ZBORNIK RADOVA PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET SVEZAK GEOGRAFIJA Izdavač: Univerzitet u Tuzli Prirodno-matematički fakultet Za izdavača: Dr. sc. Fehim Dedagić, dekan Odgovorni urednik: Dr. sc. Salih Kulenović, redovni profesor Uređivački odbor: Dr. sc. Salih Kulenović, redovni profesor Dr. sc. Izet Ibreljić, redovni profesor Dr. sc. Ibrahim Bušatlija, redovni profesor Dr. sc. Ibrahim Ahmetaj, vanredni profesor Dr. sc. Hasan Zolić, redovni profesor Dr. sc. Alija Suljić, docent Dr. sc. Nusret Mujagić, docent Tehnički urednici: Mr. sc. Semir Ahmetbegović Mr. sc. Sabahudin Smajić Štampa: "OFF-SET" Tuzla Za štampariju: Sadika Murić, direktor Tiraž: 150 komada Izlazi godišnje Odlukom Senata Univerziteta u Tuzli, broj 03-6125-11.8/04, od 17.12.2004. godine odobreno je izdavanje ovog zbornika. Prema mišljenju Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, broj 04-15-59-1/05, od 06.01.2005. godine ovaj Zbornik je, shodno članu 18. tačka 10. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga, oslobođen plaćanja poreza na promet.

ISSN: 1840-0515

SADRŽAJ 1. GEOGRAFIJA, EKONOMIJA I SAVREMENA ENERGETSKO-RESURSNA GEOPOLITIKA GEOGRAPHY, ECONOMY AND CONTEMPORARY ENERGETIC-RESOURCE GEOPOLITICS Dr. I. Ibreljić, Mr. Dž. Mešanović, A. Zaimović TRANSGRANIČNA SARADNJA KAO FAKTOR REGIONALNOG RAZVOJA – PRIMER ŽELEZNIČKOG SAOBRAĆAJA IZMEĐU SRBIJE I BOSNE I HERCEGOVINE CROSS-BORDER COOPERATION AS A REGIONAL DEVELOPING FACTOREXAMPLE, RAILWAYS BETWEEN SERBIA AND BOSNIA AND HERZEGOVINA Dr. Đ. Komlenović, Mr. E . Manić KULTURNO-HISTORIJSKE ZNAMENITOSTI I ETNOGRAFSKI SADRŽAJI NA PODRUČJU OPĆINE SREBRENICA KAO TURISTIČKI MOTIVI CULTURALLY-HISTORIC SIGHTS AND ETHNOGRAPHIC CONTENTS IN THE AREA OF SREBRENICA MUNICIPALITY AS A TOURISTICAL MOTIVES Dr. S. Kulenović, Mr. S. Smajić, Mr. A. Kadušić, Mr. S. Ahmetbegović, Mr. F. Kudumović OBIM, DINAMIKA I STRUKTURA INVESTICIJA NA PODRUČJU OPĆINE KALESIJA U PERIODU OD 1970. DO 2005. GODINE SCOPE, DYNAMICS AND STRUCTURE OF INVESTMENTS ON THE TERRITORY OF KALESIJA MUNICIPALITY IN THE PERIOD FROM 1970 TO 2005 Mr. Dž. Mešanović PROMJENE U NIVOU (I OCJENA) PRIVREDNE RAZVIJENOSTI I DINAMIKA RASTA DRUŠTVENOG PROIZVODA OPĆINE KALESIJA U PERIODU OD 1970. DO 2002. GODINE CHANGES IN THE LEVEL (AND ASSESSMENT) OF ECONOMIC DEVELOPMENT AND THE DYNAMICS OF GROWTH OF DOMESTIC PRODUCT OF KALESIJA MUNICIPALITY IN THE PERIOD FROM 1970 TO 2002 Mr. Dž. Mešanović STVARANJE POSLIJERATNOG IDENTITETA GRADOVA U BOSNI I HERCEGOVINI - NOVI TRENDOVI ILI NOVI URBICID THE CREATION OF AFTER WAR CITY’S IDENTITY IN BOSNIA AND HERZEGOVINA - NEW TRENDS OR NEW URBICIDE Dr. N. Mujagić OSVRT NA TERITORIJALNI I POPULACIONI RAZVOJ GRADA TUZLE REVIEW OF THE TERRITORIAL AND POPULATION DEVELOPMENT OF THE CITY OF TUZLA Mr. D. Džafić URBANOGEOGRAFSKI RAZVOJ GRADA TEŠNJA URBAN-GEOGRAPHICAL DEVELOPMENT OF CITY TEŠANJ Mr. A. Kadušić, Mr. F. Kudumović, Dr. S. Kulenović 7

2.

17

3.

27

4.

43

5.

51

6.

59

7.

73

8.

87

9.

RAZVOJ SEOSKIH NASELJA OPĆINE TEŠANJ DEVELOPMENT OF RURAL SETTLEMENTS OF MUNICIPALITY TEŠANJ Mr. A. Kadušić NEKE KARAKTERISTIKE DEMOGRAFSKOG RAZVOJA PERIPANONSKE MAKROREGIJE BOSNE I HERCEGOVINE U PERIODU OD 1991-2003. GODINE SOME CHARACTERISTICS OF DEMOGRAPHICAL DEVELOPMENT PERIPANONIC MACROREGION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA IN PERIOD 1991-2003. YEAR Mr. F. Kudumović, Mr. A. Kadušić PROMJENE U DEMOGRAFSKOM RAZVOJU PLANINSKO-KOTLINSKE MAKROREGIJE BOSNE I HERCEGOVINE U PERIODU OD 1991-2003. GODINE CHANGES IN DEMOGRAPHICAL DEVELOPMENT OF MOUNTAIN-WALLEY MACROREGION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA IN PERIOD 1991-2003. YEAR Mr. F. Kudumović STANOVNIŠTVO OPĆINE GRAČANICA POPULATION OF THE GRAČANICA MUNICIPALITY Dr. S. Kulenović, Mr. D. Džafić, A. Zaimović DOBNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA OPĆINE TUZLA U PERIODU 1953.1991. GODINE AGE STRUCTURE OF TUZLA MUNICIPALITY POPULATION IN PERIOD 1953.-1991. Dr. S. Kulenović, Mr. E. Jahić NEKE ANTROPOGEOGRAFSKE ODLIKE NASELJA URISIĆI SOME ANTHROPOGEOGRAPHICAL FEATURES OF URISIĆI SETTLEMENT Dr. A. Suljić PRIHVAT BOŠNJAČKIH PROGNANIKA I IZBJEGLICA U TUZLU ZA VRIJEME RATA 1992.-1995. GODINE – PRILOG PROUČAVANJU PRISILNIH MIGRACIJA BOSNIAK REFUGEES AND DISPLACED PERSONS HOSTED IN TUZLA DURING THE WAR 1992-1995. - ADDITION TO EXAMINATION ON FORCED MIGRATIONS Dr. A. Đozić, Dr. A. Suljić KLIMA U SLIVU RIJEKE SPREČE I NJENE SPECIFIČNOSTI CLIMATE IN THE SPREČA RIVER BASIN AND ITS COMMON CARACTERISTICS Mr. S. Smajić, Mr. S. Ahmetbegović PROBLEM VISOKIH VODA NA PROSTORU GORNJE SPREČE COMMON PROBLEMS WITH OVERFLOW IN THE GORNJA SPREČA AREA Mr. S. Ahmetbegović, Mr. S. Smajić MORFOSTRUKTURNE ODLIKE SLIVA RIJEKE SOLINE MORPHOLOGICAL CHARACTERISTIC OF SOLINA RIVER BASIN E. Hadžimustafić, Dr. A. Suljić, Dr. A. Baraković FIZIONOMSKA DIFERENCIJACIJA SLIVA RIJEKE JALE PHYSIOGNOMIC DIFFERENTIATION OF THE JALA RIVER BASIN Mr. S. Smajić, Mr. S. Ahmetbegović

101

10.

117

11.

127

12.

137

13.

151

14.

161

15.

171

16.

187

17.

201

18.

211

19.

219

Đ. Jahić 229 21. 251 . 237 22. Komlenović. Malinić INOVATIVNI NAČINI IZVOĐENJA NASTAVE IZVAN UNIVERZITETSKIH UČIONICA: "ISKUSTVENO UČENJE" KAO NASTAVNI METOD U VISOKOM OBRAZOVANJU I NAČIN PODRŠKE LOKALNIM ZAJEDNICAMA KOJE SU PREŽIVJELE GENOCID U BIH TAKING HIGHER EDUCATION BEYOND THE CLASS ROOM: EXPERIENTIAL LEARNING IN HIGHER EDUCATION AND CAPACITY BUILDING IN POST-GENOCIDE COMMUNITIES IN BIH H. Halilović PLANIRANJE I PRIPREMANJE NASTAVNIKA GEOGRAFIJE ZA IZVOĐENJE NASTAVE LESSON PLANNING AND PREPARATION OF A GEOGRAPHY TEACHER IN ORDER TO DELIVER A LESSON Mr. ORGANIZACIJA PROFESIONALNOG RAZVOJA NASTAVNIKA GEOGRAFIJE U ZEMLJAMA EVROPE ORGANIZATION FOR PROFESSIONAL DEVELOPMENT OF GEOGRAPHY TEACHERS IN THE EUROPEAN COUNTRIES Dr. E. Mr. D.20.

Univerzitet u Tuzli. But. ekonomija. bez obzira na to. Danas se u svijetu svake godine proizvede i spali više od deset milijardi tona uslovnog goriva što rezultira da se energetski resursi nezadrživo troše a istovremeno multipliciraju i ekološki problemi pa je energija sve skuplja. Prirodnomatematički fakultet. U ovom radu se to znatno reducira pa se energenti svode na naftu i prirodni gas ali se svijet posmatra kao geopolitičan u čemu su geografija i ekonomija uglavnom objektivna datost. Dževad Mešanović. Ekonomski fakultet. resources. ecological problems which are multiplying and energy is more expensive. energetika. Key words: geography. Ključne riječi: geografija. reader will probably come in situation to think actively less or more or at least think about an open questions which are mentioned here. This topic can be observed with different aspects. Abstract The longer time modern civilisation fell in "narcotic dependence" of energetic resources and because of that energetic-recourse problems are very often a subject of debates in different levels which are getting different forms and becoming more intensive. Mr. Međutim. 7 – 16 (2007-2008) Originalni naučni rad GEOGRAFIJA. ako ništa drugo. svijet ubrzano ulazi u fazu razvoja u kojoj nema skuplje energije od nedostatka energije. onda barem o otvorenim pitanjima koja se ovdje postavljaju. without regard therewith. world is quicken entering in developmental phase in which lack of energy is the most expensive energy. viši asistent. Azra Zaimović. čitalac će vjerovatno ipak doći u situaciju da manje ili više aktivno razmišlja. However. EKONOMIJA I SAVREMENA ENERGETSKO-RESURSNA GEOPOLITIKA GEOGRAPHY. . redovni profesor. Univerzitet u Tuzli Sažetak Savremena civilizacija je već duži period dospjela u "narkotičku zavisnost" od energetskih resursa pa su i energetsko-resursni problemi veoma često predmet debata na različitim nivoima koje dobijaju razne forme i postaju sve intenzivnije.Zbornik radova PMF 4 i 5. Ova tematika se može posmatrati sa mnogo aspekata. Izet Ibreljić. Every year in the world it is produced and combusted more than 10 billion tones of conditional fuel and the result of that is unrestrainable consumption of energetic resources. economy. sc. ECONOMY AND CONTEMPORARY ENERGETIC-RESOURCE GEOPOLITICS Dr. profesor geografije. In this paper these aspects are significantly reduced so that resources are reduced to oil and natural gas but world is observed as geopolitical in which geography and economy are mostly realities. energetic. resursi. No.

A. Rusija se. Ekonomsko-populacijski posmatrano. Takvo interevropsko-rusko povezivanje dobija svoju potpuno novu geografsku i ekonomsku sadržinu. uz Srednji istok i Sjevernu Afriku.5 miliona km2. Najvažniji budući naftovodi i gasovodi trebaju u bliskoj budućnosti da povežu energetske izvore u Rusiji i Centralnoj Aziji sa tržištima u EU. Ekonomsku ekspanziju ovog dijela evroprostora kontinuirano je međutim. Prvi projekti na ovu temu se manje ili više ubrzano operativno razrađuju. znanje) a u istočnom dijelu sve oskudniji energetski (nafta. povezuje se geoprostor od cca 17 biliona GDP i cca 0. gas. pratila manja ili veća oskudica resursa. Tranzitirajući ekstrahovane energente na ovoj relaciji proizvođači ostvaruju velike prihode a naftovodi i gasovodi treba da budu izvor prihoda i za zemlje kroz koje prolaze po osnovu transportnih tarifa i rastućeg snabdijevanja ovim proizvodima. Mešanović. Dž. Sticajem historijskih okolnosti odnosno posjedovanju Sibira potencijal novog oružja našao se najvećim dijelom u vlasti Rusije. Evropsko-ruska energetska integracija kao realna mogućnost u Evropi budućnosti Multiplikovanje energetskih linija na relaciji Istok-Zapad evropskog geoprostora odnosno integracija ovog Kontinenta u energetsku prije svega naftnu i gasnu mrežu je. oskudica energetskih resursa.14 milijardi stanovnika. pregovaračka pozicija EU i Rusije u novom sporazumu o strateškom partnerstvu i saradnji čini se da je dobrim dijelom izjednačena. Evropski integracijski proces u novonastalim okolnostima dobija novi geografski okvir vizionarske degolovske Evrope od Atlantika do Urala ili pak evroazijsku sadržinu u kome su na zapadnom dijelu locirani danas već tradicionalni (kapital. o "win-win" situaciji u kojoj svi imaju koristi. Ne zalazeći u analizu navedenih numeričkih indikatora. Nakon projekata koji se odnose na transport nafte i gasa i prenos elektroenergije mogli bi uslijediti i projekti investiranja u magistralne puteve. Energija dakle. itd. Posljednjih godina međutim. ekonomsku i geopolitičku komponentu. Evropljani koji pojedinačno najčešće već imaju određene ekonomske i energetske bilateralne veze sa Rusijom kroz budući 8 . ugalj) resursi pa se saradnja među njima nameće sama po sebi. prije svega energetskih resursa.3 biliona GDP i cca 0. kao što je navedeno. Sa šireg geostrateškog aspekta energetsko povezivanje evroprostora dobiva osim ekonomske i određenu geopolitičku sadržinu. Da bi zaštitili svoju energetsku infrastrukturu Evropljani protežiraju energetsku liberalizaciju odnosno reciprocitet u energetskim odnosima sa ovom zemljom kao i diversifikaciju izvora energije bez obzira što to mnogo više košta. Riječ je o geoprostorima od cca 4. sve više postaje spoljnopolitičko oružje. Ibreljić. prije svega nafte i prirodnog gasa izaziva također bojazan za bezbijednost pojedinih zemalja. tehnologija. Riječ je dakle.I. korištenje vodenih puteva. predmet sve intenzivnijih debata koje imaju svoju geografsku. Zaimović Uvod Prije nekoliko decenija kretanje trupa ili tajni razmještaj raketa na određenom geoprostoru su rezultirali bojazan nekih zemalja za sopstvenu bezbijednost. izgradnju interevropske željezničke mreže.5 milijardi ljudi sa geoprostorom od 1. Dostignuti nivo razvoja početkom 21 stoljeća i razvojni ciljevi u narednim decenijama još više potenciraju evropsku neophodnost raspolaganja odgovarajućim kvantumom. Koristeći to ova zemlja nastoji da mnoge zemlje u svijetu uključi u međusobnu mrežu zavisnosti posjednika i korisnika energije.5 odnosno 14. nameće kao geografski i ekonomski veoma povoljan partner sa kojim bi se mogao ublažiti ovaj evropski deficit. 1. Dosadašnji integracijski procesi u Evropi bili su naime i ostali primarno ekonomskog karaktera i počeli su se odavno geografski oblikovati od Irske do Rusije (sa eventualno Turskom).

naftnih rezervi. mart 2007. Iz tog razloga "bitka za Kaspij" gdje se nalaze velike rezerve nafte i gasa sve više dobiva na intenzitetu.4% svjetskih naftnih resursa. 4) "Politika" Beograd. 29 oktobar 2007. Prema energetskim analitičarima EIA proizvodnja nafte bi se ovdje mogla najmanje dvostruko povećati do 2015.10 9 . Novoaktiviranim (2006. 2. Beograd. budućnosti UN i želje SAD da oslabe nacionalni suverenitet i time internacionalizuju kontrolu nad svjetskim resursima nafte i drugim prirodnim bogatstvima" 4) . U energetskoj geopolitičkoj igri u Evropi slučaj Kosova je specifičan i na njemu se prelamaju geopolitički ali i energetski nesporazumi EU i Rusije. godine (na preko 4. prema srbijanskim procjenama 2) kosovske rezerve uglja pretvorene u tone ekvivalentne nafte iznose preko 500 milijardi USD. U suštini. treba riješiti dva krupna pitanja i to: zahtjev EU sa liberalizacijom energetike kojim se želi zaštititi njena energetska infrastruktura od strane kontrole i rusko protežiranje manje ili više prikrivenih protekcionističkih principa. U Rusiji se pak od EU traži ravnopravan tretman koji ne bi obuhvatio samo energetiku. ekonomija i savremena energetsko-resursna geopolitika zajednički sporazum zahtijevaju jednak pristup svih proizvođača gasovodima i naftovodima. Uz dugoročne investicije u rekonstrukciju postojećih ("Kosovo A" i "Kosovo B") i izgradnju novih ("Kosovo C" i "Kosovo D") termoelektrana ovaj region bi mogao postati jedan od glavnih izvoznika elektroenergije u JIE. Prema mišljenju jednog skandinavskog političkog analitičara status Kosova je između ostalog "indirektna igračka u geostrateškoj igri svjetskih sila oko energetske sigurnosti Evrope.10. Prema ekspertima Svjetske banke "lignit je dakle. Ruski proizvodni i transportni kapaciteti stiču vremenom na ovom geoprostoru sve veću konkurenciju. Ovako (manje ili više modifikovano) razmišljanje ima danas znatan broj pristalica. str.3 miliona barela dnevno). Kinezi su već osigurali određene količine nafte nakon izgradnje kinesko-kazahstanskog naftovoda a već se uveliko gradi i kinesko-kazahstanski gasovod. najvažniji izvor energije na Kosovu. godine) meganaftovodom od Kaspija do turskog dijela Mediterana nastoji se što više iskoristi centralnoazijske resurse i transportovati ih na 1) 2) "Le Monde".2008 5) EIA 2007.5% svjetskih rezervi nafte uglavnom u norveškom i britanskom dijelu Sjevernog mora 5) dok Rusija i Kazahstan posjeduju 6. 21. Paris. br. Tu je svakako i veliki ruski naftovod za Kinu kapaciteta 80 miliona tona nafte godišnje koji se investicijski privodi kraju.2006.Geografija.398. "Kwh" br. U osnovi dakle.01. Budući naftovodi i njihova geopolitička komponenta Evropske rezerve nafte locirane su najvećim dijelom u sedimentnim zonama (osobito u lagunama) u prostoru vlažne klime. te odsustvo diskriminacije za strane investitore koji žele da participiraju u eksploataciji rudnog bogatstva na ruskoj teritoriji i prelazak Rusije iz sistema "imitacije demokratije" u okvire demokratskog sistema i ljudskih prava koji važe na Zapadu Evrope obzirom da po njima "Rusi nikad nisu upoznali istinsku demokratiju" 1) .388. ali već postoje planovi i o gasovodu i eventualnoj izgradnji gasne električne centrale" 3) . 3) "Ekonomist". 18. Naime. Beograd. po ruskom mišljenju buduće strateško partnerstvo Rusije i EU uključuje kompleksan proces tranzicije njihovih odnosa. Zapadna Evropa raspolaže samo sa 1. a evropski zahtjevi i nametanje istovjetnih demokratskih standarda se tretiraju kao imperijalni kompleks.

Slika 1. naftovodom Baku-Tbilisi-Ceyhan (BTC naftovod) dugačkim 1760 km u koji je investirano (uglavnom od strane zapadnih kompanija) preko 4 milijarde USD transportovaće se upočetku oko milion barela dnevno azerbejdžanske nafte a u strateškim planovima (SAD prije svega) u ove isporuke bi se (zaobilazeći Rusiju) uključile i centralnoazijske zemlje. Naime. 2007 10 . Drugi. Strateški cilj Zapada osloboditi se prevelike energetske zavisnosti od Rusije se na ovaj način dobrim dijelom realizuje.5 milijardi USD i još bi više trebao reducirati evropsku ovisnost od ruskog naftnog "ventila" obzirom da bi se nafta dopremala iz Azerbejdžana. Zaimović Zapad mimo Rusije. Dž. Beograd. 19 mart. Po Turcima. PEOP bi po prvim procjenama predstavljao ekonomski rentabilan projekat i "ekološki naftovod" ali i svojevrstan energetski most između naftom bogatog Kaspija i tržišta EU i zauzimao bi važno mjesto na karti evropskih naftovoda. Makedoniju i Bugarsku) dužine 895 km. Turkmenistana i Kazahstana (nastavak naftovoda od Bakua do Supse) do sjevernog Jadrana uz direktno priključenje na Transalpski naftovod (koji snabdijeva Austriju i Njemačku) i imao bi i širu ekonomsku i ekološku sadržinu (podzemni transport naftetrostruko. odnosno desetostruko jeftiniji od transporta brodovima. konkurentni tzv AMBO ili “američki” naftovod (povezuje Albaniju. Ovdje se dakle radi o većem regionalnom integracijskom poduhvatu koji bi realizovala zajednička razvojna kompanija kroz partnerstvo javnog i privatnog sektora.I. Mešanović.3 milijardi USD) bi povezivao Burgas i Vloru u Albaniji. čijom teritorijom (u dužini preko 1000 km) ova naftna magistrala prolazi i koji će samo na taksama po ovom osnovu zarađivati preko 300 miliona USD godišnje ovo je "put svile" 21 stoljeća. Panevropski naftovod (PEOP) dužine cca 1300 km i skoro trostruko većeg kapaciteta bi koštao cca 3. odnosno cisternama i reducirani broj tankera u sjevernojadranskim lukama). Ibreljić. Prema nekim izvorima 6) 10-35 miliona tona ruske nafte bi uskoro trebalo da se transportuje naftovodom dužine 280 km investicijske vrijednosti 0. A. Trasa budućeg Panevropskog naftovoda 6) "Ekonomist".7 milijardi USD čiji bi vlasnici (51%) bile ruske kompanije na liniji Burgas-Aleksandropolis koji zaobilazi ekološki kritične Bosfor i Dardanele. kapaciteta 30-40 miliona t/god koji bi se gradio pretežno američkim kapitalom (cca 1. U trci za izgradnju novih naftno transportnih puteva uključene su posljednjih godina i balkanske zemlje prvenstveno kao “vezivno tkivo” između kaspijskih resursa i EU potrošača. Treći.

Italiji.1% Iran 15. kao što se uočava Rusija je u još povoljnijoj poziciji u odnosu na Zapadnu Evropu. Prirodni gas kao buduće spoljnopolitičko oružje Svjetske rezerve prirodnog gasa se procjenjuju 7) na maksimalnih 71 triliona kubnih stopa a njihova geografska distribucija po pojedinim zemljama je slijedeća: U Rusiji se nalazi više od četvrtine svih rezervi gasa u svijetu S.Geografija. str. Gas je danas regionalna roba jer je transport gasa još uvijek primarno vezan za gasovode a globalno tržište gasa je pak usko vezano za razvoj LNG terminala u kojima se tekući ohlađeni gas (na -160°C) utače u specijalne brodove tankere i transportuje na veliku daljinu. zapadnog Sibira i poluotoka Jamal. U OECD Evropi potrošnja gasa samo za proizvodnju elektroenergije se. Južna Koreja i još neke druge zemlje.6 % Slika 2.pei magazine. Dio isporučenog LNG-a može biti distribuiran preko prihvatnih LNG terminala uz obalu ili rasplinjen i transportovan cjevovodima u unutrašnjost zemlje. May 2008. Naime. Svjetske rezerve prirodnog gasa po zemljama Što se prirodnog gasa tiče.5%).1 Nigerija 2. Rusija raspolaže sa 25.4% a u ostalim zemljama od 2.7 Venecuela 2.5 SAD 3.9 Alžir 2. Norveškoj. U zemljama OECD-a taj rast se procjenjuju po stopi od 0.1 % Katar 15.com. 40 www. Arabija 3. Najviše se interregionalne gasne konekcije u budućnosti očekuju na relaciji Rusija i Centralna Azija prema Atlantiku i Pacifiku dok bi se iz prostora Srednjeg istoka bilo za očekivati ekspanzivniji LNG izvoz pogotovo iz Katara prema Sjevernoj Americi i Evropi a iz Australije prema azijskim potrošačima.8 Rusija 27. Nasuprot tome.9 UAE 3. prema raspoloživim podacima 8) povećala sa cca 1.5 miliona TJ (1990) na cca 5. Ekonomski isplativ transport je već preko 2500 km a ovakva koncepcija distribucije gasa otvara i mogućnost njegovih novih primjena. Prema istom izvoru procjenjuje se da bi svjetska potrošnja gasa do 2030 godine mogla rasti po prosječnoj stopi od 1.1% godišnje te Indija sa 3. 11 . Racio rezervi i očekivane proizvodnje procjenjuje se na 65 godina.9% godišnje i narasti sa cca 100 triliona (2004) na cca 163 triliona kubnih stopa (2030).3 7) 8) EIA 2007. offshore rezerve Sjevernog mora predstavljaju samo 4% svjetskih rezervi gasa i relativno brzo će se iscrpiti u ritmu današnje ekstrakcije. U susjednoj Hrvatskoj se privodi kraju studija izgradnje terminala na prostoru sjevernog Jadrana.6% svjetskih rezervi gasa (ispred Irana i Arabije) i najveći je izvoznik prirodnog gasa osobito iz ležišta zone Tjumena (srednji tok Oba). ekonomija i savremena energetsko-resursna geopolitika 3.6% (pri čemu dominiraju Kina i Brazil sa stopom rasta od 4. Ovakvu distribuciju koriste odavno naročito Japan. Posljednje procjene ukazale su na znatno veće rezerve ovog energenta u odnosu na ranije procjene u Centralnoj Aziji i Kini ali i na značajnu korekciju rezervi na niže u Holandiji. Velikoj Britaniji i Nigeriji.5 Irak 1.8% Ostatak svijeta 21.

Zaimović miliona TJ (2005) a do 2030 godine se prognozira prosječna godišnja stopa rasta potrošnje ovog energenta od 1. Gasni koridor Istok-Zapad zasad počinje na istočnoj obali Kaspijskog mora a prema željama zapadnih energetskih stratega trebao bi počinjati dublje u evroazijskom prostoru zaobilazeći Rusiju.4% i to prvenstveno u proizvodnji elektroenergije. 213 12 . Poseban problem u ovom kontekstu (uz odnose sa tranzitnim zemljama) su veoma niske ruske investicije u proizvodnju i istraživanje novih ležišta gasa u Rusiji što pri ekspanziji domaće tražnje u budućnosti može rezultirati problem ruskog gasnog bilansa u dugom roku i bez obzira što se velike količine ovog energenta (po nekoliko puta nižim cijenama) preuzimaju iz centralnoazijskih zemalja. Mešanović. Pri tome treba imati u vidu i činjenicu da su proizvodni troškovi ruskih gasnih polja ("Jamal" i "Štokman" prije svega) znatno viši od onih u Africi. moćne konkurentske evropske i američke kompanije su takođe zainteresovane za investiranje u 4300 km dugačak i 7. Crno more postaje važan dio ovog koridora a Turska kao nezaobilazna zemlja pri transportu energenata nastoji da što bolje valorizuje svoj geopolitički položaj energetskog transportnog mosta i pojača uticaj u turkofonom prostoru Evroazije što je dobrim dijelom kompatibilno sa interesima SAD. Oxford. Dž.2007. Geopolitičke posljedice ruske energetske invazije na EU kako to smatraju američki analitičari će rasti u korelaciji sa količinom ruske nafte i gasa koja ulazi u EU i sa izgrađenim kapacitetima naftovoda i gasovoda. zatim drugi krak "Medgasa" kojim bi se alžirski gas transportovao u Španiju te gasovod "Magreb" kojim bi se već od 2009 Španija snabdijevala alžirskim gasom preko Maroka i Gibraltara. Kipar) preko protagonista strateškog partnerstva (Francuska. Litvanija).5 milijardi eura finansijski "težak" transsaharski gasovod koji bi povezivao deltu Nigera sa Al Kaleom u Alžiru 9) . 2004. Ovdje je naravno problem i politička kriza u Nigeriji "nakon perioda petroeuforije" 10) . Osim toga. Španija) i "hladnih" pragmatičara (Velika Britanija. 25.07. "Reading Economic Geography" Blackwell Publishing Ltd. promjena smjera isporuka sa "Štokmana" npr) i nerealne želje ruskih kompanija za osvajanje svijeta kroz investiranje u kontrolu nigerijskih. Češka) do hladnoratovskih pristupa ovoj temi (Poljska. Evropljani mogu u budućnosti biti prisiljeni da neplanirano ulažu kapital u rješavanje eventualne gasne krize rezultirane ovakvim ponašanjem ruskih firmi. Estonija. Pri tome treba imati u vidu da su članice EU po ovom pitanju dosta različitih stavova počevši od onih koje neprikriveno zastupaju ruske interese (Grčka. Italija. Ovakve namjere ruskih energetičara su naravno uglavnom teško ostvarive. libijskih i alžirskih gasnih polja te eventualno snabdijevanje Evrope afričkim gasom kroz tanssaharski gasovod (Nigerija-Niger-Alžir-EU) i investiranje u gasovode u Kanadi (Jukon-Britanska Kolumbija-Alberta) i SAD (Aljaskajužni dio SAD) itd. U SAD se evropsku zavisnost od ruske energije korelira sa ruskim ekonomskim uticajem nad EU i slabljenjem transantlanskih veza. Pored toga. Prije svega. Ibreljić.I. Shodno tome svaka od ovih zemalja razvija i različite ekonomske bilateralne odnose sa ruskim energosektorom a i konkretne ugovore o isporuci gasa zaključuju odvojeno. Situaciju na ovom planu još više usložnjavaju monopolsko ponašanje ruskog "Gasproma" (istiskivanje "Šela" na "Sahalinu 2". Njemačka. uz tradicionalno snabdijevanje južne Evrope alžirskim gasom ovaj proces se danas još više intenzivira kroz nekoliko projekata i to: gasovod “Galti” kojim bi se od 2011 preko Sardinije distribuiralo u Evropu 10 milijardi m3 gasa godišnje. 9) 10) "Večernji list" Zagreb. zabrinjavajući djeluje i mogućnosti povećanja cijena ruskog gasa iznad "psihološkog praga" odnosno mimo uobičajenih kriterija koji vladaju na gasnom tržištu u određenom trenutku obzirom da se ponekad od strane ruskih gasnih menadžera ističe da je za evropske kupce najvažnija stabilnost isporuka a ne cijena. str. A.

Gasovod "Plavi tok" koji dijelom ide ispod Crnog mora i povezuje Rusiju i centralnu Tursku ima zadatak da supstituiše transport gasa kroz ekološki već problematične Bosfor i Dardanele te da osigura sigurno snabdijevanje sve ekspanzivnije turske ekonomije značajnim resursom. reduciranje uticaja Turske na turkofone narode u postsovjetskoj interesnoj zoni Rusije odnosno ZND-u.Geografija. Mađarsku. samo manje količine isporuka u tečnom stanju na globalnom nivou. Sloveniju i Austriju i dovodio ruski gas do Baumgartena gdje je lociran veliki evropski sabirni centar gasa. prema najnovijim prognozama. Bez obzira što su poljski planeri (u saradnji sa onim u baltičkim zemljama) ustvrdili da bi trasa ovog gasovoda preko baltičkih zemalja i Poljske prema Njemačkoj (dakle članica EU) bila dvostruko jeftinija skoro je izvjesno da će "Sjeverni tok" u njemačko ruskoj varijanti biti preferiran od strane Evropske komisije. trebao da se spoji sa bugarskim gradom Burgasom i od Varne počinje račvati. itd) potrošači gasa su već analizirali djejstvo ovog eventualnog udruženja sa različiti aspekata (uticaj na velike potrošače. Bez obzira na specifičnosti gasnog tržišta u odnosu na naftno (manje pokretljivo. uticaj na globalno energetsko tržište. Ovaj gasovod koji ide od Novorosijska dnom Crnog mora bi. Energenti u ovom slučaju postaju ne samo ekonomske nego i geostrateške i geopolitičke sirovine. Gasovod "Južni tok". Ovdje će se samo ukratko navesti najvažniji gasni projekti koji bi mogli biti realizovani do 2020 godine i imati. česta tema debatiranja na evropskim energetskim sesijama ali i u različitim političkim forumima trebalo bi da bude alternativa ranije izgrađenom gasovodu koji povezuje poluotok Jamal sa istočnom Njemačkom te da morskim dnom (zaobilazeći Baltik i Poljsku) poveže Njemačku i Rusiju. uticaj na članice eventualnog udruženja. manje pogodno u slučaju dirigovanja isporukama. ekonomske i geopolitičke reprekusije na interevropske i transatlanske odnose. na dva kraka. 4. neke vrste gas-OPEC-a kao decentralizovane organizacije. dugoročno utvrđivanje cijena. a po nekima je uočljiva i njegova geopolitička sadržina tj. Gasovod "Sjeverni tok". ekonomija i savremena energetsko-resursna geopolitika S vremena na vrijeme danas se pojavljuju i razmišljanja o stvaranju šire međunarodne organizacije snabdjevača gasom tj. Geoekonomska dimenzija programiranog investiranja u osnovi je inicirana geostrateškom logikom i zahtijeva svakako dublju analitičku geostrateško logičnu analizu koja nije predmet ovog rada. 13 . itd. Magistralni gasovod "Južni tok" versus gasovod "Nabuko" Ekspanzivna ruska energetska politika prema rubnim dijelovima Evroazije manifestuje se prije svega kroz intenziviranje planskih projekata odnosno programirano investiranje u naftovode i gasovode koji bi povezivali zapadnu Evropu i energetski bogate dijelove Rusije i postsovjeskog geoprostora koji je pod njenim političkim i ekonomskim patronatom. Jedan krak bi išao preko Bugarske i Grčke do Brindizija u Italiji dok bi drugi pravcem sjever-zapad povezivao Bugarsku. projekat koji zajednički forsiraju ruski "Gasprom" i italijanski "ENI" kroz "joint venture" aranžman kojim bi se prirodni gas transportovao iz Rusije i Centralne Azije u Evropu preko Crnog mora je za sve tranzitne zemlje "obećavajući komercijalno-energetski projekat".). kako za sad stvari stoje do formiranja ovakve organizacije neće uskoro doći. Srbiju.

5 milijardi eura.2008 BBC Russian. Beograd. Beograd.01. prema američkim političkim analitičarima tretiraju kao "rusko kompletiranje monopola na bugarskom tržištu energetike" 12) U institucijama EU se nije poklonila značajnija pažnja ovoj "velikoj ruskoj igri" za jačanje uticaja u Evropi. Rusko i bugarsko učešće u zajedničkoj kompaniji za izgradnju i upravljanje gasovodom "Južni tok" na bugarskoj teritoriji (iznosi po 50%) te naftovod Burgas-Aleksandropolis i rusko opremanje nuklearke "Belene" su prema ruskim zvaničnicima 11) "zasnovani na istorijskim korenima i prošlosti koji su stvorili bazu uzajamnog poverenja bez koga se ne može raditi ni u biznisu ni u politici" se međutim.01. Time je definisano "strateško partnerstvo između Srbije i Rusije u oblasti toplotno-energetskog kompleksa dugoročno na desetljeća" 13 .01. 18.I. Političke. Gasovod "Južni tok" se mogao nastaviti na već završeni gasovod "Plavi tok" ali je taj pravac geostrateški ciljano izbjegnut da bi se onemogućilo Turskoj da kontroliše ruske gasne tokove prema Evropi. 21. A.2008 14 . 11) 12) 13 14 "Politika".2008 "Politika". Zaimović Slika 3. To sumarno u ekonomskom smislu znači da Rusi postaju 51% vlasnici novoformiranih kompanija za tranzitiranje i skladištenje prirodnog gasa u Srbiji i preuzimaju 51% akcija "NIS-a" uz cijenu od 0. godine) kapaciteta 30 milijardi m3 godišnje Rusi su riješili važnu kritičnu tačku u daljoj gasnoj ekspanziji prema Evropi. Prognozna trasa gasovoda "Južni tok" Potpisivanjem ugovora sa Bugarskom o izgradnji ovog gasovoda (do 2014. 22. pored dionice magistralnog gasovodnog sistema "Južni tok" izgraditi relativno veće gasno skladište u Banatskom dvoru te rekonstruisati "Naftna industrija Srbije" ("NIS"AD). 25.06. Mešanović.4 milijardi eura i uz ulaganje 0. Dio trase "Južnog toka" kroz Srbiju je okvirno dogovoren rusko-srbijanskim gasno-naftnim aranžmanom. Beograd. Dž. Bio je to školski primjer uplitanja političkih interesa u ekonomske tokove.2008 "Politika". ekonomske i geopolitičke rasprave na ovu temu su u Srbiji dugo trajale pri čemu su se posmatrali više trenutni nego dugoročni aspekti ovog aranžmana pogotovo u vezi prodaje "NIS-a". U ekonomskom smislu ovaj slučaj je po nama najbolje pojasnio jedan poznati srbijanski ekonomist: "Na slučaju "NIS-a" porušeno je pravilo broj jedan iz knjige ekonomije-da se oskudni resursi moraju valorizovati na pravi način-što ređi resurs to viša cena. Ibreljić.com. Slično je na ovu temu reagovala i Evropska komisija te menadžeri iz evropske gasne privrede. rušenje institucija tržišta kao što je tender i tako otvaranje prostora za sumnje i transparentost odnosno zloupotrebe 14 "). Po navedenom sporazumu u Srbiji bi se (do 2014 godine) trebalo.

itd. Rješavanje problema "tehnički rezervi" sa Turskom motivisanih pretežno političkim razlozima te novoutvrđene rezerve gasa u Azerbejdžanu i Turkmenistanu kao i moguće priključenje iračkih i iranskih gasnih polja ovom projektu (što naravno podrazumjeva rješavanje nuklearnih tenzija Zapada i ove zemlje) su bitni preduslovi za intenzivnije reaktiviranje odnosno pretvaranje “Nabuko” ideje u realan projekat. kao što je to slučaj u Srbiji steknu monopol nad hrvatskom energetskom infrastrukturom. Međutim velika gasna igra 21 stoljeća se nastavlja. Ovdje se smatra da Rusima ne treba dozvoliti da. U Sloveniji se gasovod "Južni tok" prihvata obzirom da se nastoje diversifikovati energetski resursi i osigurati stabilnost u gasnoj industriji.Geografija. Eventualni priključak na gasovod "Nabuko" je zasad znatno realnija opcija za BiH. U posljednje vrijeme međutim uočava se da su te prepreke rješive. Projekat "Nabuko" pored manje ili više aktivno članica EU 15 . Italija za "Južni tok". Slika 4. Gasovod "Nabuko" kojim se predviđa transport gasa iz Centralne Azije do Evrope zaobilazeći rusku teritoriju čime bi se reducirala opasnost od ruske komercijalne ili političke ucjene mada iniciran prije "Južnog toka" je neko vrijeme bio suočen sa problemima vezanim za nemogućnost osiguranja potrebnih količina gasa za evropsko tržište te razlika u pristupu ovom projektu od strane pojedinih članica EU (Njemačka vezana za "Sjeverni tok". "Nabuko" gasovod je prema relevantnim procjenama jeftiniji projekat od "Južnog toka" i podrazumijeva prolazak gasovoda kroz pet zemalja koje bi u istoj srazmjeri od po 20% putem svojih nominiranih kompanija investirale u ovaj projekat. Prognoza trasa gasovoda "Nabuko" Zaključivanjem ugovora o izgradnji "Sjevernog toka" sa Njemačkom i "Južnog toka" sa zemljama kroz koje bi on prolazio čini se da je Rusija stekla stratešku prednost u programu gasnog snabdijevanja EU. U Bosni i Hercegovini koju "Južni tok" takođe zaobilazi je postojala naglašena nerealna želja u Republici Srpskoj da ovaj gasovod prođe kroz geoprostor ovog bosanskohercegovačkog entiteta tim više što je kao i u Srbiji većinski kapital naftne industrije takođe prodat Rusima (pod sumnjivim okolnostima). koju gasovod "Južni tok" zaobilazi smatra da je to odgovor na hrvatsko odbijanje (iz ekoloških i strateških razloga) naftnog projekta. U Hrvatskoj. ekonomija i savremena energetsko-resursna geopolitika Za razliku od Srbije Mađari su u ovom gasnom aranžmanu ravnopravni partneri obzirom da 50% učestvuju u izgradnji i shodno tome podjeli profita.). Geoekonomska strategija "Južni tok" odnosno gasnog umrežavanja Rusije i EU odnosno povezivanje evropskih potrošača sa proizvođačima gasa iz bliskoistočnog dijela evroazijskog Rimlanda označava još viši intenzitet energetske zavisnosti EU od Rusije te kao takva ima naravno već danas alternativu verifikovanu kroz gasovod "Nabuko". "Družba Adria" kojim se ruska nafta trebala transportovati tankerima u svijet preko luke Omišalj.

Mešanović. Kako će se stvari na planu budućih gasnih sistema dalje odvijati danas je teško predvidjeti ali kao ozbiljno treba uzeti i razmišljanje nekih energetskih analitičara da projekti "Južni tok" i "Nabuko" dugoročno posmatrano i nisu konkurenti. EU i SAD ali i mnogi drugi učesnici koji pokušavaju da u njoj profitiraju na ekonomskom. 2001 6.S. Logos. 2. Zaključak U savremeno doba energenti predstavljaju ne samo ekonomske već i geostrateške i geopolitičke resurse i često se tretiraju kao spoljnopolitičko oružje koje se koristi u skladu sa ekonomskim ali i geopolitičkim interesima. Kolosov. ima mišljenja da će ovdje ipak biti riječ o jednom projektu pa je moguća i svakako neophodna u budućnosti saradnja Rusije. "Elm".P. "Kwh" br. Gadžiev. Ovakve stavove podržava i većina članica EU ali svakako treba još riješiti čitav niz pitanja koji otežavaju ili čak dovode u pitanje realizaciju ovog projekta. U centru ekonomske i energetsko-geopolitičke igre su Rusija. 2003 5. N. Moskva. Oxford. "Geopolitika i političeskaja geografija". www. Geoekonomska dimenzija nadmetanja u ovladavanju energetsko-resursnim potencijalom i kontrole transportnih puteva od proizvodnje do potrošnje danas je posebno aktuelno na evroazijskom prostoru. Beograd.BBC Russian. 2008 9.J. Prezentirani rad je imao za cilj da izloži samo segmente ove veoma aktuelne tematike ne zalazeći u detaljizaciju i samo nagovjesti neke aspekte moguće budućnosti veoma složenih globalnih odnosa proisteklih iz energetsko-resursnog kompleksa.2003 Agnew. Reference 1. Mironenko. 2008 11. I. "Geopolitika". Dž.. "Meždunarodnie otnošenija". Beograd..V. Moskva.. Routledge..1998 Darabadi. 2004 10.com 16 . 2002 4. "Aspekt Press". "Ekonomist".A. Blackwell Publishing Ltd.pei magazine. Moskva. i EU i SAD da se on čim prije realizuje. "Reading Economic Geography". "Geopolitika Kavkaza".S. 3. EIA 2007 7. "Geopolitics". "Politika". u SAD se posebno naglašava činjenica da ruske kompanije najveći dio ostvarenog profita investiraju u akviziciji strateško-energetske infrastrukure u Evropi a znatno manje u transport i razvoj kapaciteta proizvodnje gasa. Svakako projekat "Nabuko" u američkim geoenergetskim analizama nije samo alternativa snabdijevanja Evrope gasom i faktor reduciranja ekonomske i energetske moći Rusije već i geostrateški projekat kojim se trebaju mijenjati politički odnosi i interesne sfere u kaspijskom geoprostoru odnosno jačanje zapadnih uticaja u centralnoj Aziji. Baku. Zaimović forsiraju posebno SAD koje kritikuju ruske nabavke gasa od zemalja ZND-a koje realizuju na Zapadu po trostruko većim cijenama koristeći komercijalnu prinudu i stratešku kontrolu nad tim zemljama kao i činjenicu da se taj gas transportuje preko ruske teritorije.A.com 12. Osim toga. mart 2007 8. www.. Vasilenko. geostrateškom i geopolitičkom planu. "Geoistorija Kaspijskoga regiona i geopolitika savremenosti".398. A. K. Pored toga.. London. Beograd. Ibreljić.I.

Đurđica Komlenović. Key words: cross border cooperation.Zbornik radova PMF 4 i 5 . kao i njihov uticaj na ukupni regionalni i ekonomski razvoj posmatranog područja. but the real attraction it gains with proclamation the Corridor X as the most important pan European corridor in the Southeast Europe. we bring out main reasons for existence and modernization of these railroads. Economic connections between two regions in these countries – mine and industrial Tuzla basin and fertile Semberia region. Emilija Manić. has been actual for a long period of time in the history. regional development. Mr. In this research. asistent. železnica. sa druge strane aktuelno je još iz perioda XIX veka. as well as their influence on the over whole regional development. in the first place through railroad projects. Ekonomski fakultet. ali i obeju država u celini. Datim železničkim trasama otvara se mogućnost pomenutim regijama brzog i efikasnog uključivanja u evropski saobraćajni sistem. RAILWAYS BETWEEN SERBIA AND BOSNIA AND HERZEGOVINA Dr. regionalni razvoj. u prvom redu železničke. railroad corriodors . 17 – 25 (2007-2008) Originalni naučni rad TRANSGRANIČNA SARADNJA KAO FAKTOR REGIONALNOG RAZVOJA – PRIMER ŽELEZNIČKOG SAOBRAĆAJA IZMEĐU SRBIJE I BOSNE I HERCEGOVINE CROSS-BORDER COOPERATION AS A REGIONAL DEVELOPING FACTOREXAMPLE. railroad. Povezivanje rudarskog i industrijskog Tuzlanskog basena i plodne Semberije sa jedne strane. da bi tokom XX veka dobilo na još većem značaju sa proklamovanjem Koridora X kao panevropskog koridora. Serbian and Bosnian border regions got new wave of fast and efficient incorporation in the European traffic system. U datom istraživanju se iznose ključni razlozi postojanja i modernizacije ovih trasa. Univerzitet u Beogradu Sažetak U radu se daje osvrt na mogućnost transgranične saradnje Srbije i Bosne i Hercgovine kroz ulaganja u zajedničke infrastrukturne projekte. železničke trase Abstract In this article we are trying to give one possible chance of cross border cooperation between Serbia and Bosnia and Herzegovina through infrastructure projects. naučni saradnik. Pedagoški institut u Beogradu. sa Podrinjem i Posavinom. Ključne reči: transgranična saradnja. With these railroads.

na taj način povezane su. godine. Na makedonskoj teritoriji izgrađena je pruga od Skoplja do Ristovca i puštena je u saobraćaj 6. Manić Uvod Većina država u Evropi danas transgraničnu saradnju među susedima posmatra kao vid poboljšanja sigurnosti i uspostavljanja veza u svojim pograničnim zonama. preko Niša i Ristovca i dalje do Skoplja.Đ. počela je 12. čiji je cilj realizacija ideje međusobnog povezivanja. godine. 6. a radovi na remontu pruge planirani su za poslednju deceniju prošlog veka. Postojeći železnički koridori između dveju zemalja Razmišljajući o boljem povezivanju susednih krajeva Srbije i Bosne. decembra 1898. Posle Berlinskog kongresa Srbija je zaključila Konvencije sa Austro-Ugarskom o izgradnji železničkih pruga na svojoj teritoriji u dužini od oko 450 km (Nikolić. srpkom državnom železnicom. godine trasirane su i izgrađene kraće deonice lokalnih pruga normalnog i uskog koloseka. Radovi na pruzi Osečina-Zavlaka-Loznica-bosanska granica počinjali su uoči svih ratova na našim prostorima u XX veku. objavljeno u „Srpskim novinama“ broj 281 od 23. 1980). Zbog toga. Zakona o građenju i eksploataciji novih železnica. U isto vreme na prostorima Bosne i Hercegovine Austro-Ugarski poglavar u Bosni i Hercegovini. Kalaj. Brčko-Brezovo 1 2 Ristovac je naseljeno mesto na granici sa Makedonijom.decembar 1898. tako je uspostavljen železnički saobraćaj od Zemuna i Beograda. a to se prevashodno odnosi na infrastrukturne projekte. godine. J. Gradnja prve srpske državne železnice. U isto vreme gradi se pruga i most preko Save od Beograda do Zemuna. Ove deonice postupno je gradila država uz ustupanja privatnim koncesionarima 2 . prostor Balkana nije bio najpoželjnije mesto za širenje ideja o međusobnoj pograničnoj saradnji. „gvozdenih mostova“.. Pruga Ruma-ŠabacLešnica-Loznica-Brasina-Zvornik funkcionisala je sa malim prekidima.Komlenović. Austro-Ugarska na jednoj i Turska na drugo strani. Na žalost. a ona je najjeftinija i najproduktivnija „gvozdenim putem“ koji vodi kroz Srbiju i kroz Bosnu. svi projekti koji promovišu transgraničnu saradnju dobijaju na važnosti. Prva razmišljanja o izgradnji pruga. na prostoru Balkana datiraju od sredine XIX veka. juna 1881. Radovi su završeni i deonica je puštena u saobraćaj 20. avgusta 1884. Još tada se železnica videla kao neosporan faktor ekonomskog razvoja. za putnički i teretni saobraćaj. predložio je 1896. Nakon puštanja prve pruge. U tom kontekstu posmatraćemo mogućnosti uspostavljanja međusobne saradnje između Srbije i BiH na pitanjima projekta realizacije mežusobnog železničkog povezivanja. radovi se nastavljaju na pruzi Niš-Vranje-Ristovac 1 . E. 18 . Od puštanja u saobraćaj prve pruge pa do 1904. Uslovi izgradnje pruge regulisani su članom 1. tokom proteklih deceniju-dve. Turskoj i Austro-Ugarskoj monarhiji bila je neophodna saobraćajna veza sa Carigradom i Bečom i dalje sa Evropom. Beograd-Niš. maja 1888. godine. dve moćne države. godine. ali i kao važan integrišući segment prostora kroz koji prolazi. godine Ministarstvu rata da se izgradi pruga do Zvornika gde bi se sastajale četiri trase/kraka: Rača-Bijeljina-Zvornik. već krajem XIX veka planirana je izgradnja pruge normalnog koloseka na relaciji: ValjevoOsečina-Zavlaka-Loznica-bosanska granica i Ruma-Šabac-Lešnica-Loznica. ali i kao nove mogućnosti za ubrzaniji ekonomski razvitak tih zona. prekidani su i do danas nisu završeni.

Lukavac-Sprečko polje-dolina Drinjače-Zvornik i ZavidovićiOlovo-Kakanj-Zvornik.. Teretni vozovi su natovareni gvozdenom rudom iz Omarske za železaru u Smederevu. godine prošao je prvi teretni voz koji je prevozio „golfove“ iz vogošćanskog TAS-a. jačanjem međugranične infrastrukture i rešavanjem onih problema koji su za susedne države od interesa. prugom normalnog koloseka desilo se posle Drugog svetskog rata. godine. Po procenama stručnjaka prave i pune efekte pruga će imati kada bude osposobljena za brzinu vozova od 120 km na sat. Povezivanje sremske i bosanske strane. Ovaj poduhvat i mnogi drugi. Nakon pet i po godina gradnje. Samo za jedan mesec prugom TuzlaZvornik propušteno je 270 vozova sa oko 216 000 netotona raznog tereta (Železničke novine. Privatna pruga normalnog koloseka Šid-Sremska Rača-Sava. br. koje su projektovali austro-ugarski stručnjaci. drvo. Ove pruge koje presecaju Posavinu i donje Podrinje. ugljem iz tuzlanskog basena za Loznicu i za druge kupce. Zajednički projekti u oblasti železničkog saobraćaja . Povreno saobraćaju teretni vozovi koji prevoze: šljunak. nije se ni razmišljalo. 17. po procenama stručnjaka. Jula meseca 1950 godine. Radovi na modernizaciji pruge su počeli tek 1987. na ovoj pruzi odvijaće se redovan putnički i teretni saobraćaj. Programom modernizacije železničke mreže Bosne i Hercegovine do 1975. staro i armirano gvožđe. U isto vreme ŽTP-a Sarajevo i Beograd usaglasili su red vožnje za putnički saobraćaj koji treba da krene krajem maja.Transgranična saradnja kao faktor regionalnog razvoja – primer železničkog saobraćaja između Srbije i Bosne i Hercegovine Polje-Bijeljina-Zvornik.9 km zamenjen je normalnim kolosekom. Prugom Sarajevo-Tuzla-Zvornik-Ruma-Beograd. dužine 44 km. veštačko đubrivo i naftne derivate. industrijsku so. Saobraćaj na pruzi Tuzla-Zvornik prekinut je 26. a izgradnja železničke pruge odložena je za neko drugo vreme. krenuli su i drugi teretni vozovi. u dužini od 28.4 km predata je u saobraćaj 22. godine. Rat koji je zahvatio Bosnu i Hercegovinu prouzrokovao je prekid svih komunikacija sa Srbijom. Iz pravca Rume prevožen je raznovrstan teret koji u Bosnu i Hercegovinu ulazi samo ovom šinskom vezom. i dalje Savom.3 km. prenošen je ugalj. aprila 1992. januara 1992). Narednih 55 godina. u ovo vreme. uspostavljena je veza izmedju Sarajeva i Beograda. odnosno. Od Bosanske Rače do Ugljevika Austro-Ugarska je sagradila prugu uskog koloseka u dužini od 44 km. uski kolosek od mosta na Savi do Bijeljine u dužini od 19. 25 km u Srbiji i 18 km u Bosni i Hercegovini. na deonici pruge Živinice-Zvornik. fizičkog i infrastrukturnog integriteta prekograničnih oblasti. Danas je ovo međunarodna pruga. nakon svečanog otvaranja. To se postiže. pre svega. dugoj 45. godine bilo je planirano da se završi studija i projekti oko izgradnje pruge normalnog koloseka Tuzla-Zvornik. a to zahteva hitnu modernizaciju pruge RumaZvornik.pan-evropski koridori Jedna od prvih prioritetnih mera prilikom uspostavljanja transgranične saradnje jeste jačanje prostornog. automobilima i glinicom za srbijansko tržište. januara 1992. oktobra 1912. ekonomski i kulturni razvoj ovih krajeva. Ovom prugom iz Ugljevika do Bosanske Rače. Saobraćaj na ovoj pruzi pratile su i neznatne poteškoće kao što su otežano snabdevanje dizel gorivom i smanjena brzina vozova na srbijanskoj strani uzrokovana ne remontovanom prugom. a iz Sremske Rače do Šida prevožen je šljunak. žitarice. Ovim činom zvanično je obeležen završetak pruge Tuzla-Zvornik. Ubrzo su počeli istraživački radovi na potezu tunela Križevići. O putničkom saobraćaju. 1680. imale bi veliki značaj za vojni. koksom iz Lukavca za Loznicu. završen je omladinskim radnim akcijama u drugoj polovini prošlog veka (pruga TuzlaZvornik upravo je izgrađena omladinskim radnim akcijama). od 22. godine. Tek nakon toga sledi drugi prioritet koji 19 .

marta 1999. Međudržavni politički razlozi su odložili primenu pomenutog Sporazuma. godine potpisan je Privremeni sporazum između „Zajednica Jugoslovenskih železnica“ i „Bosanskohercegovačke željezničke javne korporacije“ o regulisanju međusobnih odnosa i odvijanju saobraćaj na pruzi Brasina-Zvornik Novi. Uspostavljanju graničnog železničkog saobraćaja između SR Jugoslavije i Bosne i Hercegovine prethodio je Sporazum između Savezne vlade SRJ i Ministarskog saveta BiH potpisan juna 1998. koji predvidja da se železnički saobraćaj između dve države odvija na graničnim prugama Brasina-Zvornik Novi i Sremska Rača NovaBijeljina. Prvi voz koji je prošao prugom Brasina-Zvornik Novi-Tuzla prevozio je hlor iz Rumunije za Tuzlu a iz pravca Doboja vagoni su bili natovareni ugljem koji se isporučuje u Novom Sadu. ali i prema njenim graničnim područjima i teritorijama potencijalnih kandidata za ulazak u EU. godine. Isporuka gvozdene rude. odnosno jaču koheziju kojoj EU stremi. Februara 1999. ubrzo je počela i redovnija isporuka rude ka Srbiji.. EU potencira infrastrukturne projekte kod zemalja-kandidata prilikom sprovođenja procesa stabilizacije i pridruživanja EU. već i sa gledišta članica Evropske unije (EU). ali i uključivanje preko Rume i Šida na pruge i puteve evropskog značaja 4 kao i na železnice na Koridoru X. Istambula do Ankare. godine. Sporazumom je predviđeno da redovni teretni saobraćaj na graničnoj pruzi može da otpočne 10. natovarene predratne 1992. Sofije. godine i da je moguć prevoz preko Kalesije i Tuzle do Doboja (Kostadinović. Efektivna saobraćajna mreža predstavlja preduslov za slobodno kretanje robe i putnika i uslov za ekonomski razvoj. godune. postoji jasna strategija EU oko saobraćajne politike i razvoja saobraćajne infrastrukture na teritoriji Unije. Definitivno. Strategija za izgradnju 3 Proizvodnja i prerada gvozdene rude u Ljubiji otpočela je 2000 godine. Ova magistralna pruga se proteže od Pariza preko Modane. Beograda. Razvojem železničkog saobraćaja na ovoj pruzi stvoreni su uslovi za komercijalni prevoz putnika i robe iz Bosne i Hercegovine ka Srbiji i obrnuto. Zagreba. S. Manić podrazumeva jačanje prekograničnih inicijativa u cilju olakšavanja integracije tržišta i povećavanja koherentnosti među lokalnim zajednicama. 4 Pruga E70 čini deo magistralnog pravca koji je definisan Evropskim sporazumom o najvažnijim železničkim prugama (AGC) potpisanim 1986. Torina. dugoročno posmatrano treba da postane sastavni deo proširene transevropske saobraćajne osovine mreže TEN. pre svega. 2000). Trsta. godine 3 . Ovo nije samo važno sa aspekta Srbije i Bosne i Hercegovine. Niša. E. Ljubljane. Prugama Šid-Sremska Rača-Sava i Tuzla-Zvornik.Ruma uspostavljen je železnički saobraćaj između istočne Bosne i Hercegovine i zapadne Srbije i obema državama je to otvorilo mogućnost znatno većeg ekonomskog povezivanja. iz Ljubije ka Smederevu preko Doboja i Zvornika krenula je avgusta 1999. Teretni saobraćaj na ovoj pruzi odvija se i danas. Milana. Tranzitne saobraćajnice u regionu zapadnog Balkana su veoma važne za međunarodnu trgovinu. jedan od neophodnih uslova i njeno bolje infrastrukturno povezivanje.Đ. pa i železnička mreža zemlja zapadnog Balkana. Saobraćajna. Saobraćajna povezanost u regionu zapadnog Balkana je za zemlje članice EU značajna s gledišta tranzitnog saobraćaja. Pokazalo se da izgrađenost jedne teritorije u infrastrukturnom pogledu doprinosi daleko jednostavnijem i lakšem inkorporiranju u zajednicu kakava je EU.Komlenović. 20 . Svaćeno je da je za ekonomsko i političko povezivanje. novih zemalja-članica EU.

Transport Strategies. Karta 1: Železnice na pan-evropskim koridorima zapadnog Balkana Izvor: Group of authors (2002). godine u Helsinkiju održana je Konferencija o panevropskim koridorima. 1997. Saobraćajni koridor X bio je veoma prometan i korišćen pre devedesetih godina prošlog veka. koji je nasledio transportnu rutu kroz Jugoistočnu Evropu iz vremena pre ratnih sukoba. Ova trasa je bila od izuzetnog značaja za povezivanje Zapadne Evrope sa Grčkom i Turskom. a prednost se daje onim vrstama saobraćaja koje manje opterećuju životnu sredinu). koju sačinjavaju multimodalne saobraćajne veze i saobraćajni čvorovi.  Investicioni program za realizaciju plana infrastrukture saobraćaja zasniva se na ekonomskoj istrajnosti projekata (na osnovu dosadašnjih iskustava visina investicija bi se trebala kretati na nivou oko 1 – 2% HDP (grubog domaćeg produkta) u zemlji). 2004):  Strateškoj saobraćajnoj mreži za transport putnika i robe.Transgranična saradnja kao faktor regionalnog razvoja – primer železničkog saobraćaja između Srbije i Bosne i Hercegovine mreže infrastrukture pan-evropskih koridora na teritoriji Balkana zasniva se na nekoliko ključnih principa (Grupa autora. Nakon završetka ratnih sukoba na teritoriji bivše SFRJ. a za države kroz koje prolazi ili koje su u njegovom neposrednom okruženju. European Comissinon TINA-VIENA.  Pri izgradnji saobraćajne mreže koriste se principi politike saobraćaja EU (osnova privrednog razvoja i razvoja saradnje između pojedinačnih vrsta saobraćaja. Ovaj koridor predstavlja okosnicu pan-evropske mreže na Balkanu. čini najznačajniju 21 .  Prioritetno je obnavljanje postojeće infrastrukture (sa naglaskom da bi investicije u novu infrastrukturu trebale biti minimalne). Na ovoj konferenciji predloženo je uspostavljanje Koridora X. a sastavni deo ove mreže je povezivanje sa saobraćajnom mrežom celog regiona i sa pan-evropskim saobraćajnim koridorima i sa mrežama TEN-T i TINA.Viena.

Svakako će modrenizacija i funkcionisanje jednog ovakvog sistema pan-evropskih železničkih koridora usloviti brže napredovanje ekonomije zemalja kroz koje prolaze i koje se nalaze u njihovom neposrednom susedstvu. Slovenija. na ovim prostorima. Modernizacija je neophodna na sektor Šid-Beograd i Subotica – Beograd. Mađarska. E. Preko njega se BiH „kači“ i na Koridor X. jeste Koridor V. Elektrificirano je 80% pruga. Hrvatska. Koridor Vc. a ogranak B je 100% elektrificiran i 97. šanse za realizaciju 22 .  modrenizacija pravaca Beograd – makedonska granica. odnosno njegov ogranak Vc. odnosno rekonstrukciju drumskog pravca u dužini od 2300 km. s obzirom da on ne prolazi kroz teritoriju date države. koji prolazi kroz BiH. oba pomenuta koridora. Ogranak C je u celini sa dizel lokomotivama. Srbija (i Crna Gora). kao i železničkog pravca dužine 2529 km. postaju značajni jer su prva spona tih zemalja sa teritorijom i tržištem EU. godine kada je EU proširila svoje članstvo na istok. U procesu modernizacije Koridora X. Sa aspekta potencijalnih kandidata za učlanjenje u EU. koji ima za cilj povezivanje Centralne i Istočne Evrope sa Jadranskim morem. a nakon modernizacije železničkog transport i uspostavljanja redovinih železničkih linija na ovom koridoru. Evropske investicione banke (EIB) i Svetske banke. Manić saobraćajnu arteriju. Razvojem koridora planirano je da se podstakne infrastrukturno uključivanje novih zemalja-članica u postojeći saobraćajni sistem EU. Od posebne je vežnosti činjenica da se ogranak Koridora V. Zbog toga je i izgradnja i rekonstrukcija Koridora X postala veoma važna i za BiH.  elektrifikacija pruge od Dimitrovgrada do Kalotrine – finansira EIB. Glavna trasa železničkog koridora je 100% elektrificirana i 40. EU je predvidela još nekoliko projekata na teritoriji Srbije a to su:  dupliranje koloseka na relaciji Tovarnik – Beograd (120 km) sa rokom do 2010. Realizacija ideja oko njegove rekonstrukcije i dogradnje zaživela je na Ministarskoj konferenciji u Solunu 2001. od čega je 251 km sa duplim kolosekom. iznosi 867 km. koji je za BiH najvažnija saobraćajnica.Komlenović. Koridor Vc jeste deo Koridora V (karta 2). a pod pokroviteljstvom nacionalnog budžeta. Memorandum podrazumeva i rekonstrukciji i izgradnji Koridora Vc. te da se ona poprečnim trasama na njega direktno naslanja. a pre svih koridor Vc.finansira EIB i  modernizacija pravca Beograd – Horgoš. godine i pod istim pokroviteljima kao u prethodnom projektu. godine.3% sa duplm kolosekom.6% čini jednopružni kolosek. odnosno Srbiju i BiH. Koridor V i njegov ogranak Vc dobija na značaju posle 2004.Đ. odgovor se nalazi u činjenici da Koridor X za BiH predstavlja paralelan železnički koridor njenoj nacionalnoj železničkoj mreži. Postojeću mrežu koridora. Ovaj Memorandum podrazumeva rekonstrukciju Koridora X. Makedonija i Grčka) o intenziviranju rada na njegovoj rekonstrukciji i izgradnji. Ukupna dužina pruga na teritoriji Srbije. Koridor X čine drumske i železničke saobraćajnice u dužini od 2500 km. godine. Za izgradnju i rekonstrukciju mreže na ovim prostorima planirano je 16 milijardi EUR. Ako se upitate kakve konsekvence ima izgradnja jednog ovakvog koridora za BiH. Bugarska. Drugi važan koridor za prostor zapadnog Balkana.  izgradanja mostova kod Novog Sada i Ostružnice – finansira EIB. kada je potpisan Memorandum o razumevanju od strane ministara saobraćaja zemalja kroz koje prolazi koridor (Austrija. neophodno je rekonstruisati i modernizovati. ukršta sa Koridorom X u neposrednoj blizini teritorije BiH. u okviru Koridora X.  dupliranje koloseka na relaciji Subotica – Stara Pazova (150 km) sa rokom do 2010.

PANrazmene sa Srbijom raste i on čini EUROSTAR – Pan-European Transport oko 6% ukupnih Corridors and Area Status Report.  Celokupna teritorija BiH predstavlja tržište za industrijsku robu i poljoprivredne proizvode iz Srbije. prugom Tuzla-Zvorni-Rača. Boksit i aluminijeve rude se transportuju u Zvornik Novi.stabilitypact. između ostalih. a posredno i sa Srbijom). a potencijalno predstavlja moguć izvozni artikal u Srbiji. kao spone i osnovine razvoja za pogranična područja obeju država. prostor Hamburg-Espoo. obim spoljnotrgovinske Izvor: Group of authors. Final sopoljnotrgovinskih poslovanja u Report. Zašto je važno uspostavljanje železničke mrže između Srbije i BiH? Definitivno je nakon ratnih sukoba smanjen obim trgovanja na čitavoj teritoriji bivše SFRJ.org). posebno u čeličanu u Smederevu. BiH je ogromna resursna baza i interesantno tržište za plasman srpskih proizvoda:  Rudnici uglja u Federaciji predstavljaju jedna od najvećih u ovom delu Balkana i prugom Banovići – Tuzla vrši se trenutno transport uglja iz rudnika uglja u elektranu.Transgranična saradnja kao faktor regionalnog razvoja – primer železničkog saobraćaja između Srbije i Bosne i Hercegovine infrastrukturnih transgraničnih Karta 2: Pan-evropski Koridor V i njegov projekata sa susednim državama se ogranak Vc umnogome uvećavaju (u prvom redu sa Hrvatskom. i za Srbiju:  Kakanj i Tuzla (vađenje uglja)  Ljubačev (veliki silos za proizvodnju brašna)  Bačevici (fabrika za proizvodnju aluminija) 23 . već sa prvim godinama primene Dejtonskog sporazuma u BiH. Porast obima produkcije u BiH se očekuje posebno u slijedećim industrijskim oblastima i s obzirom na to pedstavlja u budućnosti perspektivne eksportne regione. (2005).  U Republici Srpskoj se nalazi rudnik železne rude koja se transportuje u zapadnu Srbiju. Kako je politika regiona već odavno uspostavljena u EU.a li i jačanje njihove međusobne saradnje. koji se u slučaju kabastih tereta najbolje prevoze železnicom. Drvo se izvozi u Srbiju. Technical Research Centre of Finland. Upravo u tom smilsu je i predlog modernizacije železničkih koridora između Srbije i BiH. tako se nove čalnice svesrdno podržavaju uspostavljanju interregionalne i transgranične saradnje. HB-Verkehrsconsult GmbH i VTT regionu (www. Međutim. Sa aspekta privrede Srbije.

koja 24 . pa bi zbog toga uspostavljanje jedne transgranične saradnje između Srbije i BiH po pitanju realizacije infrastrukturnih projekata bilo od preke potrebe i važnosti za obe države. Postojeće stanje železničke mreže BiH govori da je neophodno uspostavljanje saradnje sa susednim državama. Na dva najvažnija železnička pravca u BiH nadovezuju se pruge u Srbiji i oni čine približno 70% ukupne železničke mreže u BiH:  Ploče – Mostar – Sarajevo – Zenica . Konačno. a privrede obeju zemalja bi imale neprocenjive koristi od uspostavljanja mogućnosti transporta robe i putnika. Zaključak Transgranična saradnja pedstavlja način uspostavljanja veza među susedima. uspostavljanje železničke veze sa Srbijom dobije svoj puni smisao. E. Železnička mreža jeste važan segment ukupne infrastrukturne opremeljenosti jedne teritorije. ljubičastom bojom označene su deonice železničke mreže u Bosni i Hercegovini koje spadaju u Federaciju Bosne i Hercegovine. sa železničkim saobraćajem pogranične oblasti obe države bi ekonomski prosperirale.Doboj –Bosanski Šamac – Vinkovci (saobraćajni čvor u Hrvatskoj na relaciji Zagreb-Beograd) – deo Koridor Vc koji vodi od Budimpešte do luke Ploče. Mogućnost pojedinačnih zemalja da privuku strane investitore umnogome zavisi od njihovog položaja u odnosu na širi region u kome se te države nalaze i mogućnosti uspostavljanja efikasne regionalne saradnje. a ako se tome priključe i činjenice o spoljnotrgovinskoj saradnji. Železnička mreža BiH je pod upravom dveju kompanija: “Željeznica Federacije BiH” i „Železnica Republike Srpske”. a plavom bojom su označene deonice kojim upravlja poduzeće „Željeznica Republike Srpske”. već i sva tržišta koja se oslanjaju na njih.Đ. obe zemlje. Zemlje Balkan definitivno mogu ubrzati svoj ekonomski oporavak i razvoja kroz transgraničnu saradnju.  Bosanski Novi – Bihać – Prijedor . Kroz saobraćajnu politiku Evropske Unije o uspostavljanju mreže pan-evrospkih saobraćajnivca. U cilju ubrzavanja ekonomske saradnje svakako se pažnja mora posvetiti i izgradnji infrastrukture koja takođe mora biti integrisana u regionu. a posebno železnice. ali istovremeno i osovinu ukupnog razvoja i sigurnosti na datim područijima. na svom putu u procesu stabilizacije i pridruživanja EU imaju šansu da znatno unaprede. Dvostrukom linijom su označene deonice sa prugama sa dva koloseka. Manić  Zenica (čeličana)  Lukavac (koks. hemijska industrija) Za sve ove moguće trgovinske odnose veoma važan momenat je razvoj saobraćajne infrastrukture. Srbije i BiH. Trenutno su i Srbija i BiH na granicama EU. Zbog toga se kao mogućnost buduće pogranične saradnje dve države. koji su u dva pravca spajali pomenute zemlje. Nakon ratnih dešavanja na prostorima bivše SFRJ i uspostavljanja mira. U prošlosti su postojali izgrađeni železnički koridori između dveju država. Srbija i BiH. ističe rad na modernizaciji i izgradnji železničkih koridora. Svaka od ovih kompanija u pravlja onim delom železničkih koridora koji prolaze kroz njenu teritoriju. a jednostruka linija prikazuje pruge sa jednim kolosekom.Banja Luka – Doboj – Tuzla – Zvornik – i dalje u Srbiju – paraleleni pružni pravac Koridoru X. modernizuju i izgrade saobraćajnu infrastrukturu na svojoj teritoriji. ponovo je pokrenuta ideja oko uspostavljanja železničkog saobraćajua između dve države. Na karti 3.Komlenović. čime bi se povezale ne samo ove dve zemlje.

(2005). 12.cemt.www. Transgranična saradnja je nešto što EU posebno podržava i pomaže. EUROVISION.geocities. januara 1992.org 25 . Nikolić. Agence Francaise de Development. a ovakvo saobraćajno povezivanje svakako bi pozitivno uticalo na ukupni privredni razvoj obe zemlje. (1980): Istorija železnice Srbije. Group of authors (2002). 6. Beograd. 4. 11.com Internet-stranice Željeznice Republike Srpske . ZJŽ.int Internet-stranice Ministarstva za saobraćaj i komunikacije Federacije Bosne i Hercegovine – www. 2.www. Crne Gore i Kosova. 9.komorabih. 14.bhzjk. Beograd. PAN-EUROSTAR – Pan-European Transport Corridors and Area Status Report. S. SWOT analiza željezničkog sektora republike Bosne i Hercegovine .stabilitypact. J. 8.com Internet-stranice Privredne komore Bosne i Hercegovine www.vladars. Literatura: 1.net Internet-stranice Javne željezničke korporacije Bosne i Hercegovine www. beograd. 17.geocities.europa. br. Group of authors. 1680. European Comissinon TINA-VIENA. Grupa autora. 10. (2000): Od prekida do uspostavljanja saobraćaja. a BiH sa Srbijom ima šanmsu da propjekat izgradnje i modernizacije postojećih železničkih koridora upravo „provuče“ kao transgranične projekte saradnje. Kostadinović.www. 7. Gropu of authors.www. 15. Trasnsport Infrastructure Regional Study (TIRS).ba Internet-stranice Vlade Republike Srpske . Brno.gov. Zavod za novinsko-izdavačku i propagandnu delatnost JŽ. HB-Verkehrsconsult GmbH i VTT Technical Research Centre of Finland.Transport Strategies. Otvaranje železničke veze Sarajevo – Beograd predstavlja jedan od evropskh ciljeva. Louis Bergera SA.eu. Final Report. Železničke novine. stvarajući na taj način čvršće ekonomsko povezivanje tog prostora na putu ka EU. Vojvodine.org Intrent-stranica Evropske ministarske konferencije za saobraćaj www.fmpik. Viena.Projekat izgradnje kapaciteta u oblasti željezničkog saobraćaja u Bosni i Hercegovini.com Internet-stranice Pakta stabilnosti JI Evrope . Internet: Internet-stranice Evropske unije . Hamburg-Espoo. od 22. To je početak uspostavljanja čvršćih veza i odnosa. (2004). P. 5. 3.Transgranična saradnja kao faktor regionalnog razvoja – primer železničkog saobraćaja između Srbije i Bosne i Hercegovine pokušava kroz niz infrastrukturnih projekata u zemljama potrencijalnim kandidatima za ulazak u EU omogući pristup fondovima EU kojima bi se date zemlje infrastrukturno povezale i uspostavli određeni vid ekonoske saradnje. a pogranične oblasti i izgradnja saobraćajnica u njima mogu u tom smislu postati posebno važne. Kovačević. 16.com Internet-stranice Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine www. 13. (2002).

Sabahudin Smajić. sc. kulturno . Key words: municipality Srebrenica. sc. Salih Kulenović. etnografski sadržaji.Zbornik radova PMF 4 i 5. touristical motives. Ključne riječi: općina Srebrenica.historijske znamenitosti. 27 – 42 (2007-2008) Originalni naučni rad KULTURNO-HISTORIJSKE ZNAMENITOSTI I ETNOGRAFSKI SADRŽAJI NA PODRUČJU OPĆINE SREBRENICA KAO TURISTIČKI MOTIVI CULTURALLY-HISTORIC SIGHTS AND ETHNOGRAPHIC CONTENTS IN THE AREA OF SREBRENICA MUNICIPALITY AS A TOURISTICAL MOTIVES Dr. viši asistent. ethnographic contents. culturally-historic sights. Mr. razvoj. Mr. turizam. Alma Kadušić. Zbog toga je u Srebrenici i njenoj okolini prisutno bogato kulturno-historijsko naslijeđe koje se u ovom radu zajedno sa etnografskim sadržajima prezentira. Because of that is in Srebrenica and its surroundings present wealthy culturally-historic heritage which is presented in this paper together with ethnographic contents and for the purpose of development of tourism in this municipality. sc. a u cilju razvoja turizma u ovoj opštini. . redovni profesor. viši asistent. Mr. viši asistent.sc.Fadila Kudumović. sc. tourism. Mr. viši asistent. turistički motivi. On this area through the long period of time have settled different nations and their cultures which significantly influenced on anthropological development of this area. Na ovom području kroz dug vremenski period smjenjivali su se različiti narodi i njihove kulture koje su značajno uticale na antropogeografski razvoj ovog prostora. Semir Ahmetbegović. Prirodno . Univerzitet u Tuzli Sažetak Povoljni prirodno-geografski uvjeti općine Srebrenica i bogata nalazišta olova i cinka bili su presudan faktor za stalnu naseljenost na ovim prostorima još od prahistorije. Summary Suitable physical-geographic conditions of Srebrenica municipality and wealthy sites of lead and zinc have been the crucial factor for constant population density in this area since prehistory.matematički fakultet.

A. Naselja se podižu pored prvobitnih vojnih logora ili pored rudnika. selo Podravno. slučajnih nalaza i iskopavanja može se konstatovati da je područje Srebrenice i okoline oduvijek bilo interesantno za naseljavanje o čemu svjedoče ostaci materijalne kulture iz prahistorije. odnosno bogatstvo kulturno-historijskih resursa. stećci (srednjovjekovni nadgrobnici pripadnika bosanske crkve). a obuhvataju motive različitih svojstava i vremena u kojima su nastali. Kadušić. U vezi s ovim u radu se razmatraju arheološka nalazišta. njihova ljepota i znamenitost. Nalazi u grobovima sa navedenih lokaliteta (nakit. srednjovjekovni gradovi. Kudumović Uvod Na prostoru opštine Srebrenica koji zahvata površinu od 533 km2 postoje brojni antropogeni motivi koji mogu da zadovolje kulturne potrebe turističkih kretanja. građevine sakralne arhitekture. F. keramičke posude i drugi predmeti) pružaju materijalne dokaze života u ovom kraju tokom bronzanog i željeznog doba. antike. oružje. Rimljani u ove krajeve donose niz novina. S. Smajić. S.S. Nekropola je datovana u bronzano ili željezno doba. Na većinu turista koji žele zadovoljiti svoje kulturne potrebe pri odabiru destinacije i planiranju svog turističkog putovanja veliki uticaj ima bogatstvo kulturnohistorijskog naslijeđa. Početkom trećeg vijeka Domavia je dobila status municipium-a (grad sa 28 . Domavia je u to vrijeme imala status vicus-a (manje naselje). Također. urbane cjeline iz ranijih perioda. Antičko naselje je ležalo između Saskog potoka i Majdanske rijeke. Novoosvojene teritorije Rimljani su podijelili na provincije. Uglavnom se radi o kulturno-historijskim znamenitostima i etnografskim sadržajima koji su dobra osnova za razvoj turizma u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Područje današnje Bosne i Hercegovine pripadalo je dvjema provincijama: Dalmaciji i Panoniji. Na tom lokalitetu egzistiralo je rimsko rudarsko naselje i metalurški centar. osmanskog i austrougarskog perioda a) Prahistorijski period Arheološka nalazišta iz prahistorijskog perioda do sada su utvrđena na lokalitetu Crvena Njiva. srednjeg vijeka. Eksploataciju rude na ovom području vjerovatno su započeli Iliri u prvom i drugom vijeku nove ere. a radi se o prahistorijskoj nekropoli uz čije kamene tumule se nalazi i sedam stećaka. b) Antički period Krajem trećeg i u drugom vijeku prije nove ere veći dio teritorija bivše Jugoslavije bio je pod vlašću Rimljana. Domavia se nalazila na mjestu kod današnjeg sela Gradina kod Sasa. Jedna od njih je i osnivanje gradova po italskim uzorima. u radu se razmatraju i etnografski sadržaji koji mogu biti u funkciji razvoja turizma u ovom kraju. S obzirom da na prostoru opštine Srebrenice i njene okoline postoji kontinuitet življenja još od prahistorije ovom prilikom prezentirat ćemo kulturnohistorijske spomenike koji su ovdje brojni i raznovrsni. Ahmetbegović. Osim ovog lokaliteta prahistorijski tumulus iz bronzanog ili željeznog doba čiji je prečnik osnove oko 20 m pronađen je na lokalitetu Humka u selu Liješće. Kulenović. Jedno od takvih naselja bilo je Domavia u rudarskom basenu Argentaria. 1. Kulturno-historijski spomenici kao turistički motivi Na osnovu dosadašnjih arheoloških rekognosciranja. Takođe u ovom naselju je na lokalitetu Vaganj pronađen veći tumulus od prethodnog prečnika 25 m i visine cca 4 m. Domavia je bila jedan od najvažnijih rudarskih centara na Balkanu.

Podignuti žrtvenici su posvećeni rimskoj Trijadi (Jupiteru. Prema prof. i 79. Iz Skelana potiče veliki broj rimskih nalaza od kojih poseban značaj imaju natpisi iz kojih se može dosta saznati o razvoju ovog grada. a sredinom tog vijeka dobila je viši rang samoupravnosti. U municipiju se podižu počasne baze carevima (Antonius Pius. forum (trg). Asklepiju i Higiji. E. Imamoviću vjerovatno je to bilo između 69. tribunal (sudnica) i macellum (tržnica). godine u vrijeme cara Vespazijana. Ostatak rimske statue (Gradina – Domavia) Sl. nalazi keramike. Karakala). a otkrivene su i dvije starokršćanske bazilike. dr. Najznačajnije građevine u Domaviji bile su: curia (gradska vijećnica). blaneum publicum (gradsko kupatilo). te postaje colonia. 3. Severus. Marsu. podni mozaici. a jedan grčkim kultovima. Malvesatium-a i dr. Na širokom prostoru uz Drinu pronađeni su ostaci građevina. U trećem vijeku nove ere Domavia postaje administrativno-upravni rudarski centar za rimske provincije Dalmaciju i Panoniju. a nazvan je tako po dinastiji careva u čije vrijeme je stekao status municipium-a odnosno grada sa autonomnom upravom. te Silvani. stanovnicima municipium-a. U to vrijeme ona je bila najveće gradsko naselje na području Bosne i Hercegovine. gradskim službama. Septimius. Liberu i Mitrasu. 1. Sl. Tlocrt gradske vijećnice (Gradina – Domavia) U srednjem Podrinju najstarije rimsko naselje nalazilo se u Skelanima čije je puno ime "Flavijevski grad Malvesiatium". Minervi i Junoni). stakla i novca.Kulturno-historijske znamenitosti i etnografski sadržaji na području općine Srebrenica kao turistički motivi autonomnom upravom). Na gornjoj terasi Drine uzvodno u dužini od jednog kilometra 29 . Ulomci ukrasne arhitekture iz Skelana Sl. 2.

S. Kada je Domavia postala samostalna gradska općina pripao joj je znatan dio općinskog teritorija Skelana odnosno Malvesatiuma. Konjević Polju (Bratunac). otkrivena je ranohrišćanska bazilika i u Staroglavicama. Karauli (Rudine)Koštanovci.). Kulenović.Minervi. lokalitet Mramorje (Potočari). Bronzani kip krilatog Genija (Gradina –Domavia) Sl.).S. Od Grčkih kultova iz tog doba pronađeni su spomenici kultne zajednice Asklepije . Mataruzima-Osatica (3 st. na lokalitetu Zukića Strana-Zagaj osim ostataka rimske zgrade pronađena je i kasnoantička grobnica (3-6 st. Voljevici. Osim većih naselja iz rimskog perioda u srednjem Podrinju nalazilo se i dosta manjih naselja na sasvim maloj udaljenosti što upućuje na gustu naseljenost ovog kraja. Pored navedenih antičkih lokaliteta na području Srebrenice i okoline nalazi se dosta lokaliteta s nadgrobnim spomenicima odnosno rimskim nekropolama. Atisa i Iz doba kasne antike (peti i šesti vijek) na području Srebrenice osim one u Skelanima. sudnica (tribunal) i drugo. Srebrenoj Luci-Liješću (na ovom lokalitetu nalazi se rimsko naselje i grobnica. Takvi lokaliteti nalaze se u: Crvici (3 st. Na njivi zvanoj Rašće uz ostatke zidova i dijelova arhitektonskog ukrasa nađena su i tri nadgrobna spomenika s likom Atisa i figuralnim scenama i natpisom. Kudumović nalaze se ostaci rimskih Skelana gdje je pronađena velika količina građevinskog materijala kao i brojni spomenici iz tog doba i dr. Kadušić. Ždrijelu kod Voljevice i dr. hram kapitolijske trijade (Jupitera. Sl. Ostaci jednog od objekata otkriveni su na lokalitetu Rašće-Ljubina u Crvici. od građevina javnog karaktera bila je gradska vijećnica (curia). Crkvištu (Brezik). F. Jupiter -Junoni . Njihovi ostaci su otkriveni u Bratuncu.). te spomenici kultnih zajednica božanstava Jupiter .Junoni. Između prvog i četvrtog vijeka nove ere na području Srebrenice podizani su spomenici posvećeni samostalnim kultovima božanstava: Jupiteru. Bronzana ruka boga Sabazija (Gradina – Domavia) samostalnih kultova božanstava Sabazija. Segni. A. Minerve). Junone. Ahmetbegović. Marsu.Higija. Liberu. Podliješću (Bratunac). a datovano je od l-4 stoljeća). Tegarama. lokalitet Veliki Plato-GradinaSase (2-3 st. 30 .) u Zgunjevskom polju gdje je osim ostataka rimskog naselja pronađen i jedan žrtvenik posvećen Jupitru (3-4 st. Na području Srebrenice i njene okoline česti su i nalazi izoliranih objekata iz antičkog perioda kao na primjer vile rustike. u Skelanima (l-6 st. gospodarski objekti koji su predstavljali središte poljoprivrednih imanja.). Jupiter . Srebrenoj Luci. na Karauli kod Sikirića.Geniju. S. u Bratuncu. Crkvi Ružici kod Tegara. bazilika. Zagraju.). 4. Čadorištu-Gradina-Sase (2-3 st.).Marsu i Jupiter . Klotijevcu (3 st. Naselje je imalo sve urbane sadržaje što su ga činili standardnim rimskim gradom. a od orijentalnih kultova spomenici Mitre. Smajić. 5. U prvo vrijeme rimskim Skelanima je pripadalo i područje današnje Srebrenice s naseljem u Gradini (Domavia). Dijani i Pomoni. Rašću kod Srebrenice.). Loznici (Bratunac). u Kaludri kod Zalužja (Bratunac).

Osat i Trebotić. Zbog izuzetnog privrednog značaja tokom XV vijeka Srebrenica je bila poprište ratnih sukoba između bosanskih i ugarskih kraljeva. Stoga je njihova turistička vrijednost i atraktivnost dosta umanjena. Kao i svi razvijeniji gradovi toga vremena. Birač. a završeno je sredinom sedmog vijeka. 6. Kao podgrađe tvrđave Srebrenik. Grad Srebrenik u Srebrenici (Argentaria). srpskih despota i turskog sultana. i 15. Šubin. a vezan je za njemačke rudare Sase koji su u to vrijeme vodili rudarske poslove u većini mjesta srednjovjekovne Bosne i Srbije.Kulturno-historijske znamenitosti i etnografski sadržaji na području općine Srebrenica kao turistički motivi Inače. U to vrijeme srebro je uglavnom izvoženo preko Dubrovnika u Italiju. a dobro su očuvane obje kule. Đurđevac 31 . godine. c) Srednjovjekovni period Naseljavanje južnoslovenskih plemena na Balkansko poluostrvo počelo je u šestom. kao i grad Salenes sagrađeni su da bi se zaštitila prirodna bogatstva i naselja. Đurđevac. Ključevac (Kličevac). Srebrenik (Stari Grad) je srednjovjekovni grad smješten na planinskoj kosi koja se sa istočne strane stepenasto spušta prema glavnini naselja Srebrenice. Tehnika gradnje Starog grada je srednjovjekovna. na arheološkim lokalitetima od antičkih naselja gotovo da na terenu i nema ništa budući da je vrijeme učinilo svoje ili su otkriveni predmeti prenijeti u muzeje. a to su: Vratar. Srebrenica je u prvoj polovini XV vijeka doživjela snažan društveno-ekonomski razvoj. ali se zna da je služio u svrhu zaštite srebreničke varoši koja je u 14. Objekti su prilagođeni terenu na kome su situirani. Zauzima prostor od 100 X 20 m. vijeku bila najrazvijenije gradsko naselje u Bosni. O ranom srednjem vijeku na ovom području do sada imamo veoma malo podataka. Sl. Srebrenica je imala svoj gradski statut i kovnicu novca. Srednjovjekovni grad Srebrenik u Srebrenici Srednjovjekovni grad Klotjevac je smješten na strmoj stijeni iznad lijeve obale Drine jugoistočno od Srebrenice na udaljenosti od oko 13 km zračne linije. Na dvjema terasama nalaze se ostaci dviju tvrđava: u Donjem gradu dominira arhitektura iz turskog perioda koja je bolje očuvana u odnosu na Gornji ili Stari grad koji je u ruševnom stanju. Najveći i najpoznatiji srednjovjekovni gradovi na širem području Srebrenice bili su: Donji i Gornji Srebrenik. U pisanim izvorima ovaj grad se ne spominje često. grad u Olovu. Srebrenica se u istorijskim izvorima prvi put spominje 1352. U arealu grada zvanom Jatara očuvano je desetak stećaka. Procvat rudarstva u srebreničkom kraju bio je u XIV i XV vijeku. Zahvaljujući eksploataciji srebra i olova. Tu su živili brojni poslovni ljudi iz Dubrovnika (trgovci i zanatlije) koji su ovdje osnovali svoju stalnu koloniju. Osatgrad (Klotjevec). Od XI do XV vijeka šire područje Srebrenice ulazilo je u sastav nekoliko srednjovjekovnih župa.

rukom. figurama psa i drugih životinja. rukom. granama i drvećem. stubovima. Tu se nalaze ruševine tvrđave s kulama koje su u osnovi pravougaone. Smajić. Ukrašena su dva stećka i to jedan sanduk i jedan stub. Srednjovjekovni grad Kličevac se nalazi u ataru sela Sućeska jugozapadno od Srebrenice na udaljenosti od oko 6 km zračne linije. tau krstovima. a na padinama prema Drini ima ostatak i vanjskog bedema u dužini od oko 25 m. vijeka grad je imao i svoj upravni kotar koji se zvao Trebotići. muškim figurama. srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika izrađenih od kamena koji su po svome obliku i ornamentici veoma interesantni.S. U selu Gostilju koje se nalazi sjeverno od Srebrenice na udaljenosti od oko 3 km zračne linije na lokalitetu Osojnjača nalazi se nekropola sa 38 stećaka (3 ploče. U selu Bastahovine udaljenom 7 km zračne linije zapadno od Srebrenice na lokalitetu Sjedaljka nalazi se nekropola stećaka (35 sanduka. A. selu koje se nalazi zapadno od Srebrenice na udaljenosti oko 5 km zračne linije na jednom manjem brijegu pokraj Bejtića hana nalazi se nekropola sa 18 stećaka (8 sanduka i 10 sljemenjaka). S obzirom da ovi spomenici predstavljaju zanimljiv i dragocjen kulturno-umjetnički materijal. mačevima. spiralama. U Staroglavicama. Ruševine ovog srednjovjekovnog grada leže na oštrom kamenitom visu. 7 sljemenjaka i 6 stubova). Dosta nekropola je sa stećcima bez ukrasa ili sa po nekoliko ukrašenih. rozetama. Oni predstavljaju snažan izraz kulturnih i ekonomskih prilika iz vremena u kome su nastali. tordiranom vrpcom i jabukom. polumjesecom. Na istaknutom visu iznad lijeve obale Drine vidljivi su ostaci kvadratne kule i dvorišta (30 X 7 m) mjestimično visoki do 3 m. a sanduk je ukrašen polumjesecom. 32 . krugovima. Po obliku zastupljeni su stećci u vidu stubova. krstača. Jedan sanduk je ukrašen motivom polumjeseca. stablom. krstovima. a ima dosta i onih koji su ornamentisani geometrijskim motivima. Predstave u vidu muških figura i dva konjanika nalaze se na stećcima u Klotjevcu. a na stećcima na brdu Bojna u neposrednoj blizini Srebrenice su predstave u vidu ruke. Na području opštine Srebrenica postoji veliki broj nekropola stećaka. Kudumović (Gradina) je takođe srednjovjekovni grad na području Srebrenice koji je smješten iznad lijeve obale Drine na udaljenosti od oko 17 km zračne linije jugoistočno od Srebrenice. bordurama. konjanicima i dr. U selu Sućeska koje je od Srebrenice udaljeno 6 km zračne linije na jugozapadnu stranu na lokalitetu Mramorje nalazi se nekropola sa 52 stećka (31 sanduk. Grad se nalazi duboko u kanjonu rijeke Zeleni Jadar na kraškoj stijeni koju obavija rijeka. Šubin se nalazi jugoistočno od Srebrenice na udaljenosti od oko 8 km zračne linije. S. F. Uz ovu nekropolu se nalazi muslimansko mezarje s nišanima. Kulenović. Grad je imao trgovačko zanatsko podgrađe i upravni kotar. Na nekropoli stećaka u Kalimaniću su ukrasi u vidu mačeva. Dva stuba su s motivima figura čovjeka i mač. 17 sljemenjaka i 2 stuba). godine. sanduka. jabukama. 16 sanduka. S. Ispod grada nalazi se groblje s nekoliko stećaka. ploča. sljemenjaka. suncem. Ahmetbegović. Kadušić. mačem i s nekoliko ljudskih figura koje se samo naziru. polumjesecom i rozetom. ima razloga da se o njima saopšti barem ona najnužnija obavještenja koja mogu biti veoma interesantna za posjetioce. Na brdu Recelj na lokalitetu Borići oko 700 m sjeverozapadno od Bojne iznad grada Srebrenice nalaze se 4 stećka u obliku sanduka od kojih je jedan ukrašen sabljom. Sredinom 15. lukom i strijelom. Stub je ukrašen figurom psa. a u pisanim izvorima spominje se u turskim defterima iz 1468/69 i 1485. luka i strijele. Dva sanduka su ukrašena lukom i strijelom. 3 sljemenjaka i 18 stubova).

