 0.46 3.76 Izvor: Samostalna izračunavanja na bazi popisnih podataka .50 5.54 3.43 2. 1981.16 3.13 1.53 9.38 5-9.26 5.47 5.: Spolno-dobna struktura stanovništva općine Tuzla po petogodištima prema popisima 1953.35 2.41 4.08 0. Tabela br.57 5. 3.63 9.15 5.24 0.91 6.20 7.68 2.88 2.

.

74 942.2 1219.35 25-29.05 1061.1 0-4.55 1170.73 921. 814.3 1023.. 820.2 961.74 951.2 817.4 984.05 996. 985.7 1056.98 1051.1 1006.2 65 i više 652.63 891.9 792. po petogodištima.47 1292. 861. 967.59 1456. 151-160 (2007-2008) Originalni naučni rad Prilog br.01 937.7 958.2 977.71 886.5 996.52 1024.2 913.4 954. Tabela br.04 1033.27 1040. 1018.5 956. 1001.03 1049.9 1007.31 1043.35 993.05 656.9 854.19 1522.17 1008.98 998.6 969.01 1064.84 1037.87 907.3 1419.6 952.44 15-19.2 1059. 1981.Zbornik radova PMF 4 i 5.49 1516.01 968.6 971. 1033.5 Izvor: Samostalna izračunavanja na bazi popisnih podataka Godina 1991. 5.3 974.62 970.4 891.3 704. 3. 935. 1971.27 1047.99 1028. 986. 1991.5 951.73 1056.42 1102.46 1026.62 1127.06 1069.9 60-64.8 946. u općini Tuzla prema popisima 1953.36 50-54.2 991.9 . 1961. Maskulinitet Feminitet 970.25 1141.87 10-14.42.4 1016.44 1003.5 946.1 625.41 1598.97 1006.19..3 961.14 1045.61 1029.46 876. 1961.58 1026.44 1051.3 904. 1024.5 959.1 1025.93 1186.5 909.12 1035.8 40-44.0 780.4 963. 983.9 20-24.1 976.0 1049.74 30-34.0 1100.01 1031.83 1066.8 35-39.85 1084.82 1053.21 1030.1 976.99 1121.83 953.3 986.19 1040.93 1445.: Specifični koeficijenti maskuliniteta i feminiteta.85 1160. Maskulinitet Feminitet Maskulinitet Feminitet Maskulinitet Feminitet Maskulinitet Feminitet Ukupno 966.05 1004.3 779.6 943.4 975..28 1094.4 958.9 993. 1981.3 992.28 1042.99 1226.3 1040.37 1195.2 842.0 971.82 1261.5 45-49. 1013.2 1015. godine 1953.87 1121.66.2 691.8 960.39 1013.0 55-59.84 1014.36 1281.44 939.1 949.0 982. 836.09 924. 1030.54 5-9.74 1094.84 1105.72 1222.12 1015.4 913..2 974.9 686. 1082. 1971.

jula 1995. Alija Suljić. the return. koje su živjele u ovom naselju do 1991.matematički fakultet. displaced and persecuted persons. Urisići. In the second part of paper are showed families. number of families and number of family members who lived in this settlement until 1991 and sufferings of people. rat. Urisići. odnosno topografski položaj naselja. vijeka. families. godine. docent. Key words: Srebrenica. members of family during the aggression and genocide in Srebrenica in July 1995. 161 – 169 (2007-2008) Originalni naučni rad NEKE ANTROPOGEOGRAFSKE ODLIKE NASELJA URISIĆI SOME ANTHROPOGEOGRAPHICAL FEATURES OF URISIĆI SETTLEMENT Dr. godine. Abstract In this paper are presented basic geographical. zatim razvoj naseljenosti u srednjem vijeku (nekropole stećaka). broj porodica i broj domaćinstava. Prirodno . widows. Univerzitet u Tuzli Abstrakt U ovom radu prikazane su osnovne geografske. anthropogeographical development. development of population density in middle age (necropolis of tomb-stones) and population development of this settlement at the end of 19th and the beginning of the 20th century. anthropogeographical characteristics of Urisići settlement. U prvom dijelu ovog rada analiziran je geografski. i početkom 20. antropogeografski razvoj. U drugom dijelu rada prikazane su familije. prije svega. djeca siročad. povratak. Ključne riječi: Srebrenica. war. before all. porodice. historical development. u toku agresije i genocida u Srebrenici. raseljena i prognana lica. agresija. In the first part of this paper is analyzed geographical. orphans. kao i stradanje osoba.Zbornik radova PMF 4 i 5. kao i razvoj stanovništva ovog naselja krajem 19. genocid. aggression. Bošnjaci. članova pojedinih familija. . hudovice. historijski razvoj. genocide. antropogeografske karakteristike naselja Urisići. that is topographical site of settlement.

n. Glavni dio ovog naselja. što je uvjetovano općim klimatskih karakteristikama koje vladaju nad ovim područjem – manje od 800 mm kišnog taloga u toku godine. Površinska hidrografija slabo je razvijena. Mujići (620 m.).9 km2.v./ km2.v. tako da nam i sam toponim (domicilionim – ime naselja) nije poznat. smješten je u donjem dijelu istočne padine gorske kose Glize. Opće geografske karakteristike Naselje Urisići smješteno je u južnom dijelu općine Srebrenica. nedaleko od vodne akumulacije jezera Perućac na rijeci Drini.n.) i Greben (720 m. S obzirom da se radi o naselju razbijenog tipa u čiji sastav ulaze i zaseoci: Porobići (450 m.brdskoplaninskog tipa. Glavni dio naselja Nema podataka o naselju Urisići u starijim historijskim izvorima.n.7% od ukupne površine katastarske općine. općina Srebrenica. U blizini naselja nalazi se manji vodotok po imenu Rijeka u koji se slijevaju sve vode sa okolnog terena. u odnosu na hipsometrijske i orografske karakteristike . kao i manji broj potočića bujičarskog karaktera. Vjerovatno je ime naselja 1 FAO projekat. 2004.n. a od toga je 74. odnosno na pedimentima ove gore (oko 420 m. 1 Urisići. možemo konstatirati da je ovo naselje. Suljić 1. što je iznad općinskog prosjeka. godini 115 stan. Gustina naseljenosti na području katastarske općine Urisići iznosila je u 1991.4% privatno vlasništvo. topografski gledano. a obradivo 46.A. koje je stanovništvo koristilo za vodosnabdijevanje . male izdašnosti.v. U okolini naselja postoji veći broj izvora pitke vode.).). kao i geološko-geomorfološkim sklopom terena. Površina katastarske općine Urisići iznosi oko 2. 162 . Od grada Srebrenice udaljeno je oko 27 kilometara. 2006. Relativna visina između najnižih i najviših dijelova naselja kreće se između 170 i 270 metara. Oko 41% površine katastarske općine bilo je pokriveno šumom.v. Poljoprivredno zemljište zahvata 59%. od toga je 52% privatno vlasništvo.

nađena je stela sa uklesanom glavom Rimskog plemića. uglavnom sanduka. Nekropola stećaka u Urisićima. ùrija – pašnjak. U blizini te nekropole stećaka smješteno je lokalno muslimansko mezarlje u kojem su. sjeverno od naselja Urisići. 2 Ovo ime davalo se uglavnom livadama ili pašnjacima koji su se nalazila blizu rijeke. Sarajevo. a koje je već na početku osmanske okupacije Bosne prihvatilo vjeru osvajača . južno od Urisića na udaljenosti od 400 metara. zatim u Liješću i Zobištu.Neke antropogeografske odlike naselja Urisići nastalo od turske riječi urija. Treća nekropola (79 stećaka) nalazi se sjeveroistočno od Urisića. U ovom se naselju nalaze nekropole sa više od 200 stećaka 3 (u blizini Urisića i Grebena) koje su nastale u srednjem vijeku. Djelimično je oštećena jer su je mještani prije agresije na RBiH koristili kao menjik. vijeka. Na lokalitetu Ravne.: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku.str.Urisići. sa oko 15 stećaka. ili još i prije.“ Najčešći oblik stećka je sanduk. dijelom. Rimska stela . Vidi: Škaljić. To nam svakako govori da je tu živjelo bošnjačko stanovništvo koje je pripadalo Bosanskoj crkvi (Bogumilima). 163 . najkasnije u 15 stoljeću. u zaseoku Greben. Dio stećaka u selu Urisići koji se nalaze neposredno uz lokalni vodotok Rijeka. 633. 1966. A... iz čega možemo zaključiti da je područje ovog naselja bilo nastanjeno u srednjem vijeku. 4 Veća nekropola (preko 100 stećaka) nalazi se u dolini Rijeke na njenoj lijevoj obali. nalazi se na lokalitetu Liješće. „Svjetlost“. meraja. livada ili mera. očuvani nadgrobni spomenici koji potiču još iz 16. što je slučaj i sa Urisićima.islam.kataloško topografski pregled.. 2008. 2 3 4 Örü. Druga nekropola. Bešlagića: „Stećci . 2006. nisu evidentirani u djelu Š.

1953. 105 54 67. 327 185 209. Tako je. prema popisu stanovništva 1981. što je manje od ukupnog rasta stanovništva općine Srebrenica (272. Suljić 2.. ili 32. tj.6 1961. knjiga XIV.9 145 – – 23 29 5.-1991. godine je ukupno poraslo za 209%. (Suljić. Jugoslaviji) i stalnog stanovništva (svi popisi u bivšoj SFRJ). 226 119 144. g. Od ukupno 71. 2006:319).0 1910. Poljoprivredno obilježje zadržala je većina stanovništva Urisića sve do 80-ih godina 20. Tako je. Popis 1953. i 1991. do 60.) na 5... Kod jedne privredno aktivne osobe iz ovog naselja nije bila poznata djelatnost.3 Izvor: Popisi stanovništva BiH (1879. u 1953. tj.4 291 – 6 60 56 5. tj. vijeka. Stanovništvo Urisića u periodu 1879.). 1895. Nakon deset godina. šumarstvo – 5 osoba.3 1991.. str.. 185 94 118. na primjer.. godini bilo 70% nepismenog stanovništva u ukupnom stanovništvu starijem od 10 godina 7 ..4% od ukupnog aktivnog stanovništva Urisića. 121 72 77.7%). godine. I pored toga podaci se mogu uslovno upoređivati jer je ovo naselje bilo gotovo stoprocentno agrarno. 1921. U periodu 1895. Popis 1991.8 1948.8%.6 327 – – 71 62 5. 1971. u ovom naselju udio poljoprivrednog u ukupnom stanovništvu iznosio 51%. godine. 457.0 1953. sa 5. godine). domaćinstava i kuća (stanova) u naselju Urisići u periodu 1879. To se posebno odnosi na načelo prisutnog (austrougarski i popis u K. Dokumentacija FZS.-tih godina 20. industrija i rudarstvo – 11 osoba. 6 Tabela 1.3 105 – – – 22 4. Kretanje broja stanovnika. 1991.0 1981. 145 72 92. Sarajevo.6 121 – – 26 24 5. gotovo 3 puta (tabela 1). 1948.2 175 – – 31 – – 1895. 1910.. takođe 1 osoba. 1981. povećao se za 295.-1991.0 članova (u 1895. 206 104 132. 156 85 100 156 – – 24 – – 1885. 175 86 112.0 1921. Ostalo aktivno stanovništvo bilo je uposleno u sljedećim djelatnostima: građevinarstvo – 29 osoba. godine. 5 Naselje je bilo bošnjačko. Stepen pismenosti i obrazovanosti stanovništva naselja Urisići stalno se povećavao poslije Drugog svjetskog rata. godine broj domaćinstava ovog naselja povećao se za 214%. vijeka. na primjer. privredno aktivne osobe.-1991.1 – – – – 31 6. a udio aktivnog poljoprivrednog u ukupnom aktivnom stanovništvu iznosio je 58% (Suljić. godine. Stanovništvo naselja Urisići u periodu 1879. 164 .8 1971. 1885. g. a 38 godina 5 6 7 Napominjemo da su metodološka načela popisa stanovništva BiH za vrijeme austrougarske uprave. u istom periodu. saobraćaj – 1 osoba i trgovina. tako da nije bilo privremenog ili sezonskog napuštanja ovog naselja od strane privredno aktivnog stanovništva. Kraljevine Jugoslavije i socijalističke Jugoslavije bila različita.9 224 1 1 – 39 5.3 člana (u 1991. 2008.-1991. 253 141 162. došlo je do značajne promjene u ekonomskoj strukturi stanovništva ovog naselja.-1991. 1961. poljoprivredom su se bavile 23 osobe. godine.2 252 – 1 42 42 6. a prosječna veličina domaćinstava neznatno se povećala. 297 166 190. Ukupan broju kuća (stanova) u periodu 1879.. 2006:320).. Broj Nacionalnost Domaćinstva Godina Indeks rasta Broj kuća stanovnika popisa (1879=100) (stanova) prosječna svega muški Bošnjaci Srbi Ostali broj veličina 1879.6 – – – – 31 6.A.

stanovništvo ovog naselja s obzirom na dobnu strukturu pripadalo je mladoj. rezultate popisa moguće je samo djelimično upoređivati. U obzir je uzeto samo stanovništvo koje je u vrijeme popisa 1991. Siručići. To su sljedeće familije: Efendići. njihovo porijeklo i stradanje tokom agresije i genocida 1992-1995. Tako smo. Na području naselja Urisići.9%. godine poraslo je za 77. mlađem sredovječnom – 25. među kojima i 3 neporodična (samačka) domaćinstva. g. 1991. populaciji. Broj domaćinstava povećao se na 62 ili za 10. i 1991. uključujući i jednu osobu koja se izjasnila kao Jugosloven. uslovno. godine. 9 3. odnosno starost 15 i više godina kod pismenog i obrazovanog stanovništva. Suljići i Zukići. radi različite metodologije ova dva popisa stanovništva u bivšoj Jugoslaviji. među kojima i 36 osoba koje su završile četverogodišnju osnovnu školu (ili 24%). Primjera radi. mi smo izdvojili kontingent stanovništva koje bio star 10 i više godina. Mujčići. Mladom stanovništvu pridalo je 45. Istina. Prosječna veličina domaćinstva iznosila je 5. godine. godine bilo staro 15 i više godina. Karamehmedovići. Sinanovići. a živjeli su u zaseoku Greben. U narednom dijelu rada prikazat ćemo stradanje porodica i njihovih članova po pojedinim familijama. živjelo je ukupno 14 familija koje su bile grupisane u 62 domaćinstva. Dokumentacija FZS. navest ćemo.7% više u odnosu na prethodni popis. Ibrahimovići. starijem sredovječnom – 17. godine. Ibiševići. godine. i 1991. Bošnjačke familije Urisića. Mehmedovići. U toku zločina genocida ubijene su dvije osobe iz ove porodice – otac (r. Prema posljednjem popisu stanovništva u ex-Jugoslaviji. g. Sarajevo. Većina stanovništva ovog naselja bila je muškog spola. tj. Kao posljedica ubistva 8 9 Popis 1991. U naselju je bila 71 kuća (stan) koje su uništene u toku srpskocrnogorske agresije na BiH. u stanovništvu starom 10 i više godina. godine. godine. bilo je 15. bili su bošnjačke nacionalnosti. odnosno koeficijent maskuliniteta iznosio je 130. godine u ovom naselju su bile i 74 osobe koje su završile 1-7 razreda osnovne škole.9%). Svi stanovnici ovog naselja. podatke o obrazovanosti stanovništva ovog naselja iz popisa 1961. godine. progresivnoj. odnosno uporedit ćemo.) u obzir je uzimana starost 10 i više godina kod nepismenog. ublažili metodološku razliku između popisa stanovništva iz 1961. šesteročlano. a starom stanovništvu pripadalo je 11.) u obzir je uzimana pismenost i školska sprema stanovništva starog 10 i više godina. što je za 10% više u odnosu na popis 1981. Memiševići. godine.0%. 165 . u prvom slučaju (popis 1961. Dakle. Porobići.) i sin (r. kao i 1 osoba koja je završila osmogodišnju osnovnu školu. 8 Pored pismenosti. među kojima i 56 osoba koje su završile osmogodišnju osnovnu školu (ili 21. Efendići – porijeklom su iz Srebrenice.Neke antropogeografske odlike naselja Urisići kasnije. Hrustići. u naselju je bilo ukupno 256 osoba starih 10 i više godina. Prema popisu stanovništva 1991. tj. djelimično.6 godina. Prosječna starost stanovništva ovog naselja 1991.4%. godine iznosila je 28. od toga je 67 osoba završilo 4-7 razreda osnovne škole. domaćinstvo. godini bilo je 150 osoba starih 10 i više godina. 1949. u ovom naselju bilo je 327 stanovnika (od toga 185 osoba muškog spola). tj. 2008. Trideset godina kasnije. rastao je i stepen obrazovanosti stanovništva Urisića. S obzirom da raspolažemo podacima o starosti svakog stanovnika naselja Urisići. 1991.3. uglavnom žena. Mujići. pojedinačno prema popisu 1991. a u drugom slučaju (popis 1991. godine. U 1961. prema popisu stanovništva 1991. Stanovništvo naselja Urisići u periodu 1948. 1976.4%.-1991.). Bilo je samo jedno porodično. 1991. Neku od srednji škola završilo je 18 osoba iz ovog naselja.6% nepismeni osoba.3% od ukupnog stanovništva Urisića.3 člana.

Dakle. Suljić nosioca domaćinstva (glava domaćinstva). ubijene su dvije osobe iz ove familije. jedna žena je ostala hudovica. g. a bila su dva domaćinstva. bila je oženjena i imala je troje malodobne djece. Bilo je samo jedno porodično domaćinstvo sa šest članova. a živjeli su u glavnom dijelu naselja. 1974. godine. Na početku agresije na RBIH ubijena je jedna maloljetna osoba muškog spola.3 godine. 10 Mehmedović (Mehmed) Bajro. a iza njega je ostala hudovica sa četvero siročadi – prosječne starosti 12. rođena 1957. U toku genocida ubijen je osnivač ove familije. ukupno su ubijene 4 osobe iz ove familije. Iza ubijenih ostale su tri hudovice i šestero djece siročadi – prosječne starosti 9. a bila su četiri porodična domaćinstva koja su ukupno brojala 18 članova. Ubijen je 1993. To znači da su iz jedne porodice. godine. Preživjeli članovi ove porodice danas žive u SAD-u (2 člana).0 godina.7 godina. Ibrahimovići – živjeli su u Urisićima. 166 . među kojima i jedna djevojka. Memiševići . suprug). Starija ubijena osoba muškog spola. U toku genocida ubijen je nosilac porodičnog domaćinstva (otac. Bilo je samo jedno porodično domaćinstvo sa dva člana (stariji supružnici). Preživjeli iz ove porodice nastanili su se u Federaciji BiH. Njemačkoj (1 član) i BiH. jedna hudovica sa četvero. među kojima otac i sin. dva brata i sestra. Svi članovi ove porodice vratili su se u Urisiće. godine. Tokom agresije na RBiH.3 godine. Domaćinstva su osnovala tri brata i srednji sin od najstarijeg brata. tj. U toku genocida ubijene su dvije osobe muškog spola. a neki članovi su u inostranstvu. a druga sa dvoje djece siročadi. rođen 1928.) ubijen je nosilac (suprug) ovog domaćinstva. zaseok Prohića. iz okoline Užica.živjeli su u Urisićima. Ibiševići – porijeklom su iz Višegrada (rodonačelnik doselio u toku II Svjetskog rata. rođen 1956. kao pripadnik vojske Austrougarske monarhije i nije imao djece.A. a dio se iselio u inostranstvo (Holandija i Irska). vjerovatno. dva brata (r. a jedno dijete siroče. U toku genocida ubijene su tri osobe muškog spola. je usvojen od strane daidže – Hrustić Muje. prosječne starosti 11. bježeći ispred četnika). r. jedno samačko. godine u četničkoj zasjedi. Hrustići – živjeli su u Urisićima. a porijeklom su iz Gladovića (općina Srebrenica). Dio preživjelih članova iz ove familije naselio se u općinama FBiH. Tokom agresije na RBiH niko nije stradao iz ove porodice. a u genocidu ubijen je sin (jedinac) koji je živio u Srebrenici. poslije 2002. jedna osoba se vratila u Srebrenicu. godine. tj. i 1977. 1993. a porijeklom su. na putu prema Srebrenici. ubijene tri osobe. godine. 10 U toku agresije na BiH (1993. koji je bio vojni penzioner Austrije. amidžić i amidžična.). a porijeklom su iz Grujčića. koji su također braća ranije ubijene ženske osobe. a neki su se iselili u SAD-e. Urisićima. Ova familija brojala je sedam porodičnih domaćinstava koja su ukupno imala 36 članova. 1936. prosječne starosti 45. godine. općina Lukavac (1 član). koja su ukupno imala 9 članova. rođena 1978. domaćinstvo najmlađeg od tri brata. godine u Gladovićima. Preživjeli članovi ove porodice nastanili su se u općinama Federacije Bosne i Hercegovine. Mehmedovići – živjeli su u Urisićima. Karamehmedovići – živjeli su u Urisićima.

Neke antropogeografske odlike naselja Urisići Dio preživjelih iz ove familije (3 osobe) vratio se u Urisiće, a jedan dio se naselio u općinama FBiH, a ostali su se iselili u neke evropske (Švedska) i prekomorske zemlje (SAD-e). Mujčići - živjeli su u Urisićima, a porijeklom su iz Osmača. Bila su četiri domaćinstva, jedno samačko i tri porodična, sa ukupno 16 članova. U toku genocida ubijena je jedna mlađa osoba muškog spola (r. 1972. g.), član peteročlanog domaćinstva. Preživjeli članovi ove familije naselili su se u Lukavcu (FBiH), a neki su se iselili u SAD-e. Mujići - živjeli su u zaseocima Mujići i Greben, a bilo je osam porodičnih domaćinstava koja su ukupno brojala 52 člana. Tokom agresije na RBiH, tj. 1993. godine, ubijene su dvije osobe iz ove familije; starija muška osoba, r. 1904. i sredovječna ženska osoba, majka troje malodobne djece, rođena 1948. godine. U toku genocida ubijeno je 11 osoba muškog spola, iz familije Mujić, prosječne starosti 42,5 godina. Kao posljedica genocida, odnosno masovnog ubijanja muškog stanovništva, ostalo je 5 žena hudovica (jedna hudovica sa četvero, a druga sa dvoje siročadi) i 9. djece siročadi, među kojima i troje djece bez oba roditelja. Prosječna starost djece siročadi bila je 10,4 godine. Preživjeli članovi porodica iz familije Mujić naselili su se, uglavnom, u općini Srebrenik, nešto manje u općini Ilijaš i Gračanica, a dio njih iselio se u Austriju, Francusku, Njemačku i SAD-e. U zaseok Greben vratile su se samo dvije porodice. Porobići – živjeli su u zaseoku Porobići, a porijeklom su iz okoline gradskog naselja Dervente. U zaseok Porobići, koji je po njima dobio i ime (antroponim), doselili su se u drugoj polovini 19. stoljeća. Bilo je 6 porodičnih domaćinstava koja su ukupno brojala 28 članova. Na početku agresije na RBiH ubijena je mlađa osoba muškog spola, rođena 1966. godine, a 1994. godine ubijena je starija osoba muškog spola (amidža od ranije ubijene osobe), rođena 1926. godine. Iza ubijenih ostale su dvije hudovice i dvoje djece siročadi; djeca od mlađe ubijene osobe. U toku genocida, jula 1995. godine, ubijeno je 8 osoba muškog spola iz ove familije, među kojima i jedno dijete, prosječne starosti 40,4 godine. Iza žrtava genocida ostalo je 6 hudovica i 5. djece siročadi – prosječne starosti 6,0 godina. Većina preživjelih iz ove familije naselila se na područje Federacije Bosne i Hercegovine, a dio njih se iselio i izvan granica Bosne i Hercegovine. Sinanovići – živjeli su u Urisićima, a porijeklom su iz okoline Užica iz kojega su protjerani tokom 19. stoljeća. Bilo je samo jedno porodično domaćinstvo sa ukupno devet članova. U toku genocida ubijene su tri osobe muškog spola iz ove porodice (otac i dva sina), a jedna žena (supruga od nosioca domaćinstva) ostala je hudovica sa jednim djetetom-siročetom. Samo jedan član iz ove familije, u postratnom periodu zasnovao vlastitu porodicu, vratio se sa porodicom u ovo naselje, a drugi član iz ove familije, najstariji sin, iselio se u Austriju. Siručići – živjeli su u zaseoku Porobići, a porijeklom su iz Voljavice (općina Bratunac) iz koje su se doselili u prvoj polovini 20. stoljeća. Bilo je jedno porodično domaćinstvo sa ukupno tri člana. U toku genocida, jula 1995. godine, ubijen je nosilac domaćinstva (suprug, r. 1940.), a supruga je ostala hudovica. Suljići - živjeli su u Urisićima, a porijeklom su iz okoline Zenice iz koje su se doselili sredinom 19. vijeka. Ova familija brojala je 21 domaćinstvo, među kojima i jedno samačko, koja su ukupno imala 108 članova. Porodice sa ovim prezimenom bile su najbrojnije i činile su oko 1/3 od ukupno stanovništva naselja Urisići. Tokom agresije 167

A. Suljić na RBiH ubijeno je 8 osoba iz ove familije, prosječne starosti 24,4 godine, među kojima i jedna djevojčica i jedan dječak. Iza žrtava agresije ostale su 3 hudovice i 5. djece siročadi – prosječne starosti 6,4 godine. U toku genocida ubijena je 21 osoba muškog spola iz ove familije, prosječne starosti 36,5 godina, među kojima i dvije maloljetne osobe. Kao posljedica masovnog ubijanja muškog, uglavnom oženjenog stanovništva, ostalo je 15 hudovica i 22 djeteta siročeta – prosječne starosti 8,7 godina. Jedna dio porodica iz familije Suljić vratio se u Urisiće, oko 6 porodica sa ukupno 20 članova, a veći dio naselio se u općinama FBiH, kao što su: Ilijaš, Lukavac, Srebrenik, Sarajevo, Tuzla, Živinice i dr. Dio porodica živi u Brčkom, distriktu BiH, a dio u općini Bratunac i gradu Srebrenici. Neki od članova ove familije iselili su se iz Bosne i Hercegovine i nastanili se u Danskoj, Kanadi, SAD-a i dr. Zukići - živjeli su u zaseoku Greben, a porijeklom su iz susjednog sela Karačići, u koje su doselili iz Crne Gore. Ova familija brojala je 5 porodičnih domaćinstava koja su ukupno imala 32 člana. U toku genocida ubijeno je 11 osoba muškog spola iz ove familije, prosječne starosti 31,2 godine, među kojima i tri maloljetne osobe. Kao posljedica genocida, odnosno masovnog ubistva osoba muškog spola, uglavnom oženjenih, ostalo je 7 hudovica i 8. djece siročadi – prosječne starosti 5,0 godina. U zaseok Greben vratile su se samo tri osobe iz ove familije; dva domaćinstva, jedno samačko. Ostali preživjeli članovi porodica iz familije Zukić nastanili su se, većim dijelom, na području općina Federacije BiH (Ilidža, Ilijaš. Sarajevo, Zavidovići i dr.), a neki su se iselili izvan BiH; Njemačka, SAD-e i dr.

Zaključak Prema popisu stanovništva 1991. godine u naselju Urisići živjelo je ukupno 14 familija koje su bile grupisane u 62 domaćinstva (3 samačka) koja su ukupno imala 327 članova. To su sljedeće familije: Efendići, Hrustići, Ibiševići, Ibrahimovići, Karamehmedovići, Mehmedovići, Memiševići, Mujčići, Mujići, Porobići, Sinanovići, Siručići, Suljići i Zukići. Tokom agresije na RBiH, u periodu 1992-1993. godine, ubijeno je ukupno 16 osoba iz ovog naselja, prosječne starosti 34,3 godine, među kojima i tri osobe ženskog spola, kao i tri maloljetne osobe. Iza ubijenih, odnosno žrtava agresije, ostalo je 7 hudovica i 10. djece siročadi – prosječne starosti 7,0 godina. U toku genocida u „zaštićenoj zoni UN Srebrenica“, jula 1995. godine, ubijeno je ukupno 65 osoba muškog spola iz ovog naselja, prosječne starosti 37,3 godine, među kojima i 7 maloljetnih osoba – djece. Kao posljedica masovnog ubistva muškog stanovništva u toku genocida, ostalo je 40 žena hudovica i 55. djece siročadi – prosječne starosti 8,7 godina. Dakle, tokom agresije i genocida ukupno je ubijena 81 osoba iz ovog naselja, ili 25 % od ukupnog prijeratnog stanovništva. U periodu 2002.–2005 godine, uz pomoć vlade Federacije BiH, kao i drugih organizacija, obnovljeno je 19 kuća, tj. izgrađene su nove kuće. Do kraja 2005. godine u naselje Urisići se vratilo 14 domaćinstava koja ukupno broje 40 članova. Više od 70 osoba iz ovog naselja živi izvan Bosne i Hercegovine, uglavnom u SAD-a i zapadnoj Evropi, a ostali preživjeli iz ovog naselja naselili su se u općinama FBiH.

168

Neke antropogeografske odlike naselja Urisići Izvori i literatura 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Tabela praćenja povratka, urađenih objekata i infrastrukture po MZ, naseljima, kao i naziv organizacije koje su donirale sredstva, Služba za povratak opštine Srebrenica, 2006.; FAO projekat, «Inventar stanja zemljišnih resursa u Bosni i Hercegovini u poslijeratnom periodu» Opština Srebrenica, 2004. (CD-ROM); Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica. Baza podataka o raseljenim osobama i izbjeglicama, Sarajevo, 2005. (CD-ROM); Odjeljenje za privredu i društvene djelatnosti, općina Srebrenica, 2005. (CDROM); Odsjek za rekonstrukciju i povratak, općina Srebrenica, 2006. (CD-ROM); Popis stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gazdinstava 1991. godine, (dio podataka na CD-ROM-u za općinu Srebrenica); Baza poginuli i nestalih Srebreničana, žrtava agresije i genocida, 1992-1995. godine (CD-ROM); Razna dokumentacija Federalnog zavoda za statistiku o podacima popisa stanovništva Bosne i Hercegovine u periodu 1879.-1991. godine; Suljić, A. (2006.): Stanovništvo i naselja općine Srebrenica, Univerzitet u Tuzli, (doktorska disertacija).

Podaci sa Interneta:

1. Preliminarni spisak nestalih i ubijenih osoba u Srebrenici 1995. godine.

Preuzeto: http://www.srebrenica-zepa.ba/srebrenica/spisak.htm (13.04.2006.)

2. http://www.un.org/icty/bhs/latest/reports.htm (3.3.2006.) 3. Udruženje žena Srebrenice i Žepe, Preliminarni spisak nestalih i ubijenih osoba
u Srebrenici 1995. godine. http://www.srebrenicazepa.ba/srebrenica/spisak.htm (22.08.2006.), 4. Vlada RS, Dodataka izvještaju od 11. juna 2004. godine o događajima u i oko Srebrenice od 10. do 19. jula 1995. godine, http://www.vladars.net/pdf/srebr_final_s_l.pdf (22.08.2006.)

169

Zbornik radova PMF 4 i 5, 171 – 185 (2007-2008)

Originalni naučni rad

PRIHVAT BOŠNJAČKIH PROGNANIKA I IZBJEGLICA U TUZLU ZA VRIJEME RATA 1992.-1995. GODINE – PRILOG PROUČAVANJU PRISILNIH MIGRACIJA BOSNIAK REFUGEES AND DISPLACED PERSONS HOSTED IN TUZLA DURING THE WAR 1992-1995. - ADDITION TO EXAMINATION ON FORCED MIGRATIONS Dr. Adib Đozić, vanredni profesor, Filozofski fakultet Univerzitet u Tuzli, Dr. Alija Suljić, docent, Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Tuzli Abstrakt Jedna od najizraženijih posljedica rata protiv bosansko-hercegovačkog društva i države jeste i problem prognanih i izbjeglih lica. Ova destruktivna posljedica rata, iako prisutna na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine, najizraženija je bila u područjima gdje je vršeno etničko čišćenje bošnjačkog stanovništva (područja: Bosanske Krajine, istočne Hercegovine, Bosanske Posavine, Bosanskog Podrinja i dr.) i na kraju 1995. g izvršen genocid (Srebrenica). U proljeće 1992. g. u Tuzlu pristiže veliki broj prognanika i izbjeglica iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. Krajem 1992. g u Tuzli je već boravilo i bilo zbrinuto 50.615 prognanih i izbjeglih lica. Broj prognanih i izbjeglih u Tuzli se svake ratne godine povećavao, da bi krajem 1995. godine dostigao cifru od 68.349 prognanih i izbjeglih lica. Od toga u privatnim individualnim objektima bilo je smješteno 62.530 i objektima kolektivnog smještaja 5.819 lica. Do povećanja broja prognanih u odnosu na kraj 1994. g dolazi, zbog počinjenog zločina genocida nad Bošnjacima u Srebrenici jula 1995. g. Ključne riječi: Prognanik, izbjeglica, raseljena osoba, prihvat prognanika, rat, Tuzla, Bosna i Hercegovina. Abstract One of most expressive consequence of the war against BiH society and the state is the problem of refugees and displaced persons. This destructive consequence of the war, although visible at the whole area of Bosnia and Herzegovina, is significant at the areas where ethnical cleaning of Bosnian population has been done (Bosanska Krajina, Eats Herzegovina, Bosanska Posavina, Bosansko Podrinje ...etc) and finalized with the genocide in Srebrenica in 1995. In the spring in 1992 in Tuzle came significant number of refugees and displaced persons from all the parts of Bosnia and Herzegovina. By the end of 1992. in Tuzla already have been settled 50.615 refugees and displaced persons. Number of refugees and displaced persons in Tuzla increased and by the end of 1995 was 68.349. From that number 62.530 person were settled in private houses and 5.819 persons in collective capacities. Increasing of the number of refugees and displaced persons was noted by the end of 1994. and min reason was the genocide at the Bosnian in Srebrenica in July 1995. Key words: Refugees, displaced person, shelter of refugees and displaced persons, war, Tuzla, Bosnia i Herzegovina.

A. Đozić, A. Suljić Uvod Rat koji je vođen protiv bosansko-hercegovačkog društva i države 1992.-1995. godine, karakterizira nekoliko specifičnih društveno-historijskih uzroka i društvenopraktičnih posljedica. Jedna od najizraženijih posljedica rata protiv bosanskohercegovačkog društva i države jeste i problem prognanih i izbjeglih lica. Ova destruktivna posljedica rata, iako prisutna na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine, najizraženija je bila u područjima gdje je vršeno etničko čišćenje bošnjačkog stanovništva (područja: Bosanske Krajine, istočne Hercegovine, Bosanske Posavine, Bosanskog Podrinja i dr.) i na kraju 1995. g izvršen genocid (Srebrenica). Najveći broj ovih prognanika i izbjeglica, i ne samo njih, svoje privremeno boravište našao je u Tuzli i okolnim gradovima. Mi ćemo u ovom radu prezentirati najznačajnije podatke o prihvatu bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu, ali i ukazati na njihov razmještaj na području cijelog Tuzlanskog kantona. To je neophodno iz razloga što se slučaj Tuzle ne može posmatrati izolovano od njezinog prirodnog i kulturno-tradicijskog okruženja. Istaći ćemo i neke osnovne karakteristike društvene sadržajnosti načina i uslova života prognanih i izbjeglih u Tuzli. Da bi smo u potpunosti mogli razumjeti cjelokupnost fenomenologije postavljenog problema, neophodno se prethodno upoznati sa prijeratnom demografsko-etničkom strukturom stanovništva Sjeveroistočne Bosne, čiji je administrativni i privredni centar bila, upravo, Tuzla. I Demografsko-etnička sadržajnost regije sjeveroistočna Bosna 1991. godine Bosna i Hercegovina tokom hiljadugodišnje povijesti, izuzimajući kratkotrajne periode izvan bosanskih uticaja, kao što su agresije, razvijala se kao «prirodna» i skladna, ekonomski, kulturno, etnički i politički povezana cjelina vlastitih regija. S druge strane, pojedinačni razvoj bosanskohercegovačkih regija bitno je zavisio od razvoja Bosne i Hercegovine kao «organske» cjeline. Regija sjeveroistočne Bosne (Prilog 1), ne predstavlja nikakav izuzetak, naprotiv, predstavlja samo jednu od bosanskohercegovačkih regija, čiji je razvoj bitno uslovljen, između ostalog, demografskim, ekonomskim, teritorijalnim i administrativno–upravnim ustrojstvom regije u svim segmentima organiziranja društva i države. Sjeveroistočna Bosna je prostor veličine 6820 km2 i čini 13,3% površine Bosne i Hercegovine. Prema popisu stanovnika 1991. god. ovdje je u 19 opština živjelo 950.808 stanovnika što je činilo 21,8% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine (tabela 1).

