ZBORNIK RADOVA PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET SVEZAK GEOGRAFIJA Izdavač: Univerzitet u Tuzli Prirodno-matematički fakultet Za izdavača: Dr. sc. Fehim Dedagić, dekan Odgovorni urednik: Dr. sc. Salih Kulenović, redovni profesor Uređivački odbor: Dr. sc. Salih Kulenović, redovni profesor Dr. sc. Izet Ibreljić, redovni profesor Dr. sc. Ibrahim Bušatlija, redovni profesor Dr. sc. Ibrahim Ahmetaj, vanredni profesor Dr. sc. Hasan Zolić, redovni profesor Dr. sc. Alija Suljić, docent Dr. sc. Nusret Mujagić, docent Tehnički urednici: Mr. sc. Semir Ahmetbegović Mr. sc. Sabahudin Smajić Štampa: "OFF-SET" Tuzla Za štampariju: Sadika Murić, direktor Tiraž: 150 komada Izlazi godišnje Odlukom Senata Univerziteta u Tuzli, broj 03-6125-11.8/04, od 17.12.2004. godine odobreno je izdavanje ovog zbornika. Prema mišljenju Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, broj 04-15-59-1/05, od 06.01.2005. godine ovaj Zbornik je, shodno članu 18. tačka 10. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga, oslobođen plaćanja poreza na promet.

ISSN: 1840-0515

SADRŽAJ 1. GEOGRAFIJA, EKONOMIJA I SAVREMENA ENERGETSKO-RESURSNA GEOPOLITIKA GEOGRAPHY, ECONOMY AND CONTEMPORARY ENERGETIC-RESOURCE GEOPOLITICS Dr. I. Ibreljić, Mr. Dž. Mešanović, A. Zaimović TRANSGRANIČNA SARADNJA KAO FAKTOR REGIONALNOG RAZVOJA – PRIMER ŽELEZNIČKOG SAOBRAĆAJA IZMEĐU SRBIJE I BOSNE I HERCEGOVINE CROSS-BORDER COOPERATION AS A REGIONAL DEVELOPING FACTOREXAMPLE, RAILWAYS BETWEEN SERBIA AND BOSNIA AND HERZEGOVINA Dr. Đ. Komlenović, Mr. E . Manić KULTURNO-HISTORIJSKE ZNAMENITOSTI I ETNOGRAFSKI SADRŽAJI NA PODRUČJU OPĆINE SREBRENICA KAO TURISTIČKI MOTIVI CULTURALLY-HISTORIC SIGHTS AND ETHNOGRAPHIC CONTENTS IN THE AREA OF SREBRENICA MUNICIPALITY AS A TOURISTICAL MOTIVES Dr. S. Kulenović, Mr. S. Smajić, Mr. A. Kadušić, Mr. S. Ahmetbegović, Mr. F. Kudumović OBIM, DINAMIKA I STRUKTURA INVESTICIJA NA PODRUČJU OPĆINE KALESIJA U PERIODU OD 1970. DO 2005. GODINE SCOPE, DYNAMICS AND STRUCTURE OF INVESTMENTS ON THE TERRITORY OF KALESIJA MUNICIPALITY IN THE PERIOD FROM 1970 TO 2005 Mr. Dž. Mešanović PROMJENE U NIVOU (I OCJENA) PRIVREDNE RAZVIJENOSTI I DINAMIKA RASTA DRUŠTVENOG PROIZVODA OPĆINE KALESIJA U PERIODU OD 1970. DO 2002. GODINE CHANGES IN THE LEVEL (AND ASSESSMENT) OF ECONOMIC DEVELOPMENT AND THE DYNAMICS OF GROWTH OF DOMESTIC PRODUCT OF KALESIJA MUNICIPALITY IN THE PERIOD FROM 1970 TO 2002 Mr. Dž. Mešanović STVARANJE POSLIJERATNOG IDENTITETA GRADOVA U BOSNI I HERCEGOVINI - NOVI TRENDOVI ILI NOVI URBICID THE CREATION OF AFTER WAR CITY’S IDENTITY IN BOSNIA AND HERZEGOVINA - NEW TRENDS OR NEW URBICIDE Dr. N. Mujagić OSVRT NA TERITORIJALNI I POPULACIONI RAZVOJ GRADA TUZLE REVIEW OF THE TERRITORIAL AND POPULATION DEVELOPMENT OF THE CITY OF TUZLA Mr. D. Džafić URBANOGEOGRAFSKI RAZVOJ GRADA TEŠNJA URBAN-GEOGRAPHICAL DEVELOPMENT OF CITY TEŠANJ Mr. A. Kadušić, Mr. F. Kudumović, Dr. S. Kulenović 7

2.

17

3.

27

4.

43

5.

51

6.

59

7.

73

8.

87

9.

RAZVOJ SEOSKIH NASELJA OPĆINE TEŠANJ DEVELOPMENT OF RURAL SETTLEMENTS OF MUNICIPALITY TEŠANJ Mr. A. Kadušić NEKE KARAKTERISTIKE DEMOGRAFSKOG RAZVOJA PERIPANONSKE MAKROREGIJE BOSNE I HERCEGOVINE U PERIODU OD 1991-2003. GODINE SOME CHARACTERISTICS OF DEMOGRAPHICAL DEVELOPMENT PERIPANONIC MACROREGION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA IN PERIOD 1991-2003. YEAR Mr. F. Kudumović, Mr. A. Kadušić PROMJENE U DEMOGRAFSKOM RAZVOJU PLANINSKO-KOTLINSKE MAKROREGIJE BOSNE I HERCEGOVINE U PERIODU OD 1991-2003. GODINE CHANGES IN DEMOGRAPHICAL DEVELOPMENT OF MOUNTAIN-WALLEY MACROREGION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA IN PERIOD 1991-2003. YEAR Mr. F. Kudumović STANOVNIŠTVO OPĆINE GRAČANICA POPULATION OF THE GRAČANICA MUNICIPALITY Dr. S. Kulenović, Mr. D. Džafić, A. Zaimović DOBNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA OPĆINE TUZLA U PERIODU 1953.1991. GODINE AGE STRUCTURE OF TUZLA MUNICIPALITY POPULATION IN PERIOD 1953.-1991. Dr. S. Kulenović, Mr. E. Jahić NEKE ANTROPOGEOGRAFSKE ODLIKE NASELJA URISIĆI SOME ANTHROPOGEOGRAPHICAL FEATURES OF URISIĆI SETTLEMENT Dr. A. Suljić PRIHVAT BOŠNJAČKIH PROGNANIKA I IZBJEGLICA U TUZLU ZA VRIJEME RATA 1992.-1995. GODINE – PRILOG PROUČAVANJU PRISILNIH MIGRACIJA BOSNIAK REFUGEES AND DISPLACED PERSONS HOSTED IN TUZLA DURING THE WAR 1992-1995. - ADDITION TO EXAMINATION ON FORCED MIGRATIONS Dr. A. Đozić, Dr. A. Suljić KLIMA U SLIVU RIJEKE SPREČE I NJENE SPECIFIČNOSTI CLIMATE IN THE SPREČA RIVER BASIN AND ITS COMMON CARACTERISTICS Mr. S. Smajić, Mr. S. Ahmetbegović PROBLEM VISOKIH VODA NA PROSTORU GORNJE SPREČE COMMON PROBLEMS WITH OVERFLOW IN THE GORNJA SPREČA AREA Mr. S. Ahmetbegović, Mr. S. Smajić MORFOSTRUKTURNE ODLIKE SLIVA RIJEKE SOLINE MORPHOLOGICAL CHARACTERISTIC OF SOLINA RIVER BASIN E. Hadžimustafić, Dr. A. Suljić, Dr. A. Baraković FIZIONOMSKA DIFERENCIJACIJA SLIVA RIJEKE JALE PHYSIOGNOMIC DIFFERENTIATION OF THE JALA RIVER BASIN Mr. S. Smajić, Mr. S. Ahmetbegović

101

10.

117

11.

127

12.

137

13.

151

14.

161

15.

171

16.

187

17.

201

18.

211

19.

219

E. ORGANIZACIJA PROFESIONALNOG RAZVOJA NASTAVNIKA GEOGRAFIJE U ZEMLJAMA EVROPE ORGANIZATION FOR PROFESSIONAL DEVELOPMENT OF GEOGRAPHY TEACHERS IN THE EUROPEAN COUNTRIES Dr. Đ. Komlenović. 251 .20. D. Malinić INOVATIVNI NAČINI IZVOĐENJA NASTAVE IZVAN UNIVERZITETSKIH UČIONICA: "ISKUSTVENO UČENJE" KAO NASTAVNI METOD U VISOKOM OBRAZOVANJU I NAČIN PODRŠKE LOKALNIM ZAJEDNICAMA KOJE SU PREŽIVJELE GENOCID U BIH TAKING HIGHER EDUCATION BEYOND THE CLASS ROOM: EXPERIENTIAL LEARNING IN HIGHER EDUCATION AND CAPACITY BUILDING IN POST-GENOCIDE COMMUNITIES IN BIH H. Halilović PLANIRANJE I PRIPREMANJE NASTAVNIKA GEOGRAFIJE ZA IZVOĐENJE NASTAVE LESSON PLANNING AND PREPARATION OF A GEOGRAPHY TEACHER IN ORDER TO DELIVER A LESSON Mr. Mr. 237 22. Jahić 229 21.

However. Azra Zaimović. Izet Ibreljić. resources. Dževad Mešanović. Ključne riječi: geografija. profesor geografije. world is quicken entering in developmental phase in which lack of energy is the most expensive energy. In this paper these aspects are significantly reduced so that resources are reduced to oil and natural gas but world is observed as geopolitical in which geography and economy are mostly realities. onda barem o otvorenim pitanjima koja se ovdje postavljaju. čitalac će vjerovatno ipak doći u situaciju da manje ili više aktivno razmišlja. without regard therewith. energetika. sc. 7 – 16 (2007-2008) Originalni naučni rad GEOGRAFIJA. ecological problems which are multiplying and energy is more expensive. reader will probably come in situation to think actively less or more or at least think about an open questions which are mentioned here. EKONOMIJA I SAVREMENA ENERGETSKO-RESURSNA GEOPOLITIKA GEOGRAPHY. energetic. Abstract The longer time modern civilisation fell in "narcotic dependence" of energetic resources and because of that energetic-recourse problems are very often a subject of debates in different levels which are getting different forms and becoming more intensive. ekonomija. No. But. bez obzira na to. U ovom radu se to znatno reducira pa se energenti svode na naftu i prirodni gas ali se svijet posmatra kao geopolitičan u čemu su geografija i ekonomija uglavnom objektivna datost. resursi. ako ništa drugo. Every year in the world it is produced and combusted more than 10 billion tones of conditional fuel and the result of that is unrestrainable consumption of energetic resources. Univerzitet u Tuzli Sažetak Savremena civilizacija je već duži period dospjela u "narkotičku zavisnost" od energetskih resursa pa su i energetsko-resursni problemi veoma često predmet debata na različitim nivoima koje dobijaju razne forme i postaju sve intenzivnije. Mr. ECONOMY AND CONTEMPORARY ENERGETIC-RESOURCE GEOPOLITICS Dr. Prirodnomatematički fakultet. Ova tematika se može posmatrati sa mnogo aspekata. svijet ubrzano ulazi u fazu razvoja u kojoj nema skuplje energije od nedostatka energije. redovni profesor. Međutim.Zbornik radova PMF 4 i 5. Danas se u svijetu svake godine proizvede i spali više od deset milijardi tona uslovnog goriva što rezultira da se energetski resursi nezadrživo troše a istovremeno multipliciraju i ekološki problemi pa je energija sve skuplja. . This topic can be observed with different aspects. Key words: geography. viši asistent. economy. Univerzitet u Tuzli. Ekonomski fakultet.

ekonomsku i geopolitičku komponentu. Riječ je o geoprostorima od cca 4. Najvažniji budući naftovodi i gasovodi trebaju u bliskoj budućnosti da povežu energetske izvore u Rusiji i Centralnoj Aziji sa tržištima u EU. Ne zalazeći u analizu navedenih numeričkih indikatora.3 biliona GDP i cca 0. Energija dakle. Riječ je dakle. Da bi zaštitili svoju energetsku infrastrukturu Evropljani protežiraju energetsku liberalizaciju odnosno reciprocitet u energetskim odnosima sa ovom zemljom kao i diversifikaciju izvora energije bez obzira što to mnogo više košta. oskudica energetskih resursa. Zaimović Uvod Prije nekoliko decenija kretanje trupa ili tajni razmještaj raketa na određenom geoprostoru su rezultirali bojazan nekih zemalja za sopstvenu bezbijednost. A.14 milijardi stanovnika. Takvo interevropsko-rusko povezivanje dobija svoju potpuno novu geografsku i ekonomsku sadržinu. Evropski integracijski proces u novonastalim okolnostima dobija novi geografski okvir vizionarske degolovske Evrope od Atlantika do Urala ili pak evroazijsku sadržinu u kome su na zapadnom dijelu locirani danas već tradicionalni (kapital. nameće kao geografski i ekonomski veoma povoljan partner sa kojim bi se mogao ublažiti ovaj evropski deficit. pratila manja ili veća oskudica resursa. kao što je navedeno. 1. prije svega energetskih resursa. Sa šireg geostrateškog aspekta energetsko povezivanje evroprostora dobiva osim ekonomske i određenu geopolitičku sadržinu. Ekonomsku ekspanziju ovog dijela evroprostora kontinuirano je međutim.I. Tranzitirajući ekstrahovane energente na ovoj relaciji proizvođači ostvaruju velike prihode a naftovodi i gasovodi treba da budu izvor prihoda i za zemlje kroz koje prolaze po osnovu transportnih tarifa i rastućeg snabdijevanja ovim proizvodima. gas. Dosadašnji integracijski procesi u Evropi bili su naime i ostali primarno ekonomskog karaktera i počeli su se odavno geografski oblikovati od Irske do Rusije (sa eventualno Turskom). Posljednjih godina međutim. Dostignuti nivo razvoja početkom 21 stoljeća i razvojni ciljevi u narednim decenijama još više potenciraju evropsku neophodnost raspolaganja odgovarajućim kvantumom. predmet sve intenzivnijih debata koje imaju svoju geografsku. Nakon projekata koji se odnose na transport nafte i gasa i prenos elektroenergije mogli bi uslijediti i projekti investiranja u magistralne puteve. Rusija se. korištenje vodenih puteva. Ibreljić. Ekonomsko-populacijski posmatrano. Mešanović. Koristeći to ova zemlja nastoji da mnoge zemlje u svijetu uključi u međusobnu mrežu zavisnosti posjednika i korisnika energije. tehnologija. povezuje se geoprostor od cca 17 biliona GDP i cca 0. uz Srednji istok i Sjevernu Afriku. itd. Evropljani koji pojedinačno najčešće već imaju određene ekonomske i energetske bilateralne veze sa Rusijom kroz budući 8 . pregovaračka pozicija EU i Rusije u novom sporazumu o strateškom partnerstvu i saradnji čini se da je dobrim dijelom izjednačena.5 miliona km2. Evropsko-ruska energetska integracija kao realna mogućnost u Evropi budućnosti Multiplikovanje energetskih linija na relaciji Istok-Zapad evropskog geoprostora odnosno integracija ovog Kontinenta u energetsku prije svega naftnu i gasnu mrežu je. Dž. o "win-win" situaciji u kojoj svi imaju koristi. prije svega nafte i prirodnog gasa izaziva također bojazan za bezbijednost pojedinih zemalja. sve više postaje spoljnopolitičko oružje. znanje) a u istočnom dijelu sve oskudniji energetski (nafta. Prvi projekti na ovu temu se manje ili više ubrzano operativno razrađuju. izgradnju interevropske željezničke mreže. ugalj) resursi pa se saradnja među njima nameće sama po sebi. Sticajem historijskih okolnosti odnosno posjedovanju Sibira potencijal novog oružja našao se najvećim dijelom u vlasti Rusije.5 milijardi ljudi sa geoprostorom od 1.5 odnosno 14.

Paris. br. U osnovi dakle. Novoaktiviranim (2006. Tu je svakako i veliki ruski naftovod za Kinu kapaciteta 80 miliona tona nafte godišnje koji se investicijski privodi kraju.10. Prema ekspertima Svjetske banke "lignit je dakle. po ruskom mišljenju buduće strateško partnerstvo Rusije i EU uključuje kompleksan proces tranzicije njihovih odnosa. prema srbijanskim procjenama 2) kosovske rezerve uglja pretvorene u tone ekvivalentne nafte iznose preko 500 milijardi USD. Ruski proizvodni i transportni kapaciteti stiču vremenom na ovom geoprostoru sve veću konkurenciju.01. Ovako (manje ili više modifikovano) razmišljanje ima danas znatan broj pristalica. Uz dugoročne investicije u rekonstrukciju postojećih ("Kosovo A" i "Kosovo B") i izgradnju novih ("Kosovo C" i "Kosovo D") termoelektrana ovaj region bi mogao postati jedan od glavnih izvoznika elektroenergije u JIE. mart 2007. Prema mišljenju jednog skandinavskog političkog analitičara status Kosova je između ostalog "indirektna igračka u geostrateškoj igri svjetskih sila oko energetske sigurnosti Evrope. U Rusiji se pak od EU traži ravnopravan tretman koji ne bi obuhvatio samo energetiku. "Kwh" br. godine) meganaftovodom od Kaspija do turskog dijela Mediterana nastoji se što više iskoristi centralnoazijske resurse i transportovati ih na 1) 2) "Le Monde". Kinezi su već osigurali određene količine nafte nakon izgradnje kinesko-kazahstanskog naftovoda a već se uveliko gradi i kinesko-kazahstanski gasovod. str.10 9 .4% svjetskih naftnih resursa.2006. Naime. 2. U suštini.3 miliona barela dnevno). 21. ali već postoje planovi i o gasovodu i eventualnoj izgradnji gasne električne centrale" 3) . Iz tog razloga "bitka za Kaspij" gdje se nalaze velike rezerve nafte i gasa sve više dobiva na intenzitetu. U energetskoj geopolitičkoj igri u Evropi slučaj Kosova je specifičan i na njemu se prelamaju geopolitički ali i energetski nesporazumi EU i Rusije. 18. godine (na preko 4. Zapadna Evropa raspolaže samo sa 1. 4) "Politika" Beograd. 29 oktobar 2007. ekonomija i savremena energetsko-resursna geopolitika zajednički sporazum zahtijevaju jednak pristup svih proizvođača gasovodima i naftovodima.388. najvažniji izvor energije na Kosovu. Prema energetskim analitičarima EIA proizvodnja nafte bi se ovdje mogla najmanje dvostruko povećati do 2015. Beograd. treba riješiti dva krupna pitanja i to: zahtjev EU sa liberalizacijom energetike kojim se želi zaštititi njena energetska infrastruktura od strane kontrole i rusko protežiranje manje ili više prikrivenih protekcionističkih principa.2008 5) EIA 2007.Geografija. budućnosti UN i želje SAD da oslabe nacionalni suverenitet i time internacionalizuju kontrolu nad svjetskim resursima nafte i drugim prirodnim bogatstvima" 4) . a evropski zahtjevi i nametanje istovjetnih demokratskih standarda se tretiraju kao imperijalni kompleks.398. Beograd. Budući naftovodi i njihova geopolitička komponenta Evropske rezerve nafte locirane su najvećim dijelom u sedimentnim zonama (osobito u lagunama) u prostoru vlažne klime. naftnih rezervi. te odsustvo diskriminacije za strane investitore koji žele da participiraju u eksploataciji rudnog bogatstva na ruskoj teritoriji i prelazak Rusije iz sistema "imitacije demokratije" u okvire demokratskog sistema i ljudskih prava koji važe na Zapadu Evrope obzirom da po njima "Rusi nikad nisu upoznali istinsku demokratiju" 1) . 3) "Ekonomist".5% svjetskih rezervi nafte uglavnom u norveškom i britanskom dijelu Sjevernog mora 5) dok Rusija i Kazahstan posjeduju 6.

Mešanović. Slika 1. Trasa budućeg Panevropskog naftovoda 6) "Ekonomist".5 milijardi USD i još bi više trebao reducirati evropsku ovisnost od ruskog naftnog "ventila" obzirom da bi se nafta dopremala iz Azerbejdžana. odnosno desetostruko jeftiniji od transporta brodovima. odnosno cisternama i reducirani broj tankera u sjevernojadranskim lukama). Prema nekim izvorima 6) 10-35 miliona tona ruske nafte bi uskoro trebalo da se transportuje naftovodom dužine 280 km investicijske vrijednosti 0. Makedoniju i Bugarsku) dužine 895 km.7 milijardi USD čiji bi vlasnici (51%) bile ruske kompanije na liniji Burgas-Aleksandropolis koji zaobilazi ekološki kritične Bosfor i Dardanele. naftovodom Baku-Tbilisi-Ceyhan (BTC naftovod) dugačkim 1760 km u koji je investirano (uglavnom od strane zapadnih kompanija) preko 4 milijarde USD transportovaće se upočetku oko milion barela dnevno azerbejdžanske nafte a u strateškim planovima (SAD prije svega) u ove isporuke bi se (zaobilazeći Rusiju) uključile i centralnoazijske zemlje. 19 mart. Ibreljić. čijom teritorijom (u dužini preko 1000 km) ova naftna magistrala prolazi i koji će samo na taksama po ovom osnovu zarađivati preko 300 miliona USD godišnje ovo je "put svile" 21 stoljeća. Dž.I. Drugi. konkurentni tzv AMBO ili “američki” naftovod (povezuje Albaniju. A. U trci za izgradnju novih naftno transportnih puteva uključene su posljednjih godina i balkanske zemlje prvenstveno kao “vezivno tkivo” između kaspijskih resursa i EU potrošača. Treći. Strateški cilj Zapada osloboditi se prevelike energetske zavisnosti od Rusije se na ovaj način dobrim dijelom realizuje. kapaciteta 30-40 miliona t/god koji bi se gradio pretežno američkim kapitalom (cca 1. Beograd. Zaimović Zapad mimo Rusije. PEOP bi po prvim procjenama predstavljao ekonomski rentabilan projekat i "ekološki naftovod" ali i svojevrstan energetski most između naftom bogatog Kaspija i tržišta EU i zauzimao bi važno mjesto na karti evropskih naftovoda. Naime. Turkmenistana i Kazahstana (nastavak naftovoda od Bakua do Supse) do sjevernog Jadrana uz direktno priključenje na Transalpski naftovod (koji snabdijeva Austriju i Njemačku) i imao bi i širu ekonomsku i ekološku sadržinu (podzemni transport naftetrostruko. Panevropski naftovod (PEOP) dužine cca 1300 km i skoro trostruko većeg kapaciteta bi koštao cca 3.3 milijardi USD) bi povezivao Burgas i Vloru u Albaniji. Ovdje se dakle radi o većem regionalnom integracijskom poduhvatu koji bi realizovala zajednička razvojna kompanija kroz partnerstvo javnog i privatnog sektora. 2007 10 . Po Turcima.

Racio rezervi i očekivane proizvodnje procjenjuje se na 65 godina.1 % Katar 15. Najviše se interregionalne gasne konekcije u budućnosti očekuju na relaciji Rusija i Centralna Azija prema Atlantiku i Pacifiku dok bi se iz prostora Srednjeg istoka bilo za očekivati ekspanzivniji LNG izvoz pogotovo iz Katara prema Sjevernoj Americi i Evropi a iz Australije prema azijskim potrošačima. str. zapadnog Sibira i poluotoka Jamal. 11 . Svjetske rezerve prirodnog gasa po zemljama Što se prirodnog gasa tiče. Nasuprot tome.6 % Slika 2. Prema istom izvoru procjenjuje se da bi svjetska potrošnja gasa do 2030 godine mogla rasti po prosječnoj stopi od 1. Italiji. Gas je danas regionalna roba jer je transport gasa još uvijek primarno vezan za gasovode a globalno tržište gasa je pak usko vezano za razvoj LNG terminala u kojima se tekući ohlađeni gas (na -160°C) utače u specijalne brodove tankere i transportuje na veliku daljinu. Naime.1% godišnje te Indija sa 3. ekonomija i savremena energetsko-resursna geopolitika 3. May 2008. Arabija 3.9 UAE 3.6% svjetskih rezervi gasa (ispred Irana i Arabije) i najveći je izvoznik prirodnog gasa osobito iz ležišta zone Tjumena (srednji tok Oba).6% (pri čemu dominiraju Kina i Brazil sa stopom rasta od 4. Prirodni gas kao buduće spoljnopolitičko oružje Svjetske rezerve prirodnog gasa se procjenjuju 7) na maksimalnih 71 triliona kubnih stopa a njihova geografska distribucija po pojedinim zemljama je slijedeća: U Rusiji se nalazi više od četvrtine svih rezervi gasa u svijetu S. Dio isporučenog LNG-a može biti distribuiran preko prihvatnih LNG terminala uz obalu ili rasplinjen i transportovan cjevovodima u unutrašnjost zemlje. prema raspoloživim podacima 8) povećala sa cca 1.9 Alžir 2.7 Venecuela 2.com. U OECD Evropi potrošnja gasa samo za proizvodnju elektroenergije se. Posljednje procjene ukazale su na znatno veće rezerve ovog energenta u odnosu na ranije procjene u Centralnoj Aziji i Kini ali i na značajnu korekciju rezervi na niže u Holandiji. U susjednoj Hrvatskoj se privodi kraju studija izgradnje terminala na prostoru sjevernog Jadrana.9% godišnje i narasti sa cca 100 triliona (2004) na cca 163 triliona kubnih stopa (2030).5%). Južna Koreja i još neke druge zemlje.4% a u ostalim zemljama od 2.1 Nigerija 2.5 miliona TJ (1990) na cca 5.1% Iran 15.5 SAD 3. Rusija raspolaže sa 25. Norveškoj.pei magazine. kao što se uočava Rusija je u još povoljnijoj poziciji u odnosu na Zapadnu Evropu. Velikoj Britaniji i Nigeriji. Ekonomski isplativ transport je već preko 2500 km a ovakva koncepcija distribucije gasa otvara i mogućnost njegovih novih primjena. offshore rezerve Sjevernog mora predstavljaju samo 4% svjetskih rezervi gasa i relativno brzo će se iscrpiti u ritmu današnje ekstrakcije.8% Ostatak svijeta 21.5 Irak 1. Ovakvu distribuciju koriste odavno naročito Japan.3 7) 8) EIA 2007. 40 www.Geografija. U zemljama OECD-a taj rast se procjenjuju po stopi od 0.8 Rusija 27.

2007. Poseban problem u ovom kontekstu (uz odnose sa tranzitnim zemljama) su veoma niske ruske investicije u proizvodnju i istraživanje novih ležišta gasa u Rusiji što pri ekspanziji domaće tražnje u budućnosti može rezultirati problem ruskog gasnog bilansa u dugom roku i bez obzira što se velike količine ovog energenta (po nekoliko puta nižim cijenama) preuzimaju iz centralnoazijskih zemalja. "Reading Economic Geography" Blackwell Publishing Ltd. Ovdje je naravno problem i politička kriza u Nigeriji "nakon perioda petroeuforije" 10) . Crno more postaje važan dio ovog koridora a Turska kao nezaobilazna zemlja pri transportu energenata nastoji da što bolje valorizuje svoj geopolitički položaj energetskog transportnog mosta i pojača uticaj u turkofonom prostoru Evroazije što je dobrim dijelom kompatibilno sa interesima SAD. Pri tome treba imati u vidu i činjenicu da su proizvodni troškovi ruskih gasnih polja ("Jamal" i "Štokman" prije svega) znatno viši od onih u Africi. Mešanović. moćne konkurentske evropske i američke kompanije su takođe zainteresovane za investiranje u 4300 km dugačak i 7. Geopolitičke posljedice ruske energetske invazije na EU kako to smatraju američki analitičari će rasti u korelaciji sa količinom ruske nafte i gasa koja ulazi u EU i sa izgrađenim kapacitetima naftovoda i gasovoda. promjena smjera isporuka sa "Štokmana" npr) i nerealne želje ruskih kompanija za osvajanje svijeta kroz investiranje u kontrolu nigerijskih. Osim toga. 9) 10) "Večernji list" Zagreb. Litvanija). zabrinjavajući djeluje i mogućnosti povećanja cijena ruskog gasa iznad "psihološkog praga" odnosno mimo uobičajenih kriterija koji vladaju na gasnom tržištu u određenom trenutku obzirom da se ponekad od strane ruskih gasnih menadžera ističe da je za evropske kupce najvažnija stabilnost isporuka a ne cijena. Zaimović miliona TJ (2005) a do 2030 godine se prognozira prosječna godišnja stopa rasta potrošnje ovog energenta od 1. Gasni koridor Istok-Zapad zasad počinje na istočnoj obali Kaspijskog mora a prema željama zapadnih energetskih stratega trebao bi počinjati dublje u evroazijskom prostoru zaobilazeći Rusiju. Pri tome treba imati u vidu da su članice EU po ovom pitanju dosta različitih stavova počevši od onih koje neprikriveno zastupaju ruske interese (Grčka. Ovakve namjere ruskih energetičara su naravno uglavnom teško ostvarive. str. 2004. Prije svega. libijskih i alžirskih gasnih polja te eventualno snabdijevanje Evrope afričkim gasom kroz tanssaharski gasovod (Nigerija-Niger-Alžir-EU) i investiranje u gasovode u Kanadi (Jukon-Britanska Kolumbija-Alberta) i SAD (Aljaskajužni dio SAD) itd. Evropljani mogu u budućnosti biti prisiljeni da neplanirano ulažu kapital u rješavanje eventualne gasne krize rezultirane ovakvim ponašanjem ruskih firmi. Ibreljić. Italija.5 milijardi eura finansijski "težak" transsaharski gasovod koji bi povezivao deltu Nigera sa Al Kaleom u Alžiru 9) . Pored toga. 25. Kipar) preko protagonista strateškog partnerstva (Francuska. Shodno tome svaka od ovih zemalja razvija i različite ekonomske bilateralne odnose sa ruskim energosektorom a i konkretne ugovore o isporuci gasa zaključuju odvojeno. zatim drugi krak "Medgasa" kojim bi se alžirski gas transportovao u Španiju te gasovod "Magreb" kojim bi se već od 2009 Španija snabdijevala alžirskim gasom preko Maroka i Gibraltara. Češka) do hladnoratovskih pristupa ovoj temi (Poljska. Španija) i "hladnih" pragmatičara (Velika Britanija.07. Njemačka. Dž. 213 12 . Situaciju na ovom planu još više usložnjavaju monopolsko ponašanje ruskog "Gasproma" (istiskivanje "Šela" na "Sahalinu 2". Oxford.4% i to prvenstveno u proizvodnji elektroenergije. uz tradicionalno snabdijevanje južne Evrope alžirskim gasom ovaj proces se danas još više intenzivira kroz nekoliko projekata i to: gasovod “Galti” kojim bi se od 2011 preko Sardinije distribuiralo u Evropu 10 milijardi m3 gasa godišnje. U SAD se evropsku zavisnost od ruske energije korelira sa ruskim ekonomskim uticajem nad EU i slabljenjem transantlanskih veza.I. A. Estonija.

reduciranje uticaja Turske na turkofone narode u postsovjetskoj interesnoj zoni Rusije odnosno ZND-u. 13 . Bez obzira što su poljski planeri (u saradnji sa onim u baltičkim zemljama) ustvrdili da bi trasa ovog gasovoda preko baltičkih zemalja i Poljske prema Njemačkoj (dakle članica EU) bila dvostruko jeftinija skoro je izvjesno da će "Sjeverni tok" u njemačko ruskoj varijanti biti preferiran od strane Evropske komisije.). Mađarsku. 4. Jedan krak bi išao preko Bugarske i Grčke do Brindizija u Italiji dok bi drugi pravcem sjever-zapad povezivao Bugarsku. Ovaj gasovod koji ide od Novorosijska dnom Crnog mora bi. Gasovod "Južni tok". Srbiju. samo manje količine isporuka u tečnom stanju na globalnom nivou. prema najnovijim prognozama. Gasovod "Sjeverni tok". Bez obzira na specifičnosti gasnog tržišta u odnosu na naftno (manje pokretljivo. itd) potrošači gasa su već analizirali djejstvo ovog eventualnog udruženja sa različiti aspekata (uticaj na velike potrošače. Magistralni gasovod "Južni tok" versus gasovod "Nabuko" Ekspanzivna ruska energetska politika prema rubnim dijelovima Evroazije manifestuje se prije svega kroz intenziviranje planskih projekata odnosno programirano investiranje u naftovode i gasovode koji bi povezivali zapadnu Evropu i energetski bogate dijelove Rusije i postsovjeskog geoprostora koji je pod njenim političkim i ekonomskim patronatom. Energenti u ovom slučaju postaju ne samo ekonomske nego i geostrateške i geopolitičke sirovine. Geoekonomska dimenzija programiranog investiranja u osnovi je inicirana geostrateškom logikom i zahtijeva svakako dublju analitičku geostrateško logičnu analizu koja nije predmet ovog rada. neke vrste gas-OPEC-a kao decentralizovane organizacije. ekonomija i savremena energetsko-resursna geopolitika S vremena na vrijeme danas se pojavljuju i razmišljanja o stvaranju šire međunarodne organizacije snabdjevača gasom tj. dugoročno utvrđivanje cijena. na dva kraka. a po nekima je uočljiva i njegova geopolitička sadržina tj. trebao da se spoji sa bugarskim gradom Burgasom i od Varne počinje račvati. Gasovod "Plavi tok" koji dijelom ide ispod Crnog mora i povezuje Rusiju i centralnu Tursku ima zadatak da supstituiše transport gasa kroz ekološki već problematične Bosfor i Dardanele te da osigura sigurno snabdijevanje sve ekspanzivnije turske ekonomije značajnim resursom. projekat koji zajednički forsiraju ruski "Gasprom" i italijanski "ENI" kroz "joint venture" aranžman kojim bi se prirodni gas transportovao iz Rusije i Centralne Azije u Evropu preko Crnog mora je za sve tranzitne zemlje "obećavajući komercijalno-energetski projekat". uticaj na globalno energetsko tržište.Geografija. Sloveniju i Austriju i dovodio ruski gas do Baumgartena gdje je lociran veliki evropski sabirni centar gasa. česta tema debatiranja na evropskim energetskim sesijama ali i u različitim političkim forumima trebalo bi da bude alternativa ranije izgrađenom gasovodu koji povezuje poluotok Jamal sa istočnom Njemačkom te da morskim dnom (zaobilazeći Baltik i Poljsku) poveže Njemačku i Rusiju. kako za sad stvari stoje do formiranja ovakve organizacije neće uskoro doći. manje pogodno u slučaju dirigovanja isporukama. ekonomske i geopolitičke reprekusije na interevropske i transatlanske odnose. Ovdje će se samo ukratko navesti najvažniji gasni projekti koji bi mogli biti realizovani do 2020 godine i imati. uticaj na članice eventualnog udruženja. itd.

4 milijardi eura i uz ulaganje 0. Beograd.01.I.2008 BBC Russian. Bio je to školski primjer uplitanja političkih interesa u ekonomske tokove. ekonomske i geopolitičke rasprave na ovu temu su u Srbiji dugo trajale pri čemu su se posmatrali više trenutni nego dugoročni aspekti ovog aranžmana pogotovo u vezi prodaje "NIS-a". Slično je na ovu temu reagovala i Evropska komisija te menadžeri iz evropske gasne privrede. 18. Dž. A.01.01.06. Mešanović. Političke. To sumarno u ekonomskom smislu znači da Rusi postaju 51% vlasnici novoformiranih kompanija za tranzitiranje i skladištenje prirodnog gasa u Srbiji i preuzimaju 51% akcija "NIS-a" uz cijenu od 0. Dio trase "Južnog toka" kroz Srbiju je okvirno dogovoren rusko-srbijanskim gasno-naftnim aranžmanom. Po navedenom sporazumu u Srbiji bi se (do 2014 godine) trebalo.2008 "Politika". pored dionice magistralnog gasovodnog sistema "Južni tok" izgraditi relativno veće gasno skladište u Banatskom dvoru te rekonstruisati "Naftna industrija Srbije" ("NIS"AD). Time je definisano "strateško partnerstvo između Srbije i Rusije u oblasti toplotno-energetskog kompleksa dugoročno na desetljeća" 13 . Ibreljić. 21.2008 "Politika". godine) kapaciteta 30 milijardi m3 godišnje Rusi su riješili važnu kritičnu tačku u daljoj gasnoj ekspanziji prema Evropi. 11) 12) 13 14 "Politika". Beograd. Prognozna trasa gasovoda "Južni tok" Potpisivanjem ugovora sa Bugarskom o izgradnji ovog gasovoda (do 2014. 22.5 milijardi eura. Zaimović Slika 3. rušenje institucija tržišta kao što je tender i tako otvaranje prostora za sumnje i transparentost odnosno zloupotrebe 14 ").2008 14 . Beograd. Gasovod "Južni tok" se mogao nastaviti na već završeni gasovod "Plavi tok" ali je taj pravac geostrateški ciljano izbjegnut da bi se onemogućilo Turskoj da kontroliše ruske gasne tokove prema Evropi.com. prema američkim političkim analitičarima tretiraju kao "rusko kompletiranje monopola na bugarskom tržištu energetike" 12) U institucijama EU se nije poklonila značajnija pažnja ovoj "velikoj ruskoj igri" za jačanje uticaja u Evropi. U ekonomskom smislu ovaj slučaj je po nama najbolje pojasnio jedan poznati srbijanski ekonomist: "Na slučaju "NIS-a" porušeno je pravilo broj jedan iz knjige ekonomije-da se oskudni resursi moraju valorizovati na pravi način-što ređi resurs to viša cena. 25. Rusko i bugarsko učešće u zajedničkoj kompaniji za izgradnju i upravljanje gasovodom "Južni tok" na bugarskoj teritoriji (iznosi po 50%) te naftovod Burgas-Aleksandropolis i rusko opremanje nuklearke "Belene" su prema ruskim zvaničnicima 11) "zasnovani na istorijskim korenima i prošlosti koji su stvorili bazu uzajamnog poverenja bez koga se ne može raditi ni u biznisu ni u politici" se međutim.

U Hrvatskoj. "Družba Adria" kojim se ruska nafta trebala transportovati tankerima u svijet preko luke Omišalj. Slika 4. U Sloveniji se gasovod "Južni tok" prihvata obzirom da se nastoje diversifikovati energetski resursi i osigurati stabilnost u gasnoj industriji. Gasovod "Nabuko" kojim se predviđa transport gasa iz Centralne Azije do Evrope zaobilazeći rusku teritoriju čime bi se reducirala opasnost od ruske komercijalne ili političke ucjene mada iniciran prije "Južnog toka" je neko vrijeme bio suočen sa problemima vezanim za nemogućnost osiguranja potrebnih količina gasa za evropsko tržište te razlika u pristupu ovom projektu od strane pojedinih članica EU (Njemačka vezana za "Sjeverni tok".Geografija. Ovdje se smatra da Rusima ne treba dozvoliti da. Geoekonomska strategija "Južni tok" odnosno gasnog umrežavanja Rusije i EU odnosno povezivanje evropskih potrošača sa proizvođačima gasa iz bliskoistočnog dijela evroazijskog Rimlanda označava još viši intenzitet energetske zavisnosti EU od Rusije te kao takva ima naravno već danas alternativu verifikovanu kroz gasovod "Nabuko". U posljednje vrijeme međutim uočava se da su te prepreke rješive. Projekat "Nabuko" pored manje ili više aktivno članica EU 15 . itd. U Bosni i Hercegovini koju "Južni tok" takođe zaobilazi je postojala naglašena nerealna želja u Republici Srpskoj da ovaj gasovod prođe kroz geoprostor ovog bosanskohercegovačkog entiteta tim više što je kao i u Srbiji većinski kapital naftne industrije takođe prodat Rusima (pod sumnjivim okolnostima). Rješavanje problema "tehnički rezervi" sa Turskom motivisanih pretežno političkim razlozima te novoutvrđene rezerve gasa u Azerbejdžanu i Turkmenistanu kao i moguće priključenje iračkih i iranskih gasnih polja ovom projektu (što naravno podrazumjeva rješavanje nuklearnih tenzija Zapada i ove zemlje) su bitni preduslovi za intenzivnije reaktiviranje odnosno pretvaranje “Nabuko” ideje u realan projekat. Italija za "Južni tok". kao što je to slučaj u Srbiji steknu monopol nad hrvatskom energetskom infrastrukturom. koju gasovod "Južni tok" zaobilazi smatra da je to odgovor na hrvatsko odbijanje (iz ekoloških i strateških razloga) naftnog projekta. Međutim velika gasna igra 21 stoljeća se nastavlja. Prognoza trasa gasovoda "Nabuko" Zaključivanjem ugovora o izgradnji "Sjevernog toka" sa Njemačkom i "Južnog toka" sa zemljama kroz koje bi on prolazio čini se da je Rusija stekla stratešku prednost u programu gasnog snabdijevanja EU. Eventualni priključak na gasovod "Nabuko" je zasad znatno realnija opcija za BiH. ekonomija i savremena energetsko-resursna geopolitika Za razliku od Srbije Mađari su u ovom gasnom aranžmanu ravnopravni partneri obzirom da 50% učestvuju u izgradnji i shodno tome podjeli profita. "Nabuko" gasovod je prema relevantnim procjenama jeftiniji projekat od "Južnog toka" i podrazumijeva prolazak gasovoda kroz pet zemalja koje bi u istoj srazmjeri od po 20% putem svojih nominiranih kompanija investirale u ovaj projekat.).

"Meždunarodnie otnošenija". Routledge.. Moskva.A. EIA 2007 7. London. I. "Geopolitics".com 12. "Geopolitika".I. "Aspekt Press". 2002 4. Ovakve stavove podržava i većina članica EU ali svakako treba još riješiti čitav niz pitanja koji otežavaju ili čak dovode u pitanje realizaciju ovog projekta. Geoekonomska dimenzija nadmetanja u ovladavanju energetsko-resursnim potencijalom i kontrole transportnih puteva od proizvodnje do potrošnje danas je posebno aktuelno na evroazijskom prostoru.J. u SAD se posebno naglašava činjenica da ruske kompanije najveći dio ostvarenog profita investiraju u akviziciji strateško-energetske infrastrukure u Evropi a znatno manje u transport i razvoj kapaciteta proizvodnje gasa. Gadžiev.S. "Geopolitika i političeskaja geografija". Moskva. EU i SAD ali i mnogi drugi učesnici koji pokušavaju da u njoj profitiraju na ekonomskom. Baku. 2001 6. geostrateškom i geopolitičkom planu. A. 2004 10. K. Prezentirani rad je imao za cilj da izloži samo segmente ove veoma aktuelne tematike ne zalazeći u detaljizaciju i samo nagovjesti neke aspekte moguće budućnosti veoma složenih globalnih odnosa proisteklih iz energetsko-resursnog kompleksa. Beograd. Moskva.. Zaključak U savremeno doba energenti predstavljaju ne samo ekonomske već i geostrateške i geopolitičke resurse i često se tretiraju kao spoljnopolitičko oružje koje se koristi u skladu sa ekonomskim ali i geopolitičkim interesima.com 16 . "Ekonomist". "Kwh" br. i EU i SAD da se on čim prije realizuje.pei magazine. N. Dž. Pored toga.1998 Darabadi. 2003 5. Mešanović. Kolosov. mart 2007 8. www. Vasilenko. "Geopolitika Kavkaza".V.BBC Russian.. "Politika".2003 Agnew. Ibreljić.S. Zaimović forsiraju posebno SAD koje kritikuju ruske nabavke gasa od zemalja ZND-a koje realizuju na Zapadu po trostruko većim cijenama koristeći komercijalnu prinudu i stratešku kontrolu nad tim zemljama kao i činjenicu da se taj gas transportuje preko ruske teritorije. Beograd. Kako će se stvari na planu budućih gasnih sistema dalje odvijati danas je teško predvidjeti ali kao ozbiljno treba uzeti i razmišljanje nekih energetskih analitičara da projekti "Južni tok" i "Nabuko" dugoročno posmatrano i nisu konkurenti. Blackwell Publishing Ltd. Mironenko.398.P. 2008 11.A.. ima mišljenja da će ovdje ipak biti riječ o jednom projektu pa je moguća i svakako neophodna u budućnosti saradnja Rusije. 2008 9. Logos. "Reading Economic Geography". Oxford. U centru ekonomske i energetsko-geopolitičke igre su Rusija.. 2. Svakako projekat "Nabuko" u američkim geoenergetskim analizama nije samo alternativa snabdijevanja Evrope gasom i faktor reduciranja ekonomske i energetske moći Rusije već i geostrateški projekat kojim se trebaju mijenjati politički odnosi i interesne sfere u kaspijskom geoprostoru odnosno jačanje zapadnih uticaja u centralnoj Aziji. www. Osim toga. Reference 1. Beograd. 3. "Geoistorija Kaspijskoga regiona i geopolitika savremenosti".. "Elm".

Ekonomski fakultet. Povezivanje rudarskog i industrijskog Tuzlanskog basena i plodne Semberije sa jedne strane. we bring out main reasons for existence and modernization of these railroads. With these railroads. but the real attraction it gains with proclamation the Corridor X as the most important pan European corridor in the Southeast Europe. has been actual for a long period of time in the history. 17 – 25 (2007-2008) Originalni naučni rad TRANSGRANIČNA SARADNJA KAO FAKTOR REGIONALNOG RAZVOJA – PRIMER ŽELEZNIČKOG SAOBRAĆAJA IZMEĐU SRBIJE I BOSNE I HERCEGOVINE CROSS-BORDER COOPERATION AS A REGIONAL DEVELOPING FACTOREXAMPLE. railroad corriodors . Datim železničkim trasama otvara se mogućnost pomenutim regijama brzog i efikasnog uključivanja u evropski saobraćajni sistem. kao i njihov uticaj na ukupni regionalni i ekonomski razvoj posmatranog područja. regional development. RAILWAYS BETWEEN SERBIA AND BOSNIA AND HERZEGOVINA Dr. u prvom redu železničke. železnica.Zbornik radova PMF 4 i 5 . Economic connections between two regions in these countries – mine and industrial Tuzla basin and fertile Semberia region. Univerzitet u Beogradu Sažetak U radu se daje osvrt na mogućnost transgranične saradnje Srbije i Bosne i Hercgovine kroz ulaganja u zajedničke infrastrukturne projekte. Key words: cross border cooperation. da bi tokom XX veka dobilo na još većem značaju sa proklamovanjem Koridora X kao panevropskog koridora. Serbian and Bosnian border regions got new wave of fast and efficient incorporation in the European traffic system. železničke trase Abstract In this article we are trying to give one possible chance of cross border cooperation between Serbia and Bosnia and Herzegovina through infrastructure projects. as well as their influence on the over whole regional development. Pedagoški institut u Beogradu. ali i obeju država u celini. naučni saradnik. sa druge strane aktuelno je još iz perioda XIX veka. sa Podrinjem i Posavinom. Ključne reči: transgranična saradnja. Mr. Đurđica Komlenović. U datom istraživanju se iznose ključni razlozi postojanja i modernizacije ovih trasa. asistent. regionalni razvoj. railroad. In this research. in the first place through railroad projects. Emilija Manić.

Zakona o građenju i eksploataciji novih železnica. a ona je najjeftinija i najproduktivnija „gvozdenim putem“ koji vodi kroz Srbiju i kroz Bosnu. Pruga Ruma-ŠabacLešnica-Loznica-Brasina-Zvornik funkcionisala je sa malim prekidima. „gvozdenih mostova“. godine.Đ. tako je uspostavljen železnički saobraćaj od Zemuna i Beograda. U isto vreme na prostorima Bosne i Hercegovine Austro-Ugarski poglavar u Bosni i Hercegovini. a to se prevashodno odnosi na infrastrukturne projekte. Ove deonice postupno je gradila država uz ustupanja privatnim koncesionarima 2 . prostor Balkana nije bio najpoželjnije mesto za širenje ideja o međusobnoj pograničnoj saradnji. E. Manić Uvod Većina država u Evropi danas transgraničnu saradnju među susedima posmatra kao vid poboljšanja sigurnosti i uspostavljanja veza u svojim pograničnim zonama. Još tada se železnica videla kao neosporan faktor ekonomskog razvoja. Gradnja prve srpske državne železnice. Uslovi izgradnje pruge regulisani su članom 1. Postojeći železnički koridori između dveju zemalja Razmišljajući o boljem povezivanju susednih krajeva Srbije i Bosne. Radovi na pruzi Osečina-Zavlaka-Loznica-bosanska granica počinjali su uoči svih ratova na našim prostorima u XX veku. Zbog toga. Od puštanja u saobraćaj prve pruge pa do 1904. 1980). Turskoj i Austro-Ugarskoj monarhiji bila je neophodna saobraćajna veza sa Carigradom i Bečom i dalje sa Evropom. predložio je 1896. godine Ministarstvu rata da se izgradi pruga do Zvornika gde bi se sastajale četiri trase/kraka: Rača-Bijeljina-Zvornik. decembra 1898. avgusta 1884.Komlenović. Beograd-Niš. godine. godine trasirane su i izgrađene kraće deonice lokalnih pruga normalnog i uskog koloseka. Na makedonskoj teritoriji izgrađena je pruga od Skoplja do Ristovca i puštena je u saobraćaj 6.. ali i kao nove mogućnosti za ubrzaniji ekonomski razvitak tih zona. tokom proteklih deceniju-dve. srpkom državnom železnicom. Radovi su završeni i deonica je puštena u saobraćaj 20. dve moćne države. 18 . U tom kontekstu posmatraćemo mogućnosti uspostavljanja međusobne saradnje između Srbije i BiH na pitanjima projekta realizacije mežusobnog železničkog povezivanja. prekidani su i do danas nisu završeni. preko Niša i Ristovca i dalje do Skoplja. već krajem XIX veka planirana je izgradnja pruge normalnog koloseka na relaciji: ValjevoOsečina-Zavlaka-Loznica-bosanska granica i Ruma-Šabac-Lešnica-Loznica. maja 1888. svi projekti koji promovišu transgraničnu saradnju dobijaju na važnosti. Na žalost. za putnički i teretni saobraćaj. godine. Nakon puštanja prve pruge. na prostoru Balkana datiraju od sredine XIX veka. objavljeno u „Srpskim novinama“ broj 281 od 23. počela je 12. Posle Berlinskog kongresa Srbija je zaključila Konvencije sa Austro-Ugarskom o izgradnji železničkih pruga na svojoj teritoriji u dužini od oko 450 km (Nikolić. J. Prva razmišljanja o izgradnji pruga. U isto vreme gradi se pruga i most preko Save od Beograda do Zemuna. godine. ali i kao važan integrišući segment prostora kroz koji prolazi.decembar 1898. a radovi na remontu pruge planirani su za poslednju deceniju prošlog veka. godine. 6. Brčko-Brezovo 1 2 Ristovac je naseljeno mesto na granici sa Makedonijom. Austro-Ugarska na jednoj i Turska na drugo strani. na taj način povezane su. čiji je cilj realizacija ideje međusobnog povezivanja. juna 1881. radovi se nastavljaju na pruzi Niš-Vranje-Ristovac 1 . Kalaj.

po procenama stručnjaka. Programom modernizacije železničke mreže Bosne i Hercegovine do 1975. koksom iz Lukavca za Loznicu. O putničkom saobraćaju. drvo. Teretni vozovi su natovareni gvozdenom rudom iz Omarske za železaru u Smederevu. Jula meseca 1950 godine. ugljem iz tuzlanskog basena za Loznicu i za druge kupce. Ovim činom zvanično je obeležen završetak pruge Tuzla-Zvornik. oktobra 1912. završen je omladinskim radnim akcijama u drugoj polovini prošlog veka (pruga TuzlaZvornik upravo je izgrađena omladinskim radnim akcijama).9 km zamenjen je normalnim kolosekom. Rat koji je zahvatio Bosnu i Hercegovinu prouzrokovao je prekid svih komunikacija sa Srbijom. godine. To se postiže. U isto vreme ŽTP-a Sarajevo i Beograd usaglasili su red vožnje za putnički saobraćaj koji treba da krene krajem maja.3 km. Saobraćaj na pruzi Tuzla-Zvornik prekinut je 26. Ove pruge koje presecaju Posavinu i donje Podrinje. Danas je ovo međunarodna pruga. žitarice. godine bilo je planirano da se završi studija i projekti oko izgradnje pruge normalnog koloseka Tuzla-Zvornik. Od Bosanske Rače do Ugljevika Austro-Ugarska je sagradila prugu uskog koloseka u dužini od 44 km. na ovoj pruzi odvijaće se redovan putnički i teretni saobraćaj. Povreno saobraćaju teretni vozovi koji prevoze: šljunak. prugom normalnog koloseka desilo se posle Drugog svetskog rata. uski kolosek od mosta na Savi do Bijeljine u dužini od 19. januara 1992). od 22. Ubrzo su počeli istraživački radovi na potezu tunela Križevići. Tek nakon toga sledi drugi prioritet koji 19 .pan-evropski koridori Jedna od prvih prioritetnih mera prilikom uspostavljanja transgranične saradnje jeste jačanje prostornog. br.. a izgradnja železničke pruge odložena je za neko drugo vreme.4 km predata je u saobraćaj 22. fizičkog i infrastrukturnog integriteta prekograničnih oblasti. godine. na deonici pruge Živinice-Zvornik. pre svega. Saobraćaj na ovoj pruzi pratile su i neznatne poteškoće kao što su otežano snabdevanje dizel gorivom i smanjena brzina vozova na srbijanskoj strani uzrokovana ne remontovanom prugom. koje su projektovali austro-ugarski stručnjaci. aprila 1992. januara 1992. automobilima i glinicom za srbijansko tržište. odnosno. dugoj 45. prenošen je ugalj. u ovo vreme. dužine 44 km. u dužini od 28. jačanjem međugranične infrastrukture i rešavanjem onih problema koji su za susedne države od interesa. 17. nije se ni razmišljalo. veštačko đubrivo i naftne derivate. Ovom prugom iz Ugljevika do Bosanske Rače. 1680. Radovi na modernizaciji pruge su počeli tek 1987. krenuli su i drugi teretni vozovi. industrijsku so.Transgranična saradnja kao faktor regionalnog razvoja – primer železničkog saobraćaja između Srbije i Bosne i Hercegovine Polje-Bijeljina-Zvornik. godine prošao je prvi teretni voz koji je prevozio „golfove“ iz vogošćanskog TAS-a. nakon svečanog otvaranja. imale bi veliki značaj za vojni. Po procenama stručnjaka prave i pune efekte pruga će imati kada bude osposobljena za brzinu vozova od 120 km na sat. Narednih 55 godina. 25 km u Srbiji i 18 km u Bosni i Hercegovini. Nakon pet i po godina gradnje. a to zahteva hitnu modernizaciju pruge RumaZvornik. Lukavac-Sprečko polje-dolina Drinjače-Zvornik i ZavidovićiOlovo-Kakanj-Zvornik. ekonomski i kulturni razvoj ovih krajeva. Prugom Sarajevo-Tuzla-Zvornik-Ruma-Beograd. Povezivanje sremske i bosanske strane. Privatna pruga normalnog koloseka Šid-Sremska Rača-Sava. i dalje Savom. Samo za jedan mesec prugom TuzlaZvornik propušteno je 270 vozova sa oko 216 000 netotona raznog tereta (Železničke novine. Zajednički projekti u oblasti železničkog saobraćaja . a iz Sremske Rače do Šida prevožen je šljunak. Iz pravca Rume prevožen je raznovrstan teret koji u Bosnu i Hercegovinu ulazi samo ovom šinskom vezom. staro i armirano gvožđe. uspostavljena je veza izmedju Sarajeva i Beograda. Ovaj poduhvat i mnogi drugi. godine.

Prvi voz koji je prošao prugom Brasina-Zvornik Novi-Tuzla prevozio je hlor iz Rumunije za Tuzlu a iz pravca Doboja vagoni su bili natovareni ugljem koji se isporučuje u Novom Sadu. postoji jasna strategija EU oko saobraćajne politike i razvoja saobraćajne infrastrukture na teritoriji Unije. Ovo nije samo važno sa aspekta Srbije i Bosne i Hercegovine. godine. već i sa gledišta članica Evropske unije (EU). Zagreba. Prugama Šid-Sremska Rača-Sava i Tuzla-Zvornik. Razvojem železničkog saobraćaja na ovoj pruzi stvoreni su uslovi za komercijalni prevoz putnika i robe iz Bosne i Hercegovine ka Srbiji i obrnuto. pa i železnička mreža zemlja zapadnog Balkana. Februara 1999. ali i prema njenim graničnim područjima i teritorijama potencijalnih kandidata za ulazak u EU. 20 . Isporuka gvozdene rude. E. Beograda. Tranzitne saobraćajnice u regionu zapadnog Balkana su veoma važne za međunarodnu trgovinu. Saobraćajna. Ova magistralna pruga se proteže od Pariza preko Modane.Ruma uspostavljen je železnički saobraćaj između istočne Bosne i Hercegovine i zapadne Srbije i obema državama je to otvorilo mogućnost znatno većeg ekonomskog povezivanja. Istambula do Ankare. dugoročno posmatrano treba da postane sastavni deo proširene transevropske saobraćajne osovine mreže TEN. ubrzo je počela i redovnija isporuka rude ka Srbiji. Ljubljane. Niša. godine i da je moguć prevoz preko Kalesije i Tuzle do Doboja (Kostadinović. godine. Pokazalo se da izgrađenost jedne teritorije u infrastrukturnom pogledu doprinosi daleko jednostavnijem i lakšem inkorporiranju u zajednicu kakava je EU. Efektivna saobraćajna mreža predstavlja preduslov za slobodno kretanje robe i putnika i uslov za ekonomski razvoj. 2000). Teretni saobraćaj na ovoj pruzi odvija se i danas. koji predvidja da se železnički saobraćaj između dve države odvija na graničnim prugama Brasina-Zvornik Novi i Sremska Rača NovaBijeljina. Saobraćajna povezanost u regionu zapadnog Balkana je za zemlje članice EU značajna s gledišta tranzitnog saobraćaja. Svaćeno je da je za ekonomsko i političko povezivanje. ali i uključivanje preko Rume i Šida na pruge i puteve evropskog značaja 4 kao i na železnice na Koridoru X. novih zemalja-članica EU. godune. Trsta. Torina. 4 Pruga E70 čini deo magistralnog pravca koji je definisan Evropskim sporazumom o najvažnijim železničkim prugama (AGC) potpisanim 1986. natovarene predratne 1992. Milana. Strategija za izgradnju 3 Proizvodnja i prerada gvozdene rude u Ljubiji otpočela je 2000 godine. Sporazumom je predviđeno da redovni teretni saobraćaj na graničnoj pruzi može da otpočne 10. Manić podrazumeva jačanje prekograničnih inicijativa u cilju olakšavanja integracije tržišta i povećavanja koherentnosti među lokalnim zajednicama. Definitivno. pre svega. iz Ljubije ka Smederevu preko Doboja i Zvornika krenula je avgusta 1999. marta 1999. Međudržavni politički razlozi su odložili primenu pomenutog Sporazuma. godine potpisan je Privremeni sporazum između „Zajednica Jugoslovenskih železnica“ i „Bosanskohercegovačke željezničke javne korporacije“ o regulisanju međusobnih odnosa i odvijanju saobraćaj na pruzi Brasina-Zvornik Novi. godine 3 . jedan od neophodnih uslova i njeno bolje infrastrukturno povezivanje.. S.Đ. odnosno jaču koheziju kojoj EU stremi.Komlenović. EU potencira infrastrukturne projekte kod zemalja-kandidata prilikom sprovođenja procesa stabilizacije i pridruživanja EU. Uspostavljanju graničnog železničkog saobraćaja između SR Jugoslavije i Bosne i Hercegovine prethodio je Sporazum između Savezne vlade SRJ i Ministarskog saveta BiH potpisan juna 1998. Sofije.

koji je nasledio transportnu rutu kroz Jugoistočnu Evropu iz vremena pre ratnih sukoba. Na ovoj konferenciji predloženo je uspostavljanje Koridora X. a sastavni deo ove mreže je povezivanje sa saobraćajnom mrežom celog regiona i sa pan-evropskim saobraćajnim koridorima i sa mrežama TEN-T i TINA.Transgranična saradnja kao faktor regionalnog razvoja – primer železničkog saobraćaja između Srbije i Bosne i Hercegovine mreže infrastrukture pan-evropskih koridora na teritoriji Balkana zasniva se na nekoliko ključnih principa (Grupa autora. koju sačinjavaju multimodalne saobraćajne veze i saobraćajni čvorovi.Viena. 1997. Saobraćajni koridor X bio je veoma prometan i korišćen pre devedesetih godina prošlog veka. čini najznačajniju 21 . Nakon završetka ratnih sukoba na teritoriji bivše SFRJ.  Pri izgradnji saobraćajne mreže koriste se principi politike saobraćaja EU (osnova privrednog razvoja i razvoja saradnje između pojedinačnih vrsta saobraćaja.  Investicioni program za realizaciju plana infrastrukture saobraćaja zasniva se na ekonomskoj istrajnosti projekata (na osnovu dosadašnjih iskustava visina investicija bi se trebala kretati na nivou oko 1 – 2% HDP (grubog domaćeg produkta) u zemlji).Transport Strategies. a za države kroz koje prolazi ili koje su u njegovom neposrednom okruženju.  Prioritetno je obnavljanje postojeće infrastrukture (sa naglaskom da bi investicije u novu infrastrukturu trebale biti minimalne). European Comissinon TINA-VIENA. Ova trasa je bila od izuzetnog značaja za povezivanje Zapadne Evrope sa Grčkom i Turskom. Ovaj koridor predstavlja okosnicu pan-evropske mreže na Balkanu. godine u Helsinkiju održana je Konferencija o panevropskim koridorima. 2004):  Strateškoj saobraćajnoj mreži za transport putnika i robe. a prednost se daje onim vrstama saobraćaja koje manje opterećuju životnu sredinu). Karta 1: Železnice na pan-evropskim koridorima zapadnog Balkana Izvor: Group of authors (2002).

kada je potpisan Memorandum o razumevanju od strane ministara saobraćaja zemalja kroz koje prolazi koridor (Austrija. godine. Elektrificirano je 80% pruga. Preko njega se BiH „kači“ i na Koridor X. iznosi 867 km. odnosno njegov ogranak Vc. Sa aspekta potencijalnih kandidata za učlanjenje u EU. godine i pod istim pokroviteljima kao u prethodnom projektu. Slovenija. odnosno Srbiju i BiH. godine. Svakako će modrenizacija i funkcionisanje jednog ovakvog sistema pan-evropskih železničkih koridora usloviti brže napredovanje ekonomije zemalja kroz koje prolaze i koje se nalaze u njihovom neposrednom susedstvu.6% čini jednopružni kolosek. Razvojem koridora planirano je da se podstakne infrastrukturno uključivanje novih zemalja-članica u postojeći saobraćajni sistem EU. EU je predvidela još nekoliko projekata na teritoriji Srbije a to su:  dupliranje koloseka na relaciji Tovarnik – Beograd (120 km) sa rokom do 2010. na ovim prostorima. s obzirom da on ne prolazi kroz teritoriju date države. u okviru Koridora X. Od posebne je vežnosti činjenica da se ogranak Koridora V. Koridor Vc. Mađarska.  dupliranje koloseka na relaciji Subotica – Stara Pazova (150 km) sa rokom do 2010. Glavna trasa železničkog koridora je 100% elektrificirana i 40. te da se ona poprečnim trasama na njega direktno naslanja. od čega je 251 km sa duplim kolosekom.Komlenović. a nakon modernizacije železničkog transport i uspostavljanja redovinih železničkih linija na ovom koridoru. U procesu modernizacije Koridora X. Ogranak C je u celini sa dizel lokomotivama. E. Modernizacija je neophodna na sektor Šid-Beograd i Subotica – Beograd. Hrvatska. šanse za realizaciju 22 . Memorandum podrazumeva i rekonstrukciji i izgradnji Koridora Vc. Ako se upitate kakve konsekvence ima izgradnja jednog ovakvog koridora za BiH. Za izgradnju i rekonstrukciju mreže na ovim prostorima planirano je 16 milijardi EUR.  elektrifikacija pruge od Dimitrovgrada do Kalotrine – finansira EIB. a pre svih koridor Vc. Koridor Vc jeste deo Koridora V (karta 2). Realizacija ideja oko njegove rekonstrukcije i dogradnje zaživela je na Ministarskoj konferenciji u Solunu 2001. postaju značajni jer su prva spona tih zemalja sa teritorijom i tržištem EU. a ogranak B je 100% elektrificiran i 97. Srbija (i Crna Gora). kao i železničkog pravca dužine 2529 km. Koridor X čine drumske i železničke saobraćajnice u dužini od 2500 km. koji prolazi kroz BiH. Makedonija i Grčka) o intenziviranju rada na njegovoj rekonstrukciji i izgradnji. odnosno rekonstrukciju drumskog pravca u dužini od 2300 km. koji ima za cilj povezivanje Centralne i Istočne Evrope sa Jadranskim morem. Ukupna dužina pruga na teritoriji Srbije.Đ.3% sa duplm kolosekom. Ovaj Memorandum podrazumeva rekonstrukciju Koridora X.  modrenizacija pravaca Beograd – makedonska granica. koji je za BiH najvažnija saobraćajnica. odgovor se nalazi u činjenici da Koridor X za BiH predstavlja paralelan železnički koridor njenoj nacionalnoj železničkoj mreži. Evropske investicione banke (EIB) i Svetske banke. Manić saobraćajnu arteriju. Postojeću mrežu koridora. neophodno je rekonstruisati i modernizovati. Zbog toga je i izgradnja i rekonstrukcija Koridora X postala veoma važna i za BiH. Drugi važan koridor za prostor zapadnog Balkana. oba pomenuta koridora.finansira EIB i  modernizacija pravca Beograd – Horgoš. godine kada je EU proširila svoje članstvo na istok. ukršta sa Koridorom X u neposrednoj blizini teritorije BiH. jeste Koridor V. a pod pokroviteljstvom nacionalnog budžeta. Koridor V i njegov ogranak Vc dobija na značaju posle 2004.  izgradanja mostova kod Novog Sada i Ostružnice – finansira EIB. Bugarska.

 U Republici Srpskoj se nalazi rudnik železne rude koja se transportuje u zapadnu Srbiju.stabilitypact. obim spoljnotrgovinske Izvor: Group of authors. a potencijalno predstavlja moguć izvozni artikal u Srbiji. između ostalih. prostor Hamburg-Espoo. (2005). Technical Research Centre of Finland.  Celokupna teritorija BiH predstavlja tržište za industrijsku robu i poljoprivredne proizvode iz Srbije. već sa prvim godinama primene Dejtonskog sporazuma u BiH.org). a posredno i sa Srbijom). kao spone i osnovine razvoja za pogranična područja obeju država. Kako je politika regiona već odavno uspostavljena u EU. HB-Verkehrsconsult GmbH i VTT regionu (www. Sa aspekta privrede Srbije. posebno u čeličanu u Smederevu. Zašto je važno uspostavljanje železničke mrže između Srbije i BiH? Definitivno je nakon ratnih sukoba smanjen obim trgovanja na čitavoj teritoriji bivše SFRJ. Boksit i aluminijeve rude se transportuju u Zvornik Novi. Međutim. PANrazmene sa Srbijom raste i on čini EUROSTAR – Pan-European Transport oko 6% ukupnih Corridors and Area Status Report. BiH je ogromna resursna baza i interesantno tržište za plasman srpskih proizvoda:  Rudnici uglja u Federaciji predstavljaju jedna od najvećih u ovom delu Balkana i prugom Banovići – Tuzla vrši se trenutno transport uglja iz rudnika uglja u elektranu. i za Srbiju:  Kakanj i Tuzla (vađenje uglja)  Ljubačev (veliki silos za proizvodnju brašna)  Bačevici (fabrika za proizvodnju aluminija) 23 . prugom Tuzla-Zvorni-Rača. tako se nove čalnice svesrdno podržavaju uspostavljanju interregionalne i transgranične saradnje. Porast obima produkcije u BiH se očekuje posebno u slijedećim industrijskim oblastima i s obzirom na to pedstavlja u budućnosti perspektivne eksportne regione.Transgranična saradnja kao faktor regionalnog razvoja – primer železničkog saobraćaja između Srbije i Bosne i Hercegovine infrastrukturnih transgraničnih Karta 2: Pan-evropski Koridor V i njegov projekata sa susednim državama se ogranak Vc umnogome uvećavaju (u prvom redu sa Hrvatskom.a li i jačanje njihove međusobne saradnje. Final sopoljnotrgovinskih poslovanja u Report. Upravo u tom smilsu je i predlog modernizacije železničkih koridora između Srbije i BiH. koji se u slučaju kabastih tereta najbolje prevoze železnicom. Drvo se izvozi u Srbiju.

a ako se tome priključe i činjenice o spoljnotrgovinskoj saradnji. Srbije i BiH. sa železničkim saobraćajem pogranične oblasti obe države bi ekonomski prosperirale. Zemlje Balkan definitivno mogu ubrzati svoj ekonomski oporavak i razvoja kroz transgraničnu saradnju. U cilju ubrzavanja ekonomske saradnje svakako se pažnja mora posvetiti i izgradnji infrastrukture koja takođe mora biti integrisana u regionu. Zaključak Transgranična saradnja pedstavlja način uspostavljanja veza među susedima. Manić  Zenica (čeličana)  Lukavac (koks. Železnička mreža jeste važan segment ukupne infrastrukturne opremeljenosti jedne teritorije. Na dva najvažnija železnička pravca u BiH nadovezuju se pruge u Srbiji i oni čine približno 70% ukupne železničke mreže u BiH:  Ploče – Mostar – Sarajevo – Zenica . Postojeće stanje železničke mreže BiH govori da je neophodno uspostavljanje saradnje sa susednim državama.Banja Luka – Doboj – Tuzla – Zvornik – i dalje u Srbiju – paraleleni pružni pravac Koridoru X. Kroz saobraćajnu politiku Evropske Unije o uspostavljanju mreže pan-evrospkih saobraćajnivca. ponovo je pokrenuta ideja oko uspostavljanja železničkog saobraćajua između dve države.Doboj –Bosanski Šamac – Vinkovci (saobraćajni čvor u Hrvatskoj na relaciji Zagreb-Beograd) – deo Koridor Vc koji vodi od Budimpešte do luke Ploče. Svaka od ovih kompanija u pravlja onim delom železničkih koridora koji prolaze kroz njenu teritoriju. a plavom bojom su označene deonice kojim upravlja poduzeće „Željeznica Republike Srpske”. ljubičastom bojom označene su deonice železničke mreže u Bosni i Hercegovini koje spadaju u Federaciju Bosne i Hercegovine. obe zemlje. već i sva tržišta koja se oslanjaju na njih. Konačno. čime bi se povezale ne samo ove dve zemlje. a posebno železnice. U prošlosti su postojali izgrađeni železnički koridori između dveju država. koji su u dva pravca spajali pomenute zemlje. ističe rad na modernizaciji i izgradnji železničkih koridora. ali istovremeno i osovinu ukupnog razvoja i sigurnosti na datim područijima.Đ. Železnička mreža BiH je pod upravom dveju kompanija: “Željeznica Federacije BiH” i „Železnica Republike Srpske”. Dvostrukom linijom su označene deonice sa prugama sa dva koloseka. a jednostruka linija prikazuje pruge sa jednim kolosekom. koja 24 . pa bi zbog toga uspostavljanje jedne transgranične saradnje između Srbije i BiH po pitanju realizacije infrastrukturnih projekata bilo od preke potrebe i važnosti za obe države. hemijska industrija) Za sve ove moguće trgovinske odnose veoma važan momenat je razvoj saobraćajne infrastrukture. Trenutno su i Srbija i BiH na granicama EU. a privrede obeju zemalja bi imale neprocenjive koristi od uspostavljanja mogućnosti transporta robe i putnika.Komlenović. E. Srbija i BiH. na svom putu u procesu stabilizacije i pridruživanja EU imaju šansu da znatno unaprede. Zbog toga se kao mogućnost buduće pogranične saradnje dve države. Mogućnost pojedinačnih zemalja da privuku strane investitore umnogome zavisi od njihovog položaja u odnosu na širi region u kome se te države nalaze i mogućnosti uspostavljanja efikasne regionalne saradnje. modernizuju i izgrade saobraćajnu infrastrukturu na svojoj teritoriji.  Bosanski Novi – Bihać – Prijedor . Nakon ratnih dešavanja na prostorima bivše SFRJ i uspostavljanja mira. uspostavljanje železničke veze sa Srbijom dobije svoj puni smisao. Na karti 3.

Brno. (2000): Od prekida do uspostavljanja saobraćaja.geocities. EUROVISION.ba Internet-stranice Vlade Republike Srpske . Transgranična saradnja je nešto što EU posebno podržava i pomaže. 14. stvarajući na taj način čvršće ekonomsko povezivanje tog prostora na putu ka EU. Crne Gore i Kosova. beograd. Nikolić. od 22. 3. 17.bhzjk. a pogranične oblasti i izgradnja saobraćajnica u njima mogu u tom smislu postati posebno važne. 6. 2. 9. Group of authors (2002). br.stabilitypact.europa.vladars. 8. (2002). (2005). Trasnsport Infrastructure Regional Study (TIRS). 10. 15.com Internet-stranice Željeznice Republike Srpske . 12. januara 1992.org 25 .Transport Strategies. J. Beograd. 11. 16. HB-Verkehrsconsult GmbH i VTT Technical Research Centre of Finland. Gropu of authors.www. Železničke novine.www.com Internet-stranice Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine www.geocities. P.eu. Group of authors. S.com Internet-stranice Privredne komore Bosne i Hercegovine www.int Internet-stranice Ministarstva za saobraćaj i komunikacije Federacije Bosne i Hercegovine – www. Internet: Internet-stranice Evropske unije .www. Otvaranje železničke veze Sarajevo – Beograd predstavlja jedan od evropskh ciljeva. To je početak uspostavljanja čvršćih veza i odnosa. Hamburg-Espoo.gov. 7. Literatura: 1.cemt. Beograd. 5. Agence Francaise de Development. 1680. Louis Bergera SA. European Comissinon TINA-VIENA. a BiH sa Srbijom ima šanmsu da propjekat izgradnje i modernizacije postojećih železničkih koridora upravo „provuče“ kao transgranične projekte saradnje. Vojvodine. SWOT analiza željezničkog sektora republike Bosne i Hercegovine . Kostadinović. (2004). ZJŽ. 13. Kovačević.fmpik.Projekat izgradnje kapaciteta u oblasti željezničkog saobraćaja u Bosni i Hercegovini. 4. Final Report. Viena. PAN-EUROSTAR – Pan-European Transport Corridors and Area Status Report.komorabih. (1980): Istorija železnice Srbije.net Internet-stranice Javne željezničke korporacije Bosne i Hercegovine www.Transgranična saradnja kao faktor regionalnog razvoja – primer železničkog saobraćaja između Srbije i Bosne i Hercegovine pokušava kroz niz infrastrukturnih projekata u zemljama potrencijalnim kandidatima za ulazak u EU omogući pristup fondovima EU kojima bi se date zemlje infrastrukturno povezale i uspostavli određeni vid ekonoske saradnje.www.com Internet-stranice Pakta stabilnosti JI Evrope . Grupa autora.org Intrent-stranica Evropske ministarske konferencije za saobraćaj www. Zavod za novinsko-izdavačku i propagandnu delatnost JŽ. a ovakvo saobraćajno povezivanje svakako bi pozitivno uticalo na ukupni privredni razvoj obe zemlje.

viši asistent. Sabahudin Smajić. turizam. Key words: municipality Srebrenica. Na ovom području kroz dug vremenski period smjenjivali su se različiti narodi i njihove kulture koje su značajno uticale na antropogeografski razvoj ovog prostora. a u cilju razvoja turizma u ovoj opštini. touristical motives. Mr. Prirodno . sc. turistički motivi. sc. Mr. etnografski sadržaji. 27 – 42 (2007-2008) Originalni naučni rad KULTURNO-HISTORIJSKE ZNAMENITOSTI I ETNOGRAFSKI SADRŽAJI NA PODRUČJU OPĆINE SREBRENICA KAO TURISTIČKI MOTIVI CULTURALLY-HISTORIC SIGHTS AND ETHNOGRAPHIC CONTENTS IN THE AREA OF SREBRENICA MUNICIPALITY AS A TOURISTICAL MOTIVES Dr. Mr. razvoj. Univerzitet u Tuzli Sažetak Povoljni prirodno-geografski uvjeti općine Srebrenica i bogata nalazišta olova i cinka bili su presudan faktor za stalnu naseljenost na ovim prostorima još od prahistorije. viši asistent. redovni profesor. Ključne riječi: općina Srebrenica. kulturno .Fadila Kudumović. tourism. viši asistent.Zbornik radova PMF 4 i 5. Because of that is in Srebrenica and its surroundings present wealthy culturally-historic heritage which is presented in this paper together with ethnographic contents and for the purpose of development of tourism in this municipality. Alma Kadušić. Mr. Summary Suitable physical-geographic conditions of Srebrenica municipality and wealthy sites of lead and zinc have been the crucial factor for constant population density in this area since prehistory. viši asistent. Semir Ahmetbegović.historijske znamenitosti. Zbog toga je u Srebrenici i njenoj okolini prisutno bogato kulturno-historijsko naslijeđe koje se u ovom radu zajedno sa etnografskim sadržajima prezentira.sc. ethnographic contents.matematički fakultet. . Salih Kulenović. On this area through the long period of time have settled different nations and their cultures which significantly influenced on anthropological development of this area. sc. sc. culturally-historic sights.

Osim ovog lokaliteta prahistorijski tumulus iz bronzanog ili željeznog doba čiji je prečnik osnove oko 20 m pronađen je na lokalitetu Humka u selu Liješće. 1. Područje današnje Bosne i Hercegovine pripadalo je dvjema provincijama: Dalmaciji i Panoniji. srednjovjekovni gradovi. srednjeg vijeka. Antičko naselje je ležalo između Saskog potoka i Majdanske rijeke. stećci (srednjovjekovni nadgrobnici pripadnika bosanske crkve). Jedna od njih je i osnivanje gradova po italskim uzorima. oružje. Takođe u ovom naselju je na lokalitetu Vaganj pronađen veći tumulus od prethodnog prečnika 25 m i visine cca 4 m. Početkom trećeg vijeka Domavia je dobila status municipium-a (grad sa 28 . antike. urbane cjeline iz ranijih perioda. Također.S. Rimljani u ove krajeve donose niz novina. Novoosvojene teritorije Rimljani su podijelili na provincije. Nalazi u grobovima sa navedenih lokaliteta (nakit. Kulturno-historijski spomenici kao turistički motivi Na osnovu dosadašnjih arheoloških rekognosciranja. Ahmetbegović. Na većinu turista koji žele zadovoljiti svoje kulturne potrebe pri odabiru destinacije i planiranju svog turističkog putovanja veliki uticaj ima bogatstvo kulturnohistorijskog naslijeđa. Naselja se podižu pored prvobitnih vojnih logora ili pored rudnika. selo Podravno. Kulenović. keramičke posude i drugi predmeti) pružaju materijalne dokaze života u ovom kraju tokom bronzanog i željeznog doba. b) Antički period Krajem trećeg i u drugom vijeku prije nove ere veći dio teritorija bivše Jugoslavije bio je pod vlašću Rimljana. U vezi s ovim u radu se razmatraju arheološka nalazišta. Eksploataciju rude na ovom području vjerovatno su započeli Iliri u prvom i drugom vijeku nove ere. Na tom lokalitetu egzistiralo je rimsko rudarsko naselje i metalurški centar. Smajić. A. Kadušić. S obzirom da na prostoru opštine Srebrenice i njene okoline postoji kontinuitet življenja još od prahistorije ovom prilikom prezentirat ćemo kulturnohistorijske spomenike koji su ovdje brojni i raznovrsni. Domavia je bila jedan od najvažnijih rudarskih centara na Balkanu. S. slučajnih nalaza i iskopavanja može se konstatovati da je područje Srebrenice i okoline oduvijek bilo interesantno za naseljavanje o čemu svjedoče ostaci materijalne kulture iz prahistorije. Domavia se nalazila na mjestu kod današnjeg sela Gradina kod Sasa. Domavia je u to vrijeme imala status vicus-a (manje naselje). građevine sakralne arhitekture. u radu se razmatraju i etnografski sadržaji koji mogu biti u funkciji razvoja turizma u ovom kraju. Jedno od takvih naselja bilo je Domavia u rudarskom basenu Argentaria. njihova ljepota i znamenitost. a obuhvataju motive različitih svojstava i vremena u kojima su nastali. a radi se o prahistorijskoj nekropoli uz čije kamene tumule se nalazi i sedam stećaka. Kudumović Uvod Na prostoru opštine Srebrenica koji zahvata površinu od 533 km2 postoje brojni antropogeni motivi koji mogu da zadovolje kulturne potrebe turističkih kretanja. osmanskog i austrougarskog perioda a) Prahistorijski period Arheološka nalazišta iz prahistorijskog perioda do sada su utvrđena na lokalitetu Crvena Njiva. Nekropola je datovana u bronzano ili željezno doba. odnosno bogatstvo kulturno-historijskih resursa. Uglavnom se radi o kulturno-historijskim znamenitostima i etnografskim sadržajima koji su dobra osnova za razvoj turizma u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. F. S.

U trećem vijeku nove ere Domavia postaje administrativno-upravni rudarski centar za rimske provincije Dalmaciju i Panoniju. blaneum publicum (gradsko kupatilo). U municipiju se podižu počasne baze carevima (Antonius Pius. forum (trg). Na gornjoj terasi Drine uzvodno u dužini od jednog kilometra 29 . Ostatak rimske statue (Gradina – Domavia) Sl. Najznačajnije građevine u Domaviji bile su: curia (gradska vijećnica). Iz Skelana potiče veliki broj rimskih nalaza od kojih poseban značaj imaju natpisi iz kojih se može dosta saznati o razvoju ovog grada. godine u vrijeme cara Vespazijana. a sredinom tog vijeka dobila je viši rang samoupravnosti. dr. Na širokom prostoru uz Drinu pronađeni su ostaci građevina. Minervi i Junoni). nalazi keramike. stanovnicima municipium-a. a otkrivene su i dvije starokršćanske bazilike. stakla i novca. a nazvan je tako po dinastiji careva u čije vrijeme je stekao status municipium-a odnosno grada sa autonomnom upravom. 2. Ulomci ukrasne arhitekture iz Skelana Sl. Prema prof. tribunal (sudnica) i macellum (tržnica). Sl. Malvesatium-a i dr. Podignuti žrtvenici su posvećeni rimskoj Trijadi (Jupiteru. te Silvani. Tlocrt gradske vijećnice (Gradina – Domavia) U srednjem Podrinju najstarije rimsko naselje nalazilo se u Skelanima čije je puno ime "Flavijevski grad Malvesiatium". Septimius. U to vrijeme ona je bila najveće gradsko naselje na području Bosne i Hercegovine. Severus. 1. podni mozaici. i 79. Marsu. Liberu i Mitrasu. Imamoviću vjerovatno je to bilo između 69. gradskim službama. te postaje colonia. 3. E. Karakala). Asklepiju i Higiji. a jedan grčkim kultovima.Kulturno-historijske znamenitosti i etnografski sadržaji na području općine Srebrenica kao turistički motivi autonomnom upravom).

Smajić. otkrivena je ranohrišćanska bazilika i u Staroglavicama. Minerve). Ostaci jednog od objekata otkriveni su na lokalitetu Rašće-Ljubina u Crvici. Rašću kod Srebrenice. sudnica (tribunal) i drugo. u Bratuncu. Dijani i Pomoni. Junone. 5. lokalitet Veliki Plato-GradinaSase (2-3 st.). Srebrenoj Luci. na lokalitetu Zukića Strana-Zagaj osim ostataka rimske zgrade pronađena je i kasnoantička grobnica (3-6 st. Kada je Domavia postala samostalna gradska općina pripao joj je znatan dio općinskog teritorija Skelana odnosno Malvesatiuma. te spomenici kultnih zajednica božanstava Jupiter . Na području Srebrenice i njene okoline česti su i nalazi izoliranih objekata iz antičkog perioda kao na primjer vile rustike. u Skelanima (l-6 st.). a od orijentalnih kultova spomenici Mitre. Naselje je imalo sve urbane sadržaje što su ga činili standardnim rimskim gradom. Kulenović.) u Zgunjevskom polju gdje je osim ostataka rimskog naselja pronađen i jedan žrtvenik posvećen Jupitru (3-4 st.). bazilika. Konjević Polju (Bratunac). Karauli (Rudine)Koštanovci. a datovano je od l-4 stoljeća). A. Kudumović nalaze se ostaci rimskih Skelana gdje je pronađena velika količina građevinskog materijala kao i brojni spomenici iz tog doba i dr. Voljevici. Između prvog i četvrtog vijeka nove ere na području Srebrenice podizani su spomenici posvećeni samostalnim kultovima božanstava: Jupiteru. S. Srebrenoj Luci-Liješću (na ovom lokalitetu nalazi se rimsko naselje i grobnica. u Kaludri kod Zalužja (Bratunac).). Jupiter -Junoni . hram kapitolijske trijade (Jupitera. U prvo vrijeme rimskim Skelanima je pripadalo i područje današnje Srebrenice s naseljem u Gradini (Domavia). Jupiter . Bronzana ruka boga Sabazija (Gradina – Domavia) samostalnih kultova božanstava Sabazija. 30 .). Ahmetbegović.). Bronzani kip krilatog Genija (Gradina –Domavia) Sl. 4. Čadorištu-Gradina-Sase (2-3 st.Marsu i Jupiter . Podliješću (Bratunac). Ždrijelu kod Voljevice i dr. Tegarama.S. Sl. Marsu. Crkvištu (Brezik). Na njivi zvanoj Rašće uz ostatke zidova i dijelova arhitektonskog ukrasa nađena su i tri nadgrobna spomenika s likom Atisa i figuralnim scenama i natpisom. Osim većih naselja iz rimskog perioda u srednjem Podrinju nalazilo se i dosta manjih naselja na sasvim maloj udaljenosti što upućuje na gustu naseljenost ovog kraja. Loznici (Bratunac). gospodarski objekti koji su predstavljali središte poljoprivrednih imanja. Njihovi ostaci su otkriveni u Bratuncu.Higija. lokalitet Mramorje (Potočari). S. Crkvi Ružici kod Tegara. od građevina javnog karaktera bila je gradska vijećnica (curia). Pored navedenih antičkih lokaliteta na području Srebrenice i okoline nalazi se dosta lokaliteta s nadgrobnim spomenicima odnosno rimskim nekropolama. Atisa i Iz doba kasne antike (peti i šesti vijek) na području Srebrenice osim one u Skelanima. Zagraju.Minervi. Od Grčkih kultova iz tog doba pronađeni su spomenici kultne zajednice Asklepije . Takvi lokaliteti nalaze se u: Crvici (3 st.Junoni. Klotijevcu (3 st. na Karauli kod Sikirića. Mataruzima-Osatica (3 st.Geniju. Segni.). Kadušić. Liberu. F.

Kulturno-historijske znamenitosti i etnografski sadržaji na području općine Srebrenica kao turistički motivi Inače. a dobro su očuvane obje kule. srpskih despota i turskog sultana. Tu su živili brojni poslovni ljudi iz Dubrovnika (trgovci i zanatlije) koji su ovdje osnovali svoju stalnu koloniju. kao i grad Salenes sagrađeni su da bi se zaštitila prirodna bogatstva i naselja. a to su: Vratar. Đurđevac. godine. a vezan je za njemačke rudare Sase koji su u to vrijeme vodili rudarske poslove u većini mjesta srednjovjekovne Bosne i Srbije. 6. Osat i Trebotić. Od XI do XV vijeka šire područje Srebrenice ulazilo je u sastav nekoliko srednjovjekovnih župa. Ključevac (Kličevac). Najveći i najpoznatiji srednjovjekovni gradovi na širem području Srebrenice bili su: Donji i Gornji Srebrenik. U arealu grada zvanom Jatara očuvano je desetak stećaka. Srebrenica je imala svoj gradski statut i kovnicu novca. i 15. Grad Srebrenik u Srebrenici (Argentaria). O ranom srednjem vijeku na ovom području do sada imamo veoma malo podataka. Zbog izuzetnog privrednog značaja tokom XV vijeka Srebrenica je bila poprište ratnih sukoba između bosanskih i ugarskih kraljeva. U pisanim izvorima ovaj grad se ne spominje često. Kao podgrađe tvrđave Srebrenik. Birač. Srebrenica se u istorijskim izvorima prvi put spominje 1352. Srebrenik (Stari Grad) je srednjovjekovni grad smješten na planinskoj kosi koja se sa istočne strane stepenasto spušta prema glavnini naselja Srebrenice. Sl. Na dvjema terasama nalaze se ostaci dviju tvrđava: u Donjem gradu dominira arhitektura iz turskog perioda koja je bolje očuvana u odnosu na Gornji ili Stari grad koji je u ruševnom stanju. Procvat rudarstva u srebreničkom kraju bio je u XIV i XV vijeku. na arheološkim lokalitetima od antičkih naselja gotovo da na terenu i nema ništa budući da je vrijeme učinilo svoje ili su otkriveni predmeti prenijeti u muzeje. Osatgrad (Klotjevec). U to vrijeme srebro je uglavnom izvoženo preko Dubrovnika u Italiju. Zauzima prostor od 100 X 20 m. Šubin. c) Srednjovjekovni period Naseljavanje južnoslovenskih plemena na Balkansko poluostrvo počelo je u šestom. ali se zna da je služio u svrhu zaštite srebreničke varoši koja je u 14. Srednjovjekovni grad Srebrenik u Srebrenici Srednjovjekovni grad Klotjevac je smješten na strmoj stijeni iznad lijeve obale Drine jugoistočno od Srebrenice na udaljenosti od oko 13 km zračne linije. Đurđevac 31 . Kao i svi razvijeniji gradovi toga vremena. Tehnika gradnje Starog grada je srednjovjekovna. Srebrenica je u prvoj polovini XV vijeka doživjela snažan društveno-ekonomski razvoj. vijeku bila najrazvijenije gradsko naselje u Bosni. a završeno je sredinom sedmog vijeka. Zahvaljujući eksploataciji srebra i olova. Objekti su prilagođeni terenu na kome su situirani. grad u Olovu. Stoga je njihova turistička vrijednost i atraktivnost dosta umanjena.

3 sljemenjaka i 18 stubova). Ukrašena su dva stećka i to jedan sanduk i jedan stub.S. stablom. Tu se nalaze ruševine tvrđave s kulama koje su u osnovi pravougaone. Stub je ukrašen figurom psa. krugovima. U Staroglavicama. Kadušić. polumjesecom i rozetom. Grad je imao trgovačko zanatsko podgrađe i upravni kotar. a ima dosta i onih koji su ornamentisani geometrijskim motivima. krstača. selu koje se nalazi zapadno od Srebrenice na udaljenosti oko 5 km zračne linije na jednom manjem brijegu pokraj Bejtića hana nalazi se nekropola sa 18 stećaka (8 sanduka i 10 sljemenjaka). stubovima. A. Predstave u vidu muških figura i dva konjanika nalaze se na stećcima u Klotjevcu. Dva stuba su s motivima figura čovjeka i mač. Kudumović (Gradina) je takođe srednjovjekovni grad na području Srebrenice koji je smješten iznad lijeve obale Drine na udaljenosti od oko 17 km zračne linije jugoistočno od Srebrenice. jabukama. Ahmetbegović. luka i strijele. Jedan sanduk je ukrašen motivom polumjeseca. rukom. Na području opštine Srebrenica postoji veliki broj nekropola stećaka. U selu Sućeska koje je od Srebrenice udaljeno 6 km zračne linije na jugozapadnu stranu na lokalitetu Mramorje nalazi se nekropola sa 52 stećka (31 sanduk. vijeka grad je imao i svoj upravni kotar koji se zvao Trebotići. Po obliku zastupljeni su stećci u vidu stubova. Uz ovu nekropolu se nalazi muslimansko mezarje s nišanima. 17 sljemenjaka i 2 stuba). Dva sanduka su ukrašena lukom i strijelom. U selu Gostilju koje se nalazi sjeverno od Srebrenice na udaljenosti od oko 3 km zračne linije na lokalitetu Osojnjača nalazi se nekropola sa 38 stećaka (3 ploče. granama i drvećem. Grad se nalazi duboko u kanjonu rijeke Zeleni Jadar na kraškoj stijeni koju obavija rijeka. Ruševine ovog srednjovjekovnog grada leže na oštrom kamenitom visu. a u pisanim izvorima spominje se u turskim defterima iz 1468/69 i 1485. mačevima. suncem. konjanicima i dr. tordiranom vrpcom i jabukom. Sredinom 15. Na brdu Recelj na lokalitetu Borići oko 700 m sjeverozapadno od Bojne iznad grada Srebrenice nalaze se 4 stećka u obliku sanduka od kojih je jedan ukrašen sabljom. ploča. godine. 16 sanduka. Kulenović. Šubin se nalazi jugoistočno od Srebrenice na udaljenosti od oko 8 km zračne linije. Dosta nekropola je sa stećcima bez ukrasa ili sa po nekoliko ukrašenih. tau krstovima. rozetama. Na nekropoli stećaka u Kalimaniću su ukrasi u vidu mačeva. spiralama. Srednjovjekovni grad Kličevac se nalazi u ataru sela Sućeska jugozapadno od Srebrenice na udaljenosti od oko 6 km zračne linije. rukom. sljemenjaka. Smajić. F. muškim figurama. mačem i s nekoliko ljudskih figura koje se samo naziru. 7 sljemenjaka i 6 stubova). Oni predstavljaju snažan izraz kulturnih i ekonomskih prilika iz vremena u kome su nastali. ima razloga da se o njima saopšti barem ona najnužnija obavještenja koja mogu biti veoma interesantna za posjetioce. srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika izrađenih od kamena koji su po svome obliku i ornamentici veoma interesantni. polumjesecom. a na stećcima na brdu Bojna u neposrednoj blizini Srebrenice su predstave u vidu ruke. krstovima. a sanduk je ukrašen polumjesecom. Ispod grada nalazi se groblje s nekoliko stećaka. bordurama. S. U selu Bastahovine udaljenom 7 km zračne linije zapadno od Srebrenice na lokalitetu Sjedaljka nalazi se nekropola stećaka (35 sanduka. a na padinama prema Drini ima ostatak i vanjskog bedema u dužini od oko 25 m. 32 . figurama psa i drugih životinja. Na istaknutom visu iznad lijeve obale Drine vidljivi su ostaci kvadratne kule i dvorišta (30 X 7 m) mjestimično visoki do 3 m. sanduka. S. S obzirom da ovi spomenici predstavljaju zanimljiv i dragocjen kulturno-umjetnički materijal. lukom i strijelom.

Kalimanić. Klotjevac.Loznica. 8. Srebrenica Sl.9. Boljević. Srebrenica 33 . Jedan stećak oblika sanduka ukrašen je krugom (motiv sunca). 14. 7. Srebrenica Sl. 17. U blizini je aktivno muslimansko groblje. Srebrenica Sl. Srebrenica Sl. Inače u Urisićima postoje tri lokaliteta stećaka sa oko 200 stećaka ukupno. U selu Urisićima udaljenom 11 km zračne linije na jugoistočnu stranu od Srebrenice kod zaseoka Greben na jednom brežuljku nalazi se nekropola sa 70 stećaka (60 sanduka i l0 sljemenjaka). Jedan sljemenjak je ukrašen. Srebrenica Sl. Loznica. 19. Vojna. Srebrenica Sl. 16. Sl. Brana. Srebrenica Sl. 18. Buča. 10. Jugozapadno od Srebrenice na oko 7 km zračne udaljenosti u selu Kutuzero nalazi se nekropola sa 23 stećka (18 sanduka i 5 sljemenjaka). Srebrenica Sl. Srebrenica Sl. a ukrasni motiv je ruka s mačem. Klotjevac. Srebrenica Sl. Loznica. Srebrenica Sl.15. Jedan sanduk je ukrašen rozetom.Kulturno-historijske znamenitosti i etnografski sadržaji na području općine Srebrenica kao turistički motivi U selu Pribićevac koje se nalazi jugoistočno od Srebrenice na udaljenosti oko 4km (zračna udaljenost) na lokalitetu Šarampovo nalazi se nekropola sa 23 stećka (16 sanduka i 7 sljemenjaka). 20. 21.12. Srebrenica Sl. 11. Kalimanić. Boljević. Srebrenica Sl. Loznica. Srebrenica Sl. U selu Podravno koje se nalazi na oko 7 km zračne udaljenosti jugozapadno od Srebrenice na lokalitetu Crvena njiva nalazi se nekropola sa l0 stećaka od kojih je jedan primjerak ukrašen motivima polumjeseca i rozete. 13. Boljević. Boljević.