12. Sl. 11. 8.Loznica. Srebrenica Sl. Klotjevac. Jedan sljemenjak je ukrašen. Boljević. Srebrenica Sl. Srebrenica Sl. Boljević. Jedan stećak oblika sanduka ukrašen je krugom (motiv sunca). Srebrenica Sl. U selu Urisićima udaljenom 11 km zračne linije na jugoistočnu stranu od Srebrenice kod zaseoka Greben na jednom brežuljku nalazi se nekropola sa 70 stećaka (60 sanduka i l0 sljemenjaka). Vojna. Srebrenica Sl. Srebrenica Sl. Srebrenica Sl. Loznica. Kalimanić. Inače u Urisićima postoje tri lokaliteta stećaka sa oko 200 stećaka ukupno. Kalimanić.Kulturno-historijske znamenitosti i etnografski sadržaji na području općine Srebrenica kao turistički motivi U selu Pribićevac koje se nalazi jugoistočno od Srebrenice na udaljenosti oko 4km (zračna udaljenost) na lokalitetu Šarampovo nalazi se nekropola sa 23 stećka (16 sanduka i 7 sljemenjaka). 14. Srebrenica Sl. Klotjevac. Loznica. Loznica. Srebrenica Sl.15. 10. 17. Buča. 16. Jugozapadno od Srebrenice na oko 7 km zračne udaljenosti u selu Kutuzero nalazi se nekropola sa 23 stećka (18 sanduka i 5 sljemenjaka). a ukrasni motiv je ruka s mačem. U selu Podravno koje se nalazi na oko 7 km zračne udaljenosti jugozapadno od Srebrenice na lokalitetu Crvena njiva nalazi se nekropola sa l0 stećaka od kojih je jedan primjerak ukrašen motivima polumjeseca i rozete. Srebrenica 33 . 7. U blizini je aktivno muslimansko groblje.9. Boljević. 18. Srebrenica Sl. Srebrenica Sl. 13. Srebrenica Sl. 21. 19. 20. Srebrenica Sl. Brana. Jedan sanduk je ukrašen rozetom. Boljević. Srebrenica Sl.

jednim polju. 18 sanduka i 10 sljemenjaka) u Orahovici na brijegu u blizini kuća. četiri sljemenjaka i jedan stub). Bašča sa 4 ploče. 22." Na jednom oštećenom sanduku nalazi se drugi natpis od kojeg je samo preostala riječ "strojnik". na lokalitetu Zalisje blizu zaseoka Markovići. jednim sljemenjakom i 12 stubova). Ahmetbegović. 4 sljemenjaka i 2 stuba). u selu Knezovi na lokalitetu Borak nalazi se nekropola sa 20 stećaka u obliku sanduka. Nevolja je možda u tome što su mnoge od navedenih nekropola situirane izvan putnih pravaca i što je po mnogima obrasla šumska vegetacija. Međutim. S. jedan sljemenjak i jedan stub). Ukrašen je stub na čijim stranicama se nalaze motivi rozeta i štapa. Da bi se navedeni kulturno-historijski spomenici mogli koristiti u turističke svrhe bilo bi 34 . Kudumović U selu Ljeskovik koje se nalazi jugoistočno od Srebrenice na udaljenosti oko 11 km zračne linije na lokalitetu Mramorje na putu za Klotjevac nalazi se nekropola stećaka sa 3 sanduka i 15 sljemenjaka. u selu Lubnica nalazi se nekropola sa 27 stećaka. na brijegu pored puta za Lubničko brdo nalazi se nekropola sa 4 stećka (jedan sanduk ukrašen motivom "svastike" i 3 sljemenjaka koji su bez ukrasa). u selu Palež na lokalitetu Šljivova nalazi se l0 stećaka od kojih je 5 sanduka i 5 sljemenjaka. u Fojharu (lok. luk i mač. a na lokalitetu Vitez 6 stećaka. Ukrašena su dva sljemenjaka i jedan stub. pet sanduka. Nisu ukrašeni. Kulenović. a motivi su polumjesec. Iz prezentiranih podataka o nekropolama stećaka na području Srebrenice uočljivo je da je ovo područje veoma bogato ovim antropogenim motivima i svaki lokalitet je interesantan za posjetioce. Drugi lokalitet sa stećcima nalazi se na Igrištu sa 23 nadgrobnika (l0 sanduka i 3 sljemenjaka). u selu Poljaka na lokalitetu Kamenje nalazi se nekropola sa 44 stećka. a na lokalitetu Kosa nekropola sa 13 stećaka.S. Kadušić. a mnogi su i devastirani prilikom izvođenja građevinskih i drugih radova. oko 600 m sjeverno od ceste i rijeke. u selu Sulice na lokalitetu Kamenje nalazi se 21 stećak. Stećak u Zgunjanskom nalazi se nekropola sa 26 sanduka. S. Na perivoju i putu iznad sela Đurđevac u neposrednoj blizini istoimenog srednjovjekovnog grada nalazi se 6 stećaka (jedan sanduk. u Poznanovićima nekropola sa 40 stećaka. Na spomeniku u obliku stuba ima natpis koji govori o tome kako tu leži "krstjanin Ostoja. F. pokraj seoskog puta za Srebrenicu Sl. A. Jedan sljemenjak je ukrašen motivom rozete u dvostrukom kružnom vijencu. u selu Karačićima na lokalitetu Cura nalazi se nekropola sa 27 stećaka (21 sanduk. U blizini sela Trubar koje se nalazi jugoistočno od Srebrenice zračne udaljenosti od oko 19 km nalazi se nekropola sa 5 stećaka u obliku sljemenjaka. Osim navedenih lokaliteta sa ponekim ukrašenim nadgrobnikom postoje i lokaliteti sa stećcima koji nemaju nikakvih ukrasa kao što su naprimjer nekropole u Potočarima (lok. U selu Zgunja smještenom na lijevoj obali Drine udaljenom od Srebrenice oko 23km zračne linije na jugoistočnu stranu nalazi se nekropola sa 8 stećaka (jedna ploča. kod sela Zgunja sljemenjakom i 3 stuba. Gračić sa 7 sanduka. Smajić. rozeta.

Mujezinoviću spomenuti Hadži Skender je. Milačevići. Prema navedenom popisu Srebrenica je imala jedanaest naselja. U popisima iz XVI vijeka evidentirani su i zanati koji prate rudarsku djelatnost u Srebrenici. Prema podacima prikupljenim od strane stručnjaka koji su boravili u raznim periodima u drugoj polovini XX vijeka na području Srebrenice i Bratunca evidentirano je oko l00 nekropola sa 2000 stećaka. Handžić pretpostavlja da je ovdje na periferiji Srebrenice morala biti i pravoslavna crkva. pa tek onda planski i uz pomoć struke i stručnih institucija pristupiti njihovoj zaštiti. Sas. a to su: varoš Srebrenica. Gornji Suhoj. Prema opisu Evlije Čelebije Srebrenica je l660. Početkom turske uprave u našim bosanskohercegovačkim područjima nastaje period islamske umjetnosti. Ljubović. podignuta u XIV stoljeću. Marije. Tošino. jedan manji han. i Srdnje Biječevo. Dansku. 70 esnafskih dućana kao i jedno kupatilo (hamam). a u kotaru Srebrenica 3 217 kuća i 23 466 stanovnika. Pretpostavlja se da je Bijela džamija prvobitno bila dubrovačka crkva sv. U ovom popisu evidentiran je i jedan pop. a među mještanima bolje poznata kao Bijela džamija. Đinovina i Gostilj i dvije naseljene mezre: Donji i Gornji Kozlin. Nikole. Tada mnogi gradovi među kojima i Srebrenica poprimaju orijentalna obilježja. Od navedenog broja džamija Evlija Čelebija poimenično spominje jedino Bajezid Velijinu džamiju za koju kaže da je to glavna džamija rađena u starom stilu sa jednim minaretom i pokrivena ćeramidom. Prema popisu iz 1533. U drugoj polovini XX vijeka u gradu Srebrenici su bile četiri džamije među kojima je po svojoj arhitekturi bila najinteresantnija Hadži Skenderova džamija. a počinju se eksploatisati i ljekovite vode Crnog Gubera koje austrijske tvrtke razašilju u Ameriku. a i kasnije grade se džamije. a prije toga ponovo sagledati pravo stanje na terenu. godine ovdje je bio manji muslimanski džemat sa 36 kuća poreskih obveznika i jednom džamijom. U to vrijeme od industrijskih i javnih objekata izgrađena je tvornica okera. U nahiji je bilo ukupno 576 kuća poreskih obveznika i 96 mudžereda. dr. tri mekteba. ali bez zemljišnog posjeda. Srebrenica je 1533. A. turbeta i drugi sakralni objekti. godine predstavljala razvijenu rudarsku varoš sa 25 mahala i 223 kuće. Ovo bi trebalo odmah raditi zato što iz dana u dan nestaju ne samo pojedini primjerci već i čitave nekropole. 25 hrišćanskih mahala i crkvom sv. te s obzirom na tu činjenicu. d) Tursko-austrougarski period U prvoj polovini XVI vijeka Srebrenica je dobila status kasabe. U to vrijeme. sahat kule. pa su po njemu i džamija i mahala oko nje dobili ime Hadži Skender. bolnica. godine u gradu Srebrenici je bilo 264 kuće i 1219 stanovnika. izgradio munaru. Za vrijeme austrougarske uprave na području Srebrenice vrše se rudarska i geološka istraživanja. 35 . škola i zgrada Gubera. a od toga 81 muslimanska kuća sa 12 mudžereda. Prema M. šest mahala i šest džamija sa mihrabom. a to se moglo zaključiti po dijelovima lađe crkve kojoj je odsječeno svetište i preinačeno zapadno pročelje. Suha. Prema popisu stanovništva 1880. godine imala 800 prizemnih i na sprat tvrdo zidanih i lijepih kuća. zatim jednu tekiju. novi konak-uredska zgrada. Holandiju i Švedsku. vjerovatno. Koliko ih je danas treba vidjeti.Kulturno-historijske znamenitosti i etnografski sadržaji na području općine Srebrenica kao turistički motivi neophodno iste zaštititi. Do prve polovine XVII vijeka Srebrenica je u graditeljskom pogledu brzo napredovala. Bratovo. Mehmed Mujezinović smatra da se ova džamija nalazila u tvrđavi Srebrenik i da je bila podignuta za potrebe vojske kao i to da je ona najstarija džamija u Srebrenici.

na osnovu pismenog obavještenja koje je Vuk dobio 1860. Njega je zanimala narodna tradicija o nastanku imena ovih predjela. Kudumović Godine 1911. ali i nedovoljno istraženo. sedam pekara. U prošlosti stočarstvo je predstavljalo važnu granu privređivanja. kruške i orasi. Kadušić. Etnološki sadržaji kao turistički motivi U etnološkom pogledu područje Srebrenice je veoma interesantno. Prema V. M. Uzgajali su se konji. podudaraju se sa njihovim zapažanjima o materijalnoj kulturi ovog kraja (tip nošnje. Tako. Na osnovu narodnih kazivanja oni su utvrdili da Osat sjeverozapadno od Drine dopire do sela Brežana kao središnje tačke i sela Ljeskovika i Tegara kao krilnih tačaka. S. U to vrijeme. stočarstvo i voćarstvo. goveda. stočarstvo i drugo). godine kao OZACH koji je u srednjem vijeku bio u vlastelinskom posjedu porodice Kovačević. osam fijakerista. Draškić i N. kuće. Od ratarskih kultura ovdje se najviše uzgajaju kukuruz i pšenica. zemljoradničke sprave. 2.S. a od njih se spravlja i pekmez. F. pet češljara vune. ralom. u kojima žive Bošnjaci i Srbi. saobraćajna sredstva. drvenim plugom. Šezdesetih godina 19-tog vijeka evidentna su brojna etnička kretanja na području Osata i Ludmera. Tu se povećao priliv muslimanskog stanovništva iz Srbije. Karačića brda. Ljeskovika i Klotijevca. dali su osobit pečat cjelokupnom narodnom životu i kulturi ovoga kraja. Pekmez 36 . Osat je obuhvatao 46. Kulenović. ovce i koze. pet mesara. Lubničkog brda. Brežana. 23 gostionice. jedan trgovac kožom. Ahmetbegović. dva trgovca špecerajske robe. Od voća najzastupljenije su šljive. u gradu Srebrenici je bilo 55 trgovaca mješovitom robom. Tradicionalna obrada zemlje obavljana je stočnom zapregom. Najveći dio današnjeg područja srebreničke opštine zahvataju geografske i predjelne cjeline Osata i Ludmera. a u manjim količinama zob. Pavković su utvrdili da se u narodu postepeno gubi pojam Osata kao geografske i predjelne cjeline. A. Šljive su se sušile u "pušnicama' ("mišanama"). Vršidba se obavljala na guvnu. Skariću. 23. a Ludmer 19 naseljenih mjesta. Sl. raž i ječam. Tor za ovce na Igrišniku Ekstenzivno ratarstvo. gruba granica na sjeverozapadu kreće se linijom od Tegara preko Moćevića. zatim. S. Smajić. kao osnov privređivanja. Šubina. poljoprivreda. a vršilo se konjima. Osat i Ludmer su odavno bili predmet interesovanja naših istoričara i etnologa. 9 opančara i 23 kafedžije. Za Osat i Ludmer se interesovao i Vuk Karadžić. koja su naselja pripadala Osatu a koja Ludmeru i kakav je bio konfesionalni sastav stanovništva. jabuke. drljačom i motikom. što je uslovilo i porast broja naselja sa muslimanskim stanovništvom. godine od učitelja Vasilija Stefanovića iz Bajine Bašte. koje su utvrdili ovi autori. Osat se prvi put spominje u ugovoru između Sigismunda i Stevana Visokog 1426. dok se ugao Drine na istoku sasvim logično podrazumijeva. Granice Osata.

konoplje) spadala je u djelokrug ženskog rada. šindre. 37 . bakračem i osnovnim priborom koji ide uz otvoreno ognjište. Ovaj kraj je poznat po majstorima dunđerima koji su gradili kuće širom bivše Jugoslavije. dvokolice i saonice. a ima ih i sa jednim "šarafom" i sa jednim "ovnom". društvenim i tehničkim uslovima. a istovremeno u udubljenju u zidu "kuće" zvanom "hatula". U većim porodičnim zadrugama posteljina. društveno . Koš za kukuruz. U ovom kraju posebno je zanimljiva drvena sprava za cijeđenje jabuka.istorijskih. lana. 26.Kulturno-historijske znamenitosti i etnografski sadržaji na području općine Srebrenica kao turistički motivi se spravlja i od jabukovog soka ("šira". bešika i drugo držali su se u pomoćnim stambenim zgradama. zemljano i metalno posuđe. pušnicu za voće. zatim dvodjelne kuće na podrum. sanduci za rublje. 25. Pominje ih i Vuk Karadžić. Kuće su uglavnom sa četvoroslivnim krovovima. Skoro svako seosko domaćinstvo imalo je hudžeru. s. hambar. koš za kukuruz. Sl. Od starinskih saobraćajnih sredstava upotrebljavale su se "frndulje'' (drvena volovska kola). a pokrov je bio od različitih materijala: paprati. Toplica Sl. Za prevoz i transport dobara služio je osamaren konj i zaprežna stoka. koja ima dva "šarafa" i dva "ovna". se redalo drveno. a njene evolutivne i oblikovne karakteristike su usklađene sa prirodnim. kamenih ploča. štalu i košaru. Predmeti kućnog inventara su bili uglavnom jednostavnih oblika i grube izrade. a u ovisnosti od ekonomskih mogućnosti i višedjelne kuće. Tradicionalna prerada tekstilnih sirovina (vune. Gospodarski objekti su bili sastavni dio seoskih domaćinstava. Starija osećanska kuća iz 70-tih godina XIX. Starinska seoska kuća je odraz kulturno ."Frndulje".ekonomskih i tehničkih prilika. Donje Žedanjsko Enterijeri tradicionalnih seoskih kuća u ovom kraju sastojali su se uglavnom od "kuće" sa polukružnim ognjištem. 24. drvena volovska kola Sl. verigama. crijepa "kopitara" i drugog. U drugoj polovini XIX i početkom XX vijeka u ovom području su se gradile dvodjelne "šeperuše". "sita"). Ona predstavlja dragocjen dokumenat o stvaralačkoj sposobnosti naroda.

M. gaće i marame (bošče) izrađivane su od kudeljnog i lanenog beza. a u njihovim spiralnim tehnikama ukrašavanja izvukao istovjetnost sa spiralnim ornamentima na stećcima u Bosni. Karanović ih je svrstao u poseban tip zubuna. 28. U muškoj srpskoj nošnji od vunenih dijelova nosile su se crne čarape. sahan posuđe i drugo. leđen. ćilima. serdžadu. tkanica. zatim sprave za predenje i namotavanje prediva. F. Sl. Smajić. Dervišagića kuća u Srebrenici. selo Osatica Sl. Prerada lana i konoplja obavljala se pomoću stupe. ćilimi i platno odnosno bez od koje su se šili odjevni predmeti kako za ženske tako i za muške nošnje. gunjić i gunj. odjeća koja se nosila u seoskom području ovoga kraja pripada istočnobosanskom tipu nošnji. Kudumović Tkanje platna. mangalu. U ženskoj srpskoj nošnji odjevni predmeti su: zubun. Na osnovu toga. Tradicionalne gradske kuće u Srebrenici bile su veoma interesantne kako po svojim oblikovnim karakteristikama tako i po svom enterijeru. đugum. U siromašnijim kućama umjesto bakarnog u upotrebi je bilo "zemljano" i "drveno" posuđe. tkanica. čaršafa i pokrivača obavljala se na tkalačkom stanu. ponjava. gunjić. Po osnovnim obilježjima. A. Sobe bosanskih kuća u Srebrenici s kraja 19-tog i početkom 20-tog vijeka imale su karakterističan inventar: sećiju s jastucima. Karanović pretpostavljaju da je osatsko stanovništvo starosjedilačko. S. šalvare i bijele čarape. Dio enterijera „kuće“. Grđić i M. ćilim. Na horizontalnom stanu tkale su se ponjave. pelengaće i tozluci. Kulenović. Osatski zubuni su po nekim svojim elementima izuzetni. 27. Ahmetbegović. S. ibrik.S. Fabrički proizvodi koristili su se veoma malo. Kadušić. a u bošnjačkoj nošnji gunj "sarajac'. kao i na osnovu karakteristične kape "roge" L. sukna. Ženske i muške košulje. gunj. sagrađena u drugoj polovini XIX vijeka 38 .

Kulturno-historijske znamenitosti i etnografski sadržaji na području općine Srebrenica kao turistički motivi Zaključak Iz navedenih razmatranja o kulturno-historijskim spomenicima i etnografskim sadržajima na području opštine Srebrenica uočljivo je da je turistička atraktivnost prezentiranih motiva neujednačena i da se među njima nalaze mnogi koju imaju veliku vrijednost i turistički značaj. godine pri Centru za kulturu. Izvanredna kulturna baština na području Srebrenice trebalo bi da privlači sve veću pažnju kako domaćih tako i stranih turista. Ovdje je 1987. kulturnim i i ekonomskim značajem izazivaju Napomenimo i to da turistička atraktivnost antropogenih motiva na ovom području zavisi prije svega od njihove sopstvene vrijednosti. pa bi je zbog toga trebalo intenzivno proučavati kada je riječ o njenoj potpunoj valorizaciji u turizmu. Conclusion From mentioned examinations about culturally . nažalost. Iz svega izloženog nameće se zaključak da Srebrenice brojni i raznovrsni i da obuhvataju materijalne i duhovne sfere ljudskog života. cultural and artistic values. ali se zato uklapaju u predione cjeline. su antropogeni motivi na području mnogobrojne pojave i objekte iz Svojim istorijskim. tako i duhovnu kulturu srebreničkog kraja i sve to staviti u funkciju razvoja turističke privrede. stepena afirmacije u zemlji i inostranstvu kao i od lokacije ovakvih motiva u odnosu na važnije pravce turističkih kretanja. umjetničkim vrijednostima. From all interpreted intrudes the conclusion that the anthropogenic motives in area of Srebrenica are numerous and various and they include numerous appearances and objects from material and spiritual spheres of human life. informing and education of Srebrenica formed in 1987 museum collection with constant museum postulation under the name "Archeologically ethnographic review of Srebrenica with its surroundings" but unfortunately the same collection was destroyed during the war from 1992 to 1995.historic monuments and ethnographic contents in the area of Srebrenica municipality it is visible that touristical attractiveness of presented motives is unequal and between them is many which have great value and touristical significance. Also there are those motives which can’t be treated as independent motives but can be fitted in landscapes. Isto tako treba cjelovito istražiti kako materijalnu. ista u toku rata 1992-1995. 39 . From institution in the field of culture a special significance for tourism in Srebrenica should have the museum postulation. uništena. Centre for culture. muzejska zbirka ili zavičajni muzej i na tome bi trebalo što prije poraditi. ali je. društveno-političkim interes turista. a postoje i oni koji se ne mogu tretirati kao samostalni motivi. social-political and economic importance they cause interest of tourists. informisanje i obrazovanje formirana Muzejska zbirka sa stalnom muzejskom postavkom pod nazivom "Arheološko-etnografski-prikaz Srebrenice sa okolinom". With its historic. museum collection or native museum and should be worked on that as soon as possible. Od ustanova u oblasti kulture poseban značaj za turizam u Srebrenici trebalo bi da ima muzejska postavka.

Inž.Nikola Pavković. Muzej istočne Bosne.. 14. Sarajevo. Muzej istočne Bosne.. Dragan Srejović. affirmation degrees in the country and the foreign countries and location of these motives in relation to more important directions of tourist movements. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne. 8. 151-177.. Narodna nošnja iz Osata. Stećci. str. Djela. Dr. 1963. Šaban Hodžić. Enver Imamović. Sarajevo. Because of that it is necessary to study cultural heritage intensively when is about its complete valorisation in tourism. Tuzla. Dr. Adem Handžić. Ahmetbegović. "Veselin Masleša". IV. Sarajevo. "Svjetlost". Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne. Tuzla 1965.. str. 5. 1977. str. 1965. knj. 40 . A. knj. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne. 1960. 7. Kadušić. knj. 13. Tuzla i njena okolina u XVI vijeku. Članci i građa za kulturnu historiju istočne Bosne. Tuzla. I. Sarajevo. S. 1958. Adressenjahrbuch Fur die Gesamte Volksvvirtschaft Bosniens und der Hercegovina. An extraordinary cultural heritage in area of Srebrenica should attract bigger attention of domestic and foreign tourists. Dr. 1971.. Zavičajni muzej u Tuzli. Tuzla.Dragoslav Srejović. 3-31. F. Članci i građa za kulturnu historiju istočne Bosne. 1965. Sarajevo. 1880. Mehmed Ramović. 10. str. Naučno društvo NR Bosne i Hercegovine. knj. VI.S. Also it is necessary to completely investigate material the same as spiritual culture of Srebrenica area and put all that in the function of development of tourism. 17. Tuzla. Vidosava Nikolić. 4. Novi rezultati ispitivanja rimske nekropole u Sasama. 1900. II. 1957. 16. Tuzla. Obim rudarske djelatnosti u srebreničkom kraju tokom rimskog doba i srednjeg vijeka. Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni. IV. Zorislava Čulić. Štatistika miesta i pučanstva Bosne i Hercegovine. Sarajevo. 13. Smajić. 6. Kudumović We should also mention that touristical attractiveness of anthropogenic motives in this area depends from its intrinsic values. Milica Baum . Ukrasni motivi na stećcima. knj. S. 33-41. Kulenović. Jedno interesovanje Vuka Karadžića za istočnu Bosnu. Narodne nošnje u Bosni i Hercegovini. 145-150. Ulomci rimske arhitekture u Bratuncu. Zemaljski muzej u Sarajevu. Đuro Basler. Sarajevo. Henrik Renner. 11. 67 i dalje. 12. 1976. 1975. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne.. Marian Wenzel. Milica Kosorić. Tuzla. Herceg Bosnom uzduž i poprijeko. Šefik Bešlagić. Izdavačko preduzeće "Veselin Masleša". Odjeljenje istorijsko-filoloških nauka. 1960. knj. Desanka Kovačević. XVIII. Tuzla. Miroslav Draškić . Ispitivanje rimske nekropole u Sasama 1961-1962. knj. 1961. 2. etnički i hronološki problemi ilirskih nekropola Podrinja. knj. VI. Migracije muslimanskog stanovništva iz Srbije u sjeveroistočnu Bosnu između 1788-1862. 3. 1911. Mitrovica. Kulturni. Izvori i literatura: 1. 9. Antički kultni i votivni spomenici na području Bosne i Hercegovine. str. 15.. 1965. Sarajevo.

Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne. Boško Milovanović. Tuzla. 1980.. BOSNIA ARS. XIV. 17. Salih Kulenović. Srebrenica. Srebrenica i okolica u rimsko doba. Mr. Kasna antika na tlu Bosne i Hercegovine u svjetlu arheološke i historijske građe. Dr. Članci i građa. str. Mehmed Mujezinović. 41 . 1981. Salih Kulenović. 21. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine. Univerzitet u Tuzli. (doktorska disertacija). Tuzla. str. Muzej istočne Bosne Tuzla. Srebrenica. 2002. broj 27. 1967. 1977. Tuzla.. ANU BiH. Slučajni arheološki nalazi s područja Domavije. Sarajevo. Zbornik radova sa ekonomskog seminara o razvoju turizma u sjeveroistočnoj Bosni. Etnologija sjeveroistočne Bosne. Ivo Bojanovski. II. 41-52. XIII. Mr. 41-53. IP "Veselin Masleša". 22. 24. knj. Članci i građa za kulturnu historiju istočne Bosne. 1972. 23. 25. Bego Omerčević. knj. članci). Srebreničke novine. Isti. 137-153. Centar za kulturu. Tuzla. Sar. 27. Tuzla. Arheološko-etnografski prikaz Srebrenice sa okolinom. studije. Kulturno-historijske znamenitosti Tuzlanskog kantona kao osnova za razvoj turizma. 20. Zaštitno iskopavanje na nekropoli sa stećcima”Rimsko groblje” u selu Loznica.. Članci i građa.. Tuzla. str. II.. Dr. knj. 1995. 26. 1980. 19. maj 2005. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne. knj.Kulturno-historijske znamenitosti i etnografski sadržaji na području općine Srebrenica kao turistički motivi 18. Siniša Perić.. Severiana Bosnensia.. str. Muzej istočne Bosne. Godišnjak Centra za balkanološka istraživanja. Arheološko-epigrafske bilješke s Drine. 1982. Enver Imamović. Istočna i centralna Bosna. Salih Kulenović . Filozofski fakultet. knj. Isti. Tuzla.. Dr.Besim Ibrišević. Strategija ekonomskog razvoja turizma u sjeveroistočnoj Bosni. Tuzla. Muzejska zbirka. informisanje i obrazovanje Srebrenica. mart 1987. 2005. 37-52. (rasprave. str. Naselja u okolini Srebrenice-Osat i Ludmer. 7-36. str. Isti. 139-149. VII. str. Prilozi za topografiju rimskih i predrimskih komunikacija i naselja u rimskoj provinciji Dalmaciji.. knj.

A. Kudumović Prilog br. Ahmetbegović. Kadušić. Kulenović. S. Smajić. S.S. 1 42 . F.

DYNAMICS AND STRUCTURE OF INVESTMENTS ON THE TERRITORY OF KALESIJA MUNICIPALITY IN THE PERIOD FROM 1970 TO 2005 Mr. BiH). define directions and trends for future economic development of a certain territory. godine na području općine Kalesija realizovana su realativno značajna investiciona ulaganja u privredne i vanprivredne djelatnosti. In the period from 1970 to 1990. economic and non-economic activities. do 1990. donation. općina Kalesija Abstract The scope. Univerzitet u Tuzli Sažetak Obim. neizbježnim se nameću sljedeća pitanja: Koliko je ukupno uloženo sredstava u privredu i vanprivredne djelatnosti? Kakav je intenzitet i dinamika investicija u privredi u odnosu na uže i šire regionalno okruženje (Kanton. Pri osvjetljavanju osnovnih karakteristika investicione aktivnosti u navedenom periodu. While discussing the basic characteristics of investments in the aforesaid period there are some questions which are inevitably posed. Investments. They are the following. on the territory of Kalesija municipality there were significant investments into economic and non-economic activities.Zbornik radova PMF 4 i 5. BiH)? Kakva je namjenska i tehnička struktura investicija? Šta pokazuje odnos efekata (ostvarena zaposlenost i prirast društvenog proizvoda) i investicija? Ključne riječi: Investicije. Region. 43 – 50 (2007-2008) Originalni naučni rad OBIM. DINAMIKA I STRUKTURA INVESTICIJA NA PODRUČJU OPĆINE KALESIJA U PERIODU OD 1970. dynamics and structure of investments on a particular territory reflect the existing level of development of that territory. dinamika i struktura investicija u nekom području odražavaju postojeći nivo razvijenosti datog područja. Dževad Mešanović. privredne i vanprivredne djelatnosti. Investicije u velikoj mjeri određuju pravce i tred budućeg ekonomskog razvoja određenog prostora. donacije. Prirodno-matematički fakultet. GODINE SCOPE. U periodu od 1970. What is the total amount of investments into the economic and non-economic activities? What are the intensity and dynamics of investments into economy when compared to immediate and wider regional surrounding (Canton. viši asistent. DO 2005. sc. Regija. What is the purpose and technical structure of investments? What does the ratio of effects (achieved employment and the increase in domestic product) to investments show? Key words: Investments. to a large extent. Kalesija Municipality .

1973. dinamika i struktura investicija u periodu od 1970.270 DEM. Sarajevo 1 2 Statistički bilten "Investicije". – 5. do 1975. Lukavac. Tuzlanski kanton se nalazi u Federaciji BiH i čini ga 13 općina: Tuzla. UKUPNO: Ukupno investirano Milion DM % 8. Tuzla.69. – 4. godine (ukupno realizovano 71. 1983.31. DEM ili 47. Šekovići. do 1986. 1979. 1985.97 mil. 2 (tabela 1) Tabela 1: Kalesija u investicijama Kantona. značajnu ulugu imaju i investicijska ulaganja.13%.04 DEM ili 24. do 1989. godine 53. 1987. do 1990.51% u 1990. – 5. Ugljevik. – 16. U prvom petogodišnjem periodu (1970. Lukavac.047 24. Statistički godišnjak BiH. – 3.19.58. Živinice. do 0.58 0. do 1990.667 100.462 21.51 1.48%. odnosno samo 0. Odnos realizovanih investicija i broja stanovnika ukazuje na značajne razlike između ove općine i regionalnog centra. U periodu od 1970. 1989. prema vremenu važenja dinarskih iznosa po kursu za (1 DEM) kako slijedi: 1970.48 114.95. do 1989. – 7. Orašje. Takođe.40 3. – 1525. – 6.06%.-1990. godine i to od 0. 1974. godine). razna godišta. – 21.72 1. godine u privredne i vanprivredne djelatnosti realizovana su realativno značajna.00.23.21. – 37. a za općinu Tuzla ona su bila znatno veća: tj.36 1. 1972. do 1980.13 1. – 9. – 97. u razdoblju 1981. 1 b) Najveća investiciona ulaganja na području općine Kalesija zabilježena su u periodu od 1981. investiciona ulaganja. Čelić.DŽ. godine 28.00. 1976. oko 8 puta ili 1.00. Srebrenik. 1977. Učešće općine Kalesija u privrednim investicijama Tuzlanskog kantona imalo je rastući trend u periodu 1970. do 1.10.12.06 0. godine 24. Gračanica.0 TK 0. Ukupno realizovana godišnja investiciona ulaganja po stanovniku u općini Kalesija iznose 161.06% Regije sjeveroistočna Bosna. do 1985. 1988.31 1. Sarajevo. Bratunac. Banovići.187 7. DEM ili 21.33%. Kladanj. U privrednim investicijama općina Kalesija je participirala u visini 1. 1975.16.90 Učešće Kalesije u investicijama SI Bosne BiH 0.06 28. 1978. 1984.46 mil. Vlasenica.42. Srebrenica.36.72% do 3. razna godišta.33 53.22 Izvor: Statistički bilten "Investicije".01.23.) investirano je 8. Brčko. do 1990. godini. Regije SIB i BIH od 1970.52% u 1970. Kalesija.90% investicija Tuzlanskog kantona. Gradačac.31.971 47.) i Bosne i Hercegovine (od 0. ili 1.-1985. Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine. 1971.0% u 1986.59 0. – 8. – 7. U analizi izdvajamo slijedeće: a) Na području općine Kalesija u periodu od 1970. – 11. 1981. ali nedovoljna. Banovići. odnosno opadajući sa 3.52 0. godine Za ocjenu stepena i nivoa ekonomsko-razvojne snage općine Kalesija. Gradačac. Sjeveroistočna Bosna je ekonomsko-geografska regija koja obuhvata 19 općina: Bijeljina. godine Period 1970.7 DEM. Gračanica. Sapna i Teočak. DEM ili 7. do 1990. Kalesija. Dinarske vrijednosti preračunate su u njemačku marku.67. Doboj Istok. Lopare. – 182. – 437. godini na 2.67 mil.18 mil. 1976. 44 .08% u 1970. 1981. te u posljednjem periodu od 1986. trend rasta općina Kalesija je bilježila i kod učešća u ukupnim investicijama Regije sjeveroistočna Bosna (od 0. Mešanović Obim.08 0. zatim od 1976. Zvornik i Živinice. Kladanj. Srebrenik. godine u privredne djelatnosti ukupno je investirano 114. – 55.g.0%. 1982. – 13. 1990. 1980. – 6. DEM.-1980. – 18284.57 0. 1986.5% investicija).22% investicija privrede Bosne i Hercegovine.00.00 2.13 24.32% 1990. Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine. 00. Statistički godišnjak BiH.58% 1990. 1986.-1975.

5 1 0.51 1.-1990. do 2005.64% (od toga u poljoprivredi 19. do 1989.2% manja od Tuzle (153.-1990.5 3 2.613 DEM) koja je za 43.25% i primarni sektor 23. Regiji SIB i BiH Područje Kalesija Tuzla Regija SIB BiH Ulaganja po novozaposlenom u privredi 82. str. Regije SIB i BIH od 1970.: Tuzla kao razvojni centar Sjeveroistočne Bosne. Tuzla. godine 3. razna godišta.000 DEM). 1986. do 1990.047 53.58 1.000 Izvor: Statistički bilten "Investicije". Sarajevo i Klapić.-1975.22 UKUPNO: Tuzlanskog kantona Bosne i Hercegovine d) Posebno je značajan podatak (tabela 2) o sumi ulaganja po novozaposlenom radniku u općini Kalesija (82.-1980. do 1990..462 20 10 0 1970.61% (samo u industriji 51.000 Ulaganja po novozaposlenom u privredi + vanprivredne djelatnosti … 167.613 153.9 0.Obim.-1975.59 0. Grafikon 1: Kalesija u privrednim investicijama u periodu 1970. 2002.08 1970. 8.-1985. 1981. godine u općini Kalesija. Ekonomski institut.000 134.000 148.72 0.52 0. 45 .31 1981.5 u% 2 1.9% manja od regionalnog (134.000 DEM).800 111.13 1976.5 0 0.57 1. godine 60 50 miliona DM 40 30 24.6%). 0.-1985.971 Grafikon 2: Kalesija u privrednim investicijama Kantona. Statistički godišnjak BiH. 0. godine c) U sektorima privrede najveći udio odstvarenih investicija bilježi sekundarni sektor 58. zatim 29. dinamika i struktura investicija na području općine Kalesija u periodu od 1970.36 1986.187 28.4 1.06 3 2. Sjeveroistočne Bosne 0. Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine. Tuzla.000 DEM). 192.-1980.04%). 1976. odnosno za 25. Tabela 2: Suma ulaganja po novozaposlenom radniku za razdoblje od 1970. M.000 122. 1. zatim tercijarni 25.5% od prosjeka privrede BiH (111.

godine imale su vrijednost od samo 84. U periodu od 1970.-1989. općina Kalesija je participirala sa 2.02% Bosne i Hercegovine. do 1985. godine. godine u vodoprivredu nije bilo investicijskih aktivnosti. godine ukupno realizovane investicije su iznosile 58. godine u ovu oblast je samo uloženo 0. godine. godine. odnosno 0. Ukupno realizovane investicije u osnovna sredstva proizvodnih djelatnosti privrede društvenog sektora u općina Kalesija za period od 1970. godine u razvoj šumarstva u Općini nije bilo investicija.5 mil.9 mil. DEM ili 63. Mešanović Analizirajući pokazatelje o dinamici investicija u pojedinačnim privrednim djelatnostima možemo zaključiti sljedeće 3 : 1. DEM ili 47.004% u Bosni i Hercegovini. do 1980. godine došlo je do realizacije investicija u vrijednosti od 4.DŽ. 5. do 1989.6 mil.2% u Bosni i Hercegovini. godine su iznosile 114.2% investicija Bosne i Hercegovine. DEM ili 51. godine kada je u poljoprivredu ukupno investirano 11. Općina Kalesija 3 Statistički bilten "Investicije".8% u Regiji sjeveroistočna Bosna i 1. odnosno 0. godine u općini Kalesija realizovano je najviše investicija u vrijednosti od 53. do 1980. Značajna investicijska aktivnost bila je prisutna u periodu od 1976.4 mil. DEM. do 1989.9 mil. 6. DEM. do 1989. DEM ili 6. Učešće općine Kalesija u ukupno realizovanim investicijama za isti period u industriji Regije sjeveroistočna Bosna iznosilo je 0. godine i od 1986. odnosno u periodu od 1981.0% od ukupnih investicija u periodu od 1970. 7.1% ukupnih investicija za period od 1970.0% od ukupno realizovanih investicija u cjelokupne privredne djelatnosti. do 1985. do 1989. godina općina Kalesija je participirala sa samo 0. što čini 0. do 1989. Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine. do 1989. U šumarstvu općine Kalesija su zabilježena veoma skromna investicijska ulaganja.6% od ukupno realizovanih investicija u proizvodne djelatnosti privrede. do 1985.0% od ukupnih investicija realizovanih u periodu od 1970. do 1989. Ukupno realizovane investicije u ovu djelatnost u periodu od 1970. U periodu od 1970. Najveća investicijska aktivnost u industriji Općine zabilježena je u periodu od 1981. Najniža investicijska ulaganja na području općine Kalesija zabilježena su u građevinarstvu.45% u Bosni i Hercegovini.22 mil.2% na nivou Regije sjeveroistočna Bosna. razna godišta. godine iznose 7.03% od ukupnih investicija u istoj oblasti Regije sjeveroistočna Bosna i 0. 2. Sarajevo 46 . Statistički godišnjak BiH.07% od ukupno realizovanih investicija u Općini. odnosno 8. Na području općine Kalesija u periodima od 1970. Ukupno realizovane investicije u poljoprivredi općine Kalesija u dvijedecenijskom periodu imale su vrijednost od 22. U ukupno realizovanim investicijama u vodoprivredi za period 1970.73%.9 % od ukupno realizovanih investicija u privredne djelatnosti.17% kod Bosne i Hercegovine.5% od ukupnih investicija na području općine Kalesija. do 1985. U ukupno realizovanim investicijama u ovoj oblasti perioda 1970. do 1989. 4.9 mil. U saobraćajnu djelatnost ulagana su relativno značajna sredstva. što čini 19.5 mil.2% od svih realizovanih investicija u poljoprivredu Regije sjeveroistočna Bosna i 1.000 DEM ili 0. DEM.1 % od ukupno realizovanih investicija u Regiji sjeveroistočna Bosna odnosno samo 0. Ukupno realizovane investicije u ovu djelatnost u periodu 1970. -1989. DEM ili 53. kada je investirano 36. 3. godina. Na području općine Kalesija u industrijske djelatnosti u periodu od 1970. što je činilo 1. U periodu od 1981. DEM odnosno 1. do 1989.45 mil.

9% od realizovanih investicija u cjelokupnoj privredi.9 mil.1% kod Bosne i Hercegovine. Realizovano je 3. godine je u posmatranom periodu partcipirala sa samo 0.3% od ukupno realizovanih investicija u privredne djelatnosti. slaba saobraćajna povezanost i dr. DEM ili 0. godine nije bilo investicijskih aktivnosti.2% odnosno 2. Značajno je napomenuti da je samo u periodu od 1985. U posmatranom periodu učešće trgovine općine Kalesija u istoj oblasti u investicijama Regije sjeveroistočna Bosna je 1. godine i od 1986. 11.36 mil.29 mil. godine. godine ukupno je investirano je 0. Ukupno realizovane investicije u komunalne djelatnosti općine Kalesija u dvijedecenijskom periodu imale su vrijednost od 2. što je 58. U ugostiteljstvo i turizmu zabilježena su vrlo skromna investicijska ulaganja. do 1989. 47 . do 1989. 12.6% od svih realizovanih investicija u istoj oblasti Regije sjeveroistočna Bosna i 0.3% od svih investicija u privredne djelatnosti Općine. godine iznose 10.2 mil. Investicijska aktivnosti u trgovinu općine Kalesija najznačajnija je u periodu od 1981. što je i danas aktuelno. U ove djelatnosti općine Kalesija u periodima od 1970. godine i od 1986.91% investicija iste djelatnosti Regije sjeveroistočna Bosna i 0.14% od ukupno realizovanih investicija u privredu općine Kalesija. kada je investirano samo 0. godine kada je u ovu djelatnost ukupno investirano 1.8%. Značajna investicijska aktivnost bila je prisutna u periodu od 1970. godine. izgubljene tržišne i poslovne veze. do 1980. do 1980.29% od ukupno realizovanih investicija u posmatranom dvijedecenijskom razdoblju. što čini samo 0. dinamika i struktura investicija na području općine Kalesija u periodu od 1970. godine realizovano investicija u vrijednosti od 4. 8. godine došlo je do realizacije investicija u vrijednosti od 0. DEM.68 mil. odnosno u periodima od 1981.5% od ukupno realizovanih investicija u periodu 1970. godine u ostale privredne djelatnosti nije bilo investicijskih aktivnosti. do 1985. godine i od 1981. do 1975.33 mil. zastarjelost opreme. do 1989. godine. Ukupno realizovane investicije u zanatstvu u periodu 1970-1989.Obim. godine. DEM ili 6. 10. Skromna investicijska aktivnost u trgovinskoj djelatnosti zabilježena je u periodu od 1985. DEM ili 48. odnosno 0. do 1989. osiromašeni fondovi.32% u istoj djelatnosti Bosne i Hercegovine. Na području općine Kalesija u periodima od 1970. DEM ili 8. do 1985.0% od ukupnih investicija u periodu od 1970.3% od ukupno realizovanih investicija u ovu djelatnost u periodu od 1970.16 mil. DEM ili 10. Navedena i druga ograničenja su usporavala postratnu obnovu zemlje. DEM. do 2005. do 1989. DEM. odnosno 0. Učešće općine Kalesija u ukupno realizovanim investicijama za isti period u zanatstvu Regije se kretalo 8. do 1975. do 1989. Investicijska aktivnost u periodu od 1994. DEM ili 54. do 2005. što čini 2. do 1975. Značajan podstrijek početnom oživljavanju privrede dala su donatorska i kreditna sredstva.2 mil.0% od svih investija posmatranog dvijedecenijskog razdoblja.73 mil. odnosno u periodu od 1976. odnosno u dvijedecenijskom razdoblju u trgovinu je uloženo 7.01% u Bosni i Hercegovini. do 1989.09% Bosne i Hercegovine. do 1985. godine U postratnom periodu cjelokupna bosanskohercegovačka privreda (uključujući i privredu Kalesije) se suočila sa mnogobrojnim razvojnim problemima kao što su: nedostatak inicijalnih sredstava za rad. 9. godine. godine i od 1976.

0 10. Sarajevo. Mešanović Tabela 3: Ostvarene investicije u općini Kalesija i Tuzlanskom kantonu za period od 1994..-2000.0% i td.6 mil. godine ostvarene investicije u općini Kalesija iznosile su 71.933 216 Izvor: (1) Podaci Federalnog zavoda za statistiku.-1999.-2000.68 mil. Na području općine Kalesija prosječni godišnji nivo ostvarenih investicija po stanovniku u periodu 1994. za godine 1998-2000. što je veći iznos od prosjeka za TK (216 KM). 1999. do 2000. DM ili 24. U periodu od 1994. razvoj i poduzetništvo u Vladi TK.48 miliona KM.436 141.0 86. do 2000. (tabela 5) 48 . *Uključena općina Brčko Analizirajući tabele 3 i 4 možemo zaključiti sljedeće: 1. godine u hiljadama KM Godina 1994.694 10. takođe.567 1.094 170 Izvor: Podaci Federalnog zavoda za statistiku. Izvršene isplate za investicije po stanovniku godišnje iznosile su 265 KM i imale su. (2) Dokumentacija Ministarstva za obnovu. razvoj i poduzetništvo u Vladi TK.DŽ. Udio u (%) Pros. godine. god. KM. 1998.039 2. KM Po stanovniku godišnje KM Općina Kalesija 71. za period 1994. Udio u (%) Godišnji prosjek Po stanovniku godišnje KM Općina Kalesija 56.6 mil.6 9. veću vrijednost od prosjeka Kantona (170 KM).3 10. 2.-2000. a kod izvršenih isplata za investicije 10.. Tuzla. Učešće općine Kalesija u ukupno ostvarenim investicijama Tuzlanskog kantona je 9. Kumulativ 1994. godine je iznosio 297 KM. godine u hiljadama KM Godina Kumulativ 1994. a izvršene isplate za investicije 63. DM.876 3. iznos. zatim elektroenergetsku infrastrukturu 7. Tabela 4: Izvršene isplate za investicije u općini Kalesija i Tuzlanskom kantonu za period 1994. godine.57 %.4 mil.099 265 Tuzlanski kanton 239.658 100.2 mil.-2000. godine primila pomoć za rekonstrukciju u vrijednosti od 30.212 63.34 %. DM ili 45.308 100. obrazovanje 3.484 9. 2000. Tuzla.212 297 Tuzlanski kanton 765. za godine 1998-2000.610 602.232* 112.-1997.-1997. u hilj. za period 1994. DM ili 12. Dokumentacija Ministarstva za obnovu.380* 109. Sarajevo.2%.-1997. Općina Kalesija je u periodu od 1996. Od ovih sredstava najviše je uloženo u stambeni fond 13.5%.

670 KM.414 1.670. 2002.661 626 30. 49 .186. Međutim. Smajić.-1999. Svezak Geografija.470.esiweb.25 UKUPNO 178 1. Zbornih radova PMF.402 13. str.140.447.5 4.2 0.14 Kalesija 28 224.Obim.993.80 Živinice 13 79. godine. 4 Kadušić A.15 Izvor: A. 2005. do 2005.144. str.) Od 1995.org-esiweb@t-online. 2005. Devastacija urbanih sadržaja na području Tuzlanskog kantona u periodu agresije na R BiH 1992-1995.98 Gračanica 2 25. Nekoliko međunarodnih humanitarnih organizacija.30 Lukavac 29 255. 57 i 58.212 (u %) 3.2 12.02 Teočak 7 65.444..de (Stvarna priča o rastu privatnog sektora u BiH.186 KM 4 ili 19.14 Čelić 9 81.3 5. finansirale su proces obnove. godine Općina Broj donacija Iznos u KM Tuzla 31 230. godine na području Tuzlanskog kantona (uključujući i općinu Kalesija) otpočeo je proces obnove devastiranih građevinskih objekata ulaganjem finansijskih sredstava.6 45.498.421.665.6 1.88 Banovići 6 77.) za obnovu devastiranih stambenih objekata uloženo je 1. 58.1 100 Izvor: www. S.635 7. Priština. od toga u općinu Kalesija 224.8 0.85 Kladanj 13 94.76 Srebrenik 16 109. Tabela 6: Ulaganja sredstava za obnovu stambenih objekata na području Tuzlanskog kantona u periodu 2001-2005.88 Sapna 23 188.071.5 2. Prema podacima Ministarstva za obnovu i razvoj Tuzlanskog kantona u posljednjih pet godina (2001-2005. Vlada Tuzlanskog kantona i dr.6%. Tuzla.484.0 24. i pored do sada uloženih sredstava proces obnove još nije završen. dinamika i struktura investicija na području općine Kalesija u periodu od 1970. Zbornik radova PMF.662 192 557 103 1...: Devastacija urbanih sadržaja na području Tuzlanskog kantona u periodu agresije na R BiH 1992-1995.49 Gradačac 1 12. godine.801. godine Tabela 5: Pomoć za rekonstrukciju u općini Kalesija u periodu od 1996. Svezak Geografija. godine Sektor Poljoprivreda Obrazovanje Električna energija Zdravstvo Stanovanje Općinska zgrada Socijalni sektor Telekomunikacije Transport Voda UKUPNO Pomoć u hiljadama DM 960 3. Tuzla. Kadušić. Smajić S.488.

razna godišta. DM. do 2000. Priština. U periodu od 1994. godine za rekonstrukciju primila 30. 2005. 2002. Statistički bilten "Investicije". zatim elektroenergetsku infrastrukturu 7. Od ovih sredstava najviše je uloženo u stambeni fond 13.2%. Sarajevo 4.6 %. M. godine. godine za obnovu devastiranih stambenih objekata uloženo je ukupno 224. godine ukupno je investirano 114.6 mil. obrazovanje 3. Zbornih radova PMF. Smajić. S. Tuzla. DM ili 12. www. Klapić: Tuzla kao razvojni centar Sjeveroistočne Bosne. 50 . Kadušić.3 % i primarnom sektoru 23. Statistički godišnjak BiH.org-esiweb@t-online. Ekonomski institut. 2002. Općina Kalesija je od 1996. Mešanović Zaključak Na području općine Kalesija u periodu od 1970. Svezak Geografija.1 %. godine ostvarene investicije u općini Kalesija iznose 71.186 KM. za period 1994. Dokumentacija Ministarstva za obnovu. Literatura 1.4 mil.2 mil. zatim tercijarnom 25. Devastacija urbanih sadržaja na području Tuzlanskog kantona u periodu agresije na R BiH 1992-1995. A.de (Stvarna priča o rastu privatnog sektora u BiH. 3.0% i td.DŽ.67 mil. godine. U periodu 2001-2005. DM ili 45.) 5. DEM.-1999.5%.esiweb.-1997. razvoj i poduzetništvo u Vladi TK. Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine. do 1989. 2.6 mil. DM ili 24. Tuzla.48 miliona KM. Tuzla. Najveći udio investicija zabilježen je u sekundarnom sektoru 51.

Promjene u nivou razvijenosti sagledavamo u dugom vremenskom periodu (oko tri decenije). Univerzitet u Tuzli Sažetak Ocjena nivoa razvijenosti (i promjene u tom pogledu) općine Kalesija zasniva se na pokazatelju koji na sintetičan način izražava efekte djelovanja proizvodnih faktora u tom trenutku. in a synthetic way. osnovna sredstva. 51 – 58 (2007-2008) Originalni naučni rad PROMJENE U NIVOU (I OCJENA) PRIVREDNE RAZVIJENOSTI I DINAMIKA RASTA DRUŠTVENOG PROIZVODA OPĆINE KALESIJA U PERIODU OD 1970. capital assets. viši asistent. kao i u odnosu na uže (Tuzlanski kanton) i šire regionalno okruženje (Regija sjeveroistočna Bosna i Bosna i Hercegovina). DO 2002. sc. Changes in the level of development are analyzed through a long period of time (around 3 decades) as well as with regard to the immediate surrounding (Tuzla Canton) and wider regional surrounding (region north-east Bosnia and Bosnia and Herzegovina). That is domestic (gross domestic) product per capita. Region North-East Bosnia and Bosnia and Herzegovina. općina Kalesija Abstract The assessment of the level of development (and related changes) of Kalesija Municipality is based on an indicator which. Dinamiku rasta društvenog proizvoda na području općine Kalesija analiziraćemo kroz stope rasta društvenog proizvoda i procentualno učešće u društvenom proizvodu Tuzlanskog kantona. national income. Dževad Mešanović. Prirodno-matematički fakultet. Key words: Domestic product. To je društveni (bruto domaći) proizvod po stanovniku.Zbornik radova PMF 4 i 5. Regije sjeveroistočna Bosna i Bosne i Hercegovine. GODINE CHANGES IN THE LEVEL (AND ASSESSMENT) OF ECONOMIC DEVELOPMENT AND THE DYNAMICS OF GROWTH OF DOMESTIC PRODUCT OF KALESIJA MUNICIPALITY IN THE PERIOD FROM 1970 TO 2002 Mr. narodni dohodak. shows the effects of production factors in that particular moment. Kalesija Municipality . The dynamics of the growth of domestic product on the territory of Kalesija municipality will be analyzed through the growth rate of domestic product and its percentage in the domestic product of Tuzla Canton. Ključne riječi: Društveni proizvod.

Regiji sjeveroistočna Bosna i Bosni i Hercegovini od 1970.353 5.626 6.711 3.411 1.-1990. razna godišta.840 3.6 puta.752 3. Statistički bilten "Investicije". Kladanj.DŽ.136 3. razna godišta. 1982.) na 857 DEM u 1990. 1971. 1 2 3 Tuzlanski kanton (prvobitno kao Tuzlansko-podrinjski kanton). Lopare.803 2.124 1. 3 Tokom 80-tih godina pada investiciona aktivnost i usljed toga opada i društveni proizvod p.565 3.c. 1985.1 mil. DEM ili 85. (maksimalni d.460 5. u periodu 1970.119 2. narodni dohodak…". Sapna i Teočak. 1977.061 4. 1975.894 5.4% ukupnih privrednih investicija 1970. Intenzivan rast društvenog proizvoda podstaknut je investicionim ulaganjima.284 2.105 3.976 3. 1984. godine Godina 1970. do 1989.576 3. Analizirajući podatke u tabelama 1 i 2 vidimo da je prisutan rastući trend društvenog proizvoda po stanovniku u općini Kalesija u periodu 1970. Kalesija. 1980.514 1.158 1. godine.725 2. Srebrenik. 1973.225 5. Ugljevik.530 1.c. Bratunac.930 2.548 2. Šekovići. naročito u industriji i poljoprivredi: realizovano 81. U periodu od 1970. 1981. Kalesija 384 373 451 539 563 618 644 715 667 770 767 978 951 871 835 783 718 766 655 559 857 Tuzla 2. godine te ponovni rast do početka 90-tih godina.902 Izvor: Statistički bilten "Društveni proizvod. 1972. Zavod za statistiku BiH.062 3. 1989. i to od 978 DEM u 1981. Statistički godišnjak BiH.374 2.270 3.c.p. 1976.294 3.859 2. Gradačac. do 1990. godine. Doboj Istok. Živinice.480 4. godine društveni proizvod p. povećan je od 373 DM na 978 DEM ili 2. Kalesija.711 3.887 7. a zatim pad od 1981.200 1.525 2.008 5. U regionalnom smislu.878 3. do 1981. Vlasenica. 1979.908 3.832 3. Čelić.816 4. Srebrenik. kao i u odnosu na uže (TK) 1 i šire regionalno okruženje (Regija SIB 2 i BiH). 1983. Tuzla. Brčko. Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine. Tuzlanskog kantonu. Mešanović Promjene u nivou (i ocjena) privredne razvijenosti Promjene u nivou razvijenosti analizirane su u periodu od 1970. Banovići.297 3. 1988.739 2.399 2. godini. 1974.390 4. do 1985.677 3.342 2. Gradačac.488 1.587 BiH 1.410 1. Gračanica.658 3.540 3. 1986.376 1.997 2.321 TK 1. Kladanj. do 1990. godine.563 2.011 7.237 5.p.683 Regija SIB 1.074 2.709 1. Lukavac. Lukavac.491 2. Banovići.333 3.493 3.450 3.310 5.459 2. 1978. Tabela 1: Društveni proizvod per capita u općini Kalesija. Gračanica. Čine ga 13 općina: Tuzla.105 3. Sjeveroistočna Bosna je ekonomsko-geografska regija koja obuhvata 19 općina: Bijeljina. Statistički godišnjak BiH.519 3.512 2. Orašje. Srebrenica. Osnovne karakteristike privredne razvijenosti Kalesije u ovom periodu ogledaju se u sljedećem: 1. 1990.521 5. Sarajevo. 1987.545 6. do 1981.636 4. Tuzlanski kanton je subregija ekonomsko-geografske Regije sjeveroistočna Bosna. nastao je administrativnopolitičkim putem u procesu kantonizacije Federacije BiH i tvorevina je Dejtonskog sporazuma.662 5.425 1.521 3.810 3. Zvornik i Živinice.386 5. Sarajevo 52 .199 4.717 2.347 3.240 2.985 3.408 2.

1971.6:1.c. 1990.p.563 978 4. godine 2.9 21.P.4% na 21.587 3.450 4.2% u 1990. Društveni proizvod p.9 Izvor: Statistički bilten "Društveni proizvod. Tuzlanskom kantonu.734 DM) i Kalesija (719 DM).9%.5 28. 1976. od 33. c) Identičan je omjer najvećeg i najnižeg iznosa narodnog dohotka po stanovniku u 1990.411 644 2. a) Evidentne su vrlo izražene i produbljene disproporcije u nivou razvijenosti između općine sa najvećim per capita GDP u Regiji (općina Tuzla 6.4 22.376 1. Prema pokazateljima (tabela 3).3 19. g.7 25. Posebnu pažnju zaslužuje uporedba Kalesije u nivou razvijenosti sa drugim općinama u Regiji. 1976. Grafikon 1: Društveni proizvod per capita u općini Kalesija.4 33. Kalesije u odnosu na: TK=(100) SIB=(100) BIH(=100) 26. a kod sadašnje vrijednosti 30:1.c. p.061 3. 1984. do 2002. u istom periodu. (tabela 3) 53 .3 23. 1988. Sarajevo. 3. omjer kod nabavne vrijednosti po stanovniku između Ugljevika i Kalesije iznosi 26. Regije i BiH znatno smanjen: . i općine Kalesija 857 KM). . razna godišta. kompariranje nivoa razvijenosti vršeno je i po vrijednosti osnovnih sredstava po zaposlenom i narodnom dohotku po stanovniku. .1 24.2% na 23. Regije sjeveroistočna Bosna i Bosne i Hercegovine God. narodni dohodak…". 1986. godini općine Banovići (5. 1990.c. općine Kalesija je u odnosu na nivo Kantona. 1978.908 857 3.683 3.859 2.u odnosu na Bosnu i Hercegovinu od 26. Regiji sjeveroistočna Bosna i Bosni i Hercegovini od 1970.1:1 da bi u 1990.9%.1 28. godini Kalesija rangirana na posljednjem 19 mjestu od svih općina u Regiji.4% u 1970. godini.8 18. 1981. (DEM) Kalesija TK SIB BIH 373 1.u odnosu na Regiju sjeveroistočna Bosna. Tuzlanskog kantona.Promjene u nivou (i ocjena) privredne razvijenosti i dinamika rasta društvenog proizvoda općine Kalesija u periodu od 1970.4:1).321 KM u 1990.c.3 21. Zavod za statistiku BiH. Kalesija 1972. godine 8000 7000 6000 D. do 1990. 1986. Društveni proizvod p. DM 5000 4000 3000 2000 1000 0 1970.124 1.240 2.c.u odnosu na Tuzlanski kanton od 26.711 3.c. Tabela 2: Promjene u relativnom nivou razvijenosti Kalesije u odnosu na društveni proizvod p. Tuzlanski kanton Sjeveroistočna Bosna Bosna i Hercegovina b) Tako je i kod vrijednosti osnovnih sredstava (nabavna i sadašnja vrijednost) u 1990. Tuzla 1974.284 3.902 Nivo d. Pored društvenog proizvoda p. Tuzla.2 26. Statistički godišnjak BiH. 1982.199 718 3. p. godini bio još veći (7.3 23.2 23. godini na 23. Podaci pokazuju da je omjer GDP per capita općina Tuzla i Kalesija početkom 70-tih godina iznosio 6. 1980.

8 9.751 2.795 2.95% društvenog proizvoda Tuzlanskog kantona. 1.5 1975. do 1990. Ekonomski institut.-1975. godine Dinamiku rasta društvenog proizvoda na području općine Kalesija analiziraćemo kroz stope rasta društvenog proizvoda i njeno ušešće u društvenom proizvodu u uporedbi sa Tuzlanskim kantonom. 12.400 3. 5. Regiji sjeveroistočna Bosna i Bosni i Hercegovini u periodu 1970.6 3. problemi. do 1990.132 1. Tuzlanskom kantonu.825 20.856 5. narodni dohodak…". u Zborniku "Strategija privrednog razvoja TPK".706 1. u općini Kalesija. 4 Tabela 4: Stope rasta d.4 1. U privrednim djelatnostima općine Kalesija u periodu od 1970. godine ostvareno je 541.7 6.849 5. 184.531 7. po st.23% Bosne i Hercegovine.373 6.774 26.195 7. Dinamika rasta društvenog proizvoda u periodu od 1970.2 1.6 9.451 3055 3312 Izvor: S. Zavod za statistiku BiH. 1996. što čini 1. razna godišta. Zavod za statistiku BiH.686 1616 5.7 Izvor: Statistički bilten "Društveni proizvod.959 2. Tuzla.584 877 2. g. Banovići Bijeljina Bratunac Brčko Gračanica Gradačac Kalesija Kladanj Lopare Lukavac Orašje Srebrenica Srebrenik Šekovići Tuzla Ugljevik Vlasenica Zvornik Živinice Regija SI Bosna Bosna i Hercegovina Nabavna vrijednost 15.2 7.150 1. Statistički godišnjak BiH.0 3.-1990.623 3. razna godišta. 2.5 1.6 13.2 12.605 2.490 1. str.219 2.394 3. 2.663 719 2.-1990. 5.268 3. 54 . 1990. Regijom sjeveroistočna Bosna i Bosnom i Hercegovinom.006 2.-1980.030 8.352 1.0 Period 1980.518 2.141 4642 6455 Nar.111 2.435 1.688 4. 4 Statistički bilten "Društveni proizvod.3 0.0 5. Mešanović Tabela 3:Vrijednost osnovnih sredstava i narodni dohodak po stanovniku DM.p.840 2.4 mil. M.6 9.923 3.845 1.14% Regije sjeveroistočna Bosna i 0.614 6.107 3. Statistički godišnjak BiH. doh. narodni dohodak…".781 14. DEM društvenog proizvoda. strateški ciljevi i globalni pravci razvoja privrede TPK.663 4.734 2.774 3.339 3.6 1985. Babović.DŽ.-1985. godine Područje Kalesija TK SIB BIH 1970.100 13.356 3.081 7.479 2. 5.185 2. Sarajevo.523 3.512 3.214 43.9 1970. Klapić: Stanje. Sarajevo.294 3..-1990.953 2.725 1.0 10.171 9618 13150 Sadašnja vrijednost 5.

35 0. godine. Zavod za statistiku BiH. godine općina Kalesija bilježi porast u učešću u društvenom proizvodu Tuzlanskog kantona sa 1.12 0. na 0.56 1. te u D. narodni dohodak…".81 0. Bosne i Hercegovine porast od 0. do 1990. godine od 0. Učešće Kalesije u društvenom proizvodu Regije Bosne i Tuzlanskog kantona sjeveroistočnaBosna Hercegovine 2. razna godišta.21 1. Regiji SIB i BIH od 1970.21% u 1975. prema učešću u društvenom proizvodu Godina 1970.03 0. godini.5%).24% u 1980. godini i Bosnu i Hercegovinu sa 0.7%) društvenog proizvoda ukupne privrede općine Kalesija ostvarenog u razdoblju od 1970. do 1990. do 1990.82% u 1985. do 1980. 55 . godine 35 30 25 indeks 20 15 10 5 0 1970. 1985.-1990.7% i kretala se u nivou stope rasta BiH (5.26 1. Oko jedne polovine (49. 1990.2%) i Regiju SIB (7.Promjene u nivou (i ocjena) privredne razvijenosti i dinamika rasta društvenog proizvoda općine Kalesija u periodu od 1970. Postavlja se pitanje koje su privredne oblasti u značajnijoj mjeri doprinosile ostvarenju društvenog proizvoda? Zaključci u vezi sa postignutim efektima su sljedeći: 1. godini i u periodu 1985. do 1990. Ako analiziramo podatke (tabela 5) vidimo da je učešće Kalesije u društvenom proizvodu Tuzlanskog kantona u opadanju od 1970.24% u 1980. Tome je najviše doprinijelo visoko učešće poljoprivrede u društvenom proizvodu ukupne privrede (49.26% na 1. Grafikon 2: Relativni nivoi društvenog proizvoda po stanovniku općine Kalesija (Regija sjeveroistočna Bosna=100) u periodu 1970. 1980.96%.23% u 1970. do 1990. 1975.82 0.20 Izvor: Statistički bilten "Društveni proizvod. U periodu od 1985. do 1. 22 33 29 28 24 Tabela 5: Kalesija u Kantonu.85% u 1985. ali je bila niža u odnosu na TK (6. na 0.81% na 1.21% u 1975. godini i od 0.7%). godine sa 2. godine iznosila 5.35% u 1970. 1981.23 1.96 1.0%). zatim u padu u odnosu na Regiju sjeveroistočna Bosna sa 1.03% u 1990.18 1. godine Na osnovu podataka (tabela 4) možemo zaključiti da je stopa rasta društvenog proizvoda u općini Kalesija u periodu 1970.24 1.18% u 1985. do 2002.77 1. na 0. Sarajevo. realizovano je u djelatnostima primarnog sektora. na 0.56 %.P. 1975. u društvenom proizvodu Regije SIB rast od 0. Statistički godišnjak BiH.27 0.20%. 1990. 1985.18% na 0.

9 2...5 2. Tercijarni sektor participirao je sa nešto više od jedne četvrtine (26.) općine Kalesija.6 30.6 12..1 2.2 0.0 2.. što je činilo 2.5 14.9 18..7 0...9 4.4 7..5 Ug. 1973. . 0.8 8.9% na 23.0 6.1 0. 0.. .7 12. ...5 .. 0..4 4.3 0. Društveni proizvod p.5%.u odnosu na Regiju sjeveroistočna Bosna.u odnosu na Tuzlanski kanton od 23.. Vodopr. 0.1 0.4 0.4 4.. 0. 1989.. dj. .6 0. 1988.8 0.3 2. godini.3 1.5 0.1 .3 Izvor: Statistički bilten "Društveni proizvod.5 1.8% d.3 2... kada je u pitanju nivo razvijenosti? 1. ... .9% na 34.. . 56 . . 0.6 36.3 Trg.1 14. .6 24..2% u 1990.9%.2 0..9 2. 1982.3 0..4 0..... 1986. narodni dohodak…". 0.. 12. . TK..7%.7 12. godina Gdje je Kalesija danas (u odnosu na ostale općine TK. i rib.1 0.. .. godine....0 13.7 6.1 10..3 1. ..1 11.. . 2.. godini na 34. 1985.. .9 14. .3 . ..... Regiju SIB i BiH i predratni period).5 1.9 8.1 0. 1971...2 21.. 1. općine Kalesija je u periodu 1990-2002. 1990.5 0...2 2.2 33.u odnosu na Bosnu i Hercegovinu od 21..1 0. 0. 0..3 0.. 0.6 0...3 0.5 3..4 0.1 . .8 1.0% društvenog proizvoda Tuzlanskog kantona (3.6 Polj.7 0.2% Bosne i Hercegovine... ..6 8.7 2.p..3 2. i tur. Tuzle).5 0. ....7 25. godine u odnosu na nivo Kantona... . Sarajevo. .. 1970.DŽ..5 0. ..2 2..7 1.. .7 2..9 0. 3.5 6..3 12.... .9 5....8 3.7 4. .6 0. . Građ.3 0. 1983.3 0..1 17.1 5.0 4....6 30. 1976.1 0.0 6.1 16..3 28.. . do 1990.7 0.0 2.8 20.8 1. . godini ostvareno je 21. do 1990....5 0.. .2 0.6 16.3 3..88 mil.5 Zanat. i veze .c.4 9. .1% Regije sjeveroistočna Bosna i 0.4 0..... Nivo društvenog proizvoda per capita u periodu 2001-2002. . 1977.2 0. .7% (u industriji 15. 1984.6 2. .3 7. .5 0.4 .6 0. . . Statistički godišnjak BiH.. .6 2. .5 0. .5 10. razna godišta.7 Šum...7 Ind.8 1. KM društvenog proizvoda. i rud. . godine God.6 7.4 0..6 13.. ..7 22.. ..6 0. 0. U djelatnostima sekundarnog sektora realizovano je 23..6 0.8% d.4 0..4 0.8 0. .1 0.1 0. .. 1980.4 0. 1974.0% u 2002. Zavod za statistiku BiH.6 8. od 23..... djel. .4 7.5 6..1 0.9 1..3 0.2 2. 1978.9 5.. godinu vrijednost GDP se smanjio za 8.2 0. ukupne privrede. Uk.1 ... .4 3..4 9. ...2 0....9 1. 0. Tabela 6: Drustveni proizvod u (mil. . . 0.5 0.1 0.7 2..4 22. . Regije i BiH nešto povećan: .p.5 15..5 Saob.1 2. 0. .6 32.. Mešanović 2.. 1981...3 7.1 .2 mil. u istom periodu. . 9.6 0.9 28.. U općini Kalesija u 2002.5 28. . . ...2 0.0%) društvenog proizvoda od 1970.9 6. . zatim 1. . . KM ili 29.3 Ost.3 0.3 10. ..1 0.0 Stamb..... .5 0. .9 36. ..8 0. . KM) na području općine Kalesija u periodu od 1970..5 12. 1975.1 3.8 1.7 34. 1979..-1990. Tako je samo u trgovini u posmatranom razdoblju realizovano 19.... U odnosu na 1990.1 0.6 4. kom.9 1.1 0....4 0. . .9 26.5%) u ukupno ostvarenom društvenom proizvodu (kumulativ 1970.0 19. 1987... . .3 0.2 10...4 0. 1972.7 5..

566 1.701 857 2. Socioekonomski pregled i SWOT analiza Ekonomske regije "Sjeveroistočna BiH".684 2.357 1.6 22. Istok Gračanica Gradačac Kalesija Kladanj Lukavac Sapna Srebrenik Teočak Tuzla Živinice TK SIB BiH 1990.750 880 1.784 52.4 60.000 % 7.6 66.457 8.739 … 9.8 40.577 3.2 70..0 65.5 100.040 490 4.122 1.350 8..9 1..601 9.706 0. 2.6 5.3 21..683 3.040 Nivo razvijenosti (TK=100) 134. maj 2004.320 2.9 75.160 8.380 1.org.168 19.250 1.765 3.0 4.430 0.2 2.9 56.0 842.8 68.1 82.705.1 75. i 2002.0 23.8 16.5 0.193 6..481 21.860 380 890 1.4 7.6 25. Iznos 70. Tuzla.2 86.042 5.4 563.org.2004.3 Izvor: Analiza ekonomskog stanja na Tuzlanskom kantonu.7 76.2 146. 2001.565 2.2 69. do 2002. 29 Tabela 8: Bruto društveni proizvod (GDP) po stanovniku i nivo razvijenosti u općinama Tuzlanskog kantona i BiH 1990.063 3. godine GDP per capita u KM Općina Banovići Čelić Doboj Istok Gračanica Gradačac Kalesija Kladanj Lukavac Sapna Srebrenik Teočak Tuzla Živinice TK SIB BiH 1990.8 79.080.599 954 934 743 3.9 42.6 154.379 2.788 1.453 2.090 75.9 24..550 1.050 100 17. 2004. str.Tuzla. EURED Projekt Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH.407 2.658 49.5 67..7 Izvor: Analiza ekonomskog stanja na Tuzlanskom kantonu.1 30. 57 .561 5.4 201. 2.084 1.200 2.088 3.6 3.050.5 53.224 10.6 5. 2.eured-bih.200 55. www. Iznos % 180.584 341 852 1. Tuzla.570 3.1 90.3 66.972 1.120 35.935 2001.113 11.9 17. godine Tabela 7: Bruto društveni proizvod (GDP) u općinama Tuzlanskog kantona i BiH 1990.2 100 … 100 2002.0 21..3 2.0 97.4 1.7 0.651.269 100 3.851 1.000 100 11.152 80.050 .8 45.0 1.. i 2002..225.197 1.6 41.3 43.643 15.441 60. Uloga Univerziteta u razvoju poduzetništva i opravdanost upravljanja biznis centra na Univerzitetu u Tuzli.520 962.040 514.3 14.750 3. Uloga Univerziteta u razvoju poduzetništva i opravdanost upravljanja biznis centra na Univerzitetu u Tuzli.074 6.566 2.049 3.171 7. str. 6.0 58.0 21.000 1.390.5 48.9 63.0 8.440 633 1.500 100 2001.0 64.370 4. Iznos % 82.5 5.1 195. Tuzla.323 7.4 44. Socioekonomski pregled i SWOT analiza Ekonomske regije "Sjeveroistočna BiH".100 1.460 8.3 0.8 34.eured-bih.6 45.8 6. godine u (000 KM) Općina Banovići Čelić D.600 720 1.152 1.900 0. 2001.120 2.5 53. www. maj 2004.281 5.5 34.917 2.755 2002.119 100 Index 2002/1990 45.4 151.Promjene u nivou (i ocjena) privredne razvijenosti i dinamika rasta društvenog proizvoda općine Kalesija u periodu od 1970.931 100 2.611. 29.5 49. EURED Projekt Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH.

Socioekonomski pregled i SWOT analiza Ekonomske regije "Sjeveroistočna BiH". što je činilo 1. 4. Tuzle). sa per capita GDP u nivou od 650 do 800 KM. Značajniji pomak u nivou razvijenosti ove općine nije se ni mogao postići ima li se u vidu činjenica da je u ukupnim privrednim investicijama realiziranim na području Regije sjeveroistočna Bosna u dvijedecenijskom razdoblju (1970. DEM društvenog proizvoda. u Zborniku "Strategija privrednog razvoja Tuzlansko-podrinjskog kantona".2 puta.14 % Regije sjeveroistočna Bosna i 0. juli 2004. KM. Statistički bilten "Društveni proizvod. Statistički godišnjak BiH. strateški ciljevi i globalni pravci razvoja privrede Tuzlansko-podrinjskog kantona. povećan je sa 450 DEM u 1970. godini ili za 3. zemlje sa najvećim GDP per capita. Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine.c. Tuzla. godini na 857 DEM u 1990. Tokom 70-tih i 80. 2. 1996.p. g. Ekonomski institut. EURED Projekt Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH. narodni dohodak…". godina) općina Kalesija participirala sa samo 1. Literatura 1. www. i općine Kalesija 857 KM). M. problemi.4 mil. Zavod za statistiku BiH. Uloga Univerziteta u razvoju poduzetništva i opravdanost upravljanja biznis centra na Univerzitetu u Tuzli. 3. Sarajevo.DŽ. Statistički bilten "Investicije"..6 mil. odnosno samo 0. Klapić: Stanje.9 % ili 114. Evidentne su vrlo izražene i produbljene disproporcije u nivou razvijenosti između općine sa najvećim GDP per capita u Regiji (općina Tuzla 6.-1990. Društveni proizvod p. maj 2004.95% društvenog proizvoda Tuzlanskog kantona (4. općina Kalesija je u kontinuitetu od oko dvije decenije svrstavana u skupinu izrazito nerazvijenih bosanskohercegovačkih općina. Sarajevo 5. razna godišta. godini razlika u nivou razvijenosti ovih općina bila još veća (7. zatim 1. Babović.tih godina prošlog stoljeća. Analiza ekonomskog stanja na Tuzlanskom kantonu. do 1990. S.6% Luksemburga. Podaci pokazuju da je omjer GDP per capita općina Tuzla i Kalesija početkom 70-tih godina iznosio 6.org. godine ostvareno je 541.4:1).321 KM u 1990. Današnji GDP per capita općine Kalesija (oko 800 KM) u nivou je tek 20% prosjeka Bosne i Hercegovine ili 1. Statistički godišnjak BiH.3% d. što je znatno ispod učešća u stanovništvu (4. 58 . razna godišta.23% Bosne i Hercegovine.4 %). Tuzla.eured-bih.6% prosjeka Evropske unije. Tuzla.1:1 da bi u 1990. Mešanović Zaključak U privredi općine Kalesija u razdoblju od 1970.

urbana forma. utvrđeni debelim zidinama i sa svojim visokim kulama i svojom ljepotom plijenili su pažnju evropskih putnika. Nastajala je nova panorama bosanskih gradova prepuna radničkih „kolona“ i fabrika. under Turkish rule. Univerzitet u Tuzli Abstrakt Najstariji bosanskohercegovački gradovi pojavili su se u srednjovjekovnoj Bosni. U novoj Jugoslaviji procesi industrijalizacije i urbanizacije su pospješili rast gradova a pored starih čaršija nikla su nova stambena naselja sa stambenim blokovima i soliterima. ikonografija. Nusret Mujagić. Gradovi su poprimili sadašnji izgled a u to vrijeme nisu odudarali od bilo kojeg evropskog grada. Rijetki od njih su prihvatili evropske principe redizajna i razvoja gradskih formi. ing. In the following centuries. U kasnijim vjekovima pod turskom upravom sagrađeni su novi gradovi u kotlinama pored rijeka te su svojim orijentalnim izgledom. Pod austrougarskom upravom izgrađeni su brojni javni objekti koji su promijenili izgled svih gradova a po svojoj ljepoti nisu zaostajali za najljepšim gradovima austrougarske monarhije. vitkim munarama i zbijenim mahalama i čaršijama u obilju zelenila pružali ugodnu sliku putopiscima i sa istoka i sa zapada. arh. RGGF. trend. Taj fenomen je i predmet proučavanja ovog rada. dr. Cities have often been cited on hilltops. simbolika Abstract The earliest cities of Bosnia and Herzegovina first appeared in the medieval period many of which have remained until today. Arhitektonski izraz je tražen u simbiozi evropske arhitekture i orijentalnog podneblja tako da je postepeno nestajao tradicionalni orijentalni izgled u mnogim gradovima koji su sve više poprimali siluete evropskih gradova. ideološku i vjersku ikonografiju i simboliku dok su preostali gradovi razrušeni i zaboravljeni. identitet. urbicid. dipl. Oriental type of towns with colossal minarets . drugi su zapali u dekadenciju. urbani dizajn. Regionalne i tradicionalne komponente bile su potpuno zanemarene a arhitektura u tim gradovima je bila anacionalna i u duhu Atinske povelje. protected by city walls but the beauty of monumental castles was eye-caching for European travelers.. a mnogi su sačuvani i do današnjih dana.NOVI TRENDOVI ILI NOVI URBICID THE CREATION OF AFTER WAR CITY’S IDENTITY IN BOSNIA AND HERZEGOVINA . Nakon zadnjih ratnih sukoba i disolucije Jugoslavije razvoj gradova je krenuo neujednačenim tokom poprimajući uglavnom nacionalna i vjerska obilježja. Građeni su na uzvišenjima . new towns were developed in the valleys along the rivers.NEW TRENDS OR NEW URBICIDE Doc. Ključne riječi: bosanskohercegovački gradovi. Sa stvaranjem stare Jugoslavije ovi procesi su nastavljeni sporijim tempom a fabrički dimnjaci su zamijenili visoke munare i crkvene tornjeve.Zbornik radova PMF 4 i 5. 59 – 72 (2007-2008) Originalni naučni rad STVARANJE POSLIJERATNOG IDENTITETA GRADOVA U BOSNI I HERCEGOVINI .

Prirodne uslove čini geografija (geografski položaj. completely. Regional and traditional components were excluded.. rijeka. topografija (reljef. religious iconography and symbolism. konfiguracija terena .. urbanom morfologijom i urbanim pejzažom i danas plijene svojom ljepotom i neprolaznošću.. a tamo gdje je prihvaćena posebnost ambijenta („genius loci“ – duh mjesta) nastali su gradovi koji svojom formom. Such phenomenon is subject of examination in this study. suše.. politika.. društveni odnosi. identity.. padavine. poplave.. izvorišta. After recent conflicts and dissolution of Yugoslavia development of the cities was uneven with large national and religious influences.) prirodne pojave (elementarne nepogode. Ostrožac . while the other cities are devastated and forgotten. magle. filled with factories and worker’s barracks called "kolona". Numerous of governmental buildings were built during the Austro. Mujagić and clustered urban areas and building blocks surrounded by grazing land were noticeable for essayist from the west and the east. symbolism Uvod Na nastanak svakog grada utiču prirodni i stvoreni uslovi.. ravnice .. Identitet prvih gradova stvaran je u interakciji prirode i arhitekture. Many cities are in decadence with ideological. planine. This process slowly continued with the establishment of Old Yugoslavia replacing minarets and church towers with factory chimneys. Key words: Cities of Bosnia and Herzegovina.. podzemne vode . trusni pokreti. ekonomija. nosivost tla i pogodnost za gradnju . New panorama.) Stari gradovi su nastali u usaglašenosti prirodnog ambijenta i fizičke strukture grada gdje su pojedini gradski oblici izrasli iz prirodnog terena dok su noviji gradovi nastali u kontrastu prirode pri čemu se naglašava ili izgrađena forma ili dominantno obilježje lokacije. oblik zemljišta. fizičke strukture i na kraju ekologija. urban design. stari Mostar. Architectonic appearance was found in symbioses European and Oriental architecture gradually loosing traditional Oriental and getting European character. Stvorene uslove čini demografija.) hidrografija (vode.) i na kraju prirodna bogatstva.) geologija (sastav zemljišta i površinskog sloja. kultura. As a result of rapid urban growth and industrialization New Yugoslavia initiated building of new urban complexes and buildings next to old cities with high-rise apartment buildings and skyscrapers.Hungarian ruling which have changed the shape of urban space and made cities similar to the most beautiful cities in the empire. was also established in Bosnian cities. mikroklima. U prošlosti su prirodni uslovi bili dominantni u izboru mjesta nastanka i razvoja grada dok su u novijoj istoriji preovlađujući stvoreni uslovi.).N.. with architecture that was not nationally controlled and it was based on Athena treaty. osunčanje. urbicide. urban form. European principals of redesign and urban form of developments are rarely accepted. religija. istorija. Cities were getting today’s look and did not differ from other European cities.. jezera. oblačnost. (Počitelj. Identitet grada prema Linču (10 ) mora imati sljedeće elemente : – posebnost slike grada – jednostavnost oblika – kontinuitet 60 . temperature. razne funkcije.. trend.) klimatologija (vjetrovi. iconography.

intimnost.  rasvjeta– izdvajanje karakterističnih objekata i detalja.. raznovrsna urbana morfologija. večernji ugođaj. poznati svakom urbanisti i ugrađeni u svaku evropsku i svjetsku povelju o urbanizmu ali je očito da su nakon zadnjih ratnih sukoba i velikih emocionalnih naboja stavljeni u drugi plan zarad ograničenih nacionalnih ideologija. Urbanisti moraju otkriti zakonitosti nastanka i promjene urbane forme i pejzaža konstantno proučavajući uzroke njihovih nastajanja. mogućnost izbora .. duh njihovih oblika . Zbog toga je potrebno podsjetiti se prvih bosanskohercegovačkih gradova.suštinu gradskih sadržaja i struktura. ugođaj noćnih ulica .Stvaranje poslijeratnog identiteta gradova u Bosni i Hercegovini .otkrića i traganja  ambijentalni doživljaj– raznovrsnost sadržaja . funkciju prostora i međuzavisnost prirodnih i društvenih sila koje utiču na formiranje forme grada.  boja – odabir boje prema funkciji ili vremenu nastanka neke urbane forme  komunikativnost arhitektonskih oblika– bogatstvo oblika. 61 .novi trendovi ili novi urbicid – dominantnost jednog dijela nad cjelinom – jasnoću veza – diferencijaciju po usmjerenju – vizuelni cilj – kretanje kroz prostor – vremenske sekvence – nazive i značenja koji naglašavaju gradske elemente Ranko Radović (11) i drugi moderni urbanisti preporučuju još i :  dostupnost  lakoću kretanja i snalaženje  osjećanje bezbjednosti i opuštenosti  identifikaciju sa ambijentom  čitljivost plana i organizacije grada  autentičnost  urbani mobilijar i detalje Po njemu fizička struktura grada ne smije se shvatiti kao puko grupisanje i raspored objekata i ulica već kao cjelovit izgrađen ambijent koncipiran i oformljen kao životna sredina urbanizovane ljudske zajednice.. Delalle (3) i drugi postmodernisti u stvaranju identiteta savremenom gradu preporučuju i:  mogućnost akcije u prostoru– sudjelovanje u životu grada različito za stanovnike a različito za posjetioce – turiste  mogućnost avanture – gradski prostor kao mjesto lutanja. uslova na kojima su ponikli. a ne da nad njima dominira jedna ograničavajuća ideja ma koliko ona bila dramatična. veza starog i novog …  poetika prostora– detalji objekata i prostora specifični za podneblje ili istoriju Svi ovi principi su univerzalni. Vraćajući se u davnu prošlost i tražeći uzore u njoj te ideologije vrše iskrivljivanje istorije kroz izgradnju arhitektonskih formi i urbanističkih kompleksa koji sa istorijom tih gradova nemaju nikakve veze. Bublin (1) kaže da postoje određene bitne stvari koje treba uzeti u obzir kod bilo kakvih vizionarskih ideja o izgledu naših gradova i moraju se bazirati na potpunom razumijevanju svih čovjekovih potreba.. razvijali se i nestajali kako bi se izvukle pouke za budućnost.

Postojale su još i Dubrovnika. Tutnjevci (između Bijeljine i Koraja). U turskom periodu većina utvrđenih gradova je porušena a sačuvani su samo oni koji su im bili potrebni iz vojno-strateških razloga. Ostali gradski sadržaji u vidu radnji i kuća trgovaca koncentrisanih oko trga. bezistani. a nedugo zatim i ostalih stambenih . tekije. zanatlija iz Njemačke i Ugarske i stanovništvo je uglavnom živjelo u utvrđenim gradovima bogumilsko stanovništvo uglavnom živjelo po selima. Mada se austrougarska vlast nije upuštala u veće urbane zahvate 62 . Čaršiju su činili mali drveni dućani dok su dvospratne kuće (čardaklije) bile građene po okolnim padinama u vidu zbijenih mahala. Kroz naselja su tekli bistri potoci. Građeni su od kamena sa jakim bedemima i kulama na lako branjenim uzvišenjima. borgo) oko kojeg su bile formirane ulice. su četiri vrste naselja: sela. razlikovala su se od naselja do naselja. Pretvoreni su u tvrđave i u njima su se sagradile prve džamije. utvrđeni gradovi. i sakralnog objekta (crkva ili manastir). Podgrađa ispod utvrđenih gradova imala su takođe trgove i pijace. Kula Grad. Soko i dr. Mada je u to vrijeme bosanska država bila najrazvijenija na Balkanu ovi gradovi nisu imali više od 2. svratišta za putnike. na sve strane su žuborile česme. Vlastelinski dvorovi su se gradili u utvrđenim gradovima po uzoru na zapadne dvorove. hamami. varoši ili zbijena naselja i kolonije rudara Sasa. Tešanj. Katoličko dok je pravoslavno i Opšte karakteristike gradskih naselja iz tog perioda ogledale su se u postojanju zajedničkog prostora (trg. dvorišta su bila zatvorena tarabom ali puna raznog cvijeća i voća. Jajce. pijaca. vika trgovaca . Nova gradska naselja su poprimila tursko-orijentalni izgled. Izuzetak je bila Čaršija u Srebrenici gdje su dubrovački trgovci stanovali na spratovima svojih dućana. Dolaskom austrougarske uprave u BiH 1878 godine počinje intenzivna izgradnja mnogih javnih objekata. Većina tih gradova je do danas sačuvana i pretvorena u turističke destinacije a najpoznatiji su: Ostrožac. njihove su kuće uglavnom bile prizemne. Mujagić 1. mektebi. zdravstvenih i industrijskih objekata. Orijentalni izgled ovim gradovima su pored mnogobrojnih džamija sa vitkim minaretima davale i zbijene čaršije sa uskim i krivudavim uličicama. hanovi i sl.sakralnih. Srebrnik. Ezani sa munara. žubor vode i zveka točkova po kaldrmisanim ulicama davali su poseban ritam životu u gradu koji je prestajao sa prvim mrakom. U periodu Bosanske srednjovjekovne države postojale gradska naselja. carinarnice i sl. Počitelj. Pored Čaršije u centru naselja su bili i drugi objekti zadužbina kao što su džamije. gostionice.) sagrađeni nakon dolaska Rimljana. Najpoznatiji su ilirski grad Daorson (kod Stolca) i Domavija (kod Sreberenice). Broca (kod Bijeljine i sl. ulice su bile kaldrmisane ili popločane kamenim oblutkom ili kamenim pločama. Banja Luka. Utvrđeni gradovi su građeni na brdima odakle se pružao pogled na cjelokupan posjed vlastelina. Zvornik. Pravoslavno i katoličko stanovništvo je stanovalo u izdvojenim mahalama. Identitet bosanskohercegovačkih gradova u prošlosti Iz perioda prije dolaska Slavena ostalo je malo materijalnih dokaza da bi se mogao rekonstruisati izgled gradova iz tog perioda . zvona sa crkvenih tornjeva . medrese. Najpoznatiji gradovi iz tog perioda su Sarajevo. Ostaci ovih naselja nisu nikada do kraja istraženi i zaštićeni. Gradačac i sl.N. Tada bi se Čaršija zatvarala i sve bi brzo utonulo u tišinu a trgovci i zanatlije bi odlazili u kuće na periferiji.000 stanovnika što je bilo u rangu evropskih srednjih gradova. Za razliku od muslimanskih. Travnik.

Najveće transformacije se vide u Bijeljini. Gradska vijećnica u Sarajevu. a objekti nemaju više onaj kitnjasti izgled. To su: hotel Bristol u Tuzli. Doboju i sl. zgrada Likovne akademije u Sarajevu. izgradnjom novih objekata uprave. Sl. Tuzli.Stvaranje poslijeratnog identiteta gradova u Bosni i Hercegovini . hotel Neretva u Mostaru. Tuzli. Lukavcu. a pisak lokomotiva. pruge. koksare. vodotornjevi. Objekti se grade bez ikakvih dekoracija u tzv. velike fabričke zgrade. Nakon stvaranja Kraljevine Jugoslavije ovaj rast gradova je usporen. 2 Stari grad Srebrnik Sl. bolnica itd. Sagrađeni objekti su među najljepšim u Evropi. banaka. Brčkom. Grade se mostovi. Zemaljski muzej u Sarajevu. zgrada sudova. zgrada Pošte u Sarajevu. kožare. ceste. Zenici. hotel Evropa u Sarajevu i sl. a u Sarajevu.novi trendovi ili novi urbicid u gradu zbog poštivanja zatečenog privatnog vlasništva. Banjaluci. 3 Ulica pored Drine u Zvorniku – turski period Sl. Gradovi ubrzano mijenjaju svoju fizionomiju i poprimaju siluetu evropskih gradova dok se orijentalni oblici sažimaju u malim Čaršijama i na periferiji grada. Zvorniku. internacionalnom stilu. „kolone“. 1 Ostrožac kod Bihaća Sl. sodare. buka tramvaja i buka iz obližnjih tvornica nadjačava viku trgovaca i zanatlija u Čaršijama. Zenici i dr. gradovi postepeno gube orijentalni izgled i sve više poprimaju evropski izgled. krečane a uz njih i radnička naselja tzv. fabrike za preradu drveta. 4 Stari grad Jajce sa istoimenom srednjovjekovnom tvrđavom na uzvišenju – turski period 63 . Lukavcu. Sve važnije objektu projektuju eminentni evropski arhitekti do kraja poštujući zatečeni ambijent kombinovan sa modernom evropskom arhitekturom. Umjesto minareta i crkvenih tornjeva panoramu bosanskohercegovačkih gradova čine fabrički dimnjaci. Gradske vijećnice u svim bosansko-hercegovačkim gradovima.

) kao i nove gradske četvrti nisu u stanju da pariraju starim gradskim jezgrima koja postaju sve više zatrpana raznim sadržajima dok sa druge strane nove četvrti postaju spavaonice bez ikakavih društvenih sadržaja kao što su Sjenjak i Stupine u Tuzli. U kreiranju kompleksa i naselja učestvuju najeminentniji domaći arhitekti i urbanisti a izgrađeni objekti ne zaostaju za najuspješnijim evropskim građevinama.. Kalesija.. termoelektrana. Ostao je nepromijenjen do danas. Očuvana do danas 2. brana i vještačkih jezera za njihove potrebe i uopšte sve do izbijanja ratnih sukoba 1992 godine zemlja je zahvaćena snažnim procesima industrijalizacije i urbanizacije. Alipašino polje i Nedžarići u Sarajevu.). Novi gradovi (Banovići. Kardeljevo.) dok svi javni objekti i ulice dobivaju imena po poznatim revolucionarima koji u većini slučajeva sa određenim gradovima i ulicama nisu imali nikakve veze. U nekoliko godina izgradilo bi se na hiljade škola.pa sportskorekreativni centri (Mejdan.. Skenderija. Moderne i velike robne kuće postaju svjetionici potrošačkog društva i prepoznatljivi centar grada i dobivaju imena po gradovima u kojima su sagrađene 64 . Titov Drvar i sl. U tom smislu neki gradovi mijenjaju imena za imena poznatih partijskih funkcionera (Pucarevo... Novi Travnik i sl. 6 Stara čaršija u Tuzli iz austrogarskog perioda. Izgradnjom novih gradskih sadržaja .. džamija u Visokom . godine dolazi do jačanja privrede a samim tim i do izgradnje novih industrijskih centara. petogodišnjih planova. novih gradova i gradskih četvrti. pa stadioni .) Značajnije promjene gradskog ambijenta dešavaju se periodično u raznim akcijama tzv. U većini slučajeva se radilo o tipskim projektima ili o projektima koje su radile najveće projektne kuće u BiH tako da gradovi počinju sve više da liče jedni na druge a koncept univerzalizma i internacionalizma dobija sve više pobornika i u krugovima urbanista i prostornih planera.N. Sl.pa robne kuće. u sljedećem periodu domovi kulture . pa stambene četvrti.novim nazivima i novom ikonografijom pokušava se zaboraviti prošlost da bi se lakše izgradilo novo društvo.. Zetra . Identitet bosanskohercegovačkih gradova u socijalističkoj Jugoslaviji Nakon 1950. Zadržavaju su postojeći sakralni objekti dok se strogo kontroliše izgradnja novih sakralnih objekata i uglavnom usmjerava prema gradskim periferijama. Mujagić Sl. saobraćajne infrastrukture. 5 Centar Gračanice razvijen u austrougarskom periodu. Ukoliko se takvi objekti grade u gradskim centrima onda oni imaju savremeni izgled i skromne dimenzije ( Katolička crkva u Tuzli. Ugljevik. pa zgrade PTT-a .

. sa stambenim blokovima i soliterima upotpunjuju centralne zone gradova i postaju nukleus oko kojeg se koncentrično šire i drugi razni javni. Zeničanka itd. Sl.10. srednjoškolski centri. Upravo će te slobodne površine zadnjih godina postati mjesta najvećih sukoba između stanara koji žele da ih sačuvaju kao zelene površine i novog sloja moćnih investitora koji nakon privatizacije privrednih kompleksa i nagle liberalizacije tržišta na ovim površinama žele izgraditi sadržaje koji bi im omogućili brzu i laku zaradu.) a njihova koncentracija je uglavnom uz važne putne pravce. Zvornik – stambeni soliteri u centru 65 .7 Banovići – nastali 1946 godine. soliteri UNISA u Sarajevu itd. Zvijezda u Banovićima i Tuzli. Predstavnici radničke klase su u vlasti i u svim porama društva tako da se svaki pokušaj tradicionalizma i regionalizma u urbanizmu i arhitekturi mora pažljivo odvagati jer se takvi napori tretiraju kao retrogradni i nepotrebni.9 Tuzla – blokovska izgradnja na Slatini Sl. Sarajka. Za uređenje stambenih naselja nema sredstava ni vremena ali se ostavljaju velike slobodne površine između zgrada za buduće društvene sadržaje. Potražnja stanova je veće od ponude tako da građevinske firme jedva uspijevaju obezbijediti neophodan broj stanova bez obzira na jaku privredu i stambene fondove. Sl. Siluete gradova se mijenjaju a vertikale naglašavaju stambenim ili poslovnim soliterima (Kula u Kladnju. Zbog toga svi gradovi počinju da liče jedan na drugi uljuljkani u okrilju zamornog univerzalizma. sportski i industrijski objekti. Građanin kao kategorija i stvarni korisnik prostora ne postoji a umjesto njega postoji radni čovjek i njegove fabrike čijim se sredstvima grad gradi i razvija. Ulice postaju saobraćajne prometnice a pješačke zone se sažimaju u uskim pojasima uz ove saobraćajnice. Domovi zdravlja.Stvaranje poslijeratnog identiteta gradova u Bosni i Hercegovini . univerzitetske zgrade . stambeni..8 Lukavac –stambena četvrt nepromijenjena od 1992 godine. zgrade Pošte.) a oko njih se počinju graditi i prvi trgovi i uređeni parkovi. Izgled od 1992 godine. Nepromijenjen Sl.novi trendovi ili novi urbicid (Tuzlanka.