172

1 532 340 1 477 1248 1. kulturnog.  u prijeratnom periodu.4 56.1 950808 84271 8.1 27572 75.6 3. 1 Opština Bijeljina Bratunac Brčko Gračanica Gradačac Kalesija Kladanj Lopare Lukavac Orašje Srebrenica Srebrenik Šekovići Tuzla Ugljevik Vlasenica Zvornik Živinice Banovići Ukupno Hrvati Bošnjaci svega % svega % 33619 40 0.25.1 19162 72. godine ) i to u nivou od 42.1 326 3. U tom.3 34.  gustoća naseljenosti je neujednačena i kreće se od 49 stan.1 1 2.7 703 277 1. Odnos prosječne stope rasta bosanskohercegovačkog stanovništva i stanovništva regije sjeveroistočne Bosne u periodu 1948-1961.9% u Tuzli. do 1991. str. godine.9 11990 36. kao posljedica. pa do 1992.7 30528 74.  regija sjeveroistočne Bosne u odnosu na Bosnu i Hercegovinu u prijeratnom periodu imala je natprosječnu stopu rasta stanovništva 2 .1 33137 79.3 26590 550 2.9 1105 129 1. u općini Tuzla. god.189 stanovnika. godine: Sjeveroistočna Bosna – 2.2 54783 3976 7.Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu za vrijeme rata 1992-1995.1 1.  značajne su razlike u tempu rasta stanovništva među opštinama regije od 0. zabilježen je u posljednjem međupopisnom razdoblju (1981.2 11621 72.1 18727 55.4 1.1 96988 492 0.Nacionalni sastav po naseljima. sa područja sjeveroistočne Bosne iselilo se gotovo 135.7 6285 290 1. godine Tabela 1.8 38080 66.6 56. Ekonomski institut Tuzla.6 1.000 stanovnika.7 28367 21308 75.4 17 28. Klapić: Tuzla kao razvojni centar sjeveroistočne Bosne.9% 524901 55% ukupno Srbi svega 11475 57389 18128 13558 11221 7659 3952 18243 12169 4235 8315 5308 9030 20271 14468 14359 30863 3525 4514 268682 % 34.5 30229 31. SZS.2 48102 59.6 2.6 9629 10 0.3 134 21995 16.4 2. Državni zavod za statistiku.3 44017 80. 173 .1 1.2 87627 22252 25.8 2.3 16070 36 0. Najveći negativni saldo migracija. .6 1315 1436 2. regija sjeveroistočne Bosne je emigraciono područje.» 3 1 2 3 Stanovništvo Bosne i Hercegovine.2 305 380 1 361 1203 2.2 1. Bosna i Hercegovina – 1.8 41809 35 0.9 22. M. prije svega privredne nerazvijenosti i vrlo nepovoljne industrijske strukture.8 18.5 62669 47.7 1.5 960 2130 3. Zagreb. univerzitetskog.6% Kompariranjem ovih pokazatelja uočavamo nekoliko značajnih demografskih karakteristika regije:  multinacionalna i multikonfesionalna sadržajnost regije odražava multinacionalnu sadržajnost bosanskohercegovačke države i rezultat je ukupnog društveno – historijskog razvoja bosanskohercegovačkog društva.2 40896 2752 6.7 1. Izvor: Popisi stanovništva.1 21535 64.8 15.7 346 4426 4.2 2./km2. Beograd.2 10241 40 33942 39 0.2 20.5 423 38 6. do 1991.4% u Loparama i Šekovićima do 13. zdravstvenog i administrativnog centra regije.1 59134 132 0.8 458 3424 6 1238 626 2. god. 103.1 21.4 131618 20398 15.3 32537 1263 3.4 4.5 2899 1530 2.3 14. gotovo četiri decenije dugom razdoblju. Nacionalna Struktura Stanovništva regije sjeveroistočne Bosne 1991.3 2.9 19. Negativni migracioni saldo ove regije zabilježen je u svim međupopisnim razdobljima od 1953. Tuzla. Ovako visok tempo rasta Tuzle je uslovljen prije svega doseljavanjem iz okolnih opština zbog uloge Tuzle kao privrednog.  ova regija je najnaseljenije područje u Bosni i Hercegovini.2 42599 72 56581 8613 15.7 13 93.95. 1995. što predstavlja odliv 42% prirodnog prirasta u tom periodu.9 1135 1928 7.1 59. 2002 god.5 1455 275 0.4 38617 44.3 436 48174 5% 24780 Ostali % 1 4.7 36666 38 0.6 4452 5731 6./km2.7 22.5% Jugosloveni svega % svega 223 0.2 81295 122 0.2 2.1 1.2 33856 59.7 184 583 1. u općinama Kladanj i Šekovići do 430 stan.1 1893 6.6 25587 56 0.9 57070 2159 3.

kriptoizirana njihova historija. stigao Arkan sa grupom uniformisanih i dobro opremljenih snaga i počeo sa ubijanjem bošnjačkih civila. po ulicama. Napadane su po pravilu općine sa većinskim bošnjačkim 4 U kategoriji prinudno migriralog stanovništva neophodno je razlikovati dvije kategorije. 2. Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu. rijetki su živi narodi na planeti koji su dulje i bezobzirnije «osporavani» u nacionalnom smislu. Suljić Ovaj «prirodno» uspostavljeni (sedimentirani) sklad međuzavisnosti razvojnih činilaca prirodnih resursa i predratne društveno . u Bijeljinu je. isplanirale. među njima je bio i Arkan. policije i parapolicijske formacije). a onda su redom. nekada otvorenih. Đozić. Čekić. zatim Brčkog (početkom maja 1992.-1995.). radeći blisko sa srbijanskim MUP-om. po istom scenariju nastavljeni progoni i ubijanja i u drugim. rušenja. Arkan se grlio sa Biljnom Plavšić dok su sa strane. marta/1. ubijanja. ležali leševi ubijenih Bošnjaka. godine Arkanovi Tigrovi su stigli u Zvornik. godine. Subjekti izvanbosanskih velikodržavnih projekata (države. g. paramilitarne formacije. pokušaja stereotipnog prikazivanja karaktera rata protiv bosansko-hercegovačkog društva i države. aprila 1992. dezavuirani. isto.(…).ekonomske.”(S. godine. organizirale i izvele rat protiv bosansko-hercegovačkog društva i države 5 .) 174 . kao što je to slučaj sa Bošnjacima. Tada su Arkanove oružane formacije. Čekić. paljenja i sl. Doista. Prognanici su ona kategorija građana koji su ratnim operacijama nasilno protjerani iz svojih domova. etničko – kulturne.-1995. od kojih su svi nastradali. pored jedinica JNA.» 6 Počelo je u Bijeljini. godine Zbog sve prisutnijih. maja). srpske Teritorijalne odbrane i drugih srpskih formacija. U tu kategoriju spadaju i oni pojedinci i grupe koji su svoja mjesta življenja napustili a da u njima i nije bilo neposrednih ratnih dejstava. progona.-11. Početkom aprila 1992. Nadamo se da će neumoljive društvene činjenice iznesene u ovom radu doprinijeti dekriptoiziranju. Željko Ražnatović . neophodno je istaći uzroke «dolaska». jer su im ono bili porušeni ili zapaljeni tokom ratnih dejstava. bježi ili pak biva prognana iz mjesta svog življenja. kako bi realizirali svoje političke i ideološke ciljeve. odnosno reafirmaciji znanstvenih činjenica o događajima u Bosni i Hercegovini. što su zabilježile i TV kamere. A. a kad su se ostali povukli u džamiju za njima je bačeno više bombi. generalu Praščeviću (koji je na Arkanov raport vojnički uzvratio).A. klanja. predao je raport komandantu bijeljinskog garnizona. uključujući i Šešeljevce.. a time i o Tuzli u periodu 1992-1995. Izbjeglice su ona kategorija ljudi koji su svoje mjesto življenja napustili prije izbijanja ratnih sukoba. str.Arkan. već širom Bosne i Hercegovine. 2004. Sarajevo. 6 “Grupe Arkanovaca su zajedno sa Šešeljevcima i pripadnicima JNA. rukovođeni ideologijom „jedna nacija jedna država“ projektirale su. »U toku 31. adekvatniji je izraz bijega od nasilne smrti prognanih i izbjeglih 4 Bošnjaka u Tuzlu i ostale gradove i sela pod kontrolom Armije Bosne i Hercegovine. nastavile sa zločinima nad Bošnjacima Bijeljine. 287-288. zaklale dva lica naočigled prisutnih. aprila 1992. religijske. socijalne. II Progon (etničko čišćenje) nesrpskog stanovništva iz Bosanskog Podrinja i Bosanske Posavine 1992. U zauzimanju Zvornika (8. učestvovale su i Arkanove jedinice i ubile mnogo civila. gdje Srbi nisu imali većinu. ali u pravilu perfidno prikrivenih.) i drugih mjesta. Izvanbosanski subjekti destrukcije bosansko-hercegovačkog društva u proljeće 1992. Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava. ne samo gradovima sjeveroistočne Bosne. počeli su sa programima zla (zastrašivanja. spolne i starosne strukture stanovništva regije sjeveroistočne Bosne narušen je ratom protiv bosansko-hercegovačkog društva i države 1992. nakon izlaska muslimanskih vjernika iz Sulejmanije džamije. 5 O agresiji na Bosnu i Hercegovinu opširnije pogledati u: S. armije. Kriterij za ovakvo klasificiranje jeste razlog (uzrok) zbog koga pojedinac ili grupa napušta. te zbog toga proganjani i ubijani. međunarodni kriminalac. Vođa Arkanovaca.

Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu za vrijeme rata 1992-1995. godine stanovništvom, upravo da bi se izvršilo etničko čišćenje 7 prostora od nesrpskog življa. Nakon pokolja i ubijanja u Bijeljini i Zvorniku, nastavljeno je istim metodama i sredstvima u Bratuncu, Vlasenici, Srebrenici, Rogatici, Foči, Višegradu i drugim gradovima. U većini operacija etničkog čišćenja bošnjačkog življa učestvovali su zajedno JNA (posebno Užički korpus), te razne parapolicijske i paramilitarne grupe 8 , koje su također, bile organizirane i opremljene od JNA. Goloruko civilno stanovništvo nije imalo drugog izbora nego bježati i potražiti utočište u Tuzli i drugim slobodnim gradovima (prilog 2).

III Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu Općina Tuzla je jedna od 13 općina Tuzlanskog kantona, konstituisanog u procesu kantonizacije Federacije Bosne i Hercegovine 1994. godine. Od predratnih 307 km2 površine, današnja površina općine je nešto manja i iznosi 294 km2. Tuzla predstavlja administrativno sjedište Tuzlanskog Kantona. Pored toga što je administrativno sjedište kantona, Tuzla je njegov i privredni, kulturni i naučnoobrazovni centar. Tuzlanski kanton, kome općina Tuzla institucionalno pripada, obuhvaća 39% teritorije regiona Sjeveroistočna Bosna. Ova činjenica nepovoljno utiče na razvoj, ne samo grada Tuzle, Tuzlanskog Kantona, već i cijele regije Sjeveroistočne Bosne. Od strane UNHCR 1998. godine Tuzla je proglašena “Otvorenim gradom “ što

7

8

Etničko čišćenje je posebna vrsta (ratnog) zločina kažnjivog prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju ratnog zločina genocida(Rezolucija UN 260A, III,9. decembra 1948. godine). Nažalost, termin etničko čišćenje se koristi i kao eufemizam za genocid. Dakle, upozoravamo na razlikovanje pojmova etničko čišćenje i genocid. “Na osnovu raspoloživih podataka može se utvrditi da su u agresiji i drugim zločinima u Republici Bosni i Hercegovini sa teritorije Srbije i Crne Gore učestvovale sljedeće oružane formacije i grupe: Arkanovci, Šešeljevci, Beli orlovi, Rojalisti, Srpska garda, Vukovarci, specijalci Saveznog sekretarijata za unutrašnje poslove, specijalci Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije, Martićevci, Žute ose i dr.(Isto, str. 872.)

175

A. Đozić, A. Suljić potvrđuje kontinuitet ovog grada u čuvanju tradicije otvorenosti za drugo i drugačije i uvažavanja drugog i drugačijeg. Poznato je da je rat u Sloveniji i Hrvatskoj počeo prije rata protiv Bosne i Hercegovine i da prve izbjeglice u Tuzlu stižu upravo iz Slovenije i Hrvatske. Uviđajući taj problem, Ratno predsjedništvo općine Tuzla formira „Štab za izbjeglice“ u avgustu 1991. godine. Upravo u to vrijeme pristižu u Tuzlu prvi prognanici i izbjeglice ratom zahvaćenih područja bivše Jugoslavije. Sastav štaba je bio multietnički. U njegov rad aktivno su bili uključeni predstavnici Civilne i Socijalne zaštite, te predstavnici Crvenog krsta i Teritorijalne odbrane Skupštine općine. Ovaj organ je otvorio prve kolektivne centre za smještaj prognanika i izbjeglica, vodio brigu o ishrani i ostalim potrebama raseljenog stanovništva. Zbog, kako smo već istakli, agresije na Bosnu i Hercegovinu, prije svega na područje Bosanskog Podrinja (Bijeljinu, Zvornik, Bratunac, Vlasenicu i druge gradove) i zločina koji su vršeni nad civilnim stanovništvom (rušenje i paljenje kuća, progono i ubijanja, sijanje straha i drugih oblika represije) u Tuzlu pristiže sve veći broj prognanika iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. Iz tih razloga Predsjedništvo Skupštine općine Tuzla 19. decembra 1992. godine donosi odluku o osnivanju Opštinskog centra za raseljena lica, prognanike i izbjeglice. Sjedišta Centra locirano je u objektu obdaništa “Bambi” u ulici Maršala Tita br. 149 u Tuzli. Osnovni i najveći problemi bili su: smještaj i ishrana prognanih i izbjeglih. Manji dio prognanika uspio se smjestiti kod rodbine i preijatelj, dok je veći dio bio na brizi Općinskom centru za raseljena lica 9 , prognanike i izbjeglice. Prognanici i izbjeglice su smješteni u objekte osnovnih i srednjih škola, u KSC “Mejdan”, Univerzitetsku dvoranu, studentske i đačke domove, Hotel “Tehnograd” i Dom penzionera. Na području općine Tuzla ukupno su bila 32 objekata koja su služila kao kolektivni centri za prihvat izbjeglih i prognanih lica. Centar je prognanim i raseljenim licima i izbjeglicama pružao kompletnu podršku u hrani, odjeći, obući, dušecima, prekrivačima, pećima, posuđem i slično. Ukupno je na svim poslovima angažirano više od 200 volontera entuzijasta, uključujući tu, pored angažiranih osoba operativaca iz Centra, Službe za evidencije magacina, prodavnica, još i povjerenike kolektivnih punktova i povjerenike 39 mjesnih zajednica. U svom radu Centar za raseljena lica i izbjeglice, je još prije formiranja Tuzlanskog okruga, zatim Tuzlansko-podrinjskog kantona i Ministarstva za rad, socijalnu politiku i izbjeglice, prihvatio u općini Tuzla najveći broj raseljenih lica i izbjeglica iz Sjeveroistočne Bosne. Pretpostavlja se da je kroz Tuzlu prošlo preko 260.000 raseljenih lica i izbjeglica. Od 01.01.1995. godine pa sve do 01.07.1998. godine. Centar za raseljena lica i izbjeglice organizira se kao općinski organ uprave pod nazivom Sekretarijat za raseljena lica i izbjeglice, sa sjedištem u Tuzli, ulica Džafer Mahala broj 70. Reorganizacijom općinskih uprava Sekretarijat se od 01.07.1998. godine transformiše u Službu za raseljena lica i izbjeglice. Prognanici, izbjeglice i raseljena lica stambeno su zbrinjavani na raznovrsne načine. Najčešći oblici stambenog zbrinjavanja bili su: a) u napuštenim privatnim kućama, 10
9

Kategorijom raseljenih lica definiraju se oni građani koji su stanovnici općine Tuzla, a koji su bili u nemogućnosti ,zbog ratnih aktivnosti stanovati u svojim kućama ili stanovima. 10 Nije bilo slučajeva da je neko nasilno istjeran iz privatne kuće da bi se uselili prognanici. Navodimo ovaj primjer , vrijedan pažnje, kao suprotnost onome što se dešavalo u Bijeljini. U Bijeljini su zabilježeni, ne rijetki, slučajevi, izgona Bošnjaka iz njihovih privatnih kuća na ulicu, kako bi se uselile srpske izbjeglice u Bijeljinu. U Tuzli, ali i u drugim gradovima pod kontrolom Armije BiH, manjine (drugi i drugačiji - Srbi, Hrvati, Jevreji i ostali ) stanovali su u svojim kućama.

176

Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu za vrijeme rata 1992-1995. godine b) c) d) e) f) u napuštenim stanovima nosilaca stanarskog prava, u kolektivnim centrima, u kolektivnim naseljima, 11 u adaptiranim, obnovljenim nedovršenim ili oštećenim kućama domicilnog stanovništva. 12 u Dom za djecu bez roditeljskog staranja, smještana su djeca prognanika i izbjeglica bez oba roditelja.

Na području općine Tuzla u 1992. g. ukupno je bilo zbrinuto 50.615 prognanika i izbjeglica (tabela 2). Tabela 2 . Broj raseljenih lica prema spolu i starosnoj dobi u Tuzli 1992. godine.
djeca do 1 godine starosti djeca od 1 do 7 godina starosti Djeca (0-18 godina djeca starosti od 7 do 14 godina starosti) djeca starosti od 14 do 18 godina Ukupno djece od 0 do 18 godina Žene Starije osobe (žene iznad 55 godina, muškarci iznad Muškarci 60 godina) Ukupno stare osobe Žene od 18 do 60 godina Broj radno sposobnih lica Muškarci od 18 do 65 godina Ukupno radno sposobnih lica: Broj ranjenih, iznemoglih i invalidnih osoba Broj raseljenih lica u kolektivnom smještaju 651 6.946 8.200 2.150 17.947 3.238 1.950 5.188 20.630 1.034 21.664 186 5.630

Primjećujemo iz ovih podataka izuzetno mali broj muškaraca životne dobi od 18 do 65 godina. Razlog su masovna ubistva i odvođenja u logore, te na radnu obavezu u Vojsci Republike Srpske. Od ukupnog broja prognanih i izbjeglih, njih 44.985 bilo je smješteno u privatnim individualnim objektima, a za 5.630 smještaj je bio obezbijeđen u kolektivnim boravištima. 13 Kolektivni smještaj raseljenih lica organiziran je u 10 osnovnih škola, 4 srednje škole, dva obdaništa, dva studentska doma, srednjoškolskom domu, jednom samačkom hotelu, dvije sportske hale, Nastavnom centru civilne zaštite Dubrave i
11

Kolektivni centri i kolektivna naselja građeni su i opremani uz pomoć međunarodnih humanitarnih organizacija. Npr., uz pomoć međunarodne humanitarne organizacije NPA izgrađeno je nekoliko faza naselja u Mihatovićima sa 57 kuća sa po dva apartmana. Uz naselje je uređena potpuna infrastruktura: struja, voda, put, ambulanta, obdanište i osmogodišnja osnovna škola. Ukupno na području općine Tuzla otvorena su 32 kolektivna centra za smještaj raseljenih lica. 12 U obnovljene kuće domicilnog stanovništva raseljena lica, prognanici i izbjeglice smještani su na rok od 2,5 godina. U rekonstrukciji, obnovi i dogradnji ovih kuća učestvovale su putem donacija međunarodne humanitarne organizacije: NRC, Caritas, GTZ, Intersos i AMG. 13 U 1992. godini otvoreni su sljedeći punktovi za kolektivni smještaj raseljenih lica: Nastavni centar u Dubravama (600 osoba), Privredno sportski centar “Mejdan” (1500 osoba), Univerzitetska sportska dvorana (320 osoba), Osnovna škola “2 Oktobar” Kiseljak (730 osoba), OŠ “Tomislav Ramljak” Miladije (450 osoba), OŠ “Tomislav Ramljak” podr.odjelj. Solana (250 osoba), OŠ “Rudolf Vikić” Miladije (180 osoba), OŠ “Franjo Rezač” Kreka (180 osoba), OŠ “Jusuf jakubović” Tušanj (320 osoba), OŠ “Džemal Mandžić” Pazar (200 osoba), OŠ “7 Sekretara SKOJ-a” (300 osoba), OŠ “Petar Kočić” Solina (500 osoba) i Građ.škol. centar-sport. sala (100 osoba). U ovim kolektivnim centrima bilo je smješteno ukupno 5.630 raseljenih osoba. Izvor: Općinski sekretarijata za raseljena lica, Tuzla, 2008.

177

A. Đozić, A. Suljić Domu penzionera (djelimično). Sportski centar “Mejdan” i Univerzitetska dvorana služile su za prihvat raseljenih lica. Tu se vršila trijaža raseljenih lica po kategorijama i broju, a neki su upućivani i u druge općine. Uslovi smještaja nisu u svim objektima bili isti. Većina objekata nije pružala povoljne uslove boravka (posebno školski objekti). O smještaju majki sa djecom do 1 godine, starim i iznemoglim i invalidnim licima vođena je posebna briga prilikom smještaja. U 1993. godini ukupan broj prognanih, izbjeglih i raseljenih lica na području općine Tuzla se povećao i iznosio je 58.000 lica. U individualnim, privatnim objektima bilo je smješteno 50.470 lica, dok je 7.530 prognanika smješteno u 19 objekata kolektivnog tipa. Povećanje broja prognanika uzrokovan je, prije svega, progonom Bošnjaka iz Konjević Polja, općina Bratunac i Cerske, općina Vlasenica. Iz sljedećeg tabelarnog pregleda broja prognanika sa smještajem u privatnim individualnim objektima u Tuzli jasno možemo da vidimo regionalnu pripadnost prognanih, odnosno, njihovu pripadnost po općinama prijeratnog življenja. Najveći broj prognanih je iz općina :Zvornik, Vlasenica, Bratunac i Brčko (tabela 3). Tabela 3. Broj raseljenih porodica prema broju članova smještenih u općini Tuzla 1992-1995. godine.
R. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. Općina iz koje je prognan Zvornik sa Kamenicom, Vitinicom, Sapnom i Snagovom Vlasenica Bratunac Brčko Ugljevik Lopare, Koraj, Čelić Gradačac Srebrenica Doboj Sarajevo Bijeljina Derventa Modriča Foča Bosanski Brod Rogatica Olovo Jajce Sanski most Orašje Odžak Prijedor Ostale opštine UKUPNO Broj nosilaca izbjegličkih kartona 4580 1226 1114 905 645 589 479 459 222 192 133 77 64 40 38 27 29 31 20 19 18 6 3104 14.017 Ukupan broj lica 19229 4575 4247 2683 2676 1945 1556 1609 608 428 326 215 171 113 83 90 81 87 20 49 46 13 9620 50.470

Kako smo već i istakli o prognanicima i izbjeglicama, nije vođena samo briga za smještaj i hranu, veći drugi oblici zaštite, među kojima je izuzetno bila važna higijensko-epidemiološka zaštita. Higijensko-epidemiološku zaštitu od samog početka dolaska prognanih i raseljenih lica sprovodili su Zavod za zdravstvenu zaštitu i 178

Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu za vrijeme rata 1992-1995. godine Higijensko- epidemiološka služba Doma zdravlja. Svakodnevno je na objektima gdje su bili smješteni prognanici provođena dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija. Rađena je kompletna depedikulacija (otklanjanje vašljivosti). Zdravstvena zaštita prognanih lica ostvarivala se putem Medicinskog centra “dr. Mustafa Mujbegović” na osnovu odgovarajućih kartona prognanika. Na osnovu izvještaja Doma zdravlja u 1993. godini izvršeno je pregleda – 2585; pruženo usluga – 4383; vakcina - 94; usluge socijalnog rada – 19; stacioniran broj bolesnika –191; broj BI dana – 4200. Situacija sa prehranom, ne samo prognanika i izbjeglica, bila je izuzetno teška. Ta situacija se dramatično pogoršala u zimu 1993/1994. godine zbog sukoba Armije RBiH i postrojbi HVO. Tada se prostor današnjeg Tuzlanskog Kantona našao u potpunoj blokadi i izolaciji. U istoj su situaciji bili svi prostori Bosne i Hercegovine pod kontrolom Armije RBiH. Bio je to vojni pokušaj realizacije dogovora Tuđmana i Miloševića iz Karađorđeva 14 za definitivnom podjelom Bosne i Hercegovine i uspostavom paradržavnih tvorevina (srpske i hrvatske) na državnom teritoriju Bosne i Hercegovine. Iz tih razloga značajno je pogledati način i strukturu prehrane prognanog i izbjeglog stanovništva. Spremanje hrane organizovano je u 8 objekata i obezbijeđen je jedan topli obrok za sva lica smještena u kolektivnim boravcima. Pored toga na svim punktovima omogućeno je pripremanje hrane za djecu do 1 godine starosti. Zbog drastično smanjenih količina prehrambenih artikala, prognanici, izbjeglice i raseljena lica u kolektivnim centrima dobijala su samo dva obroka- jedan topli i jedan suhi. Raseljena lica smještena u privatnim objektima dobijala su pomoć u osnovnim životnim namirnicama zavisno od broja članova domaćinstva. Treba istaći da bez pomoći Crvenog krsta i humanitarnih organizacija (međunarodnih i domaćih) bošnjačko stanovništvo ne bi moglo preživjeti namijenjenu mu sudbinu umiranja od gladi. Ukupan broj prognanika koji su hranu dobijali u kolektivnom smještaju je 6.530. Za njih se dnevno spremalo 12.314 toplih obroka i 6.905 suhih obroka. Distribucija hrane se vršila po punktovima svakih sedam dana. U Studentskom restoranu hrana se pripremala za 12 objekata. U 1994. godini prema podacima UNHCR-a u općini Tuzla bilo je zbrinuto 61.900 prognanika i izbjeglica. Od toga u objektima individualnog smještaja 57.053 lica i u kolektivnom smještaju 4.847 lica. Prognanici su bili iz istih mjesta prijeratnog življenja kao i 1993. g. Starosna struktura prognanika u 1994. godini prikazana je u tabeli br. 4. Zapažamo znatno smanjen broj prognanika i izbjeglica u objektima kolektivnog smještaja, a povećan broj smještenih u individualne objekte. To se desilo iz razloga što je jedna od osnovnih aktivnosti u 1994. godini bila usmjerena na iseljavanje kolektivnih objekata, s ciljem obezbjeđivanja humanijih uslova života prognanika koji su više od dvije godine bili smješteni u objektima nepripremljenim za ovu namjenu. U toku 1994. godine iseljeni su sljedeći objekti kolektivnog smještaja: SC “Mejdan, Univerzitetska dvorana, Nastavni centar “Dubrave”, Osnovne škole “Mosnik”, ”Kiseljak”, ”Kreka”, “Pazar”, i “Tomislav Ramljak”, Srednje škole: Građevinska, Elektro-tehnička i Mašinska i Dio Stacionara “Enver Šiljak”. Tabela 4. Spolno-dobna struktura prognanika u općini Tula 1994. godine.
Starost prognanika 0,5 0,5-1 (u godinama) Broj prognanika 112 204 1-3 3.404 3-7 5.633 7-14 5.881 14-45 žene 9.471 45-65 žene 15.282 14-65 >65 muški 17.951 3.962 žene muški % % 59.13 40.87

14

Opširnije o dogovorima Miloševića i Tuđmana o podjeli Bosne i Hercegovine vidjeti u: S. Omeragić, Dogovoreni rat, Proton, Sarajevo, 2000.

179

zdravstveno je zbrinuo sve pristigle prognanike u Tuzlu. Krajem 1995. g. Adaptaciju osnovne škole u Kreki finansirala je Humanitarna organizacija CAP ANAMUR. Kroz različite programe i akcije. godine. Ista organizacija adaptirala je Osnovnu školu u Tušnju. Zavodom za zdravstvenu zaštitu i Kliničkim centrom. Adaptaciju ovog objekta finansirala je Humanitarna organizacija IRC. R. Tabela 5. Posebna pažnja u ovoj oblasti poklanjala se realizaciji programa socijalne adaptacije raseljenih i prognanih lica. Radi što jasnijeg 180 . tako i u privatnim kućama i stanovima. te uz pomoć nadležnih organa privrednih organizacija grada i opštine svakodnevno su se poboljšavali uslovi života prognanicima smještenim kako u kolektivnim centrima. U 1994. godine u Tuzli je bilo smješteno 68.300 kg 1750 kg 1500 kg 30 kom 275 kom 400 kg 750kg 1000 kg - Obrazovanje prognanika odvijalo se u okviru institucije sistema. Kroz rad dva društvena centra (jedan na Tehnološkom fakultetu. Svim prognanim i raseljenim licima obezbjeđena je zdravstvena zaštita. Mosniku i Miladijama. Do povećanja broja prognanih u odnosu na kraj 1994. proteinski keks i dodatni obrok). A. Istovremeno realiziran je program dodatne ishrane teškim bolesnicima kojima je zbog zdravstvenog stanja bila potrebna dodatna ishrana (mlijeko u prahu. godini Opštinski Centar za raseljena i prognana lica Tuzla u saradnji sa Domom zdravlja Tuzla. Pregled prehrambenih artikala za kolektivni i individualni smještaj u općini Tuzla. Suljić Prognanici su iz kolektivnih objekata iseljeni u 119 kuća koje je za ove potrebe adaptirala Humanitarna organizacija NRC. U organizaciji Danskog komiteta za izbjeglice (DRC) veliki broj djece bio je uključen u različite društvene aktivnosti. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 Artikli Ulje Brašno Šećer Grah Leća Mesni narezak Sir “feta” Riba 425 gr Porodični paketi Tomato sos Dječija hrana Laktovit Mlijeko u prahu Deterdžent Sapuni So Kolektivni smještaj 650 l 700 kg 600 kg 2500 kg 1500 kg 2000 kom 2000 kom 1800 kom 200 kom 500 kom 500 kg 330 kg 500 kg 250 kartona Individualni smještaj 1750 l 16. Udruženje žena Tuzla organiziralo je nekoliko zajedničkih druženja sa ženama prognanicama. Stacionar “Enver Šiljak” po strukturi prognanika koji su u njemu smješteni predstavlja specifičan kolektivni centar. zbog počinjenog zločina genocida nad Bošnjacima u Srebrenici jula 1995. kao i Elektro-tehničku i Građevinsku školu. 1994.530 i objektima kolektivnog smještaja 5. Đozić.819 lica. g dolazi. br. Manji dio muškog stanovništva je uspio da pobjegne. Od toga u privatnim individualnim objektima 62. u čemu je sveukupnu podršku davao i Opštinski Centar za raseljena i prognana lica Tuzla. a žene i djeca su protjerani.A. a drugi u Samačkom hotelu “Tehnograd”).349 prognanih i izbjeglih lica. Edukacija odraslih vršena je putem predavanja i javnih tribina.

666 1.242 4.199 23. do 2007.158 13. sa sigurnošću se može konstatovati da ih je bilo iz svih krajeva Bosne i Hercegovine.819 2. godine. Bratunca i Vlasenice.158 Individualni smještaj 44. 1. Decembar 1999.. Decembar 1993. Decembar 1998.023 1.112 Kada je u pitanju teritorijalna pripadnost prognanih i izbjeglih lica.845 39.017 1. do 31. Decembar 2006. Kolektivni smještaj 5.847 5.615 58. 15. 2001. 3159 714 372 816 493 183 65 21 10 113 3 5 7 2007. 14256 4641 5143 3909 3497 2433 2216 1378 731 582 154 119 121 1997.161 1. Decembar 1995. 16. 6804 1318 2736 1726 1352 638 511 128 64 149 22 31 2004. 12. godine (tabela 6). zaista. godine razumijevanja ovog rijetkog fenomena na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.880 40. Prognanici i izbjeglice u Tuzli od 1996. g. pogledajmo sada regionalnu zastupljenost prognanika i izbjeglica u Tuzli u periodu od 1996.900 68. prema općini predratnog prebivališta Općina Zvornik Srebrenica Bijeljina Bratunac Vlasnica Ugljevik Brčko Doboj Kalesija Lopare B.265 6. Decembar 2005.235 38.082 6.Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu za vrijeme rata 1992-1995.408 21.2007.053 62. 12573 4641 4660 3909 3497 2433 2216 1378 731 582 154 119 121 1998. 8. Decembar 1994. Decembar 1997.985 50. Decembar 2004.470 57. 4.530 4. 6. te osnovnim karakteristikama njihovog prihvata i zbrinjavanja. Kako smo već naprijed prezentirali podatke o pokretljivosti i ukupnom društvenom dinamizmu prognanih i izbjeglih lica na području općine Tuzla.133 6.046 1.385 2. složenog društvenog fenomena. Decembar 2003. Mjesec i godina Decembar 1992.880 16. Decembar 2000. Po općinama najviše ih je iz Zvornika. Srebrenice. 13. prema vrsti smještaja Rb. Decembar 1996. 3134 699 388 758 477 183 70 16 14 112 5 4 181 . 2. 2002.620 41. najviše prognanika je iz Bosanskog Podrinja i Bosanske Posavine. 2000. 3.372 2.630 7. 9. koja su u toku rata potražila i našla utočište u Tuzli. Ipak.809 38.179 7.954 Ukupno 50. radi što autentičnijeg sagledavanja i razumijevanja cjeline ovog. g.000 61. 3573 798 488 967 548 193 69 21 10 111 5 5 7 2006.841 17.349 44.272 21.507 18. decembra 2007. Tabela 7. Decembar 2001.530 42. 10. 7. prezentiraćemo zbirni presjek dinamike prihvata prognanika i izbjeglica u Tuzli od 1992.071 1.927 1.836 1. 14. do 2007. Decembar 2007. 12573 4641 4971 3909 3497 2433 2216 1378 731 582 154 119 121 1999.997 12. do 31.065 5. Decembar 2002. Broj prognanih i izbjeglih lica na području općine Tuzla od 1992.217 41.12. 11125 9187 9377 7575 4864 1943 1957 1675 5235 4518 4653 3381 4111 2412 2361 2083 3555 1921 1915 1616 2433 786 766 767 2216 851 845 635 1378 350 284 145 73 86 84 66 582 330 330 154 39 23 119 53 56 33 121 36 31 Nastavak tabele na sljedećoj stranici 2003. g. 5743 1263 1149 1543 1233 618 466 128 64 149 22 31 2005.244 23. Bijeljine. Tabela 6.561 14. 5.319 1. Luka Modriča Prijedor 1996. 11.

Iz tih razloga prezentiraćemo osnovne pokazatelje broja prognanih i izbjeglih lica u drugom općinama Tuzlanskog kantona. kao rezultat etničkog čišćenja i zločina genocida nad Bošnjacima. iz 70 i više opština sa cijelog prostora Bosne i Hercegovine. godini 6258 raseljenih lica smješteno je u 11 kolektivnih naselja.12. 15 Dodamo li ovom broju 468550 «domicilnog» stanovništva.137 osoba.1997. u toku rata. Svojom ukupnom sadržajnošću ova naselja 15 Prezentiramo podatke sa stanjem 31. bilo je jako teško u ratnim godinama voditi precizne pokazatelje o broju prognanih i izbjeglih lica. iz razloga što u prvoj godini postratnog perioda i u toku rata. godine iznosio 614. Krajem 1997. A. Procjenjuje se da je u raznim vremenskim intervalima. Također. u Tuzlanskom kantonu. Most Trebinje Z. Ovom prilikom iznijećemo podatke sa stanjem 31. g.000 stanovnika. privremeni smještaj zatražilo cca 300.1997. FBiH Ostali RS Čelić Odžak Stolac B. ćemo prezentirati starosnu. Đozić. g. prevelikog dinamizma nasilnog migriranja stanovništva.2% a. zbog velike društvene pokretljivosti raseljenih osoba nije bila ustrojena precizna statistička baza podataka. na prostoru današnjeg Tuzlanskog kantona prinudno migriralog stanovništva bilo je 146. Mostar Milići Osmaci Šekovići Han Pij. tj. Suljić Goražde Gacko Foča Rogatica Višegrad Glamoč Jajce Derventa Ost. Srbinje Teočak Sapna Ukupno: 118 149 130 97 149 127 79 2416 1366 116 105 16 44 36 372 108 12 118 149 130 97 149 127 79 1178 1366 116 105 16 44 36 372 108 12 118 149 130 97 149 127 79 1719 1366 116 105 16 44 36 372 108 13 118 149 130 97 149 127 79 1208 1366 116 105 16 44 36 372 108 13 3 10 40 36 33 13 20 132 154 291 3 40 36 33 23 13 135 194 361 30 25 20 10 6 90 142 99 29 25 20 10 6 80 142 166 29 25 20 10 3 80 142 166 17 6 5 30 54 46 14 17 5 5 27 60 56 16 17 2 5 28 50 20 18 44620 41217 41880 40199 23244 23507 11 41 35 28 26 19 28 25 18880 11 44 23 28 26 19 28 22 16158 11 44 17 28 26 19 28 22 13179 56 16 21 10 14 12 7082 56 15 24 13 52 15 25 10 12 6265 12 6112 IV U cijelom Tuzlanskom kantonu isto kao i u Tuzli Ako se želimo držati jednog od osnovnih znanstveno-metodoloških principa (princip cjeline) neophodno je fenomenologiju prihvata i zbrinjavanja prognanih i izbjeglih lica u Tuzli uporediti sa njezinim neposrednim okruženjem.12. god. raseljena lica 23..8%. Zbog nedostatka stambenog prostora.A. polnu i nacionalnu strukturu prognanog i izbjeglog stanovništva na području cijelog Tuzlanskog kantona. sa drugim općinama u Tuzlanskom kantonu. 182 . u 1997.687. vidimo da je na području Kantona ukupan broj stanovnika krajem 1997. domicilno stanovništvo činilo je 76. a u 12 kolektivnih centara 766 lica. jer su to prvi potpuno tačni podaci za cijeli Kanton. Procentualno. Zbog ratnih uslova života. Brod Olovo Ilijaš Gradačac S.

stanovništvo srpske nacionalnosti doselilo se u gradove i naselja u Bosanskom Podrinju u kojima je prije rata. već i na ukupan društveni razvoj.2 0.07 0 14 1 0 0. Bošnjačko stanovništvo iz Bosanskog Podrinja cjelokupno je. 2002. na što ukazuju podaci «degradirane» polne strukture.8 99. Zbornik radova. uzrokovano nasilnim protjerivanjem bilo je potpuno.1997). Upečatljiv je primjer velikog stradanja muškaraca. pod kontrolom Armije RBiH administrativno su vođena kao opština Brčko. na i onako demografski destruiranoj strukturi regije.2 0. Primjenom nasilja.26 0.05 0 0. 16 Opština Banovići Brčko Čelić Doboj Istok Gračanica Gradačac Kalesija Kladanj Lukavac Srebrenik Teočak Tuzla Živinice Zvornik Ukupno Pol (u %) Nacionalna struktura (u %) Ukupan Starosna struktura (u godinama) broj 0-1 1-3 3-7 7-14 14-65 >65 Ž M Bošnjaci Hrvati Srbi Ostali 5623 265 264 515 796 3510 273 15063 62 336 550 1905 10672 1538 4854 54 93 155 674 3093 785 8345 281 1110 896 2449 2754 855 7242 399 647 833 1490 3462 411 4422 36 93 256 567 2990 480 5434 297 403 756 1285 2668 25 6077 31 52 103 400 4980 511 7518 173 525 654 1237 4421 508 12639 665 980 1093 1672 7065 1164 3593 133 138 230 352 2467 273 41217 159 2206 4176 6171 23343 5162 19692 245 418 2341 2981 11626 2081 4418 58 332 691 846 1933 558 146137 2858 7597 13249 22825 84984 14624 45 51 58 56 54 54 52 55 63 55 49 42 44 46 46 48 45 37 99 97 99.nisu predstavljali samo demografsku većinu stanovništva bosanskog Podrinja(57%). što pored ostalih uslova. dakle. jer su migrirale sve starosne dobi i osobe oba pola.24 0.06 0. str.55 0.5 69 31 60 40 Izneseni podaci pokazuju da je prognano i izbjeglo stanovništvo na područje Tuzlanskog kantona. Starosna. skoro isključivo bošnjačke nacionalnosti.2 98.5 0.12. Izvor podataka su opštinske službe za raseljena lica i izbjeglice. izuzimajući grad Goražde sa najužom okolinom.5 54.Opširnije pogledati u: A.05 0.3 0. isto tako naseljena mjesta Rahić.01 0 0 0.99 99.8 0. 17 Vrlo bitno je istaći činjenicu da Bošnjaci .012 0. Migriranje.01 0.04 0.8 99. 135-143.56 85 99.05 0 0. 183 . godine predstavljala su istinske «socijalne rane ». 17 Na ovaj je način bitno 16 Pod opštinom Zvornik imenovana je današnja teritorija opštine Sapna.9 99.5%). još više negativno utiče.05 0.5 45. ne samo na demografski.15 0 0. ugrožavanjem života i razaranjem materijalnih dobara došlo je do nacionalnog preoblikovanja demografske strukture sjeveroistočne Bosne. Najviše stradanja doživjelo je muško stanovništvo od 15 do 65 godina.9 99. Tabela 8.5 100 0 1 0 2 0. Filozofski fakultet. Maoča i dr. Bošnjačka vertikala vlasništva nad zemljom u bosanskom Podrinju. bilo.37 0. Đozić.4 99. V Političko-administrativna razdrobljenost (podijeljenost) regije sjeveroistočna Bosna danas Rat protiv Bosne i Hercegovine 1992-1995 godine uzrokovao je velika stradanja i prinudne migracije stanovništva. nasilno protjerano prema regionalnim centrima Sarajevu i Tuzli.već su oni istovremeno bili i većinski vlasnici nad zemljom(61. radno sposobno stanovništvo. kao u ostalom i ostalih dijelova Bosne i Hercegovine. polna i nacionalna struktura prognanog i izbjeglog stanovništva na području Tuzlanskog Kantona (stanje 31. ne na isti način.8 99. te ostalim gradovima i naseljima u njihovom okruženju . S druge strane. na štetu muškog pola.5 0. Tuzla.Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu za vrijeme rata 1992-1995. g. živjelo većinsko bošnjačko stanovništvo.

184 . Zaključak Rat protiv Bosne i Hercegovine 1992-1995 godine uzrokovao je velika stradanja i prinudne migracije stanovništva. Foču i druge gradove)i zločina koji su vršeni nad civilnim stanovništvom(rušenje i paljenje kuća. Đozić.649 km2. I Okrug Bijeljina i Okrug Doboj pripadaju Republici Srpskoj (prilog 3). Pogledajmo vizuelno tu iracionalnu. Tih pet političko-administrativnih. Demografska narušenost i izobličenost. već i u socijalnokulturnoj i administrativno-političkoj. necivilizacijsku. Od toga u privatnim individualnim objektima bilo je smješteno 62. izbjeglice i raseljena lica stambeno su zbrinjavani na raznovrsne načine. neprirodnu. odvojenih. kolektivnim naseljima. Višegrad. nemoralnu i nadasve. sastavljen od dvije odvojene enklave. Zvornik. prirodna. Broj prognanih i izbjeglih u Tuzli se svake ratne godine povećavao.(Bijeljinu. nehistorijsku. progon i ubijanja. Već u avgustu 1991. nedovršenim ili oštećenim kućama domicilnog stanovništva. sjeveroistočne Bosne. napuštenim stanovima nosilaca stanarskog prava. komunikacijska. godine u Tuzlu stižu prvi prognanici i izbjeglice iz ratom zahvaćenih područja bivše Jugoslavije. Zbog agresije na Bosnu i Hercegovinu. Okrug Bijeljina i dio koji pripada Okrugu Doboj. zbog počinjenog zločina genocida nad Bošnjacima u Srebrenici jula 1995. u Dom za djecu bez roditeljskog staranja. predstavlja osnovni faktor zapreke bržem društveno-ekonomskom razvoju cijele regije. ne samo etnička. u odnosu na prijeratno stanje. godine dostigao cifru od 68.615 prognanih i izbjeglih lica. društvena. u kolektivnim centrima. Suljić narušena.A. Prognanici. Do povećanja broja prognanih u odnosu na kraj 1994. prijeratna.530 i objektima kolektivnog smještaja 5. Distrikt Brčko.»sijanje» straha i drugih oblika represije) u proljeće 1992.819 lica. što. Vlasenicu. da bi krajem 1995. g. milenijski sedimentirana. ne ogleda se samo u etničkoj. parcijaliteta su: Tuzlanski kanton. ekonomska i komunikacijska struktura sjeveroistočne Bosne. kulturna. već i socijalnodemografska. Kanton Orašje. u Tuzlu pristiže veliki broj prognanika i izbjeglica iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. Prije rata. regija sjeveroistočne Bosne. Najčešći oblici stambenog zbrinjavanja bili su: u napuštenim privatnim kućama. Dejtonskim mirovnim sporazumom je podijeljena na pet administrativno-političke cjeline. g. jedinstvena ekonomska. polnoj i starosnoj strukturi.349 prognanih i izbjeglih lica. i dugi niz stoljeća. površine 493 km2. površine 2. smještana su djeca prognanika i izbjeglica bez oba roditelja. A. Krajem 1992. uistinu. g dolazi. obnovljenim. ratom i nasiljem uspostavljenu današnju političko-administrativnu podjelu regije sjeveroistočne Bosne. u adaptiranim. prije svega na područje Bosanskog Podrinja. g u Tuzli je već boravilo i bilo zbrinuto 50. Bratunac.