Ukrašen je stub na čijim stranicama se nalaze motivi rozeta i štapa. u selu Poljaka na lokalitetu Kamenje nalazi se nekropola sa 44 stećka. a motivi su polumjesec. oko 600 m sjeverno od ceste i rijeke." Na jednom oštećenom sanduku nalazi se drugi natpis od kojeg je samo preostala riječ "strojnik". 18 sanduka i 10 sljemenjaka) u Orahovici na brijegu u blizini kuća. S. Nevolja je možda u tome što su mnoge od navedenih nekropola situirane izvan putnih pravaca i što je po mnogima obrasla šumska vegetacija. u Poznanovićima nekropola sa 40 stećaka. F. pet sanduka. na brijegu pored puta za Lubničko brdo nalazi se nekropola sa 4 stećka (jedan sanduk ukrašen motivom "svastike" i 3 sljemenjaka koji su bez ukrasa). jednim sljemenjakom i 12 stubova). U blizini sela Trubar koje se nalazi jugoistočno od Srebrenice zračne udaljenosti od oko 19 km nalazi se nekropola sa 5 stećaka u obliku sljemenjaka. Osim navedenih lokaliteta sa ponekim ukrašenim nadgrobnikom postoje i lokaliteti sa stećcima koji nemaju nikakvih ukrasa kao što su naprimjer nekropole u Potočarima (lok.S. Ahmetbegović. u Fojharu (lok. a na lokalitetu Vitez 6 stećaka. Kudumović U selu Ljeskovik koje se nalazi jugoistočno od Srebrenice na udaljenosti oko 11 km zračne linije na lokalitetu Mramorje na putu za Klotjevac nalazi se nekropola stećaka sa 3 sanduka i 15 sljemenjaka. rozeta. Ukrašena su dva sljemenjaka i jedan stub. Iz prezentiranih podataka o nekropolama stećaka na području Srebrenice uočljivo je da je ovo područje veoma bogato ovim antropogenim motivima i svaki lokalitet je interesantan za posjetioce. Gračić sa 7 sanduka. jedan sljemenjak i jedan stub). u selu Karačićima na lokalitetu Cura nalazi se nekropola sa 27 stećaka (21 sanduk. u selu Palež na lokalitetu Šljivova nalazi se l0 stećaka od kojih je 5 sanduka i 5 sljemenjaka. Kulenović. luk i mač. U selu Zgunja smještenom na lijevoj obali Drine udaljenom od Srebrenice oko 23km zračne linije na jugoistočnu stranu nalazi se nekropola sa 8 stećaka (jedna ploča. jednim polju. u selu Lubnica nalazi se nekropola sa 27 stećaka. na lokalitetu Zalisje blizu zaseoka Markovići. Međutim. Smajić. Na perivoju i putu iznad sela Đurđevac u neposrednoj blizini istoimenog srednjovjekovnog grada nalazi se 6 stećaka (jedan sanduk. 22. Na spomeniku u obliku stuba ima natpis koji govori o tome kako tu leži "krstjanin Ostoja. Stećak u Zgunjanskom nalazi se nekropola sa 26 sanduka. a mnogi su i devastirani prilikom izvođenja građevinskih i drugih radova. 4 sljemenjaka i 2 stuba). pokraj seoskog puta za Srebrenicu Sl. u selu Knezovi na lokalitetu Borak nalazi se nekropola sa 20 stećaka u obliku sanduka. Kadušić. S. a na lokalitetu Kosa nekropola sa 13 stećaka. Nisu ukrašeni. Drugi lokalitet sa stećcima nalazi se na Igrištu sa 23 nadgrobnika (l0 sanduka i 3 sljemenjaka). četiri sljemenjaka i jedan stub). u selu Sulice na lokalitetu Kamenje nalazi se 21 stećak. Jedan sljemenjak je ukrašen motivom rozete u dvostrukom kružnom vijencu. A. Da bi se navedeni kulturno-historijski spomenici mogli koristiti u turističke svrhe bilo bi 34 . Bašča sa 4 ploče. kod sela Zgunja sljemenjakom i 3 stuba.

a prije toga ponovo sagledati pravo stanje na terenu. Srebrenica je 1533. 25 hrišćanskih mahala i crkvom sv. Ovo bi trebalo odmah raditi zato što iz dana u dan nestaju ne samo pojedini primjerci već i čitave nekropole. izgradio munaru. 35 . Mehmed Mujezinović smatra da se ova džamija nalazila u tvrđavi Srebrenik i da je bila podignuta za potrebe vojske kao i to da je ona najstarija džamija u Srebrenici. Početkom turske uprave u našim bosanskohercegovačkim područjima nastaje period islamske umjetnosti. podignuta u XIV stoljeću. a i kasnije grade se džamije. Ljubović. a u kotaru Srebrenica 3 217 kuća i 23 466 stanovnika. U popisima iz XVI vijeka evidentirani su i zanati koji prate rudarsku djelatnost u Srebrenici. dr. a to su: varoš Srebrenica. pa tek onda planski i uz pomoć struke i stručnih institucija pristupiti njihovoj zaštiti. bolnica. U to vrijeme. Tošino. a od toga 81 muslimanska kuća sa 12 mudžereda. pa su po njemu i džamija i mahala oko nje dobili ime Hadži Skender. Koliko ih je danas treba vidjeti. U drugoj polovini XX vijeka u gradu Srebrenici su bile četiri džamije među kojima je po svojoj arhitekturi bila najinteresantnija Hadži Skenderova džamija. godine imala 800 prizemnih i na sprat tvrdo zidanih i lijepih kuća. novi konak-uredska zgrada. Holandiju i Švedsku. Sas. Od navedenog broja džamija Evlija Čelebija poimenično spominje jedino Bajezid Velijinu džamiju za koju kaže da je to glavna džamija rađena u starom stilu sa jednim minaretom i pokrivena ćeramidom. Prema opisu Evlije Čelebije Srebrenica je l660. ali bez zemljišnog posjeda. turbeta i drugi sakralni objekti. Prema M. Suha. Nikole. godine predstavljala razvijenu rudarsku varoš sa 25 mahala i 223 kuće. U ovom popisu evidentiran je i jedan pop. te s obzirom na tu činjenicu. Prema podacima prikupljenim od strane stručnjaka koji su boravili u raznim periodima u drugoj polovini XX vijeka na području Srebrenice i Bratunca evidentirano je oko l00 nekropola sa 2000 stećaka. a to se moglo zaključiti po dijelovima lađe crkve kojoj je odsječeno svetište i preinačeno zapadno pročelje. U to vrijeme od industrijskih i javnih objekata izgrađena je tvornica okera. Pretpostavlja se da je Bijela džamija prvobitno bila dubrovačka crkva sv. godine u gradu Srebrenici je bilo 264 kuće i 1219 stanovnika. d) Tursko-austrougarski period U prvoj polovini XVI vijeka Srebrenica je dobila status kasabe. Handžić pretpostavlja da je ovdje na periferiji Srebrenice morala biti i pravoslavna crkva. i Srdnje Biječevo. sahat kule. 70 esnafskih dućana kao i jedno kupatilo (hamam). Mujezinoviću spomenuti Hadži Skender je.Kulturno-historijske znamenitosti i etnografski sadržaji na području općine Srebrenica kao turistički motivi neophodno iste zaštititi. škola i zgrada Gubera. vjerovatno. Prema navedenom popisu Srebrenica je imala jedanaest naselja. Đinovina i Gostilj i dvije naseljene mezre: Donji i Gornji Kozlin. Prema popisu stanovništva 1880. zatim jednu tekiju. tri mekteba. Za vrijeme austrougarske uprave na području Srebrenice vrše se rudarska i geološka istraživanja. Prema popisu iz 1533. godine ovdje je bio manji muslimanski džemat sa 36 kuća poreskih obveznika i jednom džamijom. Marije. Do prve polovine XVII vijeka Srebrenica je u graditeljskom pogledu brzo napredovala. Bratovo. jedan manji han. U nahiji je bilo ukupno 576 kuća poreskih obveznika i 96 mudžereda. Dansku. šest mahala i šest džamija sa mihrabom. Milačevići. Gornji Suhoj. Tada mnogi gradovi među kojima i Srebrenica poprimaju orijentalna obilježja. A. a među mještanima bolje poznata kao Bijela džamija. a počinju se eksploatisati i ljekovite vode Crnog Gubera koje austrijske tvrtke razašilju u Ameriku.

stočarstvo i drugo). Vršidba se obavljala na guvnu. poljoprivreda. Skariću. dok se ugao Drine na istoku sasvim logično podrazumijeva. F. u gradu Srebrenici je bilo 55 trgovaca mješovitom robom. dva trgovca špecerajske robe. a u manjim količinama zob. a od njih se spravlja i pekmez. stočarstvo i voćarstvo. a vršilo se konjima. 9 opančara i 23 kafedžije. Od ratarskih kultura ovdje se najviše uzgajaju kukuruz i pšenica. ovce i koze. drljačom i motikom. Tor za ovce na Igrišniku Ekstenzivno ratarstvo. sedam pekara. 2. saobraćajna sredstva. Pavković su utvrdili da se u narodu postepeno gubi pojam Osata kao geografske i predjelne cjeline. podudaraju se sa njihovim zapažanjima o materijalnoj kulturi ovog kraja (tip nošnje. Draškić i N. a Ludmer 19 naseljenih mjesta. Uzgajali su se konji. Šezdesetih godina 19-tog vijeka evidentna su brojna etnička kretanja na području Osata i Ludmera. Sl. Tu se povećao priliv muslimanskog stanovništva iz Srbije. pet mesara. 23. Ljeskovika i Klotijevca. Pekmez 36 . Njega je zanimala narodna tradicija o nastanku imena ovih predjela. koje su utvrdili ovi autori. u kojima žive Bošnjaci i Srbi. Osat se prvi put spominje u ugovoru između Sigismunda i Stevana Visokog 1426. godine od učitelja Vasilija Stefanovića iz Bajine Bašte. zemljoradničke sprave. osam fijakerista. ralom. jabuke. U to vrijeme. Kulenović. goveda. raž i ječam. Tako.S. drvenim plugom. godine kao OZACH koji je u srednjem vijeku bio u vlastelinskom posjedu porodice Kovačević. Na osnovu narodnih kazivanja oni su utvrdili da Osat sjeverozapadno od Drine dopire do sela Brežana kao središnje tačke i sela Ljeskovika i Tegara kao krilnih tačaka. kuće. 23 gostionice. Za Osat i Ludmer se interesovao i Vuk Karadžić. koja su naselja pripadala Osatu a koja Ludmeru i kakav je bio konfesionalni sastav stanovništva. kao osnov privređivanja. zatim. ali i nedovoljno istraženo. Etnološki sadržaji kao turistički motivi U etnološkom pogledu područje Srebrenice je veoma interesantno. Osat i Ludmer su odavno bili predmet interesovanja naših istoričara i etnologa. kruške i orasi. pet češljara vune. dali su osobit pečat cjelokupnom narodnom životu i kulturi ovoga kraja. Osat je obuhvatao 46. Prema V. U prošlosti stočarstvo je predstavljalo važnu granu privređivanja. Šljive su se sušile u "pušnicama' ("mišanama"). Najveći dio današnjeg područja srebreničke opštine zahvataju geografske i predjelne cjeline Osata i Ludmera. što je uslovilo i porast broja naselja sa muslimanskim stanovništvom. Ahmetbegović. jedan trgovac kožom. Smajić. A. Kudumović Godine 1911. gruba granica na sjeverozapadu kreće se linijom od Tegara preko Moćevića. Brežana. na osnovu pismenog obavještenja koje je Vuk dobio 1860. Granice Osata. Kadušić. Od voća najzastupljenije su šljive. Šubina. S. Tradicionalna obrada zemlje obavljana je stočnom zapregom. M. S. Karačića brda. Lubničkog brda.

Kulturno-historijske znamenitosti i etnografski sadržaji na području općine Srebrenica kao turistički motivi se spravlja i od jabukovog soka ("šira". verigama.istorijskih. koš za kukuruz. crijepa "kopitara" i drugog. a njene evolutivne i oblikovne karakteristike su usklađene sa prirodnim. društvenim i tehničkim uslovima. U drugoj polovini XIX i početkom XX vijeka u ovom području su se gradile dvodjelne "šeperuše". hambar. zatim dvodjelne kuće na podrum. "sita"). Skoro svako seosko domaćinstvo imalo je hudžeru. Starija osećanska kuća iz 70-tih godina XIX. Sl. Koš za kukuruz. Za prevoz i transport dobara služio je osamaren konj i zaprežna stoka. a pokrov je bio od različitih materijala: paprati. šindre. dvokolice i saonice. zemljano i metalno posuđe. koja ima dva "šarafa" i dva "ovna". U ovom kraju posebno je zanimljiva drvena sprava za cijeđenje jabuka. Od starinskih saobraćajnih sredstava upotrebljavale su se "frndulje'' (drvena volovska kola). konoplje) spadala je u djelokrug ženskog rada. sanduci za rublje. 24. Gospodarski objekti su bili sastavni dio seoskih domaćinstava. štalu i košaru. društveno . Starinska seoska kuća je odraz kulturno . drvena volovska kola Sl. kamenih ploča. 26. Ona predstavlja dragocjen dokumenat o stvaralačkoj sposobnosti naroda. Pominje ih i Vuk Karadžić. lana. bešika i drugo držali su se u pomoćnim stambenim zgradama. s. Predmeti kućnog inventara su bili uglavnom jednostavnih oblika i grube izrade. a istovremeno u udubljenju u zidu "kuće" zvanom "hatula". se redalo drveno. Ovaj kraj je poznat po majstorima dunđerima koji su gradili kuće širom bivše Jugoslavije. a ima ih i sa jednim "šarafom" i sa jednim "ovnom". Tradicionalna prerada tekstilnih sirovina (vune. bakračem i osnovnim priborom koji ide uz otvoreno ognjište. Toplica Sl."Frndulje". U većim porodičnim zadrugama posteljina. Kuće su uglavnom sa četvoroslivnim krovovima.ekonomskih i tehničkih prilika. Donje Žedanjsko Enterijeri tradicionalnih seoskih kuća u ovom kraju sastojali su se uglavnom od "kuće" sa polukružnim ognjištem. a u ovisnosti od ekonomskih mogućnosti i višedjelne kuće. pušnicu za voće. 25. 37 .

Karanović pretpostavljaju da je osatsko stanovništvo starosjedilačko. odjeća koja se nosila u seoskom području ovoga kraja pripada istočnobosanskom tipu nošnji. đugum. U muškoj srpskoj nošnji od vunenih dijelova nosile su se crne čarape. selo Osatica Sl. Osatski zubuni su po nekim svojim elementima izuzetni. Na osnovu toga. Grđić i M.S. Na horizontalnom stanu tkale su se ponjave. gunj. U siromašnijim kućama umjesto bakarnog u upotrebi je bilo "zemljano" i "drveno" posuđe. sukna. a u njihovim spiralnim tehnikama ukrašavanja izvukao istovjetnost sa spiralnim ornamentima na stećcima u Bosni. Sobe bosanskih kuća u Srebrenici s kraja 19-tog i početkom 20-tog vijeka imale su karakterističan inventar: sećiju s jastucima. S. Karanović ih je svrstao u poseban tip zubuna. 28. M. mangalu. tkanica. Po osnovnim obilježjima. serdžadu. Dervišagića kuća u Srebrenici. tkanica. ponjava. Prerada lana i konoplja obavljala se pomoću stupe. F. kao i na osnovu karakteristične kape "roge" L. leđen. S. ibrik. Kudumović Tkanje platna. Tradicionalne gradske kuće u Srebrenici bile su veoma interesantne kako po svojim oblikovnim karakteristikama tako i po svom enterijeru. ćilim. Sl. Kadušić. ćilimi i platno odnosno bez od koje su se šili odjevni predmeti kako za ženske tako i za muške nošnje. gaće i marame (bošče) izrađivane su od kudeljnog i lanenog beza. U ženskoj srpskoj nošnji odjevni predmeti su: zubun. Ahmetbegović. Dio enterijera „kuće“. šalvare i bijele čarape. gunjić i gunj. čaršafa i pokrivača obavljala se na tkalačkom stanu. a u bošnjačkoj nošnji gunj "sarajac'. Kulenović. A. sagrađena u drugoj polovini XIX vijeka 38 . Ženske i muške košulje. gunjić. Fabrički proizvodi koristili su se veoma malo. 27. zatim sprave za predenje i namotavanje prediva. Smajić. pelengaće i tozluci. sahan posuđe i drugo. ćilima.

Kulturno-historijske znamenitosti i etnografski sadržaji na području općine Srebrenica kao turistički motivi Zaključak Iz navedenih razmatranja o kulturno-historijskim spomenicima i etnografskim sadržajima na području opštine Srebrenica uočljivo je da je turistička atraktivnost prezentiranih motiva neujednačena i da se među njima nalaze mnogi koju imaju veliku vrijednost i turistički značaj. ali se zato uklapaju u predione cjeline. With its historic. su antropogeni motivi na području mnogobrojne pojave i objekte iz Svojim istorijskim. Centre for culture. Izvanredna kulturna baština na području Srebrenice trebalo bi da privlači sve veću pažnju kako domaćih tako i stranih turista. Od ustanova u oblasti kulture poseban značaj za turizam u Srebrenici trebalo bi da ima muzejska postavka. Also there are those motives which can’t be treated as independent motives but can be fitted in landscapes. umjetničkim vrijednostima. stepena afirmacije u zemlji i inostranstvu kao i od lokacije ovakvih motiva u odnosu na važnije pravce turističkih kretanja. godine pri Centru za kulturu. Conclusion From mentioned examinations about culturally . tako i duhovnu kulturu srebreničkog kraja i sve to staviti u funkciju razvoja turističke privrede. društveno-političkim interes turista. nažalost. museum collection or native museum and should be worked on that as soon as possible. a postoje i oni koji se ne mogu tretirati kao samostalni motivi. informing and education of Srebrenica formed in 1987 museum collection with constant museum postulation under the name "Archeologically ethnographic review of Srebrenica with its surroundings" but unfortunately the same collection was destroyed during the war from 1992 to 1995. kulturnim i i ekonomskim značajem izazivaju Napomenimo i to da turistička atraktivnost antropogenih motiva na ovom području zavisi prije svega od njihove sopstvene vrijednosti. cultural and artistic values. 39 . Isto tako treba cjelovito istražiti kako materijalnu. Ovdje je 1987. ista u toku rata 1992-1995. uništena. From institution in the field of culture a special significance for tourism in Srebrenica should have the museum postulation. informisanje i obrazovanje formirana Muzejska zbirka sa stalnom muzejskom postavkom pod nazivom "Arheološko-etnografski-prikaz Srebrenice sa okolinom".historic monuments and ethnographic contents in the area of Srebrenica municipality it is visible that touristical attractiveness of presented motives is unequal and between them is many which have great value and touristical significance. Iz svega izloženog nameće se zaključak da Srebrenice brojni i raznovrsni i da obuhvataju materijalne i duhovne sfere ljudskog života. From all interpreted intrudes the conclusion that the anthropogenic motives in area of Srebrenica are numerous and various and they include numerous appearances and objects from material and spiritual spheres of human life. pa bi je zbog toga trebalo intenzivno proučavati kada je riječ o njenoj potpunoj valorizaciji u turizmu. ali je. social-political and economic importance they cause interest of tourists. muzejska zbirka ili zavičajni muzej i na tome bi trebalo što prije poraditi.

Stećci. 13. Zemaljski muzej u Sarajevu. 1976. Because of that it is necessary to study cultural heritage intensively when is about its complete valorisation in tourism. Šefik Bešlagić. str. affirmation degrees in the country and the foreign countries and location of these motives in relation to more important directions of tourist movements. Izvori i literatura: 1. Obim rudarske djelatnosti u srebreničkom kraju tokom rimskog doba i srednjeg vijeka. Sarajevo. 17.. Kudumović We should also mention that touristical attractiveness of anthropogenic motives in this area depends from its intrinsic values. Migracije muslimanskog stanovništva iz Srbije u sjeveroistočnu Bosnu između 1788-1862. Narodne nošnje u Bosni i Hercegovini. 1960. Jedno interesovanje Vuka Karadžića za istočnu Bosnu. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne. Zavičajni muzej u Tuzli. Sarajevo. VI. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne. Vidosava Nikolić. 10. Naučno društvo NR Bosne i Hercegovine. Ispitivanje rimske nekropole u Sasama 1961-1962. str.. Izdavačko preduzeće "Veselin Masleša". Dr. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne. Tuzla i njena okolina u XVI vijeku. Inž. Muzej istočne Bosne. Desanka Kovačević. str. Sarajevo. I. Muzej istočne Bosne. 40 .. 151-177. IV. knj. Sarajevo. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne. Marian Wenzel. str. Miroslav Draškić . 33-41. 14. Ulomci rimske arhitekture u Bratuncu. 1911. Herceg Bosnom uzduž i poprijeko.Dragoslav Srejović. Odjeljenje istorijsko-filoloških nauka. Mehmed Ramović. 8. Tuzla.. Tuzla. II. "Veselin Masleša". Kadušić. 1965. Šaban Hodžić. Adressenjahrbuch Fur die Gesamte Volksvvirtschaft Bosniens und der Hercegovina. Sarajevo.S. 7. 1900. Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni. 1965. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne.. 145-150. Tuzla. 1971. 3-31. Članci i građa za kulturnu historiju istočne Bosne. "Svjetlost". 3. Zorislava Čulić. Milica Baum . S. Dr. 1961. 1880. etnički i hronološki problemi ilirskih nekropola Podrinja. 12. knj. knj. Henrik Renner. Antički kultni i votivni spomenici na području Bosne i Hercegovine. Dr. 67 i dalje. Tuzla. 1957. Djela. 6. knj. F. Tuzla. VI. Adem Handžić. Tuzla. Enver Imamović. knj. Ukrasni motivi na stećcima. Tuzla. Milica Kosorić.. 16. IV. Članci i građa za kulturnu historiju istočne Bosne. Kulturni. 13. knj.. 1963. 9. Sarajevo. An extraordinary cultural heritage in area of Srebrenica should attract bigger attention of domestic and foreign tourists. 2. 1977. Štatistika miesta i pučanstva Bosne i Hercegovine. XVIII. 11. 4. knj. Kulenović. str. A. S. 1960. Sarajevo. 1965. Narodna nošnja iz Osata. 1975. Đuro Basler.Nikola Pavković. 5. 15. Sarajevo. Novi rezultati ispitivanja rimske nekropole u Sasama. Also it is necessary to completely investigate material the same as spiritual culture of Srebrenica area and put all that in the function of development of tourism. Ahmetbegović. Mitrovica. Tuzla 1965. Smajić. Dragan Srejović. 1958. knj.

139-149.Kulturno-historijske znamenitosti i etnografski sadržaji na području općine Srebrenica kao turistički motivi 18. 2002. Sarajevo. maj 2005. knj.. Tuzla. 27. Tuzla.. ANU BiH. 2005. str. 17. 21. broj 27. Dr. Srebrenica. Salih Kulenović. II.. 137-153. 1980. 41 . Muzejska zbirka. 25. Isti. 1981. Arheološko-etnografski prikaz Srebrenice sa okolinom. Naselja u okolini Srebrenice-Osat i Ludmer. 1967. Mr. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne. Boško Milovanović. XIV. Siniša Perić.. Godišnjak Centra za balkanološka istraživanja. 1980.. Muzej istočne Bosne. 1972. knj. Zbornik radova sa ekonomskog seminara o razvoju turizma u sjeveroistočnoj Bosni. Dr. 23. Članci i građa. Tuzla. Univerzitet u Tuzli. 7-36. Tuzla. Salih Kulenović . Slučajni arheološki nalazi s područja Domavije. Arheološko-epigrafske bilješke s Drine. IP "Veselin Masleša". Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne. str. Ivo Bojanovski.. studije. Tuzla. XIII. 26. Isti. str. 1977. 24. str. Tuzla. knj.Besim Ibrišević.. Filozofski fakultet. Članci i građa. 22.. II. Članci i građa za kulturnu historiju istočne Bosne. Tuzla. Isti. Tuzla. Dr. Strategija ekonomskog razvoja turizma u sjeveroistočnoj Bosni. Mr. Centar za kulturu. str. Muzej istočne Bosne Tuzla. Etnologija sjeveroistočne Bosne. 41-53. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine. informisanje i obrazovanje Srebrenica. 1995. VII. Severiana Bosnensia. str. mart 1987. knj. knj. 41-52. (rasprave. str.. Enver Imamović. BOSNIA ARS. Prilozi za topografiju rimskih i predrimskih komunikacija i naselja u rimskoj provinciji Dalmaciji. članci). Sar. Istočna i centralna Bosna. Srebrenica. Srebrenica i okolica u rimsko doba. Mehmed Mujezinović. (doktorska disertacija). Kulturno-historijske znamenitosti Tuzlanskog kantona kao osnova za razvoj turizma. 37-52. Kasna antika na tlu Bosne i Hercegovine u svjetlu arheološke i historijske građe. Srebreničke novine. Zaštitno iskopavanje na nekropoli sa stećcima”Rimsko groblje” u selu Loznica. knj. 19. 20. 1982. Bego Omerčević. Salih Kulenović.

Smajić. Ahmetbegović. Kulenović. F.S. Kudumović Prilog br. A. S. S. 1 42 . Kadušić.

In the period from 1970 to 1990. Regija. sc. općina Kalesija Abstract The scope. on the territory of Kalesija municipality there were significant investments into economic and non-economic activities. neizbježnim se nameću sljedeća pitanja: Koliko je ukupno uloženo sredstava u privredu i vanprivredne djelatnosti? Kakav je intenzitet i dinamika investicija u privredi u odnosu na uže i šire regionalno okruženje (Kanton. privredne i vanprivredne djelatnosti. What is the purpose and technical structure of investments? What does the ratio of effects (achieved employment and the increase in domestic product) to investments show? Key words: Investments. donacije. economic and non-economic activities. dynamics and structure of investments on a particular territory reflect the existing level of development of that territory. Region. godine na području općine Kalesija realizovana su realativno značajna investiciona ulaganja u privredne i vanprivredne djelatnosti. Pri osvjetljavanju osnovnih karakteristika investicione aktivnosti u navedenom periodu. BiH)? Kakva je namjenska i tehnička struktura investicija? Šta pokazuje odnos efekata (ostvarena zaposlenost i prirast društvenog proizvoda) i investicija? Ključne riječi: Investicije. define directions and trends for future economic development of a certain territory. dinamika i struktura investicija u nekom području odražavaju postojeći nivo razvijenosti datog područja. While discussing the basic characteristics of investments in the aforesaid period there are some questions which are inevitably posed. GODINE SCOPE. BiH). Investments. DO 2005. U periodu od 1970. What is the total amount of investments into the economic and non-economic activities? What are the intensity and dynamics of investments into economy when compared to immediate and wider regional surrounding (Canton. Prirodno-matematički fakultet. viši asistent. Investicije u velikoj mjeri određuju pravce i tred budućeg ekonomskog razvoja određenog prostora. Dževad Mešanović. 43 – 50 (2007-2008) Originalni naučni rad OBIM. do 1990. Univerzitet u Tuzli Sažetak Obim.Zbornik radova PMF 4 i 5. DINAMIKA I STRUKTURA INVESTICIJA NA PODRUČJU OPĆINE KALESIJA U PERIODU OD 1970. to a large extent. Kalesija Municipality . donation. They are the following. DYNAMICS AND STRUCTURE OF INVESTMENTS ON THE TERRITORY OF KALESIJA MUNICIPALITY IN THE PERIOD FROM 1970 TO 2005 Mr.

08 0. – 8. Šekovići.52 0. – 16.667 100. – 18284. prema vremenu važenja dinarskih iznosa po kursu za (1 DEM) kako slijedi: 1970. – 37. do 1990.40 3. Kladanj. – 7.67. Zvornik i Živinice. 1981. do 1980. Gračanica. Tuzlanski kanton se nalazi u Federaciji BiH i čini ga 13 općina: Tuzla. – 7. Takođe.51 1. 1977.58 0. Sapna i Teočak. DEM ili 21. godine Period 1970. Sarajevo 1 2 Statistički bilten "Investicije". Banovići. 1 b) Najveća investiciona ulaganja na području općine Kalesija zabilježena su u periodu od 1981. Kladanj. 1983. do 1975. 1974. Brčko. Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine. Gradačac. – 6. 1979. – 6.16. 1978.) investirano je 8.57 0.047 24.90 Učešće Kalesije u investicijama SI Bosne BiH 0. odnosno opadajući sa 3.33 53. Dinarske vrijednosti preračunate su u njemačku marku. – 1525. 1989.36 1. godine i to od 0. do 1. – 437.10.-1990. Statistički godišnjak BiH. Srebrenica.58% 1990. – 11. DEM ili 47.971 47.97 mil. do 1990.90% investicija Tuzlanskog kantona. Bratunac. 1988. 1984. Statistički godišnjak BiH. Gradačac. odnosno samo 0.18 mil. Kalesija.01.-1980. Odnos realizovanih investicija i broja stanovnika ukazuje na značajne razlike između ove općine i regionalnog centra. trend rasta općina Kalesija je bilježila i kod učešća u ukupnim investicijama Regije sjeveroistočna Bosna (od 0. Orašje. do 1986. oko 8 puta ili 1. – 13.46 mil.13%.187 7. 1973. U privrednim investicijama općina Kalesija je participirala u visini 1.13 24. DEM.72 1. Vlasenica.23. Mešanović Obim. godine 24.48%. razna godišta. Lopare. do 0. ili 1. 2 (tabela 1) Tabela 1: Kalesija u investicijama Kantona. Sjeveroistočna Bosna je ekonomsko-geografska regija koja obuhvata 19 općina: Bijeljina. Živinice. Čelić. do 1989. 1985. Tuzla. godine u privredne djelatnosti ukupno je investirano 114. U analizi izdvajamo slijedeće: a) Na području općine Kalesija u periodu od 1970.0% u 1986. 1990. – 182. 44 . godine Za ocjenu stepena i nivoa ekonomsko-razvojne snage općine Kalesija.00. dinamika i struktura investicija u periodu od 1970.270 DEM. u razdoblju 1981. Lukavac.19. do 1990.33%. Lukavac.06 28. 00. Gračanica.52% u 1970. godine 53. Ugljevik.00.06 0.0%. UKUPNO: Ukupno investirano Milion DM % 8.59 0. – 5. Ukupno realizovana godišnja investiciona ulaganja po stanovniku u općini Kalesija iznose 161.0 TK 0.48 114. DEM ili 7. 1981.32% 1990.08% u 1970. razna godišta. Srebrenik. 1982.-1985.06% Regije sjeveroistočna Bosna. – 21. 1986.67 mil. godini.36.22% investicija privrede Bosne i Hercegovine.5% investicija).51% u 1990.23.) i Bosne i Hercegovine (od 0.72% do 3.31 1.31.12. – 97. 1980. U prvom petogodišnjem periodu (1970. 1975. do 1985. ali nedovoljna. do 1990. godine (ukupno realizovano 71. 1986. Doboj Istok. U periodu od 1970. godine 28.462 21.69.13 1. godine u privredne i vanprivredne djelatnosti realizovana su realativno značajna. značajnu ulugu imaju i investicijska ulaganja. Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine. Regije SIB i BIH od 1970. – 55. godini na 2.DŽ. Učešće općine Kalesija u privrednim investicijama Tuzlanskog kantona imalo je rastući trend u periodu 1970.-1975. 1976. Srebrenik. zatim od 1976. – 3. 1976.06%.00. Sarajevo. – 9. te u posljednjem periodu od 1986. – 5.22 Izvor: Statistički bilten "Investicije". – 4.g. do 1989. a za općinu Tuzla ona su bila znatno veća: tj.00 2.42.95. 1987.7 DEM. godine). investiciona ulaganja.58.00. 1971.04 DEM ili 24. 1972.31. Banovići. Kalesija.21.

Regije SIB i BIH od 1970.2% manja od Tuzle (153. Grafikon 1: Kalesija u privrednim investicijama u periodu 1970.000 122.-1980.5 3 2.000 148. Sarajevo i Klapić. str.-1975.52 0.613 153. godine 3.: Tuzla kao razvojni centar Sjeveroistočne Bosne. godine u općini Kalesija.000 134. do 1989. Statistički godišnjak BiH. Tuzla.31 1981.25% i primarni sektor 23.5 u% 2 1.800 111.5% od prosjeka privrede BiH (111. Tuzla.9% manja od regionalnog (134..51 1.-1980.22 UKUPNO: Tuzlanskog kantona Bosne i Hercegovine d) Posebno je značajan podatak (tabela 2) o sumi ulaganja po novozaposlenom radniku u općini Kalesija (82.6%).04%).64% (od toga u poljoprivredi 19. Ekonomski institut. razna godišta.5 0 0.047 53.61% (samo u industriji 51. do 2005.5 1 0.72 0. do 1990.13 1976. 45 . Tabela 2: Suma ulaganja po novozaposlenom radniku za razdoblje od 1970.-1990.000 DEM). godine c) U sektorima privrede najveći udio odstvarenih investicija bilježi sekundarni sektor 58.187 28. 0.971 Grafikon 2: Kalesija u privrednim investicijama Kantona. 192.000 Ulaganja po novozaposlenom u privredi + vanprivredne djelatnosti … 167. godine 60 50 miliona DM 40 30 24.Obim.58 1. 1976. Sjeveroistočne Bosne 0. 2002. Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine. Regiji SIB i BiH Područje Kalesija Tuzla Regija SIB BiH Ulaganja po novozaposlenom u privredi 82.9 0. zatim 29.000 DEM). M. 1981. 8.-1990.06 3 2. odnosno za 25. dinamika i struktura investicija na području općine Kalesija u periodu od 1970.462 20 10 0 1970. zatim tercijarni 25.613 DEM) koja je za 43. do 1990.000 Izvor: Statistički bilten "Investicije".000 DEM).-1985.08 1970. 1986.36 1986. 0. 1.59 0.-1985.57 1.-1975.4 1.

DEM. 5.8% u Regiji sjeveroistočna Bosna i 1.73%.5 mil. godine su iznosile 114. do 1985. do 1989. DEM ili 63.0% od ukupnih investicija u periodu od 1970.6 mil.2% od svih realizovanih investicija u poljoprivredu Regije sjeveroistočna Bosna i 1.2% investicija Bosne i Hercegovine. U ukupno realizovanim investicijama u ovoj oblasti perioda 1970. odnosno u periodu od 1981. godina općina Kalesija je participirala sa samo 0. DEM ili 53. kada je investirano 36.9 mil. 7.0% od ukupnih investicija realizovanih u periodu od 1970. godine. Ukupno realizovane investicije u osnovna sredstva proizvodnih djelatnosti privrede društvenog sektora u općina Kalesija za period od 1970. što je činilo 1.5 mil. Učešće općine Kalesija u ukupno realizovanim investicijama za isti period u industriji Regije sjeveroistočna Bosna iznosilo je 0. DEM.1% ukupnih investicija za period od 1970.000 DEM ili 0. 6. godine u općini Kalesija realizovano je najviše investicija u vrijednosti od 53.DŽ. Ukupno realizovane investicije u ovu djelatnost u periodu 1970.9 % od ukupno realizovanih investicija u privredne djelatnosti. -1989. do 1980. DEM ili 47. godine. do 1985. odnosno 0.9 mil. godine došlo je do realizacije investicija u vrijednosti od 4. do 1989. Statistički godišnjak BiH. U periodu od 1970. godine iznose 7. odnosno 0. U periodu od 1981. U periodu od 1970.2% na nivou Regije sjeveroistočna Bosna. godine u ovu oblast je samo uloženo 0. do 1989.5% od ukupnih investicija na području općine Kalesija. Najniža investicijska ulaganja na području općine Kalesija zabilježena su u građevinarstvu. godine u vodoprivredu nije bilo investicijskih aktivnosti. Mešanović Analizirajući pokazatelje o dinamici investicija u pojedinačnim privrednim djelatnostima možemo zaključiti sljedeće 3 : 1. Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine. Sarajevo 46 .22 mil. Značajna investicijska aktivnost bila je prisutna u periodu od 1976. do 1985. U ukupno realizovanim investicijama u vodoprivredi za period 1970. U saobraćajnu djelatnost ulagana su relativno značajna sredstva. što čini 19.6% od ukupno realizovanih investicija u proizvodne djelatnosti privrede.03% od ukupnih investicija u istoj oblasti Regije sjeveroistočna Bosna i 0. DEM ili 51.07% od ukupno realizovanih investicija u Općini. do 1985.9 mil. do 1989. godine imale su vrijednost od samo 84. do 1989. godine i od 1986.17% kod Bosne i Hercegovine. U šumarstvu općine Kalesija su zabilježena veoma skromna investicijska ulaganja.02% Bosne i Hercegovine. razna godišta. 4. općina Kalesija je participirala sa 2. Općina Kalesija 3 Statistički bilten "Investicije". do 1989.45% u Bosni i Hercegovini. do 1989.45 mil. odnosno 8.4 mil. do 1989. Na području općine Kalesija u periodima od 1970. godine kada je u poljoprivredu ukupno investirano 11. Najveća investicijska aktivnost u industriji Općine zabilježena je u periodu od 1981. godina.004% u Bosni i Hercegovini. godine ukupno realizovane investicije su iznosile 58.-1989.0% od ukupno realizovanih investicija u cjelokupne privredne djelatnosti. DEM odnosno 1. 2. DEM. Ukupno realizovane investicije u ovu djelatnost u periodu od 1970. što čini 0. 3.2% u Bosni i Hercegovini. Ukupno realizovane investicije u poljoprivredi općine Kalesija u dvijedecenijskom periodu imale su vrijednost od 22. godine u razvoj šumarstva u Općini nije bilo investicija.1 % od ukupno realizovanih investicija u Regiji sjeveroistočna Bosna odnosno samo 0. godine. do 1980. do 1989. Na području općine Kalesija u industrijske djelatnosti u periodu od 1970. DEM ili 6.

Značajna investicijska aktivnost bila je prisutna u periodu od 1970. U ugostiteljstvo i turizmu zabilježena su vrlo skromna investicijska ulaganja. godine u ostale privredne djelatnosti nije bilo investicijskih aktivnosti. 12.01% u Bosni i Hercegovini. kada je investirano samo 0. Investicijska aktivnosti u trgovinu općine Kalesija najznačajnija je u periodu od 1981. godine je u posmatranom periodu partcipirala sa samo 0. do 1989. Investicijska aktivnost u periodu od 1994. DEM ili 6.8%. 9. Ukupno realizovane investicije u zanatstvu u periodu 1970-1989. 11. Značajan podstrijek početnom oživljavanju privrede dala su donatorska i kreditna sredstva. odnosno u dvijedecenijskom razdoblju u trgovinu je uloženo 7. do 1980. do 1975. Realizovano je 3.68 mil. Učešće općine Kalesija u ukupno realizovanim investicijama za isti period u zanatstvu Regije se kretalo 8. što čini samo 0. dinamika i struktura investicija na području općine Kalesija u periodu od 1970. odnosno 0. DEM ili 48. DEM. do 1980. do 1989.5% od ukupno realizovanih investicija u periodu 1970. godine nije bilo investicijskih aktivnosti.36 mil. odnosno u periodima od 1981. DEM ili 0. U posmatranom periodu učešće trgovine općine Kalesija u istoj oblasti u investicijama Regije sjeveroistočna Bosna je 1.1% kod Bosne i Hercegovine. godine U postratnom periodu cjelokupna bosanskohercegovačka privreda (uključujući i privredu Kalesije) se suočila sa mnogobrojnim razvojnim problemima kao što su: nedostatak inicijalnih sredstava za rad. godine.2% odnosno 2.2 mil.14% od ukupno realizovanih investicija u privredu općine Kalesija. odnosno 0. godine i od 1981.3% od ukupno realizovanih investicija u ovu djelatnost u periodu od 1970.Obim. godine kada je u ovu djelatnost ukupno investirano 1. godine i od 1976.29% od ukupno realizovanih investicija u posmatranom dvijedecenijskom razdoblju. godine ukupno je investirano je 0. godine došlo je do realizacije investicija u vrijednosti od 0. 10. odnosno u periodu od 1976.0% od ukupnih investicija u periodu od 1970. 47 . godine iznose 10.73 mil. što je i danas aktuelno.29 mil.6% od svih realizovanih investicija u istoj oblasti Regije sjeveroistočna Bosna i 0. 8. što čini 2.33 mil. Na području općine Kalesija u periodima od 1970. godine i od 1986.3% od ukupno realizovanih investicija u privredne djelatnosti. Navedena i druga ograničenja su usporavala postratnu obnovu zemlje. DEM ili 8.3% od svih investicija u privredne djelatnosti Općine. Značajno je napomenuti da je samo u periodu od 1985.09% Bosne i Hercegovine. do 1985. slaba saobraćajna povezanost i dr. do 1989.91% investicija iste djelatnosti Regije sjeveroistočna Bosna i 0. DEM ili 54. do 1985. godine. do 1989. što je 58. DEM. osiromašeni fondovi.16 mil.9% od realizovanih investicija u cjelokupnoj privredi. do 1975. godine. do 1985. izgubljene tržišne i poslovne veze. godine.32% u istoj djelatnosti Bosne i Hercegovine. do 1989. godine realizovano investicija u vrijednosti od 4. godine. do 1989.9 mil. DEM. zastarjelost opreme.2 mil. Ukupno realizovane investicije u komunalne djelatnosti općine Kalesija u dvijedecenijskom periodu imale su vrijednost od 2. DEM ili 10.0% od svih investija posmatranog dvijedecenijskog razdoblja. U ove djelatnosti općine Kalesija u periodima od 1970. godine i od 1986. Skromna investicijska aktivnost u trgovinskoj djelatnosti zabilježena je u periodu od 1985. do 1989. do 2005. do 2005. do 1975.

094 170 Izvor: Podaci Federalnog zavoda za statistiku. Dokumentacija Ministarstva za obnovu. do 2000. za period 1994. razvoj i poduzetništvo u Vladi TK. DM ili 24. 1998.-2000.232* 112.. (tabela 5) 48 . DM ili 45.436 141. iznos.6 9.933 216 Izvor: (1) Podaci Federalnog zavoda za statistiku. 2. 2000. Učešće općine Kalesija u ukupno ostvarenim investicijama Tuzlanskog kantona je 9.-1999. za godine 1998-2000. godine ostvarene investicije u općini Kalesija iznosile su 71. KM Po stanovniku godišnje KM Općina Kalesija 71. Tabela 4: Izvršene isplate za investicije u općini Kalesija i Tuzlanskom kantonu za period 1994.DŽ. zatim elektroenergetsku infrastrukturu 7. za godine 1998-2000. Od ovih sredstava najviše je uloženo u stambeni fond 13. (2) Dokumentacija Ministarstva za obnovu. Na području općine Kalesija prosječni godišnji nivo ostvarenih investicija po stanovniku u periodu 1994.57 %.212 63.-2000. Mešanović Tabela 3: Ostvarene investicije u općini Kalesija i Tuzlanskom kantonu za period od 1994.0 86. DM.-2000. obrazovanje 3..34 %.48 miliona KM.484 9. razvoj i poduzetništvo u Vladi TK.6 mil. godine primila pomoć za rekonstrukciju u vrijednosti od 30. godine u hiljadama KM Godina 1994.212 297 Tuzlanski kanton 765.380* 109.-1997. KM. Izvršene isplate za investicije po stanovniku godišnje iznosile su 265 KM i imale su.658 100. Općina Kalesija je u periodu od 1996.610 602. Kumulativ 1994. a kod izvršenih isplata za investicije 10.099 265 Tuzlanski kanton 239.4 mil. Sarajevo.-2000.3 10. Tuzla.039 2.308 100. godine.567 1. u hilj. Tuzla. veću vrijednost od prosjeka Kantona (170 KM).2 mil. Udio u (%) Pros. godine je iznosio 297 KM.694 10. *Uključena općina Brčko Analizirajući tabele 3 i 4 možemo zaključiti sljedeće: 1. a izvršene isplate za investicije 63. godine u hiljadama KM Godina Kumulativ 1994.-1997.-1997.68 mil. god. Udio u (%) Godišnji prosjek Po stanovniku godišnje KM Općina Kalesija 56. Sarajevo. što je veći iznos od prosjeka za TK (216 KM).2%.0% i td. 1999.876 3. U periodu od 1994. takođe.6 mil.5%. DM ili 12. do 2000. za period 1994.0 10. godine.

98 Gračanica 2 25.8 0.. godine.org-esiweb@t-online. godine na području Tuzlanskog kantona (uključujući i općinu Kalesija) otpočeo je proces obnove devastiranih građevinskih objekata ulaganjem finansijskih sredstava. Priština. Vlada Tuzlanskog kantona i dr. Svezak Geografija. od toga u općinu Kalesija 224.-1999. str.447.) za obnovu devastiranih stambenih objekata uloženo je 1.de (Stvarna priča o rastu privatnog sektora u BiH. Tuzla.esiweb.6 45.: Devastacija urbanih sadržaja na području Tuzlanskog kantona u periodu agresije na R BiH 1992-1995. godine Tabela 5: Pomoć za rekonstrukciju u općini Kalesija u periodu od 1996.2 12.186 KM 4 ili 19.186.212 (u %) 3. 57 i 58. Devastacija urbanih sadržaja na području Tuzlanskog kantona u periodu agresije na R BiH 1992-1995.484. Međutim.444.85 Kladanj 13 94.5 2. Zbornih radova PMF. Smajić. dinamika i struktura investicija na području općine Kalesija u periodu od 1970.) Od 1995.14 Kalesija 28 224. godine Sektor Poljoprivreda Obrazovanje Električna energija Zdravstvo Stanovanje Općinska zgrada Socijalni sektor Telekomunikacije Transport Voda UKUPNO Pomoć u hiljadama DM 960 3. 2005..488.421.88 Banovići 6 77.470.662 192 557 103 1.25 UKUPNO 178 1.6%.801. 2002. 4 Kadušić A. str. S.144.140. Svezak Geografija. Nekoliko međunarodnih humanitarnih organizacija.30 Lukavac 29 255. i pored do sada uloženih sredstava proces obnove još nije završen.80 Živinice 13 79.402 13.665. 58. Tabela 6: Ulaganja sredstava za obnovu stambenih objekata na području Tuzlanskog kantona u periodu 2001-2005. Prema podacima Ministarstva za obnovu i razvoj Tuzlanskog kantona u posljednjih pet godina (2001-2005. Zbornik radova PMF.0 24.76 Srebrenik 16 109. godine Općina Broj donacija Iznos u KM Tuzla 31 230. godine.15 Izvor: A.3 5.670 KM.2 0.635 7. finansirale su proces obnove. Smajić S.071. do 2005.5 4.Obim. 2005.498. Kadušić. 49 . Tuzla.414 1..661 626 30.670.88 Sapna 23 188.993.6 1.1 100 Izvor: www.14 Čelić 9 81.49 Gradačac 1 12.02 Teočak 7 65.

6 mil. DM.-1999. www. A. Sarajevo 4.67 mil. Svezak Geografija.esiweb. Od ovih sredstava najviše je uloženo u stambeni fond 13. Tuzla. Priština. Statistički bilten "Investicije". do 1989. godine. Kadušić. razna godišta.6 %. Općina Kalesija je od 1996. 2002. za period 1994.) 5.2%.org-esiweb@t-online.1 %.0% i td.3 % i primarnom sektoru 23. U periodu 2001-2005. 2. 50 . Ekonomski institut. DM ili 24. Klapić: Tuzla kao razvojni centar Sjeveroistočne Bosne. U periodu od 1994. Tuzla. godine ostvarene investicije u općini Kalesija iznose 71.4 mil.186 KM. godine ukupno je investirano 114. zatim elektroenergetsku infrastrukturu 7. S. Literatura 1. obrazovanje 3. zatim tercijarnom 25. Zbornih radova PMF. Devastacija urbanih sadržaja na području Tuzlanskog kantona u periodu agresije na R BiH 1992-1995. razvoj i poduzetništvo u Vladi TK. godine. 2002. do 2000.-1997. DEM. Mešanović Zaključak Na području općine Kalesija u periodu od 1970.5%. Smajić. DM ili 45. godine za obnovu devastiranih stambenih objekata uloženo je ukupno 224. Statistički godišnjak BiH.2 mil. Najveći udio investicija zabilježen je u sekundarnom sektoru 51.6 mil. 3. Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine.DŽ. Dokumentacija Ministarstva za obnovu. DM ili 12.de (Stvarna priča o rastu privatnog sektora u BiH. Tuzla. godine za rekonstrukciju primila 30. 2005. M.48 miliona KM.

Dževad Mešanović. Dinamiku rasta društvenog proizvoda na području općine Kalesija analiziraćemo kroz stope rasta društvenog proizvoda i procentualno učešće u društvenom proizvodu Tuzlanskog kantona. shows the effects of production factors in that particular moment. in a synthetic way. sc. Prirodno-matematički fakultet. DO 2002. kao i u odnosu na uže (Tuzlanski kanton) i šire regionalno okruženje (Regija sjeveroistočna Bosna i Bosna i Hercegovina). national income. That is domestic (gross domestic) product per capita. općina Kalesija Abstract The assessment of the level of development (and related changes) of Kalesija Municipality is based on an indicator which.Zbornik radova PMF 4 i 5. Promjene u nivou razvijenosti sagledavamo u dugom vremenskom periodu (oko tri decenije). Region North-East Bosnia and Bosnia and Herzegovina. 51 – 58 (2007-2008) Originalni naučni rad PROMJENE U NIVOU (I OCJENA) PRIVREDNE RAZVIJENOSTI I DINAMIKA RASTA DRUŠTVENOG PROIZVODA OPĆINE KALESIJA U PERIODU OD 1970. capital assets. GODINE CHANGES IN THE LEVEL (AND ASSESSMENT) OF ECONOMIC DEVELOPMENT AND THE DYNAMICS OF GROWTH OF DOMESTIC PRODUCT OF KALESIJA MUNICIPALITY IN THE PERIOD FROM 1970 TO 2002 Mr. narodni dohodak. Kalesija Municipality . Ključne riječi: Društveni proizvod. osnovna sredstva. To je društveni (bruto domaći) proizvod po stanovniku. Univerzitet u Tuzli Sažetak Ocjena nivoa razvijenosti (i promjene u tom pogledu) općine Kalesija zasniva se na pokazatelju koji na sintetičan način izražava efekte djelovanja proizvodnih faktora u tom trenutku. viši asistent. Changes in the level of development are analyzed through a long period of time (around 3 decades) as well as with regard to the immediate surrounding (Tuzla Canton) and wider regional surrounding (region north-east Bosnia and Bosnia and Herzegovina). Regije sjeveroistočna Bosna i Bosne i Hercegovine. Key words: Domestic product. The dynamics of the growth of domestic product on the territory of Kalesija municipality will be analyzed through the growth rate of domestic product and its percentage in the domestic product of Tuzla Canton.

Kalesija 384 373 451 539 563 618 644 715 667 770 767 978 951 871 835 783 718 766 655 559 857 Tuzla 2. 1974. Regiji sjeveroistočna Bosna i Bosni i Hercegovini od 1970.c. 1979. Čine ga 13 općina: Tuzla.902 Izvor: Statistički bilten "Društveni proizvod. 1982. 1986. godine. 1976. razna godišta. Sarajevo 52 . 1988. godine Godina 1970.488 1. do 1989.310 5.840 3.124 1.374 2. 1990.) na 857 DEM u 1990. Vlasenica.284 2. U regionalnom smislu. a zatim pad od 1981. Lopare.333 3. 1983.410 1.514 1.491 2.717 2. Kalesija.803 2.683 Regija SIB 1.294 3.200 1.930 2.709 1.519 3. Statistički godišnjak BiH. 3 Tokom 80-tih godina pada investiciona aktivnost i usljed toga opada i društveni proizvod p.376 1. Zavod za statistiku BiH. kao i u odnosu na uže (TK) 1 i šire regionalno okruženje (Regija SIB 2 i BiH).399 2.297 3. Lukavac.525 2. u periodu 1970.408 2.997 2. naročito u industriji i poljoprivredi: realizovano 81. Brčko.061 4. Mešanović Promjene u nivou (i ocjena) privredne razvijenosti Promjene u nivou razvijenosti analizirane su u periodu od 1970. 1973. i to od 978 DEM u 1981. Sjeveroistočna Bosna je ekonomsko-geografska regija koja obuhvata 19 općina: Bijeljina. Zvornik i Živinice.739 2.493 3.450 3.662 5. 1971. Orašje. 1989.548 2. Kalesija.480 4. do 1981.062 3. Gradačac. 1987. godine. Kladanj.074 2. Srebrenik.711 3.225 5.p.158 1. 1980. 1972. godine društveni proizvod p.521 3.859 2.119 2. Statistički bilten "Investicije".008 5. Osnovne karakteristike privredne razvijenosti Kalesije u ovom periodu ogledaju se u sljedećem: 1. Lukavac.011 7. 1985.816 4.105 3.985 3. Srebrenica.425 1.342 2.136 3.576 3.6 puta. Tuzla. Gračanica.-1990. Tuzlanskog kantonu. Srebrenik. do 1990.894 5.711 3.270 3. 1 2 3 Tuzlanski kanton (prvobitno kao Tuzlansko-podrinjski kanton). do 1981. Analizirajući podatke u tabelama 1 i 2 vidimo da je prisutan rastući trend društvenog proizvoda po stanovniku u općini Kalesija u periodu 1970. Čelić. nastao je administrativnopolitičkim putem u procesu kantonizacije Federacije BiH i tvorevina je Dejtonskog sporazuma. Sapna i Teočak. 1975.1 mil.530 1. Bratunac. Gradačac. (maksimalni d. 1977. godine. povećan je od 373 DM na 978 DEM ili 2. Šekovići.240 2.DŽ. Tuzlanski kanton je subregija ekonomsko-geografske Regije sjeveroistočna Bosna.237 5.752 3. razna godišta.386 5.390 4.878 3. Statistički godišnjak BiH.725 2.563 2.587 BiH 1. Doboj Istok. Sarajevo.353 5. Kladanj. 1978. Tabela 1: Društveni proizvod per capita u općini Kalesija. godine te ponovni rast do početka 90-tih godina. Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine. 1981.199 4. do 1985.411 1.976 3.c.626 6.105 3.347 3.677 3. do 1990.636 4. U periodu od 1970.p. Ugljevik. narodni dohodak…".4% ukupnih privrednih investicija 1970. DEM ili 85. godini.512 2.540 3. Intenzivan rast društvenog proizvoda podstaknut je investicionim ulaganjima.c. Banovići. Živinice. Gračanica.545 6.321 TK 1.565 3. 1984.459 2.810 3.521 5.658 3.832 3. Banovići.887 7.460 5.908 3.

1971. Društveni proizvod p.9 Izvor: Statistički bilten "Društveni proizvod. 1986.563 978 4.061 3.2 23.284 3.683 3. 1990. Regiji sjeveroistočna Bosna i Bosni i Hercegovini od 1970.411 644 2.p.c. a) Evidentne su vrlo izražene i produbljene disproporcije u nivou razvijenosti između općine sa najvećim per capita GDP u Regiji (općina Tuzla 6. razna godišta.734 DM) i Kalesija (719 DM).1 24.1:1 da bi u 1990.4% na 21.u odnosu na Bosnu i Hercegovinu od 26.3 23. Kalesije u odnosu na: TK=(100) SIB=(100) BIH(=100) 26. Regije sjeveroistočna Bosna i Bosne i Hercegovine God. Grafikon 1: Društveni proizvod per capita u općini Kalesija. 1976.6:1. godini Kalesija rangirana na posljednjem 19 mjestu od svih općina u Regiji. a kod sadašnje vrijednosti 30:1. Pored društvenog proizvoda p. narodni dohodak…".9 21. kompariranje nivoa razvijenosti vršeno je i po vrijednosti osnovnih sredstava po zaposlenom i narodnom dohotku po stanovniku.3 21. 1982. Tuzla. Tuzla 1974. . Podaci pokazuju da je omjer GDP per capita općina Tuzla i Kalesija početkom 70-tih godina iznosio 6. (tabela 3) 53 .c. 1988. p.908 857 3. Tabela 2: Promjene u relativnom nivou razvijenosti Kalesije u odnosu na društveni proizvod p. do 1990. Tuzlanskog kantona.c. godine 2.240 2. Regije i BiH znatno smanjen: . 3.4 22. (DEM) Kalesija TK SIB BIH 373 1.1 28. od 33. g.3 23. do 2002. godini bio još veći (7.859 2. omjer kod nabavne vrijednosti po stanovniku između Ugljevika i Kalesije iznosi 26.9%. Društveni proizvod p. 1984.321 KM u 1990.Promjene u nivou (i ocjena) privredne razvijenosti i dinamika rasta društvenog proizvoda općine Kalesija u periodu od 1970.8 18. 1980. Sarajevo.c.4:1). godine 8000 7000 6000 D. i općine Kalesija 857 KM). u istom periodu.u odnosu na Regiju sjeveroistočna Bosna.124 1. godini.4 33.199 718 3. DM 5000 4000 3000 2000 1000 0 1970.5 28. 1990.c. 1986.2% u 1990.P. Zavod za statistiku BiH. Prema pokazateljima (tabela 3).3 19.2 26. 1976.2% na 23.u odnosu na Tuzlanski kanton od 26. Statistički godišnjak BiH. godini općine Banovići (5. 1981. p. c) Identičan je omjer najvećeg i najnižeg iznosa narodnog dohotka po stanovniku u 1990. Posebnu pažnju zaslužuje uporedba Kalesije u nivou razvijenosti sa drugim općinama u Regiji.9%.711 3.376 1.7 25. Tuzlanskom kantonu.4% u 1970. općine Kalesija je u odnosu na nivo Kantona. Kalesija 1972.902 Nivo d.587 3. 1978. . godini na 23. Tuzlanski kanton Sjeveroistočna Bosna Bosna i Hercegovina b) Tako je i kod vrijednosti osnovnih sredstava (nabavna i sadašnja vrijednost) u 1990.450 4.c.

-1975.795 2.751 2.006 2. Tuzlanskom kantonu.825 20.141 4642 6455 Nar.0 Period 1980.0 10.3 0.663 719 2.6 13.686 1616 5.171 9618 13150 Sadašnja vrijednost 5. do 1990. Regijom sjeveroistočna Bosna i Bosnom i Hercegovinom. što čini 1.352 1. 5. DEM društvenog proizvoda.605 2. strateški ciljevi i globalni pravci razvoja privrede TPK.734 2. po st.688 4.0 3. Klapić: Stanje. godine ostvareno je 541.6 3.2 12.435 1.214 43.p.400 3. 1. U privrednim djelatnostima općine Kalesija u periodu od 1970.081 7.6 9.2 1. 2.4 1..111 2.268 3. 4 Tabela 4: Stope rasta d. Regiji sjeveroistočna Bosna i Bosni i Hercegovini u periodu 1970. Statistički godišnjak BiH.150 1.0 5.8 9. 4 Statistički bilten "Društveni proizvod. Ekonomski institut.849 5. Banovići Bijeljina Bratunac Brčko Gračanica Gradačac Kalesija Kladanj Lopare Lukavac Orašje Srebrenica Srebrenik Šekovići Tuzla Ugljevik Vlasenica Zvornik Živinice Regija SI Bosna Bosna i Hercegovina Nabavna vrijednost 15. 54 . str.6 1985.7 Izvor: Statistički bilten "Društveni proizvod. Babović.479 2. 1990.5 1. godine Dinamiku rasta društvenog proizvoda na području općine Kalesija analiziraćemo kroz stope rasta društvenog proizvoda i njeno ušešće u društvenom proizvodu u uporedbi sa Tuzlanskim kantonom.2 7. do 1990.5 1975. Statistički godišnjak BiH.840 2. u Zborniku "Strategija privrednog razvoja TPK".774 3.339 3.4 mil. Zavod za statistiku BiH.DŽ.584 877 2.-1990.7 6.394 3.14% Regije sjeveroistočna Bosna i 0.356 3.294 3. M.845 1.6 9. Sarajevo.706 1.-1990.185 2.195 7. Tuzla. narodni dohodak…". u općini Kalesija.23% Bosne i Hercegovine.030 8.451 3055 3312 Izvor: S. 5.490 1.107 3.373 6. 184.9 1970.100 13.219 2. Dinamika rasta društvenog proizvoda u periodu od 1970.-1985.623 3. razna godišta. problemi.959 2.856 5.953 2. g. 1996.132 1. razna godišta.-1990.-1980.523 3.663 4. narodni dohodak…". Zavod za statistiku BiH.614 6.512 3. 2. Sarajevo. 5.531 7. Mešanović Tabela 3:Vrijednost osnovnih sredstava i narodni dohodak po stanovniku DM.774 26.923 3. doh.518 2.781 14. 12. godine Područje Kalesija TK SIB BIH 1970.95% društvenog proizvoda Tuzlanskog kantona.725 1.

ali je bila niža u odnosu na TK (6.18 1. 1975.35 0.81 0. do 1990. do 1990. narodni dohodak…". 1985.85% u 1985.18% na 0.-1990. do 1. te u D. 1985. godini i u periodu 1985.24% u 1980. zatim u padu u odnosu na Regiju sjeveroistočna Bosna sa 1.7%) društvenog proizvoda ukupne privrede općine Kalesija ostvarenog u razdoblju od 1970. realizovano je u djelatnostima primarnog sektora. Ako analiziramo podatke (tabela 5) vidimo da je učešće Kalesije u društvenom proizvodu Tuzlanskog kantona u opadanju od 1970. Statistički godišnjak BiH.56 1. godine. godini i Bosnu i Hercegovinu sa 0. 1975.82 0. Grafikon 2: Relativni nivoi društvenog proizvoda po stanovniku općine Kalesija (Regija sjeveroistočna Bosna=100) u periodu 1970. 22 33 29 28 24 Tabela 5: Kalesija u Kantonu.24 1.7% i kretala se u nivou stope rasta BiH (5. Sarajevo.2%) i Regiju SIB (7.77 1.03% u 1990. godine od 0. do 2002. Učešće Kalesije u društvenom proizvodu Regije Bosne i Tuzlanskog kantona sjeveroistočnaBosna Hercegovine 2.26 1. do 1980.20 Izvor: Statistički bilten "Društveni proizvod.35% u 1970.27 0. 1980. Zavod za statistiku BiH.21% u 1975.96 1. na 0. Postavlja se pitanje koje su privredne oblasti u značajnijoj mjeri doprinosile ostvarenju društvenog proizvoda? Zaključci u vezi sa postignutim efektima su sljedeći: 1. u društvenom proizvodu Regije SIB rast od 0.P. godine sa 2.03 0. godine iznosila 5. do 1990. Oko jedne polovine (49. Tome je najviše doprinijelo visoko učešće poljoprivrede u društvenom proizvodu ukupne privrede (49.23 1. godine Na osnovu podataka (tabela 4) možemo zaključiti da je stopa rasta društvenog proizvoda u općini Kalesija u periodu 1970.7%).0%).20%.18% u 1985.5%). 1990. 55 . 1981. na 0. godine 35 30 25 indeks 20 15 10 5 0 1970. 1990. Bosne i Hercegovine porast od 0.26% na 1. do 1990. godini.96%. do 1990.12 0. prema učešću u društvenom proizvodu Godina 1970. razna godišta. godine općina Kalesija bilježi porast u učešću u društvenom proizvodu Tuzlanskog kantona sa 1. U periodu od 1985.23% u 1970.21% u 1975.81% na 1. na 0.82% u 1985.Promjene u nivou (i ocjena) privredne razvijenosti i dinamika rasta društvenog proizvoda općine Kalesija u periodu od 1970. Regiji SIB i BIH od 1970.21 1.24% u 1980.56 %. na 0. godini i od 0.

Tako je samo u trgovini u posmatranom razdoblju realizovano 19.7 0. .. godini.1 0. 1977. KM društvenog proizvoda. 2. . 0.3 28.6 Polj.0 19.... .9 26..7 1. . ..9 2.1 5. i tur.p...3 2.1 3...3 . .5 Zanat..1 0.p... u istom periodu. godinu vrijednost GDP se smanjio za 8. .. 1990.6 0..4 7.5 14.5 Ug.9% na 34..0 6... . .8% d. .4 4. .5 0.5%.9% na 23. Statistički godišnjak BiH. 3.7 4.. .9 2. .1 16. .9 5.5 3.8 0..6 0.-1990. . 1980.1 0.. . 56 ..6 0.. .0 Stamb.7 34..5 . . Regiju SIB i BiH i predratni period). Regije i BiH nešto povećan: .1 0.8 1.2 0.8 20.5 1.0 6..9 1. . 1986....6 30. do 1990.3 0..2% u 1990.3 10.2 10. 1981.1 2. 1973.7 12.6 16.2% Bosne i Hercegovine.3 2.5 28. .5 0.1 2.2 2. do 1990..3 1...5 0. .. 1987.4 22. 1982.. 0.6 32..2 2.4 0.4 0.... ..... . .5 2. .3 12. godine u odnosu na nivo Kantona. 1972.6 12. razna godišta.7 22. .. .. i veze .0 2..7 2. ..4 7.0 13..2 0. TK.6 0. 1976..u odnosu na Bosnu i Hercegovinu od 21. 1989..6 2.4 0.3 0. .3 0.1 0. .9 1.5 Saob. Zavod za statistiku BiH.1% Regije sjeveroistočna Bosna i 0.6 0.. .88 mil.4 4.3 0.0 2..6 8. ..3 0.2 0..3 7.3 0.. godini na 34. .u odnosu na Tuzlanski kanton od 23.2 0... .3 Trg. dj. . . .. 0.. Mešanović 2. .4 0.u odnosu na Regiju sjeveroistočna Bosna.6 2.. 1985...6 0. Uk..6 4.. .5 0.8 1.. .1 17..7 0.. općine Kalesija je u periodu 1990-2002.. Nivo društvenog proizvoda per capita u periodu 2001-2002.1 0. . 1.6 36.4 0. .3 Izvor: Statistički bilten "Društveni proizvod.2 21. zatim 1.c.. U djelatnostima sekundarnog sektora realizovano je 23.. što je činilo 2. 0...4 0.2 0.9%.. 1988.6 24.2 0.5 0. kada je u pitanju nivo razvijenosti? 1. 1984..4 9..7 5.1 ..5 10. .8 8....3 7. 1974... 0..4 9.4 0. Sarajevo..3 0.. 0. 1970. 0.4 0. .4 . Tabela 6: Drustveni proizvod u (mil. 0.6 30...5 0.9 0.9 36. .4 0.9 18.. 1983. KM) na području općine Kalesija u periodu od 1970.1 0. Tercijarni sektor participirao je sa nešto više od jedne četvrtine (26.1 0. .... .. 0. godine.4 0.. djel.2 2.3 2.3 1. KM ili 29. ...1 0.0 4.) općine Kalesija.0% društvenog proizvoda Tuzlanskog kantona (3. Društveni proizvod p... . 9.. ...3 3. kom.9 14...7% (u industriji 15. narodni dohodak…".5 0. 0. U općini Kalesija u 2002..9 4..5 6.1 14.1 11.7 12.7 6.1 0. Vodopr. 0. Građ. .. 1971..1 10. .9 28. 1975. .7 Ind.8 0..8 1. ..8 0.9 5... U odnosu na 1990..3 Ost.5%) u ukupno ostvarenom društvenom proizvodu (kumulativ 1970.5 6.2 0.7 25.7 2.6 7.4 3.1 0.0%) društvenog proizvoda od 1970. .7%... . godini ostvareno je 21. Tuzle). .. ... 1978.5 15. 1979.5 0. 0.. i rud. 12.... 0.7 Šum. 0... ukupne privrede.1 . .5 0...2 33.2 mil... . .1 0..9 6..6 13.. .3 0. .9 1.. godina Gdje je Kalesija danas (u odnosu na ostale općine TK..8 3..8% d. .9 8. .1 ..1 .1 0...6 0.7 0... i rib.5 12. od 23...... .. godine God..DŽ..0% u 2002..7 2.6 8.3 0.5 1.. ..8 1.

706 0.900 0. Uloga Univerziteta u razvoju poduzetništva i opravdanost upravljanja biznis centra na Univerzitetu u Tuzli. 2004.119 100 Index 2002/1990 45.000 1..765 3.460 8.050 .323 7.4 151. maj 2004. Tuzla.577 3.5 5.3 66.4 60.120 35.561 5.269 100 3.9 63.050 100 17.3 0.379 2.160 8.2 2.566 2.370 4.600 720 1.2 70.2004.1 75.4 1.Tuzla.5 53.0 1.440 633 1.2 146.457 8. 2.3 2.042 5.0 8. Iznos % 180.611.4 201.080.3 43.1 82.6 3.281 5.org.4 44. Tuzla. 29. godine u (000 KM) Općina Banovići Čelić D.152 80.063 3. www.6 45.0 58.6 5.193 6.224 10. 2001.584 341 852 1.599 954 934 743 3.6 41. str..088 3. 6.8 6.0 4.860 380 890 1.050. Iznos % 82.1 195.481 21.0 21. www.601 9.122 1.040 Nivo razvijenosti (TK=100) 134.000 % 7.040 514.935 2001.441 60.643 15.7 0.200 55.739 … 9.6 25..120 2.788 1.5 48. maj 2004.152 1..200 2.658 49.8 45.550 1.0 65.090 75.500 100 2001.9 1. EURED Projekt Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH.0 97.0 21.5 49.750 3.0 842.9 75.407 2.570 3.Promjene u nivou (i ocjena) privredne razvijenosti i dinamika rasta društvenog proizvoda općine Kalesija u periodu od 1970.851 1..750 880 1.. Iznos 70.430 0. Socioekonomski pregled i SWOT analiza Ekonomske regije "Sjeveroistočna BiH".049 3.917 2. godine GDP per capita u KM Općina Banovići Čelić Doboj Istok Gračanica Gradačac Kalesija Kladanj Lukavac Sapna Srebrenik Teočak Tuzla Živinice TK SIB BiH 1990..eured-bih.9 24.0 64. 2.6 5.000 100 11.8 68.0 23.1 30.5 53. i 2002.2 86.100 1... str.eured-bih.5 67.040 490 4.8 16.3 14.168 19. 2.8 34.3 21.684 2.225.113 11.9 42.683 3. do 2002.380 1.171 7.8 40.250 1.453 2.1 90.3 Izvor: Analiza ekonomskog stanja na Tuzlanskom kantonu. 2001.5 34.4 563.520 962. Uloga Univerziteta u razvoju poduzetništva i opravdanost upravljanja biznis centra na Univerzitetu u Tuzli.6 66. EURED Projekt Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH.565 2. 29 Tabela 8: Bruto društveni proizvod (GDP) po stanovniku i nivo razvijenosti u općinama Tuzlanskog kantona i BiH 1990. Tuzla. i 2002.566 1.7 76.701 857 2.6 22.357 1.4 7.org.5 0.651.9 56. Istok Gračanica Gradačac Kalesija Kladanj Lukavac Sapna Srebrenik Teočak Tuzla Živinice TK SIB BiH 1990..084 1.784 52.350 8.931 100 2.197 1.9 17.7 Izvor: Analiza ekonomskog stanja na Tuzlanskom kantonu.320 2.390.6 154.2 69. 57 .755 2002.705. Socioekonomski pregled i SWOT analiza Ekonomske regije "Sjeveroistočna BiH".074 6.8 79.2 100 … 100 2002. godine Tabela 7: Bruto društveni proizvod (GDP) u općinama Tuzlanskog kantona i BiH 1990.5 100.972 1.

2 puta. godina) općina Kalesija participirala sa samo 1. razna godišta.DŽ.3% d.1:1 da bi u 1990.-1990. godini ili za 3.6% Luksemburga. S. Socioekonomski pregled i SWOT analiza Ekonomske regije "Sjeveroistočna BiH". zatim 1. Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine. www. DEM društvenog proizvoda. M. Statistički bilten "Društveni proizvod. KM. Statistički godišnjak BiH. Tuzla.tih godina prošlog stoljeća. Babović. strateški ciljevi i globalni pravci razvoja privrede Tuzlansko-podrinjskog kantona. 58 . Tuzle).321 KM u 1990. zemlje sa najvećim GDP per capita.4 mil. Tokom 70-tih i 80.org. godine ostvareno je 541. Zavod za statistiku BiH. g. godini na 857 DEM u 1990. i općine Kalesija 857 KM). u Zborniku "Strategija privrednog razvoja Tuzlansko-podrinjskog kantona". odnosno samo 0. sa per capita GDP u nivou od 650 do 800 KM. povećan je sa 450 DEM u 1970. Statistički godišnjak BiH. općina Kalesija je u kontinuitetu od oko dvije decenije svrstavana u skupinu izrazito nerazvijenih bosanskohercegovačkih općina.4:1). Sarajevo. što je znatno ispod učešća u stanovništvu (4. Literatura 1. Evidentne su vrlo izražene i produbljene disproporcije u nivou razvijenosti između općine sa najvećim GDP per capita u Regiji (općina Tuzla 6. razna godišta.6 mil.4 %). Sarajevo 5. Mešanović Zaključak U privredi općine Kalesija u razdoblju od 1970. Klapić: Stanje.eured-bih. Današnji GDP per capita općine Kalesija (oko 800 KM) u nivou je tek 20% prosjeka Bosne i Hercegovine ili 1.p. Statistički bilten "Investicije". Tuzla. problemi.14 % Regije sjeveroistočna Bosna i 0. Tuzla. 2. 1996. 4. EURED Projekt Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH. juli 2004.95% društvenog proizvoda Tuzlanskog kantona (4. Ekonomski institut. Podaci pokazuju da je omjer GDP per capita općina Tuzla i Kalesija početkom 70-tih godina iznosio 6. Uloga Univerziteta u razvoju poduzetništva i opravdanost upravljanja biznis centra na Univerzitetu u Tuzli.c. narodni dohodak…". 3.23% Bosne i Hercegovine. do 1990.9 % ili 114. godini razlika u nivou razvijenosti ovih općina bila još veća (7. maj 2004. Analiza ekonomskog stanja na Tuzlanskom kantonu.6% prosjeka Evropske unije.. Značajniji pomak u nivou razvijenosti ove općine nije se ni mogao postići ima li se u vidu činjenica da je u ukupnim privrednim investicijama realiziranim na području Regije sjeveroistočna Bosna u dvijedecenijskom razdoblju (1970. što je činilo 1. Društveni proizvod p.

Nastajala je nova panorama bosanskih gradova prepuna radničkih „kolona“ i fabrika. Regionalne i tradicionalne komponente bile su potpuno zanemarene a arhitektura u tim gradovima je bila anacionalna i u duhu Atinske povelje. Sa stvaranjem stare Jugoslavije ovi procesi su nastavljeni sporijim tempom a fabrički dimnjaci su zamijenili visoke munare i crkvene tornjeve. Taj fenomen je i predmet proučavanja ovog rada. urbicid. dipl. Ključne riječi: bosanskohercegovački gradovi. RGGF. Cities have often been cited on hilltops.NOVI TRENDOVI ILI NOVI URBICID THE CREATION OF AFTER WAR CITY’S IDENTITY IN BOSNIA AND HERZEGOVINA . In the following centuries. dr. protected by city walls but the beauty of monumental castles was eye-caching for European travelers. simbolika Abstract The earliest cities of Bosnia and Herzegovina first appeared in the medieval period many of which have remained until today. Oriental type of towns with colossal minarets .Zbornik radova PMF 4 i 5. urbani dizajn.NEW TRENDS OR NEW URBICIDE Doc. U kasnijim vjekovima pod turskom upravom sagrađeni su novi gradovi u kotlinama pored rijeka te su svojim orijentalnim izgledom. a mnogi su sačuvani i do današnjih dana. urbana forma. arh. drugi su zapali u dekadenciju. Nusret Mujagić. Pod austrougarskom upravom izgrađeni su brojni javni objekti koji su promijenili izgled svih gradova a po svojoj ljepoti nisu zaostajali za najljepšim gradovima austrougarske monarhije. Nakon zadnjih ratnih sukoba i disolucije Jugoslavije razvoj gradova je krenuo neujednačenim tokom poprimajući uglavnom nacionalna i vjerska obilježja. U novoj Jugoslaviji procesi industrijalizacije i urbanizacije su pospješili rast gradova a pored starih čaršija nikla su nova stambena naselja sa stambenim blokovima i soliterima. trend. identitet. ikonografija.. vitkim munarama i zbijenim mahalama i čaršijama u obilju zelenila pružali ugodnu sliku putopiscima i sa istoka i sa zapada. ing. 59 – 72 (2007-2008) Originalni naučni rad STVARANJE POSLIJERATNOG IDENTITETA GRADOVA U BOSNI I HERCEGOVINI . under Turkish rule. utvrđeni debelim zidinama i sa svojim visokim kulama i svojom ljepotom plijenili su pažnju evropskih putnika. Arhitektonski izraz je tražen u simbiozi evropske arhitekture i orijentalnog podneblja tako da je postepeno nestajao tradicionalni orijentalni izgled u mnogim gradovima koji su sve više poprimali siluete evropskih gradova. Rijetki od njih su prihvatili evropske principe redizajna i razvoja gradskih formi. ideološku i vjersku ikonografiju i simboliku dok su preostali gradovi razrušeni i zaboravljeni. Gradovi su poprimili sadašnji izgled a u to vrijeme nisu odudarali od bilo kojeg evropskog grada. Građeni su na uzvišenjima . Univerzitet u Tuzli Abstrakt Najstariji bosanskohercegovački gradovi pojavili su se u srednjovjekovnoj Bosni. new towns were developed in the valleys along the rivers.

. (Počitelj. while the other cities are devastated and forgotten. oblik zemljišta.. urbanom morfologijom i urbanim pejzažom i danas plijene svojom ljepotom i neprolaznošću. fizičke strukture i na kraju ekologija. Prirodne uslove čini geografija (geografski položaj... Many cities are in decadence with ideological. Cities were getting today’s look and did not differ from other European cities. As a result of rapid urban growth and industrialization New Yugoslavia initiated building of new urban complexes and buildings next to old cities with high-rise apartment buildings and skyscrapers. completely. rijeka.) i na kraju prirodna bogatstva.. Identitet grada prema Linču (10 ) mora imati sljedeće elemente : – posebnost slike grada – jednostavnost oblika – kontinuitet 60 . urban design.) klimatologija (vjetrovi. oblačnost.) Stari gradovi su nastali u usaglašenosti prirodnog ambijenta i fizičke strukture grada gdje su pojedini gradski oblici izrasli iz prirodnog terena dok su noviji gradovi nastali u kontrastu prirode pri čemu se naglašava ili izgrađena forma ili dominantno obilježje lokacije. suše.. religija. Identitet prvih gradova stvaran je u interakciji prirode i arhitekture. European principals of redesign and urban form of developments are rarely accepted. osunčanje. Regional and traditional components were excluded. trusni pokreti. ravnice . Stvorene uslove čini demografija. religious iconography and symbolism. symbolism Uvod Na nastanak svakog grada utiču prirodni i stvoreni uslovi. iconography. politika. a tamo gdje je prihvaćena posebnost ambijenta („genius loci“ – duh mjesta) nastali su gradovi koji svojom formom. urban form.Hungarian ruling which have changed the shape of urban space and made cities similar to the most beautiful cities in the empire. New panorama.) geologija (sastav zemljišta i površinskog sloja. Architectonic appearance was found in symbioses European and Oriental architecture gradually loosing traditional Oriental and getting European character.. istorija. poplave. After recent conflicts and dissolution of Yugoslavia development of the cities was uneven with large national and religious influences. razne funkcije. filled with factories and worker’s barracks called "kolona". konfiguracija terena . kultura. Ostrožac .. Mujagić and clustered urban areas and building blocks surrounded by grazing land were noticeable for essayist from the west and the east.. identity. stari Mostar.) prirodne pojave (elementarne nepogode. U prošlosti su prirodni uslovi bili dominantni u izboru mjesta nastanka i razvoja grada dok su u novijoj istoriji preovlađujući stvoreni uslovi. trend. jezera. urbicide. temperature. padavine.. podzemne vode .. topografija (reljef. Key words: Cities of Bosnia and Herzegovina. Numerous of governmental buildings were built during the Austro. This process slowly continued with the establishment of Old Yugoslavia replacing minarets and church towers with factory chimneys.. magle. Such phenomenon is subject of examination in this study. mikroklima. nosivost tla i pogodnost za gradnju ..N. planine. ekonomija.) hidrografija (vode.). with architecture that was not nationally controlled and it was based on Athena treaty. društveni odnosi. was also established in Bosnian cities. izvorišta.

Delalle (3) i drugi postmodernisti u stvaranju identiteta savremenom gradu preporučuju i:  mogućnost akcije u prostoru– sudjelovanje u životu grada različito za stanovnike a različito za posjetioce – turiste  mogućnost avanture – gradski prostor kao mjesto lutanja.otkrića i traganja  ambijentalni doživljaj– raznovrsnost sadržaja . veza starog i novog …  poetika prostora– detalji objekata i prostora specifični za podneblje ili istoriju Svi ovi principi su univerzalni. večernji ugođaj. Vraćajući se u davnu prošlost i tražeći uzore u njoj te ideologije vrše iskrivljivanje istorije kroz izgradnju arhitektonskih formi i urbanističkih kompleksa koji sa istorijom tih gradova nemaju nikakve veze. mogućnost izbora .  boja – odabir boje prema funkciji ili vremenu nastanka neke urbane forme  komunikativnost arhitektonskih oblika– bogatstvo oblika. poznati svakom urbanisti i ugrađeni u svaku evropsku i svjetsku povelju o urbanizmu ali je očito da su nakon zadnjih ratnih sukoba i velikih emocionalnih naboja stavljeni u drugi plan zarad ograničenih nacionalnih ideologija. uslova na kojima su ponikli. ugođaj noćnih ulica . funkciju prostora i međuzavisnost prirodnih i društvenih sila koje utiču na formiranje forme grada. duh njihovih oblika . Bublin (1) kaže da postoje određene bitne stvari koje treba uzeti u obzir kod bilo kakvih vizionarskih ideja o izgledu naših gradova i moraju se bazirati na potpunom razumijevanju svih čovjekovih potreba....intimnost. Zbog toga je potrebno podsjetiti se prvih bosanskohercegovačkih gradova. raznovrsna urbana morfologija. Urbanisti moraju otkriti zakonitosti nastanka i promjene urbane forme i pejzaža konstantno proučavajući uzroke njihovih nastajanja.  rasvjeta– izdvajanje karakterističnih objekata i detalja.Stvaranje poslijeratnog identiteta gradova u Bosni i Hercegovini .. a ne da nad njima dominira jedna ograničavajuća ideja ma koliko ona bila dramatična. 61 . razvijali se i nestajali kako bi se izvukle pouke za budućnost.novi trendovi ili novi urbicid – dominantnost jednog dijela nad cjelinom – jasnoću veza – diferencijaciju po usmjerenju – vizuelni cilj – kretanje kroz prostor – vremenske sekvence – nazive i značenja koji naglašavaju gradske elemente Ranko Radović (11) i drugi moderni urbanisti preporučuju još i :  dostupnost  lakoću kretanja i snalaženje  osjećanje bezbjednosti i opuštenosti  identifikaciju sa ambijentom  čitljivost plana i organizacije grada  autentičnost  urbani mobilijar i detalje Po njemu fizička struktura grada ne smije se shvatiti kao puko grupisanje i raspored objekata i ulica već kao cjelovit izgrađen ambijent koncipiran i oformljen kao životna sredina urbanizovane ljudske zajednice.suštinu gradskih sadržaja i struktura.

) sagrađeni nakon dolaska Rimljana. Pretvoreni su u tvrđave i u njima su se sagradile prve džamije. zdravstvenih i industrijskih objekata. Katoličko dok je pravoslavno i Opšte karakteristike gradskih naselja iz tog perioda ogledale su se u postojanju zajedničkog prostora (trg.N.000 stanovnika što je bilo u rangu evropskih srednjih gradova. razlikovala su se od naselja do naselja. Kula Grad.sakralnih. carinarnice i sl. Identitet bosanskohercegovačkih gradova u prošlosti Iz perioda prije dolaska Slavena ostalo je malo materijalnih dokaza da bi se mogao rekonstruisati izgled gradova iz tog perioda . Počitelj. Srebrnik. Pored Čaršije u centru naselja su bili i drugi objekti zadužbina kao što su džamije. borgo) oko kojeg su bile formirane ulice. Utvrđeni gradovi su građeni na brdima odakle se pružao pogled na cjelokupan posjed vlastelina. U periodu Bosanske srednjovjekovne države postojale gradska naselja. Građeni su od kamena sa jakim bedemima i kulama na lako branjenim uzvišenjima. hanovi i sl. U turskom periodu većina utvrđenih gradova je porušena a sačuvani su samo oni koji su im bili potrebni iz vojno-strateških razloga. Podgrađa ispod utvrđenih gradova imala su takođe trgove i pijace. Izuzetak je bila Čaršija u Srebrenici gdje su dubrovački trgovci stanovali na spratovima svojih dućana. su četiri vrste naselja: sela. Broca (kod Bijeljine i sl. Banja Luka. Većina tih gradova je do danas sačuvana i pretvorena u turističke destinacije a najpoznatiji su: Ostrožac. Kroz naselja su tekli bistri potoci. Mujagić 1. hamami. Ezani sa munara. Travnik. Ostali gradski sadržaji u vidu radnji i kuća trgovaca koncentrisanih oko trga. Tada bi se Čaršija zatvarala i sve bi brzo utonulo u tišinu a trgovci i zanatlije bi odlazili u kuće na periferiji. Mada je u to vrijeme bosanska država bila najrazvijenija na Balkanu ovi gradovi nisu imali više od 2. vika trgovaca . Dolaskom austrougarske uprave u BiH 1878 godine počinje intenzivna izgradnja mnogih javnih objekata. Nova gradska naselja su poprimila tursko-orijentalni izgled. bezistani. zvona sa crkvenih tornjeva . medrese. tekije. Tešanj. Pravoslavno i katoličko stanovništvo je stanovalo u izdvojenim mahalama. njihove su kuće uglavnom bile prizemne. Za razliku od muslimanskih. ulice su bile kaldrmisane ili popločane kamenim oblutkom ili kamenim pločama. Najpoznatiji gradovi iz tog perioda su Sarajevo. žubor vode i zveka točkova po kaldrmisanim ulicama davali su poseban ritam životu u gradu koji je prestajao sa prvim mrakom. varoši ili zbijena naselja i kolonije rudara Sasa. Jajce. Mada se austrougarska vlast nije upuštala u veće urbane zahvate 62 . Najpoznatiji su ilirski grad Daorson (kod Stolca) i Domavija (kod Sreberenice). pijaca. utvrđeni gradovi. Zvornik. Vlastelinski dvorovi su se gradili u utvrđenim gradovima po uzoru na zapadne dvorove. zanatlija iz Njemačke i Ugarske i stanovništvo je uglavnom živjelo u utvrđenim gradovima bogumilsko stanovništvo uglavnom živjelo po selima. Soko i dr. mektebi. Čaršiju su činili mali drveni dućani dok su dvospratne kuće (čardaklije) bile građene po okolnim padinama u vidu zbijenih mahala. Orijentalni izgled ovim gradovima su pored mnogobrojnih džamija sa vitkim minaretima davale i zbijene čaršije sa uskim i krivudavim uličicama. Postojale su još i Dubrovnika. svratišta za putnike. a nedugo zatim i ostalih stambenih . Tutnjevci (između Bijeljine i Koraja). gostionice. Ostaci ovih naselja nisu nikada do kraja istraženi i zaštićeni. i sakralnog objekta (crkva ili manastir). Gradačac i sl. na sve strane su žuborile česme. dvorišta su bila zatvorena tarabom ali puna raznog cvijeća i voća.

Gradovi ubrzano mijenjaju svoju fizionomiju i poprimaju siluetu evropskih gradova dok se orijentalni oblici sažimaju u malim Čaršijama i na periferiji grada. 4 Stari grad Jajce sa istoimenom srednjovjekovnom tvrđavom na uzvišenju – turski period 63 . Nakon stvaranja Kraljevine Jugoslavije ovaj rast gradova je usporen. a objekti nemaju više onaj kitnjasti izgled. Zvorniku. sodare. To su: hotel Bristol u Tuzli. fabrike za preradu drveta. 3 Ulica pored Drine u Zvorniku – turski period Sl. Tuzli. „kolone“. zgrada Likovne akademije u Sarajevu. a u Sarajevu. vodotornjevi. ceste. Lukavcu. Zenici. Lukavcu. 1 Ostrožac kod Bihaća Sl. Grade se mostovi.novi trendovi ili novi urbicid u gradu zbog poštivanja zatečenog privatnog vlasništva. Zemaljski muzej u Sarajevu. hotel Evropa u Sarajevu i sl. Sagrađeni objekti su među najljepšim u Evropi. zgrada sudova. koksare. Brčkom. kožare.Stvaranje poslijeratnog identiteta gradova u Bosni i Hercegovini . Doboju i sl. Gradska vijećnica u Sarajevu. 2 Stari grad Srebrnik Sl. banaka. krečane a uz njih i radnička naselja tzv. Umjesto minareta i crkvenih tornjeva panoramu bosanskohercegovačkih gradova čine fabrički dimnjaci. gradovi postepeno gube orijentalni izgled i sve više poprimaju evropski izgled. Tuzli. zgrada Pošte u Sarajevu. Banjaluci. Najveće transformacije se vide u Bijeljini. Sl. internacionalnom stilu. Gradske vijećnice u svim bosansko-hercegovačkim gradovima. Objekti se grade bez ikakvih dekoracija u tzv. buka tramvaja i buka iz obližnjih tvornica nadjačava viku trgovaca i zanatlija u Čaršijama. Sve važnije objektu projektuju eminentni evropski arhitekti do kraja poštujući zatečeni ambijent kombinovan sa modernom evropskom arhitekturom. a pisak lokomotiva. velike fabričke zgrade. hotel Neretva u Mostaru. bolnica itd. Zenici i dr. pruge. izgradnjom novih objekata uprave.

Ugljevik. 5 Centar Gračanice razvijen u austrougarskom periodu. termoelektrana. Ukoliko se takvi objekti grade u gradskim centrima onda oni imaju savremeni izgled i skromne dimenzije ( Katolička crkva u Tuzli. Alipašino polje i Nedžarići u Sarajevu. džamija u Visokom .. pa stambene četvrti. Kardeljevo.) Značajnije promjene gradskog ambijenta dešavaju se periodično u raznim akcijama tzv. pa zgrade PTT-a .pa sportskorekreativni centri (Mejdan. U kreiranju kompleksa i naselja učestvuju najeminentniji domaći arhitekti i urbanisti a izgrađeni objekti ne zaostaju za najuspješnijim evropskim građevinama.pa robne kuće. brana i vještačkih jezera za njihove potrebe i uopšte sve do izbijanja ratnih sukoba 1992 godine zemlja je zahvaćena snažnim procesima industrijalizacije i urbanizacije.novim nazivima i novom ikonografijom pokušava se zaboraviti prošlost da bi se lakše izgradilo novo društvo. 6 Stara čaršija u Tuzli iz austrogarskog perioda. Titov Drvar i sl. Izgradnjom novih gradskih sadržaja . saobraćajne infrastrukture... U tom smislu neki gradovi mijenjaju imena za imena poznatih partijskih funkcionera (Pucarevo.). Skenderija. Očuvana do danas 2. novih gradova i gradskih četvrti.. petogodišnjih planova. pa stadioni . Zadržavaju su postojeći sakralni objekti dok se strogo kontroliše izgradnja novih sakralnih objekata i uglavnom usmjerava prema gradskim periferijama. U nekoliko godina izgradilo bi se na hiljade škola.) kao i nove gradske četvrti nisu u stanju da pariraju starim gradskim jezgrima koja postaju sve više zatrpana raznim sadržajima dok sa druge strane nove četvrti postaju spavaonice bez ikakavih društvenih sadržaja kao što su Sjenjak i Stupine u Tuzli. Zetra ..N. Novi Travnik i sl. u sljedećem periodu domovi kulture .) dok svi javni objekti i ulice dobivaju imena po poznatim revolucionarima koji u većini slučajeva sa određenim gradovima i ulicama nisu imali nikakve veze.. Ostao je nepromijenjen do danas. Moderne i velike robne kuće postaju svjetionici potrošačkog društva i prepoznatljivi centar grada i dobivaju imena po gradovima u kojima su sagrađene 64 . Novi gradovi (Banovići. Sl.. Kalesija. Identitet bosanskohercegovačkih gradova u socijalističkoj Jugoslaviji Nakon 1950. Mujagić Sl. godine dolazi do jačanja privrede a samim tim i do izgradnje novih industrijskih centara. U većini slučajeva se radilo o tipskim projektima ili o projektima koje su radile najveće projektne kuće u BiH tako da gradovi počinju sve više da liče jedni na druge a koncept univerzalizma i internacionalizma dobija sve više pobornika i u krugovima urbanista i prostornih planera.

) a njihova koncentracija je uglavnom uz važne putne pravce.novi trendovi ili novi urbicid (Tuzlanka.. Građanin kao kategorija i stvarni korisnik prostora ne postoji a umjesto njega postoji radni čovjek i njegove fabrike čijim se sredstvima grad gradi i razvija. Domovi zdravlja.7 Banovići – nastali 1946 godine. Sarajka.. zgrade Pošte.10. Sl.) a oko njih se počinju graditi i prvi trgovi i uređeni parkovi. Za uređenje stambenih naselja nema sredstava ni vremena ali se ostavljaju velike slobodne površine između zgrada za buduće društvene sadržaje. Zvijezda u Banovićima i Tuzli. Nepromijenjen Sl. stambeni. srednjoškolski centri. sportski i industrijski objekti. Izgled od 1992 godine. Zeničanka itd. Potražnja stanova je veće od ponude tako da građevinske firme jedva uspijevaju obezbijediti neophodan broj stanova bez obzira na jaku privredu i stambene fondove. Zbog toga svi gradovi počinju da liče jedan na drugi uljuljkani u okrilju zamornog univerzalizma. Siluete gradova se mijenjaju a vertikale naglašavaju stambenim ili poslovnim soliterima (Kula u Kladnju. Predstavnici radničke klase su u vlasti i u svim porama društva tako da se svaki pokušaj tradicionalizma i regionalizma u urbanizmu i arhitekturi mora pažljivo odvagati jer se takvi napori tretiraju kao retrogradni i nepotrebni. Ulice postaju saobraćajne prometnice a pješačke zone se sažimaju u uskim pojasima uz ove saobraćajnice. soliteri UNISA u Sarajevu itd.Stvaranje poslijeratnog identiteta gradova u Bosni i Hercegovini .8 Lukavac –stambena četvrt nepromijenjena od 1992 godine. Zvornik – stambeni soliteri u centru 65 . univerzitetske zgrade .9 Tuzla – blokovska izgradnja na Slatini Sl. Sl. sa stambenim blokovima i soliterima upotpunjuju centralne zone gradova i postaju nukleus oko kojeg se koncentrično šire i drugi razni javni. Upravo će te slobodne površine zadnjih godina postati mjesta najvećih sukoba između stanara koji žele da ih sačuvaju kao zelene površine i novog sloja moćnih investitora koji nakon privatizacije privrednih kompleksa i nagle liberalizacije tržišta na ovim površinama žele izgraditi sadržaje koji bi im omogućili brzu i laku zaradu.

. Turista će uzalud tražiti ulicu nekog pjesnika.). bioskopi i sportski centri su zamijenjeni bezbrojnim kafeima a gradski trotoari i pločnici pretvoreni u kafanske bašte i parkinge za automobile.. Konzumi. bioskopa i svojih šetališta prepušteni su parkovima koji su toliko zapušteni i ruinirani da su u njima ostale još samo rijetke i najotpornije biljne vrste... Stolac . Izuzev veoma dobro koncipiranih memorijalnih centara u Potočarima i na Kovačima. Ukoliko se džamija ili crkva postavlja u kotlini onda mora biti visoka desetinama pa i stotinu metara kako bi nadvisila sve građevine u gradu. a svaki glavni trg i svaka glavna ulica dobili su imena onih koji su svoje narode poveli u rat. Obiji. medrese i koledži. Interexi. Ako se nema sredstava za izgradnju male džamije ili crkve na ulazu onda se na okolna brda postavljaju džinovski krstovi (Mostar. Na periferiji gradova. Pješak je protjeran i sa onih uskih traka uz saobraćajnice koje im je raniji sistem ostavio. Merkuri i drugi potrošački lanci . Trgovi mladosti su pretvoreni u trgove šehida ili nacionalnih heroja.. Vrace u Sarajevu . Općinska vijeća mijenjaju ulice a referendumi i ostala učešća građana u ovim važnim pitanjima proglašavaju se tekovinama komunizma. U takvoj zbrci naziva teško se mogu snaći i stariji građani a kamoli mnogobrojne izbjeglice. Memorija grada je izbrisana. Poslijeratni identitet gradova Sprega tajkuna i moćnih političara je jača od zakona koji je još uvijek na strani građana tako da se stavljaju van snage regulacioni planovi. ukidaju stambeni fondovi i fondovi solidarnosti i otvara prostor za razne malverzacije i zloupotrebu gradskog prostora. Takva su i spomen obilježja u gotovo svim gradskim centrima sagrađena u 66 . sva ostala groblja i obilježja su uglavnom locirana u gradskim prostorima sa puno kiča. škole i obdaništa su dobili imena po raznim svecima i spasiocima. Domovi kulture.. raspuštaju urbanistički zavodi. Nakon NOR-a izgrađena su partizanska groblja u vidu monumentalnih spomeničkih komleksa (Mostar. Jablanica i sl. Na prvom bilboardu se postavlja plan grada čiji su trgovi i ulice dobili imena po novim ratnicima i starim kraljevima a ponegdje i po fašistima iz predzadnjeg rata. Razni domaći i susjedni moćni investitori obogaćeni sumnjivim privatizacijama koriste takvu situaciju da bi u starim gradskim centrima sagradili ogromne šoping centre i ugostiteljske objekte. zajedničke krvi i tla a što nije svojstveno gradovima Evrope i niukom slučaju ne može predstavljati novi identitet naših gradova već novi urbicid.Tjentište. formiraju se poslovne zone u kojima dominiraju Merkatori. Gradske džamije su zamijenili Islamski centri.. crkve su zamijenili katolički centri i manastiri a bolnice. u vidu spomen kosturnica i spomen obilježja na mjestima velikih bitaka. U prodaji atraktivnih lokacija općine nalaze siguran izvor prihoda jer su privredni subjekti uništeni.). horde. književnika ili slikara ili nekog drugog znamenitog čovjeka. domova kulture. Takvi su spomenici na Šehitlucima kod Banjaluke. Mujagić 3. Na ulazu u gradove je vidljivo istaknut grb grada sa vjerskim i nacionalnim simbolima a negdje je dodatno zakićen i ponekom zastavom susjedne zemlje. kamenim ili metalnim a negdje i neonskim krstom (Vitez. Takva ikonografija predstavlja najniži oblik identiteta koji vodi porijeklo od grupe. Tuzla. Ostavljeni bez svojih fabrika. prognanici ili turisti.). Počitelj. po uzoru na Potemkina. Roboti.N. aleje poznatih pjesnika u aleje ljutih ratnika.. istorija zaboravljena a stvorena nova od 15 ratnih i poratnih godina. opasniji i pogubniji od onog iz četiri ratne godine.