Memorija grada je izbrisana. Ako se nema sredstava za izgradnju male džamije ili crkve na ulazu onda se na okolna brda postavljaju džinovski krstovi (Mostar.. u vidu spomen kosturnica i spomen obilježja na mjestima velikih bitaka. Općinska vijeća mijenjaju ulice a referendumi i ostala učešća građana u ovim važnim pitanjima proglašavaju se tekovinama komunizma. Vrace u Sarajevu . kamenim ili metalnim a negdje i neonskim krstom (Vitez.. Konzumi. Mujagić 3. zajedničke krvi i tla a što nije svojstveno gradovima Evrope i niukom slučaju ne može predstavljati novi identitet naših gradova već novi urbicid. Ostavljeni bez svojih fabrika. horde.. raspuštaju urbanistički zavodi.). Nakon NOR-a izgrađena su partizanska groblja u vidu monumentalnih spomeničkih komleksa (Mostar. Stolac .Tjentište. prognanici ili turisti. ukidaju stambeni fondovi i fondovi solidarnosti i otvara prostor za razne malverzacije i zloupotrebu gradskog prostora. Na prvom bilboardu se postavlja plan grada čiji su trgovi i ulice dobili imena po novim ratnicima i starim kraljevima a ponegdje i po fašistima iz predzadnjeg rata. crkve su zamijenili katolički centri i manastiri a bolnice. Gradske džamije su zamijenili Islamski centri. U prodaji atraktivnih lokacija općine nalaze siguran izvor prihoda jer su privredni subjekti uništeni. sva ostala groblja i obilježja su uglavnom locirana u gradskim prostorima sa puno kiča. škole i obdaništa su dobili imena po raznim svecima i spasiocima.N. Poslijeratni identitet gradova Sprega tajkuna i moćnih političara je jača od zakona koji je još uvijek na strani građana tako da se stavljaju van snage regulacioni planovi. medrese i koledži. Takva ikonografija predstavlja najniži oblik identiteta koji vodi porijeklo od grupe. Na periferiji gradova.). Pješak je protjeran i sa onih uskih traka uz saobraćajnice koje im je raniji sistem ostavio. Počitelj. bioskopi i sportski centri su zamijenjeni bezbrojnim kafeima a gradski trotoari i pločnici pretvoreni u kafanske bašte i parkinge za automobile. Merkuri i drugi potrošački lanci ... Takva su i spomen obilježja u gotovo svim gradskim centrima sagrađena u 66 . istorija zaboravljena a stvorena nova od 15 ratnih i poratnih godina. književnika ili slikara ili nekog drugog znamenitog čovjeka. po uzoru na Potemkina. domova kulture. Takvi su spomenici na Šehitlucima kod Banjaluke. aleje poznatih pjesnika u aleje ljutih ratnika.. Na ulazu u gradove je vidljivo istaknut grb grada sa vjerskim i nacionalnim simbolima a negdje je dodatno zakićen i ponekom zastavom susjedne zemlje.. Razni domaći i susjedni moćni investitori obogaćeni sumnjivim privatizacijama koriste takvu situaciju da bi u starim gradskim centrima sagradili ogromne šoping centre i ugostiteljske objekte.). Ukoliko se džamija ili crkva postavlja u kotlini onda mora biti visoka desetinama pa i stotinu metara kako bi nadvisila sve građevine u gradu. Izuzev veoma dobro koncipiranih memorijalnih centara u Potočarima i na Kovačima. Obiji. Domovi kulture. Turista će uzalud tražiti ulicu nekog pjesnika. Interexi. formiraju se poslovne zone u kojima dominiraju Merkatori. bioskopa i svojih šetališta prepušteni su parkovima koji su toliko zapušteni i ruinirani da su u njima ostale još samo rijetke i najotpornije biljne vrste. opasniji i pogubniji od onog iz četiri ratne godine.. Roboti. Tuzla. Trgovi mladosti su pretvoreni u trgove šehida ili nacionalnih heroja. a svaki glavni trg i svaka glavna ulica dobili su imena onih koji su svoje narode poveli u rat. U takvoj zbrci naziva teško se mogu snaći i stariji građani a kamoli mnogobrojne izbjeglice. Jablanica i sl.

novi trendovi ili novi urbicid parkovima i na pločnicima i bez ikakve umjetničke vrijednosti i sa suhoparnom vjerskom simbolikom u obliku stilizovanog krsta ili ljiljana (Brčko. Tuzla to postiže izgradnjom Panonskih jezera u centru grada sa sojeničkim naseljem. ni formu niti identitet sve dok građani tih gradova ne preuzmu na sebe odgovornost za njihov razvoj u skladu sa evropskim urbanističkim poveljama. istočni Mostar.). Bilo je pokušaja da se na mjestima srušenih džamija u mnogim gradovima RS-e (Ferhadija u Banjaluci. Čelić. Naravno da postoje i primjeri pozitivnih promjena gdje naši gradovi poprimaju obrise novijih evropskih gradova a svojim novim sadržajima privlače turiste iz cijelog svijeta istovremeno čuvajući svoje ambijentalne vrijednosti i istorijsko naslijeđe. Siluete bosanskohercegovačkih gradova (bez obzira na velika razaranja iz ratnih godina) i bez obzira na vjersko-nacionalnu ikonografiju neće brzo promijeniti ni svoju sliku. Sarajevo je puno paradoksa jer dok se sa jedne strane unutar stambenih blokova grade džamije i islamski centri u turskom i arapskom stilu sa druge strane se obnavljaju i grade poslovni i stambeni tornjevi koji svojom ljepotom ne zaostaju za najljepšim zgradama svijeta i stvaraju novu i modernu siluetu grada (Avazovi tornjevi. Stupari. Dok su spomenike iz NOR-a radili eminentni jugoslovenski i svjetski arhitekti i vajari. 67 . zaštite i ožive stara gradska jezgra itd. kućom plamena mira. skromno i bez nepotrebne ikonografije najrječitije svjedoči o ratnim strahotama istovremeno korespondirajući sa ambijentom stare čaršije..Stvaranje poslijeratnog identiteta gradova u Bosni i Hercegovini . Između robne kuće i stare čaršije u toku je izgradnja modernog trga koji je uokviren velikim parkovskim površinama. Zenica slijedi primjer Tuzle te uklanjanjem starih fabričkih dimnjaka u Željezari i izgradnjom savremenog kompleksa sa hotelom. Zvornik. džamija u Prnjavoru . Aladža džamija u Foči . Banjaluka je izgradila moderan administrativni kompleks u centru grada i bez obzira na političke motive i konotacije ovaj kompleks je dao novi imidž gradu.zelene površine urede po uzoru na Metković. Brčko vraća svoj nekadašnji sjaj i izgradnjom modernih objekata u centru (uz istovremenu revitalizaciju starih ) i izgradnjom pješačkih zona i trga predstavlja primjer za sve ostale gradove u BiH na koji način mogu izgraditi svoj identitet i prepoznatljivu formu. raskrsnice i zaobilaznice osvijetle. riješe stacionarni saobraćaj a trotoare i ulice vrate pješacima. Travnik i Kalesija...). ova spomen obilježja su radili ili domaći samouki umjetnici ili lokalni arhitekti podložni uticajima političkih moćnika. Sonim trgom sa muzejom soli.) izgrade moderni trgovi i objekti čime bi se promijenila slika grada i izbrisala njegova memorija i tu su ideju podržali i nadležni urbanisti kroz izradu novih regulacionih planova i urbanističkih projekata. tržnim centrom i sportskom dvoranom na Kamberovića polju stvara novi imidž grada pun lijepih parkova i čiste rijeke. S druge strane mnogi gradovi u FBiH pokušavaju vratiti stari orijentalni izgled izgradnjom objekata islamske arhitekture ali i objekata svih drugih namjena u tradicionalnom ili orijentalnom stilu. Za početak bit će dovoljno da adekvatno označe i riješe ulaze u svoje gradove . Bijeljina. Ugljevik nema sredstava da završi započeti grad ali zato ljubomorno čuva svoj urbani standard sa velikim trgom i zelenim površinama za neka bolja vremena.. Kosim staklenim tornjem i brojnim fontanama po gradskim trgovima.. Bosmal centar . Do realizacije takvih ideja nije došlo zbog pritiska međunarodnih organizacija. Dobar primjer spomen obilježja je svakako Kapija u Tuzli gdje mermerni pločnik i natpis na zidu. U tome prednjače Sarajevo.

Minhen je zadivio svijet svojim rotirajućim tornjem i natkrivenim stadionom izgrađenim za potrebe Olimpijade 1972 godine.12 Čelić.14 Srebrenica –grad kome su pobili stanovnike 4. Povelja iz Machu Pichu 1973 godine nije puno promijenila koncept razvoja gradova na našim prostorima jer je ova povelja zagovarala veći uticaj tradicionalizma i regionalizma u urbanizmu što je 68 . Izgradnja naših gradova u periodu između dva svjetska rata bila je pod uticajem Građevinskog zakona iz 1931.N. I u ostalim evropskim gradovima dominiraju nove građevine koje svojom veličinom i ljepotom nadmašuju stare srednjovjekovne zamke i tvrđave. Mujagić Sl. godine a izgradnja tih gradova u socijalističkoj Jugoslaviji pod uticajem krute Atinske povelje iz 1933 godine.13-Ulaz u Tuzlu na Husinu-spomen obilježje Sl.centar sa spomen obilježjem Sl. Ukoliko BiH želi da postane članica Evropske unije onda mora promijeniti i formu svojih gradova u skladu sa mnogobrojnim poveljama Ujedinjenih nacija i Evropske unije. Pariz je izgradnjom centra Pompidu na Konkordu i drugim savremenim objektima ponudio novu sliku grada kojom ne dominira Ajfelov toranj i Luvr. U Evropi su odavno srušene granice između država i nacija a urbanizam je postao kosmopolitski.11 Bijeljina. osmišljen i izrastao iz najboljeg što je određeno podneblje i društvena zajednica mogla pružiti. Novi identitet evropskih gradova i neophodnost usklađivanja naših gradova sa evropskim urbanističkim poveljama i NUTS standardima Izgradnjom Milenijumske kupole London je svijetu poslao novu sliku o sebi u kojoj više ne dominira toranj Big Ben i most na Temzi.izuzev spomenika centar je ostao isti Sl.

Stvaranje poslijeratnog identiteta gradova u Bosni i Hercegovini .  Preporuke koje će voditi stručnjake i one koji odlučuju na svim nivoima a koji se baziraju na principima nove .  Uloga urbanizma u ostvarivanju programa održivog prostornog uređenja. više raznovrsnosti i raznolikosti. okvir ekonomskog razvoja. Evropska urbanistička povelja iz 1992 godine (Strazbur) kod nas je prošla nezapaženo zbog tek otpočetih ratnih dejstava a najnovija Atinska povelja iz 1998 godine koju je utvrdio Evropski savjet urbanista pod nazivom „Preporuke za prostorno uređenje gradova“ je za nas mnogo interesantnija jer definiše strateške ciljeve koje moraju usvojiti svi evropski gradovi .održivi razvoj. manje kontrole. aktivnom učešću svakog pojedinca. To su :  Program trajnog prostornog uređenja u gradovima i njihovoj okolini. istinsko učešće građana. multikulturalnoj integraciji svih socijalnih grupa i zajednica. očuvanje karaktera grada. U kratkim crtama ove preporuke se ogledaju u premisama: grad za sve. grad kao mjesto društvenog života. afirmacija i porast kretanja. zaštitu i unapređenje graditeljske i kulturne baštine. savremenom arhitektonskom oblikovanju prostora i objekata. Sl.16 Zenica. upotreba novih tehnologija.evropski stil gradnje               69 . Kod ostvarivanja ideje održivog razvoja misli se na :očuvanje čovjekove okoline. zaštita i unapređenje javnih prostora.novi trendovi ili novi urbicid bilo protivrječno tadašnjem sistemu koji je zagovarao stvaranje novog svijeta bez nacionalnih i regionalnih ograničenja. afirmaciji i bezbjednosti kretanja i povezanosti i prožimanju funkcija u prostoru. U susjednim zemljama kod planiranja naselja i gradova već se primjenjuje NUTS sistem nomenklature prostornih jedinica za statistiku a koji se odnosi na teritorijalnu organizaciju naselja po broju stanovnika i veličini teritorijalne jedinice prema kriterijima EUROSTATA-a a utvrđuje ravnopravni kriterij za određivanje jedne od pet kategorija i opremljenost javnim službama. regeneraciji originalnog građevinskog fonda.univerzalne ideje održivog razvoja. garantiranje bezbjednosti i zaštite zdravlja. urbanoj bezbjednosti.15 Kalesija-stvaranje identiteta mavarskim stilom Sl.

18 . Sl. Stara gradska jezgra su uglavnom zapuštena bez iole ozbiljnijih pokušaja njihove revitalizacije. Primjenom preporuka evropskih urbanističkih povelja i standarda naši gradovi bi postepeno dobili novi identitet u simbiozi prirodnih i društvenih vrijednosti sa svim ambijentalnim. Mujagić Sl. preporuke i agende koje nude rješenja i smjernice za idealne gradove i koje su u praksi primijenili mnogobrojni evropski gradovi. Izuzev Tešnja i Gradačca malo je gradova koji su uspjeli riješiti ovaj problem.N. regionalnim i pejzažnim vrijednostima po kojima su bili poznati u starijoj istoriji. Prihvaćajući pojedine evropske vrijednosti od nas se ne traži i prihvatanje njihovih urbanih formi već da sami izgradimo te svoje urbane forme u interakciji prirodnih i društvenih činilaca.. Ta forma ne smije biti plod neke ideologije i ikonografije već osmišljeni izraz onog najboljeg što ti činioci pružaju. lampe. fontane . Ne treba težiti pukom amorfnom širenju grada izgradnjom industrijskih zona i naselja na periferijama gradova jer na to upozorava i „Lokalna agenda 21“ u konceptu održivog razvoja i očuvanja obnovljivih resursa za buduće generacije. U redizajnu i renoviranju ovih starih gradskih jezgra sa otvaranjem pješačkih komunikacija. skokovito i različito od regije do regije. raznih zanatskih i ugostiteljskih sadržaja nova središta urbanog života sa perifernih tržnih centara ponovo bi se vratila središtu grada a grad bi povratio izgubljeni identitet.). ugradnjom uličnog mobilijara (klupe. 70 . redizajn i obnova naših gradova teći će nekim svojim tokovima.Panonsko jezero sa slanim bunarom i staklenom kulom u pozadini. muzeja.17 Tuzla. scena na otvorenom.Bijeljina – poslovna zona na ulazu   Zaključak Bez obzira na mnogobrojne evropske povelje. hortikulturnim uređenjem zapuštenih zelenih površina i ubacivanjem privlačnih sadržaja u vidu bioskopa. postavljanjem skluptura u prostoru.. Industrijske zone sa nedovršenim ili ruiniranim starim kompleksima su najčešća slika na ulazu mnogih naših gradova čime se ne postiže ni lijepa slika a ni lijepa forma ovih gradova.

suggestions and agendas that provide solutions and guidance for ideal cities. Committee of Spatial Devolopment. Literatura   1. Nakladni zavod matice Hrvatske.str. redesign and rebuilding of our cities will have specific developments. different vendor’s and catering places in city centers would bring back loosen identity. horticultural landscapes.Milica Grozdanić: "Savremeni koncept urbanog razvoja i kontekst" str. lamps. installing attractive elements such as cinemas. Hrvatsko društvo za sustave: "Grad kao složen sustav".157-167 7. European Spatial Planning Observation Network-Study Programme on European Spatial Planning (ESPON) 9.Zbornik radova –Beograd 2006 godine 5. Zagreb 1996/97 godine 10.Stvaranje poslijeratnog identiteta gradova u Bosni i Hercegovini . Industrial zones with unfinished or ruined. European Spatial Devolopment Perspective (RSDP). Građevinska knjiga –Beograd 1999 godine 71 . old complexes are scenes that can be seen entering many suburbs which creates unattractive forms of the cities. Građevinska knjiga. 1999. Delalle Radovan: "Traganje za identitetom grada" Izdavački centar Rijeka. BuybookSarajevo 2004 godine 2. Beograd 3. advice from “Local agenda 21” for durable development saving resources for the future generations. fountains). mr. It has to be premeditating approach using the best elements. Društvo urbanista Beograda: "Urbani dizajn" . Bublin Mehmed: "Rehabilitacija gradova Bosne i Hercegovine". Implementing suggestions of European urban treaties and standards our cities would gradually gain new identity in symbiosis of natural and social values with ambient of regional scenes which were recognizable throughout the history. Towards Balanced and Sustainable Devolopment of the Teritory of the EU. open theaters.novi trendovi ili novi urbicid Conclusion Regardless of large number of European treaties. Simple amphoral spreading of the cities with industrial and urban zones in suburbs should not be an aspiration. museums. With exception of Tešanj and Gračanica there are only a few cities that have solved this problem successfully. installing street accessories (benches. Zbornik radova. 1997 godine 4. Krier Rob: "Gradski prostor-u teoriji i praksi".2331 6. 8. Accepting some of these values does not mean accepting European urban forms.. That form can not be result of ideology and iconography. Old city parts are usually ruined with no revitalization endeavors. Potsdam. Dina Krunić i Studio Simbiosis: "Mikro urbanizam kao inicijator razvoja na primjeru projekta beogradska simbioza" . gradual and different in different regions. Castex Jean: Depaule Charles i Panerai Philippe: "Urbane forme". placing sculptures. Redesign and renovation of these parts of the cities by building pedestrian walkways. which have a practical use in some places around Europe. it means making our own urban forms respecting natural and social element.

N. Mujagić 11. Krunić Jovan: "Baština gradova srednjeg Balkana", Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, Beograd, 1996. godine 12. Linč Kevin "Slika jednog grada ", Beograd , Građevinska knjiga 1974) str.10 13. Pušić Ljubinko: "Čitanje grada-između duha i materije", Prometej-Novi Sad 1995 godine 14. Ranko Radović: "Forma grada-osnove,teorija i praksa", Stylos -Novi Sad 2003 godine 15. Serdarević Mevlida: "Pravna zaštita kulturno-historijeskog naslijeđa BiH – nastajanje, očuvanje, destrukcija", Međunarodni centar za mir, Sarajevo 1997. godine 16. Tošković Dobrivoje: "Urbani dizajn", Urbanistički zavod Republike Srpske, Banjaluka 2000 godine 17. Urbanistički zavod RS a.d. Banja Luka - Prostorni, urbanistički i regulacioni planovi RS, 2005 god. 18. Udruženje hrvatskih arhitekata "Regionalizam i globalizacija", Časopis Arhitektura br.1 (215), Zagreb 2003. godine 19. Vaništa-Lazarević Eva: "Obnova gradova u novom mileniju", Classic map studio, Beograd 2003. godine 20. Vresk Milan: "Razvoj urbanih sistema u svijetu", Školska knjiga, Zagreb, 2002. god.

     

72

Zbornik radova PMF 4 i 5, 73 – 86 (2007-2008)

Originalni naučni rad

OSVRT NA TERITORIJALNI I POPULACIONI RAZVOJ GRADA TUZLE REVIEW OF THE TERRITORIAL AND POPULATION DEVELOPMENT OF THE CITY OF TUZLA Mr. sc. Damir Džafić, prof. geografije, OŠ „Sjenjak“ Tuzla Sažetak Teritorijalni i populacioni razvoj gradova uopće, pa samim time i Tuzle stoje u uzročno – posljedičnoj vezi, te ih tako treba analizirati i proučavati. Ovaj rad ukazuje na osnovne faze teritorijalnog i populacionog razvoja današnjeg grada Tuzle kroz koje je on prošao do kraja 20. stoljeća. Ukupno je prikazano šest faza razvoja koje se vremenski ne podudaraju sa historijskim periodima kroz koje je prošla naša zemlja. Tako su svi historijski periodi do 15. stoljeća prikazani kroz jednu fazu razvoja, u periodu osmanske uprave Tuzla je prošla kroz tri faze, u vrijeme austrougarske uprave kroz jednu fazu i u socijalističkom periodu kroz posljednju, šestu fazu svog teritorijalnog i populacionog razvoja. Ključne riječi: grad, faza razvoja, teritorijalno širenje, broj stanovnika Abstract Territorial and population development of cities in general, including Tuzla, are connected, so they should be studied in such a way. This paper points out the basic stages of the territorial and the population development of the city of Tuzla since it was settled and until the end of the 20th century. Six stages have been identified in total, which do not coincide with the historical periods in our country. Namely, all the historical periods up to 15th century are shown in a single stage of development, during the period of the Turkish Empire Tuzla went through three stages, during the Austro-Hungarian period there was one stage, and in the Socialist period it went through the last stage of its territorial and population development. Key words: city, development stage, territorial expansion, population

D. Džafić Uvod Grad Tuzla se nalazi u Sjeveroistočnoj Bosni, odnosno u Tuzlanskom kantonu, čiji je glavni administrativni, obrazovni, kulturni, privredni i sportski centar, te najveće urbano naselje. Gradsko područje zahvata površinu od 4 842,29 ha ili oko 48 km2 , sa blizu 100 000 stanovnika, a smješteno je u dolini rijeka Jale, desne pritoke Spreče. Područje današnjeg grada Tuzle naseljeno je još od prethistorije, a u izvorima se prvi puta pominje pod nazivom Soli u srednjem vijeku, odnosno sredinom 10. stoljeća. Današnji naziv grada je turskog porijekla, od riječi tuz – so. Kroz svoju dugu povijest, Tuzla je od malog naselja sojeničkog tipa izrasla u jedno od najvećih urbanih naselja naše zemlje. Njena teritorija vremenom se širila, broj stanovnika je rastao, a zanimanje stanovništva ovisilo je o prirodnim bogatstvima ovog područja. Od tih bogatstava na prvom mjestu je so, zbog koje se oduvijek ovdje živjelo, gradilo, rušilo, popravljalo...
1

Sl. 1. Tuzla i njena okolina Područje današnjeg grada Tuzle u doturskom periodu Život ljudi na prostoru današnjeg grada Tuzle započeo je u razdoblju mlađeg kamenog doba (neolita) o čemu govore sačuvani historijski izvori među kojima sve do srednjeg vijeka preovladavaju ostaci materijalne kulture, a od tada pisani historijski izvori. Neolitsko naselje je bilo sojeničkog tipa, a sva saznanja o ovom naselju, koja su oskudna, dobijena su na osnovu slučajnih nalaza pronađenih prilikom većih ili manjih građevinskih radova. Naselje se nalazilo između današnjeg kina Mladost na zapadu,

1

Prostorni plan za područje Tuzlanskog kantona za period 2005-2025., Službene novine Tuzlanskog kantona, godina 13, broj 9, Tuzla septembar 2006., str. 799.

74

Osvrt na teritorijalni i populacioni razvoj grada Tuzle Čaršijske džamije na istoku, rijeke Jale na jugu i Muzičke škole na sjeveru, a centar tog naselja bio je prostor na kome se danas nalazi Šarena džamija. 2 Kontinuitet života na području današnje Tuzle nastavljen je i tokom metalnog doba. Sudeći prema materijalnim nalazima, omiljeno mjesto za život čovjeka tokom metalnog doba na ovom području bila je dolina rijeke Soline, desne pritoke Jale. Tu se 3 nalazi lokalitet Gradovrh, na kome je pronađen najveći broj nalaza iz metalnog doba. Iz perioda vladavine Rimljana na prostoru Tuzle nema materijalnih dokaza o postojanju naselja, što ne mora da znači da se kontinuitet života na ovom prostoru nije nastavio. Naime, “rječica Solina i samo naselje (Ad Salines – grad Solana) dobili su 4 ime za njihovog vremena”. Što se tiče same lokacije naselja Ad Salines, kao jednog od naselja u rimskoj urbanoj mreži, nema sumnje da se nalazilo na području današnje 5 Tuzle, što potvrđuju je i neki inostrani naučnici. Nakon Rimljana, u krajeve oko današnje Tuzle prodiru Germani i Mongoli, a u 7. stoljeću najveći dio Balkanskog poluotoka stalno nastanjuju Slaveni. Dolaskom Slavena iščezao je u unutrašnjosti Balkana čitav niz antičkih i još starijih gradova koji su se razvili na mjestima pogodnim u geografskom, vojnom i ekonomskom pogledu. Podaci iz pisanih izvora, kao i arheološki nalazi potvrđuju da je u unutrašnjosti Balkana život gradova nasilno prekinut krajem prvog i početkom drugog desetljeća 7. stoljeća. Prošlo je više stoljeća prije nego što su neki od njih u novijim, izmijenjenim uslovima uspjeli da povrate staru slavu. Po svemu izgleda da su od ranijih naselja Slaveni jadino upotrebljavali gradine. To potvrđuje ne samo naziv “gradina” koji je slavenskog porijekla, već i fragmenti slavenske keramike, na koju se često nailazi prilikom istraživanja prethistorijskih gradina. Mnogi bosanski srednjovjekovni gradovi, podignuti na nekadašnjim gradinama, takođe ukazuju na važnost uloge koju su gradine odigrale u prvim stoljećima slavenske historije na ovim prostorima. Pored gradina, Slaveni su 6 upotrebljavali utvrde ili gradišća, obično smještena u nizini i u močvarnim predjelima. Iz sredine 10. stoljeća potiče i prvi pisani spomen Tuzle. Naime, 950. godine je bizantijski car i historičar Konstantin Porfirogenit u svom djelu “De administrando imperio”, pomenuo neke gradove koji se nalaze na području Bosne (Kotor i Desnik), 7 kao i neke koji će kasnije ući u sastav bosanske države, a između njih i Salines. “Nema nikakve sumnje da je to današnja Soli ili Tuzla (slav. sol, turski tuz, so), jer osim ovog mjesta nema (barem sada ne) na čitavom području od Adrije do Crnog mora niti sonog 8 izvora niti kamene soli; sve te zemlje dobijaju so ili sa morskih obala ili iz Karpata.”

2

V. Milić, Praistorijska naselja na području Tuzle, 100 godina Fabrike soli Tuzla, Muzej istočne Bosne, Tuzla, 1985., str. 10 – 11. 3 V. Milić, Praistorijska naselja na području Tuzle, 100 godina Fabrike soli Tuzla, Muzej istočne Bosne, Tuzla, 1985., str. 12. 4 M. Klapić, Privredni razvoj Tuzle od prethistorije do II svjetskog rata, Stav, časopis za društvena pitanja, kulturu i umjetnost, Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić” Tuzla, Tuzla, 2003., str. 69. 5 B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća, II, srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb, 1995., str. 252. 6 D. Kovačević – Kojić, Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države, Veselin Masleša, Sarajevo, 1978., str. 18. 7 Ibid., str.19. 8 J. Jiriček, Trgovački drumovi i rudnici Srbije i Bosne u srednjem vijeku, Svjetlost, Sarajevo, 1951., str. 51.

75

D. Džafić I naziv srednjovjekovne bosanske župe Soli vezan je za sona nalazišta, a područje 9 ove župe, u kojoj se nalazio grad Salines, zahvatalo je dolinu Jale i gornji tok Spreče. Pretpostavlja se da su gradovi koje spominje Porfirogenit “bili utvrđenja, vojna i 10 upravna sjedišta, a neki od njih su mogli imati i izvjesnu ekonomsku funkciju”. Ta utvrđenja su se sastojala samo od “poneke zidane kule i obzidanog dvorišta, a sve ostalo 11 je bilo od drveta”. Ono što je bitno napomenuti jeste i činjenica da su urbana naselja u srednjovjekovnoj Bosni, i pored svojih određenih funkcija, daleko bila od toga da im se 12 mogu dati obilježja pravih centralnih naselja. To važi i za današnju Tuzlu koja je prije dolaska Turaka bila varošica. Iako je bila najveće naselje koje su Turci zatekli u ovom kraju, ipak se radi samo o malom trgu koji nije imao veći privredni značaj. Izgleda da se u doba bosanske srednjovjekovne države slani izvori nisu obimnije 13 iskorištavali, a ukoliko je i bilo proizvodnje soli, ona je imala samo lokalni značaj. Kraj srednjeg vijeka Tuzla je dočekala kao naselje koje je najvećim dijelom bilo sagrađeno od drveta, pa je zbog toga od Turaka i nazvano Drvenim gradom, a u osmoj deceniji 15. stoljeća Agac Tuzla što doslovno znači Drvena solana, odnosno Solana na 14 drvo, dok će se u 16. stoljeću za Tuzlu upotrebljavati naziv Memleha-i-zir. Drveni grad se nalazio na prostoru današnje Atik ili Šarene džamije i okolo nje. To naselje je u proljeće 1463. godine spalio bosanski kralj Stjepan Tomašević, a definitivnim 15 zaposijedanjem ovog područja uništeno naselje Turci više nisu obnavljali. Oko 1478. godine u tadašnjem naselju Donja Tuzla bile su 74 kuće (domaćinstva) sa oko 300 – 400 stanovnika, 16 iako to ne mora značiti da grad stoljeće ranije nije mogao imati i više stanovnika ako se imaju u vidu posljedice koje je na evropsko stanovništvo ostavila kuga u drugoj polovini 14. stoljeća. 17 I pored toga što će Turci kasnije izgraditi novo naselje, po svemu drugačije od srednjovjekovnog, možemo kazati da srednjovjekovni “Drveni grad” ipak predstavlja prvu, početnu fazu u razvoju Tuzle kao gradskog naselja.

9

Đ. Basler, Župa i grad Soli u srednjem vijeku, 100 godina Fabrike soli Tuzla, Muzej istočne Bosne, Tuzla 1985., str. 17. 10 D. Kovačević – Kojić, Op. cit., str.,19. 11 A. Benac, Kulturna istorija Bosne i Hercegovine, Narodna prosvjeta, Sarajevo, 1955., str. 119. 12 S. Bakaršić, Specifičnost urbanog fenomena Bosne i Hercegovine, Geographica Slovenica 10, Inštitut za geografijo Universe v Ljubljani, 1980, str. 79. 13 D. Kovačević – Kojić, Op. cit., str. 84. 14 A. Handžić, Tuzla i njena okolina u XVI vijeku, Svjetlost, Sarajevo, 1975., str. 166. 15 Ibid., str. 35. 16 M. Klapić, Op. cit., str. 70. 17 Tom prilikom su najviše stradali gradovi, naročito oni najveći i najrazvijeniji. Tako je npr. Firenca izgubila više od polovine stanovništva, a Venecija, Hamburg, Bremen i dr. više od dvije trećine. (O tome vidi šire u: B. Milić, Op. cit., str. 47).

76

. godine. str. 19 Ipak. grad se znatno teritorijalno proširio u odnosu na srednjovjekovne okvire. na jugoistočnoj strani. Poljska kapija se nalazila nasuprot stare kapije tj. Atik mahala sa džamijom. 21 A. a na svakih 60 koraka tj. tj. jer u općoj ekonomskoj strukturi za turskog vremena nije došlo do bitnih promjena. a Stara i Poljska kapija predstavljale su ujedno glavne ulaze u palanku. cit. koliko kao posljedica pojava koje proizilaze iz političke i društvene strukture Turske Carevine. 1959. vjerovatno pokretni. 20 Nakon dolaska Turaka. glavnim pravcima turskog prodiranja u Evropu. današnjeg Sonog trga. Kako je u zidove trebalo zatvoriti i naselje i slane bunare i istovremeno imati prilaz Jali. 1973. 77 . Geografski pregled. str. polukružne kule nabijene zemljom. potrebno je naglasiti da je urbanizacija Bosne i Hercegovine u tursko doba posljedica kompleksnog djelovanja brojnih faktora. grupisanih prema kapijama sa unutrašnje strane. godine nastati prva muslimanska mahala. 218.Osvrt na teritorijalni i populacioni razvoj grada Tuzle Urbani i teritorijalni razvoj Tuzle u osmansko doba Uspostavom turske uprave u našim krajevima dolazi do osnivanja novih i razvoja zatečenih urbanih središta. Razvijanjem naselja.. godine. nešto poslije 1533. odnosno iz orijentalne kulture ili. stoljeća. osim što je došlo do krupnih građevinskih promjena. U sredini palanke postojala je čaršija. III. 20 S. stvorena palanka oko Tuzle. Mastilo. od oko 1533. str. pokraj koje je nastala i prva džamija. do oko 1548. već u prvoj polovini 16. Pošto je voda iz Jale samo u nižem dijelu palanke mogla ulaziti u opkope. a široki 12 stopa. tačnije. Tako je. kulture islama”. 103. Još jednom o procesu urbanizacije za turskog doba u Bosni i Hercegovini. str. Upravo će na tom prostoru. na prijelomnim linijama zidova postojali su grudobrani. Na sjeverozapadnoj strani nalazila se Stara kapija. Tuzla je neko vrijeme bila otvoreno gradsko naselje jer je srednjovjekovni Drveni grad spaljen u borbama 1463. spojeni sa Jalom. cit. 80. Kasaba kao vrsta naselja. Oko zidova palanke bili su ozidani opkopi duboki 5 – 6 stopa. 21 U periodu od formiranja prve muslimanske mahale pa do izgradnje palanke. Op. Op. Bakaršić. XIV – XV. Sarajevo. a od nje su prema svakoj kapiji vodili sokaci koji su ujedno predstavljali i glavne komunikacije kroz središta mahala. Turci su odmah prišli i njegovom utvrđivanju pa su cijelo naselje opasali jakim zidom sa četiri kapije koje su opet same za sebe predstavljale mala utvrđenja. Jalska kapija se nalazila na južnoj strani i predstavljala izlaz na Jalu. slanih bunara i Jale je i odredila okvir zidova koji su zatvarali približno okrugao prostor čija je dijagonala iznosila oko 400 metara. Tako je Tuzla od varošice izrasla. izgrađeni od drveta. Prilaze do kapija omogućavali su mostovi. Geografski pregled. i na sjevernoj strani bila je Džindićka kapija. njima je sa sjevera tekla voda potoka s okolnih brda koja je ovuda usmjerena. nešto prije 1548. a s tim u vezi znatno se uvećalo i stanovništvo. blizu slanih bunareva. Ostali gradovi ili stagniraju ili propadaju jer u većini slučajeva nisu bili na pravcu prodiranja Turaka i u duhu s novim privrednim tendencijama toga vremena. Sarajevo. Zidovi palanke bili su visoki 8 – 9 stopa. godine. Handžić. sama razdaljina između Atik mahale. Posebno napreduju gradovi preko kojih su vodili putevi prema sjeveru i sjeverozapadu. Što je posebno važno “ona se ovdje ne pojavljuje toliko kao posljedica onog osnovnog faktora – razvijenijih proizvodnih snaga zemlje. N.. 18 Od gradskih naselja koja su Turci zatekli posebno se razvijaju ona koja su bila na putevima koji su povezivali ove prostore sa vrlo frekventnim Carigradskim drumom ili sa morem prema Dubrovniku i Splitu. 174 – 176.. Bakaršić. u naselje sa šest mahala od kojih su četiri bile u okviru palanke (Džamijska 18 19 S.

str. Mahala hisarije Ferhada. str. Položaj mahala unutar palanke u prvoj polovini 16. Džindićka kapija. Poljska kapija. Pri tome je broj muslimanskih kuća porastao sa 7 na 283.. godine grad imao 406 kuća. cit. Čelebi. Putopis. 2. Handžić. Mahale su bile smještene neposredno uz čaršiju i na padinama obližnjih brda. 22 Na porast broja kuća.stoljeća Legenda: 1. 172 – 174. Jalska kapija Sticanje naziva kasaba predstavljalo je krupan događaj u razvitku jednog naselja. Sl. knj. Isa–begova. Kulenović. Čaršija se obično nalazila u središtu kasabe. Da jedno naselje dobije status kasabe.. 1995. tekiju. 2. te mahale. Kasabe su obično bile administrativni centri kadiluka ili bar nahije. ono je moralo imati ne samo svoju teritoriju i granice. stambene površine grada. Broj kuća je 1533. stoljeća Tuzla je dobila status kasabe koji je zadržala kroz cijeli period osmanske vladavine. 1996. S. Sarajevo-Publishing. a time se mijenjao i pravni položaj gradskog stanovništva. Muzej istočne Bosne. U čaršiji se obavezno nalazila i džamija. obično građeni od drveta. eventualno hamam. rasprave-studije-članci. Sarajevo. a dvije izvan (Mahala subaše Alije i Kršćanska varoš). Najčešće se prostirala duž glavne saobraćajnice. odnosno stanovništva uticalo je imigriranje seoskog stanovništva u grad Tuzlu. pri čemu istovremeno u okolnim seoskim naseljima dolazi do smanjenja broja stanovnika. Op. 2. 24 Svaka kasaba je imala čaršiju. Džafić mahala. središte zanatstva. a često se u njima i trgovalo. Priznavanje takvog statusa potvrđivano je posebnim pravnim aktom. Stara kapija. a iza njih su se nalazile magaze. Od objekata društvenog značaja u čaršiji najčešći su bili hanovi koji su služili za odmor i prenoćište. Timur–hodžina. imaret. 4. 22 23 A. nego bar jednu džamiju. Dućani u kasabama su bili mali. han ili karavan-saraj. Odlomci o jugoslovenskim zemljama. 24 E. godine iznosio 57. da bi 1548. 23 Do kraja prve polovine 16. uglavnom od kamena. 3. 636. niz dućana i druge ustanove u čaršiji koje mu daju obilježje gradskog naselja. mekteb. 9. Tuzla. sina Ahmedova). Prirodni i društveno-istorijski uslovi kao osnova demografskog i urbanog razvoja Tuzle i okoline. a broj hrišćanskih kuća sa 50 na 123 kuće. Etnologija sjeveroistočne Bosne. 78 . str. kroz koju je vodila glavna saobraćajnica i gdje su se sastajali putevi sa svih strana.. trgovine i prometa. sagrađene od čvršće građe.D.

str. Glavni sokak bio je obično krivudav. Na desnoj obali Jale bile su: Atik mahala (na istom mjestu kao u prvoj polovici 16. Kroz njih je prolazilo više sokaka. 27 pa su zbog toga mahale nastajale izvan zidova i to teritorijalno prilično razmaknute jedna od druge. Najvjerovatnije je poslije 1548. Stav. 180. naslanjajući se na Atik mahalu). stoljeća). 79 . stoljeća “već vladao princip da se naselje ne zbija u palanku”. godine – 97 kuća). 29 R. glavnom ulicom i palankom). Tuzla. Turali–begova mahala (razvila se na relativno udaljenom ravnom terenu u pravcu poljske kapije.. Mahala Osmana ćehaje (iznad Mehmed–agine mahale. Do kraja 16. stoljeća Tuzla se razvija u širokom prostoru izvan palanke. cit.Osvrt na teritorijalni i populacioni razvoj grada Tuzle uglavnom izvan najvažnijih komunikacija.. tijesan i kaldrmisan. ona je postepeno gubila svoj značaj. zbog čega samom legatoru i pripadaju “glavne zasluge za izuzetno brz urbani razvoj Tuzle sredinom XVI stoljeća”. Kasaba se širila na sve strane od kapija i odmah se počela širiti na lijevu obalu Jale.. pa se naziva još i Poljska mahala). a manje stambeno naselje. odnosno na lijevoj obali Jale gdje je bila džamija. Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić” Tuzla. Može se reći da je u drugoj polovici 16. U njenom okviru sve se više razvijaju javne ustanove i trg. Na lijevoj obali Jale do kraja 16. Uloga i značaj Turalibegovog vakufa u urbanom razvoju grada Tuzle. cit. stoljeća nalazile u okviru palanke. str. 27 A. Mastilo. Širenjem grada izvan zidova palanke. nalazila se zapadno od Mahale Osmana ćehaje). 111 – 112. Mahala sagrakčije Murge (na zapadnoj strani palanke. a njenom razvitku veoma su doprinijeli vakufi. današnja Jalska džamija). stoljeća razvile su se tri mahale i to: Mehmed– agina mahala (razvila se na mjestu nekadašnje Timur–hodžine mahale. u mahali se nalazila bar po jedna džamija ili mesdžid. 25 Ovakvom organizacijom postizao se dvostruki učinak: tišina u stambenim četvrtima i istovremeno manje gužve u čaršiji. ali i s druge strane palanke. nasuprot Džindijske kapije) i Kršćanska varoš (razvila se na sjeveroistočnoj strani. Handžić. Jedan je bio glavni a od njega su se odvajali mnogobrojni ćorsokaci. Benac. a ponegdje i tekija. požari su bili česta pojava u starim kasabama. 26 U drugoj polovici 16. Veći dio naselja razvio se ipak na desnoj obali Jale tj. godine požar uništio najveći dio naselja uključujući i veću polovinu Atik mahale.. Djedović. posebno je značajan Turalibegov. naslanjajući se na Turali–begovu i Mahalu Mustafe džindije). Op. kulturu i umjetnost. današnja mahala Donje brdo) i Mahala Mosnik (nazvana kasnije Potočka mahala. cit. Pored stambenih zgrada. A. str. Mahala Mustafe džindije (na sjevernoj strani palanke. iako ni ona po popisu iz 1600. Mahala Malkoča džindije (oko današnje zgrade pozorišta. na obje obale Jale. a prozori su redovno bili okrenuti u avliju. Hadži Hasanova mahala (čaršijska) na mjestu nekadašnje Isa–begove mahale i izvan palanke. zatim mekteb. Razvitkom naselja sve se više širila i čaršija. Op. 60. iako je tokom vremena učvršćivana. str. jer kako je poznato. 29 25 26 N. 28 Od brojnih vakufa. Od opisanih mahala koje su se u prvoj polovici 16. 146. Gotovo svaka kuća u mahali imala je bašču i manji voćnjak. samo je Džamijska (Atik) mahala zadržala svoje ranije ime i nalazila se sigurno u okviru palanke. Op. godine (42 kuće) nije imala ni polovinu od ranijeg broja kuća (1548. Oko kuća bili su visoki zidovi. 28 Ibidem. te Kršćanska varoš. oko palanke. 2003. stoljeća u kasabi se nalazilo 9 muslimanskih mahala. omeđena Jalom. Časopis za društvena pitanja.

1975. Na lijevoj obali Jale razvile su se: Dželalina ili Mejdanska mahala (nastala u prvoj polovici 17. Do sredine stoljeća (oko 1655. nastavljajući se na Mehmed–aginu i Mahalu Osmana ćehaje). Sl. U 17. Poljska kapija. a vršene su i određene rekonstrukcije postojećih mahala. Tako je prvo obnovljena Čaršijska mahala. a 1674. Džafić Pošto su legatori i osnivači mahala prethodno najvjerovatnije predstavljali organe u proizvodnji soli ili zakupnike. stoljeća Legenda: 1. Vikalju. a nazvana po nekadašnjem selu Tušnju koje je činilo periferiju srednjovjekovne varoši Donje soli). te unutar već postojeće ali neizgrađene urbane strukture (Mejdanska mahala). može se reći da je proivodnja soli više od svih drugih faktora doprinijela razvoju Tuzle u osmanskom periodu. godine) broj kuća je povećan na 550. a ta proizvodnja je u 16. u 17. Tuzla i njena okolina u XVI vijeku. godine na prostoru današnje mahale Gornje brdo) i Arslan–agina mahala (razvila se u prvoj polovici 17. a zatim su nastale još četiri manje mahale od kojih na lijevoj obali Jale tri. 80 . Na desnoj obali Jale razvila se Tušanjska mahala (sjeverozapadno od palanke. 2. stoljeća. 31 Uporedo sa teritorijalnim širenjem.. Tuzla 1985. cit. Stara kapija. 100 godina Fabrike soli Tuzla. 31 A. 4. stoljeća granica Tuzle kao kasabe bila znatno proširena. 30 Iako je do kraja 16. Handžić. 32 M. Dakle. 30 A. stoljeću veoma porasla. Jalska kapija. Tuzla će u ovim granicama i sa navedenim urbanim sadržajima uglavnom dočekati 20. 3. Tako je Tuzla oko 1620. jugoistoku (Osman– begova mahala) i jugozapadu (Vikaljska mahala). stoljeće. Op. Kosundže Osman–begova mahala (nastala poslije 1600. pa se nazivala i Vikaljska mahala). ili oko 2500 stanovnika. 73. 3. 187 – 188. stoljeću povećavao se i broj kuća. Handžić. Džindićka kapija. Muzej istočne Bosne. godine u Tuzli je bilo više od 800 kuća. to ni blizu nije bila završna faza njenog teritorijalnog širenja i građevinskog razvoja za vrijeme turske vladavine. str. str. a samim time i broj stanovnika. Klapić. 34. 32 i oko 4000 stanovnika. Sarajevo. Svjetlost... Tuzlanski slani izvori i proizvodnja soli od XV do XVII stoljeća. a na desnoj jedna mahala. Položaj tuzlanskih mahala od druge polovine 16. stoljeću Tuzla se širila prema sjeverozapadu (Tušanjska mahala).D. str. stoljeću teritorijalno širenje ovog grada je nastavljeno. godine imala 500 kuća. u 17. stoljeća na tzv.

obuhvatala je obje Tuzle. str. odnosno daleko od industrijske faze urbanizacije. 37 Dž. bolesti i elemementarnih nepogoda.Osvrt na teritorijalni i populacioni razvoj grada Tuzle Slabljenje Osmanskog Carstva i povlačenje granica na Savu krajem 17. 34 Ibid.). Tuzla u osmansko doba.. 1866. 213. 36 Tuzla sve do dolaska Austro – Ugarske ostaje na onom stepenu svog razvoja koji je dostigla u 16. Sarajevo. 35 A. industrijski period u razvoju gradova. stoljeću. – 1768. godine. onda možemo kazati da nije bilo nikakvih povoljnih preduslova koji bi uticali na teritorijalni i populacioni rast Tuzle od početka 19. 1996. godine... str. stoljeću živjelo u veoma teškim uslovima koji su proisticali iz velikih obaveza u izgradnji tvrđave. onda možemo zaključiti da je kamena tvrđava najznačajnije. Kreševljaković. od početka 18.. utvrda je po svojoj arhitekturi bila slična srednjovjekovnim gradovima. Zagreb. Tuzla i njena okolina u XVI vijeku. stoljeća započinje tzv. Vresk. davanju raznih taksi. kao i teritoriju s druge strane Majevice i izlazila na Savu kod Brčkog. 33 H. stoljeća pa do 1878. Sagrađena u obliku četverougaonika. 144 – 146. da bi definitivno bila porušena 1895. u sredini palanke. godine jesu česti požari (1848. godine. a među njima i Tuzlanska koja je osnovana između 1717.. 35 Ako imamo u vidu da je stanovništvo Tuzle u 18. 36 M. 1855. 13. Iako od početka 19. Formiranjem Tuzlanske kapetanije palanka nije mogla imati vojno odbrambenu funkciju pa se 1760. Ono što je obilježilo period od 1800. sa brojnim posljedicama. Handžić. do 1878. godine. Kapetanije su bile manje. Tuzla. raznih zloupotreba vlasti... a svaki vojnik je bio plaćen za vojnu službu. Čuvati granice od neprijatelja i puteve od hajduka i razbojnika bila je glavna zadaća kapetanija. od kamena. Narodna štamparija. 37 Ako se požarima i epidemijama dodaju nepovoljne prilike u okruženju. stoljeća odrazilo se direktno i na razvoj gradova u Bosni i Hercegovini i mijenjanje njihove fizionomije i značaja kroz naredna stoljeća. Svjetlost. 1975. u vrijeme kapetana Derviš Hasana. tačnije na sredini trga ispred nekadašnje zgrade Općine. stoljeća bilo ih je i u unutrašnjosti i to uz glavne drumove koji su vodili u srednju Bosnu. 167. 1954. i 17. tačno određene teritorije. Kamena utvrda je izgrađena u periodu od 1760. str. a koje su vezane za slabljenje Osmanskog carstva. 33 Tuzlanska kapetanija se prostirala između Zvorničke i Gradačačke. S tim u vezi osnivaju se kapetanije.. u prvo vrijeme samo duž granica koje su dijelile Osmansko Carstvo od hrvatskih zemalja. Kapetanije u Bosni i Hercegovini. 81 . 1990. One su bile vojnički organizovane. Sarajevo. a od 18. godine pristupilo izgradnji kamene utvrde. Školska knjiga. str.. 1870.. Ćilimković. Regionalni istorijski arhiv. 1871. gradovi dobijaju veći vojni značaj i imaju odbrambenu ulogu. ako ne i jedino značajno urbanističko ostvarenje u Tuzli. a sve je to bilo popraćeno učestalim pobunama. kao i epidemije kolere (1846.). 34 i kao takva sačuvana je sve do dolaska Austrije. str. i 1730. stoljeća pa do dolaska Austro – Ugarske 1878. Osnove urbane geografije. 7. godine. Kapetanije su se službeno zvale imenom glavnog grada (utvrde).

69 % (graf. u austrougarskom periodu grad nije podizan planski. godine Period austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini za Tuzlu i okolinu karakterističan je po započinjanju industrijalizacije. Tuzla. 39 Godine 1880. a za zaposlenike u upravi. str. a 1884.o. ugalj. odnosno njihova eksploatacija bila su ključni motiv stranih ulagača. a postojeći putevi se rekonstruišu i modernizuju. fabriku piva. U čaršiji se grade javni objekti koji se odlikuju grandioznošću. Prirodna bogatstva kojima je Tuzla sa okolinom raspolagala (so. 41 S. Druga. godine. Bosnia ars. godine u Simin Hanu podignuta je prva moderna solana. 10.. 73. 100 godina Fabrike soli Tuzla.o.. Zatim se gradi mreža vodovoda i kanalizacije. Tuzla 1985. Muzej istočne Bosne. šumsko bogatstvo). parni mlin. godine. 42 Vidi o tome Stadt Dolnja Tuzla 1884. Zemlja između istoka i zapada. Za vrijeme austrougarske uprave stanovništvo Tuzle je poraslo za 6 946 stanovnika ili za 131. dvije manje električne centrale koje su podmirivale preduzeća i grad električnom energijom itd. Džafić Period 1878 – 1945. 42 U populacionom pogledu Tuzla je austrougarsku okupaciju dočekala kao mali grad koji je imao oko 5000 stanovnika. Publikovao i štampao GAUSS d. I pored velikih građevinskih zahvata. 41 U teritorijalnom pogledu. Tradicionalni načini i sprave za proizvodnju soli u Tuzli. Austrougarska vlast u Tuzli je izgradila i prvu fabriku špirita.. Op. Kulenović. str. 37-45. 40 Dž. Izgradnjom uskotračne željezničke pruge Doboj – Simin Han koja je puštena u saobraćaj 1886. na istočnom i zapadnom dijelu grada podižu se vojni logori. otvoren je rudnik uglja Kreka. str. Prirodni i društveno-istorijski uslovi kao osnova demografskog i urbanog razvoja Tuzle i okoline. 54-57. Godine 1885.. str. a preko nje i sa ostalim dijelovima Monarhije. osim možda malog pomaka na istok i zapad.. a građeni su u raznim stilovima. Pašić.D. 1996. Klapić. Ibid. tuzlanski bazen je povezan sa željezničkom prugom u dolini rijeke Bosne. Kulenović. R=1:1250 82 . 38 39 M. 40 Takođe. uveden je monopol nad sonim resursima. mnogo veća solana od one u Simin Hanu izgrađena je u Kreki 1892.. 38 Do austrougarske uprave so se proizvodila na tradicionalan i zastarjeli način. stoljeća. cit. 1). O tradicionalnim načinima i spravama za proizvodnju soli u Tuzli vidi šire u: S. Tuzla se u ovom periodu ne širi izvan onih granica iz 17. Tuzla. privredi i vojsci grade se stambeni objekti.

44 Prema popisima stanovništva između dva svjetska rata.75.33 1. 3918 5171 5984 5859 % 76. 45 Ibidem. cit.Osvrt na teritorijalni i populacioni razvoj grada Tuzle Grafikon 1. Porast broja stanovnika Tuzle po austrougarskim popisima stanovništva (u hiljadama) 14 12 10 8 6 4 2 0 1879 1885 1895 1910 5.34 Izvor: preuzeto iz: Dž. str. “Za čitavo vrijeme postojanja Kraljevine Jugoslavije u gradu su izgrađene dvije manje ljevaonice željeza.82 Jevreji 17 134 360 349 % 0.86 3. godine) na 16 708 stanovnika (1931. U to vrijeme jedan broj tradicionalnih zanata se gasi. Vjerska struktura stanovništva Tuzle za vrijeme austrougarske uprave God. Klapić. Stagnacija u privredi odrazila se i na demografska kretanja i razvoj naselja.06 31. str. vojnih lica itd. Dž. Op. a istovremeno se razvijaju proizvodni.76 0.50 14. cit.06 23. godine). Prema podacima iz tabele 1 vidimo da se u periodu 1879–1910 godine najviše povećalo katoličko stanovništvo zbog doseljavanja iz raznih dijelova Monarhije. 1879 1885 1895 1910 Muslim.89 Ostali / 17 78 42 % / 0. zanatlija. str. a među tim doseljenicima bio je veliki broj radnika. Op.57 Pravosl..93 58. zatim velepecara šljivovice sa modernim instalacijama i jedna manja tvornica cikorije”. 947 1072 1447 1976 % 18.63 11.54 71.1 7. cit. Tabela 1. 1).51 48. 57..38 Katolici 237 795 2358 3839 % 4.2 10. broj stanovnika Tuzle je porastao sa 14 036 (1921. odnosno 3 401 domaćinstvo.91 14.15 16. 73. 83 . što se najbolje vidi na primjeru vjerske strukture (tab.1 Izvor: Popisi stanovništva BiH Usljed privremenog razvoja. U gradu je bilo 2 700 kuća. Pašić. Op.2 12. osim porasta broja stanovnika dolazi i do promjena u strukturi stanovništva. 45 43 44 M..24 0. Pašić.52 2. 43 Period između dva svjetska rata je doba stagnacije kada je riječ o privrednom razvoju grada Tuzle.

intenzivna je bila i stambena izgradnja. 1986. sa oko 1200 stanova. godine kada je prosječno godišnje građeno 1129 stanova. 49 Ibid. Od ukupne površine općinske teritorije na industriju je otpadalo 198. Tuzla. cit. Tuzla 1985. odvijala se u više faza. koje ima oblik elipse. godine grad se teritorijalno širio gotovo podjednako u svim pravcima. Kameni sud. Kula. Na području Općine bilo je zastupljeno 18 industrijskih grana. Centar.D. 48 Prostorni plan opštine Tuzla za period 1986-2000/2005.. Sjenjak. 60-62. Ši selo i Tušanj (bez naselja Rasovac). a u njima je živjelo više od 10 000 stanovnika. Samostan. a istočno do Slavinovića. 47 Razvoj Tuzle poslije drugog svjetskog rata u prvom redu je odredila industrija. Tako je između naselja Brčanske Malte i Soline izgrađeno veliko stambeno naselje – Nova Solina. Novi Grad II. Fenomen fenomena tonjenja Tuzle. Tuzla. a centar grada je zahvaćen slijeganjem zbog eksploatacije slane vode za potrebe Fabrike soli u Tuzli. str. na 40 ha zemljišta. Muzej istočne Bosne. godine u sekundarnom sektoru na prostoru Općine bilo zaposleno 28 128 radnika ili oko 66 % od ukupnog broja zaposlenih. Takođe. Solana. 49 Početkom 70-ih godina prošlog stoljeća organizirana stambena izgradnja najviše je došla do izražaja na desnoj obali Jale. Jala. 100 godina Fabrike soli Tuzla. Poštu. do 1991. Najveći broj stanova izgrađen je u gradu Tuzli gdje je 1986. godine kada je prosječno godišnje građeno 1120 stanova u Općini.. Novi Grad I. 47 D. str. Pored ovoga urbanom 46 E. ali i kasnijih perioda. srušen je veliki broj objekata iz austrougarskog. Mejdan. Robnu kuću. i 1970. str. godine bilo ukupno 19 420 stanova. Op. Hotel „Bristol“. Krajem sedamdesetih godina grad se teritorijalno proširio sjeverno do Doknja. Mandžić.. Igić – Muntić. 250-251.“ 50 Tako je grad Tuzla u socijalističkom periodu zahvatio prostor od 3092. 257. Usljed rušenja brojnih stanbenih i javnih objekata u zoni slijeganja i prerazmještaja stanovništva unutar grada.. Sve je to bilo popraćeno i izgradnjom velikog broja privatnih porodičnih kuća. 50. U periodu od 1981. str. te period između 1971. porušeni su i brojni individualni i kolektivni stanbeni objekti.65 %. na Sjenjaku. kasnije i hemijske industrije. Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić”. Nacrt. 48 U vezi s intenzivnom industrijalizacijom kao i sveukupnim privrednim razvojem. te zbog doseljavanja velikog broja stanovnika koje se zapošljavalo u industriji. Stari Grad. Kreka. Mosnik.5 ha ili 0. Periodi najintenzivnije stambene izgradnje bili su između 1960. 2003. Na zemljištu zahvaćenim slijeganjem. Zatim je. 18. Tako je npr. počela izgradnja najvećeg stambenog područja u gradu. Slatina.2 ha obuhvatajući mjesne zajednice: Batva. Igić – Muntić. 84 . i 1980. 1983. Džafić Period socijalističke izgradnje Period intenzivnije izgradnje u gradu Tuzli nakon drugog svjetskog rata obilježen je teritorijalnim širenjem uglavnom prema istoku i zapadu. Zatim je u ulici Maršala Tita izgrađeno pet sedmospratnica. Prisilne urbane promjene u centralnom dijelu Tuzle. 50 D. Brčanska malta. Gradnja. došlo je do „neplanirane hiperurbanizacije gradskih zona koje se nalaze zapadno i istočno od centra. Medresu. str. Najznačajniji poduhvat u ovom periodu je izgradnja naselja Stupine u jugoistočnom dijelu grada od 10 stambenih blokova. Dom Armije.. kojom se dobilo preko 6000 stanova. zgradu „Barok“ itd. 46 Od porušenih javnih objekata treba istaći Gimnaziju. Stav.

51 Uporedo s industrijalizacijom.7 131. Husino. Dolovi. a osim prožimanja stilova gradnje dolazi i do prožimanja istočne i zapadne kulture. Tuzla je imala 84 244 stanovnika. Porast broja stanovnika grada i općine Tuzla u periodu 1948 – 1991. godine imalo 20 815 odnosno 41. došlo je do kontinuiranog rasta broja stanovnika grada Tuzle. I pored toga što se teritorijalno širenje odvijalo u svim pravcima.2 65 Izvor: Popisi stanovništva BiH Zaključak Prirodna bogatstva i povoljan geografski položaj šireg tuzlanskog područja odlučujuće su uticali na veoma rano formiranje naselja na ovom području.8 84. Proces industrijalizacije koji je značajnije zahvatio Tuzlu u socijalističkom periodu.4 60 49. kada naselje stiče status grada (kasabe). što čini 63.3 38.3 121. 2). Grafikon 2.Osvrt na teritorijalni i populacioni razvoj grada Tuzle području pripadali su su i dijelovi naselja Brđani. Tako je stanovništvo ovog grada 1948. U vrijeme austrougarske uprave urbani sadržaji u gradu Tuzli poprimaju karakteristike srednjoevropskih gradova. godine (u hiljadama) 140 120 100 80 60 40 20 0 1948 1953 1961 1971 1981 1991 grad općina 82. 1986. Orašje.. ipak je uska dolina Jale odlučujuće uticala da se gradsko područje značajnije razvija u pravcu istok – zapad. Godine 1991.4 54 107. a jedno od njih je i današnja Tuzla. doveo je do naglog teritorijalnog i populacionog razvoja grada.8 25.78 % stanovnika Općine. 51 Prostorni plan opštine Tuzla za period 1986-2000/2005. običaja. Slavinovići i Solina. Grabovica Donja. Vršani. Nacrt. stambenom izgradnjom. Tuzla. Teritorijalni i populacioni obuhvat naselja je dosta nepoznat sve do dolaska Osmanlija. Križani. 85 . privrednim razvojem i dr. te poprima karakteristike orjentalno – islamskih gradova.8 20.88 % ukupnog općinskog stanovništva (graf. religije itd.

Tuzla. 1975. Čelebi E. Milić B. Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić” Tuzla. Tuzlanski slani izvori i proizvodnja soli od XV do XVII stoljeća. 13. Tuzla. Školska knjiga.. 1955. kulturu i umjetnost. srednji vijek. Muzej istočne Bosne. 100 godina Fabrike soli Tuzla. Ćilimković Dž. Geographica Slovenica 10. broj 9. 100 godina Fabrike soli Tuzla. Igić – Muntić D.. 14. Muzej istočne Bosne... Zemlja između istoka i zapada. 1951. Džafić Literatura 1. Fenomen fenomena tonjenja Tuzle. Časopis za društvena pitanja. Kapetanije u Bosni i Hercegovini.. Tuzla. Muzej istočne Bosne. Etnologija sjeveroistočne Bosne. Trgovački drumovi i rudnici Srbije i Bosne u srednjem vijeku. Službene novine Tuzlanskog kantona. Vresk M. Tuzla. Uloga i značaj Turalibegovog vakufa u urbanom razvoju grada Tuzle. 1985. Privredni razvoj Tuzle od prethistorije do II svjetskog rata.. 1978. Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić”... Sarajevo. Narodna štamparija.. III. Prirodni i društveno-istorijski uslovi kao osnova demografskog i urbanog razvoja Tuzle i okoline.. 24. 15. 2.. Muzej istočne Bosne. Narodna prosvjeta. Tuzla.. Pašić Dž. Kasaba kao vrsta naselja. 20. Muzej istočne Bosne. Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić” Tuzla. 1985. Sarajevo. 2003. Osnove urbane geografije. Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države. 2003. Svjetlost. 10. Kulenović S. Mandžić E. knj. 2003. Tuzla. Djedović R. 12. Sarajevo. Klapić M. 100 godina Fabrike soli Tuzla. Kulenović S. II. Nacrt. 11. 5. 22. Sarajevo. Zagreb.. 1995. Benac A. kulturu i umjetnost. 1980. 1973. Tuzla. Tuzla. Tuzla. Mastilo N. Bakaršić S.. Odlomci o jugoslovenskim zemljama. Stav. 9.. Veselin Masleša. 1959. 1990. Godina 13. Tuzla. Župa i grad Soli u srednjem vijeku. Geografski pregled. Prisilne urbane promjene u centralnom dijelu Tuzle. Bosnia ars. 1986. Stav. XIV – XV. Zagreb. raspravestudije-članci. Tuzla 1985. Inštitut za geografija Universe v Ljubljani. 1996. 1985. 18.. Razvoj grada kroz stoljeća. 100 godina Fabrike soli Tuzla. Sarajevo. Sarajevo. Basler Đ. Kovačević – Kojić D. 6.. Još jednom o procesu urbanizacije za turskog doba u Bosni i Hercegovini. 7.. Školska knjiga. Tuzla u osmansko doba. Regionalni istorijski arhiv. Kreševljaković H. 3. 2. 1954. Sarajevo. Tradicionalni načini i sprave za proizvodnju soli u Tuzli. Jiriček J..D. Svjetlost. 8. 1996. Praistorijska naselja na području Tuzle. Tuzla. Tuzla i njena okolina u XVI vijeku. 4. Prostorni plan opštine Tuzla za period 1986-2000/2005.. 1995. Prostorni plan za područje Tuzlanskog kantona za period 2005-2025.. Časopis za društvena pitanja. Tuzla septembar 2006. 21. . 86 Bakaršić S. 100 godina Fabrike soli Tuzla. 16. Specifičnost urbanog fenomena Bosne i Hercegovine. 1985.. Stav. Geografski pregled. Handžić A. Milić V. Kulturna istorija Bosne i Hercegovine. 19. Muzej istočne Bosne. 1996. Sarajevo. Handžić A. Putopis.. 17. 23. Sarajevo-Publishing.

urbani centar. Dr. Ključne riječi: Tešanj. urbano-geografski razvoj. funkcije. Smjena različitih društveno-političkih sistema na ovom području odrazila se na demografski. Prirodno-matematički fakultet. Mr. urban-geographical development. Different factors in different historical periods caused specific urban-geographical development of this settlement. Rezultati ovog istraživanja pokazuju veoma dugi i dinamičan urbanogeografski razvoj naselja Tešanj. viši asistent. Posebnu pažnju obratili smo na period nakon Drugog svjetskog rata. te savremeno stanje koje je karakteristično po intenzivnom procesu industrijalizacije koji se značajno odražava na urbani razvoj i teritorijalno širenje grada Tešnja. Različiti faktori u različitim historijskim periodima uslovili su specifičan urbanogeografski razvoj ovog naselja. Results of this research are showing very long and dynamic urban-geographical development of settlement Tešanj. socijalnu topografiju. its significance in area and other urban-geographical processes. urban centre. . economic and urban-geographical development.Zbornik radova PMF 4 i 5. Mentioned factors influenced on territorial expansion of this city. functions. Abstract With around 6. industrial urbanisation. Relieves of different social and political systems in this area reflected on demographic. Fadila Kudumović. viši asistent. Alma Kadušić. 87 – 99 (2007-2008) Originalni naučni rad URBANOGEOGRAFSKI RAZVOJ GRADA TEŠNJA URBAN-GEOGRAPHICAL DEVELOPMENT OF CITY TEŠANJ Mr. industrijska urbanizacija. privredni pa samim tim i na urbanogeografski razvoj Tešnja. Salih Kulenović. na njegovu prostornu strukturu.500 inhabitants Tešanj city is the biggest settlement of municipality Tešanj which development can be followed since prehistory. its spatial structure. Navedeni faktori su uticali na teritorijalno širenje grada. redovni profesor. We gave special attentions to the period after Second World War and contemporary situation which is characterized by intensive process of industrialisation and this process is significantly influencing on urban development and territorial expansion of Tešanj city. social topography. značaj u prostoru i druge urbanogeografske procese. Univerzitet u Tuzli Abstrakt Grad Tešanj sa oko 6 500 stanovnika je najveće naselje općine Tešanj čiji postanak i razvoj možemo pratiti još od prahistorije. Key words: Tešanj.

Čini ga specifično urbanogeografsko područje čiji postanak i razvoj možemo pratiti još od prahistorije. značajniji urbanogeografski razvoj naselja Tešanj počinje u periodu turske uprave. Kudumović. Nakon uspostave austrougarske vlasti nastavlja se izgradnja urbanih sadržaja ovog grada.9 km2 površine gdje je živjelo 5 644 stanovnika. te gradnja novih urbanih objekata. godine Tešanj se rasprostirao na 5. a posebno slabi njegova trgovačka funkcija. Tešanj u ovom periodu gubi na svom privrednom značaju. a formiranjem srednjovjekovne bosanske države značajno je obnovljena i dograđena. pod uticajem intenzivnog procesa industrijalizacije. te se mijenja njegova prostorna struktura i funkcije. Upravo ta činjenica je uticala na razvoj Tešnja kao odbrambenog grada. 1 U periodu od 1992-1995. Stara gradska jezgra grada Tešnja je dobila svoj današnji izgled i fizionomiju. 135-136 88 . 1991. Tek nakon Drugog svjetskog rata. Tešanjska gradina Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti i površina naselja. U periodu Kraljevine Jugoslavije počinje stagnacija privrednog i urbanog razvoja Tešnja. Međutim. Gradina je znatno oštećena prodorom Slavena u ove krajeve u VI i VII vijeku. S. str. te ovaj grad prestaje da postoji kao privredni. Kulenović 1. Uvod Grad Tešanj predstavlja najveći urbani centar istoimene općine. Kadušić.A. Nakon završetka rata počela je obnova porušenih i starih. godine urbani sadržaji grada Tešnja pretrpjeli su značajna oštećenja. Teritorijalni razvoj grada Tešnja Iako je Tešanj od svog postanka u raznim vremenima ponekad bio i izvan glavnih putnih komunikacija njegov povoljan geografski položaj na prelazu između planinskog i ravničarskog područja kao i njegov topografski položaj zahtijevali su da ovo naselje postane veliko fortifikacijsko utvrđenje i uporište koje će odolijevati napadima neprijatelja. politički i upravni centar šire okoline. 2. F. Međutim. godine. Tešanj zahvata industrijska urbanizacija koja je dovela do teritorijalnog širenja i savremenog urbanog razvoja grada Tešnja. a i gradskog naselja i centra šire okoline. Prema popisu stanovništva 1991. U ovom periodu grad Tešanj postaje značajan privredni. a nastavili i dogradili Rimljani. Savezni zavod za statistiku. Tešanjska gradina je ponovo obnovljena i 1 Slika 1. Zahvaljujući gradnji mnogobrojnih urbanih sadržaja Tešanj u vrijeme turske uprave stiče status kasabe. Staru jezgru grada Tešnja predstavlja Stari grad ili Gradina čije su temelje izgradili Iliri. kulturni i politički centar. Beograd.

4 U drugoj polovini XVI vijeka Tešanj postaje središte sudske vlasti za više nahija i to u rangu kadiluka.: Bosanski pašaluk.: Gazi-Husrev-begovi vakufi u tešanjskoj nahiji u XVI stoljeću. Tešanj u početku nije ostao dugo pod turskom vlašću jer su ga Mađari ponovo osvojili i pod njihovom vlašću ostaje sve do pada srebreničke banovnine 1512. Sarajevo. str. godine. Po toj novoj podjeli Tešanj je bio u rangu mudirluka (sreza). 1966. str. Svjetlost. str. str. godine kada je iz Beča donesen sat koji pokazuje evropsko vrijeme. Tešanj. Takođe je u vrijeme turske uprave izgrađena i Sahat-kula visine 18. 1974. Odjeljenje istorijskofiloloških nauka. godine kada na ovo područje dolaze Turci. Sarajevo. Sarajevo.. 1886.varoš.: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku. 4 Handžić. Planjax. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. Djela XIV. 8 Kasaba (ar. 3 U vrijeme turske ekspanzije na ovom području Tešanj se nalazio u sastavu Srednjovjekovne bosanske države. 6 Za vrijeme austrougarske uprave Tešanj predstavlja srez u okviru okružja Banjaluka. područje jednog kadije. 1959. 810 3 Katalog tešanjske privrede 1998-1999. u to vrijeme Tešanj je predstavljao kazu 5 u okviru banjalučkog sandžaka.trgovačka radnja.. 2 Tešanj-kulturno-privredni informator. Naučno društvo NR BiH. 1995.5 metara koja je pokazivala "alaturka" vrijeme sve do 1890. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. Situacija se značajno promijenila 1476. trg). Godine 1868. 403 6 Šabanović. godine. Polovinom devetnaestog vijeka nastale su krupne promjene u podjeli bosanskog pašaluka.. 225-226 89 .: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku. godine za vrijeme turske vladavine. 141-166 5 Kaza (ar. 398 9 Dućan (ar.) . dograđena 1745. 1966. U turskim defterima iz 1570 i 1604. Svjetlost. Grad postoje središte Tešanjske nahije koja je obuhvatala prostor veći od onog koji općina danas zauzima. Sarajevo.) . str. Pripadali su mu Doboj i Žepče.srez. Svjetlost. Planjax. Tom prilikom gradina je dobila današnji izgled i fizionomiju. Da bi ovaj grad prerastao u kasabu 8 . Pretpostavlja se da je bio središte oblasti koja se nalazila između ugarskih banovina (jajačke i srebreničke). određen broj dućana 9 .Urbanogeografski razvoj grada Tešnja.) . maja 1885. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. H. ponovo dolazi do administrativnih promjena. 2 U pisanim izvorima Tešanj se prvi put spominje u povelji bosanskog kralja Stjepana Tomaševića 1461. str. Osnovni uslovi da bi jedan grad prerastao u kasabu bili su da ima muslimanski vjerski objekat (džamiju.: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku. godine Tešanj je upisan kao kasaba (varoško naselje). 1966.. grad sa orijentalno-muslimanskom fizionomijom. bilo je potrebno da se steknu određeni uslovi. Sarajevo. godine koji svom stricu Radivoju Krstiću daruje "na Usori grad Tešanj". Na osnovu podataka u turskim defterima možemo zaključiti da je grad Tešanj za vrijeme osmanske uprave predstavljao najznačajnije urbano središte šireg područja. Anali Gazi Husrevbegove bibilioteke u Sarajevu. Narodna bibilioteka Tešanj. A. manji provincijski grad. kada osim Maglaja i Doboja zauzimaju i grad Tešanj. A.. a u sklopu banjalučkog kajmakamluka. 1998. 184-233 7 Štatistika miesta i žiteljstva Bosne i Hercegovine po popisu naroda od 1. A.. Početkom turske uprave Tešanj u sklopu nove administrativne podjele postaje administrativno i privredno središte šire okoline. Međutim.. 7 Za urbani razvoj grada Tešnja posebno veliku ulogu je odigrao Ferhad-beg i turska vlast. Bibilioteka-Posebna izdanja. A. Sarajevo.

Saraj (pers. do 1787. 1966. Centar za kulturu i obrazovanje. Brkić... han 12 . A. godine kasaba Tešanj imala je tri mahale i to: Mahalu džamije umrlog Ferhad-bega. godine izgradio džamiju. hanove itd. godini Tešanj je imao 300 kuća. Navedeni urbani sadržaji pokazuju da je Tešanj u XVI vijeku bio urbano naselje orijentalnog tipa. Tešanj. te Mahala džamije Ferhadije. R.dio grada ili sela. H. Brkić. 1966.. 397.. mlinove. 439-440 17 Prema nekim izvorima u turskom popisnom defteru iz 1604. a za potrebe održavanja i obavljanja funkcija ovih objekata pored gotovog novca uvakufio je i prihode koji su ubirani sa njegovih posjeda.: Gazi-Husrev-begovi vakufi u tešanjskoj nahiji u XVI stoljeću. 1966. konja. A. F.) . S. Sarajevo. str.. str. A.povorka robom natovarenih kola..: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku. 1999. 1999...: Tešanj-grad kome se rado vraćam. odnosno čaršijsku džamiju Ferhad-beg je izgradio prije 1559. 14 18 Alić. 1966.dvor. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. Svjetlost.). str. 138 14 Alić. Sarajevo. M. 14 Gazi Ferhad-begovu ili Ferhadiju. Mahale iz ovog perioda nosile su naziv Nova mahala. 1966. Kadušić. Svjetlost. 20 15 Mekteb.) . Status kasabe obezbjeđivao je njenim stanovnicima različite povlastice. A.muslimanska vjerska škola u koju se stupa po završenom mektebu ili ruždiji. Planjax. zaselak. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. Ferhad-beg je u Tešnju do 1559. Svjetlost. 17 Godine 1665. Kulenović karavan-saraj 10 i još neke ustanove koje bi gradu davale obilježje muslimanskog gradskog naselja. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. 451-452 12 Han (pers.. R. Svjetlost. turskim nadiranjem prema sjeveru i zapadu počeo stagnirati zato što je ostao u pozadini i zato je početkom 10 Slika 2.: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku. Pored toga izgradio je 32 dućana. 2006. 18 Tešanj je i pored sticanja statusa kasabe i njegovog zapaženog razvoja na početku turske uprave. Za svog života Ferhad-beg se odlučio na izgradnju mekteba 15 i medrese. str. Kudumović. Svjetlost. Tešanj. palača.. mektep. mehtef (ar. Planjax.. a njeno detaljno renoviranje trajalo je od 1786.: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku. te izgrađene tri džamije (Sultan Selimova. Sarajevo. 309 13 Handžić. 13 Za vrijeme turske uprave u Tešnju su osnovane dvije medrese.: Tešanj-grad kome se rado vraćam.: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku. 1974. godine u kome se Tešanj vodi kao kasaba koja se sastoji iz dvije mahale 16 u kojima su bile 224 muslimanske kuće.: Urbana antropologija Tešnja (1461-1878. O tome više doznajemo iz turskog deftera iz 1604. str.: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić.) . Ferhadija džmija i stari grad Karavan (pers. godine.muslimanska osnovna vjerska škola. O tome detaljnije vidjeti: Ćeman. Anali Gazi Husrevbegove bibilioteke u Sarajevu. medresu 11 . str. deva i dr. A.Zgrada (kuća) koja služi za svratište i prenoćište putnika. Sarajevo. Tešanj. A.) ... Hanovi su se nalazili u gradovima i na drumovima. A. gradska četvrt. Gazi Ferhad-begova i Hadži Omerova). str. godine. 68 90 . 455 16 Mahala (ar.) . Sarajevo. Sarajevo. A. Novu mahalu i Mahalu raje. str. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. str.) . mejtef. 550 11 Medresa (ar.A.

Tešanjske mahale u ovom periodu su se razvijale oko izgrađenih džamija. godine u Tešnju osnovana poštanska služba. godini sagrađena je zgrada kotara ili zgrada općine Tešanj. 23 Na osnovu urbanističkog plana grada Tešnja iz 1882. 21 U 1885.: Urbana antropologija Tešnja (1461-1878. godine u Tešnju je živjelo oko 3 068 stanovnika.: Tešanj-grad kome se rado vraćam. XVII vijeka i došlo do stagnacije u urbanom razvoju grada Tešnja. a iste godine osnovana je i vatrogasna služba. 91 . godine u svom osvajačkom pohodu napao i Tešanj ali ga nije uspio osvojiti. 2006. te Gumanjska ili Hasanbegovića džamija. od čega 2 295 19 20 Katalog tešanjske privrede 1998-1999. godine izgrađena je prva ambulanta. Tako je naprimjer već 1881. A. Radilo se o slijedećim džamijama: Čaršijska ili Ferhad-begova džamija. godine možemo vidjeti da je grad Tešanj imao osam mahala. Centar za kulturu i obrazovanje. Ovo je vrijeme ubrzanog urbanog razvoja. 22 Godine 1886.. str. O tome detaljnije vidjeti: Tešanj-kulturno-privredni informator. 12 22 Alić. Međutim. godine počela je modernizacija puta TeslićBanjaluka. Za vrijeme austrougarske uprave javljaju se prvi znaci stagnacije ovog područja. Planjax. u Tešnju je izgrađen hotel "Angelius" sa pet ležaja. R. 1998. Planjax. Krajem devetnaestog stoljeća Tešanj ima tri medrese. Hamzabegova džamija. te pred kraj XVIII vijeka ima sedam mahala. Riječka džamija ili Donječaršijska džamija. Biblioteka-Posebna izdanja. 25-35 21 Prvi ljekar u Tešnju bio je Hadži Aljo Mešić. a slijedeće 1898. Narodna biblioteka Tešanj. Međutim i za vrijeme austrougarske uprave grade se određeni urbani sadržaji. Bibilioteka-Posebna izdanja. str. a posebno u pogledu slabljenja trgovačke funkcije Tešnja. Tom prilikom devastirana je stara urbana jezgra. str.. godine u Tešnju je izgrađena još jedna veoma važna institucija. Zgrada općine izgrađena 1885. Tabačka. godine 1897. H. Grad postaje trgovački centar gdje se vrši razmjena dobara između okolnih područja i prekosavskih krajeva. a 1884. godine osnovana je Opća škola u Tešnju.. te su obično ove mahale nosile i imena džamija. godine. Svrsishodnost utvrđivanja tešanjske tvrđave pokazala se opravdanom veoma brzo. 20 Ovakva situacija trajala je do austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine. (Prilog 1). Serava i Kapa džamija. grad se teritorijalno širi.. a 1885. Ciganlučka ili Mustafa-pašina džamija. Tešanj. Planjax.Urbanogeografski razvoj grada Tešnja. Tešanj. M. O tome detaljnije vidjeti: Ćeman.. Gradsko utvrđenje i urbano središte grada se tada renoviraju. Tek krajem XVII vijeka položaj Tešnja ponovo dobija na značaju u odbrani granica turske carevine. Tešanj.). Godine Slika 3. 19 Vremenom Tešanj pored strateškog značenja dobija i ekonomski značaj. 70 23 Katalog tešanjske privrede 1998-1999.. Prema austrougarskom popisu iz 1910. 1999. Planjax. a spominje se još 1864. Brkić.. Princ Eugen Savojski je 1687. zbog doživljenog poraza naredio je da se čaršija spali i uništi. 1998. 1995. Te godine u Tešnju je izgrađena Muslimanska djevojačka škola. Iste godine osnovana je i prva apoteka.

153 rimo-katolika. S. R. 24 Još za vrijeme turske uprave postojala je kanalizacija grada Tešnja. u Tešnju je 24 25 Alić. Nakon Prvog svjetskog rata Bosna i Hercegovina ulazi u sastav Kraljevine Jugoslavije. 1990. str. Od najznačajnijih treba spomenuti Dječji dom za ratnu siročad osnovan 1946. Kudumović. odmah nakon završetka Drugog svjetskog rata uspostavljen je novi socijalistički sistem sa dominantnom ulogom državnih organa i centralističkim planiranjem u privredi.: Tešanj-grad kome se rado vraćam. Tešanj. str. A. godini u Tešnju je u neposrednoj blizini Gradine izgrađena moderna pijaca. Zagreb. 27 Na urbani razvoj grada Tešnja značajnu ulogu odigrao je i razvoj saobraćaja. Maglaja i Teslića našli su se na boljem geoprometnom položaju dok je Tešanj ostao izolovan od glavnih putnih komunikacija tog perioda (Bosanski Brod-Sarajevo). njegove funkcije i značaj u prostoru. Nakon Drugog svjetskog rata ove dvije djelatnosti i dalje imaju primat. Školska knjiga. Godine 1968. Zagreb. 173 26 Pod funkcionalno-prostornom strukturom grada podrazumijevamo prostorni raspored i prostorno različite koncentracije i kombinacije gradskih djelatnosti. godini osnovana je škola učenika u privredi. 265 pravoslavnih stanovnika. administrativni i politički centar. str. 1996.. a zatim i Jelah-Tešanj. Kulenović muslimana. a te funkcije preuzimaju susjedni kotari Doboj.: Osnovi urbane geografije.. te niža realna gimnazija.: Osnovi urbane geografije. odnosno način korištenja zemljišta. Tek pred Drugi svjetski rat Tešanj ponovo postaje sjedište kotara. 26 Tešanj je pod uticajem razvoja sekundarnih djelatnosti. Teslić i Maglaj. Neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata započelo se sa izgradnjom urbanih sadržaja u Tešnju. Godine 1951. Već pedesetih godina prošlog vijeka dolazi do izgradnje prvih stambenih i privrednih objekata ali do intenzivnije urbane izgradnje dolazi tek sredinom šezdesetih godina XX vijeka. Tek pedesetih godina XX vijeka nakon elektrifikacije ovog područja dolazi do znatnijeg razvoja industrije. Planjax. 1972. Iste godine osnovana je Narodna biblioteka u Tešnju. na njegovu prostornu strukturu. str.. Do razvoja značajnijih i modernijih saobraćajnica u općini Tešanj došlo je tek šezdesetih i sedamdesetih godina XX vijeka kada se pristupilo izgradnji modernog asfaltnog puta Doboj-Teslić. 1990. jedan grko-katolik.. M. te Tešanj prestaje postojati kao kulturni. Školska knjiga. izgrađen je hotel "B" kategorije. a posebno industrije. te Tešanj-Tešanjka. godine. a i drugim njegovim dijelovima razvija se tekstilna. O tome detaljnije vidjeti: Vresk. a 1980. počeo je sa radom Dom kulture itd. prosvjetni. uporedo sa industrijskim razvojem dolazi do intenzivnijeg procesa urbanizacije što se odrazilo na prostornu i funkcionalnu strukturu grada Tešnja. 1999. te se počelo sa izgradnjom Doma kulture. Brkić. F. Do Drugog svjetskog rata u Tešnju su bile najznačajnije poljoprivredna i zanatska funkcija. Tada se u Tešnju osnivaju velika privredna preduzeća zbog čega se formira industrijska zona u Tešnju (u prigradskom naselju Bukva) što se značajno odrazilo na dalji tok urbanog razvoja grada Tešnja. Tešanj. 52 jevreja i dva evangelca. 67-75 Strategija razvoja općine do 2000. Početkom dvadesetog vijeka počinje stagnacija Tešnja. Susjedni gradovi poput Doboja. M. metalna i mašinska industrija što je značajno uticalo na dalji urbani razvoj grada. 25 Dakle. 18-19 92 . a njena modernizacija je izvršena sedamdesetih godina XX vijeka. u predgrađu Tešnja u naselju Bukva. U 1949. Godine 1971. 59-100 27 Vresk.A. U ovom periodu dolazi do privrednog. Naime. zahvatio proces industrijske urbanizacije. Općina Tešanj. godine. pušten je u rad gradski vodovod u Tešnju. Kadušić.. komunikacijskog i urbanog zastoja.

Funkcionalno-prostorna struktura Funkcionalna struktura grada Tešnja rezultat je nekoliko faktora od kojih su najvažniji korištenje pojedinih djelatnosti gradskim prostorom. Školska knjiga.. Tuzla. Smajić. populacijsko-demografske i morfološke strukture. te sistem veza i odnosa između elemenata pojedinih fenomena u gradu. 51 31 Ibid. 3. str. U geomorfološkom pogledu radi se o uskoj kotlini koja se nalazi na oko 230 m nadmorske visine. 31 28 29 Katalog tešanjske privrede 1998-1999. Svezak Geografija. Po okončanju agresije došlo je do obnove starih i gradnje novih objekata.. 295 Srba.. BiH i svijeta. A. Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu u periodu 1992-1995. 53-59 30 Vresk. 1998. godine. Zbornik radova Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Tuzli.. Pojam urbicid označava uništavanje svega što je gradsko. Pri tome se najveća pažnja posvećuje stambenim i poslovnim zonama.Urbanogeografski razvoj grada Tešnja. 1990. 2. O tome detaljnije vidjeti: Kadušić. Budući da je grad smješten u prostoru koji je izgrađen urbanim sadržajem onda taj isti prostor možemo proučavati s aspekta njegove funkcionalne. Pod funkcionalno-prostornom strukturom grada podrazumijeva se prostorni raspored i prostorno različite koncentracije i kombinacije gradskih djelatnosti. 30 Na prostornu strukturu i teritorijalni razmještaj urbanih sadržaja Tešnja značajno je uticala prirodna osnova..9 km2 i tu je živilo ukupno oko 5 644 stanovnika. S. te uticaj različitih društveno-ekonomskih i kulturnih elemenata kroz duži vremenski period. izgrađena nova pošta i automatska telefonska centrala koja je povezala Tešanj sa drugim djelovima općine. Br.: Osnove urbane geografije. Panorama stare urbane jezgre Tešnja gradu. str. godine grad Tešanj je pretrpio znatan urbicid. 390 Jugoslovena i 69 ostalih. 214 Hrvata. Godina II. 2005. str. te na taj način poboljšala prilično nepovoljan saobraćajno-geografski položaj Tešnja. Zagreb. od čega 4 696 Muslimana. prirodna osnova grada ili njegov topografski smještaj. 3. Planjax. Razvoj prostorne strukture grada Tešnja Prostorna struktura obuhvata prostorni raspored. privredni i drugi objekti. 28 Pred agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu grad Tešanj zahvatao je površinu od 5. Tešanj je lociran u dolini rijeke Tešanjke koja izvire u Crnom Vrhu i korito vodotoka kroz grad se pruža u pravcu jugozapad-sjeveroistok. 29 Velika oštećenja u gradu pretrpjeli su stambeni.: Devastacija urbanih sadržaja na području Tuzlanskog kantona u periodu agresije na R BiH 1992-1995. 59-61 93 . 1. te saobraćaju u Slika 4. Bibilioteka-Posebna izdanja. M. odnosno način korištenja zemljišta.

str. užoj gradskoj jezgri. godine bio je najgušće naseljeno područje općine Tešanj.Tešanj . Za grad Tešanj nisu karakteristične višespratnice. Novije stambene zone uglavnom se grade na periferiji grada. odnosno staru jezgru iz turskog perioda. 101-122 94 . te industrijska zona na periferiji grada itd. Orijentalni uticaj odrazio se na raspored saobraćajnica u gradu Tešnju. izgrađena je industrijska zona grada Tešnja koja zapošljava najveći broj radnika sekundarnog sektora. Kadušić. Zbog toga je grad Tešanj. Gradsko zemljište namijenjeno objektima za privredne djelatnosti zauzima malu površinu. U turskoj jezgri preovladavaju jednospratne i dvospratne stambene jedinice u čijoj je gradnji primjetan orijentalni stil. 32 Grad Tešanj 1991. Školska knjiga. Na površini od 5. na sjevernoj periferiji grada. kao i neki drugi gradovi Bosne i Hercegovine. a u njima je primjetan evropski način gradnje. 32 Vresk. Radi se uglavnom o bosanskim kućama koje su pod evropskim uticajem poprimile moderniji arhitektonski oblik. Pored ovog putnog pravca značajno je pomenuti i putni pravac koji Tešanj povezuje sa Tešanjkom.jug.A. Kudumović. Kao i kod drugih gradova svijeta koji su bili pod orijentalnim uticajem prostorna struktura odlikuje se nepravilnom mrežom ulica (uske i nepravilne ulice s velikim brojem slijepih ulica). U užem centru grada dominiraju starije i niske zgrade iz turskog i austrougarskog perioda. M. te noviji evropski dio grada. stara se gradska jezgra Tešnja može podijeliti na tursku jezgru (Gornja čaršija) i austrougarsku jezgru (Donja čaršija). Kulenović Stambene zone u gradu Tešnju zauzimaju preko 50 % ukupne površine grada. ugostiteljski objekti i dr. Najveća gustina naseljenosti je u centru grada. Od stare čaršije. S.. (Prilog 2). Gravitira mu 39 seoskih naselja istoimene općine.9 st/km2.Banjaluka.: Osnove urbane geografije. Osim toga Tešanj nema jače izražen nodalni značaj za širi prostor BiH Na kraju dakle možemo zaključiti da je u gradu Tešnju izražen određen funkcionalni zoning (poslovna zona u centru grada. F. Za vrijeme bivše Jugoslavije izgrađene su dvije višespratnice (sa 5 spratova) u Donjoj čaršiji. Populacijsko-demografska struktura grada Tešnja Populacijsko-demografska struktura grada određena je sa nekoliko varijabli od kojih su najbitnije gustoća stanovništva i socijalna topografija grada. Grad Tešanj ima ulogu općinskog centra. prema sjeveru i jugu urbani sadržaji su građeni uglavnom nakon Drugog svjetskog rata. te je prosječna gustoća naseljenosti iznosila 960 st/km2. u predgrađu naselja Bukva. stambene zone koje se nastavljaju na poslovnu zonu. 1990. tj. U 2004. Prema tome. a zatim opada prema periferiji. U saobraćajno . Obje saobraćajnice povezuju grad Tešanj sa magistralnim putnim pravcem Doboj .geografskom pogledu grad Tešanj se nalazi na regionalnom putnom pravcu Jelah .Novi Šeher. Takođe.9 km2 živilo je oko 5 664 stanovnika. godini prosječna gustoća naseljenosti povećala se na 1 108.2. djelatnosti tercijarnog sektora). zatim stambeno naselje "Simetrale" u južnom dijelu grada i stambeno naselje "Krndija" u sjeverozapadnom dijelu grada. trgovine. Zagreb. U samom centru grada nalazi se poslovna zona u kojoj je koncentrisana većina poslovnih djelatnosti (banke. Maglaj i Teslić.). 3. te određeni broj naselja općina Usora. specifičan po tome što ima dvojnu urbanu strukturu. U Donjoj čaršiji stambene jedinice imaju tradicionalne bosanske elemente ali se tu vidi i srednjoevropski uticaj. Doboj .

njihovoj starosti i visini itd. 33 Po socijalnim obilježjima stanovništva grad ne mora biti homogen prostor. stambeno naselje ''Simetrale'' itd. a oko stare urbane jezgre dalje se na lijevoj i desnoj obali rijeke Tešanjke teritorijalno širio i razvijao grad Tešanj. zgrada MUP-a. orijentalni dio grada. Morfološki elementi su ulice. etničkim. Tako se naprimjer. Danas se grad Tešanj teritorijalno širi prema sjeveru (prigradsko naselje Bukva u kojem je smještena i industrijska zona) i prema zapadu. odnosno Tvrđave ili Gradine kako je zovu stanovnici Tešnja. određeni urbani sadržaji se grade u južnom dijelu grada u kojem je naprimjer smješten Srednjoškolski centar.3. 34 Najdominantnija tačka u gradu je kota na kojoj je izgrađena Gradina. Ona predstavlja urbani nukleus Tešnja. jezičkim i dr. sa pojedinačnim zgradama iz austrougarskog perioda razvijao i širio oko Starog grada. 3.Urbanogeografski razvoj grada Tešnja. 123 95 . a i u prošlosti je postojao socijalni zoning ili socijalna topografija stanovništva. Na ovom prostoru kuće su gradile samo begovske porodice (Eminagići. Morfološka struktura grada Pod pojmom morfološke strukture grada podrazumijevamo prostorni raspored i međusobne odnose morfoloških elemenata u gradskom prostoru. Takođe. Lijeva obala rijeke Tešanjke je bila povoljnija za izgradnju tako da se veći broj urbanih sadržaja gradio u ovom dijelu.: Osnove urbane geografije. S obzirom da se gradovi u svijetu razvijaju pod različitim društveno-ekonomskim i drugim faktorima onda možemo govoriti o različitim tipovima socijalno-prostorne strukture grada ili različitoj socijalnoj topografiji gradova. a zatim slijede zgrade iz austrougarskog perioda. O tome detaljnije vidjeti: Vresk. Najveći procent stambenih jedinica predstavljen je jednospratnim i dvospratnim porodičnim kućama. parcele. Zagreb. Smailbegovići.). javne površine. blokovi zgrada itd. Takođe u gradu Tešnju danas postoji. str. Ti objekti su uglavnom rađeni u turskom periodu. 1990. vjerskim. 105-120 34 Vresk. Budući da gustoća stanovništva opada od centra ka periferiji onda je logično što većina kuća na periferiji grada obično ima i okućnicu. str. Po svojoj prostornoj diferenciranosti. Dok u većini gradova svijeta visina zgrada opada od centra ka periferiji u gradu Tešnju ovaj proces je obrnut. Školska knjiga. odnosno prema naselju Jelah. Najstariji objekti u gradu Tešnju nalaze se u užoj gradskoj jezgri. Novije zgrade grade se na periferiji. kao i po socio-ekonomskim. 33 Tako su se naprimjer na području kasabe Tešanj najvredniji i najkvalitetniji stambeni objekti nalazili u mahalama uz Gornju čaršiju i sjeverno od nje. Visoke zgrade koje su izgrađene u stambenim naseljima "Simetrale" i "Krndija" nalaze se na periferiji grada Tešnja. Grad je odraz određenih zakonitosti nastalih pod uticajem različitih faktora. 1990. nogometni stadion. Takođe treba naglasiti da se pri morfološkoj analizi grada posebna pažnja pridaje tipovima zgrada. karakteristikama može imati karakter mozaika. M. Kapetanovići i dr. trgovi. Zagreb. Školska knjiga. M.. a samo mali procent otpada na stambene blokove sa višespratnicama.: Osnovi urbane geografije.

Smajić.: Gazi-Husrev-begovi vakufi u tešanjskoj nahiji u XVI stoljeću. Osim toga. 7. 1999. M. Maretić.A. 2006. trgovački. 2. R. Sarajevo. Kadušić. prosvjetni i kulturni centar šire okoline. commercial. Grad se dalje razvijao pod uticajem razvoja industrije. Školska knjiga. A. Sarajevo. politički. Za vrijeme austrougarske uprave i Kraljevine Jugoslavije nije došlo do značajnijih promjena u urbanoj strukturi grada ali su značajno oslabile funkcije koje je ovaj grad imao do tada. Zaključak Područje općine Tešanj naseljeno je još od paleolita ali je tek u vrijeme turske vlasti. 6. A. 1966. Škaljić. A. 1996. Danas je grad Tešanj općinski centar što znači da mu gravitira stanovništvo ruralnog područja općine Tešanj. H. 5. Conclusion The municipality Tešanj’s area has been settled since Palaeolithic but only in the period of Turkish government. In the period of Austro-Hungarian government and period of Kingdom of Yugoslavia it has not come to the significant urban changes but functions which this city had had until that period have significantly weaken. M. Zagreb. Friganović.: Demogeografija-stanovništvo svijeta. Doboj and Teslić. Planjax. Godina II. Tešanj. oko polovine XVI vijeka. 2. Djela XIV.. S. Šabanović. odnosno kasaba Tešanj. 8. Zagreb. a i određen broj stanovnika iz susjednih općina Maglaja.: Urbana antropologija Tešnja (1461-1878. 5. Zbornik radova Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Tuzli. A. Tešanj city represented significant administrative. U vrijeme turske uprave kasaba Tešanj predstavljala je značajan administrativni. which is in the middle of 16th century the Tešanj city is established. Tešanj. Alić. 1974. Svjetlost. Za vrijeme osmanske uprave Tešanj je poprimio karakteristike orijentalnog grada sa specifičnom prostornom i funkcionalnom strukturom. Teslića i Doboja.. F.: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku. Tešanj nema jače izražen nodalni značaj. godine. 4. 1990. Tuzla. H. M. Significant urban development of Tešanj began in the sixties of twentieth century and it is caused by intensive process of industrialisation which seized this area. Sarajevo. Centar za kulturu i obrazovanje.: Devastacija urbanih sadržaja na području Tuzlanskog kantona u periodu agresije na R BiH 1992-1995. Naučno društvo NR BiH.). 96 . Handžić. Školska knjiga.. educational and cultural centre of wider area in the period of Turkish government. Odjeljenje istorijsko-filoloških nauka. S. Ćeman.: Tešanj-grad kome se rado vraćam.: Bosanski pašaluk. 3. Kudumović. Literatura i izvori 1. Br. Anali Gazi Husrev-begove bibilioteke u Sarajevu. In the period of Turkish government Tešanj acquired characteristics of oriental city with specific spatial and functional structure. Except that Tešanj doesn`t have stronger nodal importance. Značajan urbani razvoj Tešnja započeo je šezdesetih godina XX vijeka uslijed snažnog procesa industrijalizacije koji je zahvatio ovo područje. Tešanj is today centre of municipality. Kadušić. ovdje osnovano gradsko naselje. 2005. Svezak Geografija. Brkić. City has further developed under the influence of industry development. To this city are gravitating inhabitants of municipality Tešanj’s rural settlements and certain population from neighbouring municipalities Maglaj. 4. Kulenović 4. political.: Gradski centri. 1959.

Općina Tešanj. Osnovni podaci o stanovništvu . Sarajevo. 20. Zagreb. Savezni zavod za statistiku. 1998. Broj stanovnika po mjesnim zajednicama sa pripadajućim naseljenim mjestima. 1991. Narodna bibilioteka Tešanj. 1995. Općina Tešanj.) 25.: Grad i urbanizacija. 19. 15. 1991. (Popis 1879.. 1983. 21.. Bibilioteka-Posebna izdanja. 1886. Savezni zavod za statistiku. Služba općine Tešanj.pdf (21.. januara 1921. Beograd 1965. Zagreb. oktobra 1910. Tešanj-kulturno-privredni informator.. maja 1885. 1974. Planjax. 22. 1990. godine. Hrvata i Slovenaca 31. M.09. Knjiga VII. Beograd.. 97 . Savezni zavod za statistiku. 2007. 23. Katalog tešanjske privrede 1998-1999. 1996. str. godine. 1912. Državna štamparija. 16. Rezultati po opštinama. Sarajevo. 1880.. M. Sarajevo. godine. Popis stanovništva 1953. 38. Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti i površina naselja. Planjax. godini.) 24. Komisija za planiranje općinskog razvoja. Stanovništvo (etnička. Rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 10. Prethodni rezultati popisa stanovništva u Kraljevini Srba. Školska knjiga. 2004. godine.. 10. 14. 17. Tešanj. Vresk. Štatistika miesta i žiteljstva Bosne i Hercegovine po popisu naroda od 1. 1982. Popis stanovništva. Republički zavod za statistiku.podaci za naselja prema upravnoj podjeli u 1953. 1924. Popis stanovništva 1961.opcina-tesanj. Knjiga XIV. Glavni rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 22. 13. Strategija razvoja općine Tešanj od 2007.ba/admin/slike/doc/Strategija-Tesanjnacrt. Opšta i metodološka objašnjenja. Statistički godišnjak Bosne i Hercegovine 1972. Beograd. Sarajevo. Sarajevo. 2002. godine (Integracija stanjanacrt). Školska knjiga. Popis stanovništva i stanova 1971. prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstva prema broju članova). aprila 1895. 9.. Beograd. domaćinstava i stanova 1981. godine. Beograd..: Osnovi urbane geografije. 12. Preuzeto sa: http://www.07. 11. Tešanj. Štatistika miesta i pučanstva Bosne i Hercegovine..Urbanogeografski razvoj grada Tešnja. 1896. Sarajevo. do 2015. Vresk. Strategija razvoja općine do 2000. Savezni zavod za statistiku. 1958. Savezni zavod za statistiku. 18. 26.