Hodžić Kadrija. Sarajevo 1992 godine. Tuzla. 7. 2001. 5. Podaci (izvještaj) Ministarstva za obnovu razvoj i povratak u Vladi T. Svjetlost. Đozić Adib. Tradicija Bosne koju su izdali. Ekonomski institut. Sarajevo. 2002 god. 8. 13. Tuzla. Kikanović Mirsad. posuđu i drugim kućnim i sanitarnim potrebama. 10. Univerzitet u Tuzli. Pogledi. pećima. Petrić Mario. Tuzla kao razvojni centar sjeveroistočne Bosne. Državni zavod za statistiku. VKBI.K-a. Literatura: 1. 12. 2001 godine 185 .Narodnosni sastav po naseljima. Bošnjević Ilijas. br. sa sigurnošću se može konstatovati da ih je bilo iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. Sarajevo. Zagreb. O migracijama stanovništva u Bosni i Hercegovini. br.K-a za 2002 godinu. koji se nisu uspjeli vratiti u mjesta svog prijeratnog življenja. Ta podrška. . 1963. 2. Regije i centri društveno-ekonomskog razvoja BiH. Sv.Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu za vrijeme rata 1992-1995. Bez njihove pomoći sama općina ne bi mogla izvršiti potpuno zbrinjavanje prognanih i izbjeglih lica. Ekonomski institut Tuzla. Društveno-historijska situiranost Bošnjaka u Srebrenici. g)pruža utočište za 6. Ekonomski institut Tuzla. Bošnjačka vertikala vlasništva nad zemljom u bosanskom Podrinju. Stanovništvo Bosne i Hercegovine. 2001. Prognanicima i izbjeglicama pružana je i zdravstvena zaštita. koja su u toku rata potražila i našla utočište u Tuzli. 15. XVIII. Sarajevo 1969. 1995 godine. Filozofski fakultet. Neophodno je istaći da su u ovom procesu učestvovale i međunarodne i domaće humanitarne organizacije. Podaci (izvještaj) Ministarstva za rad socijalnu politiku i izbjeglice u Vladi T. Klapić Muharem. Klapić Muharem. 1990. Kada je u pitanju teritorijalna pripadnost prognanih i izbjeglih lica. Zbornik radova: Regionalno razvojna problematika BiH i susjednih zemalja u procesu približavanja Evropskoj uniji.112 izbjeglih i raseljenih lica. Đozić Adib. 9. Tuzla. Podaci UNHCR-a: Minority Return Statistics fot Municiapalities in SonBiH AOR period January 1996-December 2002. Tuzla. Žiga Jusuf. Povijest Bosne. pružana je i u hrani. Postratne demografske prilike Tuzlanskog kantona. GZM. Socioekonomski pregled Tuzlanskog kantona. Bošnjević Ilijas. 2003. g i početak 2008. Đozić Adib. odjeći. Po općinama najviše ih je iz Zvornika Bijeljine. Zbornik radova. Pogledi.8. Ipak. 2001. Srebrenice. osim u stambenom zbrinjavanju. 4. 6. Koordinator i glavni rukovodilac ovog složenog procesa bio je općinski organ zadužen za prognana i izbjegla lica. Fototip izdanja iz 1882 godine. Tuzla i do danas(kraj 2007. najviše prognanika je iz Bosanskog Podrinja i Bosanske Posavine. 8. 14. Sarajevo. Bratunca i Vlasenice. godine Organi općine Tuzla prognanim i raseljenim licima i izbjeglicama pružali su kompletnu socijalnu podršku. 3. obući. Regionalizacija Bosne i Hercegovine. za 1997 god. 11. 2001. Klaić Vjekoslav. Prinudne migracije i problemi razvoja regije sjeveroistočne Bosne.

According to these data we have average temperatures (monthly. Kladanj. Istraživanje obuhvata tridesetogodišnji period odnosno standardno razdoblje 1961-1990. Kladnju. pluviometer regime. Gračanici i Doboju. Za analizu klimatskih parametara korišteni su podaci sa meteoroloških stanica u Zvorniku. rijeka Spreča. Abstract This study analyzes basic climate parameters in Spreča river basin with common characteristics. isohyets climate specifics. srednja relativna vlažnost zraka. oblačnost. Tuzli. Gračanica and Doboj. termički režim. Semir Ahmetbegović. Univerzitet u Tuzli Abstrakt U radu su analizirani osnovni klimatski parametri u slivu rijeke Spreče i njihove specifičnosti. temperature regime. viši asistent. Tuzla. This research focuses on 30 year period or standard term from 1961 to 1990. Mr. clouds. climate elements and forms. Odsjek za geografiju. Na osnovu tih podataka dobijene su srednje temperaturne vrijednosti (mjesečne. climate factors. isolations. sc. klimatske specifičnosti. viši asistent. izohijete. godišnje. za godišnja doba. padavine i drugi klimatski elementi i pojave. insolacija. annually. seasonally and for vegetation period). Sabahudin Smajić. In order to analyze climate parameters we use data from meteorological observing points Zvornik. klimatski elementi i pojave.Zbornik radova PMF 4 i 5. godine. Key words: Climate. . Spreča River. average humidity. 187 – 200 (2007-2008) Originalni naučni rad KLIMA U SLIVU RIJEKE SPREČE I NJENE SPECIFIČNOSTI CLIMATE IN THE SPREČA RIVER BASIN AND ITS COMMON CARACTERISTICS Mr. pluviometrijski režim. te za vegetacioni period). precipitation as well as other climate elements all of which was used to define basic climate characteristics of this area with all the specifics. klimatski faktori. Prirodno-matematički fakultet. sliv. Ključne riječi: Klima. izoterme. a na osnovu istih interpretirana su osnovna obilježja klime ovog područja i njene specifičnosti. isotherms. sc. basin.

7 km2.g. sliv rijeke Spreče je veoma interesantno za klimatska. Ovako planinsko okruženje ima veliku ulogu u formiranju lokalnih klimatskih uslova. a kraća osa pravcem jugozapad-sjeveroistok u dužini 42.g.š. odnosno sibirski anticiklon.84). (Konjuh) i 440 33' s. Od Sredozemlja je prostor sliva Spreče udaljen oko 800 km zračne linije. Površina sliva rijeke Spreče iznosi 1947.S. a od sezonskih sibirska anticiklona. veće maglovitosti. te Majevice (915 m) na sjeveru i sjeveroistoku. termičkih inverzija. hidrografska kao i za druga fizičkogeografska proučavanja. dominantan uticaj ima u toplijem dijelu godine. ovaj sliv smješten je u Unutrašnjim Dinaridima između planine Trebave (692 m) na sjeverozapadu. komparativna metoda.6 km. (ušće Spreče u Bosnu) i 190 03' i. Inače. a malo se pisalo i o klimatskim elementima i pojavama ovog prostora. Sliv rijeke Spreče smješten je u sjeveroistočnoj Bosni između Panonske nizije na sjeveru i Dinarskog planinskog masiva na jugu. Dinarski planinski sistem u velikoj mjeri sprečava uticaj vlažnih zračnih masa sa Mediterana. u nastanku lokalnih depresija. te metoda terenskog istraživanja. U matematičkogeografskom pogledu sliv se nalazi između 440 18' s. Ozrena (918 m) na zapadu. kada je prostor sliva pod uticajem azorskog anticiklona.g. duža osa se pruža pravcem jugoistok-sjeverozapad u dužini 83. značajniji vremenski uticaj zračne mase vrše tokom ljeta kada donose veoma toplo i suho vrijeme. Smajić.d. Ovi aktivni akcijski centri raspoređeni su u obliku šahovskog polja i tokom godine čine baričko deformaciono polje na našem kontinentu (11. kartografska metoda. U geografskom pogledu jedan od značajnijih klimatskih faktora ovog prostora je geografski položaj.d. Na vremenska stanja u slivu Spreče i Bosni i Hercegovini u cjelini značajan uticaj imaju stacionarni i sezonski akcijski centri atmosfere. tokom zime i arabijska ili karači depresija. Sliv ima nepravilan oblik. U prezentiranom radu objekat istraživanja je klima datog prostora a predmet analize su klimatski elementi i pojave.6 km. S. Geomorfološki. Od stacionarnih aktivnih akcijskih centara najvažniji su azorski anticiklon i islandska depresija. (Velja glava). (Banj Brdo) i između 180 06' i.š. Najznačajniji uticaj ostvaruje sibirska zračna oblast (iako udaljena oko 2 000 km). koji zimi vrši najznačajniji uticaj na vrijeme i klimu u slivu Spreče. 188 . Konjuha (1327 m) i Javornika (1019 m) na jugu i jugoistoku. Stoga ovaj rad ima za cilj sagledavanje klimatskih elemenata i pojava kroz tridesetogodišnji period i u vezi s tim determiniranje klime ovog prostora. koji se manifestiraju u slaboj provjetrenosti. Ahmetbegović Uvod O klimi Sprečko-majevičkog kraja i njenim specifičnostima do sada nije bilo stručnih i naučnih radova. Rad ima za cilj da na osnovu analize klimatskih elemenata i pojava determinira klimu u slivu rijeke Spreče i utvrdi njene specifičnosti. udaljena oko 1 400 km. tokom ljeta. Atlantska izvorišna oblast. Tokom izrade navedenog rada korištene su uglavnom metoda analize i sinteze. odnosno subregiji Sprečko-majevičkog kraja. statistička metoda. naročito u hladnijoj polovini godine po čemu je ovo područje prepoznatljivo u okolini (9.72). U regionalnogeografskom pogledu sliv pripada regiji Sjeverne Bosne.g.

7°C) imaju skoro jednake temperature. One se u ovom području povećavaju od zapada prema istoku. Beograd.4°C.6°C) imaju nešto više godišnje temperature zraka od Tuzle (10°C) i Gračanice (10°C) i znatno više od Kladnja (9.2 -25.6 o C i Doboj 3.4 oC.2 ╤ 6.7 14 13. zime (decembar-februar) 0. Najniže srednje maksimalne temperature ovdje izmjerene su u januaru.7 26.6 23. Godišnji prosjek jeseni (septembar-novembar) iznosi 10. sa sporijim temperaturnim prelazom od zime ka ljetu.3°C.6 -11 -16 -20.9 11.3 ╤ -2 1.3 oC.7°C) je topliji od maja (14.8 23.6 1 10. Novembar (5. Kao što se vidi prosječne jesenje temperature su više od proljetnih.1 oC).9°C.5 39.6°C. Temperaturni prijelaz od ljeta ka zimi je nešto brži nego prijelaz od zime ka ljetu.9 5.6 5.1 5. U tabeli 1.Klima u slivu rijeke Spreče i njene specifičnosti ANALIZA KLIMATSKIH ELEMENATA I POJAVA U SLIVU SPREČE Termički režim Na osnovu podataka o prosječnim mjesečnim i godišnjim temperaturama zraka prezentiranim u tabeli 1. iznosi 10. oktobar (10.8 24. a septembar (15.6 26. T °C -0.8 °C.4 -18. a razlika je svega 0.9 oC (Zvornik 27.5 36.6 10.9 17.3 14.4 oC u avgustu i Doboj 27 oC u julu).9°C.1 5 16. a najtopliji juli sa prosjekom od 19. U temperaturnom bilansu najtopliji mjeseci juli i avgust gotovo su izjednačeni.9 26.1°C.2 9. prosječno 3. S HMZ.6°C i proljeća (mart-maj) 10.8 -32. a zime umjereno hladne.2 -12. jer je smanjenje od septembra do novembra 10.4 max °C 3.9°C) je topliji od aprila (10. a opadaju prema jugu zbog povećanja nadmorske visine.7°C) i Doboj (10. Tuzla 3. Na osnovu termičkog režima može se zaključiti da su ljeta u analiziranom području umjereno topla. Iz prezentiranih podataka vidi se da je najhladniji mjesec u ovom području januar sa prosjekom od -0.5 min °C -4.6 12. Temperaturne razlike su vjerovatno posljedica nešto jačih kontinentalnih uticaja sa sjevera i sjeverozapada i reljefnih odlika ovog područja. Godišnja amplituda temperature zraka u ovom području iznosi 20. U vegetacionom periodu srednji maksimum temperatura je 23.7 10.9°C) za prosječno 0. u analiziranom periodu. prosječno 26. Upravo zbog toga.7 10.5°C i prilično je ujednačena za sve meteorološke stanice. apsolutne maksimalne i minimalne te srednje maksimalne i minimalne temperature zraka u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990.8 11.9 19. dok najviši predjeli Ozrena.1 21.1 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci.2 15.7°C. a to se pozitivno odražava na sazrijevanje poznih agrokultura.4 oC.3 30. a povećanje od marta do maja 9. predjeli koji gravitiraju okolnim planinama (preko 400 m nadmorske visine) pripadaju pojasu umjereno kontinentalne klime predplaninskog tipa. Mjeseci I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.3 oC u julu.2°C).5 40 39.9 -2.6 19.2°C. U ovom području jeseni su toplije od proljeća zbog toga što zemljište tokom ljeta akumulira veću količinu toplote u odnosu na zimu.9 17.6°C.1 5. Zvornik (10. (Slika 1. u odnosu na temperaturni prijelaz 189 . Konjuha i Majevice imaju odlike planinske klime. Srednje maksimalne godišnje temperature u ovom slivu približno su iste za sva navedena mjesta i iznose 16.1 T max °C 20 23 29 30 36.5 40 T min °C -32. vidi se da prosječna godišnja temperatura zraka u slivnom području rijeke Spreče.9 1.2 1.3°C) za 0. Srednje mjesečne.3 17. Tabela 1. su prezentirane prosječne vrijednosti temperature zraka u slivnom području rijeke Spreče. Tuzla 26.1°C.6°C) i mart (5.4 -1 1 5 -1 -3.) Termički režim po godišnjim dobima pokazuje da je ljeto (jun-avgust) najtoplije godišnje doba u slivnom području rijeke Spreče sa srednjom temperaturom 18.3 oC (Zvornik 3. Najviše srednje mjesečne temperature zraka u slivnom području rijeke Spreče zabilježene su u julu i avgustu.5 6.

a najviše ih je u avgustu i julu (8 dana).8 11. S HMZ.6 oC).4 19 T max ≥ 25 0C 0 0 1.6 0. Maksimalne temperature javljaju se najčešće u julu i avgustu. temperaturno povećanje od marta do maja je 9.2 oC.7 puta. Oni su u ovom području znatno manje zastupljeni od mraznih dana i njihov godišnji prosjek iznosi 19 dana. Zastupljenost ovih dana u analiziranom periodu manja je u odnosu na ljetne dane za 3. prosječno 1.1 oC.6 oC (Zvornik 24 oC.8 o C i Doboj 23. Prosječan godišnji broj tropskih dana za bazen iznosi 22.1 0 0 22.6 8.9 dana) i decembru (5.8 dana ili 66.2 4. Ovdje se u proljeće (prosječno 17 dana) javlja više ljetnih dana nego u jesen (prosječno 11 dana). sa sporijim porastom od zime ka ljetu (8. Σ T min ≤ 0 0C 24 18.4 dana) do marta (1 dana).8 2. Najviše tropskih dana javlja se u Zvorniku (25 dana). Ledeni dani se ovdje ne javljaju tokom vegetacionog perioda pa ne predstavljaju opasnost po agrokulture.4 dana). Prosječna amplituda srednjeg temperaturnog maksimuma u ovom području iznosi 23. ali su i u maju. prosjek -4.S.9 2.5 oC).1 0. Godišnja učestalost ovih dana kreće se od 18 dana u Zvorniku i Doboju do 21 dan u Tuzli.9 85.8 oC u Tuzli i 20 oC u Gračanici. zatim Tuzli i Zvorniku (39. Najniža apsolutno maksimalna temperatura u ovom području zabilježena je u Doboju -32. Ahmetbegović od ljeta ka zimi.1 0 84 T max ≥ 30 0C 0 0 0 0 0.9 oC.6 7.1 0 0 0 0.1 1. S.7 dana i gotovo svi se javljaju u vegetacionom periodu.9 3. a najviše ih je u januaru (8. Smajić.9 dana) do oktobra (0. Srednji broj mraznih. Najviše prosječne srednje minimalne temperature ovdje su zabilježene u julu (14 oC). Tropski dani su u ovom području zastupljeni manjim brojem dana u odnosu na ljetne dane.4 od ukupnog broja ljetnih dana.5 oC) u odnosu na temperaturni prijelaz od ljeta ka zimi (8. Mrazni dani se u ovom području javljaju od septembra do maja. Prosječna srednja minimalna temperatura zraka u ovom području iznosi 5.4 5. Tabela 2. Apsolutno kolebanje temperature zraka u slivnom području rijeke Spreče iznosi 72.6 dana. a najviše ih je u januaru (24 dana) i decembru (19.5 oC i Doboj -4 oC). Tuzla 22. junu i septembru mjesečni maksimumi najčešće preko 30 oC.9 dana) i avgustu (17. Ljeti temperatura zraka može prilično porasti tako da u ovom području više od polovine dana u svakom ljetnom mjesecu ima temperaturu veću ili jednaku 25 °C. Najviša apsolutno maksimalna temperatura u ovom području zabilježena je u Doboju (40 oC). 190 . Nerijetko se mrazevi ovdje javljaju i u aprilu. ljetnih i tropskih dana u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990.9 17. Prosječna godišnja zastupljenost mraznih dana u ovom području iznosi 85.6 dana).3 20. a prosjek za sliv iznosi 85 dana.9 oC).9 1.8 7.8 9 19.9 3.7 T max ≤ 0 0C 8.1 dana).4 0.7 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci. U vegetacionom periodu srednji temperaturni minimum iznosi 10.2 oC (januar) i Zvorniku -30 oC (februar). Prosječna godišnja zastupljenost ljetnih dana kreće se od 79 u Tuzli do 87 u Doboju.2 oC.9 dana). Beograd. Ledeni dani se ovdje javljaju od novembra (0.8 oC. Naime. Javljaju se od maja (0.5 1 0 0 0 0 0 0 0 0. Najhladniji mjesec u ovom području (januar) ima apsolutne maksimume između 18. voće i žitarice u toku njihovog vegetacionog perioda. dok je opadanje od septembra do novembra 12.5 oC (Zvornik -3. dok su najniže evidentirane u januaru. ledenih.7 dana. Tuzla -4.3 17.3 10. Mjeseci I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. zatim u Doboju (24 dana) i Tuzli (19 dana). a najveća učestalost je tokom ljeta i iznosi 55. Period javljanja ovih dana je od marta do novembra.9 oC. Za neposredno slivno područje rijeke Spreče karakteristični su rani jesenji i kasni proljetni mrazevi koji mogu imati negativne posljedice po povrće. sa najvećom prosječnom učestalošću u julu (20.

Klima u slivu rijeke Spreče i njene specifičnosti 191 Slika 1.prosječna godišnja temperatura zraka . Sliv rijeke Spreče .

8 79. oblačnosti i srednjih mjesečnih temperatura zraka u slivu Spreče prezentiran je na grafikonu 1. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. Srednja mjesečna relativna vlažnost zraka u slivnom području rijeke Spreče u periodu 1961-1990. Iz prezentiranih podataka se vidi da se godišnji maksimum i minimum relativne vlažnosti zraka u slivu rijeke Spreče javlja približno u isto vrijeme kada i maksimum i minimum oblačnosti i temperature zraka. Upoređivanjem podataka iz tabele 3. vidi se da je dugogodišnji hod srednje mjesečne oblačnosti u ovom području analogan dugogodišnjem hodu srednje mjesečne relativne vlažnosti zraka. naročito u ljetnim mjesecima. 192 . % 86 82. Živinica i Gračanice (oko 82 %). Grafik on 1.2 % (Zvornik i Tuzla 78 %.2 74.6 75.2 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci. Tabela 3.8 87. Gračanica 82 % i Doboj 81 %). Ovakvo stanje u slivu uvjetovano je prolaskom barometarskih depresija preko ovog područja.2 %). 100 20 °C % 80 60 40 20 0 I 15 10 5 0 -5 II III IV V VI VII VIII IX X XI XII oblačnost relativna vlažnost temperatura Nešto veću od prosječne vlažnosti imaju dijelovi Kalesije. Kladanj 77 %. i 4. a to je opet u uskoj vezi sa pojavom kišovitosti.2 74.2 77. Ahmetbegović Relativna vlažnost zraka Najbolji pokazatelj vlažnosti zraka je njegova relativna vlažnost.2 73.S.6 81.2 %). Iz podataka se također vidi da relativna vlažnost zraka u ovom području opada od decembra do maja. oblačnosti i relativne vlažnosti zrak a u slivu rijek e Spreče u periodu 1961-1990. Smajić. Beograd. ublažava donekle suše. koja u analiziranom periodu iznosi 79. S HMZ. Oblačnost Dugogodišnja promatranja oblačnosti pokazuju da je slivno područje rijeke Spreče veoma oblačno područje. koji se nalaze neposredno uz tok rijeke Spreče pa se oni odlikuju i povećanom maglovitošću. Izuzetak je samo mjesec juli sa 73. Povećana relativna vlažnost zraka u ovom području.2 79.6 83. Godišnji tok temperature.2 % relativne vlažnosti zraka. Po godišnjem hodu relativne vlage ovo područje pripada kontinentalnom tipu godišnje raspodjele relativne vlažnosti. a najmanju u julu (73.2 75. Najveću relativnu vlažnost zraka navedeno slivno područje ima u decembru (87. a od tada ponovo raste do decembra. Odnos srednje relativne vlažnosti zraka. Prema skali za ocjenu veličine relativne vlažnosti neposredno slivno područje rijeke Spreče ima povećanu relativnu vlažnost zraka. S.

7 dana) i avgustu (10 dana).7 9.0 4. U ovom području se prosječno godišnje javlja 64.3 13. Najveći broj oblačnih dana imaju zimski mjeseci: decembar (16. Maksimalna oblačnost je u decembru (74 %).7 vedrih dana. Beograd.7 10.5 2. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. a daju veću količinu padavina u slivu (9.0 6. sušenje sijena. S HMZ.5 2.7 dana).7 O≥8 15.0 13.7 dana) broj vedrih dana opada do decembra (2.7 10. a zatim opet raste prema zimskim mjesecima. kada se i javlja maksimum. Trajanje preovlađujućeg vedrog i oblačnog perioda u ovom području ima veliki značaj u turizmu. kada je približno najmanja i relativna vlažnost zraka. Najviše vedrih dana u ovom području je u julu (10. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. / Σ % 71 69 63 64 57 53 43 42 49 56 68 74 59 O≤2 2. a najvedrije je ljeto sa 46 % oblačnosti.Klima u slivu rijeke Spreče i njene specifičnosti Tabela 4. Oni stvaraju manju oblačnost. a Doboju 60 %. Prema podacima iz tabele 4. Beograd. Tuzli 126 i Doboju 125 dana.3 2. Tuzli 64 dana i Doboju 58 dana.7 dana). Srednja mjesečna oblačnost i broj vedrih i oblačnih dana u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990. jer je ovdje u ovo doba godine prisutna anticiklonska aktivnost. Tuzli 59 %.0 5. Iz tabele 5. u Zvorniku 72 dana. Prosječna oblačnost u Zvorniku iznosi 58 %. Tabela 5.3 5. a najmanji je u julu i avgustu (5 dana). Ljetne vedrine u julu i avgustu su od izuzetnog značaja za koševinu. januar (15. Srednja mjesečna maglovitost u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990. S HMZ.77). Opadanje vedrih dana od ljetnih ka jesenjim i zimskim mjesecima je u vezi sa porastom oblačnosti i srednje mjesečne relativne vlažnosti zraka. godine. sprečavaju dugotalasnu radijaciju i donekle su izvor atmosferske vlažnosti u bazenu.3 dana).5 10 12 8. posebno noću. i grafikona 3. jer je srednja oblačnost manja od 50 %. Kako srednja oblačnost u navedenom periodu iznosi 59 % to se može zaključiti da slivno područje rijeke Spreče ima obilježje oblačnog područja.5 8.3 64.7 124.7 16. magle u ostalom dijelu godine. Od jula (10. U narednoj tabeli je prezentirana prosječna maglovitost u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990.3 4.7 5. vidi se da najviše magle u ovom području ima u hladnijem dijelu godine. Zima je u ovom području najoblačnije godišnje doba sa 71 % oblačnosti. Od decembra broj oblačnih dana opada. a minimalna u avgustu (42 %).3 8. Zimi su pri velikoj relativnoj vlažnosti i niskim temperaturama u slivu optimalni uslovi za stvaranje magle i oblaka stratusa.7 7.5 75.7 3. žetvu pšenice i drugih strnih žitarica i obavljanje drugih poljoprivrednih radova koji zahtijevaju vedro vrijeme (9. U ovom području su 193 .0 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci. vidi se da srednja vrijednost oblačnosti u slivu Spreče opada od zimskih prema ljetnim.77).5 3.3 10.0 7. Ovi mjeseci se mogu smatrati vedrim.7 3. U slivnom području rijeke Spreče se godišnje u prosjeku javljaju 124 oblačna dana (u Zvorniku 121. a posebno u poljoprivredi.3 5. Za razliku od zimskih. kada je najveća i relativna vlažnost zraka. naročito od septembra do januara.7 12. Ljeti. Magla Slivno područje rijeke Spreče je veoma maglovito područje jer svi mjeseci tokom godine imaju određen broj dana sa maglom. Proljeće je oblačnije (61 %) od jeseni (58 %) za oko 3 %. naprotiv.3 5. Σ Dani 8 6 4.3 dana) i februar (13. nastaju povoljni uslovi za uzlazna kretanja zraka koji stvaraju oblake kumuluse.5 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci. zdravstvu.5 3 6.

2 187.2). Beograd. Tabela 7. te opterećenost atmosfere iznad ovog područja aeropolutantima.6 230. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII % 20 26 33 37 39 40 49 50 45 37 25 17 Sati/dan 1.2 godišnje (Tuzla 1755.8 47.5 dana).4 122.6 149.6 126.2 7.5 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci.5 dana sa maglom (Tuzla 64 dana.2 218. su mogući uzročnici takvog stanja. S HMZ.).4 7 5. a ukupan broj sunčanih sati iznosi 1632. S. Tabela 6. S obzirom da je riječ o morfološkoj depresiji najveća pojava magle ovdje javlja se još u oktobru. U toplijem dijelu godine pojava magle je znatno manja i najmanja je u junu (2. Srednji broj sunčanih sati u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990. Pri određivanju dužine trajanja sunčeva sjaja u ovom području potrebno je uzeti u obzir i relativno trajanje sunčeva sjaja.5 167. Doboj 87 dana idr.2 71. Insolacija u ovom području ima dosta pravilan godišnji hod. slaba provjetrenost. U narednoj tabeli je prezentirana prosječna insolacija u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990. Kotlinski smještaj. 194 . Relativno trajanje sunčeva sjaja i srednji broj sati sa sunčevim sjajem na jedan dan u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Σ Sati 56.6 1632. Gračanica 1559.S.9 178. koja prelazi iz ljetnih u jesenje uslove kao i zbog prodora hladnih zračnih masa na još relativno toplo tlo.4 1. Smajić. Godišnji hod insolacije. S HMZ.5 75.6). Ova pojava je u vezi sa naglim promjenama temperature. te srednji broj sati sa sunčevim sjajem na jedan dan.8 2. Beograd.7 4 5 5. Insolacija Godišnji tok sunčeva sjaja u slivnom području rijeke Spreče odgovara godišnjem toku temperature zraka i u obrnutom je odnosu sa oblačnošću. 20 sati dani 16 12 8 4 0 I II III IV V VI VII VIII IX oblačni dani X XI XII vedri dani insolacija 250 200 150 100 50 0 Iz podataka u tabeli 6. vidi se da je najviše sunčanih sati u slivnom području rijeke Spreče u julu (230. a najmanje u decembru (47.2 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci. U slivnom području rijeke Spreče se godišnje u prosjeku javlja 75. naročito u hladnijem periodu godine. a Doboj 1583 sati).7 6. Ahmetbegović septembar (10 dana) i oktobar (12 dana) najmaglovitiji mjeseci. Grafik on 2.6 4 2. vedrih i oblačnih dana u slivu rijek e Spreče u periodu 1961-1990.

Klima u slivu rijeke Spreče i njene specifičnosti Najduže trajanje relativne insolacije u slivnom području rijeke Spreče imaju ljetni mjeseci juli (49 %) i august (50 %) kada je najmanja oblačnost, a najkraća insolacija je u novembru (25 %) i u zimskim mjesecima (17-26 %), kada je i najveća oblačnost. Ljeti je insolacija nešto više od dva puta duža nego zimi. Iz ovih podataka se vidi da je relativno trajanje sunčeva sjaja ovdje 49 % odnosno 50 % od mogućeg trajanja samo u najvedrijim mjesecima, julu i avgustu, dok je u najoblačnijem mjesecu decembru samo 17 %. Insolacija raste od decembra (19 %) do jula (55 %), a od jula do decembra opada. Iz tabele se takođe vidi da Sunce u toku dana, u slivu, najviše sati sija u julu (7,4 sata), a najmanje u decembru (1,5 sati). Ovi podaci jasno ukazuju da dužina trajanja sunčeva sjaja zavisi kako od dužine dana tako i od oblačnosti. Pluviometrijski režim Obzirom da se maksimalna količina padavina u slivu izlučuje u toplijem periodu godine, ovo područje ima statički ili inverzivni tip padavina. Nešto veće količine padavina se izlučuju u južnom, jugoistočnom, sjeveroistočnom i sjeverozapadnom dijelu sliva tj. njegovom obodu gdje su uglavnom smještene i najveće planinske morfostrukture ovog područja. Taj dio sliva se nalazi unutar godišnjih izohijeta od 1000 - 1250 mm. Centralni, kotlinski dio, se nalazi unutar godišnjih izohijeta od 900 - 1000 mm. (Slika 2.) U tabeli 8. su prezentirane srednje mjesečne, maksimalne dnevne količine padavina i broj dana sa dnevnom količinom padavina ≥1 mm u slivnom području rijeke Spreče u periodu 1961-1990. godine. Tabela 8. Srednje mjesečne, maksimalne dnevne količine padavina i broj dana sa dnevnom količinom padavina ≥1 mm u u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. R (mm) 63,0 59,8 64,0 79,7 96,5 107,5 89,8 83,2 69,3 60,5 77,7 76,0 927,0 Rmax 40,5 43,5 43,5 43 60,5 58,5 80 52 58 44 44,5 46,5 80 R ≥1 mm 9 8,5 9,5 10,3 10,5 10,5 8,0 8,0 8,0 7,3 9,0 9,8 108,3 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci, S HMZ, Beograd.
125 100 75 50 25 0 I -25 II III IV V VI VII VIII IX X XI XII -5 Grafik on 3. Histogram temperatura i padavina u slivu rijek e Spreče za period 1961-1990. 25 mm °C mm °C 20 15 10 5 0

Padavine u ovom području počinju rasti od februara do juna, kada dostižu maksimalnu vrijednost, a zatim se smanjuju idući prema hladnijem dijelu godine 195

S. Smajić, S. Ahmetbegović (grafikon 3). Najmanja visina padavina je u februaru 59,8 i oktobru 60,5 mm. Mjeseci sa najvećom količinom padavina su maj (96,5 mm) i juni (107,5 mm). Iz prezentiranog se vidi da je glavni maksimum padavina u ovom području u junu, a minimum u februaru. Sekundarni maksimum se ovdje javlja u novembru, a minimum u oktobru. Maksimum padavina u junu posljedica je ciklonske aktivnosti i čestih grmljavinskih pljuskova. Slivno područje rijeke Spreče u prosjeku dobija 927 mm padavina godišnje (Zvornik 919 mm, Tuzla 895 mm, Kladanj 1103 mm, Banovići 920 mm, Gračanica 838 mm te Doboj 887 mm). U toplijem dijelu godine (april-septembar) izluči se oko 56,7 % godišnje količine padavina. Svaki mjesec toplijeg dijela godine u prosjeku prima 88 mm padavina, dok za mjesece hladnijeg dijela godine ta količina iznosi 67 mm. Prema tome, preovladavaju padavine u toplijem dijelu godine, pa je pluviometrijski režim kontinentalni. Mjesečni prosjek padavina u analiziranom periodu iznosi 77 mm. Padavine su u ovom području uglavnom ravnomjerno raspoređene tokom godine sa relativnim kolebanjem od 5 %. Na osnovu prezentiranih pokazatelja o ukupnoj količini padavina u slivu zaključujemo da ona nije mala što ovo područje u cjelini čini vlažnim. Najveća količina padavina se izluči u ljeto (281 mm ili 30,3 %), kada su za vegetaciju i čovjeka najpotrebnije i obrnuto, najmanje u zimu (198,8 mm ili 21,4 %) kada su potrebe za njima mnogo manje. U vegetacionom periodu, kada biljke klijaju, cvjetaju i sazrijevaju, padne 590 mm ili 63,6 % svih godišnjih količina padavina. Problem je u tome što se znatne količine padavina izlučuju u pljuskovima, te se nepovoljno odražavaju na biljni svijet tokom vegetacionog perioda. Veliki značaj za biljke tokom vegetacionog perioda ima relativna vlažnost koja u ovom periodu iznosi 76,4 %, te srednja temperatura zraka od 14,3 0C. Tabela 9. Maksimalna visina sniježnog pokrivača i srednji broj dana pokrivačem ≥ 10, 30 i 50 cm u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI cm 69,7 99,3 54,7 26,7 3,0 7,7 41,7 ≥10 cm 9,7 6,5 2,7 0,4 0,2 1,7 ≥30 cm 3,4 1,9 0,6 0,1 0,5 ≥50 cm 0,1 0,3 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci, S HMZ, Beograd. sa sniježnim XII God. Σ 68,7 99,3 6,7 27,7 1,8 8,0 0,5 0,7

Sniježni pokrivač se u ovom području najduže zadržava u decembru i januaru, a najmanje u oktobru. Od 90 zimskih dana, 43 dana su sa sniježnim pokrivačem. Prosječan broj dana sa sniježnim pokrivačem tokom godine ovdje iznosi 58 dana, a debljina snježnog pokrivača može biti i preko 1 metar. Maksimalna visina sniježnog pokrivača ovdje je u februaru i iznosi 99,3 cm (Tuzla 97 cm, Kladanj 129 cm i Doboj 72 cm). U ovom području prosječno godišnje 28 dana ima visinu snježnog pokrivača veću od 10 cm, 8 dana veću od 30 i svega 1 dan veću od 50 cm. Najviše dana sa visinom sniježnog pokrivača većom od 10 cm imaju decembar i januar, u prosjeku po 8 dana. Na višim nadmorskim visinama u slivu snijeg se duže zadržava i njegova prosječna visina se kreće između 30 i 40 cm a na planinama i preko 50 cm. Obzirom da snijeg ima visoku sposobnost odbijanja sunčevih zraka to je temperatura sniježnih površina obično niža od temperatura tla bez snijega i utiče na godišnji tok temperature zraka, oblačnost, vlažnost i druge klimatske elemente i pojave u ovom području (9,81).

196

Klima u slivu rijeke Spreče i njene specifičnosti

197

Slika 2. Sliv rijeke Spreče - prosječna godišnja količina padavina

S. Smajić, S. Ahmetbegović Vjetar Osobine zračnih masa i njihova kretanja uvjetuju vremenske prilike u slivnom području rijeke Spreče. Pored opšte cirkulacije atmosfere na režim vjetrova u ovom području veliki uticaj ima i reljef. Zbog toga su ovdje najčešći vjetrovi iz pravca sjevera, sjeveroistoka, juga i zapada. Oni su u ovom području uglavnom slabi i javljaju se sa svih strana. Zimi preovladavaju vjetrovi iz sjevernog kvadranta, pošto se niski pritisci nalaze iznad Sredozemnog mora i njihovih ogranaka. Hladne vjetrove uzrokuju prodori hladnih zračnih masa sa sjevera. Najvjetrovitije godišnje doba u ovom području je proljeće. Ljeti se zračni pritisak iznad naše zemlje smanjuje od sjeverozapada ka jugoistoku, pa zbog toga i vjetrovi uglavnom imaju takav pravac. Tabela 10. Čestine i srednje brzine pojedinih pravaca vjetra u slivu rijeke Spreče Pravac N NE E SE S SW W NW C % 14,7 7,0 4,2 5,1 9,8 6,1 9,1 3,3 40,9 m/s 1,8 1,9 1,5 1,9 1,9 1,9 1,6 1,6 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci, S HMZ, Beograd.
Grafikon 4a. Čest ine i srednje brzine pojedinih pravaca vjet ra u slivu Spreče N 16,0 14,0 12,0 NW NE 10,0 8,0 6,0 4,0 2,0 W 0,0 E Grafikon 4b. Čest ine i srednje brzine pojedinih pravaca vjet ra u T uzli N 18 16 14 NW NE 12 10 8 6 4 2 0 W

E

SW S čest ina vjet ra (%) srednja brzina (m/s)

SE

SW S čest ina vjet ra (%) srednja brzina (m/s)

SE

Prema vrijednostima čestina i tišina, najveću učestalost imaju vjetrovi iz sjevernog (14,7 %), a najmanju iz sjeverozapadnog pravca (3,3 %). Najveća srednja brzina vjetra u slivu izmjerena je kod vjetrova koji pušu sa jugozapada, juga i sjeveroistoka (1,9 m/s), a najmanja kod istočnih (1,3 m/s), sjeverozapadnih i zapadnih (1,6 m/s) vjetrova. (Tabela 10 ., grafikon 4a.) Zbog položaja, veličine sliva i njegove raščlanjenosti ovdje se javljaju značajne oscilacije u pogledu režima vjetrova. Tako naprimjer u Doboju najveću učestalost imaju vjetrovi iz sjevernog (12,6 %), Gračanici iz zapadnog (19,5 %), Tuzli iz sjeveroistočnog (17,2 %), a Kladnju iz sjevernog (31,8 %) pravca. Najveću srednju brzinu u Doboju imaju sjeverni (2,7 m/s), Gračanici jugoistočni (2,1 m/s), Tuzli jugozapadni (1,9 m/s), a Kladnju sjeveroistočni (2,2 m/s) vjetrovi. Najmanje tišina u ovom području je zabilježeno u Kladnju (23,6 %) i Tuzli (31,4 %), a najviše u Gračanici (64,4 %) i Doboju (44,2 %). (Slika 2.)