. Za početak bit će dovoljno da adekvatno označe i riješe ulaze u svoje gradove .. Čelić. riješe stacionarni saobraćaj a trotoare i ulice vrate pješacima.Stvaranje poslijeratnog identiteta gradova u Bosni i Hercegovini .. Bilo je pokušaja da se na mjestima srušenih džamija u mnogim gradovima RS-e (Ferhadija u Banjaluci. S druge strane mnogi gradovi u FBiH pokušavaju vratiti stari orijentalni izgled izgradnjom objekata islamske arhitekture ali i objekata svih drugih namjena u tradicionalnom ili orijentalnom stilu. Bosmal centar . Bijeljina. Zenica slijedi primjer Tuzle te uklanjanjem starih fabričkih dimnjaka u Željezari i izgradnjom savremenog kompleksa sa hotelom. tržnim centrom i sportskom dvoranom na Kamberovića polju stvara novi imidž grada pun lijepih parkova i čiste rijeke. Travnik i Kalesija. raskrsnice i zaobilaznice osvijetle. Dok su spomenike iz NOR-a radili eminentni jugoslovenski i svjetski arhitekti i vajari.. Do realizacije takvih ideja nije došlo zbog pritiska međunarodnih organizacija. istočni Mostar. kućom plamena mira. džamija u Prnjavoru .zelene površine urede po uzoru na Metković. Brčko vraća svoj nekadašnji sjaj i izgradnjom modernih objekata u centru (uz istovremenu revitalizaciju starih ) i izgradnjom pješačkih zona i trga predstavlja primjer za sve ostale gradove u BiH na koji način mogu izgraditi svoj identitet i prepoznatljivu formu. skromno i bez nepotrebne ikonografije najrječitije svjedoči o ratnim strahotama istovremeno korespondirajući sa ambijentom stare čaršije. Tuzla to postiže izgradnjom Panonskih jezera u centru grada sa sojeničkim naseljem.novi trendovi ili novi urbicid parkovima i na pločnicima i bez ikakve umjetničke vrijednosti i sa suhoparnom vjerskom simbolikom u obliku stilizovanog krsta ili ljiljana (Brčko. ova spomen obilježja su radili ili domaći samouki umjetnici ili lokalni arhitekti podložni uticajima političkih moćnika. Banjaluka je izgradila moderan administrativni kompleks u centru grada i bez obzira na političke motive i konotacije ovaj kompleks je dao novi imidž gradu. Kosim staklenim tornjem i brojnim fontanama po gradskim trgovima.) izgrade moderni trgovi i objekti čime bi se promijenila slika grada i izbrisala njegova memorija i tu su ideju podržali i nadležni urbanisti kroz izradu novih regulacionih planova i urbanističkih projekata. Naravno da postoje i primjeri pozitivnih promjena gdje naši gradovi poprimaju obrise novijih evropskih gradova a svojim novim sadržajima privlače turiste iz cijelog svijeta istovremeno čuvajući svoje ambijentalne vrijednosti i istorijsko naslijeđe. Aladža džamija u Foči . Dobar primjer spomen obilježja je svakako Kapija u Tuzli gdje mermerni pločnik i natpis na zidu.). Sonim trgom sa muzejom soli. zaštite i ožive stara gradska jezgra itd. 67 . Sarajevo je puno paradoksa jer dok se sa jedne strane unutar stambenih blokova grade džamije i islamski centri u turskom i arapskom stilu sa druge strane se obnavljaju i grade poslovni i stambeni tornjevi koji svojom ljepotom ne zaostaju za najljepšim zgradama svijeta i stvaraju novu i modernu siluetu grada (Avazovi tornjevi. Između robne kuće i stare čaršije u toku je izgradnja modernog trga koji je uokviren velikim parkovskim površinama.. ni formu niti identitet sve dok građani tih gradova ne preuzmu na sebe odgovornost za njihov razvoj u skladu sa evropskim urbanističkim poveljama. Siluete bosanskohercegovačkih gradova (bez obzira na velika razaranja iz ratnih godina) i bez obzira na vjersko-nacionalnu ikonografiju neće brzo promijeniti ni svoju sliku. Zvornik. U tome prednjače Sarajevo. Stupari.). Ugljevik nema sredstava da završi započeti grad ali zato ljubomorno čuva svoj urbani standard sa velikim trgom i zelenim površinama za neka bolja vremena.

U Evropi su odavno srušene granice između država i nacija a urbanizam je postao kosmopolitski.12 Čelić. Povelja iz Machu Pichu 1973 godine nije puno promijenila koncept razvoja gradova na našim prostorima jer je ova povelja zagovarala veći uticaj tradicionalizma i regionalizma u urbanizmu što je 68 . Pariz je izgradnjom centra Pompidu na Konkordu i drugim savremenim objektima ponudio novu sliku grada kojom ne dominira Ajfelov toranj i Luvr. I u ostalim evropskim gradovima dominiraju nove građevine koje svojom veličinom i ljepotom nadmašuju stare srednjovjekovne zamke i tvrđave. Minhen je zadivio svijet svojim rotirajućim tornjem i natkrivenim stadionom izgrađenim za potrebe Olimpijade 1972 godine.13-Ulaz u Tuzlu na Husinu-spomen obilježje Sl.N.11 Bijeljina. Izgradnja naših gradova u periodu između dva svjetska rata bila je pod uticajem Građevinskog zakona iz 1931.izuzev spomenika centar je ostao isti Sl.centar sa spomen obilježjem Sl. osmišljen i izrastao iz najboljeg što je određeno podneblje i društvena zajednica mogla pružiti.14 Srebrenica –grad kome su pobili stanovnike 4. godine a izgradnja tih gradova u socijalističkoj Jugoslaviji pod uticajem krute Atinske povelje iz 1933 godine. Mujagić Sl. Ukoliko BiH želi da postane članica Evropske unije onda mora promijeniti i formu svojih gradova u skladu sa mnogobrojnim poveljama Ujedinjenih nacija i Evropske unije. Novi identitet evropskih gradova i neophodnost usklađivanja naših gradova sa evropskim urbanističkim poveljama i NUTS standardima Izgradnjom Milenijumske kupole London je svijetu poslao novu sliku o sebi u kojoj više ne dominira toranj Big Ben i most na Temzi.

garantiranje bezbjednosti i zaštite zdravlja. U susjednim zemljama kod planiranja naselja i gradova već se primjenjuje NUTS sistem nomenklature prostornih jedinica za statistiku a koji se odnosi na teritorijalnu organizaciju naselja po broju stanovnika i veličini teritorijalne jedinice prema kriterijima EUROSTATA-a a utvrđuje ravnopravni kriterij za određivanje jedne od pet kategorija i opremljenost javnim službama. grad kao mjesto društvenog života. Evropska urbanistička povelja iz 1992 godine (Strazbur) kod nas je prošla nezapaženo zbog tek otpočetih ratnih dejstava a najnovija Atinska povelja iz 1998 godine koju je utvrdio Evropski savjet urbanista pod nazivom „Preporuke za prostorno uređenje gradova“ je za nas mnogo interesantnija jer definiše strateške ciljeve koje moraju usvojiti svi evropski gradovi . multikulturalnoj integraciji svih socijalnih grupa i zajednica.  Uloga urbanizma u ostvarivanju programa održivog prostornog uređenja. manje kontrole.novi trendovi ili novi urbicid bilo protivrječno tadašnjem sistemu koji je zagovarao stvaranje novog svijeta bez nacionalnih i regionalnih ograničenja. Sl.evropski stil gradnje               69 .15 Kalesija-stvaranje identiteta mavarskim stilom Sl. aktivnom učešću svakog pojedinca.16 Zenica.  Preporuke koje će voditi stručnjake i one koji odlučuju na svim nivoima a koji se baziraju na principima nove . Kod ostvarivanja ideje održivog razvoja misli se na :očuvanje čovjekove okoline. istinsko učešće građana.univerzalne ideje održivog razvoja. zaštitu i unapređenje graditeljske i kulturne baštine. afirmaciji i bezbjednosti kretanja i povezanosti i prožimanju funkcija u prostoru. očuvanje karaktera grada. To su :  Program trajnog prostornog uređenja u gradovima i njihovoj okolini. urbanoj bezbjednosti.Stvaranje poslijeratnog identiteta gradova u Bosni i Hercegovini . savremenom arhitektonskom oblikovanju prostora i objekata.održivi razvoj. afirmacija i porast kretanja. U kratkim crtama ove preporuke se ogledaju u premisama: grad za sve. više raznovrsnosti i raznolikosti. upotreba novih tehnologija. regeneraciji originalnog građevinskog fonda. zaštita i unapređenje javnih prostora. okvir ekonomskog razvoja.

postavljanjem skluptura u prostoru. Izuzev Tešnja i Gradačca malo je gradova koji su uspjeli riješiti ovaj problem.17 Tuzla. Stara gradska jezgra su uglavnom zapuštena bez iole ozbiljnijih pokušaja njihove revitalizacije.N. lampe.Panonsko jezero sa slanim bunarom i staklenom kulom u pozadini. ugradnjom uličnog mobilijara (klupe. muzeja. Industrijske zone sa nedovršenim ili ruiniranim starim kompleksima su najčešća slika na ulazu mnogih naših gradova čime se ne postiže ni lijepa slika a ni lijepa forma ovih gradova. skokovito i različito od regije do regije. 70 .18 . U redizajnu i renoviranju ovih starih gradskih jezgra sa otvaranjem pješačkih komunikacija. Primjenom preporuka evropskih urbanističkih povelja i standarda naši gradovi bi postepeno dobili novi identitet u simbiozi prirodnih i društvenih vrijednosti sa svim ambijentalnim. Ne treba težiti pukom amorfnom širenju grada izgradnjom industrijskih zona i naselja na periferijama gradova jer na to upozorava i „Lokalna agenda 21“ u konceptu održivog razvoja i očuvanja obnovljivih resursa za buduće generacije.).. scena na otvorenom. hortikulturnim uređenjem zapuštenih zelenih površina i ubacivanjem privlačnih sadržaja u vidu bioskopa.Bijeljina – poslovna zona na ulazu   Zaključak Bez obzira na mnogobrojne evropske povelje. regionalnim i pejzažnim vrijednostima po kojima su bili poznati u starijoj istoriji. preporuke i agende koje nude rješenja i smjernice za idealne gradove i koje su u praksi primijenili mnogobrojni evropski gradovi. raznih zanatskih i ugostiteljskih sadržaja nova središta urbanog života sa perifernih tržnih centara ponovo bi se vratila središtu grada a grad bi povratio izgubljeni identitet.. redizajn i obnova naših gradova teći će nekim svojim tokovima. fontane . Ta forma ne smije biti plod neke ideologije i ikonografije već osmišljeni izraz onog najboljeg što ti činioci pružaju. Mujagić Sl. Prihvaćajući pojedine evropske vrijednosti od nas se ne traži i prihvatanje njihovih urbanih formi već da sami izgradimo te svoje urbane forme u interakciji prirodnih i društvenih činilaca. Sl.

fountains). it means making our own urban forms respecting natural and social element. installing attractive elements such as cinemas. lamps. Društvo urbanista Beograda: "Urbani dizajn" . gradual and different in different regions. Literatura   1. placing sculptures. which have a practical use in some places around Europe. Hrvatsko društvo za sustave: "Grad kao složen sustav".novi trendovi ili novi urbicid Conclusion Regardless of large number of European treaties. mr. open theaters. Beograd 3. European Spatial Devolopment Perspective (RSDP). BuybookSarajevo 2004 godine 2. Committee of Spatial Devolopment. 1997 godine 4. redesign and rebuilding of our cities will have specific developments.Zbornik radova –Beograd 2006 godine 5. Nakladni zavod matice Hrvatske. With exception of Tešanj and Gračanica there are only a few cities that have solved this problem successfully. Implementing suggestions of European urban treaties and standards our cities would gradually gain new identity in symbiosis of natural and social values with ambient of regional scenes which were recognizable throughout the history. Simple amphoral spreading of the cities with industrial and urban zones in suburbs should not be an aspiration. Industrial zones with unfinished or ruined. European Spatial Planning Observation Network-Study Programme on European Spatial Planning (ESPON) 9.str.Milica Grozdanić: "Savremeni koncept urbanog razvoja i kontekst" str. 8.. different vendor’s and catering places in city centers would bring back loosen identity. That form can not be result of ideology and iconography.Stvaranje poslijeratnog identiteta gradova u Bosni i Hercegovini . Krier Rob: "Gradski prostor-u teoriji i praksi". Građevinska knjiga. Građevinska knjiga –Beograd 1999 godine 71 . Delalle Radovan: "Traganje za identitetom grada" Izdavački centar Rijeka. Bublin Mehmed: "Rehabilitacija gradova Bosne i Hercegovine". Accepting some of these values does not mean accepting European urban forms. Castex Jean: Depaule Charles i Panerai Philippe: "Urbane forme". installing street accessories (benches. Potsdam. Zagreb 1996/97 godine 10. Zbornik radova.157-167 7. Towards Balanced and Sustainable Devolopment of the Teritory of the EU. museums. Old city parts are usually ruined with no revitalization endeavors. 1999. horticultural landscapes. Redesign and renovation of these parts of the cities by building pedestrian walkways. Dina Krunić i Studio Simbiosis: "Mikro urbanizam kao inicijator razvoja na primjeru projekta beogradska simbioza" . It has to be premeditating approach using the best elements. old complexes are scenes that can be seen entering many suburbs which creates unattractive forms of the cities. suggestions and agendas that provide solutions and guidance for ideal cities.2331 6. advice from “Local agenda 21” for durable development saving resources for the future generations.

N. Mujagić 11. Krunić Jovan: "Baština gradova srednjeg Balkana", Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, Beograd, 1996. godine 12. Linč Kevin "Slika jednog grada ", Beograd , Građevinska knjiga 1974) str.10 13. Pušić Ljubinko: "Čitanje grada-između duha i materije", Prometej-Novi Sad 1995 godine 14. Ranko Radović: "Forma grada-osnove,teorija i praksa", Stylos -Novi Sad 2003 godine 15. Serdarević Mevlida: "Pravna zaštita kulturno-historijeskog naslijeđa BiH – nastajanje, očuvanje, destrukcija", Međunarodni centar za mir, Sarajevo 1997. godine 16. Tošković Dobrivoje: "Urbani dizajn", Urbanistički zavod Republike Srpske, Banjaluka 2000 godine 17. Urbanistički zavod RS a.d. Banja Luka - Prostorni, urbanistički i regulacioni planovi RS, 2005 god. 18. Udruženje hrvatskih arhitekata "Regionalizam i globalizacija", Časopis Arhitektura br.1 (215), Zagreb 2003. godine 19. Vaništa-Lazarević Eva: "Obnova gradova u novom mileniju", Classic map studio, Beograd 2003. godine 20. Vresk Milan: "Razvoj urbanih sistema u svijetu", Školska knjiga, Zagreb, 2002. god.

     

72

Zbornik radova PMF 4 i 5, 73 – 86 (2007-2008)

Originalni naučni rad

OSVRT NA TERITORIJALNI I POPULACIONI RAZVOJ GRADA TUZLE REVIEW OF THE TERRITORIAL AND POPULATION DEVELOPMENT OF THE CITY OF TUZLA Mr. sc. Damir Džafić, prof. geografije, OŠ „Sjenjak“ Tuzla Sažetak Teritorijalni i populacioni razvoj gradova uopće, pa samim time i Tuzle stoje u uzročno – posljedičnoj vezi, te ih tako treba analizirati i proučavati. Ovaj rad ukazuje na osnovne faze teritorijalnog i populacionog razvoja današnjeg grada Tuzle kroz koje je on prošao do kraja 20. stoljeća. Ukupno je prikazano šest faza razvoja koje se vremenski ne podudaraju sa historijskim periodima kroz koje je prošla naša zemlja. Tako su svi historijski periodi do 15. stoljeća prikazani kroz jednu fazu razvoja, u periodu osmanske uprave Tuzla je prošla kroz tri faze, u vrijeme austrougarske uprave kroz jednu fazu i u socijalističkom periodu kroz posljednju, šestu fazu svog teritorijalnog i populacionog razvoja. Ključne riječi: grad, faza razvoja, teritorijalno širenje, broj stanovnika Abstract Territorial and population development of cities in general, including Tuzla, are connected, so they should be studied in such a way. This paper points out the basic stages of the territorial and the population development of the city of Tuzla since it was settled and until the end of the 20th century. Six stages have been identified in total, which do not coincide with the historical periods in our country. Namely, all the historical periods up to 15th century are shown in a single stage of development, during the period of the Turkish Empire Tuzla went through three stages, during the Austro-Hungarian period there was one stage, and in the Socialist period it went through the last stage of its territorial and population development. Key words: city, development stage, territorial expansion, population

D. Džafić Uvod Grad Tuzla se nalazi u Sjeveroistočnoj Bosni, odnosno u Tuzlanskom kantonu, čiji je glavni administrativni, obrazovni, kulturni, privredni i sportski centar, te najveće urbano naselje. Gradsko područje zahvata površinu od 4 842,29 ha ili oko 48 km2 , sa blizu 100 000 stanovnika, a smješteno je u dolini rijeka Jale, desne pritoke Spreče. Područje današnjeg grada Tuzle naseljeno je još od prethistorije, a u izvorima se prvi puta pominje pod nazivom Soli u srednjem vijeku, odnosno sredinom 10. stoljeća. Današnji naziv grada je turskog porijekla, od riječi tuz – so. Kroz svoju dugu povijest, Tuzla je od malog naselja sojeničkog tipa izrasla u jedno od najvećih urbanih naselja naše zemlje. Njena teritorija vremenom se širila, broj stanovnika je rastao, a zanimanje stanovništva ovisilo je o prirodnim bogatstvima ovog područja. Od tih bogatstava na prvom mjestu je so, zbog koje se oduvijek ovdje živjelo, gradilo, rušilo, popravljalo...
1

Sl. 1. Tuzla i njena okolina Područje današnjeg grada Tuzle u doturskom periodu Život ljudi na prostoru današnjeg grada Tuzle započeo je u razdoblju mlađeg kamenog doba (neolita) o čemu govore sačuvani historijski izvori među kojima sve do srednjeg vijeka preovladavaju ostaci materijalne kulture, a od tada pisani historijski izvori. Neolitsko naselje je bilo sojeničkog tipa, a sva saznanja o ovom naselju, koja su oskudna, dobijena su na osnovu slučajnih nalaza pronađenih prilikom većih ili manjih građevinskih radova. Naselje se nalazilo između današnjeg kina Mladost na zapadu,

1

Prostorni plan za područje Tuzlanskog kantona za period 2005-2025., Službene novine Tuzlanskog kantona, godina 13, broj 9, Tuzla septembar 2006., str. 799.

74

Osvrt na teritorijalni i populacioni razvoj grada Tuzle Čaršijske džamije na istoku, rijeke Jale na jugu i Muzičke škole na sjeveru, a centar tog naselja bio je prostor na kome se danas nalazi Šarena džamija. 2 Kontinuitet života na području današnje Tuzle nastavljen je i tokom metalnog doba. Sudeći prema materijalnim nalazima, omiljeno mjesto za život čovjeka tokom metalnog doba na ovom području bila je dolina rijeke Soline, desne pritoke Jale. Tu se 3 nalazi lokalitet Gradovrh, na kome je pronađen najveći broj nalaza iz metalnog doba. Iz perioda vladavine Rimljana na prostoru Tuzle nema materijalnih dokaza o postojanju naselja, što ne mora da znači da se kontinuitet života na ovom prostoru nije nastavio. Naime, “rječica Solina i samo naselje (Ad Salines – grad Solana) dobili su 4 ime za njihovog vremena”. Što se tiče same lokacije naselja Ad Salines, kao jednog od naselja u rimskoj urbanoj mreži, nema sumnje da se nalazilo na području današnje 5 Tuzle, što potvrđuju je i neki inostrani naučnici. Nakon Rimljana, u krajeve oko današnje Tuzle prodiru Germani i Mongoli, a u 7. stoljeću najveći dio Balkanskog poluotoka stalno nastanjuju Slaveni. Dolaskom Slavena iščezao je u unutrašnjosti Balkana čitav niz antičkih i još starijih gradova koji su se razvili na mjestima pogodnim u geografskom, vojnom i ekonomskom pogledu. Podaci iz pisanih izvora, kao i arheološki nalazi potvrđuju da je u unutrašnjosti Balkana život gradova nasilno prekinut krajem prvog i početkom drugog desetljeća 7. stoljeća. Prošlo je više stoljeća prije nego što su neki od njih u novijim, izmijenjenim uslovima uspjeli da povrate staru slavu. Po svemu izgleda da su od ranijih naselja Slaveni jadino upotrebljavali gradine. To potvrđuje ne samo naziv “gradina” koji je slavenskog porijekla, već i fragmenti slavenske keramike, na koju se često nailazi prilikom istraživanja prethistorijskih gradina. Mnogi bosanski srednjovjekovni gradovi, podignuti na nekadašnjim gradinama, takođe ukazuju na važnost uloge koju su gradine odigrale u prvim stoljećima slavenske historije na ovim prostorima. Pored gradina, Slaveni su 6 upotrebljavali utvrde ili gradišća, obično smještena u nizini i u močvarnim predjelima. Iz sredine 10. stoljeća potiče i prvi pisani spomen Tuzle. Naime, 950. godine je bizantijski car i historičar Konstantin Porfirogenit u svom djelu “De administrando imperio”, pomenuo neke gradove koji se nalaze na području Bosne (Kotor i Desnik), 7 kao i neke koji će kasnije ući u sastav bosanske države, a između njih i Salines. “Nema nikakve sumnje da je to današnja Soli ili Tuzla (slav. sol, turski tuz, so), jer osim ovog mjesta nema (barem sada ne) na čitavom području od Adrije do Crnog mora niti sonog 8 izvora niti kamene soli; sve te zemlje dobijaju so ili sa morskih obala ili iz Karpata.”

2

V. Milić, Praistorijska naselja na području Tuzle, 100 godina Fabrike soli Tuzla, Muzej istočne Bosne, Tuzla, 1985., str. 10 – 11. 3 V. Milić, Praistorijska naselja na području Tuzle, 100 godina Fabrike soli Tuzla, Muzej istočne Bosne, Tuzla, 1985., str. 12. 4 M. Klapić, Privredni razvoj Tuzle od prethistorije do II svjetskog rata, Stav, časopis za društvena pitanja, kulturu i umjetnost, Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić” Tuzla, Tuzla, 2003., str. 69. 5 B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća, II, srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb, 1995., str. 252. 6 D. Kovačević – Kojić, Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države, Veselin Masleša, Sarajevo, 1978., str. 18. 7 Ibid., str.19. 8 J. Jiriček, Trgovački drumovi i rudnici Srbije i Bosne u srednjem vijeku, Svjetlost, Sarajevo, 1951., str. 51.

75

D. Džafić I naziv srednjovjekovne bosanske župe Soli vezan je za sona nalazišta, a područje 9 ove župe, u kojoj se nalazio grad Salines, zahvatalo je dolinu Jale i gornji tok Spreče. Pretpostavlja se da su gradovi koje spominje Porfirogenit “bili utvrđenja, vojna i 10 upravna sjedišta, a neki od njih su mogli imati i izvjesnu ekonomsku funkciju”. Ta utvrđenja su se sastojala samo od “poneke zidane kule i obzidanog dvorišta, a sve ostalo 11 je bilo od drveta”. Ono što je bitno napomenuti jeste i činjenica da su urbana naselja u srednjovjekovnoj Bosni, i pored svojih određenih funkcija, daleko bila od toga da im se 12 mogu dati obilježja pravih centralnih naselja. To važi i za današnju Tuzlu koja je prije dolaska Turaka bila varošica. Iako je bila najveće naselje koje su Turci zatekli u ovom kraju, ipak se radi samo o malom trgu koji nije imao veći privredni značaj. Izgleda da se u doba bosanske srednjovjekovne države slani izvori nisu obimnije 13 iskorištavali, a ukoliko je i bilo proizvodnje soli, ona je imala samo lokalni značaj. Kraj srednjeg vijeka Tuzla je dočekala kao naselje koje je najvećim dijelom bilo sagrađeno od drveta, pa je zbog toga od Turaka i nazvano Drvenim gradom, a u osmoj deceniji 15. stoljeća Agac Tuzla što doslovno znači Drvena solana, odnosno Solana na 14 drvo, dok će se u 16. stoljeću za Tuzlu upotrebljavati naziv Memleha-i-zir. Drveni grad se nalazio na prostoru današnje Atik ili Šarene džamije i okolo nje. To naselje je u proljeće 1463. godine spalio bosanski kralj Stjepan Tomašević, a definitivnim 15 zaposijedanjem ovog područja uništeno naselje Turci više nisu obnavljali. Oko 1478. godine u tadašnjem naselju Donja Tuzla bile su 74 kuće (domaćinstva) sa oko 300 – 400 stanovnika, 16 iako to ne mora značiti da grad stoljeće ranije nije mogao imati i više stanovnika ako se imaju u vidu posljedice koje je na evropsko stanovništvo ostavila kuga u drugoj polovini 14. stoljeća. 17 I pored toga što će Turci kasnije izgraditi novo naselje, po svemu drugačije od srednjovjekovnog, možemo kazati da srednjovjekovni “Drveni grad” ipak predstavlja prvu, početnu fazu u razvoju Tuzle kao gradskog naselja.

9

Đ. Basler, Župa i grad Soli u srednjem vijeku, 100 godina Fabrike soli Tuzla, Muzej istočne Bosne, Tuzla 1985., str. 17. 10 D. Kovačević – Kojić, Op. cit., str.,19. 11 A. Benac, Kulturna istorija Bosne i Hercegovine, Narodna prosvjeta, Sarajevo, 1955., str. 119. 12 S. Bakaršić, Specifičnost urbanog fenomena Bosne i Hercegovine, Geographica Slovenica 10, Inštitut za geografijo Universe v Ljubljani, 1980, str. 79. 13 D. Kovačević – Kojić, Op. cit., str. 84. 14 A. Handžić, Tuzla i njena okolina u XVI vijeku, Svjetlost, Sarajevo, 1975., str. 166. 15 Ibid., str. 35. 16 M. Klapić, Op. cit., str. 70. 17 Tom prilikom su najviše stradali gradovi, naročito oni najveći i najrazvijeniji. Tako je npr. Firenca izgubila više od polovine stanovništva, a Venecija, Hamburg, Bremen i dr. više od dvije trećine. (O tome vidi šire u: B. Milić, Op. cit., str. 47).

76

tj. kulture islama”. Op. stvorena palanka oko Tuzle. Posebno napreduju gradovi preko kojih su vodili putevi prema sjeveru i sjeverozapadu. Tuzla je neko vrijeme bila otvoreno gradsko naselje jer je srednjovjekovni Drveni grad spaljen u borbama 1463. osim što je došlo do krupnih građevinskih promjena. str. Tako je Tuzla od varošice izrasla. 20 S. godine. izgrađeni od drveta. koliko kao posljedica pojava koje proizilaze iz političke i društvene strukture Turske Carevine. Sarajevo. nešto prije 1548. slanih bunara i Jale je i odredila okvir zidova koji su zatvarali približno okrugao prostor čija je dijagonala iznosila oko 400 metara. Upravo će na tom prostoru. 1973. Sarajevo. 218. i na sjevernoj strani bila je Džindićka kapija. Turci su odmah prišli i njegovom utvrđivanju pa su cijelo naselje opasali jakim zidom sa četiri kapije koje su opet same za sebe predstavljale mala utvrđenja. godine. 18 Od gradskih naselja koja su Turci zatekli posebno se razvijaju ona koja su bila na putevima koji su povezivali ove prostore sa vrlo frekventnim Carigradskim drumom ili sa morem prema Dubrovniku i Splitu. XIV – XV. godine.. Tako je. Handžić. 20 Nakon dolaska Turaka. N. cit. odnosno iz orijentalne kulture ili. 19 Ipak. Bakaršić. Geografski pregled. vjerovatno pokretni. a s tim u vezi znatno se uvećalo i stanovništvo. Pošto je voda iz Jale samo u nižem dijelu palanke mogla ulaziti u opkope. 174 – 176. Još jednom o procesu urbanizacije za turskog doba u Bosni i Hercegovini. na jugoistočnoj strani. Ostali gradovi ili stagniraju ili propadaju jer u većini slučajeva nisu bili na pravcu prodiranja Turaka i u duhu s novim privrednim tendencijama toga vremena. Što je posebno važno “ona se ovdje ne pojavljuje toliko kao posljedica onog osnovnog faktora – razvijenijih proizvodnih snaga zemlje. blizu slanih bunareva. njima je sa sjevera tekla voda potoka s okolnih brda koja je ovuda usmjerena. 21 A. pokraj koje je nastala i prva džamija. Mastilo. Kasaba kao vrsta naselja. Bakaršić. do oko 1548. godine nastati prva muslimanska mahala. str. 77 . a Stara i Poljska kapija predstavljale su ujedno glavne ulaze u palanku. Atik mahala sa džamijom. današnjeg Sonog trga. jer u općoj ekonomskoj strukturi za turskog vremena nije došlo do bitnih promjena. U sredini palanke postojala je čaršija. cit. glavnim pravcima turskog prodiranja u Evropu. već u prvoj polovini 16... Jalska kapija se nalazila na južnoj strani i predstavljala izlaz na Jalu. Op. 1959. u naselje sa šest mahala od kojih su četiri bile u okviru palanke (Džamijska 18 19 S. grad se znatno teritorijalno proširio u odnosu na srednjovjekovne okvire. 80. a na svakih 60 koraka tj. 103. Poljska kapija se nalazila nasuprot stare kapije tj. na prijelomnim linijama zidova postojali su grudobrani. Prilaze do kapija omogućavali su mostovi. od oko 1533. Oko zidova palanke bili su ozidani opkopi duboki 5 – 6 stopa. stoljeća. 21 U periodu od formiranja prve muslimanske mahale pa do izgradnje palanke. potrebno je naglasiti da je urbanizacija Bosne i Hercegovine u tursko doba posljedica kompleksnog djelovanja brojnih faktora. str. spojeni sa Jalom. Geografski pregled. polukružne kule nabijene zemljom. Kako je u zidove trebalo zatvoriti i naselje i slane bunare i istovremeno imati prilaz Jali. Razvijanjem naselja. str. a široki 12 stopa. III. Na sjeverozapadnoj strani nalazila se Stara kapija. nešto poslije 1533. Zidovi palanke bili su visoki 8 – 9 stopa.. sama razdaljina između Atik mahale.Osvrt na teritorijalni i populacioni razvoj grada Tuzle Urbani i teritorijalni razvoj Tuzle u osmansko doba Uspostavom turske uprave u našim krajevima dolazi do osnivanja novih i razvoja zatečenih urbanih središta. tačnije. grupisanih prema kapijama sa unutrašnje strane. a od nje su prema svakoj kapiji vodili sokaci koji su ujedno predstavljali i glavne komunikacije kroz središta mahala.

Odlomci o jugoslovenskim zemljama. a broj hrišćanskih kuća sa 50 na 123 kuće. 3. uglavnom od kamena.stoljeća Legenda: 1. Kulenović. stambene površine grada. Muzej istočne Bosne. Broj kuća je 1533. U čaršiji se obavezno nalazila i džamija. Čelebi. te mahale. Timur–hodžina. mekteb. 22 Na porast broja kuća. nego bar jednu džamiju. da bi 1548. niz dućana i druge ustanove u čaršiji koje mu daju obilježje gradskog naselja. 24 Svaka kasaba je imala čaršiju. središte zanatstva. Mahale su bile smještene neposredno uz čaršiju i na padinama obližnjih brda. Putopis. eventualno hamam. Čaršija se obično nalazila u središtu kasabe. sagrađene od čvršće građe.. godine iznosio 57. Dućani u kasabama su bili mali. 2. Op.. trgovine i prometa. ono je moralo imati ne samo svoju teritoriju i granice. Jalska kapija Sticanje naziva kasaba predstavljalo je krupan događaj u razvitku jednog naselja. Prirodni i društveno-istorijski uslovi kao osnova demografskog i urbanog razvoja Tuzle i okoline. godine grad imao 406 kuća. 2. 78 . str. Isa–begova. Od objekata društvenog značaja u čaršiji najčešći su bili hanovi koji su služili za odmor i prenoćište. 22 23 A. 4. 24 E. cit. Priznavanje takvog statusa potvrđivano je posebnim pravnim aktom. Kasabe su obično bile administrativni centri kadiluka ili bar nahije. S. 636. Etnologija sjeveroistočne Bosne. str. Mahala hisarije Ferhada. stoljeća Tuzla je dobila status kasabe koji je zadržala kroz cijeli period osmanske vladavine. Najčešće se prostirala duž glavne saobraćajnice. Pri tome je broj muslimanskih kuća porastao sa 7 na 283. 9. Sl. knj. Sarajevo-Publishing. Poljska kapija. imaret. tekiju. a dvije izvan (Mahala subaše Alije i Kršćanska varoš). Sarajevo. rasprave-studije-članci. obično građeni od drveta.D. 1996.. 23 Do kraja prve polovine 16. 1995. Stara kapija. sina Ahmedova). 2. Da jedno naselje dobije status kasabe. Handžić. str. Položaj mahala unutar palanke u prvoj polovini 16. han ili karavan-saraj. a time se mijenjao i pravni položaj gradskog stanovništva. 172 – 174. odnosno stanovništva uticalo je imigriranje seoskog stanovništva u grad Tuzlu. kroz koju je vodila glavna saobraćajnica i gdje su se sastajali putevi sa svih strana. Džindićka kapija. pri čemu istovremeno u okolnim seoskim naseljima dolazi do smanjenja broja stanovnika. a iza njih su se nalazile magaze. Tuzla. a često se u njima i trgovalo. Džafić mahala.

a prozori su redovno bili okrenuti u avliju. Oko kuća bili su visoki zidovi. zbog čega samom legatoru i pripadaju “glavne zasluge za izuzetno brz urbani razvoj Tuzle sredinom XVI stoljeća”. zatim mekteb. stoljeća razvile su se tri mahale i to: Mehmed– agina mahala (razvila se na mjestu nekadašnje Timur–hodžine mahale. ona je postepeno gubila svoj značaj. Turali–begova mahala (razvila se na relativno udaljenom ravnom terenu u pravcu poljske kapije. Op. Tuzla. 27 pa su zbog toga mahale nastajale izvan zidova i to teritorijalno prilično razmaknute jedna od druge. današnja mahala Donje brdo) i Mahala Mosnik (nazvana kasnije Potočka mahala. Jedan je bio glavni a od njega su se odvajali mnogobrojni ćorsokaci. Mahala Malkoča džindije (oko današnje zgrade pozorišta. 29 R. Na desnoj obali Jale bile su: Atik mahala (na istom mjestu kao u prvoj polovici 16. tijesan i kaldrmisan. Hadži Hasanova mahala (čaršijska) na mjestu nekadašnje Isa–begove mahale i izvan palanke. 27 A. a njenom razvitku veoma su doprinijeli vakufi. a manje stambeno naselje. Uloga i značaj Turalibegovog vakufa u urbanom razvoju grada Tuzle. te Kršćanska varoš. Kasaba se širila na sve strane od kapija i odmah se počela širiti na lijevu obalu Jale. godine – 97 kuća). Na lijevoj obali Jale do kraja 16. str. stoljeća nalazile u okviru palanke. U njenom okviru sve se više razvijaju javne ustanove i trg. omeđena Jalom. stoljeća u kasabi se nalazilo 9 muslimanskih mahala. stoljeća Tuzla se razvija u širokom prostoru izvan palanke. Mahala sagrakčije Murge (na zapadnoj strani palanke. nasuprot Džindijske kapije) i Kršćanska varoš (razvila se na sjeveroistočnoj strani. cit. 28 Ibidem. Do kraja 16.. stoljeća “već vladao princip da se naselje ne zbija u palanku”. cit. A.. 29 25 26 N. Djedović. 28 Od brojnih vakufa. 25 Ovakvom organizacijom postizao se dvostruki učinak: tišina u stambenim četvrtima i istovremeno manje gužve u čaršiji. posebno je značajan Turalibegov. Op. Gotovo svaka kuća u mahali imala je bašču i manji voćnjak. samo je Džamijska (Atik) mahala zadržala svoje ranije ime i nalazila se sigurno u okviru palanke. oko palanke. 111 – 112. ali i s druge strane palanke. Handžić. Mastilo. 26 U drugoj polovici 16. 180. naslanjajući se na Turali–begovu i Mahalu Mustafe džindije). Veći dio naselja razvio se ipak na desnoj obali Jale tj. požari su bili česta pojava u starim kasabama.. str. Mahala Mustafe džindije (na sjevernoj strani palanke. str. Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić” Tuzla. Mahala Osmana ćehaje (iznad Mehmed–agine mahale. Najvjerovatnije je poslije 1548. odnosno na lijevoj obali Jale gdje je bila džamija. godine (42 kuće) nije imala ni polovinu od ranijeg broja kuća (1548. 60. Razvitkom naselja sve se više širila i čaršija. 79 . cit. a ponegdje i tekija. Širenjem grada izvan zidova palanke. nalazila se zapadno od Mahale Osmana ćehaje). u mahali se nalazila bar po jedna džamija ili mesdžid. na obje obale Jale. iako ni ona po popisu iz 1600.. iako je tokom vremena učvršćivana. stoljeća). Stav. Glavni sokak bio je obično krivudav. pa se naziva još i Poljska mahala). 146.Osvrt na teritorijalni i populacioni razvoj grada Tuzle uglavnom izvan najvažnijih komunikacija. Op. Može se reći da je u drugoj polovici 16. naslanjajući se na Atik mahalu). Od opisanih mahala koje su se u prvoj polovici 16. jer kako je poznato. Benac. Kroz njih je prolazilo više sokaka. 2003. kulturu i umjetnost. glavnom ulicom i palankom). godine požar uništio najveći dio naselja uključujući i veću polovinu Atik mahale. današnja Jalska džamija). Pored stambenih zgrada. Časopis za društvena pitanja. str.

str. a ta proizvodnja je u 16. str. Do sredine stoljeća (oko 1655. stoljeće. 32 i oko 4000 stanovnika. 1975. Tuzla će u ovim granicama i sa navedenim urbanim sadržajima uglavnom dočekati 20. Stara kapija. 80 . 30 Iako je do kraja 16. godine imala 500 kuća. Svjetlost. Dakle. u 17. nastavljajući se na Mehmed–aginu i Mahalu Osmana ćehaje). 187 – 188. godine u Tuzli je bilo više od 800 kuća. Vikalju. stoljeću teritorijalno širenje ovog grada je nastavljeno. te unutar već postojeće ali neizgrađene urbane strukture (Mejdanska mahala). a vršene su i određene rekonstrukcije postojećih mahala. to ni blizu nije bila završna faza njenog teritorijalnog širenja i građevinskog razvoja za vrijeme turske vladavine. stoljeću veoma porasla. stoljeća Legenda: 1. 73. Muzej istočne Bosne.. pa se nazivala i Vikaljska mahala). Sarajevo. a samim time i broj stanovnika. stoljeću povećavao se i broj kuća. stoljeća. Na lijevoj obali Jale razvile su se: Dželalina ili Mejdanska mahala (nastala u prvoj polovici 17. Poljska kapija. 2. godine) broj kuća je povećan na 550. Na desnoj obali Jale razvila se Tušanjska mahala (sjeverozapadno od palanke. 34. stoljeća na tzv. Op. 3. a zatim su nastale još četiri manje mahale od kojih na lijevoj obali Jale tri. a nazvana po nekadašnjem selu Tušnju koje je činilo periferiju srednjovjekovne varoši Donje soli). U 17. jugoistoku (Osman– begova mahala) i jugozapadu (Vikaljska mahala).. Tuzla i njena okolina u XVI vijeku. Džindićka kapija. 31 A. 3. može se reći da je proivodnja soli više od svih drugih faktora doprinijela razvoju Tuzle u osmanskom periodu. 30 A. Kosundže Osman–begova mahala (nastala poslije 1600. Položaj tuzlanskih mahala od druge polovine 16. 32 M. Klapić. a 1674. cit. 31 Uporedo sa teritorijalnim širenjem. Handžić. godine na prostoru današnje mahale Gornje brdo) i Arslan–agina mahala (razvila se u prvoj polovici 17. a na desnoj jedna mahala. Tuzla 1985. Tako je Tuzla oko 1620. Handžić. ili oko 2500 stanovnika. stoljeća granica Tuzle kao kasabe bila znatno proširena. 100 godina Fabrike soli Tuzla.. Jalska kapija. Tuzlanski slani izvori i proizvodnja soli od XV do XVII stoljeća. u 17. str.D. 4. Sl. stoljeću Tuzla se širila prema sjeverozapadu (Tušanjska mahala). Džafić Pošto su legatori i osnivači mahala prethodno najvjerovatnije predstavljali organe u proizvodnji soli ili zakupnike. Tako je prvo obnovljena Čaršijska mahala.

33 H. bolesti i elemementarnih nepogoda. str. str. 1975. 35 Ako imamo u vidu da je stanovništvo Tuzle u 18... 213.. a svaki vojnik je bio plaćen za vojnu službu. 37 Ako se požarima i epidemijama dodaju nepovoljne prilike u okruženju. onda možemo zaključiti da je kamena tvrđava najznačajnije. gradovi dobijaju veći vojni značaj i imaju odbrambenu ulogu.Osvrt na teritorijalni i populacioni razvoj grada Tuzle Slabljenje Osmanskog Carstva i povlačenje granica na Savu krajem 17. Ćilimković. godine. a od 18. tačnije na sredini trga ispred nekadašnje zgrade Općine. Osnove urbane geografije. 167.. stoljeća pa do 1878. Iako od početka 19. stoljeća pa do dolaska Austro – Ugarske 1878.).. davanju raznih taksi. 7. stoljeća odrazilo se direktno i na razvoj gradova u Bosni i Hercegovini i mijenjanje njihove fizionomije i značaja kroz naredna stoljeća. str. obuhvatala je obje Tuzle. Formiranjem Tuzlanske kapetanije palanka nije mogla imati vojno odbrambenu funkciju pa se 1760. One su bile vojnički organizovane. odnosno daleko od industrijske faze urbanizacije. 35 A. Sarajevo. godine jesu česti požari (1848. Kapetanije su bile manje. 1866. stoljeću. godine.. 1870. Sarajevo. utvrda je po svojoj arhitekturi bila slična srednjovjekovnim gradovima. Regionalni istorijski arhiv. 144 – 146. 34 i kao takva sačuvana je sve do dolaska Austrije. str. str. u vrijeme kapetana Derviš Hasana. Tuzla i njena okolina u XVI vijeku. Kamena utvrda je izgrađena u periodu od 1760. Kapetanije su se službeno zvale imenom glavnog grada (utvrde). Tuzla. 1996. S tim u vezi osnivaju se kapetanije. 34 Ibid. ako ne i jedino značajno urbanističko ostvarenje u Tuzli. 1990..). od kamena.. kao i teritoriju s druge strane Majevice i izlazila na Savu kod Brčkog. kao i epidemije kolere (1846. Svjetlost. Kreševljaković. u sredini palanke. Narodna štamparija. Sagrađena u obliku četverougaonika. godine pristupilo izgradnji kamene utvrde. a koje su vezane za slabljenje Osmanskog carstva. u prvo vrijeme samo duž granica koje su dijelile Osmansko Carstvo od hrvatskih zemalja. onda možemo kazati da nije bilo nikakvih povoljnih preduslova koji bi uticali na teritorijalni i populacioni rast Tuzle od početka 19. godine. i 17.. i 1730. Zagreb. stoljeću živjelo u veoma teškim uslovima koji su proisticali iz velikih obaveza u izgradnji tvrđave. Ono što je obilježilo period od 1800. Tuzla u osmansko doba. 81 . 1855. 36 Tuzla sve do dolaska Austro – Ugarske ostaje na onom stepenu svog razvoja koji je dostigla u 16. do 1878. godine. stoljeća započinje tzv. industrijski period u razvoju gradova. Vresk. a sve je to bilo popraćeno učestalim pobunama. stoljeća bilo ih je i u unutrašnjosti i to uz glavne drumove koji su vodili u srednju Bosnu. Čuvati granice od neprijatelja i puteve od hajduka i razbojnika bila je glavna zadaća kapetanija. Kapetanije u Bosni i Hercegovini. Školska knjiga. da bi definitivno bila porušena 1895. godine. – 1768. tačno određene teritorije. 33 Tuzlanska kapetanija se prostirala između Zvorničke i Gradačačke. 1954. sa brojnim posljedicama. 13. 37 Dž. 1871. 36 M. od početka 18. raznih zloupotreba vlasti. Handžić. a među njima i Tuzlanska koja je osnovana između 1717..

Austrougarska vlast u Tuzli je izgradila i prvu fabriku špirita. Klapić. 39 Godine 1880.. otvoren je rudnik uglja Kreka. cit. Druga. 40 Dž. parni mlin. stoljeća. privredi i vojsci grade se stambeni objekti. ugalj. 1996. R=1:1250 82 .. Tradicionalni načini i sprave za proizvodnju soli u Tuzli. str.o. str. 38 Do austrougarske uprave so se proizvodila na tradicionalan i zastarjeli način.. a građeni su u raznim stilovima. Zatim se gradi mreža vodovoda i kanalizacije. 37-45. Za vrijeme austrougarske uprave stanovništvo Tuzle je poraslo za 6 946 stanovnika ili za 131. godine u Simin Hanu podignuta je prva moderna solana. Džafić Period 1878 – 1945. odnosno njihova eksploatacija bila su ključni motiv stranih ulagača. godine. Publikovao i štampao GAUSS d.. Zemlja između istoka i zapada. U čaršiji se grade javni objekti koji se odlikuju grandioznošću. Kulenović. 100 godina Fabrike soli Tuzla. Prirodna bogatstva kojima je Tuzla sa okolinom raspolagala (so. Prirodni i društveno-istorijski uslovi kao osnova demografskog i urbanog razvoja Tuzle i okoline. I pored velikih građevinskih zahvata. a 1884.69 % (graf. tuzlanski bazen je povezan sa željezničkom prugom u dolini rijeke Bosne. godine Period austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini za Tuzlu i okolinu karakterističan je po započinjanju industrijalizacije. dvije manje električne centrale koje su podmirivale preduzeća i grad električnom energijom itd. Kulenović. Godine 1885. Tuzla. 10. Tuzla 1985. Tuzla se u ovom periodu ne širi izvan onih granica iz 17.. u austrougarskom periodu grad nije podizan planski. 42 Vidi o tome Stadt Dolnja Tuzla 1884. a preko nje i sa ostalim dijelovima Monarhije. str. Muzej istočne Bosne. Tuzla. Bosnia ars. 38 39 M. fabriku piva. Izgradnjom uskotračne željezničke pruge Doboj – Simin Han koja je puštena u saobraćaj 1886. šumsko bogatstvo). Pašić. mnogo veća solana od one u Simin Hanu izgrađena je u Kreki 1892. 73. str. Op. 1). 40 Takođe. na istočnom i zapadnom dijelu grada podižu se vojni logori. uveden je monopol nad sonim resursima. 41 U teritorijalnom pogledu. 54-57. 41 S. godine. 42 U populacionom pogledu Tuzla je austrougarsku okupaciju dočekala kao mali grad koji je imao oko 5000 stanovnika. a postojeći putevi se rekonstruišu i modernizuju. a za zaposlenike u upravi.D. O tradicionalnim načinima i spravama za proizvodnju soli u Tuzli vidi šire u: S..o. Ibid. osim možda malog pomaka na istok i zapad.

63 11. U to vrijeme jedan broj tradicionalnih zanata se gasi. 3918 5171 5984 5859 % 76.Osvrt na teritorijalni i populacioni razvoj grada Tuzle Grafikon 1. Klapić. što se najbolje vidi na primjeru vjerske strukture (tab. vojnih lica itd.57 Pravosl.76 0. 1879 1885 1895 1910 Muslim. “Za čitavo vrijeme postojanja Kraljevine Jugoslavije u gradu su izgrađene dvije manje ljevaonice željeza.86 3.33 1. 45 Ibidem. str. Pašić. a istovremeno se razvijaju proizvodni. godine) na 16 708 stanovnika (1931. Vjerska struktura stanovništva Tuzle za vrijeme austrougarske uprave God.06 31. Pašić. Prema podacima iz tabele 1 vidimo da se u periodu 1879–1910 godine najviše povećalo katoličko stanovništvo zbog doseljavanja iz raznih dijelova Monarhije. osim porasta broja stanovnika dolazi i do promjena u strukturi stanovništva. Op. 73.. zatim velepecara šljivovice sa modernim instalacijama i jedna manja tvornica cikorije”.06 23. Op.2 10.15 16. 45 43 44 M.54 71. zanatlija. a među tim doseljenicima bio je veliki broj radnika. cit. 57. 83 . 44 Prema popisima stanovništva između dva svjetska rata.2 12.24 0.75. Porast broja stanovnika Tuzle po austrougarskim popisima stanovništva (u hiljadama) 14 12 10 8 6 4 2 0 1879 1885 1895 1910 5.38 Katolici 237 795 2358 3839 % 4. Op.. Tabela 1.82 Jevreji 17 134 360 349 % 0. cit. 1). U gradu je bilo 2 700 kuća.51 48. str. str.. cit.1 Izvor: Popisi stanovništva BiH Usljed privremenog razvoja.50 14. godine).93 58. 43 Period između dva svjetska rata je doba stagnacije kada je riječ o privrednom razvoju grada Tuzle. broj stanovnika Tuzle je porastao sa 14 036 (1921. 947 1072 1447 1976 % 18.89 Ostali / 17 78 42 % / 0.91 14. Dž. Stagnacija u privredi odrazila se i na demografska kretanja i razvoj naselja.34 Izvor: preuzeto iz: Dž.1 7. odnosno 3 401 domaćinstvo.52 2.

Kameni sud. Usljed rušenja brojnih stanbenih i javnih objekata u zoni slijeganja i prerazmještaja stanovništva unutar grada. Na zemljištu zahvaćenim slijeganjem. Od ukupne površine općinske teritorije na industriju je otpadalo 198. Gradnja. te period između 1971. godine kada je prosječno godišnje građeno 1129 stanova. Robnu kuću. Prisilne urbane promjene u centralnom dijelu Tuzle. Zatim je u ulici Maršala Tita izgrađeno pet sedmospratnica. kojom se dobilo preko 6000 stanova. 1986. Novi Grad II. Novi Grad I. godine bilo ukupno 19 420 stanova. 84 . 48 U vezi s intenzivnom industrijalizacijom kao i sveukupnim privrednim razvojem. Tuzla. Op. Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić”.D. Igić – Muntić.2 ha obuhvatajući mjesne zajednice: Batva. Tuzla. 60-62.. Krajem sedamdesetih godina grad se teritorijalno proširio sjeverno do Doknja.. 18. Pored ovoga urbanom 46 E. 50 D. počela izgradnja najvećeg stambenog područja u gradu. str. str. Mejdan. Kreka. cit. 49 Početkom 70-ih godina prošlog stoljeća organizirana stambena izgradnja najviše je došla do izražaja na desnoj obali Jale. sa oko 1200 stanova.. Sjenjak. godine kada je prosječno godišnje građeno 1120 stanova u Općini. a istočno do Slavinovića.65 %. Igić – Muntić. Sve je to bilo popraćeno i izgradnjom velikog broja privatnih porodičnih kuća. kasnije i hemijske industrije. str. Dom Armije. te zbog doseljavanja velikog broja stanovnika koje se zapošljavalo u industriji. Tako je npr. 50. i 1980. Takođe. Solana. na Sjenjaku. 46 Od porušenih javnih objekata treba istaći Gimnaziju. Nacrt. Stari Grad. 47 D. Brčanska malta. Stav. koje ima oblik elipse. srušen je veliki broj objekata iz austrougarskog. 48 Prostorni plan opštine Tuzla za period 1986-2000/2005. došlo je do „neplanirane hiperurbanizacije gradskih zona koje se nalaze zapadno i istočno od centra.5 ha ili 0.“ 50 Tako je grad Tuzla u socijalističkom periodu zahvatio prostor od 3092. 49 Ibid. godine grad se teritorijalno širio gotovo podjednako u svim pravcima. do 1991. Samostan. Ši selo i Tušanj (bez naselja Rasovac). 100 godina Fabrike soli Tuzla. Na području Općine bilo je zastupljeno 18 industrijskih grana. Periodi najintenzivnije stambene izgradnje bili su između 1960. Poštu. Najznačajniji poduhvat u ovom periodu je izgradnja naselja Stupine u jugoistočnom dijelu grada od 10 stambenih blokova. Tuzla 1985.. a u njima je živjelo više od 10 000 stanovnika. Najveći broj stanova izgrađen je u gradu Tuzli gdje je 1986. U periodu od 1981.. zgradu „Barok“ itd. Džafić Period socijalističke izgradnje Period intenzivnije izgradnje u gradu Tuzli nakon drugog svjetskog rata obilježen je teritorijalnim širenjem uglavnom prema istoku i zapadu. Zatim je. Fenomen fenomena tonjenja Tuzle. Tako je između naselja Brčanske Malte i Soline izgrađeno veliko stambeno naselje – Nova Solina. 2003. godine u sekundarnom sektoru na prostoru Općine bilo zaposleno 28 128 radnika ili oko 66 % od ukupnog broja zaposlenih. i 1970. a centar grada je zahvaćen slijeganjem zbog eksploatacije slane vode za potrebe Fabrike soli u Tuzli. Jala. Mandžić. intenzivna je bila i stambena izgradnja. porušeni su i brojni individualni i kolektivni stanbeni objekti. Muzej istočne Bosne. Slatina. 250-251. Medresu. ali i kasnijih perioda. 1983. na 40 ha zemljišta. 47 Razvoj Tuzle poslije drugog svjetskog rata u prvom redu je odredila industrija. Centar. str. odvijala se u više faza. 257. Kula. Hotel „Bristol“. str. Mosnik.

došlo je do kontinuiranog rasta broja stanovnika grada Tuzle. a jedno od njih je i današnja Tuzla. privrednim razvojem i dr.4 60 49. Vršani. Porast broja stanovnika grada i općine Tuzla u periodu 1948 – 1991. kada naselje stiče status grada (kasabe).88 % ukupnog općinskog stanovništva (graf. religije itd. Husino. što čini 63.Osvrt na teritorijalni i populacioni razvoj grada Tuzle području pripadali su su i dijelovi naselja Brđani. Slavinovići i Solina.3 38.2 65 Izvor: Popisi stanovništva BiH Zaključak Prirodna bogatstva i povoljan geografski položaj šireg tuzlanskog područja odlučujuće su uticali na veoma rano formiranje naselja na ovom području. Orašje. 1986. Tuzla. stambenom izgradnjom.8 84. U vrijeme austrougarske uprave urbani sadržaji u gradu Tuzli poprimaju karakteristike srednjoevropskih gradova. Godine 1991.8 20. 85 . Nacrt. Križani. godine imalo 20 815 odnosno 41.8 25. ipak je uska dolina Jale odlučujuće uticala da se gradsko područje značajnije razvija u pravcu istok – zapad. Teritorijalni i populacioni obuhvat naselja je dosta nepoznat sve do dolaska Osmanlija. Dolovi. Tako je stanovništvo ovog grada 1948. doveo je do naglog teritorijalnog i populacionog razvoja grada. 51 Prostorni plan opštine Tuzla za period 1986-2000/2005. Grafikon 2.. te poprima karakteristike orjentalno – islamskih gradova. Tuzla je imala 84 244 stanovnika. običaja.7 131. 2).3 121. 51 Uporedo s industrijalizacijom.4 54 107. I pored toga što se teritorijalno širenje odvijalo u svim pravcima. a osim prožimanja stilova gradnje dolazi i do prožimanja istočne i zapadne kulture. godine (u hiljadama) 140 120 100 80 60 40 20 0 1948 1953 1961 1971 1981 1991 grad općina 82.78 % stanovnika Općine. Proces industrijalizacije koji je značajnije zahvatio Tuzlu u socijalističkom periodu. Grabovica Donja.

Prirodni i društveno-istorijski uslovi kao osnova demografskog i urbanog razvoja Tuzle i okoline. Tradicionalni načini i sprave za proizvodnju soli u Tuzli. Sarajevo.. Kreševljaković H. Muzej istočne Bosne. Klapić M. Sarajevo. Basler Đ. 1986. Zagreb.. Kapetanije u Bosni i Hercegovini. 20. Tuzla.. Sarajevo. Školska knjiga. Svjetlost. Tuzla. 23. Prisilne urbane promjene u centralnom dijelu Tuzle. 6. Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić”. 8. 1985. 1995.. 1980. 1985.. Etnologija sjeveroistočne Bosne. Svjetlost. Handžić A. 100 godina Fabrike soli Tuzla. 10. Ćilimković Dž. Inštitut za geografija Universe v Ljubljani. 21. 19. Igić – Muntić D.. Osnove urbane geografije. Putopis. 3. 1975. 86 Bakaršić S. Tuzla. 1996. srednji vijek. Prostorni plan za područje Tuzlanskog kantona za period 2005-2025. Sarajevo. kulturu i umjetnost. Handžić A. 4. Prostorni plan opštine Tuzla za period 1986-2000/2005. 17. raspravestudije-članci.. 1955. Nacrt. Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić” Tuzla. 2003. Narodna prosvjeta. 1996. Sarajevo. Privredni razvoj Tuzle od prethistorije do II svjetskog rata.. Zagreb. Stav. 15. Časopis za društvena pitanja. knj. Narodna štamparija. Sarajevo.. 13. kulturu i umjetnost. Kulenović S. Muzej istočne Bosne. Sarajevo. Tuzla. Regionalni istorijski arhiv.. Časopis za društvena pitanja. Fenomen fenomena tonjenja Tuzle. Tuzla. Milić V. Milić B. Uloga i značaj Turalibegovog vakufa u urbanom razvoju grada Tuzle. Župa i grad Soli u srednjem vijeku. Benac A. 1954. XIV – XV. 1985. Tuzla. Geografski pregled.D. Specifičnost urbanog fenomena Bosne i Hercegovine. II. Djedović R. Tuzla septembar 2006.. Vresk M. Tuzla. Odlomci o jugoslovenskim zemljama. Sarajevo-Publishing. 100 godina Fabrike soli Tuzla. 1959.. Muzej istočne Bosne. Tuzla u osmansko doba. Bosnia ars. Bakaršić S. Muzej istočne Bosne. broj 9. Geographica Slovenica 10. 100 godina Fabrike soli Tuzla. 22. Tuzla. Čelebi E. Sarajevo. Geografski pregled... 1995. III.. 100 godina Fabrike soli Tuzla... 5. Muzej istočne Bosne. Pašić Dž. 1978. Mastilo N.. 1996. Muzej istočne Bosne. Tuzla i njena okolina u XVI vijeku. 1951. 12. 2003. 14. 2. Školska knjiga.. Službene novine Tuzlanskog kantona. 2003. Stav. 1985. . Stav. 16. 1990. Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države.. Mandžić E. Tuzla. 11. Kasaba kao vrsta naselja. Tuzlanski slani izvori i proizvodnja soli od XV do XVII stoljeća. Jiriček J. Tuzla.. Tuzla 1985. 2. Kulturna istorija Bosne i Hercegovine. 7. Još jednom o procesu urbanizacije za turskog doba u Bosni i Hercegovini. Praistorijska naselja na području Tuzle. Kulenović S. Razvoj grada kroz stoljeća. Godina 13. 9. 100 godina Fabrike soli Tuzla. Zemlja između istoka i zapada. 1973. Veselin Masleša.. Trgovački drumovi i rudnici Srbije i Bosne u srednjem vijeku. Kovačević – Kojić D. Tuzla. 18. Džafić Literatura 1. 24. Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić” Tuzla..

. Relieves of different social and political systems in this area reflected on demographic. functions. Navedeni faktori su uticali na teritorijalno širenje grada. urbani centar. viši asistent. industrial urbanisation. redovni profesor. Posebnu pažnju obratili smo na period nakon Drugog svjetskog rata. its spatial structure.500 inhabitants Tešanj city is the biggest settlement of municipality Tešanj which development can be followed since prehistory. social topography. Mr. Mentioned factors influenced on territorial expansion of this city.Zbornik radova PMF 4 i 5. Results of this research are showing very long and dynamic urban-geographical development of settlement Tešanj. privredni pa samim tim i na urbanogeografski razvoj Tešnja. te savremeno stanje koje je karakteristično po intenzivnom procesu industrijalizacije koji se značajno odražava na urbani razvoj i teritorijalno širenje grada Tešnja. Smjena različitih društveno-političkih sistema na ovom području odrazila se na demografski. industrijska urbanizacija. viši asistent. Key words: Tešanj. urban centre. Salih Kulenović. Dr. Rezultati ovog istraživanja pokazuju veoma dugi i dinamičan urbanogeografski razvoj naselja Tešanj. Fadila Kudumović. Univerzitet u Tuzli Abstrakt Grad Tešanj sa oko 6 500 stanovnika je najveće naselje općine Tešanj čiji postanak i razvoj možemo pratiti još od prahistorije. značaj u prostoru i druge urbanogeografske procese. Prirodno-matematički fakultet. its significance in area and other urban-geographical processes. 87 – 99 (2007-2008) Originalni naučni rad URBANOGEOGRAFSKI RAZVOJ GRADA TEŠNJA URBAN-GEOGRAPHICAL DEVELOPMENT OF CITY TEŠANJ Mr. urbano-geografski razvoj. urban-geographical development. Different factors in different historical periods caused specific urban-geographical development of this settlement. Alma Kadušić. economic and urban-geographical development. socijalnu topografiju. na njegovu prostornu strukturu. Ključne riječi: Tešanj. Različiti faktori u različitim historijskim periodima uslovili su specifičan urbanogeografski razvoj ovog naselja. funkcije. Abstract With around 6. We gave special attentions to the period after Second World War and contemporary situation which is characterized by intensive process of industrialisation and this process is significantly influencing on urban development and territorial expansion of Tešanj city.

U ovom periodu grad Tešanj postaje značajan privredni. a nastavili i dogradili Rimljani. Zahvaljujući gradnji mnogobrojnih urbanih sadržaja Tešanj u vrijeme turske uprave stiče status kasabe. a posebno slabi njegova trgovačka funkcija. Kulenović 1. Staru jezgru grada Tešnja predstavlja Stari grad ili Gradina čije su temelje izgradili Iliri. Tešanjska gradina Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti i površina naselja. Beograd.A. U periodu Kraljevine Jugoslavije počinje stagnacija privrednog i urbanog razvoja Tešnja. Kadušić. Kudumović. godine Tešanj se rasprostirao na 5. a i gradskog naselja i centra šire okoline. F. Čini ga specifično urbanogeografsko područje čiji postanak i razvoj možemo pratiti još od prahistorije. Tešanj u ovom periodu gubi na svom privrednom značaju. te ovaj grad prestaje da postoji kao privredni. Međutim. Tešanj zahvata industrijska urbanizacija koja je dovela do teritorijalnog širenja i savremenog urbanog razvoja grada Tešnja. 2. politički i upravni centar šire okoline. str. značajniji urbanogeografski razvoj naselja Tešanj počinje u periodu turske uprave. 135-136 88 . Nakon završetka rata počela je obnova porušenih i starih. 1991. Teritorijalni razvoj grada Tešnja Iako je Tešanj od svog postanka u raznim vremenima ponekad bio i izvan glavnih putnih komunikacija njegov povoljan geografski položaj na prelazu između planinskog i ravničarskog područja kao i njegov topografski položaj zahtijevali su da ovo naselje postane veliko fortifikacijsko utvrđenje i uporište koje će odolijevati napadima neprijatelja.9 km2 površine gdje je živjelo 5 644 stanovnika. Prema popisu stanovništva 1991. Savezni zavod za statistiku. Stara gradska jezgra grada Tešnja je dobila svoj današnji izgled i fizionomiju. te se mijenja njegova prostorna struktura i funkcije. godine. Tešanjska gradina je ponovo obnovljena i 1 Slika 1. Tek nakon Drugog svjetskog rata. S. Nakon uspostave austrougarske vlasti nastavlja se izgradnja urbanih sadržaja ovog grada. Gradina je znatno oštećena prodorom Slavena u ove krajeve u VI i VII vijeku. Uvod Grad Tešanj predstavlja najveći urbani centar istoimene općine. godine urbani sadržaji grada Tešnja pretrpjeli su značajna oštećenja. 1 U periodu od 1992-1995. a formiranjem srednjovjekovne bosanske države značajno je obnovljena i dograđena. te gradnja novih urbanih objekata. kulturni i politički centar. Upravo ta činjenica je uticala na razvoj Tešnja kao odbrambenog grada. Međutim. pod uticajem intenzivnog procesa industrijalizacije.

Pripadali su mu Doboj i Žepče.srez. str. Međutim. 8 Kasaba (ar. Grad postoje središte Tešanjske nahije koja je obuhvatala prostor veći od onog koji općina danas zauzima. 1995. Bibilioteka-Posebna izdanja. godine za vrijeme turske vladavine. U turskim defterima iz 1570 i 1604. A. 6 Za vrijeme austrougarske uprave Tešanj predstavlja srez u okviru okružja Banjaluka. Sarajevo.. A. 1886. godine kada na ovo područje dolaze Turci... godine. 141-166 5 Kaza (ar.trgovačka radnja.. Da bi ovaj grad prerastao u kasabu 8 . Godine 1868. str. Tešanj u početku nije ostao dugo pod turskom vlašću jer su ga Mađari ponovo osvojili i pod njihovom vlašću ostaje sve do pada srebreničke banovnine 1512. Naučno društvo NR BiH.: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku. 7 Za urbani razvoj grada Tešnja posebno veliku ulogu je odigrao Ferhad-beg i turska vlast. 398 9 Dućan (ar.varoš. manji provincijski grad..) . kada osim Maglaja i Doboja zauzimaju i grad Tešanj. 1959. 184-233 7 Štatistika miesta i žiteljstva Bosne i Hercegovine po popisu naroda od 1. 3 U vrijeme turske ekspanzije na ovom području Tešanj se nalazio u sastavu Srednjovjekovne bosanske države.5 metara koja je pokazivala "alaturka" vrijeme sve do 1890.) . Situacija se značajno promijenila 1476. 2 U pisanim izvorima Tešanj se prvi put spominje u povelji bosanskog kralja Stjepana Tomaševića 1461. godine kada je iz Beča donesen sat koji pokazuje evropsko vrijeme. 1966. A. Svjetlost. Odjeljenje istorijskofiloloških nauka. Sarajevo. Početkom turske uprave Tešanj u sklopu nove administrativne podjele postaje administrativno i privredno središte šire okoline. Anali Gazi Husrevbegove bibilioteke u Sarajevu. str. Osnovni uslovi da bi jedan grad prerastao u kasabu bili su da ima muslimanski vjerski objekat (džamiju. Polovinom devetnaestog vijeka nastale su krupne promjene u podjeli bosanskog pašaluka. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. Svjetlost. 2 Tešanj-kulturno-privredni informator. trg). Sarajevo. Planjax. 225-226 89 . 4 Handžić. 1966. ponovo dolazi do administrativnih promjena. A. Planjax. Pretpostavlja se da je bio središte oblasti koja se nalazila između ugarskih banovina (jajačke i srebreničke).: Bosanski pašaluk. 1998. a u sklopu banjalučkog kajmakamluka. područje jednog kadije. Narodna bibilioteka Tešanj. godine. godine koji svom stricu Radivoju Krstiću daruje "na Usori grad Tešanj". O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. 1966. dograđena 1745. određen broj dućana 9 . 1974. 810 3 Katalog tešanjske privrede 1998-1999. Djela XIV. 403 6 Šabanović.: Gazi-Husrev-begovi vakufi u tešanjskoj nahiji u XVI stoljeću. maja 1885.: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku. str.. Sarajevo. Sarajevo. Takođe je u vrijeme turske uprave izgrađena i Sahat-kula visine 18.) .Urbanogeografski razvoj grada Tešnja. Po toj novoj podjeli Tešanj je bio u rangu mudirluka (sreza). bilo je potrebno da se steknu određeni uslovi. godine Tešanj je upisan kao kasaba (varoško naselje).. Tešanj. 4 U drugoj polovini XVI vijeka Tešanj postaje središte sudske vlasti za više nahija i to u rangu kadiluka. Na osnovu podataka u turskim defterima možemo zaključiti da je grad Tešanj za vrijeme osmanske uprave predstavljao najznačajnije urbano središte šireg područja. Sarajevo.: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku. u to vrijeme Tešanj je predstavljao kazu 5 u okviru banjalučkog sandžaka. str. str. Tom prilikom gradina je dobila današnji izgled i fizionomiju. grad sa orijentalno-muslimanskom fizionomijom. Svjetlost. H.

A. A. godine u kome se Tešanj vodi kao kasaba koja se sastoji iz dvije mahale 16 u kojima su bile 224 muslimanske kuće. Gazi Ferhad-begova i Hadži Omerova).: Gazi-Husrev-begovi vakufi u tešanjskoj nahiji u XVI stoljeću. Anali Gazi Husrevbegove bibilioteke u Sarajevu. Sarajevo. Za svog života Ferhad-beg se odlučio na izgradnju mekteba 15 i medrese. han 12 . str.) . 1966. 1966. Brkić.) . mlinove. 18 Tešanj je i pored sticanja statusa kasabe i njegovog zapaženog razvoja na početku turske uprave. Saraj (pers. te Mahala džamije Ferhadije.: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku. Sarajevo. Status kasabe obezbjeđivao je njenim stanovnicima različite povlastice. R. 1966. R. H.: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku. 14 Gazi Ferhad-begovu ili Ferhadiju. 1974. 451-452 12 Han (pers. 455 16 Mahala (ar. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić.. Svjetlost. str. Svjetlost. hanove itd.) . Hanovi su se nalazili u gradovima i na drumovima.. a za potrebe održavanja i obavljanja funkcija ovih objekata pored gotovog novca uvakufio je i prihode koji su ubirani sa njegovih posjeda. godine kasaba Tešanj imala je tri mahale i to: Mahalu džamije umrlog Ferhad-bega. str... str. palača. 2006. Pored toga izgradio je 32 dućana. Svjetlost. F. 1999. A. str. str. godine. godine izgradio džamiju. turskim nadiranjem prema sjeveru i zapadu počeo stagnirati zato što je ostao u pozadini i zato je početkom 10 Slika 2. 13 Za vrijeme turske uprave u Tešnju su osnovane dvije medrese. Planjax. mektep.) . 1966. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. M. gradska četvrt.: Tešanj-grad kome se rado vraćam. 14 18 Alić. Brkić. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. Novu mahalu i Mahalu raje.muslimanska vjerska škola u koju se stupa po završenom mektebu ili ruždiji. a njeno detaljno renoviranje trajalo je od 1786.: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku.) . Ferhadija džmija i stari grad Karavan (pers. mehtef (ar.muslimanska osnovna vjerska škola..) . 17 Godine 1665... odnosno čaršijsku džamiju Ferhad-beg je izgradio prije 1559. Kudumović..A. Planjax. 68 90 . str.: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku. A. 1999.: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku.dio grada ili sela. Svjetlost. A.. mejtef. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. S. Sarajevo. Sarajevo. Tešanj.Zgrada (kuća) koja služi za svratište i prenoćište putnika. te izgrađene tri džamije (Sultan Selimova. O tome više doznajemo iz turskog deftera iz 1604. 397.: Urbana antropologija Tešnja (1461-1878. zaselak. Kadušić.dvor. Sarajevo.. 20 15 Mekteb. str. Ferhad-beg je u Tešnju do 1559. do 1787.. 550 11 Medresa (ar. Mahale iz ovog perioda nosile su naziv Nova mahala. Centar za kulturu i obrazovanje. Tešanj. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić..povorka robom natovarenih kola. Kulenović karavan-saraj 10 i još neke ustanove koje bi gradu davale obilježje muslimanskog gradskog naselja. str. Svjetlost. A. Navedeni urbani sadržaji pokazuju da je Tešanj u XVI vijeku bio urbano naselje orijentalnog tipa..). Tešanj. A. A. Sarajevo. 439-440 17 Prema nekim izvorima u turskom popisnom defteru iz 1604. deva i dr. 138 14 Alić. 309 13 Handžić. medresu 11 . 1966. godini Tešanj je imao 300 kuća. O tome detaljnije vidjeti: Ćeman. konja. godine.: Tešanj-grad kome se rado vraćam.

Princ Eugen Savojski je 1687.. godine u Tešnju osnovana poštanska služba. Svrsishodnost utvrđivanja tešanjske tvrđave pokazala se opravdanom veoma brzo. od čega 2 295 19 20 Katalog tešanjske privrede 1998-1999. 91 . 1998. 1999. str. a slijedeće 1898. Ovo je vrijeme ubrzanog urbanog razvoja. Gradsko utvrđenje i urbano središte grada se tada renoviraju. godine u Tešnju je živjelo oko 3 068 stanovnika. Hamzabegova džamija. u Tešnju je izgrađen hotel "Angelius" sa pet ležaja. grad se teritorijalno širi. Planjax. 22 Godine 1886. Tešanj. Grad postaje trgovački centar gdje se vrši razmjena dobara između okolnih područja i prekosavskih krajeva. H.. a iste godine osnovana je i vatrogasna služba. te Gumanjska ili Hasanbegovića džamija. Te godine u Tešnju je izgrađena Muslimanska djevojačka škola. Planjax. R. godine u Tešnju je izgrađena još jedna veoma važna institucija. Tek krajem XVII vijeka položaj Tešnja ponovo dobija na značaju u odbrani granica turske carevine.. 2006. godine u svom osvajačkom pohodu napao i Tešanj ali ga nije uspio osvojiti. 25-35 21 Prvi ljekar u Tešnju bio je Hadži Aljo Mešić.: Tešanj-grad kome se rado vraćam. a spominje se još 1864. Za vrijeme austrougarske uprave javljaju se prvi znaci stagnacije ovog područja. a 1885. a 1884. Prema austrougarskom popisu iz 1910. Zgrada općine izgrađena 1885. Tešanj. Međutim. Tabačka.Urbanogeografski razvoj grada Tešnja. 23 Na osnovu urbanističkog plana grada Tešnja iz 1882. O tome detaljnije vidjeti: Ćeman. te pred kraj XVIII vijeka ima sedam mahala. str. 20 Ovakva situacija trajala je do austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine. Ciganlučka ili Mustafa-pašina džamija. (Prilog 1). godine. godine možemo vidjeti da je grad Tešanj imao osam mahala. 1998. Godine Slika 3. A. te su obično ove mahale nosile i imena džamija. Krajem devetnaestog stoljeća Tešanj ima tri medrese. 70 23 Katalog tešanjske privrede 1998-1999. godine počela je modernizacija puta TeslićBanjaluka.: Urbana antropologija Tešnja (1461-1878. godini sagrađena je zgrada kotara ili zgrada općine Tešanj. Tako je naprimjer već 1881. str. Međutim i za vrijeme austrougarske uprave grade se određeni urbani sadržaji.. 19 Vremenom Tešanj pored strateškog značenja dobija i ekonomski značaj. M. 21 U 1885. Tešanjske mahale u ovom periodu su se razvijale oko izgrađenih džamija. Brkić. godine 1897. godine izgrađena je prva ambulanta. Centar za kulturu i obrazovanje.). Iste godine osnovana je i prva apoteka. Biblioteka-Posebna izdanja. Planjax. O tome detaljnije vidjeti: Tešanj-kulturno-privredni informator.. Planjax. Radilo se o slijedećim džamijama: Čaršijska ili Ferhad-begova džamija. 12 22 Alić. a posebno u pogledu slabljenja trgovačke funkcije Tešnja. XVII vijeka i došlo do stagnacije u urbanom razvoju grada Tešnja. Bibilioteka-Posebna izdanja. Tom prilikom devastirana je stara urbana jezgra... 1995. Tešanj. Riječka džamija ili Donječaršijska džamija. Serava i Kapa džamija. godine osnovana je Opća škola u Tešnju. zbog doživljenog poraza naredio je da se čaršija spali i uništi. Narodna biblioteka Tešanj.

Početkom dvadesetog vijeka počinje stagnacija Tešnja. U ovom periodu dolazi do privrednog. 1999.A. godine. Godine 1968. na njegovu prostornu strukturu. jedan grko-katolik. 153 rimo-katolika. a 1980. odmah nakon završetka Drugog svjetskog rata uspostavljen je novi socijalistički sistem sa dominantnom ulogom državnih organa i centralističkim planiranjem u privredi. 1996. a i drugim njegovim dijelovima razvija se tekstilna. njegove funkcije i značaj u prostoru.: Osnovi urbane geografije. S. godine. Naime. uporedo sa industrijskim razvojem dolazi do intenzivnijeg procesa urbanizacije što se odrazilo na prostornu i funkcionalnu strukturu grada Tešnja. 18-19 92 . Planjax. pušten je u rad gradski vodovod u Tešnju. Kudumović. Nakon Drugog svjetskog rata ove dvije djelatnosti i dalje imaju primat. 59-100 27 Vresk. Iste godine osnovana je Narodna biblioteka u Tešnju. Tešanj. odnosno način korištenja zemljišta. godini u Tešnju je u neposrednoj blizini Gradine izgrađena moderna pijaca. te niža realna gimnazija. Nakon Prvog svjetskog rata Bosna i Hercegovina ulazi u sastav Kraljevine Jugoslavije. str. 24 Još za vrijeme turske uprave postojala je kanalizacija grada Tešnja. a te funkcije preuzimaju susjedni kotari Doboj. str.. Brkić.. Do razvoja značajnijih i modernijih saobraćajnica u općini Tešanj došlo je tek šezdesetih i sedamdesetih godina XX vijeka kada se pristupilo izgradnji modernog asfaltnog puta Doboj-Teslić. te se počelo sa izgradnjom Doma kulture. Tek pedesetih godina XX vijeka nakon elektrifikacije ovog područja dolazi do znatnijeg razvoja industrije. počeo je sa radom Dom kulture itd. zahvatio proces industrijske urbanizacije. Tada se u Tešnju osnivaju velika privredna preduzeća zbog čega se formira industrijska zona u Tešnju (u prigradskom naselju Bukva) što se značajno odrazilo na dalji tok urbanog razvoja grada Tešnja. 1972. metalna i mašinska industrija što je značajno uticalo na dalji urbani razvoj grada. 25 Dakle.: Tešanj-grad kome se rado vraćam. a zatim i Jelah-Tešanj.. u predgrađu Tešnja u naselju Bukva. a posebno industrije. Školska knjiga. Školska knjiga. str. 67-75 Strategija razvoja općine do 2000. Zagreb. A. F.: Osnovi urbane geografije. Maglaja i Teslića našli su se na boljem geoprometnom položaju dok je Tešanj ostao izolovan od glavnih putnih komunikacija tog perioda (Bosanski Brod-Sarajevo). str. godini osnovana je škola učenika u privredi. Općina Tešanj. 27 Na urbani razvoj grada Tešnja značajnu ulogu odigrao je i razvoj saobraćaja. 1990. te Tešanj prestaje postojati kao kulturni.. Tek pred Drugi svjetski rat Tešanj ponovo postaje sjedište kotara. 1990. administrativni i politički centar. O tome detaljnije vidjeti: Vresk. Kulenović muslimana. Neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata započelo se sa izgradnjom urbanih sadržaja u Tešnju. Godine 1971. M. Susjedni gradovi poput Doboja. Godine 1951. 173 26 Pod funkcionalno-prostornom strukturom grada podrazumijevamo prostorni raspored i prostorno različite koncentracije i kombinacije gradskih djelatnosti.. 52 jevreja i dva evangelca. a njena modernizacija je izvršena sedamdesetih godina XX vijeka. Do Drugog svjetskog rata u Tešnju su bile najznačajnije poljoprivredna i zanatska funkcija. 265 pravoslavnih stanovnika. M. u Tešnju je 24 25 Alić. izgrađen je hotel "B" kategorije. Već pedesetih godina prošlog vijeka dolazi do izgradnje prvih stambenih i privrednih objekata ali do intenzivnije urbane izgradnje dolazi tek sredinom šezdesetih godina XX vijeka. Tešanj. Zagreb. 26 Tešanj je pod uticajem razvoja sekundarnih djelatnosti. komunikacijskog i urbanog zastoja. te Tešanj-Tešanjka. R. Teslić i Maglaj. U 1949. prosvjetni. Od najznačajnijih treba spomenuti Dječji dom za ratnu siročad osnovan 1946. Kadušić.

Smajić. te uticaj različitih društveno-ekonomskih i kulturnih elemenata kroz duži vremenski period. te sistem veza i odnosa između elemenata pojedinih fenomena u gradu. U geomorfološkom pogledu radi se o uskoj kotlini koja se nalazi na oko 230 m nadmorske visine. 51 31 Ibid. Svezak Geografija. godine grad Tešanj je pretrpio znatan urbicid. 59-61 93 .. Funkcionalno-prostorna struktura Funkcionalna struktura grada Tešnja rezultat je nekoliko faktora od kojih su najvažniji korištenje pojedinih djelatnosti gradskim prostorom. od čega 4 696 Muslimana. BiH i svijeta.. str. 3. S. populacijsko-demografske i morfološke strukture. Godina II. te na taj način poboljšala prilično nepovoljan saobraćajno-geografski položaj Tešnja. M. 28 Pred agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu grad Tešanj zahvatao je površinu od 5. O tome detaljnije vidjeti: Kadušić. 2. 29 Velika oštećenja u gradu pretrpjeli su stambeni. 31 28 29 Katalog tešanjske privrede 1998-1999.: Devastacija urbanih sadržaja na području Tuzlanskog kantona u periodu agresije na R BiH 1992-1995. 1.: Osnove urbane geografije. 2005. 3.. prirodna osnova grada ili njegov topografski smještaj. Planjax. Panorama stare urbane jezgre Tešnja gradu. 1998. Bibilioteka-Posebna izdanja.Urbanogeografski razvoj grada Tešnja. izgrađena nova pošta i automatska telefonska centrala koja je povezala Tešanj sa drugim djelovima općine. Tuzla. str. Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu u periodu 1992-1995. Pojam urbicid označava uništavanje svega što je gradsko. 30 Na prostornu strukturu i teritorijalni razmještaj urbanih sadržaja Tešnja značajno je uticala prirodna osnova. privredni i drugi objekti. Zbornik radova Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Tuzli. A. str. 390 Jugoslovena i 69 ostalih. te saobraćaju u Slika 4. Pod funkcionalno-prostornom strukturom grada podrazumijeva se prostorni raspored i prostorno različite koncentracije i kombinacije gradskih djelatnosti. 295 Srba.. Po okončanju agresije došlo je do obnove starih i gradnje novih objekata. 214 Hrvata. Školska knjiga. Tešanj je lociran u dolini rijeke Tešanjke koja izvire u Crnom Vrhu i korito vodotoka kroz grad se pruža u pravcu jugozapad-sjeveroistok. Razvoj prostorne strukture grada Tešnja Prostorna struktura obuhvata prostorni raspored. 1990. 53-59 30 Vresk. odnosno način korištenja zemljišta. godine. Br.9 km2 i tu je živilo ukupno oko 5 644 stanovnika.. Zagreb. Budući da je grad smješten u prostoru koji je izgrađen urbanim sadržajem onda taj isti prostor možemo proučavati s aspekta njegove funkcionalne. Pri tome se najveća pažnja posvećuje stambenim i poslovnim zonama.

Školska knjiga. 3. Populacijsko-demografska struktura grada Tešnja Populacijsko-demografska struktura grada određena je sa nekoliko varijabli od kojih su najbitnije gustoća stanovništva i socijalna topografija grada. Kudumović.A. Na površini od 5.2. Gradsko zemljište namijenjeno objektima za privredne djelatnosti zauzima malu površinu. prema sjeveru i jugu urbani sadržaji su građeni uglavnom nakon Drugog svjetskog rata. Radi se uglavnom o bosanskim kućama koje su pod evropskim uticajem poprimile moderniji arhitektonski oblik. Orijentalni uticaj odrazio se na raspored saobraćajnica u gradu Tešnju. U užem centru grada dominiraju starije i niske zgrade iz turskog i austrougarskog perioda. te je prosječna gustoća naseljenosti iznosila 960 st/km2. Doboj . specifičan po tome što ima dvojnu urbanu strukturu.). Maglaj i Teslić. Novije stambene zone uglavnom se grade na periferiji grada. Osim toga Tešanj nema jače izražen nodalni značaj za širi prostor BiH Na kraju dakle možemo zaključiti da je u gradu Tešnju izražen određen funkcionalni zoning (poslovna zona u centru grada. te noviji evropski dio grada. Kao i kod drugih gradova svijeta koji su bili pod orijentalnim uticajem prostorna struktura odlikuje se nepravilnom mrežom ulica (uske i nepravilne ulice s velikim brojem slijepih ulica). Grad Tešanj ima ulogu općinskog centra. te industrijska zona na periferiji grada itd. (Prilog 2). U Donjoj čaršiji stambene jedinice imaju tradicionalne bosanske elemente ali se tu vidi i srednjoevropski uticaj. F. ugostiteljski objekti i dr. U 2004. odnosno staru jezgru iz turskog perioda. U samom centru grada nalazi se poslovna zona u kojoj je koncentrisana većina poslovnih djelatnosti (banke. 101-122 94 . Kadušić. godine bio je najgušće naseljeno područje općine Tešanj. Za grad Tešanj nisu karakteristične višespratnice.. Za vrijeme bivše Jugoslavije izgrađene su dvije višespratnice (sa 5 spratova) u Donjoj čaršiji. izgrađena je industrijska zona grada Tešnja koja zapošljava najveći broj radnika sekundarnog sektora. 32 Vresk. Prema tome. Zagreb.Banjaluka. S.geografskom pogledu grad Tešanj se nalazi na regionalnom putnom pravcu Jelah .9 km2 živilo je oko 5 664 stanovnika. djelatnosti tercijarnog sektora).Novi Šeher. te određeni broj naselja općina Usora. 32 Grad Tešanj 1991. M. a u njima je primjetan evropski način gradnje. U saobraćajno . Pored ovog putnog pravca značajno je pomenuti i putni pravac koji Tešanj povezuje sa Tešanjkom. godini prosječna gustoća naseljenosti povećala se na 1 108. 1990.: Osnove urbane geografije.Tešanj .jug. Kulenović Stambene zone u gradu Tešnju zauzimaju preko 50 % ukupne površine grada. kao i neki drugi gradovi Bosne i Hercegovine. u predgrađu naselja Bukva. Najveća gustina naseljenosti je u centru grada. Zbog toga je grad Tešanj. na sjevernoj periferiji grada.9 st/km2. U turskoj jezgri preovladavaju jednospratne i dvospratne stambene jedinice u čijoj je gradnji primjetan orijentalni stil. trgovine. Od stare čaršije. Obje saobraćajnice povezuju grad Tešanj sa magistralnim putnim pravcem Doboj . stara se gradska jezgra Tešnja može podijeliti na tursku jezgru (Gornja čaršija) i austrougarsku jezgru (Donja čaršija). Gravitira mu 39 seoskih naselja istoimene općine. Takođe. užoj gradskoj jezgri. a zatim opada prema periferiji. stambene zone koje se nastavljaju na poslovnu zonu. tj. str. zatim stambeno naselje "Simetrale" u južnom dijelu grada i stambeno naselje "Krndija" u sjeverozapadnom dijelu grada.

odnosno prema naselju Jelah. Morfološka struktura grada Pod pojmom morfološke strukture grada podrazumijevamo prostorni raspored i međusobne odnose morfoloških elemenata u gradskom prostoru. Kapetanovići i dr. a zatim slijede zgrade iz austrougarskog perioda. njihovoj starosti i visini itd. a samo mali procent otpada na stambene blokove sa višespratnicama. parcele.3. javne površine.). Najveći procent stambenih jedinica predstavljen je jednospratnim i dvospratnim porodičnim kućama. Grad je odraz određenih zakonitosti nastalih pod uticajem različitih faktora. Takođe treba naglasiti da se pri morfološkoj analizi grada posebna pažnja pridaje tipovima zgrada. blokovi zgrada itd. Školska knjiga. 33 Tako su se naprimjer na području kasabe Tešanj najvredniji i najkvalitetniji stambeni objekti nalazili u mahalama uz Gornju čaršiju i sjeverno od nje. Ti objekti su uglavnom rađeni u turskom periodu. M. stambeno naselje ''Simetrale'' itd. str. Zagreb. nogometni stadion. Dok u većini gradova svijeta visina zgrada opada od centra ka periferiji u gradu Tešnju ovaj proces je obrnut. a i u prošlosti je postojao socijalni zoning ili socijalna topografija stanovništva. Na ovom prostoru kuće su gradile samo begovske porodice (Eminagići. 1990. 33 Po socijalnim obilježjima stanovništva grad ne mora biti homogen prostor. O tome detaljnije vidjeti: Vresk.Urbanogeografski razvoj grada Tešnja. orijentalni dio grada. Novije zgrade grade se na periferiji. Danas se grad Tešanj teritorijalno širi prema sjeveru (prigradsko naselje Bukva u kojem je smještena i industrijska zona) i prema zapadu. Visoke zgrade koje su izgrađene u stambenim naseljima "Simetrale" i "Krndija" nalaze se na periferiji grada Tešnja. karakteristikama može imati karakter mozaika. Ona predstavlja urbani nukleus Tešnja. Budući da gustoća stanovništva opada od centra ka periferiji onda je logično što većina kuća na periferiji grada obično ima i okućnicu. Smailbegovići. 105-120 34 Vresk. S obzirom da se gradovi u svijetu razvijaju pod različitim društveno-ekonomskim i drugim faktorima onda možemo govoriti o različitim tipovima socijalno-prostorne strukture grada ili različitoj socijalnoj topografiji gradova. odnosno Tvrđave ili Gradine kako je zovu stanovnici Tešnja. kao i po socio-ekonomskim. jezičkim i dr. zgrada MUP-a. 123 95 . Školska knjiga. a oko stare urbane jezgre dalje se na lijevoj i desnoj obali rijeke Tešanjke teritorijalno širio i razvijao grad Tešanj. Takođe. str.: Osnovi urbane geografije. etničkim. 34 Najdominantnija tačka u gradu je kota na kojoj je izgrađena Gradina. Morfološki elementi su ulice. Po svojoj prostornoj diferenciranosti. Tako se naprimjer. određeni urbani sadržaji se grade u južnom dijelu grada u kojem je naprimjer smješten Srednjoškolski centar. 3. vjerskim.. Zagreb.: Osnove urbane geografije. sa pojedinačnim zgradama iz austrougarskog perioda razvijao i širio oko Starog grada. 1990. trgovi. M. Takođe u gradu Tešnju danas postoji. Lijeva obala rijeke Tešanjke je bila povoljnija za izgradnju tako da se veći broj urbanih sadržaja gradio u ovom dijelu. Najstariji objekti u gradu Tešnju nalaze se u užoj gradskoj jezgri.

godine. 1966. Danas je grad Tešanj općinski centar što znači da mu gravitira stanovništvo ruralnog područja općine Tešanj. ovdje osnovano gradsko naselje. Planjax. 3. oko polovine XVI vijeka.). which is in the middle of 16th century the Tešanj city is established. Odjeljenje istorijsko-filoloških nauka.: Demogeografija-stanovništvo svijeta. a i određen broj stanovnika iz susjednih općina Maglaja. Centar za kulturu i obrazovanje. Šabanović. Kadušić. Tešanj is today centre of municipality. A. Except that Tešanj doesn`t have stronger nodal importance. Svezak Geografija. Svjetlost. Tešanj nema jače izražen nodalni značaj. Školska knjiga. educational and cultural centre of wider area in the period of Turkish government. In the period of Turkish government Tešanj acquired characteristics of oriental city with specific spatial and functional structure.: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku. 1990. Brkić. 1959. Kulenović 4.: Gradski centri. Maretić. To this city are gravitating inhabitants of municipality Tešanj’s rural settlements and certain population from neighbouring municipalities Maglaj. 2005. Alić. odnosno kasaba Tešanj. Sarajevo. Za vrijeme osmanske uprave Tešanj je poprimio karakteristike orijentalnog grada sa specifičnom prostornom i funkcionalnom strukturom. M.: Bosanski pašaluk.. 7. Handžić. City has further developed under the influence of industry development. S. Godina II. Zbornik radova Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Zaključak Područje općine Tešanj naseljeno je još od paleolita ali je tek u vrijeme turske vlasti. 6. Tuzla. 96 . A. politički. Grad se dalje razvijao pod uticajem razvoja industrije. Škaljić. Sarajevo. Djela XIV. Teslića i Doboja.: Gazi-Husrev-begovi vakufi u tešanjskoj nahiji u XVI stoljeću.. Tešanj. Anali Gazi Husrev-begove bibilioteke u Sarajevu. trgovački. H. 5. 5. Conclusion The municipality Tešanj’s area has been settled since Palaeolithic but only in the period of Turkish government. Osim toga. Kudumović. Zagreb. Literatura i izvori 1. Naučno društvo NR BiH. 1974. 4. Značajan urbani razvoj Tešnja započeo je šezdesetih godina XX vijeka uslijed snažnog procesa industrijalizacije koji je zahvatio ovo područje. H. S. A. Smajić. R. 2006. F. Za vrijeme austrougarske uprave i Kraljevine Jugoslavije nije došlo do značajnijih promjena u urbanoj strukturi grada ali su značajno oslabile funkcije koje je ovaj grad imao do tada. 1996. Friganović. 2.. U vrijeme turske uprave kasaba Tešanj predstavljala je značajan administrativni. prosvjetni i kulturni centar šire okoline.: Devastacija urbanih sadržaja na području Tuzlanskog kantona u periodu agresije na R BiH 1992-1995. commercial. Školska knjiga. Br. Ćeman. Sarajevo. political. In the period of Austro-Hungarian government and period of Kingdom of Yugoslavia it has not come to the significant urban changes but functions which this city had had until that period have significantly weaken. M. 2. 4. Tešanj city represented significant administrative. 1999. Zagreb. Kadušić. Significant urban development of Tešanj began in the sixties of twentieth century and it is caused by intensive process of industrialisation which seized this area. Tešanj. Doboj and Teslić. A.: Tešanj-grad kome se rado vraćam. M.A. 8.: Urbana antropologija Tešnja (1461-1878.

Popis stanovništva 1961. godine (Integracija stanjanacrt). 10. godine. Općina Tešanj. Hrvata i Slovenaca 31. Tešanj. M. 21. Općina Tešanj. 1995. Knjiga VII. Popis stanovništva.. 16. 2004.: Grad i urbanizacija. Vresk. 14. oktobra 1910. Beograd 1965. Osnovni podaci o stanovništvu . 1998. Planjax. 1990. Savezni zavod za statistiku. Vresk. Služba općine Tešanj. Planjax. str. 15. 9.opcina-tesanj. 19. Zagreb.) 24. Savezni zavod za statistiku. Štatistika miesta i pučanstva Bosne i Hercegovine.. godine. Republički zavod za statistiku. Sarajevo. 1896. godine. 13. 1958. 23. Katalog tešanjske privrede 1998-1999. januara 1921.. M. 1982. Glavni rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 22. Školska knjiga. Savezni zavod za statistiku. 20. 1991.: Osnovi urbane geografije. Državna štamparija. Beograd. Statistički godišnjak Bosne i Hercegovine 1972. 1991. (Popis 1879.ba/admin/slike/doc/Strategija-Tesanjnacrt. 1886. godine.. Zagreb. 18. Rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 10. 2002.podaci za naselja prema upravnoj podjeli u 1953. Sarajevo. 1974. Prethodni rezultati popisa stanovništva u Kraljevini Srba.. 2007. Strategija razvoja općine do 2000. 1880. 11. Bibilioteka-Posebna izdanja. 22. Strategija razvoja općine Tešanj od 2007. 38. do 2015. Knjiga XIV. Popis stanovništva i stanova 1971. Rezultati po opštinama. 1912. 1983.Urbanogeografski razvoj grada Tešnja.09. Sarajevo. 17. maja 1885.) 25. Beograd. 1996.. godine. Beograd. prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstva prema broju članova).. Stanovništvo (etnička. Savezni zavod za statistiku. Opšta i metodološka objašnjenja. Popis stanovništva 1953.. Savezni zavod za statistiku. Školska knjiga. Komisija za planiranje općinskog razvoja. aprila 1895.pdf (21.. Narodna bibilioteka Tešanj. Sarajevo. Štatistika miesta i žiteljstva Bosne i Hercegovine po popisu naroda od 1. Broj stanovnika po mjesnim zajednicama sa pripadajućim naseljenim mjestima. Tešanj-kulturno-privredni informator. 12. Sarajevo. 26. domaćinstava i stanova 1981.. godini.07. Beograd. Sarajevo. 1924. Tešanj. Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti i površina naselja. 97 . Preuzeto sa: http://www.