Kulenović 98 .A. Kadušić. Kudumović. F. S.

99 .Urbanogeografski razvoj grada Tešnja.

Abstract During a long period of time area of municipality Tešanj was a scene of tumultuous social changes which effected on Tešanj’s territorial development. number and size of settlements. Key words: Tešanj. Alma Kadušić. odnosno na njen prostorni obuhvat. 101 – 115 (2007-2008) Originalni naučni rad RAZVOJ SEOSKIH NASELJA OPĆINE TEŠANJ DEVELOPMENT OF RURAL SETTLEMENTS OF MUNICIPALITY TEŠANJ Mr. viši asistent. seoska naselja. Because of that all Tešanj’s settlements can be classified into certain groups which are characterized by specific genesis. size. kulturno-historijskih. Fizionomija seoskih naselja tešanjske općine odraz je prirodno-geografskih. razvoj. Ključne riječi: Tešanj. development. These settlements mostly appeared spontaneous and developed without planning which significantly reflected on settlement’s form and physiognomy. Kroz različite historijske periode u sastavu ove općine bio je različit broj naselja. rural settlements. the houses arrangement etc.geographic. Univerzitet u Tuzli Abstrakt Područje općine Tešanj je kroz dug vremenski period bilo poprište burnih društvenih promjena što se odražavalo na njen teritorijalni razvoj. typology. Prirodno-matematički fakultet. Through different historical periods this municipality had different number of settlements. economic and political conditions.Zbornik radova PMF 4 i 5. cultural . that is on its spatial scope. veličini. broj i veličinu naselja. Ova naselja uglavnom su nastajala spontano i razvijala se neplanski što se značajno odrazilo na njihov oblik i fizionomiju.historic. rasporedu kuća itd. tipologija. . ekonomskih i političkih uslova. Zbog toga se sva tešanjska naselja mogu razvrstati u određene skupine koje su karakteristične po specifičnoj genezi. Physiognomy of rural settlements of municipality Tešanj is a reflection of physical .

godine na području tešanjske nahije nalazila su se dva gradska naselja (kasabe Tešanj i Doboj). 1987. str. a kao turski agrarno-pravni termin znači staro selište.A.).: Porijeklo stanovništva tešanjskog kraja. Svjetlost. 4 U sidžilima Tešanjskog kadiluka od 1639-1642. napušteno ili raseljeno selo. Piljužići. Da bi se jedno mjesto moglo smatrati ili proglasiti mezrom. Vukovo. godine ni jedno tešanjsko naselje nije imalo najviši stepen naselja (šeher). u turskim dokumentima spominju se imena još nekih tešanjskih naselja kao što su Miljanovci. Čifluk. čiftluk. i 1604. 642 2 Čifluk. Kraševo. Etnologija tešanjskog kraja.). str. Mekiš.). 3 U turskim defterima pominju se sljedeća tešanjska naselja: Čagljići (Čaglići). Lončari. 2005. Ripna. Tugavica (Tugavić). polje. str. 7 Prvim austrougarskim popisom stanovništva provedenim 1879. Potočani. voćnjaci i sl. Novo Selo. Sarajevo. Šije. XII 7 Niškanović. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Ljetinić. Jelah. Miljanovci. Rakovica. Etnologija tešanjskog kraja. Piljužići. Drinčići. Mriotić (Mrkotić). Sarajevo. Sarajevo. Tešanj. Cerovac. Gornja Modriča (Kalošević). na kontaktu panonske Bosne i srednjobosanskih planina. Prema turskim defterima iz 1570. (Popis 1879. Sarajevo. Bobare. godine na području Bosne i Hercegovine obuhvaćena su slijedeća tešanjska naselja: Blaževci.: Porijeklo stanovništva tešanjskog kraja. 1-23 6 Sidžil Tešanjskog kadiluka (1740-1752. Sarajevo 1880". pet čifluka 2 i šest zemina. Orijentalni institut u Sarajevu. Dobro Polje (Dobropolje). To su naselja Bukva. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. 667 4 Niškanović.: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku. Drinčići. 6 Godine 1877. Trepče i Vrela. Rosulje itd. Kadušić 1. godine pominju se neka naselja koja do tada nisu bila evidentirana. 5 U sidžilu Tešanjskog kadiluka iz 1740-1752. str.. granice. Ripna. Status srednje razvijenog naselja imao je jedino Tešanj. O značenju te riječi vidjeti: Evlija Čelebi: Putopis-Odlomci o jugoslovenskim zemljama. Trepče itd. četrdeset i jedno seosko naselje.. Raduša i Vukovo. Uvod Općina Tešanj nalazi se u sjevernoj Bosni. ono je moralo imati svoju teritoriju. M. Trepče. bunar. Smještena je u slivu rijeke Bosne i Usore. Ljetinić.. A. Glasnik Zemaljskog muzeja.. 1-23 8 "Štatistika miesta i pučanstva Bosne i Hercegovine. Glasnik Zemaljskog muzeja. Karadaglije. 1996. Mrkotić. Sveska 41/42. M.) . Sarajevo. Orašje Planje.. Šije. česma. Lepenica. 174 3 Zemin-veći kompleks obradivog zemljišta koji nema status čifluka niti baštine. sedam mezri 1 .). Sarajevo. str. Hrvatin (Hrvatinići). Ravne i Žabljak. 8 1 Mezra-doslovno znači ziratno zemljište. Plane (Planje). Povoljne prirodnogeografske karakteristike područja općine Tešanj omogućile su stalnu naseljenost još od prahistorije o čemu nam svjedoče arheološki nalazi pronađeni na području Tešnja (u naseljima Kalošević. na prve podatke o tešanjskim naseljima nailazimo tek u dokumentima iz turskog perioda. str. str. čitluk (čivlak) m (pers.. Sveska 41/42. Kraševo. Nakon potpadanja pod tursku vlast tešanjsko područje organizovano je kao nahija koja je obuhvatala teritoriju veću od današnje površine općine. 1-23 5 Ibid. Lepenica. 41-43 102 . O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. 1987. Bobare. str.tur. Džemilić Planje. sijalište. 1966.vrsta feudalnog posjeda koji gospodar obrađuje sam ili preko čifčije. Jablanica. Novo Selo. O značenju te riječi vidjeti: Evlija Čelebi: Putopis-Odlomci o jugoslovenskim zemljama. odnosno manje ili više jasne tragove ranijeg naselja (groblje. Jablanica. Međutim. 1996.

godine. Miljanovci. Jelah. te postanku novih i razvoju starih naselja (kako po broju stanovnika i kuća tako i prostorno). Lončari. Raduša. i 1604. Tugavići. Logobare. Jablanica. Karadaglije. Potočani. Orašje Planje. Ljetinići. Jevadžije. Potočani. Drinčići. 12 Na osnovu prezentiranih podataka možemo zaključiti da je na području tešanjske općine u osmanskom periodu došlo do značajnih etničkih promjena. Hrvatin (Hrvatinići). Orašje-Planje. Sarajevo. Miljanovci. Jablanica. Koprivci. Drinčići. neka naselja nisu nosila imena koja nose danas. To su naselja Bukva. odnosno njihov postanak i razvoj kroz određeni historijski period. Prve pouzdane podatke o naseljima općine Tešanj možemo pronaći u turskim defterima iz 1570. Cerovac. Naime. Dobropolje.. Medakovo. 1-23 103 . Ljetinić. Lepenica. Putešić. Novi Miljanovci. Karadaglije i dr. Bukva. Sveska 41/42. Piljužići. godine kojeg je provela austro-ugarska uprava u sastav tešanjske općine ulazila su sljedeća naselja: Blaževci. To su Čagljići (Čaglići). 1-23 12 Ibid. godine. Lončari. Kraševo. Kalošević. Koprivci. godine u Planjama je bilo 75 kuća. Statistischen Depertment der Landesregierung. 11 Niškanović. Jelah-polje. Tešanj. Glasnik Zemaljskog muzeja. usljed dugotrajnog naseljavanja Vlaha iz Srbije i Crne Gore od strane Osmanlija značajno se povećao broj stanovnika u ovom području. Rosulje itd.: Porijeklo stanovništva tešanjskog kraja. Kraševo. 9 Danas se u sastavu općine Tešanj nalazi 25 mjesnih zajednica sa trideset i devet seoskih i jednim gradskim naseljem. str. Lepenica.. Šije. Mrkotić. Kaloševići. Pored toga. Mrkotić i Kalošević. Bobare. Tešanjka. Mekiš. Ripna. a osim njega općini pripadaju seoska naselja Bobare. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Piljužići. Određena seoska naselja općine Tešanj starijeg su postanka. Razvoj seoskih naselja općine Tešanj Područje općine Tešanj naseljeno je još od prahistorije. Ljetinić. Džemilić. Oktober 1910. Blaževci.. Plane (Planje). Trepče i Vukovo. Mrkotiću 29 kuća i Kaloševiću 49 kuća. Drinčić. Kraševo. porastu broja stanovnika. Ripna. Karadaglije. Novo Selo. Općinski centar je grad Tešanj. Trepče. Mrkotići. Jelah. U turskim defterima iz XVI vijeka pominju se još neka tešanjska naselja.. str. 1912. Novo Selo. godine naselje Planje imalo je 39 kuća. Te promjene se ogledaju prije svega u izmijenjenoj etničkoj strukturi. M. Rakovica. Mrkotić 20 kuća i Kalošević 45 kuća. Prema defteru iz 1604. Dobro Polje (Dobropolje). Šije. Gornja Modriča (Kalošević). U ovim dokumentima pominju se tri tešanjska naselja i to Planje. Etnologija tešanjskog kraja. Raduša. Lepenica. Tešanj (grad). Zbog toga ćemo u ovom poglavlju obraditi evolutivni razvoj seoskih naselja općine Tešanj. a neka novijeg. u turskim zapisima sreću se imena još nekih tešanjskih naselja kao što su Miljanovci. 2004. Vlasi su se 9 Die ergebnisse der Volkszählung in Bosnien und Hercegovina von 10. U sidžilima Tešanjskog kadiluka od 1639-1642. Rosulje. godine pominju se neka naselja koja nisu bila evidentirana u turskim defterima iz 1570. Tugavica (Tugavić). Raduša i Vukovo. Medakovo. Jablanica. Ripna. Piljužići. Čaglići. Sarajevo. Čifluk.Razvoj seoskih naselja općine Tešanj Prema popisu stanovništva 1910. Trepče i Vukovo. i 1604. odnosno 1877. Novo Selo. Čifluk. Cerovac. 10 2. str. 210-223 10 Broj stanovnika po mjesnim zajednicama sa pripadajućim naseljenim mjestima. Šije. Prema turskom defteru iz 1570. Mriotić (Mrkotić). Služba Općine Tešanj. 11 Krajem osmanske uprave. Jelah. Mekiš. 1987.

Glasnik Zemaljskog muzeja. E. Bobarama 189 stanovnika. ovaj popis nam pokazuje da je došlo do određenog porasta u ukupnom broju stanovnika po pojedinim naseljima. M. Bobarama. Piljužići sa 351 stanovnikom. 16 Blagi porast stanovništva i broja kuća u naseljima općine Tešanj nastavljen je i u narednim godinama što se može vidjeti iz podataka objavljenih u popisu iz 1895.A. Koprivci sa 96 stanovnika. Sarajevo. odnosno Bošnjaci činili većinu..: Porijeklo stanovništva tešanjskog kraja. Jablanica sa 371 stanovnikom. Sveska 41/42. 1-23 14 Imamović. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. a na tešanjsko područje su došli iz susjednih nahija Maglaja. 24 15 "Štatistika miesta i pučanstva Bosne i Hercegovine. Tako se u popisu stanovništva iz 1879. str. Ljetiniću 89 stanovnika. Novom Selu (Novoselo) 172 stanovnika. godine. Jablanici 424 stanovnika. Ripni 82 stanovnika. 13 Osim toga zbog stalnih austrijsko-turskih sukoba u kojima su Osmanlije gubile teritorije sjeverno od Save. Prema ovom popisu na tešanjskoj općini je živjelo ukupno oko 10 582 stanovnika. Kraševo sa 227 stanovnika. Novoselo (Novo Selo) sa 176 stanovnika. Sarajevo 1880". Samo u Blaževcima i Lončarima nije bilo muslimanskog stanovništva. Šije sa 365 stanovnika i Trevče (Trepče) sa 364 stanovnika. maja 1885. Mrkotiću 302 stanovnika. Djemilić (Džemilić Planje) sa 228 stanovnika. Piljužićima. Lepenici 283 stanovnika. Orašje Planje sa 165 stanovnika. Orašje Planjama. Šijama 431 stanovnik i Trepču (Trebče) 411 stanovnika. godine nije došlo do značajnijih promjena u pogledu nastanka novih naselja. Kadušić naseljavali uglavnom u istočne i južne dijelove općine. Međutim. Lepenica sa 259 stanovnika. Koprivcima 90 stanovnika. Šijama i Trepču. Piljužićima 399 stanovnika. a od toga u naselju Blaževci živjelo je oko 99 stanovnika. Miljanovci sa 554 stanovnika. bile su prisutne stalne emigracije stanovništva sa tog prostora koje se naseljavalo u područje sjeverne Bosne. U periodu od 1885-1895. 15 Do drugog popisa kojeg su austrougarske vlasti provele 1885. 1886. Miljanovcima (Miljanovce) 582 stanovnika. Sarajevo. U tim naseljima su živjeli katolici. Jedino novo naselje evidentirano u ovom popisu je naselje Kalošević u kojem je živjelo oko 353 stanovnika. 1987. Katolika je bilo još i u Džemilić Planjama. Već 1600. 41-43 16 Štatistika miesta i žiteljstva Bosne i Hercegovine po popisu naroda od 1. Etnologija tešanjskog kraja. Osim osnovnih podataka o broju stanovnika u austrougarskim popisima sadržani su i podaci o etničkoj strukturi stanovništva iz koje se vidi da su u većini naselja tešanjske općine Muslimani. Miljanovcima. (Popis 1879. Kraševu 254 stanovnika. Sarajevo. Drinčići 42 stanovnika.. Ljetinić sa 81 stanovnikom. Značajniji broj stanovnika pravoslavne vjeroispovijesti živio je jedino u naselju Bobare (63 stanovnika). Orašje Planjama (Orašje) 190 stanovnika. godine. str. Pravoslavno stanovništvo činilo je manjinu u slijedećim naseljima: Džemilić Planjama i Lepenici sa po 4 stanovnika. Bobare 177 stanovnika. Drinčićima 53 stanovnika. 1998. str. Ripna sa 73 stanovnika. Lončarima 119 stanovnika. 14 Početkom austrougarske uprave proveden je prvi popis stanovništva u Bosni i Hercegovini koji je obuhvatio i naselja tešanjskog kraja. Džemilić Planjama (Džemilić) 253 stanovnika. godine broj stanovnika u općini Tešanj povećao se sa 13 Niškanović. godine pominju slijedeća tešanjska naselja: Blaževci sa 83 stanovnika.: Porijeklo i pripadnost stanovništva Bosne i Hercegovine.). 104 . Lončari sa 84 stanovnika. Trebetina i Ozrena. Mrkotić sa 271 stanovnikom. godine stanovništvo ovog kraja dobrovoljno je prešlo na Islam i vjerski se konsolidovalo.

u ovom popisu prvi put su evidentirana naselja koja se nisu pominjala u prethodnim austrougarskim popisima. godine vidi se da nije nastalo ni jedno novo naselje. Raduša i Vukovo. Logobare (225 ha). Lepenica (305 ha). Dobropolje (600 ha). Jevadžije (250 ha). Jelah-polje. Dobropolje.. Hrvata i Slovenaca 31. Jelah-polje (308 ha). odnosno do popisa stanovništva provedenog 1910. Lončari (331 ha). Kalošević (960 ha). Koprivci (198 ha). Sarajevo. godine razvijala u okviru većih susjednih naselja tešanjskog područja. prema popisu iz 1895. Jelah (325 ha). Sarajevo. 1912. U periodu od 1948.. Međutim. godine imala 49 seoskih naselja. Ripna 17 18 Glavni rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 22. Izdanje direkcije državne statistike u Beogradu. a to su: Bejići (300 ha). Medakovo (450 ha). godine u bivšoj SFR Jugoslaviji stanovništvo općine Tešanj se povećalo sa 34 508 stanovnika koliko je bilo 1948. Prema popisu stanovništva iz 1921. Broj stanovnika općine Tešanj se prema popisu 1910. Tešanj je izgubio status sreza. a njegova teritorija je podijeljena Maglaju. Novi Miljanovci. str. Omanjska (650 ha). Tradicionalni način stambene gradnje (265 ha). Čaglići (214 ha). Mrkotić (610 ha). Takođe. Sivša. Karadaglije (1000 ha). Karadaglije.. Potočani (225 ha). Novo Selo (204 ha). Jablanica (488 ha). Logobare. Putešić Slika 1. Blaževci (725 ha). a to su Jelah. Tesliću i Doboju. 17 U slijedećih petnaest godina. 115-117 105 .Razvoj seoskih naselja općine Tešanj 10 582 na 12 265 stanovnika. Vrela. godine u naseljima općine Tešanj živjelo je oko 12 704 stanovnika. godine. Žabljak itd. 18 Pretpostavlja se da su se navedena naselja sve do popisa stanovništva iz 1910. Putešić. Raduša (1575 ha). Kraševo (195 ha). Orašje Planje (575 ha). Rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 10. Sarajevo. Bukva (85 ha). godine nije došlo do značajnijih promjena u pogledu porasta broja stanovnika. Općina Tešanj je prema popisu iz 1991. Čifluk (675 ha). oktobra 1910. U ovom periodu prostorno su se širila postojeća naselja. godine. Cerovac. Jevadžije. do 1991. Januara 1921. godine povećao na 13 591. Drinčići (106 ha). 1924. Omanjska. godine takođe za vrijeme Kraljevine Jugoslavije. a samim tim i širenja starih i nastanka novih naselja. U periodu između dva svjetska rata za vrijeme Kraljevine Jugoslavije dolazi do stagnacije broja stanovnika. 19 Do slijedećeg popisa stanovništva koji je proveden 1931. Piljužići (560 ha). Medakovo. Džemilić Planje (500 ha). 19 Popis stanovništva u Kraljevini Srba. Bobare (300 ha). Mekiš (75 ha). a usljed tog procesa su se razvila i neka nova koja su prije bila u sastavu već postojećih naselja. Miljanovci (1280 ha). a broj kuća na 2 638. 1896. a broj kuća sa 1 987 na 2 187. Iz tog razloga ne raspolažemo podacima o broju stanovnika po naseljima općine Tešanj u tom periodu. Ljetinić (275 ha). Cerovac (250 ha). aprila 1895. To su naprimjer naselja Bejići. Novi Miljanovci (308 ha). godine na 48 480 stanovnika 1991.

Piljužići 1 785. 135-136 21 Broj stanovnika po mjesnim zajednicama sa pripadajućim naseljenim mjestima. Mrkotić 1 475. 2004. Na osnovu materijalnih dokaza i pisanih izvora možemo zaključiti da je stambena gradnja u tešanjskom kraju prošla kroz tri osnovna perioda u kojima su politički. Šije 2 800. Bukva 831. Drinčići 282. objekata koja na sebi nosi pečat vremena kroz koja je prolazila. Kraševo 1177. Lončari 125. Jelah-polje 680. Miljanovci 1 042. Karadaglije 746. str. 20 Nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma i osnivanjem općine Usora površina općine Tešanj je reducirana sa 223 km2 na 163 km2. 1991. Mekiš 369. Čifluk 249. Vrela (650 ha). Primjer tradicionalne bosanske arhitekture (Srednjobosanski tip kuće ili tip čardaklije s 1169 stanovnika). Blaževci 80. Jelah 3 833. društveno . Trepče 2 379 i Vukovo Slika 2. Medakovo 1 083. Ripna 124. Savremena stambena gradnja Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti i površina naselja. Tugovići (300 ha). Naselja Bejići. a naselja Omanjska. Vukovo (200 ha) i Žabljak (285 ha). Trepče (850 ha). Rosulje 849. Jevadžije 510. Savezni zavod za statistiku. Koprivci 470. Čaglići 428. Lepenica 1293. Služba Općine Tešanj. Logobare 370. Vitkovci i Vrela pripala su općini Teslić u Republici Srpskoj.. Kalošević 806. Beograd. Novo Selo 1 165. Šije (800 ha). 21 Uporedo sa povećanjem broja stanovnika. Putešić. Od kraja XIX vijeka pa do danas stambena gradnja u tešanjskom području prošla je kroz nekoliko faza. Novi Miljanovci 1 988. Raduša 2 597. Tešanjka (433 ha). Tugavići 296. U 2004. Dobropolje 819. Kadušić (375 ha). Putešić 286. Vitkovci (1250 ha). Srednja Omanjska (350 ha). Jablanica 1 130. Tešanjka 868. 106 .A. Orašje Planje 1 050. 20 prepustom) Slika 3. godini općina Tešanj zauzimala je površinu od 163 km2 sa 25 mjesnih zajednica i trideset i devet seoskih naselja u kojima je živjelo oko 49 000 stanovnika (Bobare su imale 750 stanovnika. Srednja Omanjska i Žabljak novoosnovanoj općini Usora.ekonomski. teritorijalnim širenjem i prostornom organizacijom seoskih naselja razvijala se izgradnja seoskih stambenih i dr. Potočani 1 193. Rosulje (350 ha). Cerovac 520. Sivša (925 ha). Ljetinić 875. Tešanj.

: Grad i urbanizacija. gradska i mješovita. M. a na osnovu kombiniranja kriterija broja stanovnika i udjela poljoprivrednog u ukupnom broju stanovnika. str. Ribar. način korištenja zemljišta i stepen opće razvijenosti. Naredne tri ili četiri decenije u kojima je došlo do značajnih političkih. 23 Pri tipologiji naselja uglavnom polazimo od njihove osnovne podjele na seoska i gradska naselja. varijeteta itd. Ona su ishodišta i žarišta ljudskog rada i djelovanja. kriteriji. godine u bivšoj Jugoslaviji sva naselja su klasificirana u tri osnovna tipa i to na seoska.: Uređenje seoskih teritorija i naselja. Zbog toga susrećemo različite definicije i kriterije tipologije seoskih i gradskih naselja. Ta naselja nazivamo prijelaznim ili mješovitim naseljima. stvoreni su uslovi za intenzivniju urbanizaciju koja je dovela do napretka na polju stambene gradnje i kulture stanovanja. društveno-ekonomskih i drugih promjena mogu se okarakterisati kao prijelazni period gradnje stambenih objekata. Zagreb. Takođe. Definisanje sela naprimjer može se zasnivati na njegovom razlikovanju od grada pri čemu se kombiniraju historijski. I. i to ne samo za vlastite potrebe nego i za potrebe stanovništva šireg prostora. Do značajnijih promjena u ovoj sferi dolazi krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina XX vijeka. a svako od ova dva tipa ima niz podtipova. postoje i prijelazne forme naselja u kojima su sadržana svojstva seoskih i gradskih naselja. 1988. str. 2002. Školska knjiga. 7 107 . Postepenim ekonomskim i društvenim razvojem napuštaju se tradicionalni oblici i način gradnje stambenih objekata. Zagreb. Etnologija tešanjskog kraja. Školska knjiga. 1997. Univerzitet u Beogradu.. a njihov značaj se očituje u veličini (broju stanovnika) i izgledu. 25 Grad se može definisati kao kompaktno izgrađeno veće naselje u čijim sekundarnim i tercijarnim djelatnostima radi veći dio aktivnog stanovništva.. Educa. uključivanjem aktivnog stanovništva u vanpoljoprivredne djelatnosti. Sveska 41/42. U njima se ogleda prirodna osnova.. Đ. Stanovništvo je u ovom periodu još uvijek bilo orijentisano na poljoprivredu te je mijenjalo oblik i način života. U ovom periodu posebno je bila značajna institucija porodične zadruge koja je dala posebno obilježje u obliku načina života kao i kulturi stanovanja u ovom periodu. 1993. Malić.. M.: Agrarna geografija.: Seoske stambene zgrade i kultura stanovanja u tešanjskom kraju. i 1971. 28 25 Simonović. Zagreb.Razvoj seoskih naselja općine Tešanj kulturni i drugi faktori uticali na stvaranje specifičnih obilježja stambenih objekata u ovom području. 26 22 Bugarski. str. Naime. 22 3... I. Mnogo češće se definiše gradsko naselje pa se seoskim naseljima smatraju sva ona koja ne ispunjavaju određene kriterije. administrativni i dr. Beograd. veličine i socijalne organizacije prostora itd. A. str. str.: Osnove opće geografije. Arhitektonski fakultet. Stambeni objekti izgrađeni krajem XIX i početkom XX vijeka bili su karakteristični po tradicionalnom načinu gradnje. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. 323 24 Prema popisu stanovništva i stanova 1961. 91-134 23 Nejašmić. 1987. pravni. O tome detaljnije vidjeti: Crkvenčić. kriteriji broja stanovnika. Glasnik Zemaljskog muzeja. kategorija. A. Tipologija seoskih naselja općine Tešanj Naselja su najvažniji plod ljudskog djelovanja. a posebno odlaskom određenog broja stanovnika na rad u inostranstvo. 24 Definisanje seoskih i gradskih naselja stvar je konvencije. Sarajevo. 118 26 Vresk..

Čaglići.. Piljužići. oronimu itd. Jevadžije. Logobare.: Uređenje seoskih teritorija i naselja.A. mediteranski. Ripna. Ljetinić. a to su: Bobare. Kalošević. Lončari. Mekiš. J. Beograd. Osnovna karakteristika tešanjskih naselja je to što imaju nepravilnu prostornu strukturu sa nepravilnom mrežom puteva i ulica. Zavod za izdavanje udžbenika SRS. a sela zbijenog tipa razvrstao je u pet grupa i to timočki. 28 Prema ovoj tipologiji naselja općine Tešanj se uglavnom svrstavaju u spontano nastala seoska naselja. Zbornik radova Geografskog zavoda Prirodno-matematičkog fakulteta Beograd. Koprivci.: Balkansko poluostrvo i južnoslavenske zemlje. 27 Postoje različite tipologije seoskih naselja od različitih autora koji su se prilikom podjele takvih naselja koristili različitim kriterijima. Seoska naselja mogu biti raznovrsna po svome tipu. 29 Prema Cvijićevoj tipologiji veći broj seoskih naselja općine Tešanj može se svrstati u naselja razbijenog tipa. XV. Orašje Planje. str. Naselja razbijenog tipa Cvijić je klasifikovao na seoska naselja starovlaškog tipa (sa šumadijskim. 1966. M. To znači da su postala spontano tj. Blaževci.: Prilog poznavanju tipologije seoskih naselja. Tugavići. Jelah. Ova naselja zahvataju veliko prostranstvo. Karadaglije. ušorena i spontano nastala naselja. Cerovac. str. Najčešće se nazivaju po patronimu. čitlučki. 153 28 Simonović. Beograd. Da li je neko naselje kompaktno ili razbijeno zavisi u prvom redu od geografskog položaja. Trepče i Vukovo.. Ponekad zaseok nosi ime po nekom hidronimu.. Arhitektonski fakultet. Univerzitet u Beogradu. Naselje Šije u dolini rijeke Bosne (razbijeno-grupasto seosko naselje). Kraševo. naselja karstnog tipa i naselja ibarskog (džematskog) tipa. Medakovo. odnosno od načina iskorištavanja zemljišta koje ne zahvata samo poljoprivredne površine već i stambene objekte. a dijele se na zaseoke ili mahale koji su jedan od drugog udaljeni od 1-2 km. Raduša. Ta raznovrsnost posljedica je fizičko-geografskih. kulturno-historijskih i ekonomskih uslova područja u kome nastaje i razvija se određeno seosko naselje. Beograd. V. 150 29 Cvijić. Potočani. Tešanjka. ponekad i prostor dužine 5-6 km. str. Drinčići. Jablanica. Šije. Đ. Lepenica. Prvu sistematsku tipologiju seoskih naselja na Balkanskom poluostrvu izvršio je Jovan Cvijić koji je sva seoska naselja podijelio na sela razbijenog i zbijenog tipa. Jelah-polje. Čifluk.. 1993. Putešić. Kadušić Na području općine Tešanj danas se izdvaja trideset i devet seoskih naselja. 1968. Mrkotić. Sv. Kuće su obično raspoređene na 27 Slika 4. zatim od ekonomije. tursko-istočnjački i sela mješovite vrste. Rosulje. odnosno prezimenu porodice koja je tu najbrojnija ili najduže živi u tom području. Đurić. Novo Selo. Bukva. Dobropolje. Miljanovci. Prema tome raspored kuća i plan naselja zavisi prije svega od agrarne strukture ali i od reljefa i drugih elemenata prirodne osnove. slobodno bez bilo kakvih spoljnih uticaja. mačvanskim i jaseničkim varijetetom). Novi Miljanovci. 250-276 108 . Knjiga prva i druga. Tako naprimjer seoska naselja možemo izdvajati prema njihovoj genezi na: planska. Ribar.

Razvoj seoskih naselja općine Tešanj više brda između kojih protiču potoci ili rijeke. a podtipovi skupinskih naselja su zaseoci. Slika 5. V. Ljetinić. Jablanica. razrijeđena. Džemilić Planje. Vladimir Đurić je sva seoska naselja u bivšoj Jugoslaviji svrstao u skupine usamljenih i skupinskih naselja (sa podtipovima). te razvoja saobraćaja i dr.: Prilog poznavanju tipologije seoskih naselja. Starovlaška naselja obično imaju više grobalja i gotovo su sva osnovana na krčevinama. baštama. Skupinska razrijeđena naselja predstavljaju veće skupine kuća koje su nastale unutrašnjim približavanjem razbijenih zaseoka i pojedinačnih kuća. Kalošević. XV. Orašje Planje. Sela ovog tipa dvojako se razvijaju. razbijeno-grupasta. Cerovac. njivama itd. Tešanjka i dr. ekonomije i salaši. Trepče.. Vukovo. 154-155 32 Ibid. 1968. Sv. str. Zbog toga se ova naselja danas mogu okarakterisati kao prijelazni tip između okupljenih i disperznih seoskih naselja. 250-276 Đurić. Vide se pojedini šumski kompleksi koji su međusobno povezani. To su naselja Lepenica. 31 Prema ovoj tipologiji seoska naselja općine Tešanj koja su smještena u dolini rijeke Usore u zapadnom dijelu općine (Potočani. Zbornik radova Geografskog zavoda Prirodno-matematičkog fakulteta Beograd. Ova seoska naselja zbog navedenih procesa narastanja i urastanja u posljednjih nekoliko godina bilježe znatno širenje te već pokazuju tendenciju prelaska u drumski tip razrijeđenih seoskih naselja. nizna. Mekiš itd. drumska. Ripna. 30 Tipični predstavnici starovlaškog tipa seoskih naselja na području općine Tešanj su seoske zajednice koje su locirane u brdsko-planinskom južnom. Šije. jugozapadnom i jugoistočnom dijelu općine.) mogu se svrstati u razrijeđena skupinska naselja.. ušorena krstasta i zvjezdasta kao i ušorena ortogonalna sela kvadratnog ili pravougaonog oblika. Na osnovu morfološko-fizionomskih karakteristika prof. Danas navedena seoska naselja zbog porasta stanovništva. Beograd. a istovremeno se vrši i izmještanje kuća na glavnu prometnu komunikaciju Doboj-Banja Luka. između njih su iskrčeni proplanci sa seoskim kućama. str. Rosulje. Karadaglije. Naselja Kalošević i Putešić u dolini rijeke Usore 30 31 Ibid. Koprivci. infrastrukturnih sadržaja imaju tendenciju zbijanja i postepeno prelaze u džematski tip naselja. 154 109 . str. Glavni podtipovi usamljenih naselja su farme.. 32 Skupinska razrijeđena seoska naselja općine Tešanj razvijaju se na taj način da se koncentracija novih kuća vrši u središtu sela ili kraj puta koji vodi kroz selo. gomilasta.

Čaglići. Lepenica. Logobare. Dobropolje. Tešanj. Mrkotić. Cerovac. S obzirom na broj stanovnika seoska naselja se mogu podijeliti na sitna (do 199 stanovnika). Centar naselja Jelah Putešić. Bukva. Raduša. Tugavići. Zbog toga seoska naselja na području općine Tešanj nisu ravnomjerno raspoređena. Drinčići. (Prilog 1). I. Kalošević. Medakovo. 33 33 Nejašmić. Jelah-polje. jugoistočni dio općine ima znatno rjeđu mrežu naselja za razliku od drugih dijelova općine. Jelah i Potočani pripadaju središnjoj mreži naselja. Šije. Oraš Planje i Džemilić Planje. Neka od ovih naselja imaju tendenciju izmještanja kuća na glavnu saobraćajnicu koja prolazi kroz naselje.A. 325 110 . Trepče. Jevadžije.. Zagreb. 1997. Vukovo. Jablanica. Ripna. Takođe. Kraševo. Trepče. Medakovo. mala (200-499 stanovnika). a zapravo predstavljaju prijelazne tipove naselja jer je u njima izražena velika koncentracija stanovništva na malom prostoru. središnju u kojoj se nalazi grad Tešanj i koja predstavlja najgušće naseljen prostor. Bobare. Mekiš. te mrežu naselja na jugoistoku smještenu u brdsko-planinskom dijelu općine sa relativno manjom gustinom naseljenosti. Miljanovci. seoska naselja tešanjske općine mogu se podijeliti u različite skupine ako se kao kriterij za njihovo izdvajanje uzme prirodna osnova. Koprivci. U pojedinim dijelovima općine postoji veća koncentracija stanovništva. Slika 6. Novo Selo. Tačnije. S obzirom na tu činjenicu na području općine Tešanj možemo izdvojiti tri mreže naselja i to: mrežu naselja na sjeverozapadu smještenu u dolini rijeke Usore. Rosulje. Educa. Karadaglije. U jugoistočnom dijelu općine mrežu naselja čine Šije. Piljužići. Ljetinić. Lepenica. Karadaglije i Mekiš. str. prije svega reljef ovog područja. ova naselja još uvijek nemaju potrebnu infrastrukturu da bi se proglasila gradskim naseljima. Kadušić Ostala naselja općine Tešanj (Novo Selo. Blaževci. Naselja Tešanjka i Jelah mogu se svrstati u skupinska naselja. Naselja Tešanjka. Jablanica.: Osnove opće geografije. Čifluk. srednja (500-999 stanovnika) i velika seoska naselja (1000 i više stanovnika). odnosno više seoskih naselja. Lončari. a u drugim dijelovima mreža naselja je znatno rjeđa.) pripadaju razbijeno grupastim skupinskim naseljima kod kojih su kuće zbijene u zaseocima ali je rastojanje između pojedinih mahala znatno. Međutim. koji je značajno uticao na njihov prostorni razmještaj. U mreži naselja na sjeverozapadu nalaze se: Novi Miljanovci. Orašje i Džemilić Planje itd.

Raduša. Piljužići. Trepče. a sedamnaest naselja imalo je preko 1000 stanovnika. a najviše naselje Lončari sa 125 stanovnika. Jablanica. Zaključak Neka seoska naselja današnje općine Tešanj pominju se još u vrijeme turske uprave. Kraševo. Dobropolje. možemo zaključiti da su u općini Tešanj 2004. te od 1740-1752.) Džemilić Planje Jablanica Jelah Potočani Kraševo Medakovo Miljanovci Mrkotić Novi Miljanovci Novo Selo Orašje Planje Piljužići Raduša Šije Lepenica Trepče Vukovo Blaževci Ripna Lončari Drinčići Logobare Čifluk Mekiš Čaglići Putešić Koprivci Tugavići Bobare Bukva Dobropolje Cerovac Jelah-polje Jevadžije Kalošević Karadaglije Ljetinić Rosulje Tešanjka Uk. Cerovac. U okviru grupe malih seoskih naselja najmanji broj stanovnika imalo je naselje Čifluk u kome je bilo 249 stanovnika. U grupi naselja srednje veličine najmanji broj stanovnika imalo je naselje Jevadžije sa oko 510 stanovnika. godine postojala tri seoska naselja koja pripadaju grupi sitnih seoskih naselja. U austrougarskim popisima možemo pronaći gotovo sva seoska 111 Naziv seoskog naselja . a najbrojnije je bilo naselje Koprivci sa 470 stanovnika. Hrvatanovići. 3 8 11 17 Izvor: Broj stanovnika po mjesnim zajednicama sa pripadajućim naseljenim mjestima. Šije.) (500-999 st. Rakovica i Rosulje. godine pominju se slijedeća tešanjska naselja: Čaglići. Kalošević. Tako naprimjer u grupi sitnih seoskih naselja najmanje stanovnika imalo je selo Blaževci sa oko 80 stanovnika. 1604. Ljetinić. Drinčići. Bukva. Čifluk. 4. i 1877.. Lepenica.) Velika (> od 1000 st. Miljanovci. Vukovo.. Mekiš. Tipologija seoskih naselja općine Tešanj po veličini Sitna (do 199 st. Ripna. Na osnovu prezentiranih podataka u tabeli 1. Naselja koja pripadaju određenim grupama nisu jednaka po broju stanovnika. (Prilog 2). Planje. 2004. Služba Općine Tešanj. a najbrojnije je bilo naselje Tešanjka sa 868 stanovnika. Jelah. a u grupi malih seoskih naselja bilo je osam sela. te su svrstana u grupu velikih seoskih naselja. Mrkotić.. Tugavići. Tešanj.Razvoj seoskih naselja općine Tešanj Tabela 1. Tačnije. u turskim defterima iz 1570.) Tip seoskog naselja Mala Srednja (200-499 st. Karadaglije. te sidžilima Tešanjskog kadiluka iz 1639-1642. Potočani. U skupini velikih seoskih naselja po veličini se isticalo naselje Jelah sa 3 833 stanovnika dok je najmanji broj stanovnika u ovoj grupi imalo seosko naselje Miljanovci u kojem je živilo 1 042 stanovnika. Oko jedanaest seoskih naselja je bilo u grupi srednje veličine. Novo Selo.

Hrvatanovići. jugozapadnom i jugoistočnom dijelu općine Tešanj. Trepče. Na području tešanjske općine u osnovi se mogu izdvojiti dvije skupine seoskih naselja. Rural settlements of municipality Tešanj appeared spontaneous and developed without planning which significantly reflected on settlement’s physiognomy. In these settlements houses are grouped in small villages but distance between villages is significant.000 inhabitants.000 inhabitants. godine na području tešanjske općine egzistirala su 24 seoska naselja u kojima je živilo oko 13000 stanovnika. Toward census from 1910 on area of municipality Tešanj existed 24 rural settlements in which lived around 13. Rakovica i Rosulje. On area of municipality Tešanj it is possible to single out two groups of rural settlements. Drugu skupinu sela čine razbijeno-grupasta skupinska naselja koja su se razvila u brdsko-planinskom južnom. Piljužići. Jablanica. Razvoj seoskih naselja u tešanjskom području odvijao se u uvjetima složenih političkih i ekonomskih prilika. Novo Selo. size etc. Miljanovci. a istovremeno se vrši izmještanje kuća uz značajne prometne komunikacije. Raduša. Ripna. Vukovo. form. Mrkotić. godine u općini Tešanj bilo je 49 seoskih naselja. Second group of settlements are less populated settlements which are developed in southern. In the same time this houses are moving toward roads. Kalošević. Tugavići. Potočani. Kadušić naselja koja danas egzistiraju na prostoru općine.A. Ljetinić. 112 . 1604 and 1877. Planje. Ovaj tip naselja na području tešanjske općine rasprostranjen je u predjelima sa 150-300 m nadmorske visine. Toward census from 1991 municipality Tešanj had 49 rural settlements. Toward data’s from first Austro-Hungarian census in Bosnia and Herzegovina municipality Tešanj had seventeen rural settlements in which lived around 9. Prvu skupinu čine skupinska razrijeđena naselja koja čine veće skupine kuća koje su nastale unutrašnjim približavanjem razbijenih zaseoka i pojedinačnih kuća. veći broj sela općine Tešanj ima tendenciju zbijanja i postupno ova sela prelaze u zbijeni ili džematski tip naselja. Cerovac. oblik. a danas u ovom području egzistira trideset i devet takvih naselja. Seoska naselja općine Tešanj nastajala su spontano i razvijala se neplanski što se značajno odrazilo na njihovu fizionomiju. veličinu itd. Prema podacima prvog austrougarskog popisa stanovništva Bosne i Hercegovine u općini Tešanj nalazilo se 17 seoskih naselja u kojima je živilo oko 9 000 stanovnika. Drinčići. Međutim. Lepenica. Kraševo. Development of rural settlements in Tešanj`s area unscrew in the condition of complex political and economic opportunities. Conclusion Some rural settlements of municipality Tešanj are mentioned in the period of Turkish government. In Turkish defters from 1570. south western and south eastern part of Tešanj. Mekiš. and sidžils of Tešanj`s kadiluk from 1639 to 1642 and from 1740 to 1752 these settlements are mentioned: Čaglići. 4. Prema popisu iz 1910. First group are grouped settlements which originate as a consequence of compaction of less grouped villages and with house contraction. However. Bukva. Jelah. and today this municipality has 39 rural settlements. Prema popisu stanovništva 1991. Čifluk. In Austro-Hungarian censuses we can find almost all rural settlements which today exist on area of this municipality. Karadaglije. Šije. This type of settlements on area of municipality Tešanj is placed in area from 150 to 300 metres. Dobropolje. U ovim naseljima kuće su zbijene u zaseocima ali je rastojanje između njih znatno. a large number of rural settlements of municipality Tešanj has tendency of compaction and these villages slowly becoming grouped type of settlements.

Oktober 1910. J. 1988. 17. 16. Đurić. Zbornik radova Geografskog zavoda Prirodno-matematičkog fakulteta Beograd. 8. Školska knjiga. Beograd. (Popis 1879. Januara 1921. Die ergebnisse der Volkszählung in Bosnien und Hercegovina von 10. Beograd. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.: Porijeklo i pripadnost stanovništva Bosne i Hercegovine. Broj stanovnika po mjesnim zajednicama sa pripadajućim naseljenim mjestima.. Sveska 41/42. Niškanović. Glasnik Zemaljskog muzeja. Etnologija tešanjskog kraja. 1993. Sarajevo. Literatura i izvori 1. maja 1885. Univerzitet u Beogradu.. Tešanj. godine.: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku. 6.: Porijeklo stanovništva tešanjskog kraja. Sarajevo. Vresk. 1996. Sveska 41/42. 1966. 1912. 1886. Savezni zavod za statistiku. Popis stanovništva u Kraljevini Srba. 1987. aprila 1895. 9. Zagreb. 2004.. 12. Bugarski. 1924. I. A.: Prilog poznavanju tipologije seoskih naselja. 1997. Hrvata i Slovenaca 31. Izdanje direkcije državne statistike u Beogradu. Educa. M. Sarajevo. 1991. V. A.. Sarajevo. 18. godine.: Seoske stambene zgrade i kultura stanovanja u tešanjskom kraju. 14. Đ.). Malić. Sv. 1966. 11. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Svjetlost. 13. Imamović. 1896. Štatistika miesta i žiteljstva Bosne i Hercegovine po popisu naroda od 1. Etnologija tešanjskog kraja. 113 . Evlija Čelebi: Putopis-Odlomci o jugoslovenskim zemljama. 4. 15. 1987. Sarajevo. Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti i površina naselja. A. Nejašmić. Crkvenčić. Služba Općine Tešanj. 19. 3. 1912. I. 10.: Agrarna geografija. "Štatistika miesta i pučanstva Bosne i Hercegovine. oktobra 1910. 5. M. Zagreb. Beograd. M.: Grad i urbanizacija. E.. Zavod za izdavanje udžbenika SRS. Cvijić. Školska knjiga. Sarajevo. Ribar. Sarajevo. 1998. Sarajevo. 2002. XV. Sarajevo.: Osnove opće geografije. Zagreb. Sarajevo. Statistischen Depertment der Landesregierung. 1968. Arhitektonski fakultet. Rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 10. Glasnik Zemaljskog muzeja. 7.: Balkansko poluostrvo i južnoslavenske zemlje. 2.Razvoj seoskih naselja općine Tešanj 5. Glavni rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 22. Sarajevo 1880". Knjiga prva i druga. Beograd.: Uređenje seoskih teritorija i naselja. Škaljić. Simonović.

Kadušić 114 .A.

Razvoj seoskih naselja općine Tešanj 115 .

117 – 126 (2007-2008) Originalni naučni rad NEKE KARAKTERISTIKE DEMOGRAFSKOG RAZVOJA PERIPANONSKE MAKROREGIJE BOSNE I HERCEGOVINE U PERIODU OD 1991-2003. sc. odnosno jačoj dinamici demografskog razvoja. ass. through analysis and comparison of demographical indicators (change in total population number. regionalni razvoj. In this paper. GODINE SOME CHARACTERISTICS OF DEMOGRAPHICAL DEVELOPMENT PERIPANONIC MACROREGION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA IN PERIOD 1991-2003. Fadila Kudumović vš. Univerzitet u Tuzli Abstrakt Negativan demografski razvoj najveće bosanskohercegovačke prirodnogeografske regije u vremenu nakon 1991. regional development. Navedena regija je u periodu od 1991. Bosna i Hercegovina.. prikazane promjene koje su nastale u demografskom razvoju Peripanonske makroregije. changes in demographical development in Peripanonic macro-region. Alma Kadušić. Odsjek za geografiju. do 2003.. godine doživjela najizraženije promjene u pogledu ukupnog kretanja stanovništva u okviru Bosne i Hercegovine. godine je evidentan i predstavlja veliku prepreku ukupnom razvoju peripanonskog prostora. negativan demografski razvoj. Bosnia and Herzegovina. analizom i uspoređivanjem demografskih pokazatelja (kretanje ukupnog broja stanovnika. . te općina koje su karakteristične po izrazito slaboj. Abstract Negative demographical development of the biggest physical region in Bosnia and Herzegovina in period after 1991 is evident and represents a big barrier for total development of Peripanonic area. mr. U radu su. mezoregija u okviru nje. sc. YEAR Mr. i poslijeratne godine. her mezzo-regions and municipalities which are characteristic by expressive weak or stronger demographical development dynamics. Key words: Peripanonic macro region. ass. Quoted region experienced in the period from 1991 to 2003 the most expressive changes in population growth in Bosnia and Herzegovina. vš.Zbornik radova PMF 4 i 5. prirodno kretanje stanovništva i razmještaj i gustinu naseljenosti stanovništva) ovog prostora za 1991. Ključne riječi: Peripanonska makroregija. natural population growth and density of population) of this area for 1991 and years after war. negative demographical development. Prirodno-matematički fakultet.

Kadušić 1. Obuhvata prostor od 21 860 km2. Vlašić. obuhvata Tuzlansku kotlinu. Na prostor Republike Srpske otpada 63. Ima površinu od 7 529 km2. godine) i snažni emigracijski procesi u poslijeratnom periodu uzrokovali su snažne promjene u stanovništvu ovog prostora koje su se očitovale kroz izrazit pad ukupnog broja stanovnika. 2. str. pad stope nataliteta i prirodnog priraštaja. godine. Konjuh i Javor.F. 1 % (13 793 km2). Kudumović. tlo). Separat za Republiku Bosnu i Hercegovinu. Usore i Spreče. 63.7 %.donjodrinska mezoregija. te njihovih pritoka Vrbanje. Zagreb. od kojih je prostorno najveća općina Banja Luka sa 1 239 km2 površine. dio bosanske Posavine i dijelove Podrinja. tj. Rat u Bosni i Hercegovini (u periodu od 1992. godine Peripanonsku makroregiju činilo je 47 općinskih područja. do 1995. obuhvata dolinska proširenja donjih tokova Vrbasa i Bosne. Semberiju. Ističe se izrazito povoljnim geografskim položajem. S. odnosno koncentrisanje stanovništva u velikim urbanim centrima što ima za posljedicu pražnjenje perifernih. Unsko . Manjača. a takođe su imale i različit tok demografskog razvoja u naznačenom periodu. 1 Smlatić. Uspostavom međuentitetske linije razgraničenja.1982. vode. a njen udio u ukupnoj površini makroregije iznosi 38. Teritorijalno je najveća mezoregija Peripanonske makroregije sa 8 460 km2. Gusta naseljenost ove regije (preko 100 st. Dejtonskim mirovnim sporazumom potpisanim 1995. Posavsko – sprečko – majevičko . a na prostor Federacije 36. odnosno 42.donjobosanska mezoregija./km2) je posljedica izuzetno povoljnih prirodnih uslova za naseljavanje (reljef.sanska mezoregija. zahvata zapadni dio makroregije i teritorijalno se podudara sa peripanonskim dijelom Bihaćke krajine i prijedorskim subregionom. JLZ. Posavsko – donjovrbasko .9 % (8 063 km2) površine Peripanonske makroregije.9 %.geografskom pogledu na prostoru Peripanonske makroregije mogu se izdvojiti tri homogene mezoregionalne cjeline koje su specifične po prirodnogeografskim i društveno-geografskim obilježjima. Regionalno-geografska i administrativno-teritorijalna podjela Peripanonske makroregije U regionalno .7 % teritorije Bosne i Hercegovine. U administrativno . A.4 % ukupne površine Peripanonske makroregije. 34... Enciklopedija Jugoslavije. Zahvata sjeverni . 118 . Peripanonska makroregija je podijeljena na područja koja pripadaju Republici Srpskoj i područja koja pripadaju Federaciji Bosne i Hercegovine. 1 Ima najmanju površinu u okviru Peripanonske makroregije od 5 867 km2. odnosno njen udio u ukupnoj površini makroregije iznosi 26. Uvod Peripanonski prostor Bosne i Hercegovine je teritorijalno i demografski najveća regionalno-geografska cjelina Bosne i Hercegovine. ekonomski slabije razvijenih općina. a takođe i bogatstva prirodnim resursima neophodnim za razvoj privrednih djelatnosti na ovom prostoru.peripanonski dio Bosne i Hercegovine čija granica na jugu dopire do planina: Grmeč.teritorijalnom pogledu 1991. Srnetica. te sve jaču demografsku polarizaciju. klima. Čemernica.

1998. Geografske regije Bosne i Hercegovine.1) koje. Doboj –istok (dio općine Doboj). Analizirajući procjene o ukupnom broju stanovnika po entitetskim područjima u okviru Peripanonske makroregije može se zaključiti da je. odnosno 1 037 745 na prostoru Federacije BiH.. ukupan broj stanovnika se smanjivao. Kretanje ukupnog broja stanovnika Na prostoru Peripanonske makroregije (21 856 km2). 1: Administrativno-teritorijalna i regionalna podjela Peripanonske makroregije Izvor: Atlas svijeta. Oštra Luka (dio općine Sanski Most). Karakteristike demografskog razvoja Peripanonske makroregije 3. godini. Šamac-Domaljevac (dio općine Bosanski Šamac) i Čelić (dio općine Lopare). a 48. prema posljednjem popisu stanovništva živjelo je 2 432 723 stanovnika.Neke karakteristike demografskog razvoja Peripanonske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003.6 %. a na području Federacije BIH su: Usora (dio općine Tešanj). a odlikuju se demografskom ispražnjenošću i ekonomskom neodrživošću. 119 . godine.6 % od ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine. Osmaci (dio općine Kalesija). odnosno 55. Sejtarija. 1998. od ukupnog broja stanovnika makroregije u 1996. Vukosavlje (dio općine Odžak) i Kostajnica (dio općine Bosanska Dubica). Ribnik (dio općine Ključ). Doboj jug (dio općine Doboj).7 % državne teritorije. U ratnom i poslijeratnom periodu. Karta br. na 42. pod uticajem brojnih i različitih veoma nepovoljnih faktora. 3. Dobretići (dio općine Skender Vakuf). Sejtarija. do 1995. Administrativna karta Bosne i Hercegovine. Sapna (dio općine Zvornik) . uglavnom. U 2 Novonastale općine Peripanonske makroregije na području Republike Srpske su: Krupa na Uni (dio općine Bosanska Krupa). 51.1. Pelagićevo (dio općine Gradačac). imaju male teritorije. godine Ovakvom podjelom Peripanonska makroregija je dobila još 18 novih općina 2 (karta br.4 %. Milići (dio općine Vlasenica). Teočak (dio općine Ugljevik). Petrovo (dio općine Gračanica). odnosno 1 104 164 stanovnika živjelo na prostoru Republike Srpske. Donji Žabar (dio općine Orašje). a najizraženije smanjenje se desilo za vrijeme agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu od 1992. Atlas svijeta.

odnosno na prostoru Posavsko – sprečko – majevičko .. godine 2 183 974 stanovnika.1996. U periodu od 2000 . br. 2005.2003.1 %).3 35. 2005. 2) Tabela br. godine. Kantoni u brojkama.) sve tri mezoregije bilježile su pad u ukupnom broju stanovnika za više od 10 %.. VIII. Republika Srpska. u periodu 1996-2003.donjodrinske mezoregije. stanovnika 528 881 854 405 % 21. stanovnika 465 707 786 586 % 21. udio stanovništva Peripanonske makroregije u ukupnom u promatranom periodu se povećao sa 55. Sarajevo. a prema podacima za 2003. Politika razvoja stanovništva Republike Srpske (Projekat). Demografska statistika. godini i njihov udio u ukupnom stanovništvu Peripanonske makroregije PERIPANONSKA MAKROREGIJA Unsko-sanska mezoregija Posavskodonjovrbaskadonjobosanska Posavsko-sprečkomajevičkodonjodrinska UKUPNO Površina u km2 5 867 8 460 1991. Kretanje ukupnog broja stanovnika po mezoregijama Peripanonske makroregije je bilo relativno ujednačeno što se može vidjeti iz podataka sadržanih u tabeli 1 i grafikonu 1. Uk. Republički zavod za statistiku. ali je on još uvijek bio znatno manji (-176 288) u odnosu na predratni ukupni broj stanovnika. 2000.1 %. br.0 35.7 35. na 58.1 100 944 575 2 141 909 44. 2005. Najveći broj stanovnika ove makroregije skoncentrisan je u njenom istočnom dijelu. Naime. dok je u ostale dvije mezoregije živjelo manje od 60 % stanovnika.290 814 stanovnika. -12 % u odnosu na stanje iz 1991. br. U 2003. a 2000. 2005. stanovnika 473 943 803 299 % 21. (Grafikon br.5 % 2003. godinu na prostoru Peripanonske makroregije je živjelo ukupno 2 141 909. a najznačajniji je bio u istočnom dijelu Peripanonske makroregije (5.6 % stanovnika makroregije živjelo je na području ovog dijela manjeg entiteta.sprečko – majevičko donjodrinska mezoregija bilježila pad od 1.6 % 1991.7 100 979 193 2 256 435 43. Sarajevo. u prvom periodu (1991 . A. Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine.donjobosanska mezoregija zabilježile su porast ukupnog broja stanovnika od 7. godini zabilježen je blagi porast apsolutnog broja stanovnika makroregije...4 %. 1: Kretanje ukupnog broja stanovnika po mezoregijama u 1991.2 %. godinu 52. Banja Luka. Prema procjenama entitetskih zavoda za statistiku. godina Unsko . 1996.sanska i Posavsko – donjovrbaska . odnosno 3. Banja Luka.. Razlog je intenzivna emigracija stanovništva u toku i nakon rata iz drugih područja Bosne i Hercegovine na prostor Peripanonske makroregije.2 1996 Uk. Federalni zavod za statistiku. u kojoj je u analiziranom periodu. godine smanjenje ukupnog broja stanovnika Peripanonske makroregije iznosilo je . živjelo više od 40 % stanovnika makroregije. tj. Kadušić periodu poslije 1996. godine stanovništvo ovog dijela Republike Srpske bilježilo je stalan porast.4 100 Izvori: Statistički godišnjak Republike Bosne i Hercegovine 1992.0 2003 Uk. u periodu 1991 .3 36. 120 ..1996. godine u svim mezoregijama je evidentan porast broja stanovnika.F. Prema podacima za 1996. 1994. Vlada Republike Srpske. Državni zavod za statistiku. br. Federalni Zavod za statistiku. Kudumović. stanovnika 434 799 762 535 % 20. Statistički bilten Republike Srpske br.6 2000 Uk. Sarajevo. Smanjenje apsolutnog broja stanovnika Peripanonske makroregije nije značajno uticalo na njen udio u ukupnom stanovništvu Bosne i Hercegovine. i 2003. Naime.1 100 931 681 2 183 974 42. godine. dok je Posavsko .6 7 529 21 856 1 049 437 2 432 723 43.

3 ‰) što je rezultiralo umjerenim prirodnim priraštajem (8. Federalni Zavod za statistiku. 2: Udio broja stanovnika mezoregija u ukupnom stanovništvu Peripanonske makroregije (1991.3 Nakon 1991. 2000. za 1. a taj trend je nastavljen i dalje tako da je u 2003. Republički zavod za statistiku. godini (natalitet 14.donjobosanska Posavsko-sprečko-majevičko-donjodrinska Unsko-sanska mezoregija Posavsko-donjovrbaska. godine. 1: Kretanje ukupnog broja stanovnika po mezoregijama Peripanonske makroregije (1991.3 ‰) Peripanonska makroregija bilježila je nadprosječne vrijednosti. Sarajevo. i 2003. godinu.. U poređenju sa komponentama prirodnog kretanja stanovništva Bosne i Hercegovine u cjelosti u 1991.3 ‰ i prirodni priraštaj 7.. 2000.) % 50 40 30 20 10 0 Grafikon br..1 ‰ više u odnosu na stanje iz 1991.) 1200000 1000000 800000 600000 400000 200000 0 1991 1996 2000 2003 1991 1996 2000 2003 Unsko-sanska mezoregija Posavsko-donjovrbaska. 2005.) 3 4 Statistički godišnjak Republike Bosne i Hercegovine 1992. kontinuirano je rasla stopa mortaliteta da bi u 2003. mortalitet 7. Sarajevo.0 ‰). dok je uticaj unutrašnjih i vanjskih migracija na prirodno kretanje stanovništva bio zanemarljiv. 121 . 2.. povećanja stope mortaliteta i kontinuiranog opadanja stope prirodnog priraštaja stanovništva Peripanonske makroregije. godine Grafikon br. godine. Tako je u prvoj poslijeratnoj godini (1996. paralelno sa opadanjem stope nataliteta. Statistički bilten Republike Srpske br. u prvom redu. 1996.2..3 ‰ na 8. VIII. Vlada Republike Srpske. Naime.donjobosanska Posavsko-sprečko-majevičko-donjodrinska 3. 1996. tj.3 ‰) i umjerena stopa mortaliteta (7.. visoke stope prirodnog priraštaja. Kantoni u brojkama. 2005. 2005.2 ‰. na prostoru ove makroregije 1991. Sarajevo.7 ‰. do 1996. Banja Luka. Republika Srpska. 1994. Državni zavod za statistiku. godine evidentirana je viša stopa nataliteta (15. Nakon 1996..4 (Tabela br.6 ‰. godine. 2005. godine.Neke karakteristike demografskog razvoja Peripanonske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003. godini u ovom području rođeno duplo manje djece (19 380) u odnosu na 1991. Prirodno kretanje stanovništva Peripanonski prostor Bosne i Hercegovine u prijeratnom periodu se isticao izrazitom dinamikom prirodnog kretanja stanovništva što je bio rezultat. Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine. Smrtnost je bila najizraženija u periodu od 1991. Demografska statistika. Pregled po općinama. broj umrlih bio veći za oko 4 000 u odnosu na stanje iz 1996.) evidentiran pad prirodnog priraštaja na 3. Politika razvoja stanovništva Republike Srpske (Projekat). usljed ratnih dešavanja i negativnih demografskih procesa došlo je do značajnog pada stope nataliteta. godine kada je evidentiran porast sa 7. Banja Luka. Federalni zavod za statistiku. i 2003.

1996. 2000 i 2003. prešao sa srednje natalitetnog na nisko natalitetni tip (stopa nataliteta ispod 15 ‰). i 2003. Mortalitet 2000. Prirodni priraštaj 2003. i 2003.. 122 ..9 Prirodni priraštaj 19 228 10 221 6 198 1 583 ‰ 8. 1996. Ovo se najvećim dijelom odnosi na novonastala općinska područja čije su se stope prirodnog priraštaja kretale od -9.F. A.0 7.7 ‰ (Donji Žabar) do 3.3 11. 1996.3 8. 1996.0 0.donjodrinska mezoregija može izdvojiti kao područje sa najvećim promjenama. 2000. 2000.5 ‰). Kadušić Tabela br. godini.9 11. godine po mezoregionalnim područjima utvrdili smo da su se u sve tri mezoregije odvijali negativni procesi u pogledu prirodne dinamike stanovništva.7 ‰ (Sapna). Analizom komponenata prirodnog kretanja stanovništva 1991. godine.0 8. Negativnu stopu prirodnog priraštaja u 2003. 2 i grafikonu br. i 2003. 1996.2 8. godine čak 17 općina (od ukupno 32) imalo je negativan prirodni priraštaj. a 2003. (Tabela br. 4: Kretanje stopa prirodnog priraštaja po mezoregijama Peripanonske makroregije (1991. 2003. Naime.. godine Peripanonska makroregija Godina 1991.. Natalitet 1996. 3) Veličinu promjena najbolje pokazuje broj općina sa negativnim prirodnim priraštajem u istočnom dijelu Peripanonske makroregije. bilježila je i Unsko – sanska mezoregija sa -1.1 ‰. Natalitet 36 697 24 094 23 098 19 380 ‰ 15.6 Mortalitet 17 442 13 873 16 900 17 797 ‰ 7. nakon 1991. Grafikon br. 2: Prirodno kretanje stanovništva Peripanonske makroregije 1991. Grafikon br.. 1996.. godine na području Posavsko – sprečko – majevičko – donjodrinske mezoregije evidentirano je 10 općina sa negativnim prirodnim priraštajem. pored Posavsko – sprečko – majevičko – donjodrinske mezoregije (-0.1. 3 možemo konstatovati da je prostor Peripanonske makroregije. 2000. pri čemu se Posavsko – sprečko – majevičko ..7 Izvor: Isto kao za tabelu br.7 3. Kudumović. ‰ 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 1991 1996 2000 2003 Unsko-sanska Posavsko-donjovrbaska -donjobosanska Posavsko-sprečko-majevičko-donjodrinska Na osnovu prikazanih podataka u tabeli br.) % 35 30 25 20 15 10 5 0 1991. 3: Prirodno kretanje stanovništva Peripanonske makroregije 1991. 2000..0 3.

Naime./km2).0 7.7 13.1 2.9 Prirodni priraštaj 9366 4070 2885 960 ‰ 7./km2.5 ‰ u općinama Dobretići i Gradiška. a najmanju Unsko-sanska sa 90.9 2. godini skoro dostigla prijeratno stanje i iznosila je ponovo iznad 100 st.sanske mezoregije evidentirano je 7 općina (od ukupno 13) sa negativnim prirodnim priraštajem.2 ‰). Najveći prirodni priraštaj u 2003. broj stanovnika 854405 762535 786586 803299 Uk. 2003.0 ‰.9 Prirodni priraštaj 4280 2703 1399 449 Prirodni priraštaj 5582 3448 1914 239. Naime. godini su imale gustu naseljenost.3 st. godine smanjivala se i gustina naseljenosti (sa 111.3 u 1991. Stanovništvo Peripanonske makroregije je dosta ravnomjerno raspoređeno po pojedinim mezoregijama.3 6./km2.donjobosanske mezoregije od ukupno 20 općina polovina je u 2003.0 ‰ 14. 2000. Uk. ali je u 2003.2 -0. 1996. što potvrđuju podaci u tabeli 4 i grafikonu 5. godini zabilježila najveći prirodni priraštaj koji je iznosio 10. broj stanovnika 528881 434799 465707 473943 Uk.9 9.2 5.5 2. godini imala negativan prirodni priraštaj koji se kretao se od -0.1 ‰ 7.5 ‰.1 ‰) i Kalesija (6.7 ‰).1 st.5 st. 2.5 1.5 8.4 Mortalitet 4153 3193 3659 3735 Mortalitet 6579 5425 6653 6510 Mortalitet 6710 5255 6588 7552 ‰ 8 10. 2000.3 -1. Razmještaj stanovništva i gustina naseljenosti Gustina naseljenosti i razmještaj stanovništva Peripanonske makroregije odlikuje se određenim specifičnostima u odnosu na ostale regije Bosne i Hercegovine. 2000. 2003.1 ‰ 7. Peripanonska makroregija je najgušće i najravnomjernije naseljena oblast Bosne i Hercegovine sa prosječnom gustinom naseljenosti od 111. godini zabilježen je u općinama Živinice (8. Posavskosprečkomajevičkodonjodrinska 1991. Doboj Istok (6. Posavskodonjovrbaska donjobosanska 1991. Usora (5. godine Tabela br.4 8. Najveću gustinu naseljenosti imala je Posavsko – sprečko – majevičko .4 7.4 3.7 8.9 ‰ 15.0 st.1 11.6 10.4 ‰). U isto vrijeme na području Unsko ./km2 u 1991.6 ‰ 6. sve tri mezoregije u 1991. Najveći prirodni priraštaj imale su općine Doboj Jug (8. broj stanovnika 1049437 944575 931681 979193 Natalitet 8433 5896 5058 4164 Natalitet 12188 8873 8567 6704 Natalitet 16076 9325 9473 8512 ‰ 15.4 7.8 3. na 98.donjodrinska mezoregija sa 139./km2. odnosno naseljenost veću od bosanskohercegovačkog prosjeka (85.3 ‰). 3: Prirodno kretanje stanovništva po mezoregijama Peripanonske makroregije Unsko-sanska 1991.3 11.6 7. 2003. Smanjenjem ukupnog broja stanovnika nakon 1991.3 ‰ u Banja Luci do -2.9 13.2 9. 1996.3.4 9.Neke karakteristike demografskog razvoja Peripanonske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003. 1996.5 Izvor: Isto kao za tabelu br. U okviru Posavsko – donjovrbasko .4 st. godini). Općina Bužim je u 2003. pri čemu se izdvaja novonastala općina Krupa na Uni sa -17. 3.6 7. 123 . godini.4 ‰) i Tešanj (4.3 ‰ 9./km2 u 1996.

2000 i 2003. sa 104. Bužim. Gradačac. 473943 803299 979193 2256435 st/km2 80. najgušća naseljenost je bila u Posavsko – sprečko – majevičko . Krupa na Uni (20. 1996./km2. Velika Kladuša..9) i dr. br. godine).donjodrinskoj mezoregiji (130. Kudumović.3 1996. Živinice. br. br. 465707 786586 931681 2183974 st/km2 79. Grafikon br. Ribnik (18. Cazin. Godine 2003. A.sanskoj (80.8 st/km2). Kadušić Tabela br.6). a zatim kontinuiran i umjeren porast gustine naseljenosti nakon 1996.4 93. st. Srebrenik. st. Orašje i Odžak.8).4 111.1 st.2 na 74.1 103. do 1996. 124 .donjobosanska Unsko-sanska mezoregija 50 200 Promjene u gustini naseljenosti koje su se desile u ratnom i poslijeratnom periodu po mezoregijama Peripanonske makroregije su bile dosta slične (pad u periodu 1991 1996. st.sanska mezoregija u periodu od 1991. Nasuprot njima su općine sa vrlo slabom naseljenošću i to su uglavnom one koje su nastale diobom prijeratnih općina kao što su: Oštra Luka (16. Tuzla.3).5 98. Brod.1 90.F. Laktaši.0 130. Pelagićevo (33. godine PERIPANONSKA MAKROREGIJA Unsko-sanska mezoregija Posavskodonjovrbaskadonjobosanska Posavsko-sprečkomajevičkodonjodrinska UKUPNO km2 1991./km2. Bijeljina. Uk. 2000.0 123./km2 Posavsko-sprečko-majevičko-donjodrinska Posavsko-donjovrbaska. i 2003. Zvornik. 5: Kretanje gustine naseljenosti po mezoregijama Peripanonske makroregije (1991. Općine Peripanonske makroregije koje se ističu po izrazitoj gustini naseljenosti su Prijedor.1 st/km2).1 125. Lukavac. Ove općine imaju naseljenost preko 100 st. 5867 8460 7529 21856 528881 854405 1049437 2432723 st/km2 90.. 1996..0 2000.) 2003 2000 1996 1991 0 100 150 st. godine. a najslabija u Unsko .. Gračanica.8 95.9 2003.1 139. Kalesija. Žepče.2 Izvori: isto kao za tabelu br. Tešanj.1 100.7 99. 434799 762535 944575 2141909 st/km2 74. 4: Kretanje gustine naseljenosti po mezoregijamaPeripanonske makroregije 1991. Najznačajnije smanjenje gustine naseljenosti imala je Unsko . dok su u druge dvije mezoregije te promjene bile nešto slabijeg intenziteta. 3. br. Banovići.st. Uk. Uk.. Doboj. Uk. Banja Luka.

Takođe. Konstantno opadanje stopa nataliteta i rast stopa mortaliteta rezultirali su negativnom stopom prirodnog priraštaja i starenjem stanovništva. In the period from 1991 to 2003 Peripanonic macro region lost a large number of inhabitants which is evaluated at around 173. but also it is a result of intensive post-war negative demographical trends. Peripanonic macro region is the most intensive and most even populated area of Bosnia and Herzegovina with more than 100 inhabitants per square kilometre. odnosno za 7. Peripanonska makroregija je. godine Zaključak Zadatak ovog istraživanja bio je. godine. which is Peripanonic macro region. Constant reduction of natural growth and increases of death rates resulted with negative natural growth rates and the population is growing old.Neke karakteristike demografskog razvoja Peripanonske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003. godine na primjeru njene najveće regionalno-geografske cjeline. u periodu od 1991. Ono što predstavlja problem razvoja i na čemu je potrebno intenzivno raditi je povratak izbjeglih i raseljenih na prijeratna mjesta boravka kako bi se. prije svega. 125 . especially peripheral undeveloped and new-created municipalities because of harmonisation of this area on demographical and economic planning. Moreover. to point at complexity of problem of demographical development of Bosnia and Herzegovina in the period after 1991 on the example of its biggest regional-geographic region. The problem is and the problem on which is necessary to work intensively is returning of displaced and refugees to pre-war place of living so that we could. before all. This drastic decrease is a result of aggression and war in Bosnia and Herzegovina. Its population. at least partially. posebno perifernih nerazvijenih i novonastalih općina. ali i intenzivnih postratnih negativnih demografskih trendova. posebno prirodnog kretanja stanovništva i migracija. regionalne razvojne agencije su mehanizmi koji trebaju raditi na jačanju lokalne samouprave. Ipak. radi harmonizacije ovog prostora kako na demografskom tako i na ekonomskom planu. godine.288 that are for 7. do 2003. ublažio proces etničke homogenizacije entiteta. mitigate process of ethnical homogenisation of entities. regional developmental agencies are mechanisms which should work on reinforcement of local government. especially natural growth rates and migrations. izgubila veliki broj stanovnika koji se procjenjuje na oko 176 288 stanovnika. Peripanonske makroregije. However. as the most important sate segment. was exposed to the most intensive changes and destructions and the best prove for those are statistical data’s-evaluations for period after 1991. barem djelimično. da se ukaže na složenost problema demografskog razvoja Bosne i Hercegovine u periodu nakon 1991.2 % less in the comparison to pre-war condition.2 % manje u odnosu na predratno stanje. Ovako drastično smanjenje rezultat je agresije i rata u Bosni i Hercegovini. Stanovništvo. bilo je izloženo najjačim promjenama i destrukciji o čemu najbolje govore statistički podaci-procjene za period nakon 1991. Peripanonska makroregija je najgušće i najravnomjernije naseljen prostor Bosne i Hercegovine sa više od 100 st/km2. Conclusion The aim of this research was. kao osnovni i najvažniji segment države.

Kulenović. JLZ.. Ibreljić.. 1990. Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Demografska statistika. Statistički bilten Republike Srpske br. Sarajevo.1982.. Sv. F. Godina III. godine. Banja Luka. A. 3. Sarajevo. 1984. Sarajevo. Republika Srpska. Federalni zavod za statistiku. 1998. 12. Kulenović. Br. Republički zavod za statistiku. Regionalni ekonomsko-geografski i demogeografski trendovi u jugoistočnoj Evropi (sa posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu).. Smlatić. J. 11. Sveska 26-27. Tuzla. Geografija.. S.F. M. Centar za ekonomsko održivi i regionalni razvoj Tuzla.P. 2000. 2005. Friganović. I. Markotić. VIII. Regionalne razlike u kretanju ukupnog broja stanovnika i gustine naseljenosti Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2004. Osnovna obilježja demografskog razvitka u Bosni i Hercegovini u periodu nakon drugog svjetskog rata... Ibreljić. Politika razvoja stanovništva Republike Srpske (Projekat). Sarajevo. 2005. Vlada Republike Srpske. Državni zavod za statistiku.. Geografski pregled. 2005. Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine. Sarajevo. 10. Kantoni u brojkama. 2005. Conférence internationale. Sarajevo. 2006. Banja Luka. 126 . 3. A. 1994. 4. Pregled po općinama. Some aspects of Balkan economic and demographic changes in the nineties and demographic trends in the first decades of the third millenium. 2. Statistički godišnjak Republike Bosne i Hercegovine 1992. Changes in the 1990 s and the Demographic Future of the Balkans. Demogeografija-Stanovništvo svijeta. Zagreb. 6. I. Kadušić Literatura 1. 9. Geodetski zavod BiH. Zbornik radova Prirodno-matematičkog fakulteta u Tuzli. Federalni Zavod za statistiku. Kudumović. Kudumović. S. 2005. 5. Enciklopedija Jugoslavije. Zagreb. S. Školska knjiga. 7. Tuzla. Separat za Republiku Bosnu i Hercegovinu. 8.

Odsjek za geografiju. u najvećoj mjeri. jedna od osnovnih demografskih karakteristika ovog prostora je izrazita neravnomjernost u demografskom razvoju mezoregionalnih područja. Key words: Mountain-valley macro region. especially in the bigger urban centers: Sarajevo and Zenica. which is the whole area of Sarajevo-zenica valley.Zbornik radova PMF 4 i 5. Besides quoted. regionalni razvoj. 127 – 136 (2007-2008) Originalni naučni rad PROMJENE U DEMOGRAFSKOM RAZVOJU PLANINSKO-KOTLINSKE MAKROREGIJE BOSNE I HERCEGOVINE U PERIODU OD 1991-2003.. one of the basic demographical characteristic of this area is expressive asymmetry in demographical development of mezzo-regional areas but strong polarization of population. ass. regional development. neravnomjeran demografski razvoj. The most intensive changes in population of Bosnia and Herzegovina and quoted region happened during the period of war (1992-1995) when total inhabitants number and population density were significantly reduced. Ključne riječi: Planinsko-kotlinska makroregija. . Abstract In this paper are analyzed changes in demographical development in Mountainvalley macro region of Bosnia and Herzegovina which appeared in the last 10 years of 20th century and in the beginning of 21st century. U ovom periodu najsnažnije promjene u stanovništvu Bosne i Hercegovine pa i navedene regije desile su se u periodu rata (1992-1995. posebno u velikim urbanim centrima: Sarajevu i Zenici. YEAR Mr. Demographical destruction of mountain-valley area is. Prirodno-matematički fakultet. ali i jaka polarizacija stanovništva. sc. Bosnia and Herzegovina. posljedica nepovoljnog prirodnog kretanja stanovništva koje se očituje kroz pad stope nataliteta i povećanje stope mortaliteta što je rezultiralo jako niskim vrijednostima prirodnog priraštaja. This resulted with very low values of natural population growth rate.) kada je značajno smanjen ukupan broj stanovnika i gustina naseljenosti. unbalanced demographical development. vš. Bosna i Hercegovina. Pored navedenog. Demografska destrukcija planinsko-kotlinskog prostora je. Fadila Kudumović. in the greatest. GODINE CHANGES IN DEMOGRAPHICAL DEVELOPMENT OF MOUNTAINWALLEY MACROREGION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA IN PERIOD 1991-2003. Univerzitet u Tuzli Abstrakt U radu su analizirane promjene u demografskom razvoju prostora bosanskohercegovačke Planinsko-kotlinske makroregije nastale u posljednjem desetljeću XX i na početku XXI vijeka. connected with unfavorable natural growth of population which is seen trough decreases of birthrate and increases of death-rate.

lašvanska mezoregija. godini iznosila 86. a zahvata područje gornjih tokova rijeka Vrbasa i Plive. ima središnji položaj u okviru makroregije. u odnosu na stanje iz 1991. 3. 82-85. smještena u zapadnom dijelu Planinsko – kotlinske makroregije.kotlinsku makroregiju čine tri mezoregionalne cjeline 1 i to: 1. Rzava i drugih manjih tokova. Kudumović 1.. Gornjodrinska mezoregija.F.. Smještena je između Peripanonske oblasti na sjeveru i područja Bosanskohercegovačkog visokog krša na jugu. Uvod Planinsko-kotlinska makroregija zahvata središnji planinsko-kotlinski dio Bosne i Hercegovine i ima površinu od 12 882 km2 što čini 25.7 ‰. 2. str.Javor. a od Bosanskohercegovačkog visokog krša razdvajaju je planinski masivi Lisina – Vitorog – Raduša – Bitovnja – Bjelašnica – Treskavica . Prače.9 st. Gornjobosansko . Granicu prema sjeveru čine planinski vijenci Dimitor – Manjača – Čemernica – Vlašić – Konjuh . Ima površinu od 4 408 km2 što čini 34.5 ‰ u 2003. Geografski radovi br. ekonomskog i socijalnog razvoja zemlje u cjelosti.2 %.2 % u ukupnoj teritoriji makroregije. a obuhvata široko područje Sarajevsko – zeničke kotline smještene u dolini gornjeg toka rijeke Bosne i lašvanske kotline u dolini rijeke Lašve. 2005. 1. U navedenom ukupnom smanjenju Planinsko-kotlinska makroregija je imala udio od 51. Središnji planinski prostor Bosne i Hercegovine oduvijek je predstavljao važnu raskrsnicu magistralnih putnih pravaca i tranzitno područje između prostora peripanonske Bosne i jadranskog primorja. godini). a obuhvata područje gornjeg toka rijeke Drine i njenih pritoka Sutjeske. g.2 % državne teritorije. godine. Mirić R. 128 . Predstavlja prostorno najveću mezoregiju sa površinom od 5 821 km2 (45. U Bosni i Hercegovini je. godine uslovljen je specifičnim tokom političkog. Nalazi se na drugom mjestu po površini i po broju stanovnika (iza Peripanonske makroregije). Lima. (Karta br. Nepovoljnost prirodnog kretanja stanovništva očituje se kroz pad stope nataliteta i povećanje stope mortaliteta što je rezultiralo niskim vrijednostima prirodnog priraštaja (0.6 % makroregionalnog teritorija) što je čini najmanjom mezoregijom ovog područja. u periodu 1991-2003.geografski Planinsko .. 2. tj. Gornjovrbasko . Regionalna i administrativno-teritorijalna podjela Planinsko-kotlinske makroregije Posmatrano regionalno . 1) 1 Nurković S. Osvrt na geografsku regionalizaciju Bosne i Hercegovine. Ćehotine.2 % površine Planinsko kotlinske makroregije).Zelengora. smanjenje ukupnog broja stanovnika ove regije je iznosilo 255 098 stanovnika. evidentiran pad ukupnog broja stanovnika za čak 523 110 osoba.. odnosno za 11. godini stopa prirodnog priraštaja bila je negativna i iznosila je -2.9 % manje stanovnika u 2003. Ima površinu od 2 655 km2 (20. smještena je na istoku makroregije. Paralelno sa padom ukupnog broja stanovnika opadala je i prosječna gustina naseljenosti regije pa je u 2003. Zastoj u demografskom razvoju središnjeg dijela Bosne i Hercegovine nakon 1991.plivska mezoregija. a na području istočnog dijela makroregije (Gornjodrinska mezoregija) u 2003. Tuzla./km2. Univerzitet u Tuzli.

Prostorno najveća općina ove regije 1991. Administrativna karta Bosne i Hercegovine.kotlinske predjele koji. Ustiprača (dio općine Goražde).kotlinske makroregije je podijeljen između dva entiteta pri čemu veći dio pripada Federaciji Bosne i Hercegovine 6 970 km2 (54. općine Pale). Kretanje ukupnog broja stanovnika Koncentrisanje stanovništva na prostoru Planinsko . Karta 1: Regionalna i administrativno-teritorijalna podjela Planinsko-kotlinske makroregije Izvor: Atlas svijeta.kotlinske makroregije vezano je isključivo za dolinsko .1 %). Međuentitetskom linijom razdvajanja prostor Planinsko . nastale još četiri nove.Centar sa 33 km2 površine. Geografske regije Bosne i Hercegovine. godine Planinsko kotlinska makroregija bila je podijeljena na 37 općinskih područja raspoređenih na površini od 12 884 km2. a u Federaciji BiH: Foča . Ilidža (dio općine Ilidža). Sejtarija. Ustiprača (dio općine Goražde). 2 Iz karte br. 1 može se vidjeti da je najsnažnija destrukcija međuentitetskom linijom razgraničenja izvršena na području grada Sarajeva pri čemu je došlo do potpunog destruiranja urbane zone. 1998.geografskom pogledu.9 %).Ustikolina (dio općine Foča). u prirodno . a u Federaciji BiH: Foča . godine Prema komunalnoj strukturi Bosne i Hercegovine iz 1991.kotlinske makroregije 3. odnosno formirano je sedam novih općina. Atlas svijeta. U 2003. 2 Novonastale općine Planinsko .. Stari Grad (dio općine Stari Grad). Karakteristike demografskog razvoja Planinsko .kotlinske makroregije u Republici Srpskoj su: Jezero (dio općine Jajce). Sejtarija. godini na području Planinsko kotlinske makroregije evidentirane su 44 općine. Ovakva podjela je uzrokovala destrukciju prijeratnog komunalnog sistema regije koja se ogleda u uspostavi novih općinskih područja bez utemeljenja kako u teritorijalnom. 1998. a najmanja je bila općina Sarajevo . od prijeratnih osam sarajevskih općina.Ustikolina (dio općine Foča). Pale (dio općine Pale). a manji Republici Srpskoj 5 914 km2 (45.Promjene u demografskom razvoju Planinsko-kotlinske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003. 129 .1. te su na taj način. godine bila je Foča sa 1 121 km2. 3. tako i u demografskom i funkcionalnom smislu. Novo Sarajevo (dio općine Novo Sarajevo).

M. str. do 2000. tekstilne i dr. zajedno sa lašvanskom dolinom. kroz cijeli posmatrani period.zenička kotlina ima površinu od 990 km2. prehrambene. 7 Ibid 8 Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine. 2000. 2005.zeničke kotline 4 koja se po industrijskom razvoju izdvajala kako u Bosni i Hercegovini tako i u bivšoj Jugoslaviji. 1994..kotlinske makroregije smanjio se za 22. Izgradnja najznačajnijih saobraćajnica u dolinama velikih bosanskohercegovačkih rijeka. uticalo je nekoliko procesa.. J. 1. godinu ukupan broj stanovnika Planinsko . str. Enciklopedija Jugoslavije.XV. Zenica.. 69.8 %.. da bi u u periodu od 1996. 2005. Kantoni u brojkama.2 % državnog teritorija. Geografski pregled XIV. 3 Ovdje se prije svega misli na prostor Sarajevsko . Separat za Republiku Bosnu i Hercegovinu. Sarajevo. Federalni Zavod za statistiku. te drugi manji gradski centri. U društveno .) u Sarajevu i drugim manjim centrima.4 % ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine bilo je koncentrisano na 25. godine 6 na prostoru Planinsko – kotlinske makroregije živjelo je 1 374 157 stanovnika. Sarajevo. grafikon br. 4 Sarajevsko . što je i očekivano s obzirom na činjenicu da su na ovom prostoru smješteni značajni administrativni.1) Bjelovitić. Kakanjskog i Zeničkog polja.25 km. Kudumović pružaju najpogodnije uslove za naseljavanje. godine došlo do neznatnog porasta od tek 0. bila je središte razvoja crne metalurgije (Zenica. str. 1982/1983.društvenogeografski pregled. krupnim privrednim objektima i gradovima posebno. Navedena kotlina. 5 Prema popisu stanovništva 1991.8 % (-313 690). godine zabilježen je značajniji porast ukupnog broja stanovnika (4.) 5 Smlatić. Sarajevo.geografskom smislu na ubrzano naseljavanje ovog prostora. 209.7 %). Sarajevo. industrijski i urbani centri Bosne i Hercegovine kao što su Sarajevo. drvne. Sarajevo . godine 82. U 1996. U mezoregionalnom pogledu najveći udio u ukupnom stanovništvu Planinsko kotlinske makroregije imala je Gornjobosansko . 6 Statistički godišnjak Republike Bosne i Hercegovine 1992. Sarajevo.8 % i 2003. Visočkog. najveći broj stanovnika ove regije živio na području Federacije BiH. 1973. Statistički bilten Republike Srpske br. 7 Prema procjenama za 1996. Republika Srpska. 2005. VIII. (Opširnije vidjeti u: Ćehajić. 3 130 . do 2003.. 1982. a sastoji se od Sarajevskog.F. Demografska statistika. Vareš i Ilijaš) kao i više grana prerađivačke industrije (metalne. 25. Zauzima središnji dio Bosne i Hercegovine.. S. Federalni zavod za statistiku. dužinu oko 80 km i širinu 20 . koncentrisanje privrednih djelatnosti i industrijskih kapaciteta uticalo je na slijevanje stanovništva iz udaljenijih planinskih seoskih naselja prema dolinama. odnosno 31. Republički zavod za statistiku. Travnik.. Državni zavod za statistiku. U periodu od 2000. (Tabela br. JLZ. Geografski pregled 26-27. u periodu nakon Drugog svjetskog rata. godini na području Federacije živjelo je čak 84 % stanovništva regije. 8 Analizom podataka o učešću broja stanovnika entitetskih područja u ukupnom stanovništvu Planinsko – kotlinske makroregije može se zaključiti da je.lašvanska mezoregija. Banja Luka. godine 83 %. Promjene u prostornom rasporedu stanovništva Srednjebosanske regije. a najznačajniji su urbanizacija i ubrzana industrijalizacija Planinsko kotlinske makroregije. Zagreb.

Sarajevo. odnosno oko 75 % ukupnog stanovništva Planinsko . 1996. VIII. na prostoru Gornjobosansko .5 % ukupnog bosanskohercegovačkog stanovništva. na oko 55 % površine. godine Tabela br. Republika Srpska. stanovnika 126 218 859 202 133 639 1 119 059 % 11. živjelo je tek oko 25 % stanovnika makroregije. 2000. Na području osam sarajevskih općina u 1991. godine demografski odnosi u okviru makroregije se nisu značajno izmijenili.. odnosno na 20..6 13. sa sarajevskog i zeničkog područja i najveći broj seoskog stanovništva pod uticajem jake industrijalizacije preselio se upravo na područja navedenih općina..0 76. i u poslijeratnom periodu većina stanovništva (oko 77 %) živila je u Gornjobosansko .9 100 1996 Uk. Kada se ovom području doda i područje općine Zenica onda se može vidjeti da je skoro polovina (48. Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine.4 100 2000 Uk. Državni zavod za statistiku. br.kotlinske makroregije.7 11. stanovnika 117 556 820 527 130 516 1 068 599 % 11.2 100 2003 Uk. br..0 77. Demografska statistika. Grafikon br. Gornjovrbasko plivskoj i Gornjodrinskoj.9 %) stanovništva Planinsko .8 12. stanovnika 184 595 1 026 541 163 021 1 374 157 % 13. 2000 i 2003. Uk.lašvanske mezoregije živjelo je više od milion ljudi. Republički zavod za statistiku.lašvanskoj mezoregiji.kotlinskog prostora živilo na 2 600 km2.Promjene u demografskom razvoju Planinsko-kotlinske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003.) 1500000 1000000 500000 0 1991 1996 2000 2003 Gornjovrbasko-plivska mezoregija Gornjobosansko-lašvanska mezoregija Gornjodrinska mezoregija Grafikon br. i 2003.. U periodu nakon 1991.) % 100 80 60 40 20 0 1991 1996 2000 2003 Gornjovrbasko-plivska mezoregija Gornjobosansko-lašvanska mezoregija Gornjodrinska mezoregija Godine 1991. U ostale dvije mezoregije. Naime.2 34. Kantoni u brojkama.. Vlada Republike Srpske. 2005. 1: Kretanje ukupnog broja stanovnika po mezoregijama Planinsko-kotlinske makroregije (1991. 1996. 2005. odnosno 12 % stanovništva Bosne i Hercegovine. 131 .4 % stanovništva makroregije.. Budući da je privredni i ekonomski razvitak makroregije poticao.6 45.8 11. Banja Luka. stanovnika 951 80 822 669 142 618 1 060 467 % 9. To istovremeno znači da je na ovom prostoru živjelo 23..4 74.kotlinske makroregije bila prisutna i u prijeratnom periodu. Federalni zavod za statistiku. 2000 i 2003..kotlinske makroregije PLANINSKOKOTLINSKA MAKROREGIJA Gornjovrbaskoplivska mezoregija Gornjobosanskolašvanska mezoregija Gornjodrinska mezoregija UKUPNO Površina % 20. Ovi podaci upućuju na to da je jako izražena neravnomjernost u ukupnom broju stanovnika po mezoregijama Planinsko . 2005. 2005. Federalni Zavod za statistiku.3 76. godini živilo je čak 38.2 100 1991. Banja Luka. 2: Udio broja stanovnika mezoregija u ukupnom stanovništvu Planinsko-kotlinske makroregije (1991. Sarajevo. br. godine i njihov udio u ukupnom stanovništvu Planinsko . uglavnom. Politika razvoja stanovništva Republike Srpske (Projekat).. 1994. Sarajevo. 1996. Statistički bilten Republike Srpske br.9 100 2 655 5 821 4 408 12 884 Izvori: Statistički godišnjak Republike Bosne i Hercegovine 1992. br. 1: Kretanje ukupnog broja stanovnika po mezoregijama 1991.2 % makroregionalnog prostora.

godine povećala se za 2.7 ‰). godine jedino je Gornjodrinska mezoregija zabilježila blagi porast stope nataliteta od 0.6 ‰ što je više u odnosu na pad u toku ratnog perioda (1.4 ‰).9 8.9 13. Prema podacima istih izvora u 2000. i 2003. broj stanovnika 1 374 157 1 060 467 1 068 599 1 119 059 Natalitet 20 945 14 265 11 871 10 677 ‰ 14. 2000. godini smanjila se na 13. 1996.) 35 30 25 20 15 10 5 0 1991. Tako je za period od tri godine (2000 . 2000. ukazuju na izražen trend rasta smrtnosti stanovništva.5 Mortalitet 9 642 7 005 9 504 9 612 ‰ 7. 1996. godini karakteristično je po naglom padu nataliteta i povećanom mortalitetu što je rezultiralo sa jako niskim prirodnim priraštajem koji je 2003. godini nastavljene su negativne tendencije u reprodukciji stanovništva ove makroregije. do 2000.. i 2003. i 2003.2 0. Kudumović 3.2003.1 9.) stopa nataliteta opala čak za 1. 2000.9 2. U periodu od 1996.plivska mezoregija). godini ova mezoregija imala najnižu stopu nataliteta (5. Podaci o stopi mortaliteta. i 2003. 3: Prirodno kretanje stanovništva Planinskokotlinske makroregije ‰ (1991.5 ‰ (Gornjodrinska mezoregija) do 17. godine. Naime.2. Stope nataliteta po mezoregijama Planinsko .9 ‰ (Gornjovrbasko .6 6.. za period od 1991.. 2003.5 11. stopa smrtnosti stanovništva od 1996. 2: Prirodno kretanje stanovništva Planinsko . (Vidjeti tabelu br. godine. do 2003.7 ‰ i to u periodu od 1996. Usljed takvog trenda. godine stope smrtnosti se neznatno smanjuju. 1996. godini iznosila je 14.2 6. 1996. a nakon 2000.9 ‰..9 Izvori: Isto kao za tabelu br. 1.5 ‰. Prirodno kretanje stanovništva Prirodno kretanje stanovništva Planinsko . Grafikon br.F.6 Prirodni priraštaj 11 379 7 260 2 367 1 065 ‰ 7.kotlinske makroregije 1991.kotlinskog područja Bosne i Hercegovine u 1991. godine Planinsko – kotlinska makroregija Godina 1991. godine u ovoj makroregiji iznosio 0. nakon čega je nastupilo konstantno opadanje zbog čega je u 2003. 3) 132 . Natalitet Mortalitet 2000. do 2000. 1996.. Tabela br. Uk.kotlinske makroregije u prvoj poslijeratnoj godini kretale su se u razmaku od 6. 2000.6 8. opšta stopa nataliteta na ovom prostoru u 1991.3 ‰. Prirodni priraštaj 2003.9 ‰. a prema procjenama Zavoda za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske u 1996. do 2003.

1 ‰ u 2000.2 ‰ 7.1 6.5 ‰ (Goražde . Uk.1 8. Najgušće je naseljena Gornjobosansko . godini).9 ‰ 13. Razmještaj stanovništva i gustina naseljenosti Kao što je prisutna velika razlika u prirodnom kretanju stanovništva po pojedinim dijelovima Planinsko – kotlinske makroregije tako je i kada se posmatra razmještaj stanovništva i gustina njegove naseljenosti na ovom prostoru. Ukupno pet općina Gornjodrinske mezoregije u 1996.3 st/km2 u 2003. u 2003. 2003.8 ‰ 8. u kojoj je 2000.2 ‰ 4. 3: Prirodno kretanje stanovništva po mezoregijama Planinsko-kotlinske makroregije Gornjovrbaskoplivska mezoregija 1991.3. 3) 3. s obzirom na najveći broj stanovnika. Sa opadanjem ukupnog broja stanovnika. Gornjodrinska mezoregija 1991.. 1996.7 Izvor: Isto kao za tabelu br.2 11.7 Mortalitet 1266 694 950 1029 Mortalitet 6974 5589 7480 7465 Mortalitet 1402 722 1074 1118 ‰ 7.lašvanska mezoregija sa gustinom naseljenosti od 176.1 8. opadala je i gustina naseljenosti tako da je.9 12. godine umrlo ukupno 7 480 stanovnika.plivska mezoregija (10.6 4. Sokolac. broj stanovnika 163021 142618 130516 133639 Natalitet 2984 1701 1438 1388 Natalitet 15895 11643 9497 8525 Natalitet 2066 921 936 764 ‰ 16. 2000. odnosno 75.9 ‰). što je ovu regiju svrstavalo u gusto naseljene prostore.9 st/km2. prema procjenama.5 7. godini imalo je negativan prirodni priraštaj (Rudo.6 st/km2 u 2003. 2000.4 7.1 2.4 -1. i 2. imala i najveći ukupan broj rođenih u poslijeratnom periodu. 2003.5 13. 1996. i 147.9 11. 2000.8 ‰ u 2003. (Vidjeti tabelu br.7 ‰ 8.6 8.1 ‰ (Gornjodrinska mezoregija) do 7.2 8.2 5.2 9. godini. Najviše stope prirodnog priraštaja bilježila je Gornjovrbasko .3 1. godini negativan prirodni priraštaj zabilježen je u svim općinama te mezoregije i kretao se od -5. godine. (Vidjeti tabelu br. 2003.0 -2.7 st/km2.1 6. Gornjobosansko . godini kretale u razmaku od 5.7 5. Ova mezoregija je najnaseljenija regionalna cjelina Bosne i Hercegovine sa čak dvostruko većom gustinom naseljenosti od prosječne gustine naseljenosti Bosne i Hercegovine (85. 4) 133 . 1996. Prosječna gustina naseljenosti na prostoru Planinsko .4 1. i 2003.plivska mezoregija).3 ‰ (Goražde). Gornjobosanskolašvanska mezoregija 1991.Ustiprača) do -1.9 8.3 ‰ (Gornjovrbasko .4 st/km2 u 1991. 4.0 ‰ 15. Višegrad i Čajniče).Promjene u demografskom razvoju Planinsko-kotlinske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003.3 8. godini gustina naseljenosti iznosila 86.lašvanska mezoregija je.1 7. godine Tabela br.. broj stanovnika 1 026761 840622 844842 859202 Uk. nakon 1992.4 Prirodni priraštaj 1718 1007 488 379 Prirodni priraštaj 8921 6054 2017 1060 Prirodni priraštaj 740 199 -138 -354 ‰ 8. a u 2000.lašvansku mezoregiju (8. one su se u 1996. Han Pijesak. godini iznosila je 106.0 17.6 ‰ u 1996.kotlinske makroregije u 1991. Najviša zabilježena stopa smrtnosti u posmatranim godinama vezana je za Gornjobosansko . broj stanovnika 184595 95180 117556 126218 Uk. Kada je riječ o stopama smrtnosti po mezoregionalnim područjima.9 10.3 2. 2.godini).5 st/km2 u 1991.