198

Klima u slivu rijeke Spreče i njene specifičnosti Zaključak Pored općih faktora koji utiču na klimatske odlike u slivu rijeke Spreče i Bosne i Hercegovine u cjelini od posebnog značaja su njegov geografski položaj i osobine reljefa. Geografski položaj i reljefni sklop su uslovili da prezentirani prostor svojim najvećim dijelom pripada umjereno kontinentalnom klimatu sa relativno blagim zimama i primjetnim prelazima između godišnjih doba, a planinske morfostrukture oboda predplaninskom umjereno kontinentalnom klimatu. Prosječna godišnja temperatura zraka u slivu rijeke Spreče iznosi 10,1°C. Zvornik (10,7°C) i Doboj (10,6°C) imaju nešto više godišnje temperature zraka od Tuzle (10°C) i Gračanice (10°C) i znatno više od Kladnja (9,2°C). Temperaturne razlike su vjerovatno posljedica nešto jačih kontinentalnih uticaja sa sjevera i sjeverozapada, promjenjivosti vertikalnog termičkog gradijenta i reljefnih odlika ovog prostora. Godišnja amplituda temperature zraka u prezentiranom slivu iznosi 20,5°C i prilično je ujednačena za sve meteorološke stanice. Prosječna godišnja količina padavina u slivu rijeke Spreče iznosi 927 mm i najveća je u njegovom planinskom području (Zvornik 919 mm, Tuzla 895 mm, Kladanj 1103 mm, Banovići 920 mm, Gračanica 838 mm i Doboj 887 mm). Padavine su uglavnom ravnomjerno raspoređene tokom godine sa relativnim kolebanjem od 5 %. Najviši dijelovi planine Majevice (915 m) i Konjuha (1327 m) po temperaturnim i pluviometrijskim karakteristikama pripadaju planinskom umjereno kontinentalnom klimatu. U kotlinskim dijelovima, koji zahvataju veću površinu sliva, preovladavaju kopneni zračni uticaji. Takve su odlike uslovile planinske strukture koje su pridonijele morfološkoj zatvorenosti. Količina padavina je manja u odnosu na obod, ljeta su duža i toplija a zime kraće i blaže. Preovladava umjereno kontinentalni klimatski tip, klasificiran po Köppenu kao Cfb klimat. Planinski lanci su modificirali klimatske uticaje i doprinijeli da u području planina koje čine obod sliva rijeke Spreče preovladava predplaninski klimatski tip. Ovakav klimatski tip se odlikuje nešto kraćim ljetima i nešto dužim zimskim periodima s više sniježnih padavina. Prema Gradačcu i Modriči postepeno preovlađuje uticaj kontinentalne klime, karakteristične za južne dijelove Panonske nizije. Conclusion Beside basic factors that form climate specifics in the Spreča River valley and Bosnia and Herzegovina as a whole geographic position and relief specifics have essential role. These characteristics shape med-continental climate with relatively mild winters and noticeable season changes with morph-structural mountains hilly midcontinental climate. Average annual air temperature in the Spreca valley is 10,1 degrees Celsius. Zvornik 10,7 Doboj 10,6 which is little higher than temperature in Tuzla and Gracanica 10 and slightly higher then Kladanj with 9,2 degrees Celsius. Differences in temperature may be caused by stronger continenttal influence from the north and northwest, changes in vertical thermod gradient and relief characteristics of this area. Annual amplitude of air temperature in the presented valley is 20,5 degree Celsius and relatively similar for all meteorological observing points. Average annual precipitation in Spreca valley is 927mm with highest amount in mountains (Zvornik 919mm, Tuzla 895mm, Kladanj 1103mm, Banovici 920mm, Gracanica 838mm and Doboj with 887mm). Presipation is mostly even throughout the year with relative oscillation of 5%. Highest hilltops of mountains Majevica (915 meters) and Konjuh (1327 meters) belong to mountain mid-continental climate according to temperature and pluviometer characteristics. Valleys have larger water capacities and this creates continental air conditions. These characteristics have created 199

Specifics of this climate type are shorter summers and longer winters with more snowfall. Beograd. Sv. Beograd. str. 1993. 13. 1963. Zagreb. Sarajevo. Geografsko društvo Federacije Bosne i Hercegovine. 2002. 1973. 7-17.. Dukić. Milosavljević. Geografski horizont. T. Mirić. Sarajevo. 10. Naučna Knjiga. 1979. A. Doktorska disertacija. Smajić. Zbornik radova I kongresa geografa Bosne i Hercegovine. 2. Geografski pregled. 71-82. B. Marković. 1998.: Klimatologija. Geografski fakultet. Đ.. Beograd. Zbornik radova..: Opća klimatologija. N. 3. Školska knjiga. Mountain complex have modified climate forms and created sub mountain climate type in Spreča River valley. 11. S. Drešković. 6.: Klimatske promjene. 2005.: Spreča. Tuzla. Beograd. A. Filipčić. M. R. Geografsko društvo Federacije Bosne i Hercegovine. 14. Filozofski fakultet. str. Tuzla. XXIII. 12. N. Milosavljević. 2000. R. 5.. J. Beograd. Zbornik radova Prirodnomatematičkog fakulteta. Filipčić. Midcontinental climate is dominating and it is classified by Köppen as a Cfb climate. 200 .: Fluktuacija nekih hidroklimatskih parametara u Bosni i Hercegovini. 4. Zubić. Zagreb. Zagreb. Penzar. 1983. Geoinstitut.: Agrometeorologija. broj 2. 9. M. 2000. 7. 8. Godina II.. Paunković. Literatura i izvori 1. Sarajevo. Beograd. M. 1998. Sarajevo. Hrvatsko geografsko društvo.: Klima Bosne i Hercegovine. S HMZ. Spahić. Suljić. A. Area around Gradačac and Modriča has continental climate which is characteristic of south parts of Panon valley.: Klimatologija. str. 1934-35. Broj 2. Smajić S. Amount of precipitations is lower then in the mountains with longer summer seasons and mild and short winters. I. 1990. D. Meteorološki godišnjaci (1961-1990).: Režim padavina na području Tuzle. Svezak Geografija. Školska knjiga.S. Ahmetbegović mountain structures that make morphological closure. 15.: Fizička geografija Jugoslavije. Marković. Naučna Knjiga... Spahić. M. 2005. XX i XXI. Glasnik Geografskog društva. Penzar.: Osnovi primjenjene geomorfologije. Godina 2. 78-107. Šegota.: Klimatologija..: Klima kupreškog kraja.: Klimatske karakteristike Tuzle.

Gornja Spreča je tektonska depresija smještena na prostoru sjeveroistočne Bosne koju karakteriše relativno gusta riječna mreža i razvijen riječni sistem. a u direktnoj su vezi sa vodostajem rijeke Spreče. Semir Ahmetbegović. This study was initiated by constant flooding problem in upper part of the Spreca River is damaging not only agricultural production but also industrial capacities as well as individual houses in the area of inundation. voda plavi aluvijalnu ravan rijeke Spreče i njenih pritoka. Prirodno-matematički fakultet. viši asistent. water is flooding alluvial area around Spreca and its tributaries. Sabahudin Smajić. Abstract This study presents problem of overflow of the Spreca River in the upper part. Mr. Gornja Spreča. water regime. riječni režim. konfiguraciju terena i plitka riječna korita. floodings. U periodu otapanja snijega i povećane količine padavina. Univerzitet u Tuzli Abstrakt U radu se prezentira problem visokih voda na prostoru Gornje Spreče. Another problem is underground water that stays close to surface impacted directly by water level of Spreca River. Ključne riječi: Hidrografija. intenzivirana izgradnja industrijskih kapaciteta i individualnih stambenih objekata u inundacionom području rijeke Spreče i njenih pritoka. uzdužni profil.Zbornik radova PMF 4 i 5. s obzirom na geološku građu. proticaj. poplave. vodostaj. water capacity. . sc. diamete. with geological structure and terrain configuration and water depth. This area is tectonic depression placed in the north-eastern part of Bosnia and Herzegovina with relatively big number of tributaries with big accumulation of water. visoke vode. high water. viši asisent. 201 – 210 (2007-2008) Originalni naučni rad PROBLEM VISOKIH VODA NA PROSTORU GORNJE SPREČE COMMON PROBLEMS WITH OVERFLOW IN THE GORNJA SPREČA AREA Mr. sc. tim više što je pored poljoprivredne proizvodnje. Izrada ovog rada inicirana je stalnim poplavama koje uzrokuju značajne probleme na prostoru Gornje Spreče. Značajan problem predstavljaju i podzemne vode koje se nalaze blizu topografske površine. Gornja Spreča. Odsjek za geografiju. flow. Key words: Hydrography. After the snow melts and precipitations increases.

odnosno korištena je statistička metoda kao nezaobilazna naučna metoda u geografiji. s obzirom na konfiguraciju terena i plitka riječna korita vodotoci plave značajne površine zemljišta. Gornja Spreča. Nizvodno od naselja Capardi pa do ušća u Modračko jezero pad je znatno umjereniji i iznosi svega 1. Smajić Uvod Gornja Spreča je tektonska depresija dinarskog pravca pružanja. dok ukupan pad rijeke Spreče na uzdužnom profilu iznosi 304. Poseban problem na prostoru Gornje Spreče predstavljaju česte poplave. Problem predstavlja i visok nivo podzemnih voda (freatske izdani) koje izbijaju na topografsku površinu i plave aluvijalnu ravan rijeke Spreče i njenih pritoka.S.7 km2. Tok rijeke Spreče se odlikuju meandrima odnosno laktastim skretanjima. 202 .22 ‰. posmatrana u navedenim granicama. Također. U gornjem dijelu toka rijeke Spreče od izvorišta do Capardi na kratkom sektoru od oko 7 km uzdužni profil se odlikuje padom od oko 23 ‰.92 ‰ (0. Geotektonske karakteristike i petrografski sastav Gornje Spreče su uslovili da rijeka Spreča na ovom prostoru ima asimetričan sliv sa znatno razvijenijom lijevom slivnom površinom.3 m odnosno 2. S. korišten je i kartografski metoda jer su rezultati analize navedenog problema prezentirani na izrađenoj hidrografskoj karti Gornje Spreče. Najveće i najznačajnije pritoke rijeke Spreče na ovom prostoru su rijeka Oskova sa Gosteljom i Turija. Hidrografske karakteristike Gornje Spreče Najveći vodotok Gornje Spreče je rijeka Spreča čija se izvorišna čelenka nalazi na sjevernim padinama Velje Glave (najvažniji izvor u izvorišnoj čelenki je na nadmorskoj visini 453 m). Gornja Spreča se odlikuje relativno gustom riječnom mrežom dendroidnog tipa i razvijenim riječnim sistemom. Gornja Spreča zahvata prostor od izvorišne čelenke rijeke Spreče (Velja glava) jugozapadno od Zvornika do Modraca i razvođa rijeke Turije na planini Ozren.85 ‰. Visok nivo podzemnih voda vezan je uglavnom za prostor Sprečkog polja i direktno je povezan sa vodostajima rijeka koje teku ovim poljem. Javornika i Konjuha na jugu te Ozrena na zapadu. Ukupna dužinu ovog vodotoka iznosi 115. između planinskih morfostruktura Majevice na sjeveru. smještena na prostoru sjeveroistočne Bosne.92 m/km). a površinu sliva 1947. Izrada ovog rada podrazumijevala je analizu dostupnih izvora te anketiranje stanovništva i stručnih lica. Ahmetbegović. a ušće u rijeku Bosnu istočno od Doboja na nadmorskoj visini od 149 m.63 ‰. U periodu otapanja snijega i povećane količine padavina.4 km. Rijeka Spreča po uzdužnom profilu od ušća Male Spreče ima izrazit ravničarski karakter jer ukupan pad iznosi svega 0. Ukupan pad od izvora do ušća u Modračko jezero iznosi oko 4. (Topografska karta 1:200000) Najveći vodotok na prostoru Gornje Spreče je rijeka Spreča koja ovim tektonskim rovom protiče meandarski u dužini od oko 60 km (do ušća u Modračko jezero). što je uzrokovano malim padom po uzdužnom profilu i akumuliranjem značajne količine riječnog nanosa kojeg u aluvijalne ravni dopremaju pritoke. duga je oko 68 km (NW-SE) sa prosječnom širinom od oko 15 km (maksimalna širina iznosi oko 38 km) i zahvata površinu od 1208. U istraživanju su korišteni i statistički pokazatelji.88 km2.

6 Izvor podataka: HMZ Sarajevo Iz prezentiranih podataka u tabeli 1 vidljivo je da se najviši proticaji ovdje javljaju u januaru. koji se javljaju u septembru (6. Uzdužni profil rijeke Spreče od izvorišta do Modračkog jezera Rijeka Spreča je bogata vodom.32 13.82 33. Geografski položaj Gornje Spreče Slika 2. (mm) 59 55 61 76 92 111 94 84 64 58 71 72 75 3 (m /s) 29.13 30. ali sa tendencijom pada ka minimalnom protoku.13m³/s) ne odgovara maksimalna količina padavina koja se na ovom prostoru javlja u junu (108 mm/m²) jer u februarskom maksimalnom protoku učestvuju otopljene snježne padavine.25 24.37 18. a za nju kao i za sve njene pritoke karakterističan je nivalno-pluvijalni režim. Maksimalnom srednjem februarskom proticaju (33. Tabela 1.84 7.71 18. možemo govoriti na osnovu podataka sa vodomjerne stanice "Modrac" kao i podataka vezanih za padavine na ovom prostoru izmjerene na meteorološkoj stanici u Tuzli. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.3 20.98 13. februaru i martu.Problem visokih voda na prostoru Gornje Spreče Slika 1. a najniži u septembru i oktobru.84 203 .23 6.63 9. O režimu rijeke Spreče na prostoru Gornje Spreče.19 9. Povišeni proticaji se nastavljaju u martu i aprilu. Odnos padavina i proticaja na prostoru Gornje Spreče za period 1961-1990.

koje je za potrebe privrede izgrađeno 1964 godine. Ona je desna pritoka rijeke Spreče čiji je sliv smješten u rejonu Glumine. Slijedeća pritoka Spreče je Paprača. a ušće joj je južno od naselja Donje Vukovije. Najveća i najznačajnija lijeva pritoka rijeke Spreče je Oskova sa Gosteljom. Oskova sa Gosteljom i Turija. Snježne padavine se ne javljaju odmah u hidrosistemu već se u slivu zadržavaju duži period te učestvuju u režimu rijeke Spreče početkom proljetnog hidrološkog razdoblja. Desna pritoka rijeke Spreče (na području općine Kalesija) je rijeka Gribaja koja izvire ispod Banj Brda (700 m).6 m³/s.S. Rijeka Oskova nastaje na području općine Banovići odnosno na sjevernim padinama planine Konjuh i ima dužinu toka 32 km. Ona se ulijeva u rijeku Spreču sjeverozapadno od gradskog naselja Živinice. Rijeka Krivača kao lijeva pritoka izvire na lokalitetu Džebari i do ulijevanja u rijeku Spreču teče dužinom od 9. Nizvodno sljedeća lijeva pritoka Spreče je rijeka Mala Spreča koja izvire ispod Bišine. Padavine Proticaj m 3 /s 35 30 25 20 Na prostoru Gornje Spreče koja obiluje vodom rijeku Spreču obogaćuju njene najznačajnije pritoke: Gribaja. Sa zapadnog dijela oboda Gornje Spreče lijevu pritoku čini rijeka Turija. Rijeka Oskova zajedno sa Gosteljom ima površinu sliva od 342 km². Turija je 22 km duga pritoka Spreče. Prosječan godišnji proticaj rijeke Spreče izmjeren na vodomjernoj stanici "Modrac" iznosi 18. (Grafikon 1) mm 120 100 80 60 15 40 20 0 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII 10 5 0 Grafikon 1. a ulijeva se u rijeku Oskovu jugozapadno od Živinica. Ahmetbegović. Smajić m³/s). Klanca i Crnog Vrha. Danas se njenom vodom snabdijeva akumulativno jezero Modrac. koja zajedno sa lijevom pritokom Bukovicom odvodi vode sa istočnih i jugoistočnih padina Ozrena. Paprača je lijeva pritoka od čijeg ušća Spreča poprima sva obilježja ravničarske rijeke. 204 . S. malog pada uz karakteristično meandriranje. ne postoji potpuna usaglašenost između godišnje raspodjele količine padavina i kategorija režima. Dakle.5 km. godine prosječan godišnji vodostaj iznosi 115 cm. U analizi koja slijedi dat ćemo osnovne hidrografske karakteristike pritoka Spreče od izvorišta do Modraca. Odnos padavina i proticaja u slivu Spreče (Gornja Spreča) 1961-1990. Culjaga i Gračanička rijeka. Prva pritoka rijeke Spreče duga 6. Ovakva neusaglašenost se može objasniti i time što veći dio Gornje Spreče pripada planinskim morfostrukturama što uvjetuje da se u hladnijem dijalu godine uglavnom izlučuju snježne padavine. Lijeva strana sliva rijeke Spreče na prostoru Gornje Spreče ja znatno razvijenija. pa sa ove strane ima i veći broj pritoka. što čini oko 17 % sliva rijeke Spreče. Prema podacima prikupljenim na navedenoj vodomjernoj stanici za period 1967-1990. Pritoke Male Spreče su Repuški potok.3 km je Ljeskovica. Rijeka Gostelja izvire na području općine Kladanj. posebno kada je riječ o visini vodostaja i količini proticaja odnosno nema podudaranja između maksimalne količine padavina sa maksimalnim proticajima.

rađene 2001. Zbog čestih poplava značajno je utvrditi širinu inundacije s pojavom visokih voda. Q1/l00). Krivača i Brod sa lijeve te Bukovica. Samo na prostoru općine Živinice rijeka Spreča plavi oko 200 ha poljoprivrednog zemljišta i preko 100 stambenih objekata. Prosječni pad doline Spreče u zoni akumulacije Modračkog jezera je veoma mali i iznosi oko 1. Poplave se na ovom prostoru javljaju najmanje jednom u toku godine. Brestovik sa desne slivne površine.7 m3/s ispušta kao biološki minimum. Nizvodno od mosta na magistralnom putu Sarajevo-Županja do ušća u Modračko jezero širina plavnog vala iznosi 500-700 m. Karakteristike visokih voda Gornje Spreče Vodni režim rijeke Spreče kao najvećeg vodotoka Gornje Spreče i njenih pritoka karakterišu dugotrajne niske vode te brzo nadolaženje i veoma kratko trajanje visokih voda. Pored osnovnih hidrografskih karakteristika rijeke Spreče prezentiranih u radu neophodno je prikazati i osnovne karakteristike visokih voda (Q1/l0.8 % od ukupne površine ove općine. Kota uspora u akumulaciji se nalazi na nadmorskoj visini 200 m. Rijeku Spreču i njene pritoke na prostoru Gornje Spreče karakterišu česte poplave. Uglavnom je to poljoprivredno zemljište uz same riječne tokove. Kako na ušću nema prirodnih i vještačkih prepreka često se dešava to da inundaciono područje rijeke Spreče pri tečenju služi kao manje korito. (Služba civilne zaštite Općine Živinice) Na prostoru općine Kalesija i dijela općine Lukavac koji pripada prostoru Gornje Spreče plavljene površine su znatno manje. vode porijeklo od ljetnih pljuskova jer se ovaj period odlikuje velikim intenzitetom kišnih padavina koje se izlučuju u slivu. dok se 4. Sajatovica. Dubnica. što je oko 0. sa malom površinom sliva. Modračko jezero sa pritokama obezbjeđuje zapreminu akumulacije od 100 miliona m3 vode. Površine koje plave vodotoci Gornje Spreče su poljoprivredno i građevinsko zemljište te dijelovi nekih saobraćajnica. odnosno 7. rijeka Oskova oko 10 ha poljoprivrednog zemljišta i oko 30 stambenih objekata. od čega na raspolaganju industriji stoji 2. Q1/25. Ukupna površina općine Živinice zahvaćena poplavama iznosi oko 220 ha. Dakle. Neke zaključke o širini inundacije i površinama koje se plave visokim vodama dobili smo iz "Hidrološke analize o mogućnostima uređenja korita rijeke Spreče" na potezu od mosta na magistralnom putu Sarajevo-Županja do mosta na regionalnom putu Živinice-Kalesija. Lješnica. Bjelova. Uslijed toga je područje ušća rijeke Spreče u akumulaciju podložno plavljenju. plavljene površine su rezultat visokih voda rijeke Spreče i njenih pritoka. U 205 .3 m3/s. Najznačajniji od njih su: Mramorak. Ove karakteristike su u vezi sa veličinom vodotoka i izraženije su kod manjih tokova. Ovaj nivo vode u akumulaciji nema značajnog uticaja na veličinu plavljenih površina u zoni rijeke Spreče.5 ‰. a rijeka Gostelja oko 5 ha poljoprivrednog zemljišta i oko 20 stambenih objekata. Uzvodno uz rijeku Spreču poplavna površina se kontinuirano smanjuje tako da nizvodno od mosta na regionalnom putu Živinice-Kalesija njena širina iznosi oko 400 m. Plavni val (prirodno stanje) za stogodišnje vode (Q1/100) u naselju Strašanj uz magistralni put Sarajevo-Županja ima širinu preko 1500 m.0 m3/s vode. Visoke vode na pritokama.Problem visokih voda na prostoru Gornje Spreče Gornja Spreča je ispresjecana i drugim manjim rječicama i potocima koji se direktno ulivaju u rijeku Spreču. Krivačnjak. godine na osnovu kojih možemo utvrditi maksimalnu širinu plavnog vala. Krivača.

(13. S.d. Smajić tabeli 2 koja slijedi prezentirani su podaci o visokim vodama rijeke Spreče i njenih pritokama na prostoru Gornje Spreče do ušća u hidroakumulaciju Modrac. Usaglašavanje uzdužnih riječnih profila ka ravnotežnom. za rijeku Spreču sa Turijom. U ovakvim uslovima rijeka Spreče sa svojim pritokama (u donjem dijelu toka) široko plavi aluvijalne ravni sa inundacijom od nekoliko desetina pa i stotina metara. godine i iznosio je 170 l/s. (m3/s) sliva.9 373 295 246 Brnjak 17. vrši se od ušća prema izvorištu.6 135 87 63 396.7 410 324 270 Oskova sa * * 348 848 690 590 460 342 540 456 Gosteljom Izvor: Vodoprivredno preduzeće d.4 318 248 204 Gribaja 77. "Spreča". a kod visokih voda vrijednost proticaja iznosi Q1/l0 = 460 m3/s. Q1/250 = 590 m3/s. Q1/l00 = 690 m3/s.5 380 300 252 Rijeka 25 66 45 37 470. počevši od donje erozivne baze. Ahmetbegović. ima izrazit ravničarski karakter jer ukupan pad iznosi svega 0. U negativne hidroekološke probleme ubrajaju se i učestale poplave riječnih tokova izazvane antropogenim faktorima. Tabela 2. odnosno minimalni proticaj od 824 l/s. Ova pojava naziva se unazadna ili regresivna erozija.92 ‰ (0. Spreča 76.0 362 286 239 Močionica 27. Tehnički projekat 543 A i 492 Analizirajući podatke iz tabele 2 uočljivo je da su neuporedive razlike između srednjih mjes ečni i srednjih godišnjih proticaja sa onima koju se odnose na visoke vode. 201) Prirodno je da se erozija vrši istovremeno na cijelom uzdužnom profilu. Karakteristike visokih voda rijeke Spreče sa pritokama na prostoru Gornje Spreče Karakteristike pritoka Rijeka Spreča sa pritokama Mjerodavni proticaj Površina Mjerodavni proticaj Površina Pritoke (m3/s) sliva. 2 2 km km Q1/l00 Q1/25 Q1/l0 Q1/l00 Q1/25 Q1/l0 M. Rijeka Spreča po uzdužnom profilu.6 51 36 20 441. Analizom je utvrđeno da ova sušna godina odgovara povratnom periodu od oko 20 godina.92 m/km).9 396 313 261 Lješnica 35 78 56 45 513. Zbog nedostupnosti potpunih podataka u analizi koja slijedi nije prezentirana rijeka Turija. pogotovu kroz općinu Živinice.3 92 63 46 301 250 Krivača 16. Rijeka Sprečana ušću u Modračko jezero ima srednji godišnji proticaj 18. Hidrološkom analizom podataka sa vodomjerne stanice na brani "Modrac" došlo se do rezultata za istu vjerovatnoću pojave. Minimalni proticaji vode su mjereni i analizirani jedino na rijeci Oskovi vodomjerna stanica "Višća" i na brani "Modrac".6 m3/s. Minimalni proticaj na rijeci Oskovi je izmjeren u augustu 1971. Erozija se vrši unazadno. * Q1/50 206 . Tuzla. pa ova negativna pojava (odlaganje otpada) značajno remeti prirodno usaglašavanje uzdužnog profila rijeke (prirodno produbljivanje korita). a prije svega se odnose na odlaganje krutog otpada u korita rijeka. To su posredni nenamjerni uticaji.9 68 48 40 423.4 49 35 28 318.S.

slijedeći način. godine od Modračkog jezera do mosta na magistralnom putu Sarajevo-Županja u naselju Maline.Problem visokih voda na prostoru Gornje Spreče Kada je u pitanju tok rijeke Spreče kroz Gornju Spreču. Povećana količina suspendovanog materijala u vodi riječnih tokova uslovljena je i geološkom građom terena (značajno je učešće mekših i rastresitih stijena koje čine geološku građu sliva rijeke Spreče i njenih pritoka). Na mjestima gdje dođe do odlaganja otpada (npr. Poplave u dolini rijeke Spreče. naselje Maline. Otpad stvara zagat koji usporava oticanje vode u riječnom koritu. zaustavlja se proces prirodnog produbljivanja riječnog korita. a v brzina riječnog toka. odnosno. količinu suspendovanog materijala. otpad odloži u koritu na tom dijelu Foto: CZ općine Živinice uzdužnog profila stvara se nova donja (lokalna) erozivna baza. Ova negativna pojava se manifestira izdizanjem dna riječnih korita. te poplave izazivaju i manje količine kišnih padavina. Ukoliko se čvrsti magistralni put Sarajevo-Orašje. a izvršeno je i ispravljanje korita rijeke Spreče uzvodno od mosta na ovom magistralnom putu. Poplave u dolini rijeke Spreče. 1 Ova pojava se manifestira na Slika 3. Zadnje uređenje korita rijeke Spreče obavljeno je u proljeće 2007. Pošto voda rijeke Spreče i njenih pritoka nosi veliku Slika 4. Foto: CZ općine brzina zapunjavanja dna riječnog Živinice korita je vrlo izražena. Također. . odnosno smanjuje se brzina vode u riječnom toku. Na tom dijelu uzdužnog profila zaustavlja se regresivna erozija. Voda gubi erozivnu i transportnu moć i započinje proces odlaganja vučenog materijala (šljunak) i suspendovanih čestica (pijesak i milj) u riječnom koritu što dovodi do izdizanja dna riječnog korta. donju erozionu bazu predstavlja Modračko jezero. juni 2001. bijela tehnika i sl. juni 2001. školjke automobila. Smanjenjem brzine vode u riječnom koritu opada kinetička erozivna energija. Da bi se ublažio problem poplava izvode se radovi koji se ogledaju u čišćenju i produbljivanju korita rijeke Spreče i njenih pritoka.) značajno se mijenja prirodno usaglašavanje uzdužnog profila rijeke. povećana količina suspendovanog materijala u riječnim tokovima izazvana je erozijom površina koje pripadaju površinskim kopovima i njihovim odlagalištima. 1 Qv Kinetička erozvina energija energija izražava se općom formulom: E  u 2 207 2 kojoj je Q proticaj. dijelova automobila.

klimatskim i dr. Problem poplava je u posljednjih nekoliko godina sve izraženiji jer je plavno područje Spreče i njenih pritoka. postalo prostorom intenzivne gradnje naselja i industrijskih objekata. geotektonskim. IX Kongres geologa Jugoslavije. Stručni skup "Zaštita okolice . (2002): Geološki sastav i tektonika Bosne i Hercegovine. Monografija. (1978): Tektonska rejonizacija Jugoslavije. Because of these characteristics in Spreca river basin flooding is taking place during spring and beginning of summer. Čičić. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Svezak Geografija. we still have to have in mind that this can interrupt hydro regime at water dam on the Modrac Lake and in the lower part of the river. Ovoj problema se rješava čišćenjem i produbljivanjem riječnih korita te izgradnjom nasipa. Beograd. mora se imati u vidu da se navedenim radnjama može narušiti hidrološki režim na brani Modračkog jezera i nizvodno. 208 Ahmetbegović. This is related with geological. Literatura i izvori 1. nego u slivu ostaju duži period. Flooded areas are agricultural and urban areas as well as some communications which causes lot of damage. Sarajevo. Dukić. (2006): Neki geoekološki problemi općine Živinice. geo-morphologic. karakteristikama navedenog prostora. Nonetheless. S. M.S. pored agrarne osvojenosti. Ove vode učestvuju u riječnom režimu rijeke Spreče početkom proljeća kada se javlja povećava količina kišnih padavina koja dostiže svoj maksimum početkom ljeta (juni). (1997): Stanje zagađenja površinskih voda i devastiranog zemljišta u TPK. Ova pojava je u vezi sa geološkim. Gavrilović. Arnautalić. Zbornik radova. Broj III. 4. S. geo-tectonic. Lj. Smajić Zaključak Riječni režim Gornje Spreče karakterišu dugotrajne niske vode te brzo nadolaženje i kratko trajanje visokih voda. Anđelković. 2. . Ipak.. Snow does not appear in the hydro system immediately but stays in the basin for a long time. Earth Science Institute. (2006): Hidrologija. Zbog ovih karakteristika u slivnom području Gornje Spreče česte su poplave u proljeće i početkom ljeta. geomorfološkim. climate and other characteristics of the area. S. Snježne padavine se ne javljaju odmah u hidrosistemu. Smajić. Z. Površine koje plave vodotoci Gornje Spreče su poljoprivredno i građevinsko zemljište te dijelovi nekih saobraćajnica što uzrokuje značajne materijalne štete. Tuzla. 3. D. Ahmetbegović. Znatan dio Gornje Spreče pripada planinskim morfostrukturama gdje se u hladnijem dijalu godine uglavnom izlučuju snježne padavine. Sarajevo. 5. Large part of this area belongs to mountain morphologic structure with large amount of snow during cold months.Tuzla". S. This problem could be solved by cleaning and deepening rivers and building levees. Zbornik radova. Conclusion Water flow in the upper part of the Spreča River specifics are low water level in the long term and quick and short term of increased water flow with high water level. This problem is more intensive in recent years with flooding of surrounding rivers and also caused by agricultural occupation and intensive constructing of living and industrial buildings. Zbornik radova Prirodno-matematičkog fakulteta. Tuzla. This water gets into the system during the spring when precipitants are also increased and reaches its maximum amount at a beginning of summer (June). prostorno uređenje i zaštitu okolice.. Godina III. Ministarstvo za urbanizam.

Sarajevo. Beograd. 1983. Beograd. 2001. Tehnički projekat regulacije rijeke Spreče. www. Opštinski zavod za urbanizam Tuzla. 24. T. potoka Lješnica i sjevernog obodnog kanala. Zavod za urbanizam. Vodoprivredno preduzeće „Spreča“. 13. 10. Petrović. Smajić. (2006): Klimatske karakteristike Tuzle. Filipčić. 15. (1934-35): Spreča. list Tuzla OGK L-32.zivinice. HMZ Sarajevo. Glasnik Geografskog društva. 17. Služba za zaštitu okoliša općine Živinice. Zbornik radova. Prirodnomatematički fakultet. 18. 26. 1987. XX i XXI.. 12. T. 2006. Fazlić. broj 79. 28. (separat) Grupa autora: Vodoprivredna osnova rijeke Spreče. 22. Oberman. Školska knjiga. Beograd. Geografski list. (1963): Fizička geografija Jugoslavije. Harfo-Graf. Osnovna geološka karta 1:100 000. Tuzla. Građevinska knjiga. 9. 21. 25. Vojnogeografski institut. Tuzla 1999.com www. M. Hidraulička analiza o mogućnostima uređenja korita rijeke Spreče na potezu od mosta na putu sarajevo-Županja do mosta na putu Živinice-Dubrave. Google Map Satelite. 14. Tuzla. (1993): Klimatologija.ba 209 . Paunković. Šegota. Prostorni plan opštine Živinice. D. 1990. 27. Udruženje “ Kontakt plus“: Lokalni ekološki akcioni plan općine Živinice. Marković. 1:200 000. Zagreb. 23. Tuzla. S. Spahić. (2003): Rijeka Spreča . Beograd. 1:50 000. Topografska karta 1:25 000. Geografsko društvo federacije Bosne i Hercegovine. Služba za poslove planiranja i razvoja općine Živinice. Vodoprivredno preduzeće „Spreča“. (1978): Studija osnovnih vodoprivrednih elemenata za potrebe prostornog plana opštine Lukavac.vladatk. Treće izdanje. Sv. A. S. 11.fizičkogeografske karakteristike. 16. Geološki zavod.Problem visokih voda na prostoru Gornje Spreče 6. (2002): Opća klimatologija. 1:100 000.kim. Naučna Knjiga. Đ. 19. 7. 20. Sarajevo. 8. (1982): Geomorfologija. Prostorni plan za područje Tuzlanskog kantona 2005-2025. Fond stručne dokumentacije općine Lukavac. J. 2007. Služba civilne zaštite općine Živinice. Beograd. 2007.

210 S. Smajić Slika 5. Ahmetbegović. S. Hidrografska karta Gornje Spreče .

Majevica represents a horst. river basin. Sliv Soline ima meridijanski pravac pružanja. Amir Baraković. geomorfologija. Ključne riječi: tektonski pokreti. docent. Tektonski pokreti u slivu rijeke Soline. Relief morphology spreads laterally over the whole river basin and its flow. Key words: tectonic movement. In terms of morphological and structural-tectonic characteristics. primarno utiču na formiranje osnovnih crta reljefa. Reljefne morfostrukture se pružaju laterarno na riječni tok i sliv u cjelini. geomorphology. horst. which are the basis for further geomorphological research as well as for complex physical geography research. which are actually parts of the larger structures of the Dinaric extending. RGGF-a Univerziteta u Tuzli Abstrakt U ovom radu prezentiramo morfostrukturne odlike slivnog područja Soline koji predstavljaju osnovu za dalja geomorfološka proučavanja. Na posmatranom području uočene su četri tektonske jedinice koje su zapravo dijelovi krupnijih formi dinarskog pravca pružanja. Dr. Alija Suljić. Prirodno-matematički fakultet. physical geography . sc. a takođe i za kompleksna fizičko-geografska istraživanja. Tangential neo-tectonic movements were mainly significant for the formation of the recent morphological structure of the Solina river basin. The Solina river basin lies on the southern slopes of Majevica. Navedene jedinice predisponirale su formiranje tri morfološke cjeline u slivu rijeke Soline. The Solina river basin has a meridian flow direction. There are four tectonic units evident in the observed area. 211 –218 (2007-2008) Originalni naučni rad MORFOSTRUKTURNE ODLIKE SLIVA RIJEKE SOLINE MORPHOLOGICAL CHARACTERISTICS OF SOLINA RIVER BASIN Edin Hadžimustafić. The morphological structure of the mountain Majevica was formed with the radial tectonic movements. Na južnim padinama Majevice se nalazi sliv rijeke Soline. U oblikovanju recentnog morfološkog sklopa sliva Soline primarni značaj imali su tangencijalni neotektonski pokreti. Majevica u morfološkom i strukturnotektonskom pogledu predstavlja horst-antiklinorij. dr. fizička geografija Abstract This paper analyzes the morphological characteristics of the Solina river basin.Zbornik radova PMF 4 i 5. sliv. Djelovanjem radijalnih tektonskih pokreta nastala je planinska morfostruktura Majevica. The above-mentioned units had an effect on the formation of three morphological units in the Solina river basin. vanr. Univerzitet u Tuzli. geografija. Tectonic movements in the Solina river basin have an influence on the formation of the basic relief elements. horst. asistent. prof.

U toku pripreme rada primjenili smo prvenstveno kabinetsku metodu (konsultiranje dostupne literature.E. 18°45´29˝ i.4 km² što predstavlja 16.1).g. Baraković Uvod Jedna od najvažnijih komponenti u sklopu geonauka je poznavanje geneze i morfološke evolucije reljefa planete Zemlje a poseban akcenat se treba staviti na proučavanje reljefnih oblika u neposrednom okruženju. kojim je ovaj prostor povezan sa magistralnim pravcem M4 Doboj – Tuzla – Zvornik. što je u konačnici rezultiralo analizom naučnog materijala i formiranje zaključaka. (DMRS. a takođe i da ukažemo na kauzalni odnos u kojem se nalaze u slivu rijeke Soline. Oblici nastali u reljefu Zemljine površine primarno nastaju kao posljedica djelovanja tektonskih pokreta. Geografski položaj sliva rijeke Soline Sliv rijeke Soline se prostire u sjeveroistočnom dijelu općine Tuzla i na ukupnoj površini od 47. topografskih i geoloških karata. te drugog materijala).g.Čelić.š. 44°31´50˝ s.g. Zbog toga smo za istraživano područje sliva rijeke Soline odlučili da determinišemo djelovanje tektonskih pokreta.d i 18°38´16˝ i. Izrađena kabinetska koncepcija bila je osnov za početak neposrednih terenskih analiza. (Sl.g. U samom slivu putna mreža nije dovoljno razvijena tako da se prometna povezanost ostvaruje kategorisanim lokalnim putevima Obodnica Donja – Dokanj i Tetima – Kosci – Solina i mrežom nekategorisanih lokalnih i pristupnih puteva. Cilj nam je da istaknemo distinkciju između tektonskih pokreta i morfostrukturnih oblika. Sliv Soline ima karakterističan oblik koji podsjeća na Afrički kontinent. Suljić.). čija je direktna posljedica formiranje u reljefu krupnih morfostrukturnih oblika. Hadžimustafić. odnosno leži na kontaktnoj zoni bosanskohercegovačkih Dinarida sa Panonskom nizijom.12% od ukupne površine općine Tuzla. Matematičko-geografske koordinate krajnjih tačaka sliva Soline su: 44°37´53˝ s. U geotektonsko-geomorfološkom smislu sliv Soline pripada Unutrašnjim Dinaridima. koja se uz ostale fizičkogeografske uvjete pozitivno odrazila na razvoj biljnog i životinjskog svijeta koji predstavlja konglomerat panonske i planinske florno-faunističke oblasti. CD-rom.d. 212 . A. Geoprometni položaj područja sliva Soline određuje regionalno saobraćajni pravac R-459 Tuzla – Dokanj – Šibošnica . Klima ovoga područja je umjereno-kontinentalna. A. Sjeveroistočna vododjelnica sliva ujedno predstavlja i granicu između općine Tuzla i općine Čelić.š.

pravca i smisla djelovanja erozijskih sila. 213 . dolomiti i laporci. alevroliti i gline itd. Tektonski pokreti koji su se odvijali u širem području Tuzlanske kotline imali su veliki uticaj na genezu i morfološku evoluciju reljefa sliva Soline.. odnosno sjeverozapad-jugoistok. Međutim. (Sl.Morfostrukturne odlike sliva rijeke Jale Sl.2). u užem smislu pripada Tuzlanskom bazenu koji se nalazi na prelazu između planinske ofiolitske zone i obodnog dijela Panonske oblasti (ravničarski dio). Složeni litološki sastav čine prije svega krečnjaci. pijesak. sitnozrni šljunak. Topografski položaj sliva Soline Geološka građa u slivu rijeke Soline Područje sliva rijeke Soline pripada zoni unutrašnjih Dinarida i odlikuje se heterogenom geološkom građom. pijesak i pjeskovite gline. različite starosti. Tektonski pokreti se ogledaju u formiranju osnovnih morfoloških crta reljefa. pješčari. Stratigrafskim raščlanjivanjem dolazi se do zaključka da se slivno područje Soline sastoji iz više geoloških cjelina koje se razlikuju kako po vremenu tako i po samom načinu postanka. (Ahmetaj. 1. 1994. Neotektonske osobenosti istraživanog područja Proučavanje tektonskih karakteristika terena predstavlja fundament za dalja istraživanja određenog područja. Pravac pružanja ovih tektonskih jedinica je dinarski. klastiti. i u određivanju intenziteta. Istraživano područje izgrađeno je uglavnom od neogenih sedimenata. Kredno-paleogeni klastiti (Greben Majevica) na sjeveru i neotektonske jedinice Sprečanska depresija na jugu. 18) Slivno područje rijeke Soline pripada neotektonskoj jedinici Tuzlanski bazen koji se nalazi između dvije veće strukturno-tektonske jedinice.