Kulenović 98 . Kadušić. S. Kudumović. F.A.

99 .Urbanogeografski razvoj grada Tešnja.

cultural . . viši asistent. Ova naselja uglavnom su nastajala spontano i razvijala se neplanski što se značajno odrazilo na njihov oblik i fizionomiju. kulturno-historijskih. that is on its spatial scope. razvoj. odnosno na njen prostorni obuhvat. tipologija. typology. seoska naselja. number and size of settlements. Ključne riječi: Tešanj. broj i veličinu naselja. Because of that all Tešanj’s settlements can be classified into certain groups which are characterized by specific genesis.geographic. ekonomskih i političkih uslova. Zbog toga se sva tešanjska naselja mogu razvrstati u određene skupine koje su karakteristične po specifičnoj genezi.historic. Key words: Tešanj. rasporedu kuća itd. These settlements mostly appeared spontaneous and developed without planning which significantly reflected on settlement’s form and physiognomy. development. Fizionomija seoskih naselja tešanjske općine odraz je prirodno-geografskih. veličini. the houses arrangement etc. Abstract During a long period of time area of municipality Tešanj was a scene of tumultuous social changes which effected on Tešanj’s territorial development. Univerzitet u Tuzli Abstrakt Područje općine Tešanj je kroz dug vremenski period bilo poprište burnih društvenih promjena što se odražavalo na njen teritorijalni razvoj. Alma Kadušić. Physiognomy of rural settlements of municipality Tešanj is a reflection of physical . rural settlements. size. 101 – 115 (2007-2008) Originalni naučni rad RAZVOJ SEOSKIH NASELJA OPĆINE TEŠANJ DEVELOPMENT OF RURAL SETTLEMENTS OF MUNICIPALITY TEŠANJ Mr. Kroz različite historijske periode u sastavu ove općine bio je različit broj naselja. economic and political conditions. Prirodno-matematički fakultet.Zbornik radova PMF 4 i 5. Through different historical periods this municipality had different number of settlements.

Svjetlost. Lepenica. (Popis 1879. Glasnik Zemaljskog muzeja. Drinčići. Lepenica. Status srednje razvijenog naselja imao je jedino Tešanj. Mrkotić. Smještena je u slivu rijeke Bosne i Usore. Kraševo. Trepče itd. godine na području tešanjske nahije nalazila su se dva gradska naselja (kasabe Tešanj i Doboj). Mriotić (Mrkotić). Uvod Općina Tešanj nalazi se u sjevernoj Bosni. 41-43 102 . Drinčići. četrdeset i jedno seosko naselje. O značenju te riječi vidjeti: Evlija Čelebi: Putopis-Odlomci o jugoslovenskim zemljama. 1996.. Mekiš. napušteno ili raseljeno selo. 4 U sidžilima Tešanjskog kadiluka od 1639-1642. česma. Čifluk. 1-23 6 Sidžil Tešanjskog kadiluka (1740-1752.. Sarajevo. Miljanovci. Etnologija tešanjskog kraja.. str. Potočani. i 1604. Džemilić Planje. 1966.). granice.) . sedam mezri 1 . Jablanica. Prema turskim defterima iz 1570. Ljetinić. godine na području Bosne i Hercegovine obuhvaćena su slijedeća tešanjska naselja: Blaževci. godine ni jedno tešanjsko naselje nije imalo najviši stepen naselja (šeher). čitluk (čivlak) m (pers. Sarajevo. Karadaglije. Da bi se jedno mjesto moglo smatrati ili proglasiti mezrom. Cerovac. Ripna. na kontaktu panonske Bosne i srednjobosanskih planina. Novo Selo. 7 Prvim austrougarskim popisom stanovništva provedenim 1879. pet čifluka 2 i šest zemina. Sarajevo. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. 667 4 Niškanović.: Porijeklo stanovništva tešanjskog kraja. Sarajevo. M. Kadušić 1. str. Sarajevo. 8 1 Mezra-doslovno znači ziratno zemljište. str.. str. voćnjaci i sl. sijalište. M. To su naselja Bukva. Vukovo.). Raduša i Vukovo. 642 2 Čifluk. Ravne i Žabljak. Šije. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Gornja Modriča (Kalošević). Sveska 41/42.. Kraševo. str.A. ono je moralo imati svoju teritoriju. godine pominju se neka naselja koja do tada nisu bila evidentirana. 174 3 Zemin-veći kompleks obradivog zemljišta koji nema status čifluka niti baštine.. XII 7 Niškanović. čiftluk. Sveska 41/42. Ripna. Orijentalni institut u Sarajevu. str. a kao turski agrarno-pravni termin znači staro selište. bunar. Lončari. A. Trepče i Vrela. Dobro Polje (Dobropolje). str. u turskim dokumentima spominju se imena još nekih tešanjskih naselja kao što su Miljanovci. Jablanica. polje. 6 Godine 1877. odnosno manje ili više jasne tragove ranijeg naselja (groblje. Piljužići. Rosulje itd. Etnologija tešanjskog kraja. Glasnik Zemaljskog muzeja. O značenju te riječi vidjeti: Evlija Čelebi: Putopis-Odlomci o jugoslovenskim zemljama.vrsta feudalnog posjeda koji gospodar obrađuje sam ili preko čifčije. na prve podatke o tešanjskim naseljima nailazimo tek u dokumentima iz turskog perioda. str. Trepče.: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku. Novo Selo. Tugavica (Tugavić). Rakovica. Sarajevo 1880". 3 U turskim defterima pominju se sljedeća tešanjska naselja: Čagljići (Čaglići). Povoljne prirodnogeografske karakteristike područja općine Tešanj omogućile su stalnu naseljenost još od prahistorije o čemu nam svjedoče arheološki nalazi pronađeni na području Tešnja (u naseljima Kalošević. Hrvatin (Hrvatinići). Tešanj.: Porijeklo stanovništva tešanjskog kraja. 1987. 1987. Jelah. Ljetinić. 1-23 5 Ibid. Piljužići. 1-23 8 "Štatistika miesta i pučanstva Bosne i Hercegovine. Bobare. Šije. 1996.). Bobare. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.). Međutim. Sarajevo. Nakon potpadanja pod tursku vlast tešanjsko područje organizovano je kao nahija koja je obuhvatala teritoriju veću od današnje površine općine. 2005. 5 U sidžilu Tešanjskog kadiluka iz 1740-1752. Plane (Planje). Orašje Planje.tur.

Karadaglije i dr. Logobare. Trepče i Vukovo. Etnologija tešanjskog kraja. Drinčić. Općinski centar je grad Tešanj. 210-223 10 Broj stanovnika po mjesnim zajednicama sa pripadajućim naseljenim mjestima. godine naselje Planje imalo je 39 kuća.. u turskim zapisima sreću se imena još nekih tešanjskih naselja kao što su Miljanovci. a osim njega općini pripadaju seoska naselja Bobare. Prve pouzdane podatke o naseljima općine Tešanj možemo pronaći u turskim defterima iz 1570. Mekiš. Medakovo. M. Lončari. Kraševo. Novo Selo. Glasnik Zemaljskog muzeja. Jablanica. Lepenica. U turskim defterima iz XVI vijeka pominju se još neka tešanjska naselja. godine kojeg je provela austro-ugarska uprava u sastav tešanjske općine ulazila su sljedeća naselja: Blaževci. Orašje Planje. Drinčići. Raduša. Tešanjka. Jelah. 10 2. Mriotić (Mrkotić). Koprivci. Sarajevo. godine. Jevadžije. Mrkotić. usljed dugotrajnog naseljavanja Vlaha iz Srbije i Crne Gore od strane Osmanlija značajno se povećao broj stanovnika u ovom području. Raduša. Orašje-Planje. Kaloševići. Lepenica. Šije. Piljužići. neka naselja nisu nosila imena koja nose danas. porastu broja stanovnika. 1-23 12 Ibid. Rosulje. str. a neka novijeg. Čifluk. Ljetinić. Jablanica. Tešanj (grad). 9 Danas se u sastavu općine Tešanj nalazi 25 mjesnih zajednica sa trideset i devet seoskih i jednim gradskim naseljem. Drinčići. Jelah-polje. i 1604. str. Čaglići. 1987. Vlasi su se 9 Die ergebnisse der Volkszählung in Bosnien und Hercegovina von 10. Jablanica. Prema turskom defteru iz 1570. Bobare. Medakovo. Ljetinić. Piljužići. Trepče. Mrkotić 20 kuća i Kalošević 45 kuća. Potočani. Prema defteru iz 1604. Pored toga. Cerovac. Statistischen Depertment der Landesregierung. Kraševo. Čifluk. Miljanovci. Ripna. 12 Na osnovu prezentiranih podataka možemo zaključiti da je na području tešanjske općine u osmanskom periodu došlo do značajnih etničkih promjena. Služba Općine Tešanj. Hrvatin (Hrvatinići). Bukva. To su naselja Bukva. Rakovica. Zbog toga ćemo u ovom poglavlju obraditi evolutivni razvoj seoskih naselja općine Tešanj. U sidžilima Tešanjskog kadiluka od 1639-1642. godine u Planjama je bilo 75 kuća. Trepče i Vukovo. Šije. Džemilić. str. Dobropolje. Ripna. godine. Mekiš. 11 Krajem osmanske uprave. Tugavica (Tugavić). Novi Miljanovci. Ljetinići. Novo Selo. Karadaglije. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. te postanku novih i razvoju starih naselja (kako po broju stanovnika i kuća tako i prostorno). odnosno 1877. Potočani. U ovim dokumentima pominju se tri tešanjska naselja i to Planje.. 2004.: Porijeklo stanovništva tešanjskog kraja. i 1604. Mrkotić i Kalošević. Razvoj seoskih naselja općine Tešanj Područje općine Tešanj naseljeno je još od prahistorije.Razvoj seoskih naselja općine Tešanj Prema popisu stanovništva 1910. Lepenica. Miljanovci. Cerovac. Ripna. Dobro Polje (Dobropolje). godine pominju se neka naselja koja nisu bila evidentirana u turskim defterima iz 1570. 1912. Oktober 1910. Koprivci.. Kalošević. Tugavići. 11 Niškanović. Određena seoska naselja općine Tešanj starijeg su postanka. Blaževci. To su Čagljići (Čaglići). Sveska 41/42. Gornja Modriča (Kalošević). Rosulje itd. Plane (Planje). Tešanj. Piljužići. Mrkotići. 1-23 103 . Jelah. Raduša i Vukovo. Naime. Šije. Putešić. Te promjene se ogledaju prije svega u izmijenjenoj etničkoj strukturi. Kraševo. Mrkotiću 29 kuća i Kaloševiću 49 kuća. Sarajevo.. odnosno njihov postanak i razvoj kroz određeni historijski period. Novo Selo. Jelah. Lončari. Karadaglije.

41-43 16 Štatistika miesta i žiteljstva Bosne i Hercegovine po popisu naroda od 1. Sarajevo. Lepenici 283 stanovnika. Pravoslavno stanovništvo činilo je manjinu u slijedećim naseljima: Džemilić Planjama i Lepenici sa po 4 stanovnika. str. Drinčići 42 stanovnika. Etnologija tešanjskog kraja. Djemilić (Džemilić Planje) sa 228 stanovnika. U tim naseljima su živjeli katolici.. U periodu od 1885-1895. Sveska 41/42. Prema ovom popisu na tešanjskoj općini je živjelo ukupno oko 10 582 stanovnika. Bobare 177 stanovnika. Džemilić Planjama (Džemilić) 253 stanovnika. Kadušić naseljavali uglavnom u istočne i južne dijelove općine. Mrkotić sa 271 stanovnikom. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Međutim. Koprivci sa 96 stanovnika. Jedino novo naselje evidentirano u ovom popisu je naselje Kalošević u kojem je živjelo oko 353 stanovnika. Ljetinić sa 81 stanovnikom. 104 . Ljetiniću 89 stanovnika. Šije sa 365 stanovnika i Trevče (Trepče) sa 364 stanovnika. Novoselo (Novo Selo) sa 176 stanovnika. E. godine nije došlo do značajnijih promjena u pogledu nastanka novih naselja. Orašje Planje sa 165 stanovnika. Bobarama 189 stanovnika. godine broj stanovnika u općini Tešanj povećao se sa 13 Niškanović. Lepenica sa 259 stanovnika. Glasnik Zemaljskog muzeja. a na tešanjsko područje su došli iz susjednih nahija Maglaja. Miljanovci sa 554 stanovnika. Lončari sa 84 stanovnika. Ripni 82 stanovnika. Miljanovcima. godine. Već 1600. Lončarima 119 stanovnika. Mrkotiću 302 stanovnika. Piljužićima 399 stanovnika. 1886. str. bile su prisutne stalne emigracije stanovništva sa tog prostora koje se naseljavalo u područje sjeverne Bosne. Koprivcima 90 stanovnika. str. Orašje Planjama (Orašje) 190 stanovnika. Sarajevo. 14 Početkom austrougarske uprave proveden je prvi popis stanovništva u Bosni i Hercegovini koji je obuhvatio i naselja tešanjskog kraja. Sarajevo.A. 1987. Šijama 431 stanovnik i Trepču (Trebče) 411 stanovnika. maja 1885. Trebetina i Ozrena. godine. Bobarama. a od toga u naselju Blaževci živjelo je oko 99 stanovnika.: Porijeklo i pripadnost stanovništva Bosne i Hercegovine. Kraševu 254 stanovnika. godine stanovništvo ovog kraja dobrovoljno je prešlo na Islam i vjerski se konsolidovalo. (Popis 1879. Miljanovcima (Miljanovce) 582 stanovnika. Značajniji broj stanovnika pravoslavne vjeroispovijesti živio je jedino u naselju Bobare (63 stanovnika). Jablanici 424 stanovnika. 24 15 "Štatistika miesta i pučanstva Bosne i Hercegovine. Drinčićima 53 stanovnika. Tako se u popisu stanovništva iz 1879. Samo u Blaževcima i Lončarima nije bilo muslimanskog stanovništva. Osim osnovnih podataka o broju stanovnika u austrougarskim popisima sadržani su i podaci o etničkoj strukturi stanovništva iz koje se vidi da su u većini naselja tešanjske općine Muslimani. 15 Do drugog popisa kojeg su austrougarske vlasti provele 1885.). godine pominju slijedeća tešanjska naselja: Blaževci sa 83 stanovnika. 1-23 14 Imamović. Piljužići sa 351 stanovnikom. Katolika je bilo još i u Džemilić Planjama. 13 Osim toga zbog stalnih austrijsko-turskih sukoba u kojima su Osmanlije gubile teritorije sjeverno od Save. M. 1998. ovaj popis nam pokazuje da je došlo do određenog porasta u ukupnom broju stanovnika po pojedinim naseljima. Jablanica sa 371 stanovnikom. Piljužićima. Orašje Planjama. Ripna sa 73 stanovnika. Kraševo sa 227 stanovnika. Sarajevo 1880". 16 Blagi porast stanovništva i broja kuća u naseljima općine Tešanj nastavljen je i u narednim godinama što se može vidjeti iz podataka objavljenih u popisu iz 1895. Novom Selu (Novoselo) 172 stanovnika.. odnosno Bošnjaci činili većinu.: Porijeklo stanovništva tešanjskog kraja. Šijama i Trepču.

Iz tog razloga ne raspolažemo podacima o broju stanovnika po naseljima općine Tešanj u tom periodu. 19 Popis stanovništva u Kraljevini Srba. Općina Tešanj je prema popisu iz 1991. Putešić Slika 1. Vrela. Jevadžije. Cerovac. godine povećao na 13 591.. Blaževci (725 ha). Sarajevo. godine imala 49 seoskih naselja. Bukva (85 ha). 17 U slijedećih petnaest godina. Jelah-polje. 18 Pretpostavlja se da su se navedena naselja sve do popisa stanovništva iz 1910. odnosno do popisa stanovništva provedenog 1910.Razvoj seoskih naselja općine Tešanj 10 582 na 12 265 stanovnika. godine nije došlo do značajnijih promjena u pogledu porasta broja stanovnika. godine u bivšoj SFR Jugoslaviji stanovništvo općine Tešanj se povećalo sa 34 508 stanovnika koliko je bilo 1948. To su naprimjer naselja Bejići. U periodu od 1948. godine u naseljima općine Tešanj živjelo je oko 12 704 stanovnika. U periodu između dva svjetska rata za vrijeme Kraljevine Jugoslavije dolazi do stagnacije broja stanovnika. Sarajevo. Cerovac (250 ha). godine. u ovom popisu prvi put su evidentirana naselja koja se nisu pominjala u prethodnim austrougarskim popisima. Broj stanovnika općine Tešanj se prema popisu 1910. Ljetinić (275 ha). Drinčići (106 ha). Dobropolje (600 ha). Mrkotić (610 ha). Koprivci (198 ha). Jelah (325 ha). 19 Do slijedećeg popisa stanovništva koji je proveden 1931. Piljužići (560 ha). Džemilić Planje (500 ha). 1896. Logobare. Međutim. Medakovo. Karadaglije (1000 ha). Takođe. Tradicionalni način stambene gradnje (265 ha). Orašje Planje (575 ha). Miljanovci (1280 ha). Sivša. oktobra 1910. godine. Potočani (225 ha). Bobare (300 ha). Rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 10. Izdanje direkcije državne statistike u Beogradu. 1924. godine vidi se da nije nastalo ni jedno novo naselje. aprila 1895. str. Medakovo (450 ha)... a broj kuća sa 1 987 na 2 187. a samim tim i širenja starih i nastanka novih naselja. a to su Jelah. a njegova teritorija je podijeljena Maglaju. Lepenica (305 ha). Tesliću i Doboju. Čaglići (214 ha). Karadaglije. godine na 48 480 stanovnika 1991. prema popisu iz 1895. a usljed tog procesa su se razvila i neka nova koja su prije bila u sastavu već postojećih naselja. Logobare (225 ha). Čifluk (675 ha). do 1991. Lončari (331 ha). Putešić. Januara 1921. Ripna 17 18 Glavni rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 22. 115-117 105 . Prema popisu stanovništva iz 1921. U ovom periodu prostorno su se širila postojeća naselja. godine razvijala u okviru većih susjednih naselja tešanjskog područja. Jevadžije (250 ha). Jelah-polje (308 ha). Hrvata i Slovenaca 31. Dobropolje. a to su: Bejići (300 ha). godine takođe za vrijeme Kraljevine Jugoslavije. Novi Miljanovci. Raduša i Vukovo. Novo Selo (204 ha). Kalošević (960 ha). 1912. Jablanica (488 ha). Novi Miljanovci (308 ha). Omanjska (650 ha). Raduša (1575 ha). Žabljak itd. Kraševo (195 ha). Mekiš (75 ha). Tešanj je izgubio status sreza. Omanjska. Sarajevo. a broj kuća na 2 638.

Srednja Omanjska i Žabljak novoosnovanoj općini Usora. Blaževci 80. Na osnovu materijalnih dokaza i pisanih izvora možemo zaključiti da je stambena gradnja u tešanjskom kraju prošla kroz tri osnovna perioda u kojima su politički. Piljužići 1 785. 20 prepustom) Slika 3. 106 . Beograd. 2004. 21 Uporedo sa povećanjem broja stanovnika. Rosulje 849. Karadaglije 746. Vitkovci (1250 ha). društveno . Ripna 124. Orašje Planje 1 050. Od kraja XIX vijeka pa do danas stambena gradnja u tešanjskom području prošla je kroz nekoliko faza. teritorijalnim širenjem i prostornom organizacijom seoskih naselja razvijala se izgradnja seoskih stambenih i dr. Jevadžije 510. Miljanovci 1 042. str. Primjer tradicionalne bosanske arhitekture (Srednjobosanski tip kuće ili tip čardaklije s 1169 stanovnika). Raduša 2 597. Čifluk 249. Dobropolje 819. Mrkotić 1 475. Tešanjka (433 ha). Koprivci 470. Tugovići (300 ha). 1991. Lončari 125. Drinčići 282. Čaglići 428. objekata koja na sebi nosi pečat vremena kroz koja je prolazila. Vrela (650 ha). Putešić. Naselja Bejići.ekonomski. 135-136 21 Broj stanovnika po mjesnim zajednicama sa pripadajućim naseljenim mjestima. Vukovo (200 ha) i Žabljak (285 ha). Trepče 2 379 i Vukovo Slika 2. Putešić 286. Šije (800 ha). Kalošević 806. Ljetinić 875. Potočani 1 193. Tešanjka 868. Kadušić (375 ha).A. Jelah 3 833. Vitkovci i Vrela pripala su općini Teslić u Republici Srpskoj. Tugavići 296. Novo Selo 1 165. Srednja Omanjska (350 ha). Šije 2 800. Savezni zavod za statistiku. Medakovo 1 083.. Mekiš 369. a naselja Omanjska. Lepenica 1293. Rosulje (350 ha). Savremena stambena gradnja Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti i površina naselja. godini općina Tešanj zauzimala je površinu od 163 km2 sa 25 mjesnih zajednica i trideset i devet seoskih naselja u kojima je živjelo oko 49 000 stanovnika (Bobare su imale 750 stanovnika. Novi Miljanovci 1 988. Jelah-polje 680. Logobare 370. U 2004. Tešanj. Služba Općine Tešanj. Jablanica 1 130. Bukva 831. Cerovac 520. Kraševo 1177. Trepče (850 ha). 20 Nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma i osnivanjem općine Usora površina općine Tešanj je reducirana sa 223 km2 na 163 km2. Sivša (925 ha).

a posebno odlaskom određenog broja stanovnika na rad u inostranstvo. 26 22 Bugarski. U ovom periodu posebno je bila značajna institucija porodične zadruge koja je dala posebno obilježje u obliku načina života kao i kulturi stanovanja u ovom periodu. varijeteta itd. str. kriteriji. Stanovništvo je u ovom periodu još uvijek bilo orijentisano na poljoprivredu te je mijenjalo oblik i način života. pravni. Naime.: Osnove opće geografije. I. Etnologija tešanjskog kraja.. Zagreb. Postepenim ekonomskim i društvenim razvojem napuštaju se tradicionalni oblici i način gradnje stambenih objekata. Stambeni objekti izgrađeni krajem XIX i početkom XX vijeka bili su karakteristični po tradicionalnom načinu gradnje. stvoreni su uslovi za intenzivniju urbanizaciju koja je dovela do napretka na polju stambene gradnje i kulture stanovanja. Zagreb. uključivanjem aktivnog stanovništva u vanpoljoprivredne djelatnosti. 1997. A. 91-134 23 Nejašmić. godine u bivšoj Jugoslaviji sva naselja su klasificirana u tri osnovna tipa i to na seoska. Beograd. 1993. 28 25 Simonović. Do značajnijih promjena u ovoj sferi dolazi krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina XX vijeka... a na osnovu kombiniranja kriterija broja stanovnika i udjela poljoprivrednog u ukupnom broju stanovnika. Definisanje sela naprimjer može se zasnivati na njegovom razlikovanju od grada pri čemu se kombiniraju historijski. 323 24 Prema popisu stanovništva i stanova 1961. Glasnik Zemaljskog muzeja. Arhitektonski fakultet. društveno-ekonomskih i drugih promjena mogu se okarakterisati kao prijelazni period gradnje stambenih objekata. str. 1987. 22 3. str. kategorija. Ribar. Sarajevo. Školska knjiga. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. 25 Grad se može definisati kao kompaktno izgrađeno veće naselje u čijim sekundarnim i tercijarnim djelatnostima radi veći dio aktivnog stanovništva. Zbog toga susrećemo različite definicije i kriterije tipologije seoskih i gradskih naselja. 7 107 . kriteriji broja stanovnika. Univerzitet u Beogradu. i 1971.. 24 Definisanje seoskih i gradskih naselja stvar je konvencije. Ona su ishodišta i žarišta ljudskog rada i djelovanja.: Seoske stambene zgrade i kultura stanovanja u tešanjskom kraju. Takođe. a svako od ova dva tipa ima niz podtipova.: Agrarna geografija.. Malić. način korištenja zemljišta i stepen opće razvijenosti. Ta naselja nazivamo prijelaznim ili mješovitim naseljima. a njihov značaj se očituje u veličini (broju stanovnika) i izgledu.: Grad i urbanizacija. veličine i socijalne organizacije prostora itd. A. M. Školska knjiga. i to ne samo za vlastite potrebe nego i za potrebe stanovništva šireg prostora... Đ. Mnogo češće se definiše gradsko naselje pa se seoskim naseljima smatraju sva ona koja ne ispunjavaju određene kriterije. 118 26 Vresk. 23 Pri tipologiji naselja uglavnom polazimo od njihove osnovne podjele na seoska i gradska naselja. 2002.: Uređenje seoskih teritorija i naselja. O tome detaljnije vidjeti: Crkvenčić. U njima se ogleda prirodna osnova. str. I. Educa. Tipologija seoskih naselja općine Tešanj Naselja su najvažniji plod ljudskog djelovanja. 1988. Naredne tri ili četiri decenije u kojima je došlo do značajnih političkih. postoje i prijelazne forme naselja u kojima su sadržana svojstva seoskih i gradskih naselja. M. Sveska 41/42.Razvoj seoskih naselja općine Tešanj kulturni i drugi faktori uticali na stvaranje specifičnih obilježja stambenih objekata u ovom području. administrativni i dr. gradska i mješovita. Zagreb. str.

250-276 108 . Novo Selo. Mekiš. Najčešće se nazivaju po patronimu.: Prilog poznavanju tipologije seoskih naselja. a sela zbijenog tipa razvrstao je u pet grupa i to timočki. Da li je neko naselje kompaktno ili razbijeno zavisi u prvom redu od geografskog položaja. Beograd. kulturno-historijskih i ekonomskih uslova područja u kome nastaje i razvija se određeno seosko naselje. Kalošević. Čaglići. Potočani. Čifluk. Knjiga prva i druga. Ribar. Ponekad zaseok nosi ime po nekom hidronimu. str. Kraševo. Tako naprimjer seoska naselja možemo izdvajati prema njihovoj genezi na: planska. Jevadžije.. 1966. Seoska naselja mogu biti raznovrsna po svome tipu. Blaževci. Novi Miljanovci. ušorena i spontano nastala naselja. 27 Postoje različite tipologije seoskih naselja od različitih autora koji su se prilikom podjele takvih naselja koristili različitim kriterijima. str. To znači da su postala spontano tj. Osnovna karakteristika tešanjskih naselja je to što imaju nepravilnu prostornu strukturu sa nepravilnom mrežom puteva i ulica. Tešanjka. Ripna. Lepenica. odnosno od načina iskorištavanja zemljišta koje ne zahvata samo poljoprivredne površine već i stambene objekte. 150 29 Cvijić. 153 28 Simonović. čitlučki. oronimu itd.. Šije. a dijele se na zaseoke ili mahale koji su jedan od drugog udaljeni od 1-2 km. Orašje Planje. Putešić. Beograd. Sv. Naselja razbijenog tipa Cvijić je klasifikovao na seoska naselja starovlaškog tipa (sa šumadijskim.: Balkansko poluostrvo i južnoslavenske zemlje. Karadaglije. Kuće su obično raspoređene na 27 Slika 4. Bukva. mačvanskim i jaseničkim varijetetom). Lončari. odnosno prezimenu porodice koja je tu najbrojnija ili najduže živi u tom području. Đ. Zavod za izdavanje udžbenika SRS. Ta raznovrsnost posljedica je fizičko-geografskih. 1993. Jelah-polje..: Uređenje seoskih teritorija i naselja. Logobare. str. Drinčići. Jablanica. Dobropolje. Raduša. zatim od ekonomije. 29 Prema Cvijićevoj tipologiji veći broj seoskih naselja općine Tešanj može se svrstati u naselja razbijenog tipa. ponekad i prostor dužine 5-6 km. naselja karstnog tipa i naselja ibarskog (džematskog) tipa.. J. Univerzitet u Beogradu. Cerovac. Zbornik radova Geografskog zavoda Prirodno-matematičkog fakulteta Beograd. 1968. Beograd.A. slobodno bez bilo kakvih spoljnih uticaja. Rosulje. Jelah. Mrkotić. Ljetinić. Medakovo. 28 Prema ovoj tipologiji naselja općine Tešanj se uglavnom svrstavaju u spontano nastala seoska naselja. mediteranski. Đurić. Prema tome raspored kuća i plan naselja zavisi prije svega od agrarne strukture ali i od reljefa i drugih elemenata prirodne osnove. tursko-istočnjački i sela mješovite vrste. Arhitektonski fakultet. Tugavići. Trepče i Vukovo. Koprivci. V. a to su: Bobare. Naselje Šije u dolini rijeke Bosne (razbijeno-grupasto seosko naselje). XV. Prvu sistematsku tipologiju seoskih naselja na Balkanskom poluostrvu izvršio je Jovan Cvijić koji je sva seoska naselja podijelio na sela razbijenog i zbijenog tipa. Kadušić Na području općine Tešanj danas se izdvaja trideset i devet seoskih naselja. Miljanovci. Ova naselja zahvataju veliko prostranstvo. M. Piljužići.

32 Skupinska razrijeđena seoska naselja općine Tešanj razvijaju se na taj način da se koncentracija novih kuća vrši u središtu sela ili kraj puta koji vodi kroz selo. drumska. Ova seoska naselja zbog navedenih procesa narastanja i urastanja u posljednjih nekoliko godina bilježe znatno širenje te već pokazuju tendenciju prelaska u drumski tip razrijeđenih seoskih naselja. Starovlaška naselja obično imaju više grobalja i gotovo su sva osnovana na krčevinama. str. 250-276 Đurić. Naselja Kalošević i Putešić u dolini rijeke Usore 30 31 Ibid. Tešanjka i dr. str. Slika 5. 154 109 . Glavni podtipovi usamljenih naselja su farme. 31 Prema ovoj tipologiji seoska naselja općine Tešanj koja su smještena u dolini rijeke Usore u zapadnom dijelu općine (Potočani. infrastrukturnih sadržaja imaju tendenciju zbijanja i postepeno prelaze u džematski tip naselja. nizna. Šije.Razvoj seoskih naselja općine Tešanj više brda između kojih protiču potoci ili rijeke.. baštama. Zbornik radova Geografskog zavoda Prirodno-matematičkog fakulteta Beograd. Danas navedena seoska naselja zbog porasta stanovništva. ekonomije i salaši. Ljetinić. Trepče. Skupinska razrijeđena naselja predstavljaju veće skupine kuća koje su nastale unutrašnjim približavanjem razbijenih zaseoka i pojedinačnih kuća. XV. Cerovac. razbijeno-grupasta. Jablanica. Džemilić Planje. Kalošević. Orašje Planje. te razvoja saobraćaja i dr.. 1968.: Prilog poznavanju tipologije seoskih naselja. Zbog toga se ova naselja danas mogu okarakterisati kao prijelazni tip između okupljenih i disperznih seoskih naselja. Vladimir Đurić je sva seoska naselja u bivšoj Jugoslaviji svrstao u skupine usamljenih i skupinskih naselja (sa podtipovima). a istovremeno se vrši i izmještanje kuća na glavnu prometnu komunikaciju Doboj-Banja Luka. To su naselja Lepenica. Koprivci. gomilasta. V. Vide se pojedini šumski kompleksi koji su međusobno povezani. jugozapadnom i jugoistočnom dijelu općine. 154-155 32 Ibid. str. razrijeđena. Beograd.. između njih su iskrčeni proplanci sa seoskim kućama. Sela ovog tipa dvojako se razvijaju. Mekiš itd. a podtipovi skupinskih naselja su zaseoci. njivama itd. ušorena krstasta i zvjezdasta kao i ušorena ortogonalna sela kvadratnog ili pravougaonog oblika. Ripna. Vukovo. Na osnovu morfološko-fizionomskih karakteristika prof. 30 Tipični predstavnici starovlaškog tipa seoskih naselja na području općine Tešanj su seoske zajednice koje su locirane u brdsko-planinskom južnom. Rosulje.) mogu se svrstati u razrijeđena skupinska naselja. Karadaglije. Sv.

ova naselja još uvijek nemaju potrebnu infrastrukturu da bi se proglasila gradskim naseljima. a zapravo predstavljaju prijelazne tipove naselja jer je u njima izražena velika koncentracija stanovništva na malom prostoru. Tugavići.: Osnove opće geografije. te mrežu naselja na jugoistoku smještenu u brdsko-planinskom dijelu općine sa relativno manjom gustinom naseljenosti. Vukovo. Novo Selo. Karadaglije. 1997. Raduša. Kadušić Ostala naselja općine Tešanj (Novo Selo. Naselja Tešanjka. Ljetinić. Zagreb. mala (200-499 stanovnika). Čifluk. Blaževci. U mreži naselja na sjeverozapadu nalaze se: Novi Miljanovci. Takođe. srednja (500-999 stanovnika) i velika seoska naselja (1000 i više stanovnika). odnosno više seoskih naselja. Jablanica. I. Oraš Planje i Džemilić Planje. Orašje i Džemilić Planje itd. Lepenica. koji je značajno uticao na njihov prostorni razmještaj. Medakovo. Jelah-polje. Bukva. Kraševo. (Prilog 1). prije svega reljef ovog područja. Dobropolje. S obzirom na tu činjenicu na području općine Tešanj možemo izdvojiti tri mreže naselja i to: mrežu naselja na sjeverozapadu smještenu u dolini rijeke Usore. 325 110 . Neka od ovih naselja imaju tendenciju izmještanja kuća na glavnu saobraćajnicu koja prolazi kroz naselje. Medakovo. U pojedinim dijelovima općine postoji veća koncentracija stanovništva. središnju u kojoj se nalazi grad Tešanj i koja predstavlja najgušće naseljen prostor. Šije. Tešanj. Jablanica.) pripadaju razbijeno grupastim skupinskim naseljima kod kojih su kuće zbijene u zaseocima ali je rastojanje između pojedinih mahala znatno. Rosulje. Miljanovci. Čaglići. Mrkotić. Trepče. Educa. Zbog toga seoska naselja na području općine Tešanj nisu ravnomjerno raspoređena. Slika 6. Drinčići. Jevadžije. Kalošević. str. Mekiš. Centar naselja Jelah Putešić. Karadaglije i Mekiš. 33 33 Nejašmić. Naselja Tešanjka i Jelah mogu se svrstati u skupinska naselja. S obzirom na broj stanovnika seoska naselja se mogu podijeliti na sitna (do 199 stanovnika). Trepče. a u drugim dijelovima mreža naselja je znatno rjeđa. Cerovac.. Lončari. jugoistočni dio općine ima znatno rjeđu mrežu naselja za razliku od drugih dijelova općine. Piljužići. Jelah i Potočani pripadaju središnjoj mreži naselja. Lepenica. Međutim. seoska naselja tešanjske općine mogu se podijeliti u različite skupine ako se kao kriterij za njihovo izdvajanje uzme prirodna osnova.A. Bobare. Logobare. Koprivci. U jugoistočnom dijelu općine mrežu naselja čine Šije. Ripna. Tačnije.

U austrougarskim popisima možemo pronaći gotovo sva seoska 111 Naziv seoskog naselja . i 1877. a sedamnaest naselja imalo je preko 1000 stanovnika.. U grupi naselja srednje veličine najmanji broj stanovnika imalo je naselje Jevadžije sa oko 510 stanovnika.) Tip seoskog naselja Mala Srednja (200-499 st. Planje. 4. Jablanica. Na osnovu prezentiranih podataka u tabeli 1. te od 1740-1752. Tešanj. godine postojala tri seoska naselja koja pripadaju grupi sitnih seoskih naselja. Vukovo. godine pominju se slijedeća tešanjska naselja: Čaglići. Oko jedanaest seoskih naselja je bilo u grupi srednje veličine. Tugavići. možemo zaključiti da su u općini Tešanj 2004. Ljetinić. a u grupi malih seoskih naselja bilo je osam sela.) (500-999 st. Tačnije. a najbrojnije je bilo naselje Koprivci sa 470 stanovnika. Ripna. Kalošević. Tipologija seoskih naselja općine Tešanj po veličini Sitna (do 199 st. Potočani. Služba Općine Tešanj. Zaključak Neka seoska naselja današnje općine Tešanj pominju se još u vrijeme turske uprave. Lepenica. Čifluk. Bukva. Raduša. Piljužići. 2004. Tako naprimjer u grupi sitnih seoskih naselja najmanje stanovnika imalo je selo Blaževci sa oko 80 stanovnika.) Velika (> od 1000 st.. 1604. Dobropolje. Hrvatanovići. Trepče. u turskim defterima iz 1570. a najbrojnije je bilo naselje Tešanjka sa 868 stanovnika. Kraševo. Jelah. Miljanovci. 3 8 11 17 Izvor: Broj stanovnika po mjesnim zajednicama sa pripadajućim naseljenim mjestima. Šije. Mrkotić. Novo Selo. a najviše naselje Lončari sa 125 stanovnika. te su svrstana u grupu velikih seoskih naselja. Drinčići. Karadaglije. U okviru grupe malih seoskih naselja najmanji broj stanovnika imalo je naselje Čifluk u kome je bilo 249 stanovnika. Cerovac.. U skupini velikih seoskih naselja po veličini se isticalo naselje Jelah sa 3 833 stanovnika dok je najmanji broj stanovnika u ovoj grupi imalo seosko naselje Miljanovci u kojem je živilo 1 042 stanovnika. te sidžilima Tešanjskog kadiluka iz 1639-1642. Mekiš. (Prilog 2). Naselja koja pripadaju određenim grupama nisu jednaka po broju stanovnika.) Džemilić Planje Jablanica Jelah Potočani Kraševo Medakovo Miljanovci Mrkotić Novi Miljanovci Novo Selo Orašje Planje Piljužići Raduša Šije Lepenica Trepče Vukovo Blaževci Ripna Lončari Drinčići Logobare Čifluk Mekiš Čaglići Putešić Koprivci Tugavići Bobare Bukva Dobropolje Cerovac Jelah-polje Jevadžije Kalošević Karadaglije Ljetinić Rosulje Tešanjka Uk. Rakovica i Rosulje.Razvoj seoskih naselja općine Tešanj Tabela 1.

In Turkish defters from 1570. Development of rural settlements in Tešanj`s area unscrew in the condition of complex political and economic opportunities. Seoska naselja općine Tešanj nastajala su spontano i razvijala se neplanski što se značajno odrazilo na njihovu fizionomiju. U ovim naseljima kuće su zbijene u zaseocima ali je rastojanje između njih znatno. and today this municipality has 39 rural settlements. and sidžils of Tešanj`s kadiluk from 1639 to 1642 and from 1740 to 1752 these settlements are mentioned: Čaglići. 1604 and 1877. Drugu skupinu sela čine razbijeno-grupasta skupinska naselja koja su se razvila u brdsko-planinskom južnom. Prema popisu iz 1910. This type of settlements on area of municipality Tešanj is placed in area from 150 to 300 metres. godine na području tešanjske općine egzistirala su 24 seoska naselja u kojima je živilo oko 13000 stanovnika. Vukovo. Rural settlements of municipality Tešanj appeared spontaneous and developed without planning which significantly reflected on settlement’s physiognomy. Toward census from 1910 on area of municipality Tešanj existed 24 rural settlements in which lived around 13. Mrkotić. Hrvatanovići. Ljetinić. Trepče. However. Rakovica i Rosulje. Međutim. Cerovac. a istovremeno se vrši izmještanje kuća uz značajne prometne komunikacije. a danas u ovom području egzistira trideset i devet takvih naselja. Prema popisu stanovništva 1991. Jelah. Kraševo. Prvu skupinu čine skupinska razrijeđena naselja koja čine veće skupine kuća koje su nastale unutrašnjim približavanjem razbijenih zaseoka i pojedinačnih kuća. a large number of rural settlements of municipality Tešanj has tendency of compaction and these villages slowly becoming grouped type of settlements. Tugavići. Raduša. In these settlements houses are grouped in small villages but distance between villages is significant.000 inhabitants. Prema podacima prvog austrougarskog popisa stanovništva Bosne i Hercegovine u općini Tešanj nalazilo se 17 seoskih naselja u kojima je živilo oko 9 000 stanovnika. godine u općini Tešanj bilo je 49 seoskih naselja. Miljanovci. In the same time this houses are moving toward roads. 4. Kalošević. Jablanica. Drinčići. veličinu itd. Ripna. Novo Selo. Piljužići. Karadaglije. In Austro-Hungarian censuses we can find almost all rural settlements which today exist on area of this municipality. Kadušić naselja koja danas egzistiraju na prostoru općine. Potočani. Čifluk.A. jugozapadnom i jugoistočnom dijelu općine Tešanj. Conclusion Some rural settlements of municipality Tešanj are mentioned in the period of Turkish government. Dobropolje. veći broj sela općine Tešanj ima tendenciju zbijanja i postupno ova sela prelaze u zbijeni ili džematski tip naselja. oblik. Toward census from 1991 municipality Tešanj had 49 rural settlements. Šije.000 inhabitants. Bukva. 112 . south western and south eastern part of Tešanj. Mekiš. Toward data’s from first Austro-Hungarian census in Bosnia and Herzegovina municipality Tešanj had seventeen rural settlements in which lived around 9. size etc. Planje. On area of municipality Tešanj it is possible to single out two groups of rural settlements. First group are grouped settlements which originate as a consequence of compaction of less grouped villages and with house contraction. Na području tešanjske općine u osnovi se mogu izdvojiti dvije skupine seoskih naselja. Second group of settlements are less populated settlements which are developed in southern. Razvoj seoskih naselja u tešanjskom području odvijao se u uvjetima složenih političkih i ekonomskih prilika. Ovaj tip naselja na području tešanjske općine rasprostranjen je u predjelima sa 150-300 m nadmorske visine. Lepenica. form.

Sarajevo. 1997. Beograd. 17.. Sarajevo. I. aprila 1895. 15. Ribar. Univerzitet u Beogradu. Etnologija tešanjskog kraja. 113 . 10. Sarajevo. Beograd. Januara 1921. 2004. 1912. I. 1998. 1924. Školska knjiga. Nejašmić. Literatura i izvori 1.. Đ. 8. Zavod za izdavanje udžbenika SRS. Glasnik Zemaljskog muzeja. Beograd. Sarajevo. Knjiga prva i druga. Sarajevo. Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti i površina naselja. 1987. 19. Svjetlost. 14. Sveska 41/42. Sarajevo. J. Bugarski. 1968. Služba Općine Tešanj. 1912.Razvoj seoskih naselja općine Tešanj 5. 7. Niškanović. Sveska 41/42. 5. Školska knjiga. Sarajevo..: Grad i urbanizacija. E. 1988. godine. Arhitektonski fakultet. 12. 1896. M.). Oktober 1910. Educa. 1886. Savezni zavod za statistiku. M. XV. Popis stanovništva u Kraljevini Srba. 1966. Sarajevo.: Uređenje seoskih teritorija i naselja.: Osnove opće geografije. (Popis 1879. 3. V. godine. 9. Broj stanovnika po mjesnim zajednicama sa pripadajućim naseljenim mjestima.: Prilog poznavanju tipologije seoskih naselja. Imamović. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. "Štatistika miesta i pučanstva Bosne i Hercegovine. Štatistika miesta i žiteljstva Bosne i Hercegovine po popisu naroda od 1.. 4. Zagreb.: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku. Etnologija tešanjskog kraja. Izdanje direkcije državne statistike u Beogradu. 2. 2002. Zbornik radova Geografskog zavoda Prirodno-matematičkog fakulteta Beograd. 1966.: Agrarna geografija. 13.: Balkansko poluostrvo i južnoslavenske zemlje. 11. M.: Porijeklo i pripadnost stanovništva Bosne i Hercegovine. A. Glasnik Zemaljskog muzeja. Rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 10. Zagreb. Crkvenčić. 16. Statistischen Depertment der Landesregierung. 1987. Cvijić. Evlija Čelebi: Putopis-Odlomci o jugoslovenskim zemljama. Vresk. maja 1885. Sarajevo. Malić. 18.: Porijeklo stanovništva tešanjskog kraja.: Seoske stambene zgrade i kultura stanovanja u tešanjskom kraju. A. Hrvata i Slovenaca 31. A. Zagreb. 1996. Glavni rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 22. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Die ergebnisse der Volkszählung in Bosnien und Hercegovina von 10. 6. 1991. Đurić. Sarajevo. Sv. Simonović. Škaljić. oktobra 1910. 1993. Beograd.. Sarajevo 1880". Tešanj.

A. Kadušić 114 .

Razvoj seoskih naselja općine Tešanj 115 .

te općina koje su karakteristične po izrazito slaboj. mr. Bosnia and Herzegovina. ass. through analysis and comparison of demographical indicators (change in total population number. ass. regionalni razvoj. mezoregija u okviru nje. Bosna i Hercegovina. do 2003. i poslijeratne godine.. Navedena regija je u periodu od 1991. Quoted region experienced in the period from 1991 to 2003 the most expressive changes in population growth in Bosnia and Herzegovina. changes in demographical development in Peripanonic macro-region. U radu su. vš. In this paper. sc.Zbornik radova PMF 4 i 5. Key words: Peripanonic macro region. Fadila Kudumović vš. Alma Kadušić. . negative demographical development. sc. prirodno kretanje stanovništva i razmještaj i gustinu naseljenosti stanovništva) ovog prostora za 1991. Ključne riječi: Peripanonska makroregija. GODINE SOME CHARACTERISTICS OF DEMOGRAPHICAL DEVELOPMENT PERIPANONIC MACROREGION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA IN PERIOD 1991-2003. godine je evidentan i predstavlja veliku prepreku ukupnom razvoju peripanonskog prostora. Abstract Negative demographical development of the biggest physical region in Bosnia and Herzegovina in period after 1991 is evident and represents a big barrier for total development of Peripanonic area. her mezzo-regions and municipalities which are characteristic by expressive weak or stronger demographical development dynamics. odnosno jačoj dinamici demografskog razvoja. YEAR Mr. Odsjek za geografiju. prikazane promjene koje su nastale u demografskom razvoju Peripanonske makroregije. regional development. godine doživjela najizraženije promjene u pogledu ukupnog kretanja stanovništva u okviru Bosne i Hercegovine. analizom i uspoređivanjem demografskih pokazatelja (kretanje ukupnog broja stanovnika. Univerzitet u Tuzli Abstrakt Negativan demografski razvoj najveće bosanskohercegovačke prirodnogeografske regije u vremenu nakon 1991. Prirodno-matematički fakultet. natural population growth and density of population) of this area for 1991 and years after war. negativan demografski razvoj. 117 – 126 (2007-2008) Originalni naučni rad NEKE KARAKTERISTIKE DEMOGRAFSKOG RAZVOJA PERIPANONSKE MAKROREGIJE BOSNE I HERCEGOVINE U PERIODU OD 1991-2003..

Ističe se izrazito povoljnim geografskim položajem.teritorijalnom pogledu 1991. Kadušić 1. do 1995. a njen udio u ukupnoj površini makroregije iznosi 38. Posavsko – sprečko – majevičko . odnosno koncentrisanje stanovništva u velikim urbanim centrima što ima za posljedicu pražnjenje perifernih./km2) je posljedica izuzetno povoljnih prirodnih uslova za naseljavanje (reljef.. zahvata zapadni dio makroregije i teritorijalno se podudara sa peripanonskim dijelom Bihaćke krajine i prijedorskim subregionom. Peripanonska makroregija je podijeljena na područja koja pripadaju Republici Srpskoj i područja koja pripadaju Federaciji Bosne i Hercegovine. odnosno 42. Konjuh i Javor. 1 Smlatić. Uspostavom međuentitetske linije razgraničenja. dio bosanske Posavine i dijelove Podrinja. Gusta naseljenost ove regije (preko 100 st. 118 . Rat u Bosni i Hercegovini (u periodu od 1992.peripanonski dio Bosne i Hercegovine čija granica na jugu dopire do planina: Grmeč. ekonomski slabije razvijenih općina. S.donjobosanska mezoregija. A.1982.sanska mezoregija. 34. Posavsko – donjovrbasko . U administrativno . tlo). JLZ. Teritorijalno je najveća mezoregija Peripanonske makroregije sa 8 460 km2. Kudumović.7 %.9 % (8 063 km2) površine Peripanonske makroregije. Ima površinu od 7 529 km2. obuhvata dolinska proširenja donjih tokova Vrbasa i Bosne. a takođe su imale i različit tok demografskog razvoja u naznačenom periodu. Enciklopedija Jugoslavije. a na prostor Federacije 36. klima. 1 % (13 793 km2). 63. str. od kojih je prostorno najveća općina Banja Luka sa 1 239 km2 površine.9 %. Srnetica. tj. godine Peripanonsku makroregiju činilo je 47 općinskih područja. Regionalno-geografska i administrativno-teritorijalna podjela Peripanonske makroregije U regionalno . godine) i snažni emigracijski procesi u poslijeratnom periodu uzrokovali su snažne promjene u stanovništvu ovog prostora koje su se očitovale kroz izrazit pad ukupnog broja stanovnika. odnosno njen udio u ukupnoj površini makroregije iznosi 26.F. Čemernica. Obuhvata prostor od 21 860 km2.. te sve jaču demografsku polarizaciju.7 % teritorije Bosne i Hercegovine. 2. Manjača. Uvod Peripanonski prostor Bosne i Hercegovine je teritorijalno i demografski najveća regionalno-geografska cjelina Bosne i Hercegovine.geografskom pogledu na prostoru Peripanonske makroregije mogu se izdvojiti tri homogene mezoregionalne cjeline koje su specifične po prirodnogeografskim i društveno-geografskim obilježjima. vode. Vlašić. a takođe i bogatstva prirodnim resursima neophodnim za razvoj privrednih djelatnosti na ovom prostoru. Zahvata sjeverni .4 % ukupne površine Peripanonske makroregije. Na prostor Republike Srpske otpada 63. te njihovih pritoka Vrbanje.donjodrinska mezoregija. Semberiju. Separat za Republiku Bosnu i Hercegovinu. Zagreb. obuhvata Tuzlansku kotlinu. Unsko . 1 Ima najmanju površinu u okviru Peripanonske makroregije od 5 867 km2. pad stope nataliteta i prirodnog priraštaja. godine. Usore i Spreče. Dejtonskim mirovnim sporazumom potpisanim 1995.

Teočak (dio općine Ugljevik). Donji Žabar (dio općine Orašje).1. Sejtarija.6 %. Doboj –istok (dio općine Doboj). Sapna (dio općine Zvornik) . od ukupnog broja stanovnika makroregije u 1996. prema posljednjem popisu stanovništva živjelo je 2 432 723 stanovnika. Ribnik (dio općine Ključ). 51. 1998. a odlikuju se demografskom ispražnjenošću i ekonomskom neodrživošću.6 % od ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine. Sejtarija. a 48. imaju male teritorije. 1: Administrativno-teritorijalna i regionalna podjela Peripanonske makroregije Izvor: Atlas svijeta. a na području Federacije BIH su: Usora (dio općine Tešanj). 119 . U ratnom i poslijeratnom periodu.1) koje. Dobretići (dio općine Skender Vakuf). Administrativna karta Bosne i Hercegovine.Neke karakteristike demografskog razvoja Peripanonske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003. odnosno 1 037 745 na prostoru Federacije BiH. U 2 Novonastale općine Peripanonske makroregije na području Republike Srpske su: Krupa na Uni (dio općine Bosanska Krupa). odnosno 55. Geografske regije Bosne i Hercegovine. ukupan broj stanovnika se smanjivao. Atlas svijeta. Kretanje ukupnog broja stanovnika Na prostoru Peripanonske makroregije (21 856 km2). 1998. godini. godine Ovakvom podjelom Peripanonska makroregija je dobila još 18 novih općina 2 (karta br. odnosno 1 104 164 stanovnika živjelo na prostoru Republike Srpske.. uglavnom. Petrovo (dio općine Gračanica).7 % državne teritorije. pod uticajem brojnih i različitih veoma nepovoljnih faktora. Pelagićevo (dio općine Gradačac). Karakteristike demografskog razvoja Peripanonske makroregije 3. a najizraženije smanjenje se desilo za vrijeme agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu od 1992. 3. na 42. Milići (dio općine Vlasenica). Analizirajući procjene o ukupnom broju stanovnika po entitetskim područjima u okviru Peripanonske makroregije može se zaključiti da je. Doboj jug (dio općine Doboj). Oštra Luka (dio općine Sanski Most). Karta br. do 1995. godine. Šamac-Domaljevac (dio općine Bosanski Šamac) i Čelić (dio općine Lopare). Osmaci (dio općine Kalesija). Vukosavlje (dio općine Odžak) i Kostajnica (dio općine Bosanska Dubica).4 %.

Sarajevo. 2005. udio stanovništva Peripanonske makroregije u ukupnom u promatranom periodu se povećao sa 55.1 %. Naime.6 % 1991. 120 . godina Unsko . i 2003.1 100 931 681 2 183 974 42. Sarajevo.6 7 529 21 856 1 049 437 2 432 723 43. Prema procjenama entitetskih zavoda za statistiku.2 %. Banja Luka. br.1 %). godine. u periodu 1991 .290 814 stanovnika. 2000. Prema podacima za 1996. Politika razvoja stanovništva Republike Srpske (Projekat). a prema podacima za 2003.3 36. stanovnika 465 707 786 586 % 21. -12 % u odnosu na stanje iz 1991. VIII. U periodu od 2000 . Naime.. Kudumović.2003. a najznačajniji je bio u istočnom dijelu Peripanonske makroregije (5. Smanjenje apsolutnog broja stanovnika Peripanonske makroregije nije značajno uticalo na njen udio u ukupnom stanovništvu Bosne i Hercegovine. Najveći broj stanovnika ove makroregije skoncentrisan je u njenom istočnom dijelu. godini i njihov udio u ukupnom stanovništvu Peripanonske makroregije PERIPANONSKA MAKROREGIJA Unsko-sanska mezoregija Posavskodonjovrbaskadonjobosanska Posavsko-sprečkomajevičkodonjodrinska UKUPNO Površina u km2 5 867 8 460 1991. stanovnika 434 799 762 535 % 20.7 100 979 193 2 256 435 43.donjobosanska mezoregija zabilježile su porast ukupnog broja stanovnika od 7. br. Banja Luka. 2005. dok je u ostale dvije mezoregije živjelo manje od 60 % stanovnika. godinu 52. 1: Kretanje ukupnog broja stanovnika po mezoregijama u 1991.. br. Republički zavod za statistiku.4 100 Izvori: Statistički godišnjak Republike Bosne i Hercegovine 1992..2 1996 Uk. ali je on još uvijek bio znatno manji (-176 288) u odnosu na predratni ukupni broj stanovnika.1 100 944 575 2 141 909 44. Uk. Razlog je intenzivna emigracija stanovništva u toku i nakon rata iz drugih područja Bosne i Hercegovine na prostor Peripanonske makroregije.6 % stanovnika makroregije živjelo je na području ovog dijela manjeg entiteta. Državni zavod za statistiku. Vlada Republike Srpske.sprečko – majevičko donjodrinska mezoregija bilježila pad od 1. Kantoni u brojkama. U 2003. Kadušić periodu poslije 1996.6 2000 Uk. u prvom periodu (1991 .3 35. odnosno na prostoru Posavsko – sprečko – majevičko . stanovnika 528 881 854 405 % 21..5 % 2003. godine. 2) Tabela br.0 35. Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine.1996.. 1996. 2005. živjelo više od 40 % stanovnika makroregije. u kojoj je u analiziranom periodu. Statistički bilten Republike Srpske br. dok je Posavsko . godinu na prostoru Peripanonske makroregije je živjelo ukupno 2 141 909.donjodrinske mezoregije.4 %. na 58.0 2003 Uk. Kretanje ukupnog broja stanovnika po mezoregijama Peripanonske makroregije je bilo relativno ujednačeno što se može vidjeti iz podataka sadržanih u tabeli 1 i grafikonu 1.. Sarajevo.) sve tri mezoregije bilježile su pad u ukupnom broju stanovnika za više od 10 %. godine 2 183 974 stanovnika.1996. Republika Srpska. godine smanjenje ukupnog broja stanovnika Peripanonske makroregije iznosilo je . Federalni Zavod za statistiku.sanska i Posavsko – donjovrbaska . godini zabilježen je blagi porast apsolutnog broja stanovnika makroregije. godine stanovništvo ovog dijela Republike Srpske bilježilo je stalan porast. Federalni zavod za statistiku. tj. a 2000. Demografska statistika. stanovnika 473 943 803 299 % 21.7 35. 1994. (Grafikon br. 2005. godine u svim mezoregijama je evidentan porast broja stanovnika. A.F. odnosno 3. br. u periodu 1996-2003.

Politika razvoja stanovništva Republike Srpske (Projekat). i 2003. povećanja stope mortaliteta i kontinuiranog opadanja stope prirodnog priraštaja stanovništva Peripanonske makroregije. mortalitet 7.. za 1. godine Grafikon br.. Federalni zavod za statistiku. Statistički bilten Republike Srpske br. 2005.. 2005. 2.) 3 4 Statistički godišnjak Republike Bosne i Hercegovine 1992.3 ‰) Peripanonska makroregija bilježila je nadprosječne vrijednosti.) 1200000 1000000 800000 600000 400000 200000 0 1991 1996 2000 2003 1991 1996 2000 2003 Unsko-sanska mezoregija Posavsko-donjovrbaska. 2005. broj umrlih bio veći za oko 4 000 u odnosu na stanje iz 1996. godini (natalitet 14.4 (Tabela br.3 ‰ i prirodni priraštaj 7. godini u ovom području rođeno duplo manje djece (19 380) u odnosu na 1991. 2000. a taj trend je nastavljen i dalje tako da je u 2003. 2000.6 ‰. 2005. Banja Luka.3 ‰ na 8. dok je uticaj unutrašnjih i vanjskih migracija na prirodno kretanje stanovništva bio zanemarljiv. U poređenju sa komponentama prirodnog kretanja stanovništva Bosne i Hercegovine u cjelosti u 1991.3 ‰) što je rezultiralo umjerenim prirodnim priraštajem (8. Banja Luka. Sarajevo. Kantoni u brojkama. na prostoru ove makroregije 1991. Prirodno kretanje stanovništva Peripanonski prostor Bosne i Hercegovine u prijeratnom periodu se isticao izrazitom dinamikom prirodnog kretanja stanovništva što je bio rezultat.Neke karakteristike demografskog razvoja Peripanonske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003.3 ‰) i umjerena stopa mortaliteta (7. godine. 1994. Nakon 1996. 121 .. i 2003.2 ‰. Republika Srpska. tj. u prvom redu. usljed ratnih dešavanja i negativnih demografskih procesa došlo je do značajnog pada stope nataliteta. Sarajevo. do 1996. Naime. Smrtnost je bila najizraženija u periodu od 1991. Federalni Zavod za statistiku. kontinuirano je rasla stopa mortaliteta da bi u 2003. godine. paralelno sa opadanjem stope nataliteta. Državni zavod za statistiku. godinu. Pregled po općinama.donjobosanska Posavsko-sprečko-majevičko-donjodrinska 3.2.3 Nakon 1991. VIII. Vlada Republike Srpske.7 ‰. 1996.donjobosanska Posavsko-sprečko-majevičko-donjodrinska Unsko-sanska mezoregija Posavsko-donjovrbaska.0 ‰). 2: Udio broja stanovnika mezoregija u ukupnom stanovništvu Peripanonske makroregije (1991. godine.. Republički zavod za statistiku. Demografska statistika. godine kada je evidentiran porast sa 7. Sarajevo. 1: Kretanje ukupnog broja stanovnika po mezoregijama Peripanonske makroregije (1991.1 ‰ više u odnosu na stanje iz 1991. godine evidentirana je viša stopa nataliteta (15. 1996.) evidentiran pad prirodnog priraštaja na 3. Tako je u prvoj poslijeratnoj godini (1996.. visoke stope prirodnog priraštaja.. Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine.) % 50 40 30 20 10 0 Grafikon br. godine.

2003. bilježila je i Unsko – sanska mezoregija sa -1. A.. godine po mezoregionalnim područjima utvrdili smo da su se u sve tri mezoregije odvijali negativni procesi u pogledu prirodne dinamike stanovništva. pri čemu se Posavsko – sprečko – majevičko . a 2003. 2: Prirodno kretanje stanovništva Peripanonske makroregije 1991. i 2003.5 ‰). 2000. 1996. 3 možemo konstatovati da je prostor Peripanonske makroregije. Grafikon br.6 Mortalitet 17 442 13 873 16 900 17 797 ‰ 7. Mortalitet 2000. godine čak 17 općina (od ukupno 32) imalo je negativan prirodni priraštaj.0 8.2 8. Grafikon br. (Tabela br. ‰ 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 1991 1996 2000 2003 Unsko-sanska Posavsko-donjovrbaska -donjobosanska Posavsko-sprečko-majevičko-donjodrinska Na osnovu prikazanih podataka u tabeli br.1 ‰. 2000..3 11. 2000. Kadušić Tabela br.. 2000.F.) % 35 30 25 20 15 10 5 0 1991. 1996..9 Prirodni priraštaj 19 228 10 221 6 198 1 583 ‰ 8. 3: Prirodno kretanje stanovništva Peripanonske makroregije 1991. Prirodni priraštaj 2003. godini.7 ‰ (Sapna).3 8.. nakon 1991.donjodrinska mezoregija može izdvojiti kao područje sa najvećim promjenama. pored Posavsko – sprečko – majevičko – donjodrinske mezoregije (-0. Kudumović. i 2003. prešao sa srednje natalitetnog na nisko natalitetni tip (stopa nataliteta ispod 15 ‰). godine na području Posavsko – sprečko – majevičko – donjodrinske mezoregije evidentirano je 10 općina sa negativnim prirodnim priraštajem. 1996. Negativnu stopu prirodnog priraštaja u 2003.0 7. Analizom komponenata prirodnog kretanja stanovništva 1991..7 Izvor: Isto kao za tabelu br. 2000 i 2003.. 1996.7 3. Naime. 4: Kretanje stopa prirodnog priraštaja po mezoregijama Peripanonske makroregije (1991. Natalitet 1996. 2 i grafikonu br..0 0. godine Peripanonska makroregija Godina 1991. 122 .9 11. 1996. i 2003. 3) Veličinu promjena najbolje pokazuje broj općina sa negativnim prirodnim priraštajem u istočnom dijelu Peripanonske makroregije.7 ‰ (Donji Žabar) do 3. Natalitet 36 697 24 094 23 098 19 380 ‰ 15. godine. Ovo se najvećim dijelom odnosi na novonastala općinska područja čije su se stope prirodnog priraštaja kretale od -9.0 3. 1996.1.

Smanjenjem ukupnog broja stanovnika nakon 1991. U isto vrijeme na području Unsko .9 Prirodni priraštaj 9366 4070 2885 960 ‰ 7.4 8.5 ‰ u općinama Dobretići i Gradiška.4 7.2 9. Posavskodonjovrbaska donjobosanska 1991.4 9./km2 u 1996.6 7. godine smanjivala se i gustina naseljenosti (sa 111.9 Prirodni priraštaj 4280 2703 1399 449 Prirodni priraštaj 5582 3448 1914 239. 2003. godini zabilježen je u općinama Živinice (8.3 6. 1996.4 ‰). 2000.9 2.1 2.2 ‰). Usora (5./km2. godini. 1996. 3.4 3. 2003.0 ‰. 2003./km2.1 ‰ 7. U okviru Posavsko – donjovrbasko .7 ‰). što potvrđuju podaci u tabeli 4 i grafikonu 5. Stanovništvo Peripanonske makroregije je dosta ravnomjerno raspoređeno po pojedinim mezoregijama./km2 u 1991.3. pri čemu se izdvaja novonastala općina Krupa na Uni sa -17.3 11.5 1.donjobosanske mezoregije od ukupno 20 općina polovina je u 2003.3 ‰ 9.9 ‰ 15./km2).7 13.3 -1. Najveći prirodni priraštaj imale su općine Doboj Jug (8.2 5.5 2.5 st. broj stanovnika 1049437 944575 931681 979193 Natalitet 8433 5896 5058 4164 Natalitet 12188 8873 8567 6704 Natalitet 16076 9325 9473 8512 ‰ 15.4 st. godini).1 11. godini su imale gustu naseljenost.8 3.3 ‰ u Banja Luci do -2. sve tri mezoregije u 1991.4 Mortalitet 4153 3193 3659 3735 Mortalitet 6579 5425 6653 6510 Mortalitet 6710 5255 6588 7552 ‰ 8 10. Najveću gustinu naseljenosti imala je Posavsko – sprečko – majevičko . 3: Prirodno kretanje stanovništva po mezoregijama Peripanonske makroregije Unsko-sanska 1991.9 9.6 10. Uk. odnosno naseljenost veću od bosanskohercegovačkog prosjeka (85. godine Tabela br. na 98.6 ‰ 6.donjodrinska mezoregija sa 139. broj stanovnika 854405 762535 786586 803299 Uk. 2000.6 7. Peripanonska makroregija je najgušće i najravnomjernije naseljena oblast Bosne i Hercegovine sa prosječnom gustinom naseljenosti od 111.5 Izvor: Isto kao za tabelu br.0 7. Doboj Istok (6. godini skoro dostigla prijeratno stanje i iznosila je ponovo iznad 100 st.sanske mezoregije evidentirano je 7 općina (od ukupno 13) sa negativnim prirodnim priraštajem.4 ‰) i Tešanj (4. godini zabilježila najveći prirodni priraštaj koji je iznosio 10. 2.7 8.9 13. Najveći prirodni priraštaj u 2003. Naime.0 st. Naime./km2.5 8.3 ‰).1 st. Razmještaj stanovništva i gustina naseljenosti Gustina naseljenosti i razmještaj stanovništva Peripanonske makroregije odlikuje se određenim specifičnostima u odnosu na ostale regije Bosne i Hercegovine. a najmanju Unsko-sanska sa 90.Neke karakteristike demografskog razvoja Peripanonske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003. 123 .2 -0.4 7.1 ‰ 7.0 ‰ 14. godini imala negativan prirodni priraštaj koji se kretao se od -0. ali je u 2003. broj stanovnika 528881 434799 465707 473943 Uk. 2000.3 st. 1996. Posavskosprečkomajevičkodonjodrinska 1991.3 u 1991.1 ‰) i Kalesija (6. Općina Bužim je u 2003.5 ‰.

Velika Kladuša. Banja Luka. najgušća naseljenost je bila u Posavsko – sprečko – majevičko . Kalesija. Pelagićevo (33. st. Banovići.3). st. Laktaši. 473943 803299 979193 2256435 st/km2 80. A. sa 104. br.. 1996.9 2003. godine. Uk.1 st/km2).9) i dr.st.8)..1 139. Cazin. 2000. 4: Kretanje gustine naseljenosti po mezoregijamaPeripanonske makroregije 1991. Tuzla. st. 5: Kretanje gustine naseljenosti po mezoregijama Peripanonske makroregije (1991. br. Kadušić Tabela br.1 st. Brod.donjobosanska Unsko-sanska mezoregija 50 200 Promjene u gustini naseljenosti koje su se desile u ratnom i poslijeratnom periodu po mezoregijama Peripanonske makroregije su bile dosta slične (pad u periodu 1991 1996. Lukavac.1 125. Uk. Tešanj. Doboj. Grafikon br.donjodrinskoj mezoregiji (130.2 Izvori: isto kao za tabelu br.sanskoj (80. 3.1 103.4 111. 1996. Godine 2003.) 2003 2000 1996 1991 0 100 150 st.. br. godine). Orašje i Odžak. 434799 762535 944575 2141909 st/km2 74. Kudumović.0 130.8 st/km2).5 98.1 90. dok su u druge dvije mezoregije te promjene bile nešto slabijeg intenziteta. Najznačajnije smanjenje gustine naseljenosti imala je Unsko .sanska mezoregija u periodu od 1991. br.3 1996. 2000 i 2003./km2 Posavsko-sprečko-majevičko-donjodrinska Posavsko-donjovrbaska.F. Nasuprot njima su općine sa vrlo slabom naseljenošću i to su uglavnom one koje su nastale diobom prijeratnih općina kao što su: Oštra Luka (16./km2. 5867 8460 7529 21856 528881 854405 1049437 2432723 st/km2 90.2 na 74. Žepče. Uk. a najslabija u Unsko . Općine Peripanonske makroregije koje se ističu po izrazitoj gustini naseljenosti su Prijedor. Živinice. Ribnik (18. Zvornik. Gradačac./km2.6). a zatim kontinuiran i umjeren porast gustine naseljenosti nakon 1996.8 95..4 93. Bijeljina. Gračanica. 465707 786586 931681 2183974 st/km2 79. Srebrenik. 124 . Bužim. i 2003.7 99.. do 1996.0 2000. Krupa na Uni (20.0 123.1 100. godine PERIPANONSKA MAKROREGIJA Unsko-sanska mezoregija Posavskodonjovrbaskadonjobosanska Posavsko-sprečkomajevičkodonjodrinska UKUPNO km2 1991. Uk. Ove općine imaju naseljenost preko 100 st.

radi harmonizacije ovog prostora kako na demografskom tako i na ekonomskom planu. godine. was exposed to the most intensive changes and destructions and the best prove for those are statistical data’s-evaluations for period after 1991. especially natural growth rates and migrations. However. Its population. Ipak. Conclusion The aim of this research was. Moreover. Constant reduction of natural growth and increases of death rates resulted with negative natural growth rates and the population is growing old. barem djelimično. Ono što predstavlja problem razvoja i na čemu je potrebno intenzivno raditi je povratak izbjeglih i raseljenih na prijeratna mjesta boravka kako bi se. Peripanonska makroregija je. but also it is a result of intensive post-war negative demographical trends. In the period from 1991 to 2003 Peripanonic macro region lost a large number of inhabitants which is evaluated at around 173. regionalne razvojne agencije su mehanizmi koji trebaju raditi na jačanju lokalne samouprave. godine na primjeru njene najveće regionalno-geografske cjeline. Takođe.2 % manje u odnosu na predratno stanje. godine. odnosno za 7. kao osnovni i najvažniji segment države. Peripanonske makroregije. Peripanonic macro region is the most intensive and most even populated area of Bosnia and Herzegovina with more than 100 inhabitants per square kilometre.Neke karakteristike demografskog razvoja Peripanonske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003. godine Zaključak Zadatak ovog istraživanja bio je. do 2003. ublažio proces etničke homogenizacije entiteta.2 % less in the comparison to pre-war condition. Stanovništvo. bilo je izloženo najjačim promjenama i destrukciji o čemu najbolje govore statistički podaci-procjene za period nakon 1991. u periodu od 1991. as the most important sate segment. Peripanonska makroregija je najgušće i najravnomjernije naseljen prostor Bosne i Hercegovine sa više od 100 st/km2. da se ukaže na složenost problema demografskog razvoja Bosne i Hercegovine u periodu nakon 1991. This drastic decrease is a result of aggression and war in Bosnia and Herzegovina. especially peripheral undeveloped and new-created municipalities because of harmonisation of this area on demographical and economic planning. before all. to point at complexity of problem of demographical development of Bosnia and Herzegovina in the period after 1991 on the example of its biggest regional-geographic region. mitigate process of ethnical homogenisation of entities. which is Peripanonic macro region. izgubila veliki broj stanovnika koji se procjenjuje na oko 176 288 stanovnika. The problem is and the problem on which is necessary to work intensively is returning of displaced and refugees to pre-war place of living so that we could. Ovako drastično smanjenje rezultat je agresije i rata u Bosni i Hercegovini. ali i intenzivnih postratnih negativnih demografskih trendova. posebno perifernih nerazvijenih i novonastalih općina. 125 . at least partially. Konstantno opadanje stopa nataliteta i rast stopa mortaliteta rezultirali su negativnom stopom prirodnog priraštaja i starenjem stanovništva. regional developmental agencies are mechanisms which should work on reinforcement of local government.288 that are for 7. prije svega. posebno prirodnog kretanja stanovništva i migracija.

2000. Regionalni ekonomsko-geografski i demogeografski trendovi u jugoistočnoj Evropi (sa posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu).P. Ibreljić. Banja Luka. Vlada Republike Srpske. 11. Sarajevo. Enciklopedija Jugoslavije. Friganović. J. JLZ. 2005. A. Regionalne razlike u kretanju ukupnog broja stanovnika i gustine naseljenosti Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2004. Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Sarajevo. VIII. 5. 6. F. Kantoni u brojkama. Zagreb. 1998. Conférence internationale. A. 2. Kudumović. Statistički godišnjak Republike Bosne i Hercegovine 1992. S. Sarajevo. Statistički bilten Republike Srpske br. 10.. Kulenović.1982. Sarajevo. Sarajevo. Geografski pregled. Tuzla. 3. Federalni zavod za statistiku. I. Kadušić Literatura 1. Demogeografija-Stanovništvo svijeta. godine. Zagreb. Politika razvoja stanovništva Republike Srpske (Projekat). 12.. 8.. Changes in the 1990 s and the Demographic Future of the Balkans. 9. Markotić. S. Centar za ekonomsko održivi i regionalni razvoj Tuzla. Sveska 26-27. 2005. Separat za Republiku Bosnu i Hercegovinu. 4. 3. 2005. Zbornik radova Prirodno-matematičkog fakulteta u Tuzli. Kulenović. Republika Srpska. Some aspects of Balkan economic and demographic changes in the nineties and demographic trends in the first decades of the third millenium. Godina III.. 1994. Sarajevo. Banja Luka.. Republički zavod za statistiku. Demografska statistika. Školska knjiga.F. Federalni Zavod za statistiku. I.. 2006. Sv. 126 . 2005. Geodetski zavod BiH. Pregled po općinama. Tuzla. Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine. Državni zavod za statistiku. 2005. S. 1990. Br. Smlatić.. Ibreljić. Osnovna obilježja demografskog razvitka u Bosni i Hercegovini u periodu nakon drugog svjetskog rata. 1984. 7. Kudumović.. Geografija. M.

Demografska destrukcija planinsko-kotlinskog prostora je. posljedica nepovoljnog prirodnog kretanja stanovništva koje se očituje kroz pad stope nataliteta i povećanje stope mortaliteta što je rezultiralo jako niskim vrijednostima prirodnog priraštaja. Ključne riječi: Planinsko-kotlinska makroregija. GODINE CHANGES IN DEMOGRAPHICAL DEVELOPMENT OF MOUNTAINWALLEY MACROREGION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA IN PERIOD 1991-2003. which is the whole area of Sarajevo-zenica valley. connected with unfavorable natural growth of population which is seen trough decreases of birthrate and increases of death-rate. u najvećoj mjeri. Demographical destruction of mountain-valley area is. Prirodno-matematički fakultet. Bosna i Hercegovina. YEAR Mr. sc. regionalni razvoj. one of the basic demographical characteristic of this area is expressive asymmetry in demographical development of mezzo-regional areas but strong polarization of population. Fadila Kudumović. Pored navedenog. Abstract In this paper are analyzed changes in demographical development in Mountainvalley macro region of Bosnia and Herzegovina which appeared in the last 10 years of 20th century and in the beginning of 21st century. vš. 127 – 136 (2007-2008) Originalni naučni rad PROMJENE U DEMOGRAFSKOM RAZVOJU PLANINSKO-KOTLINSKE MAKROREGIJE BOSNE I HERCEGOVINE U PERIODU OD 1991-2003. Univerzitet u Tuzli Abstrakt U radu su analizirane promjene u demografskom razvoju prostora bosanskohercegovačke Planinsko-kotlinske makroregije nastale u posljednjem desetljeću XX i na početku XXI vijeka. Odsjek za geografiju. regional development. neravnomjeran demografski razvoj. Besides quoted. posebno u velikim urbanim centrima: Sarajevu i Zenici. Key words: Mountain-valley macro region. . U ovom periodu najsnažnije promjene u stanovništvu Bosne i Hercegovine pa i navedene regije desile su se u periodu rata (1992-1995.) kada je značajno smanjen ukupan broj stanovnika i gustina naseljenosti. This resulted with very low values of natural population growth rate. Bosnia and Herzegovina. unbalanced demographical development.Zbornik radova PMF 4 i 5. The most intensive changes in population of Bosnia and Herzegovina and quoted region happened during the period of war (1992-1995) when total inhabitants number and population density were significantly reduced. in the greatest. ali i jaka polarizacija stanovništva. ass. especially in the bigger urban centers: Sarajevo and Zenica.. jedna od osnovnih demografskih karakteristika ovog prostora je izrazita neravnomjernost u demografskom razvoju mezoregionalnih područja.

Središnji planinski prostor Bosne i Hercegovine oduvijek je predstavljao važnu raskrsnicu magistralnih putnih pravaca i tranzitno područje između prostora peripanonske Bosne i jadranskog primorja.kotlinsku makroregiju čine tri mezoregionalne cjeline 1 i to: 1. ekonomskog i socijalnog razvoja zemlje u cjelosti. a zahvata područje gornjih tokova rijeka Vrbasa i Plive. (Karta br.Zelengora. u periodu 1991-2003. Predstavlja prostorno najveću mezoregiju sa površinom od 5 821 km2 (45. Lima. godini). u odnosu na stanje iz 1991. godini stopa prirodnog priraštaja bila je negativna i iznosila je -2. smanjenje ukupnog broja stanovnika ove regije je iznosilo 255 098 stanovnika. Nalazi se na drugom mjestu po površini i po broju stanovnika (iza Peripanonske makroregije). str.9 st. Gornjodrinska mezoregija. 2005.2 % površine Planinsko kotlinske makroregije). godini iznosila 86. Zastoj u demografskom razvoju središnjeg dijela Bosne i Hercegovine nakon 1991.2 % u ukupnoj teritoriji makroregije. Nepovoljnost prirodnog kretanja stanovništva očituje se kroz pad stope nataliteta i povećanje stope mortaliteta što je rezultiralo niskim vrijednostima prirodnog priraštaja (0. 82-85. godine uslovljen je specifičnim tokom političkog.F.9 % manje stanovnika u 2003. tj. 2. U navedenom ukupnom smanjenju Planinsko-kotlinska makroregija je imala udio od 51. 3. U Bosni i Hercegovini je.geografski Planinsko . 1) 1 Nurković S. Ćehotine. Gornjovrbasko .. ima središnji položaj u okviru makroregije. Prače. Smještena je između Peripanonske oblasti na sjeveru i područja Bosanskohercegovačkog visokog krša na jugu. a od Bosanskohercegovačkog visokog krša razdvajaju je planinski masivi Lisina – Vitorog – Raduša – Bitovnja – Bjelašnica – Treskavica . Ima površinu od 4 408 km2 što čini 34. Regionalna i administrativno-teritorijalna podjela Planinsko-kotlinske makroregije Posmatrano regionalno . a obuhvata područje gornjeg toka rijeke Drine i njenih pritoka Sutjeske. evidentiran pad ukupnog broja stanovnika za čak 523 110 osoba. smještena je na istoku makroregije.2 % državne teritorije. Tuzla. odnosno za 11. Rzava i drugih manjih tokova. Mirić R. 128 . Osvrt na geografsku regionalizaciju Bosne i Hercegovine. 1.. 2./km2.6 % makroregionalnog teritorija) što je čini najmanjom mezoregijom ovog područja. Ima površinu od 2 655 km2 (20.Javor. Gornjobosansko . Uvod Planinsko-kotlinska makroregija zahvata središnji planinsko-kotlinski dio Bosne i Hercegovine i ima površinu od 12 882 km2 što čini 25..7 ‰.5 ‰ u 2003.2 %. Geografski radovi br. smještena u zapadnom dijelu Planinsko – kotlinske makroregije. g. a obuhvata široko područje Sarajevsko – zeničke kotline smještene u dolini gornjeg toka rijeke Bosne i lašvanske kotline u dolini rijeke Lašve. Paralelno sa padom ukupnog broja stanovnika opadala je i prosječna gustina naseljenosti regije pa je u 2003. Univerzitet u Tuzli. a na području istočnog dijela makroregije (Gornjodrinska mezoregija) u 2003.lašvanska mezoregija. godine.. Kudumović 1.plivska mezoregija. Granicu prema sjeveru čine planinski vijenci Dimitor – Manjača – Čemernica – Vlašić – Konjuh .

Ustikolina (dio općine Foča). a najmanja je bila općina Sarajevo . Ustiprača (dio općine Goražde). 1998. Novo Sarajevo (dio općine Novo Sarajevo). nastale još četiri nove. Sejtarija. od prijeratnih osam sarajevskih općina. Karta 1: Regionalna i administrativno-teritorijalna podjela Planinsko-kotlinske makroregije Izvor: Atlas svijeta.9 %).kotlinske makroregije vezano je isključivo za dolinsko . Atlas svijeta. 129 . Karakteristike demografskog razvoja Planinsko . Administrativna karta Bosne i Hercegovine.Promjene u demografskom razvoju Planinsko-kotlinske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003. odnosno formirano je sedam novih općina. Sejtarija. Kretanje ukupnog broja stanovnika Koncentrisanje stanovništva na prostoru Planinsko . godini na području Planinsko kotlinske makroregije evidentirane su 44 općine.1. Ilidža (dio općine Ilidža). 2 Novonastale općine Planinsko . Prostorno najveća općina ove regije 1991.1 %). Pale (dio općine Pale). Ustiprača (dio općine Goražde). Geografske regije Bosne i Hercegovine.geografskom pogledu.kotlinske makroregije u Republici Srpskoj su: Jezero (dio općine Jajce).kotlinske makroregije je podijeljen između dva entiteta pri čemu veći dio pripada Federaciji Bosne i Hercegovine 6 970 km2 (54. godine Planinsko kotlinska makroregija bila je podijeljena na 37 općinskih područja raspoređenih na površini od 12 884 km2. tako i u demografskom i funkcionalnom smislu. te su na taj način. općine Pale). u prirodno . godine bila je Foča sa 1 121 km2.Centar sa 33 km2 površine.kotlinske predjele koji. U 2003. a manji Republici Srpskoj 5 914 km2 (45. 2 Iz karte br.kotlinske makroregije 3. Međuentitetskom linijom razdvajanja prostor Planinsko . Ovakva podjela je uzrokovala destrukciju prijeratnog komunalnog sistema regije koja se ogleda u uspostavi novih općinskih područja bez utemeljenja kako u teritorijalnom. 3. 1998.. 1 može se vidjeti da je najsnažnija destrukcija međuentitetskom linijom razgraničenja izvršena na području grada Sarajeva pri čemu je došlo do potpunog destruiranja urbane zone. godine Prema komunalnoj strukturi Bosne i Hercegovine iz 1991. a u Federaciji BiH: Foča . Stari Grad (dio općine Stari Grad).Ustikolina (dio općine Foča). a u Federaciji BiH: Foča .

Sarajevo. U periodu od 2000.1) Bjelovitić.XV. 2005.2 % državnog teritorija. Federalni zavod za statistiku. što je i očekivano s obzirom na činjenicu da su na ovom prostoru smješteni značajni administrativni. 3 130 . Geografski pregled XIV. Kantoni u brojkama..društvenogeografski pregled. 2005..geografskom smislu na ubrzano naseljavanje ovog prostora. 6 Statistički godišnjak Republike Bosne i Hercegovine 1992. U mezoregionalnom pogledu najveći udio u ukupnom stanovništvu Planinsko kotlinske makroregije imala je Gornjobosansko . Enciklopedija Jugoslavije. Kudumović pružaju najpogodnije uslove za naseljavanje.8 % (-313 690). S. 1982. Sarajevo. Navedena kotlina. najveći broj stanovnika ove regije živio na području Federacije BiH. str.) u Sarajevu i drugim manjim centrima. Geografski pregled 26-27. JLZ.zeničke kotline 4 koja se po industrijskom razvoju izdvajala kako u Bosni i Hercegovini tako i u bivšoj Jugoslaviji. 4 Sarajevsko . a najznačajniji su urbanizacija i ubrzana industrijalizacija Planinsko kotlinske makroregije. U društveno . Izgradnja najznačajnijih saobraćajnica u dolinama velikih bosanskohercegovačkih rijeka. Travnik. dužinu oko 80 km i širinu 20 . koncentrisanje privrednih djelatnosti i industrijskih kapaciteta uticalo je na slijevanje stanovništva iz udaljenijih planinskih seoskih naselja prema dolinama. Statistički bilten Republike Srpske br. VIII.8 % i 2003. industrijski i urbani centri Bosne i Hercegovine kao što su Sarajevo. J.. godine 6 na prostoru Planinsko – kotlinske makroregije živjelo je 1 374 157 stanovnika. U 1996. 8 Analizom podataka o učešću broja stanovnika entitetskih područja u ukupnom stanovništvu Planinsko – kotlinske makroregije može se zaključiti da je. 1982/1983. godinu ukupan broj stanovnika Planinsko .25 km. 3 Ovdje se prije svega misli na prostor Sarajevsko .F. da bi u u periodu od 1996. bila je središte razvoja crne metalurgije (Zenica. grafikon br.. drvne. Sarajevo. tekstilne i dr. (Tabela br. kroz cijeli posmatrani period. Zauzima središnji dio Bosne i Hercegovine. 7 Ibid 8 Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine. Sarajevo. godine 83 %.7 %). Kakanjskog i Zeničkog polja. Banja Luka. 2005. prehrambene. Promjene u prostornom rasporedu stanovništva Srednjebosanske regije.kotlinske makroregije smanjio se za 22.. str. do 2003. do 2000. M. Visočkog.zenička kotlina ima površinu od 990 km2. 69. 7 Prema procjenama za 1996. a sastoji se od Sarajevskog.lašvanska mezoregija. krupnim privrednim objektima i gradovima posebno. odnosno 31. str. 2000. (Opširnije vidjeti u: Ćehajić.) 5 Smlatić.. u periodu nakon Drugog svjetskog rata.4 % ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine bilo je koncentrisano na 25. Sarajevo.8 %. Separat za Republiku Bosnu i Hercegovinu. 25. Vareš i Ilijaš) kao i više grana prerađivačke industrije (metalne.. godine 82. Državni zavod za statistiku. godini na području Federacije živjelo je čak 84 % stanovništva regije. godine zabilježen je značajniji porast ukupnog broja stanovnika (4. Sarajevo . godine došlo do neznatnog porasta od tek 0. te drugi manji gradski centri. Zenica. uticalo je nekoliko procesa. 1. Federalni Zavod za statistiku. 1994. Republički zavod za statistiku. Zagreb. Demografska statistika. 1973. 209. zajedno sa lašvanskom dolinom. Republika Srpska. 5 Prema popisu stanovništva 1991.

živjelo je tek oko 25 % stanovnika makroregije..0 77. 1996. stanovnika 951 80 822 669 142 618 1 060 467 % 9. br. godine i njihov udio u ukupnom stanovništvu Planinsko . Uk. Statistički bilten Republike Srpske br. godine Tabela br. Federalni zavod za statistiku. 2000 i 2003. 2000.lašvanske mezoregije živjelo je više od milion ljudi. Naime. sa sarajevskog i zeničkog područja i najveći broj seoskog stanovništva pod uticajem jake industrijalizacije preselio se upravo na područja navedenih općina. i u poslijeratnom periodu većina stanovništva (oko 77 %) živila je u Gornjobosansko . uglavnom.2 34. Kada se ovom području doda i područje općine Zenica onda se može vidjeti da je skoro polovina (48.2 100 1991. 2005..6 45. Budući da je privredni i ekonomski razvitak makroregije poticao. 131 . br.Promjene u demografskom razvoju Planinsko-kotlinske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003.kotlinske makroregije PLANINSKOKOTLINSKA MAKROREGIJA Gornjovrbaskoplivska mezoregija Gornjobosanskolašvanska mezoregija Gornjodrinska mezoregija UKUPNO Površina % 20. odnosno na 20. U periodu nakon 1991.2 100 2003 Uk.4 % stanovništva makroregije. 2005.7 11.. stanovnika 126 218 859 202 133 639 1 119 059 % 11. 1: Kretanje ukupnog broja stanovnika po mezoregijama 1991. VIII. 1996.9 %) stanovništva Planinsko . Banja Luka. Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine. To istovremeno znači da je na ovom prostoru živjelo 23.. br. stanovnika 184 595 1 026 541 163 021 1 374 157 % 13. Republika Srpska. 1994. Grafikon br. U ostale dvije mezoregije.lašvanskoj mezoregiji.9 100 2 655 5 821 4 408 12 884 Izvori: Statistički godišnjak Republike Bosne i Hercegovine 1992.3 76.9 100 1996 Uk.kotlinske makroregije. Republički zavod za statistiku. Federalni Zavod za statistiku.2 % makroregionalnog prostora. Sarajevo. Banja Luka. Demografska statistika. Sarajevo.8 12. Državni zavod za statistiku. 1996..0 76. Politika razvoja stanovništva Republike Srpske (Projekat). 1: Kretanje ukupnog broja stanovnika po mezoregijama Planinsko-kotlinske makroregije (1991.6 13.4 74. 2005.. godini živilo je čak 38. 2005. Ovi podaci upućuju na to da je jako izražena neravnomjernost u ukupnom broju stanovnika po mezoregijama Planinsko .. Vlada Republike Srpske.5 % ukupnog bosanskohercegovačkog stanovništva. stanovnika 117 556 820 527 130 516 1 068 599 % 11.) 1500000 1000000 500000 0 1991 1996 2000 2003 Gornjovrbasko-plivska mezoregija Gornjobosansko-lašvanska mezoregija Gornjodrinska mezoregija Grafikon br..) % 100 80 60 40 20 0 1991 1996 2000 2003 Gornjovrbasko-plivska mezoregija Gornjobosansko-lašvanska mezoregija Gornjodrinska mezoregija Godine 1991. 2: Udio broja stanovnika mezoregija u ukupnom stanovništvu Planinsko-kotlinske makroregije (1991.8 11. Na području osam sarajevskih općina u 1991. Gornjovrbasko plivskoj i Gornjodrinskoj. Sarajevo.4 100 2000 Uk. godine demografski odnosi u okviru makroregije se nisu značajno izmijenili. odnosno 12 % stanovništva Bosne i Hercegovine... Kantoni u brojkama. br. 2000 i 2003.kotlinske makroregije bila prisutna i u prijeratnom periodu. i 2003. na prostoru Gornjobosansko . odnosno oko 75 % ukupnog stanovništva Planinsko . na oko 55 % površine.kotlinskog prostora živilo na 2 600 km2.

7 ‰ i to u periodu od 1996.2 6. godine stope smrtnosti se neznatno smanjuju. godini iznosila je 14. godini karakteristično je po naglom padu nataliteta i povećanom mortalitetu što je rezultiralo sa jako niskim prirodnim priraštajem koji je 2003. i 2003. Tabela br. Naime. 1996. i 2003. 3) 132 . a prema procjenama Zavoda za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske u 1996.6 8. do 2003.5 Mortalitet 9 642 7 005 9 504 9 612 ‰ 7.. Prirodno kretanje stanovništva Prirodno kretanje stanovništva Planinsko .2003. godini smanjila se na 13.9 8. 2000.2. 2: Prirodno kretanje stanovništva Planinsko .9 13. opšta stopa nataliteta na ovom prostoru u 1991. Stope nataliteta po mezoregijama Planinsko .kotlinske makroregije u prvoj poslijeratnoj godini kretale su se u razmaku od 6.9 ‰ (Gornjovrbasko .plivska mezoregija). godine Planinsko – kotlinska makroregija Godina 1991. stopa smrtnosti stanovništva od 1996.6 Prirodni priraštaj 11 379 7 260 2 367 1 065 ‰ 7.. godini nastavljene su negativne tendencije u reprodukciji stanovništva ove makroregije. godine. 2003. godine.kotlinske makroregije 1991. i 2003.F.) stopa nataliteta opala čak za 1.. za period od 1991. a nakon 2000. i 2003.6 ‰ što je više u odnosu na pad u toku ratnog perioda (1.9 Izvori: Isto kao za tabelu br.2 0. 1. Kudumović 3. 1996..9 ‰.9 ‰. do 2000.1 9. 1996.4 ‰). broj stanovnika 1 374 157 1 060 467 1 068 599 1 119 059 Natalitet 20 945 14 265 11 871 10 677 ‰ 14. nakon čega je nastupilo konstantno opadanje zbog čega je u 2003. Tako je za period od tri godine (2000 . Prema podacima istih izvora u 2000. do 2003. 1996. Natalitet Mortalitet 2000. godine povećala se za 2.3 ‰. Uk.5 11. 2000. (Vidjeti tabelu br. 1996. Usljed takvog trenda. 2000.) 35 30 25 20 15 10 5 0 1991. 2000. Podaci o stopi mortaliteta. Grafikon br.kotlinskog područja Bosne i Hercegovine u 1991.5 ‰ (Gornjodrinska mezoregija) do 17.7 ‰). godine jedino je Gornjodrinska mezoregija zabilježila blagi porast stope nataliteta od 0.5 ‰. godini ova mezoregija imala najnižu stopu nataliteta (5. 3: Prirodno kretanje stanovništva Planinskokotlinske makroregije ‰ (1991.6 6. do 2000. godine u ovoj makroregiji iznosio 0.. Prirodni priraštaj 2003. U periodu od 1996.9 2. ukazuju na izražen trend rasta smrtnosti stanovništva.

(Vidjeti tabelu br. godini.5 ‰ (Goražde .0 17. broj stanovnika 163021 142618 130516 133639 Natalitet 2984 1701 1438 1388 Natalitet 15895 11643 9497 8525 Natalitet 2066 921 936 764 ‰ 16.9 8.4 7.3 2.1 ‰ (Gornjodrinska mezoregija) do 7. godine umrlo ukupno 7 480 stanovnika. godini gustina naseljenosti iznosila 86. 2000.plivska mezoregija). (Vidjeti tabelu br. nakon 1992. Uk. i 2.7 ‰ 8.1 6. Gornjobosansko .Ustiprača) do -1. Najviše stope prirodnog priraštaja bilježila je Gornjovrbasko . 3) 3. prema procjenama. Ukupno pet općina Gornjodrinske mezoregije u 1996.lašvansku mezoregiju (8. Gornjodrinska mezoregija 1991.. one su se u 1996. s obzirom na najveći broj stanovnika. 1996.1 8. godini kretale u razmaku od 5.2 5. imala i najveći ukupan broj rođenih u poslijeratnom periodu. Han Pijesak. Razmještaj stanovništva i gustina naseljenosti Kao što je prisutna velika razlika u prirodnom kretanju stanovništva po pojedinim dijelovima Planinsko – kotlinske makroregije tako je i kada se posmatra razmještaj stanovništva i gustina njegove naseljenosti na ovom prostoru.plivska mezoregija (10. 2003.1 7. Sokolac. broj stanovnika 184595 95180 117556 126218 Uk. 4.0 -2. 1996. Sa opadanjem ukupnog broja stanovnika. u kojoj je 2000. Kada je riječ o stopama smrtnosti po mezoregionalnim područjima.7 st/km2. Višegrad i Čajniče).kotlinske makroregije u 1991. godini negativan prirodni priraštaj zabilježen je u svim općinama te mezoregije i kretao se od -5. 2.1 ‰ u 2000. 2003.3 ‰ (Gornjovrbasko . i 147. Gornjobosanskolašvanska mezoregija 1991.8 ‰ 8.2 ‰ 4.0 ‰ 15. broj stanovnika 1 026761 840622 844842 859202 Uk.7 Mortalitet 1266 694 950 1029 Mortalitet 6974 5589 7480 7465 Mortalitet 1402 722 1074 1118 ‰ 7. i 2003.2 ‰ 7.9 11.1 2. u 2003.5 13. Ova mezoregija je najnaseljenija regionalna cjelina Bosne i Hercegovine sa čak dvostruko većom gustinom naseljenosti od prosječne gustine naseljenosti Bosne i Hercegovine (85. 2000.3 1.lašvanska mezoregija sa gustinom naseljenosti od 176.2 9.lašvanska mezoregija je.1 6.7 5.3 8. godini iznosila je 106.. 2003.2 11.3 st/km2 u 2003.8 ‰ u 2003.9 12. Najgušće je naseljena Gornjobosansko . 1996.Promjene u demografskom razvoju Planinsko-kotlinske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003. opadala je i gustina naseljenosti tako da je. Prosječna gustina naseljenosti na prostoru Planinsko .4 st/km2 u 1991.4 Prirodni priraštaj 1718 1007 488 379 Prirodni priraštaj 8921 6054 2017 1060 Prirodni priraštaj 740 199 -138 -354 ‰ 8. godini).9 ‰).6 8. godine.7 Izvor: Isto kao za tabelu br.5 st/km2 u 1991. 4) 133 .2 8.3.6 4.9 st/km2. a u 2000.9 ‰ 13.4 -1.6 ‰ u 1996. što je ovu regiju svrstavalo u gusto naseljene prostore. Najviša zabilježena stopa smrtnosti u posmatranim godinama vezana je za Gornjobosansko .9 10. godine Tabela br.3 ‰ (Goražde). 3: Prirodno kretanje stanovništva po mezoregijama Planinsko-kotlinske makroregije Gornjovrbaskoplivska mezoregija 1991.godini). godini imalo je negativan prirodni priraštaj (Rudo. odnosno 75.6 st/km2 u 2003. 2000.4 1.1 8.5 7.