2000. Tako npr. Bugojno i dr.6 st/km2). stanovnika 95180 822669 142618 1060467 st/km 35. Promatranjem po općinama uočava se još veća nesrazmjera u pogledu naseljenosti. je stagnirao i imao negativan trend u odnosu na prethodni period. Trend prirodnog kretanja stanovništva je bio izrazito nepovoljan. Vitez. i 2003.9 2003 Uk. godini iznosila 106. 6 %.3 st/km2) i Čajniče (19. godine PLANINSKOKOTLINSKA MAKROREGIJA Gornjovrbaskoplivska mezoregija Gornjobosanskolašvanska mezoregija Gornjodrinska mezoregija UKUPNO Površina u km2 2655 5821 4408 12884 1991. stanovnika 184595 1026541 163021 1374157 st/km 75.F. Najmanja gustina naseljenosti je zabilježena u 1996.8 141. stanovnika 117556 820527 130516 1068599 st/km 44.0 29.7 st. tj. Gustina naseljenosti mezoregija Planinsko .6 82. Osim navedenog ovdje je prisutan i izrazit disparitet u naseljenosti po mezoregijama što potvrđuje činjenica da je Gornjobosansko – lašvanska mezoregija imala neuporedivo veću gustinu naseljenosti u odnosu na druge dvije mezoregije planinsko – kotlinskog područja (176.098 134 . Zenica. i dalje opadati..9 st. godini i laganom i neujednačenom rastu gustine naseljenosti u 2000. br. Smanjenje ukupnog broja stanovnika najočitije se reflektovalo na gustinu naseljenosti koja je na području makroregije u 1991. br. godini.0 106.6 %.kotlinske makroregije je vrlo neujednačena./km2 u 2003. za 58 377 prijeratnih stanovnika ove mezoregije. stanovnika 126218 859202 133639 1119059 st/km 47. Kudumović Tabela br.2 st/km2). odnosno za 255 098 stanovnika. godini kada se u pojedinim područjima ove makroregije dvostruko smanjila kao na primjer u Gornjovrbasko-plivskoj mezoregiji.5 147.)./km2 u 2003./km2.3 2000 Uk. a 86.. a i cijele države evidentiran je u Gornjovrbasko – plivskoj mezoregiji za čak 31. a nasuprot njima su vrlo gusto naseljene općine: Sarajevo. ali i drugih dijelova zemlje. godini. vrlo slabo naseljene općine u 2003. Absolute number of inhabitants of this region of Bosnia and Herzegovina decreased for 18. Goražde.1 176.9 Izvor: Isto kao za tabelu br. br.3 86. Breza. sudeći prema dostupnim podacima.6 % or 255. i 2003. Han Pijesak (14. Zaključak Demografski razvoj bosanskohercegovačke Planinsko – kotlinske makroregije.7 1996 Uk. Conclusion Demographical development of Bosnia and Herzegovina’s Mountain-valley macro region in the last ten years of the last century and at the beginning of this century stagnated and had negative trend in comparison to previous period. Dinamika kretanja gustine naseljenosti u sve tri mezoregije ogleda se u smanjenju u 1996. Foča-Ustikolina (13. Apsolutni broj stanovnika ove regije Bosne i Hercegovine u analiziranom vremenu se smanjio za čak 18. br.3 32. Najveće smanjenje ukupnog broja stanovnika u okviru ove makroregije. 3.6 30. 4 u 1991.5 ‰) koja će. Uk.3 141.6 st. a ogleda se u niskoj stopi prirodnog priraštaja (0.5 st/km2). godini bile su: Trnovo (2. Visoko.4 82. i 147.4 37. 4: Kretanje gustine naseljenosti po mezoregijama Planinsko-kotlinske makroregije 1991. u posljednjih deset godina prošlog i na početku ovog stoljeća. 1996.

1984. Trend of natural population growth was highly unfavorable and it is reflecting at low natural population growth rate (0. 2006. Nurković S. Demogeografija-Stanovništvo svijeta.7 inhabitants per square kilometer in 1991 to 86. Markotić.5 %) which will continue to decrease. Tuzla. 1994. M. Geografski pregled. Beograd. Zagreb. Sarajevo. Some aspects of Balkan economic and demographic changes in the nineties and demographic trends in the first decades of the third millenium. Zbornik radova Prirodno-matematičkog fakulteta u Tuzli... Changes in the 1990 s and the Demographic Future of the Balkans. godine. Mirić R. Tuzla. Geografski pregled XIV. 2. S. Sv. Demografija.1982. Sarajevo .Promjene u demografskom razvoju Planinsko-kotlinske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003. 135 .6 %. 2005. Literatura 1. S. 1973. J. Ekonomski fakultet Tuzla. D.. Br. Separat za Republiku Bosnu i Hercegovinu. Osvrt na geografsku regionalizaciju Bosne i Hercegovine. Promjene u prostornom rasporedu stanovništva Srednjebosanske regije. 6. metodi i modeli.. 1. Ćehajić. 1990. Bjelovitić.. Godina III.. Regionalni ekonomsko-geografski i demogeografski trendovi u jugoistočnoj Evropi (sa posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu). Sarajevo. Univerzitet u Tuzli. 7. 2005.... I. M. Geografija. Regionalne razlike u kretanju ukupnog broja stanovnika i gustine naseljenosti Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2004.. Kulenović. Naučna knjiga. Sveska 26-27. Kulenović. Breznik.4 in 1991 and 147. Tuzla. Conférence internationale. 4. which are 58. F. 10. 9. 11. godine inhabitants in analyzed period. I. Reduction of total number of inhabitants reflected on population density which in the area of this macro region was 106..6 inhabitants per square kilometer in 2003) but other parts of country too.. Enciklopedija Jugoslavije. 8. A. 3. Ibreljić. Sarajevo. Kudumović. Školska knjiga. 1980.XV. Geografski pregled 26-27. 3. S. Except mentioned here is present expressive disparity in population density through mezzo regions which can be conformed with fact that Upper Bosnian-Lašva’s mezzo region had incomparable bigger population density in comparision to other two regions of mountain-valley area (176.: Regionalizacija i regionalni razvoj – ekonomski procesi i tendencije u svijetu.društvenogeografski pregled. Centar za ekonomsko održivi i regionalni razvoj Tuzla. Osnovna obilježja demografskog razvitka u Bosni i Hercegovini u periodu nakon drugog svjetskog rata.. JLZ. Drugo izdanje. 5. Smlatić. Tuzla. Ibreljić. Friganović.9 inhabitants per square kilometer in 2003. Geografski radovi br. Ibreljić. Sarajevo. Analiza. Zagreb.377 pre-war inhabitants of this mezzo region. I. The biggest decrease in total number of inhabitants in this macro region and the whole Bosnia and Herzegovina is in Upper Vrbas-Pliva mezzo region for 31. 2000. 1982/1983.

Državni zavod za statistiku. 14. J. Federalni zavod za statistiku. 17. Statistički bilten Republike Srpske br. Republički zavod za statistiku. 13. Sarajevo. 136 .P. 2005. Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH. 15. Republika Srpska.F. 2005. 2005. Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Sarajevo. Vlada Republike Srpske. Politika razvoja stanovništva Republike Srpske (Projekat). Statistički godišnjak Republike Bosne i Hercegovine 1992. 1994. 2005. Banja Luka. Banja Luka. Kudumović 12. 1998. 16. Sarajevo. Federalni Zavod za statistiku. VIII. Demografska statistika. Pregled po općinama. Sarajevo. Kantoni u brojkama.

komponenata prirodnog i mehaničkog kretanja stanovništva. Salih Kulenović. has undergone significant demographic changes since the 1960ies. The changes have especially been pronounced since the last decade of the last century. and the structure of the inhabitants of the Gračanica municipality in the second half of 20th and the beginning of 21st century. stanovništvo. the components of the natural and mechanical movement of the population. OŠ „Sjenjak“ Tuzla. promjene Summary Our country as a whole. gustine naseljenosti. stoljeća. a samim time i gračanička općina kao njen sastavni dio. One su posebno izražene od početka zadnje decenije prošlog stoljeća. therefore including Gračanica as its part. profesor geografije. još od 60-ih godina prošlog stoljeća doživljavaju značajne demografske promjene. Damir Džafić. U ovom radu se analiziraju promjene ukupnog broja stanovnika. redovni profesor. Key words: Gračanica municipality. Univerzitet u Tuzli. Ključne riječi: gračanička općina. Univerzitet u Tuzli Sažetak Naša zemlja u cjelini. Azra Zaimović. This paper it analyzes the changes in the population. profesor geografije. Mr. Prirodno – matematički fakultet. changes . i početkom 21. its density. sc. sc. 137 – 149 (2007-2008) Originalni naučni rad STANOVNIŠTVO OPĆINE GRAČANICA POPULATION OF THE GRAČANICA MUNICIPALITY Dr.Zbornik radova PMF 4 i 5. population. Prirodno – matematički fakultet. te strukture stanovništva gračaničke općine u drugoj polovini 20.

Zagreb 1982. te u migracijama stanovništva između pojedinih područja i zemalja. Informator. godine jest konstantno povećanje tog broja. GRAD 7 656 9 477 12 077 12 711 17 140 OPĆINA 40 695 46 950 54 311 59 050 52 364 Izvor: Zvanični popisni podaci i podaci FZS (za 2004. Kretanje ukupnog broja stanovnika Pod ukupnim kretanjem stanovništva smatraju se promjene koje nastaju u broju stanovnika jednog područja pod uticajem različitih faktora: nataliteta.). kada usporedimo broj stanovnika onih naselja koja su danas u sastavu općine Gračanica prije i nakon agresije na BiH vidimo znatno drugačije stanje. Tabela. Međutim. Džafić. s druge strane. 1981. Osnovno obilježje kretanja ukupnog broja stanovništva u gradu Gračanici u periodu 1961 – 2004. poskupljenja. Prostorni plan općine Gračanica 2001-2021. godine živjelo 2 47 840 stanovnika. što stoji u vezi sa promjenama općinskih granica (tab. država u cjelini) tako i na mikro planu (sela. mortaliteta. općine). Demografija. 1. emigracije itd. 1991. Naime. Baletić. a nakon toga dolazi do smanjenja broja stanovnika u Općini. 138 . gradovi. u naseljima današnje općine Gračanica je 1991. Stanovništvo i ekonomski razvitak. Kretanje ukupnog broja stanovnika grada i općine Gračanica u periodu 1961-2004. što je u vezi sa imigriranjem velikog broja prognanika na područje općine Gračanica. S druge strane. Institut za arhitekturu. A. korupcija itd. str. o čemu ćemo kasnije nešto više reći. Bez obzira na to. imigracije. D. ukupan broj općinskog stanovništva je bilježio porast do 1991.S. godine GODINA 1961. 2001. 133. veoma značajno mjesto zauzimaju i demografske promjene koje se znaju višestruko negativno odraziti na sveukupan razvoj tih zemalja ukoliko se blagovremeno ne reaguje i ne iznađu adekvatna rješenja. Sarajevo. urbanizam i prostorno planiranje. Zaimović Uvod Među brojnim problemima koji opterećuju tranzicijske zemlje. 1). opterećenoj brojnim problemima (nezaposlenost. godine. 2004. W. str. da bi već u ratnim godinama taj broj premašio 50 000. s jedne strane. zadatak nas geografa jeste da ukazujemo na demografske promjene koje se dešavaju u našoj zemlji kao i na njihove uzroke i posljedice i to kako na makro planu (regije. 37. Stoga je stanovništvo vrlo promjenljiva veličina jer se pod uticajem varijacija u broju rođenih i umrlih. U ovom radu je učinjen jedan takav pokušaj na primjeru općine Gračanica. 1971. stalno mijenja ukupan 1 broj stanovnika. demografski razvoj se uglavnom stavlja u drugi plan što će se neminovno negativno odraziti na ukupni društveno – ekonomski razvoj.) 1 2 A. Obzirom na trenutnu društveno – političku situaciju u našoj zemlji. Kulenović.

Drešković. onda možemo konstatovati da je općina Gračanica još početkom posmatranog perioda ušla u red prenaseljenih područja. a stanovništvo općine Gračanica za 11 669 stanovnika ili 29 %.7 st/km. str. gusto naseljene (51-100 st/km2) i prenaseljene (više od 100 st/km2) 3 . Friganović.3 140.2 Najveću gustoću naseljenosti ima Albanija (123 st/km2). (R. Rumunija (91 st/km2). Seminar geografa. Opća gustoća naseljenosti Uporedo sa povećanjem ukupnog broja stanovnika povećavala se i opća ili aritmetička gustoća naseljenosti u općini Gračanica (graf. Stanovništvo svijeta. Grafikon 1. 8. kako od prosjeka Regije tako i od svake zemlje pojedinačno. N.6 243. Zagreb 1990. 4 Prirodno kretanje stanovništva općine Gračanica Kretanje ukupnog broja stanovništva bilo kojeg područja u određenom periodu nemože nam pokazati sve karakteristike populacije. Stoga je neophodno analizirati komponente prirodnog i mehaničkog kretanja stanovništva. str. srednje naseljene (10-50 st/km2). Prosječna gustoća naseljenosti u Jugoistočnoj Evropi iznosi 86. Makedonija (81 st/km2) itd. Jugoistočna Evropa.) 139 . 1). Mirić.3 152. godine uvećalo za 9 484 stanovnika ili 124 %. 3 4 M. Opća gustoća naseljenosti općine Gračanica u periodu 1961-2004.6 Izvor: Izračunavanja na osnovu podataka iz tabele 1 Ako prihvatimo podjelu prostora prema gustoći naseljenosti na: rijetko naseljene (do 10 st/km2). a zatim slijede: Srbija (110 st/km2). Demografija. 22-24.Stanovništvo općine Gračanica Prema podacima iz tabele 1 vidimo da se stanovništvo grada Gračanice u periodu 1961-2004. Neum 2004.2 100 50 0 1961 1971 1981 1991 2004 121. Usporedimo li gustoću naseljenosti gračaničke općine sa zemljama koje se nalaze u regiji Jugoistočne Evrope uočit ćemo da je ona u gračaničkoj općini znatno veća. Školska knjiga. godine (u st/km2) 300 250 200 150 105. Grčka (81 st/km2).

Natek. godine općina Gračanica imala visoke stope nataliteta. tako da je nivo mortaliteta uopće. W. Grafikon 2. Baletić. W.5 13. str. Nivo mortaliteta u jednoj zemlji izraz je komplesnog djelovanja bioloških. Gračanička općina naprimjer ima veće stope nataliteta od Slovenije (8.S.1 9. cit.7 25 20 15 10 5 0 1961 1971 1981 1991 2004 9.8 ‰). Papić. a prema podacima iz grafikona 2.2 ‰). str. D. A. godine one su prešle u srednje. Bugarske (8. 7 M. uočavamo da je do 1971. Op. Makedoniji (11. str. Op. godine opadale. Sarajevo 1979. 9 A. a posebno mortaliteta dojenčadi značajan pokazatelj postojećeg životnog standarda. Geografski pregled. a iskustvo u mnogim zemljama 6 svijeta pokazuje da sa društveno-ekonomskim razvojem dolazi do njegovog opadanja. Beograd 2005. Baletić. a nakon toga u niske stope. 7 Obzirom na ovu podjelu. 5 6 A. str. 8 K. Friganović. K. Kretanje stopa nataliteta. a njihova je rezultanta u pravilu prirodni prirast 5 (višak rođenih nad brojem umrlih). 140 .5 5. a niže nego što su u Albaniji (17.2 35 30 26. 8 Mortalitet je negativna komponenta prirodnog i ukupnog kretanja stanovništva koja djeluje na smanjenje ukupnog broja stanovnika. 9 Stope mortaliteta gračaničke općine su u periodu 1961-1981. 76.9 9. godine 40 36. a do 1991.4 ‰) itd. godine konstantno opadala (grafikon 2). a nakon toga one su se povećavale (grafikon 2).4 3. cit. Broj rođenih.4 natalitet mortalitet prirodni priraštaj Izvor: Zvanični popisni podaci i podaci FZS (za 2004. a u vezi s tim izdvajaju se tri tipa nataliteta: niski (do 15 ‰).2 16. Države sveta.5 16. Džafić.5 6. cit. Zaimović “Osnovne komponente prirodnog kretanja stanovništva su natalitet (rodnost) i mortalitet (smrtnost) stanovništva.4 23 18. XXIII.” Natalitet je najvažniji faktor porasta stanovništva. Natek... Mladinska knjiga. 158. Op.. 97.6 6. odnosno stopa nataliteta na području gračaničke općine je u periodu 19612004. srednji (16-25 ‰) i visoki (više od 25 ‰ godišnje).5 6.3 ‰). Položaj i stanovništvo gornjeg Podrinja.9 ‰). 138. Hrvatske (9. ekonomskih i socijalnih faktora. Kulenović.) Stope nataliteta u svijetu se kreću od oko 10 do oko 50 ‰ godišnje. mortaliteta i prirodnog priraštaja na području gračaničke općine u periodu 1961 – 2004. M.

12 S. 10 Na osnovu podataka iz grafikona 2 možemo konstatovati da su stope mortaliteta u gračaničkoj općini tokom posmatranog perioda bile uz donju granicu svjetskih okvira. Natek.1 ‰). 81. Natek. Natek.. 14 K. Austrija (4. 83.8 ‰) itd. Kretanje stopa smrtnosti dojenčadi u općini Gračanica u periodu 1961 . Primjera radi. stoljeća ušla unutar evropskih okvira kada je u pitanju smrtnost dojenčadi. Natek. da je općina Gračanica početkom 21. str. a takve su npr. cit. Države sveta.2004. 12 Stoga je stopa smrtnosti dojenčadi “prilično pouzdan odraz socijalnoekonomskih i higijensko-medicinskih uvjeta opstojanja stanovništva”.3 Izvor: Zvanični popisni podaci i podaci FZS (za 2004.9 95. Kulenović. Države sveta. str.4 ‰. 26. str. na osnovu podataka iz grafikona 3. Belgija (4. odnosno da su bile niske. Friganović. Beograd 1980. godine konstantno opadale (graf.8 20 0 1961 1971 1981 1991 2004 17. 3). Op. Danska (4 ‰).) Obzirom da se stope smrtnosti dojenčadi u razvijenim zemljama Evrope kreću od 4 do 10 ‰. 11 Smrtnost dojenčadi je sve do kraja 19.Stanovništvo općine Gračanica Prosječne godišnje stope mortaliteta u svijetu kreću se od 7 ‰ do 30 ‰.2 ‰). Sloveniji i Grčkoj 9. 13 Stope smrtnosti dojenčadi u gračaničkoj općini su u periodu 1961-2004. Rumuniji 12 ‰. Zabilježene su i stope mortaliteta veće od 30 ‰ što je posljedica prirodnih katastrofa. Mladinska knjiga. stoljeća u svim zemljama svijeta predstavljala nedaću težu od ma koje epidemije zaraznih bolesti koje su satirale čovječanstvo. Friganović. Beograd 2005. M. Francuska (4. K. ratova. epidemija bolesti i sl.7 ‰. Struktura stanovništva Tuzle i njena izmjena pod uticajem novijeg privrednog razvoja. 141 . 14 10 11 M. 13 M. godine 120 100 80 59 60 40 22..5 9. u velikom broju razvijenih evropskih zemalja smrtnost dojenčadi se kreće uz donju granicu ovih okvira. Međutim. Mladinska knjiga. magistarski rad. stopa mortaliteta početkom ovog stoljeća u Bugarskoj je iznosila 14.3 ‰ itd. možemo konstatovati. cit. M. Grafikon 3. Hrvatskoj 9. Beograd 2005. Op.

strukturi kućanstava i obitelji u Hrvatskoj. str. XXIII.2 ‰ (grafikon 2). cit. revija-socijalna politika. On je vrlo važan pokazatelj koji služi kao osnova u cilju rješavanja važnih društveno-ekonomskih problema. 18 Iako je osnovna determinanta ukupnog kretanja stanovništva u većini zemalja svijeta prirodno kretanje stanovništva. 1971. kao njegove sastavne dijelove. Zaimović Prirodni priraštaj je rezultat nataliteta i mortaliteta. Friganović. a nakon toga. visoki (15-20 ‰). 99. Stoga je u demografskoj literaturi uobičajeno raščlaniti ukupan porast stanovništva na prirodni prirast i migracioni saldo. Bugarska. str. bilo migracije. Slovenija. 17 Mehaničko kretanje stanovništva Kretanje broja stanovnika nije posljedica samo prirodnog kretanja. godine konstantno opadale. godine imala vrlo visoke stope prirodnog priraštaja. dominantan uticaj na ukupno kretanje stanovništva može imati mehaničko kretanje stanovništva. godine te stope su visoke. cit. da bi početkom 21. str.. krećući se u rasponu od 26. Pad stopa prirodnog priraštaja mogao bi uskoro dovesti do prirodnog pada stanovništva u općini Gračanica. 17 V. što je slučaj sa čak 17 evropskih zemalja među kojima su: Hrvatska. W.7 ‰ do 3. 19 A. D. Položaj i stanovništvo gornjeg Podrinja. Op. dok je migraciona komponenta imala negativan uticaj. godine prirodni priraštaj imao dominantan uticaj na porast broja stanovnika gračaničke općine. 15 Stope prirodnog priraštaja na prostoru gračaničke općine su u periodu 1961-1991. 2. usporavala porast broja stanovnika (tab. 16 M. Džafić. 18 M. možemo konstatovati da je općina Gračanica 1961. što su očigledni pokazatelji demografske tranzicije. stoljeća one postale niske. Op. Friganović. Op. promjene koje nastaju u ukupnom kretanju stanovništva mogu uslijediti pod pretežnim uticajem bilo prirodnog kretanja. nego u mnogo čemu ovisi i o mehaničkom kretanju ili migracijama. Geografski pregled. Kulenović. tj. Sarajevo 1979.. 20 Ibid. Papić. 142 .. Mađarska. 2). 20 Tako je u periodu 1961 – 1991. posebno onih vezanih za planiranje. str. 136. 87. com. www.. Pokazatelji o prirodnom kretanju stanovništva.S. Italija. Grčka. 186. 15 K. 19 Međutim. Prihvatajući podjelu prirodnog priraštaja na četiri tipa i to: vrlo visoki (više od 20 ‰). Puljiz. str. cit. str. Rumunija. Baletić. umjereni (5-14 ‰) i niski (manje od 5 ‰ godišnje) 16 . do kraja stoljeća su umjerene. 87. A. ipak u pojedinim manjim područjima unutar državnih granica jedne zemlje. Ukrajina i dr. međusobno ih usporediti i utvrditi koji ima veći uticaj na promjene broja stanovnika. Njemačka.

Gračanica i okolina. Op. Buljevići i Džambići). Karačići. godine na prostoru općine Gračanica živjelo je 7291 prognano lice. 22 O tipovima migracija vidi šire A.. antropogeografske i etnološke odlike. Bratunac (360). Bijeljina (82) itd. 171. 196-197. Kamenica. Pribidoli. W. od 1992. što je jedan od uzroka naglog porasta gradskog stanovništva. godini. Prognanici su se nastanjivali gotovo u svim mjesnim zajednicama gračaničke općine.) 143 . Tuzla 2002. Taj broj se smanjio na 289 stanovnika u 2002. G. seminarski rad. Bratunca (sela: Urkovići. 18 355 24 686 -6 601 Izvor: Zvanični popisni podaci Na osnovu podataka prezentiranih u tabeli 2 možemo zaključiti da je općina Gračanica u analiziranom periodu.. Cerska. 22 Ovaj tip migracija novijeg je postanka. izuzev perioda 1971-1981. te migracije bile su prisilne. o čemu svjedoči primjer prognaničkog naselja u selu Doborovcima. Obzirom na kriterij voljnosti. a zbog nerazvijenosti gračaničke privrede u tom periodu. godine 612 stanovnika. a i nakon toga. a posebno iz bosanskog Podrinja. kada se otvaraju novi i proširuju postojeći industrijski pogoni.Stanovništvo općine Gračanica Tabela 2. godine PERIOD UKUPAN PORAST PRIRODNI PRIRAST SALDO MIGRACIJE 1961-1971. Baletić. Osatice. godine. cit. Narodni život i običaji prognanika u Doborovcima. Zvornik (201). Sebiočina. Pobrđe. Najveći broj prognanika u općinu Gračanica imigrirao je iz susjednog Doboja (3166). Vlasenica (295). Osmače. Rađenovići. Naime. godine. 23 M. Najveći broj emigranata zabilježen je u periodu 1961-1971. Kulenović. tako i iz cijele BiH. stoljeća s ciljem “premještanja čitavih etničkih manjina. Džafić. Liješće. str. a oko 50 % od ukupnog broja prognanih naselilo se u gradu Gračanici. 4 739 7 072 -2 333 1961-1991. 6 255 10 365 -4 380 1971-1981. Hrnčići. 24 Statistika općine Gračanica 25 Najviše prognanih porodica je sa područja općine Srebrenica i to iz sela: Trubari. godine. prirodni prirast i saldo migracije stanovništva općine Gračanica u periodu 1961-1991. krajem 1999. a 1999. Friganović. 24 Broj prognanika tokom agresije bio je znatno veći. dok je pozitivan migracioni saldo zabilježen u periodu 1971-1981. sličnih zajednica i čak naroda zbog geopolitičkih promjena. Sulice. (O bližem porijeklu prognanika u Doborovcima vidi: D. 7 361 7 249 112 1981-1991. a osim njih u Doborovcima su se naselili i prognanici sa područja Vlasenice (sela: Skugrići. str. sve do danas. Neđeljišta. dok oko 2 % od ukupnog broja otpada na prognaničku populaciju iz ostalih dijelova BiH. Kostrijevo i Drinjača). Nurići. 25 21 S. cit. tj. do 1995. Zvornika (sela: Glodi. Šljivice. prije svega tokom agresije na RBiH. bila emigracijsko područje. Tuzla 1994. 142.” 23 Prema podacima općinskih službi. Ukupan porast. u kome je 1995. Muzej istočne Bosne. Dobrak. Sase i dr. godine živjelo oko 1000 stanovnika. str. a zatim slijede podrinjske općine: Srebrenica (516). godine na prostor gračaničke općine je imigrirao veliki broj stanovnika kako iz susjednih općina. a javlja se s jačanjem nacionalizma od početka 19. str. Potočari. 3.. Glogova i Konjević). Op. 21 Migraciona komponenta imala je presudan značaj u promjeni ukupnog broja stanovnika općine Gračanica.

Neujednačenost spolne strukture nepovoljno utiče na nupcijalitet. Op.S. kulturnih i drugih faktora. Zbog toga “struktura stanovništva predstavlja važnu i složenu problematiku čije proučavanje omogućuje da se uoče karakteristike i izvuku zaključci o sadašnjem stanju i potencijalnim mogućnostima stanovništva u ekonomskom razvoju. Džafić. Između strukture stanovništva i njegovog ukupnog kretanja postoji. dakle. Op. 144 . rata. jer sredina u kojoj preovladavaju muški ima drugačiji okvir nego sredina u kojoj preovladavaju žene. 108. a time i na natalitet. D. 2.. Friganović. fertilitet i u krajnjoj liniji na prirodni priraštaj. cit. uzročno-posljedična veza. str.. Područja najveće imigracije u gračaničku općinu u periodu 1992-1995. godine Struktura stanovništva Struktura stanovništva se formira pod uticajem bioloških. cit. a promjene u strukturi stanovništva odraz su promjena tih faktora. Zaimović Sl. Papić. A. 27 26 27 K. 104. M. str.” 26 Spolna struktura je u znatnoj mjeri određena karakteristika fiziološkog okvira demografske mase. Neravnoteža spolne strukture uglavnom je posljedica nenormalnih društvenih zbivanja. socijalnih. Kulenović. iseljavanja muškaraca iz ekonomski pasivnih krajeva i njihovo useljavanje u ekonomski aktivne krajeve i dr.

. Starosna struktura stanovništva općine Gračanica u periodu 1971-2004.Stanovništvo općine Gračanica Grafikon 4.8 8.1 52. Učešće ženskog u ukupnom stanovništvu bilo je najveće krajem (52.5 65 i više 1 950 4.6 Izvor: Zvanični popisni podaci i općinska služba za statistiku Prezentirani podaci u grafikonu 4 nam pokazuju da je u periodu 1971-1991. 2004.. cit. Starosna (dobna) struktura stanovništva izraz je zajedničkog dugoročnog djelovanja svih onih faktora koji određuju ukupno kretanje stanovništva. 15-64 godina i 65 i više godina). 28 Dobnom strukturom uočava se mladost. cit. str. 111.9 15 499 28. Istovremeno je došlo do smanjenja procentualnog učešća mladog stanovništva u ukupnom.9 7.9 50. Tabela 3.) Podaci iz tabele 3 nam pokazuju da je gračanička općina tokom cijelog perioda imala najveće učešće zrelog stanovništva.9 %).3 40 180 67. Friganović. 231.6 %) i na početku posmatranog perioda (51. Baletić. W. godine. 232.7 15 – 64 27 553 58. W. a što je u uskoj vezi sa biološkim i društvenim faktorima. mortalitet i stopu rasta stanovništva. Postoje različiti načini povlačenja granica između tih skupina. ali istovremeno i ona sama određuje natalitet.4 49.1 4 515 Izvor: Zvanični popisni podaci i podaci FZS (za 2004. kao i učešće starog stanovništva konstantno je raslo.3 51. 29 Mi ćemo se ovom prilikom služiti podjelom stanovništva prema radnim kontingentima (0-14 godina.2 2 776 5. Iz grafikona vidimo i to da je spolna struktura ujednačena tek 1991. godine.4 9 798 18.2000. zrelost ili starost određene demografske mase. i A. 53 52 51 50 49 48 47 46 45 44 1971 1981 1991 muško žensko 2000 48. str.7 38 116 4 450 72.9 35 952 66. Op. 1981 1991.1 47. Vidi o tome: M. Op. Procentualno učešće zrelog. cit.9 50. skupina broj % broj % broj % broj % 0 – 14 17 251 36.7 49.6 14 439 24. 145 . Spolna struktura stanovništva općine Gračanica u periodu 1971 .. str. Starosna 1971. Op. veće učešće u ukupnom stanovništvu imalo žensko stanovništvo. 28 29 A. Baletić.

Beograd. Op.4 %). kojih je tri ili četiri. godine. stanje je znatno drugačije ako usporedimo brojeve zaposlenih i nezaposlenih (tab. Mladinska knjiga. Albanija (28. Tabela 4. cit. A. 2005. Međutim. godine tj. W.. jer je radna snaga „osnovni subjektivni činilac i pokretač procesa proizvodnje. Bugarske (15 %).7 %). Države sveta. 2003.2 %) i dr. 32 30 31 K. odnosno radne snage.2 % ukupne radne snage. Baletić. ili po glavnim sektorima djelatnosti. Osnovna dioba aktivnog stanovništva obavlja se po granama djelatnosti. M. Radna snaga općine Gračanica 1991. imaju veće učešće mladog u ukupnom stanovništvu od gračaničke općine. kao što su: Makedonija (22. 122. možemo uočiti da je intenzitet porasta tog broja nedovoljan zbog toga što je iz godine u godinu daleko veći priliv onih koji traže posao u odnosu na otvaranje novih radnih mjesta.3 605 zaposlenih Broj 4 822 8 257 8 641 8 464 8 468 + 3646 nezaposlenih Izvor: Strategija ekonomskog razvoja općine Gračanica 2005-2010.. 2002. nezaposleni) Radna snaga 16 185 14 624 15 475 15 863 16 226 + 41 Broj 11 363 6 367 6 834 7 399 7 758 . kojih je mnogo. 2004. Friganović. i pored približno istog broja radne snage 1991. Radna snaga Razlika (zaposleni + 1991. godine uočavamo neznatne razlike. Prezentirani podaci u tabeli 4 nam pokazuju da je. i 2004. str. Nacrt.1 %). Taj broj čini 52. dok neke zemlje. godini uporedimo sa podacima iz 1996. str. neposredno nakon zaustavljanja rata kada je broj nezaposlenih iznosio 7200 lica.. godine i u periodu 2001-2004. Rumunije (18. 2001. str. 32 M. osnovna dinamička komponenta razvitka proizvodnih snaga društva“ 31 Upoređujući ukupnu radnu snagu na području gračaničke općine danas sa stanjem iz 1991. Gračanica. Op. Džafić. Ovaj problem je još veći ukoliko podatke o broju nezaposlenih u 2004.4). A. godine. godini broj zaposlenih u općini Gračanica manji za 3605 lica u odnosu na stanje iz 1991. te da je istovremeno broj nezaposlenih veći za 3646 lica. 280. Natek. 146 . Zaimović Ukoliko usporedimo učešće mladog u ukupnom stanovništvu gračaničke općine sa zemljama u okruženju vidimo da gračanička općina ima veći procenat mladog stanovništva od Grčke (15./1991. Natek. 2004. u 2004. Iako je od 1996. Slovenije (16. 30 Polaznu osnovu za proučavanje ekonomske strukture ukupnog stanovništva čini ekonomska struktura aktivnog stanovništva.S. D.9 %). Hrvatske (16. godine evidentno postepeno povećanje broja zaposlenih.1 %) i dr. Kulenović. Ukupan broj nezaposlenih osoba od 8484 predstavlja jedan od većih problema gračaničke općine. zavisno od kriterija koji je primijenjen. 13. novembar 2005. cit.

Kulenović. 2. 24. godine (u %) Privredna djelatnost Učešće u broju zaposlenih Prerađivačka industrija 61. Nacionalni sastav stanovništva općine Gračanica u periodu 1961-1991. a njihovo procentualno učešće poraslo je sa 66. Broj hrvatskog stanovništva u navedenom periodu je smanjen kako u apsolutnom iznosu (sa 200 na 132 stanovnika).27 Trgovina na veliko i posredništvo 5.6 28. godine većinsko stanovništvo činili su Bošnjaci (Muslimani).08 Saobraćaj 5.5 na 0. 1981. 72..4 0. 1961. godine. 147 .6 % (1961. 1991.46 Izvor: Strategija ekonomskog razvoja općine Gračanica. trgovina na malo itd.83 Trgovina motornim vozilima 1. 6). 1971. Muzej istočne Bosne.3 100 33 135 13.22 Ostalo 3.44 Poljoprivreda 7.5 2.1 % (56 187 stanovnika) od ukupnog broja stanovnika. Hrvati.5 % (u 1961.5 30.1 % u 1991.2 2. tako i u procentualnom učešću u ukupnom stanovništvu (sa 0. a pored njih tu su živjeli i Srbi.135 199 184 297 46 950 70.10 Građevinarstvo 9. Etnologija sjeveroistočne Bosne. Učešće privrednih djelatnosti u ukupnom broju zaposlenih u općini Gračanica 2004.2 %).1 23. str. 33 U periodu 1961-1991.3 24. Nacionalni sastav stanovništva gračaničke općine pukazuje da je ona multietničko. 1533. Prerađivačku industriju slijede: građevinarstvo. Etničke prilike u prošlosti Gračanice i okoline.1 % činili su Bošnjaci.60 Trgovina na malo 6.1 0.6 100 38 189 13 226 135 2 047 714 54 311 70. Tabela 6. multinacionalno i multikulturalno područje.6 0. 33 Vidi šire: S.1 100 Izvor: Zvanični popisni podaci Podaci iz tabele 6 pokazuju da su većinu stanovništva općine Gračanica u navedenom periodu činili Muslimani (Bošnjaci) i Srbi na koje je zajedno 1991. godine) na 23 % (1991.8 1. uočavamo da najveće učešće otpada na prerađivačku industriju.0 0. Tuzla 1995. 5) Tabela 5. poljoprivreda. godine otpadalo 95. NARODNOST Broj % Broj % Broj % Broj % MUSLIMANI SRBI HRVATI JUGOSLOVENI OSTALI UKUPNO 27 072 12 470 200 837 116 40 695 66. str. Od ukupnog broja stanovnika 1991.4 0. godini) na 72. U svim popisima od 1961. godini.0 0. do 1991. rasprave-studije-članci. godine).4 0.2 3.6 2. Ibid. Jugosloveni i mnogi drugi (tab. (tab.Stanovništvo općine Gračanica Posmatrajući učešće privrednih djelatnosti u ukupnom broju zaposlenih na općini Gračanica. knj.3 100 42 599 13 588 132 1530 1201 59 050 72. Procentualno učešće Srba u ukupnom stanovništvu je u navedenom periodu smanjeno sa 30.

s tim što se nakon 1991. Kulenović. Istovremeno je došlo do procentualnog smanjenja udjela Srba (sa 23 % na 0. godinu Prema podacima prezentiranim u grafikonu 5 vidimo da je od 1991.S.1 % na 97. A. godine taj broj se smanjio na 1530 (2. 1981.  emigriranje manjeg broja stanovnika srpske nacionalnosti iz naselja sa većinskim bošnjačkim stanovništvom.  izjašnjavanje Bošnjaka nacionalnom kategorijom „Jugosloveni“ po popisu 1991. do 2005.3 %. godine (u %) 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0 97. godine.6 % ukupnog stanovništva). Džafić.1 0. a Hrvata sa 0. odnosno 3. Razloge ovih promjena možemo objasniti sljedećim činjenicama:  promjena općinskih granica Dejtonskim sporazumom. godine znatno promijenilo procentualno učešće konstitutivnih naroda BiH u ukupnom stanovništvu općine Gračanica (grafikon 5). procentualno učešće Bošnjaka u ukupnom stanovništvu općine Gračanica poraslo sa 72. Multinacionalnost gračaničke općine zadržana je i do danas. Nacionalni sastav stanovništva gračaničke općine 2005. Grafikon 5.1 % na 2 %) u ukupnom stanovništvu općine Gračanica. godine.2 % na 0. godine njihov broj dostigao je 2047.3 Hrvati 2 Ostali Izvor: Lična karta općine Gračanica za 2005.1 %. kojom prilikom su naselja sa većinskim stanovništvom srpske nacionalnosti pripala entitetu Republika Srpska.  imigriranje prognanika bošnjačke nacionalnosti na prostor gračaničke općine tokom agresije na RBiH. Jugoslovena (sa 2.6 %). a 1991. D. Zaimović godine u općini Gračanica bio je veliki broj onih koji su se izjašnjavali kao Jugosloveni. 148 .6 Bošnjaci Srbi 0.8 % ukupnog stanovništva.6 % na 0 %) i ostalih (sa 2.

rasprave-studije-članci. Geografski pregled. te sve manji broj mladog stanovništva. Tuzla 1994. Zagreb 1982. Sarajevo 2000. Stanovništvo i ekonomski razvitak. Demografija. a smanjenja broja stanovnika srpske nacionalnosti itd. 10. smanjenja ukupnog broja stanovnika. Neum 2004. revija-socijalna politika. Sarajevo 2004. Seminar geografa. Narodni život i običaji prognanika u Doborovcima.. Informator. Strategija ekonomskog razvoja općine Gračanica 2005-2010. Tuzla 2002. Federalni zavod za statistiku.. 11. Jugoistočna Evropa. Etničke prilike u prošlosti Gračanice i okoline. Školska knjiga. seminarski rad. Pokazatelji o prirodnom kretanju stanovništva. 9. www. doveli su do: promjene općinskih granica. Osim toga. Demografija.. Kulenović S. strukturi kućanstava i obitelji u Hrvatskoj. 7. Ovaj proces se u prvom redu manifestuje kroz permanentno smanjenje stope prirodnog priraštaja. porasta broja nezaposlenih. antropogeografske i etnološke odlike. 2. Kulenović S. 4. Muzej istočne Bosne. Drešković N. Stanovništvo svijeta. Tuzla 1995. Natek K. Položaj i stanovništvo gornjeg Podrinja. Države sveta. Zagreb 1990. društveno – historijski uslovi. povećanja opće gustoće naseljenosti. 13. 2. 6. Gračanica i okolina.. Sarajevo 1979. Mladinska knjiga.Stanovništvo općine Gračanica Zaključak Povoljnosti geografskog i prometnog položaja gračaničke općine nisu mogle odlučujuće uticati na proces demografske tranzicije koji je već odavno zahvatio ovo područje. imigriranja prognaničkog stanovništva u gračaničku općinu. odnosno smanjenja broja muškog u ukupnom stanovništvu.. Etnologija sjeveroistočne Bosne. 12. Friganović M. Kulenović S. izmjene spolne strukture. magistarski rad... XXIII. Beograd 1980. 5.. Beograd 2005. 8. Prostorni plan općine Gračanica 2001-2021. povećanja broja bošnjačkog. Baletić A. odnosno povećanje broja starijeg stanovništva s druge strane. Institut za arhitekturu. Struktura stanovništva Tuzle i njena izmjena pod uticajem novijeg privrednog razvoja.. Natek M. koja je rezultat naglog smanjenja stope nataliteta i umjerenog smanjenja stope mortaliteta s jedne strane. urbanizam i prostorno planiranje.. Papić K. knj. u prvom redu agresija na BiH. 3.. Džafić D. com 149 . Izvori i literatura: 1. Gračanica 2005 Puljiz V.. Tuzlanski kanton u brojkama. Mirić R. Muzej istočne Bosne. Nacrt.

redovni profesor. Tuzla. godine znatno se izmijenila. U posmatranom periodu došlo je do porasta starijeg i zrelog stanovništva. a konstantno je opadao udio mladog stanovništva. . structure.Zbornik radova PMF 4 i 5. 151-160 (2007-2008) Originalni naučni rad DOBNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA OPĆINE TUZLA U PERIODU 19531991. GODINE AGE STRUCTURE OF TUZLA MUNICIPALITY POPULATION IN PERIOD 1953-1991. Mr. gender. population. The main cause of demographic process of population growing old is decrease in birth rate and fertility Key words: demogeography. age. godine do 1991. Osnovni uzrok demografskog procesa starenja stanovništva je opadanje nataliteta i fertiliteta. In this observation period ther is increase of old age population and decrease in young population. viši asistent. Edin Jahić. Ključne riječi: demogeografija. There was change from young to old composition. spol. stanovništvo. struktura. dob. Salih Kulenović. sc. ABSTRACT Age strukture of Tuzla municipality population in period 1953-1991. sc. Tuzla. Dr. jer je stanovništvo prešlo put od mladog do zrelog tipa stanovništva. Prirodnomatematički fakultet. substantial changed. Univerzitet u Tuzli SAŽETAK Dobna struktura stanovništva u općini Tuzla u periodu od 1953.

(1990.92% od ukupnog stanovništva).000 u dobi 25-65. (vidjeti prilog br. kao ogledala odgovarajućih demografskih procesa. Višak muškog stanovništva javlja se u svim starosnim grupama od 0-34. osobito fertiliteta i prosječnog trajanja života. dok je koeficijent feminiteta bio iznad 1. Kada je dana uz spolnu i po petogodišnjim skupinama. otvaranje novih radnih mjesta za generacije koje pristižu itd. " Na osnovu dobno-spolnog sastava stanovništva. godine. mlado (ekspanzivno ili progresivno) . i dalje staro (konstriktivno ili regresivno) Mladim stanovništvom smatra se ono u kojem skupina od 0. izuzimajući petogodišnju dobnu grupu od 45-49. godine žensko stanovništvo Tuzle činilo je 50. godina (11. godina bio iznad 1.) Prema popisu stanovništva 1961. sa izuzetkom dobne grupe 45-49. godine.) O značaju dobne strukture Friganovič M. i br. Zrela populacija je ona koja nema izrazito zastupljeno ni mlado ni staro stanovništvo u spomenutom omjeru. (15. (vidjeti grafikon br. a muško 49. godina. godina (2. i više godina čini više od 12 % ukupnog stanovništva. do 19. i više godina.S. a slična situacija je bila i u BiH. Koeficijent maskuliniteta u općini Tuzla je u dobi 0-24.) Najbrojnija dobna grupa stanovništva općine Tuzla bila je u dobi 0-4.09 %. 2.) piše: "Struktura po dobi je temeljna osobina sastava stanovništva jer pokazuje potencijalnu vitalnost i biodinamiku stanovništva nekog prostora. godine bio je 152 . dok se starim smatra ono stanovništvo u kojem dobna skupina od 60. dok je u svim ostalim dobnim grupama brojnije žensko stanovništvo. godine kao i faktori koji su uslovili promjene te strukture. zrelo (stacionirano ili stagnantno) . Kulenović.95%) i 55-59. Dobna struktura stanovništva općine Tuzla Prema popisu stanovništva iz 1953. 1. dok su najmanje bile grupe u dobi od 60-64.80 %). dobna je struktura osnov opće dijagnoze stanovništva. (vidjeti prilog br. Iz nje se vidi prošlost. stanovništvo se klasificira u tri osnovna tipa: .69%) i 15-19. Od nje u najvećoj mjeri zavisi i reprodukcija stanovništva.91 %. čita sadašnjost i nazire budućnost kretanja stanovništva. godina. Jahić Uvod Dobna struktura je jedna od najznačajnijih struktura stanovništva određenog područja. U dobnoj strukturi po petogodištima muško stanovništvo brojnije je u dobi od 0-24.60.000. E.20-59. možemo vidjeti da u općini Tuzla u spolnoj strukturi prevladava žensko stanovništvo (50.) Također i grafički prikaz (starosna piramida) nam ovo potvrđuje. 3. zatim pokazuje broj stanovnika u pojedinim dobnim grupama.62 % od ukupnog stanovništva). (1. Specifični koeficijent maskuliniteta od 0-34. izuzimajući starosnu grupu 20-24. godina čini više od 35 % ukupne populacije. s obzirom da je stanovništvo sa područja ove općine u navedenom periodu prošlo put od mladog do zrelog tipa stanovništva. a samim time indicira i sve potrebe društva (gradnje obrazovnih i zdravstvenih institucija.0-19. U ovom radu prezentira se ukupno kretanje dobne strukture stanovništva Tuzle od 1953. 3. do 1991. Od 35-te godine starosti veći je udio ženskog stanovništva.

24%). godine starosti bio je iznad 1. (8. godine (61. (2.) Slična situacija je bila i u ukupnom stanovništvu BiH.17) i 35-39 godine (991. " Najbrojnije petogodišnje dobne grupe bile su od 0-4. Popisom stanovništva 1971. godine starosti iznad 1.075 ili 49.04%) i 30-34. (5. (vidjeti grafikon br. a i uticajem migracionog faktora i njegovog djelovanja na spolnu strukturu.000. godina.40%).62% od ukupnog stanovništva općine). sa izuzetkom dobne grupe 20–24. i 40-44.64% ženskog i 60. Specifični koeficijenti feminiteta bili su od 35. kada je iznosio 937. dok se povećao procenat ostalih petogodišnjih dobnih grupa u odnosu na prethodne popise. Specifični koeficijenti feminiteta su bili od 20. Najbrojnije petogodišnje dobne grupe bile su od 15-19. godine starosti iznad 1. dok je najmanje bilo u dobnoj grupi od 60-64.62%) i 65 i više godina (2. izuzimajući dobne grupe 35-39. Muško stanovništvo je bilo u većini u svim petogodišnjim dobnim grupama do 24.57%).000. godine iznad 1. a najmanje su bile 60-64. dok su specifični koeficijenti feminiteta bili od 25. 4. godine starosti bio je iznad 1. izuzev dobnih grupa 30-34. izuzimajući dobne grupe 45-49. godina (9. godine starosti bio je iznad 1. Specifični koeficijent maskuliniteta od 0-29. godine starosti iznad 1. Specifični koeficijent maskuliniteta od 0-24.000. 2. (4.814 ili 49 24 % muškog stanovništva).81% od ukupnog stanovništva). godine. O tome pišu Kulenović S. kada je broj muškog stanovništva bio veći. godina u kojoj prevladava muško stanovništvo. Bitno se smanjio procenat stanovništva od 0-4. izuzimajući petogodišnje dobne grupe 35-39. godine starosti iznad 1. U dobnoj strukturi po petogodištima muško stanovništvo je brojnije u dobi od 0-19. (3.76% ženskog i 64. godine zbog smanjenog nataliteta.74).) 153 .51%) i 45-49.000.36% muškog stanovništva). (2. godine (952.000. (2004. izuzev petogodišnje dobne grupe 45-49.38%) i 5-9. godine (66.1% domicilnog stanovništva.000. godina.59%) i 20-24.87%). godine. Veći broj ženskog nad muškim stanovništvom općine Tuzla ustanovljen je i popisom stanovništva 1981.48%). (10. i 35-39. (993. godine bilo svega 64.83).): "Ovakve varijacije u veličini stope maskuliniteta mogu se donekle objasniti faktorima rađanja i diferencijalnog mortaliteta prema polu. (943.30 %. (14.96%) i 5559. (1. 28%) i 50-54. Najbrojnije grupe po petogodištima bile su od 25-29. godina (13.000. godina starosti. izuzimajući dobne grupe od 30-34. dok su specifični koeficijenti feminiteta bili od 30. dok je u svim ostalim petogodišnjim dobnim grupama brojnije žensko stanovništvo.000.804 ili 50. a muško 49.35) i 40-44. godine starosti.Dobna struktura stanovništva općine Tuzla u periodu 1953-1991. godina (11.90%) i 5-9. i Suljić A. Najbrojnije petogodišnje dobne grupe bile su od 10-14. jer treba imati u vidu da je na području općine Tuzla 1961. godine žensko stanovištvo Tuzle činilo je 50. (vidjeti grafikon br.642 ili 50. a najmanje su bile 60-64.83%). (10. godine. Specifični koeficijent maskuliniteta od 0-19. godine. dok od 30-te godine prevladava žensko stanovništvo. dok je žensko stanovništvo bilo brojnije u dobnim grupama od 25. a najmanje 60-64.70 %. (2. Veći broj ženskog u odnosu na muško stanovništvo općine Tuzla zabilježen je i popisom iz 1991. Prema ovom popisu višak muškog stanovništva javlja se u svim petogodišnjim dobnim grupama do 29. (11.

godine u procentima (%) 60-64 50-54.: Spolno-dobna struktura stanovništva općine Tuzla 1953. 10-14. 30-34. 20-24. 0-4. Kulenović. E. godine u procentima (%) 60-64 50-54. 10 5 muško 0 žensko 5 10 154 .S. godine u procentima (%) 75 i 60-64. 0-4. 10-14. 30-34. 3. Jahić Grafikon br. 8 6 4 2 0 2 4 6 8 muško žensko Grafikon br. 6 4 2 muško 0 žensko 2 4 6 Grafikon br. 15-19.: Spolno-dobna struktura stanovništva Bosne i Hercegovine 1953. 1. 20-24. 30-34.: Spolno-dobna struktura stanovništva općine Tuzla 1991. 2. 45-49. 0-4. 40-44. 40-44.

62. a staro 10. i br.00 30.93%). 6. godine u procentima (%) 70-74.6% i preko 65 godina 13.84% stanovništva (u BiH 50. a povećanje kontingenta zrelog stanovništva na 58.944 4.54%).49%) i staro 5.1%).65%). Popis 1971. 1. 1. Popisom 1981.439 100.Dobna struktura stanovništva općine Tuzla u periodu 1953-1991.19% (u BiH 47.618 35.78 67 0.48%) i starog stanovništva na 6.77 6. godine utvrđene su značajne promjene koje pokazuju smanjenje mladog stanovništva na 35.19% (u BiH 54.08 1971 107.00 37. stanje 31. 25-29.618 100. 4. Tada je mlado stanovništvo obuhvatalo svega 28.304 44.09 53.026 4.22%).95% (u BiH 46.31 3. godine.440 ili 74.83% (u BiH 5.34 404 0.056 5.32%).33 1991 131. pripadalo 48. Zrelo stanovništvo je obuhvatalo 46. godine pokazuje je da je kontingent mladog stanovništva u općini Tuzla smanjen na 45. dok je kontingent zrelog stanovništva povećan i iznosio je 49.547 2.549 49.973 58.156 28.12.04%) od ukupnog stanovništva. 6 4 2 muško 0 žensko 2 4 6 U okviru dobne strukture stanovništva analizirani su važniji tipovi dobne strukture stanovništva općine Tuzla i Bosne i Hercegovine u periodu 1953-1991.791 ili 10. 5.403 49. što pokazuju podaci popisa 1991.) Prema raspoloživim podacima Federalnog zavoda za statistiku.722 6.72%).688 ili 14.5% (ukupno 131. godine dobna struktura stanovništva općine Tuzla izgleda ovako: 0-14.99% od ukupnog stanovništva općine (u BiH 31.13% (u BiH 11. godine ne pokazuje značajnije promjene u dobnoj strukturi stanovništva: mlado 44. godine Godine Ukupno % 0-19 % 20-59 % 60 i više % nepoznato % 1953.538 48.: Spolno-dobna struktura stanovništva Bosne i Hercegovine 1991.) Kontingentu mladog stanovništva općine Tuzla prema popisu stanovništva iz 1953.19 3.00 47.01% (u BiH 38. zrelo 49. 40-44.717 100.19 13.49 1981 121. godine.584 58. Tabela br.26%).31% od ukupnog stanovništva (u BiH 44. i br. (vidjeti grafikon br.2%).84 28. 15-64.00 38.01 70.42%).: 98.09% (u BiH 45. a staro 4.64% (u BiH 7. Tendencija starenja stanovništva je nastavljena.00 42.95 40. Popis 1961.879 45. (vidjeti tabelu br.64 530 0.2004.331 10.: Promjene u veličini glavnih dobnih grupa stanovništva općine Tuzla u periodu 1953-1991.31 % (u BiH 53.9%. godine Grafikon br.69%).13 3. dok je zrelo obuhvatalo 58. 55-59.31 7. godine.961 46.69 155 .: 19. 10-14.525 100.919).99 76.83 … … 1961 82.77 % (u BiH 46.293 100.34% (u BiH 8. 2.

1 4.541 50.32 196050 5. 5.5 38 31.8 46.54 148.7 53.04 102462 2.06 1971 3746111 100 1701756 45.22 11 0 1961 3277948 100 1529011 46.: Promjene u veličini glavnih dobnih grupa stanovništva Bosne i Hercegovine u periodu 1953-1991. godine Godine Ukupno % 0-19 % 20-59 % 60 i više % nepoznato % 1953.65 1812870 47.855 5.8 1953.69 2766014 54. E.49 289070 7. Jahić Tabela br.5 54.2 1.3 11 44.: Promjene u veličini glavnih dobnih grupa stanovništva Bosne i Hercegovine u periodu 1953-1991.2 48. godine u procentima (%) 60 50.9 7.26 9907 0.34 Grafikon br.6 1971 20-59 1981 60 i više 1991 Grafikon br.: Promjene u veličini glavnih dobnih grupa stanovništva općine Tuzla u periodu 1953-1991.2 49.5 46. godine u procentima (%) 70 60 50 40 30 20 10 0 58. 6.459 100 1.S. 2.48 340497 8.24 1991 4377033 100 1387399 31.2 50 40 30 20 10 0 1953.98 2066 0.9 156 .747.7 8.3 45.8 44.429. 2.3 4649.3 35 58.93 483012 11.2 5. Kulenović.4 46.332 44.847.72 14223 0.8 1961 0-19 5.38 1981 4124256 100 1567425 38. 1961 0-19 1971 20-59 60 i više 1981 1991 5.3 10. 4.268.42 2030872 46.01 2500931 53.1 29 6.

Beograd. godine prešlo put od mladog (ekspanzivnog ili progresivnog) tipa stanovništva u 1953. Rezultati po naseljima i opštinama. Beograd. 257. Godina I. 8. Rezultati za opštine. do 2005. RSZ. Univerzitet u Tuzli. Stanovništvo. godine Zaključak Na osnovu navedenih podataka možemo reći da je stanovništvo općine Tuzla i BiH u periodu 1953-1991. Popis stanovništva 1953. 1983. metodi i modeli.. Izvori: 1. 2004. pismenost i narodnost. Vitalna. 4. 1 Deo. 1980. Popis stanovništva i stanova 1971. godini. Sarajevo. 6. godini. stanova i poljoprivrednih gazdinstava 1991. 4. Stanovništvo po naseljenim mjestima. SZS. Kanton u brojkama. Knjiga VI. Došlo je do porasta starijeg (60 i više godina) i zrelog stanovništva (20-59. Broj 1. 1967... Stanovništvo po naseljenim mjestima. Knjiga XI. 1972. Kulenović Salih. Friganović Mladen: Demogeografija – Stanovništvo svijeta. Pol i starost. Beograd. Beograd. Popis stanovništva 1953. Statistički bilten. godine. 9. Pol i starost. Popis stanovništva 1961.-1991. Odsjek za geografiju. godina). domaćinstava i stanova 1981. Vitalna i etnička obeležja. 1982. 2. Beograd.) stanovništva.. Godina X. Naučna knjiga. br. Tuzla. 1959.163-172. Wertheimer – Baletić Alica: Demografija – Stanovništvo i ekonomski razvitak. godini do zrelog (stacioniranog ili stagnantnog) tipa stanovništva u 1991. Zagreb. 1960... 2. Na osnovu ovih podataka možemo zaključiti da su se desile velike promjene u starosnoj strukturi stanovništva u odnosu na 1991. Rašević Miroslav: Razmatranja o populacionoj politici u Jugoslaviji. Popis stanovništva 1961. Popis stanovništva. str. 1998.. domaćinstava/kućanstava. 5-13. Sarajevo. br. 7.. Beograd.Dobna struktura stanovništva općine Tuzla u periodu 1953-1991. Sarajevo. Univerzitet u Tuzli. Podaci za opštine prema upravnoj podeli u 1953. SZS. Stanovništvo. Beograd. 1973. 3. FZS. FZS. 5. 3. Broj 1-2. 5.. Suljić Alija: Spolno-dobna struktura stanovništva općine Tuzla u periodu 1961. “Selimpex” Srebrenik. Zbornik radova Prirodno-matematičkog fakulteta. 2006.. Breznik Dušan: Demografija – Analiza. a i mortalitet neposredno utiče na proces starenja stanovništva. godine. Školska knjiga. SZS. Knjiga I.. str. 2005. Osnovni uzrok demografskog procesa starenja stanovništva je opadanje nataliteta i fertiliteta. Rezultati za naselja. SZS. 1965.. Literatura i izvori: Literatura: 1. etnička i migraciona obeležja. Knjiga XI. Zagreb. Starost. 1990. Prirodno-matematički fakultet. Statistički bilten. 111. Popis stanovništva. Magistarski rad. a opadanje udjela mladog (0-19. godinu. 157 . Jahić Edin: Demogeografske promjene u općini Tuzla od 1879.. SZS. Ovo se najbolje može vidjeti po udjelu velikih starosnih grupa u ukupnom stanovništvu općine u promatranom periodu. Breznik Dušan.

.

124 803.875 9. Beograd.236 1. Stanovništvo po naseljenim mjestima.639 1.333 1.108 2. Beograd. 1959.Zbornik radova PMF 4 i 5.926 6.874 1981.814 svega 9.548 1.313 1. FZS.857 11.785 2.117 254.705 7.303.193 3. SZS.925 4. .067 4.615 3. etnička i migraciona obeležja.059 5. Statistički bilten. Stanovništvo. 151-160 (2007-2008) Originalni naučni rad Prilog br. 35.075 1991.801 … 62.756 1.416 4.625 4.594 1.225 1. domaćinstava i stanova 1981.819 4.830 6.717 žensko 4.875 3. 1960.301 32.056 4.873 5.559 1.627 6.566 6.659 12.419 svega 10. domaćinstava/kućanstava. muško 4.781 7. 1967.Popis stanovništva i stanova 1971.762 1961.898 11.526 3.895 12.420 7.249 6.149 847. 55-59.329 6.293 žensko 4. Tabela br. 1965.696 4. pismenost i narodnost. 3..675 12.843 4.814 6. 61.477 3. Popis stanovništva. 257.905 8.222 9.394 4.110 4.458 1.807 9.052 5..043 977. 82. 3..650 3.. 1.608 530.877 2.275 3.689 1. godine Godina Starost 0-4 5-9. Rezultati po naseljima i opštinama.171 209.191 1. 3. Pol i starost. 1991. Vitalna. 41.412 3.809 4.363 1.146 1971.293 Svega 9.004 3. 15-19.567 1.408 1.382 3.771 2.689 2. 25-29.408.212 4.814 5.796 4.771 12.199 9. 35-39.188 7. SZS.771 2.214 2.390 11.166 4.: Spolno-dobna struktura stanovništva općine Tuzla po petogodištima prema popisima 1953.756 5. 111. 1983. Sarajevo.403 3.369 1.621 1. 52.070 4. muško 6. Popis stanovništva 1961. 1961.744 1.111 8.803 3..802 3.560 5. Beograd..539 4.981 3.333 404. SZS. Beograd.297.162 195.880 12.729 4. Knjiga I.809 3.600 1.771 66.617 3.754 4.197 982.027 1. Popis stanovništva 1961. SZS. 2. 1998. 65 i više Nepoznato UKUPNO 1953. 40-44..320 2. 107.281 1.434 7.756 2. SZS. 1973. Popis stanovništva 1953.795 2.522 6.159 67. 60. 711.456 7. godini. 50-54. Knjiga XI.454 4.132 792.584 5.828 4.090 … 31.386 7.352 3.642 svega 8.304 3.907 4.805 5.882 4. Starost. 30-34.784 3..161 9.827 2.542 2. Rezultati za opštine. 1 Deo.118 4.. muško 4..572 9.402 1.002 2.967 5.. 3.782 7..424 1.854 5.256 5.618 žensko 4. 3. Pol i starost. RSZ.533 2. Knjiga XI.733 6..120 2. Podaci za opštine prema upravnoj podeli u 1953.804 Izvor: Popis stanovništva 1953.931 5.657 11. 10-14.679 2. Rezultati za naselja.728 4.009 2. br.561 5.528 2.050 6. Beograd. Popis stanovništva.208 1..401 5.280 4.634 5. … 30.389 5. muško 5.664 2. 41.448 3. Knjiga VI.853 5.652 1.707 4.394 3. br.547 131.023 6.404 9.976 3.. 54. Statistički bilten. Vitalna i etnička obeležja.839 4.315 4.143 4.037 5.668 11.436 6.. 1.182 8.937 7.845 1.776 64. 20-24.872 2. 1981.525 žensko 4. 45-49.057 2.863 9. 552.682 9.727 3.284 8.166 3..833 3. 673.469 1.439 žensko 5.402 1. 121.589 4.809 4.541 1. 1.239 6. 1971. 858.585 4.581. stanova i poljoprivrednih gazdinstava 1991..949 4.563 6.575 2.763 svega 11.461 3.073 8.260. muško 4.128 1491 276.378 9. 3.. Stanovništvo po naseljenim mjestima.846 9.461 9. 60-64.620 3.321 1. Sarajevo.

.

97 1.97 2.40 25-29.13 1.15 5. 1991.15 8..14 7.61 3.13 1.68 2.34 7.88 6. Tabela br.35 2.49 2.Zbornik radova PMF 4 i 5.05 8.26 0.44 5.90 2.16 2.15 3.54 3.70 4.40 1.00 49.45 4.28 5.07 6.83 4.16 2.26 1.33 0.96 4. 1971. 151-160 (2007-2008) Originalni naučni rad Prilog br.28 4. 4.91 6.30 4. 4.53 9.24 0.59 20-24.19 5.97 2.50 7.91 50.50 5.64 11.63 9.68 3..78 7.48 11. 4.62 3.19 1.45 5.36 1.81 10-14.30 4. 5.62 1.15 1.33 55-59.91 6.64 1. 4.00 5.60 4.51 45-49.04 1.66 5.20 7.62 1.30 8.83 3.00 49.23 0. 11.95 7.71 4.46 2.57 1.92 6.: Spolno-dobna struktura stanovništva općine Tuzla po petogodištima prema popisima 1953.19 50.96 7.70 1.82 8.28 5.36 1.43 2.50 3.99 10.16 3.28 1.54 5.88 1.24 50.68 3.09 100.28 15.83 3.81 7.87 35-39.37 5.45 2.72 2.72 7.88 2.98 3.64 100.00 49.35 4.00 49..86 4.26 5.36 1. 1981.38 5-9.56 7.18 1.75 50-54. 1991.27 10.60 5.81 1.36 50.42 8.95 2.34 8. 2.65 1.72 5..84 3.46 3.35 1.39 1. 7. 2.51 4.86 3.15 2. 1961. 3.59 4. godine u procentima Godina 1953 1961.22 3.62 2.74 2.76 Izvor: Samostalna izračunavanja na bazi popisnih podataka .34 40-44.37 4.64 3.08 0.78 11.00 3.32 2.91 3.70 1.95 3.47 5.58 3.07 0.00 4.57 5.27 6.30 4.17 0.74 5.60 3.16 2. 1981.44 7.00 49.29 4.80 100.82 3.52 10. 11.16 2.18 3.87 4.50 0.16 3.19 6.95 4.39 5.59 10. 10.66 3.79 4.65 13.12 4.57 9.48 3.20 4.72 7.78 2.69 14.70 100. Starost svega muško žensko svega muško žensko svega muško žensko svega muško žensko svega muško žensko 0-4.80 1.04 0.04 3.65 5.28 5.60 1.24 9.41 4.35 3.83 1.13 3.04 0.49 5.90 2. 10.02 60-64 0.64 5.05 1.57 6.08 5.37 3.27 3.45 3.97 4. 9.04 3.09 6. 1971.38 1.16 6.97 7.93 4.62 1.88 1.21 6.51 65 i više 2.71 2.04 9.41 8.85 3.80 4.35 UKUPNO 100.73 3.40 1.24 2.80 4.94 4.90 15-19.24 2.81 2.74 3.73 5.75 3.64 1.46 Nepoznato … … … 0.49 3.06 2.30 50.04 30-34.81 1.

.

8 946.0 1100.8 40-44.84 1105.44 1003.28 1094.58 1026.74 1094.1 625.3 961.05 1004. 1971.2 1059. 151-160 (2007-2008) Originalni naučni rad Prilog br.74 30-34.66.1 0-4. po petogodištima.5 Izvor: Samostalna izračunavanja na bazi popisnih podataka Godina 1991. 935. 1001.97 1006.12 1035. 967.87 907.41 1598.99 1121.04 1033.6 971.01 937.05 996.9 60-64.83 953.3 986.5 996.0 780..3 1040.3 779.05 656.42.9 686.5 956.12 1015.4 913.6 952. 1013. 1981.25 1141.9 1007. 1971.0 1049.01 1031.1 1006.36 50-54.5 946.99 1028.2 1219.4 963.28 1042. 820.98 998.71 886.82 1053.62 970. 986.52 1024.9 854. 1961.44 939.27 1040.4 891.2 842.2 974. 1991. 836.3 992.1 976.87 1121.17 1008. 983.46 1026.Zbornik radova PMF 4 i 5.9 .2 817.2 65 i više 652.6 943.14 1045.2 691.5 951.2 991.31 1043.74 951.3 974.9 20-24.0 971.01 968.42 1102.61 1029.1 1025.36 1281.49 1516..8 35-39.93 1445.0 982.9 993.21 1030.63 891.4 984.47 1292.2 977.06 1069.35 25-29.44 1051.4 954.98 1051.55 1170.3 1419.35 993.: Specifični koeficijenti maskuliniteta i feminiteta.03 1049.1 976.93 1186.0 55-59.01 1064.27 1047.73 1056.5 959.59 1456.39 1013.6 969. Tabela br.3 704.83 1066. 985.5 45-49. 814.2 961.8 960.87 10-14.84 1014.82 1261. Maskulinitet Feminitet 970.4 975. 1981. 1082.3 904. 3.1 949. 1033.73 921.4 958.3 1023.85 1084. 1024.2 1015..99 1226.44 15-19. 1030.5 909.72 1222.74 942. 5. 861.9 792.84 1037.7 1056.19. 1018. godine 1953.19 1522.4 1016.7 958.05 1061.54 5-9. u općini Tuzla prema popisima 1953.37 1195.85 1160.09 924.62 1127..2 913. 1961.46 876.19 1040. Maskulinitet Feminitet Maskulinitet Feminitet Maskulinitet Feminitet Maskulinitet Feminitet Ukupno 966.

rat. Abstract In this paper are presented basic geographical. antropogeografski razvoj. raseljena i prognana lica. that is topographical site of settlement. članova pojedinih familija. development of population density in middle age (necropolis of tomb-stones) and population development of this settlement at the end of 19th and the beginning of the 20th century. before all. godine. hudovice. broj porodica i broj domaćinstava. historical development. odnosno topografski položaj naselja. displaced and persecuted persons. prije svega. godine. Alija Suljić. Urisići. widows. Bošnjaci. orphans. jula 1995. djeca siročad. historijski razvoj. Key words: Srebrenica. kao i razvoj stanovništva ovog naselja krajem 19. U drugom dijelu rada prikazane su familije. genocide. anthropogeographical characteristics of Urisići settlement. koje su živjele u ovom naselju do 1991. agresija. Prirodno . In the first part of this paper is analyzed geographical. . genocid. number of families and number of family members who lived in this settlement until 1991 and sufferings of people. u toku agresije i genocida u Srebrenici. povratak. 161 – 169 (2007-2008) Originalni naučni rad NEKE ANTROPOGEOGRAFSKE ODLIKE NASELJA URISIĆI SOME ANTHROPOGEOGRAPHICAL FEATURES OF URISIĆI SETTLEMENT Dr. the return. Ključne riječi: Srebrenica.matematički fakultet. families. porodice.Zbornik radova PMF 4 i 5. Univerzitet u Tuzli Abstrakt U ovom radu prikazane su osnovne geografske. anthropogeographical development. war. U prvom dijelu ovog rada analiziran je geografski. vijeka. In the second part of paper are showed families. docent. i početkom 20. members of family during the aggression and genocide in Srebrenica in July 1995. Urisići. zatim razvoj naseljenosti u srednjem vijeku (nekropole stećaka). aggression. antropogeografske karakteristike naselja Urisići. kao i stradanje osoba.

nedaleko od vodne akumulacije jezera Perućac na rijeci Drini. što je iznad općinskog prosjeka. Od grada Srebrenice udaljeno je oko 27 kilometara. možemo konstatirati da je ovo naselje. u odnosu na hipsometrijske i orografske karakteristike . koje je stanovništvo koristilo za vodosnabdijevanje ./ km2.n. 2004. Površina katastarske općine Urisići iznosi oko 2. 162 .7% od ukupne površine katastarske općine.). topografski gledano. a obradivo 46.v. Suljić 1.v. smješten je u donjem dijelu istočne padine gorske kose Glize. Vjerovatno je ime naselja 1 FAO projekat. 2006. Površinska hidrografija slabo je razvijena. od toga je 52% privatno vlasništvo. kao i manji broj potočića bujičarskog karaktera.n. Glavni dio naselja Nema podataka o naselju Urisići u starijim historijskim izvorima. U blizini naselja nalazi se manji vodotok po imenu Rijeka u koji se slijevaju sve vode sa okolnog terena.) i Greben (720 m. Oko 41% površine katastarske općine bilo je pokriveno šumom. kao i geološko-geomorfološkim sklopom terena. U okolini naselja postoji veći broj izvora pitke vode.9 km2. Mujići (620 m. tako da nam i sam toponim (domicilionim – ime naselja) nije poznat. što je uvjetovano općim klimatskih karakteristikama koje vladaju nad ovim područjem – manje od 800 mm kišnog taloga u toku godine. Relativna visina između najnižih i najviših dijelova naselja kreće se između 170 i 270 metara. male izdašnosti. a od toga je 74.A. 1 Urisići.v. S obzirom da se radi o naselju razbijenog tipa u čiji sastav ulaze i zaseoci: Porobići (450 m. općina Srebrenica.n.). Poljoprivredno zemljište zahvata 59%. odnosno na pedimentima ove gore (oko 420 m.brdskoplaninskog tipa.n. Opće geografske karakteristike Naselje Urisići smješteno je u južnom dijelu općine Srebrenica.4% privatno vlasništvo. Gustina naseljenosti na području katastarske općine Urisići iznosila je u 1991. Glavni dio ovog naselja.). godini 115 stan.v.

sjeverno od naselja Urisići.. Nekropola stećaka u Urisićima. livada ili mera. 1966. 2006. što je slučaj i sa Urisićima. u zaseoku Greben.: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku. očuvani nadgrobni spomenici koji potiču još iz 16.islam.. sa oko 15 stećaka. 2008. iz čega možemo zaključiti da je područje ovog naselja bilo nastanjeno u srednjem vijeku. meraja. ùrija – pašnjak. Djelimično je oštećena jer su je mještani prije agresije na RBiH koristili kao menjik. zatim u Liješću i Zobištu. a koje je već na početku osmanske okupacije Bosne prihvatilo vjeru osvajača .. 163 .“ Najčešći oblik stećka je sanduk. južno od Urisića na udaljenosti od 400 metara. Vidi: Škaljić.Neke antropogeografske odlike naselja Urisići nastalo od turske riječi urija. ili još i prije. 2 3 4 Örü. U blizini te nekropole stećaka smješteno je lokalno muslimansko mezarlje u kojem su. Treća nekropola (79 stećaka) nalazi se sjeveroistočno od Urisića.kataloško topografski pregled.Urisići. Druga nekropola. 2 Ovo ime davalo se uglavnom livadama ili pašnjacima koji su se nalazila blizu rijeke. U ovom se naselju nalaze nekropole sa više od 200 stećaka 3 (u blizini Urisića i Grebena) koje su nastale u srednjem vijeku. Rimska stela . dijelom. 4 Veća nekropola (preko 100 stećaka) nalazi se u dolini Rijeke na njenoj lijevoj obali. „Svjetlost“. vijeka. A. nalazi se na lokalitetu Liješće. najkasnije u 15 stoljeću.str. Sarajevo. nisu evidentirani u djelu Š. Bešlagića: „Stećci . uglavnom sanduka. 633. To nam svakako govori da je tu živjelo bošnjačko stanovništvo koje je pripadalo Bosanskoj crkvi (Bogumilima). Dio stećaka u selu Urisići koji se nalaze neposredno uz lokalni vodotok Rijeka. nađena je stela sa uklesanom glavom Rimskog plemića. Na lokalitetu Ravne.

8%.9 145 – – 23 29 5. g. što je manje od ukupnog rasta stanovništva općine Srebrenica (272. a 38 godina 5 6 7 Napominjemo da su metodološka načela popisa stanovništva BiH za vrijeme austrougarske uprave. do 60. To se posebno odnosi na načelo prisutnog (austrougarski i popis u K. tj. 2006:319).. 156 85 100 156 – – 24 – – 1885. 206 104 132.-1991.0 1981. 1981. Ukupan broju kuća (stanova) u periodu 1879..3 člana (u 1991. Tako je. str. godine. 121 72 77. 1953. industrija i rudarstvo – 11 osoba. sa 5. vijeka.. godine.. u istom periodu.) na 5.-1991.0 1910.7%).-tih godina 20. I pored toga podaci se mogu uslovno upoređivati jer je ovo naselje bilo gotovo stoprocentno agrarno. 1910. privredno aktivne osobe. Kod jedne privredno aktivne osobe iz ovog naselja nije bila poznata djelatnost. godine broj domaćinstava ovog naselja povećao se za 214%. 297 166 190. 1895. 145 72 92. domaćinstava i kuća (stanova) u naselju Urisići u periodu 1879. povećao se za 295.6 121 – – 26 24 5. godine. godine. Poljoprivredno obilježje zadržala je većina stanovništva Urisića sve do 80-ih godina 20. 327 185 209. Jugoslaviji) i stalnog stanovništva (svi popisi u bivšoj SFRJ).). 1961.6 1961.3 1991. Nakon deset godina. Stanovništvo Urisića u periodu 1879. Stepen pismenosti i obrazovanosti stanovništva naselja Urisići stalno se povećavao poslije Drugog svjetskog rata... a prosječna veličina domaćinstava neznatno se povećala. 226 119 144. U periodu 1895. 1991.0 1921. (Suljić. 175 86 112. Stanovništvo naselja Urisići u periodu 1879. 2008.8 1971. a udio aktivnog poljoprivrednog u ukupnom aktivnom stanovništvu iznosio je 58% (Suljić.6 327 – – 71 62 5.0 članova (u 1895. knjiga XIV. 2006:320). 6 Tabela 1. vijeka.0 1953. godine). 1948.-1991.8 1948. 253 141 162.-1991.1 – – – – 31 6. tj. godini bilo 70% nepismenog stanovništva u ukupnom stanovništvu starijem od 10 godina 7 . saobraćaj – 1 osoba i trgovina. prema popisu stanovništva 1981. Kraljevine Jugoslavije i socijalističke Jugoslavije bila različita.3 105 – – – 22 4. Broj Nacionalnost Domaćinstva Godina Indeks rasta Broj kuća stanovnika popisa (1879=100) (stanova) prosječna svega muški Bošnjaci Srbi Ostali broj veličina 1879. gotovo 3 puta (tabela 1). 1921.A. tj. na primjer..2 252 – 1 42 42 6..-1991. Ostalo aktivno stanovništvo bilo je uposleno u sljedećim djelatnostima: građevinarstvo – 29 osoba. u 1953. i 1991. poljoprivredom su se bavile 23 osobe. Kretanje broja stanovnika. došlo je do značajne promjene u ekonomskoj strukturi stanovništva ovog naselja. Popis 1991. 457. g. 5 Naselje je bilo bošnjačko.2 175 – – 31 – – 1895.4 291 – 6 60 56 5.9 224 1 1 – 39 5.4% od ukupnog aktivnog stanovništva Urisića. tako da nije bilo privremenog ili sezonskog napuštanja ovog naselja od strane privredno aktivnog stanovništva. 1885.6 – – – – 31 6..3 Izvor: Popisi stanovništva BiH (1879. Sarajevo. Tako je. 105 54 67. u ovom naselju udio poljoprivrednog u ukupnom stanovništvu iznosio 51%. 185 94 118. godine je ukupno poraslo za 209%. ili 32. šumarstvo – 5 osoba. 164 . Suljić 2. na primjer. 1971. Od ukupno 71. godine. Dokumentacija FZS.. takođe 1 osoba. Popis 1953.

6% nepismeni osoba.6 godina. Sinanovići. Kao posljedica ubistva 8 9 Popis 1991. U naselju je bila 71 kuća (stan) koje su uništene u toku srpskocrnogorske agresije na BiH. godine. Mujčići.Neke antropogeografske odlike naselja Urisići kasnije. Efendići – porijeklom su iz Srebrenice. godine. godine bilo staro 15 i više godina. godine iznosila je 28.). uglavnom žena.0%. Bošnjačke familije Urisića. Mladom stanovništvu pridalo je 45. 1991. 9 3. Ibrahimovići. 1949. uključujući i jednu osobu koja se izjasnila kao Jugosloven.-1991. Dakle. i 1991. Prema popisu stanovništva 1991. Prosječna veličina domaćinstva iznosila je 5.4%. 1976. Mehmedovići.) i sin (r. ublažili metodološku razliku između popisa stanovništva iz 1961. 1991. g.3. među kojima i 36 osoba koje su završile četverogodišnju osnovnu školu (ili 24%). 1991. Memiševići. godine u ovom naselju su bile i 74 osobe koje su završile 1-7 razreda osnovne škole. u ovom naselju bilo je 327 stanovnika (od toga 185 osoba muškog spola).3 člana. rezultate popisa moguće je samo djelimično upoređivati. 165 . odnosno uporedit ćemo. stanovništvo ovog naselja s obzirom na dobnu strukturu pripadalo je mladoj. Većina stanovništva ovog naselja bila je muškog spola. a starom stanovništvu pripadalo je 11.7% više u odnosu na prethodni popis. tj.4%. Stanovništvo naselja Urisići u periodu 1948. Bilo je samo jedno porodično. njihovo porijeklo i stradanje tokom agresije i genocida 1992-1995. Hrustići. Mujići. mi smo izdvojili kontingent stanovništva koje bio star 10 i više godina. bilo je 15. Sarajevo. podatke o obrazovanosti stanovništva ovog naselja iz popisa 1961. kao i 1 osoba koja je završila osmogodišnju osnovnu školu. Neku od srednji škola završilo je 18 osoba iz ovog naselja. Svi stanovnici ovog naselja.9%). godine. progresivnoj. Primjera radi. domaćinstvo. odnosno koeficijent maskuliniteta iznosio je 130. mlađem sredovječnom – 25. u naselju je bilo ukupno 256 osoba starih 10 i više godina. Tako smo. starijem sredovječnom – 17. Prema posljednjem popisu stanovništva u ex-Jugoslaviji. bili su bošnjačke nacionalnosti.) u obzir je uzimana pismenost i školska sprema stanovništva starog 10 i više godina. i 1991. djelimično. Broj domaćinstava povećao se na 62 ili za 10.9%. u prvom slučaju (popis 1961. šesteročlano. 2008. U obzir je uzeto samo stanovništvo koje je u vrijeme popisa 1991. 8 Pored pismenosti. u stanovništvu starom 10 i više godina. što je za 10% više u odnosu na popis 1981. U toku zločina genocida ubijene su dvije osobe iz ove porodice – otac (r. odnosno starost 15 i više godina kod pismenog i obrazovanog stanovništva. Karamehmedovići. prema popisu stanovništva 1991. Porobići. To su sljedeće familije: Efendići. U 1961. Na području naselja Urisići. godine. godine.3% od ukupnog stanovništva Urisića. pojedinačno prema popisu 1991. a živjeli su u zaseoku Greben. živjelo je ukupno 14 familija koje su bile grupisane u 62 domaćinstva. populaciji.) u obzir je uzimana starost 10 i više godina kod nepismenog. Siručići. g. Dokumentacija FZS. Prosječna starost stanovništva ovog naselja 1991. U narednom dijelu rada prikazat ćemo stradanje porodica i njihovih članova po pojedinim familijama. tj. od toga je 67 osoba završilo 4-7 razreda osnovne škole. Ibiševići. radi različite metodologije ova dva popisa stanovništva u bivšoj Jugoslaviji. godini bilo je 150 osoba starih 10 i više godina. među kojima i 3 neporodična (samačka) domaćinstva. godine. uslovno. među kojima i 56 osoba koje su završile osmogodišnju osnovnu školu (ili 21. godine. Istina. rastao je i stepen obrazovanosti stanovništva Urisića. tj. godine poraslo je za 77. Suljići i Zukići. Trideset godina kasnije. godine. a u drugom slučaju (popis 1991. navest ćemo. S obzirom da raspolažemo podacima o starosti svakog stanovnika naselja Urisići. godine.

rođena 1957. Karamehmedovići – živjeli su u Urisićima. koji je bio vojni penzioner Austrije.7 godina. Memiševići . godine. tj. među kojima otac i sin. a jedno dijete siroče. a dio se iselio u inostranstvo (Holandija i Irska). Domaćinstva su osnovala tri brata i srednji sin od najstarijeg brata. U toku genocida ubijene su dvije osobe muškog spola. 166 . godine u četničkoj zasjedi. ukupno su ubijene 4 osobe iz ove familije.). bila je oženjena i imala je troje malodobne djece. To znači da su iz jedne porodice. 1974.A. a neki članovi su u inostranstvu. među kojima i jedna djevojka. Suljić nosioca domaćinstva (glava domaćinstva). domaćinstvo najmlađeg od tri brata. zaseok Prohića. a porijeklom su iz Gladovića (općina Srebrenica). je usvojen od strane daidže – Hrustić Muje. a druga sa dvoje djece siročadi. amidžić i amidžična. Preživjeli članovi ove porodice danas žive u SAD-u (2 člana). dva brata i sestra. Svi članovi ove porodice vratili su se u Urisiće. godine u Gladovićima. a u genocidu ubijen je sin (jedinac) koji je živio u Srebrenici. godine. a bila su četiri porodična domaćinstva koja su ukupno brojala 18 članova. ubijene tri osobe. rođen 1956. Preživjeli članovi ove porodice nastanili su se u općinama Federacije Bosne i Hercegovine. a porijeklom su iz Grujčića. prosječne starosti 45. rođena 1978. U toku genocida ubijene su tri osobe muškog spola. Urisićima. 10 U toku agresije na BiH (1993. 1936. iz okoline Užica. i 1977. Ubijen je 1993. Bilo je samo jedno porodično domaćinstvo sa dva člana (stariji supružnici). poslije 2002. godine. suprug). a živjeli su u glavnom dijelu naselja. godine. r. a bila su dva domaćinstva. Njemačkoj (1 član) i BiH. a porijeklom su. bježeći ispred četnika). dva brata (r. Preživjeli iz ove porodice nastanili su se u Federaciji BiH. Hrustići – živjeli su u Urisićima. koji su također braća ranije ubijene ženske osobe. 10 Mehmedović (Mehmed) Bajro. Na početku agresije na RBIH ubijena je jedna maloljetna osoba muškog spola.3 godine. kao pripadnik vojske Austrougarske monarhije i nije imao djece. Iza ubijenih ostale su tri hudovice i šestero djece siročadi – prosječne starosti 9. na putu prema Srebrenici. U toku genocida ubijen je osnivač ove familije.) ubijen je nosilac (suprug) ovog domaćinstva. Starija ubijena osoba muškog spola. a iza njega je ostala hudovica sa četvero siročadi – prosječne starosti 12. jedno samačko. koja su ukupno imala 9 članova.3 godine. ubijene su dvije osobe iz ove familije.0 godina. Bilo je samo jedno porodično domaćinstvo sa šest članova. a neki su se iselili u SAD-e. Ova familija brojala je sedam porodičnih domaćinstava koja su ukupno imala 36 članova. 1993. Dakle.živjeli su u Urisićima. Dio preživjelih članova iz ove familije naselio se u općinama FBiH. Tokom agresije na RBiH niko nije stradao iz ove porodice. Tokom agresije na RBiH. jedna hudovica sa četvero. tj. jedna žena je ostala hudovica. vjerovatno. rođen 1928. Ibrahimovići – živjeli su u Urisićima. U toku genocida ubijen je nosilac porodičnog domaćinstva (otac. općina Lukavac (1 član). prosječne starosti 11. godine. Ibiševići – porijeklom su iz Višegrada (rodonačelnik doselio u toku II Svjetskog rata. godine. g. jedna osoba se vratila u Srebrenicu. Mehmedovići – živjeli su u Urisićima.

Neke antropogeografske odlike naselja Urisići Dio preživjelih iz ove familije (3 osobe) vratio se u Urisiće, a jedan dio se naselio u općinama FBiH, a ostali su se iselili u neke evropske (Švedska) i prekomorske zemlje (SAD-e). Mujčići - živjeli su u Urisićima, a porijeklom su iz Osmača. Bila su četiri domaćinstva, jedno samačko i tri porodična, sa ukupno 16 članova. U toku genocida ubijena je jedna mlađa osoba muškog spola (r. 1972. g.), član peteročlanog domaćinstva. Preživjeli članovi ove familije naselili su se u Lukavcu (FBiH), a neki su se iselili u SAD-e. Mujići - živjeli su u zaseocima Mujići i Greben, a bilo je osam porodičnih domaćinstava koja su ukupno brojala 52 člana. Tokom agresije na RBiH, tj. 1993. godine, ubijene su dvije osobe iz ove familije; starija muška osoba, r. 1904. i sredovječna ženska osoba, majka troje malodobne djece, rođena 1948. godine. U toku genocida ubijeno je 11 osoba muškog spola, iz familije Mujić, prosječne starosti 42,5 godina. Kao posljedica genocida, odnosno masovnog ubijanja muškog stanovništva, ostalo je 5 žena hudovica (jedna hudovica sa četvero, a druga sa dvoje siročadi) i 9. djece siročadi, među kojima i troje djece bez oba roditelja. Prosječna starost djece siročadi bila je 10,4 godine. Preživjeli članovi porodica iz familije Mujić naselili su se, uglavnom, u općini Srebrenik, nešto manje u općini Ilijaš i Gračanica, a dio njih iselio se u Austriju, Francusku, Njemačku i SAD-e. U zaseok Greben vratile su se samo dvije porodice. Porobići – živjeli su u zaseoku Porobići, a porijeklom su iz okoline gradskog naselja Dervente. U zaseok Porobići, koji je po njima dobio i ime (antroponim), doselili su se u drugoj polovini 19. stoljeća. Bilo je 6 porodičnih domaćinstava koja su ukupno brojala 28 članova. Na početku agresije na RBiH ubijena je mlađa osoba muškog spola, rođena 1966. godine, a 1994. godine ubijena je starija osoba muškog spola (amidža od ranije ubijene osobe), rođena 1926. godine. Iza ubijenih ostale su dvije hudovice i dvoje djece siročadi; djeca od mlađe ubijene osobe. U toku genocida, jula 1995. godine, ubijeno je 8 osoba muškog spola iz ove familije, među kojima i jedno dijete, prosječne starosti 40,4 godine. Iza žrtava genocida ostalo je 6 hudovica i 5. djece siročadi – prosječne starosti 6,0 godina. Većina preživjelih iz ove familije naselila se na područje Federacije Bosne i Hercegovine, a dio njih se iselio i izvan granica Bosne i Hercegovine. Sinanovići – živjeli su u Urisićima, a porijeklom su iz okoline Užica iz kojega su protjerani tokom 19. stoljeća. Bilo je samo jedno porodično domaćinstvo sa ukupno devet članova. U toku genocida ubijene su tri osobe muškog spola iz ove porodice (otac i dva sina), a jedna žena (supruga od nosioca domaćinstva) ostala je hudovica sa jednim djetetom-siročetom. Samo jedan član iz ove familije, u postratnom periodu zasnovao vlastitu porodicu, vratio se sa porodicom u ovo naselje, a drugi član iz ove familije, najstariji sin, iselio se u Austriju. Siručići – živjeli su u zaseoku Porobići, a porijeklom su iz Voljavice (općina Bratunac) iz koje su se doselili u prvoj polovini 20. stoljeća. Bilo je jedno porodično domaćinstvo sa ukupno tri člana. U toku genocida, jula 1995. godine, ubijen je nosilac domaćinstva (suprug, r. 1940.), a supruga je ostala hudovica. Suljići - živjeli su u Urisićima, a porijeklom su iz okoline Zenice iz koje su se doselili sredinom 19. vijeka. Ova familija brojala je 21 domaćinstvo, među kojima i jedno samačko, koja su ukupno imala 108 članova. Porodice sa ovim prezimenom bile su najbrojnije i činile su oko 1/3 od ukupno stanovništva naselja Urisići. Tokom agresije 167

A. Suljić na RBiH ubijeno je 8 osoba iz ove familije, prosječne starosti 24,4 godine, među kojima i jedna djevojčica i jedan dječak. Iza žrtava agresije ostale su 3 hudovice i 5. djece siročadi – prosječne starosti 6,4 godine. U toku genocida ubijena je 21 osoba muškog spola iz ove familije, prosječne starosti 36,5 godina, među kojima i dvije maloljetne osobe. Kao posljedica masovnog ubijanja muškog, uglavnom oženjenog stanovništva, ostalo je 15 hudovica i 22 djeteta siročeta – prosječne starosti 8,7 godina. Jedna dio porodica iz familije Suljić vratio se u Urisiće, oko 6 porodica sa ukupno 20 članova, a veći dio naselio se u općinama FBiH, kao što su: Ilijaš, Lukavac, Srebrenik, Sarajevo, Tuzla, Živinice i dr. Dio porodica živi u Brčkom, distriktu BiH, a dio u općini Bratunac i gradu Srebrenici. Neki od članova ove familije iselili su se iz Bosne i Hercegovine i nastanili se u Danskoj, Kanadi, SAD-a i dr. Zukići - živjeli su u zaseoku Greben, a porijeklom su iz susjednog sela Karačići, u koje su doselili iz Crne Gore. Ova familija brojala je 5 porodičnih domaćinstava koja su ukupno imala 32 člana. U toku genocida ubijeno je 11 osoba muškog spola iz ove familije, prosječne starosti 31,2 godine, među kojima i tri maloljetne osobe. Kao posljedica genocida, odnosno masovnog ubistva osoba muškog spola, uglavnom oženjenih, ostalo je 7 hudovica i 8. djece siročadi – prosječne starosti 5,0 godina. U zaseok Greben vratile su se samo tri osobe iz ove familije; dva domaćinstva, jedno samačko. Ostali preživjeli članovi porodica iz familije Zukić nastanili su se, većim dijelom, na području općina Federacije BiH (Ilidža, Ilijaš. Sarajevo, Zavidovići i dr.), a neki su se iselili izvan BiH; Njemačka, SAD-e i dr.

Zaključak Prema popisu stanovništva 1991. godine u naselju Urisići živjelo je ukupno 14 familija koje su bile grupisane u 62 domaćinstva (3 samačka) koja su ukupno imala 327 članova. To su sljedeće familije: Efendići, Hrustići, Ibiševići, Ibrahimovići, Karamehmedovići, Mehmedovići, Memiševići, Mujčići, Mujići, Porobići, Sinanovići, Siručići, Suljići i Zukići. Tokom agresije na RBiH, u periodu 1992-1993. godine, ubijeno je ukupno 16 osoba iz ovog naselja, prosječne starosti 34,3 godine, među kojima i tri osobe ženskog spola, kao i tri maloljetne osobe. Iza ubijenih, odnosno žrtava agresije, ostalo je 7 hudovica i 10. djece siročadi – prosječne starosti 7,0 godina. U toku genocida u „zaštićenoj zoni UN Srebrenica“, jula 1995. godine, ubijeno je ukupno 65 osoba muškog spola iz ovog naselja, prosječne starosti 37,3 godine, među kojima i 7 maloljetnih osoba – djece. Kao posljedica masovnog ubistva muškog stanovništva u toku genocida, ostalo je 40 žena hudovica i 55. djece siročadi – prosječne starosti 8,7 godina. Dakle, tokom agresije i genocida ukupno je ubijena 81 osoba iz ovog naselja, ili 25 % od ukupnog prijeratnog stanovništva. U periodu 2002.–2005 godine, uz pomoć vlade Federacije BiH, kao i drugih organizacija, obnovljeno je 19 kuća, tj. izgrađene su nove kuće. Do kraja 2005. godine u naselje Urisići se vratilo 14 domaćinstava koja ukupno broje 40 članova. Više od 70 osoba iz ovog naselja živi izvan Bosne i Hercegovine, uglavnom u SAD-a i zapadnoj Evropi, a ostali preživjeli iz ovog naselja naselili su se u općinama FBiH.

168

Neke antropogeografske odlike naselja Urisići Izvori i literatura 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Tabela praćenja povratka, urađenih objekata i infrastrukture po MZ, naseljima, kao i naziv organizacije koje su donirale sredstva, Služba za povratak opštine Srebrenica, 2006.; FAO projekat, «Inventar stanja zemljišnih resursa u Bosni i Hercegovini u poslijeratnom periodu» Opština Srebrenica, 2004. (CD-ROM); Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica. Baza podataka o raseljenim osobama i izbjeglicama, Sarajevo, 2005. (CD-ROM); Odjeljenje za privredu i društvene djelatnosti, općina Srebrenica, 2005. (CDROM); Odsjek za rekonstrukciju i povratak, općina Srebrenica, 2006. (CD-ROM); Popis stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gazdinstava 1991. godine, (dio podataka na CD-ROM-u za općinu Srebrenica); Baza poginuli i nestalih Srebreničana, žrtava agresije i genocida, 1992-1995. godine (CD-ROM); Razna dokumentacija Federalnog zavoda za statistiku o podacima popisa stanovništva Bosne i Hercegovine u periodu 1879.-1991. godine; Suljić, A. (2006.): Stanovništvo i naselja općine Srebrenica, Univerzitet u Tuzli, (doktorska disertacija).

Podaci sa Interneta:

1. Preliminarni spisak nestalih i ubijenih osoba u Srebrenici 1995. godine.

Preuzeto: http://www.srebrenica-zepa.ba/srebrenica/spisak.htm (13.04.2006.)

2. http://www.un.org/icty/bhs/latest/reports.htm (3.3.2006.) 3. Udruženje žena Srebrenice i Žepe, Preliminarni spisak nestalih i ubijenih osoba
u Srebrenici 1995. godine. http://www.srebrenicazepa.ba/srebrenica/spisak.htm (22.08.2006.), 4. Vlada RS, Dodataka izvještaju od 11. juna 2004. godine o događajima u i oko Srebrenice od 10. do 19. jula 1995. godine, http://www.vladars.net/pdf/srebr_final_s_l.pdf (22.08.2006.)

169

Zbornik radova PMF 4 i 5, 171 – 185 (2007-2008)

Originalni naučni rad

PRIHVAT BOŠNJAČKIH PROGNANIKA I IZBJEGLICA U TUZLU ZA VRIJEME RATA 1992.-1995. GODINE – PRILOG PROUČAVANJU PRISILNIH MIGRACIJA BOSNIAK REFUGEES AND DISPLACED PERSONS HOSTED IN TUZLA DURING THE WAR 1992-1995. - ADDITION TO EXAMINATION ON FORCED MIGRATIONS Dr. Adib Đozić, vanredni profesor, Filozofski fakultet Univerzitet u Tuzli, Dr. Alija Suljić, docent, Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Tuzli Abstrakt Jedna od najizraženijih posljedica rata protiv bosansko-hercegovačkog društva i države jeste i problem prognanih i izbjeglih lica. Ova destruktivna posljedica rata, iako prisutna na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine, najizraženija je bila u područjima gdje je vršeno etničko čišćenje bošnjačkog stanovništva (područja: Bosanske Krajine, istočne Hercegovine, Bosanske Posavine, Bosanskog Podrinja i dr.) i na kraju 1995. g izvršen genocid (Srebrenica). U proljeće 1992. g. u Tuzlu pristiže veliki broj prognanika i izbjeglica iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. Krajem 1992. g u Tuzli je već boravilo i bilo zbrinuto 50.615 prognanih i izbjeglih lica. Broj prognanih i izbjeglih u Tuzli se svake ratne godine povećavao, da bi krajem 1995. godine dostigao cifru od 68.349 prognanih i izbjeglih lica. Od toga u privatnim individualnim objektima bilo je smješteno 62.530 i objektima kolektivnog smještaja 5.819 lica. Do povećanja broja prognanih u odnosu na kraj 1994. g dolazi, zbog počinjenog zločina genocida nad Bošnjacima u Srebrenici jula 1995. g. Ključne riječi: Prognanik, izbjeglica, raseljena osoba, prihvat prognanika, rat, Tuzla, Bosna i Hercegovina. Abstract One of most expressive consequence of the war against BiH society and the state is the problem of refugees and displaced persons. This destructive consequence of the war, although visible at the whole area of Bosnia and Herzegovina, is significant at the areas where ethnical cleaning of Bosnian population has been done (Bosanska Krajina, Eats Herzegovina, Bosanska Posavina, Bosansko Podrinje ...etc) and finalized with the genocide in Srebrenica in 1995. In the spring in 1992 in Tuzle came significant number of refugees and displaced persons from all the parts of Bosnia and Herzegovina. By the end of 1992. in Tuzla already have been settled 50.615 refugees and displaced persons. Number of refugees and displaced persons in Tuzla increased and by the end of 1995 was 68.349. From that number 62.530 person were settled in private houses and 5.819 persons in collective capacities. Increasing of the number of refugees and displaced persons was noted by the end of 1994. and min reason was the genocide at the Bosnian in Srebrenica in July 1995. Key words: Refugees, displaced person, shelter of refugees and displaced persons, war, Tuzla, Bosnia i Herzegovina.

A. Đozić, A. Suljić Uvod Rat koji je vođen protiv bosansko-hercegovačkog društva i države 1992.-1995. godine, karakterizira nekoliko specifičnih društveno-historijskih uzroka i društvenopraktičnih posljedica. Jedna od najizraženijih posljedica rata protiv bosanskohercegovačkog društva i države jeste i problem prognanih i izbjeglih lica. Ova destruktivna posljedica rata, iako prisutna na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine, najizraženija je bila u područjima gdje je vršeno etničko čišćenje bošnjačkog stanovništva (područja: Bosanske Krajine, istočne Hercegovine, Bosanske Posavine, Bosanskog Podrinja i dr.) i na kraju 1995. g izvršen genocid (Srebrenica). Najveći broj ovih prognanika i izbjeglica, i ne samo njih, svoje privremeno boravište našao je u Tuzli i okolnim gradovima. Mi ćemo u ovom radu prezentirati najznačajnije podatke o prihvatu bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu, ali i ukazati na njihov razmještaj na području cijelog Tuzlanskog kantona. To je neophodno iz razloga što se slučaj Tuzle ne može posmatrati izolovano od njezinog prirodnog i kulturno-tradicijskog okruženja. Istaći ćemo i neke osnovne karakteristike društvene sadržajnosti načina i uslova života prognanih i izbjeglih u Tuzli. Da bi smo u potpunosti mogli razumjeti cjelokupnost fenomenologije postavljenog problema, neophodno se prethodno upoznati sa prijeratnom demografsko-etničkom strukturom stanovništva Sjeveroistočne Bosne, čiji je administrativni i privredni centar bila, upravo, Tuzla. I Demografsko-etnička sadržajnost regije sjeveroistočna Bosna 1991. godine Bosna i Hercegovina tokom hiljadugodišnje povijesti, izuzimajući kratkotrajne periode izvan bosanskih uticaja, kao što su agresije, razvijala se kao «prirodna» i skladna, ekonomski, kulturno, etnički i politički povezana cjelina vlastitih regija. S druge strane, pojedinačni razvoj bosanskohercegovačkih regija bitno je zavisio od razvoja Bosne i Hercegovine kao «organske» cjeline. Regija sjeveroistočne Bosne (Prilog 1), ne predstavlja nikakav izuzetak, naprotiv, predstavlja samo jednu od bosanskohercegovačkih regija, čiji je razvoj bitno uslovljen, između ostalog, demografskim, ekonomskim, teritorijalnim i administrativno–upravnim ustrojstvom regije u svim segmentima organiziranja društva i države. Sjeveroistočna Bosna je prostor veličine 6820 km2 i čini 13,3% površine Bosne i Hercegovine. Prema popisu stanovnika 1991. god. ovdje je u 19 opština živjelo 950.808 stanovnika što je činilo 21,8% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine (tabela 1).

172

6 2.4 17 28. god.2 11621 72. Izvor: Popisi stanovništva.1 59. Tuzla.8 18.3 14.1 18727 55. Odnos prosječne stope rasta bosanskohercegovačkog stanovništva i stanovništva regije sjeveroistočne Bosne u periodu 1948-1961.1 96988 492 0. godine.3 436 48174 5% 24780 Ostali % 1 4.7 1.9 11990 36.7 1. Nacionalna Struktura Stanovništva regije sjeveroistočne Bosne 1991.95.6 25587 56 0. 173 . sa područja sjeveroistočne Bosne iselilo se gotovo 135. zdravstvenog i administrativnog centra regije.9% 524901 55% ukupno Srbi svega 11475 57389 18128 13558 11221 7659 3952 18243 12169 4235 8315 5308 9030 20271 14468 14359 30863 3525 4514 268682 % 34.3 44017 80.9 19.  značajne su razlike u tempu rasta stanovništva među opštinama regije od 0.1 1.1 59134 132 0. što predstavlja odliv 42% prirodnog prirasta u tom periodu. Ekonomski institut Tuzla.7 22.9 57070 2159 3. Državni zavod za statistiku. Beograd.Nacionalni sastav po naseljima.8 15. 1995.6 1.3 26590 550 2.3 16070 36 0.2 20.1 33137 79.2 305 380 1 361 1203 2.  regija sjeveroistočne Bosne u odnosu na Bosnu i Hercegovinu u prijeratnom periodu imala je natprosječnu stopu rasta stanovništva 2 .2 87627 22252 25.7 28367 21308 75. kulturnog.4 38617 44.1 21535 64. 103.4 2. godine Tabela 1.1 326 3.2 2. god.9 1135 1928 7.7 184 583 1.2 33856 59.1 19162 72. kao posljedica.7 703 277 1.6 9629 10 0.4 131618 20398 15. Bosna i Hercegovina – 1. gotovo četiri decenije dugom razdoblju.2 81295 122 0.000 stanovnika.2 40896 2752 6.2 2./km2. do 1991. U tom.5 30229 31.1 950808 84271 8.7 36666 38 0./km2.1 1. godine: Sjeveroistočna Bosna – 2. M.8 41809 35 0.9% u Tuzli.» 3 1 2 3 Stanovništvo Bosne i Hercegovine.2 42599 72 56581 8613 15.1 21. . regija sjeveroistočne Bosne je emigraciono područje. univerzitetskog.7 6285 290 1. u općinama Kladanj i Šekovići do 430 stan.3 2. u općini Tuzla.7 346 4426 4.  u prijeratnom periodu. zabilježen je u posljednjem međupopisnom razdoblju (1981.5 423 38 6.7 13 93.4% u Loparama i Šekovićima do 13.4 1. Klapić: Tuzla kao razvojni centar sjeveroistočne Bosne.189 stanovnika. SZS.6 56.6 1315 1436 2. godine ) i to u nivou od 42.9 22.  gustoća naseljenosti je neujednačena i kreće se od 49 stan. pa do 1992. do 1991.1 1 2.8 38080 66.25.3 34. prije svega privredne nerazvijenosti i vrlo nepovoljne industrijske strukture.9 1105 129 1. str. Zagreb.4 4.6 4452 5731 6.  ova regija je najnaseljenije područje u Bosni i Hercegovini.3 32537 1263 3.2 1.2 48102 59. Negativni migracioni saldo ove regije zabilježen je u svim međupopisnim razdobljima od 1953.5 62669 47.5 1455 275 0.1 1.1 532 340 1 477 1248 1.7 30528 74.5% Jugosloveni svega % svega 223 0.6 3.2 10241 40 33942 39 0.5 960 2130 3.Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu za vrijeme rata 1992-1995. Ovako visok tempo rasta Tuzle je uslovljen prije svega doseljavanjem iz okolnih opština zbog uloge Tuzle kao privrednog.8 458 3424 6 1238 626 2.1 1893 6.4 56.1 27572 75.2 54783 3976 7. Najveći negativni saldo migracija. 2002 god.6% Kompariranjem ovih pokazatelja uočavamo nekoliko značajnih demografskih karakteristika regije:  multinacionalna i multikonfesionalna sadržajnost regije odražava multinacionalnu sadržajnost bosanskohercegovačke države i rezultat je ukupnog društveno – historijskog razvoja bosanskohercegovačkog društva. 1 Opština Bijeljina Bratunac Brčko Gračanica Gradačac Kalesija Kladanj Lopare Lukavac Orašje Srebrenica Srebrenik Šekovići Tuzla Ugljevik Vlasenica Zvornik Živinice Banovići Ukupno Hrvati Bošnjaci svega % svega % 33619 40 0.3 134 21995 16.8 2.5 2899 1530 2.

kriptoizirana njihova historija. godine. paljenja i sl. po ulicama. stigao Arkan sa grupom uniformisanih i dobro opremljenih snaga i počeo sa ubijanjem bošnjačkih civila. organizirale i izvele rat protiv bosansko-hercegovačkog društva i države 5 .Arkan. pored jedinica JNA. progona. socijalne.).ekonomske. što su zabilježile i TV kamere. isplanirale. u Bijeljinu je. 287-288. ležali leševi ubijenih Bošnjaka. Tada su Arkanove oružane formacije. II Progon (etničko čišćenje) nesrpskog stanovništva iz Bosanskog Podrinja i Bosanske Posavine 1992. Subjekti izvanbosanskih velikodržavnih projekata (države.-1995. str. počeli su sa programima zla (zastrašivanja. A. zaklale dva lica naočigled prisutnih. Sarajevo.-1995. godine.”(S. isto. a kad su se ostali povukli u džamiju za njima je bačeno više bombi. 2. religijske. generalu Praščeviću (koji je na Arkanov raport vojnički uzvratio). Đozić. armije. nastavile sa zločinima nad Bošnjacima Bijeljine.(…). Čekić. gdje Srbi nisu imali većinu. srpske Teritorijalne odbrane i drugih srpskih formacija. radeći blisko sa srbijanskim MUP-om. neophodno je istaći uzroke «dolaska». etničko – kulturne. ali u pravilu perfidno prikrivenih. »U toku 31. rukovođeni ideologijom „jedna nacija jedna država“ projektirale su.A. Nadamo se da će neumoljive društvene činjenice iznesene u ovom radu doprinijeti dekriptoiziranju. bježi ili pak biva prognana iz mjesta svog življenja. Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava. godine Arkanovi Tigrovi su stigli u Zvornik. Čekić. te zbog toga proganjani i ubijani. odnosno reafirmaciji znanstvenih činjenica o događajima u Bosni i Hercegovini. Početkom aprila 1992. kao što je to slučaj sa Bošnjacima. nekada otvorenih. zatim Brčkog (početkom maja 1992. rijetki su živi narodi na planeti koji su dulje i bezobzirnije «osporavani» u nacionalnom smislu. g. jer su im ono bili porušeni ili zapaljeni tokom ratnih dejstava. Kriterij za ovakvo klasificiranje jeste razlog (uzrok) zbog koga pojedinac ili grupa napušta. uključujući i Šešeljevce. Arkan se grlio sa Biljnom Plavšić dok su sa strane. a onda su redom. po istom scenariju nastavljeni progoni i ubijanja i u drugim.) i drugih mjesta. 5 O agresiji na Bosnu i Hercegovinu opširnije pogledati u: S. dezavuirani. od kojih su svi nastradali. Vođa Arkanovaca. aprila 1992. Željko Ražnatović . Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu. predao je raport komandantu bijeljinskog garnizona.-11. godine Zbog sve prisutnijih. učestvovale su i Arkanove jedinice i ubile mnogo civila. U tu kategoriju spadaju i oni pojedinci i grupe koji su svoja mjesta življenja napustili a da u njima i nije bilo neposrednih ratnih dejstava. međunarodni kriminalac. maja). Doista. među njima je bio i Arkan. paramilitarne formacije. rušenja. 6 “Grupe Arkanovaca su zajedno sa Šešeljevcima i pripadnicima JNA. aprila 1992. već širom Bosne i Hercegovine. pokušaja stereotipnog prikazivanja karaktera rata protiv bosansko-hercegovačkog društva i države. spolne i starosne strukture stanovništva regije sjeveroistočne Bosne narušen je ratom protiv bosansko-hercegovačkog društva i države 1992.) 174 . Izbjeglice su ona kategorija ljudi koji su svoje mjesto življenja napustili prije izbijanja ratnih sukoba. ne samo gradovima sjeveroistočne Bosne. Izvanbosanski subjekti destrukcije bosansko-hercegovačkog društva u proljeće 1992. policije i parapolicijske formacije). kako bi realizirali svoje političke i ideološke ciljeve. Suljić Ovaj «prirodno» uspostavljeni (sedimentirani) sklad međuzavisnosti razvojnih činilaca prirodnih resursa i predratne društveno . ubijanja. Napadane su po pravilu općine sa većinskim bošnjačkim 4 U kategoriji prinudno migriralog stanovništva neophodno je razlikovati dvije kategorije. adekvatniji je izraz bijega od nasilne smrti prognanih i izbjeglih 4 Bošnjaka u Tuzlu i ostale gradove i sela pod kontrolom Armije Bosne i Hercegovine. a time i o Tuzli u periodu 1992-1995.. Prognanici su ona kategorija građana koji su ratnim operacijama nasilno protjerani iz svojih domova. 2004.» 6 Počelo je u Bijeljini. U zauzimanju Zvornika (8. nakon izlaska muslimanskih vjernika iz Sulejmanije džamije. marta/1. klanja.

Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu za vrijeme rata 1992-1995. godine stanovništvom, upravo da bi se izvršilo etničko čišćenje 7 prostora od nesrpskog življa. Nakon pokolja i ubijanja u Bijeljini i Zvorniku, nastavljeno je istim metodama i sredstvima u Bratuncu, Vlasenici, Srebrenici, Rogatici, Foči, Višegradu i drugim gradovima. U većini operacija etničkog čišćenja bošnjačkog življa učestvovali su zajedno JNA (posebno Užički korpus), te razne parapolicijske i paramilitarne grupe 8 , koje su također, bile organizirane i opremljene od JNA. Goloruko civilno stanovništvo nije imalo drugog izbora nego bježati i potražiti utočište u Tuzli i drugim slobodnim gradovima (prilog 2).

III Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu Općina Tuzla je jedna od 13 općina Tuzlanskog kantona, konstituisanog u procesu kantonizacije Federacije Bosne i Hercegovine 1994. godine. Od predratnih 307 km2 površine, današnja površina općine je nešto manja i iznosi 294 km2. Tuzla predstavlja administrativno sjedište Tuzlanskog Kantona. Pored toga što je administrativno sjedište kantona, Tuzla je njegov i privredni, kulturni i naučnoobrazovni centar. Tuzlanski kanton, kome općina Tuzla institucionalno pripada, obuhvaća 39% teritorije regiona Sjeveroistočna Bosna. Ova činjenica nepovoljno utiče na razvoj, ne samo grada Tuzle, Tuzlanskog Kantona, već i cijele regije Sjeveroistočne Bosne. Od strane UNHCR 1998. godine Tuzla je proglašena “Otvorenim gradom “ što

7

8

Etničko čišćenje je posebna vrsta (ratnog) zločina kažnjivog prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju ratnog zločina genocida(Rezolucija UN 260A, III,9. decembra 1948. godine). Nažalost, termin etničko čišćenje se koristi i kao eufemizam za genocid. Dakle, upozoravamo na razlikovanje pojmova etničko čišćenje i genocid. “Na osnovu raspoloživih podataka može se utvrditi da su u agresiji i drugim zločinima u Republici Bosni i Hercegovini sa teritorije Srbije i Crne Gore učestvovale sljedeće oružane formacije i grupe: Arkanovci, Šešeljevci, Beli orlovi, Rojalisti, Srpska garda, Vukovarci, specijalci Saveznog sekretarijata za unutrašnje poslove, specijalci Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije, Martićevci, Žute ose i dr.(Isto, str. 872.)

175

A. Đozić, A. Suljić potvrđuje kontinuitet ovog grada u čuvanju tradicije otvorenosti za drugo i drugačije i uvažavanja drugog i drugačijeg. Poznato je da je rat u Sloveniji i Hrvatskoj počeo prije rata protiv Bosne i Hercegovine i da prve izbjeglice u Tuzlu stižu upravo iz Slovenije i Hrvatske. Uviđajući taj problem, Ratno predsjedništvo općine Tuzla formira „Štab za izbjeglice“ u avgustu 1991. godine. Upravo u to vrijeme pristižu u Tuzlu prvi prognanici i izbjeglice ratom zahvaćenih područja bivše Jugoslavije. Sastav štaba je bio multietnički. U njegov rad aktivno su bili uključeni predstavnici Civilne i Socijalne zaštite, te predstavnici Crvenog krsta i Teritorijalne odbrane Skupštine općine. Ovaj organ je otvorio prve kolektivne centre za smještaj prognanika i izbjeglica, vodio brigu o ishrani i ostalim potrebama raseljenog stanovništva. Zbog, kako smo već istakli, agresije na Bosnu i Hercegovinu, prije svega na područje Bosanskog Podrinja (Bijeljinu, Zvornik, Bratunac, Vlasenicu i druge gradove) i zločina koji su vršeni nad civilnim stanovništvom (rušenje i paljenje kuća, progono i ubijanja, sijanje straha i drugih oblika represije) u Tuzlu pristiže sve veći broj prognanika iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. Iz tih razloga Predsjedništvo Skupštine općine Tuzla 19. decembra 1992. godine donosi odluku o osnivanju Opštinskog centra za raseljena lica, prognanike i izbjeglice. Sjedišta Centra locirano je u objektu obdaništa “Bambi” u ulici Maršala Tita br. 149 u Tuzli. Osnovni i najveći problemi bili su: smještaj i ishrana prognanih i izbjeglih. Manji dio prognanika uspio se smjestiti kod rodbine i preijatelj, dok je veći dio bio na brizi Općinskom centru za raseljena lica 9 , prognanike i izbjeglice. Prognanici i izbjeglice su smješteni u objekte osnovnih i srednjih škola, u KSC “Mejdan”, Univerzitetsku dvoranu, studentske i đačke domove, Hotel “Tehnograd” i Dom penzionera. Na području općine Tuzla ukupno su bila 32 objekata koja su služila kao kolektivni centri za prihvat izbjeglih i prognanih lica. Centar je prognanim i raseljenim licima i izbjeglicama pružao kompletnu podršku u hrani, odjeći, obući, dušecima, prekrivačima, pećima, posuđem i slično. Ukupno je na svim poslovima angažirano više od 200 volontera entuzijasta, uključujući tu, pored angažiranih osoba operativaca iz Centra, Službe za evidencije magacina, prodavnica, još i povjerenike kolektivnih punktova i povjerenike 39 mjesnih zajednica. U svom radu Centar za raseljena lica i izbjeglice, je još prije formiranja Tuzlanskog okruga, zatim Tuzlansko-podrinjskog kantona i Ministarstva za rad, socijalnu politiku i izbjeglice, prihvatio u općini Tuzla najveći broj raseljenih lica i izbjeglica iz Sjeveroistočne Bosne. Pretpostavlja se da je kroz Tuzlu prošlo preko 260.000 raseljenih lica i izbjeglica. Od 01.01.1995. godine pa sve do 01.07.1998. godine. Centar za raseljena lica i izbjeglice organizira se kao općinski organ uprave pod nazivom Sekretarijat za raseljena lica i izbjeglice, sa sjedištem u Tuzli, ulica Džafer Mahala broj 70. Reorganizacijom općinskih uprava Sekretarijat se od 01.07.1998. godine transformiše u Službu za raseljena lica i izbjeglice. Prognanici, izbjeglice i raseljena lica stambeno su zbrinjavani na raznovrsne načine. Najčešći oblici stambenog zbrinjavanja bili su: a) u napuštenim privatnim kućama, 10
9

Kategorijom raseljenih lica definiraju se oni građani koji su stanovnici općine Tuzla, a koji su bili u nemogućnosti ,zbog ratnih aktivnosti stanovati u svojim kućama ili stanovima. 10 Nije bilo slučajeva da je neko nasilno istjeran iz privatne kuće da bi se uselili prognanici. Navodimo ovaj primjer , vrijedan pažnje, kao suprotnost onome što se dešavalo u Bijeljini. U Bijeljini su zabilježeni, ne rijetki, slučajevi, izgona Bošnjaka iz njihovih privatnih kuća na ulicu, kako bi se uselile srpske izbjeglice u Bijeljinu. U Tuzli, ali i u drugim gradovima pod kontrolom Armije BiH, manjine (drugi i drugačiji - Srbi, Hrvati, Jevreji i ostali ) stanovali su u svojim kućama.

176

Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu za vrijeme rata 1992-1995. godine b) c) d) e) f) u napuštenim stanovima nosilaca stanarskog prava, u kolektivnim centrima, u kolektivnim naseljima, 11 u adaptiranim, obnovljenim nedovršenim ili oštećenim kućama domicilnog stanovništva. 12 u Dom za djecu bez roditeljskog staranja, smještana su djeca prognanika i izbjeglica bez oba roditelja.

Na području općine Tuzla u 1992. g. ukupno je bilo zbrinuto 50.615 prognanika i izbjeglica (tabela 2). Tabela 2 . Broj raseljenih lica prema spolu i starosnoj dobi u Tuzli 1992. godine.
djeca do 1 godine starosti djeca od 1 do 7 godina starosti Djeca (0-18 godina djeca starosti od 7 do 14 godina starosti) djeca starosti od 14 do 18 godina Ukupno djece od 0 do 18 godina Žene Starije osobe (žene iznad 55 godina, muškarci iznad Muškarci 60 godina) Ukupno stare osobe Žene od 18 do 60 godina Broj radno sposobnih lica Muškarci od 18 do 65 godina Ukupno radno sposobnih lica: Broj ranjenih, iznemoglih i invalidnih osoba Broj raseljenih lica u kolektivnom smještaju 651 6.946 8.200 2.150 17.947 3.238 1.950 5.188 20.630 1.034 21.664 186 5.630

Primjećujemo iz ovih podataka izuzetno mali broj muškaraca životne dobi od 18 do 65 godina. Razlog su masovna ubistva i odvođenja u logore, te na radnu obavezu u Vojsci Republike Srpske. Od ukupnog broja prognanih i izbjeglih, njih 44.985 bilo je smješteno u privatnim individualnim objektima, a za 5.630 smještaj je bio obezbijeđen u kolektivnim boravištima. 13 Kolektivni smještaj raseljenih lica organiziran je u 10 osnovnih škola, 4 srednje škole, dva obdaništa, dva studentska doma, srednjoškolskom domu, jednom samačkom hotelu, dvije sportske hale, Nastavnom centru civilne zaštite Dubrave i
11

Kolektivni centri i kolektivna naselja građeni su i opremani uz pomoć međunarodnih humanitarnih organizacija. Npr., uz pomoć međunarodne humanitarne organizacije NPA izgrađeno je nekoliko faza naselja u Mihatovićima sa 57 kuća sa po dva apartmana. Uz naselje je uređena potpuna infrastruktura: struja, voda, put, ambulanta, obdanište i osmogodišnja osnovna škola. Ukupno na području općine Tuzla otvorena su 32 kolektivna centra za smještaj raseljenih lica. 12 U obnovljene kuće domicilnog stanovništva raseljena lica, prognanici i izbjeglice smještani su na rok od 2,5 godina. U rekonstrukciji, obnovi i dogradnji ovih kuća učestvovale su putem donacija međunarodne humanitarne organizacije: NRC, Caritas, GTZ, Intersos i AMG. 13 U 1992. godini otvoreni su sljedeći punktovi za kolektivni smještaj raseljenih lica: Nastavni centar u Dubravama (600 osoba), Privredno sportski centar “Mejdan” (1500 osoba), Univerzitetska sportska dvorana (320 osoba), Osnovna škola “2 Oktobar” Kiseljak (730 osoba), OŠ “Tomislav Ramljak” Miladije (450 osoba), OŠ “Tomislav Ramljak” podr.odjelj. Solana (250 osoba), OŠ “Rudolf Vikić” Miladije (180 osoba), OŠ “Franjo Rezač” Kreka (180 osoba), OŠ “Jusuf jakubović” Tušanj (320 osoba), OŠ “Džemal Mandžić” Pazar (200 osoba), OŠ “7 Sekretara SKOJ-a” (300 osoba), OŠ “Petar Kočić” Solina (500 osoba) i Građ.škol. centar-sport. sala (100 osoba). U ovim kolektivnim centrima bilo je smješteno ukupno 5.630 raseljenih osoba. Izvor: Općinski sekretarijata za raseljena lica, Tuzla, 2008.

177

A. Đozić, A. Suljić Domu penzionera (djelimično). Sportski centar “Mejdan” i Univerzitetska dvorana služile su za prihvat raseljenih lica. Tu se vršila trijaža raseljenih lica po kategorijama i broju, a neki su upućivani i u druge općine. Uslovi smještaja nisu u svim objektima bili isti. Većina objekata nije pružala povoljne uslove boravka (posebno školski objekti). O smještaju majki sa djecom do 1 godine, starim i iznemoglim i invalidnim licima vođena je posebna briga prilikom smještaja. U 1993. godini ukupan broj prognanih, izbjeglih i raseljenih lica na području općine Tuzla se povećao i iznosio je 58.000 lica. U individualnim, privatnim objektima bilo je smješteno 50.470 lica, dok je 7.530 prognanika smješteno u 19 objekata kolektivnog tipa. Povećanje broja prognanika uzrokovan je, prije svega, progonom Bošnjaka iz Konjević Polja, općina Bratunac i Cerske, općina Vlasenica. Iz sljedećeg tabelarnog pregleda broja prognanika sa smještajem u privatnim individualnim objektima u Tuzli jasno možemo da vidimo regionalnu pripadnost prognanih, odnosno, njihovu pripadnost po općinama prijeratnog življenja. Najveći broj prognanih je iz općina :Zvornik, Vlasenica, Bratunac i Brčko (tabela 3). Tabela 3. Broj raseljenih porodica prema broju članova smještenih u općini Tuzla 1992-1995. godine.
R. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. Općina iz koje je prognan Zvornik sa Kamenicom, Vitinicom, Sapnom i Snagovom Vlasenica Bratunac Brčko Ugljevik Lopare, Koraj, Čelić Gradačac Srebrenica Doboj Sarajevo Bijeljina Derventa Modriča Foča Bosanski Brod Rogatica Olovo Jajce Sanski most Orašje Odžak Prijedor Ostale opštine UKUPNO Broj nosilaca izbjegličkih kartona 4580 1226 1114 905 645 589 479 459 222 192 133 77 64 40 38 27 29 31 20 19 18 6 3104 14.017 Ukupan broj lica 19229 4575 4247 2683 2676 1945 1556 1609 608 428 326 215 171 113 83 90 81 87 20 49 46 13 9620 50.470

Kako smo već i istakli o prognanicima i izbjeglicama, nije vođena samo briga za smještaj i hranu, veći drugi oblici zaštite, među kojima je izuzetno bila važna higijensko-epidemiološka zaštita. Higijensko-epidemiološku zaštitu od samog početka dolaska prognanih i raseljenih lica sprovodili su Zavod za zdravstvenu zaštitu i 178

Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu za vrijeme rata 1992-1995. godine Higijensko- epidemiološka služba Doma zdravlja. Svakodnevno je na objektima gdje su bili smješteni prognanici provođena dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija. Rađena je kompletna depedikulacija (otklanjanje vašljivosti). Zdravstvena zaštita prognanih lica ostvarivala se putem Medicinskog centra “dr. Mustafa Mujbegović” na osnovu odgovarajućih kartona prognanika. Na osnovu izvještaja Doma zdravlja u 1993. godini izvršeno je pregleda – 2585; pruženo usluga – 4383; vakcina - 94; usluge socijalnog rada – 19; stacioniran broj bolesnika –191; broj BI dana – 4200. Situacija sa prehranom, ne samo prognanika i izbjeglica, bila je izuzetno teška. Ta situacija se dramatično pogoršala u zimu 1993/1994. godine zbog sukoba Armije RBiH i postrojbi HVO. Tada se prostor današnjeg Tuzlanskog Kantona našao u potpunoj blokadi i izolaciji. U istoj su situaciji bili svi prostori Bosne i Hercegovine pod kontrolom Armije RBiH. Bio je to vojni pokušaj realizacije dogovora Tuđmana i Miloševića iz Karađorđeva 14 za definitivnom podjelom Bosne i Hercegovine i uspostavom paradržavnih tvorevina (srpske i hrvatske) na državnom teritoriju Bosne i Hercegovine. Iz tih razloga značajno je pogledati način i strukturu prehrane prognanog i izbjeglog stanovništva. Spremanje hrane organizovano je u 8 objekata i obezbijeđen je jedan topli obrok za sva lica smještena u kolektivnim boravcima. Pored toga na svim punktovima omogućeno je pripremanje hrane za djecu do 1 godine starosti. Zbog drastično smanjenih količina prehrambenih artikala, prognanici, izbjeglice i raseljena lica u kolektivnim centrima dobijala su samo dva obroka- jedan topli i jedan suhi. Raseljena lica smještena u privatnim objektima dobijala su pomoć u osnovnim životnim namirnicama zavisno od broja članova domaćinstva. Treba istaći da bez pomoći Crvenog krsta i humanitarnih organizacija (međunarodnih i domaćih) bošnjačko stanovništvo ne bi moglo preživjeti namijenjenu mu sudbinu umiranja od gladi. Ukupan broj prognanika koji su hranu dobijali u kolektivnom smještaju je 6.530. Za njih se dnevno spremalo 12.314 toplih obroka i 6.905 suhih obroka. Distribucija hrane se vršila po punktovima svakih sedam dana. U Studentskom restoranu hrana se pripremala za 12 objekata. U 1994. godini prema podacima UNHCR-a u općini Tuzla bilo je zbrinuto 61.900 prognanika i izbjeglica. Od toga u objektima individualnog smještaja 57.053 lica i u kolektivnom smještaju 4.847 lica. Prognanici su bili iz istih mjesta prijeratnog življenja kao i 1993. g. Starosna struktura prognanika u 1994. godini prikazana je u tabeli br. 4. Zapažamo znatno smanjen broj prognanika i izbjeglica u objektima kolektivnog smještaja, a povećan broj smještenih u individualne objekte. To se desilo iz razloga što je jedna od osnovnih aktivnosti u 1994. godini bila usmjerena na iseljavanje kolektivnih objekata, s ciljem obezbjeđivanja humanijih uslova života prognanika koji su više od dvije godine bili smješteni u objektima nepripremljenim za ovu namjenu. U toku 1994. godine iseljeni su sljedeći objekti kolektivnog smještaja: SC “Mejdan, Univerzitetska dvorana, Nastavni centar “Dubrave”, Osnovne škole “Mosnik”, ”Kiseljak”, ”Kreka”, “Pazar”, i “Tomislav Ramljak”, Srednje škole: Građevinska, Elektro-tehnička i Mašinska i Dio Stacionara “Enver Šiljak”. Tabela 4. Spolno-dobna struktura prognanika u općini Tula 1994. godine.
Starost prognanika 0,5 0,5-1 (u godinama) Broj prognanika 112 204 1-3 3.404 3-7 5.633 7-14 5.881 14-45 žene 9.471 45-65 žene 15.282 14-65 >65 muški 17.951 3.962 žene muški % % 59.13 40.87

14

Opširnije o dogovorima Miloševića i Tuđmana o podjeli Bosne i Hercegovine vidjeti u: S. Omeragić, Dogovoreni rat, Proton, Sarajevo, 2000.

179

R. g. Adaptaciju osnovne škole u Kreki finansirala je Humanitarna organizacija CAP ANAMUR. Tabela 5. godine.530 i objektima kolektivnog smještaja 5. Od toga u privatnim individualnim objektima 62. Stacionar “Enver Šiljak” po strukturi prognanika koji su u njemu smješteni predstavlja specifičan kolektivni centar. Do povećanja broja prognanih u odnosu na kraj 1994. te uz pomoć nadležnih organa privrednih organizacija grada i opštine svakodnevno su se poboljšavali uslovi života prognanicima smještenim kako u kolektivnim centrima. U organizaciji Danskog komiteta za izbjeglice (DRC) veliki broj djece bio je uključen u različite društvene aktivnosti. godine u Tuzli je bilo smješteno 68.300 kg 1750 kg 1500 kg 30 kom 275 kom 400 kg 750kg 1000 kg - Obrazovanje prognanika odvijalo se u okviru institucije sistema. Ista organizacija adaptirala je Osnovnu školu u Tušnju. zdravstveno je zbrinuo sve pristigle prognanike u Tuzlu. godini Opštinski Centar za raseljena i prognana lica Tuzla u saradnji sa Domom zdravlja Tuzla. a žene i djeca su protjerani. Istovremeno realiziran je program dodatne ishrane teškim bolesnicima kojima je zbog zdravstvenog stanja bila potrebna dodatna ishrana (mlijeko u prahu. g dolazi. zbog počinjenog zločina genocida nad Bošnjacima u Srebrenici jula 1995. Zavodom za zdravstvenu zaštitu i Kliničkim centrom. Posebna pažnja u ovoj oblasti poklanjala se realizaciji programa socijalne adaptacije raseljenih i prognanih lica. proteinski keks i dodatni obrok). kao i Elektro-tehničku i Građevinsku školu. Krajem 1995. u čemu je sveukupnu podršku davao i Opštinski Centar za raseljena i prognana lica Tuzla. Pregled prehrambenih artikala za kolektivni i individualni smještaj u općini Tuzla. a drugi u Samačkom hotelu “Tehnograd”). U 1994. 1994. Kroz različite programe i akcije. Udruženje žena Tuzla organiziralo je nekoliko zajedničkih druženja sa ženama prognanicama. Mosniku i Miladijama. Kroz rad dva društvena centra (jedan na Tehnološkom fakultetu. Edukacija odraslih vršena je putem predavanja i javnih tribina.349 prognanih i izbjeglih lica. Svim prognanim i raseljenim licima obezbjeđena je zdravstvena zaštita.819 lica. Adaptaciju ovog objekta finansirala je Humanitarna organizacija IRC. A. br. Đozić. Radi što jasnijeg 180 . tako i u privatnim kućama i stanovima. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 Artikli Ulje Brašno Šećer Grah Leća Mesni narezak Sir “feta” Riba 425 gr Porodični paketi Tomato sos Dječija hrana Laktovit Mlijeko u prahu Deterdžent Sapuni So Kolektivni smještaj 650 l 700 kg 600 kg 2500 kg 1500 kg 2000 kom 2000 kom 1800 kom 200 kom 500 kom 500 kg 330 kg 500 kg 250 kartona Individualni smještaj 1750 l 16.A. Manji dio muškog stanovništva je uspio da pobjegne. Suljić Prognanici su iz kolektivnih objekata iseljeni u 119 kuća koje je za ove potrebe adaptirala Humanitarna organizacija NRC.

10. 12. prema vrsti smještaja Rb.620 41. sa sigurnošću se može konstatovati da ih je bilo iz svih krajeva Bosne i Hercegovine.470 57. zaista.845 39. 5. 16. 9. 2000. 2001. 8. Decembar 1998. 4.841 17. Luka Modriča Prijedor 1996.242 4.179 7..235 38. Decembar 2003. te osnovnim karakteristikama njihovog prihvata i zbrinjavanja. Decembar 1999.265 6. najviše prognanika je iz Bosanskog Podrinja i Bosanske Posavine. Decembar 2005. Mjesec i godina Decembar 1992. Bratunca i Vlasenice.900 68. 1.046 1. Kako smo već naprijed prezentirali podatke o pokretljivosti i ukupnom društvenom dinamizmu prognanih i izbjeglih lica na području općine Tuzla. Decembar 2002. Decembar 2004.530 4. 6804 1318 2736 1726 1352 638 511 128 64 149 22 31 2004.847 5.158 Individualni smještaj 44. Po općinama najviše ih je iz Zvornika. 14256 4641 5143 3909 3497 2433 2216 1378 731 582 154 119 121 1997. Srebrenice. 12573 4641 4971 3909 3497 2433 2216 1378 731 582 154 119 121 1999.615 58. 5743 1263 1149 1543 1233 618 466 128 64 149 22 31 2005. godine (tabela 6). decembra 2007. Decembar 1995. 11. Decembar 2007.630 7. do 31. 3573 798 488 967 548 193 69 21 10 111 5 5 7 2006. Decembar 1994.997 12.385 2. do 2007. Tabela 6. 2. Ipak.244 23.053 62. 2002. do 31. Bijeljine.985 50.507 18.2007.530 42. g.372 2. 6. 13.561 14. Tabela 7. godine.065 5.927 1. 3. prema općini predratnog prebivališta Općina Zvornik Srebrenica Bijeljina Bratunac Vlasnica Ugljevik Brčko Doboj Kalesija Lopare B.809 38. 11125 9187 9377 7575 4864 1943 1957 1675 5235 4518 4653 3381 4111 2412 2361 2083 3555 1921 1915 1616 2433 786 766 767 2216 851 845 635 1378 350 284 145 73 86 84 66 582 330 330 154 39 23 119 53 56 33 121 36 31 Nastavak tabele na sljedećoj stranici 2003. godine razumijevanja ovog rijetkog fenomena na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.880 16. prezentiraćemo zbirni presjek dinamike prihvata prognanika i izbjeglica u Tuzli od 1992.880 40.023 1. Decembar 1997. 7.Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu za vrijeme rata 1992-1995.408 21. Decembar 1993.12. 3159 714 372 816 493 183 65 21 10 113 3 5 7 2007. koja su u toku rata potražila i našla utočište u Tuzli. Decembar 1996. pogledajmo sada regionalnu zastupljenost prognanika i izbjeglica u Tuzli u periodu od 1996. 3134 699 388 758 477 183 70 16 14 112 5 4 181 .836 1. Decembar 2001. Prognanici i izbjeglice u Tuzli od 1996. g. g.112 Kada je u pitanju teritorijalna pripadnost prognanih i izbjeglih lica. 12573 4641 4660 3909 3497 2433 2216 1378 731 582 154 119 121 1998.349 44. radi što autentičnijeg sagledavanja i razumijevanja cjeline ovog. Broj prognanih i izbjeglih lica na području općine Tuzla od 1992.666 1.017 1.082 6.161 1.000 61. Decembar 2006. 15. Kolektivni smještaj 5.199 23. do 2007. Decembar 2000.272 21.819 2.133 6.071 1. 14.319 1.954 Ukupno 50.158 13.217 41. složenog društvenog fenomena.

sa drugim općinama u Tuzlanskom kantonu. godine iznosio 614.1997. iz razloga što u prvoj godini postratnog perioda i u toku rata. Zbog nedostatka stambenog prostora. 15 Dodamo li ovom broju 468550 «domicilnog» stanovništva. A. g. u toku rata.687. u 1997. Iz tih razloga prezentiraćemo osnovne pokazatelje broja prognanih i izbjeglih lica u drugom općinama Tuzlanskog kantona. prevelikog dinamizma nasilnog migriranja stanovništva. Srbinje Teočak Sapna Ukupno: 118 149 130 97 149 127 79 2416 1366 116 105 16 44 36 372 108 12 118 149 130 97 149 127 79 1178 1366 116 105 16 44 36 372 108 12 118 149 130 97 149 127 79 1719 1366 116 105 16 44 36 372 108 13 118 149 130 97 149 127 79 1208 1366 116 105 16 44 36 372 108 13 3 10 40 36 33 13 20 132 154 291 3 40 36 33 23 13 135 194 361 30 25 20 10 6 90 142 99 29 25 20 10 6 80 142 166 29 25 20 10 3 80 142 166 17 6 5 30 54 46 14 17 5 5 27 60 56 16 17 2 5 28 50 20 18 44620 41217 41880 40199 23244 23507 11 41 35 28 26 19 28 25 18880 11 44 23 28 26 19 28 22 16158 11 44 17 28 26 19 28 22 13179 56 16 21 10 14 12 7082 56 15 24 13 52 15 25 10 12 6265 12 6112 IV U cijelom Tuzlanskom kantonu isto kao i u Tuzli Ako se želimo držati jednog od osnovnih znanstveno-metodoloških principa (princip cjeline) neophodno je fenomenologiju prihvata i zbrinjavanja prognanih i izbjeglih lica u Tuzli uporediti sa njezinim neposrednim okruženjem. polnu i nacionalnu strukturu prognanog i izbjeglog stanovništva na području cijelog Tuzlanskog kantona. Zbog ratnih uslova života.12. Svojom ukupnom sadržajnošću ova naselja 15 Prezentiramo podatke sa stanjem 31.A.000 stanovnika. Procjenjuje se da je u raznim vremenskim intervalima.12.137 osoba. na prostoru današnjeg Tuzlanskog kantona prinudno migriralog stanovništva bilo je 146. Most Trebinje Z. a u 12 kolektivnih centara 766 lica. Ovom prilikom iznijećemo podatke sa stanjem 31. tj.8%. privremeni smještaj zatražilo cca 300.2% a. Mostar Milići Osmaci Šekovići Han Pij. godini 6258 raseljenih lica smješteno je u 11 kolektivnih naselja. jer su to prvi potpuno tačni podaci za cijeli Kanton. Đozić. domicilno stanovništvo činilo je 76. Procentualno. iz 70 i više opština sa cijelog prostora Bosne i Hercegovine. u Tuzlanskom kantonu. ćemo prezentirati starosnu. Brod Olovo Ilijaš Gradačac S. 182 . zbog velike društvene pokretljivosti raseljenih osoba nije bila ustrojena precizna statistička baza podataka. kao rezultat etničkog čišćenja i zločina genocida nad Bošnjacima. Suljić Goražde Gacko Foča Rogatica Višegrad Glamoč Jajce Derventa Ost. god. vidimo da je na području Kantona ukupan broj stanovnika krajem 1997.1997. Također. bilo je jako teško u ratnim godinama voditi precizne pokazatelje o broju prognanih i izbjeglih lica.. FBiH Ostali RS Čelić Odžak Stolac B. g. Krajem 1997. raseljena lica 23.

te ostalim gradovima i naseljima u njihovom okruženju .već su oni istovremeno bili i većinski vlasnici nad zemljom(61.5 45. ne samo na demografski. kao u ostalom i ostalih dijelova Bosne i Hercegovine.5 0. Maoča i dr. Đozić. Bošnjačko stanovništvo iz Bosanskog Podrinja cjelokupno je.99 99.37 0. Upečatljiv je primjer velikog stradanja muškaraca.8 0.05 0.26 0. polna i nacionalna struktura prognanog i izbjeglog stanovništva na području Tuzlanskog Kantona (stanje 31. pod kontrolom Armije RBiH administrativno su vođena kao opština Brčko. ugrožavanjem života i razaranjem materijalnih dobara došlo je do nacionalnog preoblikovanja demografske strukture sjeveroistočne Bosne.05 0. radno sposobno stanovništvo. jer su migrirale sve starosne dobi i osobe oba pola. već i na ukupan društveni razvoj. Zbornik radova. 183 .5 54. na štetu muškog pola.4 99. što pored ostalih uslova. 16 Opština Banovići Brčko Čelić Doboj Istok Gračanica Gradačac Kalesija Kladanj Lukavac Srebrenik Teočak Tuzla Živinice Zvornik Ukupno Pol (u %) Nacionalna struktura (u %) Ukupan Starosna struktura (u godinama) broj 0-1 1-3 3-7 7-14 14-65 >65 Ž M Bošnjaci Hrvati Srbi Ostali 5623 265 264 515 796 3510 273 15063 62 336 550 1905 10672 1538 4854 54 93 155 674 3093 785 8345 281 1110 896 2449 2754 855 7242 399 647 833 1490 3462 411 4422 36 93 256 567 2990 480 5434 297 403 756 1285 2668 25 6077 31 52 103 400 4980 511 7518 173 525 654 1237 4421 508 12639 665 980 1093 1672 7065 1164 3593 133 138 230 352 2467 273 41217 159 2206 4176 6171 23343 5162 19692 245 418 2341 2981 11626 2081 4418 58 332 691 846 1933 558 146137 2858 7597 13249 22825 84984 14624 45 51 58 56 54 54 52 55 63 55 49 42 44 46 46 48 45 37 99 97 99.2 0. Najviše stradanja doživjelo je muško stanovništvo od 15 do 65 godina.1997).2 98.06 0.9 99. još više negativno utiče.12. 17 Na ovaj je način bitno 16 Pod opštinom Zvornik imenovana je današnja teritorija opštine Sapna. 135-143.01 0. Filozofski fakultet.9 99. izuzimajući grad Goražde sa najužom okolinom.012 0. ne na isti način. 2002. godine predstavljala su istinske «socijalne rane ».2 0. 17 Vrlo bitno je istaći činjenicu da Bošnjaci .15 0 0. S druge strane.04 0. Primjenom nasilja.8 99. isto tako naseljena mjesta Rahić. Bošnjačka vertikala vlasništva nad zemljom u bosanskom Podrinju. Migriranje.8 99.Opširnije pogledati u: A. dakle.nisu predstavljali samo demografsku većinu stanovništva bosanskog Podrinja(57%).01 0 0 0. na i onako demografski destruiranoj strukturi regije. uzrokovano nasilnim protjerivanjem bilo je potpuno. stanovništvo srpske nacionalnosti doselilo se u gradove i naselja u Bosanskom Podrinju u kojima je prije rata. živjelo većinsko bošnjačko stanovništvo.Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu za vrijeme rata 1992-1995.5%). str.5 0. nasilno protjerano prema regionalnim centrima Sarajevu i Tuzli. g.3 0.5 100 0 1 0 2 0.5 69 31 60 40 Izneseni podaci pokazuju da je prognano i izbjeglo stanovništvo na područje Tuzlanskog kantona.8 99. Starosna.07 0 14 1 0 0. Tuzla. skoro isključivo bošnjačke nacionalnosti. Tabela 8.05 0 0.56 85 99. bilo. V Političko-administrativna razdrobljenost (podijeljenost) regije sjeveroistočna Bosna danas Rat protiv Bosne i Hercegovine 1992-1995 godine uzrokovao je velika stradanja i prinudne migracije stanovništva. na što ukazuju podaci «degradirane» polne strukture. Izvor podataka su opštinske službe za raseljena lica i izbjeglice.24 0.05 0 0.55 0.

u adaptiranim. izbjeglice i raseljena lica stambeno su zbrinjavani na raznovrsne načine. sjeveroistočne Bosne.349 prognanih i izbjeglih lica. Do povećanja broja prognanih u odnosu na kraj 1994. Bratunac. milenijski sedimentirana. u kolektivnim centrima. u Dom za djecu bez roditeljskog staranja. neprirodnu. nehistorijsku. da bi krajem 1995. zbog počinjenog zločina genocida nad Bošnjacima u Srebrenici jula 1995. Već u avgustu 1991. prije svega na područje Bosanskog Podrinja. Distrikt Brčko. A. Demografska narušenost i izobličenost. g dolazi. Vlasenicu. komunikacijska. već i socijalnodemografska. i dugi niz stoljeća. površine 2. društvena. sastavljen od dvije odvojene enklave. uistinu. što. polnoj i starosnoj strukturi. g. Okrug Bijeljina i dio koji pripada Okrugu Doboj. Đozić. predstavlja osnovni faktor zapreke bržem društveno-ekonomskom razvoju cijele regije. g. nedovršenim ili oštećenim kućama domicilnog stanovništva. Krajem 1992. Prognanici.615 prognanih i izbjeglih lica. regija sjeveroistočne Bosne. Višegrad.530 i objektima kolektivnog smještaja 5. Od toga u privatnim individualnim objektima bilo je smješteno 62. ne samo etnička. površine 493 km2. necivilizacijsku.819 lica. I Okrug Bijeljina i Okrug Doboj pripadaju Republici Srpskoj (prilog 3). napuštenim stanovima nosilaca stanarskog prava. parcijaliteta su: Tuzlanski kanton. godine u Tuzlu stižu prvi prognanici i izbjeglice iz ratom zahvaćenih područja bivše Jugoslavije. kolektivnim naseljima. Tih pet političko-administrativnih. Suljić narušena. Pogledajmo vizuelno tu iracionalnu.649 km2. već i u socijalnokulturnoj i administrativno-političkoj. ratom i nasiljem uspostavljenu današnju političko-administrativnu podjelu regije sjeveroistočne Bosne.A. prirodna. u Tuzlu pristiže veliki broj prognanika i izbjeglica iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. prijeratna. obnovljenim. ekonomska i komunikacijska struktura sjeveroistočne Bosne. nemoralnu i nadasve. Kanton Orašje. Zbog agresije na Bosnu i Hercegovinu. godine dostigao cifru od 68. Dejtonskim mirovnim sporazumom je podijeljena na pet administrativno-političke cjeline. smještana su djeca prognanika i izbjeglica bez oba roditelja. Najčešći oblici stambenog zbrinjavanja bili su: u napuštenim privatnim kućama. 184 .»sijanje» straha i drugih oblika represije) u proljeće 1992. g u Tuzli je već boravilo i bilo zbrinuto 50. Zvornik. Prije rata. progon i ubijanja. Foču i druge gradove)i zločina koji su vršeni nad civilnim stanovništvom(rušenje i paljenje kuća. jedinstvena ekonomska. Zaključak Rat protiv Bosne i Hercegovine 1992-1995 godine uzrokovao je velika stradanja i prinudne migracije stanovništva. ne ogleda se samo u etničkoj. u odnosu na prijeratno stanje.(Bijeljinu. Broj prognanih i izbjeglih u Tuzli se svake ratne godine povećavao. odvojenih. kulturna.

Fototip izdanja iz 1882 godine. Regije i centri društveno-ekonomskog razvoja BiH. 3. . Prinudne migracije i problemi razvoja regije sjeveroistočne Bosne. pružana je i u hrani. Stanovništvo Bosne i Hercegovine. Tuzla.K-a za 2002 godinu. Bošnjević Ilijas. obući. 2001 godine 185 . godine Organi općine Tuzla prognanim i raseljenim licima i izbjeglicama pružali su kompletnu socijalnu podršku. Ekonomski institut. Tuzla. Koordinator i glavni rukovodilac ovog složenog procesa bio je općinski organ zadužen za prognana i izbjegla lica. Ipak. 2001. odjeći. Srebrenice. g)pruža utočište za 6. 2001. Đozić Adib. Pogledi. Sarajevo. Klapić Muharem. XVIII. 10. 8. 5. Đozić Adib. Sarajevo 1969. 7. koji se nisu uspjeli vratiti u mjesta svog prijeratnog življenja. 2003. Zbornik radova. Đozić Adib. g i početak 2008. Klapić Muharem. 8. Zbornik radova: Regionalno razvojna problematika BiH i susjednih zemalja u procesu približavanja Evropskoj uniji. 4. 14. 9. 2. pećima. Podaci (izvještaj) Ministarstva za rad socijalnu politiku i izbjeglice u Vladi T. Tuzla i do danas(kraj 2007. VKBI. Zagreb. 1995 godine. br. Tuzla. Literatura: 1.Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu za vrijeme rata 1992-1995. Bez njihove pomoći sama općina ne bi mogla izvršiti potpuno zbrinjavanje prognanih i izbjeglih lica. Pogledi. Hodžić Kadrija.112 izbjeglih i raseljenih lica. 11. Sarajevo. posuđu i drugim kućnim i sanitarnim potrebama. najviše prognanika je iz Bosanskog Podrinja i Bosanske Posavine.8. 13. Ekonomski institut Tuzla. Podaci (izvještaj) Ministarstva za obnovu razvoj i povratak u Vladi T. Tuzla. Petrić Mario. Svjetlost. koja su u toku rata potražila i našla utočište u Tuzli. Ekonomski institut Tuzla.K-a. Tuzla kao razvojni centar sjeveroistočne Bosne. Sv. Državni zavod za statistiku. Neophodno je istaći da su u ovom procesu učestvovale i međunarodne i domaće humanitarne organizacije. za 1997 god. Socioekonomski pregled Tuzlanskog kantona. Društveno-historijska situiranost Bošnjaka u Srebrenici. Podaci UNHCR-a: Minority Return Statistics fot Municiapalities in SonBiH AOR period January 1996-December 2002. 1990. Povijest Bosne. Po općinama najviše ih je iz Zvornika Bijeljine. Postratne demografske prilike Tuzlanskog kantona. br. Bošnjačka vertikala vlasništva nad zemljom u bosanskom Podrinju. 1963. Sarajevo. 2002 god. Filozofski fakultet. Regionalizacija Bosne i Hercegovine. Bošnjević Ilijas. 2001. Tradicija Bosne koju su izdali. Ta podrška. Žiga Jusuf. O migracijama stanovništva u Bosni i Hercegovini. Kada je u pitanju teritorijalna pripadnost prognanih i izbjeglih lica. Prognanicima i izbjeglicama pružana je i zdravstvena zaštita. 6. Kikanović Mirsad. sa sigurnošću se može konstatovati da ih je bilo iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. osim u stambenom zbrinjavanju. 12. Univerzitet u Tuzli.Narodnosni sastav po naseljima. Klaić Vjekoslav. Bratunca i Vlasenice. 2001. GZM. Sarajevo 1992 godine. 15.

Mr. srednja relativna vlažnost zraka. clouds. This research focuses on 30 year period or standard term from 1961 to 1990. rijeka Spreča. Gračanici i Doboju. temperature regime. a na osnovu istih interpretirana su osnovna obilježja klime ovog područja i njene specifičnosti. seasonally and for vegetation period). isohyets climate specifics. climate factors. Tuzla. In order to analyze climate parameters we use data from meteorological observing points Zvornik. insolacija. Ključne riječi: Klima. pluviometer regime. Kladanj. Semir Ahmetbegović. isolations. isotherms. izoterme. Tuzli. sc. Sabahudin Smajić. viši asistent. Spreča River. Za analizu klimatskih parametara korišteni su podaci sa meteoroloških stanica u Zvorniku. oblačnost. basin. viši asistent. klimatske specifičnosti. Kladnju. According to these data we have average temperatures (monthly. te za vegetacioni period). termički režim. klimatski faktori. Istraživanje obuhvata tridesetogodišnji period odnosno standardno razdoblje 1961-1990. average humidity. Na osnovu tih podataka dobijene su srednje temperaturne vrijednosti (mjesečne. . godišnje. Univerzitet u Tuzli Abstrakt U radu su analizirani osnovni klimatski parametri u slivu rijeke Spreče i njihove specifičnosti. Prirodno-matematički fakultet. Gračanica and Doboj. annually. klimatski elementi i pojave. climate elements and forms. Abstract This study analyzes basic climate parameters in Spreča river basin with common characteristics. sliv. 187 – 200 (2007-2008) Originalni naučni rad KLIMA U SLIVU RIJEKE SPREČE I NJENE SPECIFIČNOSTI CLIMATE IN THE SPREČA RIVER BASIN AND ITS COMMON CARACTERISTICS Mr. za godišnja doba. pluviometrijski režim. padavine i drugi klimatski elementi i pojave. Key words: Climate. godine. precipitation as well as other climate elements all of which was used to define basic climate characteristics of this area with all the specifics.Zbornik radova PMF 4 i 5. izohijete. Odsjek za geografiju. sc.

g.S. S.g. Ovi aktivni akcijski centri raspoređeni su u obliku šahovskog polja i tokom godine čine baričko deformaciono polje na našem kontinentu (11. koji zimi vrši najznačajniji uticaj na vrijeme i klimu u slivu Spreče.š. Sliv ima nepravilan oblik. duža osa se pruža pravcem jugoistok-sjeverozapad u dužini 83. Površina sliva rijeke Spreče iznosi 1947. Ozrena (918 m) na zapadu. Rad ima za cilj da na osnovu analize klimatskih elemenata i pojava determinira klimu u slivu rijeke Spreče i utvrdi njene specifičnosti. (Konjuh) i 440 33' s. komparativna metoda. a od sezonskih sibirska anticiklona. (ušće Spreče u Bosnu) i 190 03' i.6 km. U prezentiranom radu objekat istraživanja je klima datog prostora a predmet analize su klimatski elementi i pojave. Na vremenska stanja u slivu Spreče i Bosni i Hercegovini u cjelini značajan uticaj imaju stacionarni i sezonski akcijski centri atmosfere. te Majevice (915 m) na sjeveru i sjeveroistoku. Inače. a malo se pisalo i o klimatskim elementima i pojavama ovog prostora. sliv rijeke Spreče je veoma interesantno za klimatska. Ahmetbegović Uvod O klimi Sprečko-majevičkog kraja i njenim specifičnostima do sada nije bilo stručnih i naučnih radova. Geomorfološki. a kraća osa pravcem jugozapad-sjeveroistok u dužini 42. hidrografska kao i za druga fizičkogeografska proučavanja.g. statistička metoda. Stoga ovaj rad ima za cilj sagledavanje klimatskih elemenata i pojava kroz tridesetogodišnji period i u vezi s tim determiniranje klime ovog prostora. značajniji vremenski uticaj zračne mase vrše tokom ljeta kada donose veoma toplo i suho vrijeme. U matematičkogeografskom pogledu sliv se nalazi između 440 18' s. tokom zime i arabijska ili karači depresija. (Banj Brdo) i između 180 06' i. U geografskom pogledu jedan od značajnijih klimatskih faktora ovog prostora je geografski položaj. veće maglovitosti. 188 . naročito u hladnijoj polovini godine po čemu je ovo područje prepoznatljivo u okolini (9. (Velja glava). kartografska metoda. koji se manifestiraju u slaboj provjetrenosti.d. ovaj sliv smješten je u Unutrašnjim Dinaridima između planine Trebave (692 m) na sjeverozapadu. kada je prostor sliva pod uticajem azorskog anticiklona.7 km2. udaljena oko 1 400 km. U regionalnogeografskom pogledu sliv pripada regiji Sjeverne Bosne. Smajić. Od stacionarnih aktivnih akcijskih centara najvažniji su azorski anticiklon i islandska depresija.84). Ovako planinsko okruženje ima veliku ulogu u formiranju lokalnih klimatskih uslova. Konjuha (1327 m) i Javornika (1019 m) na jugu i jugoistoku. Dinarski planinski sistem u velikoj mjeri sprečava uticaj vlažnih zračnih masa sa Mediterana. odnosno subregiji Sprečko-majevičkog kraja. odnosno sibirski anticiklon.6 km. termičkih inverzija. te metoda terenskog istraživanja. tokom ljeta. u nastanku lokalnih depresija. Atlantska izvorišna oblast.g. Od Sredozemlja je prostor sliva Spreče udaljen oko 800 km zračne linije. Sliv rijeke Spreče smješten je u sjeveroistočnoj Bosni između Panonske nizije na sjeveru i Dinarskog planinskog masiva na jugu.d. Najznačajniji uticaj ostvaruje sibirska zračna oblast (iako udaljena oko 2 000 km).š. dominantan uticaj ima u toplijem dijelu godine. Tokom izrade navedenog rada korištene su uglavnom metoda analize i sinteze.72).

2°C.1 5.9°C) je topliji od aprila (10. Najniže srednje maksimalne temperature ovdje izmjerene su u januaru. su prezentirane prosječne vrijednosti temperature zraka u slivnom području rijeke Spreče. Kao što se vidi prosječne jesenje temperature su više od proljetnih. Godišnji prosjek jeseni (septembar-novembar) iznosi 10.9°C.1°C. a povećanje od marta do maja 9.9 5.6 o C i Doboj 3.6 19. a razlika je svega 0.2 -12.8 23.5 39.5°C i prilično je ujednačena za sve meteorološke stanice.7 10.2 9.9 19.8 -32.1 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci. S HMZ.9 17.4 -18.2 ╤ 6. Tuzla 3. u analiziranom periodu.8 24. a opadaju prema jugu zbog povećanja nadmorske visine.5 36.4 oC u avgustu i Doboj 27 oC u julu).5 40 T min °C -32.8 11.3°C) za 0.8 °C. Temperaturne razlike su vjerovatno posljedica nešto jačih kontinentalnih uticaja sa sjevera i sjeverozapada i reljefnih odlika ovog područja. sa sporijim temperaturnim prelazom od zime ka ljetu.9 1. a septembar (15. Iz prezentiranih podataka vidi se da je najhladniji mjesec u ovom području januar sa prosjekom od -0.9 11.9 26. Mjeseci I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. vidi se da prosječna godišnja temperatura zraka u slivnom području rijeke Spreče. zime (decembar-februar) 0.) Termički režim po godišnjim dobima pokazuje da je ljeto (jun-avgust) najtoplije godišnje doba u slivnom području rijeke Spreče sa srednjom temperaturom 18.9°C) za prosječno 0.5 40 39.4 oC.6 -11 -16 -20. Beograd.3 oC.6 5. Upravo zbog toga. T °C -0.2 -25.6°C.6 1 10.3 ╤ -2 1.3 14.6°C i proljeća (mart-maj) 10.7°C) je topliji od maja (14.9 17. prosječno 3.3 17. Temperaturni prijelaz od ljeta ka zimi je nešto brži nego prijelaz od zime ka ljetu.6°C.6 10.1 5.6 12.1 21. One se u ovom području povećavaju od zapada prema istoku.4 max °C 3. u odnosu na temperaturni prijelaz 189 .3 oC u julu.2 1.4 oC. Srednje maksimalne godišnje temperature u ovom slivu približno su iste za sva navedena mjesta i iznose 16.3 oC (Zvornik 3. U temperaturnom bilansu najtopliji mjeseci juli i avgust gotovo su izjednačeni.6 26. U vegetacionom periodu srednji maksimum temperatura je 23.1 oC).1°C. a zime umjereno hladne.6°C) i mart (5. dok najviši predjeli Ozrena.2 15. U ovom području jeseni su toplije od proljeća zbog toga što zemljište tokom ljeta akumulira veću količinu toplote u odnosu na zimu.9°C.Klima u slivu rijeke Spreče i njene specifičnosti ANALIZA KLIMATSKIH ELEMENATA I POJAVA U SLIVU SPREČE Termički režim Na osnovu podataka o prosječnim mjesečnim i godišnjim temperaturama zraka prezentiranim u tabeli 1.2°C). Tuzla 26. predjeli koji gravitiraju okolnim planinama (preko 400 m nadmorske visine) pripadaju pojasu umjereno kontinentalne klime predplaninskog tipa.6 23.5 6.1 5 16. Najviše srednje mjesečne temperature zraka u slivnom području rijeke Spreče zabilježene su u julu i avgustu. oktobar (10. (Slika 1. a to se pozitivno odražava na sazrijevanje poznih agrokultura.4 -1 1 5 -1 -3. prosječno 26.7°C) i Doboj (10. U tabeli 1. Konjuha i Majevice imaju odlike planinske klime. Na osnovu termičkog režima može se zaključiti da su ljeta u analiziranom području umjereno topla.7 26.7°C.1 T max °C 20 23 29 30 36. apsolutne maksimalne i minimalne te srednje maksimalne i minimalne temperature zraka u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990.7 10. Tabela 1. a najtopliji juli sa prosjekom od 19.7°C) imaju skoro jednake temperature.4°C. Godišnja amplituda temperature zraka u ovom području iznosi 20. jer je smanjenje od septembra do novembra 10. Zvornik (10.6°C) imaju nešto više godišnje temperature zraka od Tuzle (10°C) i Gračanice (10°C) i znatno više od Kladnja (9.5 min °C -4. iznosi 10. Srednje mjesečne.3°C. Novembar (5.3 30.9 -2.7 14 13.9 oC (Zvornik 27.

4 od ukupnog broja ljetnih dana. ledenih.9 dana) i decembru (5.7 puta. Prosječna godišnja zastupljenost ljetnih dana kreće se od 79 u Tuzli do 87 u Doboju.1 0 84 T max ≥ 30 0C 0 0 0 0 0. Ledeni dani se ovdje javljaju od novembra (0.2 oC.9 dana) i avgustu (17.8 dana ili 66.1 0 0 22. prosječno 1.9 17.1 0. Nerijetko se mrazevi ovdje javljaju i u aprilu. S. Ovdje se u proljeće (prosječno 17 dana) javlja više ljetnih dana nego u jesen (prosječno 11 dana). Ledeni dani se ovdje ne javljaju tokom vegetacionog perioda pa ne predstavljaju opasnost po agrokulture.8 2.9 oC). sa sporijim porastom od zime ka ljetu (8.9 dana) do oktobra (0. Za neposredno slivno područje rijeke Spreče karakteristični su rani jesenji i kasni proljetni mrazevi koji mogu imati negativne posljedice po povrće.9 dana). Tuzla 22.8 7. prosjek -4. Apsolutno kolebanje temperature zraka u slivnom području rijeke Spreče iznosi 72.9 oC.9 oC. Tabela 2. Zastupljenost ovih dana u analiziranom periodu manja je u odnosu na ljetne dane za 3. Najviša apsolutno maksimalna temperatura u ovom području zabilježena je u Doboju (40 oC). Javljaju se od maja (0.6 7.9 3. Σ T min ≤ 0 0C 24 18.5 oC i Doboj -4 oC).3 10.3 20. 190 . a najviše ih je u januaru (24 dana) i decembru (19. dok su najniže evidentirane u januaru. Prosječan godišnji broj tropskih dana za bazen iznosi 22. Tropski dani su u ovom području zastupljeni manjim brojem dana u odnosu na ljetne dane.7 dana i gotovo svi se javljaju u vegetacionom periodu.7 dana.7 T max ≤ 0 0C 8. Najviše tropskih dana javlja se u Zvorniku (25 dana). voće i žitarice u toku njihovog vegetacionog perioda.1 1.2 oC (januar) i Zvorniku -30 oC (februar). Ljeti temperatura zraka može prilično porasti tako da u ovom području više od polovine dana u svakom ljetnom mjesecu ima temperaturu veću ili jednaku 25 °C. Naime.5 1 0 0 0 0 0 0 0 0.5 oC (Zvornik -3. Prosječna godišnja zastupljenost mraznih dana u ovom području iznosi 85.4 5. ali su i u maju.6 dana). Mrazni dani se u ovom području javljaju od septembra do maja. Beograd.9 1. Period javljanja ovih dana je od marta do novembra. Godišnja učestalost ovih dana kreće se od 18 dana u Zvorniku i Doboju do 21 dan u Tuzli. zatim u Doboju (24 dana) i Tuzli (19 dana).4 19 T max ≥ 25 0C 0 0 1.2 4. a prosjek za sliv iznosi 85 dana. Najniža apsolutno maksimalna temperatura u ovom području zabilježena je u Doboju -32.8 oC u Tuzli i 20 oC u Gračanici. temperaturno povećanje od marta do maja je 9. Ahmetbegović od ljeta ka zimi. U vegetacionom periodu srednji temperaturni minimum iznosi 10.1 oC.S. Prosječna amplituda srednjeg temperaturnog maksimuma u ovom području iznosi 23. Tuzla -4.8 9 19.4 0. Maksimalne temperature javljaju se najčešće u julu i avgustu.9 3. Mjeseci I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. zatim Tuzli i Zvorniku (39. S HMZ.5 oC) u odnosu na temperaturni prijelaz od ljeta ka zimi (8.6 dana. a najveća učestalost je tokom ljeta i iznosi 55.6 oC (Zvornik 24 oC.9 85.9 2. dok je opadanje od septembra do novembra 12.8 oC. junu i septembru mjesečni maksimumi najčešće preko 30 oC. Srednji broj mraznih.5 oC).7 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci.3 17.4 dana).1 0 0 0 0. a najviše ih je u januaru (8.8 o C i Doboj 23. Smajić. Najviše prosječne srednje minimalne temperature ovdje su zabilježene u julu (14 oC).4 dana) do marta (1 dana).1 dana).2 oC.6 8. sa najvećom prosječnom učestalošću u julu (20. Prosječna srednja minimalna temperatura zraka u ovom području iznosi 5.6 oC). ljetnih i tropskih dana u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990. a najviše ih je u avgustu i julu (8 dana).8 11. Oni su u ovom području znatno manje zastupljeni od mraznih dana i njihov godišnji prosjek iznosi 19 dana.6 0. Najhladniji mjesec u ovom području (januar) ima apsolutne maksimume između 18.

Klima u slivu rijeke Spreče i njene specifičnosti 191 Slika 1. Sliv rijeke Spreče .prosječna godišnja temperatura zraka .

S. vidi se da je dugogodišnji hod srednje mjesečne oblačnosti u ovom području analogan dugogodišnjem hodu srednje mjesečne relativne vlažnosti zraka. oblačnosti i srednjih mjesečnih temperatura zraka u slivu Spreče prezentiran je na grafikonu 1. Gračanica 82 % i Doboj 81 %). oblačnosti i relativne vlažnosti zrak a u slivu rijek e Spreče u periodu 1961-1990. Ahmetbegović Relativna vlažnost zraka Najbolji pokazatelj vlažnosti zraka je njegova relativna vlažnost. Iz prezentiranih podataka se vidi da se godišnji maksimum i minimum relativne vlažnosti zraka u slivu rijeke Spreče javlja približno u isto vrijeme kada i maksimum i minimum oblačnosti i temperature zraka. koji se nalaze neposredno uz tok rijeke Spreče pa se oni odlikuju i povećanom maglovitošću. a to je opet u uskoj vezi sa pojavom kišovitosti. Živinica i Gračanice (oko 82 %). Iz podataka se također vidi da relativna vlažnost zraka u ovom području opada od decembra do maja.2 77. Najveću relativnu vlažnost zraka navedeno slivno područje ima u decembru (87. Srednja mjesečna relativna vlažnost zraka u slivnom području rijeke Spreče u periodu 1961-1990.6 81.2 % relativne vlažnosti zraka. Upoređivanjem podataka iz tabele 3.2 % (Zvornik i Tuzla 78 %.2 %). Odnos srednje relativne vlažnosti zraka. i 4. % 86 82. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. koja u analiziranom periodu iznosi 79.8 87.2 75. Kladanj 77 %.2 %).2 74. 100 20 °C % 80 60 40 20 0 I 15 10 5 0 -5 II III IV V VI VII VIII IX X XI XII oblačnost relativna vlažnost temperatura Nešto veću od prosječne vlažnosti imaju dijelovi Kalesije.6 75. ublažava donekle suše.2 79. Oblačnost Dugogodišnja promatranja oblačnosti pokazuju da je slivno područje rijeke Spreče veoma oblačno područje.8 79. a od tada ponovo raste do decembra.2 74. 192 . Smajić. Godišnji tok temperature. S HMZ. Tabela 3. Izuzetak je samo mjesec juli sa 73. Grafik on 1. Po godišnjem hodu relativne vlage ovo područje pripada kontinentalnom tipu godišnje raspodjele relativne vlažnosti. Povećana relativna vlažnost zraka u ovom području. naročito u ljetnim mjesecima.6 83.2 73.2 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci. Beograd. Ovakvo stanje u slivu uvjetovano je prolaskom barometarskih depresija preko ovog područja.S. Prema skali za ocjenu veličine relativne vlažnosti neposredno slivno područje rijeke Spreče ima povećanu relativnu vlažnost zraka. a najmanju u julu (73.

77). U slivnom području rijeke Spreče se godišnje u prosjeku javljaju 124 oblačna dana (u Zvorniku 121. Najveći broj oblačnih dana imaju zimski mjeseci: decembar (16.7 vedrih dana. Ovi mjeseci se mogu smatrati vedrim. nastaju povoljni uslovi za uzlazna kretanja zraka koji stvaraju oblake kumuluse. u Zvorniku 72 dana.3 13. posebno noću. a daju veću količinu padavina u slivu (9.5 8.5 2. Proljeće je oblačnije (61 %) od jeseni (58 %) za oko 3 %. Ljetne vedrine u julu i avgustu su od izuzetnog značaja za koševinu.7 124. sušenje sijena. Kako srednja oblačnost u navedenom periodu iznosi 59 % to se može zaključiti da slivno područje rijeke Spreče ima obilježje oblačnog područja. Tuzli 59 %. Tabela 5. U narednoj tabeli je prezentirana prosječna maglovitost u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990.3 8. U ovom području su 193 . Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.7 O≥8 15.0 13. vidi se da najviše magle u ovom području ima u hladnijem dijelu godine.5 3 6. januar (15.0 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci. Ljeti.7 9.7 7.3 64. jer je ovdje u ovo doba godine prisutna anticiklonska aktivnost. žetvu pšenice i drugih strnih žitarica i obavljanje drugih poljoprivrednih radova koji zahtijevaju vedro vrijeme (9. Srednja mjesečna oblačnost i broj vedrih i oblačnih dana u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990.3 4. Od decembra broj oblačnih dana opada. naročito od septembra do januara. / Σ % 71 69 63 64 57 53 43 42 49 56 68 74 59 O≤2 2. godine. Prema podacima iz tabele 4. Trajanje preovlađujućeg vedrog i oblačnog perioda u ovom području ima veliki značaj u turizmu.7 16. zdravstvu.0 5. kada je najveća i relativna vlažnost zraka. Iz tabele 5. a najmanji je u julu i avgustu (5 dana).7 dana) i avgustu (10 dana). U ovom području se prosječno godišnje javlja 64. Σ Dani 8 6 4. naprotiv. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.7 10.0 6. Maksimalna oblačnost je u decembru (74 %). a Doboju 60 %.7 3.3 5.7 3. Od jula (10. Tuzli 64 dana i Doboju 58 dana. sprečavaju dugotalasnu radijaciju i donekle su izvor atmosferske vlažnosti u bazenu. Opadanje vedrih dana od ljetnih ka jesenjim i zimskim mjesecima je u vezi sa porastom oblačnosti i srednje mjesečne relativne vlažnosti zraka. kada se i javlja maksimum.7 10. Tuzli 126 i Doboju 125 dana. jer je srednja oblačnost manja od 50 %. magle u ostalom dijelu godine.7 12. a minimalna u avgustu (42 %).0 7. S HMZ.5 75.7 dana) broj vedrih dana opada do decembra (2. Magla Slivno područje rijeke Spreče je veoma maglovito područje jer svi mjeseci tokom godine imaju određen broj dana sa maglom. Najviše vedrih dana u ovom području je u julu (10. vidi se da srednja vrijednost oblačnosti u slivu Spreče opada od zimskih prema ljetnim.3 dana) i februar (13.0 4.7 dana). Beograd. Za razliku od zimskih.5 2.3 10. Prosječna oblačnost u Zvorniku iznosi 58 %.7 5.5 3. kada je približno najmanja i relativna vlažnost zraka.3 2.3 5. Beograd. Zima je u ovom području najoblačnije godišnje doba sa 71 % oblačnosti.5 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci.7 dana). i grafikona 3.Klima u slivu rijeke Spreče i njene specifičnosti Tabela 4. Oni stvaraju manju oblačnost. a zatim opet raste prema zimskim mjesecima. a posebno u poljoprivredi.3 5. S HMZ.5 10 12 8.3 dana). Zimi su pri velikoj relativnoj vlažnosti i niskim temperaturama u slivu optimalni uslovi za stvaranje magle i oblaka stratusa. Srednja mjesečna maglovitost u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990.77). a najvedrije je ljeto sa 46 % oblačnosti.

Grafik on 2. S HMZ. Godišnji hod insolacije. S HMZ. S.2). a Doboj 1583 sati). Ahmetbegović septembar (10 dana) i oktobar (12 dana) najmaglovitiji mjeseci. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Σ Sati 56. vedrih i oblačnih dana u slivu rijek e Spreče u periodu 1961-1990.2 187.9 178. Gračanica 1559.4 7 5.6 126. Beograd. slaba provjetrenost. 20 sati dani 16 12 8 4 0 I II III IV V VI VII VIII IX oblačni dani X XI XII vedri dani insolacija 250 200 150 100 50 0 Iz podataka u tabeli 6. Kotlinski smještaj. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII % 20 26 33 37 39 40 49 50 45 37 25 17 Sati/dan 1. Relativno trajanje sunčeva sjaja i srednji broj sati sa sunčevim sjajem na jedan dan u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990. te opterećenost atmosfere iznad ovog područja aeropolutantima. Srednji broj sunčanih sati u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990.4 122.4 1.8 2.2 godišnje (Tuzla 1755.6 1632. Tabela 6. U narednoj tabeli je prezentirana prosječna insolacija u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990. Pri određivanju dužine trajanja sunčeva sjaja u ovom području potrebno je uzeti u obzir i relativno trajanje sunčeva sjaja.2 7.2 71.5 75. Ova pojava je u vezi sa naglim promjenama temperature.5 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci. S obzirom da je riječ o morfološkoj depresiji najveća pojava magle ovdje javlja se još u oktobru.8 47. a ukupan broj sunčanih sati iznosi 1632.7 6.7 4 5 5.6).5 167.). su mogući uzročnici takvog stanja.5 dana sa maglom (Tuzla 64 dana. U slivnom području rijeke Spreče se godišnje u prosjeku javlja 75.S. Doboj 87 dana idr. Tabela 7. vidi se da je najviše sunčanih sati u slivnom području rijeke Spreče u julu (230. Smajić. Insolacija Godišnji tok sunčeva sjaja u slivnom području rijeke Spreče odgovara godišnjem toku temperature zraka i u obrnutom je odnosu sa oblačnošću.6 149.6 230.2 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci. Insolacija u ovom području ima dosta pravilan godišnji hod.5 dana).6 4 2. a najmanje u decembru (47. koja prelazi iz ljetnih u jesenje uslove kao i zbog prodora hladnih zračnih masa na još relativno toplo tlo. te srednji broj sati sa sunčevim sjajem na jedan dan. naročito u hladnijem periodu godine. U toplijem dijelu godine pojava magle je znatno manja i najmanja je u junu (2.2 218. Beograd. 194 .

Klima u slivu rijeke Spreče i njene specifičnosti Najduže trajanje relativne insolacije u slivnom području rijeke Spreče imaju ljetni mjeseci juli (49 %) i august (50 %) kada je najmanja oblačnost, a najkraća insolacija je u novembru (25 %) i u zimskim mjesecima (17-26 %), kada je i najveća oblačnost. Ljeti je insolacija nešto više od dva puta duža nego zimi. Iz ovih podataka se vidi da je relativno trajanje sunčeva sjaja ovdje 49 % odnosno 50 % od mogućeg trajanja samo u najvedrijim mjesecima, julu i avgustu, dok je u najoblačnijem mjesecu decembru samo 17 %. Insolacija raste od decembra (19 %) do jula (55 %), a od jula do decembra opada. Iz tabele se takođe vidi da Sunce u toku dana, u slivu, najviše sati sija u julu (7,4 sata), a najmanje u decembru (1,5 sati). Ovi podaci jasno ukazuju da dužina trajanja sunčeva sjaja zavisi kako od dužine dana tako i od oblačnosti. Pluviometrijski režim Obzirom da se maksimalna količina padavina u slivu izlučuje u toplijem periodu godine, ovo područje ima statički ili inverzivni tip padavina. Nešto veće količine padavina se izlučuju u južnom, jugoistočnom, sjeveroistočnom i sjeverozapadnom dijelu sliva tj. njegovom obodu gdje su uglavnom smještene i najveće planinske morfostrukture ovog područja. Taj dio sliva se nalazi unutar godišnjih izohijeta od 1000 - 1250 mm. Centralni, kotlinski dio, se nalazi unutar godišnjih izohijeta od 900 - 1000 mm. (Slika 2.) U tabeli 8. su prezentirane srednje mjesečne, maksimalne dnevne količine padavina i broj dana sa dnevnom količinom padavina ≥1 mm u slivnom području rijeke Spreče u periodu 1961-1990. godine. Tabela 8. Srednje mjesečne, maksimalne dnevne količine padavina i broj dana sa dnevnom količinom padavina ≥1 mm u u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. R (mm) 63,0 59,8 64,0 79,7 96,5 107,5 89,8 83,2 69,3 60,5 77,7 76,0 927,0 Rmax 40,5 43,5 43,5 43 60,5 58,5 80 52 58 44 44,5 46,5 80 R ≥1 mm 9 8,5 9,5 10,3 10,5 10,5 8,0 8,0 8,0 7,3 9,0 9,8 108,3 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci, S HMZ, Beograd.
125 100 75 50 25 0 I -25 II III IV V VI VII VIII IX X XI XII -5 Grafik on 3. Histogram temperatura i padavina u slivu rijek e Spreče za period 1961-1990. 25 mm °C mm °C 20 15 10 5 0

Padavine u ovom području počinju rasti od februara do juna, kada dostižu maksimalnu vrijednost, a zatim se smanjuju idući prema hladnijem dijelu godine 195

S. Smajić, S. Ahmetbegović (grafikon 3). Najmanja visina padavina je u februaru 59,8 i oktobru 60,5 mm. Mjeseci sa najvećom količinom padavina su maj (96,5 mm) i juni (107,5 mm). Iz prezentiranog se vidi da je glavni maksimum padavina u ovom području u junu, a minimum u februaru. Sekundarni maksimum se ovdje javlja u novembru, a minimum u oktobru. Maksimum padavina u junu posljedica je ciklonske aktivnosti i čestih grmljavinskih pljuskova. Slivno područje rijeke Spreče u prosjeku dobija 927 mm padavina godišnje (Zvornik 919 mm, Tuzla 895 mm, Kladanj 1103 mm, Banovići 920 mm, Gračanica 838 mm te Doboj 887 mm). U toplijem dijelu godine (april-septembar) izluči se oko 56,7 % godišnje količine padavina. Svaki mjesec toplijeg dijela godine u prosjeku prima 88 mm padavina, dok za mjesece hladnijeg dijela godine ta količina iznosi 67 mm. Prema tome, preovladavaju padavine u toplijem dijelu godine, pa je pluviometrijski režim kontinentalni. Mjesečni prosjek padavina u analiziranom periodu iznosi 77 mm. Padavine su u ovom području uglavnom ravnomjerno raspoređene tokom godine sa relativnim kolebanjem od 5 %. Na osnovu prezentiranih pokazatelja o ukupnoj količini padavina u slivu zaključujemo da ona nije mala što ovo područje u cjelini čini vlažnim. Najveća količina padavina se izluči u ljeto (281 mm ili 30,3 %), kada su za vegetaciju i čovjeka najpotrebnije i obrnuto, najmanje u zimu (198,8 mm ili 21,4 %) kada su potrebe za njima mnogo manje. U vegetacionom periodu, kada biljke klijaju, cvjetaju i sazrijevaju, padne 590 mm ili 63,6 % svih godišnjih količina padavina. Problem je u tome što se znatne količine padavina izlučuju u pljuskovima, te se nepovoljno odražavaju na biljni svijet tokom vegetacionog perioda. Veliki značaj za biljke tokom vegetacionog perioda ima relativna vlažnost koja u ovom periodu iznosi 76,4 %, te srednja temperatura zraka od 14,3 0C. Tabela 9. Maksimalna visina sniježnog pokrivača i srednji broj dana pokrivačem ≥ 10, 30 i 50 cm u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI cm 69,7 99,3 54,7 26,7 3,0 7,7 41,7 ≥10 cm 9,7 6,5 2,7 0,4 0,2 1,7 ≥30 cm 3,4 1,9 0,6 0,1 0,5 ≥50 cm 0,1 0,3 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci, S HMZ, Beograd. sa sniježnim XII God. Σ 68,7 99,3 6,7 27,7 1,8 8,0 0,5 0,7

Sniježni pokrivač se u ovom području najduže zadržava u decembru i januaru, a najmanje u oktobru. Od 90 zimskih dana, 43 dana su sa sniježnim pokrivačem. Prosječan broj dana sa sniježnim pokrivačem tokom godine ovdje iznosi 58 dana, a debljina snježnog pokrivača može biti i preko 1 metar. Maksimalna visina sniježnog pokrivača ovdje je u februaru i iznosi 99,3 cm (Tuzla 97 cm, Kladanj 129 cm i Doboj 72 cm). U ovom području prosječno godišnje 28 dana ima visinu snježnog pokrivača veću od 10 cm, 8 dana veću od 30 i svega 1 dan veću od 50 cm. Najviše dana sa visinom sniježnog pokrivača većom od 10 cm imaju decembar i januar, u prosjeku po 8 dana. Na višim nadmorskim visinama u slivu snijeg se duže zadržava i njegova prosječna visina se kreće između 30 i 40 cm a na planinama i preko 50 cm. Obzirom da snijeg ima visoku sposobnost odbijanja sunčevih zraka to je temperatura sniježnih površina obično niža od temperatura tla bez snijega i utiče na godišnji tok temperature zraka, oblačnost, vlažnost i druge klimatske elemente i pojave u ovom području (9,81).

196

Klima u slivu rijeke Spreče i njene specifičnosti

197

Slika 2. Sliv rijeke Spreče - prosječna godišnja količina padavina

S. Smajić, S. Ahmetbegović Vjetar Osobine zračnih masa i njihova kretanja uvjetuju vremenske prilike u slivnom području rijeke Spreče. Pored opšte cirkulacije atmosfere na režim vjetrova u ovom području veliki uticaj ima i reljef. Zbog toga su ovdje najčešći vjetrovi iz pravca sjevera, sjeveroistoka, juga i zapada. Oni su u ovom području uglavnom slabi i javljaju se sa svih strana. Zimi preovladavaju vjetrovi iz sjevernog kvadranta, pošto se niski pritisci nalaze iznad Sredozemnog mora i njihovih ogranaka. Hladne vjetrove uzrokuju prodori hladnih zračnih masa sa sjevera. Najvjetrovitije godišnje doba u ovom području je proljeće. Ljeti se zračni pritisak iznad naše zemlje smanjuje od sjeverozapada ka jugoistoku, pa zbog toga i vjetrovi uglavnom imaju takav pravac. Tabela 10. Čestine i srednje brzine pojedinih pravaca vjetra u slivu rijeke Spreče Pravac N NE E SE S SW W NW C % 14,7 7,0 4,2 5,1 9,8 6,1 9,1 3,3 40,9 m/s 1,8 1,9 1,5 1,9 1,9 1,9 1,6 1,6 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci, S HMZ, Beograd.
Grafikon 4a. Čest ine i srednje brzine pojedinih pravaca vjet ra u slivu Spreče N 16,0 14,0 12,0 NW NE 10,0 8,0 6,0 4,0 2,0 W 0,0 E Grafikon 4b. Čest ine i srednje brzine pojedinih pravaca vjet ra u T uzli N 18 16 14 NW NE 12 10 8 6 4 2 0 W

E

SW S čest ina vjet ra (%) srednja brzina (m/s)

SE

SW S čest ina vjet ra (%) srednja brzina (m/s)

SE

Prema vrijednostima čestina i tišina, najveću učestalost imaju vjetrovi iz sjevernog (14,7 %), a najmanju iz sjeverozapadnog pravca (3,3 %). Najveća srednja brzina vjetra u slivu izmjerena je kod vjetrova koji pušu sa jugozapada, juga i sjeveroistoka (1,9 m/s), a najmanja kod istočnih (1,3 m/s), sjeverozapadnih i zapadnih (1,6 m/s) vjetrova. (Tabela 10 ., grafikon 4a.) Zbog položaja, veličine sliva i njegove raščlanjenosti ovdje se javljaju značajne oscilacije u pogledu režima vjetrova. Tako naprimjer u Doboju najveću učestalost imaju vjetrovi iz sjevernog (12,6 %), Gračanici iz zapadnog (19,5 %), Tuzli iz sjeveroistočnog (17,2 %), a Kladnju iz sjevernog (31,8 %) pravca. Najveću srednju brzinu u Doboju imaju sjeverni (2,7 m/s), Gračanici jugoistočni (2,1 m/s), Tuzli jugozapadni (1,9 m/s), a Kladnju sjeveroistočni (2,2 m/s) vjetrovi. Najmanje tišina u ovom području je zabilježeno u Kladnju (23,6 %) i Tuzli (31,4 %), a najviše u Gračanici (64,4 %) i Doboju (44,2 %). (Slika 2.)

198

Klima u slivu rijeke Spreče i njene specifičnosti Zaključak Pored općih faktora koji utiču na klimatske odlike u slivu rijeke Spreče i Bosne i Hercegovine u cjelini od posebnog značaja su njegov geografski položaj i osobine reljefa. Geografski položaj i reljefni sklop su uslovili da prezentirani prostor svojim najvećim dijelom pripada umjereno kontinentalnom klimatu sa relativno blagim zimama i primjetnim prelazima između godišnjih doba, a planinske morfostrukture oboda predplaninskom umjereno kontinentalnom klimatu. Prosječna godišnja temperatura zraka u slivu rijeke Spreče iznosi 10,1°C. Zvornik (10,7°C) i Doboj (10,6°C) imaju nešto više godišnje temperature zraka od Tuzle (10°C) i Gračanice (10°C) i znatno više od Kladnja (9,2°C). Temperaturne razlike su vjerovatno posljedica nešto jačih kontinentalnih uticaja sa sjevera i sjeverozapada, promjenjivosti vertikalnog termičkog gradijenta i reljefnih odlika ovog prostora. Godišnja amplituda temperature zraka u prezentiranom slivu iznosi 20,5°C i prilično je ujednačena za sve meteorološke stanice. Prosječna godišnja količina padavina u slivu rijeke Spreče iznosi 927 mm i najveća je u njegovom planinskom području (Zvornik 919 mm, Tuzla 895 mm, Kladanj 1103 mm, Banovići 920 mm, Gračanica 838 mm i Doboj 887 mm). Padavine su uglavnom ravnomjerno raspoređene tokom godine sa relativnim kolebanjem od 5 %. Najviši dijelovi planine Majevice (915 m) i Konjuha (1327 m) po temperaturnim i pluviometrijskim karakteristikama pripadaju planinskom umjereno kontinentalnom klimatu. U kotlinskim dijelovima, koji zahvataju veću površinu sliva, preovladavaju kopneni zračni uticaji. Takve su odlike uslovile planinske strukture koje su pridonijele morfološkoj zatvorenosti. Količina padavina je manja u odnosu na obod, ljeta su duža i toplija a zime kraće i blaže. Preovladava umjereno kontinentalni klimatski tip, klasificiran po Köppenu kao Cfb klimat. Planinski lanci su modificirali klimatske uticaje i doprinijeli da u području planina koje čine obod sliva rijeke Spreče preovladava predplaninski klimatski tip. Ovakav klimatski tip se odlikuje nešto kraćim ljetima i nešto dužim zimskim periodima s više sniježnih padavina. Prema Gradačcu i Modriči postepeno preovlađuje uticaj kontinentalne klime, karakteristične za južne dijelove Panonske nizije. Conclusion Beside basic factors that form climate specifics in the Spreča River valley and Bosnia and Herzegovina as a whole geographic position and relief specifics have essential role. These characteristics shape med-continental climate with relatively mild winters and noticeable season changes with morph-structural mountains hilly midcontinental climate. Average annual air temperature in the Spreca valley is 10,1 degrees Celsius. Zvornik 10,7 Doboj 10,6 which is little higher than temperature in Tuzla and Gracanica 10 and slightly higher then Kladanj with 9,2 degrees Celsius. Differences in temperature may be caused by stronger continenttal influence from the north and northwest, changes in vertical thermod gradient and relief characteristics of this area. Annual amplitude of air temperature in the presented valley is 20,5 degree Celsius and relatively similar for all meteorological observing points. Average annual precipitation in Spreca valley is 927mm with highest amount in mountains (Zvornik 919mm, Tuzla 895mm, Kladanj 1103mm, Banovici 920mm, Gracanica 838mm and Doboj with 887mm). Presipation is mostly even throughout the year with relative oscillation of 5%. Highest hilltops of mountains Majevica (915 meters) and Konjuh (1327 meters) belong to mountain mid-continental climate according to temperature and pluviometer characteristics. Valleys have larger water capacities and this creates continental air conditions. These characteristics have created 199

: Klimatske karakteristike Tuzle.. I. Broj 2. 2. 1934-35. 6. Doktorska disertacija. Sv. Specifics of this climate type are shorter summers and longer winters with more snowfall. 1998. Geografski horizont.: Režim padavina na području Tuzle. N. Geografsko društvo Federacije Bosne i Hercegovine. Spahić. Zbornik radova I kongresa geografa Bosne i Hercegovine. 4. Mirić. M. Penzar. Godina II. Zbornik radova..: Opća klimatologija. 9. Ahmetbegović mountain structures that make morphological closure.. A. N.. Sarajevo. Filipčić.. Naučna Knjiga. Naučna Knjiga. Smajić.S. Filipčić. Suljić. Geografski pregled. 2005. Zbornik radova Prirodnomatematičkog fakulteta. XX i XXI. 71-82. Sarajevo. Glasnik Geografskog društva. Drešković. Beograd. str.: Osnovi primjenjene geomorfologije. Beograd. Geoinstitut. A. 1993. M.. M. Beograd. Tuzla.: Klimatologija. broj 2. str. 14. XXIII. 2002. Spahić. Marković. Literatura i izvori 1. S. Geografski fakultet. Milosavljević. S HMZ.: Klimatologija. Beograd. Godina 2. Milosavljević. Hrvatsko geografsko društvo. D. 3.: Fizička geografija Jugoslavije. 1983. Tuzla. 8.: Klimatske promjene. Zagreb. 15. 1963. Šegota. Đ. Filozofski fakultet. Paunković. Beograd. 1990. J. R. 7-17. B. 2000. 11. 1998.. Školska knjiga. Zagreb.: Klima Bosne i Hercegovine. Area around Gradačac and Modriča has continental climate which is characteristic of south parts of Panon valley. 2000. Marković. Beograd. Sarajevo. Amount of precipitations is lower then in the mountains with longer summer seasons and mild and short winters.: Klima kupreškog kraja. Penzar. 10. 1973. M. Svezak Geografija. 1979. T. Zubić.. Midcontinental climate is dominating and it is classified by Köppen as a Cfb climate.: Klimatologija. 7. 5. 200 . str. 13. A. 12. Sarajevo. Mountain complex have modified climate forms and created sub mountain climate type in Spreča River valley.: Fluktuacija nekih hidroklimatskih parametara u Bosni i Hercegovini. R. 2005. Dukić. Školska knjiga.: Spreča. Zagreb. Geografsko društvo Federacije Bosne i Hercegovine. Meteorološki godišnjaci (1961-1990). Smajić S. 78-107.: Agrometeorologija.

Gornja Spreča je tektonska depresija smještena na prostoru sjeveroistočne Bosne koju karakteriše relativno gusta riječna mreža i razvijen riječni sistem. 201 – 210 (2007-2008) Originalni naučni rad PROBLEM VISOKIH VODA NA PROSTORU GORNJE SPREČE COMMON PROBLEMS WITH OVERFLOW IN THE GORNJA SPREČA AREA Mr. sc. tim više što je pored poljoprivredne proizvodnje. This study was initiated by constant flooding problem in upper part of the Spreca River is damaging not only agricultural production but also industrial capacities as well as individual houses in the area of inundation. Ključne riječi: Hidrografija. flow. uzdužni profil. Gornja Spreča. Mr. Prirodno-matematički fakultet. Semir Ahmetbegović. intenzivirana izgradnja industrijskih kapaciteta i individualnih stambenih objekata u inundacionom području rijeke Spreče i njenih pritoka. vodostaj. U periodu otapanja snijega i povećane količine padavina. diamete. floodings. konfiguraciju terena i plitka riječna korita. Gornja Spreča. Značajan problem predstavljaju i podzemne vode koje se nalaze blizu topografske površine. viši asisent. water capacity. poplave. Izrada ovog rada inicirana je stalnim poplavama koje uzrokuju značajne probleme na prostoru Gornje Spreče. a u direktnoj su vezi sa vodostajem rijeke Spreče. Odsjek za geografiju. . riječni režim. high water. viši asistent. After the snow melts and precipitations increases. voda plavi aluvijalnu ravan rijeke Spreče i njenih pritoka. This area is tectonic depression placed in the north-eastern part of Bosnia and Herzegovina with relatively big number of tributaries with big accumulation of water. with geological structure and terrain configuration and water depth. water is flooding alluvial area around Spreca and its tributaries. Key words: Hydrography. Univerzitet u Tuzli Abstrakt U radu se prezentira problem visokih voda na prostoru Gornje Spreče. Another problem is underground water that stays close to surface impacted directly by water level of Spreca River. water regime. sc. s obzirom na geološku građu. Sabahudin Smajić. visoke vode. proticaj. Abstract This study presents problem of overflow of the Spreca River in the upper part.Zbornik radova PMF 4 i 5.

88 km2.3 m odnosno 2. smještena na prostoru sjeveroistočne Bosne. U istraživanju su korišteni i statistički pokazatelji. Ahmetbegović.22 ‰. Visok nivo podzemnih voda vezan je uglavnom za prostor Sprečkog polja i direktno je povezan sa vodostajima rijeka koje teku ovim poljem. duga je oko 68 km (NW-SE) sa prosječnom širinom od oko 15 km (maksimalna širina iznosi oko 38 km) i zahvata površinu od 1208. U periodu otapanja snijega i povećane količine padavina. S. a ušće u rijeku Bosnu istočno od Doboja na nadmorskoj visini od 149 m. a površinu sliva 1947. Smajić Uvod Gornja Spreča je tektonska depresija dinarskog pravca pružanja. Nizvodno od naselja Capardi pa do ušća u Modračko jezero pad je znatno umjereniji i iznosi svega 1. Tok rijeke Spreče se odlikuju meandrima odnosno laktastim skretanjima. Gornja Spreča zahvata prostor od izvorišne čelenke rijeke Spreče (Velja glava) jugozapadno od Zvornika do Modraca i razvođa rijeke Turije na planini Ozren. U gornjem dijelu toka rijeke Spreče od izvorišta do Capardi na kratkom sektoru od oko 7 km uzdužni profil se odlikuje padom od oko 23 ‰.92 m/km). Najveće i najznačajnije pritoke rijeke Spreče na ovom prostoru su rijeka Oskova sa Gosteljom i Turija. Javornika i Konjuha na jugu te Ozrena na zapadu.92 ‰ (0. Izrada ovog rada podrazumijevala je analizu dostupnih izvora te anketiranje stanovništva i stručnih lica. Gornja Spreča se odlikuje relativno gustom riječnom mrežom dendroidnog tipa i razvijenim riječnim sistemom. posmatrana u navedenim granicama. Gornja Spreča. Ukupan pad od izvora do ušća u Modračko jezero iznosi oko 4. Poseban problem na prostoru Gornje Spreče predstavljaju česte poplave. Problem predstavlja i visok nivo podzemnih voda (freatske izdani) koje izbijaju na topografsku površinu i plave aluvijalnu ravan rijeke Spreče i njenih pritoka. Geotektonske karakteristike i petrografski sastav Gornje Spreče su uslovili da rijeka Spreča na ovom prostoru ima asimetričan sliv sa znatno razvijenijom lijevom slivnom površinom. Rijeka Spreča po uzdužnom profilu od ušća Male Spreče ima izrazit ravničarski karakter jer ukupan pad iznosi svega 0. dok ukupan pad rijeke Spreče na uzdužnom profilu iznosi 304. Hidrografske karakteristike Gornje Spreče Najveći vodotok Gornje Spreče je rijeka Spreča čija se izvorišna čelenka nalazi na sjevernim padinama Velje Glave (najvažniji izvor u izvorišnoj čelenki je na nadmorskoj visini 453 m).S.4 km. između planinskih morfostruktura Majevice na sjeveru.7 km2. 202 .85 ‰. s obzirom na konfiguraciju terena i plitka riječna korita vodotoci plave značajne površine zemljišta. Ukupna dužinu ovog vodotoka iznosi 115.63 ‰. (Topografska karta 1:200000) Najveći vodotok na prostoru Gornje Spreče je rijeka Spreča koja ovim tektonskim rovom protiče meandarski u dužini od oko 60 km (do ušća u Modračko jezero). odnosno korištena je statistička metoda kao nezaobilazna naučna metoda u geografiji. Također. što je uzrokovano malim padom po uzdužnom profilu i akumuliranjem značajne količine riječnog nanosa kojeg u aluvijalne ravni dopremaju pritoke. korišten je i kartografski metoda jer su rezultati analize navedenog problema prezentirani na izrađenoj hidrografskoj karti Gornje Spreče.

Uzdužni profil rijeke Spreče od izvorišta do Modračkog jezera Rijeka Spreča je bogata vodom.84 7.63 9. Povišeni proticaji se nastavljaju u martu i aprilu.82 33.Problem visokih voda na prostoru Gornje Spreče Slika 1. Odnos padavina i proticaja na prostoru Gornje Spreče za period 1961-1990. (mm) 59 55 61 76 92 111 94 84 64 58 71 72 75 3 (m /s) 29. Tabela 1. ali sa tendencijom pada ka minimalnom protoku.84 203 . možemo govoriti na osnovu podataka sa vodomjerne stanice "Modrac" kao i podataka vezanih za padavine na ovom prostoru izmjerene na meteorološkoj stanici u Tuzli. a za nju kao i za sve njene pritoke karakterističan je nivalno-pluvijalni režim. a najniži u septembru i oktobru. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.13 30.37 18. koji se javljaju u septembru (6.98 13. Geografski položaj Gornje Spreče Slika 2.13m³/s) ne odgovara maksimalna količina padavina koja se na ovom prostoru javlja u junu (108 mm/m²) jer u februarskom maksimalnom protoku učestvuju otopljene snježne padavine. Maksimalnom srednjem februarskom proticaju (33. februaru i martu.23 6.6 Izvor podataka: HMZ Sarajevo Iz prezentiranih podataka u tabeli 1 vidljivo je da se najviši proticaji ovdje javljaju u januaru.71 18.19 9.32 13.3 20. O režimu rijeke Spreče na prostoru Gornje Spreče.25 24.

Ovakva neusaglašenost se može objasniti i time što veći dio Gornje Spreče pripada planinskim morfostrukturama što uvjetuje da se u hladnijem dijalu godine uglavnom izlučuju snježne padavine.5 km. a ušće joj je južno od naselja Donje Vukovije. Rijeka Oskova zajedno sa Gosteljom ima površinu sliva od 342 km². (Grafikon 1) mm 120 100 80 60 15 40 20 0 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII 10 5 0 Grafikon 1. Ona je desna pritoka rijeke Spreče čiji je sliv smješten u rejonu Glumine. posebno kada je riječ o visini vodostaja i količini proticaja odnosno nema podudaranja između maksimalne količine padavina sa maksimalnim proticajima. Slijedeća pritoka Spreče je Paprača.6 m³/s. Nizvodno sljedeća lijeva pritoka Spreče je rijeka Mala Spreča koja izvire ispod Bišine. 204 . S. Turija je 22 km duga pritoka Spreče. Rijeka Oskova nastaje na području općine Banovići odnosno na sjevernim padinama planine Konjuh i ima dužinu toka 32 km. Klanca i Crnog Vrha. Prva pritoka rijeke Spreče duga 6. Ahmetbegović. Prema podacima prikupljenim na navedenoj vodomjernoj stanici za period 1967-1990. Ona se ulijeva u rijeku Spreču sjeverozapadno od gradskog naselja Živinice. Culjaga i Gračanička rijeka. godine prosječan godišnji vodostaj iznosi 115 cm. koja zajedno sa lijevom pritokom Bukovicom odvodi vode sa istočnih i jugoistočnih padina Ozrena. Najveća i najznačajnija lijeva pritoka rijeke Spreče je Oskova sa Gosteljom. Padavine Proticaj m 3 /s 35 30 25 20 Na prostoru Gornje Spreče koja obiluje vodom rijeku Spreču obogaćuju njene najznačajnije pritoke: Gribaja. Oskova sa Gosteljom i Turija. pa sa ove strane ima i veći broj pritoka. Snježne padavine se ne javljaju odmah u hidrosistemu već se u slivu zadržavaju duži period te učestvuju u režimu rijeke Spreče početkom proljetnog hidrološkog razdoblja. ne postoji potpuna usaglašenost između godišnje raspodjele količine padavina i kategorija režima. Danas se njenom vodom snabdijeva akumulativno jezero Modrac.S. malog pada uz karakteristično meandriranje. Rijeka Krivača kao lijeva pritoka izvire na lokalitetu Džebari i do ulijevanja u rijeku Spreču teče dužinom od 9. Desna pritoka rijeke Spreče (na području općine Kalesija) je rijeka Gribaja koja izvire ispod Banj Brda (700 m). Sa zapadnog dijela oboda Gornje Spreče lijevu pritoku čini rijeka Turija. a ulijeva se u rijeku Oskovu jugozapadno od Živinica. Prosječan godišnji proticaj rijeke Spreče izmjeren na vodomjernoj stanici "Modrac" iznosi 18. U analizi koja slijedi dat ćemo osnovne hidrografske karakteristike pritoka Spreče od izvorišta do Modraca. Paprača je lijeva pritoka od čijeg ušća Spreča poprima sva obilježja ravničarske rijeke. Odnos padavina i proticaja u slivu Spreče (Gornja Spreča) 1961-1990. koje je za potrebe privrede izgrađeno 1964 godine.3 km je Ljeskovica. što čini oko 17 % sliva rijeke Spreče. Lijeva strana sliva rijeke Spreče na prostoru Gornje Spreče ja znatno razvijenija. Smajić m³/s). Pritoke Male Spreče su Repuški potok. Rijeka Gostelja izvire na području općine Kladanj. Dakle.

Kako na ušću nema prirodnih i vještačkih prepreka često se dešava to da inundaciono područje rijeke Spreče pri tečenju služi kao manje korito. plavljene površine su rezultat visokih voda rijeke Spreče i njenih pritoka. Nizvodno od mosta na magistralnom putu Sarajevo-Županja do ušća u Modračko jezero širina plavnog vala iznosi 500-700 m. rijeka Oskova oko 10 ha poljoprivrednog zemljišta i oko 30 stambenih objekata. Karakteristike visokih voda Gornje Spreče Vodni režim rijeke Spreče kao najvećeg vodotoka Gornje Spreče i njenih pritoka karakterišu dugotrajne niske vode te brzo nadolaženje i veoma kratko trajanje visokih voda. Krivača i Brod sa lijeve te Bukovica. rađene 2001. Rijeku Spreču i njene pritoke na prostoru Gornje Spreče karakterišu česte poplave. odnosno 7. godine na osnovu kojih možemo utvrditi maksimalnu širinu plavnog vala. Najznačajniji od njih su: Mramorak. Zbog čestih poplava značajno je utvrditi širinu inundacije s pojavom visokih voda. Uslijed toga je područje ušća rijeke Spreče u akumulaciju podložno plavljenju.7 m3/s ispušta kao biološki minimum.5 ‰. Dakle. Sajatovica. Neke zaključke o širini inundacije i površinama koje se plave visokim vodama dobili smo iz "Hidrološke analize o mogućnostima uređenja korita rijeke Spreče" na potezu od mosta na magistralnom putu Sarajevo-Županja do mosta na regionalnom putu Živinice-Kalesija. Lješnica. Površine koje plave vodotoci Gornje Spreče su poljoprivredno i građevinsko zemljište te dijelovi nekih saobraćajnica. U 205 . Ovaj nivo vode u akumulaciji nema značajnog uticaja na veličinu plavljenih površina u zoni rijeke Spreče. od čega na raspolaganju industriji stoji 2. (Služba civilne zaštite Općine Živinice) Na prostoru općine Kalesija i dijela općine Lukavac koji pripada prostoru Gornje Spreče plavljene površine su znatno manje. Krivača. Ove karakteristike su u vezi sa veličinom vodotoka i izraženije su kod manjih tokova. Q1/l00). sa malom površinom sliva.8 % od ukupne površine ove općine. Prosječni pad doline Spreče u zoni akumulacije Modračkog jezera je veoma mali i iznosi oko 1.0 m3/s vode. Uglavnom je to poljoprivredno zemljište uz same riječne tokove. Brestovik sa desne slivne površine. Samo na prostoru općine Živinice rijeka Spreča plavi oko 200 ha poljoprivrednog zemljišta i preko 100 stambenih objekata. Poplave se na ovom prostoru javljaju najmanje jednom u toku godine. što je oko 0. Ukupna površina općine Živinice zahvaćena poplavama iznosi oko 220 ha. vode porijeklo od ljetnih pljuskova jer se ovaj period odlikuje velikim intenzitetom kišnih padavina koje se izlučuju u slivu. Bjelova. Kota uspora u akumulaciji se nalazi na nadmorskoj visini 200 m. dok se 4. Q1/25.3 m3/s. Visoke vode na pritokama. a rijeka Gostelja oko 5 ha poljoprivrednog zemljišta i oko 20 stambenih objekata. Uzvodno uz rijeku Spreču poplavna površina se kontinuirano smanjuje tako da nizvodno od mosta na regionalnom putu Živinice-Kalesija njena širina iznosi oko 400 m. Krivačnjak. Dubnica. Modračko jezero sa pritokama obezbjeđuje zapreminu akumulacije od 100 miliona m3 vode. Pored osnovnih hidrografskih karakteristika rijeke Spreče prezentiranih u radu neophodno je prikazati i osnovne karakteristike visokih voda (Q1/l0.Problem visokih voda na prostoru Gornje Spreče Gornja Spreča je ispresjecana i drugim manjim rječicama i potocima koji se direktno ulivaju u rijeku Spreču. Plavni val (prirodno stanje) za stogodišnje vode (Q1/100) u naselju Strašanj uz magistralni put Sarajevo-Županja ima širinu preko 1500 m.

9 68 48 40 423.S.6 m3/s. a kod visokih voda vrijednost proticaja iznosi Q1/l0 = 460 m3/s. S. Rijeka Sprečana ušću u Modračko jezero ima srednji godišnji proticaj 18. (13.0 362 286 239 Močionica 27. Tehnički projekat 543 A i 492 Analizirajući podatke iz tabele 2 uočljivo je da su neuporedive razlike između srednjih mjes ečni i srednjih godišnjih proticaja sa onima koju se odnose na visoke vode. Ova pojava naziva se unazadna ili regresivna erozija. * Q1/50 206 .92 m/km). Analizom je utvrđeno da ova sušna godina odgovara povratnom periodu od oko 20 godina. ima izrazit ravničarski karakter jer ukupan pad iznosi svega 0. Zbog nedostupnosti potpunih podataka u analizi koja slijedi nije prezentirana rijeka Turija. Minimalni proticaji vode su mjereni i analizirani jedino na rijeci Oskovi vodomjerna stanica "Višća" i na brani "Modrac".d. 201) Prirodno je da se erozija vrši istovremeno na cijelom uzdužnom profilu.92 ‰ (0. pa ova negativna pojava (odlaganje otpada) značajno remeti prirodno usaglašavanje uzdužnog profila rijeke (prirodno produbljivanje korita). Tabela 2. Hidrološkom analizom podataka sa vodomjerne stanice na brani "Modrac" došlo se do rezultata za istu vjerovatnoću pojave.9 396 313 261 Lješnica 35 78 56 45 513.4 318 248 204 Gribaja 77.9 373 295 246 Brnjak 17. odnosno minimalni proticaj od 824 l/s. Q1/250 = 590 m3/s. Rijeka Spreča po uzdužnom profilu. U ovakvim uslovima rijeka Spreče sa svojim pritokama (u donjem dijelu toka) široko plavi aluvijalne ravni sa inundacijom od nekoliko desetina pa i stotina metara.6 51 36 20 441. To su posredni nenamjerni uticaji. vrši se od ušća prema izvorištu. U negativne hidroekološke probleme ubrajaju se i učestale poplave riječnih tokova izazvane antropogenim faktorima. za rijeku Spreču sa Turijom. Minimalni proticaj na rijeci Oskovi je izmjeren u augustu 1971. Usaglašavanje uzdužnih riječnih profila ka ravnotežnom.7 410 324 270 Oskova sa * * 348 848 690 590 460 342 540 456 Gosteljom Izvor: Vodoprivredno preduzeće d. Karakteristike visokih voda rijeke Spreče sa pritokama na prostoru Gornje Spreče Karakteristike pritoka Rijeka Spreča sa pritokama Mjerodavni proticaj Površina Mjerodavni proticaj Površina Pritoke (m3/s) sliva. počevši od donje erozivne baze. Erozija se vrši unazadno.5 380 300 252 Rijeka 25 66 45 37 470. Spreča 76.6 135 87 63 396. Smajić tabeli 2 koja slijedi prezentirani su podaci o visokim vodama rijeke Spreče i njenih pritokama na prostoru Gornje Spreče do ušća u hidroakumulaciju Modrac. godine i iznosio je 170 l/s. pogotovu kroz općinu Živinice.3 92 63 46 301 250 Krivača 16. (m3/s) sliva. "Spreča". Ahmetbegović.4 49 35 28 318. 2 2 km km Q1/l00 Q1/25 Q1/l0 Q1/l00 Q1/25 Q1/l0 M. a prije svega se odnose na odlaganje krutog otpada u korita rijeka. Tuzla. Q1/l00 = 690 m3/s.

dijelova automobila. Također. Voda gubi erozivnu i transportnu moć i započinje proces odlaganja vučenog materijala (šljunak) i suspendovanih čestica (pijesak i milj) u riječnom koritu što dovodi do izdizanja dna riječnog korta. naselje Maline. zaustavlja se proces prirodnog produbljivanja riječnog korita. . Na tom dijelu uzdužnog profila zaustavlja se regresivna erozija. Ukoliko se čvrsti magistralni put Sarajevo-Orašje. te poplave izazivaju i manje količine kišnih padavina. Na mjestima gdje dođe do odlaganja otpada (npr. otpad odloži u koritu na tom dijelu Foto: CZ općine Živinice uzdužnog profila stvara se nova donja (lokalna) erozivna baza. 1 Ova pojava se manifestira na Slika 3.Problem visokih voda na prostoru Gornje Spreče Kada je u pitanju tok rijeke Spreče kroz Gornju Spreču. Zadnje uređenje korita rijeke Spreče obavljeno je u proljeće 2007. Smanjenjem brzine vode u riječnom koritu opada kinetička erozivna energija. a izvršeno je i ispravljanje korita rijeke Spreče uzvodno od mosta na ovom magistralnom putu. Pošto voda rijeke Spreče i njenih pritoka nosi veliku Slika 4. godine od Modračkog jezera do mosta na magistralnom putu Sarajevo-Županja u naselju Maline.) značajno se mijenja prirodno usaglašavanje uzdužnog profila rijeke. a v brzina riječnog toka. donju erozionu bazu predstavlja Modračko jezero. bijela tehnika i sl. odnosno. povećana količina suspendovanog materijala u riječnim tokovima izazvana je erozijom površina koje pripadaju površinskim kopovima i njihovim odlagalištima. Poplave u dolini rijeke Spreče. juni 2001. Povećana količina suspendovanog materijala u vodi riječnih tokova uslovljena je i geološkom građom terena (značajno je učešće mekših i rastresitih stijena koje čine geološku građu sliva rijeke Spreče i njenih pritoka). količinu suspendovanog materijala. juni 2001. Poplave u dolini rijeke Spreče. školjke automobila. odnosno smanjuje se brzina vode u riječnom toku. Foto: CZ općine brzina zapunjavanja dna riječnog Živinice korita je vrlo izražena. 1 Qv Kinetička erozvina energija energija izražava se općom formulom: E  u 2 207 2 kojoj je Q proticaj. slijedeći način. Otpad stvara zagat koji usporava oticanje vode u riječnom koritu. Ova negativna pojava se manifestira izdizanjem dna riječnih korita. Da bi se ublažio problem poplava izvode se radovi koji se ogledaju u čišćenju i produbljivanju korita rijeke Spreče i njenih pritoka.

Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Ahmetbegović. Stručni skup "Zaštita okolice . pored agrarne osvojenosti. we still have to have in mind that this can interrupt hydro regime at water dam on the Modrac Lake and in the lower part of the river. Ipak. prostorno uređenje i zaštitu okolice. Large part of this area belongs to mountain morphologic structure with large amount of snow during cold months. Sarajevo. mora se imati u vidu da se navedenim radnjama može narušiti hidrološki režim na brani Modračkog jezera i nizvodno. Zbornik radova. klimatskim i dr. IX Kongres geologa Jugoslavije. Z. Nonetheless. Sarajevo. Ove vode učestvuju u riječnom režimu rijeke Spreče početkom proljeća kada se javlja povećava količina kišnih padavina koja dostiže svoj maksimum početkom ljeta (juni). S. Smajić. Čičić. geo-morphologic. climate and other characteristics of the area. Problem poplava je u posljednjih nekoliko godina sve izraženiji jer je plavno područje Spreče i njenih pritoka. Dukić.Tuzla". postalo prostorom intenzivne gradnje naselja i industrijskih objekata. 2. This is related with geological. karakteristikama navedenog prostora. (1997): Stanje zagađenja površinskih voda i devastiranog zemljišta u TPK. (1978): Tektonska rejonizacija Jugoslavije. 3. Zbornik radova Prirodno-matematičkog fakulteta. (2006): Hidrologija.S.. Conclusion Water flow in the upper part of the Spreča River specifics are low water level in the long term and quick and short term of increased water flow with high water level. Literatura i izvori 1. Flooded areas are agricultural and urban areas as well as some communications which causes lot of damage. Snježne padavine se ne javljaju odmah u hidrosistemu. Svezak Geografija. Tuzla. geo-tectonic. Snow does not appear in the hydro system immediately but stays in the basin for a long time. D. Earth Science Institute. S. Beograd. S. Zbog ovih karakteristika u slivnom području Gornje Spreče česte su poplave u proljeće i početkom ljeta. Znatan dio Gornje Spreče pripada planinskim morfostrukturama gdje se u hladnijem dijalu godine uglavnom izlučuju snježne padavine. S. Monografija. Lj. M. Ova pojava je u vezi sa geološkim. Because of these characteristics in Spreca river basin flooding is taking place during spring and beginning of summer. Tuzla. geotektonskim. . nego u slivu ostaju duži period. Gavrilović. Ovoj problema se rješava čišćenjem i produbljivanjem riječnih korita te izgradnjom nasipa. Anđelković. Broj III. This problem is more intensive in recent years with flooding of surrounding rivers and also caused by agricultural occupation and intensive constructing of living and industrial buildings. Površine koje plave vodotoci Gornje Spreče su poljoprivredno i građevinsko zemljište te dijelovi nekih saobraćajnica što uzrokuje značajne materijalne štete. 208 Ahmetbegović. geomorfološkim. (2002): Geološki sastav i tektonika Bosne i Hercegovine. Smajić Zaključak Riječni režim Gornje Spreče karakterišu dugotrajne niske vode te brzo nadolaženje i kratko trajanje visokih voda. This water gets into the system during the spring when precipitants are also increased and reaches its maximum amount at a beginning of summer (June). Arnautalić. 4. Godina III. (2006): Neki geoekološki problemi općine Živinice. Zbornik radova.. This problem could be solved by cleaning and deepening rivers and building levees. Ministarstvo za urbanizam. 5.

HMZ Sarajevo. Hidraulička analiza o mogućnostima uređenja korita rijeke Spreče na potezu od mosta na putu sarajevo-Županja do mosta na putu Živinice-Dubrave. 2006. 2001. 1:200 000. Beograd. potoka Lješnica i sjevernog obodnog kanala. (2006): Klimatske karakteristike Tuzle.. 1987. Beograd.ba 209 . 8. 25.Problem visokih voda na prostoru Gornje Spreče 6. Prirodnomatematički fakultet. Vojnogeografski institut. 22. 2007. (2003): Rijeka Spreča . Sarajevo. Vodoprivredno preduzeće „Spreča“. 1:100 000.vladatk. S. Tuzla. 14. list Tuzla OGK L-32. Marković. Petrović. Osnovna geološka karta 1:100 000. 18. S. 11. M. Građevinska knjiga. Zagreb. Služba civilne zaštite općine Živinice. Opštinski zavod za urbanizam Tuzla. Tuzla. (separat) Grupa autora: Vodoprivredna osnova rijeke Spreče. A. Tuzla 1999. 2007.zivinice. Fazlić. 15. (1963): Fizička geografija Jugoslavije. Harfo-Graf. Treće izdanje. (1934-35): Spreča. Geografski list. Služba za zaštitu okoliša općine Živinice. 27. Beograd. 7. Sv. Topografska karta 1:25 000. Spahić. Zavod za urbanizam. Paunković. T. 23.fizičkogeografske karakteristike. Sarajevo. (1982): Geomorfologija. Tehnički projekat regulacije rijeke Spreče. Udruženje “ Kontakt plus“: Lokalni ekološki akcioni plan općine Živinice. 17. 1990. Đ. D. Geografsko društvo federacije Bosne i Hercegovine. (1978): Studija osnovnih vodoprivrednih elemenata za potrebe prostornog plana opštine Lukavac. Služba za poslove planiranja i razvoja općine Živinice. Filipčić. 13. Beograd. (2002): Opća klimatologija. 12. Zbornik radova. Prostorni plan za područje Tuzlanskog kantona 2005-2025. Oberman. Tuzla. 24. 28. 9. Glasnik Geografskog društva. Google Map Satelite. Školska knjiga. 20. (1993): Klimatologija. 1983. Smajić. www. Fond stručne dokumentacije općine Lukavac. XX i XXI.com www.kim. Beograd. Naučna Knjiga. 10. Šegota. Vodoprivredno preduzeće „Spreča“. Prostorni plan opštine Živinice. 1:50 000. 21. broj 79. T. 26. 19. 16. J. Geološki zavod.

Smajić Slika 5. Hidrografska karta Gornje Spreče .210 S. S. Ahmetbegović.

prof. Na posmatranom području uočene su četri tektonske jedinice koje su zapravo dijelovi krupnijih formi dinarskog pravca pružanja. Majevica u morfološkom i strukturnotektonskom pogledu predstavlja horst-antiklinorij. Tangential neo-tectonic movements were mainly significant for the formation of the recent morphological structure of the Solina river basin. In terms of morphological and structural-tectonic characteristics. Tectonic movements in the Solina river basin have an influence on the formation of the basic relief elements. horst. which are actually parts of the larger structures of the Dinaric extending. Majevica represents a horst. sc. Relief morphology spreads laterally over the whole river basin and its flow. The Solina river basin has a meridian flow direction. Tektonski pokreti u slivu rijeke Soline. Key words: tectonic movement. fizička geografija Abstract This paper analyzes the morphological characteristics of the Solina river basin. Dr. Reljefne morfostrukture se pružaju laterarno na riječni tok i sliv u cjelini. Prirodno-matematički fakultet. Univerzitet u Tuzli. asistent.Zbornik radova PMF 4 i 5. Djelovanjem radijalnih tektonskih pokreta nastala je planinska morfostruktura Majevica. There are four tectonic units evident in the observed area. horst. dr. a takođe i za kompleksna fizičko-geografska istraživanja. RGGF-a Univerziteta u Tuzli Abstrakt U ovom radu prezentiramo morfostrukturne odlike slivnog područja Soline koji predstavljaju osnovu za dalja geomorfološka proučavanja. Alija Suljić. vanr. Na južnim padinama Majevice se nalazi sliv rijeke Soline. 211 –218 (2007-2008) Originalni naučni rad MORFOSTRUKTURNE ODLIKE SLIVA RIJEKE SOLINE MORPHOLOGICAL CHARACTERISTICS OF SOLINA RIVER BASIN Edin Hadžimustafić. Sliv Soline ima meridijanski pravac pružanja. The above-mentioned units had an effect on the formation of three morphological units in the Solina river basin. The Solina river basin lies on the southern slopes of Majevica. docent. geomorphology. sliv. geografija. U oblikovanju recentnog morfološkog sklopa sliva Soline primarni značaj imali su tangencijalni neotektonski pokreti. river basin. Ključne riječi: tektonski pokreti. primarno utiču na formiranje osnovnih crta reljefa. Amir Baraković. which are the basis for further geomorphological research as well as for complex physical geography research. The morphological structure of the mountain Majevica was formed with the radial tectonic movements. Navedene jedinice predisponirale su formiranje tri morfološke cjeline u slivu rijeke Soline. physical geography . geomorfologija.

Čelić.g. te drugog materijala).12% od ukupne površine općine Tuzla.š. što je u konačnici rezultiralo analizom naučnog materijala i formiranje zaključaka. (Sl.E.1). odnosno leži na kontaktnoj zoni bosanskohercegovačkih Dinarida sa Panonskom nizijom. topografskih i geoloških karata.d i 18°38´16˝ i. kojim je ovaj prostor povezan sa magistralnim pravcem M4 Doboj – Tuzla – Zvornik. Geografski položaj sliva rijeke Soline Sliv rijeke Soline se prostire u sjeveroistočnom dijelu općine Tuzla i na ukupnoj površini od 47. Oblici nastali u reljefu Zemljine površine primarno nastaju kao posljedica djelovanja tektonskih pokreta. U samom slivu putna mreža nije dovoljno razvijena tako da se prometna povezanost ostvaruje kategorisanim lokalnim putevima Obodnica Donja – Dokanj i Tetima – Kosci – Solina i mrežom nekategorisanih lokalnih i pristupnih puteva. 212 . Zbog toga smo za istraživano područje sliva rijeke Soline odlučili da determinišemo djelovanje tektonskih pokreta. A. (DMRS.g. Geoprometni položaj područja sliva Soline određuje regionalno saobraćajni pravac R-459 Tuzla – Dokanj – Šibošnica . 18°45´29˝ i. Klima ovoga područja je umjereno-kontinentalna. Baraković Uvod Jedna od najvažnijih komponenti u sklopu geonauka je poznavanje geneze i morfološke evolucije reljefa planete Zemlje a poseban akcenat se treba staviti na proučavanje reljefnih oblika u neposrednom okruženju.g.g. A.š. koja se uz ostale fizičkogeografske uvjete pozitivno odrazila na razvoj biljnog i životinjskog svijeta koji predstavlja konglomerat panonske i planinske florno-faunističke oblasti. Cilj nam je da istaknemo distinkciju između tektonskih pokreta i morfostrukturnih oblika. Suljić.d. čija je direktna posljedica formiranje u reljefu krupnih morfostrukturnih oblika. U toku pripreme rada primjenili smo prvenstveno kabinetsku metodu (konsultiranje dostupne literature. CD-rom. Sjeveroistočna vododjelnica sliva ujedno predstavlja i granicu između općine Tuzla i općine Čelić. Izrađena kabinetska koncepcija bila je osnov za početak neposrednih terenskih analiza. 44°31´50˝ s. Matematičko-geografske koordinate krajnjih tačaka sliva Soline su: 44°37´53˝ s.).4 km² što predstavlja 16. Sliv Soline ima karakterističan oblik koji podsjeća na Afrički kontinent. Hadžimustafić. a takođe i da ukažemo na kauzalni odnos u kojem se nalaze u slivu rijeke Soline. U geotektonsko-geomorfološkom smislu sliv Soline pripada Unutrašnjim Dinaridima.

Pravac pružanja ovih tektonskih jedinica je dinarski. (Sl. Neotektonske osobenosti istraživanog područja Proučavanje tektonskih karakteristika terena predstavlja fundament za dalja istraživanja određenog područja. Stratigrafskim raščlanjivanjem dolazi se do zaključka da se slivno područje Soline sastoji iz više geoloških cjelina koje se razlikuju kako po vremenu tako i po samom načinu postanka. Kredno-paleogeni klastiti (Greben Majevica) na sjeveru i neotektonske jedinice Sprečanska depresija na jugu. sitnozrni šljunak. (Ahmetaj. odnosno sjeverozapad-jugoistok. Tektonski pokreti koji su se odvijali u širem području Tuzlanske kotline imali su veliki uticaj na genezu i morfološku evoluciju reljefa sliva Soline. Istraživano područje izgrađeno je uglavnom od neogenih sedimenata. 18) Slivno područje rijeke Soline pripada neotektonskoj jedinici Tuzlanski bazen koji se nalazi između dvije veće strukturno-tektonske jedinice. Složeni litološki sastav čine prije svega krečnjaci. klastiti. i u određivanju intenziteta. 1. 1994. pravca i smisla djelovanja erozijskih sila. Topografski položaj sliva Soline Geološka građa u slivu rijeke Soline Područje sliva rijeke Soline pripada zoni unutrašnjih Dinarida i odlikuje se heterogenom geološkom građom.. u užem smislu pripada Tuzlanskom bazenu koji se nalazi na prelazu između planinske ofiolitske zone i obodnog dijela Panonske oblasti (ravničarski dio). 213 . pješčari. različite starosti. Tektonski pokreti se ogledaju u formiranju osnovnih morfoloških crta reljefa.Morfostrukturne odlike sliva rijeke Jale Sl. pijesak. Međutim. dolomiti i laporci.2). alevroliti i gline itd. pijesak i pjeskovite gline.

17) Sl. Radijalnim neotektonskim pokreti nastala je fleksura koja u zapadnom dijelu prelazi u krljušasto navlačenje Kika. južne Majevice na istoku i Moluškog rasjeda na jugozapadu. 18) Sinklinala Podorašje: izolovani položaj zapadnog dijela podmajevičke depresije daje mu sve karakteristike bazena. Pored tangencijalnih pokreta koji su uslovili nastanak ovih nabora. Pored toga. A. (Soklić. (Soklić.E. Slivnom području Soline pripadaju dijelovi 4 nezavisne tektonske cjeline koje idući od juga prema sjeveru imaju sljedeći raspored: Tuzlanski ubrani plato. Antiklinala Dolovi se nalazi u slivu Dolovskog potoka (desna pritoka rijeke Soline). Hadžimustafić. Geološka karta sliva Soline Dokanjski bazen.. 2. Radijalnim tektonskim pokretima i ubiranjem horsta srednje Majevice u pontu. 1964.. Baraković Potrebno je naglasiti da u cijelom slivnom području neogeni sedimenti su maskirali raniji veoma složeni tektonski sklop što znatno otežava rekonstrukciju primarnih odnosa u podlozi neogena. a djelomično i potpuno prekrivene naslage oligocena i donjeg odnosno srednjeg miocena. Zapadnim dijelom platoa dominira antiklinala Dolovi. 1991. Suljić. koja se nalazi i u zapadnom dijelu sliva Soline. Posljedice tih pokreta su sabijene. 18) Kraljušt Kik: podilazi pod timor srednje Majevice na sjeveru duž linije Gornja Obodnica-Kicelj. 19) 214 . je zahvaćen snažnim procesom izdizanja od neogena (pliocen) pa sve do danas. tačnije. Dokanjski bazen se proteže od naselja Avdibašići na zapadu do lokaliteta Busija na istoku. (Soklić. Tuzlanski ubrani plato se prostire na velikoj površini između dokanjskog bazena i janjskog sinklinorija na sjeveru.. Obrazovao se. Ova antiklinala se proteže od Grabovičkog potoka na istoku do Dobrnjske rijeke na zapadu. nastale su naborane strukture u starom predmajevičkom bazenu. 50) Tuzlanski bazen čini nekoliko tektonskih jedinica nižeg reda. Posmatrajući u cjelini. 1964. ( Soklić. Dokanjski bazen se pruža od Dulera na istoku do Obodnice Donje na zapadu.. (S. Čičić i ostali. na fleksuri se javljaju gravitacioni nabori od kojih je najduži nabor Dulerka. U panonu je Dokanjski bazen preko područja današnjeg naselja Breške bio u vezi sa Krekanskim bazenom. Idući dalje ka istoku zalazi u sinklinorijum Janje. A. krajem miocena. Oba krila antiklinale Dolovi su omeđena rasjedima. U slivu rijeke Soline. Tektonske jedinice koje grade sliv Soline imaju pravac pružanja paralelan pružanju naboranih gorja Majevice (jugoistok-sjeverozapad). Manjim dijelom se nalazi na prostoru sliva rijeke Soline i to u njegovom sjeverozapadnom dijelu. okružen i zatvoren naborima. 1964. Djelovanjem tangencijalnih pokreta Dokanjski bazen je strukturno. Bazen se zavlačio između krljušti srednje Majevice na istoku i krljušti Kik na jugu. 1964. javljaju se i znatni radijalni pokreti pomjeranja duž rasjeda..

posebno tokom neogena. (Sl. nego da tone. inicirano neotektonskim pokretima formirali su i osnovne crte reljefa sa izdvojenim morfostrukturama. Razlamanje i ugibanje u slivu Soline. Svojom nadmorskom visinom može se ubrojati u red srednjevisokih planina. uslijed usijecanja rijeke Jale. U donjem djelu toka Soline pad korita se povećava. na nadmorskoj visini od oko 228 m. 80.2‰ (prostor Majevice) a najmanji u srednjem djelu sliva 19. Uzdužni profil rijeke Soline 215 . Na osnovu izgleda uzdužnog profila (Sl. Navedeni tektonski pokreti nastavljaju se i danas s tim što je izdizanje mnogo intenzivnije u prostoru Majevice. je Greda (803 m. sjeveroistočne i sjeverozapadne strane. Najveći pad korita je u izvorištu. koje se djelimično poklapaju sa tektonskim oblicima nastalim radom endogenih sila. Uzdužni profil vodotoka reaguje na svaki pokret zemljine kore i na osnovu njegovog izgleda moguće je konstatovati iznos neotektonskih pokreta koji iniciraju morfotektonske oblike u slivu Soline.3) u stanju smo izdvojiti tri morfotektonske jedinice. Sl. Povećan pad korita u donjem toku Soline donekle je i pojačan i spuštanjem donje erozivne baze. Najniža tačka sliva se nalazi na ušću Soline u Jalu. od eocena do danas. Morfogeneza tektonskog reljefa sliva rijeke Soline uvjetovana je sukcesivnim smjenjivanjem orogenih faza alpske orogeneze.5). koji se nalazi na sjeveroistoku sliva.v). Maksimalna visinska razlika u slivu Soline iznosi 575 m dok je prosječna nadmorska visina oko 480 m. nego u prostoru Tuzlanskog ubranog platoa dok za područje Dokanjskog bazena prije bi se moglo reći da stagnira u tektonskom smislu. Djelovanjem orogenih faza došlo je do radijalnih tektonskih pokreta izdizanja (horsta Majevice) u sjevernom djelu sliva i do pokreta nabiranja i izdizanja u južnom djelu (Tuzlanski ubrani plato).n. ujedno i sa najvećim nadmorskim visinama.5‰ (Dokanjski bazen). ograničavaju sliv sa sjeverne. 3. Istaknuti reljefni oblici. što indicira na savremene pokrete izdizanja u tom djelu.Morfostrukturne odlike sliva rijeke Jale Morfotektonske odlike prostora Reljef sliva rijeke Soline je pretežno brdsko-brežuljkastog karaktera. Najviši vrh u slivu Soline.

pripadaju Tuzlanskom neogenom bazenu. Rasjed je uzrokovao i povećan pad topografske površine u tom dijelu sliva. i gledano u cjelini ovaj dio sliva ima izgled jako diseciranog terena. To je hipsometrijski najviši dio sliva. tako da najviši vrhovi u centralnom djelu grebena Majevice čine razvođe između slivova rijeka Soline i Gnjice.) Uslijed snažnih tektonskih pokreta izdizanja majevičkog horst-antiklinorija. Sl. Kreda se pojavljuje na topografskoj površini mjestimično u području Velikih njiva.). Tektonsko izdizanje horsta Majevice. Južni obronci planine Majevice Sl.n. A. građen uglavnom od eocenskih kvarcnih pješčara. središnji dio jugozapadnih padina grebena planine. odnosno južne padine Majevice (sl. na lokalitetu Kamenita kosa – Kik . A. Predisponiran je Dokanjskom sinklinalom unutar Tuzlanskog neogenog basena. Baraković U reljefu sliva mogu se izdvojiti tri morfotektonske jedinice. U prostor sliva ulazi.). su formirali duboke doline sa poprečnim profilima u obliku slova ˝V˝.Mali kik. Račetinog potoka i drugih manjih. (Osnovna geološka karta 1:100 000.4). sa dominantnim vrhovima Kapljevac (745 m. što upućuje na jak proces vertikalne erozije uslovljen tektonskim izdizanjem. 1991. oni su izdvojeni u zasebne morfotektonske jedinice. manji. 5. Planina Majevica. gornji tokovi Soline i njenih pritoka. zbog prethodno opisanih neotektonskih pokreta u slivu Soline. Suljić. Međutim. Andrića potoka.).v).  Planina Majevica –gornji dio sliva  Dokanjski bazen –centralni dio sliva  Tuzlanski ubrani plato –donji dio sliva Dokanjski bazen i Tuzlanski ubrani plato.v. se nalazi između sjevernog i južnog rasjeda.n. (Geološka karta 1:100 000). Južni rasjed se većim dijelom nalazi na prostoru sliva rijeke Soline. Dulerke. Greben Majevice odnosno tektonski horst. U sjevernom dijelu sliva rijeke Soline. koje je počelo sredinom 216 . Greda (803 m. obuhvataju sjeverni i sjeveroistočni dio sliva. 4.E.n. Gavranić (720 m.v).n.v. Kicelj (673 m. evidentna je intenzivna tektonska aktivnost. kao morfotektonske jedinice. i Ravni bukvik (739 m.ušće u rijeku Jalu Dokanjski bazen (podmajevička depresija) zauzima središnji dio sliva pruža se pravcem jugoistok-sjeverozapad između planine Majevice na sjeveru i Tuzlanskog ubranog platoa na jugu.v. Navedeni vrhovi su dinarskog pravca pružanja (SZ-JI) i čine sjeveroistočnu granicu sliva u dužini od oko 8 km.n. Hadžimustafić. pjeskovitih krečnjaka i laporaca sa krednim sedimentima u podini. Rijeka Solina . Sve pomenute neotektonske strukture izuzev Dokanjskog bazena ulaze u prostor sliva tek svojim manjim djelom. strukturno facijalnoj jedinici višeg reda.

) koje uokviruju ovaj dio sliva. Značajne morfološke forme predstavljene su sa. 1991. Zaključak Prostor sliva rijeke Soline ima prilično ujednačenu geološku građu u kojoj dominiraju miocenski sedimenti. U prostoru sliva ovaj plato ima izgled izdignute. Dokanjski bazen i Tuzlanski ubrani plato. Gradovrh (416 m. ( S. krljušt Kik i sinklinala Podorašje. tri morfostrukturne jedinice. Na osnovu izdvojene tektonske rejonizacije.Na zapadnom obodu antiklinale Dolovi (299m). oba krila su omeđena rasjedima. pristupili smo morfostrukturnoj interpretaciji specifičnosti sliva rijeke Soline.). Pomenuti tektonski proces je prisutan i u savremenom dobu. Sa geomorfološkog aspekta smo objasnili formiranje inicijalnog reljefa u slivu rijeke Soline. Kozlovac (435 m. što je uzrokovalo nastanak bora upravnih na pravac potiska. Prosječna nadmorska visina kreće se od 300 do 400m sa nešto izraženijim padovima. Na tektonski proces izdizanja ukazuje i izgled uzdužnog riječnog profila Soline koja u svom donjem toku ima veći pad korita u odnosu na srednji tok. Sinklinala Dokanj i antiklinala Dolovi i Grabovica (koje čine Tuzlanski ubrani plato) su elementi nabranih struktura izraženi u slivu Soline. 56) Tuzlanski ubrani plato zauzima donji dio sliva rijeke Soline.). Dokanjski bazen. Na pomenuto područje plato prodire svojim manjim djelom. potok Dolovi. Utvrdili smo da se na području sliva rijeke Soline izdvajaju. Tu spadaju: Planina Majevica. tj. nalazi se i jedan termalni izvor.Morfostrukturne odlike sliva rijeke Jale miocena uzrokovalo je kao sekundarnu posljedicu. koji se u užem smislu proteže između grebena Majevice na sjeveru i sprečke depresije na jugu. naročito ako imamo u vidu činjenicu da je ovo jedno od najnaseljenijih područja općine Tuzla i da će se u budućnosti urbani razvoj intenzivirati dolinom rijeke Soline. Parlog (399 m. desna pritoka. Nabrojane neotektonske jedinice nalaze se u sastavu Tuzlanskog bazena. Tu spadaju: Tuzlanski ubrani plato. 217 . koji nastaje kao posljedica djelovanja tektonskih pokreta. Gradina (300 m. Dokanjski bazen ima izgled blago zatalasane predgorske depresije. Plane. jako raščlanjene zaravni. denudacije i kliženje tla i nešto manje kraški oblici u prostoru ovog platoa. Jedina veća pritoka Soline u ovom dijelu je. Dominantan položaj na platou zauzima u zapadnom dijelu antiklinala Dolovi. Navedeni zaključci impliciraju nužnost daljeg i sistematičnijeg istraživanja područja. Njegova dužina je 5km a maksimalna širina 7 km. nastavili su se u neogenu i sa sigurnošću možemo tvrditi da traju i danas. koji se u kombinaciji sa regionalnim tektonskim pokretima izražava u neujednačenom tektonskom izdizanju cijelog sliva. Sinklinala Dokanj i antiklinala Dolovi (koje čine dio Tuzlanskog ubranog platoa) su elementi nabranih struktura istaknuti u slivu Soline. Djelovanjem tih pokreta u slivnom području Solina diferencirale su se četiri nezavisne neotektonske jedinice. jak tangencijalni pritisak u pravcu jugozapada na sedimente Tuzlanskog basena. Tuzlanski ubrani plato je po genezi istovjetan sa Dokanjskim basenom a odlikuju ga savremeni pokreti tektonskog izdizanja. Također na isti zaključak upućuje i postojanje inversne terase u donjem djelu sliva (sektor Gradina). Tektonski sklop je složen i predisponiran je sukcesivnim i snažnim pokretima koji su najizraženiji bili u paleogenu.. kao posljedica djelovanja pretežno radijalnih tektonskih pokreta. Pored fluvijalnih oblika izraženi su i procesi erozije tla. Oblik antiklinale je prizmatičan. koje u potpunosti ili manjim dijelom ulaze u tektonski sklop područja. Čičić i ostali.). tačnije antiklinalom Dolovi.

Beograd... 1965 god. 6. Osnovi primjenjene geomorfologije. Univerzitet u Tuli. Beograd. 11. 1991god. Beograd 1985. godine. Dr. Tuzla. (L34-132).. Postanak i struktura tuzlanskog bazena. Zagreb.. Literatura i izvori 1. Dr. Dr.. 1949 god. 10. Topografska Karta 1:50 000.: Opća geologija. R 1:100 000. Geoinstitut. Beograd.. Osnovna geološka karta.g.. Vojnogeografski institut. RGGF-a.Herak M.: Geomorfologija. 1964 god. 8.. Tajder M i Dr. R 1:500 000. Fizička geografija Jugoslavije. Topografska Karta 1:25 000. Geomorfološka karta Jugoslavije.E. 2. Morfostrukturne i morfosklupturne karakteristike reljefa Bosne i Hercegovine. Geomorfologija. 1991god.. Petrologija i geologija. Baraković Istraživanja ove vrste predstavljaju dobru osnovu za dalja fizičkogeografska proučavanja i zbog toga smatramo da ovaj rad predstavlja vrijedan i značajan doprinos geografskoj nauci a također i ostalim geonaukama. Miroslav Marković. Geokarta. 3. Sarajevo.g. A.. Univerzitetski udžbenik. Univerzitetski udžbenik. Dr. Školska knjiga. R 1:100 000. A. Dr.Ibrahim Bušatlija. Geomorfologija porječja Miruše. 13. 14. 1994. 16. Kosta Petković. A. Priština. 1982 god.. godine. 1992. Osnovi opšte geologije-egzodinamike. 374. 2007. Vojnogeografski institut. Tumač za list Tuzla (L34-132). 15. Beograd. Tuzla.. A. Beograd. Hadžimustafić. 269. Dr.. Milovanović B. list Tuzla 426-3-4. Beograd. Osnovna geološka karta. Suljić. 4. Opšta geologija. IX kongres geografa Jugoslavije. Beograd 1976. RGGF-a Univerziteta u Tuzli.Dragutin Petrović. 9. Savez geografskih društava. 12. Baraković. Građevinska knjiga. 5. 218 . Beograd. Ibrahim Ahmetaj. 1983 god. Soklić Ivan. Marković Jovan. Naučna knjiga. Geološki glasnik. 7. Sarajevo 1972god. Baraković. Beograd 1963 god. list Tuzla 426-3.. 2008. 1972 god. Dr.

viši asistent. Svaki od navedenih faktora u postupku fizičkogeografske diferencijacije prostora može imati ulogu vodećeg faktora. All of the mention factors could play vital role in defining physical-geographic differentiation. climate. prostorno planiranje. Based on complex analyzes of olaet physical-geographic elements using geographic homogeny principals Jala River basin was separated in three land shaft components: land shaft of mezohigrifile forests with oak trees. viši asistent. pedology as well as anthropogenic influence throughout the time. klimatskih. Na osnovu kompleksne analize oleata fizičkogeografskih elemenata poštujući princip geografske homogenosti u slivu rijeke Jale izdvojene su tri landšaftne cjeline: landšaft mezohigrofilnih šuma sa lužnjakom. landšaftne cjeline. Abstract This study presents differentiation of the Jala River basin in physiognomic component. Sabahudin Smajić. Jala River . Key words: Physio-geographic factors. pedological and other characteristics of the area and according to attributive distinctiveness of these elements which separates favorable from unfavorable area. Ključne riječi: Fizičkogeografski faktori. Semir Ahmetbegović. enviromental planing. kao i antropogenih djelovanja tokom vremena. landšaft mezofilnih šuma kitnjaka i običnog graba i landšaft montanih bukovih i bukovo-jelovih šuma. vegetation. rijeka Jala. Mr. land shaft of mezofile forest with hornbeam and land shaft with beech forests. basin. Navedeni faktori u interakciji imaju značajnu ulogu u formiranju klimatskih. geo-morphological. For the process of differentiation of Jala River basin components important factors are geological structure and relief. Univerzitet u Tuzli Abstrakt U radu je prezentirana diferencijacija sliva rijeke Jale na fizionomske cjeline. vegetacijskih. naročito geološko-geotektonskih. Odsjek za geografiju. geomorfoloških. sc. Prirodno-matematički fakultet. physionomic diferentation. vegetation. odlika navedenog područja. Fizičkogeografske karakteristike prezentiranog sliva rezultat su interakcijskih odnosa više fizičkogeografskih faktora. U postupku diferencijacije sliva rijeke Jale na cjeline kao vodeći faktori uzeti su geološka građa i reljef sliva.Zbornik radova PMF 4 i 5. a na osnovu atributivnih svojstava navedenih elemenata izdvajaju se područja kao povoljna ili nepovoljna za određenu vrstu namjene. landshaft parts. 219 – 228 (2007-2008) Originalni naučni rad FIZIONOMSKA DIFERENCIJACIJA SLIVA RIJEKE JALE PHYSIOGNOMIC DIFFERENTIATION OF THE JALA RIVER BASIN Mr. pedoloških i dr. Physical-geographic characteristics of presented basin is direct result of interactions between several physical-geographic factors especially geologicalgeotechnical. These factors in its interactions have vital role in forming climate. sliv. fizionomska diferencijacija. pedoloških. sc. vegetacijskih.

statistička metoda. determinira landšaftne cjeline u slivu rijeke Jale. Zbog potpunije analize navedenog problema urađeno je nekoliko tematskih karata sliva rijeke Jale i to: geološka. sarmatski. Aluvijalna ravan je široka oko 2 km i naglo prelazi u strma brda. pedološka i vegetacijska karta. S. Geološka građa. Područje je uglavnom izdignuto u pravcu zapad-istok (220-240 m). Tokom izrade navedenog rada korištene su uglavnom metoda analize i sinteze. Maksimalni vodostaji i proticaji se redovito javljaju u proljetnom periodu. a čini ga nekoliko dugačkih poprečnih potočnih dolina i kosa koje završavaju u dolini rijeke Jale. komparativna metoda. 220 . hidrografska. Minimalni vodostaji i proticaji se najčešće javljaju tokom avgusta i septembra. karta digitalnog modela reljefa. Preklapanjem oleata navedenih elemenata izvršena je diferencijacija neposrednog područja sliva rijeke Jale na cjeline.S. blago je nagnuto prema jugu. poštujući princip geografske homogenosti. Riječni režim rijeke Jale je pluvijalno-nivalni. Automorfna tla su rasprostranjena u sjeveroistočnom i jugozapadnom dijelu sliva. Sliv rijeke Jale je asimetričan i odlikuje se prilično gustom riječnom mrežom. Složena geološka građa i tektonska struktura praćena brojnim egzogenim uticajima uvjetovali su reljefni sadrža u slivu koji karakteriše veoma uska zaobljena aluvijalna ravan sa riječnim terasama rijeke Jale i rijeke Soline i prostrani tuzlanski plato. reljefni sklop i geomorfološka evolucija su u interakcijskom odnosu omogućili formiranje normalne riječne doline na ovom prostoru. Prezentirani sliv je izgrađen uglavnom od vodonepropusnih stijena pa su orografska razvođa ujedno i vododjelnice. dok se hidromorfna tla javljaju neposredno uz vodotoke. odnosno subregiji Sprečko-majevičkog kraja. ekspozicija i energije reljefa. kartografska metoda. Rad ima za cilj da na osnovu kompleksne analize fizičkogeografskih komponenata. a prosječnom temperaturom najtoplijeg mjeseca 19. Smajić. Sliv rijeke Jale pripada umjereno toplom vlažnom klimatu sa toplim ljetom (Cfb klimat) čija prosječna godišnja temperatura zraka iznosi 10 0C. karta nagiba. pontijski i pliokvartarni sedimenti. zatim raznovrsni tortonski.9 km2. panonski. te metoda terenskog istraživanja. a u drugom dijelu fizionomske cjeline. Najstarije su naslage fliša iz gornjeg eocena i donjeg oligocena preko kojih kontinualno leže slatkovodni sedimenti donjeg i srednjeg miocena sa ležištima kamene soli. a u radu su prezentirane četiri najznačajnije. hipsometrijska. Površina sliva rijeke Jale iznosi 237. Njega predstavljaju brojna morfološka uzvišenja koja se strmo izdiži iznad aluvijalne ravni navedenih vodotoka. U prvom dijelu rada su prezentirane fizičkogeografske odlike sliva rijeke Jale. U regionalnogeografskom pogledu navedeni sliv pripada regiji Sjeverne Bosne.3 0C. Usljed uticaja različitih fizičkogeografskih uslova slivno područje Jale pripada peripanonskom biljnovegetacijskom pojasu. a minimalni u ljetnjem i rano jesenjem periodu. Ahmetbegović Uvod Sliv rijeke Jale se nalazi u sjeveroistočnoj Bosni između Panonske nizije na sjeveru i Dinarskog planinskog masiva na jugu. Obrađena tema je prezentirana komponentno a korišten je induktivni metod fizičkogeografskog prikaza datog prostora.

šljunak. Moluha. Gribaje na jugoistoku te Spreče na jugu. uglavnom konglomerati. Dio toka od izvorišta do gradskog dijela Tuzle čine mioceni sedimenti. U njoj se nalazi dolina rijeke Jale i čine je 221 . tufovi. Središnji dio toka. Reljef se odlikuje umjerenom raščlanjenošću sa nadmorskim visinama od 181-915 m. Slika 1. Geološka karta sliva rijeke Jale U geološkoj građi sliva rijeke Jale dominiraju tercijarne tvorevine.Fizionomska diferencijacija sliva rijeke Jale Fizičkogeografske karakteristike Sliv rijeke Jale pripada regiji sjeverne Bosne. breče. do Lukavca zove se Tuzlanska kotlina. Sliv ove tekućice je građen uglavnom od stijena koje čine hidrološki izolatori pa su orografska razvođa ujedno i vododijelnice. Uzana potolina koja se pruža pravcem istok-jugoistok. Šićkog Broda. Sliv rijeke Jale se nalazi na kontaktu Panonske nizije sa sjevera i Dinarskog planinskog masiva sa juga. glinama i ugljonosnim naslagama. (Slika 1) U geomorfološkom pogledu najveći dio sliva pripada zoni rudnih i flišnih planina Bosne i Hercegovine. Kreke. usjekao se u pliocene naslage predstavljene kvarcnim pijeskom. Smješteno je između riječnih sistema Tinje. alevriti kroz koje mjestimice probija proluvijalni nanos. Navedeni sliv zahvata središnji prostor sjeveroistočnog dijela Bosne i Hercegovine i pripada hidrografskom sistemu rijeke Bosne. a prostire se od podnožja Majevice i Banj Brda. pretežno miocene i pliocene starosti. "tuzlanski krečnjaci" i dr. prostor Tušnja. alevritima. Cijela slivna površina je smještena između planinske morfostrukture Majevice na sjeveroistoku i Sprečkog polja na jugu. Ova morfostruktura predstavlja horst između Sprečkog polja na južnoj i Posavine na sjevernoj strani. Donji dio toka se takođe usjekao u pliocene naslage. dok pri samom ušću rijeke Jale u rijeku Spreču kod Lukavca preovladavaju kvartarni sedimenti. Bukinja. glina i pijesak. Janje na istoku. preko Gornje Tuzle i Tuzle. pješčari. Šibošnice i Lukavca na sjeveru. pijesak. odnosno subregiji Sprečkomajevičkog kraja. Ova rijeka je usjekla Tuzlansku kotlinu i njeno slivno područje se nalazi na južno eksponiranim padinama Majevice. zapadsjeverozapad.

98 800-900 0. S. (Tabela 2 i slika 3) 222 .48 km2 ili 40.71 km2 ili 28.92 200-300 41.32 700-800 5.67 % slivne površine.46 1. Gornji dio doline se prostire od podnožja planine Majevice do linije MoluheMiladije u dužini oko 10 km.57 % .74 12.13 2. (Tabela 1.93 11. pojačano spiranje i odnošenje materijala. blago zatalasan i brdovit prostor sa nadmorskim visinama do 500 m. nagibi od 5-10° na 70.96 % teritorije sliva. dok na nagibe od 15-20° otpada 20.88 % površine sliva.82 %. Beograd. Hipsometrijska karta sliva rijeke Jale Analizom vrijednosti uglova nagiba reljefa sliva rijeke Jale prezentiranih u tabeli 2. Drugi prostraniji dio doline se nalazi između Bistarca na desnoj te Bokavića na lijevoj obali rijeke Jale u dužini oko 12 km.63 km2 ili 15.03 Ukupno 237.00 Izvor: Podaci dobiveni planimetrisanjem sa Topografske karte 1:200 000.90 100.79 km2 ili 4. a od toga veći dio sliva ima nadmorsku visinu od 400 do 500 m (97.S. 1972.50 km2 ili 41 % teritorije. Vojnogeografski institut. Ahmetbegović dva dijela. Ovaj hipsometrijski pojas zahvata 169. Zbog ovakvih uglova nagiba terena ovaj dio sliva odlikuje veoma snažna erozija.12 % teritorije prezentiranog sliva. Sliv rijeke Jale predstavlja najvećim dijelom uravnjen.48 40. nagibi od 10-15° na 37. slika 2) Tabela 1.31 17.46 500-600 30. Smajić.98 %).37 600-700 32. Iz prezentiranih podataka uočljvo je i to da se na nagibu većem od 20° nalazi svega 11. Hipsometrijske karakteristike sliva rijeke Jale Nadmorska Nadmorska Površina Površina visina (m) visina (m) % (km2) % (km2) 100-200 3. Ovdje se Tuzlanska kotlina spaja sa Sprečkim poljem.07 0.77 300-400 26.16 400-500 97.19 km2 ili 71. utvrđeno je da su uglovi nagiba do 5° rasprostranjeni na 97.76 13.63 km2 ili 8. Hipsometrijski pojas od 500 do 1000 m ili pojas brdskog i nisko-planinskog reljefa zahvata 68. Slika 2.35 km2 ili 29.

82 Ukupno 237. Najhladniji mjesec je januar sa prosjekom od -0.98 15-20° 20.63 8. U temperaturnom bilansu najtopliji mjeseci juli i avgust gotovo su izjednačeni. Dužina glavnog toka od izvorišta do ušća iznosi 37 km.Fizionomska diferencijacija sliva rijeke Jale Tabela 2.50 40. kroz gradski dio i tuzlansku industrijsku zonu.57 20° i više 11.67 5-10° 70.3°C. Ovaj vodotok protiče kroz naselje Gornja Tuzla i Simin Han gdje se spaja sa Požarnicom. Karta uglova nagiba reljefa sliva Jale Prema Kepenovoj klasifikaciji klime sliv rijeke Jale pripada Cfb klimatu sa prosječnom godišnjom izotermom od 100C i prosječnom temperaturom najtoplijeg mjeseca ispod 22 0C. dok je najtopliji juli sa 19.4°C. 1972. Slivno područje rijeke Jale odlikuje veoma izražen reljef sa razvijenom hidrografskom mrežom 223 . Površina sliva rijeke Jale iznosi 237. Vojnogeografski institut.96 10-15° 37.79 4.1000 mm.9 100 Izvor: Podaci dobiveni planimetrisanjem sa Topografske karte 1:200 000. Nagibi padina u slivu rijeke Jale Uglovi Uglovi Površina Površina nagiba nagiba % (km2) % (km2) 0-5° 97. a zatim teče prema zapad kroz široku dolinu. Godišnja amplituda temperature zraka ovdje iznosi 20.2 %. U neposrednoj blizini industrijskog kombinata Lukavac rijeka Jala se ulijeva u rijeku Spreču na nadmorskoj visini 181 m. Godišnja količina padavina varira od 900 . a dužina slivnog područja 88 km. Izvire u podnožju planine Majevice na nadmorskoj visini 728 m.9 km2. Ona je pritoka prvog reda i ujedno najduža pritoka rijeke Spreče. Sliv rijeke Jale se odlikuje ravnomjerno raspoređenim padavinama tokom cijele godine sa relativnim kolebanjem od 6. Rijeka Jala je desna pritoka rijeke Spreče i drugi je vodotok po značaju u Tuzlanskom basenu.35 29. a većom količinom se odlikuje sjeveroistočno i sjeverozapadno područje prezentiranog sliva.63 15. a razlika je svega 0. Slika 3.1°C.8°C. Beograd.

Područje uz neposredni tok rijeke Jale pripada biomu umjereno vlažnih šuma vrbe. Pedo i biodiverzitet neposrednog područja ovog sliva u značajnoj mjeri je odraz svih fizičkogeografskih činilaca. gradu Tuzli čine i znatne ekološke probleme. U postupku diferencijacije sliva rijeke Jale na cjeline kao vodeći faktori uzeti su geološka građa i reljef sliva. Svaki od navedenih faktora u postupku fizičkogeografske diferencijacije prostora može imati ulogu vodećeg faktora a to ovisi prije svega od svrhe ovog postupka. Jala ima normalnu dolinu i njene strane se odlikuju malim padovima. žutosmeđa tla na pijescima. Procentualno je veća pokrivenost šumskim fitocenozama sjevernog i sjeveroistočnog u odnosu na južni dio sliva. Fizičkogeografske cjeline Fizičkogeografske karakteristike sliva rijeke Jale su rezultat interakcijskih odnosa više fizičkogeografskih faktora.06 m3/s i maksimalni od 268 m3/s. smeđa degradirana tla na glinama. a najniže od juna do oktobra sa minimumom u augustu i septembru. Složen petrografski sastav uz ostale uvjete u slivu omogučio je obrazovanje više vrsta automorfnih i hidromorfnih tala kao što su smonice. U područjima 224 . Grabovac. topole i hrasta lužnjaka. Landšaft mezohigrofilnih šuma sa lužnjakom. prostranim dnom i plitkim usjecima. S. energija reljefa nije veća od 100 m. Na osnovu kompleksne analize oleata fizičkogeografskih elemenata poštujući princip geografske homogenosti moguće je u slivnom području rijeke Jale izdvojiti slijedeće landšaftne cjeline i to: 1. a padovi se kreću u intervalu od 0-50.S.728 m. Smajić. U ovom dijelu sliva nadmorske visine ne premašuju 300 m. Ahmetbegović i visinskim razlikama između 181 m . pedoloških i dr. kao i antropogenih djelovanja tokom vremena. odlika navedenog područja. naročito u sušnom periodu godine. pored ostalog. siva karbonatna i beskarbonatna tla. taksonomatičnosti i dr. geomorfoloških. ulijevaju se u izvorišnom dijelu. smeđa beskarbonatna tla i dr. Riječni režim Jale i njenih pritoka je pluvijalnonivalni. Geotektonske odlike i petrografski sastav su omogućili da ovaj vodotok formira asimetrično porječje sa razvijenijom desnom stranom i riječnu mrežu pravouglog tipa. a dolinske strane su pod mezofilnim šumama hrasta kitnjaka i običnog graba koje u višim zonama prelaze u biom bukovih i bukovo jelovih šuma. naročito geološko-geotektonskih. Najviše vodostaje ovaj vodotok ima u periodu od novembra do maja sa maksimumom u aprilu. a na osnovu atributivnih svojstava navedenih elemenata izdvajaju se područja kao povoljna ili nepovoljna za određenu vrstu namjene. sivosmeđa karbonatna tla. Landšaft mezofilnih šuma kitnjaka i običnog graba i 3. pedoloških. Fizičkogeografska diferencijacija se može provesti i u postupku smjene vodećih faktora gdje se na jednom nivo jedan faktor uzima kao vodeći. Tako je na profilu Tuzla u tridesetogodišnjem periodu izmjeren minimalni proticaj od 0. vegetacijskih. Sve važnije pritoke ulijevaju se u rijeku Jalu sa desne strane. I pored većeg broja pritoka Jala je mali vodotok. rijeka Požarnica sa Kovačicom. Najveće njene pritoke sa desne strane su: Solina. vegetacijskih. Uz to ima veoma izražen bujični karakter. hijerarhičnosti. klimatskih. Jedina veća pritoka sa lijeve strane. Navedeni faktori u interakciji imaju značajnu ulogu u formiranju klimatskih. ilovačama. johe. Joševica i Mramorska. lijeske. na drugom drugi itd. Landšaft montanih bukovih i bukovo-jelovih šuma. 2. Landšaft mezohigrofilnih šuma sa lužnjakom zahvata najniže hipsometrijske nivoe u slivnom području Jale. Ovakve oscilacije.

uglavnom serpentina sa naslagama kvartarnih sedimenata. U geološkoj građi ovog landšafta dominiraju tercijarne i kvartarne tvorevine. Nagibi padina su u ovom landšaftu mnogo veći u odnosu na prethodnu cjelinu i kreću se u intervalu od 5 do 200. uglavnom vrbe.5 m/s. zbog 225 . Energija reljefa u ovom dijelu sliva je mnogo veća nego u prethodnom landšaftu i kreće se u intervalima drugog i trećeg razreda energije reljefa (50-120 m i 120-170 m). Naime. Dio cjeline koji se prostire neposredno uz tok Jale i njenih pritoka odlikuje se velikom količinom aluvijuma kroz koji mjestimice izbija proluvijalni nanos. Ovaj landšaft je nešto hladniji. reljef. žuto-smeđa tla na pijescima. pelosoli i dr. u landšaftu mezohigtofilnih šuma kitnjaka i običnog graba. Po obimu su najzastupljenije tvorevine miocene i pliocene. hidrografske i pedološke karakteristike ova cjelina predstavlja pogodno stanište za razvoj hrasta kitnjaka i običnog graba. Landšaft mezofilnih šuma kitnjaka i običnog graba u slivu Jale zahvata hipsometrijske nivoe između 300 m i 500 m i kontaktna je zona između landšafta mezohigrofilnih šuma sa lužnjakom na jugu i landšafta montanih bukovih i bukovojelovih šuma na sjeveru. smeđa beskarbonatna tla na trošnim krečnjacima.5 0C. Površina ovog areala iznosi 124 km2 ili 52 % ukupne površine sliva Jale i predstavlja najprostraniju landšaftnu cjelinu u analiziranom slivu. Prosječna relativna vlažnost zraka ovdje iznosi 80 %. obrazovanja i očuvanja pedološkog pokrova na navedenim terenima i dr. a prosječna godišnja količina padavina 897 mm. johe. Obodni dijelovi ove cjeline imaju padove do 50 pa su tu vidljive pojave kretanja. S obzirom na geološku građu. izraženo je spiranje i kliženje terena. litohromatogena crvena i ljubičasta tla. a zbog ekspozicionih odnosa u navedenom landšaftu i bukovih formacija. Cjelina se odlikuje veoma složenim pedološkim pokrivače kojeg čine najvećim dijelom smeđe degradirana tla na glinama i ilovačama. smonice. Ovo područje ima odlike umjereno tople i vlažne klime sa toplim ljetom klasificirane po Kepenu kao Cfb klimat. a najčešći vjetrovi su iz sjeveroistočnog i jugozapadnog pravca čija srednja brzina iznosi svega 1. intenzivno spiranje i pokreti masa što predstavlja veliki problem u pogledu stabilnosti terena. manje vlažniji i ima neznatno veću količinu padavina u odnosu na prethodni što je direktna posljedica razlike u nadmorskim visinama između navedenih cjelina.Fizionomska diferencijacija sliva rijeke Jale ovog landšafta (aluvijalna ravan) gdje nagibi reljefa ne premašuju 20 nema vidljivih tragova kretanja masa pa je površinsko spiranje svedeno na minimum. Zbog ovih i niza drugih atributa navedena cjelina se manjim dijelom odlikuje blago zatalasanim (brežuljkastim) reljefom dok je veći dio terena izrazito brdovitog karaktera. U ovom dijelu sliva prisutna je snažna erozija. Srednja godišnja temperatura zraka u ovoj landšaftnoj cjelini iznosi oko 10 0C. U vegetacijskom pogledu u ovoj cjelini dominiraju poplavne šume. rjeđe oligocena. lijeske i topole na koju se u višim hipsometrijskim nivoima ovog landšafta nastavlja formacija hrasta lužnjaka. Površina ove landšaftne cjeline iznosi 45 km2 što predstavlja 19 % ukupne površine sliva Jale. Postranstvo ove cjeline pripada prvom i drugom razredu energije reljefa (0-50 m i 50-120 m) što znači da se ova lanšaftna cjelina rasprostire na prilično uravnjenom terenu čiji su periferni dijelovi znatno zatalasani te naglo prelaze u padine hipsometrijski viših brdovitih formi. Pedološki pokrov ove landšaftne cjeline čini nekoliko vrsta dolinskih tala neposredno uz tokove Jale i Soline dok su uske doline pritoka Jale i periferni dijelovi ovog landšafta pokriveni tlima koja su svoj puni razvitak ostvarila na višim nadmorskim visinama u skladu sa dominirajućim pedogenetskim faktorima tj. klimatske. siva karbonatna i beskarbonatna tla na škriljcima. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi oko 9. Jugozapadni dio ove cjeline situiran je od ofiolita. smeđa srednje duboka i duboka tla na karbonatnoj trošini. U geološkoj građi ovog landšafta dominiraju uglavnom tvorevine miocene i pliocene starosti.

pojačano spiranje i odnošenje materijala što svakako umanjuje kvalitet životnog prostora u navedenom landšaftu. u nižim. Zbog složenih fizičkogeografskih uvjeta koji vladaju u slivu navedeni landšaft predstavlja pogodnu sredinu za razvoj bukve. četvrti i manjim arealom peti razred energije reljefa (120-170 m. Landšaft montanih bukovih i bukovo-jelovih šuma zahvata najviše hipsometrijske nivoe u slivnom području Jale. glinci i pješčari. (Slika 4) Slika 4. Reljef se odlikuje kontinuirano velikim padovima koji u krajnjem sjeveroistočnom dijelu ove cjeline znatno premašuju 200. 170230 m i preko 240 m). Iz prezentiranog se vidi da navedeni landšaft ima u cijelosti brdovit i značajno raščlanjen reljef predstavljen uglavnom južnim obroncima planine Majevice. Zbog navedenih nagiba ovaj dio sliva karakteriše veoma snažna erozija. laporci. Energija reljefa je također izražena. a dominira treći. eocene. Dakle. listasti glinjci. na višim hipsometrijskim nivoima ovog landšaft. S.2 ) i dr. andeziti (M 1. radi se o smjeni sjevernih i južnih ekspozicija u navedenom dijelu ovog landšafta. U ovom dijelu sliva nadmorske visine se kreću od 500 do 800 m. oligocene i miocene tvorevine. Uglavnom su to pločasti krečnjaci. Ahmetbegović termičkih razlika u južnom dijelu ovog landšafta ispod hrastovih formacija javlja se inverziona bukva iako je ona karakteristična za više nadmorske visine. a nagib padina se bitnije ne razlikuje u odnosu na prethodnu cjelinu. rijeđe konglomerati (Ol). Ovaj landšaft je znatno hladniji u odnosu na dva prethodna. Prosječna količina padavina se kreće u intervalu od 900-1000 mm. i bukve u kombinaciji sa jelom. Srednja godišnja temperatura zraka je niža za oko 1 0C u odnosu na landšaft mezohigrofilnih šuma sa lužnjakom i iznosi oko 9 0C. pjeskoviti krečnjaci i laporci (E 2. tufovi. bankoviti kvarcni pješčari.3 ). Landšaftne cjeline u slivu rijeke Jale 226 . pješčari. Smajić.S. Površina navedenog landšafta iznosi 69 km2 ili 29 % ukupne površine analiziranog područja. U geološkoj građi ovog landšafta učestvuju manjim arealom kredne. rijeđe laporoviti krečnjaci (K 2 ). laporci.

Conclusion Analyze results of thermal maps and numerous of measuring have shown that the most favorable areas for constructions in the presented basin are in valleys of Jala and Solina Rivers. 3.Fizionomska diferencijacija sliva rijeke Jale Zaključak Rezultati analize tematskih karata i brojnih mjerenja pokazali su da se najpovoljnija područja za gradnju u prezentiranom slivu nalaze u dolini rijeke Jale i Soline. IX kongres geografa Jugoslavije.: Hidrologija kopna. Zbog nepostojanja politike prostornog razvoja i nekonsultiranja struke danas je u ovom području industrija smještena na najpovoljnijem građevinskom zemljištu. S. Zbog ovih i niza drugih problema ovo područje se odlikuje brojnim geoekološkim problemima. pa je stanovništvo prisiljeno da se naseljava u istočni dio grada koji je i onako prebukiran. Parts of Jala basin in higher elevation are also packed with large number of houses causing dirt slide because of big inclination. Because of these and some other reasons this area has many geological problems such is environmental pollution (air. 2. 4. To su uslovno stabilni i nestabilni tereni pa je prije gradnje bilo kakvog objekta potrebno uraditi geomehaničku analizu terena da bi se eventualno izbjegle neželjene posljedice. water. 1984. Rješenja ovakve kompleksne situacije moguće je potražiti u budućem kvalitetnom prostornom planiranju čiji će primarni cilj biti kvalitetna organizacija životnog prostora. Sarajevo 1972. Salvation of this very complex situation can be resolved by organizing qualitative environmental planning with main focus on better quality of living space which would also provide better results in economical aspects. This area is partly stable but some parts are unstable so it requires geo-mechanic analyze of terrain to avoid possible unwished consequences. Sarajevo. a odnose se prije svega na zagađenost životnog prostora (zraka. a u zapadnom dijelu gdje su uvjeti za gradnju znatno povoljniji izgrađena su brojna industrijska postrojenja i privredni objekti. As a direct result of lack of environmental policy plan and not consulting experts we end up occupying western part of the city by industry complex and have large number of people moving to the eastern part that is already crowded. geneze. 30. sa širim osvrtom na prilike u slivu Jale i Soline. Grad se ne može širiti u pravcu istoka jer je raspoloživa površina uglavnom urbanizirana. ground etc). Čičić. evolucije i tektonike tuzlanskog bazena. Sarajevo. Jovanović. Problem predstavlja to što su površine povoljne za gradnju već urbanizirane ili neplanski uzurpirane za druge namjene.: Prilog poznavanju geološke građe. Literatura i izvori 1. The city can not expanded towards east because of urbanized areas and western part is occupied by industrial zone.. Anđelković. IX Kongres geologa Jugoslavije. tla i dr). unlike the other areas there are conditionally stable or unstable. Main problem is that favorable areas are already urbanized and occupied without planning for other purposes. 227 . Dijelovi sliva rijeke Jale sa višim nadmorskim visinama su također izgrađeni stambenim objektima ali zbog velikih inklinacija javljaju se klizišta koja uvjetuju brojne probleme. Geološki glasnik br. Naučna knjiga. Zbornik radova. I. vode. Č. 1987. Beograd. Bušatlija. dok su ostala područja uslovno stabilna ili nestabilna.: Morfostrukturne i morfosklupturne karakteristike reljefa Bosne i Hercegovine. M. Dukić. D. a ona bi zasigurno dala pozitivne rezultate i sa ekonomskog aspekta.: Tektonska rejonizacija Jugoslavije. 1978.

: Geologija Bosne i Hercegovine. M. IX kongres geologa Jugoslavije. Sarajevo. S.: Fizička geografija Jugoslavije. Filipčić. 11. Katzer. M. Zbornik radova Prirodnomatematičkog fakulteta. XX i XXI. str. 1981. Jovanović.: Osnovi primjenjene geomorfologije. Šegota. Naučna knjiga. 7. Smajić.: Klimatogeni ekosistemi Bosne I Hercegovine. str. S. Knj. 9. 1926. 8. Beograd. Broj 2. Školska knjiga. 1978. Č. 38-49.: Geološko tektonske karakteristike Sjeverne Bosne.: Spreča. Svezak Geografija. Petrović.: Rijeka Krivaja – Potamološka razmatranja. Matvejev. Smajić. 14. 17. Beograd. 16. F. Paunković. 1964. Geografski pregled sv. 1981. Geografski pregled. Geološki glasnik. S. Sarajevo. Geografski fakultet. Manojlović. Marković. I. J. Geoinžinjering. T. M. Beograd. Beograd. 1963. 6. 41-65. Đ. 15. Godina II. 10. A. Vidović. 25. Geoinstitut. Lakušić. Marković.: Postanak i struktura tuzlanskog bazena.S. 33-34. GGD. Knj. P.: Klimatske karakteristike Tuzle. 1990. R.: Klimatologija.: Geotektonsko poznavanje terena BiH. Ahmetbegović 5.: Geomorfologija. Beograd. Tuzla. 13. Sarajevo..: Biogeografija Jugoslavije. Sarajevo. 1983. 1993.. Soklić. D. 1979. 10. Spahić. 228 . Sarajevo. Sarajevo. 12. Đ. 2005. Zagreb. 2003. 1934-1935. I.

229 – 236 (2007-2008) Originalni naučni rad ORGANIZACIJA PROFESIONALNOG RAZVOJA NASTAVNIKA GEOGRAFIJE U ZEMLJAMA EVROPE 1 ORGANIZATION FOR PROFESSIONAL DEVELOPMENT OF GEOGRAPHY TEACHERS IN THE EUROPEAN COUNTRIES Dr. Institut za pedagoška istraživanja. education. broj 149001 (2006-2010). Summary This paper is about geography teachers’ professional development as a sustained and lifelong process that portrays a personal commitment for each teacher alone. . Beograd Sažetak U radu se govori o profesionalnom razvoju nastavnika geografije kao kontinuiranom i doživotnom procesu koji predstavlja ličnu obavezu svakog nastavnika. 1 Napomena. čiju realizaciju finansira Ministarstvo nauke i zaštite životne sredine Republike Srbije. while the third part refers to contents and methods of advanced training for geography teachers in Europe. The second part is dedicated to postinitial professional development of geography teachers. in regard to their advanced training through direct work. Key words: geography teacher. Drugi deo rada posvećen je postinicijalnom profesionalnom razvoju nastavnika geografije. Mr. profesionalni razvoj. U prvom delu razmatra se inicijalno obrazovanje nastavnika geografije u zemljama Evrope. Rad je tematski podeljen u tri celine. obrazovanje. dok se treći deo rada odnosi na sadržaje i metode stučnog usavršavanja nastavnika geografije u Evropi. The paper is divided in three thematic parts.Zbornik radova PMF 4 i 5. Ključne reči: nastavnik geografije. The first part considers initial education of geography teachers in European countries. professional development. Đurđica Komlenović. Dušica Malinić. sa posebnim osvtrom na osnovno obrazovanje nastavnika geografije u zemljama jugoistočne Evrope. Članak predstavlja rezultat rada na projektu »Obrazovanje za društvo znanja«. odnosno njihovom usavršavanju kroz neposredan rad. with special reference to their elementary education in the countries of South-East Europe.

Ovaj podatak ukazuje da se budući nastavnici školuju kao predmetni specijalisti. istraživački. u inicijalnom obrazovanju studenti se ne osposobljavaju da koriste aktivne nastavne metode i savremenu nastavnu tehnologiju. oblicima organizovanja nastavnog i vannastavnog rada. Posebno značajnu ulogu imaju nastavnici. Malinić Inicijalno obrazovanje nastavnika geografije u evropskim univerzitetskim centrima Nastava zauzima centralno mesto u školi i predstavlja složen i dinamički odnos u kome se dolazi do određenih rezultata. Organizacija studentske metodičke prakse (hospitovanja) u zemljama Evrope veoma se razlikuje. U državama Evrope. a najveći deo vremena provode na časovima gde ih iskusni nastavnici upoznaju sa budućim zanimanjem. a posebno: način organizovanja procesa nastave. već te veštine stiču i razvijaju u praksi odnosno. uzimajući u obzir kvalitet onih koji pomažu i podržavaju proces učenja. tradicionalnim nastavnim metodama i oblicima nastavnog rada. poznavanje i korišćenje savremenih nastavnih metoda.Komlenović. u učionici. ličnost nastavnika. D. Pod nastavničkim kompetencijama najčešće se podrazumevaju: stručnost. osim u Nemačkoj. praktični ili eksperimentalni stručni rad sa studentima u značajnoj meri je zapostavljen. Drugi deo prakse 230 . inicijalno obrazovanje budućih nastavnika geografije najčešće traje od 4 do 5 godina. Na većini univerziteta čak su i vežbanja iz psihološko-pedagoške i metodičke grupe predmeta teorijskog karaktera. 2006). Važno je napomenuti da u univerzitetskoj nastavi dominiraju verbalne metode rada. a osposobljavanje za njihovu primenu u nastavnom procesu je zapostavljeno. Različiti modeli nastave zalažu se za različite ciljeve školovanja. dok je problemski pristup. uglavnom. 2007). pedagoške veštine. slušaju predavanja o nastavnim principima. koji svojim stručnim i didaktičko-metodičkim kompetencijama direktno utiču na efikasnost obrazovanja.5 godina. uz dominatno izučavanje akademskih geografskih disciplina. individualne karakteristike učenika. Sadržaji geografske nauke u nastavi. U većini evropskih univerzitetskih centara. nastavnici geografije u Nemačkoj na akademskim studijama imaju obavezne i dve godine pripravničkog staža. U svim zemljama strukturu u studentske metodičke prakse čine dva dela: (1) poseta školi i prisustvo časovima geografije i (2) praktični rad u učionici. odnosno predavanja i tumačenja nastavnika. Jedno od najvažnijih pitanja školske prakse je kako nastavu učiniti što efikasnijom. razvijaju i usavršavaju u procesu inicijalnog i postinicijalnog/doživotnog obrazovanja. Prilikom boravka u školi studenti se upoznaju sa školskom zakonskom regulativom. podrška učenikove porodice (Малинић. dok je ostatak vremena namenjeno psihološko-pedagoškim sadržajima. Kreatori obrazovne politike kvalitet škole najčešće sagledavaju kroz ostvarenost postavljenih obrazovnih ciljeva i ishoda u nastavi. Najčešće je organizovana u semestru koji sledi nakon izučavanja pedagoške grupe predmeta ili po okončanju akademskih studija i traje od nekoliko sati (zemlje jugoistočne Evrope) do nekoliko nedelja ili duže (Nemačka). dok je osposobljavanje za raznovrsne nastavničke uloge i zadatke marginalizovano (Klašnja. aktivnih oblika rada i savremene obrazovne tehnologije. ali je ključno pitanje kako doći do kvalitetne nastave koja obezbeđuje veću uspešnost učenika u školskom radu. gde traje 6. Neosporno je da se poželjne nastavničke kompetencije stiču.Đ. Dakle. nastava se realizuje kroz klasične oblike rada (predavanja) i teorijske vežbe. fleksibilnost u radu i otvorenost za promene. to znači da budući studenti. Pored inicijalnog obrazovanja od četiri i po godine. Istraživanja su pokazala da na efikasnost nastave utiču brojni faktori. obrazovni sadržaji. pedagoškom dokumentacijom. prezentuju se teorijski i praktično i obuhvataju od 70% do 96% nastavnog vremena.

kao i nastavom na tim nivoima. Usled nedostatka primera dobre prakse značajno opada i kvalitet same nastave i ne razvija se dobra osnova za dalje stručno usavršavanje nastavnika. 1995/96). Naime. nakon čega uz preporuku mentorskog tima oni polažu pripravnički ispit (Рудић. Sve ovo ukazuje da institucije koje obrazuju buduće nastavnike geografije nemaju dovoljno interesovanja za osnaživanje inicijalnog didaktičko-metodičkog obrazovanja koje je neophodno budućim nastavnicima. Zato je neophodno. Zbog toga je važno podsticanje interdisciplinarnosti i kooperativnosti u radu. Dakle. kao ni podizanju opšte i pedagoške kulture budućih nastavnika. Ne treba zaboraviti da u ovom periodu pripravnici retko kada dobijaju adekvatnu pomoć. savet ili uputstva od iskusnih nastavnika ili stručne službe u školi. U zemljama jugoistočne Evrope. razvoj timskog 231 . Ovakvo stanje u akademskom obrazovanju nastavnika ne može da doprinese savremenim potrebama obrazovanja i društva u celini. koji traje od 6 do 12 meseci. Inicijalno obrazovanje nastavnika u zemljama jugoistočne Evrope. najčešće. koji najčešće nisu adekvatni predviđenim ciljevima i ishodima nastave. 2007). svršeni diplomci počinju pripravnički staž. što se može smatrati i imperativom savremenog obrazovanja. inicijalno obrazovanje nastavnika geografije najčešće traje 4 godine i nije se menjalo niti usaglašavalo sa savremenim promenama i potrebama nastavničke profesije. U zemljama jugoistočne Evrope pripravništvo nije sastavni deo inicijalnog obrazovanja. dok sadržaji predmeta pedagogija. Nastavna sekcija Internacionalne geografske unije dala je preporuke koje se odnose na modernizaciju i unapređivanje kvaliteta inicijalnog obrazovanja i uvođenja u rad nastavnika geografije. Potencira se nužnost osnaživanja i inoviranja načina i oblika usavršavanja uz rad. Po obavljenom praktičnom radu/praksi. Pogotovu što se od nastavnika očekuje da bude nosilac promena u obrazovnom sistemu (Станковић и Павловић. da prati naučna i tehnička dostignuća. Nesumnjivo je da ovakva organizacija inicijalnog obrazovanja ne odgovara savremenim potrebama društva. uz mentorski nadzor oni pripremaju i izvode nastavni čas geografije. odnosno. budući da ne doprinosi didaktično-metodičkom obrazovanju i modernizaciji nastave geografije. pa zato često u radu pripravnika postoji šarenilo u primeni metoda i oblika rada. pre svega. 2007). uspostavljanja sistema praćenja. sve je jasniji zahtev za modifikovanjem i osavremenjivanjem pedagoških. Važno je napomenuti da metodiku nastave geografije. a koji bi trebalo da bude pod mentorskim nadzorom iskusnog nastavnika geografije. 2007) ili ispit za nastavničku licencu. koji mora da bude usmeren ka profesionalnom razvoju akademskih znanja i veština potrebnih za obavljanje nastavničkog poziva. psiholoških i metodičkih znanja i veština. Otuda je ovakav vid organizovanja metodičke prakse formalnog karaktera i može se smatrati ne odgovarajućim. Zasnivanjem radnog odnosa u školama. psihologija i metodika nastave nisu usaglašeni i obuhvataju od 4-10 % nastavnog vremena. vrednovanja rada i profesionalnog napredovanja nastavnika koji treba da odgovore svim savremenim profesionalnim izazovima (Rawling. inoviranje kurikuluma za obrazovanje nastavnika. predviđeno je da mladi nastavnici stiču znanja i iskustva o nastavničkoj profesiji. od nastavnika se očekuje da unapređuje kvalitet i efikasnost obrazovanja. da ih primenjuje u svom radu i da prihvata inovacije u nastavnom procesu (Рудић. izvode profesori različitih užih (geografskih) specijalnosti koji nisu imali neposredan nastavnički kontakt sa školom i koji se nisu bavili bazičnim (obaveznim) i srednjim obrazovanjem. U toku ovog perioda. U bazičnom obrazovanju nastavnika dominiraju sadržaji geografske nauke. studentima se izdaje potvrda koja ne sadrži ni jedan kvalitativni pokazatelj njihovog rada. pedagoga i/ili psihologa.Organizacija profesionalnog razvoja nastavnika geografije u zemljama Evrope odnosi se na neposredan rad studenata u školi. Nastavna praksa ili hospitovanje studenata je formalnog karaktera.

Italiji. Portugalija) stručno usavršavanje se organizuje na matičnom fakultetu. U novije vreme. Malinić rada. kao i osnaživanje socio-psiholoških komponenti nastavničkih veština Nova obrazovna politika koja se odnosi na inicijalno obrazovanje nastavnika prisutna je u gotovo svim zemljama Evrope. vrlo uspešno stručno usavršavanje za nastavnike geografije osnovnih. Profesionalni razvoj nastavnika geografije. U većini zemalja Evrope profesionalni razvoj nastavnika geografije odvija se na nekoliko načina:  Cascade training – kaskadno usavršavanje. Na ovaj način. praktičnog rada i istraživačkih delatnosti u kome se dopunjuju znanja. evropskom i svetskom nivou (kongresi. vladine i nevladine agencije i mediji. u zemljama Evrope. 2004). Španiji. uvođenje inovacijskih metoda i oblika rada. nastavnici zadovoljavaju potrebu za akademskim sadržajem obrazovanja i ujedno se praktično obučavaju. Oblici i načini organizovanja ovog vida profesionalnog razvoja planiraju se u svim državama Evrope i na svim nivoima. U manjem broju zemalja (Nemačka. 2000).  Mobil teacher training – mobilno usavršavanje. počev od lokalnog do centralnog (državnog) nivoa. 232 . odnosno. Negde se formiraju posebni. čime se uspostavlja kontinuitet sa inicijalnim obrazovanjem. To je otvoren. dinamičan i trajan proces učenja. istraživanja i unapređivanja škola i sistema obrazovanja uopšte (Klašnja. srednjih i učiteljskih škola realizuje Kraljevska škola za pedagoške studije u Danskoj (Усавршавање наставника у европским земљама. 2007). u mnogim zemljama Evrope prisutno je tradicionalno shvatanje profesionalnog razvoja nastavnika koje karakteriše: (1) kratak period inicijalnog obrazovanja.Đ. Najčešće se odvija u vanuniverzitetskim ustanovama. nastavnički centri u Velikoj Britaniji. veoma se razlikuje. dok didaktičkometodička pitanja nisu u sferi interesovanja ovih asocijacija. simpzijumi. literatura) omogućavaju nastavnicima geografije da saznaju novine u nauci. kao što su Pedagoški i drugi instituti u Rusiji i u zemljama Istočne Evrope ili nastavničke asocijacije i organizacije. (3) nedovoljna povezanost inicijalnog obrazovanje i profesionalnog razvoja nastavnika i (4) nepostojanje sitemske veze između inicijalnog obrazovanja nastavnika. Udruženja geografa na regionalnom. Organizovane su ekipe instruktora koje edukuje veće grupe nastavnika na lokalnom nivou. naročito zbog velike šarolikosti u kvalitetu stručnog i pedagoškog obrazovanja (Комленовић.Komlenović. D. Usavršavanje nastavnika geografije uz rad Usavršavanje nastavnika u toku rada je kontinuirani proces i predstavlja ličnu obavezu svakog pojedinca. Male grupe eksperata obučavaju veće grupe savetnika. Istraživanja ukazuju da inicijalno obrazovanje ne može da bude dovoljno za celokupnu nastavničku karijeru. Francuskoj. Kontinuirano. Međutim. usavršavanjem nastavnika geografije bave se razne profitabilne i neprofitabilne organizacije. (2) marginalizovan značaj kontinuiranog razvoja nastavnika. Francuska. nadzornika i predavača u školama na regionalnom ili lokalnom nivou. namenski projekti nacionalnih ili međunarodnih organizacija u koje se uključuju pojedinci ili ekipe nastavnika i školske ustanove u saradnji sa lokalnim institucijama. razvijaju veštine i sposobnosti koje treba da odgovore bržim promenama i izazovima sve zahtevnijeg društva.

problemi kod obezbeđenja zamene časova (u vreme nastavnih dana) i nedostatak finansijskih sredstava. Павловић. Ovakav vid usavršavanja ima za cilj da se nastavnici redovno informišu o novinama u: školskom zakonodavstvu. Sadržaji i metode profesionalnog razvoja nastavnika geografije Jedan od apostrofiranih problema u obrazovanju. nastavnici imaju izraženu potrebu za profesionalnim razvojem kao kontinuiranim procesom. nove metode i oblike rada. Continuing education – kontinuirano obrazovanje koje se ostvaruje preko kurseva i seminara. koji je dostupan svima i koji je usklađen sa savremenim dostignućima (Станковић. nastavnim sadržajima. Za ovaj vid usavršavanja koriste se razni mediji. U pojedinim zemljama ovakav vid stručnog usavršavanja je regulisan zakonskom regulativom i obavezan je za nastavnike. nastavnim planovima i programima. Distance training . Posebno je značajno naglasiti da. godine. Najčešći razlozi su: mišljenje ili volje direktora škole. nove nastavne programe kao i novine iz geografske nauke. Činjenica je da stručno usavršavanje treba da bude u skladu sa: strategijom obrazovanja. Ovakvi programi sadrže didaktičke inovacije. ujedno i potreba.Organizacija profesionalnog razvoja nastavnika geografije u zemljama Evrope  Modular training – modularno usavršavanje.obrazovanje na daljinu. Д и Б. potrebom i vrstom škole. evaluacijom učeničkih postignuća. Ovi strateški ciljevi podrazumevaju: (1) unapređivanje kvaliteta i efikasnosti sistema obrazovanja i obuke u zemljama EU. računari. finansijskom situacijom zemlje i škole. 2001). mogu da steknu diplomu višeg nivoa. (2) olakšan pristup svim sistemima i (3) otvaranje sistema ka spoljnom svetu (The concrete future objectives of education and training systems. pedagoški časopisi i listovi. In-service further training – dalje obrazovanje. prepušteno je slobodnom izboru nastavnika (Комленовић. 2007). prema nalazima nekih istraživanja. satelitske komunikacije. ograničeno ili je zanemareno duži vremenski period. godine tri strateška cilja obrazovanja i obuke nastavnika koje je potrebno realizovati do 2007. S tim u vezi zemlje Evropske unije usvojile su 2001. Ostvarenost ovih ciljeva evaluiraće se definisanim kvantitativnim i kvalitativnim indikatorima koji treba da posluže većini zemalja da izrade sveobuhvatne strategije profesionalnog razvoja nastavnika (Klašnja. Nastavniku se ponuđeni moduli    sa sadržajima koji su diferencirani po nivou složenosti i sa očekivanim ishodima. diskovi. U nekim zemljama Evrope ovakav vid stručnog usavršavanja. Ovaj način stručnog usavršavanja podrazumeva evaluaciju i kriterijume za napredovanje nastavnika. Ovaj način usavršavanja najprisutniji je u Velikoj Britaniji. Kontinuiranim obrazovanjem nastavnici stiču nova znanja i veštine. Mišljenja eksperata koji se bave obrazovanjem i iskustva nastavnika potvrđuju da su najkvalitetniji oni vidovi stručnog usavršavanja koji objedinjuju teorijske sadržaje i praktičnu obuku uz aktivno učešće nastavnika. 233 . kao i ostali vidovi. svakako je i stručno usavršavanje nastavnika koje je često neadekvatno. 2007). 2004). inicijalnim obrazovanjem i ličnim afinitetima nastavnika. podrazumeva program za proširivanje i dopunjavanje znanja iz geografije. audio i video kasete.

nastavnicima sa značajnim radnim iskustvom. sadržaj) 2. postoje razlike u obliku i kvalitetu nastave u inicijalnom obrazovanju i u načinu prenošenja znanja i veština budućim nastavnicima geografije. 2 i 3). Seminari se najčešće evaluiraju na osnovu upitnika koji popunjavaju polaznici u toku ili na kraju seminara. Predmetni kurikulum (struktura. Svakako. već i široj zainteresovanoj javnosti. Seminare organizuju ustanove koje se razvijaju i usavršavaju u skladu sa državnom politikom i njenim odnosom prema obrazovanju. objavljuje ih i na osnovu 234 . Obično su angažovani za organizacione i tehničke poslove na seminaru. Oni su nadležni za usavršavanje vezano za obrazovnu politiku i novine u obrazovanju. organizuju ih stručna udruženja i namenjene su ne samo nastavnicima geografije. radioničarskog dela gde se teorijska znanja i veštine osnažuju ili dopunjuju. direktori škola i stručni saradnici. nadzornici. Saradnja na relaciji nastavnik-roditelj: (Комленовић. uključujući i kompjutere) 3. Didaktika i metodika geografske nastave (ocenjivanje. U ulozi predvača su najčešće nastavnici i predavači sa institucija na kojima se stiče inicijalno obrazovanje. Posebne specijalizacije iz geografskih disciplina 7.Đ. određene organizacione jedinice pri ministarstvima prosvete. u zemljama Evrope daje se veći značaj obrazovanju. Multikulturalizam i evropska dimenzija u obrazovanju 8. evaluacija se vrši interno. Očuvanje prirodnog okruženja i zdravlja 6. 2003). Geografi koji su stalno zaposleni u centrima ili zavodima za stručno usavršavanje poseduju veliko i kvalitetno iskustvo u nastavi i dodatno su specijalizovani za stručno usavršavanje. Većina seminara se sastoji od teorijskog i praktičnog. U većini zemalja Evrope prioritet se daje saminarima koji su direktno vezani za inovacije u nastavnom procesu (stavke: 1. odnos nastavnik-učenik. Sve ove institucije najčešće angažuju predavače i edukatore iz svoje ili drugih sredine. individualna i grupna nastava za učenje na osnovu sposobnosti učenika) 5. nastavnička udruženja. Na ovaj način. dok iskusni nastavnici iz škola osnažuju didaktička i metodička iskustva polaznicima seminara. Obrazovna i psihološka problematika (deca sa posebnim potrebama. radom ekstertnih timova ili u formi inspekcije. nastavnici-edukatori u svojim školama imaju smanjen obim nastavnih i vannastavnih aktivnosti. Evaluaciji programa stručnog usavršavanja daje se veliki značaj. 2000). Tribine su najčešće tematskog i teorijskog karaktera. Seminare za nastavnike u srednjim stručnim školama mogu organizovati institucije iz lokalne sredine koje su direktno zainteresovane za određeno područje rada (Усавршавање наставника у европским земљама. Organizator seminara obrađuje podatke.Komlenović. interaktivne nastavne metode i savremeni oblici rada. oblici učenja. savetnici. Stručno usavršavanje nastavnika geografije u zemljama Evrope najčešće je organizovano putem tribina i seminara koji su namenjeni različitim ciljnim grupama: pripravnicima. Najčešće su to centri ili pedagoški zavodi za stručno usavršavanje. D. U nekim zemljama. nove tehnologije. nastavnici dobijaju nova znanja iz sveta nauke. Malinić U novije vreme. rad sa obdarenom decom. Vaspitno usmeravanje i profesionalna orijentacija 9. problemska nastava. nastavnicima za dodatnu kvalifikaciju i nastavnicima različitog nivoa obrazovanja (Komlenović. nevladine organizacije i asocijacije. položaju škole u društvu i razvoju nastavničkog poziva. Seminari su najčešće tematski organizovani i obuhvataju sadržaje i aktivnosti iz sledećih oblasti: 1. Izrada nastavnih sredstava 4. Zbog angažmana u specijalizovanim ustanovama za stručno usavršavanje. 2004). U stručnom usavršavanju učestvuju: inspektori.

stručna udruženja nastavnika. iskusni nastavnici iz škola ili stručnjaci iz ostalih sfera društvenog života koji su zainteresovani za obrazovanje i usavršavanje nastavnika. usvojeni su strateški ciljevi obrazovanja i obuke nastavnika svih profila koji treba da doprinesu kvalitetu i efikasnosti sistema obrazovanja na nivou Evrope i u pojedinačnim zemljama. medija i informatičke mreže novine iz nauke i nastave prenose daljim korisnicima. usavršavanja uz rad do profesionalnog napredovanja nastavnika. 2005). potrebe nastavnika. finansijska orijentacija škole. oblike i načine stručnog usavršavanja najčešće utiču državna politika u oblasti obrazovnog sistema. odnosno. Na evropskom nivou. zbornika radova. doživotno usavršavanje je zakonom regulisano pravo i obaveza svakog pojedinca i pokriva sve oblasti institucionalnog i vaninstitucionalnog obrazovanja. Ovakav način stručnog usavršavanja može značajno doprineti jačanju međunarodne saradnje. programe za studijske boravke i putovanja u matičnoj zemlji. a najčešće se odvija preko tribina. razne nevladine asocijacije i organizacije. polaganje testa nakon završetka seminara. na osnovu čega može da se utiče na poboljšanje kvaliteta budućih seminara. predlog novih tema. Usavršavanje nastavnika geografije potrebno je internacionalizovati i u njega ugraditi evropsku dimenziju (Komlenović. zavode. Znanja i iskustva koja nastavnici stiču u procesu stručnog usavršavanja vrednuju se na način na koji ih nastavnik primenjuje u nastavi i mogu da utiču na profesionalno napredovanje pojedinaca. obrazovne institucije imaju razvijenu izdavačku delatnost i preko praktikuma. Edukatori su eksperti iz nauke. postoje namenske stipendije međunarodnih organizacija (Evropski savet.čiji su korisnici nastavnici geografije iz osnovnih i srednjih škola (najbrojniji su nastavnici iz Austrije. Holandije i Norveške). lokalne zajednice i drugih organizacija. u okruženju i na širem prostoru. počev od osnovnog/inicijalnog.Organizacija profesionalnog razvoja nastavnika geografije u zemljama Evrope rezultata procenjuje da li je ostvaren postavljen cilj. seminara. razumevanju. Svetska banka. Zato je neophodno osmisliti programe za razmenu nastavnika. Međutim. Za sada. za sada ne postoji konsenzus oko koncepcije i strukture stručnog usavršavanja nastavnika geografije. kao i lična 235 . Problem kod ovakvog tipa evaluacije može predstavljati neadekvatna kritičnost nastavnika (preterano blag ili strog kriterijum vrednovanja). Inicijalno obrazovanje nastavnika organizovano je na univerzitetskim institucijama. vrednovanje pojedinačnih predavanja ili radionica. a u nekim državama utiče na lično profesionalno napredovanje. pogotovu ako se ima u vidu da je njegova metodologija nedovoljno razrađena. da je proces evaluacije seminara veoma kompleksan segment strategije unapređivanja rada nastavnika. koje pružaju veoma stručna. i za ovakve seminare prijavljuje se mali broj polaznika. a koji prijavom na konkurs ostvaruju učešće na projektima tih organizacija. studijskih putovanja i razmene nastavnika. geografska znanja i oskudna psihološko-pedagoška i metodička znanja i veštine. Evaluacioni listi najčešće sadrži pitanja koja se odnose na: očekivane ishode. Na organizaciju. Poseban vid usavršavanja nastavnika obuhvata praćenje naučne i stručne literature. časopisa. solidarnosti i širenju geografskog horizonta. UNESKO) i instituta. iako po njegovom završetku nastavnici dobijaju sertifikat koji ima određenu težinu. pripravništva ili uvođenja u rad. Za ovakav vid stručnog usavršavanja neophodna je finansijska podrška škole. radionica. Zaključak Profesionalni razvoj nastavnika. što može dovesti do nerealnih zaključaka o kvalitetu seminara u celini ili nekih njegovih delova Polaznicima seminara poseban problem stvara samoevaluacija odnosno. lokalne sredine. U razvijenim zemljama. Postinicijalno obrazovanje i usavršavanje vezuje se za institute. Važno je napomenuti. radionica i slično.

(2006): Узроци школског неуспеха. Београд: Институт за педагошка истраживања. (2004): Професионални развој наставника. 2. Klašnja. (2007): Развој наставе географије у Србији. 129 -134. Beograd: EDP i CIDA.Komlenović. The International Journal of Social Education. Komlenović. i S. 11. Number 2. Глобус. Ђ. В.. Павловић (2007): Нове улоге и професионални развој наставника у времену промена у Гашић-'Павишић С. 29. 8. (1995/96): A School Geography for the Twentry-First Century? The Experience 7. 10. Novi Sad: Prirodno-matematički fakultet. 6. С.Đ. S. (2005): Европска димензија у настави географије у Стаменковић. и М. pp. Максић (прир. E. стр. Д и Б. Београд: Институт за педагошка истраживања.. kao i razvoj učeničkog potencijala. 5. Д. Крњајић (прир): Претпоставке успешне наставе (229-254). Đ. Усавршавање наставника у европским земљама (2000) Београд: Министарство просвете. Рудић. и С. doktorska disertacija. (прир): Србија и савремени процеси у Европи и свету (177-188): Београд: Географски факултет. Станковић. Малинић. of the Nacional Curriculum in England and Wales. Literatura 1. Комленовић. 236 . (2003): Organizacija geografske nastave u školskim kurikulumima u svetu i primena iskustava u nastavi geografije Srbije.): На путу ка друштву знања (119-132). Ђ. The concrete future objectives of education and training systems (2001): Brisel: Savet evropske zajednice. Ne sme se zaboraviti činjenica da kvalitetan obrazovni sistem zahteva visoko obrazovane nastavnike koji podržavaju socijalne i kulturne dimenzije obrazovanja. бр. (12-32). Rawling. D. у С. 9. Београд: Завод за унапређивање образовања и васпитања и Интерсистем. M. Mijatović (prir): Stručno usavršavanje: iskustva edukatora za edukatore (19-37 ) . 4. Malinić motivacija nastavnika. (2007): Profesionalni razvoj nastavnika u evropskim zemljama u VanBalkom. Комленовић. 10. 3. Vol. D. Грчић.

koje je prošloga ljeta bilo lokacija desetodnevnog boravka i terenskog istraživanja australskih studenata i njihovih predavača. Ova najavljena. The aim of the project was to enable the students to learn about devastating effects of genocide on the local communities in BiH through ‘experiential learning’. 237-250 (2007-2008) Originalni naučni rad INOVATIVNI NAČINI IZVOĐENJA NASTAVE IZVAN UNIVERZITETSKIH UČIONICA: "ISKUSTVENO UČENJE" KAO NASTAVNI METOD U VISOKOM OBRAZOVANJU I NAČIN PODRŠKE LOKALNIM ZAJEDNICAMA KOJE SU PREŽIVJELE GENOCID U BIH TAKING HIGHER EDUCATION BEYOND THE CLASS ROOM: EXPERIENTIAL LEARNING IN HIGHER EDUCATION AND CAPACITY BUILDING IN POST-GENOCIDE COMMUNITIES IN BIH Hariz Halilović. elaborirano u radu. i. mladih ljudi povezanih uzajamnim osjećajem univerzalne odgovornosti . developed and successfully implemented a research/educational project as a subject for a group of Australian university students studying social anthropology. upoznati studente s devastirajućim efektima genocida na lokalne zajednice u BiH. kreirao i uspješno realizirao istraživačko-obrazovni projekat/predmet iz socijalne antropologije namijenjen grupi studenata iz Australije. potpuno uništeno. kao popularni.mogu upotrijebiti kao nastavni metod ali istovremeno i način podrške i jačanja lokalnih zajednica koje su predmet izučavanja. rezultirala je nizom plodotvornih aktivnosti za vrijeme i nakon boravka u selu. Kroz kritički osvrt na iskustveno učenje. iz prve ruke tj.po onoj „Misli globalno . the author of this paper. learning based on their first-hand experiences while conducting fieldwork in those communities. inovativni nastavni metod u visokom obrazovanju. Projekat je imao za cilj. cilj ovog rada je ukazati na stvarni potencijal koje iskustveno učenje i etnografsko-istraživački rad mogu imati na iniciranje pozitivnih promjena u lokalnim zajednicama afektiranim genocidom.bazirane na kreiranju i ispitivanju znanja u praksi . which was location of a ten-day-long fieldwork conducted by the students and . Etnografsko istraživanje.e. iskustvenim učenjem (experiential learning) i terenskim istraživanjem.Zbornik radova PMF 4 i 5. jačanje lokalnih zajednica Abstract Last year. Ron Adamsom. kratkoročna posjeta malobrojnim povratnicima.postali su aktivisti i zastupnici jedne „nevidljive“. Ron Adams. Anthropology and Social Inquiry The University of Melbourne Victoria 3010 Australia Abstrakt Prošloga ljeta. Ključne riječi: iskustveno učenje. u ovo nekad živopisno selo na Drini. a koje se pokušavaju rekonsturirati. autor nudi ideje i konkretne prijedloge kako se slične inicijative . je vezano za jedno. School of Philosophy. zajedno sa svojim kolegom prof. Bez obzira na geografsku udaljenost i kulturološke različitosti. 25 „stranaca“. autor ovog rada je. etnografsko istraživanje. The ethnographic research elaborated on in the paper relates to a destroyed village in Podrinje.djeluj lokalno!“ . demografski devastirane i socijalno marginalizirane lokalne zajednice u dalekoj istočnoj Bosni. podrinjsko selo. U zaključku. together with his colleague Prof. „pronaći“ i održati u novim društveno-političkim okolnostima.

gutenberg. This short-term visit to the once vibrant and picturesque village in Drina Valley has resulted in many positive outcomes during and after the visit. teoriju učenja zasnovanu na direktnom iskustvu.) 2 John Dewey (1859 –1952) je bio lider progresivnog obrazovanja u SAD početkom XX stoljeća. kaže: „Čujem i zaboravim.ukw. pedagoški pristup ovom projektu baziranog na iskustvenom učenju (experiential learning). Experiential learning ili learning by doing – tj. iskustveno učenje – je sigurno najstariji pedagoški metod. 2001). utemeljitelj socijalne psihologije. I see and I remember. 25 ‘foreigners’. Više o idejama ovog znanstvenika može biti nađeno na oficijelnoj webstranici The Kurt Lewin Center for Psychological Research (http://www. empowerment of local communities Uvod Ovaj rad predstavlja sintezu teorije iskustvenog učenja i personalnog narativa o jednom studijskom putovanju u Bosnu i Hercegovinu (BiH). David Kolb (1984. Poznat je po svom radu iz oblasti filozofije te jedan od utemeljitelja filozofske škole pragmatizma.infed.edu/~deweyctr/. iskustveno učenje je 1 Prevedeno s engleskog: I hear and I forget. Uz kritički osvrt na neke bitne aspekte vezane za iskustveno učenje i etnografsko istraživanje. Confucius c. Vidim i sjetim se. 1 Uzimajući ovu jednostavnu mudrost kao idejnu platformu te oslanjajući se na ideje John Dewey-a 2 . švicarski filozof. ethnographic research. Despite the geographical distance and cultural differences.org/. je autor niza publikacija iz oblasti epistemologije.lewincenter. kao i radu drugih suvremenih teoretičara iz ove oblasti.act local! – have become activists and advocates of an ‘invisible’. poznat po svojim teorijama o učenju i znanju. I do and I understand. young people sharing mutual commitment to universal responsibility as per ‘Think global . koja datira oko 450 godina p. je poznat po istraživačkom radu iz oblasti grupne dinamike i organizacijskog razvoja.org/browse/authors/d#a446. cilj ovoga rada je da ukaže na stvarni potencijal koji znanstveno-istraživački i obrazovni rad imaju na iniciranje pozitivnih promjena u lokalnim zajednicama nakon genocida.php) ili na linku. Više o radu John Dewey-a može se naći na web stranici The Center for Dewey Studies: http://www.1947). razvio je pedagoški model tj. Key words: experiential learning.n. By critically reflecting on experiential learning as an increasingly popular teaching method in higher education.pl/index. 1995. američki teoretičar pedagogije. 238 . Zahvaljujući njegovom radu. the author offers some ideas how similar initiatives – based on creating and testing knowledge in practice – could be applied as both teaching method and a way to empower local communities. poput Graham Gibbs-a (1987) i Peter Jarvis-a (1987). ‘re-discover’ and sustain themselves in the new socio-political realities.org/thinkers/etlewin.piaget. Halilović their teachers. the aim of this paper is to point out to the real potential that experiential learning and ethnographic research can have on fostering a positive change in postgenocide communities trying to reconstruct. Neki od radova ovog istaknutog filozofa obrazovanja poput ‘Democracy and Education: an introduction to the philosophy of education’ i ‘Moral Principles in Education’ su dostupni na webstranici Project Gutenberg: http://www. teorije kognitivnog razvoja i konstruktivne teorije znanja. demographically decimated and socially marginalised local community in faraway eastern Bosnia.H.. Jedna Konfučijeva izreka.edu. 4 Kurt Zadek Lewin (1890 . In conclusion.htm. Više o idejama ovog utjecajnog filozofa može se naći na webstranici The Jean Piaget Society: http://www.http://www.e. Jean Piaget-a 3 i Kurt Lewin-a 4 . U uvodu ovoga rada najprije će biti sažeto predstavljena teorijska podloga tj. 450 BC. Uradim i razumijem“.siu. 3 Jean Piaget 1896 –1980).

i ugovor o učenju (uključiti sve bitne nabrojane elemente kao što su akcioni plan. ne samo u tehničkim i prirodno-znanstvenim disciplinama (sciences) nego i u društvenim oblastima (arts) koje su tradicionalno vezane za konzvervativne metode učenja (knjige. On također smatra da iskustveno učenje nije otkrivačko učenje (discovery learning) jer sve aktivnosti moraju biti pažljivo dizajnirane od strane predavača a studenti trebaju „obraditi“ svoje iskustvo na kritički način. dakle. (1995). kabinetska predavanja i sl.Inovativni načini izvođenja nastave izvan univerzitetskih učionica ponovo „otkriveno“ i popularizirano i sve više se primjenjuje u visokom obrazovanju. ciljevi i kriteriji i taj dokument treba da služi kao ugovor između studenta ili grupe studenata i nastavnika/vođa putovanja). 2001) i Gibbs-a (1987). Uloga pedagoga je da osmisli. 3) formuliranje apstraktnih koncepata i teorija nakon „refleksije“ i 4) testiranje (provjera) novih koncepata (kroz ponavljanje). uključuje direktan kontakt sa fenomenima koji su predmet izučavanja. Iskustveno učenje. Kolb (1984) dijeli iskustveno učenje u četiri uzajamno povezane faze: 1) konkretno iskustvo. 2001) i Kolb et al. znanje od opće i univerzalne primjenjivosti i relevantnosti. Ovo često zahtijeva temeljite pripreme i refleksivnost odnosno evaluaciju i artikuliranje direktnog iskustva u tzv. 239 . Iskustveno učenje zahtijeva od učesnika holistički pristup tj. organizira i rukovodi direktnim iskustvima čiji cilj je da dovede do istinskog.). svrsishodnog i dugoročnog učenja. Planiranje iskustva treba uključiti bitne stavke kao što su: akcioni plan (kako primijeniti teoriju i opće znanstvene principe na terenu). 1995. Kolb-a (1984. može se dobiti „recept“ za iskustveno učenje koji se sastoji od nekoliko bitnih elemenata. primjenu raznih perspektiva i znanja. Graham Gibbs (1987) ističe da iskustveno učenje nije pasivna praksa nego aktivno izučavanje. planski uključuju u direktna iskustva i fokusiranu reflesivnost sa studentima s ciljem sticanja i testiranja znanja ili učenja konkretnih vještina“ 5 . formulirati probleme (dozvoliti studentima da formuliraju probleme kao i načine kako da ih riješe). D (1984. 2) promatranje i „refleksiju“ (kritički/analitički osvrt) na dato iskustvo. lista zapažanja (usmjeriti studente da ciljano istražuju). David Kolb definira iskustveno učenje kao „filozofiju i metodologiju kojima se pedagozi ciljano tj. testiranje ideja i pretpostavki u praksi. Sintetizirajući koncepte razvijene od strane ova dva suvremena teoretičara iskustvenog učenja. 5 Vidi Kolb. teoretsko znanje. odrediti ciljeve. razviti jasne kriterije koji će se koristi za evaluiranje rezultata.

U simuliranje treba također uključiti i ocjenjivanje. ocjenjivanje pojedinaca od strane grupe. dijagnozu problema.). fotografije. U zavisnosti od veličine grupe i vrste iskustvenih aktivnosti. pored tradicionalnih predavanja u učionicama. Halilović Povećanje pažnje i usredsređenost na unaprijed definirane ciljeve. se ostvaruje kroz niz praktičnih aktivnosti kao što su: vođenje zabilješki. Hutchings K et al. odgovorima i listama zapažanja. (2002) ističu da studijska putovanja. strukturirane diskusije. postavljanje i formuliranje „pravih“ pitanja. non-verbalna komunikacija i uloga govornih pauza te pozitivan doprinos grupnoj dinamici. Studijska putovanja su vjerovatno najpopularniji vid iskustvenog učenja za mnoge studente. strukturirane de-briefing sesije. Međutim. iskustava. razmjena prikupljenih informacija. korištenje audio i video snimaka. Ostale metode vezane za simuliranje stvarne situacije iskustvenog učenja obuhvaćaju igrokaze. treba uključiti razumijevanje situacije. učenje u kontroliranim. kreiranje alternativnih rješenja.ako ne i nužno unaprijed dogovoriti i definirati uloge članova grupe. samoocjenjivanje. zajedno sa svojim kolegom Ron Adams-om. pokusnim uvjetima. rad na slučaju. Simuliranje iskustva je također bitan element iskustvenog učenja. zbog svoje kompleksnosti i niza direktnih. pitanjima. 2) izvođenje studijskog putovanja i 3) obrada. Prošloga ljeta (juli-avgust 2007. Postoji niz nastavnih metoda koji se mogu primijeniti za „simuliranje“ tj. diskusije o upitnicima. biranje između alternativnih rješenja te formuliranje rezultata i analizu. Razmatranje i refleksije iskustva se mogu ostvariti kroz niz konkretnih aktivnosti kao što su: pisanje dnevnika. akademsko učenje. Ovaj vid iskustvenog učenja kombinira putovanje i obrazovanje kroz fleksibilne načine izvođenja nastave i učenje u stvarnim situacijama. Dobar primjer studijskog slučaja. autor ovog rada je koncipirao i realizirao istraživačko-obrazovni projekat/predmet za grupu australskih studenata. filmovi. mnogi univerziteti sve više prakticiraju redovna ili sporadična odstupanja od ovog dominantnog obrazovnog metoda. analiza i evaluacija nakon završetka putovanja. tj. Predmet pod nazivom “Posljedice genocida i prisilnog raseljavanja – Studijsko putovanje u Bosnu i 240 . U skladu s Kolbovim konceptom o iskustvenom učenju Porth (1997) smatra da studijska putovanja moraju uključiti tri osnovna elementa: 1) pripremni program. bazirano na akumuliranju informacija vezanih za određeni predmet bez direktnog iskustva vezanog za temu studiranja. Bosnian Study Tour U predstojećem dijelu ovoga rada opisana su iskustva „iz prve ruke“ vezana za studijsko putovanje kao vrstu iskustvenog učenja. imaju podjednaku važnost za osobni i za profesionalni razvoj studenata.H. članci itd. uzajamno intervjuiranje učesnika te pisanje pojedinačnih i grupnih izvještaja. Rotacija uloga je poželjna. u nekim slučajevima je preporučljivo . vježbe aktivnog slušanja. Studijska putovanja kao vid iskustvenog učenja Bez obzira na teoretsku podlogu i empirijsku potvrdu o pozitivnom doprinosu iskustvenog učenja profesionalnom i personalnom razvoju studenata. Neki od njih su rad na opisanim stvarnim ili izmišljenim slučajevima (case studies) na teme za koje je iskustveno učenje vezano. predviđanje rezultata. reprezentacije stvarnih događaja te korištenje i analizu relevantnih materijala kao što su dokumentarci. poznata je činjenica da u oblasti visokog obrazovanja diljem svijeta još uvijek preovladava klasično tj. Sama grupna dinamika i život i rad u grupi su sastavni dio iskustvenog učenja. face-to-face. prepoznavanje i svjesnost sopstvenih emocija. za vrijeme iskustvenog učenja.

Ustvari. u jednu posebnu priču o običnim ljudima i njihovim (ne)običnim životima. U ovoj želji. običaji. ja sam svoj etnografski projekt prilagodio tj. Kroz „putovanje“ u narativ. preuzimajući ulogu naratora u prvom licu. 241 . ali istovremeno zadržati svoj istraživački fokus i profesionalnu distancu. iziskuje vrijeme. jednomjesečno studijsko putovanje je uključilo niz aktivnosti koje su bile dio iskustvenog učenja . nazvan etnografija. održavaju se i (re)konsturiraju svoj identitet. cilj svakog antropologa jeste da što bliže doživi.te kulminiralo terenskim istraživačkim radom (fieldwork) i desetodnevnim boravkom u jednom „zaboravljenom“ i „etnički očišćenom“ selu u istočnoj Bosni. proširio istraživačkoedukativnim boravkom grupe australskih studenata u „etnički očišćenom“. pa sam možda baš stoga želio svoju subjektivnost izbalansirati neutralnošću kolega i studenata s drugog kraja svijeta koji sa Bosnom i Podrinjem nisu imali nikakve veze. namjera autora je povesti zainteresiranog čitatelja na zamišljeni put u to zaboravljeno istočno-bosansko selo. antropolozi nastoje izvući neke univerzalne pouke i razviti teoretske koncepte te doprinijeti razumijevanju socio-kulturoloških posebnosti i fenomena koji prevazilaze okvire lokalnih zajednica (Eriksen 2001). od priprema kroz teoretsku nastavu. strpljivost. nužno je „zaviriti ispod površine“ te se što više približiti svojim ispitanicima. vođenje 6 Jedan od važnih etičkih postulata etnografskog istraživanja. živjeti sa njima. disaster tourism nego dio akreditiranog predmeta koji je uključio sve bitne aspekte iskustvenog učenja. ili onome što je od tih života još ostalo. Da bi se razotkrili ti suptilni. Bitno je naglasiti da jednomjesečno putovanje australskih studenata iz dalekog Melbourne-a nije bilo turistička ekskurzija niti tzv. koje je predmet mog dugoročnog istraživanja. Nakon temeljnih priprema u Australiji. utjecaj nasilja na lokalne zajednice. ja sam za Bosnu. danas u okviru Republike Srpske (RS). socijalne veze. Etnografski rad norveške antropologinje Tone Bringa i njeni pisani i filmski zapisi o „njenom selu“ Dolina. Na primjeru specifičnih. što ponekad nije jednostavno izbalansirati Ovaj način ili metod kvalitativnog istraživanja. Moj etnografski rad je također vezan za nekoliko lokalnih sredina u Bosni i Hercegovini (i drugim dijelovima svijeta). kao i bilo kojeg drugog znanstvenog istraživanja. negdje u centralnoj Bosni 6 .održavaju i konstruiraju svoj grupni identitet. Za razliku od Tone Bringa. preko terenskog istraživanja (fieldwork). Stoga i Dolina nije stvarno ime sela koje je bilo predmet istraživanja Tone Bringa. a teme koje istražujem su skoro identične nazivu studijskog putovanja. tj. norme. koji počinje na ovom mjestu. kodovi i pravila po kojima lokalne grupacije (pre)žive. participirati u njihovom svakodnevnom životu. pogotovo za njen istočni dio. zabilježi i prenese (ne)obične ljudske priče te da razotkrije neke „zakone“ po kojima se socijalne grupacije . promatrati ih. tj. vrlo personalno i porodično vezan. genocidom devastiranom selu u istočnoj Bosni. lokalnih grupa. najprije u Grazu. godišnjice genocida u Potočarima . autor se ne razlikuje od ostalih kolega antropologa koji svjesno koriste narativni metod kako bi ono o čemu istražuju i pišu što bliže približili svojoj publici. Podrinje. do prisustvovanja komemoraciji 12.od učešća na seminarima i međunarodnim konferencijama. ukratko postati insider. a potom u Sarajevu. usredsređenost i studiozno proučavanje lokalne kulture ispitanika. jeste zaštita identiteta ispitanika ukoliko bi isti bili izloženi bilo kakvom riziku ili šteti. Konačno.Inovativni načini izvođenja nastave izvan univerzitetskih učionica Hercegovinu“ (Bosnian Study Tour 2007 – BST) je izazvao veliku zainteresiranost australskih studenata i akademskih kolega. nepisani „zakoni“.bilo da se radi o lokalnim plemenskim zajednicama bilo o pripadnicima globalnih elita . koje su predmet istraživanja. su primjer briljantne etnografije jedne semi-ruralne sredine u BiH.

Uz to. do 14. Na trosatnim seminarima.sve je bilo spremno za pokret. Prije polaska Iako smo kolega Adams i ja razvili jasne kriterije za prospektivne učesnike na studijskom putovanju u BiH te pored činjenice da su studenti snosili najveći dio troškova puta. uže specijalizacije (majors) koje su studenti studirali uključili antropologiju. čiji su studenti prethodno postali članovi 242 . Australija je bila najbrojnije zastupljena zemlja. izbjeglice. odabrali smo 23 najentuzijastičnija i akademski najkompetentnija studenta koji su nas svojim pismenim prijavama i u pojedinačnim usmenim intervjuima ubijedili da su adekvatni kandidati za učestvovanje u jednom ovakvom projektu. u Austriji. europskih zemalja i Sjeverne Amerike. Također smo imali prijem kod Gradonačelnika grada Graza. kao gosti Word University Service-a (WUS) i European Center for Teaching and Research in Human Rights (ETC) pri Graz univerzitetu. socijalne. U Austriji Prije dolaska u Sarajevo. sirnica i ćevapi . australski studenti su učestvovali u programu ljetne škole „Zločini protiv čovječnosti i međunarodno humanitarno pravo“ organizirane od strane Studentske asocijacije Pravnog fakulteta. Namjera nam je bila povesti grupu od 15 studenata. a pored domaćih studenata ljetnu školu su pohađale i grupe studenata iz regiona. kulturne i političke posljedice rata u BiH te o bitnim aspektima kulture i historije BiH i regiona. su počeli početkom marta. Halilović dnevnika i zabilješki (fieldnotes) do pisanja akademskih eseja baziranih na pojedinačnim opservacijama. pored slušanja izlaganja vodećih svjetskih i lokalnih eksperata iz područja genocida i političkog nasilja. tj. bili upoznati sa konceptima i temama kao što su genocid. studenti također prezentirali svoj vlastiti workshop na kojem su izložili svoje ideje o ulozi studenata i visokog obrazovanja u sprječavanju genocida i tretiranju posljedica genocida. koji su pokrili teorijski dio predmeta i važne logističke detalje. političke nauke. 7 Naši domaćini u Sarajevu su bili Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava i Međunarodna asocijacija istraživača genocida (International Association of Genocide Scholars) . studenti su učestvovali na Međunarodnoj konferenciji o genocidu i prevenciji genocida. jula. Starosni prosjek studenata je bio oko 21 godinu. na kome su prikazani odabrani filmovi bh autora . Nakon cjelodnevnog Bosnian Film and Cultural Festival-a.i po prvi put se okusila zeljanica. g. Bosnian Study Tour je boravila tri dana u Grazu. razgovorima. a seminari. U Grazu su studenti učestvovali na predavanjima na kojima je govoreno o mjestu i ulozi BiH u europskim integracijama te saznali o stanju ljudskih prava u regionu viđenih iz perspektive austrijskih stručnjaka.. od pedesetak prijavljenih kandidata. ICTY (Haag Tribunal). Putovanje je bilo planirano za početak jula 2007. dok su fakulteti. međutim. socijalni rad i žurnalizam. zainteresiranost studenata je bila iznad svih naših očekivanja. pozdrave i fraze na našem jeziku. 7 Na konferenciji su. ljudska prava. U BiH Za vrijeme boravka u Sarajevu. utiscima i sopstvenom iskustvu. studenti su i naučili neke bitne riječi. od 7. međunarodne odnose. pored ostalog. etničko čišćenje. raseljena lica (IDPs).H. oko 2/3 su bile djevojke i 1/3 mladići (što je otprilike struktura studentske populacije na fakultetima društvenih znanosti u Australiji). studenti su. Štaviše. Iako neočekivano.

Studenti su bili nekoliko mjeseci unaprijed najavljeni i naš dolazak očekivan. bio „pošteni Srbin“ i nekada je bio jedan od vozača koji su redovno vozili na relaciji Srebrenica-Klotjevac. nekoliko studenata je razgovaralo o mogućnosti volontiranja u lokalnim nevladinim organizacijama u BiH. s polaskom u 7 ujutro iz Sarajeva do Srebrenice. je bio dobrovoljan. nekada popularnu turističku destinaciju u srebreničkoj općini. Osim dva studenta za koje je prisustvovanje ovom tužnom događaju predstavljao preveliki psihički i emotivni napor te su odlučili ostati u Sarajevu. njih pun autobus. a i rješenja iznađena. a bio je zadnji koji je vozio za Klotjevac u proljeće 1992. Blagaj na Buni. duboko u Podrinju. Klotjevac Odlazak u selo Klotjevac 8 .Inovativni načini izvođenja nastave izvan univerzitetskih učionica Zajedno sa ostalim delegatima konferencije studenti su učestvovali na komemoraciji 12. U Sarajevu su studenti uspostavili kontakte sa lokalnim i međunarodnim vladinim i nevladinim organizacijama te se povezali sa lokalnim i stranim studentima. agresiji na BiH. Rekonstrukcja uništene lokalne zajednice Ovdje bih napravio malu digresiju i predstavio Klotjevac. Nakon toga. kako nam je sam otkrio. Tradicija splavarenja je prekinuta izgradnjom hidro-elektrane Perućac i formiranjem 56 km dugog akumulacionog jezera između Bajine Bašte i Višegrada. mnoge neočekivane prepreke su se pojavile. To je bilo prilično potresno iskustvo za sve studente. onakav kakav je nekad bio. je bio završni dio jednomjesečnog putovanja. Prijevoz koji su nam lokalni predstavnici vlasti u Srebrenici bili obezbjedili je bio jedan mali kombi. grupa studenta iz Australije. g. zbog vikenda i drugih obaveza naše „kontakt osobe“ nisu bile u Srebrenici. premali da bi u njega mogla stati i trećina studenata. Nakon prilično lagodnog i ugodnog boravka u Sarajevu uslijedilo je višesatno putovanje regularnom autobusnom linijom. svi ostali su svojim prisustvom komemoraciji željeli iskazati svoje poštovanje žrtvama genocida i solidarnost sa preživjelima. konačno smo. pa smo se morali sami snaći za prijevoz. Srećom. bili na putu prema našoj krajnjoj destinaciji. jula 2007. godišnjice genocida u Potočarima. u 1992-95. na samoj granici sa Srbijom. kasno poslijepodne. Klotjevac je tradicionalno bio poznat po svojim hrabrim splavarima i živopisnim slapovima. sredinom 1960-tih. Prije nego što je potpuno uništen kao ljudska nastamba. Smješten na lijevoj obali Drine. niti je bilo putnika za Klotjevac niti se put smatrao dovoljno sigurnim. a onda „prebacivanje“ do Klotijevca. Znači. autobus nikada više nije vozio za Klotjevac. a kamoli mnogobrojni prtljag. Vozač je. gdje smo čekali da se nešto desi. sticajem sretnih okolnosti i nakon dogovora sa vozačem autobusa koji je „slučajno“ zastao ispred nekadašnje robne kuće u Srebrenici. Međutim. koji je s jeseni puhao iz kanjona Drine. Od kulturnih znamenitosti studenti su upoznali kulturno-historijske spomenike i institucije u Sarajevu. prema Višegradu. 243 . su bili prvi putnici u prvom autobusu koji se nakon rata uputio za ovo uništeno selo. udaljen 28 km od Srebrenice i 48 km od Višegrada. posjetili Mostar. a odlazak na komemoraciju i dženazu u Potočarima 11. 8 Klotjevac je također ponekad pisan i izgovaran kao Klotivac i Klotijevac. do tog dana jula 2007. Uz to. Počitelj i Međugorje. kao po pravilu „očekuj neočekivano“. Također. Klotjevac je bio poznat po ljepoti drinskog jezera i oštrom vjetru zvanom Sopur. u zadnjem trenutku.

keltske. i u kojoj su se redovno održavali vjerski obredi. koja je više puta iznova građena i dograđivana. dubok između 700 i 1000 metara. se smatra ne samo najživopisnijim i najljepšim dijelom toka Drine nego predstavlja i treći kanjon po dubini u svijetu (nakon Colorado kanjona u US i Tara kanjona u CG) 9 . dijelili informacije.html. Npr. na srbijanskoj strani. za vrijeme sušnih godina učile su se „kišne dove“ i poljevali vodom stećci. brojni dani u godini. a 24 km dug kanjon Drine između Klotjevca i Žepe. U samom selu i u njegovoj okolici nalazi se više desetina dobro očuvanih stećaka.H. imena sela nisu navedena ali postoje indicije da je dobar dio opisanih običaja mogao upravo biti iz Klotjevac i okolnih sela. žitelji Klotijevca. 244 .e. Osim ovakvih i sličnih rituala lokalnog stanovništva u Klotijevcu. Halilović Smješteno između planina Sušice. 9 Prema informacijama Zavoda za turizam Bajina Bašta. tzv. Wilkesa koji je istraživao ostatke ilirske kulture u BiH i koji tvrdi da je Klotjevac bio razvijeno ilirsko naselje još u 2.com/bbportal/main/river/facts/river_facts_e. pogotovo petkom kada bi na džumu namaz dolazili muškarci iz Klotijevca i okolnih sela. Nažalost. uključujući i mnoge detalje iz muslimanskih sela u Podrinju. Vera Erlich opisuje porodične i druge običaje u više sela u Bosni i Hercegovini. jezero je duboko 90 metara. 10 U obimnoj studiji. 11 Bez obzira na poštovanje i održavanje svoje predislamske duhovne i materijalne tradicije. autohtono stanovništvo sela do 1992.html ili http://www. mnogi stećci su potopljeni prilikom punjenja akumulacionog jezera.n. a tu se nalazio i ljetni kamp studenata fakulteta fizičke kulture (DIF) s Beogradskog univerziteta. i planina Zvijezde i Tare. Zbog toga ne čudi da su Klotjevac i okolna sela uz Drinu bili popularna turistička destinacija tokom ljetnih mjeseci. srednjovjekovne tvrđave povrh Klotijevca i legenda o njegovoj gospodarici Jerinji su dio usmenog predanja stanovnika Klotijevca koje je zabilježio i pokojni Vlajko Palavestra. ugovarali poslove. zbog anonimnosti studije. poslovi koji uključuju kopanje zemlje ili mućenje vode. Skoro da je vrlo izvjesno da su se neki običaji iz tadašnjeg Klotijevca našli i u antologijskoj studiji Vere Erlich (1964) Porodica u Trasnformaciji. poznati bosanski etnolog i vjerovatno najveći skupljač narodnih predanja u BiH. „godovi“ kao „Vodena Marija“ i „Ognjena Marija“ su bili dani na kojima se određeni poslovi nisu radili. 10 Bogata kulturna historija Klotijevca je rezultirala u specifičnoj lokalnoj kulturi u kojoj su predislamska vjerovanja (paganska. bogumilska i kršćanska) bila potpuno integrirana u vjerske i narodne običaje muslimana Klotijevca koji su činili stopostotno. koja je obuhvatila 300 sela u raznim dijelovima Jugoslavije krajem tridesetih godina XX stoljeća. Iako malo poznat izvan Podrinjskog regiona. a džamija je služila kao centar duhovnog i socijalnog života sela. Klotjevac se također spominje u radovima britanskog historičara John J. godine.tara. autora Jovana Deroka. a mala djeca su poticana na plač za vrijeme obreda kako bi se Bog (ili bogovi?) smilovao i prekinuo sušu. na bosanskoj. rimske. su bili poznati po svojoj bijeloj džamiji. Bajina Bašta Portal na www. Ostaci Starog grada tj. na nadmorskoj visini od 280 metara. stoljeću p.org. npr. Klotivljani. 11 U svom dokumuternom-istraživačkom filmu o stećcima Zehrudin Isaković je zabilježio identičan obred u hercegovačkom selu Jezero kod Uloga. Pred sami rat broj vikednica u Klotjevcu se približavao broju kuća strarosjedilačkog stanovništva. Klotijevac ima dugu historiju o čemu svjedoče ostaci ilirske. a neki su uništeni proširenjem puta i općom nebrigom vlasti. U periodu izmedju dva zadnja rata.bajinaBašta. razgovarali. „Vikendaši“ su dolazili s obje strane Drine (Srbije i BiH). Klotjevac između I i II svjetskog rata je opisan u monografiji iz 1939. slavenske i otomanske kulture.yu/indexeng.

Sam Klotijevac je imao nešto preko trećine stanovnika. Dok su malobrojni Srbi područje napustili neposredno pred rat i utočiste našli u Srbiji. spas potražilo u Srebrenici. su završili srednje. zarasle ruševine nekadašnjih domova uz tek poneki trag života. otkupna stanica. ili još uvijek u toku. Sve je izgledalo kao da je rat tek stao. pred nama je bila stvarnost jedne ubijene lokalne zajednice. kako se hipokritički reducira genocid počinjen u BiH. zelenila drveća. prolazili đački.. su s čuđenjem gledali autobus pun mladih ljudi. u Srbiji. dočekani smo uz osmijehe i zagrljaje kao najbliži rod.Inovativni načini izvođenja nastave izvan univerzitetskih učionica Stanovnici Klotjevca su zaposlenje nalazili u industriji u općinama Srebrenica i Bratunac. ambulanta. U narednih deset dana dijelili smo životne uvjete u kojima i povratnici.. svi bili Bošnjaci. cijelo selo . Ovako dakle izgleda (još) jedan „lokalni genocid''. Klotijevac je . u poređenju sa desetinama do temelja srušenih i spaljenih kuća svuda oko nas. u Bajinoj Bašti. svih 12 osoba . razreda). već godinama žive. od kojih su. odnosno ono što je od tih porodica ostalo. kao i „na privremenom radu“ u Austriji i Njemačkoj.. Smješteni smo u dvije popravljene kuće. Klotjevac je izgledao nadrealno. naši domaćini. pogotovo generacija nakon drugog svjetskog rata. a služio je kao centar za okolna sela jer se u Klotijevcu nalazila osnovna škola (do 5. Na mjestima nekadašnjih sela stajala su zgarišta. satkana u mozaiku od plavozelene vode jezera. Onih nekoliko starijih osoba. Mnogi Klotivljani. koje su zjapile tugom i odsustvom života i opominjale da se nešto strašno ovdje desilo. u selu su još bili i preživjeli iz tri porodice koji sada žive svoje izbjegličke živote u Njemačkoj i Holandiji. Ipak. a nemali broj njih su bili na istaknutim pozicijama u privredi. autobusna stanica. u više navrata dnevno.zajedno sa okolnim. gravitirajućim selima Prohići i Urisići ukupno imao 1047 stanovnika. Boravak australskih studenata u Klotijevcu Sam dolazak u Klotjevac.je bilo na okupu da nam zaželi dobrodošlicu. prodavnice. radnički i putnički autobusi. više i visoke škole. uništeni nečiji domovi i životi. zajedno sa hiljadama protjeranih Podrinjaca. u Srebreničkom genocidu. obrazovanju i politici kako u lokalnoj regiji tako i diljem zemlje. sve kuće i građevine srušene i spaljene. Međutim. Takvu sliku nisu vidjeli već duže od 15 godina i sigurno ih je podsjetilo na vremena kada su ovim selima redovno.. osim 14 Srba. svježeg zraka i veličanstvenog kanjona. Kulminacija tragedije Klotijevca se desila u julu 1995.koje sada čine povratnici iz četiri porodice. prirodna harmonija. ali i preko Drine. Oko 90% muške populacije Klotijevca je pobijeno. u Klotijevcu. je bila u potpunom kontrastu i kontradikciji sa ruševinama kuća. Vogošći. među njima i svi muški članovi mnogih porodica. a sva pokretna imovina opljačkana. g. Zapuštena cesta je završavala na našoj krajnjoj odrednici. U mnoga od ovih sela niko se nije vratio ili imao vratiti. na kojima su rupe od granata i tragovi paljevine još bili jasno vidljivi. znaci rata i uništenja u kućama u kojima smo se smjestili su bili gotovo bezazleni. mnogi pobijeni. Hadžićima. kao i putovanje kroz mjesta gdje su nekada bila sela. 245 . Po zadnjem popisu iz 1991. na putu od Srebrenice do Klotijevca. Ovo je bila slika genocida. danas nastanjenih u Tuzli. većinsko bošnjačko stanovništvo je. Užicu. Beogradu i drugim mjestima tadašnje Jugoslavije. povratnika na koje smo naišli. riječna luka… U toku rata svi žitelji iz ovog područja su protjerani. Pored stalnih povratnika. a u toku našeg boravka došlo je još nekoliko „bivših“ Klotivljana. često pripadnici tri generacije. je bilo posebno emocionalno iskustvo i konfrontacija sa obimom tragedije kroz koje je ovaj dio BiH prošao.

To dugujemo globalnoj zajednici.. bilo kroz ruševine nekadašnjih domova bilo kroz saznanje da su nekadašnja sela u okolici sada potpuno pusta. Sada je konačno vrijeme za akciju. Sabina i Sadeta . učinilo nam se beskrajnoj livadi. uz domaću šljivovicu. druženja i aktivnosti na vodi su ponekad odavali utisak kao da se radi o grupi bezbrižnih turista. U Klotijevcu se nikada poslije rata nije toliko razgovaralo i tako od srca smijalo kao tih desetak dana. ispisane stranice zabilješki i dnevnika. jula 1995. Živjeli smo u sredini gdje je bilo nemoguće mimoići stalna podsjećanja na taj period zla. Šta je BST značio studentima? U svom eseju studentica Anna Lockhard. koji je kao dječak preživio Marš smrti. ime porodica koje su činile Klotjevac onim što je nekad bio. Ljudska povezanost i želja da se ostvari kontakt su vrlo brzo oborili sve jezičke i kulturološke barijere između gostiju i domaćina. a domaćin Dule je bio zadužen za spremanje i okretanje ražnjeva. ponad sela. do kasno u noć. jer smo postali svjesni posljedica pasivnog posmatranja zla kroz koje je Bosna prošla. ovo putovanje nas je povezalo sa ostalim članovima globalne zajednice. Na osnovu razgovora i opservacija studenti su producirali mape sela 246 . Kupanje u jezeru. Duletovo stado od stotinjak je umanjeno za deset brava tih dana. rekonstruirana mapa sela na osnovu ruševina i razgovora sa preživjelima. Upravo sada. je obezbjeđivao frišku ribu iz jezera. jedna od učesnica BST. a eho studijskog putovanja je još uvijek prisutan kako u dalekom Melbourne-u i u Klotijevcu tako i u mnogim drugim mjestima diljem planete.su se trudile da naprave dovoljno pita i somuna. Duletov sin Huso.. uključilo i cjelodnevno kupljenje sijena na jednoj. napravljeno više stotina fotografija. Zbog toga refleksija na studijsko putovanje i evaluacija istog mora obuhvatiti i neke druge aspekte osim opisa kriterija po kojima su studentski radovi. U toku tih deset dana snimljeno je 16 sati dokumentarnog materijala.. refleskija i evaluacija BST-a Studijsko putovanje Bosnian Study Tour 2007 kao vid iskustvenog učenja je prevazišlo sva planirana pedagoška očekivanja. Zajednički ručkovi i večere su bili prilika da se domaćini i gosti još više zbliže i postanu doživotni prijatelji. . socijalne aktivnosti te učestvovanje u svakodnevici povratnika što je npr. U Klotijevcu smo vidjeli nesvakidašnje prirodne ljepote koje je skoro nemoguće spojiti sa zlom i nasiljem kojem je bilo izloženo ovo pitomo mjesto. Halilović Svaki dan je bio strukturiran i uključivao je predavanja na otvorenom.H. Tri domaćice . eseji i izvještaji ocijenjeni. Ocjena. našoj pasivnosti. istraživački rad baziran na posmatranju i razgovorima s povratnicima i posjetiteljima.“ Po povratku u Australiju studenti su formirali udruženje Friends of Klotjevac s ciljem pomaganja povratnicima u Klotjevac. Zlo je ovdje bilo ovladalo dobrim zahvaljujući i pasivnosti globalne zajednice. „razgovarao“ sa Duletom.Zlatija. Svaka ruševina je dobila ime.. zadnje lubenice i zadnje pivske flaše. Mirsom i Ekremom. Jedna od prvih inicijativa je bilo prikupljanje novčanih sredstava za izgradnju spomenika žrtvama Klotijevca koji su pobijeni u ratu. Moj kolega Ron je redovno. što vodi ka razvijanju konkretnog osjećaja međunarodne odgovornosti. U više navrata sam vidio studente i domaćine udubljene u razgovore iako nisu govorili istim jezikom. Uz to. je napisala: „Privilegija koja nam je ukazana za vrijeme boravka u Bosni je bio jedan fundamentalni akt prema našoj odgovornosti kao ljudska bića. to dugujemo Bosni i našim prijateljima u Klotijevcu. Pored toga što je bilo poučno i korisno iskustvo za studente i predavače također je pozitivno utjecalo i na lokalne domaćine. Improvizirana prodavnica u kući jedinog povratnika u zaseoku Sejdinovići je redovna pražnjena do zadnje namirnice.

spremni da se založe za druge i zahvalni su što im je data mogućnost da urade nešto konkretno. pa i Europe. Kažu da su postali bolji ljudi. a svi povratnici su bili istovremeno i naši domaćini i naši gosti na zajedničkim ručkovima. Istovremeno je po prvi put pružena mogućnost povratnicima da budu domaćini. Dule čeka već duže od godinu dana da mu RS vlasti izdaju potrebnu dozvolu kako bi mogao prodati ovce u Federaciji. filmske predstave. kod povratnika vratio povjerenje u ljude i humanost koju svi dijelimo. a dvije studentice. Suze na rastanku su bili najočitiji izraz non-verbalne komunikacije o tome koje je značenje imala ova posjeta povratnicima u Klotjevac. uglavnom mladih ljudi. dok je Laura Tracy na jednogodišnjem boravku u Kambodži kao UN Ambasador za mlade. bar donekle. radost. sva četiri domaćinstva su bila uključena u pružanje usluga. jeste praktična solidarnost koju su osjetili i potvrda da Klotjevac nije potpuno zaboravljen i „otpisan“. udaljena na puškomet kako su to na svojim životima već osjetili žitelji Klotijevca. Dva studentska rada su objavljena kao novinski i magazinski članci. je također nedostižno tržište za Duletove ovce. Priča koju nam je ispričao Dule Mešanović je jedna od mnogih koje ilustriraju kako RS vlasti nastavljaju diskriminaciju povratnika i onemogućavaju im egzistenciju baziranu na njihovom sopstvenom radu. inspirirane iskustvom u Klotijevcu i BiH su već na novim mjestima koja su bila afektirana nasiljem. To je prvi put da je ovakav dokument kreiran. Njihov kolega Tom Quinn je dobio posao u Vladi Australije. iz perspektive povratnika. hrane i spavanja za australsku goste. 247 . Svi povratnici tj. Za svoje usluge bili su plaćeni po komercijalnim cijenama usluga u većim gradovima u BiH. Njihov boravak je. Srbija. sve one vrijednosti koje su ubijene genocidom u Klotijevcu.Inovativni načini izvođenja nastave izvan univerzitetskih učionica kako izgleda sada i kako je izgledalo nekada. dobroćudnost i povjerenje. Lucy Kawal je već nekoliko mjeseci na Istočnom Timoru gdje radi sa traumatiziranom djecom i omladinom. Klotijevcu su bile posvećene izložbe. Mnogi su izjavili da je boravak u Klotijevcu bio turning point u njihovim životima tj. O tome znaju i pričaju i malobrojni preživjeli Klotivljani. večerama i sijelima. Šta je boravak studenata značio domaćinima? Najvažniji aspekt ove posjete. Većina studenta je napisala izuzetno kvalitetne eseje na osnovu kojih su dobili dobre ocjene. referati. Pekle su se pite. kao što su to nekada bili. Studenti su postali glas Klotijevca koji se čuje čak na drugoj strani planete. ali smo Ron i ja bili neumoljivi i držali smo se ranijih proračuna i planiranog budžeta. S ekonomskog i materijalnog aspekta posjeta Klotijevcu je također bila opravdana. i ukažu gostoprimstvo svojim gostima iz daleka. 25 putnika namjernika s drugog kraja svijeta. Svi su dijelili osjećaj da su na najbolji način spojili ugodno sa korisnim. Klotjevac više nije samo ubijeno i zaboravljeno selo negdje na istoku gdje Bosna počinje (ili je počinjala?) nego je ponovo postao mjesto u koje se dolazi i koje ima svoje prijatelje i zaljubljenike daleko od Drine i daleko od Bosne. Studenti su svojim iskustvom uvidjeli aspekte i konzekvence genocida po lokalne zajednice i obične ljude i upoznali se sa problemima preživjelih povratnika. domaći somuni. Kako nam je rekao. članci i eseji u dalekoj Australiji. Dule ima 100 ovaca ali mu RS vlasti ne dozvoljavaju izvoz u Federaciju niti Duletove „muslimanske“ ovce imaju kupce u RSu. Neki već planiraju povratak u Bosnu i Klotjevac. gdje žele utjecati na pozitivne promjene. To je za njih bio značajan novčani iznos i u početku su se osjećali nelagodno. iako je već platio i obavio veterinarski pregled za svoje stado. okretali janjci na ražnju. Dolazak prvog autobusa u 15 godina je za njih simbolično značio povratak života u njihovo ubijeno selo. roštiljale ribe iz jezera. nešto što je promijenilo njihov pogled na život. sa sobom su donijeli veselje.

a zvanično otvorenje je planirano 15. svojim preživjelim rođacima i komšijama.ali i indiferentnim i zlonamjernim . koja su potpuno lišena obrazovanja. Iz budžeta smo također donirali novac za nabavku električne pumpe kako bi sve kuće imale nesmetano snadbijevanje vodom. Bit će to njihov simboličan povratak u svoje selo. za vrijeme našeg boravka u selu od Duleta je kupljeno osam ovaca. bilo bi im dovoljno jedno ovako „sezonsko uposlenje“ godišnje pa da mogu preživjeti od zarađenog cijelu godinu. Čak i ono što je studentima bilo interesantno i zabavno iskustvo bilo je od praktične koristi za domaćine. g. Program ljetne škole bi uključio studente pedagoških akademija iz Sarajeva i Tuzle. u koordinaciji sa preživjelim Klotivljanima rasutim diljem planete. Planovi za budući angažman u Klotijevcu obuhvaćaju organiziranje ljetne škole za djecu iz Klotijevca (trenutno ih ima dvoje) i okoline (oko desetak). Tu prije svega mislim na kupljenje sijena. Ovo je bio prvi put nakon rata da su povratnici imali mogućnost zaraditi novac svojim radom u svom selu. Po njihovim svjedočenjima. Npr. koja bi povezala univerzitete. pred navedenog. nije bio baš previše „pošten i neutralan“ kako nam se predstavljao. predavanja i etnografskog istraživanja. već sakupili dovoljno novčanih sredstava za otpočinjanje prve faze izgradnje spomenika žrtvama genocida u Klotijevcu. Kako nam naši domaćini u Klotijevcu rekoše. Klotijevac je dobio svoje advokate. Također. jer za ono posla što smo zajedno uradili za jedan dan trebalo bi povratnicima bar nekoliko dana. Pored konkretne ekonomske to je također pružilo i veliku moralnu satisfakciju povratnicima.političarima i birokratama da Klotjevac neće više biti nevidljiv i zaboravljen. juli 2009. Naš boravak u selu je pružao kontekst u kome su se po prvi put sreli poznanici od prije rata koji su završili na različitim stranama sukoba. iz raznih dijelova svijeta sa lokalnim zajednicama u BiH poput Klotijevca. žrtava agresije i genocida. a udruženje Friends of Klotjevac bi platilo troškove boravka i simboličnu plaću za rad. tj. Dva mjeseca nakon našeg boravka u selu Dule je dobio traktor. kroz razne vidove donacija. Austrije i US-a razmatramo ideju o izgradnji Learning Centre (Obrazovnog centra) u Klotijevcu koji bi služio za organiziranje seminara. Ono što priroda u Klotijevcu ima za ponuditi sigurno bi zadovoljilo prohtjeve i najrafiniranijih eko-turista. Austrije i US su pokazali zanimanje za posjetu Klotijevcu sa svojim studentima. Na spomeniku će se po prvi put na jednom mjestu naći imena 110 Klotivljana. sa kolegama iz Australije. Širi ili „društveno-politički“ aspekti boravka u Klotijevcu? Studenstka posjeta Klotijevcu je. a Dule je počastio goste tako što je donirao i ispekao dvoje janjadi. Halilović I ovdje smo direktno „intervenirali“. U roku od nepune godine dana. TV Hayat je snimio emisiju o Klotijevcu. koja je putem satelita bila gledana diljem svijeta. Nekako u isto vrijeme. studenti su. također ukazala lokalnim dobronamjernim . našim domaćinima je bila poznata činjenica da vozač koji nas je dovezao u njihovo selo. Razmatra se i šira inicijativa Universities adopting Communities. istraživače.H. Informacije o selu proslijeđene su potencijalnim donatorima. on je bio jedan od onih koji su služili kao vodiči srbijanskim paravojskama i vojskama koje su nanijele 248 . Akademske kolege iz Sarajeva. studente i akademske radnike. tj. buduće pravnike. Naravno. Radovi na spomeniku su već započeli. njihov nekadašnji komšija iz susjednog sela. ovdje se ne radi o nekakvim basnoslovnim novcima ali onima koji nemaju skoro nikakva primanja ovakav nenadani prihod je svakako puno značio. Njima bi to bila korisna praksa. međunarodnim nevladinim organizacijama (NVO). diplomate. a dalo im i ideju da se preorijentiraju na seoski turizam.

bio u srpskoj delegaciji koja je žiteljima Klotijevca dala ultimatum za predaju.koje su puno šire i kompleksnije od ove. očito zaintrigiran našom posjetom selu. se ne može nadoknaditi. Zbog toga. Po njemu. Bez ulaska u dublju interpretaciju Foucautovim ideja .“ – svojevremeno je proklamirao jedan od najvećih filozofa XX stoljeća. vjeruje da ugnjetavani i dominirani jedino kroz znanje mogu promijeniti svoj društveni položaj. Naš boravak je otvorio proces komunikacije između Dragana i povratnika u selo. Beograđanin s manje-više stalnim boravkom u svojoj vikendici u Klotijevcu. se po mnogo čemu pokazao adekvatnim modelom podrške lokalnim zajednicama nakon genocida i isti se može primijeniti na druge slične lokalne zajednice u BiH i šire. kao „sistematski zločin usmjeren ka potpunom ili djelimičnom uništenju određene socijalne grupacije“ 12 . prof. oni (vlastodršci) koji imaju moć kontroliraju znanje i preuzimaju autoritet istine tj. 249 . je bio gostoljubiv. Npr. kulturnom. Po prvi put poslije rata moglo se primijetiti nešto kao otpočinjanje procesa pomirenja. bar između onih koji u zločine nisu bili direktno umiješani. Pilot projekat Bosnian Study Tour. a bez ljudi selo će vremenom postati samo puki geografski pojam. Jasno je da Klotjevac nikad neće biti onakav kakav je nekad bio. Dragan Otašević. Michel Foucault je vjerovatno u široj javnosti najviše poznat po svojim idejama o povezanosti znanja. bar u Klotijevcu. koji su do tada bili prilično hladni i distancirani. Foucault. U slučaju iskustvenog učenja i opisanog studijskog putovanja. pojednostavljene interpretacije odnosa znanja i moći. On ipak za sve krivi „prokleti rat“ i međunarodnu zavjeru. S druge strane. Vidi Lemkin 2002: 27-53. „Znanje je moć. bilo da se radi o eko-turizmu bilo o obrazovno-istraživačkim boravcima studenata iz BiH i cijeloga svijeta.. Dragan je govorio o tuzi koju osjeća kad vidi ruševine kuća svojih nekadašnjih prijatelja Bošnjaka kojih više nema. znanje kao moć nije samo vezano za one koji 12 Iz originalne definicije genocida Raphaela Lemkina koja je također prihvaćena kao zvanična definicija genocida u UN Konvenciji o genocidu. Držanjem dominiranih masa u podčinjenom položaju se odvija i kroz njihovo onemogućavanje i pristup znanju i kreiranju znanja. njihova moć postaje istina i zvanično znanje. Insistirao je. Također jer rekao da je znao šta se ovdje dešavalo pokušao bi nešto učiniti. u aprilu 1992. dok su drugi izbjegli svaki direktan kontakt. a i od namjere ovoga rada . I pored toga. neki od Klotivljana su se rukovali sa njim. Na trenutak je nastupila suspenzija nepovjerenja i svi su željeli biti dobri domaćini svojim gostima izdaleka.želio bih upravo završiti ovaj članak ehoom Foucault-ove poznate teze. ekonomskom. političkom i svakom drugom pogledu. Kao što Feld i Baso (1996) pišu „Mjesto čine ljudi a ne prostor“. na primjer. također treba uključiti i ljudsku komponentu tj. iako su i njemu i žrtve i zločinci. kao realizacija ideje zasnovane na konceptu iskustvenog učenja. posjete mjestima kao što su Klotjevac. Drugi „lokalni“ Srbin. dakle ljudi. moći i diskursa. Biološka i socijalna supstanca. pomoć dobronamjernih „outsajdera“.Inovativni načini izvođenja nastave izvan univerzitetskih učionica ogromno zlo Klotijevcu i njegovoj okolini. dakle istine. Postoje svjedoci koji su potvrdili da je „naš vozač“ učestvovao u zasjedama u kojima su ubijani Klotivljani. Zaključak Genocid. da nas provoza u svom čamcu uz kanjon Drine te pozvao svoje kolege sa srbijanske strane da mu ustupe još jedan motorni čamac pošto nismo svi mogli stati u jedan. Također se zna da je isti vozač. koji su i bili primarni cilj genocida. Stoga ne iznenađuje da su neki od naših domaćina bili rezervirani prema njemu. donekle. je devastirao Klotjevac u demografskom. poput Marxove ideje o klasnoj svijesti. potpuno poznati. pored moralne i materijalne podrške.

and Kolb D. 2001. birokratskim sredstvima. 6. Being Muslim the Bosnian Way: Identity and Community in a Central Bosnian Village. Porodica u Transformaciji. Boston. Higher Education Research & Development.Dall'Adriatico al Danubio. 1964. 190-200. kao i nastavak genocida drugim. 2003. S. (sa)znanje o Klotijevcu i njegovim malobrojnim žiteljima koji su preživjeli genocid. D. Kolb D. V. Eriksen. Kolb. D. Small Places. Prentice Hill. Hutchings. and McEllister. Isaković. ojačalo i ohrabrilo same povratnike u Klotjevac. Routledge. iako su još uvijek predmet diskriminacije i ignorantskog odnosa od strane RS vlasti. Experiential Learning Theory Bibliography 1971-2001. Journal of Management Education. & Rubin I.J. 5. 2001. 17. 2002. 1987. 1997. Bringa. 4.) Genocide: An Anthropological Reader. ‘Cultural identities in the Illyrian provinces (2nd century BC to 3rd century AD): old problems re-examined’. NJ. A. 2008. Deroko.1996. A. New Jersey. TVSA. Englewood Cliffs. Princeton. R. Lemkin. Princeton University Press. London. pp. 25-27 settembre 2003). Seattle. University of Washington Press. 16. Fondazione Niccolò Canussio. 55-71. Adult and Continuing Education. dakle studente koji su iskustvenim učenjem naučili o posljedicama genocida na lokalne zajednice. Halilović su nešto naučili. 1995. Experiential Learning: The experience as the source of learning and development. Sarajevo. ‘Drina: geografsko-turistička monografija’.. Novi Sad. Zagreb. (ed. Porth. Historijska usmena predanja iz Bosne i Hercegovine. P. R. McCarthy. Convegno. ‘Management education goes international: A model for designing and teaching a study tour course’. je „omoćalo“. L'Illirico nell'età greca e romana (Cividale del Friuli. 2004. K. Osland. 21. London. Jarvis P. Erlich. 8. 1995. 11. ‘Genocide'. Large Issues: An Introduction to Social and Cultural Anthropology. IL: Excel Inc. saznali njihovu istinu i time doprinijeli da se posljedice genocida. Birmingham. Blackwell Publishers. 3. 12. Senses of place.H. Kolb. Z. J. Možda je najveći uspjeh ovog istraživačko-obrazovnog projekta upravo u tome što smo napravili ove ljude ponovo „vidljivima“. Palavestra. G. 250 . O njima se sada zna i oni nisu više nevidljivi i bespomoćni. Sarajevo-Zemun. T. Gibbs. Theory and practice 2e. Izdanje društva Fruška Gora. The 4MAT system. V. in Hinton. 21. J. Literatura 1. 15. 27-53. Također. J. 14. Oxford. Ma. 10.: McBer and Co. Feld S. Pluto Press. ‘Exploiting the Links between Theory and Practice: Developing Students' Cross-cultural Understanding through an International Study Tour to China’. 2. The Organizational Behavior Reader 6e. A. B 1987. bar donekle ublaže. Jackson. 1984. A.H.H. Learning by doing: A guide to teaching and learning methods. & Basso K. 2002.. Wilkes. Naprijed. T. 7. FEU Birmingham Polytechnic. 1995. Baybook-Mostart. 9. pp. 1939. 13. Prentice Hall. Stećak – the Last Bosnian Mystery.J.

In order to achieve them successfully. pa je nužno tom pitanju posvetiti punu pažnju. it is necessary for a school to be equipped with contemporary technical equipment. pripremanje. so it is important to be focused on that issue as well as to use effectively the equipment that already exist in school. Edin Jahić. it is necessary to complete a preliminary work that contains a cognitive. Uspješno ostvarivanje ovih zadataka traži stvaralački čin nastavnika. Ključne riječi: geografija. psyhological. teacher. 251 – 259 (2007-2008) Originalni naučni rad PLANIRANJE I PRIPREMANJE NASTAVNIKA GEOGRAFIJE ZA IZVOĐENJE NASTAVE LESSON PLANNING AND PREPARATION OF A GEOGRAPHY TEACHER IN ORDER TO DELIVER A LESSON Mr. Planiranje i pripremanje nastavnika ima značajan odgojni uticaj na učenike. In oreder to be prepared successfully for Geography lesson. Lesson planning and preparation of a Geography lesson and delivery of a lesson are inseparable entities. niz didaktičkih postupaka u njihovom formiranju u jedno. Planiranje i pripremanje nastavnika za izvođenje nastave ne bi bilo potpuno kad u njemu ne bi bile planirane aktivnosti učenika na realizaciji odgojno-obrazovnih sadržaja koje će ga staviti u poziciju subjekta i nastavnikvog saradnika u pripremanju. student. analyzing and assessment of a lesson. materijalno-tehničkog i metodičkog karaktera. preparation. To plan a lesson. učenik. Univerzitet u Tuzli Abstrakt Planiranje i pripremanje nastavnika geografije za izvođenje nastave permanentan je proces i radna obaveza svakog nastavnika. material-technical and methodical character. Key words: Geography. nastavnik.Planning and preparation of a teacher to deliver a lesson would not be complete if it was not a student activities plan in order to fulfill educative-pedagogical topic to place a student on a subject position and a teacher's assistant who assists in preparing. Za uspješno pripremanje nastavnika za izvođenje nastave geografije neophodna je opremljenost škole savremenom nastavnom tehnikom. Za pripremanje nastave potrebno je izvršiti predradnje spoznajnog. . Prirodno-matematički fakultet.Zbornik radova PMF 4 i 5. viši asistent. planiranje.Preparing and planning of a teacher have a significant importance on student's education. ali i uspješnijem korištenju onih sredstava i pomagala koje škole posjeduju. Abstract Lesson planning and preparation of a Geography teacher in order to deliver a lesson is a permanent process and job responsibility of all teachers. a teacher is required to be creative and to possess series of didactic methods in order to unify everything in one. Planiranje i pripremanje za nastavu geografije i izvođenje nastave čine nedjeljivu cjelinu. sc. psihološkog. planning. obradi i valorizaciji rada.

kako bi se izvršila analiza planiranog i sačinili bolji planovi za narednu školsku godinu. imajući u vidu obrazovne i odgojne zadatke svog predmeta. 1999. Obrađivati gradivo nastavnog programa nije jednolično i monotono prelaženje gradiva. Škola mora u savremenim uslovima života pružati sve više učenicima. u naseljima itd. da vodi brigu o bržem razvoju i zadovoljenju radoznalosti darovitijih učenika. planum – praviti plan rada. Bez dobro organizovane pripreme za nastavu nije moguće ostvariti ciljeve i zadatke nastave geografije. jer je u savremenoj nastavi geografije jako naglašen zahtjev da se nastava zasniva na posmatranju. Nastavnik svake godine izrađuje nove planove uvažavajući svoje iskustvo kao praktičar. proizvodnim preduzećima. Planiranje i pripremanje nastavnika nije povremeni posao. Kada se nastavnik geografije priprema za rad u novoj školskoj godini. kao i nakon toga. s obzirom da je geografija predmet vezan sa samostalnim i praktičnim radom. prihvatanje novih uputa od nadležnih prosvjetnih i školskih organa. Planiranje i pripremanje za nastavu je dio nastavničkog stručnog rada i o tome zavisi njegov rad i kvalitet tog rada. posmatraju. Za to nisu dovoljne demonstracije nastavnika. realizacija nastavnog programa ne znači samo predavanje nastavnih tema i njihovo ponavljanje na časovima ponavljanja i utvrđivanja. Pri tome. ali i u samom procesu realizacije. nego je potrebno da se ono izučava neposredno onako kako nam pruža priroda. veća povezanost sa društvenom sredinom. da stvara uslove i povoljnu klimu za samostalan rad učenika u naučnim grupama. Uz ovo sagledava se materijalna strana nastave. zatim uzimajući u obzir teorijska dostignuća. Taj rad se treba izvoditi i van učionica u prirodi. pa prema tome i geografija. ali i samim učenicima. nastavnik započinje sa pripremama već samim početkom rada sa učenicima i to traje sve do okončanja njegove nastavničke karijere (Hodžić. već isticanje bitnih momenata i produbljivanje znanja vježbama i radovima učenika. Po riječima Hodžić T. ali u skladu sa prirodom nastavnih jedinica koje se obrađuju. smišljati program rada) je bitna pretpostavka osmišljene polivalentne aktivnosti na usvajanju nastavnih sadržaja. 1998. grupni i individualni. u proizvodnim i drugim preduzećima. nije dovoljno da se gradivo samo predaje. Pored njih nužno je organizovati rad učenika. po svojim sadržajima i aktuelnosti pružaju velike mogućnosti za intelektualan rad i odgoj učenika. Zbog toga savremena škola zahtjeva da se nastavni rad ne obavlja samo u učionici. naročito. Pretežno frontalna i pretežno verbalna nastava postaje u današnje vrijeme sve više neadekvatna savremenim procesima u nastavi.E.). promjene u nastavnim planovima. Jer. gradilištima. Od nastavnika se zahtjeva da u procesu nastave podstiče učenike na diskusiju. da razvija osjećanje kolektivne brige prema napredovanju slabijih učenika. ali i zahtjevati od njih sve više. programima i udžbenicima. da aktivno učestvuju u sticanju i proširivanju znanja. programsko uključivanje roditelja u pojedine aktivnosti i dr. mora da misli kako maksimalno da aktivira učenike i. kako da razvija kulturu rada učenika. on razmišlja o tome kako da organizuje rad u razredima u kojima će predavati. poboljšanje tehnologije rada. poljoprivrednim dobrima itd.. Svaki nastavnik geografije mora u svom radu dati slobodu učenicima da oni mogu slobodno koristiti nastavna sredstva i da sami rade. (Stevanović. Ali da bi se zaista postigao cilj. Nastavnik se samostalno priprema za nastavu. raznolikoj i bogatoj nastavi. Sve prirodne nauke. nabavka novih učila. tj. već 252 . Ovo je prvo polje rada svakog nastavnika prije početka školske godine. u dobro organizovanoj. Jahić Uvod Planiranje (lat. prilikom posjete prirodnim i kulturnim znamenostima. već permanentan i kontinuiran proces koji se obavlja neposredno prije izvođenja nastave i uporedo sa izvođenjem nastave.).

koji će mu koristiti na samo kod planiranja i programiranja. Pripreme obuhvataju stalno stručno. metodičko. Prije globalnog planiranja i programiranja treba proučiti nastavni program. U ovom radu su obrađene najvažnije etape u planiranju nastave i date njegove karakteristike. a to znači da u ovom radu nikako ne smije biti stihijnosti. Planiranjem se projektira rad kojeg ćemo kasnije izvoditi. Ono zahtjeva visok stepen misaone 253 . Dobro izveden plan za izvođenje odgojno-obrazovnog procesa čini osnovu za njegovo uspješno ostvarivanje. Nakon toga vidjet će dobre i loše strane pripremanja. 2003. a to su ona znanja koja će učenicima koristiti cijeli život.). Prema svemu naprijed rečenom vidimo je pripremanje nastavnika za neposredan odgojno-obrazovni rad vrlo složen posao i zahtjeva temeljite pripreme. može prići globalnom planiranju i programiranju. a to će mu za daljnji tok njegovog rada biti glavna orijentacija. Tek kada nastavnik geografije prouči literaturu. U planiranju nastave postoje dvije razine:   globalna razrada osnovnog programa u okviru predviđenog vremena (školska godina. U nastavnikovom radu veoma značajno mjesto zauzimaju bilješke koje su dragocjen materijal. Globalno planiranje i programiranje obuhvata razradu nastavnih sadržaja i vremensko dimenzioniranje trajanja pojedinih glavnih etapa nastavne. Svaki nastavnik geografije na početku školske godine mora upoznati stručnu i metodičku literaturu. neposredno pripremanje za nastavni rad i druge postupke koji doprinose realizaciji programskih sadržaja geografije (Rudić. priručnicima. već bi došlo u pitanje i ostvarivanje odgojnih zadataka. pedagoško. Samo dobro provedena priprema može dati solidne rezultate. Pripremanje nastavnika za nastavu predstavlja vrlo odgovoran. dobro će mu doći prije planiranja. smišljen. Zbog toga bi svaki nastavnik na kraju školske godine trebao provesti samokritičku analizu načina pripremanja za nastavu. a ostvarivanje odgojno-obrazovnih zadataka bez pripreme je slučajnost koja ne može dati trajnije rezultate. već počinje onog dana kada se nastavnik prihvati obaveze i radnih zadataka za tekuću godinu. Sve ono što je svaki nastavnik radio u toku školovanja. Pripremanje za nastavu mora biti stvaralački rad nastavnika u kojem su sadržane njegove teorijske spoznaje i praktično iskustvo. 1998. didaktičkim materijalom i svim onim što će mu biti potrebno u radu. Pripremanje nastavnika ne počinje i ne završava pisanjem dnevnih priprema. (Jelavić. dopunskom literaturom. improvizacija i povremenog rada. Neplansko izvođenje nastave ne bi imalo samo negativan uticaj na kvalitet obrazovnog rada. Solidna. planiranje nastavnog učenja na razini jedne nastavne jedinice. detaljno upoznavanje sa udžbenicima. broj sati) za određeni razred. To znači. planski i sistematski rad.Planiranje i pripremanje nastavnika geografije za izvođenje nastave povezivanje nastavnikovog izlaganja sa praktičnim znanjem učenika. studijska priprema nastavnika za izvođenje odojno-obrazovnog rada bitna je pretpostavka da će se u nastavi ostvariti odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci.) Godišnje (globalno) planiranje nastavnika geografije Temeljito i svestrano planiranje i pripremanje nastavnika za neposredan odgojnoobrazovni rad je osnovna pretpostavka uspješnog rada u nastavi geografije. upoznavanje sa novom tehnologijom i tehnikom nastavnog procesa. Pri tome najvažniji kriterijum mora da bude princip postupnosti i sistematičnosti. u toku studija i ono što je pročitao u svom radnom vijeku. već u toku rada cijele školske godine. psihološko i drugo obrazovanje nastavnika.

Za nastavu geografije važno je znati šta je glavna vodeća misao nastavnog časa. To znači da od kvaliteta i usmjerenosti godišnjeg plana u velikoj mjeri zavisi kvalitet i usmjerenost nastavnikovog rada. jer učenici vole i cijene kada im nastavnik geografije otkriva na času ono zanimljivo. vodi ih do zaključaka i uopštavanja. 254 . uči učenike da upoređuju činjenice. Jahić aktivnosti i ne može se mehanički obaviti. znanje je nešto što se može steći. uslovljava. Dimenzioniranje nastavnog sadržaja nastavnik će provoditi kasnije. uslovljenosti i usklađenosti od godišnjeg plana do dnevnih priprema. za detaljnije planove: mjesečne i dnevne. koje će trpiti učenici. Pripremanje nastavnika geografije za čas Uspješna realizacija odgojno-obrazovnih zadataka nastave geografije u školi moguća je samo pod uslovom da se nastavnik kvalitetno pripremi za čas. razotkriva na konkretnim činjenicama i primjerima nove pojmove.). takav čas na kojem učenici stiču kvalitetna znanja. konkretizuje ono o čemu sažeto i suhoparno priča udžbenik. Jer. Loše je kad nastavnik odlazi na čas. samo jedna faza nastavnikovog rada. pomaže im da shvate novo oslanjajući se na već proučenu građu. Zbog svog globalnog karaktera godišnji plan je samo predradnja. usmjerava i determiniše mjesečne planove. On. preduslov za dalju i detaljniju razradu. nastavnik ne izlaže samo ono što ima u školskom udžbeniku. Zato je neophodno da svaki nastavnik studijski proučava nastavni program. Nastavni programi trebali bi biti izrađeni prije početka nastave. kako bi bez poteškoća nastavnik odmah mogao početi sa odgojno-obrazovnim radom. 1967. koji su nastavnicima već dati u službenim dokumentima.E. Bez te međusobne povezanosti. radi sa učenicima na karti ili dijagramima iz udžbenika. nema uspješne i organizovane nastave geografije. moraju biti međusobno usklađeni. Svaki nastavnik može savladati nova znanja iz geografije. koristi se ilustracijama iz udžbenika itd. Nastavnik može osigurati sprovođenje takvih kvalitetnih časova samo svojom svestranom pripremom. Jer ako čas nije pravilno pripremljen ne može biti ni kvalitetno realizovan. sedmične i dnevne pripreme (a ovi kasnije utiču na njegovu eventualnu korekciju). bez uzajamnog prožimanja globalnih i detaljnih planova. ali mora za to imati volju i upornost. konkretnije. Za takav rad na času treba im pružiti interesantnu i pristupačnu nastavnu građu. Da bi nastavnik uspješno mogao planirati nastavno gradivo geografije potrebno je da dobro poznaje zahtjeve nastavnog programa. nema smišljenog procesa. a sam jedva poznaje problematiku nastavne jedinice. dakle. Svjesno usvajanje novih znanja zahtjeva aktivan umni rad učenika na nastavi. ali u saradnji sa svim ostalim faktorima koji sudjeluju u nastavi. Nastavnik mora izlagati građu izrazitije. svaki čas geografije je jedan korak u proširivanju geografskih znanja. Programiranje je vezano uz nastavne programe. jer mjesečni planovi i sedmične i dnevne pripreme moraju proizilaziti iz godišnjeg plana. Bilo kakva neadekvatna priprema nastavnika za čas povlači za sobom velike posljedice. Dobar čas geografije je. prije svega. šta su osnovna pitanja i koje probleme treba postaviti i izdvojiti na času geografije (Zgonik. Iznoseći tu građu. zanimljivije nego u udžbeniku da bi osigurao da učenici svjesno i aktivno usvoje nastavnu građu. Jer. Naravno. bez potpunog usklađivanja sitnih ciljeva svakog pojedinog časa sa krajnjim ciljem koji treba postići u toku jedne godine. Nastavnik će izložiti detaljnije i osvijetliti markantnim činjenicama građu koja ima veći odgojni i obrazovni značaj. bitno utiče na cjelokupni nastavnikov rad. a posebno ono čega nema u udžbeniku. on sprovodi složen i izdiferenciran rad: objašnjava ono što je u udžbeniku teško učenicima.

nego i o takvim oblicima rada koji obezbjeđuju aktivno usvajanje izložene građe i aktivan misaoni rad učenika na času geografije. Pismena priprema ne bi trebala da bude detaljna. Znati nastavne sadržaje nije garancija da će nastavnici te sadržaje zaista moći uspješno prenijeti na učenike. O tome Hodžić T." (Hodžić. isplanirati tok razgovora i jasno formulisati zaključke i rezime razgovora. nastavnik istovremeno riješava i probleme sadržaja i probleme metodike. 91. funkcionalne). Jedan od najvažnijih momenata u pripremanju nastavnika za čas je određivanje nastavnih obrazovno-odgojnih zadataka. 1999. od toga zavisi uspješna realizacija zadataka koje postavljamo na času. Kada se priprema za čas. materijalno-tehničkog i metodičkog karaktera. nastavnu temu.  Pripremanje nastavnika za spoznajnu stranu nastave Mnogi nastavnici geografije često naglašavaju da su u toku studija stekli dovoljno znanja i da s njim suvereno vladaju. a prvenstveno od dubine nastavnikovog poznavanja materije. piše: "Izučavajući širok spektar geografskih disciplina u toku svog obučavanja na fakultetu ili pedagoškoj akademiji. već treba biti sačinjena u skraćenom obliku. nastavne metode. emocija. Također. dok odgojni zadaci navode uticaj geografskih sadržaja na formiranje pogleda na svijet i na psiho-fizičku komponentu učenikove ličnosti. Priprema treba da sadrži: naziv nastavnog predmeta. otkrivanje veza i odnosa među geografskim pojavama i procesima. metodičke obaviještenosti. nastavnik nije u stanju da u potpunosti ovlada svim geografskim sadržajima. Stoga se ne mogu predlagati jedinstvena rješenja koja bi važila za sve bez obzira na osobenost gradiva i individualnost nastavnika. objašnjavanje uzroka i posljedica. konkretizovti. nastavna sredstva i strukturu rada (Romelić. obrazovne. str. Nastavnik unaprijed priprema takva pitanja koja od učenika zahtijevaju samostalan misaoni rad. primjenu ranije stečenih znanja. Ipak. zaključaka). koje samo spomenuti. Od pravilnog riješenja ovog pitanja zavisi i pravilno odabiranje građe i izbor onih metodičkih sredstava i oblika rada na času čija će primjena omogućiti nastavniku da do maksimuma ostvari predviđene zadatke. bitno je razmisliti o načinu analize i uopštavanja građe na času. te da im nije potrebna posebna priprema. u pripremi za čas geografije ne bi smjela izostati metodička razrada izvođenja nastave. U kom obliku će nastavnik pisati pripreme za čas zavisi od više faktora. niti primjeri i vježbanja u različitim oblicima koji najbolje odgovaraju postavljenom cilju. 2003. naučnog tumačenja. a to je razvijanje mišljenja. Odabiranje građe (šta od programske građe istaći. mašte.). nastavnikovih i učeničkih aktivnosti. To što on usvoji zapravo je samo osnova za njegovo daljnje geografsko obrazovanje. unaprijed skicirati pitanja za učenike. patriotizma itd. jer bi suviše mnogo vremena oduzimala nastavniku. a posebno 255 . analizu i ocjenu geografskih činjenica itd. šta iskoristiti kao primjer. šta izložiti kraće) je i pitanje sadržaja i pitanje metodike. koji najviše doprinosi usvajanju novih geografskih znanja. Neposredno pripremanje za izvođenje nastave Za pripremanje nastave potrebno je izvršiti predradnje spoznajnog. Nastavnik mora voditi nastavu spoznajom učenika (formiranje predodžbi.). tip časa. iskustva. koje se proteže kroz cijeli njegov radni ciklus. Raspored građe i metodička sredstva moraju služiti otkrivanju idejnog sadržaja časa i realizaciji odgojno-obrazovnih zadataka.. ekološke svijesti. pamćenja. nastavnu jedinicu. pojmova. psihološkog. nastavnik mora razmisliti ne samo o sadržaju nastavnog rada. Određivanje obrazovnih zadataka sastoji se u navođenju novih znanja koja će učenici steći u toku časa. Pripremajući se za čas. ciljeve časa (odgojne. stepena razvijenosti njegove radne kulture itd.Planiranje i pripremanje nastavnika geografije za izvođenje nastave Planiranje nastavnog časa čini najznačajniju etapu planiranja nastavnog rada. oblike rada. Koje činjenice treba izložiti detaljnije.

To su oni zadaci kojima djelujemo na razvoj ličnosti kod učenika. Poznavanje geografske struke još uvijek ne znači da je nastavnik u mogućnosti da rukovodi nastavnim procesom. Nastavu treba ogranizovati tako da se učenici angažuju. U ovoj fazi pripremanja nastavnik određuje obrazovne. koje nastavnik u toku svog školovanja nije učio i ne poznaje ih. da se u školi osjeća radost života. To opet pretpostavlja stalno permanentno stručno usavršavanje. Jahić treba dovesti učenika do generalizacija i aktivirati i one učenike koji nisu dovoljno aktivni. Time postižemo da učenici nauče raditi i shvate intelektualni rad kao određenu teškoću koju se može savladati ako je taj rad organizovan i stalan. poznavanje njegovih mogućnosti. preuzimaju odgovornost. Uz psihološku stranu nastave vezano je i određivanje jednog dijela odgojnih zadataka. natpise u štampi. Od stručnosti nastavnika zavisi nivo efikasnosti odgojno-obrazovnog procesa u savremenoj školi. sreće i učenja. Uporedo sa razvojem nauke i tehnike u nastavne programe unose se novi nastavni sadržaji. Oni iz njih 256 . zbog raznovrsnosti nastavne materije. O tome Rudić V. publikacije. čim dozna u kojim će odijeljenjima predavati svoj predmet. moguće je samo onda ako nastavnik poznaje svoje učenike. O tome da li će učenik biti više ili manje subjekt zavisi i o pripremi nastavnika za psihološku stranu nastave koju ne možemo posmatrati izolirano. niti da im čas bude samo zabava. interesantana. Pripremanje nastavnika da učenici nastavni sadržaj dožive. Dobar nastavnik cijeloga života stalno uči.“ (Rudić.E. To je najvažniji zadatak i njemu treba prići sa mnogo pažnje. Da bi odgovorio svim ovim zadacima nastavnik geografije. koje će ciljeve ostvariti i kakve će promjene učenici doživjeti u toku sata. tada smo otvorili put psihološkoj strani nastave. a ne da se oslobode rada. On prati stručnu literaturu. Ako smo dobro zamislili kako će teći spoznaja učenika. 254) Samo na taj način nastavnik može osigurati da spoznaja učenika bude kvalitetna. Nastavnik će na osnovu nastavnih sadržaja moći formulisati obrazovne zadatke. kako će izgledati spoznajna strana nastave.  Pripremanje nastavnika za psihološku stranu nastave Psihološka strana odnosi se na prevladavanje trema nastavnika. jer učenik ne može biti pasivni subjekt u nastavi. funkcionalne i odgojne zadatke. Oni proizilaze iz nastavnog sadržaja i ne mogu biti samo formalno postavljeni. Učenici preuzimaju obaveze u nastavnom procesu. da ne bude monotona. njegovih briga i radosti omogućit će nam da organizujemo nastavu tako da ona bude dinamičana. Za takav rad nije dovoljno samo poznavanje nastavnog gradiva. jer su geografske promene česte i intenzivne u svim delovima sveta. piše: “Nastavnici geografije moraju. odnosno koja će kod njih buditi znatiželju i navoditi ih na razmišljanje.. a ne osjećaj straha i strepnje. Poznavanje svakog učenika. prati TV programe i poznaje gotovo sve aktuelnosti iz geografske struke. za koje je djelove potrebna njegova intervencija. ne samo na nastavu. već u jedinstvu sa ostalim stranama nastavnog procesa. funkcionalne zadatke (razvoj sposobnosti) i odgojne zadatke (razvoj moralne spoznaje). a samim tim i stalno stručno pripremanje za nastavu. a koje će zajednički raditi. Stručno znanje nastavnika mora biti i veće i intenzivnije od onog što će ga dati učenicima. Učenici imaju velike spoznajne želje i nastavnik se na to ne smije oglušiti. da posvete veliku pažnju pripremama za nastavni rad. kao i na projiciranje nastave koja će učenicima biti interesantna. Ovdje se postavlja i pitanje učenika kao subjekta u nastavi. Svakako treba voditi računa da se učenici previše ne opterete. str. 1998. već mora biti aktivni subjekt u nastavi i vršiti uticaj. već i na nastavnike i druge učenike. Nastavnik će u toku pripremanja predvidjeti koje će djelove nastavnog sadržaja učenici usvajati sami. ali im to ne smije biti teret. Određivanje tih zadataka usko je vezano uz određivanje materijalnih ili obrazovnih zadataka. njegovih sklonosti. Za nastavnika je važno da prikaže šta učenici moraju spoznati u toku nastavnog sata. detaljno proučava program i pristupa temeljitom pripremanju gradiva.

ali i sami učenici. nabavka odgovarajućih nastavnih sredstava. kao i pripreme koje će učenici ranije izvršiti da bi mogli u toku nastavnog procesa sarađivati sa nastavnikom. 2006. ali se ona dovoljno ne koristi. Nastavnik se može dogovoriti sa učenicima da oni kod kuće skupe i pripreme didaktički-metodički materijal. Pripremajući psihološku stranu nastave moramo imati na umu da u toku odgojnoobrazovnog rada moramo pripremiti učenike da snose odgovornost za svoj rad. Nažalost velika većina osnovnih škola slabo je ili skoro nikako opremljena nastavnom opremom i stručnom literaturom za nastavnike.  Pripremanje materijalno . Danas se ne može ni zamisliti uspješan i moderan rad u nastavi bez stručne primjene savremene nastavne tehnike.Planiranje i pripremanje nastavnika geografije za izvođenje nastave proizilaze.  Pripremanje metodičke strane nastave Pripremanje metodičke strane nastave osigurava efikasne načine i puteve u realizaciji nastave. ukoliko se želi povećati nivo nastave geografije potrebno je konstantno pristupati otklanjanju svih smetnji koje proizilaze iz nedovoljne materijalne opremljenosti škola. Ona povećavaju interesovanje učenika. bogate njihov doživljaj. Razumljivo je da već i prilikom rasporeda materijala nastavnik razmišlja o metodama rada koje će osigurati najbolji uspjeh učenika. školskoj godini itd. da izvrše promatranja. pravilan vremenski raspored nastavnog rada u danu. Njemu u tome pomaže menadžment škole. Materijalno-tehničku stranu nastave ne treba pripremati samo nastavnik. sa upotrebom nastavnih sredstava ne treba pretjerivati.tehničke strane nastave Pripremanje materijalno-tehničke strane nastave spada u domen vanjske organizacije nastave. Jer. nadopunjuju ih i utiču na pozitivnu promjenu ličnosti kod učenika. U ovoj fazi pripreme nastavnik bira načine rada u obradi pojedinih geografskih sadržaja i opredjeljuje se za najfunkcionalnija nastavna sredstva čija je metodička. Dakle. Jedan od prvih zadataka nastavnika geografije u početku školske godine je pravilan izbor materijala prema programu rada za pojedine razrede u kojima će predavati. usavršavanju nastavnih planova i programa. priručnika i ostale literature i nabavci savremenih nastavnih sredstava i pomagala. Međutim. dešava se da je škola opremljena savremenom nastavnom tehnikom. (Tomić & Osmić. da skupe materijal za pojedine nastavne jedinice i donesu ga u školu. didaktička i pedagoška korisnost dokazana. jer na takav očigledan način učenici brže stiču nova znanja. pravilnu adaptaciju školskog namještaja i njegov raspored u učionici i ostalim školskim prostorijama. U pripremama nastavnika još uvjek je prisutna tročlana struktura 257 . izradi odgovarajućih udžbenika. a time će se ostvarivati i funkcionalni zadaci nastave. Na taj način učenici mogu izvršiti veliki dio predradnji za nastavni sat. Veoma značajan faktor za uspješno pripremanje nastavnika su materijalni uslovi i opremljenost škole nastavnom opremom i stručnom literaturom. Razvijajući svoju odgovornost učenik će biti u stanju da otkrije neodgovornost drugih. pomagala i tehničkih uređaja za rad nastavnika i učenika. a pored toga to je za njih dragocjeno i značajno iskustvo. Zbog toga nastavnik treba pravilno planirati koja će nastavna sredstva koristiti u određenim fazama nastave. već ih koristiti pravilno i racionalno. mobilišu njihovu pažnju. jer su samostalno radili. Nastavnik je dužan u toku izvođenja nastave koristiti različita nastavna sredstva. Međutim. Izabrani materijal mora se rasporediti tako da se obezbijedi shvatanje i čvrsto usvajanje od strane učenika. utiču na trajnije zapamćivanje itd.). odgovornost je i moralna vrijednost i zbog toga je moramo razvijati stalno sa sve većim zahtjevima. jer nastavnici iz različitih razloga izbjegavaju njezinu primjenu. sedmici. Vanjska organizacija nastave ili vanjska strana organizacije nastave obuhvata didaktičko usklađivanje vanjskih faktora: uređivanje mjesta za izvođenje nastave. Da bismo to tražili. moramo i sami biti odgovorni. kolege.

prije svega. kod izvođenja nastave geografije ne smije se izgubiti iz vida da se obrazovanje ne odvija samo u učionicama i da ga ne izvode samo nastavnici. grupnog. jer gradivo geografije je za svaki razred specifično i zahtjeva posebne pripreme. Savremeni nastavnik pretežno pita učenike. Metodičku pripremu treba vršiti za svaki razred. u školskom dvorištu. u prirodi. Zaključak Svaki nastavnik geografije zna da je kvalitetna i temeljita priprema osnov uspješnog izvođenja nastave. U pripremanju neposrednog odgojno-obrazovnog rada nastavnik ne smije gubiti iz vida učenika. Kod pripremanja odgojno-obrazovnog rada najznačajnija pitanja su: didaktičko i metodičko prerađivanje gradiva. tj. Moramo znati da ne postoje jednake odgojno-obrazovne grupe ili razredi u kojima ćemo moći koristiti iste načine. Za ovakvu vrstu rada nastavnik geografije trebat će mnogo više vremena za pripremanje nastave. kako bi u što većem stepenu samostalno dolazili do određenih znanja. ali ne tako da ona bude rastegnuta i nefunkcionalna. gdje nastavnik govori. organizovanje vježbanja i niz drugih pojedinosti koje je potrebno izvršiti u nastavnom radu. kako će se odvijati rad izvan učionice. a učenici slušaju treba biti sve manje. već da bude racionalno organizovana uz aktivno učešće svih faktora. Jer. odabiranje najefikasnijih izvora znanja. boji. u tvornicama. Učenike treba pripremati za odgojno-obrazovni rad. Nastavnik mora planirati takav rad i tražiti najbolje mogućnosti racionalizacije. Pripremajući takvu nastavu morat će pripremiti i to kako će drugi obavljat njegovu ulogu. određivanje kriterija za produktivno ponavljanje. publikacije. a ne pasivan. Dakle učenicima treba dati više prostora u nastavi da više pitaju. Intencija savremenog obrazovanja je da učenici dobiju veću ulogu u nastavi i da postanu aktivan faktor nastave. Obrazovanje se odvija i izvan učionica. Također. predviđanje izmjene oblika rada (frontalnog. mora da nauči da misli. Nastavu treba fleksibilnije postaviti. Pravih klasičnih sati u učionici. u muzejima itd. Razumljivo je da se ovakvi časovi moraju pažljivo pripremati. pravilna artikulacija nastavnog sata. nikakvo objašnjavanje u razredu ne može dati tako jasne predstave o različitim geografskim pojavama i procesima kao neposredno posmatranje na terenu. postupke i metode. Oni već unaprijed mogu sudjelovati u pripremanju tog rada (materijalno-tehnička strana). svaki nastavnik zna da se rad u toku školske godine utoliko lakše obavlja ukoliko je on preko ljetnog odmora uspio da pročita više stručne i metodičke literature i ukoliko je studioznije izvršio planiranje gradiva.). a mogu pripremati da pomažu nastavniku i da povremeno preuzmu ulogu predavača (radionice i sl. individualnog rada i rada u parovima). razrada i zaključak). Prilikom svojih posjeta sa učenicima nastavnik geografije mora uočavati najbolja mjesta na kojima bi mogao izvesti taj čas. određivanje najefikasnijih nastavnih metoda. Učenik u savremenim procesima obrazovanja. obliku. Ovakva struktura nije u skladu sa savremenom nastavom geografije i treba tražiti nove modernije strukture. stavlja ih pred različite probleme ili im daje na raspolaganje potrebne izvore informacija (knjige.). atlase.E. samostalno rade i istražuju. nastavna sredstva. pripremanje zadataka za samostalan rad. kako bi oni mogli što samostalnije da rješavaju postavljene probleme. Na ovakav način učenici neposredno uočavaju geografske pojave u njihovoj prirodnoj veličini. U tim aktivnostima ne učestvuju samo nastavnici već i ljudi drugih profesija i stručnosti. Najbolji rezultati u nastavi geografije postižu se onda kada nastavnik prestane da bude samo predavač. Jahić nastave (uvod. web-stranice itd. Svakako. 258 . Savremena metodika nastave geografije sve više afirmiše samostalan rad učenika. Nastavnik o tome mora jako voditi računa i pravilno se pripremiti za taj rad. a da im u svemu tome nastavnik bude partner i organizator. položaju i odnosu u prostoru. lice koje učenicima daje već gotova i sistematizirana znanja. koje će biti pojednostavljene i uprošćene.

Wolfgang. 5. Metodičke osnove nastave geografije za osnovne i srednje škole. T. Časopis za pedagošku teoriju i praksu. (1983). 259 . Didaktika. Nastava i vaspitanje. Jelavić. Metodičke osnove nastave geografije za osnovne i srednje škole. Sarajevo: Svjetlost. 675684. Metodika nastave geografije. Rudić. M. J. Metodika nastave geografije. (1973). Literatura Hodžić. Zagreb. 11. 2. (1967). Stevanović.Planiranje i pripremanje nastavnika geografije za izvođenje nastave jer takav oblik rada stvara preduslove da stvori produktivnog čovjeka. & Walter. Tomić. (2003). Metodika nastave geografije. Metodika nastave geografije. Didaktika. Zgonik. Sarajevo: Svjetlost. 4. 6. Romelić. Matas. (2006). (2003). Zagreb. sa pravilnim naučnim pogledom na svijet. (1996). Novi Sad. snalažljivog i fleksibilnog. T. 3. 10. (1998). Beograd: Savez pedagoških društava SR Srbije. koji će biti u stanju da stečena znanja u školi primjeni u praksi. R. 9. Didaktika. (1999). Formiranje predodžbi i pojmova u nastavi geografije. J. 7. str. Beograd. V. Drugi dio. Sarajevo. Razvoj i modernizacija geografskog obrazovanja.. Ovakvo znanje učenici će steći samo onda kada se njihov nastavnik kvalitetno pripremi za nastavu i kvalitetno prezentuje nastavnu materiju. 8. (2003). M. Prvi dio. i Osmić. Hodžić. F. (1998). Zagreb. 1. 4. I. Tuzla. M. Đuričković. Tuzla. V. D. Br.