18) Sinklinala Podorašje: izolovani položaj zapadnog dijela podmajevičke depresije daje mu sve karakteristike bazena. koja se nalazi i u zapadnom dijelu sliva Soline. Pored toga. Bazen se zavlačio između krljušti srednje Majevice na istoku i krljušti Kik na jugu. A. a djelomično i potpuno prekrivene naslage oligocena i donjeg odnosno srednjeg miocena. (Soklić. (Soklić. Zapadnim dijelom platoa dominira antiklinala Dolovi.. 1964. 1991.. južne Majevice na istoku i Moluškog rasjeda na jugozapadu. Radijalnim tektonskim pokretima i ubiranjem horsta srednje Majevice u pontu. nastale su naborane strukture u starom predmajevičkom bazenu. 1964. 18) Kraljušt Kik: podilazi pod timor srednje Majevice na sjeveru duž linije Gornja Obodnica-Kicelj. (S. Posljedice tih pokreta su sabijene.. Baraković Potrebno je naglasiti da u cijelom slivnom području neogeni sedimenti su maskirali raniji veoma složeni tektonski sklop što znatno otežava rekonstrukciju primarnih odnosa u podlozi neogena. tačnije. A. Dokanjski bazen se pruža od Dulera na istoku do Obodnice Donje na zapadu. je zahvaćen snažnim procesom izdizanja od neogena (pliocen) pa sve do danas. 1964. Tektonske jedinice koje grade sliv Soline imaju pravac pružanja paralelan pružanju naboranih gorja Majevice (jugoistok-sjeverozapad). Slivnom području Soline pripadaju dijelovi 4 nezavisne tektonske cjeline koje idući od juga prema sjeveru imaju sljedeći raspored: Tuzlanski ubrani plato. Posmatrajući u cjelini.. Oba krila antiklinale Dolovi su omeđena rasjedima. 2. 19) 214 . Čičić i ostali. Dokanjski bazen se proteže od naselja Avdibašići na zapadu do lokaliteta Busija na istoku. Hadžimustafić. Manjim dijelom se nalazi na prostoru sliva rijeke Soline i to u njegovom sjeverozapadnom dijelu. 50) Tuzlanski bazen čini nekoliko tektonskih jedinica nižeg reda. okružen i zatvoren naborima. 1964. na fleksuri se javljaju gravitacioni nabori od kojih je najduži nabor Dulerka. (Soklić. ( Soklić.E. Pored tangencijalnih pokreta koji su uslovili nastanak ovih nabora. Tuzlanski ubrani plato se prostire na velikoj površini između dokanjskog bazena i janjskog sinklinorija na sjeveru. Radijalnim neotektonskim pokreti nastala je fleksura koja u zapadnom dijelu prelazi u krljušasto navlačenje Kika. Idući dalje ka istoku zalazi u sinklinorijum Janje. U panonu je Dokanjski bazen preko područja današnjeg naselja Breške bio u vezi sa Krekanskim bazenom. Geološka karta sliva Soline Dokanjski bazen. javljaju se i znatni radijalni pokreti pomjeranja duž rasjeda. Ova antiklinala se proteže od Grabovičkog potoka na istoku do Dobrnjske rijeke na zapadu. 17) Sl. Suljić. Djelovanjem tangencijalnih pokreta Dokanjski bazen je strukturno. Antiklinala Dolovi se nalazi u slivu Dolovskog potoka (desna pritoka rijeke Soline). krajem miocena.. U slivu rijeke Soline. Obrazovao se.

3. Svojom nadmorskom visinom može se ubrojati u red srednjevisokih planina.Morfostrukturne odlike sliva rijeke Jale Morfotektonske odlike prostora Reljef sliva rijeke Soline je pretežno brdsko-brežuljkastog karaktera. inicirano neotektonskim pokretima formirali su i osnovne crte reljefa sa izdvojenim morfostrukturama. Najviši vrh u slivu Soline. Istaknuti reljefni oblici. koji se nalazi na sjeveroistoku sliva. od eocena do danas. uslijed usijecanja rijeke Jale. Najniža tačka sliva se nalazi na ušću Soline u Jalu. Morfogeneza tektonskog reljefa sliva rijeke Soline uvjetovana je sukcesivnim smjenjivanjem orogenih faza alpske orogeneze. (Sl. koje se djelimično poklapaju sa tektonskim oblicima nastalim radom endogenih sila. je Greda (803 m. sjeveroistočne i sjeverozapadne strane. 80. ograničavaju sliv sa sjeverne.3) u stanju smo izdvojiti tri morfotektonske jedinice. Djelovanjem orogenih faza došlo je do radijalnih tektonskih pokreta izdizanja (horsta Majevice) u sjevernom djelu sliva i do pokreta nabiranja i izdizanja u južnom djelu (Tuzlanski ubrani plato). na nadmorskoj visini od oko 228 m.n. Najveći pad korita je u izvorištu. što indicira na savremene pokrete izdizanja u tom djelu.5‰ (Dokanjski bazen). Povećan pad korita u donjem toku Soline donekle je i pojačan i spuštanjem donje erozivne baze. Uzdužni profil rijeke Soline 215 . nego u prostoru Tuzlanskog ubranog platoa dok za područje Dokanjskog bazena prije bi se moglo reći da stagnira u tektonskom smislu. posebno tokom neogena. Sl. nego da tone.2‰ (prostor Majevice) a najmanji u srednjem djelu sliva 19. Na osnovu izgleda uzdužnog profila (Sl. Uzdužni profil vodotoka reaguje na svaki pokret zemljine kore i na osnovu njegovog izgleda moguće je konstatovati iznos neotektonskih pokreta koji iniciraju morfotektonske oblike u slivu Soline. U donjem djelu toka Soline pad korita se povećava. Razlamanje i ugibanje u slivu Soline. ujedno i sa najvećim nadmorskim visinama. Maksimalna visinska razlika u slivu Soline iznosi 575 m dok je prosječna nadmorska visina oko 480 m.v).5). Navedeni tektonski pokreti nastavljaju se i danas s tim što je izdizanje mnogo intenzivnije u prostoru Majevice.

Mali kik. kao morfotektonske jedinice.) Uslijed snažnih tektonskih pokreta izdizanja majevičkog horst-antiklinorija. što upućuje na jak proces vertikalne erozije uslovljen tektonskim izdizanjem. se nalazi između sjevernog i južnog rasjeda. Rijeka Solina . Greben Majevice odnosno tektonski horst. Greda (803 m.  Planina Majevica –gornji dio sliva  Dokanjski bazen –centralni dio sliva  Tuzlanski ubrani plato –donji dio sliva Dokanjski bazen i Tuzlanski ubrani plato. pripadaju Tuzlanskom neogenom bazenu. Sve pomenute neotektonske strukture izuzev Dokanjskog bazena ulaze u prostor sliva tek svojim manjim djelom. Tektonsko izdizanje horsta Majevice.n.ušće u rijeku Jalu Dokanjski bazen (podmajevička depresija) zauzima središnji dio sliva pruža se pravcem jugoistok-sjeverozapad između planine Majevice na sjeveru i Tuzlanskog ubranog platoa na jugu. Rasjed je uzrokovao i povećan pad topografske površine u tom dijelu sliva. Navedeni vrhovi su dinarskog pravca pružanja (SZ-JI) i čine sjeveroistočnu granicu sliva u dužini od oko 8 km. i Ravni bukvik (739 m. zbog prethodno opisanih neotektonskih pokreta u slivu Soline.). Gavranić (720 m. 4. Hadžimustafić. Sl. (Osnovna geološka karta 1:100 000.n. 5. oni su izdvojeni u zasebne morfotektonske jedinice. Južni obronci planine Majevice Sl. obuhvataju sjeverni i sjeveroistočni dio sliva.). Kicelj (673 m. Južni rasjed se većim dijelom nalazi na prostoru sliva rijeke Soline. središnji dio jugozapadnih padina grebena planine. pjeskovitih krečnjaka i laporaca sa krednim sedimentima u podini. Kreda se pojavljuje na topografskoj površini mjestimično u području Velikih njiva. Dulerke. građen uglavnom od eocenskih kvarcnih pješčara. strukturno facijalnoj jedinici višeg reda. gornji tokovi Soline i njenih pritoka. To je hipsometrijski najviši dio sliva.v.v.E. Suljić. sa dominantnim vrhovima Kapljevac (745 m.4).). evidentna je intenzivna tektonska aktivnost.v).n.n. su formirali duboke doline sa poprečnim profilima u obliku slova ˝V˝. U sjevernom dijelu sliva rijeke Soline. Račetinog potoka i drugih manjih. i gledano u cjelini ovaj dio sliva ima izgled jako diseciranog terena.v. Baraković U reljefu sliva mogu se izdvojiti tri morfotektonske jedinice.n. A. U prostor sliva ulazi. koje je počelo sredinom 216 . Planina Majevica. (Geološka karta 1:100 000). 1991. A.v). Predisponiran je Dokanjskom sinklinalom unutar Tuzlanskog neogenog basena. na lokalitetu Kamenita kosa – Kik . Međutim. manji. odnosno južne padine Majevice (sl. Andrića potoka. tako da najviši vrhovi u centralnom djelu grebena Majevice čine razvođe između slivova rijeka Soline i Gnjice.

Sinklinala Dokanj i antiklinala Dolovi i Grabovica (koje čine Tuzlanski ubrani plato) su elementi nabranih struktura izraženi u slivu Soline. Pomenuti tektonski proces je prisutan i u savremenom dobu. nastavili su se u neogenu i sa sigurnošću možemo tvrditi da traju i danas. jak tangencijalni pritisak u pravcu jugozapada na sedimente Tuzlanskog basena. tačnije antiklinalom Dolovi. Jedina veća pritoka Soline u ovom dijelu je. Također na isti zaključak upućuje i postojanje inversne terase u donjem djelu sliva (sektor Gradina). koji se u kombinaciji sa regionalnim tektonskim pokretima izražava u neujednačenom tektonskom izdizanju cijelog sliva.) koje uokviruju ovaj dio sliva. Tektonski sklop je složen i predisponiran je sukcesivnim i snažnim pokretima koji su najizraženiji bili u paleogenu. Značajne morfološke forme predstavljene su sa..). Sinklinala Dokanj i antiklinala Dolovi (koje čine dio Tuzlanskog ubranog platoa) su elementi nabranih struktura istaknuti u slivu Soline. U prostoru sliva ovaj plato ima izgled izdignute. naročito ako imamo u vidu činjenicu da je ovo jedno od najnaseljenijih područja općine Tuzla i da će se u budućnosti urbani razvoj intenzivirati dolinom rijeke Soline. denudacije i kliženje tla i nešto manje kraški oblici u prostoru ovog platoa. koje u potpunosti ili manjim dijelom ulaze u tektonski sklop područja. Na osnovu izdvojene tektonske rejonizacije. oba krila su omeđena rasjedima. 217 . koji nastaje kao posljedica djelovanja tektonskih pokreta. krljušt Kik i sinklinala Podorašje. tj. Gradovrh (416 m. Pored fluvijalnih oblika izraženi su i procesi erozije tla. Oblik antiklinale je prizmatičan. Njegova dužina je 5km a maksimalna širina 7 km. Prosječna nadmorska visina kreće se od 300 do 400m sa nešto izraženijim padovima. Dokanjski bazen ima izgled blago zatalasane predgorske depresije. ( S. kao posljedica djelovanja pretežno radijalnih tektonskih pokreta. pristupili smo morfostrukturnoj interpretaciji specifičnosti sliva rijeke Soline. Sa geomorfološkog aspekta smo objasnili formiranje inicijalnog reljefa u slivu rijeke Soline. Gradina (300 m. potok Dolovi. Dominantan položaj na platou zauzima u zapadnom dijelu antiklinala Dolovi. 56) Tuzlanski ubrani plato zauzima donji dio sliva rijeke Soline. Na tektonski proces izdizanja ukazuje i izgled uzdužnog riječnog profila Soline koja u svom donjem toku ima veći pad korita u odnosu na srednji tok. Tu spadaju: Tuzlanski ubrani plato. koji se u užem smislu proteže između grebena Majevice na sjeveru i sprečke depresije na jugu. desna pritoka.Morfostrukturne odlike sliva rijeke Jale miocena uzrokovalo je kao sekundarnu posljedicu. Utvrdili smo da se na području sliva rijeke Soline izdvajaju. Parlog (399 m.). Kozlovac (435 m. Tuzlanski ubrani plato je po genezi istovjetan sa Dokanjskim basenom a odlikuju ga savremeni pokreti tektonskog izdizanja. Na pomenuto područje plato prodire svojim manjim djelom. nalazi se i jedan termalni izvor. Nabrojane neotektonske jedinice nalaze se u sastavu Tuzlanskog bazena. Navedeni zaključci impliciraju nužnost daljeg i sistematičnijeg istraživanja područja.). Dokanjski bazen. Čičić i ostali. Djelovanjem tih pokreta u slivnom području Solina diferencirale su se četiri nezavisne neotektonske jedinice. Tu spadaju: Planina Majevica. Zaključak Prostor sliva rijeke Soline ima prilično ujednačenu geološku građu u kojoj dominiraju miocenski sedimenti. Dokanjski bazen i Tuzlanski ubrani plato. što je uzrokovalo nastanak bora upravnih na pravac potiska. 1991. tri morfostrukturne jedinice.Na zapadnom obodu antiklinale Dolovi (299m). Plane. jako raščlanjene zaravni.

Dr. Savez geografskih društava. Geomorfologija porječja Miruše. godine. Beograd. Sarajevo 1972god. R 1:500 000.. 3.Herak M.. Univerzitet u Tuli. Ibrahim Ahmetaj. Hadžimustafić.g. Petrologija i geologija. Geoinstitut. Školska knjiga. A. Beograd. 1991god. R 1:100 000. Dr.: Opća geologija. Univerzitetski udžbenik. Dr. Vojnogeografski institut.. Tuzla. 374. Geološki glasnik. 1983 god. Dr... 2. 13. Beograd. 1949 god. 1982 god. Milovanović B. list Tuzla 426-3-4. Beograd 1976. 1972 god. R 1:100 000. 12. Naučna knjiga.. 16..E. 14. 1994. Građevinska knjiga. Priština. 9. Tajder M i Dr.. Osnovi primjenjene geomorfologije. 1964 god.. 7. 5. 15. 2008. Geomorfološka karta Jugoslavije. Baraković. A. A. Vojnogeografski institut. Dr. Zagreb. Postanak i struktura tuzlanskog bazena. 1991god. list Tuzla 426-3. Dr. 6.: Geomorfologija. Beograd 1985. Baraković. 218 . 1992. Beograd. godine. Univerzitetski udžbenik. RGGF-a Univerziteta u Tuzli. (L34-132). 4. Sarajevo. 10.Dragutin Petrović. Suljić.Ibrahim Bušatlija... Beograd. Baraković Istraživanja ove vrste predstavljaju dobru osnovu za dalja fizičkogeografska proučavanja i zbog toga smatramo da ovaj rad predstavlja vrijedan i značajan doprinos geografskoj nauci a također i ostalim geonaukama. Beograd 1963 god. Morfostrukturne i morfosklupturne karakteristike reljefa Bosne i Hercegovine. Geomorfologija. Literatura i izvori 1. Beograd.. Geokarta. Osnovna geološka karta. 11. RGGF-a. 1965 god. Fizička geografija Jugoslavije. Marković Jovan. Beograd. Miroslav Marković. Kosta Petković. A.. IX kongres geografa Jugoslavije. 2007. Topografska Karta 1:25 000. 269. Osnovi opšte geologije-egzodinamike. Tuzla. Osnovna geološka karta.. Opšta geologija. Topografska Karta 1:50 000. Soklić Ivan.g. 8. Dr. Tumač za list Tuzla (L34-132).

Abstract This study presents differentiation of the Jala River basin in physiognomic component. viši asistent. naročito geološko-geotektonskih. sliv. Svaki od navedenih faktora u postupku fizičkogeografske diferencijacije prostora može imati ulogu vodećeg faktora.Zbornik radova PMF 4 i 5. Semir Ahmetbegović. land shaft of mezofile forest with hornbeam and land shaft with beech forests. All of the mention factors could play vital role in defining physical-geographic differentiation. enviromental planing. vegetation. prostorno planiranje. landšaft mezofilnih šuma kitnjaka i običnog graba i landšaft montanih bukovih i bukovo-jelovih šuma. 219 – 228 (2007-2008) Originalni naučni rad FIZIONOMSKA DIFERENCIJACIJA SLIVA RIJEKE JALE PHYSIOGNOMIC DIFFERENTIATION OF THE JALA RIVER BASIN Mr. Key words: Physio-geographic factors. fizionomska diferencijacija. kao i antropogenih djelovanja tokom vremena. vegetacijskih. vegetation. geomorfoloških. sc. pedology as well as anthropogenic influence throughout the time. vegetacijskih. Based on complex analyzes of olaet physical-geographic elements using geographic homogeny principals Jala River basin was separated in three land shaft components: land shaft of mezohigrifile forests with oak trees. These factors in its interactions have vital role in forming climate. pedological and other characteristics of the area and according to attributive distinctiveness of these elements which separates favorable from unfavorable area. Univerzitet u Tuzli Abstrakt U radu je prezentirana diferencijacija sliva rijeke Jale na fizionomske cjeline. Prirodno-matematički fakultet. pedoloških i dr. Na osnovu kompleksne analize oleata fizičkogeografskih elemenata poštujući princip geografske homogenosti u slivu rijeke Jale izdvojene su tri landšaftne cjeline: landšaft mezohigrofilnih šuma sa lužnjakom. Sabahudin Smajić. rijeka Jala. Mr. Fizičkogeografske karakteristike prezentiranog sliva rezultat su interakcijskih odnosa više fizičkogeografskih faktora. sc. Jala River . basin. Physical-geographic characteristics of presented basin is direct result of interactions between several physical-geographic factors especially geologicalgeotechnical. Ključne riječi: Fizičkogeografski faktori. klimatskih. pedoloških. viši asistent. geo-morphological. For the process of differentiation of Jala River basin components important factors are geological structure and relief. Odsjek za geografiju. physionomic diferentation. a na osnovu atributivnih svojstava navedenih elemenata izdvajaju se područja kao povoljna ili nepovoljna za određenu vrstu namjene. U postupku diferencijacije sliva rijeke Jale na cjeline kao vodeći faktori uzeti su geološka građa i reljef sliva. odlika navedenog područja. landšaftne cjeline. climate. landshaft parts. Navedeni faktori u interakciji imaju značajnu ulogu u formiranju klimatskih.

reljefni sklop i geomorfološka evolucija su u interakcijskom odnosu omogućili formiranje normalne riječne doline na ovom prostoru. zatim raznovrsni tortonski. komparativna metoda.9 km2. a prosječnom temperaturom najtoplijeg mjeseca 19. Prezentirani sliv je izgrađen uglavnom od vodonepropusnih stijena pa su orografska razvođa ujedno i vododjelnice. Njega predstavljaju brojna morfološka uzvišenja koja se strmo izdiži iznad aluvijalne ravni navedenih vodotoka. Najstarije su naslage fliša iz gornjeg eocena i donjeg oligocena preko kojih kontinualno leže slatkovodni sedimenti donjeg i srednjeg miocena sa ležištima kamene soli. a čini ga nekoliko dugačkih poprečnih potočnih dolina i kosa koje završavaju u dolini rijeke Jale. Usljed uticaja različitih fizičkogeografskih uslova slivno područje Jale pripada peripanonskom biljnovegetacijskom pojasu. sarmatski. Ahmetbegović Uvod Sliv rijeke Jale se nalazi u sjeveroistočnoj Bosni između Panonske nizije na sjeveru i Dinarskog planinskog masiva na jugu. Obrađena tema je prezentirana komponentno a korišten je induktivni metod fizičkogeografskog prikaza datog prostora. Riječni režim rijeke Jale je pluvijalno-nivalni. Površina sliva rijeke Jale iznosi 237. a u radu su prezentirane četiri najznačajnije. determinira landšaftne cjeline u slivu rijeke Jale. panonski. a minimalni u ljetnjem i rano jesenjem periodu. Sliv rijeke Jale pripada umjereno toplom vlažnom klimatu sa toplim ljetom (Cfb klimat) čija prosječna godišnja temperatura zraka iznosi 10 0C. Geološka građa. pedološka i vegetacijska karta. karta digitalnog modela reljefa. Sliv rijeke Jale je asimetričan i odlikuje se prilično gustom riječnom mrežom. Smajić. a u drugom dijelu fizionomske cjeline. blago je nagnuto prema jugu. Područje je uglavnom izdignuto u pravcu zapad-istok (220-240 m). Minimalni vodostaji i proticaji se najčešće javljaju tokom avgusta i septembra. S. karta nagiba. ekspozicija i energije reljefa. hipsometrijska. Automorfna tla su rasprostranjena u sjeveroistočnom i jugozapadnom dijelu sliva. dok se hidromorfna tla javljaju neposredno uz vodotoke. odnosno subregiji Sprečko-majevičkog kraja. Složena geološka građa i tektonska struktura praćena brojnim egzogenim uticajima uvjetovali su reljefni sadrža u slivu koji karakteriše veoma uska zaobljena aluvijalna ravan sa riječnim terasama rijeke Jale i rijeke Soline i prostrani tuzlanski plato. te metoda terenskog istraživanja. Tokom izrade navedenog rada korištene su uglavnom metoda analize i sinteze. Preklapanjem oleata navedenih elemenata izvršena je diferencijacija neposrednog područja sliva rijeke Jale na cjeline. Aluvijalna ravan je široka oko 2 km i naglo prelazi u strma brda. Maksimalni vodostaji i proticaji se redovito javljaju u proljetnom periodu. kartografska metoda.S. poštujući princip geografske homogenosti. 220 .3 0C. pontijski i pliokvartarni sedimenti. Rad ima za cilj da na osnovu kompleksne analize fizičkogeografskih komponenata. U regionalnogeografskom pogledu navedeni sliv pripada regiji Sjeverne Bosne. statistička metoda. hidrografska. U prvom dijelu rada su prezentirane fizičkogeografske odlike sliva rijeke Jale. Zbog potpunije analize navedenog problema urađeno je nekoliko tematskih karata sliva rijeke Jale i to: geološka.

Bukinja. pijesak. glina i pijesak. "tuzlanski krečnjaci" i dr. (Slika 1) U geomorfološkom pogledu najveći dio sliva pripada zoni rudnih i flišnih planina Bosne i Hercegovine. Cijela slivna površina je smještena između planinske morfostrukture Majevice na sjeveroistoku i Sprečkog polja na jugu. Ova rijeka je usjekla Tuzlansku kotlinu i njeno slivno područje se nalazi na južno eksponiranim padinama Majevice. Šićkog Broda. Smješteno je između riječnih sistema Tinje. Donji dio toka se takođe usjekao u pliocene naslage. dok pri samom ušću rijeke Jale u rijeku Spreču kod Lukavca preovladavaju kvartarni sedimenti. Geološka karta sliva rijeke Jale U geološkoj građi sliva rijeke Jale dominiraju tercijarne tvorevine. a prostire se od podnožja Majevice i Banj Brda. alevriti kroz koje mjestimice probija proluvijalni nanos. usjekao se u pliocene naslage predstavljene kvarcnim pijeskom.Fizionomska diferencijacija sliva rijeke Jale Fizičkogeografske karakteristike Sliv rijeke Jale pripada regiji sjeverne Bosne. Šibošnice i Lukavca na sjeveru. Ova morfostruktura predstavlja horst između Sprečkog polja na južnoj i Posavine na sjevernoj strani. Navedeni sliv zahvata središnji prostor sjeveroistočnog dijela Bosne i Hercegovine i pripada hidrografskom sistemu rijeke Bosne. šljunak. odnosno subregiji Sprečkomajevičkog kraja. pretežno miocene i pliocene starosti. Janje na istoku. preko Gornje Tuzle i Tuzle. prostor Tušnja. U njoj se nalazi dolina rijeke Jale i čine je 221 . breče. Sliv rijeke Jale se nalazi na kontaktu Panonske nizije sa sjevera i Dinarskog planinskog masiva sa juga. Moluha. Gribaje na jugoistoku te Spreče na jugu. do Lukavca zove se Tuzlanska kotlina. Kreke. Sliv ove tekućice je građen uglavnom od stijena koje čine hidrološki izolatori pa su orografska razvođa ujedno i vododijelnice. uglavnom konglomerati. Dio toka od izvorišta do gradskog dijela Tuzle čine mioceni sedimenti. Slika 1. tufovi. zapadsjeverozapad. Reljef se odlikuje umjerenom raščlanjenošću sa nadmorskim visinama od 181-915 m. Središnji dio toka. Uzana potolina koja se pruža pravcem istok-jugoistok. alevritima. glinama i ugljonosnim naslagama. pješčari.

46 1.48 km2 ili 40.48 40. Iz prezentiranih podataka uočljvo je i to da se na nagibu većem od 20° nalazi svega 11. Hipsometrijski pojas od 500 do 1000 m ili pojas brdskog i nisko-planinskog reljefa zahvata 68. nagibi od 5-10° na 70.19 km2 ili 71. Slika 2. S. Ovdje se Tuzlanska kotlina spaja sa Sprečkim poljem. Beograd.31 17.03 Ukupno 237. utvrđeno je da su uglovi nagiba do 5° rasprostranjeni na 97. Zbog ovakvih uglova nagiba terena ovaj dio sliva odlikuje veoma snažna erozija.16 400-500 97. pojačano spiranje i odnošenje materijala.92 200-300 41.13 2.90 100.82 %. Hipsometrijska karta sliva rijeke Jale Analizom vrijednosti uglova nagiba reljefa sliva rijeke Jale prezentiranih u tabeli 2.74 12.71 km2 ili 28.98 800-900 0. 1972.77 300-400 26.35 km2 ili 29. Gornji dio doline se prostire od podnožja planine Majevice do linije MoluheMiladije u dužini oko 10 km. Sliv rijeke Jale predstavlja najvećim dijelom uravnjen. Ovaj hipsometrijski pojas zahvata 169.79 km2 ili 4.63 km2 ili 8.50 km2 ili 41 % teritorije.96 % teritorije sliva.63 km2 ili 15.76 13. (Tabela 1.12 % teritorije prezentiranog sliva.88 % površine sliva. slika 2) Tabela 1.37 600-700 32.32 700-800 5. blago zatalasan i brdovit prostor sa nadmorskim visinama do 500 m.07 0. Smajić. Vojnogeografski institut. nagibi od 10-15° na 37.57 % . Ahmetbegović dva dijela.98 %).S. Drugi prostraniji dio doline se nalazi između Bistarca na desnoj te Bokavića na lijevoj obali rijeke Jale u dužini oko 12 km.93 11. dok na nagibe od 15-20° otpada 20.46 500-600 30. a od toga veći dio sliva ima nadmorsku visinu od 400 do 500 m (97.00 Izvor: Podaci dobiveni planimetrisanjem sa Topografske karte 1:200 000.67 % slivne površine. (Tabela 2 i slika 3) 222 . Hipsometrijske karakteristike sliva rijeke Jale Nadmorska Nadmorska Površina Površina visina (m) visina (m) % (km2) % (km2) 100-200 3.

2 %.63 15.57 20° i više 11.96 10-15° 37. Najhladniji mjesec je januar sa prosjekom od -0. 1972. kroz gradski dio i tuzlansku industrijsku zonu. Godišnja količina padavina varira od 900 . U neposrednoj blizini industrijskog kombinata Lukavac rijeka Jala se ulijeva u rijeku Spreču na nadmorskoj visini 181 m. Rijeka Jala je desna pritoka rijeke Spreče i drugi je vodotok po značaju u Tuzlanskom basenu. Vojnogeografski institut.8°C. Izvire u podnožju planine Majevice na nadmorskoj visini 728 m.79 4. Beograd.3°C.67 5-10° 70. a razlika je svega 0. Dužina glavnog toka od izvorišta do ušća iznosi 37 km. Godišnja amplituda temperature zraka ovdje iznosi 20.4°C. Ovaj vodotok protiče kroz naselje Gornja Tuzla i Simin Han gdje se spaja sa Požarnicom.1000 mm. Nagibi padina u slivu rijeke Jale Uglovi Uglovi Površina Površina nagiba nagiba % (km2) % (km2) 0-5° 97.9 km2. Karta uglova nagiba reljefa sliva Jale Prema Kepenovoj klasifikaciji klime sliv rijeke Jale pripada Cfb klimatu sa prosječnom godišnjom izotermom od 100C i prosječnom temperaturom najtoplijeg mjeseca ispod 22 0C.63 8. a zatim teče prema zapad kroz široku dolinu.1°C. Površina sliva rijeke Jale iznosi 237. Ona je pritoka prvog reda i ujedno najduža pritoka rijeke Spreče.9 100 Izvor: Podaci dobiveni planimetrisanjem sa Topografske karte 1:200 000. Sliv rijeke Jale se odlikuje ravnomjerno raspoređenim padavinama tokom cijele godine sa relativnim kolebanjem od 6. a dužina slivnog područja 88 km. Slivno područje rijeke Jale odlikuje veoma izražen reljef sa razvijenom hidrografskom mrežom 223 . Slika 3.50 40. a većom količinom se odlikuje sjeveroistočno i sjeverozapadno područje prezentiranog sliva.82 Ukupno 237.Fizionomska diferencijacija sliva rijeke Jale Tabela 2.35 29. U temperaturnom bilansu najtopliji mjeseci juli i avgust gotovo su izjednačeni.98 15-20° 20. dok je najtopliji juli sa 19.

Jedina veća pritoka sa lijeve strane. Fizičkogeografske cjeline Fizičkogeografske karakteristike sliva rijeke Jale su rezultat interakcijskih odnosa više fizičkogeografskih faktora. a najniže od juna do oktobra sa minimumom u augustu i septembru. Pedo i biodiverzitet neposrednog područja ovog sliva u značajnoj mjeri je odraz svih fizičkogeografskih činilaca. ulijevaju se u izvorišnom dijelu.728 m. U postupku diferencijacije sliva rijeke Jale na cjeline kao vodeći faktori uzeti su geološka građa i reljef sliva. S. Geotektonske odlike i petrografski sastav su omogućili da ovaj vodotok formira asimetrično porječje sa razvijenijom desnom stranom i riječnu mrežu pravouglog tipa. Najviše vodostaje ovaj vodotok ima u periodu od novembra do maja sa maksimumom u aprilu. Joševica i Mramorska. vegetacijskih. Najveće njene pritoke sa desne strane su: Solina. a padovi se kreću u intervalu od 0-50. Jala ima normalnu dolinu i njene strane se odlikuju malim padovima. naročito u sušnom periodu godine. a dolinske strane su pod mezofilnim šumama hrasta kitnjaka i običnog graba koje u višim zonama prelaze u biom bukovih i bukovo jelovih šuma. kao i antropogenih djelovanja tokom vremena. Riječni režim Jale i njenih pritoka je pluvijalnonivalni. na drugom drugi itd. siva karbonatna i beskarbonatna tla. topole i hrasta lužnjaka. I pored većeg broja pritoka Jala je mali vodotok. rijeka Požarnica sa Kovačicom. Fizičkogeografska diferencijacija se može provesti i u postupku smjene vodećih faktora gdje se na jednom nivo jedan faktor uzima kao vodeći. Landšaft mezohigrofilnih šuma sa lužnjakom. Navedeni faktori u interakciji imaju značajnu ulogu u formiranju klimatskih. energija reljefa nije veća od 100 m. lijeske. Landšaft mezohigrofilnih šuma sa lužnjakom zahvata najniže hipsometrijske nivoe u slivnom području Jale. U ovom dijelu sliva nadmorske visine ne premašuju 300 m. hijerarhičnosti. naročito geološko-geotektonskih. pedoloških. vegetacijskih. Grabovac. taksonomatičnosti i dr. ilovačama. pedoloških i dr. Područje uz neposredni tok rijeke Jale pripada biomu umjereno vlažnih šuma vrbe. prostranim dnom i plitkim usjecima. žutosmeđa tla na pijescima. klimatskih. Složen petrografski sastav uz ostale uvjete u slivu omogučio je obrazovanje više vrsta automorfnih i hidromorfnih tala kao što su smonice.06 m3/s i maksimalni od 268 m3/s. 2. a na osnovu atributivnih svojstava navedenih elemenata izdvajaju se područja kao povoljna ili nepovoljna za određenu vrstu namjene. Sve važnije pritoke ulijevaju se u rijeku Jalu sa desne strane. Tako je na profilu Tuzla u tridesetogodišnjem periodu izmjeren minimalni proticaj od 0. smeđa beskarbonatna tla i dr. smeđa degradirana tla na glinama. gradu Tuzli čine i znatne ekološke probleme. Svaki od navedenih faktora u postupku fizičkogeografske diferencijacije prostora može imati ulogu vodećeg faktora a to ovisi prije svega od svrhe ovog postupka. johe. geomorfoloških.S. Ovakve oscilacije. Uz to ima veoma izražen bujični karakter. Ahmetbegović i visinskim razlikama između 181 m . Na osnovu kompleksne analize oleata fizičkogeografskih elemenata poštujući princip geografske homogenosti moguće je u slivnom području rijeke Jale izdvojiti slijedeće landšaftne cjeline i to: 1. sivosmeđa karbonatna tla. Landšaft montanih bukovih i bukovo-jelovih šuma. Landšaft mezofilnih šuma kitnjaka i običnog graba i 3. Smajić. pored ostalog. odlika navedenog područja. U područjima 224 . Procentualno je veća pokrivenost šumskim fitocenozama sjevernog i sjeveroistočnog u odnosu na južni dio sliva.

Prosječna relativna vlažnost zraka ovdje iznosi 80 %. Po obimu su najzastupljenije tvorevine miocene i pliocene. a najčešći vjetrovi su iz sjeveroistočnog i jugozapadnog pravca čija srednja brzina iznosi svega 1. smeđa beskarbonatna tla na trošnim krečnjacima. S obzirom na geološku građu. Landšaft mezofilnih šuma kitnjaka i običnog graba u slivu Jale zahvata hipsometrijske nivoe između 300 m i 500 m i kontaktna je zona između landšafta mezohigrofilnih šuma sa lužnjakom na jugu i landšafta montanih bukovih i bukovojelovih šuma na sjeveru. manje vlažniji i ima neznatno veću količinu padavina u odnosu na prethodni što je direktna posljedica razlike u nadmorskim visinama između navedenih cjelina. U vegetacijskom pogledu u ovoj cjelini dominiraju poplavne šume. u landšaftu mezohigtofilnih šuma kitnjaka i običnog graba. Postranstvo ove cjeline pripada prvom i drugom razredu energije reljefa (0-50 m i 50-120 m) što znači da se ova lanšaftna cjelina rasprostire na prilično uravnjenom terenu čiji su periferni dijelovi znatno zatalasani te naglo prelaze u padine hipsometrijski viših brdovitih formi. U ovom dijelu sliva prisutna je snažna erozija. a prosječna godišnja količina padavina 897 mm.5 m/s. Obodni dijelovi ove cjeline imaju padove do 50 pa su tu vidljive pojave kretanja. Srednja godišnja temperatura zraka u ovoj landšaftnoj cjelini iznosi oko 10 0C. Ovaj landšaft je nešto hladniji. žuto-smeđa tla na pijescima. siva karbonatna i beskarbonatna tla na škriljcima. smonice.5 0C. Cjelina se odlikuje veoma složenim pedološkim pokrivače kojeg čine najvećim dijelom smeđe degradirana tla na glinama i ilovačama. intenzivno spiranje i pokreti masa što predstavlja veliki problem u pogledu stabilnosti terena. obrazovanja i očuvanja pedološkog pokrova na navedenim terenima i dr. uglavnom vrbe. lijeske i topole na koju se u višim hipsometrijskim nivoima ovog landšafta nastavlja formacija hrasta lužnjaka. klimatske. Energija reljefa u ovom dijelu sliva je mnogo veća nego u prethodnom landšaftu i kreće se u intervalima drugog i trećeg razreda energije reljefa (50-120 m i 120-170 m). Naime. zbog 225 . pelosoli i dr. rjeđe oligocena. smeđa srednje duboka i duboka tla na karbonatnoj trošini. Dio cjeline koji se prostire neposredno uz tok Jale i njenih pritoka odlikuje se velikom količinom aluvijuma kroz koji mjestimice izbija proluvijalni nanos. Ovo područje ima odlike umjereno tople i vlažne klime sa toplim ljetom klasificirane po Kepenu kao Cfb klimat. reljef. hidrografske i pedološke karakteristike ova cjelina predstavlja pogodno stanište za razvoj hrasta kitnjaka i običnog graba. U geološkoj građi ovog landšafta dominiraju uglavnom tvorevine miocene i pliocene starosti. litohromatogena crvena i ljubičasta tla. Nagibi padina su u ovom landšaftu mnogo veći u odnosu na prethodnu cjelinu i kreću se u intervalu od 5 do 200. Zbog ovih i niza drugih atributa navedena cjelina se manjim dijelom odlikuje blago zatalasanim (brežuljkastim) reljefom dok je veći dio terena izrazito brdovitog karaktera. Površina ovog areala iznosi 124 km2 ili 52 % ukupne površine sliva Jale i predstavlja najprostraniju landšaftnu cjelinu u analiziranom slivu. Pedološki pokrov ove landšaftne cjeline čini nekoliko vrsta dolinskih tala neposredno uz tokove Jale i Soline dok su uske doline pritoka Jale i periferni dijelovi ovog landšafta pokriveni tlima koja su svoj puni razvitak ostvarila na višim nadmorskim visinama u skladu sa dominirajućim pedogenetskim faktorima tj.Fizionomska diferencijacija sliva rijeke Jale ovog landšafta (aluvijalna ravan) gdje nagibi reljefa ne premašuju 20 nema vidljivih tragova kretanja masa pa je površinsko spiranje svedeno na minimum. izraženo je spiranje i kliženje terena. a zbog ekspozicionih odnosa u navedenom landšaftu i bukovih formacija. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi oko 9. Površina ove landšaftne cjeline iznosi 45 km2 što predstavlja 19 % ukupne površine sliva Jale. uglavnom serpentina sa naslagama kvartarnih sedimenata. johe. U geološkoj građi ovog landšafta dominiraju tercijarne i kvartarne tvorevine. Jugozapadni dio ove cjeline situiran je od ofiolita.

listasti glinjci. Zbog navedenih nagiba ovaj dio sliva karakteriše veoma snažna erozija. Landšaftne cjeline u slivu rijeke Jale 226 . Landšaft montanih bukovih i bukovo-jelovih šuma zahvata najviše hipsometrijske nivoe u slivnom području Jale. a nagib padina se bitnije ne razlikuje u odnosu na prethodnu cjelinu.3 ). Uglavnom su to pločasti krečnjaci.2 ) i dr. Energija reljefa je također izražena. S. pjeskoviti krečnjaci i laporci (E 2. tufovi. Površina navedenog landšafta iznosi 69 km2 ili 29 % ukupne površine analiziranog područja. Zbog složenih fizičkogeografskih uvjeta koji vladaju u slivu navedeni landšaft predstavlja pogodnu sredinu za razvoj bukve. (Slika 4) Slika 4.S. eocene. laporci. bankoviti kvarcni pješčari. laporci. glinci i pješčari. U geološkoj građi ovog landšafta učestvuju manjim arealom kredne. Ahmetbegović termičkih razlika u južnom dijelu ovog landšafta ispod hrastovih formacija javlja se inverziona bukva iako je ona karakteristična za više nadmorske visine. Iz prezentiranog se vidi da navedeni landšaft ima u cijelosti brdovit i značajno raščlanjen reljef predstavljen uglavnom južnim obroncima planine Majevice. andeziti (M 1. Srednja godišnja temperatura zraka je niža za oko 1 0C u odnosu na landšaft mezohigrofilnih šuma sa lužnjakom i iznosi oko 9 0C. Ovaj landšaft je znatno hladniji u odnosu na dva prethodna. a dominira treći. Prosječna količina padavina se kreće u intervalu od 900-1000 mm. U ovom dijelu sliva nadmorske visine se kreću od 500 do 800 m. pješčari. radi se o smjeni sjevernih i južnih ekspozicija u navedenom dijelu ovog landšafta. četvrti i manjim arealom peti razred energije reljefa (120-170 m. rijeđe laporoviti krečnjaci (K 2 ). Smajić. Reljef se odlikuje kontinuirano velikim padovima koji u krajnjem sjeveroistočnom dijelu ove cjeline znatno premašuju 200. na višim hipsometrijskim nivoima ovog landšaft. Dakle. u nižim. 170230 m i preko 240 m). pojačano spiranje i odnošenje materijala što svakako umanjuje kvalitet životnog prostora u navedenom landšaftu. rijeđe konglomerati (Ol). oligocene i miocene tvorevine. i bukve u kombinaciji sa jelom.