3 st/km2) i Čajniče (19. Osim navedenog ovdje je prisutan i izrazit disparitet u naseljenosti po mezoregijama što potvrđuje činjenica da je Gornjobosansko – lašvanska mezoregija imala neuporedivo veću gustinu naseljenosti u odnosu na druge dvije mezoregije planinsko – kotlinskog područja (176. Trend prirodnog kretanja stanovništva je bio izrazito nepovoljan.7 1996 Uk.0 29.). stanovnika 184595 1026541 163021 1374157 st/km 75.1 176.6 %. Dinamika kretanja gustine naseljenosti u sve tri mezoregije ogleda se u smanjenju u 1996. Apsolutni broj stanovnika ove regije Bosne i Hercegovine u analiziranom vremenu se smanjio za čak 18.9 st.9 2003 Uk.6 30. a 86.5 st/km2)./km2. Promatranjem po općinama uočava se još veća nesrazmjera u pogledu naseljenosti.098 134 . godini bile su: Trnovo (2.. i 2003. i 147.8 141. godini kada se u pojedinim područjima ove makroregije dvostruko smanjila kao na primjer u Gornjovrbasko-plivskoj mezoregiji.2 st/km2).5 ‰) koja će. odnosno za 255 098 stanovnika. stanovnika 95180 822669 142618 1060467 st/km 35.6 82. 4 u 1991.0 106. 1996. stanovnika 126218 859202 133639 1119059 st/km 47. a ogleda se u niskoj stopi prirodnog priraštaja (0.F. i 2003. Goražde. Najmanja gustina naseljenosti je zabilježena u 1996. tj. Uk. Conclusion Demographical development of Bosnia and Herzegovina’s Mountain-valley macro region in the last ten years of the last century and at the beginning of this century stagnated and had negative trend in comparison to previous period. godini. i dalje opadati.6 st. 4: Kretanje gustine naseljenosti po mezoregijama Planinsko-kotlinske makroregije 1991. Tako npr. Visoko.3 86. je stagnirao i imao negativan trend u odnosu na prethodni period. stanovnika 117556 820527 130516 1068599 st/km 44.4 37.6 st/km2). 2000.. Najveće smanjenje ukupnog broja stanovnika u okviru ove makroregije. Vitez.kotlinske makroregije je vrlo neujednačena.5 147./km2 u 2003. Zaključak Demografski razvoj bosanskohercegovačke Planinsko – kotlinske makroregije. vrlo slabo naseljene općine u 2003. br. u posljednjih deset godina prošlog i na početku ovog stoljeća. 3. br. Kudumović Tabela br.3 32. Bugojno i dr. Zenica. br. godini. godini iznosila 106. Foča-Ustikolina (13. Smanjenje ukupnog broja stanovnika najočitije se reflektovalo na gustinu naseljenosti koja je na području makroregije u 1991.3 141. 6 %. sudeći prema dostupnim podacima./km2 u 2003. Han Pijesak (14.3 2000 Uk. Breza.4 82. za 58 377 prijeratnih stanovnika ove mezoregije. ali i drugih dijelova zemlje.9 Izvor: Isto kao za tabelu br. br. a nasuprot njima su vrlo gusto naseljene općine: Sarajevo. godini i laganom i neujednačenom rastu gustine naseljenosti u 2000. Absolute number of inhabitants of this region of Bosnia and Herzegovina decreased for 18. Gustina naseljenosti mezoregija Planinsko .6 % or 255. a i cijele države evidentiran je u Gornjovrbasko – plivskoj mezoregiji za čak 31. godine PLANINSKOKOTLINSKA MAKROREGIJA Gornjovrbaskoplivska mezoregija Gornjobosanskolašvanska mezoregija Gornjodrinska mezoregija UKUPNO Površina u km2 2655 5821 4408 12884 1991.7 st.

.. J. Tuzla.Promjene u demografskom razvoju Planinsko-kotlinske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003. Sv. Naučna knjiga.. 1984.. 2005. Geografski pregled. Geografski pregled 26-27. Školska knjiga. Beograd. I. Kulenović. 2006. Tuzla. 2. 4. which are 58. Some aspects of Balkan economic and demographic changes in the nineties and demographic trends in the first decades of the third millenium. Ćehajić. 7. Drugo izdanje. 3. Centar za ekonomsko održivi i regionalni razvoj Tuzla. godine inhabitants in analyzed period.društvenogeografski pregled.4 in 1991 and 147. Reduction of total number of inhabitants reflected on population density which in the area of this macro region was 106. Conférence internationale. Enciklopedija Jugoslavije. Demografija.. I. 1980. Mirić R. Regionalni ekonomsko-geografski i demogeografski trendovi u jugoistočnoj Evropi (sa posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu). Changes in the 1990 s and the Demographic Future of the Balkans.5 %) which will continue to decrease. Kudumović. Trend of natural population growth was highly unfavorable and it is reflecting at low natural population growth rate (0. Geografski pregled XIV.. Zagreb. Zagreb. Analiza. F. Smlatić. godine. 2005..: Regionalizacija i regionalni razvoj – ekonomski procesi i tendencije u svijetu. 1990.. Regionalne razlike u kretanju ukupnog broja stanovnika i gustine naseljenosti Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2004. Univerzitet u Tuzli. Sarajevo. Breznik.. 8. Osnovna obilježja demografskog razvitka u Bosni i Hercegovini u periodu nakon drugog svjetskog rata. S.. Br. 1982/1983. Sarajevo.9 inhabitants per square kilometer in 2003. Literatura 1. Sveska 26-27. Ibreljić. 5. A. Tuzla. Geografija. Ibreljić. 9.377 pre-war inhabitants of this mezzo region. Godina III. Bjelovitić..7 inhabitants per square kilometer in 1991 to 86. Demogeografija-Stanovništvo svijeta.6 inhabitants per square kilometer in 2003) but other parts of country too. 135 . Promjene u prostornom rasporedu stanovništva Srednjebosanske regije.. 3. S. M.6 %. Tuzla. Friganović. 11. M. Except mentioned here is present expressive disparity in population density through mezzo regions which can be conformed with fact that Upper Bosnian-Lašva’s mezzo region had incomparable bigger population density in comparision to other two regions of mountain-valley area (176. Geografski radovi br. S.. JLZ. Kulenović. Ibreljić. Zbornik radova Prirodno-matematičkog fakulteta u Tuzli.XV. Nurković S. 1994. Ekonomski fakultet Tuzla. 1. 10. Osvrt na geografsku regionalizaciju Bosne i Hercegovine. Markotić. The biggest decrease in total number of inhabitants in this macro region and the whole Bosnia and Herzegovina is in Upper Vrbas-Pliva mezzo region for 31. 6. Sarajevo. metodi i modeli. Sarajevo . 1973. 2000. D. Separat za Republiku Bosnu i Hercegovinu. I. Sarajevo.1982.

17. Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Državni zavod za statistiku. Statistički bilten Republike Srpske br. 1998. Statistički godišnjak Republike Bosne i Hercegovine 1992. 136 . J. Pregled po općinama. 1994. Geodetski zavod BiH. Politika razvoja stanovništva Republike Srpske (Projekat). 15. Republički zavod za statistiku. Banja Luka.P. 13. 2005. Sarajevo. Republika Srpska. Sarajevo. VIII. Sarajevo. 2005. Demografska statistika. Vlada Republike Srpske. 16. Kantoni u brojkama. 14.F. Kudumović 12. Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine. Sarajevo. 2005. 2005. Banja Luka. Federalni zavod za statistiku. Federalni Zavod za statistiku.

profesor geografije. This paper it analyzes the changes in the population. te strukture stanovništva gračaničke općine u drugoj polovini 20. population. Salih Kulenović. 137 – 149 (2007-2008) Originalni naučni rad STANOVNIŠTVO OPĆINE GRAČANICA POPULATION OF THE GRAČANICA MUNICIPALITY Dr. stanovništvo. One su posebno izražene od početka zadnje decenije prošlog stoljeća. Azra Zaimović. therefore including Gračanica as its part. i početkom 21. stoljeća.Zbornik radova PMF 4 i 5. profesor geografije. Univerzitet u Tuzli Sažetak Naša zemlja u cjelini. U ovom radu se analiziraju promjene ukupnog broja stanovnika. the components of the natural and mechanical movement of the population. OŠ „Sjenjak“ Tuzla. sc. its density. Ključne riječi: gračanička općina. and the structure of the inhabitants of the Gračanica municipality in the second half of 20th and the beginning of 21st century. Univerzitet u Tuzli. changes . a samim time i gračanička općina kao njen sastavni dio. Prirodno – matematički fakultet. has undergone significant demographic changes since the 1960ies. promjene Summary Our country as a whole. Damir Džafić. sc. redovni profesor. gustine naseljenosti. The changes have especially been pronounced since the last decade of the last century. još od 60-ih godina prošlog stoljeća doživljavaju značajne demografske promjene. Key words: Gračanica municipality. Mr. komponenata prirodnog i mehaničkog kretanja stanovništva. Prirodno – matematički fakultet.

s druge strane.) 1 2 A. Zagreb 1982. te u migracijama stanovništva između pojedinih područja i zemalja. korupcija itd. Stoga je stanovništvo vrlo promjenljiva veličina jer se pod uticajem varijacija u broju rođenih i umrlih. godine živjelo 2 47 840 stanovnika. GRAD 7 656 9 477 12 077 12 711 17 140 OPĆINA 40 695 46 950 54 311 59 050 52 364 Izvor: Zvanični popisni podaci i podaci FZS (za 2004. urbanizam i prostorno planiranje. kada usporedimo broj stanovnika onih naselja koja su danas u sastavu općine Gračanica prije i nakon agresije na BiH vidimo znatno drugačije stanje. što stoji u vezi sa promjenama općinskih granica (tab. 1). Tabela. W. S druge strane. a nakon toga dolazi do smanjenja broja stanovnika u Općini. Bez obzira na to. Institut za arhitekturu. demografski razvoj se uglavnom stavlja u drugi plan što će se neminovno negativno odraziti na ukupni društveno – ekonomski razvoj. zadatak nas geografa jeste da ukazujemo na demografske promjene koje se dešavaju u našoj zemlji kao i na njihove uzroke i posljedice i to kako na makro planu (regije. str.). mortaliteta. 1971. Prostorni plan općine Gračanica 2001-2021. Kretanje ukupnog broja stanovnika grada i općine Gračanica u periodu 1961-2004. Džafić. s jedne strane. Stanovništvo i ekonomski razvitak. Informator. da bi već u ratnim godinama taj broj premašio 50 000. veoma značajno mjesto zauzimaju i demografske promjene koje se znaju višestruko negativno odraziti na sveukupan razvoj tih zemalja ukoliko se blagovremeno ne reaguje i ne iznađu adekvatna rješenja. str. 2004. Sarajevo. A. opterećenoj brojnim problemima (nezaposlenost. država u cjelini) tako i na mikro planu (sela. Naime. 1981. Baletić. poskupljenja. stalno mijenja ukupan 1 broj stanovnika. gradovi. 2001. 133.S. godine GODINA 1961. o čemu ćemo kasnije nešto više reći. D. 1. 1991. U ovom radu je učinjen jedan takav pokušaj na primjeru općine Gračanica. emigracije itd. Demografija. općine). Zaimović Uvod Među brojnim problemima koji opterećuju tranzicijske zemlje. u naseljima današnje općine Gračanica je 1991. Međutim. godine. Obzirom na trenutnu društveno – političku situaciju u našoj zemlji. što je u vezi sa imigriranjem velikog broja prognanika na područje općine Gračanica. godine jest konstantno povećanje tog broja. Kretanje ukupnog broja stanovnika Pod ukupnim kretanjem stanovništva smatraju se promjene koje nastaju u broju stanovnika jednog područja pod uticajem različitih faktora: nataliteta. ukupan broj općinskog stanovništva je bilježio porast do 1991. 37. Osnovno obilježje kretanja ukupnog broja stanovništva u gradu Gračanici u periodu 1961 – 2004. Kulenović. 138 . imigracije.

Usporedimo li gustoću naseljenosti gračaničke općine sa zemljama koje se nalaze u regiji Jugoistočne Evrope uočit ćemo da je ona u gračaničkoj općini znatno veća.) 139 . Mirić. 22-24. str. a zatim slijede: Srbija (110 st/km2).Stanovništvo općine Gračanica Prema podacima iz tabele 1 vidimo da se stanovništvo grada Gračanice u periodu 1961-2004. kako od prosjeka Regije tako i od svake zemlje pojedinačno. godine (u st/km2) 300 250 200 150 105.3 152. Neum 2004. a stanovništvo općine Gračanica za 11 669 stanovnika ili 29 %.6 243.2 Najveću gustoću naseljenosti ima Albanija (123 st/km2). Stoga je neophodno analizirati komponente prirodnog i mehaničkog kretanja stanovništva. (R. Opća gustoća naseljenosti općine Gračanica u periodu 1961-2004. N. str. gusto naseljene (51-100 st/km2) i prenaseljene (više od 100 st/km2) 3 . Grčka (81 st/km2). Seminar geografa. Školska knjiga. Friganović. 3 4 M. srednje naseljene (10-50 st/km2).2 100 50 0 1961 1971 1981 1991 2004 121. godine uvećalo za 9 484 stanovnika ili 124 %. onda možemo konstatovati da je općina Gračanica još početkom posmatranog perioda ušla u red prenaseljenih područja. Makedonija (81 st/km2) itd. Opća gustoća naseljenosti Uporedo sa povećanjem ukupnog broja stanovnika povećavala se i opća ili aritmetička gustoća naseljenosti u općini Gračanica (graf. Grafikon 1. Rumunija (91 st/km2). 1). Prosječna gustoća naseljenosti u Jugoistočnoj Evropi iznosi 86. Demografija. 4 Prirodno kretanje stanovništva općine Gračanica Kretanje ukupnog broja stanovništva bilo kojeg područja u određenom periodu nemože nam pokazati sve karakteristike populacije. Zagreb 1990. Stanovništvo svijeta. 8. Drešković. Jugoistočna Evropa.6 Izvor: Izračunavanja na osnovu podataka iz tabele 1 Ako prihvatimo podjelu prostora prema gustoći naseljenosti na: rijetko naseljene (do 10 st/km2).7 st/km.3 140.

Kulenović. str. godine one su prešle u srednje. Položaj i stanovništvo gornjeg Podrinja.1 9. uočavamo da je do 1971.9 9. Friganović. godine konstantno opadala (grafikon 2). 9 A. A. Grafikon 2.5 6. Op.5 5. a u vezi s tim izdvajaju se tri tipa nataliteta: niski (do 15 ‰). 5 6 A. Bugarske (8. Beograd 2005. Gračanička općina naprimjer ima veće stope nataliteta od Slovenije (8.4 3.9 ‰). Zaimović “Osnovne komponente prirodnog kretanja stanovništva su natalitet (rodnost) i mortalitet (smrtnost) stanovništva.5 16.2 35 30 26. a iskustvo u mnogim zemljama 6 svijeta pokazuje da sa društveno-ekonomskim razvojem dolazi do njegovog opadanja. 97. Natek. godine opadale. Op. W. Kretanje stopa nataliteta. tako da je nivo mortaliteta uopće. Baletić. Op.. Države sveta.2 ‰). a prema podacima iz grafikona 2.. 9 Stope mortaliteta gračaničke općine su u periodu 1961-1981. str. 76. Nivo mortaliteta u jednoj zemlji izraz je komplesnog djelovanja bioloških. a do 1991. W. cit. Geografski pregled. Natek.6 6. a nakon toga one su se povećavale (grafikon 2).4 23 18. cit. str. godine općina Gračanica imala visoke stope nataliteta. M. godine 40 36. ekonomskih i socijalnih faktora. cit.5 13. Hrvatske (9. a nakon toga u niske stope. srednji (16-25 ‰) i visoki (više od 25 ‰ godišnje). a njihova je rezultanta u pravilu prirodni prirast 5 (višak rođenih nad brojem umrlih).3 ‰). K. str. a posebno mortaliteta dojenčadi značajan pokazatelj postojećeg životnog standarda. 158.” Natalitet je najvažniji faktor porasta stanovništva. 138. D. 7 M..) Stope nataliteta u svijetu se kreću od oko 10 do oko 50 ‰ godišnje. 8 K. 7 Obzirom na ovu podjelu. Broj rođenih. Sarajevo 1979. Papić. Makedoniji (11.2 16. mortaliteta i prirodnog priraštaja na području gračaničke općine u periodu 1961 – 2004.S.8 ‰).5 6.4 natalitet mortalitet prirodni priraštaj Izvor: Zvanični popisni podaci i podaci FZS (za 2004. Džafić. odnosno stopa nataliteta na području gračaničke općine je u periodu 19612004. Baletić.7 25 20 15 10 5 0 1961 1971 1981 1991 2004 9. Mladinska knjiga. 8 Mortalitet je negativna komponenta prirodnog i ukupnog kretanja stanovništva koja djeluje na smanjenje ukupnog broja stanovnika. XXIII.4 ‰) itd. 140 . a niže nego što su u Albaniji (17.

Primjera radi.) Obzirom da se stope smrtnosti dojenčadi u razvijenim zemljama Evrope kreću od 4 do 10 ‰.3 ‰ itd. magistarski rad. 14 10 11 M. Austrija (4. da je općina Gračanica početkom 21. ratova. 81. K. cit. a takve su npr. Beograd 1980.8 20 0 1961 1971 1981 1991 2004 17. odnosno da su bile niske. Grafikon 3. cit. godine konstantno opadale (graf.2 ‰).Stanovništvo općine Gračanica Prosječne godišnje stope mortaliteta u svijetu kreću se od 7 ‰ do 30 ‰. Međutim. 141 . Mladinska knjiga. Struktura stanovništva Tuzle i njena izmjena pod uticajem novijeg privrednog razvoja. Natek. Hrvatskoj 9. M. str. Friganović. Rumuniji 12 ‰. Države sveta. 14 K. Kulenović. godine 120 100 80 59 60 40 22. M. Friganović.9 95.. Francuska (4. 83. 12 Stoga je stopa smrtnosti dojenčadi “prilično pouzdan odraz socijalnoekonomskih i higijensko-medicinskih uvjeta opstojanja stanovništva”. Mladinska knjiga. Zabilježene su i stope mortaliteta veće od 30 ‰ što je posljedica prirodnih katastrofa. str. u velikom broju razvijenih evropskih zemalja smrtnost dojenčadi se kreće uz donju granicu ovih okvira. 10 Na osnovu podataka iz grafikona 2 možemo konstatovati da su stope mortaliteta u gračaničkoj općini tokom posmatranog perioda bile uz donju granicu svjetskih okvira. 3). Belgija (4. Beograd 2005.3 Izvor: Zvanični popisni podaci i podaci FZS (za 2004. Op. Natek. Danska (4 ‰).8 ‰) itd. 13 Stope smrtnosti dojenčadi u gračaničkoj općini su u periodu 1961-2004. Op. Države sveta. stoljeća u svim zemljama svijeta predstavljala nedaću težu od ma koje epidemije zaraznih bolesti koje su satirale čovječanstvo. Natek. Natek. stoljeća ušla unutar evropskih okvira kada je u pitanju smrtnost dojenčadi. str. stopa mortaliteta početkom ovog stoljeća u Bugarskoj je iznosila 14. Beograd 2005. 12 S.2004.7 ‰. 26. Kretanje stopa smrtnosti dojenčadi u općini Gračanica u periodu 1961 . Sloveniji i Grčkoj 9.5 9. epidemija bolesti i sl.. 11 Smrtnost dojenčadi je sve do kraja 19. 13 M. možemo konstatovati.1 ‰). na osnovu podataka iz grafikona 3.4 ‰.

7 ‰ do 3. str..2 ‰ (grafikon 2). 17 Mehaničko kretanje stanovništva Kretanje broja stanovnika nije posljedica samo prirodnog kretanja. 99.. strukturi kućanstava i obitelji u Hrvatskoj. nego u mnogo čemu ovisi i o mehaničkom kretanju ili migracijama. što je slučaj sa čak 17 evropskih zemalja među kojima su: Hrvatska. usporavala porast broja stanovnika (tab. bilo migracije. 15 Stope prirodnog priraštaja na prostoru gračaničke općine su u periodu 1961-1991. tj. 87. Grčka. umjereni (5-14 ‰) i niski (manje od 5 ‰ godišnje) 16 . Geografski pregled. promjene koje nastaju u ukupnom kretanju stanovništva mogu uslijediti pod pretežnim uticajem bilo prirodnog kretanja. Op. Op. Bugarska. 18 M. cit.. 15 K. Mađarska. Friganović. cit. Kulenović. godine imala vrlo visoke stope prirodnog priraštaja. Ukrajina i dr. 136. cit. www. Baletić. Džafić. 87. 1971. str. Papić. 186. str. Rumunija. godine konstantno opadale. 17 V. 19 Međutim. Zaimović Prirodni priraštaj je rezultat nataliteta i mortaliteta. do kraja stoljeća su umjerene. možemo konstatovati da je općina Gračanica 1961. Pokazatelji o prirodnom kretanju stanovništva. krećući se u rasponu od 26. Prihvatajući podjelu prirodnog priraštaja na četiri tipa i to: vrlo visoki (više od 20 ‰). 20 Tako je u periodu 1961 – 1991. 19 A. str. Pad stopa prirodnog priraštaja mogao bi uskoro dovesti do prirodnog pada stanovništva u općini Gračanica. A. da bi početkom 21. 142 . ipak u pojedinim manjim područjima unutar državnih granica jedne zemlje. On je vrlo važan pokazatelj koji služi kao osnova u cilju rješavanja važnih društveno-ekonomskih problema. com. Puljiz. posebno onih vezanih za planiranje.S. a nakon toga. međusobno ih usporediti i utvrditi koji ima veći uticaj na promjene broja stanovnika. revija-socijalna politika. str. kao njegove sastavne dijelove. godine prirodni priraštaj imao dominantan uticaj na porast broja stanovnika gračaničke općine. Italija. Njemačka. 20 Ibid. Sarajevo 1979. D. 18 Iako je osnovna determinanta ukupnog kretanja stanovništva u većini zemalja svijeta prirodno kretanje stanovništva. 2). što su očigledni pokazatelji demografske tranzicije.. XXIII. Položaj i stanovništvo gornjeg Podrinja. Op. dominantan uticaj na ukupno kretanje stanovništva može imati mehaničko kretanje stanovništva. 2. 16 M. dok je migraciona komponenta imala negativan uticaj. Slovenija. W. stoljeća one postale niske. str. godine te stope su visoke. visoki (15-20 ‰). Stoga je u demografskoj literaturi uobičajeno raščlaniti ukupan porast stanovništva na prirodni prirast i migracioni saldo. Friganović.

Cerska. tj. 22 Ovaj tip migracija novijeg je postanka. Pribidoli. sve do danas. str. Ukupan porast. kada se otvaraju novi i proširuju postojeći industrijski pogoni. Vlasenica (295). (O bližem porijeklu prognanika u Doborovcima vidi: D. godini. godine. cit. Najveći broj emigranata zabilježen je u periodu 1961-1971. Bijeljina (82) itd. godine. Najveći broj prognanika u općinu Gračanica imigrirao je iz susjednog Doboja (3166). Narodni život i običaji prognanika u Doborovcima. Obzirom na kriterij voljnosti. prirodni prirast i saldo migracije stanovništva općine Gračanica u periodu 1961-1991. Naime. Op. Sulice. Op. Gračanica i okolina.. Pobrđe.. Karačići. a zbog nerazvijenosti gračaničke privrede u tom periodu. a oko 50 % od ukupnog broja prognanih naselilo se u gradu Gračanici. godine PERIOD UKUPAN PORAST PRIRODNI PRIRAST SALDO MIGRACIJE 1961-1971. Zvornik (201). Osatice. 7 361 7 249 112 1981-1991. Potočari. 18 355 24 686 -6 601 Izvor: Zvanični popisni podaci Na osnovu podataka prezentiranih u tabeli 2 možemo zaključiti da je općina Gračanica u analiziranom periodu. Osmače. 6 255 10 365 -4 380 1971-1981. dok je pozitivan migracioni saldo zabilježen u periodu 1971-1981. Nurići. 196-197. Hrnčići. Friganović. Prognanici su se nastanjivali gotovo u svim mjesnim zajednicama gračaničke općine. str. krajem 1999. Sase i dr.” 23 Prema podacima općinskih službi. a posebno iz bosanskog Podrinja. godine na prostor gračaničke općine je imigrirao veliki broj stanovnika kako iz susjednih općina. W. G. Bratunca (sela: Urkovići. 24 Broj prognanika tokom agresije bio je znatno veći.. Tuzla 2002. 3. Tuzla 1994. 4 739 7 072 -2 333 1961-1991. dok oko 2 % od ukupnog broja otpada na prognaničku populaciju iz ostalih dijelova BiH. 25 21 S. izuzev perioda 1971-1981. a javlja se s jačanjem nacionalizma od početka 19. a 1999. Sebiočina. Glogova i Konjević). Neđeljišta. 21 Migraciona komponenta imala je presudan značaj u promjeni ukupnog broja stanovnika općine Gračanica. Bratunac (360). cit.) 143 . 171. Kulenović. str. tako i iz cijele BiH. a i nakon toga. godine na prostoru općine Gračanica živjelo je 7291 prognano lice. antropogeografske i etnološke odlike. str. Taj broj se smanjio na 289 stanovnika u 2002. Rađenovići. Baletić. godine 612 stanovnika. do 1995. Muzej istočne Bosne. Zvornika (sela: Glodi. o čemu svjedoči primjer prognaničkog naselja u selu Doborovcima. Kamenica. godine živjelo oko 1000 stanovnika. seminarski rad. Liješće. Džafić. 23 M.Stanovništvo općine Gračanica Tabela 2. od 1992. što je jedan od uzroka naglog porasta gradskog stanovništva. a osim njih u Doborovcima su se naselili i prognanici sa područja Vlasenice (sela: Skugrići. Kostrijevo i Drinjača). stoljeća s ciljem “premještanja čitavih etničkih manjina. te migracije bile su prisilne. 142. prije svega tokom agresije na RBiH. godine. u kome je 1995. a zatim slijede podrinjske općine: Srebrenica (516). 24 Statistika općine Gračanica 25 Najviše prognanih porodica je sa područja općine Srebrenica i to iz sela: Trubari. sličnih zajednica i čak naroda zbog geopolitičkih promjena. Dobrak. 22 O tipovima migracija vidi šire A. Šljivice. bila emigracijsko područje. Buljevići i Džambići).

Neujednačenost spolne strukture nepovoljno utiče na nupcijalitet. fertilitet i u krajnjoj liniji na prirodni priraštaj. D. Papić. A.S. Područja najveće imigracije u gračaničku općinu u periodu 1992-1995. 27 26 27 K. 144 . jer sredina u kojoj preovladavaju muški ima drugačiji okvir nego sredina u kojoj preovladavaju žene. Zaimović Sl. iseljavanja muškaraca iz ekonomski pasivnih krajeva i njihovo useljavanje u ekonomski aktivne krajeve i dr. uzročno-posljedična veza. socijalnih. Između strukture stanovništva i njegovog ukupnog kretanja postoji. str. Neravnoteža spolne strukture uglavnom je posljedica nenormalnih društvenih zbivanja. 108. cit. Op. Friganović. a time i na natalitet. kulturnih i drugih faktora. rata. godine Struktura stanovništva Struktura stanovništva se formira pod uticajem bioloških.. 104. Zbog toga “struktura stanovništva predstavlja važnu i složenu problematiku čije proučavanje omogućuje da se uoče karakteristike i izvuku zaključci o sadašnjem stanju i potencijalnim mogućnostima stanovništva u ekonomskom razvoju. dakle. 2. Kulenović.. cit. a promjene u strukturi stanovništva odraz su promjena tih faktora. Džafić.” 26 Spolna struktura je u znatnoj mjeri određena karakteristika fiziološkog okvira demografske mase. str. Op. M.

ali istovremeno i ona sama određuje natalitet. Baletić.4 49.6 %) i na početku posmatranog perioda (51.6 Izvor: Zvanični popisni podaci i općinska služba za statistiku Prezentirani podaci u grafikonu 4 nam pokazuju da je u periodu 1971-1991.4 9 798 18.6 14 439 24. mortalitet i stopu rasta stanovništva.9 15 499 28. Op.Stanovništvo općine Gračanica Grafikon 4. Spolna struktura stanovništva općine Gračanica u periodu 1971 .1 47. zrelost ili starost određene demografske mase.7 38 116 4 450 72.5 65 i više 1 950 4. i A.. 29 Mi ćemo se ovom prilikom služiti podjelom stanovništva prema radnim kontingentima (0-14 godina.8 8.3 40 180 67. Friganović. 1981 1991.2 2 776 5. 53 52 51 50 49 48 47 46 45 44 1971 1981 1991 muško žensko 2000 48.1 52. veće učešće u ukupnom stanovništvu imalo žensko stanovništvo. W. 111. godine. 2004.. Tabela 3.2000. godine. Iz grafikona vidimo i to da je spolna struktura ujednačena tek 1991. skupina broj % broj % broj % broj % 0 – 14 17 251 36.9 35 952 66.7 15 – 64 27 553 58. 231.1 4 515 Izvor: Zvanični popisni podaci i podaci FZS (za 2004.) Podaci iz tabele 3 nam pokazuju da je gračanička općina tokom cijelog perioda imala najveće učešće zrelog stanovništva. str. cit. Postoje različiti načini povlačenja granica između tih skupina.9 %).9 50. Starosna struktura stanovništva općine Gračanica u periodu 1971-2004.9 7. 28 29 A. Učešće ženskog u ukupnom stanovništvu bilo je najveće krajem (52. str.7 49. W. kao i učešće starog stanovništva konstantno je raslo. Starosna 1971. Starosna (dobna) struktura stanovništva izraz je zajedničkog dugoročnog djelovanja svih onih faktora koji određuju ukupno kretanje stanovništva. 15-64 godina i 65 i više godina). Istovremeno je došlo do smanjenja procentualnog učešća mladog stanovništva u ukupnom. Baletić. Op.9 50. 28 Dobnom strukturom uočava se mladost. Vidi o tome: M.3 51. 145 . 232. a što je u uskoj vezi sa biološkim i društvenim faktorima. Op. cit. Procentualno učešće zrelog. cit. str..

122.2 % ukupne radne snage. 2004. 13. cit. Iako je od 1996. 2003. neposredno nakon zaustavljanja rata kada je broj nezaposlenih iznosio 7200 lica. Zaimović Ukoliko usporedimo učešće mladog u ukupnom stanovništvu gračaničke općine sa zemljama u okruženju vidimo da gračanička općina ima veći procenat mladog stanovništva od Grčke (15.. 146 . 2004. stanje je znatno drugačije ako usporedimo brojeve zaposlenih i nezaposlenih (tab. godine tj. godine. Hrvatske (16. Slovenije (16. zavisno od kriterija koji je primijenjen.1 %) i dr.. ili po glavnim sektorima djelatnosti. godine i u periodu 2001-2004. godini uporedimo sa podacima iz 1996. 32 30 31 K. kojih je mnogo. D. Ukupan broj nezaposlenih osoba od 8484 predstavlja jedan od većih problema gračaničke općine. 32 M. godine. Albanija (28.. Friganović. cit.3 605 zaposlenih Broj 4 822 8 257 8 641 8 464 8 468 + 3646 nezaposlenih Izvor: Strategija ekonomskog razvoja općine Gračanica 2005-2010. godine evidentno postepeno povećanje broja zaposlenih. A. Tabela 4. te da je istovremeno broj nezaposlenih veći za 3646 lica. i pored približno istog broja radne snage 1991. u 2004. novembar 2005. Op. Džafić. 280. Kulenović. nezaposleni) Radna snaga 16 185 14 624 15 475 15 863 16 226 + 41 Broj 11 363 6 367 6 834 7 399 7 758 . Natek.9 %). Rumunije (18. M. jer je radna snaga „osnovni subjektivni činilac i pokretač procesa proizvodnje. Bugarske (15 %). Nacrt.S. Radna snaga Razlika (zaposleni + 1991. imaju veće učešće mladog u ukupnom stanovništvu od gračaničke općine. W. str. Međutim. Prezentirani podaci u tabeli 4 nam pokazuju da je. 2005. Natek./1991. Gračanica. Ovaj problem je još veći ukoliko podatke o broju nezaposlenih u 2004. 30 Polaznu osnovu za proučavanje ekonomske strukture ukupnog stanovništva čini ekonomska struktura aktivnog stanovništva. 2001. kao što su: Makedonija (22. str. odnosno radne snage. str. Mladinska knjiga.1 %). Osnovna dioba aktivnog stanovništva obavlja se po granama djelatnosti. godini broj zaposlenih u općini Gračanica manji za 3605 lica u odnosu na stanje iz 1991. možemo uočiti da je intenzitet porasta tog broja nedovoljan zbog toga što je iz godine u godinu daleko veći priliv onih koji traže posao u odnosu na otvaranje novih radnih mjesta.4 %).4). 2002. osnovna dinamička komponenta razvitka proizvodnih snaga društva“ 31 Upoređujući ukupnu radnu snagu na području gračaničke općine danas sa stanjem iz 1991.2 %) i dr. godine uočavamo neznatne razlike. Taj broj čini 52. Op. Baletić. i 2004. Beograd. Države sveta. dok neke zemlje. kojih je tri ili četiri. A.7 %). Radna snaga općine Gračanica 1991.

a njihovo procentualno učešće poraslo je sa 66.4 0. 5) Tabela 5. godine (u %) Privredna djelatnost Učešće u broju zaposlenih Prerađivačka industrija 61.08 Saobraćaj 5.3 100 42 599 13 588 132 1530 1201 59 050 72. 33 Vidi šire: S.Stanovništvo općine Gračanica Posmatrajući učešće privrednih djelatnosti u ukupnom broju zaposlenih na općini Gračanica. godine). 147 .0 0. Ibid. 1981. Tabela 6. godini. 6).2 %).135 199 184 297 46 950 70.1 100 Izvor: Zvanični popisni podaci Podaci iz tabele 6 pokazuju da su većinu stanovništva općine Gračanica u navedenom periodu činili Muslimani (Bošnjaci) i Srbi na koje je zajedno 1991.1 % činili su Bošnjaci.3 100 33 135 13.0 0.10 Građevinarstvo 9.. 72.44 Poljoprivreda 7.5 2. rasprave-studije-članci. godine otpadalo 95.27 Trgovina na veliko i posredništvo 5. Prerađivačku industriju slijede: građevinarstvo. Nacionalni sastav stanovništva općine Gračanica u periodu 1961-1991. godine) na 23 % (1991. multinacionalno i multikulturalno područje. Od ukupnog broja stanovnika 1991. godini) na 72.8 1. Etničke prilike u prošlosti Gračanice i okoline. 1971. (tab.2 2.46 Izvor: Strategija ekonomskog razvoja općine Gračanica.6 0.2 3. knj.6 100 38 189 13 226 135 2 047 714 54 311 70.1 23.6 28.1 % u 1991. godine većinsko stanovništvo činili su Bošnjaci (Muslimani). Tuzla 1995. 2. 1533. uočavamo da najveće učešće otpada na prerađivačku industriju. Etnologija sjeveroistočne Bosne.4 0.1 % (56 187 stanovnika) od ukupnog broja stanovnika. Muzej istočne Bosne. 24. godine. 33 U periodu 1961-1991. 1961.1 0. Procentualno učešće Srba u ukupnom stanovništvu je u navedenom periodu smanjeno sa 30. do 1991.6 2. trgovina na malo itd. str. Hrvati.5 30. poljoprivreda.5 % (u 1961. str. Broj hrvatskog stanovništva u navedenom periodu je smanjen kako u apsolutnom iznosu (sa 200 na 132 stanovnika). a pored njih tu su živjeli i Srbi. Jugosloveni i mnogi drugi (tab.6 % (1961.5 na 0. Nacionalni sastav stanovništva gračaničke općine pukazuje da je ona multietničko.60 Trgovina na malo 6.83 Trgovina motornim vozilima 1. tako i u procentualnom učešću u ukupnom stanovništvu (sa 0. Kulenović. Učešće privrednih djelatnosti u ukupnom broju zaposlenih u općini Gračanica 2004.3 24. NARODNOST Broj % Broj % Broj % Broj % MUSLIMANI SRBI HRVATI JUGOSLOVENI OSTALI UKUPNO 27 072 12 470 200 837 116 40 695 66.4 0. U svim popisima od 1961. 1991.22 Ostalo 3.

godine njihov broj dostigao je 2047.1 % na 2 %) u ukupnom stanovništvu općine Gračanica. Razloge ovih promjena možemo objasniti sljedećim činjenicama:  promjena općinskih granica Dejtonskim sporazumom.8 % ukupnog stanovništva. godine taj broj se smanjio na 1530 (2.1 0. 1981. do 2005. Jugoslovena (sa 2. odnosno 3.2 % na 0.3 %.  emigriranje manjeg broja stanovnika srpske nacionalnosti iz naselja sa većinskim bošnjačkim stanovništvom. godine. A.3 Hrvati 2 Ostali Izvor: Lična karta općine Gračanica za 2005.6 %). Nacionalni sastav stanovništva gračaničke općine 2005. Multinacionalnost gračaničke općine zadržana je i do danas.1 %. godinu Prema podacima prezentiranim u grafikonu 5 vidimo da je od 1991. godine. Kulenović. kojom prilikom su naselja sa većinskim stanovništvom srpske nacionalnosti pripala entitetu Republika Srpska.  imigriranje prognanika bošnjačke nacionalnosti na prostor gračaničke općine tokom agresije na RBiH. 148 .6 Bošnjaci Srbi 0. godine (u %) 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0 97. godine znatno promijenilo procentualno učešće konstitutivnih naroda BiH u ukupnom stanovništvu općine Gračanica (grafikon 5). a 1991.6 % na 0 %) i ostalih (sa 2.S. s tim što se nakon 1991. Grafikon 5. D. Istovremeno je došlo do procentualnog smanjenja udjela Srba (sa 23 % na 0. Zaimović godine u općini Gračanica bio je veliki broj onih koji su se izjašnjavali kao Jugosloveni.1 % na 97. Džafić. procentualno učešće Bošnjaka u ukupnom stanovništvu općine Gračanica poraslo sa 72. a Hrvata sa 0.  izjašnjavanje Bošnjaka nacionalnom kategorijom „Jugosloveni“ po popisu 1991.6 % ukupnog stanovništva).

porasta broja nezaposlenih. Mladinska knjiga. Kulenović S. Tuzla 1994. Institut za arhitekturu. Etničke prilike u prošlosti Gračanice i okoline. seminarski rad.. povećanja opće gustoće naseljenosti. Ovaj proces se u prvom redu manifestuje kroz permanentno smanjenje stope prirodnog priraštaja. Tuzla 1995. Geografski pregled. Pokazatelji o prirodnom kretanju stanovništva. antropogeografske i etnološke odlike. 2. Friganović M. 4.. 2. strukturi kućanstava i obitelji u Hrvatskoj. 11. Muzej istočne Bosne. www. Gračanica 2005 Puljiz V.. Stanovništvo svijeta. Stanovništvo i ekonomski razvitak. Natek K. Muzej istočne Bosne. Federalni zavod za statistiku. Demografija. Demografija. Gračanica i okolina. Jugoistočna Evropa. Etnologija sjeveroistočne Bosne. Strategija ekonomskog razvoja općine Gračanica 2005-2010. Drešković N. 12. povećanja broja bošnjačkog. Položaj i stanovništvo gornjeg Podrinja. odnosno povećanje broja starijeg stanovništva s druge strane. Informator. 6. izmjene spolne strukture. Mirić R. doveli su do: promjene općinskih granica. odnosno smanjenja broja muškog u ukupnom stanovništvu. com 149 .. Sarajevo 2000. urbanizam i prostorno planiranje. Prostorni plan općine Gračanica 2001-2021.. Sarajevo 1979. 8. Neum 2004.. Narodni život i običaji prognanika u Doborovcima. Džafić D. Sarajevo 2004. rasprave-studije-članci. 9. 3. Države sveta.Stanovništvo općine Gračanica Zaključak Povoljnosti geografskog i prometnog položaja gračaničke općine nisu mogle odlučujuće uticati na proces demografske tranzicije koji je već odavno zahvatio ovo područje.. Beograd 1980. Zagreb 1990.. smanjenja ukupnog broja stanovnika. Papić K. Tuzlanski kanton u brojkama. Kulenović S.. Natek M.. u prvom redu agresija na BiH. 13. 10. Izvori i literatura: 1. Struktura stanovništva Tuzle i njena izmjena pod uticajem novijeg privrednog razvoja. 7. a smanjenja broja stanovnika srpske nacionalnosti itd.. Nacrt. Baletić A. imigriranja prognaničkog stanovništva u gračaničku općinu. Zagreb 1982. XXIII. te sve manji broj mladog stanovništva. knj. društveno – historijski uslovi. 5. Osim toga. Školska knjiga. koja je rezultat naglog smanjenja stope nataliteta i umjerenog smanjenja stope mortaliteta s jedne strane. Tuzla 2002.. Seminar geografa. magistarski rad. Kulenović S. Beograd 2005. revija-socijalna politika.

Edin Jahić. stanovništvo. age. Salih Kulenović. redovni profesor. substantial changed. There was change from young to old composition. struktura. godine znatno se izmijenila. Tuzla. Tuzla. population. 151-160 (2007-2008) Originalni naučni rad DOBNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA OPĆINE TUZLA U PERIODU 19531991. sc. viši asistent. Prirodnomatematički fakultet. gender. Mr.Zbornik radova PMF 4 i 5. Dr. dob. jer je stanovništvo prešlo put od mladog do zrelog tipa stanovništva. godine do 1991. spol. Univerzitet u Tuzli SAŽETAK Dobna struktura stanovništva u općini Tuzla u periodu od 1953. . GODINE AGE STRUCTURE OF TUZLA MUNICIPALITY POPULATION IN PERIOD 1953-1991. Ključne riječi: demogeografija. sc. The main cause of demographic process of population growing old is decrease in birth rate and fertility Key words: demogeography. ABSTRACT Age strukture of Tuzla municipality population in period 1953-1991. a konstantno je opadao udio mladog stanovništva. In this observation period ther is increase of old age population and decrease in young population. structure. U posmatranom periodu došlo je do porasta starijeg i zrelog stanovništva. Osnovni uzrok demografskog procesa starenja stanovništva je opadanje nataliteta i fertiliteta.

3.95%) i 55-59. s obzirom da je stanovništvo sa područja ove općine u navedenom periodu prošlo put od mladog do zrelog tipa stanovništva.000 u dobi 25-65. godina čini više od 35 % ukupne populacije. izuzimajući petogodišnju dobnu grupu od 45-49. Od 35-te godine starosti veći je udio ženskog stanovništva. godina (11. Koeficijent maskuliniteta u općini Tuzla je u dobi 0-24. i više godina. godina. i više godina čini više od 12 % ukupnog stanovništva.20-59. kao ogledala odgovarajućih demografskih procesa. mlado (ekspanzivno ili progresivno) . Iz nje se vidi prošlost. 2. (vidjeti grafikon br. otvaranje novih radnih mjesta za generacije koje pristižu itd. dok je u svim ostalim dobnim grupama brojnije žensko stanovništvo. E.60. (1. Zrela populacija je ona koja nema izrazito zastupljeno ni mlado ni staro stanovništvo u spomenutom omjeru. i dalje staro (konstriktivno ili regresivno) Mladim stanovništvom smatra se ono u kojem skupina od 0.) piše: "Struktura po dobi je temeljna osobina sastava stanovništva jer pokazuje potencijalnu vitalnost i biodinamiku stanovništva nekog prostora.) O značaju dobne strukture Friganovič M. sa izuzetkom dobne grupe 45-49.S. " Na osnovu dobno-spolnog sastava stanovništva. Višak muškog stanovništva javlja se u svim starosnim grupama od 0-34. a samim time indicira i sve potrebe društva (gradnje obrazovnih i zdravstvenih institucija.) Najbrojnija dobna grupa stanovništva općine Tuzla bila je u dobi 0-4.80 %). godine kao i faktori koji su uslovili promjene te strukture. Specifični koeficijent maskuliniteta od 0-34. čita sadašnjost i nazire budućnost kretanja stanovništva. osobito fertiliteta i prosječnog trajanja života. dok je koeficijent feminiteta bio iznad 1. dobna je struktura osnov opće dijagnoze stanovništva. 1. (vidjeti prilog br. zrelo (stacionirano ili stagnantno) .62 % od ukupnog stanovništva). U ovom radu prezentira se ukupno kretanje dobne strukture stanovništva Tuzle od 1953. a muško 49. U dobnoj strukturi po petogodištima muško stanovništvo brojnije je u dobi od 0-24. 3. Kulenović. (vidjeti prilog br. godina (2. i br. godine. godine žensko stanovništvo Tuzle činilo je 50.0-19. dok se starim smatra ono stanovništvo u kojem dobna skupina od 60.000. Od nje u najvećoj mjeri zavisi i reprodukcija stanovništva. godine bio je 152 . Kada je dana uz spolnu i po petogodišnjim skupinama. stanovništvo se klasificira u tri osnovna tipa: . (15. godina bio iznad 1. dok su najmanje bile grupe u dobi od 60-64. možemo vidjeti da u općini Tuzla u spolnoj strukturi prevladava žensko stanovništvo (50.) Prema popisu stanovništva 1961.) Također i grafički prikaz (starosna piramida) nam ovo potvrđuje.91 %. Jahić Uvod Dobna struktura je jedna od najznačajnijih struktura stanovništva određenog područja. (1990.09 %. do 19. godina. do 1991.92% od ukupnog stanovništva).69%) i 15-19. a slična situacija je bila i u BiH. Dobna struktura stanovništva općine Tuzla Prema popisu stanovništva iz 1953. zatim pokazuje broj stanovnika u pojedinim dobnim grupama. godine. izuzimajući starosnu grupu 20-24.

" Najbrojnije petogodišnje dobne grupe bile su od 0-4. godine starosti bio je iznad 1. izuzev petogodišnje dobne grupe 45-49.24%). a muško 49.64% ženskog i 60.62% od ukupnog stanovništva općine). (5.59%) i 20-24. Bitno se smanjio procenat stanovništva od 0-4. Najbrojnije petogodišnje dobne grupe bile su od 10-14. izuzimajući petogodišnje dobne grupe 35-39. Najbrojnije grupe po petogodištima bile su od 25-29. (3. (2. i 40-44. izuzimajući dobne grupe od 30-34. dok je žensko stanovništvo bilo brojnije u dobnim grupama od 25. Popisom stanovništva 1971. (10.000.90%) i 5-9. izuzev dobnih grupa 30-34. (2.) Slična situacija je bila i u ukupnom stanovništvu BiH.000. godina (9. godina.36% muškog stanovništva). a najmanje 60-64. dok je u svim ostalim petogodišnjim dobnim grupama brojnije žensko stanovništvo. Veći broj ženskog u odnosu na muško stanovništvo općine Tuzla zabilježen je i popisom iz 1991. kada je iznosio 937.075 ili 49.804 ili 50.74). Specifični koeficijent maskuliniteta od 0-29.Dobna struktura stanovništva općine Tuzla u periodu 1953-1991.30 %. godine bilo svega 64. (1. godine.70 %. jer treba imati u vidu da je na području općine Tuzla 1961. (2004. Najbrojnije petogodišnje dobne grupe bile su od 15-19.) 153 . godine starosti iznad 1. (10. a najmanje su bile 60-64. izuzimajući dobne grupe 45-49.04%) i 30-34.17) i 35-39 godine (991. U dobnoj strukturi po petogodištima muško stanovništvo je brojnije u dobi od 0-19. godine iznad 1.000.35) i 40-44. (vidjeti grafikon br. godine.57%). O tome pišu Kulenović S.000. godine (952. (vidjeti grafikon br.000.38%) i 5-9. godine. dok se povećao procenat ostalih petogodišnjih dobnih grupa u odnosu na prethodne popise.40%). kada je broj muškog stanovništva bio veći. izuzimajući dobne grupe 35-39. dok su specifični koeficijenti feminiteta bili od 25. godine. a i uticajem migracionog faktora i njegovog djelovanja na spolnu strukturu. godina. 28%) i 50-54. dok je najmanje bilo u dobnoj grupi od 60-64. godina (13. godine starosti iznad 1.83%). godina u kojoj prevladava muško stanovništvo. i Suljić A. godine (66. Veći broj ženskog nad muškim stanovništvom općine Tuzla ustanovljen je i popisom stanovništva 1981. (4.814 ili 49 24 % muškog stanovništva). godine starosti iznad 1. godine starosti bio je iznad 1. godine starosti bio je iznad 1. (2.): "Ovakve varijacije u veličini stope maskuliniteta mogu se donekle objasniti faktorima rađanja i diferencijalnog mortaliteta prema polu. Specifični koeficijent maskuliniteta od 0-24. godine žensko stanovištvo Tuzle činilo je 50. godine (61.000.81% od ukupnog stanovništva). 4. (943.96%) i 5559.642 ili 50. godine starosti iznad 1. (993. (8.000. (11.51%) i 45-49. i 35-39. godine starosti. godina (11. godine zbog smanjenog nataliteta. Prema ovom popisu višak muškog stanovništva javlja se u svim petogodišnjim dobnim grupama do 29. sa izuzetkom dobne grupe 20–24. Muško stanovništvo je bilo u većini u svim petogodišnjim dobnim grupama do 24.83). Specifični koeficijenti feminiteta bili su od 35. Specifični koeficijenti feminiteta su bili od 20. a najmanje su bile 60-64. dok su specifični koeficijenti feminiteta bili od 30. Specifični koeficijent maskuliniteta od 0-19. dok od 30-te godine prevladava žensko stanovništvo.87%). godina starosti.62%) i 65 i više godina (2.76% ženskog i 64.1% domicilnog stanovništva.000. 2. (14.48%).

30-34. 10-14. 0-4. 10 5 muško 0 žensko 5 10 154 . 30-34.: Spolno-dobna struktura stanovništva općine Tuzla 1991. 20-24. 10-14. 0-4. 30-34. 0-4. 45-49. Jahić Grafikon br. 6 4 2 muško 0 žensko 2 4 6 Grafikon br.: Spolno-dobna struktura stanovništva Bosne i Hercegovine 1953.: Spolno-dobna struktura stanovništva općine Tuzla 1953. 2. 15-19. 40-44. 1. Kulenović. godine u procentima (%) 60-64 50-54. godine u procentima (%) 75 i 60-64.S. godine u procentima (%) 60-64 50-54. E. 40-44. 8 6 4 2 0 2 4 6 8 muško žensko Grafikon br. 20-24. 3.

34% (u BiH 8.13 3. a staro 10.34 404 0.54%).717 100. Popis 1961.01% (u BiH 38.83 … … 1961 82. godine Godine Ukupno % 0-19 % 20-59 % 60 i više % nepoznato % 1953.64 530 0. Popis 1971. godine.99% od ukupnog stanovništva općine (u BiH 31. pripadalo 48.549 49. 25-29.304 44.01 70.78 67 0. što pokazuju podaci popisa 1991.84% stanovništva (u BiH 50. godine Grafikon br.00 30.32%). 40-44.31 7.Dobna struktura stanovništva općine Tuzla u periodu 1953-1991.403 49.00 42. godine u procentima (%) 70-74. a povećanje kontingenta zrelog stanovništva na 58.) Prema raspoloživim podacima Federalnog zavoda za statistiku.: 19.12.525 100. i br.77 % (u BiH 46.618 35.09 53.00 37. 4.973 58.331 10. Tendencija starenja stanovništva je nastavljena.93%).42%). a staro 4.49%) i staro 5.04%) od ukupnog stanovništva. i br. 2.65%).26%).961 46.056 5.547 2.84 28. dok je zrelo obuhvatalo 58.69%). 6 4 2 muško 0 žensko 2 4 6 U okviru dobne strukture stanovništva analizirani su važniji tipovi dobne strukture stanovništva općine Tuzla i Bosne i Hercegovine u periodu 1953-1991.48%) i starog stanovništva na 6.22%). stanje 31.08 1971 107. 62.618 100.879 45.31 3. 1.77 6. 10-14.688 ili 14.5% (ukupno 131.19% (u BiH 54. 15-64. 1. (vidjeti tabelu br.19 3. 55-59. (vidjeti grafikon br. 6.72%).95% (u BiH 46.00 38.64% (u BiH 7.: Spolno-dobna struktura stanovništva Bosne i Hercegovine 1991. Zrelo stanovništvo je obuhvatalo 46.69 155 .2004. 5. godine.83% (u BiH 5. godine ne pokazuje značajnije promjene u dobnoj strukturi stanovništva: mlado 44.584 58.31 % (u BiH 53.9%.538 48.026 4.00 47.95 40.49 1981 121.919). godine.2%).19% (u BiH 47.) Kontingentu mladog stanovništva općine Tuzla prema popisu stanovništva iz 1953.33 1991 131.722 6. godine dobna struktura stanovništva općine Tuzla izgleda ovako: 0-14. Popisom 1981.: Promjene u veličini glavnih dobnih grupa stanovništva općine Tuzla u periodu 1953-1991.944 4.31% od ukupnog stanovništva (u BiH 44. dok je kontingent zrelog stanovništva povećan i iznosio je 49.99 76.13% (u BiH 11. zrelo 49. Tada je mlado stanovništvo obuhvatalo svega 28.156 28.791 ili 10.440 ili 74.09% (u BiH 45.293 100. Tabela br.1%).19 13.: 98. godine pokazuje je da je kontingent mladog stanovništva u općini Tuzla smanjen na 45. godine utvrđene su značajne promjene koje pokazuju smanjenje mladog stanovništva na 35.439 100.6% i preko 65 godina 13.

6. 2.22 11 0 1961 3277948 100 1529011 46.: Promjene u veličini glavnih dobnih grupa stanovništva Bosne i Hercegovine u periodu 1953-1991.9 156 .3 45. godine u procentima (%) 60 50.3 10.65 1812870 47.48 340497 8.3 11 44.5 38 31.3 35 58.268.26 9907 0.1 4.8 44. Kulenović.54 148. E.5 54.8 46.9 7. 5.72 14223 0.32 196050 5.7 53.1 29 6.429.2 49.7 8.6 1971 20-59 1981 60 i više 1991 Grafikon br. 1961 0-19 1971 20-59 60 i više 1981 1991 5.4 46.747.24 1991 4377033 100 1387399 31. 4.541 50. Jahić Tabela br.332 44.04 102462 2.: Promjene u veličini glavnih dobnih grupa stanovništva općine Tuzla u periodu 1953-1991.8 1953.93 483012 11.2 1.2 50 40 30 20 10 0 1953. 2.34 Grafikon br.5 46.8 1961 0-19 5. godine u procentima (%) 70 60 50 40 30 20 10 0 58.01 2500931 53.2 48.42 2030872 46.855 5.847.49 289070 7.459 100 1.69 2766014 54.3 4649.98 2066 0.38 1981 4124256 100 1567425 38.S.: Promjene u veličini glavnih dobnih grupa stanovništva Bosne i Hercegovine u periodu 1953-1991. godine Godine Ukupno % 0-19 % 20-59 % 60 i više % nepoznato % 1953.2 5.06 1971 3746111 100 1701756 45.

Knjiga I. etnička i migraciona obeležja.163-172. SZS. Beograd. Popis stanovništva 1953. Kulenović Salih.. 3. Zagreb. 5. br. 7. Sarajevo. Breznik Dušan: Demografija – Analiza. Beograd. godini. Popis stanovništva i stanova 1971. do 2005.. Knjiga XI. Zbornik radova Prirodno-matematičkog fakulteta. Broj 1-2. SZS. godini do zrelog (stacioniranog ili stagnantnog) tipa stanovništva u 1991. Statistički bilten. stanova i poljoprivrednih gazdinstava 1991. 1998. 1965.. Popis stanovništva. Vitalna i etnička obeležja. domaćinstava/kućanstava.) stanovništva.. Školska knjiga. Beograd. br. 257. Broj 1. 1959. Starost. Rašević Miroslav: Razmatranja o populacionoj politici u Jugoslaviji.. 4. Tuzla. godine. 2005. Rezultati po naseljima i opštinama. 2004. SZS. 1960. 1990. Stanovništvo po naseljenim mjestima. str. Naučna knjiga. a i mortalitet neposredno utiče na proces starenja stanovništva. 9. str. Univerzitet u Tuzli. 5. RSZ. 111. 2. 1 Deo. Ovo se najbolje može vidjeti po udjelu velikih starosnih grupa u ukupnom stanovništvu općine u promatranom periodu.. FZS. Knjiga VI. Kanton u brojkama. godinu. godina). Sarajevo. Popis stanovništva 1953. metodi i modeli. SZS.Dobna struktura stanovništva općine Tuzla u periodu 1953-1991.. Došlo je do porasta starijeg (60 i više godina) i zrelog stanovništva (20-59.-1991. Vitalna. Zagreb. Magistarski rad. Godina I. Jahić Edin: Demogeografske promjene u općini Tuzla od 1879. 1983. Literatura i izvori: Literatura: 1. Friganović Mladen: Demogeografija – Stanovništvo svijeta. 157 . Pol i starost. Beograd. Godina X.. Breznik Dušan. Beograd. FZS. Prirodno-matematički fakultet. godine.. Beograd. Beograd. 1980. 8. pismenost i narodnost. Osnovni uzrok demografskog procesa starenja stanovništva je opadanje nataliteta i fertiliteta. 2. Stanovništvo. domaćinstava i stanova 1981. Wertheimer – Baletić Alica: Demografija – Stanovništvo i ekonomski razvitak. 5-13. 1982. Pol i starost. 1967.. Statistički bilten. Izvori: 1. “Selimpex” Srebrenik. Univerzitet u Tuzli. godini.. Popis stanovništva. 2006. 1973. Popis stanovništva 1961. godine prešlo put od mladog (ekspanzivnog ili progresivnog) tipa stanovništva u 1953. 3. 6. Suljić Alija: Spolno-dobna struktura stanovništva općine Tuzla u periodu 1961. Podaci za opštine prema upravnoj podeli u 1953. Popis stanovništva 1961.. 4. Rezultati za naselja. 1972. Stanovništvo po naseljenim mjestima. a opadanje udjela mladog (0-19. godine Zaključak Na osnovu navedenih podataka možemo reći da je stanovništvo općine Tuzla i BiH u periodu 1953-1991. Sarajevo. Na osnovu ovih podataka možemo zaključiti da su se desile velike promjene u starosnoj strukturi stanovništva u odnosu na 1991. SZS. Stanovništvo. Knjiga XI. Rezultati za opštine. Odsjek za geografiju..

.

575 2..756 1.717 žensko 4.668 11. godini. 3.679 2. Beograd.124 803.771 66.652 1. 257. 41. Statistički bilten.976 3.814 6.117 254. FZS.477 3.128 1491 276.394 3. Stanovništvo.297. 65 i više Nepoznato UKUPNO 1953.027 1.075 1991. 25-29.689 2.617 3.600 1.303.650 3. 1991.236 1.301 32. 1.874 1981.214 2.898 11. Knjiga VI.313 1.420 7.401 5.321 1.149 847.843 4.863 9. Stanovništvo po naseljenim mjestima.795 2.581.833 3. . 1961.009 2.419 svega 10.416 4.002 2.682 9.937 7.: Spolno-dobna struktura stanovništva općine Tuzla po petogodištima prema popisima 1953.664 2.281 1.212 4. 1983. 1967.807 9. etnička i migraciona obeležja.754 4. 1959.171 209.771 12. Popis stanovništva.785 2.404 9.802 3. Knjiga XI. 107... 61.161 9.642 svega 8.363 1.845 1.880 12.771 2..456 7.166 4.052 5..782 7.260..275 3.882 4. 40-44.809 4. 35-39. Pol i starost.188 7.895 12. SZS. 3.448 3.461 3. 45-49. Stanovništvo po naseljenim mjestima. Rezultati po naseljima i opštinama.284 8.877 2. 55-59.222 9.110 4.. stanova i poljoprivrednih gazdinstava 1991.744 1.390 11..696 4.542 2.. 2.705 7.857 11. 552. Popis stanovništva 1961. 3.369 1. 35. RSZ.756 5.949 4.439 žensko 5. Sarajevo.762 1961.771 2..548 1.585 4. 10-14.620 3. 1965. 82.819 4.111 8.873 5. Podaci za opštine prema upravnoj podeli u 1953.584 5. Vitalna.781 7. muško 5.162 195.526 3.402 1.854 5.567 1.329 6.805 5.293 žensko 4. 1971. 111. domaćinstava i stanova 1981.801 … 62.875 9.304 3. Popis stanovništva 1961..208 1. 1960.733 6.436 6.566 6.408 1.458 1.827 2.541 1. Starost. … 30.875 3.197 982.050 6.872 2.. 52.320 2. SZS.839 4.402 1.547 131.132 792. 1.120 2. Beograd.386 7.378 9. 60-64. 50-54.828 4.627 6.454 4.023 6. godine Godina Starost 0-4 5-9.352 3.191 1.967 5. SZS.333 1. 3.639 1. Popis stanovništva 1953.853 5.763 svega 11.394 4.166 3.615 3.561 5. br. 151-160 (2007-2008) Originalni naučni rad Prilog br.809 3.539 4.589 4.907 4.563 6. 121. 1998.905 8. pismenost i narodnost. 1 Deo.981 3. Vitalna i etnička obeležja.333 404..784 3. muško 4.814 5.804 Izvor: Popis stanovništva 1953.193 3. Rezultati za opštine.634 5..143 4.925 4.056 4.225 1.756 2.043 977.408.037 5.382 3. 1.315 4. Statistički bilten. 54. 1981.729 4.926 6.403 3.559 1.059 5. muško 6. Popis stanovništva.239 6.814 svega 9.461 9. 3.469 1.533 2.293 Svega 9.659 12. 3. 41.146 1971.727 3. Beograd.525 žensko 4. 1973.675 12. muško 4. 858. Pol i starost. Sarajevo.572 9. Knjiga I..118 4.108 2.560 5.846 9.621 1.Popis stanovništva i stanova 1971.608 530.004 3.057 2.070 4. SZS.528 2.931 5.522 6. muško 4.067 4.803 3.256 5.728 4. Beograd... Tabela br.280 4.090 … 31.199 9.776 64. 15-19. 673..Zbornik radova PMF 4 i 5. br.389 5.249 6.594 1.657 11. 20-24.159 67.182 8.434 7. Rezultati za naselja.830 6. Beograd.412 3.707 4. 60. SZS.424 1. domaćinstava/kućanstava..796 4.809 4. 711. Knjiga XI.618 žensko 4.689 1.073 8.625 4. 30-34.

.

62 1.40 25-29.Zbornik radova PMF 4 i 5.65 5.88 1. 11.73 3.08 0.50 5.28 5.16 3.99 10.00 49.74 2.15 8.28 4.65 13.04 1.20 4. 5. 10..83 3.26 0.16 2.30 4.58 3.86 3.81 2.15 3.92 6. 7.51 65 i više 2.88 2.41 4.28 15.72 2.00 4.70 100.50 3.64 11. 10.04 30-34..00 49.14 7.91 6.70 1.52 10. 1971.53 9.38 1.54 5.38 5-9.45 5.80 100.74 3.97 4.91 50.57 5.90 2.61 3.30 50.45 2.29 4.82 3.26 1.41 8.70 1.49 3.24 2.05 1.44 5.74 5. 3.39 5.13 1. 2.71 2.47 5.95 7.34 7.17 0.87 35-39.39 1.36 1.60 1. 1981.80 4.20 7.24 9.15 1.04 0.90 15-19.95 4. 151-160 (2007-2008) Originalni naučni rad Prilog br.05 8.96 7.88 1.90 2.68 3. 1991.80 1.37 4.78 2.36 1.. 9.69 14.00 3.73 5.00 49.97 7.59 10.18 3.16 3.24 2.54 3.76 Izvor: Samostalna izračunavanja na bazi popisnih podataka .48 3.59 4.71 4.12 4.98 3.62 3.86 4.59 20-24.50 7.35 1.27 6.33 0.51 4.81 7.27 3. 1991.09 100. 4.91 6.35 4.78 11. 1971.65 1.70 4.21 6.43 2.46 3.87 4.28 5.28 5.57 9.83 4. 4.19 5.32 2. godine u procentima Godina 1953 1961.23 0.24 0.13 1.51 45-49.28 1..34 40-44.60 3.97 2.83 3.83 1.04 9.16 2.81 10-14.95 3.44 7. 4.30 8.46 Nepoznato … … … 0.06 2.: Spolno-dobna struktura stanovništva općine Tuzla po petogodištima prema popisima 1953. 1961.50 0.64 100.02 60-64 0.15 2.35 3.18 1.60 4.00 49.40 1.80 4.07 6.30 4.49 2. Starost svega muško žensko svega muško žensko svega muško žensko svega muško žensko svega muško žensko 0-4.88 6.16 2.68 3.81 1.35 UKUPNO 100.15 5.62 2. 4.16 6.22 3.24 50.94 4.75 50-54.64 3. 2.72 7.26 5.79 4.62 1.16 2.04 3.64 1.27 10.19 6.72 5.64 1.49 5.36 50.85 3.35 2.97 2.56 7.13 3.64 5.04 0.42 8.96 4.91 3.37 5.36 1. Tabela br.97 1.95 2.57 1.08 5.45 4. 1981.00 49.07 0.75 3.63 9.60 5.40 1.19 1.72 7.37 3.84 3.57 6. 11.46 2.81 1.00 5.09 6.68 2.19 50.45 3.30 4.04 3.93 4.66 5.48 11.66 3.62 1.78 7.34 8.33 55-59.82 8.

.

8 40-44.36 50-54. 935.2 691.3 1040.3 992.99 1121.1 625.5 956.66.9 792.82 1053.2 974.0 55-59.14 1045..74 30-34.87 907.01 1031.9 993.49 1516.01 1064.46 1026.1 949.4 958.44 15-19.87 1121. godine 1953.01 968.03 1049.2 977.09 924...98 998.28 1094.Zbornik radova PMF 4 i 5.19 1522.2 65 i više 652.52 1024.74 942.62 1127.4 891. 820.6 943.06 1069.6 969.37 1195.3 779. 814.44 1003.19.74 951.28 1042.5 996.7 1056.98 1051. 967.39 1013.73 1056.1 976. 1971. 1082.4 984.05 1004.85 1160.4 963.2 991.1 1025.5 909.4 975.3 704.46 876.01 937.97 1006.04 1033.1 1006. 151-160 (2007-2008) Originalni naučni rad Prilog br.84 1014.3 1419.82 1261. 1981.3 961.5 Izvor: Samostalna izračunavanja na bazi popisnih podataka Godina 1991.58 1026.42 1102.85 1084.71 886.1 0-4.5 959.83 953.17 1008.05 1061.2 842. Tabela br.1 976.73 921.9 .. 1018.0 971.99 1028.44 939.2 961.8 35-39.0 1100.12 1035.35 25-29. 3.0 780.93 1445. 1030.2 817. 1971.42.2 1219.6 971. Maskulinitet Feminitet 970. 5. 1961.25 1141.3 974.5 946.5 45-49.5 951.: Specifični koeficijenti maskuliniteta i feminiteta.2 1015.27 1040.72 1222.9 1007. Maskulinitet Feminitet Maskulinitet Feminitet Maskulinitet Feminitet Maskulinitet Feminitet Ukupno 966.0 982.35 993.84 1105.8 960.2 913.61 1029.74 1094.3 986.9 20-24.62 970. 985.4 954.63 891. 1991. 861.3 1023.12 1015. u općini Tuzla prema popisima 1953.9 686.27 1047.99 1226.4 1016. 1013. po petogodištima. 1024.36 1281.44 1051.83 1066.7 958.0 1049. 1981.55 1170.4 913. 1033.8 946. 1001.2 1059.19 1040.21 1030.9 60-64.3 904.87 10-14.05 996.6 952.05 656. 1961.47 1292.31 1043. 983.84 1037. 986. 836.54 5-9.59 1456.9 854.41 1598.93 1186.

U drugom dijelu rada prikazane su familije. orphans. docent. Ključne riječi: Srebrenica. godine. Alija Suljić. odnosno topografski položaj naselja. djeca siročad. povratak. prije svega. Univerzitet u Tuzli Abstrakt U ovom radu prikazane su osnovne geografske. war.matematički fakultet. Urisići. porodice. i početkom 20. the return. historijski razvoj. Bošnjaci. kao i razvoj stanovništva ovog naselja krajem 19. godine. broj porodica i broj domaćinstava. Abstract In this paper are presented basic geographical. widows. . displaced and persecuted persons. Urisići. historical development. anthropogeographical characteristics of Urisići settlement. before all. jula 1995. Key words: Srebrenica. genocide. families. koje su živjele u ovom naselju do 1991. anthropogeographical development. number of families and number of family members who lived in this settlement until 1991 and sufferings of people. Prirodno . u toku agresije i genocida u Srebrenici. 161 – 169 (2007-2008) Originalni naučni rad NEKE ANTROPOGEOGRAFSKE ODLIKE NASELJA URISIĆI SOME ANTHROPOGEOGRAPHICAL FEATURES OF URISIĆI SETTLEMENT Dr. that is topographical site of settlement. members of family during the aggression and genocide in Srebrenica in July 1995. antropogeografske karakteristike naselja Urisići. genocid. rat. članova pojedinih familija. aggression. hudovice.Zbornik radova PMF 4 i 5. antropogeografski razvoj. kao i stradanje osoba. development of population density in middle age (necropolis of tomb-stones) and population development of this settlement at the end of 19th and the beginning of the 20th century. agresija. vijeka. U prvom dijelu ovog rada analiziran je geografski. raseljena i prognana lica. zatim razvoj naseljenosti u srednjem vijeku (nekropole stećaka). In the second part of paper are showed families. In the first part of this paper is analyzed geographical.

Mujići (620 m. Oko 41% površine katastarske općine bilo je pokriveno šumom. općina Srebrenica. Poljoprivredno zemljište zahvata 59%. kao i geološko-geomorfološkim sklopom terena. odnosno na pedimentima ove gore (oko 420 m. 1 Urisići.n. Površina katastarske općine Urisići iznosi oko 2. male izdašnosti.n.4% privatno vlasništvo. godini 115 stan. topografski gledano.). tako da nam i sam toponim (domicilionim – ime naselja) nije poznat.v.). smješten je u donjem dijelu istočne padine gorske kose Glize./ km2. nedaleko od vodne akumulacije jezera Perućac na rijeci Drini. koje je stanovništvo koristilo za vodosnabdijevanje .n. S obzirom da se radi o naselju razbijenog tipa u čiji sastav ulaze i zaseoci: Porobići (450 m.7% od ukupne površine katastarske općine. Površinska hidrografija slabo je razvijena. možemo konstatirati da je ovo naselje. od toga je 52% privatno vlasništvo. Suljić 1.n.v. Vjerovatno je ime naselja 1 FAO projekat. U okolini naselja postoji veći broj izvora pitke vode. što je uvjetovano općim klimatskih karakteristikama koje vladaju nad ovim područjem – manje od 800 mm kišnog taloga u toku godine. Relativna visina između najnižih i najviših dijelova naselja kreće se između 170 i 270 metara.v. Od grada Srebrenice udaljeno je oko 27 kilometara. Glavni dio naselja Nema podataka o naselju Urisići u starijim historijskim izvorima. Gustina naseljenosti na području katastarske općine Urisići iznosila je u 1991. što je iznad općinskog prosjeka.v. u odnosu na hipsometrijske i orografske karakteristike .). U blizini naselja nalazi se manji vodotok po imenu Rijeka u koji se slijevaju sve vode sa okolnog terena.brdskoplaninskog tipa. 2004. kao i manji broj potočića bujičarskog karaktera. 2006.9 km2. a od toga je 74. Opće geografske karakteristike Naselje Urisići smješteno je u južnom dijelu općine Srebrenica.A. 162 . a obradivo 46.) i Greben (720 m. Glavni dio ovog naselja.

Bešlagića: „Stećci . uglavnom sanduka. Treća nekropola (79 stećaka) nalazi se sjeveroistočno od Urisića.. Vidi: Škaljić. meraja. nisu evidentirani u djelu Š. dijelom. iz čega možemo zaključiti da je područje ovog naselja bilo nastanjeno u srednjem vijeku.. Nekropola stećaka u Urisićima. južno od Urisića na udaljenosti od 400 metara. 4 Veća nekropola (preko 100 stećaka) nalazi se u dolini Rijeke na njenoj lijevoj obali. 633. a koje je već na početku osmanske okupacije Bosne prihvatilo vjeru osvajača . Dio stećaka u selu Urisići koji se nalaze neposredno uz lokalni vodotok Rijeka. Na lokalitetu Ravne. vijeka. 163 .. 2 3 4 Örü.islam.kataloško topografski pregled. 2006.: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku. 2008.Urisići.“ Najčešći oblik stećka je sanduk. ili još i prije. 2 Ovo ime davalo se uglavnom livadama ili pašnjacima koji su se nalazila blizu rijeke. sjeverno od naselja Urisići. U ovom se naselju nalaze nekropole sa više od 200 stećaka 3 (u blizini Urisića i Grebena) koje su nastale u srednjem vijeku. očuvani nadgrobni spomenici koji potiču još iz 16. najkasnije u 15 stoljeću. nađena je stela sa uklesanom glavom Rimskog plemića. „Svjetlost“. u zaseoku Greben.str. A. nalazi se na lokalitetu Liješće. To nam svakako govori da je tu živjelo bošnjačko stanovništvo koje je pripadalo Bosanskoj crkvi (Bogumilima). Djelimično je oštećena jer su je mještani prije agresije na RBiH koristili kao menjik.Neke antropogeografske odlike naselja Urisići nastalo od turske riječi urija. ùrija – pašnjak. U blizini te nekropole stećaka smješteno je lokalno muslimansko mezarlje u kojem su. livada ili mera. sa oko 15 stećaka. zatim u Liješću i Zobištu. Sarajevo. 1966. što je slučaj i sa Urisićima. Rimska stela . Druga nekropola.

4 291 – 6 60 56 5.8 1971. u ovom naselju udio poljoprivrednog u ukupnom stanovništvu iznosio 51%. Stanovništvo naselja Urisići u periodu 1879.9 224 1 1 – 39 5. Sarajevo. 1961. sa 5. prema popisu stanovništva 1981. 145 72 92.. vijeka. str. 5 Naselje je bilo bošnjačko.. g. 2006:320).. 1921.A. domaćinstava i kuća (stanova) u naselju Urisići u periodu 1879. Od ukupno 71. Kod jedne privredno aktivne osobe iz ovog naselja nije bila poznata djelatnost. To se posebno odnosi na načelo prisutnog (austrougarski i popis u K. 164 . 206 104 132. Tako je. na primjer.2 252 – 1 42 42 6. 1953. 297 166 190.. Popis 1953.. Tako je.6 121 – – 26 24 5. 156 85 100 156 – – 24 – – 1885.7%).6 – – – – 31 6. godini bilo 70% nepismenog stanovništva u ukupnom stanovništvu starijem od 10 godina 7 .-tih godina 20. 1895.8 1948. industrija i rudarstvo – 11 osoba. što je manje od ukupnog rasta stanovništva općine Srebrenica (272. knjiga XIV. tj.3 člana (u 1991. a udio aktivnog poljoprivrednog u ukupnom aktivnom stanovništvu iznosio je 58% (Suljić. godine broj domaćinstava ovog naselja povećao se za 214%. na primjer. 105 54 67. u istom periodu. tj. g.3 105 – – – 22 4. godine. šumarstvo – 5 osoba.. 1991.9 145 – – 23 29 5.0 1981. 175 86 112..-1991. u 1953.0 članova (u 1895. 185 94 118. godine. Poljoprivredno obilježje zadržala je većina stanovništva Urisića sve do 80-ih godina 20. ili 32.-1991. 253 141 162. Kretanje broja stanovnika. tj. U periodu 1895. 1948. 2006:319).2 175 – – 31 – – 1895.6 327 – – 71 62 5. 327 185 209. 6 Tabela 1.-1991. do 60.4% od ukupnog aktivnog stanovništva Urisića... I pored toga podaci se mogu uslovno upoređivati jer je ovo naselje bilo gotovo stoprocentno agrarno. godine je ukupno poraslo za 209%. a 38 godina 5 6 7 Napominjemo da su metodološka načela popisa stanovništva BiH za vrijeme austrougarske uprave. godine). povećao se za 295. vijeka.6 1961. gotovo 3 puta (tabela 1).0 1953. 1885. 226 119 144. privredno aktivne osobe. Jugoslaviji) i stalnog stanovništva (svi popisi u bivšoj SFRJ). došlo je do značajne promjene u ekonomskoj strukturi stanovništva ovog naselja. Popis 1991. i 1991. Broj Nacionalnost Domaćinstva Godina Indeks rasta Broj kuća stanovnika popisa (1879=100) (stanova) prosječna svega muški Bošnjaci Srbi Ostali broj veličina 1879. Stanovništvo Urisića u periodu 1879. godine. 1971. Suljić 2. (Suljić. 457. Ukupan broju kuća (stanova) u periodu 1879. a prosječna veličina domaćinstava neznatno se povećala. 121 72 77. Kraljevine Jugoslavije i socijalističke Jugoslavije bila različita.-1991. saobraćaj – 1 osoba i trgovina.). Ostalo aktivno stanovništvo bilo je uposleno u sljedećim djelatnostima: građevinarstvo – 29 osoba.3 Izvor: Popisi stanovništva BiH (1879. 2008.1 – – – – 31 6.0 1921.. tako da nije bilo privremenog ili sezonskog napuštanja ovog naselja od strane privredno aktivnog stanovništva. poljoprivredom su se bavile 23 osobe. Stepen pismenosti i obrazovanosti stanovništva naselja Urisići stalno se povećavao poslije Drugog svjetskog rata. Dokumentacija FZS. godine.) na 5.3 1991.-1991. godine. takođe 1 osoba.0 1910. 1981. 1910. Nakon deset godina.8%.

2008. među kojima i 56 osoba koje su završile osmogodišnju osnovnu školu (ili 21.Neke antropogeografske odlike naselja Urisići kasnije. godine. progresivnoj.) u obzir je uzimana pismenost i školska sprema stanovništva starog 10 i više godina.0%. godine. uključujući i jednu osobu koja se izjasnila kao Jugosloven. Primjera radi. Prema popisu stanovništva 1991. bilo je 15. i 1991. mlađem sredovječnom – 25. odnosno koeficijent maskuliniteta iznosio je 130. Memiševići. od toga je 67 osoba završilo 4-7 razreda osnovne škole. prema popisu stanovništva 1991. S obzirom da raspolažemo podacima o starosti svakog stanovnika naselja Urisići. Efendići – porijeklom su iz Srebrenice. g. U 1961. Bošnjačke familije Urisića. Na području naselja Urisići. djelimično. Prema posljednjem popisu stanovništva u ex-Jugoslaviji. Stanovništvo naselja Urisići u periodu 1948.3% od ukupnog stanovništva Urisića. u prvom slučaju (popis 1961.4%. Kao posljedica ubistva 8 9 Popis 1991. njihovo porijeklo i stradanje tokom agresije i genocida 1992-1995. To su sljedeće familije: Efendići.6 godina.9%.3. Broj domaćinstava povećao se na 62 ili za 10. 1991. mi smo izdvojili kontingent stanovništva koje bio star 10 i više godina. šesteročlano. g. odnosno uporedit ćemo. U toku zločina genocida ubijene su dvije osobe iz ove porodice – otac (r. Prosječna starost stanovništva ovog naselja 1991. godine. godine. 1976. a živjeli su u zaseoku Greben. radi različite metodologije ova dva popisa stanovništva u bivšoj Jugoslaviji. Hrustići. Bilo je samo jedno porodično. u stanovništvu starom 10 i više godina. 1991. u ovom naselju bilo je 327 stanovnika (od toga 185 osoba muškog spola). bili su bošnjačke nacionalnosti. ublažili metodološku razliku između popisa stanovništva iz 1961. Prosječna veličina domaćinstva iznosila je 5. živjelo je ukupno 14 familija koje su bile grupisane u 62 domaćinstva. navest ćemo. godine u ovom naselju su bile i 74 osobe koje su završile 1-7 razreda osnovne škole. tj. Suljići i Zukići. 1991.3 člana. Svi stanovnici ovog naselja. Porobići. a starom stanovništvu pripadalo je 11. među kojima i 36 osoba koje su završile četverogodišnju osnovnu školu (ili 24%). Ibiševići. kao i 1 osoba koja je završila osmogodišnju osnovnu školu. domaćinstvo.9%). godini bilo je 150 osoba starih 10 i više godina.-1991.) i sin (r. godine bilo staro 15 i više godina. godine. rezultate popisa moguće je samo djelimično upoređivati. Mujići.7% više u odnosu na prethodni popis. populaciji. godine iznosila je 28. U naselju je bila 71 kuća (stan) koje su uništene u toku srpskocrnogorske agresije na BiH. uslovno. među kojima i 3 neporodična (samačka) domaćinstva. Dakle. godine poraslo je za 77. godine. Neku od srednji škola završilo je 18 osoba iz ovog naselja. uglavnom žena. U narednom dijelu rada prikazat ćemo stradanje porodica i njihovih članova po pojedinim familijama.6% nepismeni osoba. 1949. Mladom stanovništvu pridalo je 45. tj. Tako smo. 165 . godine. godine. Dokumentacija FZS. 8 Pored pismenosti.). Sinanovići. Mehmedovići. Većina stanovništva ovog naselja bila je muškog spola. Siručići. stanovništvo ovog naselja s obzirom na dobnu strukturu pripadalo je mladoj. rastao je i stepen obrazovanosti stanovništva Urisića. odnosno starost 15 i više godina kod pismenog i obrazovanog stanovništva. Mujčići. i 1991.4%. godine. tj. Trideset godina kasnije. 9 3. a u drugom slučaju (popis 1991. u naselju je bilo ukupno 256 osoba starih 10 i više godina. U obzir je uzeto samo stanovništvo koje je u vrijeme popisa 1991. podatke o obrazovanosti stanovništva ovog naselja iz popisa 1961. starijem sredovječnom – 17. Sarajevo. Karamehmedovići. Ibrahimovići.) u obzir je uzimana starost 10 i više godina kod nepismenog. pojedinačno prema popisu 1991. što je za 10% više u odnosu na popis 1981. Istina.

godine. a porijeklom su. Domaćinstva su osnovala tri brata i srednji sin od najstarijeg brata. rođen 1956. ubijene su dvije osobe iz ove familije. Suljić nosioca domaćinstva (glava domaćinstva). dva brata i sestra. rođena 1978. Tokom agresije na RBiH niko nije stradao iz ove porodice. godine u četničkoj zasjedi. 166 . i 1977. U toku genocida ubijen je osnivač ove familije. bila je oženjena i imala je troje malodobne djece.3 godine. Ibiševići – porijeklom su iz Višegrada (rodonačelnik doselio u toku II Svjetskog rata. godine. Njemačkoj (1 član) i BiH. a živjeli su u glavnom dijelu naselja. 1936. bježeći ispred četnika). općina Lukavac (1 član). među kojima i jedna djevojka. g. kao pripadnik vojske Austrougarske monarhije i nije imao djece. Tokom agresije na RBiH. Ova familija brojala je sedam porodičnih domaćinstava koja su ukupno imala 36 članova. tj.A. a druga sa dvoje djece siročadi. a porijeklom su iz Gladovića (općina Srebrenica). Ubijen je 1993. godine. Preživjeli članovi ove porodice nastanili su se u općinama Federacije Bosne i Hercegovine. a iza njega je ostala hudovica sa četvero siročadi – prosječne starosti 12. 10 Mehmedović (Mehmed) Bajro. rođena 1957. rođen 1928. Iza ubijenih ostale su tri hudovice i šestero djece siročadi – prosječne starosti 9. poslije 2002. a jedno dijete siroče. a dio se iselio u inostranstvo (Holandija i Irska). godine. Urisićima. a u genocidu ubijen je sin (jedinac) koji je živio u Srebrenici. iz okoline Užica. na putu prema Srebrenici. jedno samačko. jedna osoba se vratila u Srebrenicu. a porijeklom su iz Grujčića. amidžić i amidžična. godine. ubijene tri osobe.3 godine.7 godina. 1993. među kojima otac i sin. vjerovatno. Svi članovi ove porodice vratili su se u Urisiće. a neki su se iselili u SAD-e. je usvojen od strane daidže – Hrustić Muje. U toku genocida ubijene su dvije osobe muškog spola. a bila su dva domaćinstva. U toku genocida ubijene su tri osobe muškog spola. 10 U toku agresije na BiH (1993. Dakle. Bilo je samo jedno porodično domaćinstvo sa dva člana (stariji supružnici). U toku genocida ubijen je nosilac porodičnog domaćinstva (otac. Preživjeli iz ove porodice nastanili su se u Federaciji BiH. a neki članovi su u inostranstvu. ukupno su ubijene 4 osobe iz ove familije. jedna hudovica sa četvero. jedna žena je ostala hudovica. Hrustići – živjeli su u Urisićima. Dio preživjelih članova iz ove familije naselio se u općinama FBiH. koji je bio vojni penzioner Austrije. 1974. tj.) ubijen je nosilac (suprug) ovog domaćinstva. To znači da su iz jedne porodice. godine u Gladovićima. koji su također braća ranije ubijene ženske osobe. r. suprug). dva brata (r. zaseok Prohića.živjeli su u Urisićima. koja su ukupno imala 9 članova. godine. Ibrahimovići – živjeli su u Urisićima. Preživjeli članovi ove porodice danas žive u SAD-u (2 člana). Na početku agresije na RBIH ubijena je jedna maloljetna osoba muškog spola. Memiševići . Bilo je samo jedno porodično domaćinstvo sa šest članova.0 godina. prosječne starosti 11. prosječne starosti 45. a bila su četiri porodična domaćinstva koja su ukupno brojala 18 članova. Karamehmedovići – živjeli su u Urisićima. Starija ubijena osoba muškog spola. domaćinstvo najmlađeg od tri brata.). Mehmedovići – živjeli su u Urisićima.

Neke antropogeografske odlike naselja Urisići Dio preživjelih iz ove familije (3 osobe) vratio se u Urisiće, a jedan dio se naselio u općinama FBiH, a ostali su se iselili u neke evropske (Švedska) i prekomorske zemlje (SAD-e). Mujčići - živjeli su u Urisićima, a porijeklom su iz Osmača. Bila su četiri domaćinstva, jedno samačko i tri porodična, sa ukupno 16 članova. U toku genocida ubijena je jedna mlađa osoba muškog spola (r. 1972. g.), član peteročlanog domaćinstva. Preživjeli članovi ove familije naselili su se u Lukavcu (FBiH), a neki su se iselili u SAD-e. Mujići - živjeli su u zaseocima Mujići i Greben, a bilo je osam porodičnih domaćinstava koja su ukupno brojala 52 člana. Tokom agresije na RBiH, tj. 1993. godine, ubijene su dvije osobe iz ove familije; starija muška osoba, r. 1904. i sredovječna ženska osoba, majka troje malodobne djece, rođena 1948. godine. U toku genocida ubijeno je 11 osoba muškog spola, iz familije Mujić, prosječne starosti 42,5 godina. Kao posljedica genocida, odnosno masovnog ubijanja muškog stanovništva, ostalo je 5 žena hudovica (jedna hudovica sa četvero, a druga sa dvoje siročadi) i 9. djece siročadi, među kojima i troje djece bez oba roditelja. Prosječna starost djece siročadi bila je 10,4 godine. Preživjeli članovi porodica iz familije Mujić naselili su se, uglavnom, u općini Srebrenik, nešto manje u općini Ilijaš i Gračanica, a dio njih iselio se u Austriju, Francusku, Njemačku i SAD-e. U zaseok Greben vratile su se samo dvije porodice. Porobići – živjeli su u zaseoku Porobići, a porijeklom su iz okoline gradskog naselja Dervente. U zaseok Porobići, koji je po njima dobio i ime (antroponim), doselili su se u drugoj polovini 19. stoljeća. Bilo je 6 porodičnih domaćinstava koja su ukupno brojala 28 članova. Na početku agresije na RBiH ubijena je mlađa osoba muškog spola, rođena 1966. godine, a 1994. godine ubijena je starija osoba muškog spola (amidža od ranije ubijene osobe), rođena 1926. godine. Iza ubijenih ostale su dvije hudovice i dvoje djece siročadi; djeca od mlađe ubijene osobe. U toku genocida, jula 1995. godine, ubijeno je 8 osoba muškog spola iz ove familije, među kojima i jedno dijete, prosječne starosti 40,4 godine. Iza žrtava genocida ostalo je 6 hudovica i 5. djece siročadi – prosječne starosti 6,0 godina. Većina preživjelih iz ove familije naselila se na područje Federacije Bosne i Hercegovine, a dio njih se iselio i izvan granica Bosne i Hercegovine. Sinanovići – živjeli su u Urisićima, a porijeklom su iz okoline Užica iz kojega su protjerani tokom 19. stoljeća. Bilo je samo jedno porodično domaćinstvo sa ukupno devet članova. U toku genocida ubijene su tri osobe muškog spola iz ove porodice (otac i dva sina), a jedna žena (supruga od nosioca domaćinstva) ostala je hudovica sa jednim djetetom-siročetom. Samo jedan član iz ove familije, u postratnom periodu zasnovao vlastitu porodicu, vratio se sa porodicom u ovo naselje, a drugi član iz ove familije, najstariji sin, iselio se u Austriju. Siručići – živjeli su u zaseoku Porobići, a porijeklom su iz Voljavice (općina Bratunac) iz koje su se doselili u prvoj polovini 20. stoljeća. Bilo je jedno porodično domaćinstvo sa ukupno tri člana. U toku genocida, jula 1995. godine, ubijen je nosilac domaćinstva (suprug, r. 1940.), a supruga je ostala hudovica. Suljići - živjeli su u Urisićima, a porijeklom su iz okoline Zenice iz koje su se doselili sredinom 19. vijeka. Ova familija brojala je 21 domaćinstvo, među kojima i jedno samačko, koja su ukupno imala 108 članova. Porodice sa ovim prezimenom bile su najbrojnije i činile su oko 1/3 od ukupno stanovništva naselja Urisići. Tokom agresije 167

A. Suljić na RBiH ubijeno je 8 osoba iz ove familije, prosječne starosti 24,4 godine, među kojima i jedna djevojčica i jedan dječak. Iza žrtava agresije ostale su 3 hudovice i 5. djece siročadi – prosječne starosti 6,4 godine. U toku genocida ubijena je 21 osoba muškog spola iz ove familije, prosječne starosti 36,5 godina, među kojima i dvije maloljetne osobe. Kao posljedica masovnog ubijanja muškog, uglavnom oženjenog stanovništva, ostalo je 15 hudovica i 22 djeteta siročeta – prosječne starosti 8,7 godina. Jedna dio porodica iz familije Suljić vratio se u Urisiće, oko 6 porodica sa ukupno 20 članova, a veći dio naselio se u općinama FBiH, kao što su: Ilijaš, Lukavac, Srebrenik, Sarajevo, Tuzla, Živinice i dr. Dio porodica živi u Brčkom, distriktu BiH, a dio u općini Bratunac i gradu Srebrenici. Neki od članova ove familije iselili su se iz Bosne i Hercegovine i nastanili se u Danskoj, Kanadi, SAD-a i dr. Zukići - živjeli su u zaseoku Greben, a porijeklom su iz susjednog sela Karačići, u koje su doselili iz Crne Gore. Ova familija brojala je 5 porodičnih domaćinstava koja su ukupno imala 32 člana. U toku genocida ubijeno je 11 osoba muškog spola iz ove familije, prosječne starosti 31,2 godine, među kojima i tri maloljetne osobe. Kao posljedica genocida, odnosno masovnog ubistva osoba muškog spola, uglavnom oženjenih, ostalo je 7 hudovica i 8. djece siročadi – prosječne starosti 5,0 godina. U zaseok Greben vratile su se samo tri osobe iz ove familije; dva domaćinstva, jedno samačko. Ostali preživjeli članovi porodica iz familije Zukić nastanili su se, većim dijelom, na području općina Federacije BiH (Ilidža, Ilijaš. Sarajevo, Zavidovići i dr.), a neki su se iselili izvan BiH; Njemačka, SAD-e i dr.

Zaključak Prema popisu stanovništva 1991. godine u naselju Urisići živjelo je ukupno 14 familija koje su bile grupisane u 62 domaćinstva (3 samačka) koja su ukupno imala 327 članova. To su sljedeće familije: Efendići, Hrustići, Ibiševići, Ibrahimovići, Karamehmedovići, Mehmedovići, Memiševići, Mujčići, Mujići, Porobići, Sinanovići, Siručići, Suljići i Zukići. Tokom agresije na RBiH, u periodu 1992-1993. godine, ubijeno je ukupno 16 osoba iz ovog naselja, prosječne starosti 34,3 godine, među kojima i tri osobe ženskog spola, kao i tri maloljetne osobe. Iza ubijenih, odnosno žrtava agresije, ostalo je 7 hudovica i 10. djece siročadi – prosječne starosti 7,0 godina. U toku genocida u „zaštićenoj zoni UN Srebrenica“, jula 1995. godine, ubijeno je ukupno 65 osoba muškog spola iz ovog naselja, prosječne starosti 37,3 godine, među kojima i 7 maloljetnih osoba – djece. Kao posljedica masovnog ubistva muškog stanovništva u toku genocida, ostalo je 40 žena hudovica i 55. djece siročadi – prosječne starosti 8,7 godina. Dakle, tokom agresije i genocida ukupno je ubijena 81 osoba iz ovog naselja, ili 25 % od ukupnog prijeratnog stanovništva. U periodu 2002.–2005 godine, uz pomoć vlade Federacije BiH, kao i drugih organizacija, obnovljeno je 19 kuća, tj. izgrađene su nove kuće. Do kraja 2005. godine u naselje Urisići se vratilo 14 domaćinstava koja ukupno broje 40 članova. Više od 70 osoba iz ovog naselja živi izvan Bosne i Hercegovine, uglavnom u SAD-a i zapadnoj Evropi, a ostali preživjeli iz ovog naselja naselili su se u općinama FBiH.

168

Neke antropogeografske odlike naselja Urisići Izvori i literatura 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Tabela praćenja povratka, urađenih objekata i infrastrukture po MZ, naseljima, kao i naziv organizacije koje su donirale sredstva, Služba za povratak opštine Srebrenica, 2006.; FAO projekat, «Inventar stanja zemljišnih resursa u Bosni i Hercegovini u poslijeratnom periodu» Opština Srebrenica, 2004. (CD-ROM); Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica. Baza podataka o raseljenim osobama i izbjeglicama, Sarajevo, 2005. (CD-ROM); Odjeljenje za privredu i društvene djelatnosti, općina Srebrenica, 2005. (CDROM); Odsjek za rekonstrukciju i povratak, općina Srebrenica, 2006. (CD-ROM); Popis stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gazdinstava 1991. godine, (dio podataka na CD-ROM-u za općinu Srebrenica); Baza poginuli i nestalih Srebreničana, žrtava agresije i genocida, 1992-1995. godine (CD-ROM); Razna dokumentacija Federalnog zavoda za statistiku o podacima popisa stanovništva Bosne i Hercegovine u periodu 1879.-1991. godine; Suljić, A. (2006.): Stanovništvo i naselja općine Srebrenica, Univerzitet u Tuzli, (doktorska disertacija).

Podaci sa Interneta:

1. Preliminarni spisak nestalih i ubijenih osoba u Srebrenici 1995. godine.

Preuzeto: http://www.srebrenica-zepa.ba/srebrenica/spisak.htm (13.04.2006.)

2. http://www.un.org/icty/bhs/latest/reports.htm (3.3.2006.) 3. Udruženje žena Srebrenice i Žepe, Preliminarni spisak nestalih i ubijenih osoba
u Srebrenici 1995. godine. http://www.srebrenicazepa.ba/srebrenica/spisak.htm (22.08.2006.), 4. Vlada RS, Dodataka izvještaju od 11. juna 2004. godine o događajima u i oko Srebrenice od 10. do 19. jula 1995. godine, http://www.vladars.net/pdf/srebr_final_s_l.pdf (22.08.2006.)