Naučna knjiga. Dijelovi sliva rijeke Jale sa višim nadmorskim visinama su također izgrađeni stambenim objektima ali zbog velikih inklinacija javljaju se klizišta koja uvjetuju brojne probleme. 2. Sarajevo 1972. evolucije i tektonike tuzlanskog bazena. 3. ground etc). To su uslovno stabilni i nestabilni tereni pa je prije gradnje bilo kakvog objekta potrebno uraditi geomehaničku analizu terena da bi se eventualno izbjegle neželjene posljedice.: Prilog poznavanju geološke građe. 1984. Anđelković. 1978. Geološki glasnik br. 227 . IX kongres geografa Jugoslavije. The city can not expanded towards east because of urbanized areas and western part is occupied by industrial zone. Problem predstavlja to što su površine povoljne za gradnju već urbanizirane ili neplanski uzurpirane za druge namjene. Zbornik radova. sa širim osvrtom na prilike u slivu Jale i Soline.Fizionomska diferencijacija sliva rijeke Jale Zaključak Rezultati analize tematskih karata i brojnih mjerenja pokazali su da se najpovoljnija područja za gradnju u prezentiranom slivu nalaze u dolini rijeke Jale i Soline. Conclusion Analyze results of thermal maps and numerous of measuring have shown that the most favorable areas for constructions in the presented basin are in valleys of Jala and Solina Rivers.: Hidrologija kopna. a odnose se prije svega na zagađenost životnog prostora (zraka. Dukić.. dok su ostala područja uslovno stabilna ili nestabilna. Zbog nepostojanja politike prostornog razvoja i nekonsultiranja struke danas je u ovom području industrija smještena na najpovoljnijem građevinskom zemljištu. Because of these and some other reasons this area has many geological problems such is environmental pollution (air. water. 4. Zbog ovih i niza drugih problema ovo područje se odlikuje brojnim geoekološkim problemima. Sarajevo. unlike the other areas there are conditionally stable or unstable. geneze.: Tektonska rejonizacija Jugoslavije. a u zapadnom dijelu gdje su uvjeti za gradnju znatno povoljniji izgrađena su brojna industrijska postrojenja i privredni objekti. vode. 30. Sarajevo.: Morfostrukturne i morfosklupturne karakteristike reljefa Bosne i Hercegovine. Salvation of this very complex situation can be resolved by organizing qualitative environmental planning with main focus on better quality of living space which would also provide better results in economical aspects. M. Main problem is that favorable areas are already urbanized and occupied without planning for other purposes. As a direct result of lack of environmental policy plan and not consulting experts we end up occupying western part of the city by industry complex and have large number of people moving to the eastern part that is already crowded. Jovanović. IX Kongres geologa Jugoslavije. a ona bi zasigurno dala pozitivne rezultate i sa ekonomskog aspekta. Bušatlija. tla i dr). pa je stanovništvo prisiljeno da se naseljava u istočni dio grada koji je i onako prebukiran. This area is partly stable but some parts are unstable so it requires geo-mechanic analyze of terrain to avoid possible unwished consequences. 1987. Parts of Jala basin in higher elevation are also packed with large number of houses causing dirt slide because of big inclination. Č. Beograd. Literatura i izvori 1. Grad se ne može širiti u pravcu istoka jer je raspoloživa površina uglavnom urbanizirana. D. S. I. Rješenja ovakve kompleksne situacije moguće je potražiti u budućem kvalitetnom prostornom planiranju čiji će primarni cilj biti kvalitetna organizacija životnog prostora. Čičić.

1983. Đ. GGD. S. Knj. Marković. Geološki glasnik. Sarajevo. M. 14. D.: Geološko tektonske karakteristike Sjeverne Bosne. 1981. Beograd. Smajić. Paunković.. 1979. Svezak Geografija. 38-49. Beograd. Marković. Č.: Klimatologija. 12. 6. 10. Filipčić. Sarajevo. 2005. A. 1934-1935. Smajić.: Biogeografija Jugoslavije. Soklić.: Geologija Bosne i Hercegovine. Šegota. Sarajevo. J. Lakušić.: Geomorfologija. 1981..: Spreča. Geografski pregled sv. Knj. Zagreb. Beograd. 1978.: Postanak i struktura tuzlanskog bazena. T. Geoinžinjering. Katzer. Geografski pregled. 1926. Beograd. F. I. Geoinstitut. 9. S. Ahmetbegović 5. P.: Klimatske karakteristike Tuzle. str. 1963.: Rijeka Krivaja – Potamološka razmatranja. Petrović. R. 8. 1993. Zbornik radova Prirodnomatematičkog fakulteta. Broj 2. S. 2003. Manojlović. Školska knjiga. Đ. Sarajevo.: Fizička geografija Jugoslavije. Spahić. 33-34. 25.S. Godina II. Sarajevo.: Geotektonsko poznavanje terena BiH. IX kongres geologa Jugoslavije. Naučna knjiga. I. M. 1964. 228 . Jovanović. str. 15. 1990. 41-65.: Osnovi primjenjene geomorfologije. 16. 11. 10. Sarajevo. 13. 7. Beograd. XX i XXI. Vidović. Matvejev. Geografski fakultet. M. 17. Tuzla.: Klimatogeni ekosistemi Bosne I Hercegovine.

Beograd Sažetak U radu se govori o profesionalnom razvoju nastavnika geografije kao kontinuiranom i doživotnom procesu koji predstavlja ličnu obavezu svakog nastavnika. Summary This paper is about geography teachers’ professional development as a sustained and lifelong process that portrays a personal commitment for each teacher alone. professional development. dok se treći deo rada odnosi na sadržaje i metode stučnog usavršavanja nastavnika geografije u Evropi. in regard to their advanced training through direct work. Drugi deo rada posvećen je postinicijalnom profesionalnom razvoju nastavnika geografije. odnosno njihovom usavršavanju kroz neposredan rad. obrazovanje. sa posebnim osvtrom na osnovno obrazovanje nastavnika geografije u zemljama jugoistočne Evrope. The second part is dedicated to postinitial professional development of geography teachers. Mr. . Rad je tematski podeljen u tri celine. education. 229 – 236 (2007-2008) Originalni naučni rad ORGANIZACIJA PROFESIONALNOG RAZVOJA NASTAVNIKA GEOGRAFIJE U ZEMLJAMA EVROPE 1 ORGANIZATION FOR PROFESSIONAL DEVELOPMENT OF GEOGRAPHY TEACHERS IN THE EUROPEAN COUNTRIES Dr. profesionalni razvoj. The paper is divided in three thematic parts. The first part considers initial education of geography teachers in European countries. with special reference to their elementary education in the countries of South-East Europe. broj 149001 (2006-2010). Članak predstavlja rezultat rada na projektu »Obrazovanje za društvo znanja«. Institut za pedagoška istraživanja. U prvom delu razmatra se inicijalno obrazovanje nastavnika geografije u zemljama Evrope. Key words: geography teacher.Zbornik radova PMF 4 i 5. čiju realizaciju finansira Ministarstvo nauke i zaštite životne sredine Republike Srbije. Dušica Malinić. Đurđica Komlenović. 1 Napomena. while the third part refers to contents and methods of advanced training for geography teachers in Europe. Ključne reči: nastavnik geografije.

obrazovni sadržaji. U većini evropskih univerzitetskih centara. fleksibilnost u radu i otvorenost za promene. Prilikom boravka u školi studenti se upoznaju sa školskom zakonskom regulativom. dok je osposobljavanje za raznovrsne nastavničke uloge i zadatke marginalizovano (Klašnja. oblicima organizovanja nastavnog i vannastavnog rada. podrška učenikove porodice (Малинић. ali je ključno pitanje kako doći do kvalitetne nastave koja obezbeđuje veću uspešnost učenika u školskom radu. U državama Evrope. razvijaju i usavršavaju u procesu inicijalnog i postinicijalnog/doživotnog obrazovanja. Kreatori obrazovne politike kvalitet škole najčešće sagledavaju kroz ostvarenost postavljenih obrazovnih ciljeva i ishoda u nastavi. već te veštine stiču i razvijaju u praksi odnosno. U svim zemljama strukturu u studentske metodičke prakse čine dva dela: (1) poseta školi i prisustvo časovima geografije i (2) praktični rad u učionici. dok je ostatak vremena namenjeno psihološko-pedagoškim sadržajima. tradicionalnim nastavnim metodama i oblicima nastavnog rada. pedagoške veštine. Važno je napomenuti da u univerzitetskoj nastavi dominiraju verbalne metode rada. to znači da budući studenti.Komlenović. Pored inicijalnog obrazovanja od četiri i po godine. D. istraživački. aktivnih oblika rada i savremene obrazovne tehnologije. uglavnom. Ovaj podatak ukazuje da se budući nastavnici školuju kao predmetni specijalisti. inicijalno obrazovanje budućih nastavnika geografije najčešće traje od 4 do 5 godina. Posebno značajnu ulogu imaju nastavnici. osim u Nemačkoj. pedagoškom dokumentacijom.Đ. Različiti modeli nastave zalažu se za različite ciljeve školovanja. ličnost nastavnika. u učionici. individualne karakteristike učenika. Drugi deo prakse 230 . praktični ili eksperimentalni stručni rad sa studentima u značajnoj meri je zapostavljen. dok je problemski pristup. poznavanje i korišćenje savremenih nastavnih metoda. Pod nastavničkim kompetencijama najčešće se podrazumevaju: stručnost. a osposobljavanje za njihovu primenu u nastavnom procesu je zapostavljeno. nastavnici geografije u Nemačkoj na akademskim studijama imaju obavezne i dve godine pripravničkog staža. Malinić Inicijalno obrazovanje nastavnika geografije u evropskim univerzitetskim centrima Nastava zauzima centralno mesto u školi i predstavlja složen i dinamički odnos u kome se dolazi do određenih rezultata. 2006). Najčešće je organizovana u semestru koji sledi nakon izučavanja pedagoške grupe predmeta ili po okončanju akademskih studija i traje od nekoliko sati (zemlje jugoistočne Evrope) do nekoliko nedelja ili duže (Nemačka). Sadržaji geografske nauke u nastavi. Neosporno je da se poželjne nastavničke kompetencije stiču. slušaju predavanja o nastavnim principima.5 godina. 2007). gde traje 6. koji svojim stručnim i didaktičko-metodičkim kompetencijama direktno utiču na efikasnost obrazovanja. u inicijalnom obrazovanju studenti se ne osposobljavaju da koriste aktivne nastavne metode i savremenu nastavnu tehnologiju. a posebno: način organizovanja procesa nastave. uzimajući u obzir kvalitet onih koji pomažu i podržavaju proces učenja. Na većini univerziteta čak su i vežbanja iz psihološko-pedagoške i metodičke grupe predmeta teorijskog karaktera. uz dominatno izučavanje akademskih geografskih disciplina. Dakle. Organizacija studentske metodičke prakse (hospitovanja) u zemljama Evrope veoma se razlikuje. a najveći deo vremena provode na časovima gde ih iskusni nastavnici upoznaju sa budućim zanimanjem. nastava se realizuje kroz klasične oblike rada (predavanja) i teorijske vežbe. prezentuju se teorijski i praktično i obuhvataju od 70% do 96% nastavnog vremena. Jedno od najvažnijih pitanja školske prakse je kako nastavu učiniti što efikasnijom. odnosno predavanja i tumačenja nastavnika. Istraživanja su pokazala da na efikasnost nastave utiču brojni faktori.

Dakle. Sve ovo ukazuje da institucije koje obrazuju buduće nastavnike geografije nemaju dovoljno interesovanja za osnaživanje inicijalnog didaktičko-metodičkog obrazovanja koje je neophodno budućim nastavnicima. Nastavna praksa ili hospitovanje studenata je formalnog karaktera. psiholoških i metodičkih znanja i veština. 2007). da prati naučna i tehnička dostignuća. nakon čega uz preporuku mentorskog tima oni polažu pripravnički ispit (Рудић. odnosno. Pogotovu što se od nastavnika očekuje da bude nosilac promena u obrazovnom sistemu (Станковић и Павловић. koji mora da bude usmeren ka profesionalnom razvoju akademskih znanja i veština potrebnih za obavljanje nastavničkog poziva. svršeni diplomci počinju pripravnički staž. kao i nastavom na tim nivoima. Otuda je ovakav vid organizovanja metodičke prakse formalnog karaktera i može se smatrati ne odgovarajućim. budući da ne doprinosi didaktično-metodičkom obrazovanju i modernizaciji nastave geografije. U zemljama jugoistočne Evrope. U bazičnom obrazovanju nastavnika dominiraju sadržaji geografske nauke. U toku ovog perioda. da ih primenjuje u svom radu i da prihvata inovacije u nastavnom procesu (Рудић. Usled nedostatka primera dobre prakse značajno opada i kvalitet same nastave i ne razvija se dobra osnova za dalje stručno usavršavanje nastavnika. Nesumnjivo je da ovakva organizacija inicijalnog obrazovanja ne odgovara savremenim potrebama društva. pa zato često u radu pripravnika postoji šarenilo u primeni metoda i oblika rada. 1995/96). Inicijalno obrazovanje nastavnika u zemljama jugoistočne Evrope. od nastavnika se očekuje da unapređuje kvalitet i efikasnost obrazovanja.Organizacija profesionalnog razvoja nastavnika geografije u zemljama Evrope odnosi se na neposredan rad studenata u školi. Ne treba zaboraviti da u ovom periodu pripravnici retko kada dobijaju adekvatnu pomoć. Važno je napomenuti da metodiku nastave geografije. savet ili uputstva od iskusnih nastavnika ili stručne službe u školi. Zasnivanjem radnog odnosa u školama. Naime. najčešće. predviđeno je da mladi nastavnici stiču znanja i iskustva o nastavničkoj profesiji. pre svega. sve je jasniji zahtev za modifikovanjem i osavremenjivanjem pedagoških. U zemljama jugoistočne Evrope pripravništvo nije sastavni deo inicijalnog obrazovanja. inoviranje kurikuluma za obrazovanje nastavnika. uspostavljanja sistema praćenja. Potencira se nužnost osnaživanja i inoviranja načina i oblika usavršavanja uz rad. vrednovanja rada i profesionalnog napredovanja nastavnika koji treba da odgovore svim savremenim profesionalnim izazovima (Rawling. Po obavljenom praktičnom radu/praksi. izvode profesori različitih užih (geografskih) specijalnosti koji nisu imali neposredan nastavnički kontakt sa školom i koji se nisu bavili bazičnim (obaveznim) i srednjim obrazovanjem. pedagoga i/ili psihologa. uz mentorski nadzor oni pripremaju i izvode nastavni čas geografije. 2007) ili ispit za nastavničku licencu. inicijalno obrazovanje nastavnika geografije najčešće traje 4 godine i nije se menjalo niti usaglašavalo sa savremenim promenama i potrebama nastavničke profesije. koji najčešće nisu adekvatni predviđenim ciljevima i ishodima nastave. koji traje od 6 do 12 meseci. Zato je neophodno. Nastavna sekcija Internacionalne geografske unije dala je preporuke koje se odnose na modernizaciju i unapređivanje kvaliteta inicijalnog obrazovanja i uvođenja u rad nastavnika geografije. kao ni podizanju opšte i pedagoške kulture budućih nastavnika. što se može smatrati i imperativom savremenog obrazovanja. studentima se izdaje potvrda koja ne sadrži ni jedan kvalitativni pokazatelj njihovog rada. psihologija i metodika nastave nisu usaglašeni i obuhvataju od 4-10 % nastavnog vremena. a koji bi trebalo da bude pod mentorskim nadzorom iskusnog nastavnika geografije. Zbog toga je važno podsticanje interdisciplinarnosti i kooperativnosti u radu. Ovakvo stanje u akademskom obrazovanju nastavnika ne može da doprinese savremenim potrebama obrazovanja i društva u celini. dok sadržaji predmeta pedagogija. razvoj timskog 231 . 2007).

Organizovane su ekipe instruktora koje edukuje veće grupe nastavnika na lokalnom nivou. nastavnici zadovoljavaju potrebu za akademskim sadržajem obrazovanja i ujedno se praktično obučavaju. U novije vreme. praktičnog rada i istraživačkih delatnosti u kome se dopunjuju znanja. Na ovaj način. 2004). Međutim. vrlo uspešno stručno usavršavanje za nastavnike geografije osnovnih. uvođenje inovacijskih metoda i oblika rada. nastavnički centri u Velikoj Britaniji. u mnogim zemljama Evrope prisutno je tradicionalno shvatanje profesionalnog razvoja nastavnika koje karakteriše: (1) kratak period inicijalnog obrazovanja. simpzijumi. počev od lokalnog do centralnog (državnog) nivoa. 2000). kao i osnaživanje socio-psiholoških komponenti nastavničkih veština Nova obrazovna politika koja se odnosi na inicijalno obrazovanje nastavnika prisutna je u gotovo svim zemljama Evrope.Komlenović. To je otvoren. literatura) omogućavaju nastavnicima geografije da saznaju novine u nauci. Istraživanja ukazuju da inicijalno obrazovanje ne može da bude dovoljno za celokupnu nastavničku karijeru. odnosno. razvijaju veštine i sposobnosti koje treba da odgovore bržim promenama i izazovima sve zahtevnijeg društva. Francuskoj. 232 . Francuska. U većini zemalja Evrope profesionalni razvoj nastavnika geografije odvija se na nekoliko načina:  Cascade training – kaskadno usavršavanje.Đ. Malinić rada. Profesionalni razvoj nastavnika geografije. evropskom i svetskom nivou (kongresi. srednjih i učiteljskih škola realizuje Kraljevska škola za pedagoške studije u Danskoj (Усавршавање наставника у европским земљама. dinamičan i trajan proces učenja. dok didaktičkometodička pitanja nisu u sferi interesovanja ovih asocijacija.  Mobil teacher training – mobilno usavršavanje. Portugalija) stručno usavršavanje se organizuje na matičnom fakultetu. Španiji. vladine i nevladine agencije i mediji. namenski projekti nacionalnih ili međunarodnih organizacija u koje se uključuju pojedinci ili ekipe nastavnika i školske ustanove u saradnji sa lokalnim institucijama. istraživanja i unapređivanja škola i sistema obrazovanja uopšte (Klašnja. kao što su Pedagoški i drugi instituti u Rusiji i u zemljama Istočne Evrope ili nastavničke asocijacije i organizacije. Udruženja geografa na regionalnom. veoma se razlikuje. 2007). naročito zbog velike šarolikosti u kvalitetu stručnog i pedagoškog obrazovanja (Комленовић. D. Male grupe eksperata obučavaju veće grupe savetnika. usavršavanjem nastavnika geografije bave se razne profitabilne i neprofitabilne organizacije. Negde se formiraju posebni. U manjem broju zemalja (Nemačka. (3) nedovoljna povezanost inicijalnog obrazovanje i profesionalnog razvoja nastavnika i (4) nepostojanje sitemske veze između inicijalnog obrazovanja nastavnika. Italiji. Najčešće se odvija u vanuniverzitetskim ustanovama. Kontinuirano. čime se uspostavlja kontinuitet sa inicijalnim obrazovanjem. nadzornika i predavača u školama na regionalnom ili lokalnom nivou. u zemljama Evrope. (2) marginalizovan značaj kontinuiranog razvoja nastavnika. Oblici i načini organizovanja ovog vida profesionalnog razvoja planiraju se u svim državama Evrope i na svim nivoima. Usavršavanje nastavnika geografije uz rad Usavršavanje nastavnika u toku rada je kontinuirani proces i predstavlja ličnu obavezu svakog pojedinca.

svakako je i stručno usavršavanje nastavnika koje je često neadekvatno. satelitske komunikacije. U nekim zemljama Evrope ovakav vid stručnog usavršavanja.obrazovanje na daljinu. Ovaj način stručnog usavršavanja podrazumeva evaluaciju i kriterijume za napredovanje nastavnika. problemi kod obezbeđenja zamene časova (u vreme nastavnih dana) i nedostatak finansijskih sredstava. inicijalnim obrazovanjem i ličnim afinitetima nastavnika. ograničeno ili je zanemareno duži vremenski period. prema nalazima nekih istraživanja. godine. ujedno i potreba. nastavnim planovima i programima. Д и Б. mogu da steknu diplomu višeg nivoa. Ovakav vid usavršavanja ima za cilj da se nastavnici redovno informišu o novinama u: školskom zakonodavstvu. 2007). In-service further training – dalje obrazovanje. Sadržaji i metode profesionalnog razvoja nastavnika geografije Jedan od apostrofiranih problema u obrazovanju. Nastavniku se ponuđeni moduli    sa sadržajima koji su diferencirani po nivou složenosti i sa očekivanim ishodima. Ovakvi programi sadrže didaktičke inovacije. kao i ostali vidovi. računari. Павловић. evaluacijom učeničkih postignuća. 2001). 233 . audio i video kasete. 2007). koji je dostupan svima i koji je usklađen sa savremenim dostignućima (Станковић. potrebom i vrstom škole. Ovaj način usavršavanja najprisutniji je u Velikoj Britaniji. Najčešći razlozi su: mišljenje ili volje direktora škole. Ostvarenost ovih ciljeva evaluiraće se definisanim kvantitativnim i kvalitativnim indikatorima koji treba da posluže većini zemalja da izrade sveobuhvatne strategije profesionalnog razvoja nastavnika (Klašnja. Za ovaj vid usavršavanja koriste se razni mediji. Continuing education – kontinuirano obrazovanje koje se ostvaruje preko kurseva i seminara. nastavnici imaju izraženu potrebu za profesionalnim razvojem kao kontinuiranim procesom. godine tri strateška cilja obrazovanja i obuke nastavnika koje je potrebno realizovati do 2007. nove metode i oblike rada. pedagoški časopisi i listovi. nastavnim sadržajima.Organizacija profesionalnog razvoja nastavnika geografije u zemljama Evrope  Modular training – modularno usavršavanje. S tim u vezi zemlje Evropske unije usvojile su 2001. prepušteno je slobodnom izboru nastavnika (Комленовић. nove nastavne programe kao i novine iz geografske nauke. finansijskom situacijom zemlje i škole. (2) olakšan pristup svim sistemima i (3) otvaranje sistema ka spoljnom svetu (The concrete future objectives of education and training systems. Distance training . podrazumeva program za proširivanje i dopunjavanje znanja iz geografije. Činjenica je da stručno usavršavanje treba da bude u skladu sa: strategijom obrazovanja. Mišljenja eksperata koji se bave obrazovanjem i iskustva nastavnika potvrđuju da su najkvalitetniji oni vidovi stručnog usavršavanja koji objedinjuju teorijske sadržaje i praktičnu obuku uz aktivno učešće nastavnika. Kontinuiranim obrazovanjem nastavnici stiču nova znanja i veštine. 2004). Posebno je značajno naglasiti da. diskovi. Ovi strateški ciljevi podrazumevaju: (1) unapređivanje kvaliteta i efikasnosti sistema obrazovanja i obuke u zemljama EU. U pojedinim zemljama ovakav vid stručnog usavršavanja je regulisan zakonskom regulativom i obavezan je za nastavnike.

Stručno usavršavanje nastavnika geografije u zemljama Evrope najčešće je organizovano putem tribina i seminara koji su namenjeni različitim ciljnim grupama: pripravnicima. Obično su angažovani za organizacione i tehničke poslove na seminaru. Sve ove institucije najčešće angažuju predavače i edukatore iz svoje ili drugih sredine. Najčešće su to centri ili pedagoški zavodi za stručno usavršavanje. nastavnicima za dodatnu kvalifikaciju i nastavnicima različitog nivoa obrazovanja (Komlenović. nove tehnologije. uključujući i kompjutere) 3. Tribine su najčešće tematskog i teorijskog karaktera. nastavnici dobijaju nova znanja iz sveta nauke. radioničarskog dela gde se teorijska znanja i veštine osnažuju ili dopunjuju. Vaspitno usmeravanje i profesionalna orijentacija 9. U nekim zemljama. Obrazovna i psihološka problematika (deca sa posebnim potrebama. Oni su nadležni za usavršavanje vezano za obrazovnu politiku i novine u obrazovanju. rad sa obdarenom decom. U ulozi predvača su najčešće nastavnici i predavači sa institucija na kojima se stiče inicijalno obrazovanje. Seminare za nastavnike u srednjim stručnim školama mogu organizovati institucije iz lokalne sredine koje su direktno zainteresovane za određeno područje rada (Усавршавање наставника у европским земљама. nastavnici-edukatori u svojim školama imaju smanjen obim nastavnih i vannastavnih aktivnosti. 2003). problemska nastava. 2 i 3). Posebne specijalizacije iz geografskih disciplina 7. direktori škola i stručni saradnici. nastavnicima sa značajnim radnim iskustvom. određene organizacione jedinice pri ministarstvima prosvete. položaju škole u društvu i razvoju nastavničkog poziva. nadzornici. interaktivne nastavne metode i savremeni oblici rada. Seminari su najčešće tematski organizovani i obuhvataju sadržaje i aktivnosti iz sledećih oblasti: 1. Predmetni kurikulum (struktura. radom ekstertnih timova ili u formi inspekcije. U većini zemalja Evrope prioritet se daje saminarima koji su direktno vezani za inovacije u nastavnom procesu (stavke: 1. Svakako. evaluacija se vrši interno. Zbog angažmana u specijalizovanim ustanovama za stručno usavršavanje. odnos nastavnik-učenik. postoje razlike u obliku i kvalitetu nastave u inicijalnom obrazovanju i u načinu prenošenja znanja i veština budućim nastavnicima geografije. nastavnička udruženja. Multikulturalizam i evropska dimenzija u obrazovanju 8. Na ovaj način. Didaktika i metodika geografske nastave (ocenjivanje. Saradnja na relaciji nastavnik-roditelj: (Комленовић. Izrada nastavnih sredstava 4. U stručnom usavršavanju učestvuju: inspektori. Seminare organizuju ustanove koje se razvijaju i usavršavaju u skladu sa državnom politikom i njenim odnosom prema obrazovanju. Većina seminara se sastoji od teorijskog i praktičnog.Komlenović. Malinić U novije vreme. sadržaj) 2. savetnici. 2000). Očuvanje prirodnog okruženja i zdravlja 6. Evaluaciji programa stručnog usavršavanja daje se veliki značaj. u zemljama Evrope daje se veći značaj obrazovanju. D. 2004). nevladine organizacije i asocijacije. objavljuje ih i na osnovu 234 . individualna i grupna nastava za učenje na osnovu sposobnosti učenika) 5. oblici učenja. Geografi koji su stalno zaposleni u centrima ili zavodima za stručno usavršavanje poseduju veliko i kvalitetno iskustvo u nastavi i dodatno su specijalizovani za stručno usavršavanje. već i široj zainteresovanoj javnosti. dok iskusni nastavnici iz škola osnažuju didaktička i metodička iskustva polaznicima seminara.Đ. Seminari se najčešće evaluiraju na osnovu upitnika koji popunjavaju polaznici u toku ili na kraju seminara. Organizator seminara obrađuje podatke. organizuju ih stručna udruženja i namenjene su ne samo nastavnicima geografije.

Zaključak Profesionalni razvoj nastavnika. UNESKO) i instituta. pripravništva ili uvođenja u rad. geografska znanja i oskudna psihološko-pedagoška i metodička znanja i veštine. Edukatori su eksperti iz nauke. počev od osnovnog/inicijalnog. programe za studijske boravke i putovanja u matičnoj zemlji. finansijska orijentacija škole. Međutim. Evaluacioni listi najčešće sadrži pitanja koja se odnose na: očekivane ishode. za sada ne postoji konsenzus oko koncepcije i strukture stručnog usavršavanja nastavnika geografije. časopisa. oblike i načine stručnog usavršavanja najčešće utiču državna politika u oblasti obrazovnog sistema.čiji su korisnici nastavnici geografije iz osnovnih i srednjih škola (najbrojniji su nastavnici iz Austrije. Znanja i iskustva koja nastavnici stiču u procesu stručnog usavršavanja vrednuju se na način na koji ih nastavnik primenjuje u nastavi i mogu da utiču na profesionalno napredovanje pojedinaca. vrednovanje pojedinačnih predavanja ili radionica. stručna udruženja nastavnika. a koji prijavom na konkurs ostvaruju učešće na projektima tih organizacija. potrebe nastavnika. Za ovakav vid stručnog usavršavanja neophodna je finansijska podrška škole. lokalne zajednice i drugih organizacija. seminara. Usavršavanje nastavnika geografije potrebno je internacionalizovati i u njega ugraditi evropsku dimenziju (Komlenović. zbornika radova. polaganje testa nakon završetka seminara. na osnovu čega može da se utiče na poboljšanje kvaliteta budućih seminara. razne nevladine asocijacije i organizacije. Holandije i Norveške). odnosno. medija i informatičke mreže novine iz nauke i nastave prenose daljim korisnicima. koje pružaju veoma stručna. lokalne sredine. usvojeni su strateški ciljevi obrazovanja i obuke nastavnika svih profila koji treba da doprinesu kvalitetu i efikasnosti sistema obrazovanja na nivou Evrope i u pojedinačnim zemljama. razumevanju. predlog novih tema. u okruženju i na širem prostoru. iako po njegovom završetku nastavnici dobijaju sertifikat koji ima određenu težinu. Postinicijalno obrazovanje i usavršavanje vezuje se za institute. što može dovesti do nerealnih zaključaka o kvalitetu seminara u celini ili nekih njegovih delova Polaznicima seminara poseban problem stvara samoevaluacija odnosno. Poseban vid usavršavanja nastavnika obuhvata praćenje naučne i stručne literature. postoje namenske stipendije međunarodnih organizacija (Evropski savet. iskusni nastavnici iz škola ili stručnjaci iz ostalih sfera društvenog života koji su zainteresovani za obrazovanje i usavršavanje nastavnika. Ovakav način stručnog usavršavanja može značajno doprineti jačanju međunarodne saradnje. a u nekim državama utiče na lično profesionalno napredovanje. i za ovakve seminare prijavljuje se mali broj polaznika. studijskih putovanja i razmene nastavnika. Za sada. Na evropskom nivou. Inicijalno obrazovanje nastavnika organizovano je na univerzitetskim institucijama. zavode. da je proces evaluacije seminara veoma kompleksan segment strategije unapređivanja rada nastavnika. a najčešće se odvija preko tribina. kao i lična 235 . Svetska banka.Organizacija profesionalnog razvoja nastavnika geografije u zemljama Evrope rezultata procenjuje da li je ostvaren postavljen cilj. radionica i slično. Važno je napomenuti. Zato je neophodno osmisliti programe za razmenu nastavnika. obrazovne institucije imaju razvijenu izdavačku delatnost i preko praktikuma. Na organizaciju. 2005). doživotno usavršavanje je zakonom regulisano pravo i obaveza svakog pojedinca i pokriva sve oblasti institucionalnog i vaninstitucionalnog obrazovanja. pogotovu ako se ima u vidu da je njegova metodologija nedovoljno razrađena. solidarnosti i širenju geografskog horizonta. Problem kod ovakvog tipa evaluacije može predstavljati neadekvatna kritičnost nastavnika (preterano blag ili strog kriterijum vrednovanja). radionica. usavršavanja uz rad do profesionalnog napredovanja nastavnika. U razvijenim zemljama.

Станковић. и М. D. Malinić motivacija nastavnika. Грчић. 2. 4. (2003): Organizacija geografske nastave u školskim kurikulumima u svetu i primena iskustava u nastavi geografije Srbije. D. Beograd: EDP i CIDA. (2004): Професионални развој наставника. Максић (прир. бр. Д и Б. Малинић. kao i razvoj učeničkog potencijala. 29. Đ. Mijatović (prir): Stručno usavršavanje: iskustva edukatora za edukatore (19-37 ) . В.Đ. (1995/96): A School Geography for the Twentry-First Century? The Experience 7. Ne sme se zaboraviti činjenica da kvalitetan obrazovni sistem zahteva visoko obrazovane nastavnike koji podržavaju socijalne i kulturne dimenzije obrazovanja. Београд: Завод за унапређивање образовања и васпитања и Интерсистем. 9. The concrete future objectives of education and training systems (2001): Brisel: Savet evropske zajednice. (2007): Развој наставе географије у Србији. Vol. 8. (прир): Србија и савремени процеси у Европи и свету (177-188): Београд: Географски факултет. 10. Number 2. M. Глобус. Београд: Институт за педагошка истраживања.Komlenović. Усавршавање наставника у европским земљама (2000) Београд: Министарство просвете.): На путу ка друштву знања (119-132). 3. 5. Д. Literatura 1. 11. Београд: Институт за педагошка истраживања. Ђ. The International Journal of Social Education.. Klašnja. Rawling. Крњајић (прир): Претпоставке успешне наставе (229-254). S. и С. (2005): Европска димензија у настави географије у Стаменковић. 10. 129 -134. Комленовић. Ђ. Павловић (2007): Нове улоге и професионални развој наставника у времену промена у Гашић-'Павишић С. 6. (12-32). 236 . E. Комленовић. Рудић. С. i S. Novi Sad: Prirodno-matematički fakultet. (2007): Profesionalni razvoj nastavnika u evropskim zemljama u VanBalkom.. (2006): Узроци школског неуспеха. doktorska disertacija. pp. Komlenović. у С. of the Nacional Curriculum in England and Wales. стр.

the author of this paper.djeluj lokalno!“ . The aim of the project was to enable the students to learn about devastating effects of genocide on the local communities in BiH through ‘experiential learning’. autor nudi ideje i konkretne prijedloge kako se slične inicijative . „pronaći“ i održati u novim društveno-političkim okolnostima. together with his colleague Prof. koje je prošloga ljeta bilo lokacija desetodnevnog boravka i terenskog istraživanja australskih studenata i njihovih predavača. School of Philosophy. Ron Adamsom. Bez obzira na geografsku udaljenost i kulturološke različitosti.bazirane na kreiranju i ispitivanju znanja u praksi . etnografsko istraživanje. mladih ljudi povezanih uzajamnim osjećajem univerzalne odgovornosti . learning based on their first-hand experiences while conducting fieldwork in those communities. Etnografsko istraživanje. Kroz kritički osvrt na iskustveno učenje. iz prve ruke tj. u ovo nekad živopisno selo na Drini. U zaključku. i.po onoj „Misli globalno . jačanje lokalnih zajednica Abstract Last year. kao popularni. developed and successfully implemented a research/educational project as a subject for a group of Australian university students studying social anthropology. demografski devastirane i socijalno marginalizirane lokalne zajednice u dalekoj istočnoj Bosni. rezultirala je nizom plodotvornih aktivnosti za vrijeme i nakon boravka u selu. The ethnographic research elaborated on in the paper relates to a destroyed village in Podrinje. podrinjsko selo. a koje se pokušavaju rekonsturirati. je vezano za jedno. kreirao i uspješno realizirao istraživačko-obrazovni projekat/predmet iz socijalne antropologije namijenjen grupi studenata iz Australije.e. elaborirano u radu. autor ovog rada je. cilj ovog rada je ukazati na stvarni potencijal koje iskustveno učenje i etnografsko-istraživački rad mogu imati na iniciranje pozitivnih promjena u lokalnim zajednicama afektiranim genocidom.mogu upotrijebiti kao nastavni metod ali istovremeno i način podrške i jačanja lokalnih zajednica koje su predmet izučavanja. kratkoročna posjeta malobrojnim povratnicima. zajedno sa svojim kolegom prof. potpuno uništeno.postali su aktivisti i zastupnici jedne „nevidljive“.Zbornik radova PMF 4 i 5. Projekat je imao za cilj. inovativni nastavni metod u visokom obrazovanju. 237-250 (2007-2008) Originalni naučni rad INOVATIVNI NAČINI IZVOĐENJA NASTAVE IZVAN UNIVERZITETSKIH UČIONICA: "ISKUSTVENO UČENJE" KAO NASTAVNI METOD U VISOKOM OBRAZOVANJU I NAČIN PODRŠKE LOKALNIM ZAJEDNICAMA KOJE SU PREŽIVJELE GENOCID U BIH TAKING HIGHER EDUCATION BEYOND THE CLASS ROOM: EXPERIENTIAL LEARNING IN HIGHER EDUCATION AND CAPACITY BUILDING IN POST-GENOCIDE COMMUNITIES IN BIH Hariz Halilović. Ključne riječi: iskustveno učenje. Anthropology and Social Inquiry The University of Melbourne Victoria 3010 Australia Abstrakt Prošloga ljeta. 25 „stranaca“. upoznati studente s devastirajućim efektima genocida na lokalne zajednice u BiH. Ron Adams. iskustvenim učenjem (experiential learning) i terenskim istraživanjem. which was location of a ten-day-long fieldwork conducted by the students and . Ova najavljena.

teorije kognitivnog razvoja i konstruktivne teorije znanja.siu.org/thinkers/etlewin.edu. I do and I understand.lewincenter. iskustveno učenje – je sigurno najstariji pedagoški metod. David Kolb (1984. 2001). Uradim i razumijem“. I see and I remember. U uvodu ovoga rada najprije će biti sažeto predstavljena teorijska podloga tj.gutenberg. 1995. the author offers some ideas how similar initiatives – based on creating and testing knowledge in practice – could be applied as both teaching method and a way to empower local communities. poput Graham Gibbs-a (1987) i Peter Jarvis-a (1987). Neki od radova ovog istaknutog filozofa obrazovanja poput ‘Democracy and Education: an introduction to the philosophy of education’ i ‘Moral Principles in Education’ su dostupni na webstranici Project Gutenberg: http://www. razvio je pedagoški model tj. Više o radu John Dewey-a može se naći na web stranici The Center for Dewey Studies: http://www. švicarski filozof. Halilović their teachers. Jedna Konfučijeva izreka. Više o idejama ovog utjecajnog filozofa može se naći na webstranici The Jean Piaget Society: http://www. američki teoretičar pedagogije.ukw. In conclusion. kaže: „Čujem i zaboravim.) 2 John Dewey (1859 –1952) je bio lider progresivnog obrazovanja u SAD početkom XX stoljeća. ‘re-discover’ and sustain themselves in the new socio-political realities..edu/~deweyctr/. 238 . 450 BC. Vidim i sjetim se. This short-term visit to the once vibrant and picturesque village in Drina Valley has resulted in many positive outcomes during and after the visit. Key words: experiential learning.htm. demographically decimated and socially marginalised local community in faraway eastern Bosnia. kao i radu drugih suvremenih teoretičara iz ove oblasti. empowerment of local communities Uvod Ovaj rad predstavlja sintezu teorije iskustvenog učenja i personalnog narativa o jednom studijskom putovanju u Bosnu i Hercegovinu (BiH). teoriju učenja zasnovanu na direktnom iskustvu. young people sharing mutual commitment to universal responsibility as per ‘Think global . Jean Piaget-a 3 i Kurt Lewin-a 4 . 3 Jean Piaget 1896 –1980). je autor niza publikacija iz oblasti epistemologije. ethnographic research. Poznat je po svom radu iz oblasti filozofije te jedan od utemeljitelja filozofske škole pragmatizma. the aim of this paper is to point out to the real potential that experiential learning and ethnographic research can have on fostering a positive change in postgenocide communities trying to reconstruct. Confucius c. je poznat po istraživačkom radu iz oblasti grupne dinamike i organizacijskog razvoja. iskustveno učenje je 1 Prevedeno s engleskog: I hear and I forget. Despite the geographical distance and cultural differences.piaget. cilj ovoga rada je da ukaže na stvarni potencijal koji znanstveno-istraživački i obrazovni rad imaju na iniciranje pozitivnih promjena u lokalnim zajednicama nakon genocida. 1 Uzimajući ovu jednostavnu mudrost kao idejnu platformu te oslanjajući se na ideje John Dewey-a 2 .http://www. koja datira oko 450 godina p. By critically reflecting on experiential learning as an increasingly popular teaching method in higher education.org/browse/authors/d#a446.act local! – have become activists and advocates of an ‘invisible’. Više o idejama ovog znanstvenika može biti nađeno na oficijelnoj webstranici The Kurt Lewin Center for Psychological Research (http://www. Uz kritički osvrt na neke bitne aspekte vezane za iskustveno učenje i etnografsko istraživanje.pl/index.e. poznat po svojim teorijama o učenju i znanju. utemeljitelj socijalne psihologije. 4 Kurt Zadek Lewin (1890 .php) ili na linku. Experiential learning ili learning by doing – tj. 25 ‘foreigners’. pedagoški pristup ovom projektu baziranog na iskustvenom učenju (experiential learning). Zahvaljujući njegovom radu.n.infed.1947).H.org/.