169

Zbornik radova PMF 4 i 5, 171 – 185 (2007-2008)

Originalni naučni rad

PRIHVAT BOŠNJAČKIH PROGNANIKA I IZBJEGLICA U TUZLU ZA VRIJEME RATA 1992.-1995. GODINE – PRILOG PROUČAVANJU PRISILNIH MIGRACIJA BOSNIAK REFUGEES AND DISPLACED PERSONS HOSTED IN TUZLA DURING THE WAR 1992-1995. - ADDITION TO EXAMINATION ON FORCED MIGRATIONS Dr. Adib Đozić, vanredni profesor, Filozofski fakultet Univerzitet u Tuzli, Dr. Alija Suljić, docent, Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Tuzli Abstrakt Jedna od najizraženijih posljedica rata protiv bosansko-hercegovačkog društva i države jeste i problem prognanih i izbjeglih lica. Ova destruktivna posljedica rata, iako prisutna na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine, najizraženija je bila u područjima gdje je vršeno etničko čišćenje bošnjačkog stanovništva (područja: Bosanske Krajine, istočne Hercegovine, Bosanske Posavine, Bosanskog Podrinja i dr.) i na kraju 1995. g izvršen genocid (Srebrenica). U proljeće 1992. g. u Tuzlu pristiže veliki broj prognanika i izbjeglica iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. Krajem 1992. g u Tuzli je već boravilo i bilo zbrinuto 50.615 prognanih i izbjeglih lica. Broj prognanih i izbjeglih u Tuzli se svake ratne godine povećavao, da bi krajem 1995. godine dostigao cifru od 68.349 prognanih i izbjeglih lica. Od toga u privatnim individualnim objektima bilo je smješteno 62.530 i objektima kolektivnog smještaja 5.819 lica. Do povećanja broja prognanih u odnosu na kraj 1994. g dolazi, zbog počinjenog zločina genocida nad Bošnjacima u Srebrenici jula 1995. g. Ključne riječi: Prognanik, izbjeglica, raseljena osoba, prihvat prognanika, rat, Tuzla, Bosna i Hercegovina. Abstract One of most expressive consequence of the war against BiH society and the state is the problem of refugees and displaced persons. This destructive consequence of the war, although visible at the whole area of Bosnia and Herzegovina, is significant at the areas where ethnical cleaning of Bosnian population has been done (Bosanska Krajina, Eats Herzegovina, Bosanska Posavina, Bosansko Podrinje ...etc) and finalized with the genocide in Srebrenica in 1995. In the spring in 1992 in Tuzle came significant number of refugees and displaced persons from all the parts of Bosnia and Herzegovina. By the end of 1992. in Tuzla already have been settled 50.615 refugees and displaced persons. Number of refugees and displaced persons in Tuzla increased and by the end of 1995 was 68.349. From that number 62.530 person were settled in private houses and 5.819 persons in collective capacities. Increasing of the number of refugees and displaced persons was noted by the end of 1994. and min reason was the genocide at the Bosnian in Srebrenica in July 1995. Key words: Refugees, displaced person, shelter of refugees and displaced persons, war, Tuzla, Bosnia i Herzegovina.

A. Đozić, A. Suljić Uvod Rat koji je vođen protiv bosansko-hercegovačkog društva i države 1992.-1995. godine, karakterizira nekoliko specifičnih društveno-historijskih uzroka i društvenopraktičnih posljedica. Jedna od najizraženijih posljedica rata protiv bosanskohercegovačkog društva i države jeste i problem prognanih i izbjeglih lica. Ova destruktivna posljedica rata, iako prisutna na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine, najizraženija je bila u područjima gdje je vršeno etničko čišćenje bošnjačkog stanovništva (područja: Bosanske Krajine, istočne Hercegovine, Bosanske Posavine, Bosanskog Podrinja i dr.) i na kraju 1995. g izvršen genocid (Srebrenica). Najveći broj ovih prognanika i izbjeglica, i ne samo njih, svoje privremeno boravište našao je u Tuzli i okolnim gradovima. Mi ćemo u ovom radu prezentirati najznačajnije podatke o prihvatu bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu, ali i ukazati na njihov razmještaj na području cijelog Tuzlanskog kantona. To je neophodno iz razloga što se slučaj Tuzle ne može posmatrati izolovano od njezinog prirodnog i kulturno-tradicijskog okruženja. Istaći ćemo i neke osnovne karakteristike društvene sadržajnosti načina i uslova života prognanih i izbjeglih u Tuzli. Da bi smo u potpunosti mogli razumjeti cjelokupnost fenomenologije postavljenog problema, neophodno se prethodno upoznati sa prijeratnom demografsko-etničkom strukturom stanovništva Sjeveroistočne Bosne, čiji je administrativni i privredni centar bila, upravo, Tuzla. I Demografsko-etnička sadržajnost regije sjeveroistočna Bosna 1991. godine Bosna i Hercegovina tokom hiljadugodišnje povijesti, izuzimajući kratkotrajne periode izvan bosanskih uticaja, kao što su agresije, razvijala se kao «prirodna» i skladna, ekonomski, kulturno, etnički i politički povezana cjelina vlastitih regija. S druge strane, pojedinačni razvoj bosanskohercegovačkih regija bitno je zavisio od razvoja Bosne i Hercegovine kao «organske» cjeline. Regija sjeveroistočne Bosne (Prilog 1), ne predstavlja nikakav izuzetak, naprotiv, predstavlja samo jednu od bosanskohercegovačkih regija, čiji je razvoj bitno uslovljen, između ostalog, demografskim, ekonomskim, teritorijalnim i administrativno–upravnim ustrojstvom regije u svim segmentima organiziranja društva i države. Sjeveroistočna Bosna je prostor veličine 6820 km2 i čini 13,3% površine Bosne i Hercegovine. Prema popisu stanovnika 1991. god. ovdje je u 19 opština živjelo 950.808 stanovnika što je činilo 21,8% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine (tabela 1).

172

3 32537 1263 3.3 14.6 2.5 423 38 6.5 1455 275 0.2 20. .3 134 21995 16.3 26590 550 2. pa do 1992. 2002 god. Odnos prosječne stope rasta bosanskohercegovačkog stanovništva i stanovništva regije sjeveroistočne Bosne u periodu 1948-1961. što predstavlja odliv 42% prirodnog prirasta u tom periodu.1 326 3. godine ) i to u nivou od 42.7 6285 290 1.9 57070 2159 3. Izvor: Popisi stanovništva.1 96988 492 0./km2. 1 Opština Bijeljina Bratunac Brčko Gračanica Gradačac Kalesija Kladanj Lopare Lukavac Orašje Srebrenica Srebrenik Šekovići Tuzla Ugljevik Vlasenica Zvornik Živinice Banovići Ukupno Hrvati Bošnjaci svega % svega % 33619 40 0.7 1. 173 .2 81295 122 0./km2.9 11990 36.2 33856 59.7 703 277 1.8 41809 35 0.7 346 4426 4.7 36666 38 0.4 1. U tom.6 56.5 960 2130 3.5 30229 31.8 38080 66. kulturnog. 1995.8 15.1 1.1 950808 84271 8.3 16070 36 0.4 17 28. god.4 38617 44.7 1.6 3.9 1105 129 1.Nacionalni sastav po naseljima.1 21535 64.9 1135 1928 7.8 458 3424 6 1238 626 2.2 42599 72 56581 8613 15.000 stanovnika.189 stanovnika.2 54783 3976 7. univerzitetskog.1 1. prije svega privredne nerazvijenosti i vrlo nepovoljne industrijske strukture.7 22.1 1.» 3 1 2 3 Stanovništvo Bosne i Hercegovine.2 40896 2752 6.1 59134 132 0.4 56. str.2 87627 22252 25. gotovo četiri decenije dugom razdoblju.1 18727 55.6 1315 1436 2.1 33137 79. zabilježen je u posljednjem međupopisnom razdoblju (1981.  regija sjeveroistočne Bosne u odnosu na Bosnu i Hercegovinu u prijeratnom periodu imala je natprosječnu stopu rasta stanovništva 2 .1 19162 72.2 2. Bosna i Hercegovina – 1.2 2. Ekonomski institut Tuzla. Ovako visok tempo rasta Tuzle je uslovljen prije svega doseljavanjem iz okolnih opština zbog uloge Tuzle kao privrednog. Nacionalna Struktura Stanovništva regije sjeveroistočne Bosne 1991. SZS.7 28367 21308 75. godine: Sjeveroistočna Bosna – 2.9 22.1 27572 75. do 1991.1 21.1 59.3 2.1 1 2.6 1. regija sjeveroistočne Bosne je emigraciono područje. godine.5% Jugosloveni svega % svega 223 0.5 62669 47. Negativni migracioni saldo ove regije zabilježen je u svim međupopisnim razdobljima od 1953.2 305 380 1 361 1203 2.6 9629 10 0.4 4. sa područja sjeveroistočne Bosne iselilo se gotovo 135. kao posljedica.  gustoća naseljenosti je neujednačena i kreće se od 49 stan.2 11621 72.6 25587 56 0.2 1. Najveći negativni saldo migracija.5 2899 1530 2. Klapić: Tuzla kao razvojni centar sjeveroistočne Bosne.6 4452 5731 6.1 532 340 1 477 1248 1. 103.95.4% u Loparama i Šekovićima do 13. u općinama Kladanj i Šekovići do 430 stan. Beograd.2 10241 40 33942 39 0.7 30528 74. do 1991. M.4 2.7 13 93.6% Kompariranjem ovih pokazatelja uočavamo nekoliko značajnih demografskih karakteristika regije:  multinacionalna i multikonfesionalna sadržajnost regije odražava multinacionalnu sadržajnost bosanskohercegovačke države i rezultat je ukupnog društveno – historijskog razvoja bosanskohercegovačkog društva. u općini Tuzla.4 131618 20398 15.25.9% 524901 55% ukupno Srbi svega 11475 57389 18128 13558 11221 7659 3952 18243 12169 4235 8315 5308 9030 20271 14468 14359 30863 3525 4514 268682 % 34.3 34.2 48102 59.9% u Tuzli. godine Tabela 1.7 184 583 1.8 18. Tuzla.  ova regija je najnaseljenije područje u Bosni i Hercegovini.  značajne su razlike u tempu rasta stanovništva među opštinama regije od 0.9 19.  u prijeratnom periodu. god.3 44017 80.Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu za vrijeme rata 1992-1995.3 436 48174 5% 24780 Ostali % 1 4. zdravstvenog i administrativnog centra regije. Državni zavod za statistiku.8 2.1 1893 6. Zagreb.

progona. 2. Izbjeglice su ona kategorija ljudi koji su svoje mjesto življenja napustili prije izbijanja ratnih sukoba.-11. godine. uključujući i Šešeljevce. aprila 1992. po ulicama. »U toku 31. odnosno reafirmaciji znanstvenih činjenica o događajima u Bosni i Hercegovini. marta/1. paramilitarne formacije. 2004. jer su im ono bili porušeni ili zapaljeni tokom ratnih dejstava. socijalne. po istom scenariju nastavljeni progoni i ubijanja i u drugim. Doista. adekvatniji je izraz bijega od nasilne smrti prognanih i izbjeglih 4 Bošnjaka u Tuzlu i ostale gradove i sela pod kontrolom Armije Bosne i Hercegovine. a time i o Tuzli u periodu 1992-1995. ali u pravilu perfidno prikrivenih. Nadamo se da će neumoljive društvene činjenice iznesene u ovom radu doprinijeti dekriptoiziranju. ubijanja. aprila 1992. nastavile sa zločinima nad Bošnjacima Bijeljine. rušenja. pokušaja stereotipnog prikazivanja karaktera rata protiv bosansko-hercegovačkog društva i države. Izvanbosanski subjekti destrukcije bosansko-hercegovačkog društva u proljeće 1992. 5 O agresiji na Bosnu i Hercegovinu opširnije pogledati u: S.) 174 . stigao Arkan sa grupom uniformisanih i dobro opremljenih snaga i počeo sa ubijanjem bošnjačkih civila. gdje Srbi nisu imali većinu. srpske Teritorijalne odbrane i drugih srpskih formacija. u Bijeljinu je. kriptoizirana njihova historija. Čekić. str.(…). zaklale dva lica naočigled prisutnih. Đozić. kako bi realizirali svoje političke i ideološke ciljeve. dezavuirani. religijske. Kriterij za ovakvo klasificiranje jeste razlog (uzrok) zbog koga pojedinac ili grupa napušta. nakon izlaska muslimanskih vjernika iz Sulejmanije džamije. rukovođeni ideologijom „jedna nacija jedna država“ projektirale su. Čekić. spolne i starosne strukture stanovništva regije sjeveroistočne Bosne narušen je ratom protiv bosansko-hercegovačkog društva i države 1992. paljenja i sl.). Vođa Arkanovaca. bježi ili pak biva prognana iz mjesta svog življenja. U zauzimanju Zvornika (8. g. etničko – kulturne.-1995.. pored jedinica JNA. nekada otvorenih. neophodno je istaći uzroke «dolaska». ležali leševi ubijenih Bošnjaka. II Progon (etničko čišćenje) nesrpskog stanovništva iz Bosanskog Podrinja i Bosanske Posavine 1992. međunarodni kriminalac.Arkan. godine. isto. počeli su sa programima zla (zastrašivanja. od kojih su svi nastradali. Početkom aprila 1992. policije i parapolicijske formacije). zatim Brčkog (početkom maja 1992. radeći blisko sa srbijanskim MUP-om. te zbog toga proganjani i ubijani. organizirale i izvele rat protiv bosansko-hercegovačkog društva i države 5 . Arkan se grlio sa Biljnom Plavšić dok su sa strane.-1995. 6 “Grupe Arkanovaca su zajedno sa Šešeljevcima i pripadnicima JNA. ne samo gradovima sjeveroistočne Bosne. A. Tada su Arkanove oružane formacije. U tu kategoriju spadaju i oni pojedinci i grupe koji su svoja mjesta življenja napustili a da u njima i nije bilo neposrednih ratnih dejstava. Željko Ražnatović .» 6 Počelo je u Bijeljini. maja). Prognanici su ona kategorija građana koji su ratnim operacijama nasilno protjerani iz svojih domova. što su zabilježile i TV kamere. Suljić Ovaj «prirodno» uspostavljeni (sedimentirani) sklad međuzavisnosti razvojnih činilaca prirodnih resursa i predratne društveno .A. a onda su redom. klanja. Sarajevo. 287-288. već širom Bosne i Hercegovine. predao je raport komandantu bijeljinskog garnizona. učestvovale su i Arkanove jedinice i ubile mnogo civila. isplanirale. godine Zbog sve prisutnijih.) i drugih mjesta. a kad su se ostali povukli u džamiju za njima je bačeno više bombi. armije. godine Arkanovi Tigrovi su stigli u Zvornik. generalu Praščeviću (koji je na Arkanov raport vojnički uzvratio). kao što je to slučaj sa Bošnjacima.ekonomske.”(S. Napadane su po pravilu općine sa većinskim bošnjačkim 4 U kategoriji prinudno migriralog stanovništva neophodno je razlikovati dvije kategorije. Subjekti izvanbosanskih velikodržavnih projekata (države. Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava. rijetki su živi narodi na planeti koji su dulje i bezobzirnije «osporavani» u nacionalnom smislu. Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu. među njima je bio i Arkan.

Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu za vrijeme rata 1992-1995. godine stanovništvom, upravo da bi se izvršilo etničko čišćenje 7 prostora od nesrpskog življa. Nakon pokolja i ubijanja u Bijeljini i Zvorniku, nastavljeno je istim metodama i sredstvima u Bratuncu, Vlasenici, Srebrenici, Rogatici, Foči, Višegradu i drugim gradovima. U većini operacija etničkog čišćenja bošnjačkog življa učestvovali su zajedno JNA (posebno Užički korpus), te razne parapolicijske i paramilitarne grupe 8 , koje su također, bile organizirane i opremljene od JNA. Goloruko civilno stanovništvo nije imalo drugog izbora nego bježati i potražiti utočište u Tuzli i drugim slobodnim gradovima (prilog 2).

III Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu Općina Tuzla je jedna od 13 općina Tuzlanskog kantona, konstituisanog u procesu kantonizacije Federacije Bosne i Hercegovine 1994. godine. Od predratnih 307 km2 površine, današnja površina općine je nešto manja i iznosi 294 km2. Tuzla predstavlja administrativno sjedište Tuzlanskog Kantona. Pored toga što je administrativno sjedište kantona, Tuzla je njegov i privredni, kulturni i naučnoobrazovni centar. Tuzlanski kanton, kome općina Tuzla institucionalno pripada, obuhvaća 39% teritorije regiona Sjeveroistočna Bosna. Ova činjenica nepovoljno utiče na razvoj, ne samo grada Tuzle, Tuzlanskog Kantona, već i cijele regije Sjeveroistočne Bosne. Od strane UNHCR 1998. godine Tuzla je proglašena “Otvorenim gradom “ što

7

8

Etničko čišćenje je posebna vrsta (ratnog) zločina kažnjivog prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju ratnog zločina genocida(Rezolucija UN 260A, III,9. decembra 1948. godine). Nažalost, termin etničko čišćenje se koristi i kao eufemizam za genocid. Dakle, upozoravamo na razlikovanje pojmova etničko čišćenje i genocid. “Na osnovu raspoloživih podataka može se utvrditi da su u agresiji i drugim zločinima u Republici Bosni i Hercegovini sa teritorije Srbije i Crne Gore učestvovale sljedeće oružane formacije i grupe: Arkanovci, Šešeljevci, Beli orlovi, Rojalisti, Srpska garda, Vukovarci, specijalci Saveznog sekretarijata za unutrašnje poslove, specijalci Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije, Martićevci, Žute ose i dr.(Isto, str. 872.)

175

A. Đozić, A. Suljić potvrđuje kontinuitet ovog grada u čuvanju tradicije otvorenosti za drugo i drugačije i uvažavanja drugog i drugačijeg. Poznato je da je rat u Sloveniji i Hrvatskoj počeo prije rata protiv Bosne i Hercegovine i da prve izbjeglice u Tuzlu stižu upravo iz Slovenije i Hrvatske. Uviđajući taj problem, Ratno predsjedništvo općine Tuzla formira „Štab za izbjeglice“ u avgustu 1991. godine. Upravo u to vrijeme pristižu u Tuzlu prvi prognanici i izbjeglice ratom zahvaćenih područja bivše Jugoslavije. Sastav štaba je bio multietnički. U njegov rad aktivno su bili uključeni predstavnici Civilne i Socijalne zaštite, te predstavnici Crvenog krsta i Teritorijalne odbrane Skupštine općine. Ovaj organ je otvorio prve kolektivne centre za smještaj prognanika i izbjeglica, vodio brigu o ishrani i ostalim potrebama raseljenog stanovništva. Zbog, kako smo već istakli, agresije na Bosnu i Hercegovinu, prije svega na područje Bosanskog Podrinja (Bijeljinu, Zvornik, Bratunac, Vlasenicu i druge gradove) i zločina koji su vršeni nad civilnim stanovništvom (rušenje i paljenje kuća, progono i ubijanja, sijanje straha i drugih oblika represije) u Tuzlu pristiže sve veći broj prognanika iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. Iz tih razloga Predsjedništvo Skupštine općine Tuzla 19. decembra 1992. godine donosi odluku o osnivanju Opštinskog centra za raseljena lica, prognanike i izbjeglice. Sjedišta Centra locirano je u objektu obdaništa “Bambi” u ulici Maršala Tita br. 149 u Tuzli. Osnovni i najveći problemi bili su: smještaj i ishrana prognanih i izbjeglih. Manji dio prognanika uspio se smjestiti kod rodbine i preijatelj, dok je veći dio bio na brizi Općinskom centru za raseljena lica 9 , prognanike i izbjeglice. Prognanici i izbjeglice su smješteni u objekte osnovnih i srednjih škola, u KSC “Mejdan”, Univerzitetsku dvoranu, studentske i đačke domove, Hotel “Tehnograd” i Dom penzionera. Na području općine Tuzla ukupno su bila 32 objekata koja su služila kao kolektivni centri za prihvat izbjeglih i prognanih lica. Centar je prognanim i raseljenim licima i izbjeglicama pružao kompletnu podršku u hrani, odjeći, obući, dušecima, prekrivačima, pećima, posuđem i slično. Ukupno je na svim poslovima angažirano više od 200 volontera entuzijasta, uključujući tu, pored angažiranih osoba operativaca iz Centra, Službe za evidencije magacina, prodavnica, još i povjerenike kolektivnih punktova i povjerenike 39 mjesnih zajednica. U svom radu Centar za raseljena lica i izbjeglice, je još prije formiranja Tuzlanskog okruga, zatim Tuzlansko-podrinjskog kantona i Ministarstva za rad, socijalnu politiku i izbjeglice, prihvatio u općini Tuzla najveći broj raseljenih lica i izbjeglica iz Sjeveroistočne Bosne. Pretpostavlja se da je kroz Tuzlu prošlo preko 260.000 raseljenih lica i izbjeglica. Od 01.01.1995. godine pa sve do 01.07.1998. godine. Centar za raseljena lica i izbjeglice organizira se kao općinski organ uprave pod nazivom Sekretarijat za raseljena lica i izbjeglice, sa sjedištem u Tuzli, ulica Džafer Mahala broj 70. Reorganizacijom općinskih uprava Sekretarijat se od 01.07.1998. godine transformiše u Službu za raseljena lica i izbjeglice. Prognanici, izbjeglice i raseljena lica stambeno su zbrinjavani na raznovrsne načine. Najčešći oblici stambenog zbrinjavanja bili su: a) u napuštenim privatnim kućama, 10
9

Kategorijom raseljenih lica definiraju se oni građani koji su stanovnici općine Tuzla, a koji su bili u nemogućnosti ,zbog ratnih aktivnosti stanovati u svojim kućama ili stanovima. 10 Nije bilo slučajeva da je neko nasilno istjeran iz privatne kuće da bi se uselili prognanici. Navodimo ovaj primjer , vrijedan pažnje, kao suprotnost onome što se dešavalo u Bijeljini. U Bijeljini su zabilježeni, ne rijetki, slučajevi, izgona Bošnjaka iz njihovih privatnih kuća na ulicu, kako bi se uselile srpske izbjeglice u Bijeljinu. U Tuzli, ali i u drugim gradovima pod kontrolom Armije BiH, manjine (drugi i drugačiji - Srbi, Hrvati, Jevreji i ostali ) stanovali su u svojim kućama.

176

Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu za vrijeme rata 1992-1995. godine b) c) d) e) f) u napuštenim stanovima nosilaca stanarskog prava, u kolektivnim centrima, u kolektivnim naseljima, 11 u adaptiranim, obnovljenim nedovršenim ili oštećenim kućama domicilnog stanovništva. 12 u Dom za djecu bez roditeljskog staranja, smještana su djeca prognanika i izbjeglica bez oba roditelja.

Na području općine Tuzla u 1992. g. ukupno je bilo zbrinuto 50.615 prognanika i izbjeglica (tabela 2). Tabela 2 . Broj raseljenih lica prema spolu i starosnoj dobi u Tuzli 1992. godine.
djeca do 1 godine starosti djeca od 1 do 7 godina starosti Djeca (0-18 godina djeca starosti od 7 do 14 godina starosti) djeca starosti od 14 do 18 godina Ukupno djece od 0 do 18 godina Žene Starije osobe (žene iznad 55 godina, muškarci iznad Muškarci 60 godina) Ukupno stare osobe Žene od 18 do 60 godina Broj radno sposobnih lica Muškarci od 18 do 65 godina Ukupno radno sposobnih lica: Broj ranjenih, iznemoglih i invalidnih osoba Broj raseljenih lica u kolektivnom smještaju 651 6.946 8.200 2.150 17.947 3.238 1.950 5.188 20.630 1.034 21.664 186 5.630

Primjećujemo iz ovih podataka izuzetno mali broj muškaraca životne dobi od 18 do 65 godina. Razlog su masovna ubistva i odvođenja u logore, te na radnu obavezu u Vojsci Republike Srpske. Od ukupnog broja prognanih i izbjeglih, njih 44.985 bilo je smješteno u privatnim individualnim objektima, a za 5.630 smještaj je bio obezbijeđen u kolektivnim boravištima. 13 Kolektivni smještaj raseljenih lica organiziran je u 10 osnovnih škola, 4 srednje škole, dva obdaništa, dva studentska doma, srednjoškolskom domu, jednom samačkom hotelu, dvije sportske hale, Nastavnom centru civilne zaštite Dubrave i
11

Kolektivni centri i kolektivna naselja građeni su i opremani uz pomoć međunarodnih humanitarnih organizacija. Npr., uz pomoć međunarodne humanitarne organizacije NPA izgrađeno je nekoliko faza naselja u Mihatovićima sa 57 kuća sa po dva apartmana. Uz naselje je uređena potpuna infrastruktura: struja, voda, put, ambulanta, obdanište i osmogodišnja osnovna škola. Ukupno na području općine Tuzla otvorena su 32 kolektivna centra za smještaj raseljenih lica. 12 U obnovljene kuće domicilnog stanovništva raseljena lica, prognanici i izbjeglice smještani su na rok od 2,5 godina. U rekonstrukciji, obnovi i dogradnji ovih kuća učestvovale su putem donacija međunarodne humanitarne organizacije: NRC, Caritas, GTZ, Intersos i AMG. 13 U 1992. godini otvoreni su sljedeći punktovi za kolektivni smještaj raseljenih lica: Nastavni centar u Dubravama (600 osoba), Privredno sportski centar “Mejdan” (1500 osoba), Univerzitetska sportska dvorana (320 osoba), Osnovna škola “2 Oktobar” Kiseljak (730 osoba), OŠ “Tomislav Ramljak” Miladije (450 osoba), OŠ “Tomislav Ramljak” podr.odjelj. Solana (250 osoba), OŠ “Rudolf Vikić” Miladije (180 osoba), OŠ “Franjo Rezač” Kreka (180 osoba), OŠ “Jusuf jakubović” Tušanj (320 osoba), OŠ “Džemal Mandžić” Pazar (200 osoba), OŠ “7 Sekretara SKOJ-a” (300 osoba), OŠ “Petar Kočić” Solina (500 osoba) i Građ.škol. centar-sport. sala (100 osoba). U ovim kolektivnim centrima bilo je smješteno ukupno 5.630 raseljenih osoba. Izvor: Općinski sekretarijata za raseljena lica, Tuzla, 2008.

177

A. Đozić, A. Suljić Domu penzionera (djelimično). Sportski centar “Mejdan” i Univerzitetska dvorana služile su za prihvat raseljenih lica. Tu se vršila trijaža raseljenih lica po kategorijama i broju, a neki su upućivani i u druge općine. Uslovi smještaja nisu u svim objektima bili isti. Većina objekata nije pružala povoljne uslove boravka (posebno školski objekti). O smještaju majki sa djecom do 1 godine, starim i iznemoglim i invalidnim licima vođena je posebna briga prilikom smještaja. U 1993. godini ukupan broj prognanih, izbjeglih i raseljenih lica na području općine Tuzla se povećao i iznosio je 58.000 lica. U individualnim, privatnim objektima bilo je smješteno 50.470 lica, dok je 7.530 prognanika smješteno u 19 objekata kolektivnog tipa. Povećanje broja prognanika uzrokovan je, prije svega, progonom Bošnjaka iz Konjević Polja, općina Bratunac i Cerske, općina Vlasenica. Iz sljedećeg tabelarnog pregleda broja prognanika sa smještajem u privatnim individualnim objektima u Tuzli jasno možemo da vidimo regionalnu pripadnost prognanih, odnosno, njihovu pripadnost po općinama prijeratnog življenja. Najveći broj prognanih je iz općina :Zvornik, Vlasenica, Bratunac i Brčko (tabela 3). Tabela 3. Broj raseljenih porodica prema broju članova smještenih u općini Tuzla 1992-1995. godine.
R. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. Općina iz koje je prognan Zvornik sa Kamenicom, Vitinicom, Sapnom i Snagovom Vlasenica Bratunac Brčko Ugljevik Lopare, Koraj, Čelić Gradačac Srebrenica Doboj Sarajevo Bijeljina Derventa Modriča Foča Bosanski Brod Rogatica Olovo Jajce Sanski most Orašje Odžak Prijedor Ostale opštine UKUPNO Broj nosilaca izbjegličkih kartona 4580 1226 1114 905 645 589 479 459 222 192 133 77 64 40 38 27 29 31 20 19 18 6 3104 14.017 Ukupan broj lica 19229 4575 4247 2683 2676 1945 1556 1609 608 428 326 215 171 113 83 90 81 87 20 49 46 13 9620 50.470

Kako smo već i istakli o prognanicima i izbjeglicama, nije vođena samo briga za smještaj i hranu, veći drugi oblici zaštite, među kojima je izuzetno bila važna higijensko-epidemiološka zaštita. Higijensko-epidemiološku zaštitu od samog početka dolaska prognanih i raseljenih lica sprovodili su Zavod za zdravstvenu zaštitu i 178

Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu za vrijeme rata 1992-1995. godine Higijensko- epidemiološka služba Doma zdravlja. Svakodnevno je na objektima gdje su bili smješteni prognanici provođena dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija. Rađena je kompletna depedikulacija (otklanjanje vašljivosti). Zdravstvena zaštita prognanih lica ostvarivala se putem Medicinskog centra “dr. Mustafa Mujbegović” na osnovu odgovarajućih kartona prognanika. Na osnovu izvještaja Doma zdravlja u 1993. godini izvršeno je pregleda – 2585; pruženo usluga – 4383; vakcina - 94; usluge socijalnog rada – 19; stacioniran broj bolesnika –191; broj BI dana – 4200. Situacija sa prehranom, ne samo prognanika i izbjeglica, bila je izuzetno teška. Ta situacija se dramatično pogoršala u zimu 1993/1994. godine zbog sukoba Armije RBiH i postrojbi HVO. Tada se prostor današnjeg Tuzlanskog Kantona našao u potpunoj blokadi i izolaciji. U istoj su situaciji bili svi prostori Bosne i Hercegovine pod kontrolom Armije RBiH. Bio je to vojni pokušaj realizacije dogovora Tuđmana i Miloševića iz Karađorđeva 14 za definitivnom podjelom Bosne i Hercegovine i uspostavom paradržavnih tvorevina (srpske i hrvatske) na državnom teritoriju Bosne i Hercegovine. Iz tih razloga značajno je pogledati način i strukturu prehrane prognanog i izbjeglog stanovništva. Spremanje hrane organizovano je u 8 objekata i obezbijeđen je jedan topli obrok za sva lica smještena u kolektivnim boravcima. Pored toga na svim punktovima omogućeno je pripremanje hrane za djecu do 1 godine starosti. Zbog drastično smanjenih količina prehrambenih artikala, prognanici, izbjeglice i raseljena lica u kolektivnim centrima dobijala su samo dva obroka- jedan topli i jedan suhi. Raseljena lica smještena u privatnim objektima dobijala su pomoć u osnovnim životnim namirnicama zavisno od broja članova domaćinstva. Treba istaći da bez pomoći Crvenog krsta i humanitarnih organizacija (međunarodnih i domaćih) bošnjačko stanovništvo ne bi moglo preživjeti namijenjenu mu sudbinu umiranja od gladi. Ukupan broj prognanika koji su hranu dobijali u kolektivnom smještaju je 6.530. Za njih se dnevno spremalo 12.314 toplih obroka i 6.905 suhih obroka. Distribucija hrane se vršila po punktovima svakih sedam dana. U Studentskom restoranu hrana se pripremala za 12 objekata. U 1994. godini prema podacima UNHCR-a u općini Tuzla bilo je zbrinuto 61.900 prognanika i izbjeglica. Od toga u objektima individualnog smještaja 57.053 lica i u kolektivnom smještaju 4.847 lica. Prognanici su bili iz istih mjesta prijeratnog življenja kao i 1993. g. Starosna struktura prognanika u 1994. godini prikazana je u tabeli br. 4. Zapažamo znatno smanjen broj prognanika i izbjeglica u objektima kolektivnog smještaja, a povećan broj smještenih u individualne objekte. To se desilo iz razloga što je jedna od osnovnih aktivnosti u 1994. godini bila usmjerena na iseljavanje kolektivnih objekata, s ciljem obezbjeđivanja humanijih uslova života prognanika koji su više od dvije godine bili smješteni u objektima nepripremljenim za ovu namjenu. U toku 1994. godine iseljeni su sljedeći objekti kolektivnog smještaja: SC “Mejdan, Univerzitetska dvorana, Nastavni centar “Dubrave”, Osnovne škole “Mosnik”, ”Kiseljak”, ”Kreka”, “Pazar”, i “Tomislav Ramljak”, Srednje škole: Građevinska, Elektro-tehnička i Mašinska i Dio Stacionara “Enver Šiljak”. Tabela 4. Spolno-dobna struktura prognanika u općini Tula 1994. godine.
Starost prognanika 0,5 0,5-1 (u godinama) Broj prognanika 112 204 1-3 3.404 3-7 5.633 7-14 5.881 14-45 žene 9.471 45-65 žene 15.282 14-65 >65 muški 17.951 3.962 žene muški % % 59.13 40.87

14

Opširnije o dogovorima Miloševića i Tuđmana o podjeli Bosne i Hercegovine vidjeti u: S. Omeragić, Dogovoreni rat, Proton, Sarajevo, 2000.

179

Adaptaciju osnovne škole u Kreki finansirala je Humanitarna organizacija CAP ANAMUR. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 Artikli Ulje Brašno Šećer Grah Leća Mesni narezak Sir “feta” Riba 425 gr Porodični paketi Tomato sos Dječija hrana Laktovit Mlijeko u prahu Deterdžent Sapuni So Kolektivni smještaj 650 l 700 kg 600 kg 2500 kg 1500 kg 2000 kom 2000 kom 1800 kom 200 kom 500 kom 500 kg 330 kg 500 kg 250 kartona Individualni smještaj 1750 l 16. Edukacija odraslih vršena je putem predavanja i javnih tribina. Manji dio muškog stanovništva je uspio da pobjegne. Radi što jasnijeg 180 .530 i objektima kolektivnog smještaja 5. zbog počinjenog zločina genocida nad Bošnjacima u Srebrenici jula 1995. Istovremeno realiziran je program dodatne ishrane teškim bolesnicima kojima je zbog zdravstvenog stanja bila potrebna dodatna ishrana (mlijeko u prahu. u čemu je sveukupnu podršku davao i Opštinski Centar za raseljena i prognana lica Tuzla. Kroz rad dva društvena centra (jedan na Tehnološkom fakultetu. godine u Tuzli je bilo smješteno 68. 1994. Adaptaciju ovog objekta finansirala je Humanitarna organizacija IRC. godine. Posebna pažnja u ovoj oblasti poklanjala se realizaciji programa socijalne adaptacije raseljenih i prognanih lica. Krajem 1995. Kroz različite programe i akcije. Ista organizacija adaptirala je Osnovnu školu u Tušnju. U organizaciji Danskog komiteta za izbjeglice (DRC) veliki broj djece bio je uključen u različite društvene aktivnosti. Stacionar “Enver Šiljak” po strukturi prognanika koji su u njemu smješteni predstavlja specifičan kolektivni centar. Udruženje žena Tuzla organiziralo je nekoliko zajedničkih druženja sa ženama prognanicama. Od toga u privatnim individualnim objektima 62. Pregled prehrambenih artikala za kolektivni i individualni smještaj u općini Tuzla.349 prognanih i izbjeglih lica. Suljić Prognanici su iz kolektivnih objekata iseljeni u 119 kuća koje je za ove potrebe adaptirala Humanitarna organizacija NRC. godini Opštinski Centar za raseljena i prognana lica Tuzla u saradnji sa Domom zdravlja Tuzla.819 lica. a žene i djeca su protjerani. g dolazi. br. U 1994. Do povećanja broja prognanih u odnosu na kraj 1994. kao i Elektro-tehničku i Građevinsku školu.A. te uz pomoć nadležnih organa privrednih organizacija grada i opštine svakodnevno su se poboljšavali uslovi života prognanicima smještenim kako u kolektivnim centrima. Mosniku i Miladijama.300 kg 1750 kg 1500 kg 30 kom 275 kom 400 kg 750kg 1000 kg - Obrazovanje prognanika odvijalo se u okviru institucije sistema. Zavodom za zdravstvenu zaštitu i Kliničkim centrom. Đozić. a drugi u Samačkom hotelu “Tehnograd”). R. Tabela 5. A. g. proteinski keks i dodatni obrok). tako i u privatnim kućama i stanovima. Svim prognanim i raseljenim licima obezbjeđena je zdravstvena zaštita. zdravstveno je zbrinuo sve pristigle prognanike u Tuzlu.

561 14.272 21. 14. 3159 714 372 816 493 183 65 21 10 113 3 5 7 2007. 9.620 41. do 31. g. 2.615 58.199 23. Decembar 2002. 12573 4641 4971 3909 3497 2433 2216 1378 731 582 154 119 121 1999.065 5.046 1. 1. Decembar 2004.985 50.819 2. Decembar 1995.161 1. Srebrenice. prema vrsti smještaja Rb. Luka Modriča Prijedor 1996.927 1. godine razumijevanja ovog rijetkog fenomena na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.12. Decembar 1997. Mjesec i godina Decembar 1992.2007. 11. 12573 4641 4660 3909 3497 2433 2216 1378 731 582 154 119 121 1998. godine (tabela 6).470 57. 4.349 44. 3573 798 488 967 548 193 69 21 10 111 5 5 7 2006.179 7. Decembar 1998. 15. Broj prognanih i izbjeglih lica na području općine Tuzla od 1992.023 1.265 6. Bijeljine.836 1. Tabela 6.Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu za vrijeme rata 1992-1995. Decembar 2007.385 2. godine. Decembar 2003.133 6.158 Individualni smještaj 44. 5743 1263 1149 1543 1233 618 466 128 64 149 22 31 2005.319 1.071 1.. koja su u toku rata potražila i našla utočište u Tuzli.900 68. Bratunca i Vlasenice. pogledajmo sada regionalnu zastupljenost prognanika i izbjeglica u Tuzli u periodu od 1996. složenog društvenog fenomena. Po općinama najviše ih je iz Zvornika.408 21. 8. Decembar 2000.530 4. Decembar 2001. 6804 1318 2736 1726 1352 638 511 128 64 149 22 31 2004. do 2007.997 12. do 2007. 5. Decembar 1993. 11125 9187 9377 7575 4864 1943 1957 1675 5235 4518 4653 3381 4111 2412 2361 2083 3555 1921 1915 1616 2433 786 766 767 2216 851 845 635 1378 350 284 145 73 86 84 66 582 330 330 154 39 23 119 53 56 33 121 36 31 Nastavak tabele na sljedećoj stranici 2003. 7.082 6.841 17. Kolektivni smještaj 5. Decembar 1996. Kako smo već naprijed prezentirali podatke o pokretljivosti i ukupnom društvenom dinamizmu prognanih i izbjeglih lica na području općine Tuzla. Tabela 7. Prognanici i izbjeglice u Tuzli od 1996. Ipak. 12. Decembar 1994. g.809 38.244 23. Decembar 1999.530 42. 13. 3. prema općini predratnog prebivališta Općina Zvornik Srebrenica Bijeljina Bratunac Vlasnica Ugljevik Brčko Doboj Kalesija Lopare B. 2002.053 62.847 5. 2001.507 18. 10. 3134 699 388 758 477 183 70 16 14 112 5 4 181 . te osnovnim karakteristikama njihovog prihvata i zbrinjavanja.630 7. Decembar 2005.017 1. prezentiraćemo zbirni presjek dinamike prihvata prognanika i izbjeglica u Tuzli od 1992.000 61. najviše prognanika je iz Bosanskog Podrinja i Bosanske Posavine.217 41. 6.666 1.235 38.158 13.954 Ukupno 50. do 31.845 39. 2000.372 2. 16.880 40.880 16.112 Kada je u pitanju teritorijalna pripadnost prognanih i izbjeglih lica. sa sigurnošću se može konstatovati da ih je bilo iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. zaista. decembra 2007. 14256 4641 5143 3909 3497 2433 2216 1378 731 582 154 119 121 1997.242 4. Decembar 2006. g. radi što autentičnijeg sagledavanja i razumijevanja cjeline ovog.

vidimo da je na području Kantona ukupan broj stanovnika krajem 1997. Zbog ratnih uslova života.1997. Đozić. Procentualno. kao rezultat etničkog čišćenja i zločina genocida nad Bošnjacima. polnu i nacionalnu strukturu prognanog i izbjeglog stanovništva na području cijelog Tuzlanskog kantona. bilo je jako teško u ratnim godinama voditi precizne pokazatelje o broju prognanih i izbjeglih lica. Mostar Milići Osmaci Šekovići Han Pij. u 1997. u toku rata. privremeni smještaj zatražilo cca 300.8%. u Tuzlanskom kantonu. iz razloga što u prvoj godini postratnog perioda i u toku rata. g.A. na prostoru današnjeg Tuzlanskog kantona prinudno migriralog stanovništva bilo je 146. 182 . a u 12 kolektivnih centara 766 lica. sa drugim općinama u Tuzlanskom kantonu.000 stanovnika. Iz tih razloga prezentiraćemo osnovne pokazatelje broja prognanih i izbjeglih lica u drugom općinama Tuzlanskog kantona.12.2% a. Procjenjuje se da je u raznim vremenskim intervalima. godine iznosio 614. Suljić Goražde Gacko Foča Rogatica Višegrad Glamoč Jajce Derventa Ost. Svojom ukupnom sadržajnošću ova naselja 15 Prezentiramo podatke sa stanjem 31. Most Trebinje Z. raseljena lica 23. domicilno stanovništvo činilo je 76. FBiH Ostali RS Čelić Odžak Stolac B. Srbinje Teočak Sapna Ukupno: 118 149 130 97 149 127 79 2416 1366 116 105 16 44 36 372 108 12 118 149 130 97 149 127 79 1178 1366 116 105 16 44 36 372 108 12 118 149 130 97 149 127 79 1719 1366 116 105 16 44 36 372 108 13 118 149 130 97 149 127 79 1208 1366 116 105 16 44 36 372 108 13 3 10 40 36 33 13 20 132 154 291 3 40 36 33 23 13 135 194 361 30 25 20 10 6 90 142 99 29 25 20 10 6 80 142 166 29 25 20 10 3 80 142 166 17 6 5 30 54 46 14 17 5 5 27 60 56 16 17 2 5 28 50 20 18 44620 41217 41880 40199 23244 23507 11 41 35 28 26 19 28 25 18880 11 44 23 28 26 19 28 22 16158 11 44 17 28 26 19 28 22 13179 56 16 21 10 14 12 7082 56 15 24 13 52 15 25 10 12 6265 12 6112 IV U cijelom Tuzlanskom kantonu isto kao i u Tuzli Ako se želimo držati jednog od osnovnih znanstveno-metodoloških principa (princip cjeline) neophodno je fenomenologiju prihvata i zbrinjavanja prognanih i izbjeglih lica u Tuzli uporediti sa njezinim neposrednim okruženjem. Zbog nedostatka stambenog prostora.12.1997. Krajem 1997. godini 6258 raseljenih lica smješteno je u 11 kolektivnih naselja. 15 Dodamo li ovom broju 468550 «domicilnog» stanovništva.687. A. g. iz 70 i više opština sa cijelog prostora Bosne i Hercegovine. god. jer su to prvi potpuno tačni podaci za cijeli Kanton. Ovom prilikom iznijećemo podatke sa stanjem 31.137 osoba.. tj. ćemo prezentirati starosnu. prevelikog dinamizma nasilnog migriranja stanovništva. zbog velike društvene pokretljivosti raseljenih osoba nije bila ustrojena precizna statistička baza podataka. Također. Brod Olovo Ilijaš Gradačac S.

2 0. stanovništvo srpske nacionalnosti doselilo se u gradove i naselja u Bosanskom Podrinju u kojima je prije rata.07 0 14 1 0 0. radno sposobno stanovništvo.55 0. izuzimajući grad Goražde sa najužom okolinom. Zbornik radova.4 99. Filozofski fakultet.nisu predstavljali samo demografsku većinu stanovništva bosanskog Podrinja(57%). već i na ukupan društveni razvoj.5 0.5 69 31 60 40 Izneseni podaci pokazuju da je prognano i izbjeglo stanovništvo na područje Tuzlanskog kantona.06 0. Bošnjačka vertikala vlasništva nad zemljom u bosanskom Podrinju.5%). što pored ostalih uslova.05 0.05 0.5 100 0 1 0 2 0. kao u ostalom i ostalih dijelova Bosne i Hercegovine. pod kontrolom Armije RBiH administrativno su vođena kao opština Brčko. uzrokovano nasilnim protjerivanjem bilo je potpuno. godine predstavljala su istinske «socijalne rane ». polna i nacionalna struktura prognanog i izbjeglog stanovništva na području Tuzlanskog Kantona (stanje 31.Opširnije pogledati u: A. g. 183 .24 0.15 0 0.8 99.već su oni istovremeno bili i većinski vlasnici nad zemljom(61. Maoča i dr. Migriranje.5 54. isto tako naseljena mjesta Rahić. 17 Vrlo bitno je istaći činjenicu da Bošnjaci .05 0 0.Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu za vrijeme rata 1992-1995. skoro isključivo bošnjačke nacionalnosti. 135-143. ne samo na demografski. S druge strane. Primjenom nasilja. V Političko-administrativna razdrobljenost (podijeljenost) regije sjeveroistočna Bosna danas Rat protiv Bosne i Hercegovine 1992-1995 godine uzrokovao je velika stradanja i prinudne migracije stanovništva.56 85 99. Tuzla.8 0.04 0. Bošnjačko stanovništvo iz Bosanskog Podrinja cjelokupno je.1997).2 0.9 99.37 0.012 0. još više negativno utiče. na štetu muškog pola. ne na isti način.12. nasilno protjerano prema regionalnim centrima Sarajevu i Tuzli. 2002.8 99. te ostalim gradovima i naseljima u njihovom okruženju . str.5 0.2 98. Starosna.3 0.99 99. Najviše stradanja doživjelo je muško stanovništvo od 15 do 65 godina.26 0. 17 Na ovaj je način bitno 16 Pod opštinom Zvornik imenovana je današnja teritorija opštine Sapna. Đozić. Upečatljiv je primjer velikog stradanja muškaraca.01 0 0 0. na što ukazuju podaci «degradirane» polne strukture. dakle.8 99. ugrožavanjem života i razaranjem materijalnih dobara došlo je do nacionalnog preoblikovanja demografske strukture sjeveroistočne Bosne. na i onako demografski destruiranoj strukturi regije. Izvor podataka su opštinske službe za raseljena lica i izbjeglice.5 45. Tabela 8. živjelo većinsko bošnjačko stanovništvo. 16 Opština Banovići Brčko Čelić Doboj Istok Gračanica Gradačac Kalesija Kladanj Lukavac Srebrenik Teočak Tuzla Živinice Zvornik Ukupno Pol (u %) Nacionalna struktura (u %) Ukupan Starosna struktura (u godinama) broj 0-1 1-3 3-7 7-14 14-65 >65 Ž M Bošnjaci Hrvati Srbi Ostali 5623 265 264 515 796 3510 273 15063 62 336 550 1905 10672 1538 4854 54 93 155 674 3093 785 8345 281 1110 896 2449 2754 855 7242 399 647 833 1490 3462 411 4422 36 93 256 567 2990 480 5434 297 403 756 1285 2668 25 6077 31 52 103 400 4980 511 7518 173 525 654 1237 4421 508 12639 665 980 1093 1672 7065 1164 3593 133 138 230 352 2467 273 41217 159 2206 4176 6171 23343 5162 19692 245 418 2341 2981 11626 2081 4418 58 332 691 846 1933 558 146137 2858 7597 13249 22825 84984 14624 45 51 58 56 54 54 52 55 63 55 49 42 44 46 46 48 45 37 99 97 99. bilo.9 99.01 0.05 0 0. jer su migrirale sve starosne dobi i osobe oba pola.

regija sjeveroistočne Bosne. Od toga u privatnim individualnim objektima bilo je smješteno 62. prijeratna. prije svega na područje Bosanskog Podrinja. Do povećanja broja prognanih u odnosu na kraj 1994. Foču i druge gradove)i zločina koji su vršeni nad civilnim stanovništvom(rušenje i paljenje kuća. progon i ubijanja. nedovršenim ili oštećenim kućama domicilnog stanovništva. Dejtonskim mirovnim sporazumom je podijeljena na pet administrativno-političke cjeline. što. Broj prognanih i izbjeglih u Tuzli se svake ratne godine povećavao. godine dostigao cifru od 68. sastavljen od dvije odvojene enklave. već i u socijalnokulturnoj i administrativno-političkoj. Vlasenicu. ne ogleda se samo u etničkoj. Kanton Orašje. u kolektivnim centrima.349 prognanih i izbjeglih lica. u odnosu na prijeratno stanje. nehistorijsku. u Tuzlu pristiže veliki broj prognanika i izbjeglica iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. Zvornik. Distrikt Brčko. necivilizacijsku. prirodna.615 prognanih i izbjeglih lica. Prije rata. društvena. površine 2. predstavlja osnovni faktor zapreke bržem društveno-ekonomskom razvoju cijele regije. u Dom za djecu bez roditeljskog staranja. polnoj i starosnoj strukturi. Đozić. Okrug Bijeljina i dio koji pripada Okrugu Doboj. smještana su djeca prognanika i izbjeglica bez oba roditelja. Prognanici. kolektivnim naseljima. g u Tuzli je već boravilo i bilo zbrinuto 50. Pogledajmo vizuelno tu iracionalnu. ekonomska i komunikacijska struktura sjeveroistočne Bosne. obnovljenim. odvojenih. Tih pet političko-administrativnih.819 lica. parcijaliteta su: Tuzlanski kanton. površine 493 km2. komunikacijska. g dolazi. Bratunac. kulturna. A. već i socijalnodemografska. sjeveroistočne Bosne.A. milenijski sedimentirana. ne samo etnička. nemoralnu i nadasve. zbog počinjenog zločina genocida nad Bošnjacima u Srebrenici jula 1995. ratom i nasiljem uspostavljenu današnju političko-administrativnu podjelu regije sjeveroistočne Bosne. napuštenim stanovima nosilaca stanarskog prava. Zaključak Rat protiv Bosne i Hercegovine 1992-1995 godine uzrokovao je velika stradanja i prinudne migracije stanovništva. g. izbjeglice i raseljena lica stambeno su zbrinjavani na raznovrsne načine. u adaptiranim. Krajem 1992. i dugi niz stoljeća. Suljić narušena.530 i objektima kolektivnog smještaja 5. Demografska narušenost i izobličenost.(Bijeljinu. Višegrad. godine u Tuzlu stižu prvi prognanici i izbjeglice iz ratom zahvaćenih područja bivše Jugoslavije. da bi krajem 1995. Zbog agresije na Bosnu i Hercegovinu. g. jedinstvena ekonomska.»sijanje» straha i drugih oblika represije) u proljeće 1992. I Okrug Bijeljina i Okrug Doboj pripadaju Republici Srpskoj (prilog 3). uistinu. Već u avgustu 1991. 184 . neprirodnu. Najčešći oblici stambenog zbrinjavanja bili su: u napuštenim privatnim kućama.649 km2.

2001. g)pruža utočište za 6. Podaci UNHCR-a: Minority Return Statistics fot Municiapalities in SonBiH AOR period January 1996-December 2002. Tuzla i do danas(kraj 2007. 13. Zbornik radova: Regionalno razvojna problematika BiH i susjednih zemalja u procesu približavanja Evropskoj uniji. Filozofski fakultet. Sarajevo. Đozić Adib. Podaci (izvještaj) Ministarstva za rad socijalnu politiku i izbjeglice u Vladi T.K-a. posuđu i drugim kućnim i sanitarnim potrebama. Bošnjačka vertikala vlasništva nad zemljom u bosanskom Podrinju. Sv. GZM. Tuzla kao razvojni centar sjeveroistočne Bosne. Literatura: 1. Podaci (izvještaj) Ministarstva za obnovu razvoj i povratak u Vladi T. 2003. Kikanović Mirsad. 7. sa sigurnošću se može konstatovati da ih je bilo iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. Zagreb. Društveno-historijska situiranost Bošnjaka u Srebrenici. . Bošnjević Ilijas. Tuzla.112 izbjeglih i raseljenih lica. Klapić Muharem. Ekonomski institut Tuzla. 2001. Po općinama najviše ih je iz Zvornika Bijeljine. Državni zavod za statistiku. Pogledi. Klapić Muharem.8.Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu za vrijeme rata 1992-1995. 1990. br. 9. 3. 2001 godine 185 . najviše prognanika je iz Bosanskog Podrinja i Bosanske Posavine. XVIII. Srebrenice. Neophodno je istaći da su u ovom procesu učestvovale i međunarodne i domaće humanitarne organizacije. 11. O migracijama stanovništva u Bosni i Hercegovini. Tuzla. koji se nisu uspjeli vratiti u mjesta svog prijeratnog življenja. 10. 2001. Ekonomski institut. Tradicija Bosne koju su izdali. 1963. koja su u toku rata potražila i našla utočište u Tuzli. Regije i centri društveno-ekonomskog razvoja BiH. Bošnjević Ilijas. Ipak. obući. Stanovništvo Bosne i Hercegovine. Đozić Adib. 2. Zbornik radova. Bratunca i Vlasenice. 8. Kada je u pitanju teritorijalna pripadnost prognanih i izbjeglih lica. VKBI. Ta podrška. Sarajevo. osim u stambenom zbrinjavanju. Bez njihove pomoći sama općina ne bi mogla izvršiti potpuno zbrinjavanje prognanih i izbjeglih lica.Narodnosni sastav po naseljima. 12. Koordinator i glavni rukovodilac ovog složenog procesa bio je općinski organ zadužen za prognana i izbjegla lica. pećima. 2001.K-a za 2002 godinu. 5. 4. Hodžić Kadrija. 15. Prognanicima i izbjeglicama pružana je i zdravstvena zaštita. pružana je i u hrani. Socioekonomski pregled Tuzlanskog kantona. br. g i početak 2008. 6. Tuzla. Žiga Jusuf. godine Organi općine Tuzla prognanim i raseljenim licima i izbjeglicama pružali su kompletnu socijalnu podršku. 14. Fototip izdanja iz 1882 godine. 1995 godine. Univerzitet u Tuzli. Postratne demografske prilike Tuzlanskog kantona. Ekonomski institut Tuzla. Regionalizacija Bosne i Hercegovine. Petrić Mario. Pogledi. za 1997 god. 2002 god. 8. Sarajevo. odjeći. Tuzla. Sarajevo 1969. Prinudne migracije i problemi razvoja regije sjeveroistočne Bosne. Povijest Bosne. Svjetlost. Đozić Adib. Sarajevo 1992 godine. Klaić Vjekoslav.

In order to analyze climate parameters we use data from meteorological observing points Zvornik. Abstract This study analyzes basic climate parameters in Spreča river basin with common characteristics. te za vegetacioni period). clouds. oblačnost. seasonally and for vegetation period). insolacija. Univerzitet u Tuzli Abstrakt U radu su analizirani osnovni klimatski parametri u slivu rijeke Spreče i njihove specifičnosti. padavine i drugi klimatski elementi i pojave. average humidity. Gračanici i Doboju. 187 – 200 (2007-2008) Originalni naučni rad KLIMA U SLIVU RIJEKE SPREČE I NJENE SPECIFIČNOSTI CLIMATE IN THE SPREČA RIVER BASIN AND ITS COMMON CARACTERISTICS Mr. Key words: Climate. This research focuses on 30 year period or standard term from 1961 to 1990. climate factors. Tuzla. srednja relativna vlažnost zraka. klimatski faktori. Tuzli. izohijete. Ključne riječi: Klima. precipitation as well as other climate elements all of which was used to define basic climate characteristics of this area with all the specifics. za godišnja doba. sliv. pluviometer regime.Zbornik radova PMF 4 i 5. Spreča River. Odsjek za geografiju. Na osnovu tih podataka dobijene su srednje temperaturne vrijednosti (mjesečne. annually. Gračanica and Doboj. Mr. termički režim. izoterme. godine. klimatske specifičnosti. Semir Ahmetbegović. a na osnovu istih interpretirana su osnovna obilježja klime ovog područja i njene specifičnosti. Istraživanje obuhvata tridesetogodišnji period odnosno standardno razdoblje 1961-1990. klimatski elementi i pojave. isolations. Kladnju. pluviometrijski režim. According to these data we have average temperatures (monthly. Za analizu klimatskih parametara korišteni su podaci sa meteoroloških stanica u Zvorniku. godišnje. basin. Kladanj. isohyets climate specifics. sc. climate elements and forms. viši asistent. sc. isotherms. viši asistent. Sabahudin Smajić. temperature regime. . rijeka Spreča. Prirodno-matematički fakultet.

hidrografska kao i za druga fizičkogeografska proučavanja.6 km.g. kada je prostor sliva pod uticajem azorskog anticiklona. (Banj Brdo) i između 180 06' i. Dinarski planinski sistem u velikoj mjeri sprečava uticaj vlažnih zračnih masa sa Mediterana. komparativna metoda. koji se manifestiraju u slaboj provjetrenosti. statistička metoda. Najznačajniji uticaj ostvaruje sibirska zračna oblast (iako udaljena oko 2 000 km). duža osa se pruža pravcem jugoistok-sjeverozapad u dužini 83.š. tokom zime i arabijska ili karači depresija.d. Od stacionarnih aktivnih akcijskih centara najvažniji su azorski anticiklon i islandska depresija. U matematičkogeografskom pogledu sliv se nalazi između 440 18' s. (Konjuh) i 440 33' s. kartografska metoda. S. Tokom izrade navedenog rada korištene su uglavnom metoda analize i sinteze. tokom ljeta. Geomorfološki.72). Ovi aktivni akcijski centri raspoređeni su u obliku šahovskog polja i tokom godine čine baričko deformaciono polje na našem kontinentu (11. veće maglovitosti. (Velja glava). Inače. te metoda terenskog istraživanja. a malo se pisalo i o klimatskim elementima i pojavama ovog prostora. Ovako planinsko okruženje ima veliku ulogu u formiranju lokalnih klimatskih uslova.S. Od Sredozemlja je prostor sliva Spreče udaljen oko 800 km zračne linije. a kraća osa pravcem jugozapad-sjeveroistok u dužini 42. Ahmetbegović Uvod O klimi Sprečko-majevičkog kraja i njenim specifičnostima do sada nije bilo stručnih i naučnih radova. naročito u hladnijoj polovini godine po čemu je ovo područje prepoznatljivo u okolini (9. udaljena oko 1 400 km.š. Smajić. Sliv ima nepravilan oblik. Atlantska izvorišna oblast. Površina sliva rijeke Spreče iznosi 1947. koji zimi vrši najznačajniji uticaj na vrijeme i klimu u slivu Spreče.6 km. U prezentiranom radu objekat istraživanja je klima datog prostora a predmet analize su klimatski elementi i pojave. Ozrena (918 m) na zapadu. Konjuha (1327 m) i Javornika (1019 m) na jugu i jugoistoku. Sliv rijeke Spreče smješten je u sjeveroistočnoj Bosni između Panonske nizije na sjeveru i Dinarskog planinskog masiva na jugu. značajniji vremenski uticaj zračne mase vrše tokom ljeta kada donose veoma toplo i suho vrijeme. sliv rijeke Spreče je veoma interesantno za klimatska.g. odnosno subregiji Sprečko-majevičkog kraja. 188 .g. ovaj sliv smješten je u Unutrašnjim Dinaridima između planine Trebave (692 m) na sjeverozapadu. U geografskom pogledu jedan od značajnijih klimatskih faktora ovog prostora je geografski položaj. Stoga ovaj rad ima za cilj sagledavanje klimatskih elemenata i pojava kroz tridesetogodišnji period i u vezi s tim determiniranje klime ovog prostora.d. Rad ima za cilj da na osnovu analize klimatskih elemenata i pojava determinira klimu u slivu rijeke Spreče i utvrdi njene specifičnosti. a od sezonskih sibirska anticiklona. termičkih inverzija.g. (ušće Spreče u Bosnu) i 190 03' i.84). te Majevice (915 m) na sjeveru i sjeveroistoku. odnosno sibirski anticiklon. u nastanku lokalnih depresija. U regionalnogeografskom pogledu sliv pripada regiji Sjeverne Bosne. dominantan uticaj ima u toplijem dijelu godine. Na vremenska stanja u slivu Spreče i Bosni i Hercegovini u cjelini značajan uticaj imaju stacionarni i sezonski akcijski centri atmosfere.7 km2.

4 oC u avgustu i Doboj 27 oC u julu). Srednje mjesečne.9°C) za prosječno 0. jer je smanjenje od septembra do novembra 10. oktobar (10.2 -25.5 6.6 12. Konjuha i Majevice imaju odlike planinske klime. dok najviši predjeli Ozrena.3 oC (Zvornik 3. Godišnja amplituda temperature zraka u ovom području iznosi 20.5 40 T min °C -32.5 39.6°C i proljeća (mart-maj) 10.2 9. T °C -0.2°C). a razlika je svega 0. Novembar (5.5 40 39. (Slika 1.8 23. Mjeseci I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.4 max °C 3. Tuzla 26.9 11. su prezentirane prosječne vrijednosti temperature zraka u slivnom području rijeke Spreče.3°C) za 0.3 17. Upravo zbog toga.4 -18. S HMZ. predjeli koji gravitiraju okolnim planinama (preko 400 m nadmorske visine) pripadaju pojasu umjereno kontinentalne klime predplaninskog tipa.2 15.9 26. a to se pozitivno odražava na sazrijevanje poznih agrokultura. a zime umjereno hladne.9°C) je topliji od aprila (10.7°C) imaju skoro jednake temperature. Iz prezentiranih podataka vidi se da je najhladniji mjesec u ovom području januar sa prosjekom od -0.1 5 16. a opadaju prema jugu zbog povećanja nadmorske visine. Temperaturni prijelaz od ljeta ka zimi je nešto brži nego prijelaz od zime ka ljetu.2 1.7°C. a povećanje od marta do maja 9. U ovom području jeseni su toplije od proljeća zbog toga što zemljište tokom ljeta akumulira veću količinu toplote u odnosu na zimu.2 ╤ 6. u odnosu na temperaturni prijelaz 189 .6°C) imaju nešto više godišnje temperature zraka od Tuzle (10°C) i Gračanice (10°C) i znatno više od Kladnja (9. Na osnovu termičkog režima može se zaključiti da su ljeta u analiziranom području umjereno topla.Klima u slivu rijeke Spreče i njene specifičnosti ANALIZA KLIMATSKIH ELEMENATA I POJAVA U SLIVU SPREČE Termički režim Na osnovu podataka o prosječnim mjesečnim i godišnjim temperaturama zraka prezentiranim u tabeli 1.5 min °C -4. One se u ovom području povećavaju od zapada prema istoku.3 oC.7°C) i Doboj (10.1 21.4 oC. U tabeli 1. sa sporijim temperaturnim prelazom od zime ka ljetu.3 14.8 °C. Zvornik (10.9°C.6°C. Beograd.7°C) je topliji od maja (14.9 17.8 24.6 -11 -16 -20. Najviše srednje mjesečne temperature zraka u slivnom području rijeke Spreče zabilježene su u julu i avgustu.1 5.1 oC).7 10. Kao što se vidi prosječne jesenje temperature su više od proljetnih.9°C.4°C.9 19. Tuzla 3.9 1. prosječno 26.3°C.3 ╤ -2 1.8 -32.6 19. Srednje maksimalne godišnje temperature u ovom slivu približno su iste za sva navedena mjesta i iznose 16. Tabela 1.6 1 10.1 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci.8 11. Temperaturne razlike su vjerovatno posljedica nešto jačih kontinentalnih uticaja sa sjevera i sjeverozapada i reljefnih odlika ovog područja. U vegetacionom periodu srednji maksimum temperatura je 23.9 17.9 -2. Najniže srednje maksimalne temperature ovdje izmjerene su u januaru.1 5.3 30.1°C.5 36.9 5.7 26.5°C i prilično je ujednačena za sve meteorološke stanice. prosječno 3.7 14 13.6 5. a septembar (15. U temperaturnom bilansu najtopliji mjeseci juli i avgust gotovo su izjednačeni.6°C. Godišnji prosjek jeseni (septembar-novembar) iznosi 10. vidi se da prosječna godišnja temperatura zraka u slivnom području rijeke Spreče.) Termički režim po godišnjim dobima pokazuje da je ljeto (jun-avgust) najtoplije godišnje doba u slivnom području rijeke Spreče sa srednjom temperaturom 18.6 26.6 10.1°C.9 oC (Zvornik 27.4 -1 1 5 -1 -3.2 -12. u analiziranom periodu.1 T max °C 20 23 29 30 36. a najtopliji juli sa prosjekom od 19.6 23.7 10. zime (decembar-februar) 0. apsolutne maksimalne i minimalne te srednje maksimalne i minimalne temperature zraka u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990.3 oC u julu.2°C.4 oC. iznosi 10.6°C) i mart (5.6 o C i Doboj 3.

2 4.9 dana) i decembru (5. prosječno 1. temperaturno povećanje od marta do maja je 9.9 dana) do oktobra (0. prosjek -4. ljetnih i tropskih dana u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990. Godišnja učestalost ovih dana kreće se od 18 dana u Zvorniku i Doboju do 21 dan u Tuzli. Najniža apsolutno maksimalna temperatura u ovom području zabilježena je u Doboju -32. Javljaju se od maja (0. dok je opadanje od septembra do novembra 12. zatim Tuzli i Zvorniku (39. Ahmetbegović od ljeta ka zimi.2 oC. Oni su u ovom području znatno manje zastupljeni od mraznih dana i njihov godišnji prosjek iznosi 19 dana.3 17. U vegetacionom periodu srednji temperaturni minimum iznosi 10.8 11.9 85.6 dana).9 2.9 oC.8 oC u Tuzli i 20 oC u Gračanici. Srednji broj mraznih. Period javljanja ovih dana je od marta do novembra. Ledeni dani se ovdje javljaju od novembra (0. Ovdje se u proljeće (prosječno 17 dana) javlja više ljetnih dana nego u jesen (prosječno 11 dana). sa sporijim porastom od zime ka ljetu (8. junu i septembru mjesečni maksimumi najčešće preko 30 oC. Tropski dani su u ovom području zastupljeni manjim brojem dana u odnosu na ljetne dane. a najviše ih je u januaru (8. Ljeti temperatura zraka može prilično porasti tako da u ovom području više od polovine dana u svakom ljetnom mjesecu ima temperaturu veću ili jednaku 25 °C. zatim u Doboju (24 dana) i Tuzli (19 dana). Zastupljenost ovih dana u analiziranom periodu manja je u odnosu na ljetne dane za 3. voće i žitarice u toku njihovog vegetacionog perioda.5 1 0 0 0 0 0 0 0 0. a najviše ih je u avgustu i julu (8 dana). Tabela 2.5 oC) u odnosu na temperaturni prijelaz od ljeta ka zimi (8.8 7.9 dana). Tuzla 22.9 dana) i avgustu (17.1 0.7 puta.7 dana. 190 .2 oC.6 7. a prosjek za sliv iznosi 85 dana. Prosječna srednja minimalna temperatura zraka u ovom području iznosi 5.8 dana ili 66. Mrazni dani se u ovom području javljaju od septembra do maja.1 0 84 T max ≥ 30 0C 0 0 0 0 0.9 oC.3 10. Beograd. Naime. Prosječna amplituda srednjeg temperaturnog maksimuma u ovom području iznosi 23. S.S.8 2.4 5. a najveća učestalost je tokom ljeta i iznosi 55.4 19 T max ≥ 25 0C 0 0 1. a najviše ih je u januaru (24 dana) i decembru (19.1 1. Prosječan godišnji broj tropskih dana za bazen iznosi 22.9 oC). Nerijetko se mrazevi ovdje javljaju i u aprilu.9 3. Najviše tropskih dana javlja se u Zvorniku (25 dana). Najviše prosječne srednje minimalne temperature ovdje su zabilježene u julu (14 oC).8 oC.4 dana) do marta (1 dana). Prosječna godišnja zastupljenost mraznih dana u ovom području iznosi 85. Maksimalne temperature javljaju se najčešće u julu i avgustu.1 0 0 22.1 oC. sa najvećom prosječnom učestalošću u julu (20. Najhladniji mjesec u ovom području (januar) ima apsolutne maksimume između 18.6 8.1 0 0 0 0. Tuzla -4. Smajić.5 oC (Zvornik -3.6 dana. Ledeni dani se ovdje ne javljaju tokom vegetacionog perioda pa ne predstavljaju opasnost po agrokulture. Apsolutno kolebanje temperature zraka u slivnom području rijeke Spreče iznosi 72. Najviša apsolutno maksimalna temperatura u ovom području zabilježena je u Doboju (40 oC).4 0.7 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci. ali su i u maju.9 3.8 9 19.7 dana i gotovo svi se javljaju u vegetacionom periodu.2 oC (januar) i Zvorniku -30 oC (februar).1 dana). S HMZ.8 o C i Doboj 23.9 17.4 dana). Za neposredno slivno područje rijeke Spreče karakteristični su rani jesenji i kasni proljetni mrazevi koji mogu imati negativne posljedice po povrće. dok su najniže evidentirane u januaru.5 oC).6 oC (Zvornik 24 oC.6 oC).6 0.3 20. Σ T min ≤ 0 0C 24 18. ledenih.9 1. Prosječna godišnja zastupljenost ljetnih dana kreće se od 79 u Tuzli do 87 u Doboju.4 od ukupnog broja ljetnih dana.5 oC i Doboj -4 oC). Mjeseci I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.7 T max ≤ 0 0C 8.

Sliv rijeke Spreče .Klima u slivu rijeke Spreče i njene specifičnosti 191 Slika 1.prosječna godišnja temperatura zraka .

naročito u ljetnim mjesecima.2 % relativne vlažnosti zraka. Kladanj 77 %. vidi se da je dugogodišnji hod srednje mjesečne oblačnosti u ovom području analogan dugogodišnjem hodu srednje mjesečne relativne vlažnosti zraka.2 %).2 % (Zvornik i Tuzla 78 %. Povećana relativna vlažnost zraka u ovom području.2 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci.8 79. oblačnosti i relativne vlažnosti zrak a u slivu rijek e Spreče u periodu 1961-1990. Iz podataka se također vidi da relativna vlažnost zraka u ovom području opada od decembra do maja. % 86 82.2 73. Odnos srednje relativne vlažnosti zraka.2 %).2 74. koja u analiziranom periodu iznosi 79. Srednja mjesečna relativna vlažnost zraka u slivnom području rijeke Spreče u periodu 1961-1990. Beograd. Živinica i Gračanice (oko 82 %). Tabela 3. S HMZ. Grafik on 1. Smajić. oblačnosti i srednjih mjesečnih temperatura zraka u slivu Spreče prezentiran je na grafikonu 1. i 4. 100 20 °C % 80 60 40 20 0 I 15 10 5 0 -5 II III IV V VI VII VIII IX X XI XII oblačnost relativna vlažnost temperatura Nešto veću od prosječne vlažnosti imaju dijelovi Kalesije.2 77. Ovakvo stanje u slivu uvjetovano je prolaskom barometarskih depresija preko ovog područja. 192 .2 75. a to je opet u uskoj vezi sa pojavom kišovitosti. koji se nalaze neposredno uz tok rijeke Spreče pa se oni odlikuju i povećanom maglovitošću.8 87.S. Godišnji tok temperature. a najmanju u julu (73. Iz prezentiranih podataka se vidi da se godišnji maksimum i minimum relativne vlažnosti zraka u slivu rijeke Spreče javlja približno u isto vrijeme kada i maksimum i minimum oblačnosti i temperature zraka. Gračanica 82 % i Doboj 81 %). Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. ublažava donekle suše. Najveću relativnu vlažnost zraka navedeno slivno područje ima u decembru (87. Prema skali za ocjenu veličine relativne vlažnosti neposredno slivno područje rijeke Spreče ima povećanu relativnu vlažnost zraka.2 79. Upoređivanjem podataka iz tabele 3. Oblačnost Dugogodišnja promatranja oblačnosti pokazuju da je slivno područje rijeke Spreče veoma oblačno područje.6 81. Izuzetak je samo mjesec juli sa 73. Po godišnjem hodu relativne vlage ovo područje pripada kontinentalnom tipu godišnje raspodjele relativne vlažnosti.6 75. S. Ahmetbegović Relativna vlažnost zraka Najbolji pokazatelj vlažnosti zraka je njegova relativna vlažnost.6 83. a od tada ponovo raste do decembra.2 74.

kada se i javlja maksimum.7 dana) broj vedrih dana opada do decembra (2.7 dana). zdravstvu.5 3.Klima u slivu rijeke Spreče i njene specifičnosti Tabela 4.7 dana) i avgustu (10 dana).0 7.7 12. Tabela 5.7 vedrih dana. a minimalna u avgustu (42 %).3 10. Od decembra broj oblačnih dana opada. Najveći broj oblačnih dana imaju zimski mjeseci: decembar (16.5 8. Tuzli 126 i Doboju 125 dana.0 4. Iz tabele 5.3 64.5 10 12 8. Beograd. jer je srednja oblačnost manja od 50 %. Prema podacima iz tabele 4.7 10.7 7.7 dana).77). Najviše vedrih dana u ovom području je u julu (10. Za razliku od zimskih. Trajanje preovlađujućeg vedrog i oblačnog perioda u ovom području ima veliki značaj u turizmu. magle u ostalom dijelu godine. Tuzli 64 dana i Doboju 58 dana.3 4.3 dana) i februar (13.3 13. Ljetne vedrine u julu i avgustu su od izuzetnog značaja za koševinu.3 8.7 3. Opadanje vedrih dana od ljetnih ka jesenjim i zimskim mjesecima je u vezi sa porastom oblačnosti i srednje mjesečne relativne vlažnosti zraka. vidi se da srednja vrijednost oblačnosti u slivu Spreče opada od zimskih prema ljetnim. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. U ovom području su 193 . S HMZ. a zatim opet raste prema zimskim mjesecima. sušenje sijena. Srednja mjesečna oblačnost i broj vedrih i oblačnih dana u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990. i grafikona 3. godine. Beograd.7 16.3 dana). S HMZ.5 3 6.7 9. a najvedrije je ljeto sa 46 % oblačnosti.5 75.3 5. U narednoj tabeli je prezentirana prosječna maglovitost u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990.7 O≥8 15. jer je ovdje u ovo doba godine prisutna anticiklonska aktivnost. Ovi mjeseci se mogu smatrati vedrim. kada je približno najmanja i relativna vlažnost zraka. Zimi su pri velikoj relativnoj vlažnosti i niskim temperaturama u slivu optimalni uslovi za stvaranje magle i oblaka stratusa. Kako srednja oblačnost u navedenom periodu iznosi 59 % to se može zaključiti da slivno područje rijeke Spreče ima obilježje oblačnog područja. Σ Dani 8 6 4. a posebno u poljoprivredi. U slivnom području rijeke Spreče se godišnje u prosjeku javljaju 124 oblačna dana (u Zvorniku 121.3 2.7 124. januar (15. Proljeće je oblačnije (61 %) od jeseni (58 %) za oko 3 %. sprečavaju dugotalasnu radijaciju i donekle su izvor atmosferske vlažnosti u bazenu. Tuzli 59 %. kada je najveća i relativna vlažnost zraka.5 2. Od jula (10. naročito od septembra do januara. Maksimalna oblačnost je u decembru (74 %). Ljeti.5 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci.0 13. / Σ % 71 69 63 64 57 53 43 42 49 56 68 74 59 O≤2 2. a daju veću količinu padavina u slivu (9. U ovom području se prosječno godišnje javlja 64.3 5. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. u Zvorniku 72 dana. a Doboju 60 %. Magla Slivno područje rijeke Spreče je veoma maglovito područje jer svi mjeseci tokom godine imaju određen broj dana sa maglom. posebno noću. Oni stvaraju manju oblačnost.7 3.0 6.0 5. vidi se da najviše magle u ovom području ima u hladnijem dijelu godine.5 2.3 5.77).7 10. Srednja mjesečna maglovitost u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990. a najmanji je u julu i avgustu (5 dana).7 5. Prosječna oblačnost u Zvorniku iznosi 58 %.0 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci. Zima je u ovom području najoblačnije godišnje doba sa 71 % oblačnosti. naprotiv. žetvu pšenice i drugih strnih žitarica i obavljanje drugih poljoprivrednih radova koji zahtijevaju vedro vrijeme (9. nastaju povoljni uslovi za uzlazna kretanja zraka koji stvaraju oblake kumuluse.

a najmanje u decembru (47. Gračanica 1559.7 6. S HMZ.8 2. S HMZ. Doboj 87 dana idr.6 149. Pri određivanju dužine trajanja sunčeva sjaja u ovom području potrebno je uzeti u obzir i relativno trajanje sunčeva sjaja. Tabela 7.6 230. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII % 20 26 33 37 39 40 49 50 45 37 25 17 Sati/dan 1. Godišnji hod insolacije. 194 . Srednji broj sunčanih sati u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990.6 1632.8 47. Ahmetbegović septembar (10 dana) i oktobar (12 dana) najmaglovitiji mjeseci. vidi se da je najviše sunčanih sati u slivnom području rijeke Spreče u julu (230. Ova pojava je u vezi sa naglim promjenama temperature. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Σ Sati 56.2 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci.2 218.).2 7. Beograd. 20 sati dani 16 12 8 4 0 I II III IV V VI VII VIII IX oblačni dani X XI XII vedri dani insolacija 250 200 150 100 50 0 Iz podataka u tabeli 6. U slivnom području rijeke Spreče se godišnje u prosjeku javlja 75. Beograd. Kotlinski smještaj.2 187. S obzirom da je riječ o morfološkoj depresiji najveća pojava magle ovdje javlja se još u oktobru. a ukupan broj sunčanih sati iznosi 1632.6 4 2. te opterećenost atmosfere iznad ovog područja aeropolutantima.2 71. te srednji broj sati sa sunčevim sjajem na jedan dan. Smajić.7 4 5 5.2). a Doboj 1583 sati).6). Insolacija u ovom području ima dosta pravilan godišnji hod.2 godišnje (Tuzla 1755.5 dana).4 7 5. vedrih i oblačnih dana u slivu rijek e Spreče u periodu 1961-1990. U narednoj tabeli je prezentirana prosječna insolacija u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990. U toplijem dijelu godine pojava magle je znatno manja i najmanja je u junu (2. S. slaba provjetrenost. koja prelazi iz ljetnih u jesenje uslove kao i zbog prodora hladnih zračnih masa na još relativno toplo tlo. Insolacija Godišnji tok sunčeva sjaja u slivnom području rijeke Spreče odgovara godišnjem toku temperature zraka i u obrnutom je odnosu sa oblačnošću. su mogući uzročnici takvog stanja.6 126. Tabela 6.5 dana sa maglom (Tuzla 64 dana. naročito u hladnijem periodu godine.4 122.5 167.9 178.5 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci. Grafik on 2.4 1.S. Relativno trajanje sunčeva sjaja i srednji broj sati sa sunčevim sjajem na jedan dan u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990.5 75.

Klima u slivu rijeke Spreče i njene specifičnosti Najduže trajanje relativne insolacije u slivnom području rijeke Spreče imaju ljetni mjeseci juli (49 %) i august (50 %) kada je najmanja oblačnost, a najkraća insolacija je u novembru (25 %) i u zimskim mjesecima (17-26 %), kada je i najveća oblačnost. Ljeti je insolacija nešto više od dva puta duža nego zimi. Iz ovih podataka se vidi da je relativno trajanje sunčeva sjaja ovdje 49 % odnosno 50 % od mogućeg trajanja samo u najvedrijim mjesecima, julu i avgustu, dok je u najoblačnijem mjesecu decembru samo 17 %. Insolacija raste od decembra (19 %) do jula (55 %), a od jula do decembra opada. Iz tabele se takođe vidi da Sunce u toku dana, u slivu, najviše sati sija u julu (7,4 sata), a najmanje u decembru (1,5 sati). Ovi podaci jasno ukazuju da dužina trajanja sunčeva sjaja zavisi kako od dužine dana tako i od oblačnosti. Pluviometrijski režim Obzirom da se maksimalna količina padavina u slivu izlučuje u toplijem periodu godine, ovo područje ima statički ili inverzivni tip padavina. Nešto veće količine padavina se izlučuju u južnom, jugoistočnom, sjeveroistočnom i sjeverozapadnom dijelu sliva tj. njegovom obodu gdje su uglavnom smještene i najveće planinske morfostrukture ovog područja. Taj dio sliva se nalazi unutar godišnjih izohijeta od 1000 - 1250 mm. Centralni, kotlinski dio, se nalazi unutar godišnjih izohijeta od 900 - 1000 mm. (Slika 2.) U tabeli 8. su prezentirane srednje mjesečne, maksimalne dnevne količine padavina i broj dana sa dnevnom količinom padavina ≥1 mm u slivnom području rijeke Spreče u periodu 1961-1990. godine. Tabela 8. Srednje mjesečne, maksimalne dnevne količine padavina i broj dana sa dnevnom količinom padavina ≥1 mm u u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. R (mm) 63,0 59,8 64,0 79,7 96,5 107,5 89,8 83,2 69,3 60,5 77,7 76,0 927,0 Rmax 40,5 43,5 43,5 43 60,5 58,5 80 52 58 44 44,5 46,5 80 R ≥1 mm 9 8,5 9,5 10,3 10,5 10,5 8,0 8,0 8,0 7,3 9,0 9,8 108,3 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci, S HMZ, Beograd.
125 100 75 50 25 0 I -25 II III IV V VI VII VIII IX X XI XII -5 Grafik on 3. Histogram temperatura i padavina u slivu rijek e Spreče za period 1961-1990. 25 mm °C mm °C 20 15 10 5 0

Padavine u ovom području počinju rasti od februara do juna, kada dostižu maksimalnu vrijednost, a zatim se smanjuju idući prema hladnijem dijelu godine 195

S. Smajić, S. Ahmetbegović (grafikon 3). Najmanja visina padavina je u februaru 59,8 i oktobru 60,5 mm. Mjeseci sa najvećom količinom padavina su maj (96,5 mm) i juni (107,5 mm). Iz prezentiranog se vidi da je glavni maksimum padavina u ovom području u junu, a minimum u februaru. Sekundarni maksimum se ovdje javlja u novembru, a minimum u oktobru. Maksimum padavina u junu posljedica je ciklonske aktivnosti i čestih grmljavinskih pljuskova. Slivno područje rijeke Spreče u prosjeku dobija 927 mm padavina godišnje (Zvornik 919 mm, Tuzla 895 mm, Kladanj 1103 mm, Banovići 920 mm, Gračanica 838 mm te Doboj 887 mm). U toplijem dijelu godine (april-septembar) izluči se oko 56,7 % godišnje količine padavina. Svaki mjesec toplijeg dijela godine u prosjeku prima 88 mm padavina, dok za mjesece hladnijeg dijela godine ta količina iznosi 67 mm. Prema tome, preovladavaju padavine u toplijem dijelu godine, pa je pluviometrijski režim kontinentalni. Mjesečni prosjek padavina u analiziranom periodu iznosi 77 mm. Padavine su u ovom području uglavnom ravnomjerno raspoređene tokom godine sa relativnim kolebanjem od 5 %. Na osnovu prezentiranih pokazatelja o ukupnoj količini padavina u slivu zaključujemo da ona nije mala što ovo područje u cjelini čini vlažnim. Najveća količina padavina se izluči u ljeto (281 mm ili 30,3 %), kada su za vegetaciju i čovjeka najpotrebnije i obrnuto, najmanje u zimu (198,8 mm ili 21,4 %) kada su potrebe za njima mnogo manje. U vegetacionom periodu, kada biljke klijaju, cvjetaju i sazrijevaju, padne 590 mm ili 63,6 % svih godišnjih količina padavina. Problem je u tome što se znatne količine padavina izlučuju u pljuskovima, te se nepovoljno odražavaju na biljni svijet tokom vegetacionog perioda. Veliki značaj za biljke tokom vegetacionog perioda ima relativna vlažnost koja u ovom periodu iznosi 76,4 %, te srednja temperatura zraka od 14,3 0C. Tabela 9. Maksimalna visina sniježnog pokrivača i srednji broj dana pokrivačem ≥ 10, 30 i 50 cm u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI cm 69,7 99,3 54,7 26,7 3,0 7,7 41,7 ≥10 cm 9,7 6,5 2,7 0,4 0,2 1,7 ≥30 cm 3,4 1,9 0,6 0,1 0,5 ≥50 cm 0,1 0,3 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci, S HMZ, Beograd. sa sniježnim XII God. Σ 68,7 99,3 6,7 27,7 1,8 8,0 0,5 0,7

Sniježni pokrivač se u ovom području najduže zadržava u decembru i januaru, a najmanje u oktobru. Od 90 zimskih dana, 43 dana su sa sniježnim pokrivačem. Prosječan broj dana sa sniježnim pokrivačem tokom godine ovdje iznosi 58 dana, a debljina snježnog pokrivača može biti i preko 1 metar. Maksimalna visina sniježnog pokrivača ovdje je u februaru i iznosi 99,3 cm (Tuzla 97 cm, Kladanj 129 cm i Doboj 72 cm). U ovom području prosječno godišnje 28 dana ima visinu snježnog pokrivača veću od 10 cm, 8 dana veću od 30 i svega 1 dan veću od 50 cm. Najviše dana sa visinom sniježnog pokrivača većom od 10 cm imaju decembar i januar, u prosjeku po 8 dana. Na višim nadmorskim visinama u slivu snijeg se duže zadržava i njegova prosječna visina se kreće između 30 i 40 cm a na planinama i preko 50 cm. Obzirom da snijeg ima visoku sposobnost odbijanja sunčevih zraka to je temperatura sniježnih površina obično niža od temperatura tla bez snijega i utiče na godišnji tok temperature zraka, oblačnost, vlažnost i druge klimatske elemente i pojave u ovom području (9,81).

196

Klima u slivu rijeke Spreče i njene specifičnosti

197

Slika 2. Sliv rijeke Spreče - prosječna godišnja količina padavina

S. Smajić, S. Ahmetbegović Vjetar Osobine zračnih masa i njihova kretanja uvjetuju vremenske prilike u slivnom području rijeke Spreče. Pored opšte cirkulacije atmosfere na režim vjetrova u ovom području veliki uticaj ima i reljef. Zbog toga su ovdje najčešći vjetrovi iz pravca sjevera, sjeveroistoka, juga i zapada. Oni su u ovom području uglavnom slabi i javljaju se sa svih strana. Zimi preovladavaju vjetrovi iz sjevernog kvadranta, pošto se niski pritisci nalaze iznad Sredozemnog mora i njihovih ogranaka. Hladne vjetrove uzrokuju prodori hladnih zračnih masa sa sjevera. Najvjetrovitije godišnje doba u ovom području je proljeće. Ljeti se zračni pritisak iznad naše zemlje smanjuje od sjeverozapada ka jugoistoku, pa zbog toga i vjetrovi uglavnom imaju takav pravac. Tabela 10. Čestine i srednje brzine pojedinih pravaca vjetra u slivu rijeke Spreče Pravac N NE E SE S SW W NW C % 14,7 7,0 4,2 5,1 9,8 6,1 9,1 3,3 40,9 m/s 1,8 1,9 1,5 1,9 1,9 1,9 1,6 1,6 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci, S HMZ, Beograd.
Grafikon 4a. Čest ine i srednje brzine pojedinih pravaca vjet ra u slivu Spreče N 16,0 14,0 12,0 NW NE 10,0 8,0 6,0 4,0 2,0 W 0,0 E Grafikon 4b. Čest ine i srednje brzine pojedinih pravaca vjet ra u T uzli N 18 16 14 NW NE 12 10 8 6 4 2 0 W

E

SW S čest ina vjet ra (%) srednja brzina (m/s)

SE

SW S čest ina vjet ra (%) srednja brzina (m/s)

SE

Prema vrijednostima čestina i tišina, najveću učestalost imaju vjetrovi iz sjevernog (14,7 %), a najmanju iz sjeverozapadnog pravca (3,3 %). Najveća srednja brzina vjetra u slivu izmjerena je kod vjetrova koji pušu sa jugozapada, juga i sjeveroistoka (1,9 m/s), a najmanja kod istočnih (1,3 m/s), sjeverozapadnih i zapadnih (1,6 m/s) vjetrova. (Tabela 10 ., grafikon 4a.) Zbog položaja, veličine sliva i njegove raščlanjenosti ovdje se javljaju značajne oscilacije u pogledu režima vjetrova. Tako naprimjer u Doboju najveću učestalost imaju vjetrovi iz sjevernog (12,6 %), Gračanici iz zapadnog (19,5 %), Tuzli iz sjeveroistočnog (17,2 %), a Kladnju iz sjevernog (31,8 %) pravca. Najveću srednju brzinu u Doboju imaju sjeverni (2,7 m/s), Gračanici jugoistočni (2,1 m/s), Tuzli jugozapadni (1,9 m/s), a Kladnju sjeveroistočni (2,2 m/s) vjetrovi. Najmanje tišina u ovom području je zabilježeno u Kladnju (23,6 %) i Tuzli (31,4 %), a najviše u Gračanici (64,4 %) i Doboju (44,2 %). (Slika 2.)

198

Klima u slivu rijeke Spreče i njene specifičnosti Zaključak Pored općih faktora koji utiču na klimatske odlike u slivu rijeke Spreče i Bosne i Hercegovine u cjelini od posebnog značaja su njegov geografski položaj i osobine reljefa. Geografski položaj i reljefni sklop su uslovili da prezentirani prostor svojim najvećim dijelom pripada umjereno kontinentalnom klimatu sa relativno blagim zimama i primjetnim prelazima između godišnjih doba, a planinske morfostrukture oboda predplaninskom umjereno kontinentalnom klimatu. Prosječna godišnja temperatura zraka u slivu rijeke Spreče iznosi 10,1°C. Zvornik (10,7°C) i Doboj (10,6°C) imaju nešto više godišnje temperature zraka od Tuzle (10°C) i Gračanice (10°C) i znatno više od Kladnja (9,2°C). Temperaturne razlike su vjerovatno posljedica nešto jačih kontinentalnih uticaja sa sjevera i sjeverozapada, promjenjivosti vertikalnog termičkog gradijenta i reljefnih odlika ovog prostora. Godišnja amplituda temperature zraka u prezentiranom slivu iznosi 20,5°C i prilično je ujednačena za sve meteorološke stanice. Prosječna godišnja količina padavina u slivu rijeke Spreče iznosi 927 mm i najveća je u njegovom planinskom području (Zvornik 919 mm, Tuzla 895 mm, Kladanj 1103 mm, Banovići 920 mm, Gračanica 838 mm i Doboj 887 mm). Padavine su uglavnom ravnomjerno raspoređene tokom godine sa relativnim kolebanjem od 5 %. Najviši dijelovi planine Majevice (915 m) i Konjuha (1327 m) po temperaturnim i pluviometrijskim karakteristikama pripadaju planinskom umjereno kontinentalnom klimatu. U kotlinskim dijelovima, koji zahvataju veću površinu sliva, preovladavaju kopneni zračni uticaji. Takve su odlike uslovile planinske strukture koje su pridonijele morfološkoj zatvorenosti. Količina padavina je manja u odnosu na obod, ljeta su duža i toplija a zime kraće i blaže. Preovladava umjereno kontinentalni klimatski tip, klasificiran po Köppenu kao Cfb klimat. Planinski lanci su modificirali klimatske uticaje i doprinijeli da u području planina koje čine obod sliva rijeke Spreče preovladava predplaninski klimatski tip. Ovakav klimatski tip se odlikuje nešto kraćim ljetima i nešto dužim zimskim periodima s više sniježnih padavina. Prema Gradačcu i Modriči postepeno preovlađuje uticaj kontinentalne klime, karakteristične za južne dijelove Panonske nizije. Conclusion Beside basic factors that form climate specifics in the Spreča River valley and Bosnia and Herzegovina as a whole geographic position and relief specifics have essential role. These characteristics shape med-continental climate with relatively mild winters and noticeable season changes with morph-structural mountains hilly midcontinental climate. Average annual air temperature in the Spreca valley is 10,1 degrees Celsius. Zvornik 10,7 Doboj 10,6 which is little higher than temperature in Tuzla and Gracanica 10 and slightly higher then Kladanj with 9,2 degrees Celsius. Differences in temperature may be caused by stronger continenttal influence from the north and northwest, changes in vertical thermod gradient and relief characteristics of this area. Annual amplitude of air temperature in the presented valley is 20,5 degree Celsius and relatively similar for all meteorological observing points. Average annual precipitation in Spreca valley is 927mm with highest amount in mountains (Zvornik 919mm, Tuzla 895mm, Kladanj 1103mm, Banovici 920mm, Gracanica 838mm and Doboj with 887mm). Presipation is mostly even throughout the year with relative oscillation of 5%. Highest hilltops of mountains Majevica (915 meters) and Konjuh (1327 meters) belong to mountain mid-continental climate according to temperature and pluviometer characteristics. Valleys have larger water capacities and this creates continental air conditions. These characteristics have created 199

Amount of precipitations is lower then in the mountains with longer summer seasons and mild and short winters. 10. Geografski pregled. 13. Beograd. Penzar. Školska knjiga.. Zubić.: Fizička geografija Jugoslavije. Đ.: Režim padavina na području Tuzle.: Opća klimatologija. str. Šegota.: Klimatske promjene. M. Spahić. broj 2. Marković. 1998. A. Beograd. Svezak Geografija. Sarajevo.. Milosavljević. Zbornik radova. 8. Smajić S. D. Beograd. B. XX i XXI. Penzar. str.: Klimatologija. Meteorološki godišnjaci (1961-1990).: Klima Bosne i Hercegovine. Literatura i izvori 1. Filipčić. 11. Marković. 2. Doktorska disertacija.S. Zagreb. Sarajevo. Školska knjiga. R.: Osnovi primjenjene geomorfologije. Ahmetbegović mountain structures that make morphological closure. N. 1934-35. Tuzla. Geografski fakultet. Tuzla. Sarajevo. Sv. 1990. Paunković. Mountain complex have modified climate forms and created sub mountain climate type in Spreča River valley. Zbornik radova Prirodnomatematičkog fakulteta. 2005. Smajić. M. 3. Naučna Knjiga. Naučna Knjiga. 1993.: Klima kupreškog kraja. Area around Gradačac and Modriča has continental climate which is characteristic of south parts of Panon valley. A. N. Glasnik Geografskog društva.. 78-107. 1983. J. Filozofski fakultet. 5.. 71-82. Geografsko društvo Federacije Bosne i Hercegovine. Dukić.. Broj 2. Midcontinental climate is dominating and it is classified by Köppen as a Cfb climate.. Mirić. M. XXIII. Godina 2. Milosavljević. Beograd. S. Geografski horizont. T. 2002. Drešković. 15. A. Spahić. Zbornik radova I kongresa geografa Bosne i Hercegovine. 7-17. Geografsko društvo Federacije Bosne i Hercegovine. M. 2000. S HMZ. Beograd. Zagreb. 9. Zagreb. 4. 1963. Filipčić.: Spreča.: Klimatologija. 200 . str. Sarajevo.: Agrometeorologija. Suljić..: Klimatologija. R..: Fluktuacija nekih hidroklimatskih parametara u Bosni i Hercegovini. Geoinstitut. 6. 2005. Hrvatsko geografsko društvo. 12. 14. 7. I. 1998. 1973.: Klimatske karakteristike Tuzle. Beograd. 1979. 2000. Godina II. Specifics of this climate type are shorter summers and longer winters with more snowfall.

high water. flow. This study was initiated by constant flooding problem in upper part of the Spreca River is damaging not only agricultural production but also industrial capacities as well as individual houses in the area of inundation. diamete. This area is tectonic depression placed in the north-eastern part of Bosnia and Herzegovina with relatively big number of tributaries with big accumulation of water. Another problem is underground water that stays close to surface impacted directly by water level of Spreca River. water is flooding alluvial area around Spreca and its tributaries. visoke vode. Prirodno-matematički fakultet. water regime. sc. a u direktnoj su vezi sa vodostajem rijeke Spreče. Gornja Spreča je tektonska depresija smještena na prostoru sjeveroistočne Bosne koju karakteriše relativno gusta riječna mreža i razvijen riječni sistem. 201 – 210 (2007-2008) Originalni naučni rad PROBLEM VISOKIH VODA NA PROSTORU GORNJE SPREČE COMMON PROBLEMS WITH OVERFLOW IN THE GORNJA SPREČA AREA Mr. Značajan problem predstavljaju i podzemne vode koje se nalaze blizu topografske površine. tim više što je pored poljoprivredne proizvodnje. konfiguraciju terena i plitka riječna korita. U periodu otapanja snijega i povećane količine padavina. floodings. Izrada ovog rada inicirana je stalnim poplavama koje uzrokuju značajne probleme na prostoru Gornje Spreče. viši asistent. After the snow melts and precipitations increases. viši asisent. riječni režim.Zbornik radova PMF 4 i 5. water capacity. Key words: Hydrography. poplave. proticaj. voda plavi aluvijalnu ravan rijeke Spreče i njenih pritoka. Gornja Spreča. vodostaj. Mr. s obzirom na geološku građu. Abstract This study presents problem of overflow of the Spreca River in the upper part. with geological structure and terrain configuration and water depth. Gornja Spreča. uzdužni profil. Univerzitet u Tuzli Abstrakt U radu se prezentira problem visokih voda na prostoru Gornje Spreče. Sabahudin Smajić. . Odsjek za geografiju. intenzivirana izgradnja industrijskih kapaciteta i individualnih stambenih objekata u inundacionom području rijeke Spreče i njenih pritoka. sc. Ključne riječi: Hidrografija. Semir Ahmetbegović.

smještena na prostoru sjeveroistočne Bosne. a površinu sliva 1947. odnosno korištena je statistička metoda kao nezaobilazna naučna metoda u geografiji.63 ‰.88 km2. U periodu otapanja snijega i povećane količine padavina. S. 202 . dok ukupan pad rijeke Spreče na uzdužnom profilu iznosi 304. Problem predstavlja i visok nivo podzemnih voda (freatske izdani) koje izbijaju na topografsku površinu i plave aluvijalnu ravan rijeke Spreče i njenih pritoka.7 km2. Gornja Spreča zahvata prostor od izvorišne čelenke rijeke Spreče (Velja glava) jugozapadno od Zvornika do Modraca i razvođa rijeke Turije na planini Ozren. Smajić Uvod Gornja Spreča je tektonska depresija dinarskog pravca pružanja. Geotektonske karakteristike i petrografski sastav Gornje Spreče su uslovili da rijeka Spreča na ovom prostoru ima asimetričan sliv sa znatno razvijenijom lijevom slivnom površinom. Hidrografske karakteristike Gornje Spreče Najveći vodotok Gornje Spreče je rijeka Spreča čija se izvorišna čelenka nalazi na sjevernim padinama Velje Glave (najvažniji izvor u izvorišnoj čelenki je na nadmorskoj visini 453 m). Javornika i Konjuha na jugu te Ozrena na zapadu. a ušće u rijeku Bosnu istočno od Doboja na nadmorskoj visini od 149 m.92 ‰ (0. Tok rijeke Spreče se odlikuju meandrima odnosno laktastim skretanjima. Nizvodno od naselja Capardi pa do ušća u Modračko jezero pad je znatno umjereniji i iznosi svega 1. Najveće i najznačajnije pritoke rijeke Spreče na ovom prostoru su rijeka Oskova sa Gosteljom i Turija. korišten je i kartografski metoda jer su rezultati analize navedenog problema prezentirani na izrađenoj hidrografskoj karti Gornje Spreče. Također.4 km.92 m/km). što je uzrokovano malim padom po uzdužnom profilu i akumuliranjem značajne količine riječnog nanosa kojeg u aluvijalne ravni dopremaju pritoke. U istraživanju su korišteni i statistički pokazatelji. Visok nivo podzemnih voda vezan je uglavnom za prostor Sprečkog polja i direktno je povezan sa vodostajima rijeka koje teku ovim poljem. Gornja Spreča se odlikuje relativno gustom riječnom mrežom dendroidnog tipa i razvijenim riječnim sistemom.3 m odnosno 2.S.22 ‰. duga je oko 68 km (NW-SE) sa prosječnom širinom od oko 15 km (maksimalna širina iznosi oko 38 km) i zahvata površinu od 1208. U gornjem dijelu toka rijeke Spreče od izvorišta do Capardi na kratkom sektoru od oko 7 km uzdužni profil se odlikuje padom od oko 23 ‰. Izrada ovog rada podrazumijevala je analizu dostupnih izvora te anketiranje stanovništva i stručnih lica. Rijeka Spreča po uzdužnom profilu od ušća Male Spreče ima izrazit ravničarski karakter jer ukupan pad iznosi svega 0. Ahmetbegović. s obzirom na konfiguraciju terena i plitka riječna korita vodotoci plave značajne površine zemljišta. između planinskih morfostruktura Majevice na sjeveru. posmatrana u navedenim granicama. Ukupna dužinu ovog vodotoka iznosi 115. Ukupan pad od izvora do ušća u Modračko jezero iznosi oko 4. Gornja Spreča.85 ‰. Poseban problem na prostoru Gornje Spreče predstavljaju česte poplave. (Topografska karta 1:200000) Najveći vodotok na prostoru Gornje Spreče je rijeka Spreča koja ovim tektonskim rovom protiče meandarski u dužini od oko 60 km (do ušća u Modračko jezero).

63 9.25 24. Geografski položaj Gornje Spreče Slika 2.84 7.84 203 .Problem visokih voda na prostoru Gornje Spreče Slika 1.71 18. koji se javljaju u septembru (6. a za nju kao i za sve njene pritoke karakterističan je nivalno-pluvijalni režim. Uzdužni profil rijeke Spreče od izvorišta do Modračkog jezera Rijeka Spreča je bogata vodom.6 Izvor podataka: HMZ Sarajevo Iz prezentiranih podataka u tabeli 1 vidljivo je da se najviši proticaji ovdje javljaju u januaru.32 13.23 6. Povišeni proticaji se nastavljaju u martu i aprilu.37 18. februaru i martu.3 20. O režimu rijeke Spreče na prostoru Gornje Spreče. možemo govoriti na osnovu podataka sa vodomjerne stanice "Modrac" kao i podataka vezanih za padavine na ovom prostoru izmjerene na meteorološkoj stanici u Tuzli. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. Maksimalnom srednjem februarskom proticaju (33. Tabela 1. (mm) 59 55 61 76 92 111 94 84 64 58 71 72 75 3 (m /s) 29. ali sa tendencijom pada ka minimalnom protoku. a najniži u septembru i oktobru.82 33.13m³/s) ne odgovara maksimalna količina padavina koja se na ovom prostoru javlja u junu (108 mm/m²) jer u februarskom maksimalnom protoku učestvuju otopljene snježne padavine.98 13. Odnos padavina i proticaja na prostoru Gornje Spreče za period 1961-1990.13 30.19 9.

S. (Grafikon 1) mm 120 100 80 60 15 40 20 0 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII 10 5 0 Grafikon 1. Rijeka Gostelja izvire na području općine Kladanj. Pritoke Male Spreče su Repuški potok. 204 . Prosječan godišnji proticaj rijeke Spreče izmjeren na vodomjernoj stanici "Modrac" iznosi 18. Odnos padavina i proticaja u slivu Spreče (Gornja Spreča) 1961-1990. S. Ovakva neusaglašenost se može objasniti i time što veći dio Gornje Spreče pripada planinskim morfostrukturama što uvjetuje da se u hladnijem dijalu godine uglavnom izlučuju snježne padavine. Klanca i Crnog Vrha. a ušće joj je južno od naselja Donje Vukovije. Culjaga i Gračanička rijeka.5 km. Prema podacima prikupljenim na navedenoj vodomjernoj stanici za period 1967-1990.6 m³/s. Dakle. Slijedeća pritoka Spreče je Paprača. Prva pritoka rijeke Spreče duga 6. ne postoji potpuna usaglašenost između godišnje raspodjele količine padavina i kategorija režima. Ahmetbegović. koje je za potrebe privrede izgrađeno 1964 godine. Ona se ulijeva u rijeku Spreču sjeverozapadno od gradskog naselja Živinice. Paprača je lijeva pritoka od čijeg ušća Spreča poprima sva obilježja ravničarske rijeke. Oskova sa Gosteljom i Turija. a ulijeva se u rijeku Oskovu jugozapadno od Živinica. posebno kada je riječ o visini vodostaja i količini proticaja odnosno nema podudaranja između maksimalne količine padavina sa maksimalnim proticajima. Sa zapadnog dijela oboda Gornje Spreče lijevu pritoku čini rijeka Turija. Ona je desna pritoka rijeke Spreče čiji je sliv smješten u rejonu Glumine. Snježne padavine se ne javljaju odmah u hidrosistemu već se u slivu zadržavaju duži period te učestvuju u režimu rijeke Spreče početkom proljetnog hidrološkog razdoblja. Turija je 22 km duga pritoka Spreče. Najveća i najznačajnija lijeva pritoka rijeke Spreče je Oskova sa Gosteljom. Nizvodno sljedeća lijeva pritoka Spreče je rijeka Mala Spreča koja izvire ispod Bišine. pa sa ove strane ima i veći broj pritoka. koja zajedno sa lijevom pritokom Bukovicom odvodi vode sa istočnih i jugoistočnih padina Ozrena. malog pada uz karakteristično meandriranje. U analizi koja slijedi dat ćemo osnovne hidrografske karakteristike pritoka Spreče od izvorišta do Modraca.3 km je Ljeskovica. Danas se njenom vodom snabdijeva akumulativno jezero Modrac. Padavine Proticaj m 3 /s 35 30 25 20 Na prostoru Gornje Spreče koja obiluje vodom rijeku Spreču obogaćuju njene najznačajnije pritoke: Gribaja. Desna pritoka rijeke Spreče (na području općine Kalesija) je rijeka Gribaja koja izvire ispod Banj Brda (700 m). Lijeva strana sliva rijeke Spreče na prostoru Gornje Spreče ja znatno razvijenija. Rijeka Oskova nastaje na području općine Banovići odnosno na sjevernim padinama planine Konjuh i ima dužinu toka 32 km. godine prosječan godišnji vodostaj iznosi 115 cm. što čini oko 17 % sliva rijeke Spreče. Rijeka Oskova zajedno sa Gosteljom ima površinu sliva od 342 km². Smajić m³/s). Rijeka Krivača kao lijeva pritoka izvire na lokalitetu Džebari i do ulijevanja u rijeku Spreču teče dužinom od 9.

Kota uspora u akumulaciji se nalazi na nadmorskoj visini 200 m. Zbog čestih poplava značajno je utvrditi širinu inundacije s pojavom visokih voda. Q1/l00). Brestovik sa desne slivne površine. Plavni val (prirodno stanje) za stogodišnje vode (Q1/100) u naselju Strašanj uz magistralni put Sarajevo-Županja ima širinu preko 1500 m. Prosječni pad doline Spreče u zoni akumulacije Modračkog jezera je veoma mali i iznosi oko 1. Ovaj nivo vode u akumulaciji nema značajnog uticaja na veličinu plavljenih površina u zoni rijeke Spreče. Površine koje plave vodotoci Gornje Spreče su poljoprivredno i građevinsko zemljište te dijelovi nekih saobraćajnica. plavljene površine su rezultat visokih voda rijeke Spreče i njenih pritoka. Rijeku Spreču i njene pritoke na prostoru Gornje Spreče karakterišu česte poplave. U 205 . Q1/25. godine na osnovu kojih možemo utvrditi maksimalnu širinu plavnog vala. rađene 2001. Krivača i Brod sa lijeve te Bukovica. Visoke vode na pritokama. Ove karakteristike su u vezi sa veličinom vodotoka i izraženije su kod manjih tokova. Sajatovica. Pored osnovnih hidrografskih karakteristika rijeke Spreče prezentiranih u radu neophodno je prikazati i osnovne karakteristike visokih voda (Q1/l0. a rijeka Gostelja oko 5 ha poljoprivrednog zemljišta i oko 20 stambenih objekata. Krivačnjak. dok se 4. Samo na prostoru općine Živinice rijeka Spreča plavi oko 200 ha poljoprivrednog zemljišta i preko 100 stambenih objekata. što je oko 0. rijeka Oskova oko 10 ha poljoprivrednog zemljišta i oko 30 stambenih objekata.3 m3/s.7 m3/s ispušta kao biološki minimum.5 ‰.0 m3/s vode. od čega na raspolaganju industriji stoji 2. Krivača. odnosno 7. vode porijeklo od ljetnih pljuskova jer se ovaj period odlikuje velikim intenzitetom kišnih padavina koje se izlučuju u slivu. (Služba civilne zaštite Općine Živinice) Na prostoru općine Kalesija i dijela općine Lukavac koji pripada prostoru Gornje Spreče plavljene površine su znatno manje. Dakle. Karakteristike visokih voda Gornje Spreče Vodni režim rijeke Spreče kao najvećeg vodotoka Gornje Spreče i njenih pritoka karakterišu dugotrajne niske vode te brzo nadolaženje i veoma kratko trajanje visokih voda. Nizvodno od mosta na magistralnom putu Sarajevo-Županja do ušća u Modračko jezero širina plavnog vala iznosi 500-700 m.8 % od ukupne površine ove općine. Uslijed toga je područje ušća rijeke Spreče u akumulaciju podložno plavljenju. Dubnica. Neke zaključke o širini inundacije i površinama koje se plave visokim vodama dobili smo iz "Hidrološke analize o mogućnostima uređenja korita rijeke Spreče" na potezu od mosta na magistralnom putu Sarajevo-Županja do mosta na regionalnom putu Živinice-Kalesija. Ukupna površina općine Živinice zahvaćena poplavama iznosi oko 220 ha. Uglavnom je to poljoprivredno zemljište uz same riječne tokove. Bjelova. Uzvodno uz rijeku Spreču poplavna površina se kontinuirano smanjuje tako da nizvodno od mosta na regionalnom putu Živinice-Kalesija njena širina iznosi oko 400 m. Lješnica.Problem visokih voda na prostoru Gornje Spreče Gornja Spreča je ispresjecana i drugim manjim rječicama i potocima koji se direktno ulivaju u rijeku Spreču. sa malom površinom sliva. Kako na ušću nema prirodnih i vještačkih prepreka često se dešava to da inundaciono područje rijeke Spreče pri tečenju služi kao manje korito. Poplave se na ovom prostoru javljaju najmanje jednom u toku godine. Najznačajniji od njih su: Mramorak. Modračko jezero sa pritokama obezbjeđuje zapreminu akumulacije od 100 miliona m3 vode.

Rijeka Sprečana ušću u Modračko jezero ima srednji godišnji proticaj 18. Smajić tabeli 2 koja slijedi prezentirani su podaci o visokim vodama rijeke Spreče i njenih pritokama na prostoru Gornje Spreče do ušća u hidroakumulaciju Modrac. S. * Q1/50 206 . godine i iznosio je 170 l/s. Karakteristike visokih voda rijeke Spreče sa pritokama na prostoru Gornje Spreče Karakteristike pritoka Rijeka Spreča sa pritokama Mjerodavni proticaj Površina Mjerodavni proticaj Površina Pritoke (m3/s) sliva. To su posredni nenamjerni uticaji.d. Spreča 76.92 m/km). počevši od donje erozivne baze. Rijeka Spreča po uzdužnom profilu. 201) Prirodno je da se erozija vrši istovremeno na cijelom uzdužnom profilu.4 318 248 204 Gribaja 77. ima izrazit ravničarski karakter jer ukupan pad iznosi svega 0. (m3/s) sliva. U negativne hidroekološke probleme ubrajaju se i učestale poplave riječnih tokova izazvane antropogenim faktorima. odnosno minimalni proticaj od 824 l/s. 2 2 km km Q1/l00 Q1/25 Q1/l0 Q1/l00 Q1/25 Q1/l0 M.9 68 48 40 423. za rijeku Spreču sa Turijom. Usaglašavanje uzdužnih riječnih profila ka ravnotežnom. Analizom je utvrđeno da ova sušna godina odgovara povratnom periodu od oko 20 godina.5 380 300 252 Rijeka 25 66 45 37 470.0 362 286 239 Močionica 27. Q1/250 = 590 m3/s. Minimalni proticaj na rijeci Oskovi je izmjeren u augustu 1971.3 92 63 46 301 250 Krivača 16.92 ‰ (0.9 373 295 246 Brnjak 17. vrši se od ušća prema izvorištu. pa ova negativna pojava (odlaganje otpada) značajno remeti prirodno usaglašavanje uzdužnog profila rijeke (prirodno produbljivanje korita). pogotovu kroz općinu Živinice.7 410 324 270 Oskova sa * * 348 848 690 590 460 342 540 456 Gosteljom Izvor: Vodoprivredno preduzeće d.4 49 35 28 318. Minimalni proticaji vode su mjereni i analizirani jedino na rijeci Oskovi vodomjerna stanica "Višća" i na brani "Modrac".6 m3/s. Ahmetbegović. Tabela 2. "Spreča".S. a kod visokih voda vrijednost proticaja iznosi Q1/l0 = 460 m3/s. Zbog nedostupnosti potpunih podataka u analizi koja slijedi nije prezentirana rijeka Turija. U ovakvim uslovima rijeka Spreče sa svojim pritokama (u donjem dijelu toka) široko plavi aluvijalne ravni sa inundacijom od nekoliko desetina pa i stotina metara. Ova pojava naziva se unazadna ili regresivna erozija. Hidrološkom analizom podataka sa vodomjerne stanice na brani "Modrac" došlo se do rezultata za istu vjerovatnoću pojave. Erozija se vrši unazadno. Q1/l00 = 690 m3/s. a prije svega se odnose na odlaganje krutog otpada u korita rijeka.6 51 36 20 441. (13. Tuzla.9 396 313 261 Lješnica 35 78 56 45 513. Tehnički projekat 543 A i 492 Analizirajući podatke iz tabele 2 uočljivo je da su neuporedive razlike između srednjih mjes ečni i srednjih godišnjih proticaja sa onima koju se odnose na visoke vode.6 135 87 63 396.

juni 2001. donju erozionu bazu predstavlja Modračko jezero. 1 Ova pojava se manifestira na Slika 3.) značajno se mijenja prirodno usaglašavanje uzdužnog profila rijeke. Na tom dijelu uzdužnog profila zaustavlja se regresivna erozija. slijedeći način. Također. Smanjenjem brzine vode u riječnom koritu opada kinetička erozivna energija. Na mjestima gdje dođe do odlaganja otpada (npr. količinu suspendovanog materijala. Otpad stvara zagat koji usporava oticanje vode u riječnom koritu. povećana količina suspendovanog materijala u riječnim tokovima izazvana je erozijom površina koje pripadaju površinskim kopovima i njihovim odlagalištima. Da bi se ublažio problem poplava izvode se radovi koji se ogledaju u čišćenju i produbljivanju korita rijeke Spreče i njenih pritoka. školjke automobila. Zadnje uređenje korita rijeke Spreče obavljeno je u proljeće 2007. odnosno smanjuje se brzina vode u riječnom toku. Ukoliko se čvrsti magistralni put Sarajevo-Orašje. a v brzina riječnog toka. juni 2001. otpad odloži u koritu na tom dijelu Foto: CZ općine Živinice uzdužnog profila stvara se nova donja (lokalna) erozivna baza. bijela tehnika i sl. Foto: CZ općine brzina zapunjavanja dna riječnog Živinice korita je vrlo izražena. naselje Maline. zaustavlja se proces prirodnog produbljivanja riječnog korita.Problem visokih voda na prostoru Gornje Spreče Kada je u pitanju tok rijeke Spreče kroz Gornju Spreču. Poplave u dolini rijeke Spreče. dijelova automobila. a izvršeno je i ispravljanje korita rijeke Spreče uzvodno od mosta na ovom magistralnom putu. Voda gubi erozivnu i transportnu moć i započinje proces odlaganja vučenog materijala (šljunak) i suspendovanih čestica (pijesak i milj) u riječnom koritu što dovodi do izdizanja dna riječnog korta. godine od Modračkog jezera do mosta na magistralnom putu Sarajevo-Županja u naselju Maline. te poplave izazivaju i manje količine kišnih padavina. . 1 Qv Kinetička erozvina energija energija izražava se općom formulom: E  u 2 207 2 kojoj je Q proticaj. Povećana količina suspendovanog materijala u vodi riječnih tokova uslovljena je i geološkom građom terena (značajno je učešće mekših i rastresitih stijena koje čine geološku građu sliva rijeke Spreče i njenih pritoka). Poplave u dolini rijeke Spreče. Ova negativna pojava se manifestira izdizanjem dna riječnih korita. Pošto voda rijeke Spreče i njenih pritoka nosi veliku Slika 4. odnosno.

prostorno uređenje i zaštitu okolice. Ovoj problema se rješava čišćenjem i produbljivanjem riječnih korita te izgradnjom nasipa. Zbornik radova Prirodno-matematičkog fakulteta. Earth Science Institute. This problem is more intensive in recent years with flooding of surrounding rivers and also caused by agricultural occupation and intensive constructing of living and industrial buildings. Flooded areas are agricultural and urban areas as well as some communications which causes lot of damage. climate and other characteristics of the area.. Ipak. Stručni skup "Zaštita okolice . Z. karakteristikama navedenog prostora. S. Čičić. Snježne padavine se ne javljaju odmah u hidrosistemu. Large part of this area belongs to mountain morphologic structure with large amount of snow during cold months. S. This is related with geological. 3. S. Znatan dio Gornje Spreče pripada planinskim morfostrukturama gdje se u hladnijem dijalu godine uglavnom izlučuju snježne padavine. Dukić. Because of these characteristics in Spreca river basin flooding is taking place during spring and beginning of summer. geotektonskim. . geo-tectonic. mora se imati u vidu da se navedenim radnjama može narušiti hidrološki režim na brani Modračkog jezera i nizvodno. Tuzla. This problem could be solved by cleaning and deepening rivers and building levees. IX Kongres geologa Jugoslavije. (1997): Stanje zagađenja površinskih voda i devastiranog zemljišta u TPK. Ova pojava je u vezi sa geološkim. Arnautalić. Conclusion Water flow in the upper part of the Spreča River specifics are low water level in the long term and quick and short term of increased water flow with high water level. (2006): Hidrologija. Lj. Snow does not appear in the hydro system immediately but stays in the basin for a long time. Problem poplava je u posljednjih nekoliko godina sve izraženiji jer je plavno područje Spreče i njenih pritoka.Tuzla". we still have to have in mind that this can interrupt hydro regime at water dam on the Modrac Lake and in the lower part of the river. Ministarstvo za urbanizam. Anđelković. Zbornik radova. Godina III. Ove vode učestvuju u riječnom režimu rijeke Spreče početkom proljeća kada se javlja povećava količina kišnih padavina koja dostiže svoj maksimum početkom ljeta (juni). Gavrilović. (2006): Neki geoekološki problemi općine Živinice.. pored agrarne osvojenosti. nego u slivu ostaju duži period. Beograd. 2. (1978): Tektonska rejonizacija Jugoslavije. M. Broj III. Površine koje plave vodotoci Gornje Spreče su poljoprivredno i građevinsko zemljište te dijelovi nekih saobraćajnica što uzrokuje značajne materijalne štete. Monografija. postalo prostorom intenzivne gradnje naselja i industrijskih objekata. Smajić. This water gets into the system during the spring when precipitants are also increased and reaches its maximum amount at a beginning of summer (June). Ahmetbegović. D. (2002): Geološki sastav i tektonika Bosne i Hercegovine. Tuzla. Literatura i izvori 1.S. geomorfološkim. 5. Zbornik radova. S. klimatskim i dr. 208 Ahmetbegović. 4. Nonetheless. geo-morphologic. Svezak Geografija. Sarajevo. Zbog ovih karakteristika u slivnom području Gornje Spreče česte su poplave u proljeće i početkom ljeta. Smajić Zaključak Riječni režim Gornje Spreče karakterišu dugotrajne niske vode te brzo nadolaženje i kratko trajanje visokih voda. Sarajevo. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.

T. 16. 2006. 28.kim. 24. Prirodnomatematički fakultet. 8. Beograd.ba 209 . Tehnički projekat regulacije rijeke Spreče. 14. Zbornik radova. Đ. Služba za poslove planiranja i razvoja općine Živinice.com www. 11. 2007. S. Beograd. Spahić. (2003): Rijeka Spreča . D. broj 79. Fazlić. 15. Opštinski zavod za urbanizam Tuzla. A. Tuzla 1999. (1934-35): Spreča. 1:50 000. www. Služba civilne zaštite općine Živinice. 26.vladatk. Geografski list. Paunković. Vojnogeografski institut. Smajić. Petrović. Beograd. 19. 7. Beograd.fizičkogeografske karakteristike.Problem visokih voda na prostoru Gornje Spreče 6. Vodoprivredno preduzeće „Spreča“. list Tuzla OGK L-32. 27. HMZ Sarajevo. Google Map Satelite. Školska knjiga. Naučna Knjiga. Marković.zivinice. 9. J. Udruženje “ Kontakt plus“: Lokalni ekološki akcioni plan općine Živinice. Prostorni plan za područje Tuzlanskog kantona 2005-2025. Vodoprivredno preduzeće „Spreča“. 20. Osnovna geološka karta 1:100 000. 22. (1982): Geomorfologija. Geološki zavod. Sv. (2002): Opća klimatologija. 21. Harfo-Graf. (1993): Klimatologija. 13. (1978): Studija osnovnih vodoprivrednih elemenata za potrebe prostornog plana opštine Lukavac. XX i XXI. 18. 12. Tuzla. 1983. 25. (1963): Fizička geografija Jugoslavije. Treće izdanje. 17. Sarajevo. Prostorni plan opštine Živinice. 1:100 000. 1990. Filipčić. Oberman. 2001. 2007.. Topografska karta 1:25 000. Građevinska knjiga. Služba za zaštitu okoliša općine Živinice. Zagreb. Hidraulička analiza o mogućnostima uređenja korita rijeke Spreče na potezu od mosta na putu sarajevo-Županja do mosta na putu Živinice-Dubrave. (2006): Klimatske karakteristike Tuzle. 10. Geografsko društvo federacije Bosne i Hercegovine. (separat) Grupa autora: Vodoprivredna osnova rijeke Spreče. Tuzla. M. 1987. Fond stručne dokumentacije općine Lukavac. Šegota. 23. T. potoka Lješnica i sjevernog obodnog kanala. S. 1:200 000. Zavod za urbanizam. Glasnik Geografskog društva. Sarajevo. Beograd. Tuzla.

210 S. Smajić Slika 5. Ahmetbegović. Hidrografska karta Gornje Spreče . S.

docent. The Solina river basin has a meridian flow direction. Dr. Relief morphology spreads laterally over the whole river basin and its flow. horst. geomorphology. There are four tectonic units evident in the observed area. Alija Suljić. Univerzitet u Tuzli. The morphological structure of the mountain Majevica was formed with the radial tectonic movements. Tectonic movements in the Solina river basin have an influence on the formation of the basic relief elements. Majevica u morfološkom i strukturnotektonskom pogledu predstavlja horst-antiklinorij.Zbornik radova PMF 4 i 5. U oblikovanju recentnog morfološkog sklopa sliva Soline primarni značaj imali su tangencijalni neotektonski pokreti. Sliv Soline ima meridijanski pravac pružanja. which are the basis for further geomorphological research as well as for complex physical geography research. Amir Baraković. 211 –218 (2007-2008) Originalni naučni rad MORFOSTRUKTURNE ODLIKE SLIVA RIJEKE SOLINE MORPHOLOGICAL CHARACTERISTICS OF SOLINA RIVER BASIN Edin Hadžimustafić. sliv. RGGF-a Univerziteta u Tuzli Abstrakt U ovom radu prezentiramo morfostrukturne odlike slivnog područja Soline koji predstavljaju osnovu za dalja geomorfološka proučavanja. fizička geografija Abstract This paper analyzes the morphological characteristics of the Solina river basin. geomorfologija. The Solina river basin lies on the southern slopes of Majevica. Na posmatranom području uočene su četri tektonske jedinice koje su zapravo dijelovi krupnijih formi dinarskog pravca pružanja. a takođe i za kompleksna fizičko-geografska istraživanja. Tangential neo-tectonic movements were mainly significant for the formation of the recent morphological structure of the Solina river basin. Na južnim padinama Majevice se nalazi sliv rijeke Soline. horst. Reljefne morfostrukture se pružaju laterarno na riječni tok i sliv u cjelini. prof. geografija. Prirodno-matematički fakultet. asistent. Djelovanjem radijalnih tektonskih pokreta nastala je planinska morfostruktura Majevica. vanr. primarno utiču na formiranje osnovnih crta reljefa. Key words: tectonic movement. Majevica represents a horst. Navedene jedinice predisponirale su formiranje tri morfološke cjeline u slivu rijeke Soline. river basin. dr. which are actually parts of the larger structures of the Dinaric extending. physical geography . Ključne riječi: tektonski pokreti. In terms of morphological and structural-tectonic characteristics. The above-mentioned units had an effect on the formation of three morphological units in the Solina river basin. sc. Tektonski pokreti u slivu rijeke Soline.

(Sl.E.12% od ukupne površine općine Tuzla. topografskih i geoloških karata. Izrađena kabinetska koncepcija bila je osnov za početak neposrednih terenskih analiza.g. Klima ovoga područja je umjereno-kontinentalna. koja se uz ostale fizičkogeografske uvjete pozitivno odrazila na razvoj biljnog i životinjskog svijeta koji predstavlja konglomerat panonske i planinske florno-faunističke oblasti. kojim je ovaj prostor povezan sa magistralnim pravcem M4 Doboj – Tuzla – Zvornik.4 km² što predstavlja 16.š. odnosno leži na kontaktnoj zoni bosanskohercegovačkih Dinarida sa Panonskom nizijom. čija je direktna posljedica formiranje u reljefu krupnih morfostrukturnih oblika. Zbog toga smo za istraživano područje sliva rijeke Soline odlučili da determinišemo djelovanje tektonskih pokreta. Matematičko-geografske koordinate krajnjih tačaka sliva Soline su: 44°37´53˝ s. U toku pripreme rada primjenili smo prvenstveno kabinetsku metodu (konsultiranje dostupne literature. Geografski položaj sliva rijeke Soline Sliv rijeke Soline se prostire u sjeveroistočnom dijelu općine Tuzla i na ukupnoj površini od 47. Geoprometni položaj područja sliva Soline određuje regionalno saobraćajni pravac R-459 Tuzla – Dokanj – Šibošnica .g.g. 212 . Sjeveroistočna vododjelnica sliva ujedno predstavlja i granicu između općine Tuzla i općine Čelić.d. (DMRS. 44°31´50˝ s. Hadžimustafić. te drugog materijala). Cilj nam je da istaknemo distinkciju između tektonskih pokreta i morfostrukturnih oblika. Suljić.g. U geotektonsko-geomorfološkom smislu sliv Soline pripada Unutrašnjim Dinaridima. A.).d i 18°38´16˝ i. Sliv Soline ima karakterističan oblik koji podsjeća na Afrički kontinent. 18°45´29˝ i.Čelić. A. što je u konačnici rezultiralo analizom naučnog materijala i formiranje zaključaka.š. Baraković Uvod Jedna od najvažnijih komponenti u sklopu geonauka je poznavanje geneze i morfološke evolucije reljefa planete Zemlje a poseban akcenat se treba staviti na proučavanje reljefnih oblika u neposrednom okruženju. Oblici nastali u reljefu Zemljine površine primarno nastaju kao posljedica djelovanja tektonskih pokreta. U samom slivu putna mreža nije dovoljno razvijena tako da se prometna povezanost ostvaruje kategorisanim lokalnim putevima Obodnica Donja – Dokanj i Tetima – Kosci – Solina i mrežom nekategorisanih lokalnih i pristupnih puteva. CD-rom. a takođe i da ukažemo na kauzalni odnos u kojem se nalaze u slivu rijeke Soline.1).

pješčari. pijesak. Topografski položaj sliva Soline Geološka građa u slivu rijeke Soline Područje sliva rijeke Soline pripada zoni unutrašnjih Dinarida i odlikuje se heterogenom geološkom građom. dolomiti i laporci. Međutim. 18) Slivno područje rijeke Soline pripada neotektonskoj jedinici Tuzlanski bazen koji se nalazi između dvije veće strukturno-tektonske jedinice. Stratigrafskim raščlanjivanjem dolazi se do zaključka da se slivno područje Soline sastoji iz više geoloških cjelina koje se razlikuju kako po vremenu tako i po samom načinu postanka. Tektonski pokreti koji su se odvijali u širem području Tuzlanske kotline imali su veliki uticaj na genezu i morfološku evoluciju reljefa sliva Soline. Složeni litološki sastav čine prije svega krečnjaci. Kredno-paleogeni klastiti (Greben Majevica) na sjeveru i neotektonske jedinice Sprečanska depresija na jugu. Tektonski pokreti se ogledaju u formiranju osnovnih morfoloških crta reljefa. pravca i smisla djelovanja erozijskih sila. različite starosti. (Sl. u užem smislu pripada Tuzlanskom bazenu koji se nalazi na prelazu između planinske ofiolitske zone i obodnog dijela Panonske oblasti (ravničarski dio). Neotektonske osobenosti istraživanog područja Proučavanje tektonskih karakteristika terena predstavlja fundament za dalja istraživanja određenog područja. 1994. alevroliti i gline itd. pijesak i pjeskovite gline. sitnozrni šljunak. klastiti. 1. Istraživano područje izgrađeno je uglavnom od neogenih sedimenata.2). (Ahmetaj.Morfostrukturne odlike sliva rijeke Jale Sl. odnosno sjeverozapad-jugoistok.. 213 . Pravac pružanja ovih tektonskih jedinica je dinarski. i u određivanju intenziteta.

Hadžimustafić. Antiklinala Dolovi se nalazi u slivu Dolovskog potoka (desna pritoka rijeke Soline). Djelovanjem tangencijalnih pokreta Dokanjski bazen je strukturno. Baraković Potrebno je naglasiti da u cijelom slivnom području neogeni sedimenti su maskirali raniji veoma složeni tektonski sklop što znatno otežava rekonstrukciju primarnih odnosa u podlozi neogena. Geološka karta sliva Soline Dokanjski bazen. Slivnom području Soline pripadaju dijelovi 4 nezavisne tektonske cjeline koje idući od juga prema sjeveru imaju sljedeći raspored: Tuzlanski ubrani plato. 1964. Radijalnim tektonskim pokretima i ubiranjem horsta srednje Majevice u pontu.. tačnije. 1964. (Soklić. 1964.E. Ova antiklinala se proteže od Grabovičkog potoka na istoku do Dobrnjske rijeke na zapadu. Tektonske jedinice koje grade sliv Soline imaju pravac pružanja paralelan pružanju naboranih gorja Majevice (jugoistok-sjeverozapad). Dokanjski bazen se proteže od naselja Avdibašići na zapadu do lokaliteta Busija na istoku. 18) Kraljušt Kik: podilazi pod timor srednje Majevice na sjeveru duž linije Gornja Obodnica-Kicelj. Zapadnim dijelom platoa dominira antiklinala Dolovi. koja se nalazi i u zapadnom dijelu sliva Soline. Obrazovao se. Bazen se zavlačio između krljušti srednje Majevice na istoku i krljušti Kik na jugu. Idući dalje ka istoku zalazi u sinklinorijum Janje. 18) Sinklinala Podorašje: izolovani položaj zapadnog dijela podmajevičke depresije daje mu sve karakteristike bazena. (Soklić. Radijalnim neotektonskim pokreti nastala je fleksura koja u zapadnom dijelu prelazi u krljušasto navlačenje Kika. 50) Tuzlanski bazen čini nekoliko tektonskih jedinica nižeg reda. nastale su naborane strukture u starom predmajevičkom bazenu.. Dokanjski bazen se pruža od Dulera na istoku do Obodnice Donje na zapadu.. A. ( Soklić. Posljedice tih pokreta su sabijene. Čičić i ostali. 1964. 19) 214 . okružen i zatvoren naborima. javljaju se i znatni radijalni pokreti pomjeranja duž rasjeda. na fleksuri se javljaju gravitacioni nabori od kojih je najduži nabor Dulerka. 2. 1991. Posmatrajući u cjelini. U slivu rijeke Soline. Tuzlanski ubrani plato se prostire na velikoj površini između dokanjskog bazena i janjskog sinklinorija na sjeveru. Pored tangencijalnih pokreta koji su uslovili nastanak ovih nabora. 17) Sl.. Pored toga. A. (S. Oba krila antiklinale Dolovi su omeđena rasjedima. južne Majevice na istoku i Moluškog rasjeda na jugozapadu. Manjim dijelom se nalazi na prostoru sliva rijeke Soline i to u njegovom sjeverozapadnom dijelu.. (Soklić. a djelomično i potpuno prekrivene naslage oligocena i donjeg odnosno srednjeg miocena. krajem miocena. je zahvaćen snažnim procesom izdizanja od neogena (pliocen) pa sve do danas. U panonu je Dokanjski bazen preko područja današnjeg naselja Breške bio u vezi sa Krekanskim bazenom. Suljić.

2‰ (prostor Majevice) a najmanji u srednjem djelu sliva 19. od eocena do danas. uslijed usijecanja rijeke Jale. sjeveroistočne i sjeverozapadne strane. nego u prostoru Tuzlanskog ubranog platoa dok za područje Dokanjskog bazena prije bi se moglo reći da stagnira u tektonskom smislu. Djelovanjem orogenih faza došlo je do radijalnih tektonskih pokreta izdizanja (horsta Majevice) u sjevernom djelu sliva i do pokreta nabiranja i izdizanja u južnom djelu (Tuzlanski ubrani plato). Na osnovu izgleda uzdužnog profila (Sl. na nadmorskoj visini od oko 228 m. što indicira na savremene pokrete izdizanja u tom djelu.3) u stanju smo izdvojiti tri morfotektonske jedinice. Najveći pad korita je u izvorištu. Maksimalna visinska razlika u slivu Soline iznosi 575 m dok je prosječna nadmorska visina oko 480 m.5). 3. Najviši vrh u slivu Soline. Razlamanje i ugibanje u slivu Soline. U donjem djelu toka Soline pad korita se povećava. je Greda (803 m.n. ujedno i sa najvećim nadmorskim visinama. Najniža tačka sliva se nalazi na ušću Soline u Jalu.v). koji se nalazi na sjeveroistoku sliva. Uzdužni profil rijeke Soline 215 . inicirano neotektonskim pokretima formirali su i osnovne crte reljefa sa izdvojenim morfostrukturama. Istaknuti reljefni oblici. Uzdužni profil vodotoka reaguje na svaki pokret zemljine kore i na osnovu njegovog izgleda moguće je konstatovati iznos neotektonskih pokreta koji iniciraju morfotektonske oblike u slivu Soline. Navedeni tektonski pokreti nastavljaju se i danas s tim što je izdizanje mnogo intenzivnije u prostoru Majevice. Sl. posebno tokom neogena. nego da tone. koje se djelimično poklapaju sa tektonskim oblicima nastalim radom endogenih sila. Morfogeneza tektonskog reljefa sliva rijeke Soline uvjetovana je sukcesivnim smjenjivanjem orogenih faza alpske orogeneze. 80. Svojom nadmorskom visinom može se ubrojati u red srednjevisokih planina.5‰ (Dokanjski bazen). (Sl.Morfostrukturne odlike sliva rijeke Jale Morfotektonske odlike prostora Reljef sliva rijeke Soline je pretežno brdsko-brežuljkastog karaktera. Povećan pad korita u donjem toku Soline donekle je i pojačan i spuštanjem donje erozivne baze. ograničavaju sliv sa sjeverne.

Kreda se pojavljuje na topografskoj površini mjestimično u području Velikih njiva. Suljić. se nalazi između sjevernog i južnog rasjeda. Planina Majevica.n.E.n. Račetinog potoka i drugih manjih. Gavranić (720 m. manji. U sjevernom dijelu sliva rijeke Soline. Južni obronci planine Majevice Sl. Andrića potoka.) Uslijed snažnih tektonskih pokreta izdizanja majevičkog horst-antiklinorija.n.Mali kik. Dulerke. pjeskovitih krečnjaka i laporaca sa krednim sedimentima u podini.v). Kicelj (673 m. Hadžimustafić.v. zbog prethodno opisanih neotektonskih pokreta u slivu Soline. Navedeni vrhovi su dinarskog pravca pružanja (SZ-JI) i čine sjeveroistočnu granicu sliva u dužini od oko 8 km.n. pripadaju Tuzlanskom neogenom bazenu. 1991. A. gornji tokovi Soline i njenih pritoka. Rasjed je uzrokovao i povećan pad topografske površine u tom dijelu sliva. i Ravni bukvik (739 m.4). sa dominantnim vrhovima Kapljevac (745 m.ušće u rijeku Jalu Dokanjski bazen (podmajevička depresija) zauzima središnji dio sliva pruža se pravcem jugoistok-sjeverozapad između planine Majevice na sjeveru i Tuzlanskog ubranog platoa na jugu. 4. Sve pomenute neotektonske strukture izuzev Dokanjskog bazena ulaze u prostor sliva tek svojim manjim djelom. evidentna je intenzivna tektonska aktivnost. To je hipsometrijski najviši dio sliva. su formirali duboke doline sa poprečnim profilima u obliku slova ˝V˝. Baraković U reljefu sliva mogu se izdvojiti tri morfotektonske jedinice.n.). (Geološka karta 1:100 000). tako da najviši vrhovi u centralnom djelu grebena Majevice čine razvođe između slivova rijeka Soline i Gnjice. (Osnovna geološka karta 1:100 000. oni su izdvojeni u zasebne morfotektonske jedinice. Sl. građen uglavnom od eocenskih kvarcnih pješčara. 5.  Planina Majevica –gornji dio sliva  Dokanjski bazen –centralni dio sliva  Tuzlanski ubrani plato –donji dio sliva Dokanjski bazen i Tuzlanski ubrani plato. na lokalitetu Kamenita kosa – Kik . U prostor sliva ulazi. Predisponiran je Dokanjskom sinklinalom unutar Tuzlanskog neogenog basena.v. i gledano u cjelini ovaj dio sliva ima izgled jako diseciranog terena. Rijeka Solina .). odnosno južne padine Majevice (sl. što upućuje na jak proces vertikalne erozije uslovljen tektonskim izdizanjem. Međutim. Južni rasjed se većim dijelom nalazi na prostoru sliva rijeke Soline. Greben Majevice odnosno tektonski horst.). strukturno facijalnoj jedinici višeg reda. koje je počelo sredinom 216 . Tektonsko izdizanje horsta Majevice.v.v). kao morfotektonske jedinice. Greda (803 m. središnji dio jugozapadnih padina grebena planine. A. obuhvataju sjeverni i sjeveroistočni dio sliva.

1991.). Jedina veća pritoka Soline u ovom dijelu je.) koje uokviruju ovaj dio sliva. 56) Tuzlanski ubrani plato zauzima donji dio sliva rijeke Soline. pristupili smo morfostrukturnoj interpretaciji specifičnosti sliva rijeke Soline. Sinklinala Dokanj i antiklinala Dolovi (koje čine dio Tuzlanskog ubranog platoa) su elementi nabranih struktura istaknuti u slivu Soline. potok Dolovi. oba krila su omeđena rasjedima. Nabrojane neotektonske jedinice nalaze se u sastavu Tuzlanskog bazena. Također na isti zaključak upućuje i postojanje inversne terase u donjem djelu sliva (sektor Gradina). Sa geomorfološkog aspekta smo objasnili formiranje inicijalnog reljefa u slivu rijeke Soline. Prosječna nadmorska visina kreće se od 300 do 400m sa nešto izraženijim padovima. Dokanjski bazen ima izgled blago zatalasane predgorske depresije. desna pritoka. U prostoru sliva ovaj plato ima izgled izdignute. Dominantan položaj na platou zauzima u zapadnom dijelu antiklinala Dolovi. jako raščlanjene zaravni. Na tektonski proces izdizanja ukazuje i izgled uzdužnog riječnog profila Soline koja u svom donjem toku ima veći pad korita u odnosu na srednji tok. Tuzlanski ubrani plato je po genezi istovjetan sa Dokanjskim basenom a odlikuju ga savremeni pokreti tektonskog izdizanja. što je uzrokovalo nastanak bora upravnih na pravac potiska. Dokanjski bazen i Tuzlanski ubrani plato. Djelovanjem tih pokreta u slivnom području Solina diferencirale su se četiri nezavisne neotektonske jedinice. Tu spadaju: Tuzlanski ubrani plato. Sinklinala Dokanj i antiklinala Dolovi i Grabovica (koje čine Tuzlanski ubrani plato) su elementi nabranih struktura izraženi u slivu Soline. jak tangencijalni pritisak u pravcu jugozapada na sedimente Tuzlanskog basena. Plane. koje u potpunosti ili manjim dijelom ulaze u tektonski sklop područja. kao posljedica djelovanja pretežno radijalnih tektonskih pokreta. Pomenuti tektonski proces je prisutan i u savremenom dobu. Na pomenuto područje plato prodire svojim manjim djelom. Navedeni zaključci impliciraju nužnost daljeg i sistematičnijeg istraživanja područja. Dokanjski bazen. koji nastaje kao posljedica djelovanja tektonskih pokreta. Gradina (300 m. ( S. denudacije i kliženje tla i nešto manje kraški oblici u prostoru ovog platoa. tj. Pored fluvijalnih oblika izraženi su i procesi erozije tla. 217 . Tu spadaju: Planina Majevica. Njegova dužina je 5km a maksimalna širina 7 km.). nastavili su se u neogenu i sa sigurnošću možemo tvrditi da traju i danas. tri morfostrukturne jedinice. Gradovrh (416 m. Čičić i ostali.. Parlog (399 m.Morfostrukturne odlike sliva rijeke Jale miocena uzrokovalo je kao sekundarnu posljedicu. naročito ako imamo u vidu činjenicu da je ovo jedno od najnaseljenijih područja općine Tuzla i da će se u budućnosti urbani razvoj intenzivirati dolinom rijeke Soline. koji se u užem smislu proteže između grebena Majevice na sjeveru i sprečke depresije na jugu.Na zapadnom obodu antiklinale Dolovi (299m). Zaključak Prostor sliva rijeke Soline ima prilično ujednačenu geološku građu u kojoj dominiraju miocenski sedimenti. Tektonski sklop je složen i predisponiran je sukcesivnim i snažnim pokretima koji su najizraženiji bili u paleogenu. krljušt Kik i sinklinala Podorašje. Utvrdili smo da se na području sliva rijeke Soline izdvajaju. tačnije antiklinalom Dolovi. Značajne morfološke forme predstavljene su sa. koji se u kombinaciji sa regionalnim tektonskim pokretima izražava u neujednačenom tektonskom izdizanju cijelog sliva. Oblik antiklinale je prizmatičan. Na osnovu izdvojene tektonske rejonizacije. nalazi se i jedan termalni izvor. Kozlovac (435 m.).

. Osnovna geološka karta. 10. Miroslav Marković. A. Geomorfologija. 8. Morfostrukturne i morfosklupturne karakteristike reljefa Bosne i Hercegovine. 13. A. 2008. Dr.. Školska knjiga. Literatura i izvori 1. 1949 god. 1983 god. Zagreb. Dr. Opšta geologija. 15. 1972 god.. Naučna knjiga. 1992.: Opća geologija. Fizička geografija Jugoslavije. Vojnogeografski institut. Beograd. Geomorfologija porječja Miruše. 1991god.. godine. Tuzla. R 1:100 000. Geokarta. Dr. 1964 god. Topografska Karta 1:25 000. R 1:100 000. IX kongres geografa Jugoslavije.g. Dr. 7. 3. RGGF-a. Sarajevo 1972god. Dr. Beograd. 1994. list Tuzla 426-3-4. Univerzitet u Tuli. 4.Dragutin Petrović. Geomorfološka karta Jugoslavije. Beograd. R 1:500 000. Beograd 1976.Herak M. Milovanović B. Geoinstitut.. Građevinska knjiga. 269. Beograd.: Geomorfologija. Beograd 1985.E. Osnovi primjenjene geomorfologije. Marković Jovan.. 5. Beograd. godine. A. Postanak i struktura tuzlanskog bazena.. Savez geografskih društava.Ibrahim Bušatlija.. Beograd. Baraković. 14. Topografska Karta 1:50 000... 1991god. Baraković Istraživanja ove vrste predstavljaju dobru osnovu za dalja fizičkogeografska proučavanja i zbog toga smatramo da ovaj rad predstavlja vrijedan i značajan doprinos geografskoj nauci a također i ostalim geonaukama. RGGF-a Univerziteta u Tuzli. Univerzitetski udžbenik. 16. (L34-132). Priština. 9. Suljić. Tajder M i Dr. 1965 god. Geološki glasnik.. 12. Beograd. A.g. 2. Beograd 1963 god. 11. Dr... Soklić Ivan. Baraković. 6. Tuzla. Sarajevo. Hadžimustafić. Dr. 1982 god. 218 . 2007. Kosta Petković. Ibrahim Ahmetaj. Vojnogeografski institut. Osnovi opšte geologije-egzodinamike. Tumač za list Tuzla (L34-132). Univerzitetski udžbenik. 374. list Tuzla 426-3. Osnovna geološka karta. Petrologija i geologija..

naročito geološko-geotektonskih. viši asistent. geo-morphological. Sabahudin Smajić. klimatskih. Svaki od navedenih faktora u postupku fizičkogeografske diferencijacije prostora može imati ulogu vodećeg faktora. landshaft parts. These factors in its interactions have vital role in forming climate. U postupku diferencijacije sliva rijeke Jale na cjeline kao vodeći faktori uzeti su geološka građa i reljef sliva.Zbornik radova PMF 4 i 5. kao i antropogenih djelovanja tokom vremena. pedoloških i dr. Prirodno-matematički fakultet. viši asistent. land shaft of mezofile forest with hornbeam and land shaft with beech forests. vegetacijskih. odlika navedenog područja. pedoloških. sc. prostorno planiranje. Ključne riječi: Fizičkogeografski faktori. Fizičkogeografske karakteristike prezentiranog sliva rezultat su interakcijskih odnosa više fizičkogeografskih faktora. 219 – 228 (2007-2008) Originalni naučni rad FIZIONOMSKA DIFERENCIJACIJA SLIVA RIJEKE JALE PHYSIOGNOMIC DIFFERENTIATION OF THE JALA RIVER BASIN Mr. climate. sliv. vegetation. Physical-geographic characteristics of presented basin is direct result of interactions between several physical-geographic factors especially geologicalgeotechnical. a na osnovu atributivnih svojstava navedenih elemenata izdvajaju se područja kao povoljna ili nepovoljna za određenu vrstu namjene. Univerzitet u Tuzli Abstrakt U radu je prezentirana diferencijacija sliva rijeke Jale na fizionomske cjeline. sc. basin. landšaftne cjeline. pedology as well as anthropogenic influence throughout the time. For the process of differentiation of Jala River basin components important factors are geological structure and relief. Navedeni faktori u interakciji imaju značajnu ulogu u formiranju klimatskih. fizionomska diferencijacija. vegetacijskih. Key words: Physio-geographic factors. landšaft mezofilnih šuma kitnjaka i običnog graba i landšaft montanih bukovih i bukovo-jelovih šuma. physionomic diferentation. geomorfoloških. Jala River . Na osnovu kompleksne analize oleata fizičkogeografskih elemenata poštujući princip geografske homogenosti u slivu rijeke Jale izdvojene su tri landšaftne cjeline: landšaft mezohigrofilnih šuma sa lužnjakom. pedological and other characteristics of the area and according to attributive distinctiveness of these elements which separates favorable from unfavorable area. Based on complex analyzes of olaet physical-geographic elements using geographic homogeny principals Jala River basin was separated in three land shaft components: land shaft of mezohigrifile forests with oak trees. Semir Ahmetbegović. Mr. Abstract This study presents differentiation of the Jala River basin in physiognomic component. enviromental planing. rijeka Jala. Odsjek za geografiju. vegetation. All of the mention factors could play vital role in defining physical-geographic differentiation.

Tokom izrade navedenog rada korištene su uglavnom metoda analize i sinteze. U prvom dijelu rada su prezentirane fizičkogeografske odlike sliva rijeke Jale. Površina sliva rijeke Jale iznosi 237. blago je nagnuto prema jugu. zatim raznovrsni tortonski. 220 . pedološka i vegetacijska karta. Smajić. Riječni režim rijeke Jale je pluvijalno-nivalni. S. Najstarije su naslage fliša iz gornjeg eocena i donjeg oligocena preko kojih kontinualno leže slatkovodni sedimenti donjeg i srednjeg miocena sa ležištima kamene soli. Sliv rijeke Jale je asimetričan i odlikuje se prilično gustom riječnom mrežom. Minimalni vodostaji i proticaji se najčešće javljaju tokom avgusta i septembra. Geološka građa. reljefni sklop i geomorfološka evolucija su u interakcijskom odnosu omogućili formiranje normalne riječne doline na ovom prostoru. karta digitalnog modela reljefa. hidrografska. kartografska metoda. Sliv rijeke Jale pripada umjereno toplom vlažnom klimatu sa toplim ljetom (Cfb klimat) čija prosječna godišnja temperatura zraka iznosi 10 0C. komparativna metoda. hipsometrijska. U regionalnogeografskom pogledu navedeni sliv pripada regiji Sjeverne Bosne. Složena geološka građa i tektonska struktura praćena brojnim egzogenim uticajima uvjetovali su reljefni sadrža u slivu koji karakteriše veoma uska zaobljena aluvijalna ravan sa riječnim terasama rijeke Jale i rijeke Soline i prostrani tuzlanski plato. statistička metoda. Aluvijalna ravan je široka oko 2 km i naglo prelazi u strma brda. dok se hidromorfna tla javljaju neposredno uz vodotoke. determinira landšaftne cjeline u slivu rijeke Jale. pontijski i pliokvartarni sedimenti.3 0C. a u radu su prezentirane četiri najznačajnije. sarmatski. ekspozicija i energije reljefa. Maksimalni vodostaji i proticaji se redovito javljaju u proljetnom periodu.9 km2. poštujući princip geografske homogenosti. a minimalni u ljetnjem i rano jesenjem periodu. a prosječnom temperaturom najtoplijeg mjeseca 19. panonski. te metoda terenskog istraživanja. a u drugom dijelu fizionomske cjeline. Njega predstavljaju brojna morfološka uzvišenja koja se strmo izdiži iznad aluvijalne ravni navedenih vodotoka. odnosno subregiji Sprečko-majevičkog kraja. Područje je uglavnom izdignuto u pravcu zapad-istok (220-240 m). Ahmetbegović Uvod Sliv rijeke Jale se nalazi u sjeveroistočnoj Bosni između Panonske nizije na sjeveru i Dinarskog planinskog masiva na jugu. Preklapanjem oleata navedenih elemenata izvršena je diferencijacija neposrednog područja sliva rijeke Jale na cjeline. Rad ima za cilj da na osnovu kompleksne analize fizičkogeografskih komponenata. Usljed uticaja različitih fizičkogeografskih uslova slivno područje Jale pripada peripanonskom biljnovegetacijskom pojasu. Automorfna tla su rasprostranjena u sjeveroistočnom i jugozapadnom dijelu sliva. Zbog potpunije analize navedenog problema urađeno je nekoliko tematskih karata sliva rijeke Jale i to: geološka.S. a čini ga nekoliko dugačkih poprečnih potočnih dolina i kosa koje završavaju u dolini rijeke Jale. Obrađena tema je prezentirana komponentno a korišten je induktivni metod fizičkogeografskog prikaza datog prostora. karta nagiba. Prezentirani sliv je izgrađen uglavnom od vodonepropusnih stijena pa su orografska razvođa ujedno i vododjelnice.

Sliv ove tekućice je građen uglavnom od stijena koje čine hidrološki izolatori pa su orografska razvođa ujedno i vododijelnice. "tuzlanski krečnjaci" i dr. a prostire se od podnožja Majevice i Banj Brda. Slika 1. pješčari. Šićkog Broda. Ova rijeka je usjekla Tuzlansku kotlinu i njeno slivno područje se nalazi na južno eksponiranim padinama Majevice. breče. alevriti kroz koje mjestimice probija proluvijalni nanos. dok pri samom ušću rijeke Jale u rijeku Spreču kod Lukavca preovladavaju kvartarni sedimenti. (Slika 1) U geomorfološkom pogledu najveći dio sliva pripada zoni rudnih i flišnih planina Bosne i Hercegovine. Moluha. Dio toka od izvorišta do gradskog dijela Tuzle čine mioceni sedimenti. uglavnom konglomerati. Gribaje na jugoistoku te Spreče na jugu. U njoj se nalazi dolina rijeke Jale i čine je 221 . Ova morfostruktura predstavlja horst između Sprečkog polja na južnoj i Posavine na sjevernoj strani. usjekao se u pliocene naslage predstavljene kvarcnim pijeskom. preko Gornje Tuzle i Tuzle. Janje na istoku. Kreke. glinama i ugljonosnim naslagama. alevritima. Reljef se odlikuje umjerenom raščlanjenošću sa nadmorskim visinama od 181-915 m. Šibošnice i Lukavca na sjeveru. pijesak. Bukinja. Središnji dio toka. šljunak. Uzana potolina koja se pruža pravcem istok-jugoistok. odnosno subregiji Sprečkomajevičkog kraja. glina i pijesak. Smješteno je između riječnih sistema Tinje. zapadsjeverozapad. Donji dio toka se takođe usjekao u pliocene naslage. do Lukavca zove se Tuzlanska kotlina. Sliv rijeke Jale se nalazi na kontaktu Panonske nizije sa sjevera i Dinarskog planinskog masiva sa juga. Navedeni sliv zahvata središnji prostor sjeveroistočnog dijela Bosne i Hercegovine i pripada hidrografskom sistemu rijeke Bosne. prostor Tušnja. pretežno miocene i pliocene starosti. Geološka karta sliva rijeke Jale U geološkoj građi sliva rijeke Jale dominiraju tercijarne tvorevine. tufovi.Fizionomska diferencijacija sliva rijeke Jale Fizičkogeografske karakteristike Sliv rijeke Jale pripada regiji sjeverne Bosne. Cijela slivna površina je smještena između planinske morfostrukture Majevice na sjeveroistoku i Sprečkog polja na jugu.

77 300-400 26. 1972. (Tabela 2 i slika 3) 222 . nagibi od 5-10° na 70. pojačano spiranje i odnošenje materijala.67 % slivne površine.13 2.12 % teritorije prezentiranog sliva.98 800-900 0. Vojnogeografski institut. Gornji dio doline se prostire od podnožja planine Majevice do linije MoluheMiladije u dužini oko 10 km.79 km2 ili 4. Smajić. Hipsometrijske karakteristike sliva rijeke Jale Nadmorska Nadmorska Površina Površina visina (m) visina (m) % (km2) % (km2) 100-200 3.50 km2 ili 41 % teritorije.63 km2 ili 8. Ovaj hipsometrijski pojas zahvata 169.19 km2 ili 71. Zbog ovakvih uglova nagiba terena ovaj dio sliva odlikuje veoma snažna erozija.90 100. nagibi od 10-15° na 37. Beograd. dok na nagibe od 15-20° otpada 20.63 km2 ili 15. Hipsometrijska karta sliva rijeke Jale Analizom vrijednosti uglova nagiba reljefa sliva rijeke Jale prezentiranih u tabeli 2.48 40.16 400-500 97.35 km2 ili 29.93 11.82 %.92 200-300 41. slika 2) Tabela 1.46 1. Slika 2. blago zatalasan i brdovit prostor sa nadmorskim visinama do 500 m. Drugi prostraniji dio doline se nalazi između Bistarca na desnoj te Bokavića na lijevoj obali rijeke Jale u dužini oko 12 km.31 17.96 % teritorije sliva.S. Ahmetbegović dva dijela. S.32 700-800 5.03 Ukupno 237.88 % površine sliva.74 12.57 % .37 600-700 32. Sliv rijeke Jale predstavlja najvećim dijelom uravnjen. a od toga veći dio sliva ima nadmorsku visinu od 400 do 500 m (97.48 km2 ili 40.00 Izvor: Podaci dobiveni planimetrisanjem sa Topografske karte 1:200 000.07 0. utvrđeno je da su uglovi nagiba do 5° rasprostranjeni na 97. (Tabela 1. Hipsometrijski pojas od 500 do 1000 m ili pojas brdskog i nisko-planinskog reljefa zahvata 68.76 13. Ovdje se Tuzlanska kotlina spaja sa Sprečkim poljem. Iz prezentiranih podataka uočljvo je i to da se na nagibu većem od 20° nalazi svega 11.98 %).71 km2 ili 28.46 500-600 30.

79 4. Slika 3. Izvire u podnožju planine Majevice na nadmorskoj visini 728 m. Ona je pritoka prvog reda i ujedno najduža pritoka rijeke Spreče. Dužina glavnog toka od izvorišta do ušća iznosi 37 km. Slivno područje rijeke Jale odlikuje veoma izražen reljef sa razvijenom hidrografskom mrežom 223 .1000 mm.67 5-10° 70.4°C. Beograd.1°C.8°C. a razlika je svega 0. Nagibi padina u slivu rijeke Jale Uglovi Uglovi Površina Površina nagiba nagiba % (km2) % (km2) 0-5° 97. Površina sliva rijeke Jale iznosi 237. Godišnja količina padavina varira od 900 . Rijeka Jala je desna pritoka rijeke Spreče i drugi je vodotok po značaju u Tuzlanskom basenu. U temperaturnom bilansu najtopliji mjeseci juli i avgust gotovo su izjednačeni. Vojnogeografski institut.82 Ukupno 237.98 15-20° 20. a zatim teče prema zapad kroz široku dolinu. Godišnja amplituda temperature zraka ovdje iznosi 20.9 km2. dok je najtopliji juli sa 19. U neposrednoj blizini industrijskog kombinata Lukavac rijeka Jala se ulijeva u rijeku Spreču na nadmorskoj visini 181 m. a većom količinom se odlikuje sjeveroistočno i sjeverozapadno područje prezentiranog sliva.2 %. Sliv rijeke Jale se odlikuje ravnomjerno raspoređenim padavinama tokom cijele godine sa relativnim kolebanjem od 6.35 29.3°C. 1972.9 100 Izvor: Podaci dobiveni planimetrisanjem sa Topografske karte 1:200 000.96 10-15° 37. Karta uglova nagiba reljefa sliva Jale Prema Kepenovoj klasifikaciji klime sliv rijeke Jale pripada Cfb klimatu sa prosječnom godišnjom izotermom od 100C i prosječnom temperaturom najtoplijeg mjeseca ispod 22 0C.Fizionomska diferencijacija sliva rijeke Jale Tabela 2.63 15.57 20° i više 11. Najhladniji mjesec je januar sa prosjekom od -0.50 40. Ovaj vodotok protiče kroz naselje Gornja Tuzla i Simin Han gdje se spaja sa Požarnicom. a dužina slivnog područja 88 km. kroz gradski dio i tuzlansku industrijsku zonu.63 8.

a na osnovu atributivnih svojstava navedenih elemenata izdvajaju se područja kao povoljna ili nepovoljna za određenu vrstu namjene. S. ulijevaju se u izvorišnom dijelu. Najveće njene pritoke sa desne strane su: Solina. Ahmetbegović i visinskim razlikama između 181 m . rijeka Požarnica sa Kovačicom. žutosmeđa tla na pijescima. hijerarhičnosti.728 m. taksonomatičnosti i dr. I pored većeg broja pritoka Jala je mali vodotok. na drugom drugi itd. odlika navedenog područja. energija reljefa nije veća od 100 m. Pedo i biodiverzitet neposrednog područja ovog sliva u značajnoj mjeri je odraz svih fizičkogeografskih činilaca. siva karbonatna i beskarbonatna tla. sivosmeđa karbonatna tla. topole i hrasta lužnjaka. Tako je na profilu Tuzla u tridesetogodišnjem periodu izmjeren minimalni proticaj od 0. Jedina veća pritoka sa lijeve strane. vegetacijskih. a dolinske strane su pod mezofilnim šumama hrasta kitnjaka i običnog graba koje u višim zonama prelaze u biom bukovih i bukovo jelovih šuma. pored ostalog. U postupku diferencijacije sliva rijeke Jale na cjeline kao vodeći faktori uzeti su geološka građa i reljef sliva. klimatskih. Landšaft mezofilnih šuma kitnjaka i običnog graba i 3. Uz to ima veoma izražen bujični karakter. vegetacijskih. johe. Procentualno je veća pokrivenost šumskim fitocenozama sjevernog i sjeveroistočnog u odnosu na južni dio sliva. kao i antropogenih djelovanja tokom vremena. a padovi se kreću u intervalu od 0-50. smeđa degradirana tla na glinama. naročito u sušnom periodu godine. Smajić.06 m3/s i maksimalni od 268 m3/s. Fizičkogeografske cjeline Fizičkogeografske karakteristike sliva rijeke Jale su rezultat interakcijskih odnosa više fizičkogeografskih faktora. Svaki od navedenih faktora u postupku fizičkogeografske diferencijacije prostora može imati ulogu vodećeg faktora a to ovisi prije svega od svrhe ovog postupka. Riječni režim Jale i njenih pritoka je pluvijalnonivalni. gradu Tuzli čine i znatne ekološke probleme. Fizičkogeografska diferencijacija se može provesti i u postupku smjene vodećih faktora gdje se na jednom nivo jedan faktor uzima kao vodeći. Sve važnije pritoke ulijevaju se u rijeku Jalu sa desne strane. Najviše vodostaje ovaj vodotok ima u periodu od novembra do maja sa maksimumom u aprilu. Na osnovu kompleksne analize oleata fizičkogeografskih elemenata poštujući princip geografske homogenosti moguće je u slivnom području rijeke Jale izdvojiti slijedeće landšaftne cjeline i to: 1. smeđa beskarbonatna tla i dr. U ovom dijelu sliva nadmorske visine ne premašuju 300 m. Geotektonske odlike i petrografski sastav su omogućili da ovaj vodotok formira asimetrično porječje sa razvijenijom desnom stranom i riječnu mrežu pravouglog tipa. U područjima 224 . Grabovac. a najniže od juna do oktobra sa minimumom u augustu i septembru. Landšaft mezohigrofilnih šuma sa lužnjakom. Ovakve oscilacije. ilovačama. Jala ima normalnu dolinu i njene strane se odlikuju malim padovima.S. pedoloških. pedoloških i dr. geomorfoloških. 2. Joševica i Mramorska. prostranim dnom i plitkim usjecima. Složen petrografski sastav uz ostale uvjete u slivu omogučio je obrazovanje više vrsta automorfnih i hidromorfnih tala kao što su smonice. Područje uz neposredni tok rijeke Jale pripada biomu umjereno vlažnih šuma vrbe. naročito geološko-geotektonskih. lijeske. Navedeni faktori u interakciji imaju značajnu ulogu u formiranju klimatskih. Landšaft mezohigrofilnih šuma sa lužnjakom zahvata najniže hipsometrijske nivoe u slivnom području Jale. Landšaft montanih bukovih i bukovo-jelovih šuma.

Pedološki pokrov ove landšaftne cjeline čini nekoliko vrsta dolinskih tala neposredno uz tokove Jale i Soline dok su uske doline pritoka Jale i periferni dijelovi ovog landšafta pokriveni tlima koja su svoj puni razvitak ostvarila na višim nadmorskim visinama u skladu sa dominirajućim pedogenetskim faktorima tj. obrazovanja i očuvanja pedološkog pokrova na navedenim terenima i dr. Zbog ovih i niza drugih atributa navedena cjelina se manjim dijelom odlikuje blago zatalasanim (brežuljkastim) reljefom dok je veći dio terena izrazito brdovitog karaktera.Fizionomska diferencijacija sliva rijeke Jale ovog landšafta (aluvijalna ravan) gdje nagibi reljefa ne premašuju 20 nema vidljivih tragova kretanja masa pa je površinsko spiranje svedeno na minimum. a prosječna godišnja količina padavina 897 mm. smonice. Srednja godišnja temperatura zraka u ovoj landšaftnoj cjelini iznosi oko 10 0C. johe. Prosječna relativna vlažnost zraka ovdje iznosi 80 %. reljef. Landšaft mezofilnih šuma kitnjaka i običnog graba u slivu Jale zahvata hipsometrijske nivoe između 300 m i 500 m i kontaktna je zona između landšafta mezohigrofilnih šuma sa lužnjakom na jugu i landšafta montanih bukovih i bukovojelovih šuma na sjeveru. pelosoli i dr. Dio cjeline koji se prostire neposredno uz tok Jale i njenih pritoka odlikuje se velikom količinom aluvijuma kroz koji mjestimice izbija proluvijalni nanos. klimatske.5 m/s. manje vlažniji i ima neznatno veću količinu padavina u odnosu na prethodni što je direktna posljedica razlike u nadmorskim visinama između navedenih cjelina. Cjelina se odlikuje veoma složenim pedološkim pokrivače kojeg čine najvećim dijelom smeđe degradirana tla na glinama i ilovačama. žuto-smeđa tla na pijescima. S obzirom na geološku građu. Ovo područje ima odlike umjereno tople i vlažne klime sa toplim ljetom klasificirane po Kepenu kao Cfb klimat. Površina ove landšaftne cjeline iznosi 45 km2 što predstavlja 19 % ukupne površine sliva Jale. Obodni dijelovi ove cjeline imaju padove do 50 pa su tu vidljive pojave kretanja. siva karbonatna i beskarbonatna tla na škriljcima. a zbog ekspozicionih odnosa u navedenom landšaftu i bukovih formacija. U geološkoj građi ovog landšafta dominiraju uglavnom tvorevine miocene i pliocene starosti. intenzivno spiranje i pokreti masa što predstavlja veliki problem u pogledu stabilnosti terena. zbog 225 . Srednja godišnja temperatura zraka iznosi oko 9. Jugozapadni dio ove cjeline situiran je od ofiolita.5 0C. U ovom dijelu sliva prisutna je snažna erozija. U vegetacijskom pogledu u ovoj cjelini dominiraju poplavne šume. rjeđe oligocena. Nagibi padina su u ovom landšaftu mnogo veći u odnosu na prethodnu cjelinu i kreću se u intervalu od 5 do 200. lijeske i topole na koju se u višim hipsometrijskim nivoima ovog landšafta nastavlja formacija hrasta lužnjaka. Ovaj landšaft je nešto hladniji. izraženo je spiranje i kliženje terena. a najčešći vjetrovi su iz sjeveroistočnog i jugozapadnog pravca čija srednja brzina iznosi svega 1. smeđa srednje duboka i duboka tla na karbonatnoj trošini. Postranstvo ove cjeline pripada prvom i drugom razredu energije reljefa (0-50 m i 50-120 m) što znači da se ova lanšaftna cjelina rasprostire na prilično uravnjenom terenu čiji su periferni dijelovi znatno zatalasani te naglo prelaze u padine hipsometrijski viših brdovitih formi. Energija reljefa u ovom dijelu sliva je mnogo veća nego u prethodnom landšaftu i kreće se u intervalima drugog i trećeg razreda energije reljefa (50-120 m i 120-170 m). u landšaftu mezohigtofilnih šuma kitnjaka i običnog graba. litohromatogena crvena i ljubičasta tla. hidrografske i pedološke karakteristike ova cjelina predstavlja pogodno stanište za razvoj hrasta kitnjaka i običnog graba. Površina ovog areala iznosi 124 km2 ili 52 % ukupne površine sliva Jale i predstavlja najprostraniju landšaftnu cjelinu u analiziranom slivu. Po obimu su najzastupljenije tvorevine miocene i pliocene. uglavnom vrbe. Naime. U geološkoj građi ovog landšafta dominiraju tercijarne i kvartarne tvorevine. smeđa beskarbonatna tla na trošnim krečnjacima. uglavnom serpentina sa naslagama kvartarnih sedimenata.

Ahmetbegović termičkih razlika u južnom dijelu ovog landšafta ispod hrastovih formacija javlja se inverziona bukva iako je ona karakteristična za više nadmorske visine. radi se o smjeni sjevernih i južnih ekspozicija u navedenom dijelu ovog landšafta. S. laporci. Landšaft montanih bukovih i bukovo-jelovih šuma zahvata najviše hipsometrijske nivoe u slivnom području Jale. U ovom dijelu sliva nadmorske visine se kreću od 500 do 800 m. Dakle. andeziti (M 1. četvrti i manjim arealom peti razred energije reljefa (120-170 m. Uglavnom su to pločasti krečnjaci. Površina navedenog landšafta iznosi 69 km2 ili 29 % ukupne površine analiziranog područja. glinci i pješčari.S. Energija reljefa je također izražena. tufovi. na višim hipsometrijskim nivoima ovog landšaft. Zbog navedenih nagiba ovaj dio sliva karakteriše veoma snažna erozija.2 ) i dr. U geološkoj građi ovog landšafta učestvuju manjim arealom kredne. Iz prezentiranog se vidi da navedeni landšaft ima u cijelosti brdovit i značajno raščlanjen reljef predstavljen uglavnom južnim obroncima planine Majevice. Landšaftne cjeline u slivu rijeke Jale 226 . oligocene i miocene tvorevine. Reljef se odlikuje kontinuirano velikim padovima koji u krajnjem sjeveroistočnom dijelu ove cjeline znatno premašuju 200. a nagib padina se bitnije ne razlikuje u odnosu na prethodnu cjelinu. eocene. rijeđe laporoviti krečnjaci (K 2 ). Zbog složenih fizičkogeografskih uvjeta koji vladaju u slivu navedeni landšaft predstavlja pogodnu sredinu za razvoj bukve. u nižim. i bukve u kombinaciji sa jelom. a dominira treći. Prosječna količina padavina se kreće u intervalu od 900-1000 mm.3 ). (Slika 4) Slika 4. pojačano spiranje i odnošenje materijala što svakako umanjuje kvalitet životnog prostora u navedenom landšaftu. bankoviti kvarcni pješčari. listasti glinjci. laporci. 170230 m i preko 240 m). Ovaj landšaft je znatno hladniji u odnosu na dva prethodna. pjeskoviti krečnjaci i laporci (E 2. pješčari. Smajić. rijeđe konglomerati (Ol). Srednja godišnja temperatura zraka je niža za oko 1 0C u odnosu na landšaft mezohigrofilnih šuma sa lužnjakom i iznosi oko 9 0C.

sa širim osvrtom na prilike u slivu Jale i Soline. 1978. Main problem is that favorable areas are already urbanized and occupied without planning for other purposes. Salvation of this very complex situation can be resolved by organizing qualitative environmental planning with main focus on better quality of living space which would also provide better results in economical aspects. vode. Sarajevo 1972. Čičić. a ona bi zasigurno dala pozitivne rezultate i sa ekonomskog aspekta. Dukić. I. Beograd. The city can not expanded towards east because of urbanized areas and western part is occupied by industrial zone. As a direct result of lack of environmental policy plan and not consulting experts we end up occupying western part of the city by industry complex and have large number of people moving to the eastern part that is already crowded. Bušatlija. pa je stanovništvo prisiljeno da se naseljava u istočni dio grada koji je i onako prebukiran. To su uslovno stabilni i nestabilni tereni pa je prije gradnje bilo kakvog objekta potrebno uraditi geomehaničku analizu terena da bi se eventualno izbjegle neželjene posljedice. IX kongres geografa Jugoslavije. Literatura i izvori 1. 4. Zbornik radova. Sarajevo.Fizionomska diferencijacija sliva rijeke Jale Zaključak Rezultati analize tematskih karata i brojnih mjerenja pokazali su da se najpovoljnija područja za gradnju u prezentiranom slivu nalaze u dolini rijeke Jale i Soline. unlike the other areas there are conditionally stable or unstable. Zbog nepostojanja politike prostornog razvoja i nekonsultiranja struke danas je u ovom području industrija smještena na najpovoljnijem građevinskom zemljištu. Sarajevo. Because of these and some other reasons this area has many geological problems such is environmental pollution (air. Zbog ovih i niza drugih problema ovo područje se odlikuje brojnim geoekološkim problemima..: Prilog poznavanju geološke građe. evolucije i tektonike tuzlanskog bazena. Jovanović. Conclusion Analyze results of thermal maps and numerous of measuring have shown that the most favorable areas for constructions in the presented basin are in valleys of Jala and Solina Rivers. geneze. S. water. ground etc). Problem predstavlja to što su površine povoljne za gradnju već urbanizirane ili neplanski uzurpirane za druge namjene. Grad se ne može širiti u pravcu istoka jer je raspoloživa površina uglavnom urbanizirana.: Tektonska rejonizacija Jugoslavije. Geološki glasnik br.: Morfostrukturne i morfosklupturne karakteristike reljefa Bosne i Hercegovine. tla i dr). 1984. Rješenja ovakve kompleksne situacije moguće je potražiti u budućem kvalitetnom prostornom planiranju čiji će primarni cilj biti kvalitetna organizacija životnog prostora. Č. Dijelovi sliva rijeke Jale sa višim nadmorskim visinama su također izgrađeni stambenim objektima ali zbog velikih inklinacija javljaju se klizišta koja uvjetuju brojne probleme. IX Kongres geologa Jugoslavije. D. This area is partly stable but some parts are unstable so it requires geo-mechanic analyze of terrain to avoid possible unwished consequences. Parts of Jala basin in higher elevation are also packed with large number of houses causing dirt slide because of big inclination. a odnose se prije svega na zagađenost životnog prostora (zraka. Naučna knjiga. dok su ostala područja uslovno stabilna ili nestabilna. Anđelković. 30.: Hidrologija kopna. 3. M. 227 . 1987. 2. a u zapadnom dijelu gdje su uvjeti za gradnju znatno povoljniji izgrađena su brojna industrijska postrojenja i privredni objekti.

: Geološko tektonske karakteristike Sjeverne Bosne. Sarajevo. Geografski pregled sv. D. Sarajevo. 17. Beograd. M. Sarajevo. Godina II. J. Manojlović. Zagreb. Filipčić. Geološki glasnik. Matvejev. Marković. Paunković. Broj 2. Knj. A. Lakušić. F.: Klimatske karakteristike Tuzle. Beograd. Sarajevo. Marković. 15. Soklić. 12. 38-49. 1964. Đ.: Postanak i struktura tuzlanskog bazena. 16. P. 10. 1963. Smajić. Smajić. XX i XXI. Đ. Zbornik radova Prirodnomatematičkog fakulteta. 1981. IX kongres geologa Jugoslavije. T. Petrović. S. Šegota.. 10.S. Naučna knjiga. 2003. Tuzla. I. Geoinstitut.: Geomorfologija.. 8. 33-34. str. M. 1983. R.: Klimatogeni ekosistemi Bosne I Hercegovine. 1993.: Geotektonsko poznavanje terena BiH. Knj. 1990. 13.: Biogeografija Jugoslavije. GGD. Jovanović.: Spreča. 6. S. 1979.: Klimatologija. 1934-1935. Ahmetbegović 5. Vidović. 2005. M.: Osnovi primjenjene geomorfologije. Katzer. Svezak Geografija. 9. 1978. Geografski fakultet. str. 11. 25. Beograd. 228 . I. Beograd. Č. Školska knjiga. 1981. Geoinžinjering. 7. 1926. Geografski pregled. 14.: Rijeka Krivaja – Potamološka razmatranja. Sarajevo. Beograd.: Fizička geografija Jugoslavije. Sarajevo. 41-65.: Geologija Bosne i Hercegovine. S. Spahić.

Ključne reči: nastavnik geografije. in regard to their advanced training through direct work. čiju realizaciju finansira Ministarstvo nauke i zaštite životne sredine Republike Srbije. dok se treći deo rada odnosi na sadržaje i metode stučnog usavršavanja nastavnika geografije u Evropi. Beograd Sažetak U radu se govori o profesionalnom razvoju nastavnika geografije kao kontinuiranom i doživotnom procesu koji predstavlja ličnu obavezu svakog nastavnika. Institut za pedagoška istraživanja. education. odnosno njihovom usavršavanju kroz neposredan rad. 229 – 236 (2007-2008) Originalni naučni rad ORGANIZACIJA PROFESIONALNOG RAZVOJA NASTAVNIKA GEOGRAFIJE U ZEMLJAMA EVROPE 1 ORGANIZATION FOR PROFESSIONAL DEVELOPMENT OF GEOGRAPHY TEACHERS IN THE EUROPEAN COUNTRIES Dr. The paper is divided in three thematic parts. Rad je tematski podeljen u tri celine. broj 149001 (2006-2010).Zbornik radova PMF 4 i 5. with special reference to their elementary education in the countries of South-East Europe. professional development. 1 Napomena. The second part is dedicated to postinitial professional development of geography teachers. Članak predstavlja rezultat rada na projektu »Obrazovanje za društvo znanja«. Drugi deo rada posvećen je postinicijalnom profesionalnom razvoju nastavnika geografije. Mr. profesionalni razvoj. Summary This paper is about geography teachers’ professional development as a sustained and lifelong process that portrays a personal commitment for each teacher alone. sa posebnim osvtrom na osnovno obrazovanje nastavnika geografije u zemljama jugoistočne Evrope. . obrazovanje. U prvom delu razmatra se inicijalno obrazovanje nastavnika geografije u zemljama Evrope. The first part considers initial education of geography teachers in European countries. while the third part refers to contents and methods of advanced training for geography teachers in Europe. Dušica Malinić. Key words: geography teacher. Đurđica Komlenović.

inicijalno obrazovanje budućih nastavnika geografije najčešće traje od 4 do 5 godina. a osposobljavanje za njihovu primenu u nastavnom procesu je zapostavljeno. gde traje 6. Pod nastavničkim kompetencijama najčešće se podrazumevaju: stručnost. tradicionalnim nastavnim metodama i oblicima nastavnog rada. obrazovni sadržaji. nastava se realizuje kroz klasične oblike rada (predavanja) i teorijske vežbe. Drugi deo prakse 230 . dok je problemski pristup. uz dominatno izučavanje akademskih geografskih disciplina. a najveći deo vremena provode na časovima gde ih iskusni nastavnici upoznaju sa budućim zanimanjem. u inicijalnom obrazovanju studenti se ne osposobljavaju da koriste aktivne nastavne metode i savremenu nastavnu tehnologiju. Na većini univerziteta čak su i vežbanja iz psihološko-pedagoške i metodičke grupe predmeta teorijskog karaktera. 2006). uzimajući u obzir kvalitet onih koji pomažu i podržavaju proces učenja. nastavnici geografije u Nemačkoj na akademskim studijama imaju obavezne i dve godine pripravničkog staža. odnosno predavanja i tumačenja nastavnika. dok je ostatak vremena namenjeno psihološko-pedagoškim sadržajima. osim u Nemačkoj. D.Đ. Važno je napomenuti da u univerzitetskoj nastavi dominiraju verbalne metode rada. u učionici. pedagoškom dokumentacijom. Jedno od najvažnijih pitanja školske prakse je kako nastavu učiniti što efikasnijom. slušaju predavanja o nastavnim principima. Najčešće je organizovana u semestru koji sledi nakon izučavanja pedagoške grupe predmeta ili po okončanju akademskih studija i traje od nekoliko sati (zemlje jugoistočne Evrope) do nekoliko nedelja ili duže (Nemačka). razvijaju i usavršavaju u procesu inicijalnog i postinicijalnog/doživotnog obrazovanja. podrška učenikove porodice (Малинић. praktični ili eksperimentalni stručni rad sa studentima u značajnoj meri je zapostavljen. U većini evropskih univerzitetskih centara. ali je ključno pitanje kako doći do kvalitetne nastave koja obezbeđuje veću uspešnost učenika u školskom radu. ličnost nastavnika. Dakle. Istraživanja su pokazala da na efikasnost nastave utiču brojni faktori. aktivnih oblika rada i savremene obrazovne tehnologije. Različiti modeli nastave zalažu se za različite ciljeve školovanja.5 godina. poznavanje i korišćenje savremenih nastavnih metoda.Komlenović. to znači da budući studenti. fleksibilnost u radu i otvorenost za promene. Neosporno je da se poželjne nastavničke kompetencije stiču. pedagoške veštine. Malinić Inicijalno obrazovanje nastavnika geografije u evropskim univerzitetskim centrima Nastava zauzima centralno mesto u školi i predstavlja složen i dinamički odnos u kome se dolazi do određenih rezultata. individualne karakteristike učenika. Sadržaji geografske nauke u nastavi. Posebno značajnu ulogu imaju nastavnici. 2007). a posebno: način organizovanja procesa nastave. Kreatori obrazovne politike kvalitet škole najčešće sagledavaju kroz ostvarenost postavljenih obrazovnih ciljeva i ishoda u nastavi. U svim zemljama strukturu u studentske metodičke prakse čine dva dela: (1) poseta školi i prisustvo časovima geografije i (2) praktični rad u učionici. uglavnom. oblicima organizovanja nastavnog i vannastavnog rada. koji svojim stručnim i didaktičko-metodičkim kompetencijama direktno utiču na efikasnost obrazovanja. dok je osposobljavanje za raznovrsne nastavničke uloge i zadatke marginalizovano (Klašnja. Ovaj podatak ukazuje da se budući nastavnici školuju kao predmetni specijalisti. istraživački. Prilikom boravka u školi studenti se upoznaju sa školskom zakonskom regulativom. Pored inicijalnog obrazovanja od četiri i po godine. Organizacija studentske metodičke prakse (hospitovanja) u zemljama Evrope veoma se razlikuje. već te veštine stiču i razvijaju u praksi odnosno. U državama Evrope. prezentuju se teorijski i praktično i obuhvataju od 70% do 96% nastavnog vremena.

najčešće. da ih primenjuje u svom radu i da prihvata inovacije u nastavnom procesu (Рудић. kao i nastavom na tim nivoima. koji najčešće nisu adekvatni predviđenim ciljevima i ishodima nastave. pa zato često u radu pripravnika postoji šarenilo u primeni metoda i oblika rada. psiholoških i metodičkih znanja i veština. inoviranje kurikuluma za obrazovanje nastavnika. Nesumnjivo je da ovakva organizacija inicijalnog obrazovanja ne odgovara savremenim potrebama društva. Naime. Zbog toga je važno podsticanje interdisciplinarnosti i kooperativnosti u radu. predviđeno je da mladi nastavnici stiču znanja i iskustva o nastavničkoj profesiji. koji traje od 6 do 12 meseci.Organizacija profesionalnog razvoja nastavnika geografije u zemljama Evrope odnosi se na neposredan rad studenata u školi. pedagoga i/ili psihologa. Dakle. kao ni podizanju opšte i pedagoške kulture budućih nastavnika. studentima se izdaje potvrda koja ne sadrži ni jedan kvalitativni pokazatelj njihovog rada. što se može smatrati i imperativom savremenog obrazovanja. Zato je neophodno. Po obavljenom praktičnom radu/praksi. budući da ne doprinosi didaktično-metodičkom obrazovanju i modernizaciji nastave geografije. da prati naučna i tehnička dostignuća. U toku ovog perioda. sve je jasniji zahtev za modifikovanjem i osavremenjivanjem pedagoških. Potencira se nužnost osnaživanja i inoviranja načina i oblika usavršavanja uz rad. izvode profesori različitih užih (geografskih) specijalnosti koji nisu imali neposredan nastavnički kontakt sa školom i koji se nisu bavili bazičnim (obaveznim) i srednjim obrazovanjem. pre svega. Ne treba zaboraviti da u ovom periodu pripravnici retko kada dobijaju adekvatnu pomoć. 1995/96). 2007). U zemljama jugoistočne Evrope pripravništvo nije sastavni deo inicijalnog obrazovanja. Usled nedostatka primera dobre prakse značajno opada i kvalitet same nastave i ne razvija se dobra osnova za dalje stručno usavršavanje nastavnika. Nastavna sekcija Internacionalne geografske unije dala je preporuke koje se odnose na modernizaciju i unapređivanje kvaliteta inicijalnog obrazovanja i uvođenja u rad nastavnika geografije. koji mora da bude usmeren ka profesionalnom razvoju akademskih znanja i veština potrebnih za obavljanje nastavničkog poziva. uz mentorski nadzor oni pripremaju i izvode nastavni čas geografije. psihologija i metodika nastave nisu usaglašeni i obuhvataju od 4-10 % nastavnog vremena. U bazičnom obrazovanju nastavnika dominiraju sadržaji geografske nauke. Sve ovo ukazuje da institucije koje obrazuju buduće nastavnike geografije nemaju dovoljno interesovanja za osnaživanje inicijalnog didaktičko-metodičkog obrazovanja koje je neophodno budućim nastavnicima. Inicijalno obrazovanje nastavnika u zemljama jugoistočne Evrope. savet ili uputstva od iskusnih nastavnika ili stručne službe u školi. Ovakvo stanje u akademskom obrazovanju nastavnika ne može da doprinese savremenim potrebama obrazovanja i društva u celini. Zasnivanjem radnog odnosa u školama. Pogotovu što se od nastavnika očekuje da bude nosilac promena u obrazovnom sistemu (Станковић и Павловић. odnosno. nakon čega uz preporuku mentorskog tima oni polažu pripravnički ispit (Рудић. razvoj timskog 231 . svršeni diplomci počinju pripravnički staž. Nastavna praksa ili hospitovanje studenata je formalnog karaktera. Otuda je ovakav vid organizovanja metodičke prakse formalnog karaktera i može se smatrati ne odgovarajućim. uspostavljanja sistema praćenja. 2007). od nastavnika se očekuje da unapređuje kvalitet i efikasnost obrazovanja. inicijalno obrazovanje nastavnika geografije najčešće traje 4 godine i nije se menjalo niti usaglašavalo sa savremenim promenama i potrebama nastavničke profesije. U zemljama jugoistočne Evrope. Važno je napomenuti da metodiku nastave geografije. dok sadržaji predmeta pedagogija. vrednovanja rada i profesionalnog napredovanja nastavnika koji treba da odgovore svim savremenim profesionalnim izazovima (Rawling. a koji bi trebalo da bude pod mentorskim nadzorom iskusnog nastavnika geografije. 2007) ili ispit za nastavničku licencu.

usavršavanjem nastavnika geografije bave se razne profitabilne i neprofitabilne organizacije. Male grupe eksperata obučavaju veće grupe savetnika. literatura) omogućavaju nastavnicima geografije da saznaju novine u nauci. uvođenje inovacijskih metoda i oblika rada. To je otvoren. Francuska. 2007). praktičnog rada i istraživačkih delatnosti u kome se dopunjuju znanja. Organizovane su ekipe instruktora koje edukuje veće grupe nastavnika na lokalnom nivou. Najčešće se odvija u vanuniverzitetskim ustanovama. počev od lokalnog do centralnog (državnog) nivoa. Međutim. U manjem broju zemalja (Nemačka. vrlo uspešno stručno usavršavanje za nastavnike geografije osnovnih. Negde se formiraju posebni. razvijaju veštine i sposobnosti koje treba da odgovore bržim promenama i izazovima sve zahtevnijeg društva. Italiji. nastavnici zadovoljavaju potrebu za akademskim sadržajem obrazovanja i ujedno se praktično obučavaju.Đ. Profesionalni razvoj nastavnika geografije. odnosno. U većini zemalja Evrope profesionalni razvoj nastavnika geografije odvija se na nekoliko načina:  Cascade training – kaskadno usavršavanje. čime se uspostavlja kontinuitet sa inicijalnim obrazovanjem.Komlenović. 2000).  Mobil teacher training – mobilno usavršavanje. Malinić rada. dok didaktičkometodička pitanja nisu u sferi interesovanja ovih asocijacija. srednjih i učiteljskih škola realizuje Kraljevska škola za pedagoške studije u Danskoj (Усавршавање наставника у европским земљама. veoma se razlikuje. Francuskoj. U novije vreme. simpzijumi. Kontinuirano. namenski projekti nacionalnih ili međunarodnih organizacija u koje se uključuju pojedinci ili ekipe nastavnika i školske ustanove u saradnji sa lokalnim institucijama. Istraživanja ukazuju da inicijalno obrazovanje ne može da bude dovoljno za celokupnu nastavničku karijeru. vladine i nevladine agencije i mediji. nadzornika i predavača u školama na regionalnom ili lokalnom nivou. istraživanja i unapređivanja škola i sistema obrazovanja uopšte (Klašnja. Na ovaj način. 232 . naročito zbog velike šarolikosti u kvalitetu stručnog i pedagoškog obrazovanja (Комленовић. Usavršavanje nastavnika geografije uz rad Usavršavanje nastavnika u toku rada je kontinuirani proces i predstavlja ličnu obavezu svakog pojedinca. nastavnički centri u Velikoj Britaniji. Španiji. u mnogim zemljama Evrope prisutno je tradicionalno shvatanje profesionalnog razvoja nastavnika koje karakteriše: (1) kratak period inicijalnog obrazovanja. Portugalija) stručno usavršavanje se organizuje na matičnom fakultetu. Udruženja geografa na regionalnom. kao i osnaživanje socio-psiholoških komponenti nastavničkih veština Nova obrazovna politika koja se odnosi na inicijalno obrazovanje nastavnika prisutna je u gotovo svim zemljama Evrope. u zemljama Evrope. (2) marginalizovan značaj kontinuiranog razvoja nastavnika. (3) nedovoljna povezanost inicijalnog obrazovanje i profesionalnog razvoja nastavnika i (4) nepostojanje sitemske veze između inicijalnog obrazovanja nastavnika. Oblici i načini organizovanja ovog vida profesionalnog razvoja planiraju se u svim državama Evrope i na svim nivoima. dinamičan i trajan proces učenja. kao što su Pedagoški i drugi instituti u Rusiji i u zemljama Istočne Evrope ili nastavničke asocijacije i organizacije. D. 2004). evropskom i svetskom nivou (kongresi.

Ovaj način stručnog usavršavanja podrazumeva evaluaciju i kriterijume za napredovanje nastavnika. Ovaj način usavršavanja najprisutniji je u Velikoj Britaniji. potrebom i vrstom škole. 2007). Distance training . nove metode i oblike rada. Ovi strateški ciljevi podrazumevaju: (1) unapređivanje kvaliteta i efikasnosti sistema obrazovanja i obuke u zemljama EU. Ostvarenost ovih ciljeva evaluiraće se definisanim kvantitativnim i kvalitativnim indikatorima koji treba da posluže većini zemalja da izrade sveobuhvatne strategije profesionalnog razvoja nastavnika (Klašnja. Continuing education – kontinuirano obrazovanje koje se ostvaruje preko kurseva i seminara. 2007). S tim u vezi zemlje Evropske unije usvojile su 2001. Za ovaj vid usavršavanja koriste se razni mediji. Ovakav vid usavršavanja ima za cilj da se nastavnici redovno informišu o novinama u: školskom zakonodavstvu.Organizacija profesionalnog razvoja nastavnika geografije u zemljama Evrope  Modular training – modularno usavršavanje. kao i ostali vidovi. inicijalnim obrazovanjem i ličnim afinitetima nastavnika. satelitske komunikacije. mogu da steknu diplomu višeg nivoa. koji je dostupan svima i koji je usklađen sa savremenim dostignućima (Станковић. (2) olakšan pristup svim sistemima i (3) otvaranje sistema ka spoljnom svetu (The concrete future objectives of education and training systems. 233 . 2001). nove nastavne programe kao i novine iz geografske nauke. nastavnim planovima i programima. Činjenica je da stručno usavršavanje treba da bude u skladu sa: strategijom obrazovanja. pedagoški časopisi i listovi. Sadržaji i metode profesionalnog razvoja nastavnika geografije Jedan od apostrofiranih problema u obrazovanju. Д и Б. ograničeno ili je zanemareno duži vremenski period. računari. nastavnici imaju izraženu potrebu za profesionalnim razvojem kao kontinuiranim procesom. evaluacijom učeničkih postignuća. Najčešći razlozi su: mišljenje ili volje direktora škole. godine tri strateška cilja obrazovanja i obuke nastavnika koje je potrebno realizovati do 2007. prema nalazima nekih istraživanja. Ovakvi programi sadrže didaktičke inovacije. Posebno je značajno naglasiti da. prepušteno je slobodnom izboru nastavnika (Комленовић. ujedno i potreba. U pojedinim zemljama ovakav vid stručnog usavršavanja je regulisan zakonskom regulativom i obavezan je za nastavnike. Mišljenja eksperata koji se bave obrazovanjem i iskustva nastavnika potvrđuju da su najkvalitetniji oni vidovi stručnog usavršavanja koji objedinjuju teorijske sadržaje i praktičnu obuku uz aktivno učešće nastavnika. audio i video kasete.obrazovanje na daljinu. podrazumeva program za proširivanje i dopunjavanje znanja iz geografije. problemi kod obezbeđenja zamene časova (u vreme nastavnih dana) i nedostatak finansijskih sredstava. Павловић. svakako je i stručno usavršavanje nastavnika koje je često neadekvatno. nastavnim sadržajima. Kontinuiranim obrazovanjem nastavnici stiču nova znanja i veštine. U nekim zemljama Evrope ovakav vid stručnog usavršavanja. 2004). In-service further training – dalje obrazovanje. godine. Nastavniku se ponuđeni moduli    sa sadržajima koji su diferencirani po nivou složenosti i sa očekivanim ishodima. finansijskom situacijom zemlje i škole. diskovi.

Multikulturalizam i evropska dimenzija u obrazovanju 8. Evaluaciji programa stručnog usavršavanja daje se veliki značaj. radom ekstertnih timova ili u formi inspekcije. Malinić U novije vreme. već i široj zainteresovanoj javnosti. radioničarskog dela gde se teorijska znanja i veštine osnažuju ili dopunjuju. Tribine su najčešće tematskog i teorijskog karaktera. uključujući i kompjutere) 3. Većina seminara se sastoji od teorijskog i praktičnog. sadržaj) 2. u zemljama Evrope daje se veći značaj obrazovanju. Sve ove institucije najčešće angažuju predavače i edukatore iz svoje ili drugih sredine. organizuju ih stručna udruženja i namenjene su ne samo nastavnicima geografije. Seminare organizuju ustanove koje se razvijaju i usavršavaju u skladu sa državnom politikom i njenim odnosom prema obrazovanju. Izrada nastavnih sredstava 4. interaktivne nastavne metode i savremeni oblici rada. savetnici. U nekim zemljama. U stručnom usavršavanju učestvuju: inspektori. oblici učenja. Stručno usavršavanje nastavnika geografije u zemljama Evrope najčešće je organizovano putem tribina i seminara koji su namenjeni različitim ciljnim grupama: pripravnicima. Očuvanje prirodnog okruženja i zdravlja 6. određene organizacione jedinice pri ministarstvima prosvete. Geografi koji su stalno zaposleni u centrima ili zavodima za stručno usavršavanje poseduju veliko i kvalitetno iskustvo u nastavi i dodatno su specijalizovani za stručno usavršavanje. nadzornici. Seminari se najčešće evaluiraju na osnovu upitnika koji popunjavaju polaznici u toku ili na kraju seminara. Najčešće su to centri ili pedagoški zavodi za stručno usavršavanje. 2000). U većini zemalja Evrope prioritet se daje saminarima koji su direktno vezani za inovacije u nastavnom procesu (stavke: 1. Seminari su najčešće tematski organizovani i obuhvataju sadržaje i aktivnosti iz sledećih oblasti: 1. Saradnja na relaciji nastavnik-roditelj: (Комленовић. Didaktika i metodika geografske nastave (ocenjivanje. Na ovaj način.Komlenović. 2004). rad sa obdarenom decom. nevladine organizacije i asocijacije. nastavnička udruženja. 2 i 3). problemska nastava. nastavnicima sa značajnim radnim iskustvom.Đ. 2003). Vaspitno usmeravanje i profesionalna orijentacija 9. Posebne specijalizacije iz geografskih disciplina 7. D. Predmetni kurikulum (struktura. Zbog angažmana u specijalizovanim ustanovama za stručno usavršavanje. dok iskusni nastavnici iz škola osnažuju didaktička i metodička iskustva polaznicima seminara. Obrazovna i psihološka problematika (deca sa posebnim potrebama. nastavnicima za dodatnu kvalifikaciju i nastavnicima različitog nivoa obrazovanja (Komlenović. Svakako. odnos nastavnik-učenik. Organizator seminara obrađuje podatke. Obično su angažovani za organizacione i tehničke poslove na seminaru. nastavnici-edukatori u svojim školama imaju smanjen obim nastavnih i vannastavnih aktivnosti. položaju škole u društvu i razvoju nastavničkog poziva. Oni su nadležni za usavršavanje vezano za obrazovnu politiku i novine u obrazovanju. direktori škola i stručni saradnici. Seminare za nastavnike u srednjim stručnim školama mogu organizovati institucije iz lokalne sredine koje su direktno zainteresovane za određeno područje rada (Усавршавање наставника у европским земљама. evaluacija se vrši interno. nastavnici dobijaju nova znanja iz sveta nauke. U ulozi predvača su najčešće nastavnici i predavači sa institucija na kojima se stiče inicijalno obrazovanje. objavljuje ih i na osnovu 234 . postoje razlike u obliku i kvalitetu nastave u inicijalnom obrazovanju i u načinu prenošenja znanja i veština budućim nastavnicima geografije. individualna i grupna nastava za učenje na osnovu sposobnosti učenika) 5. nove tehnologije.

što može dovesti do nerealnih zaključaka o kvalitetu seminara u celini ili nekih njegovih delova Polaznicima seminara poseban problem stvara samoevaluacija odnosno. koje pružaju veoma stručna. lokalne sredine. obrazovne institucije imaju razvijenu izdavačku delatnost i preko praktikuma. pogotovu ako se ima u vidu da je njegova metodologija nedovoljno razrađena. Na organizaciju. pripravništva ili uvođenja u rad. Za sada. radionica. iako po njegovom završetku nastavnici dobijaju sertifikat koji ima određenu težinu. Međutim. Ovakav način stručnog usavršavanja može značajno doprineti jačanju međunarodne saradnje. Edukatori su eksperti iz nauke. Evaluacioni listi najčešće sadrži pitanja koja se odnose na: očekivane ishode. a koji prijavom na konkurs ostvaruju učešće na projektima tih organizacija. programe za studijske boravke i putovanja u matičnoj zemlji.čiji su korisnici nastavnici geografije iz osnovnih i srednjih škola (najbrojniji su nastavnici iz Austrije. razumevanju. vrednovanje pojedinačnih predavanja ili radionica. Znanja i iskustva koja nastavnici stiču u procesu stručnog usavršavanja vrednuju se na način na koji ih nastavnik primenjuje u nastavi i mogu da utiču na profesionalno napredovanje pojedinaca. počev od osnovnog/inicijalnog. a najčešće se odvija preko tribina. Problem kod ovakvog tipa evaluacije može predstavljati neadekvatna kritičnost nastavnika (preterano blag ili strog kriterijum vrednovanja). Važno je napomenuti. na osnovu čega može da se utiče na poboljšanje kvaliteta budućih seminara. polaganje testa nakon završetka seminara. i za ovakve seminare prijavljuje se mali broj polaznika. razne nevladine asocijacije i organizacije.Organizacija profesionalnog razvoja nastavnika geografije u zemljama Evrope rezultata procenjuje da li je ostvaren postavljen cilj. oblike i načine stručnog usavršavanja najčešće utiču državna politika u oblasti obrazovnog sistema. kao i lična 235 . Na evropskom nivou. Zato je neophodno osmisliti programe za razmenu nastavnika. predlog novih tema. postoje namenske stipendije međunarodnih organizacija (Evropski savet. UNESKO) i instituta. finansijska orijentacija škole. potrebe nastavnika. iskusni nastavnici iz škola ili stručnjaci iz ostalih sfera društvenog života koji su zainteresovani za obrazovanje i usavršavanje nastavnika. Usavršavanje nastavnika geografije potrebno je internacionalizovati i u njega ugraditi evropsku dimenziju (Komlenović. U razvijenim zemljama. stručna udruženja nastavnika. a u nekim državama utiče na lično profesionalno napredovanje. Holandije i Norveške). radionica i slično. lokalne zajednice i drugih organizacija. geografska znanja i oskudna psihološko-pedagoška i metodička znanja i veštine. doživotno usavršavanje je zakonom regulisano pravo i obaveza svakog pojedinca i pokriva sve oblasti institucionalnog i vaninstitucionalnog obrazovanja. odnosno. seminara. studijskih putovanja i razmene nastavnika. medija i informatičke mreže novine iz nauke i nastave prenose daljim korisnicima. usvojeni su strateški ciljevi obrazovanja i obuke nastavnika svih profila koji treba da doprinesu kvalitetu i efikasnosti sistema obrazovanja na nivou Evrope i u pojedinačnim zemljama. Postinicijalno obrazovanje i usavršavanje vezuje se za institute. da je proces evaluacije seminara veoma kompleksan segment strategije unapređivanja rada nastavnika. 2005). Inicijalno obrazovanje nastavnika organizovano je na univerzitetskim institucijama. Svetska banka. časopisa. Za ovakav vid stručnog usavršavanja neophodna je finansijska podrška škole. zavode. u okruženju i na širem prostoru. za sada ne postoji konsenzus oko koncepcije i strukture stručnog usavršavanja nastavnika geografije. Zaključak Profesionalni razvoj nastavnika. solidarnosti i širenju geografskog horizonta. zbornika radova. usavršavanja uz rad do profesionalnog napredovanja nastavnika. Poseban vid usavršavanja nastavnika obuhvata praćenje naučne i stručne literature.

(12-32). 11. (прир): Србија и савремени процеси у Европи и свету (177-188): Београд: Географски факултет. 10. 10. 5.. D. doktorska disertacija. S. Beograd: EDP i CIDA. Максић (прир. Београд: Завод за унапређивање образовања и васпитања и Интерсистем. Vol. и С. Mijatović (prir): Stručno usavršavanje: iskustva edukatora za edukatore (19-37 ) . Malinić motivacija nastavnika. (1995/96): A School Geography for the Twentry-First Century? The Experience 7. i S. Д и Б. D. у С.Đ. Комленовић. Усавршавање наставника у европским земљама (2000) Београд: Министарство просвете. Komlenović.): На путу ка друштву знања (119-132). 3. Novi Sad: Prirodno-matematički fakultet. 8. Literatura 1. 29. of the Nacional Curriculum in England and Wales. Павловић (2007): Нове улоге и професионални развој наставника у времену промена у Гашић-'Павишић С. kao i razvoj učeničkog potencijala. pp. бр. Klašnja. (2003): Organizacija geografske nastave u školskim kurikulumima u svetu i primena iskustava u nastavi geografije Srbije. 6. Београд: Институт за педагошка истраживања. (2004): Професионални развој наставника. В. The concrete future objectives of education and training systems (2001): Brisel: Savet evropske zajednice. С. Д. Малинић. (2006): Узроци школског неуспеха. Грчић. (2007): Profesionalni razvoj nastavnika u evropskim zemljama u VanBalkom. Ђ. (2007): Развој наставе географије у Србији. Београд: Институт за педагошка истраживања. Ђ. стр. M. Đ. Rawling. 2. (2005): Европска димензија у настави географије у Стаменковић. The International Journal of Social Education. Станковић. 4. E. Ne sme se zaboraviti činjenica da kvalitetan obrazovni sistem zahteva visoko obrazovane nastavnike koji podržavaju socijalne i kulturne dimenzije obrazovanja. Глобус. 129 -134.. и М.Komlenović. 236 . Комленовић. Крњајић (прир): Претпоставке успешне наставе (229-254). Рудић. Number 2. 9.

learning based on their first-hand experiences while conducting fieldwork in those communities.djeluj lokalno!“ . u ovo nekad živopisno selo na Drini. inovativni nastavni metod u visokom obrazovanju.bazirane na kreiranju i ispitivanju znanja u praksi . rezultirala je nizom plodotvornih aktivnosti za vrijeme i nakon boravka u selu. podrinjsko selo. jačanje lokalnih zajednica Abstract Last year. i. The aim of the project was to enable the students to learn about devastating effects of genocide on the local communities in BiH through ‘experiential learning’. kreirao i uspješno realizirao istraživačko-obrazovni projekat/predmet iz socijalne antropologije namijenjen grupi studenata iz Australije.Zbornik radova PMF 4 i 5. The ethnographic research elaborated on in the paper relates to a destroyed village in Podrinje. zajedno sa svojim kolegom prof.po onoj „Misli globalno . Projekat je imao za cilj. 25 „stranaca“. together with his colleague Prof. „pronaći“ i održati u novim društveno-političkim okolnostima. Anthropology and Social Inquiry The University of Melbourne Victoria 3010 Australia Abstrakt Prošloga ljeta. kao popularni. developed and successfully implemented a research/educational project as a subject for a group of Australian university students studying social anthropology. Kroz kritički osvrt na iskustveno učenje. Ova najavljena. the author of this paper. autor nudi ideje i konkretne prijedloge kako se slične inicijative . iz prve ruke tj. je vezano za jedno. Etnografsko istraživanje. a koje se pokušavaju rekonsturirati. kratkoročna posjeta malobrojnim povratnicima. Ključne riječi: iskustveno učenje. School of Philosophy. 237-250 (2007-2008) Originalni naučni rad INOVATIVNI NAČINI IZVOĐENJA NASTAVE IZVAN UNIVERZITETSKIH UČIONICA: "ISKUSTVENO UČENJE" KAO NASTAVNI METOD U VISOKOM OBRAZOVANJU I NAČIN PODRŠKE LOKALNIM ZAJEDNICAMA KOJE SU PREŽIVJELE GENOCID U BIH TAKING HIGHER EDUCATION BEYOND THE CLASS ROOM: EXPERIENTIAL LEARNING IN HIGHER EDUCATION AND CAPACITY BUILDING IN POST-GENOCIDE COMMUNITIES IN BIH Hariz Halilović. Bez obzira na geografsku udaljenost i kulturološke različitosti.postali su aktivisti i zastupnici jedne „nevidljive“.mogu upotrijebiti kao nastavni metod ali istovremeno i način podrške i jačanja lokalnih zajednica koje su predmet izučavanja. elaborirano u radu. autor ovog rada je. Ron Adams. mladih ljudi povezanih uzajamnim osjećajem univerzalne odgovornosti . koje je prošloga ljeta bilo lokacija desetodnevnog boravka i terenskog istraživanja australskih studenata i njihovih predavača. iskustvenim učenjem (experiential learning) i terenskim istraživanjem.e. demografski devastirane i socijalno marginalizirane lokalne zajednice u dalekoj istočnoj Bosni. upoznati studente s devastirajućim efektima genocida na lokalne zajednice u BiH. U zaključku. etnografsko istraživanje. cilj ovog rada je ukazati na stvarni potencijal koje iskustveno učenje i etnografsko-istraživački rad mogu imati na iniciranje pozitivnih promjena u lokalnim zajednicama afektiranim genocidom. which was location of a ten-day-long fieldwork conducted by the students and . Ron Adamsom. potpuno uništeno.

n. 2001). Uradim i razumijem“. 1 Uzimajući ovu jednostavnu mudrost kao idejnu platformu te oslanjajući se na ideje John Dewey-a 2 . U uvodu ovoga rada najprije će biti sažeto predstavljena teorijska podloga tj.edu/~deweyctr/.siu.htm. demographically decimated and socially marginalised local community in faraway eastern Bosnia. 450 BC. Zahvaljujući njegovom radu.infed. 238 . je autor niza publikacija iz oblasti epistemologije. teoriju učenja zasnovanu na direktnom iskustvu.lewincenter. Despite the geographical distance and cultural differences.gutenberg. Key words: experiential learning. Halilović their teachers. 3 Jean Piaget 1896 –1980). je poznat po istraživačkom radu iz oblasti grupne dinamike i organizacijskog razvoja. kaže: „Čujem i zaboravim. kao i radu drugih suvremenih teoretičara iz ove oblasti. the author offers some ideas how similar initiatives – based on creating and testing knowledge in practice – could be applied as both teaching method and a way to empower local communities.org/browse/authors/d#a446. pedagoški pristup ovom projektu baziranog na iskustvenom učenju (experiential learning). 4 Kurt Zadek Lewin (1890 . This short-term visit to the once vibrant and picturesque village in Drina Valley has resulted in many positive outcomes during and after the visit. utemeljitelj socijalne psihologije. David Kolb (1984.) 2 John Dewey (1859 –1952) je bio lider progresivnog obrazovanja u SAD početkom XX stoljeća. 1995. Više o idejama ovog utjecajnog filozofa može se naći na webstranici The Jean Piaget Society: http://www. By critically reflecting on experiential learning as an increasingly popular teaching method in higher education. Confucius c. švicarski filozof. Experiential learning ili learning by doing – tj. razvio je pedagoški model tj.act local! – have become activists and advocates of an ‘invisible’. young people sharing mutual commitment to universal responsibility as per ‘Think global . američki teoretičar pedagogije. the aim of this paper is to point out to the real potential that experiential learning and ethnographic research can have on fostering a positive change in postgenocide communities trying to reconstruct.e. Poznat je po svom radu iz oblasti filozofije te jedan od utemeljitelja filozofske škole pragmatizma. poput Graham Gibbs-a (1987) i Peter Jarvis-a (1987). ethnographic research. In conclusion.piaget.pl/index. Vidim i sjetim se. Jedna Konfučijeva izreka. I see and I remember. Više o radu John Dewey-a može se naći na web stranici The Center for Dewey Studies: http://www. Neki od radova ovog istaknutog filozofa obrazovanja poput ‘Democracy and Education: an introduction to the philosophy of education’ i ‘Moral Principles in Education’ su dostupni na webstranici Project Gutenberg: http://www. Jean Piaget-a 3 i Kurt Lewin-a 4 . cilj ovoga rada je da ukaže na stvarni potencijal koji znanstveno-istraživački i obrazovni rad imaju na iniciranje pozitivnih promjena u lokalnim zajednicama nakon genocida. Uz kritički osvrt na neke bitne aspekte vezane za iskustveno učenje i etnografsko istraživanje.1947).http://www. Više o idejama ovog znanstvenika može biti nađeno na oficijelnoj webstranici The Kurt Lewin Center for Psychological Research (http://www. iskustveno učenje je 1 Prevedeno s engleskog: I hear and I forget.org/. koja datira oko 450 godina p.ukw.H.org/thinkers/etlewin.edu.. poznat po svojim teorijama o učenju i znanju. ‘re-discover’ and sustain themselves in the new socio-political realities. empowerment of local communities Uvod Ovaj rad predstavlja sintezu teorije iskustvenog učenja i personalnog narativa o jednom studijskom putovanju u Bosnu i Hercegovinu (BiH). 25 ‘foreigners’. iskustveno učenje – je sigurno najstariji pedagoški metod.php) ili na linku. teorije kognitivnog razvoja i konstruktivne teorije znanja. I do and I understand.

Ovo često zahtijeva temeljite pripreme i refleksivnost odnosno evaluaciju i artikuliranje direktnog iskustva u tzv. Planiranje iskustva treba uključiti bitne stavke kao što su: akcioni plan (kako primijeniti teoriju i opće znanstvene principe na terenu). Iskustveno učenje. primjenu raznih perspektiva i znanja. 1995.Inovativni načini izvođenja nastave izvan univerzitetskih učionica ponovo „otkriveno“ i popularizirano i sve više se primjenjuje u visokom obrazovanju. ciljevi i kriteriji i taj dokument treba da služi kao ugovor između studenta ili grupe studenata i nastavnika/vođa putovanja). ne samo u tehničkim i prirodno-znanstvenim disciplinama (sciences) nego i u društvenim oblastima (arts) koje su tradicionalno vezane za konzvervativne metode učenja (knjige. Kolb (1984) dijeli iskustveno učenje u četiri uzajamno povezane faze: 1) konkretno iskustvo. lista zapažanja (usmjeriti studente da ciljano istražuju). kabinetska predavanja i sl. 239 . testiranje ideja i pretpostavki u praksi. uključuje direktan kontakt sa fenomenima koji su predmet izučavanja. i ugovor o učenju (uključiti sve bitne nabrojane elemente kao što su akcioni plan. organizira i rukovodi direktnim iskustvima čiji cilj je da dovede do istinskog. 2001) i Gibbs-a (1987). formulirati probleme (dozvoliti studentima da formuliraju probleme kao i načine kako da ih riješe). teoretsko znanje. 5 Vidi Kolb. planski uključuju u direktna iskustva i fokusiranu reflesivnost sa studentima s ciljem sticanja i testiranja znanja ili učenja konkretnih vještina“ 5 . Iskustveno učenje zahtijeva od učesnika holistički pristup tj. svrsishodnog i dugoročnog učenja. 2) promatranje i „refleksiju“ (kritički/analitički osvrt) na dato iskustvo. On također smatra da iskustveno učenje nije otkrivačko učenje (discovery learning) jer sve aktivnosti moraju biti pažljivo dizajnirane od strane predavača a studenti trebaju „obraditi“ svoje iskustvo na kritički način. 2001) i Kolb et al. dakle. odrediti ciljeve. Sintetizirajući koncepte razvijene od strane ova dva suvremena teoretičara iskustvenog učenja. Kolb-a (1984. Uloga pedagoga je da osmisli. 3) formuliranje apstraktnih koncepata i teorija nakon „refleksije“ i 4) testiranje (provjera) novih koncepata (kroz ponavljanje).). Graham Gibbs (1987) ističe da iskustveno učenje nije pasivna praksa nego aktivno izučavanje. razviti jasne kriterije koji će se koristi za evaluiranje rezultata. (1995). David Kolb definira iskustveno učenje kao „filozofiju i metodologiju kojima se pedagozi ciljano tj. znanje od opće i univerzalne primjenjivosti i relevantnosti. D (1984. može se dobiti „recept“ za iskustveno učenje koji se sastoji od nekoliko bitnih elemenata.

ocjenjivanje pojedinaca od strane grupe. razmjena prikupljenih informacija. non-verbalna komunikacija i uloga govornih pauza te pozitivan doprinos grupnoj dinamici. Predmet pod nazivom “Posljedice genocida i prisilnog raseljavanja – Studijsko putovanje u Bosnu i 240 . U simuliranje treba također uključiti i ocjenjivanje. U skladu s Kolbovim konceptom o iskustvenom učenju Porth (1997) smatra da studijska putovanja moraju uključiti tri osnovna elementa: 1) pripremni program. u nekim slučajevima je preporučljivo . odgovorima i listama zapažanja. korištenje audio i video snimaka. filmovi. kreiranje alternativnih rješenja.). strukturirane de-briefing sesije. dijagnozu problema. postavljanje i formuliranje „pravih“ pitanja. diskusije o upitnicima. prepoznavanje i svjesnost sopstvenih emocija. se ostvaruje kroz niz praktičnih aktivnosti kao što su: vođenje zabilješki. autor ovog rada je koncipirao i realizirao istraživačko-obrazovni projekat/predmet za grupu australskih studenata. Studijska putovanja su vjerovatno najpopularniji vid iskustvenog učenja za mnoge studente. Hutchings K et al. poznata je činjenica da u oblasti visokog obrazovanja diljem svijeta još uvijek preovladava klasično tj. uzajamno intervjuiranje učesnika te pisanje pojedinačnih i grupnih izvještaja. Rotacija uloga je poželjna. Dobar primjer studijskog slučaja. zajedno sa svojim kolegom Ron Adams-om. Bosnian Study Tour U predstojećem dijelu ovoga rada opisana su iskustva „iz prve ruke“ vezana za studijsko putovanje kao vrstu iskustvenog učenja. iskustava. pitanjima. U zavisnosti od veličine grupe i vrste iskustvenih aktivnosti. Prošloga ljeta (juli-avgust 2007. vježbe aktivnog slušanja. Neki od njih su rad na opisanim stvarnim ili izmišljenim slučajevima (case studies) na teme za koje je iskustveno učenje vezano. biranje između alternativnih rješenja te formuliranje rezultata i analizu. face-to-face. pored tradicionalnih predavanja u učionicama. fotografije. rad na slučaju.H. Postoji niz nastavnih metoda koji se mogu primijeniti za „simuliranje“ tj. akademsko učenje. Ostale metode vezane za simuliranje stvarne situacije iskustvenog učenja obuhvaćaju igrokaze. za vrijeme iskustvenog učenja. Razmatranje i refleksije iskustva se mogu ostvariti kroz niz konkretnih aktivnosti kao što su: pisanje dnevnika. Međutim. Studijska putovanja kao vid iskustvenog učenja Bez obzira na teoretsku podlogu i empirijsku potvrdu o pozitivnom doprinosu iskustvenog učenja profesionalnom i personalnom razvoju studenata. Sama grupna dinamika i život i rad u grupi su sastavni dio iskustvenog učenja. 2) izvođenje studijskog putovanja i 3) obrada. tj. pokusnim uvjetima. učenje u kontroliranim. mnogi univerziteti sve više prakticiraju redovna ili sporadična odstupanja od ovog dominantnog obrazovnog metoda. samoocjenjivanje. strukturirane diskusije. Halilović Povećanje pažnje i usredsređenost na unaprijed definirane ciljeve. analiza i evaluacija nakon završetka putovanja. Simuliranje iskustva je također bitan element iskustvenog učenja. bazirano na akumuliranju informacija vezanih za određeni predmet bez direktnog iskustva vezanog za temu studiranja. Ovaj vid iskustvenog učenja kombinira putovanje i obrazovanje kroz fleksibilne načine izvođenja nastave i učenje u stvarnim situacijama. treba uključiti razumijevanje situacije. imaju podjednaku važnost za osobni i za profesionalni razvoj studenata. (2002) ističu da studijska putovanja.ako ne i nužno unaprijed dogovoriti i definirati uloge članova grupe. zbog svoje kompleksnosti i niza direktnih. predviđanje rezultata. reprezentacije stvarnih događaja te korištenje i analizu relevantnih materijala kao što su dokumentarci. članci itd.

a potom u Sarajevu. autor se ne razlikuje od ostalih kolega antropologa koji svjesno koriste narativni metod kako bi ono o čemu istražuju i pišu što bliže približili svojoj publici. kodovi i pravila po kojima lokalne grupacije (pre)žive. nužno je „zaviriti ispod površine“ te se što više približiti svojim ispitanicima. od priprema kroz teoretsku nastavu. pa sam možda baš stoga želio svoju subjektivnost izbalansirati neutralnošću kolega i studenata s drugog kraja svijeta koji sa Bosnom i Podrinjem nisu imali nikakve veze. preuzimajući ulogu naratora u prvom licu.te kulminiralo terenskim istraživačkim radom (fieldwork) i desetodnevnim boravkom u jednom „zaboravljenom“ i „etnički očišćenom“ selu u istočnoj Bosni. cilj svakog antropologa jeste da što bliže doživi. održavaju se i (re)konsturiraju svoj identitet.održavaju i konstruiraju svoj grupni identitet. lokalnih grupa. disaster tourism nego dio akreditiranog predmeta koji je uključio sve bitne aspekte iskustvenog učenja. proširio istraživačkoedukativnim boravkom grupe australskih studenata u „etnički očišćenom“. živjeti sa njima. Da bi se razotkrili ti suptilni. tj. Etnografski rad norveške antropologinje Tone Bringa i njeni pisani i filmski zapisi o „njenom selu“ Dolina. Podrinje. tj. nazvan etnografija. genocidom devastiranom selu u istočnoj Bosni. Bitno je naglasiti da jednomjesečno putovanje australskih studenata iz dalekog Melbourne-a nije bilo turistička ekskurzija niti tzv. U ovoj želji.od učešća na seminarima i međunarodnim konferencijama. koje su predmet istraživanja. ili onome što je od tih života još ostalo. antropolozi nastoje izvući neke univerzalne pouke i razviti teoretske koncepte te doprinijeti razumijevanju socio-kulturoloških posebnosti i fenomena koji prevazilaze okvire lokalnih zajednica (Eriksen 2001). negdje u centralnoj Bosni 6 . običaji. utjecaj nasilja na lokalne zajednice. usredsređenost i studiozno proučavanje lokalne kulture ispitanika. iziskuje vrijeme. Za razliku od Tone Bringa. participirati u njihovom svakodnevnom životu. što ponekad nije jednostavno izbalansirati Ovaj način ili metod kvalitativnog istraživanja. Nakon temeljnih priprema u Australiji. koji počinje na ovom mjestu.bilo da se radi o lokalnim plemenskim zajednicama bilo o pripadnicima globalnih elita . jeste zaštita identiteta ispitanika ukoliko bi isti bili izloženi bilo kakvom riziku ili šteti. 241 . strpljivost. godišnjice genocida u Potočarima . norme. preko terenskog istraživanja (fieldwork). Stoga i Dolina nije stvarno ime sela koje je bilo predmet istraživanja Tone Bringa. namjera autora je povesti zainteresiranog čitatelja na zamišljeni put u to zaboravljeno istočno-bosansko selo. ja sam svoj etnografski projekt prilagodio tj. jednomjesečno studijsko putovanje je uključilo niz aktivnosti koje su bile dio iskustvenog učenja . ali istovremeno zadržati svoj istraživački fokus i profesionalnu distancu. Moj etnografski rad je također vezan za nekoliko lokalnih sredina u Bosni i Hercegovini (i drugim dijelovima svijeta). vođenje 6 Jedan od važnih etičkih postulata etnografskog istraživanja. zabilježi i prenese (ne)obične ljudske priče te da razotkrije neke „zakone“ po kojima se socijalne grupacije . nepisani „zakoni“. do prisustvovanja komemoraciji 12. najprije u Grazu. su primjer briljantne etnografije jedne semi-ruralne sredine u BiH.Inovativni načini izvođenja nastave izvan univerzitetskih učionica Hercegovinu“ (Bosnian Study Tour 2007 – BST) je izazvao veliku zainteresiranost australskih studenata i akademskih kolega. socijalne veze. a teme koje istražujem su skoro identične nazivu studijskog putovanja. danas u okviru Republike Srpske (RS). u jednu posebnu priču o običnim ljudima i njihovim (ne)običnim životima. koje je predmet mog dugoročnog istraživanja. Konačno. Na primjeru specifičnih. ja sam za Bosnu. vrlo personalno i porodično vezan. promatrati ih. ukratko postati insider. kao i bilo kojeg drugog znanstvenog istraživanja. pogotovo za njen istočni dio. Ustvari. Kroz „putovanje“ u narativ.

kao gosti Word University Service-a (WUS) i European Center for Teaching and Research in Human Rights (ETC) pri Graz univerzitetu. ljudska prava. socijalni rad i žurnalizam. studenti su učestvovali na Međunarodnoj konferenciji o genocidu i prevenciji genocida. jula. pored ostalog. međunarodne odnose. australski studenti su učestvovali u programu ljetne škole „Zločini protiv čovječnosti i međunarodno humanitarno pravo“ organizirane od strane Studentske asocijacije Pravnog fakulteta. pozdrave i fraze na našem jeziku. dok su fakulteti. čiji su studenti prethodno postali članovi 242 . socijalne. Starosni prosjek studenata je bio oko 21 godinu. Također smo imali prijem kod Gradonačelnika grada Graza. Australija je bila najbrojnije zastupljena zemlja. Nakon cjelodnevnog Bosnian Film and Cultural Festival-a. izbjeglice.i po prvi put se okusila zeljanica. međutim. etničko čišćenje. studenti su i naučili neke bitne riječi. Štaviše. sirnica i ćevapi . pored slušanja izlaganja vodećih svjetskih i lokalnih eksperata iz područja genocida i političkog nasilja. od pedesetak prijavljenih kandidata. odabrali smo 23 najentuzijastičnija i akademski najkompetentnija studenta koji su nas svojim pismenim prijavama i u pojedinačnim usmenim intervjuima ubijedili da su adekvatni kandidati za učestvovanje u jednom ovakvom projektu. zainteresiranost studenata je bila iznad svih naših očekivanja. do 14.H. Na trosatnim seminarima. g. U Grazu su studenti učestvovali na predavanjima na kojima je govoreno o mjestu i ulozi BiH u europskim integracijama te saznali o stanju ljudskih prava u regionu viđenih iz perspektive austrijskih stručnjaka. U BiH Za vrijeme boravka u Sarajevu. utiscima i sopstvenom iskustvu. 7 Na konferenciji su. 7 Naši domaćini u Sarajevu su bili Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava i Međunarodna asocijacija istraživača genocida (International Association of Genocide Scholars) . Prije polaska Iako smo kolega Adams i ja razvili jasne kriterije za prospektivne učesnike na studijskom putovanju u BiH te pored činjenice da su studenti snosili najveći dio troškova puta. oko 2/3 su bile djevojke i 1/3 mladići (što je otprilike struktura studentske populacije na fakultetima društvenih znanosti u Australiji). europskih zemalja i Sjeverne Amerike. bili upoznati sa konceptima i temama kao što su genocid. u Austriji.sve je bilo spremno za pokret. Iako neočekivano. uže specijalizacije (majors) koje su studenti studirali uključili antropologiju. Bosnian Study Tour je boravila tri dana u Grazu. razgovorima. političke nauke. U Austriji Prije dolaska u Sarajevo. raseljena lica (IDPs).. Putovanje je bilo planirano za početak jula 2007. Namjera nam je bila povesti grupu od 15 studenata. Uz to. ICTY (Haag Tribunal). kulturne i političke posljedice rata u BiH te o bitnim aspektima kulture i historije BiH i regiona. studenti su. od 7. studenti također prezentirali svoj vlastiti workshop na kojem su izložili svoje ideje o ulozi studenata i visokog obrazovanja u sprječavanju genocida i tretiranju posljedica genocida. koji su pokrili teorijski dio predmeta i važne logističke detalje. su počeli početkom marta. a seminari. a pored domaćih studenata ljetnu školu su pohađale i grupe studenata iz regiona. tj. Halilović dnevnika i zabilješki (fieldnotes) do pisanja akademskih eseja baziranih na pojedinačnim opservacijama. na kome su prikazani odabrani filmovi bh autora .

u 1992-95. Također. niti je bilo putnika za Klotjevac niti se put smatrao dovoljno sigurnim. Prijevoz koji su nam lokalni predstavnici vlasti u Srebrenici bili obezbjedili je bio jedan mali kombi. mnoge neočekivane prepreke su se pojavile. U Sarajevu su studenti uspostavili kontakte sa lokalnim i međunarodnim vladinim i nevladinim organizacijama te se povezali sa lokalnim i stranim studentima. Međutim. Osim dva studenta za koje je prisustvovanje ovom tužnom događaju predstavljao preveliki psihički i emotivni napor te su odlučili ostati u Sarajevu. a i rješenja iznađena. To je bilo prilično potresno iskustvo za sve studente. njih pun autobus. do tog dana jula 2007. Rekonstrukcja uništene lokalne zajednice Ovdje bih napravio malu digresiju i predstavio Klotjevac. je bio završni dio jednomjesečnog putovanja. Nakon prilično lagodnog i ugodnog boravka u Sarajevu uslijedilo je višesatno putovanje regularnom autobusnom linijom. a bio je zadnji koji je vozio za Klotjevac u proljeće 1992. kako nam je sam otkrio. g. bili na putu prema našoj krajnjoj destinaciji. duboko u Podrinju. prema Višegradu. Srećom. Nakon toga. Klotjevac je bio poznat po ljepoti drinskog jezera i oštrom vjetru zvanom Sopur. Blagaj na Buni. su bili prvi putnici u prvom autobusu koji se nakon rata uputio za ovo uništeno selo. a onda „prebacivanje“ do Klotijevca. 8 Klotjevac je također ponekad pisan i izgovaran kao Klotivac i Klotijevac. gdje smo čekali da se nešto desi. bio „pošteni Srbin“ i nekada je bio jedan od vozača koji su redovno vozili na relaciji Srebrenica-Klotjevac. Prije nego što je potpuno uništen kao ljudska nastamba. koji je s jeseni puhao iz kanjona Drine. zbog vikenda i drugih obaveza naše „kontakt osobe“ nisu bile u Srebrenici. Vozač je. u zadnjem trenutku. Klotjevac Odlazak u selo Klotjevac 8 . nekada popularnu turističku destinaciju u srebreničkoj općini. autobus nikada više nije vozio za Klotjevac. na samoj granici sa Srbijom. kao po pravilu „očekuj neočekivano“. 243 . nekoliko studenata je razgovaralo o mogućnosti volontiranja u lokalnim nevladinim organizacijama u BiH. pa smo se morali sami snaći za prijevoz. Klotjevac je tradicionalno bio poznat po svojim hrabrim splavarima i živopisnim slapovima. sticajem sretnih okolnosti i nakon dogovora sa vozačem autobusa koji je „slučajno“ zastao ispred nekadašnje robne kuće u Srebrenici. Počitelj i Međugorje. Studenti su bili nekoliko mjeseci unaprijed najavljeni i naš dolazak očekivan.Inovativni načini izvođenja nastave izvan univerzitetskih učionica Zajedno sa ostalim delegatima konferencije studenti su učestvovali na komemoraciji 12. Od kulturnih znamenitosti studenti su upoznali kulturno-historijske spomenike i institucije u Sarajevu. s polaskom u 7 ujutro iz Sarajeva do Srebrenice. premali da bi u njega mogla stati i trećina studenata. agresiji na BiH. a odlazak na komemoraciju i dženazu u Potočarima 11. Znači. godišnjice genocida u Potočarima. je bio dobrovoljan. svi ostali su svojim prisustvom komemoraciji željeli iskazati svoje poštovanje žrtvama genocida i solidarnost sa preživjelima. a kamoli mnogobrojni prtljag. Tradicija splavarenja je prekinuta izgradnjom hidro-elektrane Perućac i formiranjem 56 km dugog akumulacionog jezera između Bajine Bašte i Višegrada. grupa studenta iz Australije. jula 2007. konačno smo. sredinom 1960-tih. Uz to. posjetili Mostar. onakav kakav je nekad bio. kasno poslijepodne. Smješten na lijevoj obali Drine. udaljen 28 km od Srebrenice i 48 km od Višegrada.

tzv. 10 Bogata kulturna historija Klotijevca je rezultirala u specifičnoj lokalnoj kulturi u kojoj su predislamska vjerovanja (paganska. 11 Bez obzira na poštovanje i održavanje svoje predislamske duhovne i materijalne tradicije.bajinaBašta.e. mnogi stećci su potopljeni prilikom punjenja akumulacionog jezera. su bili poznati po svojoj bijeloj džamiji. i u kojoj su se redovno održavali vjerski obredi.yu/indexeng. i planina Zvijezde i Tare. rimske. na nadmorskoj visini od 280 metara. na bosanskoj. uključujući i mnoge detalje iz muslimanskih sela u Podrinju. Klotjevac između I i II svjetskog rata je opisan u monografiji iz 1939. Ostaci Starog grada tj. autora Jovana Deroka. slavenske i otomanske kulture. Wilkesa koji je istraživao ostatke ilirske kulture u BiH i koji tvrdi da je Klotjevac bio razvijeno ilirsko naselje još u 2. Halilović Smješteno između planina Sušice. „Vikendaši“ su dolazili s obje strane Drine (Srbije i BiH).tara. imena sela nisu navedena ali postoje indicije da je dobar dio opisanih običaja mogao upravo biti iz Klotjevac i okolnih sela. Vera Erlich opisuje porodične i druge običaje u više sela u Bosni i Hercegovini. jezero je duboko 90 metara. a 24 km dug kanjon Drine između Klotjevca i Žepe. U periodu izmedju dva zadnja rata. Zbog toga ne čudi da su Klotjevac i okolna sela uz Drinu bili popularna turistička destinacija tokom ljetnih mjeseci. Npr. se smatra ne samo najživopisnijim i najljepšim dijelom toka Drine nego predstavlja i treći kanjon po dubini u svijetu (nakon Colorado kanjona u US i Tara kanjona u CG) 9 . a tu se nalazio i ljetni kamp studenata fakulteta fizičke kulture (DIF) s Beogradskog univerziteta. stoljeću p. Osim ovakvih i sličnih rituala lokalnog stanovništva u Klotijevcu. poslovi koji uključuju kopanje zemlje ili mućenje vode. poznati bosanski etnolog i vjerovatno najveći skupljač narodnih predanja u BiH. dijelili informacije.H. 11 U svom dokumuternom-istraživačkom filmu o stećcima Zehrudin Isaković je zabilježio identičan obred u hercegovačkom selu Jezero kod Uloga.com/bbportal/main/river/facts/river_facts_e. 244 . 10 U obimnoj studiji. razgovarali. a džamija je služila kao centar duhovnog i socijalnog života sela. pogotovo petkom kada bi na džumu namaz dolazili muškarci iz Klotijevca i okolnih sela. ugovarali poslove. bogumilska i kršćanska) bila potpuno integrirana u vjerske i narodne običaje muslimana Klotijevca koji su činili stopostotno. Klotijevac ima dugu historiju o čemu svjedoče ostaci ilirske. Bajina Bašta Portal na www. 9 Prema informacijama Zavoda za turizam Bajina Bašta. koja je obuhvatila 300 sela u raznim dijelovima Jugoslavije krajem tridesetih godina XX stoljeća. zbog anonimnosti studije. keltske. a mala djeca su poticana na plač za vrijeme obreda kako bi se Bog (ili bogovi?) smilovao i prekinuo sušu. godine.html ili http://www. koja je više puta iznova građena i dograđivana. npr. „godovi“ kao „Vodena Marija“ i „Ognjena Marija“ su bili dani na kojima se određeni poslovi nisu radili. za vrijeme sušnih godina učile su se „kišne dove“ i poljevali vodom stećci. a neki su uništeni proširenjem puta i općom nebrigom vlasti. Nažalost. na srbijanskoj strani. Klotjevac se također spominje u radovima britanskog historičara John J. Klotivljani. Skoro da je vrlo izvjesno da su se neki običaji iz tadašnjeg Klotijevca našli i u antologijskoj studiji Vere Erlich (1964) Porodica u Trasnformaciji. autohtono stanovništvo sela do 1992. U samom selu i u njegovoj okolici nalazi se više desetina dobro očuvanih stećaka. žitelji Klotijevca.n.html. dubok između 700 i 1000 metara. brojni dani u godini. Pred sami rat broj vikednica u Klotjevcu se približavao broju kuća strarosjedilačkog stanovništva.org. srednjovjekovne tvrđave povrh Klotijevca i legenda o njegovoj gospodarici Jerinji su dio usmenog predanja stanovnika Klotijevca koje je zabilježio i pokojni Vlajko Palavestra. Iako malo poznat izvan Podrinjskog regiona.

na kojima su rupe od granata i tragovi paljevine još bili jasno vidljivi. zarasle ruševine nekadašnjih domova uz tek poneki trag života. često pripadnici tri generacije. Hadžićima. pogotovo generacija nakon drugog svjetskog rata. ambulanta. kako se hipokritički reducira genocid počinjen u BiH. Ovako dakle izgleda (još) jedan „lokalni genocid''. Klotjevac je izgledao nadrealno. razreda). je bila u potpunom kontrastu i kontradikciji sa ruševinama kuća. cijelo selo . koje su zjapile tugom i odsustvom života i opominjale da se nešto strašno ovdje desilo. radnički i putnički autobusi. među njima i svi muški članovi mnogih porodica. obrazovanju i politici kako u lokalnoj regiji tako i diljem zemlje. Međutim. Po zadnjem popisu iz 1991. prolazili đački. Vogošći. a nemali broj njih su bili na istaknutim pozicijama u privredi.. Kulminacija tragedije Klotijevca se desila u julu 1995. Na mjestima nekadašnjih sela stajala su zgarišta. Zapuštena cesta je završavala na našoj krajnjoj odrednici.zajedno sa okolnim. U mnoga od ovih sela niko se nije vratio ili imao vratiti. osim 14 Srba. zajedno sa hiljadama protjeranih Podrinjaca. a služio je kao centar za okolna sela jer se u Klotijevcu nalazila osnovna škola (do 5. ali i preko Drine. a sva pokretna imovina opljačkana. znaci rata i uništenja u kućama u kojima smo se smjestili su bili gotovo bezazleni. Takvu sliku nisu vidjeli već duže od 15 godina i sigurno ih je podsjetilo na vremena kada su ovim selima redovno. sve kuće i građevine srušene i spaljene. u Srbiji. Pored stalnih povratnika. svježeg zraka i veličanstvenog kanjona. autobusna stanica. U narednih deset dana dijelili smo životne uvjete u kojima i povratnici. 245 . u poređenju sa desetinama do temelja srušenih i spaljenih kuća svuda oko nas. u Bajinoj Bašti. naši domaćini. Smješteni smo u dvije popravljene kuće. gravitirajućim selima Prohići i Urisići ukupno imao 1047 stanovnika. g. satkana u mozaiku od plavozelene vode jezera. Sam Klotijevac je imao nešto preko trećine stanovnika. Onih nekoliko starijih osoba. više i visoke škole. je bilo posebno emocionalno iskustvo i konfrontacija sa obimom tragedije kroz koje je ovaj dio BiH prošao. u Klotijevcu. većinsko bošnjačko stanovništvo je.Inovativni načini izvođenja nastave izvan univerzitetskih učionica Stanovnici Klotjevca su zaposlenje nalazili u industriji u općinama Srebrenica i Bratunac. Beogradu i drugim mjestima tadašnje Jugoslavije. svi bili Bošnjaci. danas nastanjenih u Tuzli. pred nama je bila stvarnost jedne ubijene lokalne zajednice.koje sada čine povratnici iz četiri porodice. prirodna harmonija. su završili srednje. dočekani smo uz osmijehe i zagrljaje kao najbliži rod. Dok su malobrojni Srbi područje napustili neposredno pred rat i utočiste našli u Srbiji. već godinama žive. od kojih su. na putu od Srebrenice do Klotijevca. a u toku našeg boravka došlo je još nekoliko „bivših“ Klotivljana. otkupna stanica. u više navrata dnevno. u Srebreničkom genocidu. svih 12 osoba . uništeni nečiji domovi i životi.je bilo na okupu da nam zaželi dobrodošlicu. u selu su još bili i preživjeli iz tri porodice koji sada žive svoje izbjegličke živote u Njemačkoj i Holandiji. prodavnice. Mnogi Klotivljani. kao i putovanje kroz mjesta gdje su nekada bila sela. riječna luka… U toku rata svi žitelji iz ovog područja su protjerani. Sve je izgledalo kao da je rat tek stao. kao i „na privremenom radu“ u Austriji i Njemačkoj. Oko 90% muške populacije Klotijevca je pobijeno. Užicu.. povratnika na koje smo naišli. su s čuđenjem gledali autobus pun mladih ljudi.. Ipak. mnogi pobijeni. odnosno ono što je od tih porodica ostalo.. ili još uvijek u toku. Boravak australskih studenata u Klotijevcu Sam dolazak u Klotjevac. Klotijevac je . Ovo je bila slika genocida. zelenila drveća. spas potražilo u Srebrenici.

. to dugujemo Bosni i našim prijateljima u Klotijevcu. Mirsom i Ekremom. eseji i izvještaji ocijenjeni. a eho studijskog putovanja je još uvijek prisutan kako u dalekom Melbourne-u i u Klotijevcu tako i u mnogim drugim mjestima diljem planete. Uz to. Zajednički ručkovi i večere su bili prilika da se domaćini i gosti još više zbliže i postanu doživotni prijatelji. Sabina i Sadeta . Duletov sin Huso. Duletovo stado od stotinjak je umanjeno za deset brava tih dana. jedna od učesnica BST. Tri domaćice . U toku tih deset dana snimljeno je 16 sati dokumentarnog materijala. Živjeli smo u sredini gdje je bilo nemoguće mimoići stalna podsjećanja na taj period zla. . Sada je konačno vrijeme za akciju. našoj pasivnosti.. U Klotijevcu se nikada poslije rata nije toliko razgovaralo i tako od srca smijalo kao tih desetak dana. napravljeno više stotina fotografija. Na osnovu razgovora i opservacija studenti su producirali mape sela 246 . Ljudska povezanost i želja da se ostvari kontakt su vrlo brzo oborili sve jezičke i kulturološke barijere između gostiju i domaćina. To dugujemo globalnoj zajednici. U više navrata sam vidio studente i domaćine udubljene u razgovore iako nisu govorili istim jezikom. Moj kolega Ron je redovno. istraživački rad baziran na posmatranju i razgovorima s povratnicima i posjetiteljima. je obezbjeđivao frišku ribu iz jezera. ime porodica koje su činile Klotjevac onim što je nekad bio. „razgovarao“ sa Duletom. ponad sela. uključilo i cjelodnevno kupljenje sijena na jednoj. koji je kao dječak preživio Marš smrti. Improvizirana prodavnica u kući jedinog povratnika u zaseoku Sejdinovići je redovna pražnjena do zadnje namirnice.. jer smo postali svjesni posljedica pasivnog posmatranja zla kroz koje je Bosna prošla. Halilović Svaki dan je bio strukturiran i uključivao je predavanja na otvorenom. socijalne aktivnosti te učestvovanje u svakodnevici povratnika što je npr. Zbog toga refleksija na studijsko putovanje i evaluacija istog mora obuhvatiti i neke druge aspekte osim opisa kriterija po kojima su studentski radovi. što vodi ka razvijanju konkretnog osjećaja međunarodne odgovornosti. U Klotijevcu smo vidjeli nesvakidašnje prirodne ljepote koje je skoro nemoguće spojiti sa zlom i nasiljem kojem je bilo izloženo ovo pitomo mjesto. do kasno u noć. jula 1995. Pored toga što je bilo poučno i korisno iskustvo za studente i predavače također je pozitivno utjecalo i na lokalne domaćine. bilo kroz ruševine nekadašnjih domova bilo kroz saznanje da su nekadašnja sela u okolici sada potpuno pusta. ovo putovanje nas je povezalo sa ostalim članovima globalne zajednice.. rekonstruirana mapa sela na osnovu ruševina i razgovora sa preživjelima.Zlatija. zadnje lubenice i zadnje pivske flaše. Šta je BST značio studentima? U svom eseju studentica Anna Lockhard. Ocjena. druženja i aktivnosti na vodi su ponekad odavali utisak kao da se radi o grupi bezbrižnih turista. ispisane stranice zabilješki i dnevnika. uz domaću šljivovicu. Upravo sada. refleskija i evaluacija BST-a Studijsko putovanje Bosnian Study Tour 2007 kao vid iskustvenog učenja je prevazišlo sva planirana pedagoška očekivanja. Svaka ruševina je dobila ime. Zlo je ovdje bilo ovladalo dobrim zahvaljujući i pasivnosti globalne zajednice. učinilo nam se beskrajnoj livadi. je napisala: „Privilegija koja nam je ukazana za vrijeme boravka u Bosni je bio jedan fundamentalni akt prema našoj odgovornosti kao ljudska bića.“ Po povratku u Australiju studenti su formirali udruženje Friends of Klotjevac s ciljem pomaganja povratnicima u Klotjevac. a domaćin Dule je bio zadužen za spremanje i okretanje ražnjeva. Jedna od prvih inicijativa je bilo prikupljanje novčanih sredstava za izgradnju spomenika žrtvama Klotijevca koji su pobijeni u ratu.su se trudile da naprave dovoljno pita i somuna.H. Kupanje u jezeru.

Mnogi su izjavili da je boravak u Klotijevcu bio turning point u njihovim životima tj. ali smo Ron i ja bili neumoljivi i držali smo se ranijih proračuna i planiranog budžeta. roštiljale ribe iz jezera. večerama i sijelima. a dvije studentice. pa i Europe. 25 putnika namjernika s drugog kraja svijeta. a svi povratnici su bili istovremeno i naši domaćini i naši gosti na zajedničkim ručkovima. radost. dobroćudnost i povjerenje. referati. Šta je boravak studenata značio domaćinima? Najvažniji aspekt ove posjete. To je prvi put da je ovakav dokument kreiran. kao što su to nekada bili. inspirirane iskustvom u Klotijevcu i BiH su već na novim mjestima koja su bila afektirana nasiljem. Dule ima 100 ovaca ali mu RS vlasti ne dozvoljavaju izvoz u Federaciju niti Duletove „muslimanske“ ovce imaju kupce u RSu. Svi su dijelili osjećaj da su na najbolji način spojili ugodno sa korisnim. Njihov boravak je. jeste praktična solidarnost koju su osjetili i potvrda da Klotjevac nije potpuno zaboravljen i „otpisan“. Dule čeka već duže od godinu dana da mu RS vlasti izdaju potrebnu dozvolu kako bi mogao prodati ovce u Federaciji. okretali janjci na ražnju. dok je Laura Tracy na jednogodišnjem boravku u Kambodži kao UN Ambasador za mlade. Istovremeno je po prvi put pružena mogućnost povratnicima da budu domaćini. Studenti su svojim iskustvom uvidjeli aspekte i konzekvence genocida po lokalne zajednice i obične ljude i upoznali se sa problemima preživjelih povratnika. sve one vrijednosti koje su ubijene genocidom u Klotijevcu. i ukažu gostoprimstvo svojim gostima iz daleka. Srbija. Klotjevac više nije samo ubijeno i zaboravljeno selo negdje na istoku gdje Bosna počinje (ili je počinjala?) nego je ponovo postao mjesto u koje se dolazi i koje ima svoje prijatelje i zaljubljenike daleko od Drine i daleko od Bosne. Njihov kolega Tom Quinn je dobio posao u Vladi Australije. spremni da se založe za druge i zahvalni su što im je data mogućnost da urade nešto konkretno. Suze na rastanku su bili najočitiji izraz non-verbalne komunikacije o tome koje je značenje imala ova posjeta povratnicima u Klotjevac. hrane i spavanja za australsku goste. nešto što je promijenilo njihov pogled na život. je također nedostižno tržište za Duletove ovce. 247 .Inovativni načini izvođenja nastave izvan univerzitetskih učionica kako izgleda sada i kako je izgledalo nekada. iako je već platio i obavio veterinarski pregled za svoje stado. Priča koju nam je ispričao Dule Mešanović je jedna od mnogih koje ilustriraju kako RS vlasti nastavljaju diskriminaciju povratnika i onemogućavaju im egzistenciju baziranu na njihovom sopstvenom radu. Lucy Kawal je već nekoliko mjeseci na Istočnom Timoru gdje radi sa traumatiziranom djecom i omladinom. udaljena na puškomet kako su to na svojim životima već osjetili žitelji Klotijevca. uglavnom mladih ljudi. sva četiri domaćinstva su bila uključena u pružanje usluga. Pekle su se pite. Klotijevcu su bile posvećene izložbe. gdje žele utjecati na pozitivne promjene. iz perspektive povratnika. filmske predstave. Za svoje usluge bili su plaćeni po komercijalnim cijenama usluga u većim gradovima u BiH. Dva studentska rada su objavljena kao novinski i magazinski članci. kod povratnika vratio povjerenje u ljude i humanost koju svi dijelimo. članci i eseji u dalekoj Australiji. Većina studenta je napisala izuzetno kvalitetne eseje na osnovu kojih su dobili dobre ocjene. Svi povratnici tj. S ekonomskog i materijalnog aspekta posjeta Klotijevcu je također bila opravdana. Kažu da su postali bolji ljudi. sa sobom su donijeli veselje. Kako nam je rekao. To je za njih bio značajan novčani iznos i u početku su se osjećali nelagodno. O tome znaju i pričaju i malobrojni preživjeli Klotivljani. Neki već planiraju povratak u Bosnu i Klotjevac. domaći somuni. Studenti su postali glas Klotijevca koji se čuje čak na drugoj strani planete. Dolazak prvog autobusa u 15 godina je za njih simbolično značio povratak života u njihovo ubijeno selo. bar donekle.

pred navedenog. jer za ono posla što smo zajedno uradili za jedan dan trebalo bi povratnicima bar nekoliko dana. u koordinaciji sa preživjelim Klotivljanima rasutim diljem planete. iz raznih dijelova svijeta sa lokalnim zajednicama u BiH poput Klotijevca.H. a zvanično otvorenje je planirano 15. sa kolegama iz Australije. Čak i ono što je studentima bilo interesantno i zabavno iskustvo bilo je od praktične koristi za domaćine. Njima bi to bila korisna praksa. njihov nekadašnji komšija iz susjednog sela. međunarodnim nevladinim organizacijama (NVO). a Dule je počastio goste tako što je donirao i ispekao dvoje janjadi. Širi ili „društveno-politički“ aspekti boravka u Klotijevcu? Studenstka posjeta Klotijevcu je. koja bi povezala univerzitete. također ukazala lokalnim dobronamjernim . U roku od nepune godine dana. našim domaćinima je bila poznata činjenica da vozač koji nas je dovezao u njihovo selo. tj. tj. Informacije o selu proslijeđene su potencijalnim donatorima. Austrije i US-a razmatramo ideju o izgradnji Learning Centre (Obrazovnog centra) u Klotijevcu koji bi služio za organiziranje seminara. TV Hayat je snimio emisiju o Klotijevcu. Klotijevac je dobio svoje advokate. ovdje se ne radi o nekakvim basnoslovnim novcima ali onima koji nemaju skoro nikakva primanja ovakav nenadani prihod je svakako puno značio. studente i akademske radnike. Razmatra se i šira inicijativa Universities adopting Communities. buduće pravnike. Bit će to njihov simboličan povratak u svoje selo. bilo bi im dovoljno jedno ovako „sezonsko uposlenje“ godišnje pa da mogu preživjeti od zarađenog cijelu godinu. koja je putem satelita bila gledana diljem svijeta. a dalo im i ideju da se preorijentiraju na seoski turizam. Naravno. Planovi za budući angažman u Klotijevcu obuhvaćaju organiziranje ljetne škole za djecu iz Klotijevca (trenutno ih ima dvoje) i okoline (oko desetak).ali i indiferentnim i zlonamjernim . Austrije i US su pokazali zanimanje za posjetu Klotijevcu sa svojim studentima. Ono što priroda u Klotijevcu ima za ponuditi sigurno bi zadovoljilo prohtjeve i najrafiniranijih eko-turista. Pored konkretne ekonomske to je također pružilo i veliku moralnu satisfakciju povratnicima. Kako nam naši domaćini u Klotijevcu rekoše.političarima i birokratama da Klotjevac neće više biti nevidljiv i zaboravljen. juli 2009. a udruženje Friends of Klotjevac bi platilo troškove boravka i simboličnu plaću za rad. on je bio jedan od onih koji su služili kao vodiči srbijanskim paravojskama i vojskama koje su nanijele 248 . Po njihovim svjedočenjima. istraživače. Također. Program ljetne škole bi uključio studente pedagoških akademija iz Sarajeva i Tuzle. Ovo je bio prvi put nakon rata da su povratnici imali mogućnost zaraditi novac svojim radom u svom selu. predavanja i etnografskog istraživanja. Nekako u isto vrijeme. Tu prije svega mislim na kupljenje sijena. svojim preživjelim rođacima i komšijama. žrtava agresije i genocida. Na spomeniku će se po prvi put na jednom mjestu naći imena 110 Klotivljana. studenti su. Npr. Halilović I ovdje smo direktno „intervenirali“. koja su potpuno lišena obrazovanja. nije bio baš previše „pošten i neutralan“ kako nam se predstavljao. Naš boravak u selu je pružao kontekst u kome su se po prvi put sreli poznanici od prije rata koji su završili na različitim stranama sukoba. Akademske kolege iz Sarajeva. diplomate. kroz razne vidove donacija. za vrijeme našeg boravka u selu od Duleta je kupljeno osam ovaca. Dva mjeseca nakon našeg boravka u selu Dule je dobio traktor. već sakupili dovoljno novčanih sredstava za otpočinjanje prve faze izgradnje spomenika žrtvama genocida u Klotijevcu. Iz budžeta smo također donirali novac za nabavku električne pumpe kako bi sve kuće imale nesmetano snadbijevanje vodom. g. Radovi na spomeniku su već započeli.

očito zaintrigiran našom posjetom selu. Naš boravak je otvorio proces komunikacije između Dragana i povratnika u selo. Također jer rekao da je znao šta se ovdje dešavalo pokušao bi nešto učiniti. Pilot projekat Bosnian Study Tour. Dragan Otašević. bilo da se radi o eko-turizmu bilo o obrazovno-istraživačkim boravcima studenata iz BiH i cijeloga svijeta. kulturnom.. Insistirao je. Vidi Lemkin 2002: 27-53. koji su i bili primarni cilj genocida. je bio gostoljubiv.koje su puno šire i kompleksnije od ove. prof. U slučaju iskustvenog učenja i opisanog studijskog putovanja. Na trenutak je nastupila suspenzija nepovjerenja i svi su željeli biti dobri domaćini svojim gostima izdaleka. također treba uključiti i ljudsku komponentu tj. pojednostavljene interpretacije odnosa znanja i moći. „Znanje je moć. pored moralne i materijalne podrške. oni (vlastodršci) koji imaju moć kontroliraju znanje i preuzimaju autoritet istine tj. donekle. u aprilu 1992. je devastirao Klotjevac u demografskom. bar u Klotijevcu. Dragan je govorio o tuzi koju osjeća kad vidi ruševine kuća svojih nekadašnjih prijatelja Bošnjaka kojih više nema. kao „sistematski zločin usmjeren ka potpunom ili djelimičnom uništenju određene socijalne grupacije“ 12 . Držanjem dominiranih masa u podčinjenom položaju se odvija i kroz njihovo onemogućavanje i pristup znanju i kreiranju znanja. Po prvi put poslije rata moglo se primijetiti nešto kao otpočinjanje procesa pomirenja.Inovativni načini izvođenja nastave izvan univerzitetskih učionica ogromno zlo Klotijevcu i njegovoj okolini. Kao što Feld i Baso (1996) pišu „Mjesto čine ljudi a ne prostor“. S druge strane. političkom i svakom drugom pogledu. njihova moć postaje istina i zvanično znanje. Zbog toga. moći i diskursa. Npr. On ipak za sve krivi „prokleti rat“ i međunarodnu zavjeru. potpuno poznati. znanje kao moć nije samo vezano za one koji 12 Iz originalne definicije genocida Raphaela Lemkina koja je također prihvaćena kao zvanična definicija genocida u UN Konvenciji o genocidu. a i od namjere ovoga rada . Po njemu. 249 . poput Marxove ideje o klasnoj svijesti. Michel Foucault je vjerovatno u široj javnosti najviše poznat po svojim idejama o povezanosti znanja. pomoć dobronamjernih „outsajdera“. Postoje svjedoci koji su potvrdili da je „naš vozač“ učestvovao u zasjedama u kojima su ubijani Klotivljani. se po mnogo čemu pokazao adekvatnim modelom podrške lokalnim zajednicama nakon genocida i isti se može primijeniti na druge slične lokalne zajednice u BiH i šire. dakle istine. iako su i njemu i žrtve i zločinci. koji su do tada bili prilično hladni i distancirani. Drugi „lokalni“ Srbin. dakle ljudi. na primjer. da nas provoza u svom čamcu uz kanjon Drine te pozvao svoje kolege sa srbijanske strane da mu ustupe još jedan motorni čamac pošto nismo svi mogli stati u jedan. posjete mjestima kao što su Klotjevac. Bez ulaska u dublju interpretaciju Foucautovim ideja . se ne može nadoknaditi. Zaključak Genocid. dok su drugi izbjegli svaki direktan kontakt. Foucault.“ – svojevremeno je proklamirao jedan od najvećih filozofa XX stoljeća. ekonomskom. kao realizacija ideje zasnovane na konceptu iskustvenog učenja. Također se zna da je isti vozač. a bez ljudi selo će vremenom postati samo puki geografski pojam. Beograđanin s manje-više stalnim boravkom u svojoj vikendici u Klotijevcu. bar između onih koji u zločine nisu bili direktno umiješani. Stoga ne iznenađuje da su neki od naših domaćina bili rezervirani prema njemu. Jasno je da Klotjevac nikad neće biti onakav kakav je nekad bio. Biološka i socijalna supstanca. bio u srpskoj delegaciji koja je žiteljima Klotijevca dala ultimatum za predaju. vjeruje da ugnjetavani i dominirani jedino kroz znanje mogu promijeniti svoj društveni položaj.želio bih upravo završiti ovaj članak ehoom Foucault-ove poznate teze. neki od Klotivljana su se rukovali sa njim. I pored toga.

and McEllister. 8. 1984.H. 11. R. 190-200.J. 2002. J. IL: Excel Inc. Palavestra. London. Isaković. 2001. Kolb. Learning by doing: A guide to teaching and learning methods. A. NJ.. 2. Bringa. ‘Cultural identities in the Illyrian provinces (2nd century BC to 3rd century AD): old problems re-examined’. Being Muslim the Bosnian Way: Identity and Community in a Central Bosnian Village. Erlich. 27-53. McCarthy. T. Boston. 17. Oxford. Prentice Hill. 15. & Basso K. Englewood Cliffs. 12. S. (sa)znanje o Klotijevcu i njegovim malobrojnim žiteljima koji su preživjeli genocid. Feld S. 250 .Dall'Adriatico al Danubio. Blackwell Publishers. Lemkin. Princeton. D. 2003. R. V. Experiential Learning: The experience as the source of learning and development. (ed. Osland. Pluto Press. in Hinton. Wilkes. 1939. D. Theory and practice 2e.1996. pp. L'Illirico nell'età greca e romana (Cividale del Friuli. ‘Management education goes international: A model for designing and teaching a study tour course’. 10. G. Prentice Hall. J. ‘Genocide'. 14.) Genocide: An Anthropological Reader.H. Jackson. Novi Sad. University of Washington Press. Sarajevo-Zemun.. 1995. & Rubin I. Također. bar donekle ublaže. Large Issues: An Introduction to Social and Cultural Anthropology. 1987. Journal of Management Education. 21. 16. Hutchings. je „omoćalo“. J. Halilović su nešto naučili. P. 2008. O njima se sada zna i oni nisu više nevidljivi i bespomoćni. Convegno. The 4MAT system. A. 1995. dakle studente koji su iskustvenim učenjem naučili o posljedicama genocida na lokalne zajednice. V. A. Stećak – the Last Bosnian Mystery. A. 2002. 5. Kolb. Senses of place. iako su još uvijek predmet diskriminacije i ignorantskog odnosa od strane RS vlasti. Gibbs. K. Eriksen. 25-27 settembre 2003). Princeton University Press. ‘Exploiting the Links between Theory and Practice: Developing Students' Cross-cultural Understanding through an International Study Tour to China’. FEU Birmingham Polytechnic. 2004. Kolb D.: McBer and Co. Jarvis P. Routledge. Deroko. Adult and Continuing Education. 7. Zagreb. birokratskim sredstvima. 2001. 4. Z. TVSA. Higher Education Research & Development. 1964. and Kolb D. Small Places. Sarajevo. New Jersey.J. kao i nastavak genocida drugim. 3. 9. Historijska usmena predanja iz Bosne i Hercegovine. 1995. ojačalo i ohrabrilo same povratnike u Klotjevac. 6. London. 13. Baybook-Mostart. pp. Porodica u Transformaciji.H. Fondazione Niccolò Canussio. B 1987. saznali njihovu istinu i time doprinijeli da se posljedice genocida. Izdanje društva Fruška Gora. Experiential Learning Theory Bibliography 1971-2001. Literatura 1. Birmingham. ‘Drina: geografsko-turistička monografija’. 1997. Ma. The Organizational Behavior Reader 6e. Seattle. Porth. 21. Naprijed. Možda je najveći uspjeh ovog istraživačko-obrazovnog projekta upravo u tome što smo napravili ove ljude ponovo „vidljivima“. 55-71. T.

Preparing and planning of a teacher have a significant importance on student's education. Key words: Geography. so it is important to be focused on that issue as well as to use effectively the equipment that already exist in school. materijalno-tehničkog i metodičkog karaktera. niz didaktičkih postupaka u njihovom formiranju u jedno. psihološkog. planning. . it is necessary to complete a preliminary work that contains a cognitive.Planning and preparation of a teacher to deliver a lesson would not be complete if it was not a student activities plan in order to fulfill educative-pedagogical topic to place a student on a subject position and a teacher's assistant who assists in preparing. it is necessary for a school to be equipped with contemporary technical equipment. Edin Jahić. a teacher is required to be creative and to possess series of didactic methods in order to unify everything in one. To plan a lesson. učenik. ali i uspješnijem korištenju onih sredstava i pomagala koje škole posjeduju. Abstract Lesson planning and preparation of a Geography teacher in order to deliver a lesson is a permanent process and job responsibility of all teachers. Planiranje i pripremanje nastavnika za izvođenje nastave ne bi bilo potpuno kad u njemu ne bi bile planirane aktivnosti učenika na realizaciji odgojno-obrazovnih sadržaja koje će ga staviti u poziciju subjekta i nastavnikvog saradnika u pripremanju. Ključne riječi: geografija. Planiranje i pripremanje za nastavu geografije i izvođenje nastave čine nedjeljivu cjelinu. Planiranje i pripremanje nastavnika ima značajan odgojni uticaj na učenike. pa je nužno tom pitanju posvetiti punu pažnju. Univerzitet u Tuzli Abstrakt Planiranje i pripremanje nastavnika geografije za izvođenje nastave permanentan je proces i radna obaveza svakog nastavnika.Zbornik radova PMF 4 i 5. preparation. sc. Prirodno-matematički fakultet. 251 – 259 (2007-2008) Originalni naučni rad PLANIRANJE I PRIPREMANJE NASTAVNIKA GEOGRAFIJE ZA IZVOĐENJE NASTAVE LESSON PLANNING AND PREPARATION OF A GEOGRAPHY TEACHER IN ORDER TO DELIVER A LESSON Mr. teacher. In oreder to be prepared successfully for Geography lesson. material-technical and methodical character. Za uspješno pripremanje nastavnika za izvođenje nastave geografije neophodna je opremljenost škole savremenom nastavnom tehnikom. analyzing and assessment of a lesson. Za pripremanje nastave potrebno je izvršiti predradnje spoznajnog. planiranje. Uspješno ostvarivanje ovih zadataka traži stvaralački čin nastavnika. obradi i valorizaciji rada. nastavnik. In order to achieve them successfully. pripremanje. viši asistent. Lesson planning and preparation of a Geography lesson and delivery of a lesson are inseparable entities. student. psyhological.

poboljšanje tehnologije rada. prilikom posjete prirodnim i kulturnim znamenostima.). Pri tome. Pored njih nužno je organizovati rad učenika. Nastavnik se samostalno priprema za nastavu.E. u dobro organizovanoj. nastavnik započinje sa pripremama već samim početkom rada sa učenicima i to traje sve do okončanja njegove nastavničke karijere (Hodžić. po svojim sadržajima i aktuelnosti pružaju velike mogućnosti za intelektualan rad i odgoj učenika. ali i samim učenicima. grupni i individualni. smišljati program rada) je bitna pretpostavka osmišljene polivalentne aktivnosti na usvajanju nastavnih sadržaja. Jahić Uvod Planiranje (lat. poljoprivrednim dobrima itd. programsko uključivanje roditelja u pojedine aktivnosti i dr. Po riječima Hodžić T. imajući u vidu obrazovne i odgojne zadatke svog predmeta. programima i udžbenicima. Pretežno frontalna i pretežno verbalna nastava postaje u današnje vrijeme sve više neadekvatna savremenim procesima u nastavi. naročito. da razvija osjećanje kolektivne brige prema napredovanju slabijih učenika. nije dovoljno da se gradivo samo predaje. Od nastavnika se zahtjeva da u procesu nastave podstiče učenike na diskusiju. Za to nisu dovoljne demonstracije nastavnika. veća povezanost sa društvenom sredinom. ali u skladu sa prirodom nastavnih jedinica koje se obrađuju. 1999. realizacija nastavnog programa ne znači samo predavanje nastavnih tema i njihovo ponavljanje na časovima ponavljanja i utvrđivanja. mora da misli kako maksimalno da aktivira učenike i. Svaki nastavnik geografije mora u svom radu dati slobodu učenicima da oni mogu slobodno koristiti nastavna sredstva i da sami rade.). Kada se nastavnik geografije priprema za rad u novoj školskoj godini. Jer. jer je u savremenoj nastavi geografije jako naglašen zahtjev da se nastava zasniva na posmatranju. 1998. proizvodnim preduzećima. tj. već isticanje bitnih momenata i produbljivanje znanja vježbama i radovima učenika. prihvatanje novih uputa od nadležnih prosvjetnih i školskih organa. kako da razvija kulturu rada učenika. promjene u nastavnim planovima. da stvara uslove i povoljnu klimu za samostalan rad učenika u naučnim grupama. već permanentan i kontinuiran proces koji se obavlja neposredno prije izvođenja nastave i uporedo sa izvođenjem nastave. raznolikoj i bogatoj nastavi. Uz ovo sagledava se materijalna strana nastave. Obrađivati gradivo nastavnog programa nije jednolično i monotono prelaženje gradiva. on razmišlja o tome kako da organizuje rad u razredima u kojima će predavati. Škola mora u savremenim uslovima života pružati sve više učenicima. Taj rad se treba izvoditi i van učionica u prirodi. nego je potrebno da se ono izučava neposredno onako kako nam pruža priroda. Sve prirodne nauke. u naseljima itd. u proizvodnim i drugim preduzećima. zatim uzimajući u obzir teorijska dostignuća. Planiranje i pripremanje za nastavu je dio nastavničkog stručnog rada i o tome zavisi njegov rad i kvalitet tog rada. pa prema tome i geografija. planum – praviti plan rada. Ali da bi se zaista postigao cilj. Nastavnik svake godine izrađuje nove planove uvažavajući svoje iskustvo kao praktičar. kako bi se izvršila analiza planiranog i sačinili bolji planovi za narednu školsku godinu. kao i nakon toga. da vodi brigu o bržem razvoju i zadovoljenju radoznalosti darovitijih učenika. gradilištima. Zbog toga savremena škola zahtjeva da se nastavni rad ne obavlja samo u učionici. Bez dobro organizovane pripreme za nastavu nije moguće ostvariti ciljeve i zadatke nastave geografije. nabavka novih učila. već 252 . Ovo je prvo polje rada svakog nastavnika prije početka školske godine. ali i zahtjevati od njih sve više. posmatraju. da aktivno učestvuju u sticanju i proširivanju znanja.. ali i u samom procesu realizacije. (Stevanović. s obzirom da je geografija predmet vezan sa samostalnim i praktičnim radom. Planiranje i pripremanje nastavnika nije povremeni posao.

studijska priprema nastavnika za izvođenje odojno-obrazovnog rada bitna je pretpostavka da će se u nastavi ostvariti odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci. 1998. Samo dobro provedena priprema može dati solidne rezultate. Pripremanje nastavnika ne počinje i ne završava pisanjem dnevnih priprema. može prići globalnom planiranju i programiranju. planski i sistematski rad. Nakon toga vidjet će dobre i loše strane pripremanja. Svaki nastavnik geografije na početku školske godine mora upoznati stručnu i metodičku literaturu. Pripremanje za nastavu mora biti stvaralački rad nastavnika u kojem su sadržane njegove teorijske spoznaje i praktično iskustvo. broj sati) za određeni razred. Dobro izveden plan za izvođenje odgojno-obrazovnog procesa čini osnovu za njegovo uspješno ostvarivanje. U nastavnikovom radu veoma značajno mjesto zauzimaju bilješke koje su dragocjen materijal. dopunskom literaturom. 2003. (Jelavić. već u toku rada cijele školske godine. Tek kada nastavnik geografije prouči literaturu. dobro će mu doći prije planiranja. metodičko. upoznavanje sa novom tehnologijom i tehnikom nastavnog procesa. a ostvarivanje odgojno-obrazovnih zadataka bez pripreme je slučajnost koja ne može dati trajnije rezultate. Zbog toga bi svaki nastavnik na kraju školske godine trebao provesti samokritičku analizu načina pripremanja za nastavu. Solidna. u toku studija i ono što je pročitao u svom radnom vijeku.Planiranje i pripremanje nastavnika geografije za izvođenje nastave povezivanje nastavnikovog izlaganja sa praktičnim znanjem učenika. priručnicima. a to su ona znanja koja će učenicima koristiti cijeli život. didaktičkim materijalom i svim onim što će mu biti potrebno u radu.). psihološko i drugo obrazovanje nastavnika. Prije globalnog planiranja i programiranja treba proučiti nastavni program. koji će mu koristiti na samo kod planiranja i programiranja. već počinje onog dana kada se nastavnik prihvati obaveze i radnih zadataka za tekuću godinu. već bi došlo u pitanje i ostvarivanje odgojnih zadataka. planiranje nastavnog učenja na razini jedne nastavne jedinice. U ovom radu su obrađene najvažnije etape u planiranju nastave i date njegove karakteristike. improvizacija i povremenog rada. Planiranjem se projektira rad kojeg ćemo kasnije izvoditi. To znači. smišljen. U planiranju nastave postoje dvije razine:   globalna razrada osnovnog programa u okviru predviđenog vremena (školska godina. Ono zahtjeva visok stepen misaone 253 . detaljno upoznavanje sa udžbenicima. Pri tome najvažniji kriterijum mora da bude princip postupnosti i sistematičnosti. a to će mu za daljnji tok njegovog rada biti glavna orijentacija. Globalno planiranje i programiranje obuhvata razradu nastavnih sadržaja i vremensko dimenzioniranje trajanja pojedinih glavnih etapa nastavne. Sve ono što je svaki nastavnik radio u toku školovanja. Neplansko izvođenje nastave ne bi imalo samo negativan uticaj na kvalitet obrazovnog rada. pedagoško. neposredno pripremanje za nastavni rad i druge postupke koji doprinose realizaciji programskih sadržaja geografije (Rudić. a to znači da u ovom radu nikako ne smije biti stihijnosti. Pripremanje nastavnika za nastavu predstavlja vrlo odgovoran. Pripreme obuhvataju stalno stručno.) Godišnje (globalno) planiranje nastavnika geografije Temeljito i svestrano planiranje i pripremanje nastavnika za neposredan odgojnoobrazovni rad je osnovna pretpostavka uspješnog rada u nastavi geografije. Prema svemu naprijed rečenom vidimo je pripremanje nastavnika za neposredan odgojno-obrazovni rad vrlo složen posao i zahtjeva temeljite pripreme.

sedmične i dnevne pripreme (a ovi kasnije utiču na njegovu eventualnu korekciju). Za takav rad na času treba im pružiti interesantnu i pristupačnu nastavnu građu. bez uzajamnog prožimanja globalnih i detaljnih planova. koji su nastavnicima već dati u službenim dokumentima. vodi ih do zaključaka i uopštavanja. svaki čas geografije je jedan korak u proširivanju geografskih znanja. šta su osnovna pitanja i koje probleme treba postaviti i izdvojiti na času geografije (Zgonik. koje će trpiti učenici. Jer ako čas nije pravilno pripremljen ne može biti ni kvalitetno realizovan. za detaljnije planove: mjesečne i dnevne. koristi se ilustracijama iz udžbenika itd. Jer. Iznoseći tu građu. nema smišljenog procesa. Zato je neophodno da svaki nastavnik studijski proučava nastavni program. Bez te međusobne povezanosti. bez potpunog usklađivanja sitnih ciljeva svakog pojedinog časa sa krajnjim ciljem koji treba postići u toku jedne godine. On. nastavnik ne izlaže samo ono što ima u školskom udžbeniku. kako bi bez poteškoća nastavnik odmah mogao početi sa odgojno-obrazovnim radom. Da bi nastavnik uspješno mogao planirati nastavno gradivo geografije potrebno je da dobro poznaje zahtjeve nastavnog programa. radi sa učenicima na karti ili dijagramima iz udžbenika. Naravno. Nastavnik mora izlagati građu izrazitije.E. Programiranje je vezano uz nastavne programe. Jahić aktivnosti i ne može se mehanički obaviti. jer učenici vole i cijene kada im nastavnik geografije otkriva na času ono zanimljivo. Svjesno usvajanje novih znanja zahtjeva aktivan umni rad učenika na nastavi. uslovljenosti i usklađenosti od godišnjeg plana do dnevnih priprema. To znači da od kvaliteta i usmjerenosti godišnjeg plana u velikoj mjeri zavisi kvalitet i usmjerenost nastavnikovog rada. dakle. konkretnije. Nastavni programi trebali bi biti izrađeni prije početka nastave. Svaki nastavnik može savladati nova znanja iz geografije. uči učenike da upoređuju činjenice. Pripremanje nastavnika geografije za čas Uspješna realizacija odgojno-obrazovnih zadataka nastave geografije u školi moguća je samo pod uslovom da se nastavnik kvalitetno pripremi za čas. Dimenzioniranje nastavnog sadržaja nastavnik će provoditi kasnije. Dobar čas geografije je. Zbog svog globalnog karaktera godišnji plan je samo predradnja. pomaže im da shvate novo oslanjajući se na već proučenu građu. prije svega. jer mjesečni planovi i sedmične i dnevne pripreme moraju proizilaziti iz godišnjeg plana. on sprovodi složen i izdiferenciran rad: objašnjava ono što je u udžbeniku teško učenicima. zanimljivije nego u udžbeniku da bi osigurao da učenici svjesno i aktivno usvoje nastavnu građu. nema uspješne i organizovane nastave geografije. ali mora za to imati volju i upornost. 1967. Jer. usmjerava i determiniše mjesečne planove. uslovljava. Bilo kakva neadekvatna priprema nastavnika za čas povlači za sobom velike posljedice.). a sam jedva poznaje problematiku nastavne jedinice. a posebno ono čega nema u udžbeniku. Nastavnik može osigurati sprovođenje takvih kvalitetnih časova samo svojom svestranom pripremom. znanje je nešto što se može steći. preduslov za dalju i detaljniju razradu. Za nastavu geografije važno je znati šta je glavna vodeća misao nastavnog časa. bitno utiče na cjelokupni nastavnikov rad. takav čas na kojem učenici stiču kvalitetna znanja. moraju biti međusobno usklađeni. Nastavnik će izložiti detaljnije i osvijetliti markantnim činjenicama građu koja ima veći odgojni i obrazovni značaj. konkretizuje ono o čemu sažeto i suhoparno priča udžbenik. 254 . samo jedna faza nastavnikovog rada. ali u saradnji sa svim ostalim faktorima koji sudjeluju u nastavi. razotkriva na konkretnim činjenicama i primjerima nove pojmove. Loše je kad nastavnik odlazi na čas.

Znati nastavne sadržaje nije garancija da će nastavnici te sadržaje zaista moći uspješno prenijeti na učenike. 1999. analizu i ocjenu geografskih činjenica itd.). a posebno 255 . a prvenstveno od dubine nastavnikovog poznavanja materije. emocija. Odabiranje građe (šta od programske građe istaći. unaprijed skicirati pitanja za učenike. nastavna sredstva i strukturu rada (Romelić. objašnjavanje uzroka i posljedica. nastavnu jedinicu. nastavnu temu. funkcionalne). Od pravilnog riješenja ovog pitanja zavisi i pravilno odabiranje građe i izbor onih metodičkih sredstava i oblika rada na času čija će primjena omogućiti nastavniku da do maksimuma ostvari predviđene zadatke. dok odgojni zadaci navode uticaj geografskih sadržaja na formiranje pogleda na svijet i na psiho-fizičku komponentu učenikove ličnosti. metodičke obaviještenosti. U kom obliku će nastavnik pisati pripreme za čas zavisi od više faktora. bitno je razmisliti o načinu analize i uopštavanja građe na času.. ekološke svijesti. od toga zavisi uspješna realizacija zadataka koje postavljamo na času. koje se proteže kroz cijeli njegov radni ciklus. Priprema treba da sadrži: naziv nastavnog predmeta. oblike rada. Neposredno pripremanje za izvođenje nastave Za pripremanje nastave potrebno je izvršiti predradnje spoznajnog. O tome Hodžić T. stepena razvijenosti njegove radne kulture itd. piše: "Izučavajući širok spektar geografskih disciplina u toku svog obučavanja na fakultetu ili pedagoškoj akademiji. obrazovne.  Pripremanje nastavnika za spoznajnu stranu nastave Mnogi nastavnici geografije često naglašavaju da su u toku studija stekli dovoljno znanja i da s njim suvereno vladaju. šta iskoristiti kao primjer. zaključaka).). str. nastavnikovih i učeničkih aktivnosti. pamćenja. niti primjeri i vježbanja u različitim oblicima koji najbolje odgovaraju postavljenom cilju. koji najviše doprinosi usvajanju novih geografskih znanja. tip časa. već treba biti sačinjena u skraćenom obliku. nastavnik istovremeno riješava i probleme sadržaja i probleme metodike. šta izložiti kraće) je i pitanje sadržaja i pitanje metodike. Jedan od najvažnijih momenata u pripremanju nastavnika za čas je određivanje nastavnih obrazovno-odgojnih zadataka.Planiranje i pripremanje nastavnika geografije za izvođenje nastave Planiranje nastavnog časa čini najznačajniju etapu planiranja nastavnog rada. Određivanje obrazovnih zadataka sastoji se u navođenju novih znanja koja će učenici steći u toku časa. nastavnik mora razmisliti ne samo o sadržaju nastavnog rada. Ipak. psihološkog. Pripremajući se za čas. Koje činjenice treba izložiti detaljnije. nastavne metode. patriotizma itd. nego i o takvim oblicima rada koji obezbjeđuju aktivno usvajanje izložene građe i aktivan misaoni rad učenika na času geografije. Stoga se ne mogu predlagati jedinstvena rješenja koja bi važila za sve bez obzira na osobenost gradiva i individualnost nastavnika. koje samo spomenuti. isplanirati tok razgovora i jasno formulisati zaključke i rezime razgovora. pojmova. ciljeve časa (odgojne. 91. 2003. Nastavnik unaprijed priprema takva pitanja koja od učenika zahtijevaju samostalan misaoni rad. Nastavnik mora voditi nastavu spoznajom učenika (formiranje predodžbi. nastavnik nije u stanju da u potpunosti ovlada svim geografskim sadržajima. a to je razvijanje mišljenja. Kada se priprema za čas. Pismena priprema ne bi trebala da bude detaljna. Raspored građe i metodička sredstva moraju služiti otkrivanju idejnog sadržaja časa i realizaciji odgojno-obrazovnih zadataka. To što on usvoji zapravo je samo osnova za njegovo daljnje geografsko obrazovanje. naučnog tumačenja. konkretizovti. u pripremi za čas geografije ne bi smjela izostati metodička razrada izvođenja nastave. te da im nije potrebna posebna priprema. primjenu ranije stečenih znanja. Također. mašte. iskustva. otkrivanje veza i odnosa među geografskim pojavama i procesima. materijalno-tehničkog i metodičkog karaktera." (Hodžić. jer bi suviše mnogo vremena oduzimala nastavniku.

tada smo otvorili put psihološkoj strani nastave. natpise u štampi. za koje je djelove potrebna njegova intervencija. publikacije. Svakako treba voditi računa da se učenici previše ne opterete. da ne bude monotona. kao i na projiciranje nastave koja će učenicima biti interesantna. a samim tim i stalno stručno pripremanje za nastavu. U ovoj fazi pripremanja nastavnik određuje obrazovne. ali im to ne smije biti teret. interesantana. Nastavnik će na osnovu nastavnih sadržaja moći formulisati obrazovne zadatke. piše: “Nastavnici geografije moraju. Uporedo sa razvojem nauke i tehnike u nastavne programe unose se novi nastavni sadržaji. koje nastavnik u toku svog školovanja nije učio i ne poznaje ih. O tome Rudić V. koje će ciljeve ostvariti i kakve će promjene učenici doživjeti u toku sata. Nastavnik će u toku pripremanja predvidjeti koje će djelove nastavnog sadržaja učenici usvajati sami. Pripremanje nastavnika da učenici nastavni sadržaj dožive. Stručno znanje nastavnika mora biti i veće i intenzivnije od onog što će ga dati učenicima. To opet pretpostavlja stalno permanentno stručno usavršavanje. Ovdje se postavlja i pitanje učenika kao subjekta u nastavi. da se u školi osjeća radost života. a koje će zajednički raditi.E. Ako smo dobro zamislili kako će teći spoznaja učenika. Uz psihološku stranu nastave vezano je i određivanje jednog dijela odgojnih zadataka.“ (Rudić. Poznavanje svakog učenika. Poznavanje geografske struke još uvijek ne znači da je nastavnik u mogućnosti da rukovodi nastavnim procesom. njegovih briga i radosti omogućit će nam da organizujemo nastavu tako da ona bude dinamičana. 1998. Jahić treba dovesti učenika do generalizacija i aktivirati i one učenike koji nisu dovoljno aktivni. niti da im čas bude samo zabava. čim dozna u kojim će odijeljenjima predavati svoj predmet. preuzimaju odgovornost. Dobar nastavnik cijeloga života stalno uči. Učenici preuzimaju obaveze u nastavnom procesu. On prati stručnu literaturu. već i na nastavnike i druge učenike. funkcionalne zadatke (razvoj sposobnosti) i odgojne zadatke (razvoj moralne spoznaje).. funkcionalne i odgojne zadatke. prati TV programe i poznaje gotovo sve aktuelnosti iz geografske struke. Oni iz njih 256 . Da bi odgovorio svim ovim zadacima nastavnik geografije. detaljno proučava program i pristupa temeljitom pripremanju gradiva. Time postižemo da učenici nauče raditi i shvate intelektualni rad kao određenu teškoću koju se može savladati ako je taj rad organizovan i stalan. str. Učenici imaju velike spoznajne želje i nastavnik se na to ne smije oglušiti. poznavanje njegovih mogućnosti. odnosno koja će kod njih buditi znatiželju i navoditi ih na razmišljanje.  Pripremanje nastavnika za psihološku stranu nastave Psihološka strana odnosi se na prevladavanje trema nastavnika. 254) Samo na taj način nastavnik može osigurati da spoznaja učenika bude kvalitetna. već u jedinstvu sa ostalim stranama nastavnog procesa. jer učenik ne može biti pasivni subjekt u nastavi. zbog raznovrsnosti nastavne materije. To su oni zadaci kojima djelujemo na razvoj ličnosti kod učenika. O tome da li će učenik biti više ili manje subjekt zavisi i o pripremi nastavnika za psihološku stranu nastave koju ne možemo posmatrati izolirano. a ne da se oslobode rada. Za takav rad nije dovoljno samo poznavanje nastavnog gradiva. da posvete veliku pažnju pripremama za nastavni rad. jer su geografske promene česte i intenzivne u svim delovima sveta. Od stručnosti nastavnika zavisi nivo efikasnosti odgojno-obrazovnog procesa u savremenoj školi. već mora biti aktivni subjekt u nastavi i vršiti uticaj. Za nastavnika je važno da prikaže šta učenici moraju spoznati u toku nastavnog sata. sreće i učenja. To je najvažniji zadatak i njemu treba prići sa mnogo pažnje. njegovih sklonosti. moguće je samo onda ako nastavnik poznaje svoje učenike. a ne osjećaj straha i strepnje. Određivanje tih zadataka usko je vezano uz određivanje materijalnih ili obrazovnih zadataka. kako će izgledati spoznajna strana nastave. ne samo na nastavu. Nastavu treba ogranizovati tako da se učenici angažuju. Oni proizilaze iz nastavnog sadržaja i ne mogu biti samo formalno postavljeni.

Planiranje i pripremanje nastavnika geografije za izvođenje nastave proizilaze. dešava se da je škola opremljena savremenom nastavnom tehnikom. mobilišu njihovu pažnju. odgovornost je i moralna vrijednost i zbog toga je moramo razvijati stalno sa sve većim zahtjevima. U ovoj fazi pripreme nastavnik bira načine rada u obradi pojedinih geografskih sadržaja i opredjeljuje se za najfunkcionalnija nastavna sredstva čija je metodička. Veoma značajan faktor za uspješno pripremanje nastavnika su materijalni uslovi i opremljenost škole nastavnom opremom i stručnom literaturom. U pripremama nastavnika još uvjek je prisutna tročlana struktura 257 . Vanjska organizacija nastave ili vanjska strana organizacije nastave obuhvata didaktičko usklađivanje vanjskih faktora: uređivanje mjesta za izvođenje nastave. Na taj način učenici mogu izvršiti veliki dio predradnji za nastavni sat. jer nastavnici iz različitih razloga izbjegavaju njezinu primjenu.  Pripremanje materijalno .  Pripremanje metodičke strane nastave Pripremanje metodičke strane nastave osigurava efikasne načine i puteve u realizaciji nastave. Razvijajući svoju odgovornost učenik će biti u stanju da otkrije neodgovornost drugih. Izabrani materijal mora se rasporediti tako da se obezbijedi shvatanje i čvrsto usvajanje od strane učenika. a time će se ostvarivati i funkcionalni zadaci nastave. Da bismo to tražili. priručnika i ostale literature i nabavci savremenih nastavnih sredstava i pomagala. već ih koristiti pravilno i racionalno. Nažalost velika većina osnovnih škola slabo je ili skoro nikako opremljena nastavnom opremom i stručnom literaturom za nastavnike. nabavka odgovarajućih nastavnih sredstava. sedmici. utiču na trajnije zapamćivanje itd. Njemu u tome pomaže menadžment škole. (Tomić & Osmić. 2006. Ona povećavaju interesovanje učenika. Dakle. bogate njihov doživljaj. nadopunjuju ih i utiču na pozitivnu promjenu ličnosti kod učenika. Razumljivo je da već i prilikom rasporeda materijala nastavnik razmišlja o metodama rada koje će osigurati najbolji uspjeh učenika.tehničke strane nastave Pripremanje materijalno-tehničke strane nastave spada u domen vanjske organizacije nastave. Međutim. Nastavnik je dužan u toku izvođenja nastave koristiti različita nastavna sredstva. Materijalno-tehničku stranu nastave ne treba pripremati samo nastavnik. kolege. a pored toga to je za njih dragocjeno i značajno iskustvo. pomagala i tehničkih uređaja za rad nastavnika i učenika. usavršavanju nastavnih planova i programa.). ukoliko se želi povećati nivo nastave geografije potrebno je konstantno pristupati otklanjanju svih smetnji koje proizilaze iz nedovoljne materijalne opremljenosti škola. moramo i sami biti odgovorni. Zbog toga nastavnik treba pravilno planirati koja će nastavna sredstva koristiti u određenim fazama nastave. jer su samostalno radili. Jer. Međutim. kao i pripreme koje će učenici ranije izvršiti da bi mogli u toku nastavnog procesa sarađivati sa nastavnikom. jer na takav očigledan način učenici brže stiču nova znanja. školskoj godini itd. pravilnu adaptaciju školskog namještaja i njegov raspored u učionici i ostalim školskim prostorijama. ali i sami učenici. Nastavnik se može dogovoriti sa učenicima da oni kod kuće skupe i pripreme didaktički-metodički materijal. Danas se ne može ni zamisliti uspješan i moderan rad u nastavi bez stručne primjene savremene nastavne tehnike. da skupe materijal za pojedine nastavne jedinice i donesu ga u školu. izradi odgovarajućih udžbenika. didaktička i pedagoška korisnost dokazana. Pripremajući psihološku stranu nastave moramo imati na umu da u toku odgojnoobrazovnog rada moramo pripremiti učenike da snose odgovornost za svoj rad. sa upotrebom nastavnih sredstava ne treba pretjerivati. da izvrše promatranja. pravilan vremenski raspored nastavnog rada u danu. ali se ona dovoljno ne koristi. Jedan od prvih zadataka nastavnika geografije u početku školske godine je pravilan izbor materijala prema programu rada za pojedine razrede u kojima će predavati.

nikakvo objašnjavanje u razredu ne može dati tako jasne predstave o različitim geografskim pojavama i procesima kao neposredno posmatranje na terenu. Za ovakvu vrstu rada nastavnik geografije trebat će mnogo više vremena za pripremanje nastave. Svakako. individualnog rada i rada u parovima). kako bi u što većem stepenu samostalno dolazili do određenih znanja. Obrazovanje se odvija i izvan učionica. atlase. a da im u svemu tome nastavnik bude partner i organizator.). Učenike treba pripremati za odgojno-obrazovni rad. u muzejima itd. jer gradivo geografije je za svaki razred specifično i zahtjeva posebne pripreme. a učenici slušaju treba biti sve manje. obliku. samostalno rade i istražuju. grupnog. gdje nastavnik govori. U pripremanju neposrednog odgojno-obrazovnog rada nastavnik ne smije gubiti iz vida učenika. tj. ali ne tako da ona bude rastegnuta i nefunkcionalna. Nastavnik o tome mora jako voditi računa i pravilno se pripremiti za taj rad. određivanje najefikasnijih nastavnih metoda. 258 . Oni već unaprijed mogu sudjelovati u pripremanju tog rada (materijalno-tehnička strana). već da bude racionalno organizovana uz aktivno učešće svih faktora. kod izvođenja nastave geografije ne smije se izgubiti iz vida da se obrazovanje ne odvija samo u učionicama i da ga ne izvode samo nastavnici. Intencija savremenog obrazovanja je da učenici dobiju veću ulogu u nastavi i da postanu aktivan faktor nastave. Zaključak Svaki nastavnik geografije zna da je kvalitetna i temeljita priprema osnov uspješnog izvođenja nastave. Jahić nastave (uvod. web-stranice itd. Prilikom svojih posjeta sa učenicima nastavnik geografije mora uočavati najbolja mjesta na kojima bi mogao izvesti taj čas. određivanje kriterija za produktivno ponavljanje. Moramo znati da ne postoje jednake odgojno-obrazovne grupe ili razredi u kojima ćemo moći koristiti iste načine. u školskom dvorištu. boji. postupke i metode. Savremena metodika nastave geografije sve više afirmiše samostalan rad učenika. razrada i zaključak). Nastavnik mora planirati takav rad i tražiti najbolje mogućnosti racionalizacije. Učenik u savremenim procesima obrazovanja. prije svega. a mogu pripremati da pomažu nastavniku i da povremeno preuzmu ulogu predavača (radionice i sl. Jer. nastavna sredstva. lice koje učenicima daje već gotova i sistematizirana znanja. u prirodi. odabiranje najefikasnijih izvora znanja. Razumljivo je da se ovakvi časovi moraju pažljivo pripremati. pripremanje zadataka za samostalan rad. Na ovakav način učenici neposredno uočavaju geografske pojave u njihovoj prirodnoj veličini. mora da nauči da misli. organizovanje vježbanja i niz drugih pojedinosti koje je potrebno izvršiti u nastavnom radu. kako će se odvijati rad izvan učionice. koje će biti pojednostavljene i uprošćene. u tvornicama. publikacije. Kod pripremanja odgojno-obrazovnog rada najznačajnija pitanja su: didaktičko i metodičko prerađivanje gradiva. Također. predviđanje izmjene oblika rada (frontalnog. Ovakva struktura nije u skladu sa savremenom nastavom geografije i treba tražiti nove modernije strukture. U tim aktivnostima ne učestvuju samo nastavnici već i ljudi drugih profesija i stručnosti. Pripremajući takvu nastavu morat će pripremiti i to kako će drugi obavljat njegovu ulogu. Metodičku pripremu treba vršiti za svaki razred. kako bi oni mogli što samostalnije da rješavaju postavljene probleme. pravilna artikulacija nastavnog sata. položaju i odnosu u prostoru. a ne pasivan. stavlja ih pred različite probleme ili im daje na raspolaganje potrebne izvore informacija (knjige. Savremeni nastavnik pretežno pita učenike. Najbolji rezultati u nastavi geografije postižu se onda kada nastavnik prestane da bude samo predavač. Pravih klasičnih sati u učionici.). svaki nastavnik zna da se rad u toku školske godine utoliko lakše obavlja ukoliko je on preko ljetnog odmora uspio da pročita više stručne i metodičke literature i ukoliko je studioznije izvršio planiranje gradiva. Dakle učenicima treba dati više prostora u nastavi da više pitaju.E. Nastavu treba fleksibilnije postaviti.

(2003). Didaktika. Drugi dio. 3. (2006). 6. 675684. (1998). M. Metodičke osnove nastave geografije za osnovne i srednje škole. 4. Metodika nastave geografije. Stevanović. Zagreb. T. Tomić. snalažljivog i fleksibilnog. Beograd. (2003). Beograd: Savez pedagoških društava SR Srbije. 1. J. Didaktika. koji će biti u stanju da stečena znanja u školi primjeni u praksi. Matas. Nastava i vaspitanje. Đuričković. Metodika nastave geografije. Sarajevo. Metodika nastave geografije. & Walter. 8. Br. Hodžić. 259 . J. (1973). Novi Sad. 7. (1983). Zagreb. V. M. Romelić. (1996). Časopis za pedagošku teoriju i praksu. Razvoj i modernizacija geografskog obrazovanja. (1998).Planiranje i pripremanje nastavnika geografije za izvođenje nastave jer takav oblik rada stvara preduslove da stvori produktivnog čovjeka. Didaktika.. Rudić. M. 4. (1967). Tuzla. sa pravilnim naučnim pogledom na svijet. 11. Ovakvo znanje učenici će steći samo onda kada se njihov nastavnik kvalitetno pripremi za nastavu i kvalitetno prezentuje nastavnu materiju. Wolfgang. Zgonik. Jelavić. 9. Tuzla. D. str. Sarajevo: Svjetlost. Metodika nastave geografije. Prvi dio. (2003). I. 5. T. i Osmić. 2. Zagreb. Sarajevo: Svjetlost. Literatura Hodžić. 10. R. (1999). Formiranje predodžbi i pojmova u nastavi geografije. V. Metodičke osnove nastave geografije za osnovne i srednje škole. F.