Iskustveno učenje zahtijeva od učesnika holistički pristup tj. 3) formuliranje apstraktnih koncepata i teorija nakon „refleksije“ i 4) testiranje (provjera) novih koncepata (kroz ponavljanje). D (1984. teoretsko znanje. 2) promatranje i „refleksiju“ (kritički/analitički osvrt) na dato iskustvo. formulirati probleme (dozvoliti studentima da formuliraju probleme kao i načine kako da ih riješe). Ovo često zahtijeva temeljite pripreme i refleksivnost odnosno evaluaciju i artikuliranje direktnog iskustva u tzv. kabinetska predavanja i sl. svrsishodnog i dugoročnog učenja. primjenu raznih perspektiva i znanja. 5 Vidi Kolb. Planiranje iskustva treba uključiti bitne stavke kao što su: akcioni plan (kako primijeniti teoriju i opće znanstvene principe na terenu). (1995). Sintetizirajući koncepte razvijene od strane ova dva suvremena teoretičara iskustvenog učenja. planski uključuju u direktna iskustva i fokusiranu reflesivnost sa studentima s ciljem sticanja i testiranja znanja ili učenja konkretnih vještina“ 5 . lista zapažanja (usmjeriti studente da ciljano istražuju).Inovativni načini izvođenja nastave izvan univerzitetskih učionica ponovo „otkriveno“ i popularizirano i sve više se primjenjuje u visokom obrazovanju. organizira i rukovodi direktnim iskustvima čiji cilj je da dovede do istinskog. odrediti ciljeve. Uloga pedagoga je da osmisli. dakle. Iskustveno učenje. David Kolb definira iskustveno učenje kao „filozofiju i metodologiju kojima se pedagozi ciljano tj. ciljevi i kriteriji i taj dokument treba da služi kao ugovor između studenta ili grupe studenata i nastavnika/vođa putovanja). uključuje direktan kontakt sa fenomenima koji su predmet izučavanja. ne samo u tehničkim i prirodno-znanstvenim disciplinama (sciences) nego i u društvenim oblastima (arts) koje su tradicionalno vezane za konzvervativne metode učenja (knjige. On također smatra da iskustveno učenje nije otkrivačko učenje (discovery learning) jer sve aktivnosti moraju biti pažljivo dizajnirane od strane predavača a studenti trebaju „obraditi“ svoje iskustvo na kritički način. 239 . i ugovor o učenju (uključiti sve bitne nabrojane elemente kao što su akcioni plan. Graham Gibbs (1987) ističe da iskustveno učenje nije pasivna praksa nego aktivno izučavanje. razviti jasne kriterije koji će se koristi za evaluiranje rezultata. 2001) i Gibbs-a (1987). 1995. Kolb-a (1984. znanje od opće i univerzalne primjenjivosti i relevantnosti.). testiranje ideja i pretpostavki u praksi. 2001) i Kolb et al. Kolb (1984) dijeli iskustveno učenje u četiri uzajamno povezane faze: 1) konkretno iskustvo. može se dobiti „recept“ za iskustveno učenje koji se sastoji od nekoliko bitnih elemenata.

Postoji niz nastavnih metoda koji se mogu primijeniti za „simuliranje“ tj. 2) izvođenje studijskog putovanja i 3) obrada. (2002) ističu da studijska putovanja. bazirano na akumuliranju informacija vezanih za određeni predmet bez direktnog iskustva vezanog za temu studiranja. imaju podjednaku važnost za osobni i za profesionalni razvoj studenata. U simuliranje treba također uključiti i ocjenjivanje. Halilović Povećanje pažnje i usredsređenost na unaprijed definirane ciljeve. treba uključiti razumijevanje situacije. Hutchings K et al. akademsko učenje.). analiza i evaluacija nakon završetka putovanja. strukturirane diskusije. U zavisnosti od veličine grupe i vrste iskustvenih aktivnosti. Rotacija uloga je poželjna. uzajamno intervjuiranje učesnika te pisanje pojedinačnih i grupnih izvještaja. Studijska putovanja kao vid iskustvenog učenja Bez obzira na teoretsku podlogu i empirijsku potvrdu o pozitivnom doprinosu iskustvenog učenja profesionalnom i personalnom razvoju studenata.ako ne i nužno unaprijed dogovoriti i definirati uloge članova grupe. biranje između alternativnih rješenja te formuliranje rezultata i analizu. mnogi univerziteti sve više prakticiraju redovna ili sporadična odstupanja od ovog dominantnog obrazovnog metoda. razmjena prikupljenih informacija. korištenje audio i video snimaka. Ostale metode vezane za simuliranje stvarne situacije iskustvenog učenja obuhvaćaju igrokaze. Neki od njih su rad na opisanim stvarnim ili izmišljenim slučajevima (case studies) na teme za koje je iskustveno učenje vezano. se ostvaruje kroz niz praktičnih aktivnosti kao što su: vođenje zabilješki. Prošloga ljeta (juli-avgust 2007. u nekim slučajevima je preporučljivo . non-verbalna komunikacija i uloga govornih pauza te pozitivan doprinos grupnoj dinamici. Studijska putovanja su vjerovatno najpopularniji vid iskustvenog učenja za mnoge studente. tj. prepoznavanje i svjesnost sopstvenih emocija. pored tradicionalnih predavanja u učionicama. Bosnian Study Tour U predstojećem dijelu ovoga rada opisana su iskustva „iz prve ruke“ vezana za studijsko putovanje kao vrstu iskustvenog učenja. Predmet pod nazivom “Posljedice genocida i prisilnog raseljavanja – Studijsko putovanje u Bosnu i 240 . ocjenjivanje pojedinaca od strane grupe. samoocjenjivanje. U skladu s Kolbovim konceptom o iskustvenom učenju Porth (1997) smatra da studijska putovanja moraju uključiti tri osnovna elementa: 1) pripremni program. strukturirane de-briefing sesije. učenje u kontroliranim. poznata je činjenica da u oblasti visokog obrazovanja diljem svijeta još uvijek preovladava klasično tj. reprezentacije stvarnih događaja te korištenje i analizu relevantnih materijala kao što su dokumentarci. zbog svoje kompleksnosti i niza direktnih. fotografije. zajedno sa svojim kolegom Ron Adams-om. pitanjima. autor ovog rada je koncipirao i realizirao istraživačko-obrazovni projekat/predmet za grupu australskih studenata. odgovorima i listama zapažanja. pokusnim uvjetima. vježbe aktivnog slušanja. dijagnozu problema. postavljanje i formuliranje „pravih“ pitanja. face-to-face. rad na slučaju. Simuliranje iskustva je također bitan element iskustvenog učenja. kreiranje alternativnih rješenja. filmovi. Razmatranje i refleksije iskustva se mogu ostvariti kroz niz konkretnih aktivnosti kao što su: pisanje dnevnika. Dobar primjer studijskog slučaja.H. iskustava. za vrijeme iskustvenog učenja. diskusije o upitnicima. članci itd. Ovaj vid iskustvenog učenja kombinira putovanje i obrazovanje kroz fleksibilne načine izvođenja nastave i učenje u stvarnim situacijama. predviđanje rezultata. Sama grupna dinamika i život i rad u grupi su sastavni dio iskustvenog učenja. Međutim.

nepisani „zakoni“. zabilježi i prenese (ne)obične ljudske priče te da razotkrije neke „zakone“ po kojima se socijalne grupacije . antropolozi nastoje izvući neke univerzalne pouke i razviti teoretske koncepte te doprinijeti razumijevanju socio-kulturoloških posebnosti i fenomena koji prevazilaze okvire lokalnih zajednica (Eriksen 2001).bilo da se radi o lokalnim plemenskim zajednicama bilo o pripadnicima globalnih elita .od učešća na seminarima i međunarodnim konferencijama. nazvan etnografija. Podrinje. ali istovremeno zadržati svoj istraživački fokus i profesionalnu distancu. Etnografski rad norveške antropologinje Tone Bringa i njeni pisani i filmski zapisi o „njenom selu“ Dolina. Nakon temeljnih priprema u Australiji. a teme koje istražujem su skoro identične nazivu studijskog putovanja. pa sam možda baš stoga želio svoju subjektivnost izbalansirati neutralnošću kolega i studenata s drugog kraja svijeta koji sa Bosnom i Podrinjem nisu imali nikakve veze. koje su predmet istraživanja. živjeti sa njima. participirati u njihovom svakodnevnom životu. u jednu posebnu priču o običnim ljudima i njihovim (ne)običnim životima. održavaju se i (re)konsturiraju svoj identitet. ukratko postati insider. disaster tourism nego dio akreditiranog predmeta koji je uključio sve bitne aspekte iskustvenog učenja. kodovi i pravila po kojima lokalne grupacije (pre)žive. genocidom devastiranom selu u istočnoj Bosni. namjera autora je povesti zainteresiranog čitatelja na zamišljeni put u to zaboravljeno istočno-bosansko selo. usredsređenost i studiozno proučavanje lokalne kulture ispitanika. najprije u Grazu. vođenje 6 Jedan od važnih etičkih postulata etnografskog istraživanja. Na primjeru specifičnih. vrlo personalno i porodično vezan. Stoga i Dolina nije stvarno ime sela koje je bilo predmet istraživanja Tone Bringa. koji počinje na ovom mjestu. strpljivost. ja sam za Bosnu. ili onome što je od tih života još ostalo.održavaju i konstruiraju svoj grupni identitet. nužno je „zaviriti ispod površine“ te se što više približiti svojim ispitanicima. socijalne veze. danas u okviru Republike Srpske (RS). negdje u centralnoj Bosni 6 . običaji. a potom u Sarajevu. preuzimajući ulogu naratora u prvom licu. godišnjice genocida u Potočarima . Za razliku od Tone Bringa. su primjer briljantne etnografije jedne semi-ruralne sredine u BiH. koje je predmet mog dugoročnog istraživanja. Ustvari. tj. Bitno je naglasiti da jednomjesečno putovanje australskih studenata iz dalekog Melbourne-a nije bilo turistička ekskurzija niti tzv. jednomjesečno studijsko putovanje je uključilo niz aktivnosti koje su bile dio iskustvenog učenja . tj. od priprema kroz teoretsku nastavu.te kulminiralo terenskim istraživačkim radom (fieldwork) i desetodnevnim boravkom u jednom „zaboravljenom“ i „etnički očišćenom“ selu u istočnoj Bosni. autor se ne razlikuje od ostalih kolega antropologa koji svjesno koriste narativni metod kako bi ono o čemu istražuju i pišu što bliže približili svojoj publici. Kroz „putovanje“ u narativ. cilj svakog antropologa jeste da što bliže doživi. Moj etnografski rad je također vezan za nekoliko lokalnih sredina u Bosni i Hercegovini (i drugim dijelovima svijeta).Inovativni načini izvođenja nastave izvan univerzitetskih učionica Hercegovinu“ (Bosnian Study Tour 2007 – BST) je izazvao veliku zainteresiranost australskih studenata i akademskih kolega. U ovoj želji. utjecaj nasilja na lokalne zajednice. lokalnih grupa. što ponekad nije jednostavno izbalansirati Ovaj način ili metod kvalitativnog istraživanja. proširio istraživačkoedukativnim boravkom grupe australskih studenata u „etnički očišćenom“. norme. 241 . do prisustvovanja komemoraciji 12. promatrati ih. iziskuje vrijeme. kao i bilo kojeg drugog znanstvenog istraživanja. Konačno. Da bi se razotkrili ti suptilni. pogotovo za njen istočni dio. ja sam svoj etnografski projekt prilagodio tj. preko terenskog istraživanja (fieldwork). jeste zaštita identiteta ispitanika ukoliko bi isti bili izloženi bilo kakvom riziku ili šteti.

i po prvi put se okusila zeljanica. Australija je bila najbrojnije zastupljena zemlja. do 14. u Austriji. međutim. Uz to. socijalne. studenti također prezentirali svoj vlastiti workshop na kojem su izložili svoje ideje o ulozi studenata i visokog obrazovanja u sprječavanju genocida i tretiranju posljedica genocida. izbjeglice. kulturne i političke posljedice rata u BiH te o bitnim aspektima kulture i historije BiH i regiona. dok su fakulteti. sirnica i ćevapi .H. Na trosatnim seminarima. pozdrave i fraze na našem jeziku. ljudska prava. jula. pored slušanja izlaganja vodećih svjetskih i lokalnih eksperata iz područja genocida i političkog nasilja. a seminari.sve je bilo spremno za pokret. od pedesetak prijavljenih kandidata. g. 7 Naši domaćini u Sarajevu su bili Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava i Međunarodna asocijacija istraživača genocida (International Association of Genocide Scholars) . Putovanje je bilo planirano za početak jula 2007. Prije polaska Iako smo kolega Adams i ja razvili jasne kriterije za prospektivne učesnike na studijskom putovanju u BiH te pored činjenice da su studenti snosili najveći dio troškova puta. oko 2/3 su bile djevojke i 1/3 mladići (što je otprilike struktura studentske populacije na fakultetima društvenih znanosti u Australiji). zainteresiranost studenata je bila iznad svih naših očekivanja. etničko čišćenje. a pored domaćih studenata ljetnu školu su pohađale i grupe studenata iz regiona. koji su pokrili teorijski dio predmeta i važne logističke detalje. tj. su počeli početkom marta. Starosni prosjek studenata je bio oko 21 godinu. 7 Na konferenciji su. na kome su prikazani odabrani filmovi bh autora . odabrali smo 23 najentuzijastičnija i akademski najkompetentnija studenta koji su nas svojim pismenim prijavama i u pojedinačnim usmenim intervjuima ubijedili da su adekvatni kandidati za učestvovanje u jednom ovakvom projektu. političke nauke. čiji su studenti prethodno postali članovi 242 . U Grazu su studenti učestvovali na predavanjima na kojima je govoreno o mjestu i ulozi BiH u europskim integracijama te saznali o stanju ljudskih prava u regionu viđenih iz perspektive austrijskih stručnjaka. međunarodne odnose. socijalni rad i žurnalizam. od 7. utiscima i sopstvenom iskustvu. studenti su učestvovali na Međunarodnoj konferenciji o genocidu i prevenciji genocida. Bosnian Study Tour je boravila tri dana u Grazu. bili upoznati sa konceptima i temama kao što su genocid. ICTY (Haag Tribunal). Namjera nam je bila povesti grupu od 15 studenata. australski studenti su učestvovali u programu ljetne škole „Zločini protiv čovječnosti i međunarodno humanitarno pravo“ organizirane od strane Studentske asocijacije Pravnog fakulteta. U BiH Za vrijeme boravka u Sarajevu. Iako neočekivano. Štaviše. europskih zemalja i Sjeverne Amerike. Također smo imali prijem kod Gradonačelnika grada Graza. Nakon cjelodnevnog Bosnian Film and Cultural Festival-a. studenti su.. Halilović dnevnika i zabilješki (fieldnotes) do pisanja akademskih eseja baziranih na pojedinačnim opservacijama. U Austriji Prije dolaska u Sarajevo. razgovorima. raseljena lica (IDPs). pored ostalog. studenti su i naučili neke bitne riječi. uže specijalizacije (majors) koje su studenti studirali uključili antropologiju. kao gosti Word University Service-a (WUS) i European Center for Teaching and Research in Human Rights (ETC) pri Graz univerzitetu.

To je bilo prilično potresno iskustvo za sve studente. Počitelj i Međugorje. premali da bi u njega mogla stati i trećina studenata. s polaskom u 7 ujutro iz Sarajeva do Srebrenice. je bio dobrovoljan. Uz to. Rekonstrukcja uništene lokalne zajednice Ovdje bih napravio malu digresiju i predstavio Klotjevac. g. Tradicija splavarenja je prekinuta izgradnjom hidro-elektrane Perućac i formiranjem 56 km dugog akumulacionog jezera između Bajine Bašte i Višegrada. koji je s jeseni puhao iz kanjona Drine. Od kulturnih znamenitosti studenti su upoznali kulturno-historijske spomenike i institucije u Sarajevu. sticajem sretnih okolnosti i nakon dogovora sa vozačem autobusa koji je „slučajno“ zastao ispred nekadašnje robne kuće u Srebrenici. svi ostali su svojim prisustvom komemoraciji željeli iskazati svoje poštovanje žrtvama genocida i solidarnost sa preživjelima. njih pun autobus. na samoj granici sa Srbijom. bili na putu prema našoj krajnjoj destinaciji. bio „pošteni Srbin“ i nekada je bio jedan od vozača koji su redovno vozili na relaciji Srebrenica-Klotjevac. Vozač je. prema Višegradu. a onda „prebacivanje“ do Klotijevca. agresiji na BiH. do tog dana jula 2007. zbog vikenda i drugih obaveza naše „kontakt osobe“ nisu bile u Srebrenici.Inovativni načini izvođenja nastave izvan univerzitetskih učionica Zajedno sa ostalim delegatima konferencije studenti su učestvovali na komemoraciji 12. Blagaj na Buni. Nakon toga. kasno poslijepodne. sredinom 1960-tih. a kamoli mnogobrojni prtljag. konačno smo. grupa studenta iz Australije. u 1992-95. Osim dva studenta za koje je prisustvovanje ovom tužnom događaju predstavljao preveliki psihički i emotivni napor te su odlučili ostati u Sarajevu. u zadnjem trenutku. niti je bilo putnika za Klotjevac niti se put smatrao dovoljno sigurnim. U Sarajevu su studenti uspostavili kontakte sa lokalnim i međunarodnim vladinim i nevladinim organizacijama te se povezali sa lokalnim i stranim studentima. udaljen 28 km od Srebrenice i 48 km od Višegrada. Klotjevac Odlazak u selo Klotjevac 8 . nekoliko studenata je razgovaralo o mogućnosti volontiranja u lokalnim nevladinim organizacijama u BiH. je bio završni dio jednomjesečnog putovanja. autobus nikada više nije vozio za Klotjevac. a bio je zadnji koji je vozio za Klotjevac u proljeće 1992. onakav kakav je nekad bio. kako nam je sam otkrio. posjetili Mostar. Studenti su bili nekoliko mjeseci unaprijed najavljeni i naš dolazak očekivan. gdje smo čekali da se nešto desi. 243 . Klotjevac je bio poznat po ljepoti drinskog jezera i oštrom vjetru zvanom Sopur. Međutim. jula 2007. Također. Prije nego što je potpuno uništen kao ljudska nastamba. godišnjice genocida u Potočarima. kao po pravilu „očekuj neočekivano“. Srećom. Prijevoz koji su nam lokalni predstavnici vlasti u Srebrenici bili obezbjedili je bio jedan mali kombi. nekada popularnu turističku destinaciju u srebreničkoj općini. mnoge neočekivane prepreke su se pojavile. Znači. Klotjevac je tradicionalno bio poznat po svojim hrabrim splavarima i živopisnim slapovima. Smješten na lijevoj obali Drine. a odlazak na komemoraciju i dženazu u Potočarima 11. su bili prvi putnici u prvom autobusu koji se nakon rata uputio za ovo uništeno selo. pa smo se morali sami snaći za prijevoz. a i rješenja iznađena. 8 Klotjevac je također ponekad pisan i izgovaran kao Klotivac i Klotijevac. duboko u Podrinju. Nakon prilično lagodnog i ugodnog boravka u Sarajevu uslijedilo je višesatno putovanje regularnom autobusnom linijom.

i planina Zvijezde i Tare. „Vikendaši“ su dolazili s obje strane Drine (Srbije i BiH). Osim ovakvih i sličnih rituala lokalnog stanovništva u Klotijevcu. a neki su uništeni proširenjem puta i općom nebrigom vlasti. za vrijeme sušnih godina učile su se „kišne dove“ i poljevali vodom stećci. Halilović Smješteno između planina Sušice. Ostaci Starog grada tj. a džamija je služila kao centar duhovnog i socijalnog života sela. slavenske i otomanske kulture. Klotivljani. se smatra ne samo najživopisnijim i najljepšim dijelom toka Drine nego predstavlja i treći kanjon po dubini u svijetu (nakon Colorado kanjona u US i Tara kanjona u CG) 9 . ugovarali poslove. Vera Erlich opisuje porodične i druge običaje u više sela u Bosni i Hercegovini. Pred sami rat broj vikednica u Klotjevcu se približavao broju kuća strarosjedilačkog stanovništva. na srbijanskoj strani.yu/indexeng. Klotjevac između I i II svjetskog rata je opisan u monografiji iz 1939. pogotovo petkom kada bi na džumu namaz dolazili muškarci iz Klotijevca i okolnih sela.tara. 244 . Iako malo poznat izvan Podrinjskog regiona. koja je obuhvatila 300 sela u raznim dijelovima Jugoslavije krajem tridesetih godina XX stoljeća.H. razgovarali.com/bbportal/main/river/facts/river_facts_e. poznati bosanski etnolog i vjerovatno najveći skupljač narodnih predanja u BiH. tzv. stoljeću p. dubok između 700 i 1000 metara. Bajina Bašta Portal na www. 10 Bogata kulturna historija Klotijevca je rezultirala u specifičnoj lokalnoj kulturi u kojoj su predislamska vjerovanja (paganska.bajinaBašta.org. 11 Bez obzira na poštovanje i održavanje svoje predislamske duhovne i materijalne tradicije. a mala djeca su poticana na plač za vrijeme obreda kako bi se Bog (ili bogovi?) smilovao i prekinuo sušu. 11 U svom dokumuternom-istraživačkom filmu o stećcima Zehrudin Isaković je zabilježio identičan obred u hercegovačkom selu Jezero kod Uloga. 10 U obimnoj studiji. a tu se nalazio i ljetni kamp studenata fakulteta fizičke kulture (DIF) s Beogradskog univerziteta. Skoro da je vrlo izvjesno da su se neki običaji iz tadašnjeg Klotijevca našli i u antologijskoj studiji Vere Erlich (1964) Porodica u Trasnformaciji. Wilkesa koji je istraživao ostatke ilirske kulture u BiH i koji tvrdi da je Klotjevac bio razvijeno ilirsko naselje još u 2.html ili http://www. Klotjevac se također spominje u radovima britanskog historičara John J. U periodu izmedju dva zadnja rata. U samom selu i u njegovoj okolici nalazi se više desetina dobro očuvanih stećaka. mnogi stećci su potopljeni prilikom punjenja akumulacionog jezera. na nadmorskoj visini od 280 metara. poslovi koji uključuju kopanje zemlje ili mućenje vode. zbog anonimnosti studije. su bili poznati po svojoj bijeloj džamiji. rimske. imena sela nisu navedena ali postoje indicije da je dobar dio opisanih običaja mogao upravo biti iz Klotjevac i okolnih sela.html. i u kojoj su se redovno održavali vjerski obredi. dijelili informacije. „godovi“ kao „Vodena Marija“ i „Ognjena Marija“ su bili dani na kojima se određeni poslovi nisu radili. npr. keltske. na bosanskoj. Nažalost. jezero je duboko 90 metara. godine. bogumilska i kršćanska) bila potpuno integrirana u vjerske i narodne običaje muslimana Klotijevca koji su činili stopostotno. uključujući i mnoge detalje iz muslimanskih sela u Podrinju. srednjovjekovne tvrđave povrh Klotijevca i legenda o njegovoj gospodarici Jerinji su dio usmenog predanja stanovnika Klotijevca koje je zabilježio i pokojni Vlajko Palavestra.e. brojni dani u godini. Klotijevac ima dugu historiju o čemu svjedoče ostaci ilirske. autohtono stanovništvo sela do 1992. Zbog toga ne čudi da su Klotjevac i okolna sela uz Drinu bili popularna turistička destinacija tokom ljetnih mjeseci. žitelji Klotijevca. autora Jovana Deroka.n. a 24 km dug kanjon Drine između Klotjevca i Žepe. koja je više puta iznova građena i dograđivana. Npr. 9 Prema informacijama Zavoda za turizam Bajina Bašta.

a sva pokretna imovina opljačkana. mnogi pobijeni. su s čuđenjem gledali autobus pun mladih ljudi. Hadžićima. a u toku našeg boravka došlo je još nekoliko „bivših“ Klotivljana. prirodna harmonija. zarasle ruševine nekadašnjih domova uz tek poneki trag života. na putu od Srebrenice do Klotijevca. kao i putovanje kroz mjesta gdje su nekada bila sela. Pored stalnih povratnika. većinsko bošnjačko stanovništvo je. Klotjevac je izgledao nadrealno. autobusna stanica. svježeg zraka i veličanstvenog kanjona. Oko 90% muške populacije Klotijevca je pobijeno. odnosno ono što je od tih porodica ostalo. često pripadnici tri generacije. dočekani smo uz osmijehe i zagrljaje kao najbliži rod. Vogošći. kako se hipokritički reducira genocid počinjen u BiH. Onih nekoliko starijih osoba. Dok su malobrojni Srbi područje napustili neposredno pred rat i utočiste našli u Srbiji. u Bajinoj Bašti. povratnika na koje smo naišli. koje su zjapile tugom i odsustvom života i opominjale da se nešto strašno ovdje desilo. sve kuće i građevine srušene i spaljene. cijelo selo . u Srbiji. već godinama žive. je bilo posebno emocionalno iskustvo i konfrontacija sa obimom tragedije kroz koje je ovaj dio BiH prošao. uništeni nečiji domovi i životi. Smješteni smo u dvije popravljene kuće. Beogradu i drugim mjestima tadašnje Jugoslavije. zajedno sa hiljadama protjeranih Podrinjaca. razreda).zajedno sa okolnim. Mnogi Klotivljani.je bilo na okupu da nam zaželi dobrodošlicu. gravitirajućim selima Prohići i Urisići ukupno imao 1047 stanovnika. a služio je kao centar za okolna sela jer se u Klotijevcu nalazila osnovna škola (do 5. Užicu. riječna luka… U toku rata svi žitelji iz ovog područja su protjerani. pred nama je bila stvarnost jedne ubijene lokalne zajednice. je bila u potpunom kontrastu i kontradikciji sa ruševinama kuća. satkana u mozaiku od plavozelene vode jezera.koje sada čine povratnici iz četiri porodice. u poređenju sa desetinama do temelja srušenih i spaljenih kuća svuda oko nas. Ipak. naši domaćini. svi bili Bošnjaci. svih 12 osoba . g. radnički i putnički autobusi. Na mjestima nekadašnjih sela stajala su zgarišta. spas potražilo u Srebrenici.. u više navrata dnevno.Inovativni načini izvođenja nastave izvan univerzitetskih učionica Stanovnici Klotjevca su zaposlenje nalazili u industriji u općinama Srebrenica i Bratunac. Sve je izgledalo kao da je rat tek stao. Takvu sliku nisu vidjeli već duže od 15 godina i sigurno ih je podsjetilo na vremena kada su ovim selima redovno. ambulanta. osim 14 Srba. od kojih su. Po zadnjem popisu iz 1991. Međutim. Klotijevac je . među njima i svi muški članovi mnogih porodica. ali i preko Drine. danas nastanjenih u Tuzli. u Klotijevcu. 245 . pogotovo generacija nakon drugog svjetskog rata. obrazovanju i politici kako u lokalnoj regiji tako i diljem zemlje. na kojima su rupe od granata i tragovi paljevine još bili jasno vidljivi. u selu su još bili i preživjeli iz tri porodice koji sada žive svoje izbjegličke živote u Njemačkoj i Holandiji.. zelenila drveća. prodavnice. znaci rata i uništenja u kućama u kojima smo se smjestili su bili gotovo bezazleni. Sam Klotijevac je imao nešto preko trećine stanovnika. u Srebreničkom genocidu. a nemali broj njih su bili na istaknutim pozicijama u privredi. Ovo je bila slika genocida.. Zapuštena cesta je završavala na našoj krajnjoj odrednici. otkupna stanica. ili još uvijek u toku.. su završili srednje. kao i „na privremenom radu“ u Austriji i Njemačkoj. Ovako dakle izgleda (još) jedan „lokalni genocid''. Boravak australskih studenata u Klotijevcu Sam dolazak u Klotjevac. Kulminacija tragedije Klotijevca se desila u julu 1995. više i visoke škole. U narednih deset dana dijelili smo životne uvjete u kojima i povratnici. U mnoga od ovih sela niko se nije vratio ili imao vratiti. prolazili đački.

Duletovo stado od stotinjak je umanjeno za deset brava tih dana.. napravljeno više stotina fotografija. To dugujemo globalnoj zajednici. što vodi ka razvijanju konkretnog osjećaja međunarodne odgovornosti. refleskija i evaluacija BST-a Studijsko putovanje Bosnian Study Tour 2007 kao vid iskustvenog učenja je prevazišlo sva planirana pedagoška očekivanja. ime porodica koje su činile Klotjevac onim što je nekad bio. Kupanje u jezeru. to dugujemo Bosni i našim prijateljima u Klotijevcu. jula 1995. Mirsom i Ekremom. druženja i aktivnosti na vodi su ponekad odavali utisak kao da se radi o grupi bezbrižnih turista. Zbog toga refleksija na studijsko putovanje i evaluacija istog mora obuhvatiti i neke druge aspekte osim opisa kriterija po kojima su studentski radovi. Pored toga što je bilo poučno i korisno iskustvo za studente i predavače također je pozitivno utjecalo i na lokalne domaćine. istraživački rad baziran na posmatranju i razgovorima s povratnicima i posjetiteljima. Ljudska povezanost i želja da se ostvari kontakt su vrlo brzo oborili sve jezičke i kulturološke barijere između gostiju i domaćina.su se trudile da naprave dovoljno pita i somuna. Svaka ruševina je dobila ime.“ Po povratku u Australiju studenti su formirali udruženje Friends of Klotjevac s ciljem pomaganja povratnicima u Klotjevac. . Na osnovu razgovora i opservacija studenti su producirali mape sela 246 .. uz domaću šljivovicu. uključilo i cjelodnevno kupljenje sijena na jednoj. bilo kroz ruševine nekadašnjih domova bilo kroz saznanje da su nekadašnja sela u okolici sada potpuno pusta. jer smo postali svjesni posljedica pasivnog posmatranja zla kroz koje je Bosna prošla. Upravo sada. U Klotijevcu se nikada poslije rata nije toliko razgovaralo i tako od srca smijalo kao tih desetak dana. do kasno u noć. Uz to. zadnje lubenice i zadnje pivske flaše. Ocjena. je napisala: „Privilegija koja nam je ukazana za vrijeme boravka u Bosni je bio jedan fundamentalni akt prema našoj odgovornosti kao ljudska bića. socijalne aktivnosti te učestvovanje u svakodnevici povratnika što je npr. Sada je konačno vrijeme za akciju. ispisane stranice zabilješki i dnevnika. učinilo nam se beskrajnoj livadi. je obezbjeđivao frišku ribu iz jezera. Duletov sin Huso. Živjeli smo u sredini gdje je bilo nemoguće mimoići stalna podsjećanja na taj period zla. U Klotijevcu smo vidjeli nesvakidašnje prirodne ljepote koje je skoro nemoguće spojiti sa zlom i nasiljem kojem je bilo izloženo ovo pitomo mjesto. koji je kao dječak preživio Marš smrti.. eseji i izvještaji ocijenjeni. jedna od učesnica BST. Sabina i Sadeta .H. Šta je BST značio studentima? U svom eseju studentica Anna Lockhard. U više navrata sam vidio studente i domaćine udubljene u razgovore iako nisu govorili istim jezikom. ovo putovanje nas je povezalo sa ostalim članovima globalne zajednice. Zajednički ručkovi i večere su bili prilika da se domaćini i gosti još više zbliže i postanu doživotni prijatelji.. Jedna od prvih inicijativa je bilo prikupljanje novčanih sredstava za izgradnju spomenika žrtvama Klotijevca koji su pobijeni u ratu. rekonstruirana mapa sela na osnovu ruševina i razgovora sa preživjelima.Zlatija. a domaćin Dule je bio zadužen za spremanje i okretanje ražnjeva. U toku tih deset dana snimljeno je 16 sati dokumentarnog materijala. Tri domaćice . Zlo je ovdje bilo ovladalo dobrim zahvaljujući i pasivnosti globalne zajednice. „razgovarao“ sa Duletom. a eho studijskog putovanja je još uvijek prisutan kako u dalekom Melbourne-u i u Klotijevcu tako i u mnogim drugim mjestima diljem planete. ponad sela. Moj kolega Ron je redovno. Improvizirana prodavnica u kući jedinog povratnika u zaseoku Sejdinovići je redovna pražnjena do zadnje namirnice. našoj pasivnosti. Halilović Svaki dan je bio strukturiran i uključivao je predavanja na otvorenom.

Dule čeka već duže od godinu dana da mu RS vlasti izdaju potrebnu dozvolu kako bi mogao prodati ovce u Federaciji. domaći somuni. radost. Suze na rastanku su bili najočitiji izraz non-verbalne komunikacije o tome koje je značenje imala ova posjeta povratnicima u Klotjevac. bar donekle. dok je Laura Tracy na jednogodišnjem boravku u Kambodži kao UN Ambasador za mlade. gdje žele utjecati na pozitivne promjene. Njihov boravak je. sve one vrijednosti koje su ubijene genocidom u Klotijevcu. referati. Studenti su postali glas Klotijevca koji se čuje čak na drugoj strani planete. nešto što je promijenilo njihov pogled na život. sa sobom su donijeli veselje. iako je već platio i obavio veterinarski pregled za svoje stado. Studenti su svojim iskustvom uvidjeli aspekte i konzekvence genocida po lokalne zajednice i obične ljude i upoznali se sa problemima preživjelih povratnika. sva četiri domaćinstva su bila uključena u pružanje usluga. Kažu da su postali bolji ljudi. O tome znaju i pričaju i malobrojni preživjeli Klotivljani. jeste praktična solidarnost koju su osjetili i potvrda da Klotjevac nije potpuno zaboravljen i „otpisan“. i ukažu gostoprimstvo svojim gostima iz daleka. Dule ima 100 ovaca ali mu RS vlasti ne dozvoljavaju izvoz u Federaciju niti Duletove „muslimanske“ ovce imaju kupce u RSu. je također nedostižno tržište za Duletove ovce. Njihov kolega Tom Quinn je dobio posao u Vladi Australije. Kako nam je rekao. Klotjevac više nije samo ubijeno i zaboravljeno selo negdje na istoku gdje Bosna počinje (ili je počinjala?) nego je ponovo postao mjesto u koje se dolazi i koje ima svoje prijatelje i zaljubljenike daleko od Drine i daleko od Bosne. Klotijevcu su bile posvećene izložbe. Srbija. To je za njih bio značajan novčani iznos i u početku su se osjećali nelagodno. Lucy Kawal je već nekoliko mjeseci na Istočnom Timoru gdje radi sa traumatiziranom djecom i omladinom. S ekonomskog i materijalnog aspekta posjeta Klotijevcu je također bila opravdana. okretali janjci na ražnju. kao što su to nekada bili.Inovativni načini izvođenja nastave izvan univerzitetskih učionica kako izgleda sada i kako je izgledalo nekada. Dva studentska rada su objavljena kao novinski i magazinski članci. Neki već planiraju povratak u Bosnu i Klotjevac. a dvije studentice. roštiljale ribe iz jezera. Većina studenta je napisala izuzetno kvalitetne eseje na osnovu kojih su dobili dobre ocjene. Dolazak prvog autobusa u 15 godina je za njih simbolično značio povratak života u njihovo ubijeno selo. pa i Europe. 247 . udaljena na puškomet kako su to na svojim životima već osjetili žitelji Klotijevca. Mnogi su izjavili da je boravak u Klotijevcu bio turning point u njihovim životima tj. filmske predstave. 25 putnika namjernika s drugog kraja svijeta. Pekle su se pite. To je prvi put da je ovakav dokument kreiran. spremni da se založe za druge i zahvalni su što im je data mogućnost da urade nešto konkretno. uglavnom mladih ljudi. večerama i sijelima. Istovremeno je po prvi put pružena mogućnost povratnicima da budu domaćini. Priča koju nam je ispričao Dule Mešanović je jedna od mnogih koje ilustriraju kako RS vlasti nastavljaju diskriminaciju povratnika i onemogućavaju im egzistenciju baziranu na njihovom sopstvenom radu. iz perspektive povratnika. inspirirane iskustvom u Klotijevcu i BiH su već na novim mjestima koja su bila afektirana nasiljem. ali smo Ron i ja bili neumoljivi i držali smo se ranijih proračuna i planiranog budžeta. Za svoje usluge bili su plaćeni po komercijalnim cijenama usluga u većim gradovima u BiH. hrane i spavanja za australsku goste. dobroćudnost i povjerenje. a svi povratnici su bili istovremeno i naši domaćini i naši gosti na zajedničkim ručkovima. članci i eseji u dalekoj Australiji. Šta je boravak studenata značio domaćinima? Najvažniji aspekt ove posjete. Svi povratnici tj. kod povratnika vratio povjerenje u ljude i humanost koju svi dijelimo. Svi su dijelili osjećaj da su na najbolji način spojili ugodno sa korisnim.

također ukazala lokalnim dobronamjernim . Bit će to njihov simboličan povratak u svoje selo. međunarodnim nevladinim organizacijama (NVO). Razmatra se i šira inicijativa Universities adopting Communities. Klotijevac je dobio svoje advokate. a zvanično otvorenje je planirano 15. Dva mjeseca nakon našeg boravka u selu Dule je dobio traktor. iz raznih dijelova svijeta sa lokalnim zajednicama u BiH poput Klotijevca. Program ljetne škole bi uključio studente pedagoških akademija iz Sarajeva i Tuzle. Tu prije svega mislim na kupljenje sijena. Po njihovim svjedočenjima. Informacije o selu proslijeđene su potencijalnim donatorima. sa kolegama iz Australije. žrtava agresije i genocida. TV Hayat je snimio emisiju o Klotijevcu. Čak i ono što je studentima bilo interesantno i zabavno iskustvo bilo je od praktične koristi za domaćine. Akademske kolege iz Sarajeva.ali i indiferentnim i zlonamjernim . studente i akademske radnike. koja je putem satelita bila gledana diljem svijeta. Njima bi to bila korisna praksa. u koordinaciji sa preživjelim Klotivljanima rasutim diljem planete. Pored konkretne ekonomske to je također pružilo i veliku moralnu satisfakciju povratnicima. jer za ono posla što smo zajedno uradili za jedan dan trebalo bi povratnicima bar nekoliko dana. predavanja i etnografskog istraživanja. Radovi na spomeniku su već započeli. on je bio jedan od onih koji su služili kao vodiči srbijanskim paravojskama i vojskama koje su nanijele 248 . kroz razne vidove donacija. Ovo je bio prvi put nakon rata da su povratnici imali mogućnost zaraditi novac svojim radom u svom selu. njihov nekadašnji komšija iz susjednog sela. Npr. Također. tj. ovdje se ne radi o nekakvim basnoslovnim novcima ali onima koji nemaju skoro nikakva primanja ovakav nenadani prihod je svakako puno značio. diplomate. U roku od nepune godine dana. Naš boravak u selu je pružao kontekst u kome su se po prvi put sreli poznanici od prije rata koji su završili na različitim stranama sukoba. Naravno. Na spomeniku će se po prvi put na jednom mjestu naći imena 110 Klotivljana. pred navedenog. Ono što priroda u Klotijevcu ima za ponuditi sigurno bi zadovoljilo prohtjeve i najrafiniranijih eko-turista. juli 2009.političarima i birokratama da Klotjevac neće više biti nevidljiv i zaboravljen. bilo bi im dovoljno jedno ovako „sezonsko uposlenje“ godišnje pa da mogu preživjeti od zarađenog cijelu godinu. koja bi povezala univerzitete. studenti su. našim domaćinima je bila poznata činjenica da vozač koji nas je dovezao u njihovo selo. već sakupili dovoljno novčanih sredstava za otpočinjanje prve faze izgradnje spomenika žrtvama genocida u Klotijevcu. Planovi za budući angažman u Klotijevcu obuhvaćaju organiziranje ljetne škole za djecu iz Klotijevca (trenutno ih ima dvoje) i okoline (oko desetak). istraživače. Austrije i US-a razmatramo ideju o izgradnji Learning Centre (Obrazovnog centra) u Klotijevcu koji bi služio za organiziranje seminara. Austrije i US su pokazali zanimanje za posjetu Klotijevcu sa svojim studentima. buduće pravnike. svojim preživjelim rođacima i komšijama. za vrijeme našeg boravka u selu od Duleta je kupljeno osam ovaca. a udruženje Friends of Klotjevac bi platilo troškove boravka i simboličnu plaću za rad. Kako nam naši domaćini u Klotijevcu rekoše. Halilović I ovdje smo direktno „intervenirali“. nije bio baš previše „pošten i neutralan“ kako nam se predstavljao. g. tj. Nekako u isto vrijeme. a dalo im i ideju da se preorijentiraju na seoski turizam.H. Iz budžeta smo također donirali novac za nabavku električne pumpe kako bi sve kuće imale nesmetano snadbijevanje vodom. koja su potpuno lišena obrazovanja. Širi ili „društveno-politički“ aspekti boravka u Klotijevcu? Studenstka posjeta Klotijevcu je. a Dule je počastio goste tako što je donirao i ispekao dvoje janjadi.

On ipak za sve krivi „prokleti rat“ i međunarodnu zavjeru. S druge strane. prof. Kao što Feld i Baso (1996) pišu „Mjesto čine ljudi a ne prostor“. Foucault. Pilot projekat Bosnian Study Tour. a i od namjere ovoga rada . također treba uključiti i ljudsku komponentu tj. 249 . neki od Klotivljana su se rukovali sa njim.koje su puno šire i kompleksnije od ove. dakle ljudi. Postoje svjedoci koji su potvrdili da je „naš vozač“ učestvovao u zasjedama u kojima su ubijani Klotivljani. Insistirao je. koji su i bili primarni cilj genocida. pored moralne i materijalne podrške. znanje kao moć nije samo vezano za one koji 12 Iz originalne definicije genocida Raphaela Lemkina koja je također prihvaćena kao zvanična definicija genocida u UN Konvenciji o genocidu. kao realizacija ideje zasnovane na konceptu iskustvenog učenja.. na primjer. njihova moć postaje istina i zvanično znanje. potpuno poznati. bar u Klotijevcu. da nas provoza u svom čamcu uz kanjon Drine te pozvao svoje kolege sa srbijanske strane da mu ustupe još jedan motorni čamac pošto nismo svi mogli stati u jedan. je devastirao Klotjevac u demografskom. ekonomskom.želio bih upravo završiti ovaj članak ehoom Foucault-ove poznate teze. iako su i njemu i žrtve i zločinci. Naš boravak je otvorio proces komunikacije između Dragana i povratnika u selo. moći i diskursa. Vidi Lemkin 2002: 27-53. pojednostavljene interpretacije odnosa znanja i moći. a bez ljudi selo će vremenom postati samo puki geografski pojam. Dragan je govorio o tuzi koju osjeća kad vidi ruševine kuća svojih nekadašnjih prijatelja Bošnjaka kojih više nema. vjeruje da ugnjetavani i dominirani jedino kroz znanje mogu promijeniti svoj društveni položaj. Beograđanin s manje-više stalnim boravkom u svojoj vikendici u Klotijevcu. Na trenutak je nastupila suspenzija nepovjerenja i svi su željeli biti dobri domaćini svojim gostima izdaleka. „Znanje je moć. kao „sistematski zločin usmjeren ka potpunom ili djelimičnom uništenju određene socijalne grupacije“ 12 . Dragan Otašević. kulturnom. Biološka i socijalna supstanca. Zbog toga. koji su do tada bili prilično hladni i distancirani. Po njemu. posjete mjestima kao što su Klotjevac. pomoć dobronamjernih „outsajdera“. dakle istine. se ne može nadoknaditi.Inovativni načini izvođenja nastave izvan univerzitetskih učionica ogromno zlo Klotijevcu i njegovoj okolini. Također se zna da je isti vozač. oni (vlastodršci) koji imaju moć kontroliraju znanje i preuzimaju autoritet istine tj. političkom i svakom drugom pogledu.“ – svojevremeno je proklamirao jedan od najvećih filozofa XX stoljeća. donekle. poput Marxove ideje o klasnoj svijesti. I pored toga. bio u srpskoj delegaciji koja je žiteljima Klotijevca dala ultimatum za predaju. Po prvi put poslije rata moglo se primijetiti nešto kao otpočinjanje procesa pomirenja. u aprilu 1992. Stoga ne iznenađuje da su neki od naših domaćina bili rezervirani prema njemu. Drugi „lokalni“ Srbin. je bio gostoljubiv. se po mnogo čemu pokazao adekvatnim modelom podrške lokalnim zajednicama nakon genocida i isti se može primijeniti na druge slične lokalne zajednice u BiH i šire. Također jer rekao da je znao šta se ovdje dešavalo pokušao bi nešto učiniti. dok su drugi izbjegli svaki direktan kontakt. U slučaju iskustvenog učenja i opisanog studijskog putovanja. Jasno je da Klotjevac nikad neće biti onakav kakav je nekad bio. Michel Foucault je vjerovatno u široj javnosti najviše poznat po svojim idejama o povezanosti znanja. Držanjem dominiranih masa u podčinjenom položaju se odvija i kroz njihovo onemogućavanje i pristup znanju i kreiranju znanja. bilo da se radi o eko-turizmu bilo o obrazovno-istraživačkim boravcima studenata iz BiH i cijeloga svijeta. očito zaintrigiran našom posjetom selu. Npr. bar između onih koji u zločine nisu bili direktno umiješani. Bez ulaska u dublju interpretaciju Foucautovim ideja . Zaključak Genocid.

. Novi Sad. K. 2008. Englewood Cliffs. Gibbs. 12. 3. 1964. TVSA. 15. McCarthy. Izdanje društva Fruška Gora. Senses of place. A. Ma. Prentice Hall. 10. 16. 27-53. A. Large Issues: An Introduction to Social and Cultural Anthropology. Wilkes. 21. The 4MAT system. 2.1996. 17. (sa)znanje o Klotijevcu i njegovim malobrojnim žiteljima koji su preživjeli genocid. P. Zagreb. 25-27 settembre 2003). 2003. 8.J. J. pp. kao i nastavak genocida drugim. Literatura 1. Princeton.H. Kolb. 250 . 21.H. 5. Prentice Hill. ‘Exploiting the Links between Theory and Practice: Developing Students' Cross-cultural Understanding through an International Study Tour to China’. T. Halilović su nešto naučili. 2001. L'Illirico nell'età greca e romana (Cividale del Friuli. 2001. ‘Drina: geografsko-turistička monografija’. and Kolb D. Seattle. Experiential Learning: The experience as the source of learning and development. Adult and Continuing Education. 1939. V. 7. G. Sarajevo. 13. 1995. Naprijed. Being Muslim the Bosnian Way: Identity and Community in a Central Bosnian Village. A. iako su još uvijek predmet diskriminacije i ignorantskog odnosa od strane RS vlasti. R. D. IL: Excel Inc. A.J. 55-71. Osland. D. Pluto Press. Journal of Management Education. Porodica u Transformaciji. & Rubin I.H. ‘Management education goes international: A model for designing and teaching a study tour course’. 14.Dall'Adriatico al Danubio. Sarajevo-Zemun. Experiential Learning Theory Bibliography 1971-2001. 1984. (ed. 1997. pp. New Jersey. Learning by doing: A guide to teaching and learning methods.: McBer and Co. Theory and practice 2e. Convegno. Također. R.) Genocide: An Anthropological Reader. 9. 11. Deroko. Erlich. 1987. J. 1995. Historijska usmena predanja iz Bosne i Hercegovine. Jarvis P. Kolb. FEU Birmingham Polytechnic. Baybook-Mostart. 1995. University of Washington Press. 6. 2004. Kolb D. Porth. V. dakle studente koji su iskustvenim učenjem naučili o posljedicama genocida na lokalne zajednice. Stećak – the Last Bosnian Mystery. J. London. Small Places. Routledge. 2002. Možda je najveći uspjeh ovog istraživačko-obrazovnog projekta upravo u tome što smo napravili ove ljude ponovo „vidljivima“. & Basso K. 190-200. and McEllister. Fondazione Niccolò Canussio. saznali njihovu istinu i time doprinijeli da se posljedice genocida. Feld S. bar donekle ublaže. 4. Eriksen. Oxford. Z. NJ. Boston. Blackwell Publishers. ‘Cultural identities in the Illyrian provinces (2nd century BC to 3rd century AD): old problems re-examined’. in Hinton. 2002. ‘Genocide'. T. S. Lemkin. The Organizational Behavior Reader 6e. birokratskim sredstvima. Princeton University Press.. Hutchings. Higher Education Research & Development. Palavestra. je „omoćalo“. London. Jackson. Bringa. ojačalo i ohrabrilo same povratnike u Klotjevac. Isaković. Birmingham. O njima se sada zna i oni nisu više nevidljivi i bespomoćni. B 1987.

Za uspješno pripremanje nastavnika za izvođenje nastave geografije neophodna je opremljenost škole savremenom nastavnom tehnikom. Planiranje i pripremanje za nastavu geografije i izvođenje nastave čine nedjeljivu cjelinu. Edin Jahić. a teacher is required to be creative and to possess series of didactic methods in order to unify everything in one. preparation. Za pripremanje nastave potrebno je izvršiti predradnje spoznajnog. Planiranje i pripremanje nastavnika za izvođenje nastave ne bi bilo potpuno kad u njemu ne bi bile planirane aktivnosti učenika na realizaciji odgojno-obrazovnih sadržaja koje će ga staviti u poziciju subjekta i nastavnikvog saradnika u pripremanju. ali i uspješnijem korištenju onih sredstava i pomagala koje škole posjeduju. it is necessary to complete a preliminary work that contains a cognitive. pripremanje. planning. Key words: Geography.Planning and preparation of a teacher to deliver a lesson would not be complete if it was not a student activities plan in order to fulfill educative-pedagogical topic to place a student on a subject position and a teacher's assistant who assists in preparing. In order to achieve them successfully. In oreder to be prepared successfully for Geography lesson. viši asistent. planiranje. Ključne riječi: geografija. Prirodno-matematički fakultet. student. Lesson planning and preparation of a Geography lesson and delivery of a lesson are inseparable entities. material-technical and methodical character. nastavnik. materijalno-tehničkog i metodičkog karaktera. pa je nužno tom pitanju posvetiti punu pažnju. obradi i valorizaciji rada. it is necessary for a school to be equipped with contemporary technical equipment. učenik. To plan a lesson. . psihološkog. Univerzitet u Tuzli Abstrakt Planiranje i pripremanje nastavnika geografije za izvođenje nastave permanentan je proces i radna obaveza svakog nastavnika.Preparing and planning of a teacher have a significant importance on student's education. psyhological. so it is important to be focused on that issue as well as to use effectively the equipment that already exist in school. Planiranje i pripremanje nastavnika ima značajan odgojni uticaj na učenike. Uspješno ostvarivanje ovih zadataka traži stvaralački čin nastavnika.Zbornik radova PMF 4 i 5. analyzing and assessment of a lesson. 251 – 259 (2007-2008) Originalni naučni rad PLANIRANJE I PRIPREMANJE NASTAVNIKA GEOGRAFIJE ZA IZVOĐENJE NASTAVE LESSON PLANNING AND PREPARATION OF A GEOGRAPHY TEACHER IN ORDER TO DELIVER A LESSON Mr. sc. niz didaktičkih postupaka u njihovom formiranju u jedno. teacher. Abstract Lesson planning and preparation of a Geography teacher in order to deliver a lesson is a permanent process and job responsibility of all teachers.

u naseljima itd. Jahić Uvod Planiranje (lat. u dobro organizovanoj. on razmišlja o tome kako da organizuje rad u razredima u kojima će predavati. poboljšanje tehnologije rada. poljoprivrednim dobrima itd. imajući u vidu obrazovne i odgojne zadatke svog predmeta. Pored njih nužno je organizovati rad učenika. Nastavnik se samostalno priprema za nastavu. Bez dobro organizovane pripreme za nastavu nije moguće ostvariti ciljeve i zadatke nastave geografije. naročito. (Stevanović. Sve prirodne nauke. prihvatanje novih uputa od nadležnih prosvjetnih i školskih organa. Planiranje i pripremanje za nastavu je dio nastavničkog stručnog rada i o tome zavisi njegov rad i kvalitet tog rada. promjene u nastavnim planovima. Obrađivati gradivo nastavnog programa nije jednolično i monotono prelaženje gradiva. smišljati program rada) je bitna pretpostavka osmišljene polivalentne aktivnosti na usvajanju nastavnih sadržaja. Jer. kako da razvija kulturu rada učenika. da stvara uslove i povoljnu klimu za samostalan rad učenika u naučnim grupama. da vodi brigu o bržem razvoju i zadovoljenju radoznalosti darovitijih učenika. pa prema tome i geografija. proizvodnim preduzećima. Škola mora u savremenim uslovima života pružati sve više učenicima. programsko uključivanje roditelja u pojedine aktivnosti i dr. već permanentan i kontinuiran proces koji se obavlja neposredno prije izvođenja nastave i uporedo sa izvođenjem nastave. posmatraju..). da razvija osjećanje kolektivne brige prema napredovanju slabijih učenika. 1999. Planiranje i pripremanje nastavnika nije povremeni posao. već isticanje bitnih momenata i produbljivanje znanja vježbama i radovima učenika. kako bi se izvršila analiza planiranog i sačinili bolji planovi za narednu školsku godinu. kao i nakon toga. Ovo je prvo polje rada svakog nastavnika prije početka školske godine. gradilištima. zatim uzimajući u obzir teorijska dostignuća. s obzirom da je geografija predmet vezan sa samostalnim i praktičnim radom. Zbog toga savremena škola zahtjeva da se nastavni rad ne obavlja samo u učionici. Po riječima Hodžić T. Pri tome. 1998. Nastavnik svake godine izrađuje nove planove uvažavajući svoje iskustvo kao praktičar. Kada se nastavnik geografije priprema za rad u novoj školskoj godini. nabavka novih učila. grupni i individualni. da aktivno učestvuju u sticanju i proširivanju znanja. prilikom posjete prirodnim i kulturnim znamenostima. Ali da bi se zaista postigao cilj. nego je potrebno da se ono izučava neposredno onako kako nam pruža priroda. ali i u samom procesu realizacije. ali u skladu sa prirodom nastavnih jedinica koje se obrađuju. Uz ovo sagledava se materijalna strana nastave. nastavnik započinje sa pripremama već samim početkom rada sa učenicima i to traje sve do okončanja njegove nastavničke karijere (Hodžić.). mora da misli kako maksimalno da aktivira učenike i. raznolikoj i bogatoj nastavi. jer je u savremenoj nastavi geografije jako naglašen zahtjev da se nastava zasniva na posmatranju. Od nastavnika se zahtjeva da u procesu nastave podstiče učenike na diskusiju. u proizvodnim i drugim preduzećima. Svaki nastavnik geografije mora u svom radu dati slobodu učenicima da oni mogu slobodno koristiti nastavna sredstva i da sami rade.E. Taj rad se treba izvoditi i van učionica u prirodi. tj. Pretežno frontalna i pretežno verbalna nastava postaje u današnje vrijeme sve više neadekvatna savremenim procesima u nastavi. realizacija nastavnog programa ne znači samo predavanje nastavnih tema i njihovo ponavljanje na časovima ponavljanja i utvrđivanja. ali i zahtjevati od njih sve više. nije dovoljno da se gradivo samo predaje. Za to nisu dovoljne demonstracije nastavnika. ali i samim učenicima. veća povezanost sa društvenom sredinom. po svojim sadržajima i aktuelnosti pružaju velike mogućnosti za intelektualan rad i odgoj učenika. već 252 . programima i udžbenicima. planum – praviti plan rada.

U ovom radu su obrađene najvažnije etape u planiranju nastave i date njegove karakteristike. Nakon toga vidjet će dobre i loše strane pripremanja. već počinje onog dana kada se nastavnik prihvati obaveze i radnih zadataka za tekuću godinu. priručnicima. planiranje nastavnog učenja na razini jedne nastavne jedinice. Sve ono što je svaki nastavnik radio u toku školovanja. smišljen. a to znači da u ovom radu nikako ne smije biti stihijnosti.). broj sati) za određeni razred. a to će mu za daljnji tok njegovog rada biti glavna orijentacija. Svaki nastavnik geografije na početku školske godine mora upoznati stručnu i metodičku literaturu. Zbog toga bi svaki nastavnik na kraju školske godine trebao provesti samokritičku analizu načina pripremanja za nastavu. (Jelavić. detaljno upoznavanje sa udžbenicima. U planiranju nastave postoje dvije razine:   globalna razrada osnovnog programa u okviru predviđenog vremena (školska godina. već bi došlo u pitanje i ostvarivanje odgojnih zadataka. 1998. didaktičkim materijalom i svim onim što će mu biti potrebno u radu. Tek kada nastavnik geografije prouči literaturu. Prema svemu naprijed rečenom vidimo je pripremanje nastavnika za neposredan odgojno-obrazovni rad vrlo složen posao i zahtjeva temeljite pripreme. može prići globalnom planiranju i programiranju.) Godišnje (globalno) planiranje nastavnika geografije Temeljito i svestrano planiranje i pripremanje nastavnika za neposredan odgojnoobrazovni rad je osnovna pretpostavka uspješnog rada u nastavi geografije. U nastavnikovom radu veoma značajno mjesto zauzimaju bilješke koje su dragocjen materijal. dopunskom literaturom. planski i sistematski rad. Globalno planiranje i programiranje obuhvata razradu nastavnih sadržaja i vremensko dimenzioniranje trajanja pojedinih glavnih etapa nastavne. To znači. dobro će mu doći prije planiranja. već u toku rada cijele školske godine. psihološko i drugo obrazovanje nastavnika. Pripremanje za nastavu mora biti stvaralački rad nastavnika u kojem su sadržane njegove teorijske spoznaje i praktično iskustvo. pedagoško. Samo dobro provedena priprema može dati solidne rezultate. Planiranjem se projektira rad kojeg ćemo kasnije izvoditi. Prije globalnog planiranja i programiranja treba proučiti nastavni program. koji će mu koristiti na samo kod planiranja i programiranja.Planiranje i pripremanje nastavnika geografije za izvođenje nastave povezivanje nastavnikovog izlaganja sa praktičnim znanjem učenika. a to su ona znanja koja će učenicima koristiti cijeli život. metodičko. u toku studija i ono što je pročitao u svom radnom vijeku. neposredno pripremanje za nastavni rad i druge postupke koji doprinose realizaciji programskih sadržaja geografije (Rudić. improvizacija i povremenog rada. Neplansko izvođenje nastave ne bi imalo samo negativan uticaj na kvalitet obrazovnog rada. a ostvarivanje odgojno-obrazovnih zadataka bez pripreme je slučajnost koja ne može dati trajnije rezultate. Solidna. Ono zahtjeva visok stepen misaone 253 . Pripreme obuhvataju stalno stručno. 2003. studijska priprema nastavnika za izvođenje odojno-obrazovnog rada bitna je pretpostavka da će se u nastavi ostvariti odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci. Pri tome najvažniji kriterijum mora da bude princip postupnosti i sistematičnosti. Pripremanje nastavnika ne počinje i ne završava pisanjem dnevnih priprema. upoznavanje sa novom tehnologijom i tehnikom nastavnog procesa. Dobro izveden plan za izvođenje odgojno-obrazovnog procesa čini osnovu za njegovo uspješno ostvarivanje. Pripremanje nastavnika za nastavu predstavlja vrlo odgovoran.

svaki čas geografije je jedan korak u proširivanju geografskih znanja. koje će trpiti učenici. a sam jedva poznaje problematiku nastavne jedinice. ali u saradnji sa svim ostalim faktorima koji sudjeluju u nastavi. nema smišljenog procesa. Pripremanje nastavnika geografije za čas Uspješna realizacija odgojno-obrazovnih zadataka nastave geografije u školi moguća je samo pod uslovom da se nastavnik kvalitetno pripremi za čas. preduslov za dalju i detaljniju razradu. Bilo kakva neadekvatna priprema nastavnika za čas povlači za sobom velike posljedice. Nastavnik može osigurati sprovođenje takvih kvalitetnih časova samo svojom svestranom pripremom. Za takav rad na času treba im pružiti interesantnu i pristupačnu nastavnu građu. Svjesno usvajanje novih znanja zahtjeva aktivan umni rad učenika na nastavi. bez uzajamnog prožimanja globalnih i detaljnih planova. Iznoseći tu građu. jer mjesečni planovi i sedmične i dnevne pripreme moraju proizilaziti iz godišnjeg plana. Zbog svog globalnog karaktera godišnji plan je samo predradnja. usmjerava i determiniše mjesečne planove. prije svega. 254 . konkretnije. Zato je neophodno da svaki nastavnik studijski proučava nastavni program. takav čas na kojem učenici stiču kvalitetna znanja. ali mora za to imati volju i upornost.E. Jer ako čas nije pravilno pripremljen ne može biti ni kvalitetno realizovan. Dimenzioniranje nastavnog sadržaja nastavnik će provoditi kasnije. on sprovodi složen i izdiferenciran rad: objašnjava ono što je u udžbeniku teško učenicima. sedmične i dnevne pripreme (a ovi kasnije utiču na njegovu eventualnu korekciju). pomaže im da shvate novo oslanjajući se na već proučenu građu. uslovljenosti i usklađenosti od godišnjeg plana do dnevnih priprema. Za nastavu geografije važno je znati šta je glavna vodeća misao nastavnog časa.). bez potpunog usklađivanja sitnih ciljeva svakog pojedinog časa sa krajnjim ciljem koji treba postići u toku jedne godine. Programiranje je vezano uz nastavne programe. znanje je nešto što se može steći. Loše je kad nastavnik odlazi na čas. Jer. Jahić aktivnosti i ne može se mehanički obaviti. razotkriva na konkretnim činjenicama i primjerima nove pojmove. nema uspješne i organizovane nastave geografije. Da bi nastavnik uspješno mogao planirati nastavno gradivo geografije potrebno je da dobro poznaje zahtjeve nastavnog programa. 1967. radi sa učenicima na karti ili dijagramima iz udžbenika. On. jer učenici vole i cijene kada im nastavnik geografije otkriva na času ono zanimljivo. konkretizuje ono o čemu sažeto i suhoparno priča udžbenik. šta su osnovna pitanja i koje probleme treba postaviti i izdvojiti na času geografije (Zgonik. koristi se ilustracijama iz udžbenika itd. uči učenike da upoređuju činjenice. moraju biti međusobno usklađeni. uslovljava. a posebno ono čega nema u udžbeniku. dakle. Nastavnik mora izlagati građu izrazitije. Nastavni programi trebali bi biti izrađeni prije početka nastave. nastavnik ne izlaže samo ono što ima u školskom udžbeniku. za detaljnije planove: mjesečne i dnevne. Nastavnik će izložiti detaljnije i osvijetliti markantnim činjenicama građu koja ima veći odgojni i obrazovni značaj. vodi ih do zaključaka i uopštavanja. Bez te međusobne povezanosti. kako bi bez poteškoća nastavnik odmah mogao početi sa odgojno-obrazovnim radom. Dobar čas geografije je. bitno utiče na cjelokupni nastavnikov rad. Svaki nastavnik može savladati nova znanja iz geografije. koji su nastavnicima već dati u službenim dokumentima. To znači da od kvaliteta i usmjerenosti godišnjeg plana u velikoj mjeri zavisi kvalitet i usmjerenost nastavnikovog rada. Jer. Naravno. zanimljivije nego u udžbeniku da bi osigurao da učenici svjesno i aktivno usvoje nastavnu građu. samo jedna faza nastavnikovog rada.

str. Neposredno pripremanje za izvođenje nastave Za pripremanje nastave potrebno je izvršiti predradnje spoznajnog. već treba biti sačinjena u skraćenom obliku. Pismena priprema ne bi trebala da bude detaljna.  Pripremanje nastavnika za spoznajnu stranu nastave Mnogi nastavnici geografije često naglašavaju da su u toku studija stekli dovoljno znanja i da s njim suvereno vladaju. Također. stepena razvijenosti njegove radne kulture itd. Određivanje obrazovnih zadataka sastoji se u navođenju novih znanja koja će učenici steći u toku časa. analizu i ocjenu geografskih činjenica itd.). te da im nije potrebna posebna priprema. Nastavnik mora voditi nastavu spoznajom učenika (formiranje predodžbi. funkcionalne). piše: "Izučavajući širok spektar geografskih disciplina u toku svog obučavanja na fakultetu ili pedagoškoj akademiji. bitno je razmisliti o načinu analize i uopštavanja građe na času. ekološke svijesti. nastavnikovih i učeničkih aktivnosti. Odabiranje građe (šta od programske građe istaći. a posebno 255 . Pripremajući se za čas. otkrivanje veza i odnosa među geografskim pojavama i procesima. u pripremi za čas geografije ne bi smjela izostati metodička razrada izvođenja nastave. Od pravilnog riješenja ovog pitanja zavisi i pravilno odabiranje građe i izbor onih metodičkih sredstava i oblika rada na času čija će primjena omogućiti nastavniku da do maksimuma ostvari predviđene zadatke. Znati nastavne sadržaje nije garancija da će nastavnici te sadržaje zaista moći uspješno prenijeti na učenike. dok odgojni zadaci navode uticaj geografskih sadržaja na formiranje pogleda na svijet i na psiho-fizičku komponentu učenikove ličnosti. šta izložiti kraće) je i pitanje sadržaja i pitanje metodike. nastavna sredstva i strukturu rada (Romelić. isplanirati tok razgovora i jasno formulisati zaključke i rezime razgovora. nastavnu temu. tip časa. niti primjeri i vježbanja u različitim oblicima koji najbolje odgovaraju postavljenom cilju. materijalno-tehničkog i metodičkog karaktera. nastavne metode. iskustva. unaprijed skicirati pitanja za učenike. a to je razvijanje mišljenja.Planiranje i pripremanje nastavnika geografije za izvođenje nastave Planiranje nastavnog časa čini najznačajniju etapu planiranja nastavnog rada. konkretizovti. zaključaka). Raspored građe i metodička sredstva moraju služiti otkrivanju idejnog sadržaja časa i realizaciji odgojno-obrazovnih zadataka. koje se proteže kroz cijeli njegov radni ciklus. oblike rada. koje samo spomenuti. nastavnik mora razmisliti ne samo o sadržaju nastavnog rada.. objašnjavanje uzroka i posljedica. šta iskoristiti kao primjer. patriotizma itd. nego i o takvim oblicima rada koji obezbjeđuju aktivno usvajanje izložene građe i aktivan misaoni rad učenika na času geografije. Koje činjenice treba izložiti detaljnije. Jedan od najvažnijih momenata u pripremanju nastavnika za čas je određivanje nastavnih obrazovno-odgojnih zadataka. U kom obliku će nastavnik pisati pripreme za čas zavisi od više faktora.). jer bi suviše mnogo vremena oduzimala nastavniku. nastavnik istovremeno riješava i probleme sadržaja i probleme metodike. psihološkog. obrazovne. pojmova. 91. mašte. metodičke obaviještenosti." (Hodžić. nastavnu jedinicu. Kada se priprema za čas. naučnog tumačenja. emocija. koji najviše doprinosi usvajanju novih geografskih znanja. O tome Hodžić T. Priprema treba da sadrži: naziv nastavnog predmeta. nastavnik nije u stanju da u potpunosti ovlada svim geografskim sadržajima. ciljeve časa (odgojne. 1999. pamćenja. a prvenstveno od dubine nastavnikovog poznavanja materije. Nastavnik unaprijed priprema takva pitanja koja od učenika zahtijevaju samostalan misaoni rad. To što on usvoji zapravo je samo osnova za njegovo daljnje geografsko obrazovanje. Ipak. od toga zavisi uspješna realizacija zadataka koje postavljamo na času. Stoga se ne mogu predlagati jedinstvena rješenja koja bi važila za sve bez obzira na osobenost gradiva i individualnost nastavnika. 2003. primjenu ranije stečenih znanja.

Dobar nastavnik cijeloga života stalno uči. Svakako treba voditi računa da se učenici previše ne opterete. da se u školi osjeća radost života. Oni proizilaze iz nastavnog sadržaja i ne mogu biti samo formalno postavljeni. U ovoj fazi pripremanja nastavnik određuje obrazovne. a samim tim i stalno stručno pripremanje za nastavu. a koje će zajednički raditi. publikacije. niti da im čas bude samo zabava. Time postižemo da učenici nauče raditi i shvate intelektualni rad kao određenu teškoću koju se može savladati ako je taj rad organizovan i stalan. O tome da li će učenik biti više ili manje subjekt zavisi i o pripremi nastavnika za psihološku stranu nastave koju ne možemo posmatrati izolirano. funkcionalne zadatke (razvoj sposobnosti) i odgojne zadatke (razvoj moralne spoznaje). Jahić treba dovesti učenika do generalizacija i aktivirati i one učenike koji nisu dovoljno aktivni. Nastavnik će na osnovu nastavnih sadržaja moći formulisati obrazovne zadatke. njegovih briga i radosti omogućit će nam da organizujemo nastavu tako da ona bude dinamičana. funkcionalne i odgojne zadatke. Stručno znanje nastavnika mora biti i veće i intenzivnije od onog što će ga dati učenicima. 1998. a ne da se oslobode rada. prati TV programe i poznaje gotovo sve aktuelnosti iz geografske struke.E. Ovdje se postavlja i pitanje učenika kao subjekta u nastavi. Za nastavnika je važno da prikaže šta učenici moraju spoznati u toku nastavnog sata. a ne osjećaj straha i strepnje.  Pripremanje nastavnika za psihološku stranu nastave Psihološka strana odnosi se na prevladavanje trema nastavnika. Oni iz njih 256 . Određivanje tih zadataka usko je vezano uz određivanje materijalnih ili obrazovnih zadataka. Poznavanje svakog učenika. Učenici imaju velike spoznajne želje i nastavnik se na to ne smije oglušiti. Pripremanje nastavnika da učenici nastavni sadržaj dožive. čim dozna u kojim će odijeljenjima predavati svoj predmet. To je najvažniji zadatak i njemu treba prići sa mnogo pažnje. natpise u štampi. ali im to ne smije biti teret. Poznavanje geografske struke još uvijek ne znači da je nastavnik u mogućnosti da rukovodi nastavnim procesom. Nastavnik će u toku pripremanja predvidjeti koje će djelove nastavnog sadržaja učenici usvajati sami. odnosno koja će kod njih buditi znatiželju i navoditi ih na razmišljanje. tada smo otvorili put psihološkoj strani nastave. preuzimaju odgovornost. jer učenik ne može biti pasivni subjekt u nastavi. već u jedinstvu sa ostalim stranama nastavnog procesa.. njegovih sklonosti. da posvete veliku pažnju pripremama za nastavni rad. Nastavu treba ogranizovati tako da se učenici angažuju. koje nastavnik u toku svog školovanja nije učio i ne poznaje ih. poznavanje njegovih mogućnosti. On prati stručnu literaturu. 254) Samo na taj način nastavnik može osigurati da spoznaja učenika bude kvalitetna. moguće je samo onda ako nastavnik poznaje svoje učenike. kao i na projiciranje nastave koja će učenicima biti interesantna. zbog raznovrsnosti nastavne materije. interesantana. već mora biti aktivni subjekt u nastavi i vršiti uticaj.“ (Rudić. Uz psihološku stranu nastave vezano je i određivanje jednog dijela odgojnih zadataka. Učenici preuzimaju obaveze u nastavnom procesu. Za takav rad nije dovoljno samo poznavanje nastavnog gradiva. sreće i učenja. Od stručnosti nastavnika zavisi nivo efikasnosti odgojno-obrazovnog procesa u savremenoj školi. koje će ciljeve ostvariti i kakve će promjene učenici doživjeti u toku sata. da ne bude monotona. Da bi odgovorio svim ovim zadacima nastavnik geografije. jer su geografske promene česte i intenzivne u svim delovima sveta. To su oni zadaci kojima djelujemo na razvoj ličnosti kod učenika. ne samo na nastavu. To opet pretpostavlja stalno permanentno stručno usavršavanje. str. Uporedo sa razvojem nauke i tehnike u nastavne programe unose se novi nastavni sadržaji. O tome Rudić V. za koje je djelove potrebna njegova intervencija. Ako smo dobro zamislili kako će teći spoznaja učenika. kako će izgledati spoznajna strana nastave. detaljno proučava program i pristupa temeljitom pripremanju gradiva. piše: “Nastavnici geografije moraju. već i na nastavnike i druge učenike.

2006.  Pripremanje materijalno . Materijalno-tehničku stranu nastave ne treba pripremati samo nastavnik. priručnika i ostale literature i nabavci savremenih nastavnih sredstava i pomagala. pravilnu adaptaciju školskog namještaja i njegov raspored u učionici i ostalim školskim prostorijama. sedmici. U pripremama nastavnika još uvjek je prisutna tročlana struktura 257 .  Pripremanje metodičke strane nastave Pripremanje metodičke strane nastave osigurava efikasne načine i puteve u realizaciji nastave. Njemu u tome pomaže menadžment škole. utiču na trajnije zapamćivanje itd. ali i sami učenici. Ona povećavaju interesovanje učenika. a time će se ostvarivati i funkcionalni zadaci nastave. sa upotrebom nastavnih sredstava ne treba pretjerivati. didaktička i pedagoška korisnost dokazana. kao i pripreme koje će učenici ranije izvršiti da bi mogli u toku nastavnog procesa sarađivati sa nastavnikom. Vanjska organizacija nastave ili vanjska strana organizacije nastave obuhvata didaktičko usklađivanje vanjskih faktora: uređivanje mjesta za izvođenje nastave. Danas se ne može ni zamisliti uspješan i moderan rad u nastavi bez stručne primjene savremene nastavne tehnike. jer na takav očigledan način učenici brže stiču nova znanja. da skupe materijal za pojedine nastavne jedinice i donesu ga u školu. Zbog toga nastavnik treba pravilno planirati koja će nastavna sredstva koristiti u određenim fazama nastave. Međutim. nabavka odgovarajućih nastavnih sredstava. Međutim. Nastavnik se može dogovoriti sa učenicima da oni kod kuće skupe i pripreme didaktički-metodički materijal. kolege. moramo i sami biti odgovorni. dešava se da je škola opremljena savremenom nastavnom tehnikom. odgovornost je i moralna vrijednost i zbog toga je moramo razvijati stalno sa sve većim zahtjevima. Jedan od prvih zadataka nastavnika geografije u početku školske godine je pravilan izbor materijala prema programu rada za pojedine razrede u kojima će predavati. Izabrani materijal mora se rasporediti tako da se obezbijedi shvatanje i čvrsto usvajanje od strane učenika. mobilišu njihovu pažnju.tehničke strane nastave Pripremanje materijalno-tehničke strane nastave spada u domen vanjske organizacije nastave. pravilan vremenski raspored nastavnog rada u danu. Jer. školskoj godini itd. da izvrše promatranja. Razumljivo je da već i prilikom rasporeda materijala nastavnik razmišlja o metodama rada koje će osigurati najbolji uspjeh učenika. Nažalost velika većina osnovnih škola slabo je ili skoro nikako opremljena nastavnom opremom i stručnom literaturom za nastavnike. Veoma značajan faktor za uspješno pripremanje nastavnika su materijalni uslovi i opremljenost škole nastavnom opremom i stručnom literaturom. Na taj način učenici mogu izvršiti veliki dio predradnji za nastavni sat. usavršavanju nastavnih planova i programa. ukoliko se želi povećati nivo nastave geografije potrebno je konstantno pristupati otklanjanju svih smetnji koje proizilaze iz nedovoljne materijalne opremljenosti škola. izradi odgovarajućih udžbenika. (Tomić & Osmić.Planiranje i pripremanje nastavnika geografije za izvođenje nastave proizilaze. ali se ona dovoljno ne koristi. jer nastavnici iz različitih razloga izbjegavaju njezinu primjenu. Razvijajući svoju odgovornost učenik će biti u stanju da otkrije neodgovornost drugih. nadopunjuju ih i utiču na pozitivnu promjenu ličnosti kod učenika. Nastavnik je dužan u toku izvođenja nastave koristiti različita nastavna sredstva. već ih koristiti pravilno i racionalno. Pripremajući psihološku stranu nastave moramo imati na umu da u toku odgojnoobrazovnog rada moramo pripremiti učenike da snose odgovornost za svoj rad. Da bismo to tražili.). bogate njihov doživljaj. jer su samostalno radili. a pored toga to je za njih dragocjeno i značajno iskustvo. Dakle. pomagala i tehničkih uređaja za rad nastavnika i učenika. U ovoj fazi pripreme nastavnik bira načine rada u obradi pojedinih geografskih sadržaja i opredjeljuje se za najfunkcionalnija nastavna sredstva čija je metodička.

a učenici slušaju treba biti sve manje. pripremanje zadataka za samostalan rad. Pripremajući takvu nastavu morat će pripremiti i to kako će drugi obavljat njegovu ulogu. Moramo znati da ne postoje jednake odgojno-obrazovne grupe ili razredi u kojima ćemo moći koristiti iste načine. Prilikom svojih posjeta sa učenicima nastavnik geografije mora uočavati najbolja mjesta na kojima bi mogao izvesti taj čas. već da bude racionalno organizovana uz aktivno učešće svih faktora.E. u prirodi.). Najbolji rezultati u nastavi geografije postižu se onda kada nastavnik prestane da bude samo predavač. Oni već unaprijed mogu sudjelovati u pripremanju tog rada (materijalno-tehnička strana). ali ne tako da ona bude rastegnuta i nefunkcionalna. a da im u svemu tome nastavnik bude partner i organizator. Jahić nastave (uvod. kako bi u što većem stepenu samostalno dolazili do određenih znanja. Kod pripremanja odgojno-obrazovnog rada najznačajnija pitanja su: didaktičko i metodičko prerađivanje gradiva. tj. predviđanje izmjene oblika rada (frontalnog. Također. samostalno rade i istražuju. grupnog. Na ovakav način učenici neposredno uočavaju geografske pojave u njihovoj prirodnoj veličini. Savremeni nastavnik pretežno pita učenike. individualnog rada i rada u parovima). boji. Učenik u savremenim procesima obrazovanja. Savremena metodika nastave geografije sve više afirmiše samostalan rad učenika. Nastavu treba fleksibilnije postaviti. Pravih klasičnih sati u učionici. razrada i zaključak). U tim aktivnostima ne učestvuju samo nastavnici već i ljudi drugih profesija i stručnosti. svaki nastavnik zna da se rad u toku školske godine utoliko lakše obavlja ukoliko je on preko ljetnog odmora uspio da pročita više stručne i metodičke literature i ukoliko je studioznije izvršio planiranje gradiva. nastavna sredstva. Metodičku pripremu treba vršiti za svaki razred. mora da nauči da misli. koje će biti pojednostavljene i uprošćene. Svakako. obliku. lice koje učenicima daje već gotova i sistematizirana znanja. kod izvođenja nastave geografije ne smije se izgubiti iz vida da se obrazovanje ne odvija samo u učionicama i da ga ne izvode samo nastavnici. Nastavnik mora planirati takav rad i tražiti najbolje mogućnosti racionalizacije. a ne pasivan. odabiranje najefikasnijih izvora znanja. nikakvo objašnjavanje u razredu ne može dati tako jasne predstave o različitim geografskim pojavama i procesima kao neposredno posmatranje na terenu. pravilna artikulacija nastavnog sata. u školskom dvorištu. prije svega. organizovanje vježbanja i niz drugih pojedinosti koje je potrebno izvršiti u nastavnom radu. web-stranice itd. određivanje kriterija za produktivno ponavljanje. gdje nastavnik govori. U pripremanju neposrednog odgojno-obrazovnog rada nastavnik ne smije gubiti iz vida učenika. publikacije. u muzejima itd. a mogu pripremati da pomažu nastavniku i da povremeno preuzmu ulogu predavača (radionice i sl. stavlja ih pred različite probleme ili im daje na raspolaganje potrebne izvore informacija (knjige. Intencija savremenog obrazovanja je da učenici dobiju veću ulogu u nastavi i da postanu aktivan faktor nastave. Za ovakvu vrstu rada nastavnik geografije trebat će mnogo više vremena za pripremanje nastave. kako će se odvijati rad izvan učionice. Obrazovanje se odvija i izvan učionica. Zaključak Svaki nastavnik geografije zna da je kvalitetna i temeljita priprema osnov uspješnog izvođenja nastave. Jer.). određivanje najefikasnijih nastavnih metoda. Učenike treba pripremati za odgojno-obrazovni rad. Razumljivo je da se ovakvi časovi moraju pažljivo pripremati. 258 . u tvornicama. Nastavnik o tome mora jako voditi računa i pravilno se pripremiti za taj rad. jer gradivo geografije je za svaki razred specifično i zahtjeva posebne pripreme. kako bi oni mogli što samostalnije da rješavaju postavljene probleme. postupke i metode. Dakle učenicima treba dati više prostora u nastavi da više pitaju. atlase. položaju i odnosu u prostoru. Ovakva struktura nije u skladu sa savremenom nastavom geografije i treba tražiti nove modernije strukture.

Zgonik. Rudić. Didaktika. Metodičke osnove nastave geografije za osnovne i srednje škole. (1998). M. (1996). I. 11. Formiranje predodžbi i pojmova u nastavi geografije. J. T. 10.Planiranje i pripremanje nastavnika geografije za izvođenje nastave jer takav oblik rada stvara preduslove da stvori produktivnog čovjeka. 675684. Wolfgang. M. Beograd. (1983). R. Didaktika. sa pravilnim naučnim pogledom na svijet. Đuričković. Časopis za pedagošku teoriju i praksu. i Osmić. Didaktika. Metodičke osnove nastave geografije za osnovne i srednje škole. Metodika nastave geografije. Literatura Hodžić. Drugi dio. Hodžić. M. V. Zagreb. (2003). 3. Sarajevo: Svjetlost. 4. Matas. (1998). T. Stevanović. Sarajevo. Metodika nastave geografije. 1. Sarajevo: Svjetlost. (1999). Novi Sad. Jelavić. D. Beograd: Savez pedagoških društava SR Srbije. & Walter. F. Romelić. (1973). 2. 9. V. 8. Tuzla. Metodika nastave geografije.. 4. Razvoj i modernizacija geografskog obrazovanja. (2003). 5. Br. snalažljivog i fleksibilnog. (1967). Nastava i vaspitanje. J. 7. str. Ovakvo znanje učenici će steći samo onda kada se njihov nastavnik kvalitetno pripremi za nastavu i kvalitetno prezentuje nastavnu materiju. 259 . 6. Prvi dio. Zagreb. koji će biti u stanju da stečena znanja u školi primjeni u praksi. Tuzla. (2006). (2003). Tomić. Metodika nastave geografije. Zagreb.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful