P. 1
ZbornikPMF2007-08-Geografija-Tuzla

ZbornikPMF2007-08-Geografija-Tuzla

|Views: 2,458|Likes:
Published by Benjamin Dur

More info:

Published by: Benjamin Dur on Dec 27, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

10/21/2015

pdf

text

original

ZBORNIK RADOVA PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET SVEZAK GEOGRAFIJA Izdavač: Univerzitet u Tuzli Prirodno-matematički fakultet Za izdavača: Dr. sc. Fehim Dedagić, dekan Odgovorni urednik: Dr. sc. Salih Kulenović, redovni profesor Uređivački odbor: Dr. sc. Salih Kulenović, redovni profesor Dr. sc. Izet Ibreljić, redovni profesor Dr. sc. Ibrahim Bušatlija, redovni profesor Dr. sc. Ibrahim Ahmetaj, vanredni profesor Dr. sc. Hasan Zolić, redovni profesor Dr. sc. Alija Suljić, docent Dr. sc. Nusret Mujagić, docent Tehnički urednici: Mr. sc. Semir Ahmetbegović Mr. sc. Sabahudin Smajić Štampa: "OFF-SET" Tuzla Za štampariju: Sadika Murić, direktor Tiraž: 150 komada Izlazi godišnje Odlukom Senata Univerziteta u Tuzli, broj 03-6125-11.8/04, od 17.12.2004. godine odobreno je izdavanje ovog zbornika. Prema mišljenju Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, broj 04-15-59-1/05, od 06.01.2005. godine ovaj Zbornik je, shodno članu 18. tačka 10. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga, oslobođen plaćanja poreza na promet.

ISSN: 1840-0515

SADRŽAJ 1. GEOGRAFIJA, EKONOMIJA I SAVREMENA ENERGETSKO-RESURSNA GEOPOLITIKA GEOGRAPHY, ECONOMY AND CONTEMPORARY ENERGETIC-RESOURCE GEOPOLITICS Dr. I. Ibreljić, Mr. Dž. Mešanović, A. Zaimović TRANSGRANIČNA SARADNJA KAO FAKTOR REGIONALNOG RAZVOJA – PRIMER ŽELEZNIČKOG SAOBRAĆAJA IZMEĐU SRBIJE I BOSNE I HERCEGOVINE CROSS-BORDER COOPERATION AS A REGIONAL DEVELOPING FACTOREXAMPLE, RAILWAYS BETWEEN SERBIA AND BOSNIA AND HERZEGOVINA Dr. Đ. Komlenović, Mr. E . Manić KULTURNO-HISTORIJSKE ZNAMENITOSTI I ETNOGRAFSKI SADRŽAJI NA PODRUČJU OPĆINE SREBRENICA KAO TURISTIČKI MOTIVI CULTURALLY-HISTORIC SIGHTS AND ETHNOGRAPHIC CONTENTS IN THE AREA OF SREBRENICA MUNICIPALITY AS A TOURISTICAL MOTIVES Dr. S. Kulenović, Mr. S. Smajić, Mr. A. Kadušić, Mr. S. Ahmetbegović, Mr. F. Kudumović OBIM, DINAMIKA I STRUKTURA INVESTICIJA NA PODRUČJU OPĆINE KALESIJA U PERIODU OD 1970. DO 2005. GODINE SCOPE, DYNAMICS AND STRUCTURE OF INVESTMENTS ON THE TERRITORY OF KALESIJA MUNICIPALITY IN THE PERIOD FROM 1970 TO 2005 Mr. Dž. Mešanović PROMJENE U NIVOU (I OCJENA) PRIVREDNE RAZVIJENOSTI I DINAMIKA RASTA DRUŠTVENOG PROIZVODA OPĆINE KALESIJA U PERIODU OD 1970. DO 2002. GODINE CHANGES IN THE LEVEL (AND ASSESSMENT) OF ECONOMIC DEVELOPMENT AND THE DYNAMICS OF GROWTH OF DOMESTIC PRODUCT OF KALESIJA MUNICIPALITY IN THE PERIOD FROM 1970 TO 2002 Mr. Dž. Mešanović STVARANJE POSLIJERATNOG IDENTITETA GRADOVA U BOSNI I HERCEGOVINI - NOVI TRENDOVI ILI NOVI URBICID THE CREATION OF AFTER WAR CITY’S IDENTITY IN BOSNIA AND HERZEGOVINA - NEW TRENDS OR NEW URBICIDE Dr. N. Mujagić OSVRT NA TERITORIJALNI I POPULACIONI RAZVOJ GRADA TUZLE REVIEW OF THE TERRITORIAL AND POPULATION DEVELOPMENT OF THE CITY OF TUZLA Mr. D. Džafić URBANOGEOGRAFSKI RAZVOJ GRADA TEŠNJA URBAN-GEOGRAPHICAL DEVELOPMENT OF CITY TEŠANJ Mr. A. Kadušić, Mr. F. Kudumović, Dr. S. Kulenović 7

2.

17

3.

27

4.

43

5.

51

6.

59

7.

73

8.

87

9.

RAZVOJ SEOSKIH NASELJA OPĆINE TEŠANJ DEVELOPMENT OF RURAL SETTLEMENTS OF MUNICIPALITY TEŠANJ Mr. A. Kadušić NEKE KARAKTERISTIKE DEMOGRAFSKOG RAZVOJA PERIPANONSKE MAKROREGIJE BOSNE I HERCEGOVINE U PERIODU OD 1991-2003. GODINE SOME CHARACTERISTICS OF DEMOGRAPHICAL DEVELOPMENT PERIPANONIC MACROREGION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA IN PERIOD 1991-2003. YEAR Mr. F. Kudumović, Mr. A. Kadušić PROMJENE U DEMOGRAFSKOM RAZVOJU PLANINSKO-KOTLINSKE MAKROREGIJE BOSNE I HERCEGOVINE U PERIODU OD 1991-2003. GODINE CHANGES IN DEMOGRAPHICAL DEVELOPMENT OF MOUNTAIN-WALLEY MACROREGION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA IN PERIOD 1991-2003. YEAR Mr. F. Kudumović STANOVNIŠTVO OPĆINE GRAČANICA POPULATION OF THE GRAČANICA MUNICIPALITY Dr. S. Kulenović, Mr. D. Džafić, A. Zaimović DOBNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA OPĆINE TUZLA U PERIODU 1953.1991. GODINE AGE STRUCTURE OF TUZLA MUNICIPALITY POPULATION IN PERIOD 1953.-1991. Dr. S. Kulenović, Mr. E. Jahić NEKE ANTROPOGEOGRAFSKE ODLIKE NASELJA URISIĆI SOME ANTHROPOGEOGRAPHICAL FEATURES OF URISIĆI SETTLEMENT Dr. A. Suljić PRIHVAT BOŠNJAČKIH PROGNANIKA I IZBJEGLICA U TUZLU ZA VRIJEME RATA 1992.-1995. GODINE – PRILOG PROUČAVANJU PRISILNIH MIGRACIJA BOSNIAK REFUGEES AND DISPLACED PERSONS HOSTED IN TUZLA DURING THE WAR 1992-1995. - ADDITION TO EXAMINATION ON FORCED MIGRATIONS Dr. A. Đozić, Dr. A. Suljić KLIMA U SLIVU RIJEKE SPREČE I NJENE SPECIFIČNOSTI CLIMATE IN THE SPREČA RIVER BASIN AND ITS COMMON CARACTERISTICS Mr. S. Smajić, Mr. S. Ahmetbegović PROBLEM VISOKIH VODA NA PROSTORU GORNJE SPREČE COMMON PROBLEMS WITH OVERFLOW IN THE GORNJA SPREČA AREA Mr. S. Ahmetbegović, Mr. S. Smajić MORFOSTRUKTURNE ODLIKE SLIVA RIJEKE SOLINE MORPHOLOGICAL CHARACTERISTIC OF SOLINA RIVER BASIN E. Hadžimustafić, Dr. A. Suljić, Dr. A. Baraković FIZIONOMSKA DIFERENCIJACIJA SLIVA RIJEKE JALE PHYSIOGNOMIC DIFFERENTIATION OF THE JALA RIVER BASIN Mr. S. Smajić, Mr. S. Ahmetbegović

101

10.

117

11.

127

12.

137

13.

151

14.

161

15.

171

16.

187

17.

201

18.

211

19.

219

237 22. E. Đ.20. Mr. Malinić INOVATIVNI NAČINI IZVOĐENJA NASTAVE IZVAN UNIVERZITETSKIH UČIONICA: "ISKUSTVENO UČENJE" KAO NASTAVNI METOD U VISOKOM OBRAZOVANJU I NAČIN PODRŠKE LOKALNIM ZAJEDNICAMA KOJE SU PREŽIVJELE GENOCID U BIH TAKING HIGHER EDUCATION BEYOND THE CLASS ROOM: EXPERIENTIAL LEARNING IN HIGHER EDUCATION AND CAPACITY BUILDING IN POST-GENOCIDE COMMUNITIES IN BIH H. Jahić 229 21. 251 . Halilović PLANIRANJE I PRIPREMANJE NASTAVNIKA GEOGRAFIJE ZA IZVOĐENJE NASTAVE LESSON PLANNING AND PREPARATION OF A GEOGRAPHY TEACHER IN ORDER TO DELIVER A LESSON Mr. D. ORGANIZACIJA PROFESIONALNOG RAZVOJA NASTAVNIKA GEOGRAFIJE U ZEMLJAMA EVROPE ORGANIZATION FOR PROFESSIONAL DEVELOPMENT OF GEOGRAPHY TEACHERS IN THE EUROPEAN COUNTRIES Dr. Komlenović.

Dževad Mešanović. Međutim. Every year in the world it is produced and combusted more than 10 billion tones of conditional fuel and the result of that is unrestrainable consumption of energetic resources. profesor geografije. bez obzira na to. sc. . čitalac će vjerovatno ipak doći u situaciju da manje ili više aktivno razmišlja.Zbornik radova PMF 4 i 5. Ključne riječi: geografija. world is quicken entering in developmental phase in which lack of energy is the most expensive energy. ekonomija. ECONOMY AND CONTEMPORARY ENERGETIC-RESOURCE GEOPOLITICS Dr. No. U ovom radu se to znatno reducira pa se energenti svode na naftu i prirodni gas ali se svijet posmatra kao geopolitičan u čemu su geografija i ekonomija uglavnom objektivna datost. Ova tematika se može posmatrati sa mnogo aspekata. resursi. Izet Ibreljić. ecological problems which are multiplying and energy is more expensive. In this paper these aspects are significantly reduced so that resources are reduced to oil and natural gas but world is observed as geopolitical in which geography and economy are mostly realities. economy. However. energetic. Mr. Danas se u svijetu svake godine proizvede i spali više od deset milijardi tona uslovnog goriva što rezultira da se energetski resursi nezadrživo troše a istovremeno multipliciraju i ekološki problemi pa je energija sve skuplja. Azra Zaimović. But. resources. reader will probably come in situation to think actively less or more or at least think about an open questions which are mentioned here. ako ništa drugo. Abstract The longer time modern civilisation fell in "narcotic dependence" of energetic resources and because of that energetic-recourse problems are very often a subject of debates in different levels which are getting different forms and becoming more intensive. energetika. This topic can be observed with different aspects. Key words: geography. Univerzitet u Tuzli. Prirodnomatematički fakultet. EKONOMIJA I SAVREMENA ENERGETSKO-RESURSNA GEOPOLITIKA GEOGRAPHY. viši asistent. Univerzitet u Tuzli Sažetak Savremena civilizacija je već duži period dospjela u "narkotičku zavisnost" od energetskih resursa pa su i energetsko-resursni problemi veoma često predmet debata na različitim nivoima koje dobijaju razne forme i postaju sve intenzivnije. redovni profesor. Ekonomski fakultet. 7 – 16 (2007-2008) Originalni naučni rad GEOGRAFIJA. without regard therewith. onda barem o otvorenim pitanjima koja se ovdje postavljaju. svijet ubrzano ulazi u fazu razvoja u kojoj nema skuplje energije od nedostatka energije.

izgradnju interevropske željezničke mreže. Nakon projekata koji se odnose na transport nafte i gasa i prenos elektroenergije mogli bi uslijediti i projekti investiranja u magistralne puteve. Dosadašnji integracijski procesi u Evropi bili su naime i ostali primarno ekonomskog karaktera i počeli su se odavno geografski oblikovati od Irske do Rusije (sa eventualno Turskom). Dostignuti nivo razvoja početkom 21 stoljeća i razvojni ciljevi u narednim decenijama još više potenciraju evropsku neophodnost raspolaganja odgovarajućim kvantumom. Da bi zaštitili svoju energetsku infrastrukturu Evropljani protežiraju energetsku liberalizaciju odnosno reciprocitet u energetskim odnosima sa ovom zemljom kao i diversifikaciju izvora energije bez obzira što to mnogo više košta. Posljednjih godina međutim. Ibreljić. o "win-win" situaciji u kojoj svi imaju koristi. Takvo interevropsko-rusko povezivanje dobija svoju potpuno novu geografsku i ekonomsku sadržinu. 1. korištenje vodenih puteva.5 miliona km2. Mešanović. Najvažniji budući naftovodi i gasovodi trebaju u bliskoj budućnosti da povežu energetske izvore u Rusiji i Centralnoj Aziji sa tržištima u EU. gas. Rusija se.I. Tranzitirajući ekstrahovane energente na ovoj relaciji proizvođači ostvaruju velike prihode a naftovodi i gasovodi treba da budu izvor prihoda i za zemlje kroz koje prolaze po osnovu transportnih tarifa i rastućeg snabdijevanja ovim proizvodima.5 milijardi ljudi sa geoprostorom od 1. pratila manja ili veća oskudica resursa. Evropski integracijski proces u novonastalim okolnostima dobija novi geografski okvir vizionarske degolovske Evrope od Atlantika do Urala ili pak evroazijsku sadržinu u kome su na zapadnom dijelu locirani danas već tradicionalni (kapital. Sa šireg geostrateškog aspekta energetsko povezivanje evroprostora dobiva osim ekonomske i određenu geopolitičku sadržinu. Riječ je dakle. ugalj) resursi pa se saradnja među njima nameće sama po sebi.3 biliona GDP i cca 0. A. prije svega nafte i prirodnog gasa izaziva također bojazan za bezbijednost pojedinih zemalja.14 milijardi stanovnika. uz Srednji istok i Sjevernu Afriku. Koristeći to ova zemlja nastoji da mnoge zemlje u svijetu uključi u međusobnu mrežu zavisnosti posjednika i korisnika energije. Prvi projekti na ovu temu se manje ili više ubrzano operativno razrađuju. Ne zalazeći u analizu navedenih numeričkih indikatora. kao što je navedeno. Sticajem historijskih okolnosti odnosno posjedovanju Sibira potencijal novog oružja našao se najvećim dijelom u vlasti Rusije. predmet sve intenzivnijih debata koje imaju svoju geografsku. prije svega energetskih resursa. tehnologija. znanje) a u istočnom dijelu sve oskudniji energetski (nafta. povezuje se geoprostor od cca 17 biliona GDP i cca 0. Dž. Ekonomsku ekspanziju ovog dijela evroprostora kontinuirano je međutim. sve više postaje spoljnopolitičko oružje.5 odnosno 14. Evropljani koji pojedinačno najčešće već imaju određene ekonomske i energetske bilateralne veze sa Rusijom kroz budući 8 . pregovaračka pozicija EU i Rusije u novom sporazumu o strateškom partnerstvu i saradnji čini se da je dobrim dijelom izjednačena. Riječ je o geoprostorima od cca 4. Ekonomsko-populacijski posmatrano. nameće kao geografski i ekonomski veoma povoljan partner sa kojim bi se mogao ublažiti ovaj evropski deficit. oskudica energetskih resursa. itd. Zaimović Uvod Prije nekoliko decenija kretanje trupa ili tajni razmještaj raketa na određenom geoprostoru su rezultirali bojazan nekih zemalja za sopstvenu bezbijednost. ekonomsku i geopolitičku komponentu. Evropsko-ruska energetska integracija kao realna mogućnost u Evropi budućnosti Multiplikovanje energetskih linija na relaciji Istok-Zapad evropskog geoprostora odnosno integracija ovog Kontinenta u energetsku prije svega naftnu i gasnu mrežu je. Energija dakle.

najvažniji izvor energije na Kosovu. Tu je svakako i veliki ruski naftovod za Kinu kapaciteta 80 miliona tona nafte godišnje koji se investicijski privodi kraju. naftnih rezervi.398. U suštini.388. a evropski zahtjevi i nametanje istovjetnih demokratskih standarda se tretiraju kao imperijalni kompleks. 4) "Politika" Beograd. str. Kinezi su već osigurali određene količine nafte nakon izgradnje kinesko-kazahstanskog naftovoda a već se uveliko gradi i kinesko-kazahstanski gasovod. Budući naftovodi i njihova geopolitička komponenta Evropske rezerve nafte locirane su najvećim dijelom u sedimentnim zonama (osobito u lagunama) u prostoru vlažne klime. prema srbijanskim procjenama 2) kosovske rezerve uglja pretvorene u tone ekvivalentne nafte iznose preko 500 milijardi USD. ekonomija i savremena energetsko-resursna geopolitika zajednički sporazum zahtijevaju jednak pristup svih proizvođača gasovodima i naftovodima.Geografija. Prema ekspertima Svjetske banke "lignit je dakle. Prema energetskim analitičarima EIA proizvodnja nafte bi se ovdje mogla najmanje dvostruko povećati do 2015. godine) meganaftovodom od Kaspija do turskog dijela Mediterana nastoji se što više iskoristi centralnoazijske resurse i transportovati ih na 1) 2) "Le Monde". Prema mišljenju jednog skandinavskog političkog analitičara status Kosova je između ostalog "indirektna igračka u geostrateškoj igri svjetskih sila oko energetske sigurnosti Evrope. Beograd. Ruski proizvodni i transportni kapaciteti stiču vremenom na ovom geoprostoru sve veću konkurenciju. Ovako (manje ili više modifikovano) razmišljanje ima danas znatan broj pristalica. 2.3 miliona barela dnevno).2006. 3) "Ekonomist". Iz tog razloga "bitka za Kaspij" gdje se nalaze velike rezerve nafte i gasa sve više dobiva na intenzitetu. 29 oktobar 2007. Beograd.01. Naime.4% svjetskih naftnih resursa. mart 2007. U energetskoj geopolitičkoj igri u Evropi slučaj Kosova je specifičan i na njemu se prelamaju geopolitički ali i energetski nesporazumi EU i Rusije. godine (na preko 4. ali već postoje planovi i o gasovodu i eventualnoj izgradnji gasne električne centrale" 3) .5% svjetskih rezervi nafte uglavnom u norveškom i britanskom dijelu Sjevernog mora 5) dok Rusija i Kazahstan posjeduju 6. U Rusiji se pak od EU traži ravnopravan tretman koji ne bi obuhvatio samo energetiku. te odsustvo diskriminacije za strane investitore koji žele da participiraju u eksploataciji rudnog bogatstva na ruskoj teritoriji i prelazak Rusije iz sistema "imitacije demokratije" u okvire demokratskog sistema i ljudskih prava koji važe na Zapadu Evrope obzirom da po njima "Rusi nikad nisu upoznali istinsku demokratiju" 1) . U osnovi dakle.10 9 .2008 5) EIA 2007. Paris. "Kwh" br. Zapadna Evropa raspolaže samo sa 1. Uz dugoročne investicije u rekonstrukciju postojećih ("Kosovo A" i "Kosovo B") i izgradnju novih ("Kosovo C" i "Kosovo D") termoelektrana ovaj region bi mogao postati jedan od glavnih izvoznika elektroenergije u JIE. Novoaktiviranim (2006. br. 18. po ruskom mišljenju buduće strateško partnerstvo Rusije i EU uključuje kompleksan proces tranzicije njihovih odnosa. budućnosti UN i želje SAD da oslabe nacionalni suverenitet i time internacionalizuju kontrolu nad svjetskim resursima nafte i drugim prirodnim bogatstvima" 4) . treba riješiti dva krupna pitanja i to: zahtjev EU sa liberalizacijom energetike kojim se želi zaštititi njena energetska infrastruktura od strane kontrole i rusko protežiranje manje ili više prikrivenih protekcionističkih principa. 21.10.

Po Turcima. Slika 1. Turkmenistana i Kazahstana (nastavak naftovoda od Bakua do Supse) do sjevernog Jadrana uz direktno priključenje na Transalpski naftovod (koji snabdijeva Austriju i Njemačku) i imao bi i širu ekonomsku i ekološku sadržinu (podzemni transport naftetrostruko. A. Dž. odnosno desetostruko jeftiniji od transporta brodovima. PEOP bi po prvim procjenama predstavljao ekonomski rentabilan projekat i "ekološki naftovod" ali i svojevrstan energetski most između naftom bogatog Kaspija i tržišta EU i zauzimao bi važno mjesto na karti evropskih naftovoda. Drugi.I. Naime. Panevropski naftovod (PEOP) dužine cca 1300 km i skoro trostruko većeg kapaciteta bi koštao cca 3. U trci za izgradnju novih naftno transportnih puteva uključene su posljednjih godina i balkanske zemlje prvenstveno kao “vezivno tkivo” između kaspijskih resursa i EU potrošača. naftovodom Baku-Tbilisi-Ceyhan (BTC naftovod) dugačkim 1760 km u koji je investirano (uglavnom od strane zapadnih kompanija) preko 4 milijarde USD transportovaće se upočetku oko milion barela dnevno azerbejdžanske nafte a u strateškim planovima (SAD prije svega) u ove isporuke bi se (zaobilazeći Rusiju) uključile i centralnoazijske zemlje. Ibreljić. Ovdje se dakle radi o većem regionalnom integracijskom poduhvatu koji bi realizovala zajednička razvojna kompanija kroz partnerstvo javnog i privatnog sektora. kapaciteta 30-40 miliona t/god koji bi se gradio pretežno američkim kapitalom (cca 1. 19 mart. Beograd. čijom teritorijom (u dužini preko 1000 km) ova naftna magistrala prolazi i koji će samo na taksama po ovom osnovu zarađivati preko 300 miliona USD godišnje ovo je "put svile" 21 stoljeća. Treći. Zaimović Zapad mimo Rusije. Makedoniju i Bugarsku) dužine 895 km. Prema nekim izvorima 6) 10-35 miliona tona ruske nafte bi uskoro trebalo da se transportuje naftovodom dužine 280 km investicijske vrijednosti 0.3 milijardi USD) bi povezivao Burgas i Vloru u Albaniji. Trasa budućeg Panevropskog naftovoda 6) "Ekonomist". odnosno cisternama i reducirani broj tankera u sjevernojadranskim lukama). Mešanović.5 milijardi USD i još bi više trebao reducirati evropsku ovisnost od ruskog naftnog "ventila" obzirom da bi se nafta dopremala iz Azerbejdžana. konkurentni tzv AMBO ili “američki” naftovod (povezuje Albaniju.7 milijardi USD čiji bi vlasnici (51%) bile ruske kompanije na liniji Burgas-Aleksandropolis koji zaobilazi ekološki kritične Bosfor i Dardanele. Strateški cilj Zapada osloboditi se prevelike energetske zavisnosti od Rusije se na ovaj način dobrim dijelom realizuje. 2007 10 .

Norveškoj. 11 .1% Iran 15. str.1 Nigerija 2. Ekonomski isplativ transport je već preko 2500 km a ovakva koncepcija distribucije gasa otvara i mogućnost njegovih novih primjena. Svjetske rezerve prirodnog gasa po zemljama Što se prirodnog gasa tiče. Naime.5 SAD 3.6% svjetskih rezervi gasa (ispred Irana i Arabije) i najveći je izvoznik prirodnog gasa osobito iz ležišta zone Tjumena (srednji tok Oba).9% godišnje i narasti sa cca 100 triliona (2004) na cca 163 triliona kubnih stopa (2030).3 7) 8) EIA 2007.7 Venecuela 2. Najviše se interregionalne gasne konekcije u budućnosti očekuju na relaciji Rusija i Centralna Azija prema Atlantiku i Pacifiku dok bi se iz prostora Srednjeg istoka bilo za očekivati ekspanzivniji LNG izvoz pogotovo iz Katara prema Sjevernoj Americi i Evropi a iz Australije prema azijskim potrošačima. Gas je danas regionalna roba jer je transport gasa još uvijek primarno vezan za gasovode a globalno tržište gasa je pak usko vezano za razvoj LNG terminala u kojima se tekući ohlađeni gas (na -160°C) utače u specijalne brodove tankere i transportuje na veliku daljinu. Arabija 3. Posljednje procjene ukazale su na znatno veće rezerve ovog energenta u odnosu na ranije procjene u Centralnoj Aziji i Kini ali i na značajnu korekciju rezervi na niže u Holandiji.8 Rusija 27. Prema istom izvoru procjenjuje se da bi svjetska potrošnja gasa do 2030 godine mogla rasti po prosječnoj stopi od 1. ekonomija i savremena energetsko-resursna geopolitika 3.8% Ostatak svijeta 21. Racio rezervi i očekivane proizvodnje procjenjuje se na 65 godina. U susjednoj Hrvatskoj se privodi kraju studija izgradnje terminala na prostoru sjevernog Jadrana.6 % Slika 2.Geografija.5%). Nasuprot tome.9 Alžir 2. 40 www. Italiji.9 UAE 3. Dio isporučenog LNG-a može biti distribuiran preko prihvatnih LNG terminala uz obalu ili rasplinjen i transportovan cjevovodima u unutrašnjost zemlje.4% a u ostalim zemljama od 2. Rusija raspolaže sa 25.1% godišnje te Indija sa 3. zapadnog Sibira i poluotoka Jamal. kao što se uočava Rusija je u još povoljnijoj poziciji u odnosu na Zapadnu Evropu.com.5 miliona TJ (1990) na cca 5. Južna Koreja i još neke druge zemlje. U OECD Evropi potrošnja gasa samo za proizvodnju elektroenergije se.6% (pri čemu dominiraju Kina i Brazil sa stopom rasta od 4. May 2008. Velikoj Britaniji i Nigeriji.1 % Katar 15.pei magazine. offshore rezerve Sjevernog mora predstavljaju samo 4% svjetskih rezervi gasa i relativno brzo će se iscrpiti u ritmu današnje ekstrakcije.5 Irak 1. Prirodni gas kao buduće spoljnopolitičko oružje Svjetske rezerve prirodnog gasa se procjenjuju 7) na maksimalnih 71 triliona kubnih stopa a njihova geografska distribucija po pojedinim zemljama je slijedeća: U Rusiji se nalazi više od četvrtine svih rezervi gasa u svijetu S. U zemljama OECD-a taj rast se procjenjuju po stopi od 0. prema raspoloživim podacima 8) povećala sa cca 1. Ovakvu distribuciju koriste odavno naročito Japan.

moćne konkurentske evropske i američke kompanije su takođe zainteresovane za investiranje u 4300 km dugačak i 7. promjena smjera isporuka sa "Štokmana" npr) i nerealne želje ruskih kompanija za osvajanje svijeta kroz investiranje u kontrolu nigerijskih. Osim toga. Crno more postaje važan dio ovog koridora a Turska kao nezaobilazna zemlja pri transportu energenata nastoji da što bolje valorizuje svoj geopolitički položaj energetskog transportnog mosta i pojača uticaj u turkofonom prostoru Evroazije što je dobrim dijelom kompatibilno sa interesima SAD. Dž. Prije svega. U SAD se evropsku zavisnost od ruske energije korelira sa ruskim ekonomskim uticajem nad EU i slabljenjem transantlanskih veza. 213 12 . zatim drugi krak "Medgasa" kojim bi se alžirski gas transportovao u Španiju te gasovod "Magreb" kojim bi se već od 2009 Španija snabdijevala alžirskim gasom preko Maroka i Gibraltara. Evropljani mogu u budućnosti biti prisiljeni da neplanirano ulažu kapital u rješavanje eventualne gasne krize rezultirane ovakvim ponašanjem ruskih firmi. Gasni koridor Istok-Zapad zasad počinje na istočnoj obali Kaspijskog mora a prema željama zapadnih energetskih stratega trebao bi počinjati dublje u evroazijskom prostoru zaobilazeći Rusiju. A. 25. Litvanija). "Reading Economic Geography" Blackwell Publishing Ltd. Shodno tome svaka od ovih zemalja razvija i različite ekonomske bilateralne odnose sa ruskim energosektorom a i konkretne ugovore o isporuci gasa zaključuju odvojeno. Pored toga. Ibreljić. uz tradicionalno snabdijevanje južne Evrope alžirskim gasom ovaj proces se danas još više intenzivira kroz nekoliko projekata i to: gasovod “Galti” kojim bi se od 2011 preko Sardinije distribuiralo u Evropu 10 milijardi m3 gasa godišnje. Mešanović.I.2007. zabrinjavajući djeluje i mogućnosti povećanja cijena ruskog gasa iznad "psihološkog praga" odnosno mimo uobičajenih kriterija koji vladaju na gasnom tržištu u određenom trenutku obzirom da se ponekad od strane ruskih gasnih menadžera ističe da je za evropske kupce najvažnija stabilnost isporuka a ne cijena. 9) 10) "Večernji list" Zagreb. Situaciju na ovom planu još više usložnjavaju monopolsko ponašanje ruskog "Gasproma" (istiskivanje "Šela" na "Sahalinu 2". Zaimović miliona TJ (2005) a do 2030 godine se prognozira prosječna godišnja stopa rasta potrošnje ovog energenta od 1. Njemačka. Geopolitičke posljedice ruske energetske invazije na EU kako to smatraju američki analitičari će rasti u korelaciji sa količinom ruske nafte i gasa koja ulazi u EU i sa izgrađenim kapacitetima naftovoda i gasovoda. Estonija. Češka) do hladnoratovskih pristupa ovoj temi (Poljska. Pri tome treba imati u vidu i činjenicu da su proizvodni troškovi ruskih gasnih polja ("Jamal" i "Štokman" prije svega) znatno viši od onih u Africi. Ovakve namjere ruskih energetičara su naravno uglavnom teško ostvarive. Oxford. str. Španija) i "hladnih" pragmatičara (Velika Britanija.4% i to prvenstveno u proizvodnji elektroenergije. Pri tome treba imati u vidu da su članice EU po ovom pitanju dosta različitih stavova počevši od onih koje neprikriveno zastupaju ruske interese (Grčka. libijskih i alžirskih gasnih polja te eventualno snabdijevanje Evrope afričkim gasom kroz tanssaharski gasovod (Nigerija-Niger-Alžir-EU) i investiranje u gasovode u Kanadi (Jukon-Britanska Kolumbija-Alberta) i SAD (Aljaskajužni dio SAD) itd.5 milijardi eura finansijski "težak" transsaharski gasovod koji bi povezivao deltu Nigera sa Al Kaleom u Alžiru 9) . Italija. Kipar) preko protagonista strateškog partnerstva (Francuska. Ovdje je naravno problem i politička kriza u Nigeriji "nakon perioda petroeuforije" 10) . 2004. Poseban problem u ovom kontekstu (uz odnose sa tranzitnim zemljama) su veoma niske ruske investicije u proizvodnju i istraživanje novih ležišta gasa u Rusiji što pri ekspanziji domaće tražnje u budućnosti može rezultirati problem ruskog gasnog bilansa u dugom roku i bez obzira što se velike količine ovog energenta (po nekoliko puta nižim cijenama) preuzimaju iz centralnoazijskih zemalja.07.

Bez obzira što su poljski planeri (u saradnji sa onim u baltičkim zemljama) ustvrdili da bi trasa ovog gasovoda preko baltičkih zemalja i Poljske prema Njemačkoj (dakle članica EU) bila dvostruko jeftinija skoro je izvjesno da će "Sjeverni tok" u njemačko ruskoj varijanti biti preferiran od strane Evropske komisije. itd. uticaj na globalno energetsko tržište. manje pogodno u slučaju dirigovanja isporukama. ekonomske i geopolitičke reprekusije na interevropske i transatlanske odnose. prema najnovijim prognozama. Energenti u ovom slučaju postaju ne samo ekonomske nego i geostrateške i geopolitičke sirovine. dugoročno utvrđivanje cijena. Jedan krak bi išao preko Bugarske i Grčke do Brindizija u Italiji dok bi drugi pravcem sjever-zapad povezivao Bugarsku. Gasovod "Sjeverni tok". trebao da se spoji sa bugarskim gradom Burgasom i od Varne počinje račvati. Ovdje će se samo ukratko navesti najvažniji gasni projekti koji bi mogli biti realizovani do 2020 godine i imati. Ovaj gasovod koji ide od Novorosijska dnom Crnog mora bi. Srbiju. Mađarsku. 4. uticaj na članice eventualnog udruženja. Gasovod "Plavi tok" koji dijelom ide ispod Crnog mora i povezuje Rusiju i centralnu Tursku ima zadatak da supstituiše transport gasa kroz ekološki već problematične Bosfor i Dardanele te da osigura sigurno snabdijevanje sve ekspanzivnije turske ekonomije značajnim resursom. samo manje količine isporuka u tečnom stanju na globalnom nivou. na dva kraka. neke vrste gas-OPEC-a kao decentralizovane organizacije. 13 . itd) potrošači gasa su već analizirali djejstvo ovog eventualnog udruženja sa različiti aspekata (uticaj na velike potrošače. ekonomija i savremena energetsko-resursna geopolitika S vremena na vrijeme danas se pojavljuju i razmišljanja o stvaranju šire međunarodne organizacije snabdjevača gasom tj. reduciranje uticaja Turske na turkofone narode u postsovjetskoj interesnoj zoni Rusije odnosno ZND-u.). Magistralni gasovod "Južni tok" versus gasovod "Nabuko" Ekspanzivna ruska energetska politika prema rubnim dijelovima Evroazije manifestuje se prije svega kroz intenziviranje planskih projekata odnosno programirano investiranje u naftovode i gasovode koji bi povezivali zapadnu Evropu i energetski bogate dijelove Rusije i postsovjeskog geoprostora koji je pod njenim političkim i ekonomskim patronatom. kako za sad stvari stoje do formiranja ovakve organizacije neće uskoro doći. a po nekima je uočljiva i njegova geopolitička sadržina tj. projekat koji zajednički forsiraju ruski "Gasprom" i italijanski "ENI" kroz "joint venture" aranžman kojim bi se prirodni gas transportovao iz Rusije i Centralne Azije u Evropu preko Crnog mora je za sve tranzitne zemlje "obećavajući komercijalno-energetski projekat". Geoekonomska dimenzija programiranog investiranja u osnovi je inicirana geostrateškom logikom i zahtijeva svakako dublju analitičku geostrateško logičnu analizu koja nije predmet ovog rada. Gasovod "Južni tok". Sloveniju i Austriju i dovodio ruski gas do Baumgartena gdje je lociran veliki evropski sabirni centar gasa. Bez obzira na specifičnosti gasnog tržišta u odnosu na naftno (manje pokretljivo.Geografija. česta tema debatiranja na evropskim energetskim sesijama ali i u različitim političkim forumima trebalo bi da bude alternativa ranije izgrađenom gasovodu koji povezuje poluotok Jamal sa istočnom Njemačkom te da morskim dnom (zaobilazeći Baltik i Poljsku) poveže Njemačku i Rusiju.

01. 22. Beograd.01. 11) 12) 13 14 "Politika".4 milijardi eura i uz ulaganje 0. Prognozna trasa gasovoda "Južni tok" Potpisivanjem ugovora sa Bugarskom o izgradnji ovog gasovoda (do 2014. Gasovod "Južni tok" se mogao nastaviti na već završeni gasovod "Plavi tok" ali je taj pravac geostrateški ciljano izbjegnut da bi se onemogućilo Turskoj da kontroliše ruske gasne tokove prema Evropi. rušenje institucija tržišta kao što je tender i tako otvaranje prostora za sumnje i transparentost odnosno zloupotrebe 14 "). Po navedenom sporazumu u Srbiji bi se (do 2014 godine) trebalo. Zaimović Slika 3. Beograd. Političke. Beograd.2008 "Politika".2008 14 . Bio je to školski primjer uplitanja političkih interesa u ekonomske tokove. 25. Dio trase "Južnog toka" kroz Srbiju je okvirno dogovoren rusko-srbijanskim gasno-naftnim aranžmanom.2008 BBC Russian. U ekonomskom smislu ovaj slučaj je po nama najbolje pojasnio jedan poznati srbijanski ekonomist: "Na slučaju "NIS-a" porušeno je pravilo broj jedan iz knjige ekonomije-da se oskudni resursi moraju valorizovati na pravi način-što ređi resurs to viša cena. A. Mešanović. prema američkim političkim analitičarima tretiraju kao "rusko kompletiranje monopola na bugarskom tržištu energetike" 12) U institucijama EU se nije poklonila značajnija pažnja ovoj "velikoj ruskoj igri" za jačanje uticaja u Evropi.01. Ibreljić. To sumarno u ekonomskom smislu znači da Rusi postaju 51% vlasnici novoformiranih kompanija za tranzitiranje i skladištenje prirodnog gasa u Srbiji i preuzimaju 51% akcija "NIS-a" uz cijenu od 0. ekonomske i geopolitičke rasprave na ovu temu su u Srbiji dugo trajale pri čemu su se posmatrali više trenutni nego dugoročni aspekti ovog aranžmana pogotovo u vezi prodaje "NIS-a". 21. Rusko i bugarsko učešće u zajedničkoj kompaniji za izgradnju i upravljanje gasovodom "Južni tok" na bugarskoj teritoriji (iznosi po 50%) te naftovod Burgas-Aleksandropolis i rusko opremanje nuklearke "Belene" su prema ruskim zvaničnicima 11) "zasnovani na istorijskim korenima i prošlosti koji su stvorili bazu uzajamnog poverenja bez koga se ne može raditi ni u biznisu ni u politici" se međutim.2008 "Politika".5 milijardi eura. godine) kapaciteta 30 milijardi m3 godišnje Rusi su riješili važnu kritičnu tačku u daljoj gasnoj ekspanziji prema Evropi. Dž. 18. Time je definisano "strateško partnerstvo između Srbije i Rusije u oblasti toplotno-energetskog kompleksa dugoročno na desetljeća" 13 . Slično je na ovu temu reagovala i Evropska komisija te menadžeri iz evropske gasne privrede.com.I.06. pored dionice magistralnog gasovodnog sistema "Južni tok" izgraditi relativno veće gasno skladište u Banatskom dvoru te rekonstruisati "Naftna industrija Srbije" ("NIS"AD).

koju gasovod "Južni tok" zaobilazi smatra da je to odgovor na hrvatsko odbijanje (iz ekoloških i strateških razloga) naftnog projekta. Gasovod "Nabuko" kojim se predviđa transport gasa iz Centralne Azije do Evrope zaobilazeći rusku teritoriju čime bi se reducirala opasnost od ruske komercijalne ili političke ucjene mada iniciran prije "Južnog toka" je neko vrijeme bio suočen sa problemima vezanim za nemogućnost osiguranja potrebnih količina gasa za evropsko tržište te razlika u pristupu ovom projektu od strane pojedinih članica EU (Njemačka vezana za "Sjeverni tok". Eventualni priključak na gasovod "Nabuko" je zasad znatno realnija opcija za BiH. itd. ekonomija i savremena energetsko-resursna geopolitika Za razliku od Srbije Mađari su u ovom gasnom aranžmanu ravnopravni partneri obzirom da 50% učestvuju u izgradnji i shodno tome podjeli profita. U Sloveniji se gasovod "Južni tok" prihvata obzirom da se nastoje diversifikovati energetski resursi i osigurati stabilnost u gasnoj industriji. Međutim velika gasna igra 21 stoljeća se nastavlja. Projekat "Nabuko" pored manje ili više aktivno članica EU 15 . U posljednje vrijeme međutim uočava se da su te prepreke rješive.). Ovdje se smatra da Rusima ne treba dozvoliti da. "Nabuko" gasovod je prema relevantnim procjenama jeftiniji projekat od "Južnog toka" i podrazumijeva prolazak gasovoda kroz pet zemalja koje bi u istoj srazmjeri od po 20% putem svojih nominiranih kompanija investirale u ovaj projekat. Prognoza trasa gasovoda "Nabuko" Zaključivanjem ugovora o izgradnji "Sjevernog toka" sa Njemačkom i "Južnog toka" sa zemljama kroz koje bi on prolazio čini se da je Rusija stekla stratešku prednost u programu gasnog snabdijevanja EU. Italija za "Južni tok". kao što je to slučaj u Srbiji steknu monopol nad hrvatskom energetskom infrastrukturom. U Bosni i Hercegovini koju "Južni tok" takođe zaobilazi je postojala naglašena nerealna želja u Republici Srpskoj da ovaj gasovod prođe kroz geoprostor ovog bosanskohercegovačkog entiteta tim više što je kao i u Srbiji većinski kapital naftne industrije takođe prodat Rusima (pod sumnjivim okolnostima). U Hrvatskoj. "Družba Adria" kojim se ruska nafta trebala transportovati tankerima u svijet preko luke Omišalj. Slika 4. Geoekonomska strategija "Južni tok" odnosno gasnog umrežavanja Rusije i EU odnosno povezivanje evropskih potrošača sa proizvođačima gasa iz bliskoistočnog dijela evroazijskog Rimlanda označava još viši intenzitet energetske zavisnosti EU od Rusije te kao takva ima naravno već danas alternativu verifikovanu kroz gasovod "Nabuko". Rješavanje problema "tehnički rezervi" sa Turskom motivisanih pretežno političkim razlozima te novoutvrđene rezerve gasa u Azerbejdžanu i Turkmenistanu kao i moguće priključenje iračkih i iranskih gasnih polja ovom projektu (što naravno podrazumjeva rješavanje nuklearnih tenzija Zapada i ove zemlje) su bitni preduslovi za intenzivnije reaktiviranje odnosno pretvaranje “Nabuko” ideje u realan projekat.Geografija.

Mešanović. 2. Mironenko.398. K. EIA 2007 7. Zaključak U savremeno doba energenti predstavljaju ne samo ekonomske već i geostrateške i geopolitičke resurse i često se tretiraju kao spoljnopolitičko oružje koje se koristi u skladu sa ekonomskim ali i geopolitičkim interesima.P. Ibreljić. "Geopolitika Kavkaza". "Geopolitika". www. Beograd..S. Dž. Vasilenko. Logos.com 12.. Kolosov. geostrateškom i geopolitičkom planu. ima mišljenja da će ovdje ipak biti riječ o jednom projektu pa je moguća i svakako neophodna u budućnosti saradnja Rusije. Baku. Geoekonomska dimenzija nadmetanja u ovladavanju energetsko-resursnim potencijalom i kontrole transportnih puteva od proizvodnje do potrošnje danas je posebno aktuelno na evroazijskom prostoru. Blackwell Publishing Ltd.. "Ekonomist". Beograd.pei magazine. Moskva. "Geopolitics". Pored toga. "Kwh" br. Oxford. Gadžiev. "Politika".2003 Agnew.I.J. 2001 6. Ovakve stavove podržava i većina članica EU ali svakako treba još riješiti čitav niz pitanja koji otežavaju ili čak dovode u pitanje realizaciju ovog projekta. Moskva. "Elm". EU i SAD ali i mnogi drugi učesnici koji pokušavaju da u njoj profitiraju na ekonomskom. 2002 4.BBC Russian. 2003 5. Reference 1. Zaimović forsiraju posebno SAD koje kritikuju ruske nabavke gasa od zemalja ZND-a koje realizuju na Zapadu po trostruko većim cijenama koristeći komercijalnu prinudu i stratešku kontrolu nad tim zemljama kao i činjenicu da se taj gas transportuje preko ruske teritorije. "Geoistorija Kaspijskoga regiona i geopolitika savremenosti". 2008 11. Prezentirani rad je imao za cilj da izloži samo segmente ove veoma aktuelne tematike ne zalazeći u detaljizaciju i samo nagovjesti neke aspekte moguće budućnosti veoma složenih globalnih odnosa proisteklih iz energetsko-resursnog kompleksa..A.. "Meždunarodnie otnošenija".S.V. www. I. i EU i SAD da se on čim prije realizuje. u SAD se posebno naglašava činjenica da ruske kompanije najveći dio ostvarenog profita investiraju u akviziciji strateško-energetske infrastrukure u Evropi a znatno manje u transport i razvoj kapaciteta proizvodnje gasa. U centru ekonomske i energetsko-geopolitičke igre su Rusija. Routledge.. 3. A.A. N.1998 Darabadi. Svakako projekat "Nabuko" u američkim geoenergetskim analizama nije samo alternativa snabdijevanja Evrope gasom i faktor reduciranja ekonomske i energetske moći Rusije već i geostrateški projekat kojim se trebaju mijenjati politički odnosi i interesne sfere u kaspijskom geoprostoru odnosno jačanje zapadnih uticaja u centralnoj Aziji. mart 2007 8. Osim toga. 2008 9. Beograd. Moskva. "Aspekt Press". "Reading Economic Geography".com 16 . Kako će se stvari na planu budućih gasnih sistema dalje odvijati danas je teško predvidjeti ali kao ozbiljno treba uzeti i razmišljanje nekih energetskih analitičara da projekti "Južni tok" i "Nabuko" dugoročno posmatrano i nisu konkurenti. "Geopolitika i političeskaja geografija". 2004 10. London.

naučni saradnik. Univerzitet u Beogradu Sažetak U radu se daje osvrt na mogućnost transgranične saradnje Srbije i Bosne i Hercgovine kroz ulaganja u zajedničke infrastrukturne projekte. With these railroads. U datom istraživanju se iznose ključni razlozi postojanja i modernizacije ovih trasa. Povezivanje rudarskog i industrijskog Tuzlanskog basena i plodne Semberije sa jedne strane.Zbornik radova PMF 4 i 5 . regionalni razvoj. regional development. da bi tokom XX veka dobilo na još većem značaju sa proklamovanjem Koridora X kao panevropskog koridora. Ključne reči: transgranična saradnja. as well as their influence on the over whole regional development. Datim železničkim trasama otvara se mogućnost pomenutim regijama brzog i efikasnog uključivanja u evropski saobraćajni sistem. we bring out main reasons for existence and modernization of these railroads. kao i njihov uticaj na ukupni regionalni i ekonomski razvoj posmatranog područja. RAILWAYS BETWEEN SERBIA AND BOSNIA AND HERZEGOVINA Dr. railroad. In this research. u prvom redu železničke. Key words: cross border cooperation. sa druge strane aktuelno je još iz perioda XIX veka. Pedagoški institut u Beogradu. Emilija Manić. Đurđica Komlenović. železničke trase Abstract In this article we are trying to give one possible chance of cross border cooperation between Serbia and Bosnia and Herzegovina through infrastructure projects. Mr. railroad corriodors . but the real attraction it gains with proclamation the Corridor X as the most important pan European corridor in the Southeast Europe. 17 – 25 (2007-2008) Originalni naučni rad TRANSGRANIČNA SARADNJA KAO FAKTOR REGIONALNOG RAZVOJA – PRIMER ŽELEZNIČKOG SAOBRAĆAJA IZMEĐU SRBIJE I BOSNE I HERCEGOVINE CROSS-BORDER COOPERATION AS A REGIONAL DEVELOPING FACTOREXAMPLE. Serbian and Bosnian border regions got new wave of fast and efficient incorporation in the European traffic system. has been actual for a long period of time in the history. in the first place through railroad projects. železnica. ali i obeju država u celini. asistent. sa Podrinjem i Posavinom. Ekonomski fakultet. Economic connections between two regions in these countries – mine and industrial Tuzla basin and fertile Semberia region.

Radovi su završeni i deonica je puštena u saobraćaj 20. za putnički i teretni saobraćaj. godine. Još tada se železnica videla kao neosporan faktor ekonomskog razvoja. 18 . U tom kontekstu posmatraćemo mogućnosti uspostavljanja međusobne saradnje između Srbije i BiH na pitanjima projekta realizacije mežusobnog železničkog povezivanja. Nakon puštanja prve pruge. E.Komlenović. preko Niša i Ristovca i dalje do Skoplja. godine trasirane su i izgrađene kraće deonice lokalnih pruga normalnog i uskog koloseka. na taj način povezane su. Posle Berlinskog kongresa Srbija je zaključila Konvencije sa Austro-Ugarskom o izgradnji železničkih pruga na svojoj teritoriji u dužini od oko 450 km (Nikolić. Pruga Ruma-ŠabacLešnica-Loznica-Brasina-Zvornik funkcionisala je sa malim prekidima. tokom proteklih deceniju-dve. godine. godine Ministarstvu rata da se izgradi pruga do Zvornika gde bi se sastajale četiri trase/kraka: Rača-Bijeljina-Zvornik. avgusta 1884. U isto vreme na prostorima Bosne i Hercegovine Austro-Ugarski poglavar u Bosni i Hercegovini. počela je 12. dve moćne države. Prva razmišljanja o izgradnji pruga. juna 1881. radovi se nastavljaju na pruzi Niš-Vranje-Ristovac 1 . 1980). decembra 1898. Gradnja prve srpske državne železnice. Zbog toga. čiji je cilj realizacija ideje međusobnog povezivanja. Ove deonice postupno je gradila država uz ustupanja privatnim koncesionarima 2 . Postojeći železnički koridori između dveju zemalja Razmišljajući o boljem povezivanju susednih krajeva Srbije i Bosne.Đ. Manić Uvod Većina država u Evropi danas transgraničnu saradnju među susedima posmatra kao vid poboljšanja sigurnosti i uspostavljanja veza u svojim pograničnim zonama. Austro-Ugarska na jednoj i Turska na drugo strani. a ona je najjeftinija i najproduktivnija „gvozdenim putem“ koji vodi kroz Srbiju i kroz Bosnu. Od puštanja u saobraćaj prve pruge pa do 1904. Zakona o građenju i eksploataciji novih železnica. „gvozdenih mostova“. ali i kao važan integrišući segment prostora kroz koji prolazi. prekidani su i do danas nisu završeni. već krajem XIX veka planirana je izgradnja pruge normalnog koloseka na relaciji: ValjevoOsečina-Zavlaka-Loznica-bosanska granica i Ruma-Šabac-Lešnica-Loznica. predložio je 1896. U isto vreme gradi se pruga i most preko Save od Beograda do Zemuna. Beograd-Niš. na prostoru Balkana datiraju od sredine XIX veka. Brčko-Brezovo 1 2 Ristovac je naseljeno mesto na granici sa Makedonijom.. Na makedonskoj teritoriji izgrađena je pruga od Skoplja do Ristovca i puštena je u saobraćaj 6. srpkom državnom železnicom. tako je uspostavljen železnički saobraćaj od Zemuna i Beograda. Turskoj i Austro-Ugarskoj monarhiji bila je neophodna saobraćajna veza sa Carigradom i Bečom i dalje sa Evropom. objavljeno u „Srpskim novinama“ broj 281 od 23. Radovi na pruzi Osečina-Zavlaka-Loznica-bosanska granica počinjali su uoči svih ratova na našim prostorima u XX veku. a radovi na remontu pruge planirani su za poslednju deceniju prošlog veka. J. Kalaj. godine. godine. godine. ali i kao nove mogućnosti za ubrzaniji ekonomski razvitak tih zona. maja 1888.decembar 1898. svi projekti koji promovišu transgraničnu saradnju dobijaju na važnosti. Uslovi izgradnje pruge regulisani su članom 1. 6. Na žalost. prostor Balkana nije bio najpoželjnije mesto za širenje ideja o međusobnoj pograničnoj saradnji. a to se prevashodno odnosi na infrastrukturne projekte.

Transgranična saradnja kao faktor regionalnog razvoja – primer železničkog saobraćaja između Srbije i Bosne i Hercegovine Polje-Bijeljina-Zvornik. a iz Sremske Rače do Šida prevožen je šljunak. Narednih 55 godina. Samo za jedan mesec prugom TuzlaZvornik propušteno je 270 vozova sa oko 216 000 netotona raznog tereta (Železničke novine. oktobra 1912. imale bi veliki značaj za vojni. Radovi na modernizaciji pruge su počeli tek 1987. 17. drvo. završen je omladinskim radnim akcijama u drugoj polovini prošlog veka (pruga TuzlaZvornik upravo je izgrađena omladinskim radnim akcijama). Jula meseca 1950 godine. a izgradnja železničke pruge odložena je za neko drugo vreme. Saobraćaj na pruzi Tuzla-Zvornik prekinut je 26. Zajednički projekti u oblasti železničkog saobraćaja . Po procenama stručnjaka prave i pune efekte pruga će imati kada bude osposobljena za brzinu vozova od 120 km na sat. 25 km u Srbiji i 18 km u Bosni i Hercegovini. Tek nakon toga sledi drugi prioritet koji 19 . Od Bosanske Rače do Ugljevika Austro-Ugarska je sagradila prugu uskog koloseka u dužini od 44 km. Ove pruge koje presecaju Posavinu i donje Podrinje.. Programom modernizacije železničke mreže Bosne i Hercegovine do 1975. Ovom prugom iz Ugljevika do Bosanske Rače. uspostavljena je veza izmedju Sarajeva i Beograda.pan-evropski koridori Jedna od prvih prioritetnih mera prilikom uspostavljanja transgranične saradnje jeste jačanje prostornog. Danas je ovo međunarodna pruga. u dužini od 28. po procenama stručnjaka. jačanjem međugranične infrastrukture i rešavanjem onih problema koji su za susedne države od interesa. na ovoj pruzi odvijaće se redovan putnički i teretni saobraćaj. Lukavac-Sprečko polje-dolina Drinjače-Zvornik i ZavidovićiOlovo-Kakanj-Zvornik. nije se ni razmišljalo. aprila 1992. automobilima i glinicom za srbijansko tržište. Rat koji je zahvatio Bosnu i Hercegovinu prouzrokovao je prekid svih komunikacija sa Srbijom. i dalje Savom. od 22. Teretni vozovi su natovareni gvozdenom rudom iz Omarske za železaru u Smederevu. 1680. Privatna pruga normalnog koloseka Šid-Sremska Rača-Sava. dugoj 45. koje su projektovali austro-ugarski stručnjaci. godine bilo je planirano da se završi studija i projekti oko izgradnje pruge normalnog koloseka Tuzla-Zvornik. nakon svečanog otvaranja. Povreno saobraćaju teretni vozovi koji prevoze: šljunak. dužine 44 km. januara 1992. uski kolosek od mosta na Savi do Bijeljine u dužini od 19. To se postiže. fizičkog i infrastrukturnog integriteta prekograničnih oblasti. Ovim činom zvanično je obeležen završetak pruge Tuzla-Zvornik. Iz pravca Rume prevožen je raznovrstan teret koji u Bosnu i Hercegovinu ulazi samo ovom šinskom vezom. Ovaj poduhvat i mnogi drugi. godine. industrijsku so.3 km. koksom iz Lukavca za Loznicu. a to zahteva hitnu modernizaciju pruge RumaZvornik. na deonici pruge Živinice-Zvornik. januara 1992). ugljem iz tuzlanskog basena za Loznicu i za druge kupce. godine. žitarice. prugom normalnog koloseka desilo se posle Drugog svetskog rata. Saobraćaj na ovoj pruzi pratile su i neznatne poteškoće kao što su otežano snabdevanje dizel gorivom i smanjena brzina vozova na srbijanskoj strani uzrokovana ne remontovanom prugom. krenuli su i drugi teretni vozovi. veštačko đubrivo i naftne derivate.9 km zamenjen je normalnim kolosekom. O putničkom saobraćaju. staro i armirano gvožđe. Nakon pet i po godina gradnje. Prugom Sarajevo-Tuzla-Zvornik-Ruma-Beograd. godine prošao je prvi teretni voz koji je prevozio „golfove“ iz vogošćanskog TAS-a. prenošen je ugalj. U isto vreme ŽTP-a Sarajevo i Beograd usaglasili su red vožnje za putnički saobraćaj koji treba da krene krajem maja. u ovo vreme. odnosno. pre svega. Povezivanje sremske i bosanske strane. Ubrzo su počeli istraživački radovi na potezu tunela Križevići. ekonomski i kulturni razvoj ovih krajeva. godine. br.4 km predata je u saobraćaj 22.

koji predvidja da se železnički saobraćaj između dve države odvija na graničnim prugama Brasina-Zvornik Novi i Sremska Rača NovaBijeljina. godine potpisan je Privremeni sporazum između „Zajednica Jugoslovenskih železnica“ i „Bosanskohercegovačke željezničke javne korporacije“ o regulisanju međusobnih odnosa i odvijanju saobraćaj na pruzi Brasina-Zvornik Novi. Strategija za izgradnju 3 Proizvodnja i prerada gvozdene rude u Ljubiji otpočela je 2000 godine. E. godine 3 . EU potencira infrastrukturne projekte kod zemalja-kandidata prilikom sprovođenja procesa stabilizacije i pridruživanja EU. postoji jasna strategija EU oko saobraćajne politike i razvoja saobraćajne infrastrukture na teritoriji Unije. Niša.Ruma uspostavljen je železnički saobraćaj između istočne Bosne i Hercegovine i zapadne Srbije i obema državama je to otvorilo mogućnost znatno većeg ekonomskog povezivanja. S. Prvi voz koji je prošao prugom Brasina-Zvornik Novi-Tuzla prevozio je hlor iz Rumunije za Tuzlu a iz pravca Doboja vagoni su bili natovareni ugljem koji se isporučuje u Novom Sadu. 4 Pruga E70 čini deo magistralnog pravca koji je definisan Evropskim sporazumom o najvažnijim železničkim prugama (AGC) potpisanim 1986. Torina. godine. 20 . odnosno jaču koheziju kojoj EU stremi. novih zemalja-članica EU. Ovo nije samo važno sa aspekta Srbije i Bosne i Hercegovine. Ljubljane. Zagreba. godine i da je moguć prevoz preko Kalesije i Tuzle do Doboja (Kostadinović.. Definitivno. godune. Ova magistralna pruga se proteže od Pariza preko Modane. već i sa gledišta članica Evropske unije (EU). Milana. dugoročno posmatrano treba da postane sastavni deo proširene transevropske saobraćajne osovine mreže TEN. Prugama Šid-Sremska Rača-Sava i Tuzla-Zvornik. Teretni saobraćaj na ovoj pruzi odvija se i danas. Trsta.Đ. marta 1999. Svaćeno je da je za ekonomsko i političko povezivanje. ali i prema njenim graničnim područjima i teritorijama potencijalnih kandidata za ulazak u EU. Saobraćajna povezanost u regionu zapadnog Balkana je za zemlje članice EU značajna s gledišta tranzitnog saobraćaja. Uspostavljanju graničnog železničkog saobraćaja između SR Jugoslavije i Bosne i Hercegovine prethodio je Sporazum između Savezne vlade SRJ i Ministarskog saveta BiH potpisan juna 1998. pa i železnička mreža zemlja zapadnog Balkana. godine. Tranzitne saobraćajnice u regionu zapadnog Balkana su veoma važne za međunarodnu trgovinu. Isporuka gvozdene rude. Pokazalo se da izgrađenost jedne teritorije u infrastrukturnom pogledu doprinosi daleko jednostavnijem i lakšem inkorporiranju u zajednicu kakava je EU. Razvojem železničkog saobraćaja na ovoj pruzi stvoreni su uslovi za komercijalni prevoz putnika i robe iz Bosne i Hercegovine ka Srbiji i obrnuto.Komlenović. Međudržavni politički razlozi su odložili primenu pomenutog Sporazuma. ali i uključivanje preko Rume i Šida na pruge i puteve evropskog značaja 4 kao i na železnice na Koridoru X. Efektivna saobraćajna mreža predstavlja preduslov za slobodno kretanje robe i putnika i uslov za ekonomski razvoj. Sofije. jedan od neophodnih uslova i njeno bolje infrastrukturno povezivanje. Februara 1999. Saobraćajna. natovarene predratne 1992. Beograda. Sporazumom je predviđeno da redovni teretni saobraćaj na graničnoj pruzi može da otpočne 10. Manić podrazumeva jačanje prekograničnih inicijativa u cilju olakšavanja integracije tržišta i povećavanja koherentnosti među lokalnim zajednicama. pre svega. iz Ljubije ka Smederevu preko Doboja i Zvornika krenula je avgusta 1999. 2000). Istambula do Ankare. ubrzo je počela i redovnija isporuka rude ka Srbiji.

 Prioritetno je obnavljanje postojeće infrastrukture (sa naglaskom da bi investicije u novu infrastrukturu trebale biti minimalne). Na ovoj konferenciji predloženo je uspostavljanje Koridora X. koji je nasledio transportnu rutu kroz Jugoistočnu Evropu iz vremena pre ratnih sukoba. a prednost se daje onim vrstama saobraćaja koje manje opterećuju životnu sredinu).Viena. 1997.Transport Strategies. Karta 1: Železnice na pan-evropskim koridorima zapadnog Balkana Izvor: Group of authors (2002).  Pri izgradnji saobraćajne mreže koriste se principi politike saobraćaja EU (osnova privrednog razvoja i razvoja saradnje između pojedinačnih vrsta saobraćaja. a sastavni deo ove mreže je povezivanje sa saobraćajnom mrežom celog regiona i sa pan-evropskim saobraćajnim koridorima i sa mrežama TEN-T i TINA.Transgranična saradnja kao faktor regionalnog razvoja – primer železničkog saobraćaja između Srbije i Bosne i Hercegovine mreže infrastrukture pan-evropskih koridora na teritoriji Balkana zasniva se na nekoliko ključnih principa (Grupa autora. a za države kroz koje prolazi ili koje su u njegovom neposrednom okruženju. čini najznačajniju 21 . godine u Helsinkiju održana je Konferencija o panevropskim koridorima. Ovaj koridor predstavlja okosnicu pan-evropske mreže na Balkanu. Nakon završetka ratnih sukoba na teritoriji bivše SFRJ. koju sačinjavaju multimodalne saobraćajne veze i saobraćajni čvorovi. Ova trasa je bila od izuzetnog značaja za povezivanje Zapadne Evrope sa Grčkom i Turskom. European Comissinon TINA-VIENA. 2004):  Strateškoj saobraćajnoj mreži za transport putnika i robe. Saobraćajni koridor X bio je veoma prometan i korišćen pre devedesetih godina prošlog veka.  Investicioni program za realizaciju plana infrastrukture saobraćaja zasniva se na ekonomskoj istrajnosti projekata (na osnovu dosadašnjih iskustava visina investicija bi se trebala kretati na nivou oko 1 – 2% HDP (grubog domaćeg produkta) u zemlji).

a nakon modernizacije železničkog transport i uspostavljanja redovinih železničkih linija na ovom koridoru. Koridor Vc jeste deo Koridora V (karta 2). s obzirom da on ne prolazi kroz teritoriju date države.  dupliranje koloseka na relaciji Subotica – Stara Pazova (150 km) sa rokom do 2010. a pod pokroviteljstvom nacionalnog budžeta. Zbog toga je i izgradnja i rekonstrukcija Koridora X postala veoma važna i za BiH. Bugarska. Evropske investicione banke (EIB) i Svetske banke. E. Za izgradnju i rekonstrukciju mreže na ovim prostorima planirano je 16 milijardi EUR. Koridor V i njegov ogranak Vc dobija na značaju posle 2004. Hrvatska. iznosi 867 km.finansira EIB i  modernizacija pravca Beograd – Horgoš. odgovor se nalazi u činjenici da Koridor X za BiH predstavlja paralelan železnički koridor njenoj nacionalnoj železničkoj mreži.3% sa duplm kolosekom. Koridor Vc. U procesu modernizacije Koridora X. Ogranak C je u celini sa dizel lokomotivama. Slovenija. Modernizacija je neophodna na sektor Šid-Beograd i Subotica – Beograd. EU je predvidela još nekoliko projekata na teritoriji Srbije a to su:  dupliranje koloseka na relaciji Tovarnik – Beograd (120 km) sa rokom do 2010. odnosno Srbiju i BiH. koji prolazi kroz BiH. odnosno rekonstrukciju drumskog pravca u dužini od 2300 km. neophodno je rekonstruisati i modernizovati.Komlenović. a pre svih koridor Vc. Razvojem koridora planirano je da se podstakne infrastrukturno uključivanje novih zemalja-članica u postojeći saobraćajni sistem EU. jeste Koridor V. Manić saobraćajnu arteriju. godine kada je EU proširila svoje članstvo na istok.Đ. Koridor X čine drumske i železničke saobraćajnice u dužini od 2500 km. oba pomenuta koridora. koji je za BiH najvažnija saobraćajnica. Ukupna dužina pruga na teritoriji Srbije. Makedonija i Grčka) o intenziviranju rada na njegovoj rekonstrukciji i izgradnji. Postojeću mrežu koridora.  modrenizacija pravaca Beograd – makedonska granica. kada je potpisan Memorandum o razumevanju od strane ministara saobraćaja zemalja kroz koje prolazi koridor (Austrija. godine. koji ima za cilj povezivanje Centralne i Istočne Evrope sa Jadranskim morem. Sa aspekta potencijalnih kandidata za učlanjenje u EU. Srbija (i Crna Gora). Realizacija ideja oko njegove rekonstrukcije i dogradnje zaživela je na Ministarskoj konferenciji u Solunu 2001. te da se ona poprečnim trasama na njega direktno naslanja. ukršta sa Koridorom X u neposrednoj blizini teritorije BiH. Drugi važan koridor za prostor zapadnog Balkana. Ako se upitate kakve konsekvence ima izgradnja jednog ovakvog koridora za BiH. godine i pod istim pokroviteljima kao u prethodnom projektu. u okviru Koridora X. odnosno njegov ogranak Vc. Svakako će modrenizacija i funkcionisanje jednog ovakvog sistema pan-evropskih železničkih koridora usloviti brže napredovanje ekonomije zemalja kroz koje prolaze i koje se nalaze u njihovom neposrednom susedstvu.  izgradanja mostova kod Novog Sada i Ostružnice – finansira EIB.6% čini jednopružni kolosek. na ovim prostorima. Od posebne je vežnosti činjenica da se ogranak Koridora V. šanse za realizaciju 22 . Preko njega se BiH „kači“ i na Koridor X. kao i železničkog pravca dužine 2529 km. a ogranak B je 100% elektrificiran i 97. Memorandum podrazumeva i rekonstrukciji i izgradnji Koridora Vc. postaju značajni jer su prva spona tih zemalja sa teritorijom i tržištem EU. godine. Elektrificirano je 80% pruga.  elektrifikacija pruge od Dimitrovgrada do Kalotrine – finansira EIB. Glavna trasa železničkog koridora je 100% elektrificirana i 40. Mađarska. od čega je 251 km sa duplim kolosekom. Ovaj Memorandum podrazumeva rekonstrukciju Koridora X.

već sa prvim godinama primene Dejtonskog sporazuma u BiH. i za Srbiju:  Kakanj i Tuzla (vađenje uglja)  Ljubačev (veliki silos za proizvodnju brašna)  Bačevici (fabrika za proizvodnju aluminija) 23 . kao spone i osnovine razvoja za pogranična područja obeju država.a li i jačanje njihove međusobne saradnje.Transgranična saradnja kao faktor regionalnog razvoja – primer železničkog saobraćaja između Srbije i Bosne i Hercegovine infrastrukturnih transgraničnih Karta 2: Pan-evropski Koridor V i njegov projekata sa susednim državama se ogranak Vc umnogome uvećavaju (u prvom redu sa Hrvatskom. a posredno i sa Srbijom). prugom Tuzla-Zvorni-Rača. BiH je ogromna resursna baza i interesantno tržište za plasman srpskih proizvoda:  Rudnici uglja u Federaciji predstavljaju jedna od najvećih u ovom delu Balkana i prugom Banovići – Tuzla vrši se trenutno transport uglja iz rudnika uglja u elektranu. Upravo u tom smilsu je i predlog modernizacije železničkih koridora između Srbije i BiH. (2005). koji se u slučaju kabastih tereta najbolje prevoze železnicom. PANrazmene sa Srbijom raste i on čini EUROSTAR – Pan-European Transport oko 6% ukupnih Corridors and Area Status Report. obim spoljnotrgovinske Izvor: Group of authors. Međutim. tako se nove čalnice svesrdno podržavaju uspostavljanju interregionalne i transgranične saradnje. između ostalih. Boksit i aluminijeve rude se transportuju u Zvornik Novi. Drvo se izvozi u Srbiju. Final sopoljnotrgovinskih poslovanja u Report.  U Republici Srpskoj se nalazi rudnik železne rude koja se transportuje u zapadnu Srbiju. Porast obima produkcije u BiH se očekuje posebno u slijedećim industrijskim oblastima i s obzirom na to pedstavlja u budućnosti perspektivne eksportne regione. prostor Hamburg-Espoo. Sa aspekta privrede Srbije. Technical Research Centre of Finland.org). Kako je politika regiona već odavno uspostavljena u EU.stabilitypact. Zašto je važno uspostavljanje železničke mrže između Srbije i BiH? Definitivno je nakon ratnih sukoba smanjen obim trgovanja na čitavoj teritoriji bivše SFRJ. a potencijalno predstavlja moguć izvozni artikal u Srbiji. HB-Verkehrsconsult GmbH i VTT regionu (www.  Celokupna teritorija BiH predstavlja tržište za industrijsku robu i poljoprivredne proizvode iz Srbije. posebno u čeličanu u Smederevu.

ističe rad na modernizaciji i izgradnji železničkih koridora. obe zemlje. Svaka od ovih kompanija u pravlja onim delom železničkih koridora koji prolaze kroz njenu teritoriju. Na karti 3. ponovo je pokrenuta ideja oko uspostavljanja železničkog saobraćajua između dve države. a ako se tome priključe i činjenice o spoljnotrgovinskoj saradnji. hemijska industrija) Za sve ove moguće trgovinske odnose veoma važan momenat je razvoj saobraćajne infrastrukture. Konačno. Srbija i BiH. pa bi zbog toga uspostavljanje jedne transgranične saradnje između Srbije i BiH po pitanju realizacije infrastrukturnih projekata bilo od preke potrebe i važnosti za obe države. uspostavljanje železničke veze sa Srbijom dobije svoj puni smisao. Manić  Zenica (čeličana)  Lukavac (koks. Železnička mreža BiH je pod upravom dveju kompanija: “Željeznica Federacije BiH” i „Železnica Republike Srpske”. Srbije i BiH. U prošlosti su postojali izgrađeni železnički koridori između dveju država. Zaključak Transgranična saradnja pedstavlja način uspostavljanja veza među susedima. Zemlje Balkan definitivno mogu ubrzati svoj ekonomski oporavak i razvoja kroz transgraničnu saradnju. E. Kroz saobraćajnu politiku Evropske Unije o uspostavljanju mreže pan-evrospkih saobraćajnivca. koja 24 . Dvostrukom linijom su označene deonice sa prugama sa dva koloseka.Komlenović.  Bosanski Novi – Bihać – Prijedor . na svom putu u procesu stabilizacije i pridruživanja EU imaju šansu da znatno unaprede. čime bi se povezale ne samo ove dve zemlje. a plavom bojom su označene deonice kojim upravlja poduzeće „Željeznica Republike Srpske”. a posebno železnice. Na dva najvažnija železnička pravca u BiH nadovezuju se pruge u Srbiji i oni čine približno 70% ukupne železničke mreže u BiH:  Ploče – Mostar – Sarajevo – Zenica . U cilju ubrzavanja ekonomske saradnje svakako se pažnja mora posvetiti i izgradnji infrastrukture koja takođe mora biti integrisana u regionu. Železnička mreža jeste važan segment ukupne infrastrukturne opremeljenosti jedne teritorije. a jednostruka linija prikazuje pruge sa jednim kolosekom.Doboj –Bosanski Šamac – Vinkovci (saobraćajni čvor u Hrvatskoj na relaciji Zagreb-Beograd) – deo Koridor Vc koji vodi od Budimpešte do luke Ploče.Đ. modernizuju i izgrade saobraćajnu infrastrukturu na svojoj teritoriji. sa železničkim saobraćajem pogranične oblasti obe države bi ekonomski prosperirale.Banja Luka – Doboj – Tuzla – Zvornik – i dalje u Srbiju – paraleleni pružni pravac Koridoru X. ljubičastom bojom označene su deonice železničke mreže u Bosni i Hercegovini koje spadaju u Federaciju Bosne i Hercegovine. Trenutno su i Srbija i BiH na granicama EU. a privrede obeju zemalja bi imale neprocenjive koristi od uspostavljanja mogućnosti transporta robe i putnika. Postojeće stanje železničke mreže BiH govori da je neophodno uspostavljanje saradnje sa susednim državama. koji su u dva pravca spajali pomenute zemlje. Mogućnost pojedinačnih zemalja da privuku strane investitore umnogome zavisi od njihovog položaja u odnosu na širi region u kome se te države nalaze i mogućnosti uspostavljanja efikasne regionalne saradnje. Zbog toga se kao mogućnost buduće pogranične saradnje dve države. Nakon ratnih dešavanja na prostorima bivše SFRJ i uspostavljanja mira. ali istovremeno i osovinu ukupnog razvoja i sigurnosti na datim područijima. već i sva tržišta koja se oslanjaju na njih.

Železničke novine.int Internet-stranice Ministarstva za saobraćaj i komunikacije Federacije Bosne i Hercegovine – www. SWOT analiza željezničkog sektora republike Bosne i Hercegovine . 16. 5. EUROVISION. (2005).Transgranična saradnja kao faktor regionalnog razvoja – primer železničkog saobraćaja između Srbije i Bosne i Hercegovine pokušava kroz niz infrastrukturnih projekata u zemljama potrencijalnim kandidatima za ulazak u EU omogući pristup fondovima EU kojima bi se date zemlje infrastrukturno povezale i uspostavli određeni vid ekonoske saradnje.geocities. Trasnsport Infrastructure Regional Study (TIRS). Kostadinović. br. Literatura: 1.komorabih. Nikolić.net Internet-stranice Javne željezničke korporacije Bosne i Hercegovine www. Louis Bergera SA. Beograd. Beograd. PAN-EUROSTAR – Pan-European Transport Corridors and Area Status Report.www. Crne Gore i Kosova.com Internet-stranice Privredne komore Bosne i Hercegovine www. Hamburg-Espoo.fmpik.com Internet-stranice Željeznice Republike Srpske . Gropu of authors.bhzjk. Agence Francaise de Development.Transport Strategies. 13. 15. HB-Verkehrsconsult GmbH i VTT Technical Research Centre of Finland. Group of authors.cemt.com Internet-stranice Pakta stabilnosti JI Evrope . 6. januara 1992. 2.Projekat izgradnje kapaciteta u oblasti željezničkog saobraćaja u Bosni i Hercegovini. (2000): Od prekida do uspostavljanja saobraćaja. Otvaranje železničke veze Sarajevo – Beograd predstavlja jedan od evropskh ciljeva. (2004). 14. 10. 3. beograd.com Internet-stranice Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine www. stvarajući na taj način čvršće ekonomsko povezivanje tog prostora na putu ka EU. 8. Grupa autora. od 22. 17. 1680.org Intrent-stranica Evropske ministarske konferencije za saobraćaj www. P. a BiH sa Srbijom ima šanmsu da propjekat izgradnje i modernizacije postojećih železničkih koridora upravo „provuče“ kao transgranične projekte saradnje. Vojvodine. 11. 7. J. Transgranična saradnja je nešto što EU posebno podržava i pomaže. To je početak uspostavljanja čvršćih veza i odnosa. Internet: Internet-stranice Evropske unije . 9. 4. Final Report. a pogranične oblasti i izgradnja saobraćajnica u njima mogu u tom smislu postati posebno važne.www.eu.europa. European Comissinon TINA-VIENA. Zavod za novinsko-izdavačku i propagandnu delatnost JŽ.vladars. 12.geocities.ba Internet-stranice Vlade Republike Srpske . a ovakvo saobraćajno povezivanje svakako bi pozitivno uticalo na ukupni privredni razvoj obe zemlje. ZJŽ.www. Group of authors (2002).stabilitypact. Brno. (1980): Istorija železnice Srbije.gov. (2002).org 25 . Kovačević. S.www. Viena.

Key words: municipality Srebrenica. viši asistent. Semir Ahmetbegović. Summary Suitable physical-geographic conditions of Srebrenica municipality and wealthy sites of lead and zinc have been the crucial factor for constant population density in this area since prehistory. razvoj. Alma Kadušić. Ključne riječi: općina Srebrenica. Because of that is in Srebrenica and its surroundings present wealthy culturally-historic heritage which is presented in this paper together with ethnographic contents and for the purpose of development of tourism in this municipality. ethnographic contents. sc.sc. tourism. Mr. turistički motivi. Mr. Univerzitet u Tuzli Sažetak Povoljni prirodno-geografski uvjeti općine Srebrenica i bogata nalazišta olova i cinka bili su presudan faktor za stalnu naseljenost na ovim prostorima još od prahistorije. Sabahudin Smajić. Zbog toga je u Srebrenici i njenoj okolini prisutno bogato kulturno-historijsko naslijeđe koje se u ovom radu zajedno sa etnografskim sadržajima prezentira. culturally-historic sights. Mr. a u cilju razvoja turizma u ovoj opštini. viši asistent. sc. Na ovom području kroz dug vremenski period smjenjivali su se različiti narodi i njihove kulture koje su značajno uticale na antropogeografski razvoj ovog prostora. viši asistent. 27 – 42 (2007-2008) Originalni naučni rad KULTURNO-HISTORIJSKE ZNAMENITOSTI I ETNOGRAFSKI SADRŽAJI NA PODRUČJU OPĆINE SREBRENICA KAO TURISTIČKI MOTIVI CULTURALLY-HISTORIC SIGHTS AND ETHNOGRAPHIC CONTENTS IN THE AREA OF SREBRENICA MUNICIPALITY AS A TOURISTICAL MOTIVES Dr. kulturno .historijske znamenitosti. viši asistent. Salih Kulenović.matematički fakultet. turizam. On this area through the long period of time have settled different nations and their cultures which significantly influenced on anthropological development of this area. sc. etnografski sadržaji. sc. redovni profesor. touristical motives.Fadila Kudumović. Mr.Zbornik radova PMF 4 i 5. . Prirodno .

Na tom lokalitetu egzistiralo je rimsko rudarsko naselje i metalurški centar. F. Osim ovog lokaliteta prahistorijski tumulus iz bronzanog ili željeznog doba čiji je prečnik osnove oko 20 m pronađen je na lokalitetu Humka u selu Liješće. osmanskog i austrougarskog perioda a) Prahistorijski period Arheološka nalazišta iz prahistorijskog perioda do sada su utvrđena na lokalitetu Crvena Njiva. Ahmetbegović. a obuhvataju motive različitih svojstava i vremena u kojima su nastali. oružje. Jedna od njih je i osnivanje gradova po italskim uzorima. njihova ljepota i znamenitost. S. S. antike. Nalazi u grobovima sa navedenih lokaliteta (nakit. urbane cjeline iz ranijih perioda. Također. Uglavnom se radi o kulturno-historijskim znamenitostima i etnografskim sadržajima koji su dobra osnova za razvoj turizma u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Na većinu turista koji žele zadovoljiti svoje kulturne potrebe pri odabiru destinacije i planiranju svog turističkog putovanja veliki uticaj ima bogatstvo kulturnohistorijskog naslijeđa. Kudumović Uvod Na prostoru opštine Srebrenica koji zahvata površinu od 533 km2 postoje brojni antropogeni motivi koji mogu da zadovolje kulturne potrebe turističkih kretanja. Takođe u ovom naselju je na lokalitetu Vaganj pronađen veći tumulus od prethodnog prečnika 25 m i visine cca 4 m. Područje današnje Bosne i Hercegovine pripadalo je dvjema provincijama: Dalmaciji i Panoniji. Domavia je bila jedan od najvažnijih rudarskih centara na Balkanu.S. srednjovjekovni gradovi. b) Antički period Krajem trećeg i u drugom vijeku prije nove ere veći dio teritorija bivše Jugoslavije bio je pod vlašću Rimljana. slučajnih nalaza i iskopavanja može se konstatovati da je područje Srebrenice i okoline oduvijek bilo interesantno za naseljavanje o čemu svjedoče ostaci materijalne kulture iz prahistorije. 1. selo Podravno. A. Kulenović. Novoosvojene teritorije Rimljani su podijelili na provincije. Kadušić. Eksploataciju rude na ovom području vjerovatno su započeli Iliri u prvom i drugom vijeku nove ere. Rimljani u ove krajeve donose niz novina. S obzirom da na prostoru opštine Srebrenice i njene okoline postoji kontinuitet življenja još od prahistorije ovom prilikom prezentirat ćemo kulturnohistorijske spomenike koji su ovdje brojni i raznovrsni. Početkom trećeg vijeka Domavia je dobila status municipium-a (grad sa 28 . Domavia se nalazila na mjestu kod današnjeg sela Gradina kod Sasa. Nekropola je datovana u bronzano ili željezno doba. Antičko naselje je ležalo između Saskog potoka i Majdanske rijeke. Naselja se podižu pored prvobitnih vojnih logora ili pored rudnika. Domavia je u to vrijeme imala status vicus-a (manje naselje). a radi se o prahistorijskoj nekropoli uz čije kamene tumule se nalazi i sedam stećaka. stećci (srednjovjekovni nadgrobnici pripadnika bosanske crkve). odnosno bogatstvo kulturno-historijskih resursa. Jedno od takvih naselja bilo je Domavia u rudarskom basenu Argentaria. U vezi s ovim u radu se razmatraju arheološka nalazišta. Kulturno-historijski spomenici kao turistički motivi Na osnovu dosadašnjih arheoloških rekognosciranja. keramičke posude i drugi predmeti) pružaju materijalne dokaze života u ovom kraju tokom bronzanog i željeznog doba. Smajić. građevine sakralne arhitekture. srednjeg vijeka. u radu se razmatraju i etnografski sadržaji koji mogu biti u funkciji razvoja turizma u ovom kraju.

Liberu i Mitrasu. podni mozaici. dr. Severus. Na širokom prostoru uz Drinu pronađeni su ostaci građevina.Kulturno-historijske znamenitosti i etnografski sadržaji na području općine Srebrenica kao turistički motivi autonomnom upravom). Minervi i Junoni). nalazi keramike. i 79. Imamoviću vjerovatno je to bilo između 69. Ostatak rimske statue (Gradina – Domavia) Sl. 1. godine u vrijeme cara Vespazijana. Najznačajnije građevine u Domaviji bile su: curia (gradska vijećnica). Marsu. a nazvan je tako po dinastiji careva u čije vrijeme je stekao status municipium-a odnosno grada sa autonomnom upravom. Ulomci ukrasne arhitekture iz Skelana Sl. Karakala). gradskim službama. 2. Na gornjoj terasi Drine uzvodno u dužini od jednog kilometra 29 . Asklepiju i Higiji. te Silvani. te postaje colonia. Tlocrt gradske vijećnice (Gradina – Domavia) U srednjem Podrinju najstarije rimsko naselje nalazilo se u Skelanima čije je puno ime "Flavijevski grad Malvesiatium". Prema prof. U municipiju se podižu počasne baze carevima (Antonius Pius. forum (trg). stakla i novca. U trećem vijeku nove ere Domavia postaje administrativno-upravni rudarski centar za rimske provincije Dalmaciju i Panoniju. a sredinom tog vijeka dobila je viši rang samoupravnosti. Podignuti žrtvenici su posvećeni rimskoj Trijadi (Jupiteru. Septimius. tribunal (sudnica) i macellum (tržnica). 3. E. a otkrivene su i dvije starokršćanske bazilike. a jedan grčkim kultovima. stanovnicima municipium-a. Iz Skelana potiče veliki broj rimskih nalaza od kojih poseban značaj imaju natpisi iz kojih se može dosta saznati o razvoju ovog grada. Malvesatium-a i dr. U to vrijeme ona je bila najveće gradsko naselje na području Bosne i Hercegovine. blaneum publicum (gradsko kupatilo). Sl.

gospodarski objekti koji su predstavljali središte poljoprivrednih imanja. Srebrenoj Luci-Liješću (na ovom lokalitetu nalazi se rimsko naselje i grobnica. Minerve). Karauli (Rudine)Koštanovci. Naselje je imalo sve urbane sadržaje što su ga činili standardnim rimskim gradom. Mataruzima-Osatica (3 st. Marsu.Minervi. Crkvi Ružici kod Tegara. Od Grčkih kultova iz tog doba pronađeni su spomenici kultne zajednice Asklepije . Takvi lokaliteti nalaze se u: Crvici (3 st. lokalitet Mramorje (Potočari).Junoni. Voljevici.Geniju. 5.) u Zgunjevskom polju gdje je osim ostataka rimskog naselja pronađen i jedan žrtvenik posvećen Jupitru (3-4 st. U prvo vrijeme rimskim Skelanima je pripadalo i područje današnje Srebrenice s naseljem u Gradini (Domavia). Ždrijelu kod Voljevice i dr. u Skelanima (l-6 st. Rašću kod Srebrenice. Smajić. Klotijevcu (3 st. Čadorištu-Gradina-Sase (2-3 st. F.Marsu i Jupiter . S. Ostaci jednog od objekata otkriveni su na lokalitetu Rašće-Ljubina u Crvici. Jupiter . Segni.).). Atisa i Iz doba kasne antike (peti i šesti vijek) na području Srebrenice osim one u Skelanima. Zagraju. S. Kudumović nalaze se ostaci rimskih Skelana gdje je pronađena velika količina građevinskog materijala kao i brojni spomenici iz tog doba i dr. Loznici (Bratunac). Dijani i Pomoni. te spomenici kultnih zajednica božanstava Jupiter . a od orijentalnih kultova spomenici Mitre.). Kada je Domavia postala samostalna gradska općina pripao joj je znatan dio općinskog teritorija Skelana odnosno Malvesatiuma.).Higija.). Bronzana ruka boga Sabazija (Gradina – Domavia) samostalnih kultova božanstava Sabazija. Kulenović. Konjević Polju (Bratunac). Junone. Jupiter -Junoni . Bronzani kip krilatog Genija (Gradina –Domavia) Sl. na lokalitetu Zukića Strana-Zagaj osim ostataka rimske zgrade pronađena je i kasnoantička grobnica (3-6 st. 30 . Njihovi ostaci su otkriveni u Bratuncu. Pored navedenih antičkih lokaliteta na području Srebrenice i okoline nalazi se dosta lokaliteta s nadgrobnim spomenicima odnosno rimskim nekropolama. Liberu. Ahmetbegović. Na njivi zvanoj Rašće uz ostatke zidova i dijelova arhitektonskog ukrasa nađena su i tri nadgrobna spomenika s likom Atisa i figuralnim scenama i natpisom. otkrivena je ranohrišćanska bazilika i u Staroglavicama. hram kapitolijske trijade (Jupitera. Kadušić. Na području Srebrenice i njene okoline česti su i nalazi izoliranih objekata iz antičkog perioda kao na primjer vile rustike. Crkvištu (Brezik). 4. od građevina javnog karaktera bila je gradska vijećnica (curia). u Bratuncu. Sl. lokalitet Veliki Plato-GradinaSase (2-3 st. a datovano je od l-4 stoljeća). Tegarama.S. u Kaludri kod Zalužja (Bratunac). A.). sudnica (tribunal) i drugo.). Osim većih naselja iz rimskog perioda u srednjem Podrinju nalazilo se i dosta manjih naselja na sasvim maloj udaljenosti što upućuje na gustu naseljenost ovog kraja. bazilika. Između prvog i četvrtog vijeka nove ere na području Srebrenice podizani su spomenici posvećeni samostalnim kultovima božanstava: Jupiteru. na Karauli kod Sikirića. Srebrenoj Luci. Podliješću (Bratunac).

Od XI do XV vijeka šire područje Srebrenice ulazilo je u sastav nekoliko srednjovjekovnih župa. Srebrenica se u istorijskim izvorima prvi put spominje 1352. 6. Grad Srebrenik u Srebrenici (Argentaria). ali se zna da je služio u svrhu zaštite srebreničke varoši koja je u 14. Srebrenica je imala svoj gradski statut i kovnicu novca. Osatgrad (Klotjevec). Procvat rudarstva u srebreničkom kraju bio je u XIV i XV vijeku.Kulturno-historijske znamenitosti i etnografski sadržaji na području općine Srebrenica kao turistički motivi Inače. Stoga je njihova turistička vrijednost i atraktivnost dosta umanjena. Tehnika gradnje Starog grada je srednjovjekovna. i 15. na arheološkim lokalitetima od antičkih naselja gotovo da na terenu i nema ništa budući da je vrijeme učinilo svoje ili su otkriveni predmeti prenijeti u muzeje. Kao podgrađe tvrđave Srebrenik. Zauzima prostor od 100 X 20 m. Zbog izuzetnog privrednog značaja tokom XV vijeka Srebrenica je bila poprište ratnih sukoba između bosanskih i ugarskih kraljeva. Sl. Šubin. Kao i svi razvijeniji gradovi toga vremena. U to vrijeme srebro je uglavnom izvoženo preko Dubrovnika u Italiju. Đurđevac. a dobro su očuvane obje kule. grad u Olovu. O ranom srednjem vijeku na ovom području do sada imamo veoma malo podataka. Đurđevac 31 . Objekti su prilagođeni terenu na kome su situirani. Na dvjema terasama nalaze se ostaci dviju tvrđava: u Donjem gradu dominira arhitektura iz turskog perioda koja je bolje očuvana u odnosu na Gornji ili Stari grad koji je u ruševnom stanju. Srebrenica je u prvoj polovini XV vijeka doživjela snažan društveno-ekonomski razvoj. a to su: Vratar. Tu su živili brojni poslovni ljudi iz Dubrovnika (trgovci i zanatlije) koji su ovdje osnovali svoju stalnu koloniju. Srednjovjekovni grad Srebrenik u Srebrenici Srednjovjekovni grad Klotjevac je smješten na strmoj stijeni iznad lijeve obale Drine jugoistočno od Srebrenice na udaljenosti od oko 13 km zračne linije. c) Srednjovjekovni period Naseljavanje južnoslovenskih plemena na Balkansko poluostrvo počelo je u šestom. kao i grad Salenes sagrađeni su da bi se zaštitila prirodna bogatstva i naselja. a završeno je sredinom sedmog vijeka. Ključevac (Kličevac). Najveći i najpoznatiji srednjovjekovni gradovi na širem području Srebrenice bili su: Donji i Gornji Srebrenik. Zahvaljujući eksploataciji srebra i olova. srpskih despota i turskog sultana. Birač. Srebrenik (Stari Grad) je srednjovjekovni grad smješten na planinskoj kosi koja se sa istočne strane stepenasto spušta prema glavnini naselja Srebrenice. U pisanim izvorima ovaj grad se ne spominje često. a vezan je za njemačke rudare Sase koji su u to vrijeme vodili rudarske poslove u većini mjesta srednjovjekovne Bosne i Srbije. Osat i Trebotić. godine. U arealu grada zvanom Jatara očuvano je desetak stećaka. vijeku bila najrazvijenije gradsko naselje u Bosni.

spiralama. lukom i strijelom. Uz ovu nekropolu se nalazi muslimansko mezarje s nišanima. stubovima. ima razloga da se o njima saopšti barem ona najnužnija obavještenja koja mogu biti veoma interesantna za posjetioce. Kadušić. Dva stuba su s motivima figura čovjeka i mač. Oni predstavljaju snažan izraz kulturnih i ekonomskih prilika iz vremena u kome su nastali. U selu Sućeska koje je od Srebrenice udaljeno 6 km zračne linije na jugozapadnu stranu na lokalitetu Mramorje nalazi se nekropola sa 52 stećka (31 sanduk.S. mačevima. Predstave u vidu muških figura i dva konjanika nalaze se na stećcima u Klotjevcu. a na padinama prema Drini ima ostatak i vanjskog bedema u dužini od oko 25 m. godine. a na stećcima na brdu Bojna u neposrednoj blizini Srebrenice su predstave u vidu ruke. muškim figurama. Grad je imao trgovačko zanatsko podgrađe i upravni kotar. Dva sanduka su ukrašena lukom i strijelom. krugovima. sljemenjaka. tau krstovima. konjanicima i dr. stablom. a u pisanim izvorima spominje se u turskim defterima iz 1468/69 i 1485. Kudumović (Gradina) je takođe srednjovjekovni grad na području Srebrenice koji je smješten iznad lijeve obale Drine na udaljenosti od oko 17 km zračne linije jugoistočno od Srebrenice. Tu se nalaze ruševine tvrđave s kulama koje su u osnovi pravougaone. S. U selu Gostilju koje se nalazi sjeverno od Srebrenice na udaljenosti od oko 3 km zračne linije na lokalitetu Osojnjača nalazi se nekropola sa 38 stećaka (3 ploče. 17 sljemenjaka i 2 stuba). rukom. Jedan sanduk je ukrašen motivom polumjeseca. krstovima. Ukrašena su dva stećka i to jedan sanduk i jedan stub. Dosta nekropola je sa stećcima bez ukrasa ili sa po nekoliko ukrašenih. A. granama i drvećem. F. Na području opštine Srebrenica postoji veliki broj nekropola stećaka. figurama psa i drugih životinja. 3 sljemenjaka i 18 stubova). Smajić. selu koje se nalazi zapadno od Srebrenice na udaljenosti oko 5 km zračne linije na jednom manjem brijegu pokraj Bejtića hana nalazi se nekropola sa 18 stećaka (8 sanduka i 10 sljemenjaka). suncem. Na istaknutom visu iznad lijeve obale Drine vidljivi su ostaci kvadratne kule i dvorišta (30 X 7 m) mjestimično visoki do 3 m. vijeka grad je imao i svoj upravni kotar koji se zvao Trebotići. bordurama. luka i strijele. srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika izrađenih od kamena koji su po svome obliku i ornamentici veoma interesantni. Kulenović. Ahmetbegović. U selu Bastahovine udaljenom 7 km zračne linije zapadno od Srebrenice na lokalitetu Sjedaljka nalazi se nekropola stećaka (35 sanduka. Sredinom 15. ploča. Grad se nalazi duboko u kanjonu rijeke Zeleni Jadar na kraškoj stijeni koju obavija rijeka. Stub je ukrašen figurom psa. U Staroglavicama. polumjesecom. 7 sljemenjaka i 6 stubova). tordiranom vrpcom i jabukom. rukom. Na nekropoli stećaka u Kalimaniću su ukrasi u vidu mačeva. Ruševine ovog srednjovjekovnog grada leže na oštrom kamenitom visu. Ispod grada nalazi se groblje s nekoliko stećaka. jabukama. a sanduk je ukrašen polumjesecom. S obzirom da ovi spomenici predstavljaju zanimljiv i dragocjen kulturno-umjetnički materijal. Po obliku zastupljeni su stećci u vidu stubova. 32 . krstača. Srednjovjekovni grad Kličevac se nalazi u ataru sela Sućeska jugozapadno od Srebrenice na udaljenosti od oko 6 km zračne linije. polumjesecom i rozetom. Šubin se nalazi jugoistočno od Srebrenice na udaljenosti od oko 8 km zračne linije. mačem i s nekoliko ljudskih figura koje se samo naziru. Na brdu Recelj na lokalitetu Borići oko 700 m sjeverozapadno od Bojne iznad grada Srebrenice nalaze se 4 stećka u obliku sanduka od kojih je jedan ukrašen sabljom. 16 sanduka. sanduka. a ima dosta i onih koji su ornamentisani geometrijskim motivima. S. rozetama.

Klotjevac. Srebrenica Sl. Srebrenica Sl. Brana. 8. Boljević. Srebrenica Sl. 14. U blizini je aktivno muslimansko groblje.Kulturno-historijske znamenitosti i etnografski sadržaji na području općine Srebrenica kao turistički motivi U selu Pribićevac koje se nalazi jugoistočno od Srebrenice na udaljenosti oko 4km (zračna udaljenost) na lokalitetu Šarampovo nalazi se nekropola sa 23 stećka (16 sanduka i 7 sljemenjaka).9. 19. Srebrenica Sl. Srebrenica Sl. Boljević. Boljević. Srebrenica Sl. Srebrenica Sl.15. Srebrenica Sl. 11. Loznica. Srebrenica 33 . Srebrenica Sl. Sl. Loznica. Loznica.Loznica. Kalimanić. 10. 18. Inače u Urisićima postoje tri lokaliteta stećaka sa oko 200 stećaka ukupno. Srebrenica Sl. Srebrenica Sl. Buča. 21. Klotjevac. Jedan sanduk je ukrašen rozetom. a ukrasni motiv je ruka s mačem. Srebrenica Sl. Vojna. 13. 16. Srebrenica Sl.12. U selu Podravno koje se nalazi na oko 7 km zračne udaljenosti jugozapadno od Srebrenice na lokalitetu Crvena njiva nalazi se nekropola sa l0 stećaka od kojih je jedan primjerak ukrašen motivima polumjeseca i rozete. Jedan stećak oblika sanduka ukrašen je krugom (motiv sunca). Kalimanić. Boljević. 20. Jedan sljemenjak je ukrašen. Jugozapadno od Srebrenice na oko 7 km zračne udaljenosti u selu Kutuzero nalazi se nekropola sa 23 stećka (18 sanduka i 5 sljemenjaka). 17. Srebrenica Sl. 7. U selu Urisićima udaljenom 11 km zračne linije na jugoistočnu stranu od Srebrenice kod zaseoka Greben na jednom brežuljku nalazi se nekropola sa 70 stećaka (60 sanduka i l0 sljemenjaka).

" Na jednom oštećenom sanduku nalazi se drugi natpis od kojeg je samo preostala riječ "strojnik". Smajić. luk i mač.S. S. Na perivoju i putu iznad sela Đurđevac u neposrednoj blizini istoimenog srednjovjekovnog grada nalazi se 6 stećaka (jedan sanduk. četiri sljemenjaka i jedan stub). oko 600 m sjeverno od ceste i rijeke. kod sela Zgunja sljemenjakom i 3 stuba. u selu Lubnica nalazi se nekropola sa 27 stećaka. a motivi su polumjesec. u selu Palež na lokalitetu Šljivova nalazi se l0 stećaka od kojih je 5 sanduka i 5 sljemenjaka. Međutim. u selu Knezovi na lokalitetu Borak nalazi se nekropola sa 20 stećaka u obliku sanduka. Ukrašena su dva sljemenjaka i jedan stub. a mnogi su i devastirani prilikom izvođenja građevinskih i drugih radova. U selu Zgunja smještenom na lijevoj obali Drine udaljenom od Srebrenice oko 23km zračne linije na jugoistočnu stranu nalazi se nekropola sa 8 stećaka (jedna ploča. Da bi se navedeni kulturno-historijski spomenici mogli koristiti u turističke svrhe bilo bi 34 . pokraj seoskog puta za Srebrenicu Sl. S. Jedan sljemenjak je ukrašen motivom rozete u dvostrukom kružnom vijencu. A. Nevolja je možda u tome što su mnoge od navedenih nekropola situirane izvan putnih pravaca i što je po mnogima obrasla šumska vegetacija. 4 sljemenjaka i 2 stuba). na brijegu pored puta za Lubničko brdo nalazi se nekropola sa 4 stećka (jedan sanduk ukrašen motivom "svastike" i 3 sljemenjaka koji su bez ukrasa). 22. u selu Sulice na lokalitetu Kamenje nalazi se 21 stećak. u selu Karačićima na lokalitetu Cura nalazi se nekropola sa 27 stećaka (21 sanduk. Osim navedenih lokaliteta sa ponekim ukrašenim nadgrobnikom postoje i lokaliteti sa stećcima koji nemaju nikakvih ukrasa kao što su naprimjer nekropole u Potočarima (lok. Bašča sa 4 ploče. Kadušić. pet sanduka. jednim polju. Na spomeniku u obliku stuba ima natpis koji govori o tome kako tu leži "krstjanin Ostoja. Ukrašen je stub na čijim stranicama se nalaze motivi rozeta i štapa. a na lokalitetu Kosa nekropola sa 13 stećaka. Kulenović. Nisu ukrašeni. F. Iz prezentiranih podataka o nekropolama stećaka na području Srebrenice uočljivo je da je ovo područje veoma bogato ovim antropogenim motivima i svaki lokalitet je interesantan za posjetioce. na lokalitetu Zalisje blizu zaseoka Markovići. Drugi lokalitet sa stećcima nalazi se na Igrištu sa 23 nadgrobnika (l0 sanduka i 3 sljemenjaka). jednim sljemenjakom i 12 stubova). u Fojharu (lok. 18 sanduka i 10 sljemenjaka) u Orahovici na brijegu u blizini kuća. a na lokalitetu Vitez 6 stećaka. u Poznanovićima nekropola sa 40 stećaka. Stećak u Zgunjanskom nalazi se nekropola sa 26 sanduka. Kudumović U selu Ljeskovik koje se nalazi jugoistočno od Srebrenice na udaljenosti oko 11 km zračne linije na lokalitetu Mramorje na putu za Klotjevac nalazi se nekropola stećaka sa 3 sanduka i 15 sljemenjaka. rozeta. Ahmetbegović. jedan sljemenjak i jedan stub). Gračić sa 7 sanduka. U blizini sela Trubar koje se nalazi jugoistočno od Srebrenice zračne udaljenosti od oko 19 km nalazi se nekropola sa 5 stećaka u obliku sljemenjaka. u selu Poljaka na lokalitetu Kamenje nalazi se nekropola sa 44 stećka.

U ovom popisu evidentiran je i jedan pop. Milačevići. podignuta u XIV stoljeću. Suha. škola i zgrada Gubera. jedan manji han. godine imala 800 prizemnih i na sprat tvrdo zidanih i lijepih kuća. a u kotaru Srebrenica 3 217 kuća i 23 466 stanovnika. U popisima iz XVI vijeka evidentirani su i zanati koji prate rudarsku djelatnost u Srebrenici. Mehmed Mujezinović smatra da se ova džamija nalazila u tvrđavi Srebrenik i da je bila podignuta za potrebe vojske kao i to da je ona najstarija džamija u Srebrenici. Do prve polovine XVII vijeka Srebrenica je u graditeljskom pogledu brzo napredovala. šest mahala i šest džamija sa mihrabom. Koliko ih je danas treba vidjeti. Tošino. bolnica. Dansku. Nikole. d) Tursko-austrougarski period U prvoj polovini XVI vijeka Srebrenica je dobila status kasabe. Početkom turske uprave u našim bosanskohercegovačkim područjima nastaje period islamske umjetnosti. Gornji Suhoj. U to vrijeme. Ljubović. izgradio munaru. Đinovina i Gostilj i dvije naseljene mezre: Donji i Gornji Kozlin. vjerovatno. Prema M. a prije toga ponovo sagledati pravo stanje na terenu. Tada mnogi gradovi među kojima i Srebrenica poprimaju orijentalna obilježja. 35 . a počinju se eksploatisati i ljekovite vode Crnog Gubera koje austrijske tvrtke razašilju u Ameriku. Prema opisu Evlije Čelebije Srebrenica je l660. turbeta i drugi sakralni objekti. 25 hrišćanskih mahala i crkvom sv. a to su: varoš Srebrenica. Pretpostavlja se da je Bijela džamija prvobitno bila dubrovačka crkva sv. Mujezinoviću spomenuti Hadži Skender je. sahat kule. Sas. Handžić pretpostavlja da je ovdje na periferiji Srebrenice morala biti i pravoslavna crkva. pa su po njemu i džamija i mahala oko nje dobili ime Hadži Skender. a među mještanima bolje poznata kao Bijela džamija. Za vrijeme austrougarske uprave na području Srebrenice vrše se rudarska i geološka istraživanja. godine predstavljala razvijenu rudarsku varoš sa 25 mahala i 223 kuće. ali bez zemljišnog posjeda. Prema podacima prikupljenim od strane stručnjaka koji su boravili u raznim periodima u drugoj polovini XX vijeka na području Srebrenice i Bratunca evidentirano je oko l00 nekropola sa 2000 stećaka. A. Bratovo. i Srdnje Biječevo. Ovo bi trebalo odmah raditi zato što iz dana u dan nestaju ne samo pojedini primjerci već i čitave nekropole. U drugoj polovini XX vijeka u gradu Srebrenici su bile četiri džamije među kojima je po svojoj arhitekturi bila najinteresantnija Hadži Skenderova džamija. te s obzirom na tu činjenicu. 70 esnafskih dućana kao i jedno kupatilo (hamam). Prema popisu stanovništva 1880. godine u gradu Srebrenici je bilo 264 kuće i 1219 stanovnika. Prema navedenom popisu Srebrenica je imala jedanaest naselja. a to se moglo zaključiti po dijelovima lađe crkve kojoj je odsječeno svetište i preinačeno zapadno pročelje.Kulturno-historijske znamenitosti i etnografski sadržaji na području općine Srebrenica kao turistički motivi neophodno iste zaštititi. tri mekteba. Holandiju i Švedsku. U to vrijeme od industrijskih i javnih objekata izgrađena je tvornica okera. zatim jednu tekiju. dr. godine ovdje je bio manji muslimanski džemat sa 36 kuća poreskih obveznika i jednom džamijom. a i kasnije grade se džamije. Marije. Srebrenica je 1533. Prema popisu iz 1533. novi konak-uredska zgrada. a od toga 81 muslimanska kuća sa 12 mudžereda. U nahiji je bilo ukupno 576 kuća poreskih obveznika i 96 mudžereda. pa tek onda planski i uz pomoć struke i stručnih institucija pristupiti njihovoj zaštiti. Od navedenog broja džamija Evlija Čelebija poimenično spominje jedino Bajezid Velijinu džamiju za koju kaže da je to glavna džamija rađena u starom stilu sa jednim minaretom i pokrivena ćeramidom.

Kadušić. dok se ugao Drine na istoku sasvim logično podrazumijeva. Tu se povećao priliv muslimanskog stanovništva iz Srbije. kruške i orasi. Kulenović. podudaraju se sa njihovim zapažanjima o materijalnoj kulturi ovog kraja (tip nošnje. ralom. dva trgovca špecerajske robe. 23 gostionice. Brežana. Etnološki sadržaji kao turistički motivi U etnološkom pogledu područje Srebrenice je veoma interesantno. Sl. Karačića brda. U prošlosti stočarstvo je predstavljalo važnu granu privređivanja. Pavković su utvrdili da se u narodu postepeno gubi pojam Osata kao geografske i predjelne cjeline. Uzgajali su se konji. jabuke. koje su utvrdili ovi autori. u gradu Srebrenici je bilo 55 trgovaca mješovitom robom. drvenim plugom. Šubina. Tor za ovce na Igrišniku Ekstenzivno ratarstvo. F. Osat i Ludmer su odavno bili predmet interesovanja naših istoričara i etnologa. S. u kojima žive Bošnjaci i Srbi. Najveći dio današnjeg područja srebreničke opštine zahvataju geografske i predjelne cjeline Osata i Ludmera. Osat se prvi put spominje u ugovoru između Sigismunda i Stevana Visokog 1426. a od njih se spravlja i pekmez. Od ratarskih kultura ovdje se najviše uzgajaju kukuruz i pšenica. A. jedan trgovac kožom. stočarstvo i drugo). ovce i koze. Smajić. pet češljara vune. kuće. Od voća najzastupljenije su šljive. a vršilo se konjima. U to vrijeme. 2. saobraćajna sredstva. ali i nedovoljno istraženo. Ahmetbegović. Šezdesetih godina 19-tog vijeka evidentna su brojna etnička kretanja na području Osata i Ludmera. Prema V. kao osnov privređivanja. Vršidba se obavljala na guvnu. pet mesara. S. osam fijakerista. Tako. Pekmez 36 . Lubničkog brda.S. Šljive su se sušile u "pušnicama' ("mišanama"). koja su naselja pripadala Osatu a koja Ludmeru i kakav je bio konfesionalni sastav stanovništva. godine kao OZACH koji je u srednjem vijeku bio u vlastelinskom posjedu porodice Kovačević. a u manjim količinama zob. raž i ječam. dali su osobit pečat cjelokupnom narodnom životu i kulturi ovoga kraja. Ljeskovika i Klotijevca. Skariću. godine od učitelja Vasilija Stefanovića iz Bajine Bašte. zemljoradničke sprave. goveda. Granice Osata. stočarstvo i voćarstvo. na osnovu pismenog obavještenja koje je Vuk dobio 1860. gruba granica na sjeverozapadu kreće se linijom od Tegara preko Moćevića. Draškić i N. poljoprivreda. zatim. a Ludmer 19 naseljenih mjesta. 23. Na osnovu narodnih kazivanja oni su utvrdili da Osat sjeverozapadno od Drine dopire do sela Brežana kao središnje tačke i sela Ljeskovika i Tegara kao krilnih tačaka. što je uslovilo i porast broja naselja sa muslimanskim stanovništvom. Tradicionalna obrada zemlje obavljana je stočnom zapregom. 9 opančara i 23 kafedžije. M. Za Osat i Ludmer se interesovao i Vuk Karadžić. Kudumović Godine 1911. Osat je obuhvatao 46. drljačom i motikom. Njega je zanimala narodna tradicija o nastanku imena ovih predjela. sedam pekara.

kamenih ploča. 24. hambar. U drugoj polovini XIX i početkom XX vijeka u ovom području su se gradile dvodjelne "šeperuše". a u ovisnosti od ekonomskih mogućnosti i višedjelne kuće. koš za kukuruz. crijepa "kopitara" i drugog. a istovremeno u udubljenju u zidu "kuće" zvanom "hatula". Starija osećanska kuća iz 70-tih godina XIX. štalu i košaru. 26. Skoro svako seosko domaćinstvo imalo je hudžeru. 37 .Kulturno-historijske znamenitosti i etnografski sadržaji na području općine Srebrenica kao turistički motivi se spravlja i od jabukovog soka ("šira". Toplica Sl. šindre."Frndulje". Sl. s. konoplje) spadala je u djelokrug ženskog rada. 25. Ona predstavlja dragocjen dokumenat o stvaralačkoj sposobnosti naroda. Starinska seoska kuća je odraz kulturno .istorijskih. Donje Žedanjsko Enterijeri tradicionalnih seoskih kuća u ovom kraju sastojali su se uglavnom od "kuće" sa polukružnim ognjištem. Koš za kukuruz. U većim porodičnim zadrugama posteljina. Kuće su uglavnom sa četvoroslivnim krovovima. lana. U ovom kraju posebno je zanimljiva drvena sprava za cijeđenje jabuka. Od starinskih saobraćajnih sredstava upotrebljavale su se "frndulje'' (drvena volovska kola). koja ima dva "šarafa" i dva "ovna". dvokolice i saonice. Gospodarski objekti su bili sastavni dio seoskih domaćinstava. pušnicu za voće. sanduci za rublje. Ovaj kraj je poznat po majstorima dunđerima koji su gradili kuće širom bivše Jugoslavije. Pominje ih i Vuk Karadžić. a pokrov je bio od različitih materijala: paprati. Za prevoz i transport dobara služio je osamaren konj i zaprežna stoka. "sita"). društvenim i tehničkim uslovima. verigama. a ima ih i sa jednim "šarafom" i sa jednim "ovnom". bešika i drugo držali su se u pomoćnim stambenim zgradama. Predmeti kućnog inventara su bili uglavnom jednostavnih oblika i grube izrade. drvena volovska kola Sl. a njene evolutivne i oblikovne karakteristike su usklađene sa prirodnim. bakračem i osnovnim priborom koji ide uz otvoreno ognjište.ekonomskih i tehničkih prilika. društveno . se redalo drveno. zatim dvodjelne kuće na podrum. Tradicionalna prerada tekstilnih sirovina (vune. zemljano i metalno posuđe.

Fabrički proizvodi koristili su se veoma malo. Smajić. Osatski zubuni su po nekim svojim elementima izuzetni. a u bošnjačkoj nošnji gunj "sarajac'. S. Na osnovu toga. Prerada lana i konoplja obavljala se pomoću stupe. šalvare i bijele čarape. selo Osatica Sl. Ahmetbegović. Na horizontalnom stanu tkale su se ponjave. ćilimi i platno odnosno bez od koje su se šili odjevni predmeti kako za ženske tako i za muške nošnje. čaršafa i pokrivača obavljala se na tkalačkom stanu. serdžadu. S. F. Kudumović Tkanje platna. ponjava. U ženskoj srpskoj nošnji odjevni predmeti su: zubun. mangalu. gunjić i gunj. Po osnovnim obilježjima. Ženske i muške košulje. U siromašnijim kućama umjesto bakarnog u upotrebi je bilo "zemljano" i "drveno" posuđe. tkanica. Kadušić. a u njihovim spiralnim tehnikama ukrašavanja izvukao istovjetnost sa spiralnim ornamentima na stećcima u Bosni. Karanović ih je svrstao u poseban tip zubuna. ibrik. leđen. U muškoj srpskoj nošnji od vunenih dijelova nosile su se crne čarape. sukna. Sobe bosanskih kuća u Srebrenici s kraja 19-tog i početkom 20-tog vijeka imale su karakterističan inventar: sećiju s jastucima. A. Tradicionalne gradske kuće u Srebrenici bile su veoma interesantne kako po svojim oblikovnim karakteristikama tako i po svom enterijeru. 27. tkanica. Sl. sahan posuđe i drugo. pelengaće i tozluci. đugum. gaće i marame (bošče) izrađivane su od kudeljnog i lanenog beza. sagrađena u drugoj polovini XIX vijeka 38 . Dervišagića kuća u Srebrenici. Karanović pretpostavljaju da je osatsko stanovništvo starosjedilačko.S. gunjić. ćilim. kao i na osnovu karakteristične kape "roge" L. gunj. ćilima. Grđić i M. odjeća koja se nosila u seoskom području ovoga kraja pripada istočnobosanskom tipu nošnji. 28. M. zatim sprave za predenje i namotavanje prediva. Dio enterijera „kuće“. Kulenović.

Ovdje je 1987. Conclusion From mentioned examinations about culturally . Iz svega izloženog nameće se zaključak da Srebrenice brojni i raznovrsni i da obuhvataju materijalne i duhovne sfere ljudskog života. a postoje i oni koji se ne mogu tretirati kao samostalni motivi. društveno-političkim interes turista. muzejska zbirka ili zavičajni muzej i na tome bi trebalo što prije poraditi. ali se zato uklapaju u predione cjeline. Isto tako treba cjelovito istražiti kako materijalnu. With its historic. 39 . stepena afirmacije u zemlji i inostranstvu kao i od lokacije ovakvih motiva u odnosu na važnije pravce turističkih kretanja. pa bi je zbog toga trebalo intenzivno proučavati kada je riječ o njenoj potpunoj valorizaciji u turizmu. Centre for culture. Izvanredna kulturna baština na području Srebrenice trebalo bi da privlači sve veću pažnju kako domaćih tako i stranih turista. social-political and economic importance they cause interest of tourists. cultural and artistic values.historic monuments and ethnographic contents in the area of Srebrenica municipality it is visible that touristical attractiveness of presented motives is unequal and between them is many which have great value and touristical significance. umjetničkim vrijednostima. Also there are those motives which can’t be treated as independent motives but can be fitted in landscapes. ali je. museum collection or native museum and should be worked on that as soon as possible. Od ustanova u oblasti kulture poseban značaj za turizam u Srebrenici trebalo bi da ima muzejska postavka. informing and education of Srebrenica formed in 1987 museum collection with constant museum postulation under the name "Archeologically ethnographic review of Srebrenica with its surroundings" but unfortunately the same collection was destroyed during the war from 1992 to 1995. ista u toku rata 1992-1995. nažalost. godine pri Centru za kulturu. tako i duhovnu kulturu srebreničkog kraja i sve to staviti u funkciju razvoja turističke privrede. uništena. From institution in the field of culture a special significance for tourism in Srebrenica should have the museum postulation. From all interpreted intrudes the conclusion that the anthropogenic motives in area of Srebrenica are numerous and various and they include numerous appearances and objects from material and spiritual spheres of human life. informisanje i obrazovanje formirana Muzejska zbirka sa stalnom muzejskom postavkom pod nazivom "Arheološko-etnografski-prikaz Srebrenice sa okolinom".Kulturno-historijske znamenitosti i etnografski sadržaji na području općine Srebrenica kao turistički motivi Zaključak Iz navedenih razmatranja o kulturno-historijskim spomenicima i etnografskim sadržajima na području opštine Srebrenica uočljivo je da je turistička atraktivnost prezentiranih motiva neujednačena i da se među njima nalaze mnogi koju imaju veliku vrijednost i turistički značaj. kulturnim i i ekonomskim značajem izazivaju Napomenimo i to da turistička atraktivnost antropogenih motiva na ovom području zavisi prije svega od njihove sopstvene vrijednosti. su antropogeni motivi na području mnogobrojne pojave i objekte iz Svojim istorijskim.

Migracije muslimanskog stanovništva iz Srbije u sjeveroistočnu Bosnu između 1788-1862. Milica Kosorić. S. Tuzla. 15. VI. knj. str. 1900. Enver Imamović. Naučno društvo NR Bosne i Hercegovine. Sarajevo. Mehmed Ramović.Dragoslav Srejović. Adressenjahrbuch Fur die Gesamte Volksvvirtschaft Bosniens und der Hercegovina. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne. Kadušić. Šaban Hodžić. Dr. Štatistika miesta i pučanstva Bosne i Hercegovine. Henrik Renner. 1965. II. Also it is necessary to completely investigate material the same as spiritual culture of Srebrenica area and put all that in the function of development of tourism. Đuro Basler. 3-31. knj. 13. Antički kultni i votivni spomenici na području Bosne i Hercegovine. IV. 17. Izvori i literatura: 1. Dr. Because of that it is necessary to study cultural heritage intensively when is about its complete valorisation in tourism. 1965. Desanka Kovačević. Tuzla 1965. Ukrasni motivi na stećcima. 1960. 1958. etnički i hronološki problemi ilirskih nekropola Podrinja. 1965. Mitrovica. knj. 10. Milica Baum . 1971. Sarajevo. Muzej istočne Bosne. Marian Wenzel. Tuzla. Stećci. 40 . I. "Svjetlost". F. Kulenović. Sarajevo. str. 151-177. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne. 7. Djela. Vidosava Nikolić. Ulomci rimske arhitekture u Bratuncu. knj. Jedno interesovanje Vuka Karadžića za istočnu Bosnu. 4. knj. 1957. Članci i građa za kulturnu historiju istočne Bosne. Članci i građa za kulturnu historiju istočne Bosne. Izdavačko preduzeće "Veselin Masleša". Smajić. 33-41. Ahmetbegović. Dragan Srejović. 9. Zemaljski muzej u Sarajevu. An extraordinary cultural heritage in area of Srebrenica should attract bigger attention of domestic and foreign tourists. 12. S.. 2. Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni. 14. 1911. knj. Ispitivanje rimske nekropole u Sasama 1961-1962. Dr.. Tuzla. Herceg Bosnom uzduž i poprijeko. XVIII. 1963. Sarajevo. str. str. Obim rudarske djelatnosti u srebreničkom kraju tokom rimskog doba i srednjeg vijeka.. 13. Zavičajni muzej u Tuzli. 1977. 6. Sarajevo. 1960. Tuzla. 145-150. Muzej istočne Bosne. Novi rezultati ispitivanja rimske nekropole u Sasama. 1976. "Veselin Masleša". Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne. Tuzla. Sarajevo. 11. 8. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne. A. Tuzla. Odjeljenje istorijsko-filoloških nauka.. 5.. Tuzla. Inž. Narodna nošnja iz Osata.Nikola Pavković. IV. Tuzla i njena okolina u XVI vijeku. 1975. Adem Handžić. Sarajevo. str. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne. Sarajevo. Kudumović We should also mention that touristical attractiveness of anthropogenic motives in this area depends from its intrinsic values. Kulturni. Šefik Bešlagić. 3.. knj.S.. 1961. 67 i dalje. VI. affirmation degrees in the country and the foreign countries and location of these motives in relation to more important directions of tourist movements. 1880. Miroslav Draškić . Narodne nošnje u Bosni i Hercegovini. Zorislava Čulić. 16. knj.

Muzej istočne Bosne Tuzla. Ivo Bojanovski. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne. 139-149. str.. knj. Tuzla. Srebrenica i okolica u rimsko doba. 24. Kulturno-historijske znamenitosti Tuzlanskog kantona kao osnova za razvoj turizma.. Tuzla. Slučajni arheološki nalazi s područja Domavije. Naselja u okolini Srebrenice-Osat i Ludmer. Tuzla. Salih Kulenović. BOSNIA ARS. 1982. 1972. Salih Kulenović. 1980. Bego Omerčević. Severiana Bosnensia. 41-53. Tuzla.. 41-52. IP "Veselin Masleša". Salih Kulenović . Sarajevo. Članci i građa. str. 23. str. knj. Članci i građa za kulturnu historiju istočne Bosne. Centar za kulturu. 7-36. II. (rasprave. Srebrenica. 21. II. knj. Dr. Članci i građa. Istočna i centralna Bosna. str. Muzejska zbirka. 2005. Dr. Srebreničke novine. Etnologija sjeveroistočne Bosne.. mart 1987. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine. Boško Milovanović. 1995. Dr. Sar.. Muzej istočne Bosne.. 22. 25. 1980. Isti. maj 2005. informisanje i obrazovanje Srebrenica. 137-153. str. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne. studije. Siniša Perić. 17. 26. članci). XIV. Strategija ekonomskog razvoja turizma u sjeveroistočnoj Bosni. knj. 41 . Arheološko-epigrafske bilješke s Drine. Univerzitet u Tuzli. XIII. Mehmed Mujezinović. broj 27. Tuzla. 1967. Filozofski fakultet. Mr. Kasna antika na tlu Bosne i Hercegovine u svjetlu arheološke i historijske građe. Mr. Tuzla. Tuzla.Kulturno-historijske znamenitosti i etnografski sadržaji na području općine Srebrenica kao turistički motivi 18. Isti. (doktorska disertacija). Arheološko-etnografski prikaz Srebrenice sa okolinom. Zbornik radova sa ekonomskog seminara o razvoju turizma u sjeveroistočnoj Bosni. 37-52. knj.. Enver Imamović. Godišnjak Centra za balkanološka istraživanja. 20. 27.. 2002. ANU BiH. Tuzla. VII. Srebrenica. str. Prilozi za topografiju rimskih i predrimskih komunikacija i naselja u rimskoj provinciji Dalmaciji. 1977. knj. Zaštitno iskopavanje na nekropoli sa stećcima”Rimsko groblje” u selu Loznica. 19.. str.Besim Ibrišević. Isti. 1981.

Kudumović Prilog br.S. S. F. S. Kadušić. A. Kulenović. Smajić. Ahmetbegović. 1 42 .

Univerzitet u Tuzli Sažetak Obim. DINAMIKA I STRUKTURA INVESTICIJA NA PODRUČJU OPĆINE KALESIJA U PERIODU OD 1970. to a large extent. What is the total amount of investments into the economic and non-economic activities? What are the intensity and dynamics of investments into economy when compared to immediate and wider regional surrounding (Canton. Dževad Mešanović. sc. BiH)? Kakva je namjenska i tehnička struktura investicija? Šta pokazuje odnos efekata (ostvarena zaposlenost i prirast društvenog proizvoda) i investicija? Ključne riječi: Investicije. neizbježnim se nameću sljedeća pitanja: Koliko je ukupno uloženo sredstava u privredu i vanprivredne djelatnosti? Kakav je intenzitet i dinamika investicija u privredi u odnosu na uže i šire regionalno okruženje (Kanton. dinamika i struktura investicija u nekom području odražavaju postojeći nivo razvijenosti datog područja. dynamics and structure of investments on a particular territory reflect the existing level of development of that territory. 43 – 50 (2007-2008) Originalni naučni rad OBIM. Kalesija Municipality . DYNAMICS AND STRUCTURE OF INVESTMENTS ON THE TERRITORY OF KALESIJA MUNICIPALITY IN THE PERIOD FROM 1970 TO 2005 Mr. In the period from 1970 to 1990. Investments. While discussing the basic characteristics of investments in the aforesaid period there are some questions which are inevitably posed. do 1990. What is the purpose and technical structure of investments? What does the ratio of effects (achieved employment and the increase in domestic product) to investments show? Key words: Investments. Investicije u velikoj mjeri određuju pravce i tred budućeg ekonomskog razvoja određenog prostora. Pri osvjetljavanju osnovnih karakteristika investicione aktivnosti u navedenom periodu.Zbornik radova PMF 4 i 5. economic and non-economic activities. općina Kalesija Abstract The scope. BiH). privredne i vanprivredne djelatnosti. Regija. DO 2005. They are the following. godine na području općine Kalesija realizovana su realativno značajna investiciona ulaganja u privredne i vanprivredne djelatnosti. define directions and trends for future economic development of a certain territory. viši asistent. donation. GODINE SCOPE. Region. U periodu od 1970. Prirodno-matematički fakultet. on the territory of Kalesija municipality there were significant investments into economic and non-economic activities. donacije.

Ukupno realizovana godišnja investiciona ulaganja po stanovniku u općini Kalesija iznose 161. Orašje. – 13.13 24. Šekovići. ili 1. oko 8 puta ili 1. godine Period 1970. do 1985.67 mil.46 mil.0% u 1986. do 0. Lukavac.04 DEM ili 24. 1974.13%. godine 28. Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine. – 6. Lopare.-1980. do 1990. – 3. Tuzla. 1985.06%. Sapna i Teočak. značajnu ulugu imaju i investicijska ulaganja.97 mil. – 11.23.57 0. Statistički godišnjak BiH.06 28. Banovići. Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine. – 4. godine 24. 1987. Brčko.DŽ. 1981.) i Bosne i Hercegovine (od 0. u razdoblju 1981. 1975.0 TK 0. 1990. 1 b) Najveća investiciona ulaganja na području općine Kalesija zabilježena su u periodu od 1981. do 1. – 55. – 97.36 1.-1985. zatim od 1976. U periodu od 1970. 1986. godine). DEM ili 7. Srebrenica. godine u privredne djelatnosti ukupno je investirano 114.06 0.42. Čelić. 1984.22% investicija privrede Bosne i Hercegovine.270 DEM. do 1980. godine Za ocjenu stepena i nivoa ekonomsko-razvojne snage općine Kalesija. 1980. Mešanović Obim. Dinarske vrijednosti preračunate su u njemačku marku.51 1.19. 44 . do 1990. Sjeveroistočna Bosna je ekonomsko-geografska regija koja obuhvata 19 općina: Bijeljina. 1981. 1979.40 3. Kalesija. godine (ukupno realizovano 71. – 18284.58% 1990. Regije SIB i BIH od 1970. Kladanj. do 1990. 1976.00. do 1990. – 7. 1971.95.36.31.047 24. Kalesija. Odnos realizovanih investicija i broja stanovnika ukazuje na značajne razlike između ove općine i regionalnog centra. 1973. – 6.g. Živinice. odnosno opadajući sa 3. DEM. Učešće općine Kalesija u privrednim investicijama Tuzlanskog kantona imalo je rastući trend u periodu 1970.67.08% u 1970.32% 1990. – 21. 1986.58 0. DEM ili 47. Tuzlanski kanton se nalazi u Federaciji BiH i čini ga 13 općina: Tuzla.08 0. Doboj Istok. DEM ili 21. 1989.13 1.72 1. godini. – 182.48 114. UKUPNO: Ukupno investirano Milion DM % 8.22 Izvor: Statistički bilten "Investicije". – 9.90 Učešće Kalesije u investicijama SI Bosne BiH 0. – 5.) investirano je 8. godine i to od 0.7 DEM. trend rasta općina Kalesija je bilježila i kod učešća u ukupnim investicijama Regije sjeveroistočna Bosna (od 0. godine u privredne i vanprivredne djelatnosti realizovana su realativno značajna.33 53.69. Srebrenik. a za općinu Tuzla ona su bila znatno veća: tj. Srebrenik.58. Gradačac.23. Banovići. 1983. 2 (tabela 1) Tabela 1: Kalesija u investicijama Kantona. – 16. – 1525.90% investicija Tuzlanskog kantona. 1988. Vlasenica.5% investicija). razna godišta. 00. investiciona ulaganja.18 mil.667 100. ali nedovoljna.31 1. do 1986.0%. Sarajevo. Takođe.52% u 1970.16. 1982. Bratunac. te u posljednjem periodu od 1986.462 21.31. 1977.72% do 3.21. do 1975. Ugljevik. Gračanica.00. do 1989. Lukavac. – 8.00 2.33%. odnosno samo 0. 1976. – 37.01. Zvornik i Živinice. U analizi izdvajamo slijedeće: a) Na području općine Kalesija u periodu od 1970.12. – 437. Gradačac. 1978. dinamika i struktura investicija u periodu od 1970.-1975. Statistički godišnjak BiH. Gračanica.971 47. – 7. U prvom petogodišnjem periodu (1970. prema vremenu važenja dinarskih iznosa po kursu za (1 DEM) kako slijedi: 1970.-1990.00. 1972.06% Regije sjeveroistočna Bosna. razna godišta.00. – 5.187 7.51% u 1990. godine 53. do 1989.48%. Sarajevo 1 2 Statistički bilten "Investicije".10. Kladanj. godini na 2.52 0. U privrednim investicijama općina Kalesija je participirala u visini 1.59 0.

5 0 0.-1980.9% manja od regionalnog (134.613 DEM) koja je za 43.-1985. godine c) U sektorima privrede najveći udio odstvarenih investicija bilježi sekundarni sektor 58.5% od prosjeka privrede BiH (111.000 134. 2002.9 0.59 0. Sjeveroistočne Bosne 0.Obim.5 1 0. Tuzla. M.000 Izvor: Statistički bilten "Investicije". Tabela 2: Suma ulaganja po novozaposlenom radniku za razdoblje od 1970.57 1.61% (samo u industriji 51. Sarajevo i Klapić. dinamika i struktura investicija na području općine Kalesija u periodu od 1970.4 1. 45 . 1.: Tuzla kao razvojni centar Sjeveroistočne Bosne.5 3 2. do 1990. 0. do 2005.25% i primarni sektor 23. str.000 Ulaganja po novozaposlenom u privredi + vanprivredne djelatnosti … 167. do 1989.5 u% 2 1.13 1976. do 1990.000 DEM).52 0.-1980. Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine.36 1986. Regiji SIB i BiH Područje Kalesija Tuzla Regija SIB BiH Ulaganja po novozaposlenom u privredi 82.000 148.06 3 2. Regije SIB i BIH od 1970.6%). godine u općini Kalesija. 192. godine 3. zatim 29. 0.51 1.31 1981.72 0. razna godišta.-1975.462 20 10 0 1970. Grafikon 1: Kalesija u privrednim investicijama u periodu 1970.047 53.971 Grafikon 2: Kalesija u privrednim investicijama Kantona.-1990.000 122.22 UKUPNO: Tuzlanskog kantona Bosne i Hercegovine d) Posebno je značajan podatak (tabela 2) o sumi ulaganja po novozaposlenom radniku u općini Kalesija (82. 1976.000 DEM). Statistički godišnjak BiH.-1990. Ekonomski institut..64% (od toga u poljoprivredi 19.-1985.-1975. 1981. zatim tercijarni 25. 8.000 DEM).58 1.08 1970. Tuzla.187 28.04%).2% manja od Tuzle (153.800 111.613 153. godine 60 50 miliona DM 40 30 24. odnosno za 25. 1986.

0% od ukupnih investicija realizovanih u periodu od 1970. godine došlo je do realizacije investicija u vrijednosti od 4.5 mil.1 % od ukupno realizovanih investicija u Regiji sjeveroistočna Bosna odnosno samo 0. U periodu od 1981. do 1989. Učešće općine Kalesija u ukupno realizovanim investicijama za isti period u industriji Regije sjeveroistočna Bosna iznosilo je 0. godine ukupno realizovane investicije su iznosile 58. do 1985. Najniža investicijska ulaganja na području općine Kalesija zabilježena su u građevinarstvu.-1989. 5. U ukupno realizovanim investicijama u ovoj oblasti perioda 1970. Značajna investicijska aktivnost bila je prisutna u periodu od 1976. U periodu od 1970.5% od ukupnih investicija na području općine Kalesija.9 % od ukupno realizovanih investicija u privredne djelatnosti. Općina Kalesija 3 Statistički bilten "Investicije". odnosno 0. DEM ili 51.9 mil. godine u ovu oblast je samo uloženo 0. DEM.1% ukupnih investicija za period od 1970. godine.45% u Bosni i Hercegovini. do 1989. DEM ili 6. U periodu od 1970. godine. U ukupno realizovanim investicijama u vodoprivredi za period 1970.9 mil. godine u razvoj šumarstva u Općini nije bilo investicija. godina. 2. odnosno 8.4 mil. 7. do 1989. Statistički godišnjak BiH. do 1989. godina općina Kalesija je participirala sa samo 0.2% od svih realizovanih investicija u poljoprivredu Regije sjeveroistočna Bosna i 1. što čini 0.45 mil. Najveća investicijska aktivnost u industriji Općine zabilježena je u periodu od 1981. Mešanović Analizirajući pokazatelje o dinamici investicija u pojedinačnim privrednim djelatnostima možemo zaključiti sljedeće 3 : 1.2% investicija Bosne i Hercegovine. godine imale su vrijednost od samo 84. što čini 19. 4. DEM odnosno 1.0% od ukupno realizovanih investicija u cjelokupne privredne djelatnosti.17% kod Bosne i Hercegovine. što je činilo 1. odnosno u periodu od 1981. DEM ili 47. U šumarstvu općine Kalesija su zabilježena veoma skromna investicijska ulaganja. U saobraćajnu djelatnost ulagana su relativno značajna sredstva. godine i od 1986.6% od ukupno realizovanih investicija u proizvodne djelatnosti privrede. Na području općine Kalesija u periodima od 1970.6 mil. općina Kalesija je participirala sa 2. DEM.2% u Bosni i Hercegovini.DŽ. odnosno 0.0% od ukupnih investicija u periodu od 1970.07% od ukupno realizovanih investicija u Općini. DEM. godine. godine su iznosile 114. godine kada je u poljoprivredu ukupno investirano 11. 3. -1989. do 1985. godine u vodoprivredu nije bilo investicijskih aktivnosti. do 1980. Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine. razna godišta. do 1980. do 1985. godine iznose 7. 6. do 1989.5 mil. Ukupno realizovane investicije u poljoprivredi općine Kalesija u dvijedecenijskom periodu imale su vrijednost od 22. Ukupno realizovane investicije u ovu djelatnost u periodu 1970. do 1989. do 1989. Ukupno realizovane investicije u ovu djelatnost u periodu od 1970. DEM ili 53. Ukupno realizovane investicije u osnovna sredstva proizvodnih djelatnosti privrede društvenog sektora u općina Kalesija za period od 1970.03% od ukupnih investicija u istoj oblasti Regije sjeveroistočna Bosna i 0. godine u općini Kalesija realizovano je najviše investicija u vrijednosti od 53. do 1989. DEM ili 63.004% u Bosni i Hercegovini.73%.000 DEM ili 0. Sarajevo 46 . Na području općine Kalesija u industrijske djelatnosti u periodu od 1970.9 mil.02% Bosne i Hercegovine.2% na nivou Regije sjeveroistočna Bosna. kada je investirano 36.22 mil. do 1985. do 1989.8% u Regiji sjeveroistočna Bosna i 1.

DEM ili 54. do 1989. godine došlo je do realizacije investicija u vrijednosti od 0. do 1980. osiromašeni fondovi. odnosno 0. Na području općine Kalesija u periodima od 1970. do 1989. do 2005. do 1985. Ukupno realizovane investicije u komunalne djelatnosti općine Kalesija u dvijedecenijskom periodu imale su vrijednost od 2. 47 . godine i od 1986. što čini 2. Značajno je napomenuti da je samo u periodu od 1985. Skromna investicijska aktivnost u trgovinskoj djelatnosti zabilježena je u periodu od 1985. godine.Obim. godine nije bilo investicijskih aktivnosti.01% u Bosni i Hercegovini.91% investicija iste djelatnosti Regije sjeveroistočna Bosna i 0. godine i od 1976.14% od ukupno realizovanih investicija u privredu općine Kalesija. godine realizovano investicija u vrijednosti od 4. godine U postratnom periodu cjelokupna bosanskohercegovačka privreda (uključujući i privredu Kalesije) se suočila sa mnogobrojnim razvojnim problemima kao što su: nedostatak inicijalnih sredstava za rad. Investicijska aktivnosti u trgovinu općine Kalesija najznačajnija je u periodu od 1981. Realizovano je 3.6% od svih realizovanih investicija u istoj oblasti Regije sjeveroistočna Bosna i 0. do 1989. 11. 8. Učešće općine Kalesija u ukupno realizovanim investicijama za isti period u zanatstvu Regije se kretalo 8.36 mil. DEM ili 0. godine u ostale privredne djelatnosti nije bilo investicijskih aktivnosti. Investicijska aktivnost u periodu od 1994.9% od realizovanih investicija u cjelokupnoj privredi.29% od ukupno realizovanih investicija u posmatranom dvijedecenijskom razdoblju. U posmatranom periodu učešće trgovine općine Kalesija u istoj oblasti u investicijama Regije sjeveroistočna Bosna je 1. U ugostiteljstvo i turizmu zabilježena su vrlo skromna investicijska ulaganja.68 mil. godine. kada je investirano samo 0.16 mil. što je 58. godine je u posmatranom periodu partcipirala sa samo 0. DEM ili 6. do 1975. DEM.5% od ukupno realizovanih investicija u periodu 1970. 10. do 1985. izgubljene tržišne i poslovne veze. godine. godine ukupno je investirano je 0. DEM ili 8.2 mil. do 1975. U ove djelatnosti općine Kalesija u periodima od 1970. do 1985.2% odnosno 2. godine iznose 10. DEM. do 2005.32% u istoj djelatnosti Bosne i Hercegovine. odnosno u periodima od 1981. Navedena i druga ograničenja su usporavala postratnu obnovu zemlje. DEM ili 10. 12. Značajna investicijska aktivnost bila je prisutna u periodu od 1970. odnosno u dvijedecenijskom razdoblju u trgovinu je uloženo 7.9 mil.3% od ukupno realizovanih investicija u ovu djelatnost u periodu od 1970. do 1989.33 mil.1% kod Bosne i Hercegovine.29 mil. DEM. Značajan podstrijek početnom oživljavanju privrede dala su donatorska i kreditna sredstva.3% od ukupno realizovanih investicija u privredne djelatnosti. godine i od 1981. slaba saobraćajna povezanost i dr. zastarjelost opreme. Ukupno realizovane investicije u zanatstvu u periodu 1970-1989. godine.0% od svih investija posmatranog dvijedecenijskog razdoblja. godine i od 1986.3% od svih investicija u privredne djelatnosti Općine.09% Bosne i Hercegovine.0% od ukupnih investicija u periodu od 1970.8%. DEM ili 48. dinamika i struktura investicija na području općine Kalesija u periodu od 1970. godine kada je u ovu djelatnost ukupno investirano 1. do 1989. godine.73 mil. do 1980. 9. do 1975. što je i danas aktuelno. odnosno u periodu od 1976. odnosno 0. do 1989. do 1989. što čini samo 0.2 mil.

Dokumentacija Ministarstva za obnovu. Sarajevo.DŽ.48 miliona KM.3 10.212 297 Tuzlanski kanton 765. godine primila pomoć za rekonstrukciju u vrijednosti od 30.5%.0 10. veću vrijednost od prosjeka Kantona (170 KM). 2000.57 %. 1998. iznos.-1999.094 170 Izvor: Podaci Federalnog zavoda za statistiku. Udio u (%) Pros.567 1.-1997.232* 112. Tuzla. Od ovih sredstava najviše je uloženo u stambeni fond 13. DM ili 24. 1999. *Uključena općina Brčko Analizirajući tabele 3 i 4 možemo zaključiti sljedeće: 1. god. a kod izvršenih isplata za investicije 10. Sarajevo.876 3.-2000.0% i td.380* 109. DM ili 12.-2000. godine. za godine 1998-2000.-2000. godine u hiljadama KM Godina 1994. Tabela 4: Izvršene isplate za investicije u općini Kalesija i Tuzlanskom kantonu za period 1994. do 2000. obrazovanje 3. Kumulativ 1994.34 %. Tuzla. takođe. (tabela 5) 48 .2 mil.4 mil.2%.-1997.. za period 1994. KM Po stanovniku godišnje KM Općina Kalesija 71.-2000.0 86.933 216 Izvor: (1) Podaci Federalnog zavoda za statistiku. (2) Dokumentacija Ministarstva za obnovu. za period 1994. što je veći iznos od prosjeka za TK (216 KM).. za godine 1998-2000.099 265 Tuzlanski kanton 239.68 mil.308 100.212 63. razvoj i poduzetništvo u Vladi TK. KM. DM ili 45. Učešće općine Kalesija u ukupno ostvarenim investicijama Tuzlanskog kantona je 9. Mešanović Tabela 3: Ostvarene investicije u općini Kalesija i Tuzlanskom kantonu za period od 1994.039 2.-1997. DM. a izvršene isplate za investicije 63.6 mil. godine u hiljadama KM Godina Kumulativ 1994. Na području općine Kalesija prosječni godišnji nivo ostvarenih investicija po stanovniku u periodu 1994. u hilj.484 9. do 2000.694 10. Udio u (%) Godišnji prosjek Po stanovniku godišnje KM Općina Kalesija 56. Općina Kalesija je u periodu od 1996. razvoj i poduzetništvo u Vladi TK.610 602. Izvršene isplate za investicije po stanovniku godišnje iznosile su 265 KM i imale su.6 mil. godine ostvarene investicije u općini Kalesija iznosile su 71.436 141. godine je iznosio 297 KM. zatim elektroenergetsku infrastrukturu 7.6 9. godine. U periodu od 1994.658 100. 2.

498.02 Teočak 7 65.186.144.402 13.Obim.635 7.80 Živinice 13 79. godine. Smajić.670.88 Sapna 23 188.) za obnovu devastiranih stambenih objekata uloženo je 1.993.2 12. godine Tabela 5: Pomoć za rekonstrukciju u općini Kalesija u periodu od 1996.414 1. Nekoliko međunarodnih humanitarnih organizacija. Tuzla. Zbornik radova PMF.444.88 Banovići 6 77.de (Stvarna priča o rastu privatnog sektora u BiH.1 100 Izvor: www.5 2.org-esiweb@t-online. str..470.662 192 557 103 1.30 Lukavac 29 255.14 Čelić 9 81. 4 Kadušić A.8 0.3 5.. 2002.. Tuzla.6 45. do 2005. Priština.76 Srebrenik 16 109. Devastacija urbanih sadržaja na području Tuzlanskog kantona u periodu agresije na R BiH 1992-1995.98 Gračanica 2 25.421. 2005. od toga u općinu Kalesija 224. godine na području Tuzlanskog kantona (uključujući i općinu Kalesija) otpočeo je proces obnove devastiranih građevinskih objekata ulaganjem finansijskih sredstava. finansirale su proces obnove. godine Sektor Poljoprivreda Obrazovanje Električna energija Zdravstvo Stanovanje Općinska zgrada Socijalni sektor Telekomunikacije Transport Voda UKUPNO Pomoć u hiljadama DM 960 3.6%.6 1. Vlada Tuzlanskog kantona i dr.447.140.661 626 30. 49 .212 (u %) 3.49 Gradačac 1 12.15 Izvor: A. godine Općina Broj donacija Iznos u KM Tuzla 31 230. i pored do sada uloženih sredstava proces obnove još nije završen.071. Smajić S. Svezak Geografija.85 Kladanj 13 94. dinamika i struktura investicija na području općine Kalesija u periodu od 1970.14 Kalesija 28 224. 58.670 KM.665. Zbornih radova PMF.5 4. S.) Od 1995.484.488.801. 57 i 58.esiweb.0 24. Međutim.-1999.186 KM 4 ili 19.25 UKUPNO 178 1.: Devastacija urbanih sadržaja na području Tuzlanskog kantona u periodu agresije na R BiH 1992-1995. str. Kadušić. Svezak Geografija. Tabela 6: Ulaganja sredstava za obnovu stambenih objekata na području Tuzlanskog kantona u periodu 2001-2005. 2005. godine.2 0. Prema podacima Ministarstva za obnovu i razvoj Tuzlanskog kantona u posljednjih pet godina (2001-2005.

5%. Tuzla. Statistički bilten "Investicije".6 mil. Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine. 50 . DM ili 45. S.67 mil.2 mil.0% i td. Sarajevo 4. DM ili 24. 2005.-1997. obrazovanje 3. godine ostvarene investicije u općini Kalesija iznose 71. Dokumentacija Ministarstva za obnovu. Najveći udio investicija zabilježen je u sekundarnom sektoru 51.) 5.org-esiweb@t-online. godine. Tuzla. Devastacija urbanih sadržaja na području Tuzlanskog kantona u periodu agresije na R BiH 1992-1995.-1999. DM. Od ovih sredstava najviše je uloženo u stambeni fond 13.de (Stvarna priča o rastu privatnog sektora u BiH. A. za period 1994. godine. DEM. Statistički godišnjak BiH. Literatura 1. do 2000. godine za obnovu devastiranih stambenih objekata uloženo je ukupno 224. Ekonomski institut. 2.186 KM. U periodu od 1994. M. Općina Kalesija je od 1996. 3.1 %. DM ili 12. razna godišta.6 %.DŽ. godine ukupno je investirano 114. 2002. Zbornih radova PMF. Smajić. Klapić: Tuzla kao razvojni centar Sjeveroistočne Bosne. U periodu 2001-2005. Kadušić. Priština. Mešanović Zaključak Na području općine Kalesija u periodu od 1970.4 mil. zatim elektroenergetsku infrastrukturu 7. Svezak Geografija. godine za rekonstrukciju primila 30.esiweb.48 miliona KM. 2002.2%. www.3 % i primarnom sektoru 23. razvoj i poduzetništvo u Vladi TK. Tuzla.6 mil. zatim tercijarnom 25. do 1989.

Zbornik radova PMF 4 i 5. Kalesija Municipality . viši asistent. Region North-East Bosnia and Bosnia and Herzegovina. Promjene u nivou razvijenosti sagledavamo u dugom vremenskom periodu (oko tri decenije). općina Kalesija Abstract The assessment of the level of development (and related changes) of Kalesija Municipality is based on an indicator which. Regije sjeveroistočna Bosna i Bosne i Hercegovine. The dynamics of the growth of domestic product on the territory of Kalesija municipality will be analyzed through the growth rate of domestic product and its percentage in the domestic product of Tuzla Canton. capital assets. 51 – 58 (2007-2008) Originalni naučni rad PROMJENE U NIVOU (I OCJENA) PRIVREDNE RAZVIJENOSTI I DINAMIKA RASTA DRUŠTVENOG PROIZVODA OPĆINE KALESIJA U PERIODU OD 1970. That is domestic (gross domestic) product per capita. sc. kao i u odnosu na uže (Tuzlanski kanton) i šire regionalno okruženje (Regija sjeveroistočna Bosna i Bosna i Hercegovina). GODINE CHANGES IN THE LEVEL (AND ASSESSMENT) OF ECONOMIC DEVELOPMENT AND THE DYNAMICS OF GROWTH OF DOMESTIC PRODUCT OF KALESIJA MUNICIPALITY IN THE PERIOD FROM 1970 TO 2002 Mr. Dinamiku rasta društvenog proizvoda na području općine Kalesija analiziraćemo kroz stope rasta društvenog proizvoda i procentualno učešće u društvenom proizvodu Tuzlanskog kantona. Key words: Domestic product. DO 2002. osnovna sredstva. Dževad Mešanović. national income. To je društveni (bruto domaći) proizvod po stanovniku. Changes in the level of development are analyzed through a long period of time (around 3 decades) as well as with regard to the immediate surrounding (Tuzla Canton) and wider regional surrounding (region north-east Bosnia and Bosnia and Herzegovina). shows the effects of production factors in that particular moment. Ključne riječi: Društveni proizvod. narodni dohodak. Univerzitet u Tuzli Sažetak Ocjena nivoa razvijenosti (i promjene u tom pogledu) općine Kalesija zasniva se na pokazatelju koji na sintetičan način izražava efekte djelovanja proizvodnih faktora u tom trenutku. in a synthetic way. Prirodno-matematički fakultet.

460 5.008 5. Regiji sjeveroistočna Bosna i Bosni i Hercegovini od 1970. 1990.677 3. Sapna i Teočak.525 2.374 2. Banovići.011 7. Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine. Tuzlanski kanton je subregija ekonomsko-geografske Regije sjeveroistočna Bosna. do 1985.411 1.1 mil. godine te ponovni rast do početka 90-tih godina.376 1.DŽ. 1977.491 2. 3 Tokom 80-tih godina pada investiciona aktivnost i usljed toga opada i društveni proizvod p. 1978.711 3. U periodu od 1970.333 3.530 1. nastao je administrativnopolitičkim putem u procesu kantonizacije Federacije BiH i tvorevina je Dejtonskog sporazuma. godine društveni proizvod p. U regionalnom smislu.521 5.752 3.310 5.450 3.410 1.-1990. i to od 978 DEM u 1981. Čine ga 13 općina: Tuzla.119 2.576 3. do 1981.662 5. Kladanj. kao i u odnosu na uže (TK) 1 i šire regionalno okruženje (Regija SIB 2 i BiH). do 1990.717 2.739 2. razna godišta.425 1.540 3.124 1. 1973. 1 2 3 Tuzlanski kanton (prvobitno kao Tuzlansko-podrinjski kanton). do 1989.725 2. 1988. Doboj Istok.321 TK 1.859 2. do 1990.353 5.840 3. 1980.136 3.061 4.878 3. Gradačac.) na 857 DEM u 1990. Statistički godišnjak BiH.294 3. Tabela 1: Društveni proizvod per capita u općini Kalesija.225 5. Banovići. 1976. Kalesija 384 373 451 539 563 618 644 715 667 770 767 978 951 871 835 783 718 766 655 559 857 Tuzla 2. a zatim pad od 1981. 1989.683 Regija SIB 1. 1985. naročito u industriji i poljoprivredi: realizovano 81. Osnovne karakteristike privredne razvijenosti Kalesije u ovom periodu ogledaju se u sljedećem: 1. 1986. Srebrenica.514 1. Lopare.237 5. 1971.342 2.548 2. Živinice. Čelić.390 4. Srebrenik. Tuzlanskog kantonu. Orašje. Statistički godišnjak BiH.p. Tuzla.545 6.803 2.105 3.399 2.636 4.519 3. godine. Analizirajući podatke u tabelama 1 i 2 vidimo da je prisutan rastući trend društvenog proizvoda po stanovniku u općini Kalesija u periodu 1970. Kalesija.p.284 2.810 3. DEM ili 85.c. Sarajevo. povećan je od 373 DM na 978 DEM ili 2.563 2.062 3.c.976 3. Zvornik i Živinice. Brčko.c. godini. (maksimalni d.832 3. 1984. godine.908 3. Zavod za statistiku BiH. Intenzivan rast društvenog proizvoda podstaknut je investicionim ulaganjima.493 3. godine. 1979.386 5. Ugljevik. Statistički bilten "Investicije".074 2. 1983.512 2. Srebrenik. Bratunac. Gračanica.894 5.105 3. u periodu 1970.658 3. Kladanj. 1981.565 3. Kalesija.200 1.199 4.480 4.459 2.488 1. 1982.240 2. 1975. Sjeveroistočna Bosna je ekonomsko-geografska regija koja obuhvata 19 općina: Bijeljina. 1972.902 Izvor: Statistički bilten "Društveni proizvod.347 3. Lukavac.626 6.297 3.521 3. Gračanica. Lukavac.997 2.816 4. Gradačac. do 1981. Šekovići. Sarajevo 52 . 1987.930 2.887 7.408 2.711 3. narodni dohodak…".158 1. Vlasenica.587 BiH 1.270 3. Mešanović Promjene u nivou (i ocjena) privredne razvijenosti Promjene u nivou razvijenosti analizirane su u periodu od 1970. 1974.985 3. godine Godina 1970.6 puta.4% ukupnih privrednih investicija 1970.709 1. razna godišta.

Sarajevo.376 1.4:1). 1980.9%. 1990. 1978. Kalesije u odnosu na: TK=(100) SIB=(100) BIH(=100) 26. p.711 3.563 978 4. Prema pokazateljima (tabela 3). razna godišta.2% u 1990.450 4.9%. 1986.3 23.8 18. Kalesija 1972. Tuzla 1974.c.902 Nivo d. (tabela 3) 53 . Regije i BiH znatno smanjen: . 3.859 2. Posebnu pažnju zaslužuje uporedba Kalesije u nivou razvijenosti sa drugim općinama u Regiji. Regiji sjeveroistočna Bosna i Bosni i Hercegovini od 1970. Tuzla. . od 33. 1971. godini.9 21.2% na 23. godine 2. godini bio još veći (7. Grafikon 1: Društveni proizvod per capita u općini Kalesija. (DEM) Kalesija TK SIB BIH 373 1.p. DM 5000 4000 3000 2000 1000 0 1970. općine Kalesija je u odnosu na nivo Kantona.c. godine 8000 7000 6000 D. do 2002. Statistički godišnjak BiH. Zavod za statistiku BiH.3 21. Društveni proizvod p. Podaci pokazuju da je omjer GDP per capita općina Tuzla i Kalesija početkom 70-tih godina iznosio 6. 1982.683 3.199 718 3.u odnosu na Regiju sjeveroistočna Bosna. g.c. 1981. i općine Kalesija 857 KM).240 2.c. 1986. Tuzlanski kanton Sjeveroistočna Bosna Bosna i Hercegovina b) Tako je i kod vrijednosti osnovnih sredstava (nabavna i sadašnja vrijednost) u 1990.124 1.7 25.4 22. narodni dohodak…". Pored društvenog proizvoda p. godini na 23. godini Kalesija rangirana na posljednjem 19 mjestu od svih općina u Regiji.c. 1984.6:1. Društveni proizvod p. Regije sjeveroistočna Bosna i Bosne i Hercegovine God.u odnosu na Bosnu i Hercegovinu od 26. a kod sadašnje vrijednosti 30:1.587 3.9 Izvor: Statistički bilten "Društveni proizvod.4 33.321 KM u 1990. Tabela 2: Promjene u relativnom nivou razvijenosti Kalesije u odnosu na društveni proizvod p. Tuzlanskog kantona.4% u 1970. u istom periodu. 1990.2 26. godini općine Banovići (5. .3 23.5 28.411 644 2.908 857 3. p.061 3. 1988.2 23. a) Evidentne su vrlo izražene i produbljene disproporcije u nivou razvijenosti između općine sa najvećim per capita GDP u Regiji (općina Tuzla 6. 1976.1 28.284 3. 1976. Tuzlanskom kantonu.1:1 da bi u 1990. c) Identičan je omjer najvećeg i najnižeg iznosa narodnog dohotka po stanovniku u 1990.734 DM) i Kalesija (719 DM).1 24.u odnosu na Tuzlanski kanton od 26.4% na 21.Promjene u nivou (i ocjena) privredne razvijenosti i dinamika rasta društvenog proizvoda općine Kalesija u periodu od 1970.P. omjer kod nabavne vrijednosti po stanovniku između Ugljevika i Kalesije iznosi 26. kompariranje nivoa razvijenosti vršeno je i po vrijednosti osnovnih sredstava po zaposlenom i narodnom dohotku po stanovniku. do 1990.3 19.c.

9 1970.150 1.6 9.523 3. po st.4 1.14% Regije sjeveroistočna Bosna i 0.268 3. u općini Kalesija.23% Bosne i Hercegovine.141 4642 6455 Nar. do 1990.132 1.923 3.2 7. 1. doh.030 8. u Zborniku "Strategija privrednog razvoja TPK". Tuzlanskom kantonu.-1985.p.006 2. Regijom sjeveroistočna Bosna i Bosnom i Hercegovinom.845 1. narodni dohodak…".512 3.725 1.6 13.0 10. M. godine Područje Kalesija TK SIB BIH 1970.219 2.171 9618 13150 Sadašnja vrijednost 5.7 6. Babović.95% društvenog proizvoda Tuzlanskog kantona.3 0. godine ostvareno je 541.0 5.-1990.959 2.856 5. Zavod za statistiku BiH.614 6. DEM društvenog proizvoda. Sarajevo.111 2. Dinamika rasta društvenog proizvoda u periodu od 1970.339 3.953 2.706 1. 5. 184.394 3.451 3055 3312 Izvor: S. do 1990.6 9. Ekonomski institut. 4 Statistički bilten "Društveni proizvod.195 7. problemi.6 1985.734 2. 1996.5 1.518 2.531 7. godine Dinamiku rasta društvenog proizvoda na području općine Kalesija analiziraćemo kroz stope rasta društvenog proizvoda i njeno ušešće u društvenom proizvodu u uporedbi sa Tuzlanskim kantonom. Klapić: Stanje. 5.686 1616 5.-1990.. razna godišta. Sarajevo.-1990. g. 5.849 5.081 7. Regiji sjeveroistočna Bosna i Bosni i Hercegovini u periodu 1970.8 9. Tuzla.663 719 2. str. U privrednim djelatnostima općine Kalesija u periodu od 1970. Mešanović Tabela 3:Vrijednost osnovnih sredstava i narodni dohodak po stanovniku DM.663 4.825 20.781 14. narodni dohodak…". Zavod za statistiku BiH.-1975.-1980.774 3.774 26.6 3.2 12.4 mil.214 43. 12. razna godišta.435 1.400 3.584 877 2. što čini 1. Statistički godišnjak BiH.479 2. 2.185 2.840 2.356 3.605 2.0 3.0 Period 1980.100 13.294 3.490 1. 54 .5 1975. Banovići Bijeljina Bratunac Brčko Gračanica Gradačac Kalesija Kladanj Lopare Lukavac Orašje Srebrenica Srebrenik Šekovići Tuzla Ugljevik Vlasenica Zvornik Živinice Regija SI Bosna Bosna i Hercegovina Nabavna vrijednost 15.795 2.688 4.DŽ. 4 Tabela 4: Stope rasta d.373 6.2 1.751 2. strateški ciljevi i globalni pravci razvoja privrede TPK. 2.7 Izvor: Statistički bilten "Društveni proizvod.352 1.107 3. Statistički godišnjak BiH. 1990.623 3.

24% u 1980. 1975.82% u 1985.03% u 1990.18% na 0. Zavod za statistiku BiH. do 2002.03 0. te u D. godine sa 2. prema učešću u društvenom proizvodu Godina 1970.21% u 1975.24% u 1980. do 1990.20 Izvor: Statistički bilten "Društveni proizvod. Grafikon 2: Relativni nivoi društvenog proizvoda po stanovniku općine Kalesija (Regija sjeveroistočna Bosna=100) u periodu 1970. godini. godine od 0. 1985. Učešće Kalesije u društvenom proizvodu Regije Bosne i Tuzlanskog kantona sjeveroistočnaBosna Hercegovine 2. 1990.81% na 1. na 0. u društvenom proizvodu Regije SIB rast od 0.82 0. do 1990. narodni dohodak…". Tome je najviše doprinijelo visoko učešće poljoprivrede u društvenom proizvodu ukupne privrede (49.35 0. godine iznosila 5. razna godišta. Sarajevo. Postavlja se pitanje koje su privredne oblasti u značajnijoj mjeri doprinosile ostvarenju društvenog proizvoda? Zaključci u vezi sa postignutim efektima su sljedeći: 1.26 1.5%). Oko jedne polovine (49.56 1.56 %. do 1990.2%) i Regiju SIB (7.77 1.35% u 1970. do 1.7%). U periodu od 1985.21 1.18 1. do 1990. 1981.26% na 1. ali je bila niža u odnosu na TK (6. Bosne i Hercegovine porast od 0.12 0.96%.23% u 1970. na 0. realizovano je u djelatnostima primarnog sektora. Regiji SIB i BIH od 1970. na 0. 22 33 29 28 24 Tabela 5: Kalesija u Kantonu.18% u 1985.P. 1975. godini i Bosnu i Hercegovinu sa 0. godine 35 30 25 indeks 20 15 10 5 0 1970. godine.27 0. 1985.7%) društvenog proizvoda ukupne privrede općine Kalesija ostvarenog u razdoblju od 1970. do 1980.21% u 1975. na 0.81 0.85% u 1985. Ako analiziramo podatke (tabela 5) vidimo da je učešće Kalesije u društvenom proizvodu Tuzlanskog kantona u opadanju od 1970.7% i kretala se u nivou stope rasta BiH (5.20%. 55 . 1990.-1990.0%). godine Na osnovu podataka (tabela 4) možemo zaključiti da je stopa rasta društvenog proizvoda u općini Kalesija u periodu 1970. Statistički godišnjak BiH. godine općina Kalesija bilježi porast u učešću u društvenom proizvodu Tuzlanskog kantona sa 1.23 1.24 1. godini i od 0. do 1990. zatim u padu u odnosu na Regiju sjeveroistočna Bosna sa 1.Promjene u nivou (i ocjena) privredne razvijenosti i dinamika rasta društvenog proizvoda općine Kalesija u periodu od 1970. godini i u periodu 1985.96 1. 1980.

1 17.... .5 0.7 12...6 Polj. 0..6 2. i rib.8% d.5 0. godini na 34.... 1976.7 2.. ..5%) u ukupno ostvarenom društvenom proizvodu (kumulativ 1970.5 0. ..6 24... .. .u odnosu na Tuzlanski kanton od 23. .1 . i tur.4 0..6 0. ..9 5. ..4 0. 1971.4 0. . 9. i rud. . 1983. . 2.. 1980.. 1974.1 14. . ... 0.. . 0. KM društvenog proizvoda. što je činilo 2.... . .7 22.5 0.4 4.5%.9 36. Tuzle)..0% društvenog proizvoda Tuzlanskog kantona (3. ukupne privrede. .. od 23.....1 0. Tako je samo u trgovini u posmatranom razdoblju realizovano 19. U djelatnostima sekundarnog sektora realizovano je 23.2 0. .4 7. 0.. .1 . .9 1. .3 0.6 0. 1979.0% u 2002.5 0. 1977... .7 Ind.. ..6 2.2 21. godine. .7 0.6 8. .8 1.8 0. KM ili 29. Sarajevo. .. Uk.3 0. .7%.4 9.2 mil. . Vodopr... .3 10....6 30.1 0. 0.4 7.. djel.u odnosu na Regiju sjeveroistočna Bosna.9 6.2 2. Statistički godišnjak BiH. kada je u pitanju nivo razvijenosti? 1..5 6.5 Zanat.5 15.9 26. . 1972.6 0. KM) na području općine Kalesija u periodu od 1970.. Regiju SIB i BiH i predratni period)..3 12.1 0. i veze .6 4. .9% na 34.3 2...1 11.6 13.u odnosu na Bosnu i Hercegovinu od 21.6 32. 0...c...1 0.. ..7 6. .. .6 12.2% u 1990.4 0.8 0..9% na 23.5 6. zatim 1.. . ..6 16. 1970. ..7 0.. Građ.5 0. do 1990..5 12....3 Izvor: Statistički bilten "Društveni proizvod...0 6.4 9.... godini. 0.5 Ug.2% Bosne i Hercegovine. .6 30.8 1. . godine u odnosu na nivo Kantona..9 14.1% Regije sjeveroistočna Bosna i 0. u istom periodu..p.2 0.p.7 1. 1985.. razna godišta.7 0....8 20..9 8.1 10.2 0..6 7.6 0..6 36..2 33. 0.4 . ..4 0. .2 2......9 2.6 0. Društveni proizvod p.4 0. godine God. 1989..1 0.9 18.2 10..9 5..1 0.1 ..0 13. .. 1982. . narodni dohodak…".0 2.7 25.0 6.9%.5 Saob..5 1.DŽ.3 2. općine Kalesija je u periodu 1990-2002.5 .1 3. Regije i BiH nešto povećan: .... 56 .7 34.8 3... 1973. Mešanović 2..1 0.8 0. kom.5 2..5 10.. U odnosu na 1990. ..1 2. ... 1987.7 Šum.4 3. .... .5 3.0%) društvenog proizvoda od 1970.. . 0. 12. 1975. 1990.4 0.6 0. .2 0..3 0.2 0. godinu vrijednost GDP se smanjio za 8. . 0. godina Gdje je Kalesija danas (u odnosu na ostale općine TK..1 16.3 0.4 22.88 mil.9 1.. 0.. . 1.3 7.1 0.4 4..0 2...3 Trg. 1988.) općine Kalesija. .8 8.. dj...2 0. ..9 1..3 7.7 2.3 2.. . ..5 0. TK...5 1..-1990..1 . ..5 0.. 1978.3 1.5 14.1 0.. . Tabela 6: Drustveni proizvod u (mil. godini ostvareno je 21..7 5.6 0.0 4. 0.1 0.. Zavod za statistiku BiH. U općini Kalesija u 2002. .7 12. .3 3.. Nivo društvenog proizvoda per capita u periodu 2001-2002.3 28.4 0.7 2.7% (u industriji 15.8 1. .2 0.4 0.8 1.0 19.3 0. .1 0.3 . 3.3 0. 0.3 1.3 Ost...1 0.5 0. 1981.. 0..3 0.. .5 28.9 0. . Tercijarni sektor participirao je sa nešto više od jedne četvrtine (26.9 2.9 4. . ..8% d..9 28.2 2.1 5...1 2.. 1984.3 0..0 Stamb..7 4.4 0. ..1 0..3 0.6 8. . 1986.. do 1990.

120 2.972 1. do 2002.5 53.org.6 45.040 Nivo razvijenosti (TK=100) 134.0 1.250 1.4 151.0 64.917 2.000 % 7.6 3..193 6.5 48.3 21.Tuzla.3 66.050.119 100 Index 2002/1990 45.2 100 … 100 2002.000 1. 2. 2.683 3.6 154.380 1. Tuzla.350 8.0 23.050 100 17.2 86.565 2.500 100 2001.7 Izvor: Analiza ekonomskog stanja na Tuzlanskom kantonu.705.9 24.080.Promjene u nivou (i ocjena) privredne razvijenosti i dinamika rasta društvenog proizvoda općine Kalesija u periodu od 1970.9 42.168 19.0 4. www.1 90. Istok Gračanica Gradačac Kalesija Kladanj Lukavac Sapna Srebrenik Teočak Tuzla Živinice TK SIB BiH 1990.8 6. godine GDP per capita u KM Općina Banovići Čelić Doboj Istok Gračanica Gradačac Kalesija Kladanj Lukavac Sapna Srebrenik Teočak Tuzla Živinice TK SIB BiH 1990. EURED Projekt Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH.430 0.9 1.224 10.0 21.6 5. Socioekonomski pregled i SWOT analiza Ekonomske regije "Sjeveroistočna BiH".2 70.8 45.084 1.4 7.152 80.584 341 852 1..2004.323 7.0 65.481 21.1 30.566 2.599 954 934 743 3.1 82.1 195.9 56.eured-bih. str.4 201. i 2002.765 3...4 60.9 75.5 67. 2001.4 1.5 0.6 66.042 5.4 44.269 100 3.113 11.3 Izvor: Analiza ekonomskog stanja na Tuzlanskom kantonu.550 1.453 2.320 2.6 5.370 4.122 1.1 75.379 2.684 2. Uloga Univerziteta u razvoju poduzetništva i opravdanost upravljanja biznis centra na Univerzitetu u Tuzli.9 17. Tuzla.0 97.851 1.611.750 3.8 68.570 3.000 100 11.860 380 890 1.0 58.8 40.2 2..3 0.3 14.643 15.658 49.935 2001. 6.org..6 22. 2001. Tuzla.200 55.120 35.074 6. 57 .281 5. Iznos % 82.088 3.457 8.0 842.600 720 1.8 34.3 2.5 100.eured-bih.2 146.8 16.2 69.5 53.784 52.577 3.460 8.3 43.4 563.520 962.040 514. i 2002.225.5 34.441 60. maj 2004.440 633 1. Socioekonomski pregled i SWOT analiza Ekonomske regije "Sjeveroistočna BiH".6 41.357 1. 29 Tabela 8: Bruto društveni proizvod (GDP) po stanovniku i nivo razvijenosti u općinama Tuzlanskog kantona i BiH 1990.063 3.931 100 2..900 0.561 5.566 1. godine u (000 KM) Općina Banovići Čelić D.601 9.706 0.755 2002.5 49.407 2. str.750 880 1.390.197 1.739 … 9. Iznos 70.049 3.. Iznos % 180.090 75. 2004. maj 2004.171 7. godine Tabela 7: Bruto društveni proizvod (GDP) u općinama Tuzlanskog kantona i BiH 1990. EURED Projekt Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH.100 1.152 1..200 2.9 63.040 490 4.5 5.160 8.651.701 857 2.7 76. 2.0 21.050 . www..0 8.788 1.8 79.6 25.7 0. Uloga Univerziteta u razvoju poduzetništva i opravdanost upravljanja biznis centra na Univerzitetu u Tuzli. 29.

95% društvenog proizvoda Tuzlanskog kantona (4.6% Luksemburga. g. Tuzle).2 puta. općina Kalesija je u kontinuitetu od oko dvije decenije svrstavana u skupinu izrazito nerazvijenih bosanskohercegovačkih općina. 4. DEM društvenog proizvoda. Tuzla.4 %). 1996.org. Uloga Univerziteta u razvoju poduzetništva i opravdanost upravljanja biznis centra na Univerzitetu u Tuzli. godini ili za 3.14 % Regije sjeveroistočna Bosna i 0. Sarajevo 5. Klapić: Stanje. Statistički bilten "Investicije". što je činilo 1.eured-bih. www. što je znatno ispod učešća u stanovništvu (4. zemlje sa najvećim GDP per capita. Današnji GDP per capita općine Kalesija (oko 800 KM) u nivou je tek 20% prosjeka Bosne i Hercegovine ili 1.1:1 da bi u 1990.c.4 mil.6 mil. do 1990. S. problemi. godini razlika u nivou razvijenosti ovih općina bila još veća (7. u Zborniku "Strategija privrednog razvoja Tuzlansko-podrinjskog kantona". Evidentne su vrlo izražene i produbljene disproporcije u nivou razvijenosti između općine sa najvećim GDP per capita u Regiji (općina Tuzla 6. Mešanović Zaključak U privredi općine Kalesija u razdoblju od 1970..23% Bosne i Hercegovine. i općine Kalesija 857 KM).-1990.4:1). Tuzla.3% d. strateški ciljevi i globalni pravci razvoja privrede Tuzlansko-podrinjskog kantona. zatim 1. Babović. Tokom 70-tih i 80. razna godišta. Socioekonomski pregled i SWOT analiza Ekonomske regije "Sjeveroistočna BiH". Tuzla. 2. Statistički godišnjak BiH.p. juli 2004. godine ostvareno je 541. narodni dohodak…". Društveni proizvod p. odnosno samo 0. KM.DŽ. Sarajevo. Literatura 1. EURED Projekt Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH. Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine. Značajniji pomak u nivou razvijenosti ove općine nije se ni mogao postići ima li se u vidu činjenica da je u ukupnim privrednim investicijama realiziranim na području Regije sjeveroistočna Bosna u dvijedecenijskom razdoblju (1970. Statistički godišnjak BiH. 3.6% prosjeka Evropske unije.tih godina prošlog stoljeća. Statistički bilten "Društveni proizvod. maj 2004. Analiza ekonomskog stanja na Tuzlanskom kantonu. sa per capita GDP u nivou od 650 do 800 KM. povećan je sa 450 DEM u 1970.9 % ili 114. godini na 857 DEM u 1990. razna godišta. M.321 KM u 1990. Zavod za statistiku BiH. godina) općina Kalesija participirala sa samo 1. 58 . Ekonomski institut. Podaci pokazuju da je omjer GDP per capita općina Tuzla i Kalesija početkom 70-tih godina iznosio 6.

Rijetki od njih su prihvatili evropske principe redizajna i razvoja gradskih formi. trend. urbana forma. a mnogi su sačuvani i do današnjih dana. simbolika Abstract The earliest cities of Bosnia and Herzegovina first appeared in the medieval period many of which have remained until today. Univerzitet u Tuzli Abstrakt Najstariji bosanskohercegovački gradovi pojavili su se u srednjovjekovnoj Bosni. ing. Sa stvaranjem stare Jugoslavije ovi procesi su nastavljeni sporijim tempom a fabrički dimnjaci su zamijenili visoke munare i crkvene tornjeve. under Turkish rule. 59 – 72 (2007-2008) Originalni naučni rad STVARANJE POSLIJERATNOG IDENTITETA GRADOVA U BOSNI I HERCEGOVINI .. RGGF. Pod austrougarskom upravom izgrađeni su brojni javni objekti koji su promijenili izgled svih gradova a po svojoj ljepoti nisu zaostajali za najljepšim gradovima austrougarske monarhije. new towns were developed in the valleys along the rivers. ikonografija. protected by city walls but the beauty of monumental castles was eye-caching for European travelers. Gradovi su poprimili sadašnji izgled a u to vrijeme nisu odudarali od bilo kojeg evropskog grada. Ključne riječi: bosanskohercegovački gradovi. dr. ideološku i vjersku ikonografiju i simboliku dok su preostali gradovi razrušeni i zaboravljeni.Zbornik radova PMF 4 i 5. In the following centuries. identitet. Taj fenomen je i predmet proučavanja ovog rada. Građeni su na uzvišenjima . U kasnijim vjekovima pod turskom upravom sagrađeni su novi gradovi u kotlinama pored rijeka te su svojim orijentalnim izgledom. Cities have often been cited on hilltops. Nastajala je nova panorama bosanskih gradova prepuna radničkih „kolona“ i fabrika. arh. Nusret Mujagić. Nakon zadnjih ratnih sukoba i disolucije Jugoslavije razvoj gradova je krenuo neujednačenim tokom poprimajući uglavnom nacionalna i vjerska obilježja. Arhitektonski izraz je tražen u simbiozi evropske arhitekture i orijentalnog podneblja tako da je postepeno nestajao tradicionalni orijentalni izgled u mnogim gradovima koji su sve više poprimali siluete evropskih gradova. urbani dizajn. Oriental type of towns with colossal minarets . urbicid.NOVI TRENDOVI ILI NOVI URBICID THE CREATION OF AFTER WAR CITY’S IDENTITY IN BOSNIA AND HERZEGOVINA . drugi su zapali u dekadenciju. U novoj Jugoslaviji procesi industrijalizacije i urbanizacije su pospješili rast gradova a pored starih čaršija nikla su nova stambena naselja sa stambenim blokovima i soliterima. utvrđeni debelim zidinama i sa svojim visokim kulama i svojom ljepotom plijenili su pažnju evropskih putnika. vitkim munarama i zbijenim mahalama i čaršijama u obilju zelenila pružali ugodnu sliku putopiscima i sa istoka i sa zapada. Regionalne i tradicionalne komponente bile su potpuno zanemarene a arhitektura u tim gradovima je bila anacionalna i u duhu Atinske povelje. dipl.NEW TRENDS OR NEW URBICIDE Doc.

while the other cities are devastated and forgotten.N. stari Mostar. mikroklima. urbicide. Architectonic appearance was found in symbioses European and Oriental architecture gradually loosing traditional Oriental and getting European character. was also established in Bosnian cities. ravnice .. Key words: Cities of Bosnia and Herzegovina. a tamo gdje je prihvaćena posebnost ambijenta („genius loci“ – duh mjesta) nastali su gradovi koji svojom formom. podzemne vode . Cities were getting today’s look and did not differ from other European cities.) klimatologija (vjetrovi. Regional and traditional components were excluded. identity. trusni pokreti. rijeka. After recent conflicts and dissolution of Yugoslavia development of the cities was uneven with large national and religious influences. razne funkcije. with architecture that was not nationally controlled and it was based on Athena treaty. padavine. trend. društveni odnosi. nosivost tla i pogodnost za gradnju . Numerous of governmental buildings were built during the Austro.. konfiguracija terena . politika. topografija (reljef. Identitet grada prema Linču (10 ) mora imati sljedeće elemente : – posebnost slike grada – jednostavnost oblika – kontinuitet 60 . As a result of rapid urban growth and industrialization New Yugoslavia initiated building of new urban complexes and buildings next to old cities with high-rise apartment buildings and skyscrapers. Such phenomenon is subject of examination in this study. iconography.) Stari gradovi su nastali u usaglašenosti prirodnog ambijenta i fizičke strukture grada gdje su pojedini gradski oblici izrasli iz prirodnog terena dok su noviji gradovi nastali u kontrastu prirode pri čemu se naglašava ili izgrađena forma ili dominantno obilježje lokacije. Identitet prvih gradova stvaran je u interakciji prirode i arhitekture.) prirodne pojave (elementarne nepogode.. osunčanje. symbolism Uvod Na nastanak svakog grada utiču prirodni i stvoreni uslovi. jezera. filled with factories and worker’s barracks called "kolona". U prošlosti su prirodni uslovi bili dominantni u izboru mjesta nastanka i razvoja grada dok su u novijoj istoriji preovlađujući stvoreni uslovi. fizičke strukture i na kraju ekologija. kultura. This process slowly continued with the establishment of Old Yugoslavia replacing minarets and church towers with factory chimneys...). Ostrožac .. oblik zemljišta.) hidrografija (vode. Stvorene uslove čini demografija. Many cities are in decadence with ideological. istorija. religija.. completely. Mujagić and clustered urban areas and building blocks surrounded by grazing land were noticeable for essayist from the west and the east. urbanom morfologijom i urbanim pejzažom i danas plijene svojom ljepotom i neprolaznošću.... urban form.Hungarian ruling which have changed the shape of urban space and made cities similar to the most beautiful cities in the empire. New panorama.) geologija (sastav zemljišta i površinskog sloja. (Počitelj. European principals of redesign and urban form of developments are rarely accepted.. ekonomija. religious iconography and symbolism. planine.) i na kraju prirodna bogatstva. izvorišta.. suše. poplave. oblačnost. magle.. urban design. Prirodne uslove čini geografija (geografski položaj. temperature.

duh njihovih oblika . funkciju prostora i međuzavisnost prirodnih i društvenih sila koje utiču na formiranje forme grada. 61 . a ne da nad njima dominira jedna ograničavajuća ideja ma koliko ona bila dramatična. Bublin (1) kaže da postoje određene bitne stvari koje treba uzeti u obzir kod bilo kakvih vizionarskih ideja o izgledu naših gradova i moraju se bazirati na potpunom razumijevanju svih čovjekovih potreba. Zbog toga je potrebno podsjetiti se prvih bosanskohercegovačkih gradova. ugođaj noćnih ulica . raznovrsna urbana morfologija. Delalle (3) i drugi postmodernisti u stvaranju identiteta savremenom gradu preporučuju i:  mogućnost akcije u prostoru– sudjelovanje u životu grada različito za stanovnike a različito za posjetioce – turiste  mogućnost avanture – gradski prostor kao mjesto lutanja.novi trendovi ili novi urbicid – dominantnost jednog dijela nad cjelinom – jasnoću veza – diferencijaciju po usmjerenju – vizuelni cilj – kretanje kroz prostor – vremenske sekvence – nazive i značenja koji naglašavaju gradske elemente Ranko Radović (11) i drugi moderni urbanisti preporučuju još i :  dostupnost  lakoću kretanja i snalaženje  osjećanje bezbjednosti i opuštenosti  identifikaciju sa ambijentom  čitljivost plana i organizacije grada  autentičnost  urbani mobilijar i detalje Po njemu fizička struktura grada ne smije se shvatiti kao puko grupisanje i raspored objekata i ulica već kao cjelovit izgrađen ambijent koncipiran i oformljen kao životna sredina urbanizovane ljudske zajednice.suštinu gradskih sadržaja i struktura. razvijali se i nestajali kako bi se izvukle pouke za budućnost... veza starog i novog …  poetika prostora– detalji objekata i prostora specifični za podneblje ili istoriju Svi ovi principi su univerzalni.  boja – odabir boje prema funkciji ili vremenu nastanka neke urbane forme  komunikativnost arhitektonskih oblika– bogatstvo oblika.. poznati svakom urbanisti i ugrađeni u svaku evropsku i svjetsku povelju o urbanizmu ali je očito da su nakon zadnjih ratnih sukoba i velikih emocionalnih naboja stavljeni u drugi plan zarad ograničenih nacionalnih ideologija.intimnost. uslova na kojima su ponikli..Stvaranje poslijeratnog identiteta gradova u Bosni i Hercegovini . Vraćajući se u davnu prošlost i tražeći uzore u njoj te ideologije vrše iskrivljivanje istorije kroz izgradnju arhitektonskih formi i urbanističkih kompleksa koji sa istorijom tih gradova nemaju nikakve veze.otkrića i traganja  ambijentalni doživljaj– raznovrsnost sadržaja . večernji ugođaj. mogućnost izbora .  rasvjeta– izdvajanje karakterističnih objekata i detalja. Urbanisti moraju otkriti zakonitosti nastanka i promjene urbane forme i pejzaža konstantno proučavajući uzroke njihovih nastajanja.

Zvornik. Mujagić 1. vika trgovaca . na sve strane su žuborile česme. Dolaskom austrougarske uprave u BiH 1878 godine počinje intenzivna izgradnja mnogih javnih objekata. žubor vode i zveka točkova po kaldrmisanim ulicama davali su poseban ritam životu u gradu koji je prestajao sa prvim mrakom. tekije. Vlastelinski dvorovi su se gradili u utvrđenim gradovima po uzoru na zapadne dvorove. Jajce. Ezani sa munara. Najpoznatiji gradovi iz tog perioda su Sarajevo. carinarnice i sl. Najpoznatiji su ilirski grad Daorson (kod Stolca) i Domavija (kod Sreberenice). pijaca. su četiri vrste naselja: sela. Orijentalni izgled ovim gradovima su pored mnogobrojnih džamija sa vitkim minaretima davale i zbijene čaršije sa uskim i krivudavim uličicama. U periodu Bosanske srednjovjekovne države postojale gradska naselja. hamami. utvrđeni gradovi. Građeni su od kamena sa jakim bedemima i kulama na lako branjenim uzvišenjima. zvona sa crkvenih tornjeva . borgo) oko kojeg su bile formirane ulice. razlikovala su se od naselja do naselja. Podgrađa ispod utvrđenih gradova imala su takođe trgove i pijace. Pravoslavno i katoličko stanovništvo je stanovalo u izdvojenim mahalama. dvorišta su bila zatvorena tarabom ali puna raznog cvijeća i voća. gostionice. Utvrđeni gradovi su građeni na brdima odakle se pružao pogled na cjelokupan posjed vlastelina. a nedugo zatim i ostalih stambenih . U turskom periodu većina utvrđenih gradova je porušena a sačuvani su samo oni koji su im bili potrebni iz vojno-strateških razloga. mektebi. Počitelj. zanatlija iz Njemačke i Ugarske i stanovništvo je uglavnom živjelo u utvrđenim gradovima bogumilsko stanovništvo uglavnom živjelo po selima. zdravstvenih i industrijskih objekata. Čaršiju su činili mali drveni dućani dok su dvospratne kuće (čardaklije) bile građene po okolnim padinama u vidu zbijenih mahala. svratišta za putnike. Srebrnik. i sakralnog objekta (crkva ili manastir). Banja Luka. Kula Grad. Identitet bosanskohercegovačkih gradova u prošlosti Iz perioda prije dolaska Slavena ostalo je malo materijalnih dokaza da bi se mogao rekonstruisati izgled gradova iz tog perioda .) sagrađeni nakon dolaska Rimljana. Tada bi se Čaršija zatvarala i sve bi brzo utonulo u tišinu a trgovci i zanatlije bi odlazili u kuće na periferiji. Izuzetak je bila Čaršija u Srebrenici gdje su dubrovački trgovci stanovali na spratovima svojih dućana. Kroz naselja su tekli bistri potoci. Travnik. njihove su kuće uglavnom bile prizemne.N. varoši ili zbijena naselja i kolonije rudara Sasa.000 stanovnika što je bilo u rangu evropskih srednjih gradova. Ostali gradski sadržaji u vidu radnji i kuća trgovaca koncentrisanih oko trga. Pretvoreni su u tvrđave i u njima su se sagradile prve džamije. hanovi i sl. Tešanj. medrese. Tutnjevci (između Bijeljine i Koraja). bezistani. Postojale su još i Dubrovnika. Za razliku od muslimanskih. Pored Čaršije u centru naselja su bili i drugi objekti zadužbina kao što su džamije. Ostaci ovih naselja nisu nikada do kraja istraženi i zaštićeni.sakralnih. Broca (kod Bijeljine i sl. ulice su bile kaldrmisane ili popločane kamenim oblutkom ili kamenim pločama. Mada je u to vrijeme bosanska država bila najrazvijenija na Balkanu ovi gradovi nisu imali više od 2. Gradačac i sl. Većina tih gradova je do danas sačuvana i pretvorena u turističke destinacije a najpoznatiji su: Ostrožac. Nova gradska naselja su poprimila tursko-orijentalni izgled. Katoličko dok je pravoslavno i Opšte karakteristike gradskih naselja iz tog perioda ogledale su se u postojanju zajedničkog prostora (trg. Soko i dr. Mada se austrougarska vlast nije upuštala u veće urbane zahvate 62 .

Brčkom. Zemaljski muzej u Sarajevu. Lukavcu. Gradska vijećnica u Sarajevu. 4 Stari grad Jajce sa istoimenom srednjovjekovnom tvrđavom na uzvišenju – turski period 63 . Doboju i sl. Tuzli. „kolone“. 2 Stari grad Srebrnik Sl. Umjesto minareta i crkvenih tornjeva panoramu bosanskohercegovačkih gradova čine fabrički dimnjaci. Zenici. Gradovi ubrzano mijenjaju svoju fizionomiju i poprimaju siluetu evropskih gradova dok se orijentalni oblici sažimaju u malim Čaršijama i na periferiji grada. Zvorniku. zgrada Pošte u Sarajevu. hotel Evropa u Sarajevu i sl. Najveće transformacije se vide u Bijeljini.Stvaranje poslijeratnog identiteta gradova u Bosni i Hercegovini . hotel Neretva u Mostaru. Gradske vijećnice u svim bosansko-hercegovačkim gradovima. Nakon stvaranja Kraljevine Jugoslavije ovaj rast gradova je usporen. fabrike za preradu drveta. Sagrađeni objekti su među najljepšim u Evropi. 3 Ulica pored Drine u Zvorniku – turski period Sl. To su: hotel Bristol u Tuzli. ceste. Tuzli. gradovi postepeno gube orijentalni izgled i sve više poprimaju evropski izgled. izgradnjom novih objekata uprave.novi trendovi ili novi urbicid u gradu zbog poštivanja zatečenog privatnog vlasništva. bolnica itd. banaka. zgrada Likovne akademije u Sarajevu. koksare. velike fabričke zgrade. a pisak lokomotiva. Sve važnije objektu projektuju eminentni evropski arhitekti do kraja poštujući zatečeni ambijent kombinovan sa modernom evropskom arhitekturom. sodare. Grade se mostovi. vodotornjevi. Banjaluci. krečane a uz njih i radnička naselja tzv. kožare. zgrada sudova. 1 Ostrožac kod Bihaća Sl. pruge. Objekti se grade bez ikakvih dekoracija u tzv. a objekti nemaju više onaj kitnjasti izgled. a u Sarajevu. internacionalnom stilu. buka tramvaja i buka iz obližnjih tvornica nadjačava viku trgovaca i zanatlija u Čaršijama. Sl. Zenici i dr. Lukavcu.

Izgradnjom novih gradskih sadržaja . Kardeljevo. termoelektrana. Sl. U tom smislu neki gradovi mijenjaju imena za imena poznatih partijskih funkcionera (Pucarevo.novim nazivima i novom ikonografijom pokušava se zaboraviti prošlost da bi se lakše izgradilo novo društvo. Skenderija.pa robne kuće. 6 Stara čaršija u Tuzli iz austrogarskog perioda.) Značajnije promjene gradskog ambijenta dešavaju se periodično u raznim akcijama tzv. Kalesija.. Zetra . džamija u Visokom . petogodišnjih planova... U nekoliko godina izgradilo bi se na hiljade škola.. Identitet bosanskohercegovačkih gradova u socijalističkoj Jugoslaviji Nakon 1950. novih gradova i gradskih četvrti.) dok svi javni objekti i ulice dobivaju imena po poznatim revolucionarima koji u većini slučajeva sa određenim gradovima i ulicama nisu imali nikakve veze. saobraćajne infrastrukture. Ugljevik. Očuvana do danas 2.pa sportskorekreativni centri (Mejdan. Titov Drvar i sl. Novi gradovi (Banovići.). pa zgrade PTT-a .) kao i nove gradske četvrti nisu u stanju da pariraju starim gradskim jezgrima koja postaju sve više zatrpana raznim sadržajima dok sa druge strane nove četvrti postaju spavaonice bez ikakavih društvenih sadržaja kao što su Sjenjak i Stupine u Tuzli.. Moderne i velike robne kuće postaju svjetionici potrošačkog društva i prepoznatljivi centar grada i dobivaju imena po gradovima u kojima su sagrađene 64 ... Ostao je nepromijenjen do danas. Mujagić Sl. pa stadioni . Novi Travnik i sl. Alipašino polje i Nedžarići u Sarajevu. u sljedećem periodu domovi kulture . brana i vještačkih jezera za njihove potrebe i uopšte sve do izbijanja ratnih sukoba 1992 godine zemlja je zahvaćena snažnim procesima industrijalizacije i urbanizacije. U kreiranju kompleksa i naselja učestvuju najeminentniji domaći arhitekti i urbanisti a izgrađeni objekti ne zaostaju za najuspješnijim evropskim građevinama.N. U većini slučajeva se radilo o tipskim projektima ili o projektima koje su radile najveće projektne kuće u BiH tako da gradovi počinju sve više da liče jedni na druge a koncept univerzalizma i internacionalizma dobija sve više pobornika i u krugovima urbanista i prostornih planera. godine dolazi do jačanja privrede a samim tim i do izgradnje novih industrijskih centara. pa stambene četvrti. 5 Centar Gračanice razvijen u austrougarskom periodu. Ukoliko se takvi objekti grade u gradskim centrima onda oni imaju savremeni izgled i skromne dimenzije ( Katolička crkva u Tuzli. Zadržavaju su postojeći sakralni objekti dok se strogo kontroliše izgradnja novih sakralnih objekata i uglavnom usmjerava prema gradskim periferijama.

Sl.) a oko njih se počinju graditi i prvi trgovi i uređeni parkovi. Domovi zdravlja..9 Tuzla – blokovska izgradnja na Slatini Sl. sportski i industrijski objekti. Upravo će te slobodne površine zadnjih godina postati mjesta najvećih sukoba između stanara koji žele da ih sačuvaju kao zelene površine i novog sloja moćnih investitora koji nakon privatizacije privrednih kompleksa i nagle liberalizacije tržišta na ovim površinama žele izgraditi sadržaje koji bi im omogućili brzu i laku zaradu. Potražnja stanova je veće od ponude tako da građevinske firme jedva uspijevaju obezbijediti neophodan broj stanova bez obzira na jaku privredu i stambene fondove. Zvornik – stambeni soliteri u centru 65 . srednjoškolski centri. Sarajka. zgrade Pošte.8 Lukavac –stambena četvrt nepromijenjena od 1992 godine. Zvijezda u Banovićima i Tuzli. sa stambenim blokovima i soliterima upotpunjuju centralne zone gradova i postaju nukleus oko kojeg se koncentrično šire i drugi razni javni. Siluete gradova se mijenjaju a vertikale naglašavaju stambenim ili poslovnim soliterima (Kula u Kladnju. soliteri UNISA u Sarajevu itd.7 Banovići – nastali 1946 godine. Građanin kao kategorija i stvarni korisnik prostora ne postoji a umjesto njega postoji radni čovjek i njegove fabrike čijim se sredstvima grad gradi i razvija.. Nepromijenjen Sl. Za uređenje stambenih naselja nema sredstava ni vremena ali se ostavljaju velike slobodne površine između zgrada za buduće društvene sadržaje. Sl. univerzitetske zgrade . Izgled od 1992 godine. Zeničanka itd. Ulice postaju saobraćajne prometnice a pješačke zone se sažimaju u uskim pojasima uz ove saobraćajnice. Predstavnici radničke klase su u vlasti i u svim porama društva tako da se svaki pokušaj tradicionalizma i regionalizma u urbanizmu i arhitekturi mora pažljivo odvagati jer se takvi napori tretiraju kao retrogradni i nepotrebni. stambeni.10.Stvaranje poslijeratnog identiteta gradova u Bosni i Hercegovini .) a njihova koncentracija je uglavnom uz važne putne pravce.novi trendovi ili novi urbicid (Tuzlanka. Zbog toga svi gradovi počinju da liče jedan na drugi uljuljkani u okrilju zamornog univerzalizma.

horde. Počitelj. kamenim ili metalnim a negdje i neonskim krstom (Vitez. Stolac . Interexi.... Takva su i spomen obilježja u gotovo svim gradskim centrima sagrađena u 66 .). Takva ikonografija predstavlja najniži oblik identiteta koji vodi porijeklo od grupe.). Nakon NOR-a izgrađena su partizanska groblja u vidu monumentalnih spomeničkih komleksa (Mostar. Pješak je protjeran i sa onih uskih traka uz saobraćajnice koje im je raniji sistem ostavio. Turista će uzalud tražiti ulicu nekog pjesnika. prognanici ili turisti. domova kulture. bioskopa i svojih šetališta prepušteni su parkovima koji su toliko zapušteni i ruinirani da su u njima ostale još samo rijetke i najotpornije biljne vrste. Općinska vijeća mijenjaju ulice a referendumi i ostala učešća građana u ovim važnim pitanjima proglašavaju se tekovinama komunizma. zajedničke krvi i tla a što nije svojstveno gradovima Evrope i niukom slučaju ne može predstavljati novi identitet naših gradova već novi urbicid. škole i obdaništa su dobili imena po raznim svecima i spasiocima. Trgovi mladosti su pretvoreni u trgove šehida ili nacionalnih heroja. književnika ili slikara ili nekog drugog znamenitog čovjeka. istorija zaboravljena a stvorena nova od 15 ratnih i poratnih godina.. U takvoj zbrci naziva teško se mogu snaći i stariji građani a kamoli mnogobrojne izbjeglice. Na prvom bilboardu se postavlja plan grada čiji su trgovi i ulice dobili imena po novim ratnicima i starim kraljevima a ponegdje i po fašistima iz predzadnjeg rata. Vrace u Sarajevu . Razni domaći i susjedni moćni investitori obogaćeni sumnjivim privatizacijama koriste takvu situaciju da bi u starim gradskim centrima sagradili ogromne šoping centre i ugostiteljske objekte. Merkuri i drugi potrošački lanci . Izuzev veoma dobro koncipiranih memorijalnih centara u Potočarima i na Kovačima. Tuzla. Domovi kulture. Ako se nema sredstava za izgradnju male džamije ili crkve na ulazu onda se na okolna brda postavljaju džinovski krstovi (Mostar. Poslijeratni identitet gradova Sprega tajkuna i moćnih političara je jača od zakona koji je još uvijek na strani građana tako da se stavljaju van snage regulacioni planovi. ukidaju stambeni fondovi i fondovi solidarnosti i otvara prostor za razne malverzacije i zloupotrebu gradskog prostora. Obiji. sva ostala groblja i obilježja su uglavnom locirana u gradskim prostorima sa puno kiča.). medrese i koledži. opasniji i pogubniji od onog iz četiri ratne godine. po uzoru na Potemkina. crkve su zamijenili katolički centri i manastiri a bolnice. Na ulazu u gradove je vidljivo istaknut grb grada sa vjerskim i nacionalnim simbolima a negdje je dodatno zakićen i ponekom zastavom susjedne zemlje. a svaki glavni trg i svaka glavna ulica dobili su imena onih koji su svoje narode poveli u rat. Gradske džamije su zamijenili Islamski centri. Memorija grada je izbrisana. aleje poznatih pjesnika u aleje ljutih ratnika. Ukoliko se džamija ili crkva postavlja u kotlini onda mora biti visoka desetinama pa i stotinu metara kako bi nadvisila sve građevine u gradu.. Mujagić 3.Tjentište. Roboti. Takvi su spomenici na Šehitlucima kod Banjaluke. formiraju se poslovne zone u kojima dominiraju Merkatori. Konzumi. raspuštaju urbanistički zavodi.. U prodaji atraktivnih lokacija općine nalaze siguran izvor prihoda jer su privredni subjekti uništeni.. Jablanica i sl. bioskopi i sportski centri su zamijenjeni bezbrojnim kafeima a gradski trotoari i pločnici pretvoreni u kafanske bašte i parkinge za automobile.N. Na periferiji gradova. u vidu spomen kosturnica i spomen obilježja na mjestima velikih bitaka.. Ostavljeni bez svojih fabrika.

) izgrade moderni trgovi i objekti čime bi se promijenila slika grada i izbrisala njegova memorija i tu su ideju podržali i nadležni urbanisti kroz izradu novih regulacionih planova i urbanističkih projekata. ova spomen obilježja su radili ili domaći samouki umjetnici ili lokalni arhitekti podložni uticajima političkih moćnika. Tuzla to postiže izgradnjom Panonskih jezera u centru grada sa sojeničkim naseljem. Sonim trgom sa muzejom soli. Kosim staklenim tornjem i brojnim fontanama po gradskim trgovima. Dobar primjer spomen obilježja je svakako Kapija u Tuzli gdje mermerni pločnik i natpis na zidu. ni formu niti identitet sve dok građani tih gradova ne preuzmu na sebe odgovornost za njihov razvoj u skladu sa evropskim urbanističkim poveljama. skromno i bez nepotrebne ikonografije najrječitije svjedoči o ratnim strahotama istovremeno korespondirajući sa ambijentom stare čaršije.. raskrsnice i zaobilaznice osvijetle. Zvornik.novi trendovi ili novi urbicid parkovima i na pločnicima i bez ikakve umjetničke vrijednosti i sa suhoparnom vjerskom simbolikom u obliku stilizovanog krsta ili ljiljana (Brčko. 67 . Bosmal centar . Bijeljina. Čelić. kućom plamena mira. zaštite i ožive stara gradska jezgra itd.Stvaranje poslijeratnog identiteta gradova u Bosni i Hercegovini . Brčko vraća svoj nekadašnji sjaj i izgradnjom modernih objekata u centru (uz istovremenu revitalizaciju starih ) i izgradnjom pješačkih zona i trga predstavlja primjer za sve ostale gradove u BiH na koji način mogu izgraditi svoj identitet i prepoznatljivu formu. džamija u Prnjavoru . Do realizacije takvih ideja nije došlo zbog pritiska međunarodnih organizacija. Siluete bosanskohercegovačkih gradova (bez obzira na velika razaranja iz ratnih godina) i bez obzira na vjersko-nacionalnu ikonografiju neće brzo promijeniti ni svoju sliku. Ugljevik nema sredstava da završi započeti grad ali zato ljubomorno čuva svoj urbani standard sa velikim trgom i zelenim površinama za neka bolja vremena. Banjaluka je izgradila moderan administrativni kompleks u centru grada i bez obzira na političke motive i konotacije ovaj kompleks je dao novi imidž gradu. Bilo je pokušaja da se na mjestima srušenih džamija u mnogim gradovima RS-e (Ferhadija u Banjaluci. Naravno da postoje i primjeri pozitivnih promjena gdje naši gradovi poprimaju obrise novijih evropskih gradova a svojim novim sadržajima privlače turiste iz cijelog svijeta istovremeno čuvajući svoje ambijentalne vrijednosti i istorijsko naslijeđe. Zenica slijedi primjer Tuzle te uklanjanjem starih fabričkih dimnjaka u Željezari i izgradnjom savremenog kompleksa sa hotelom. tržnim centrom i sportskom dvoranom na Kamberovića polju stvara novi imidž grada pun lijepih parkova i čiste rijeke. riješe stacionarni saobraćaj a trotoare i ulice vrate pješacima. U tome prednjače Sarajevo. S druge strane mnogi gradovi u FBiH pokušavaju vratiti stari orijentalni izgled izgradnjom objekata islamske arhitekture ali i objekata svih drugih namjena u tradicionalnom ili orijentalnom stilu.. Dok su spomenike iz NOR-a radili eminentni jugoslovenski i svjetski arhitekti i vajari.. Između robne kuće i stare čaršije u toku je izgradnja modernog trga koji je uokviren velikim parkovskim površinama. Aladža džamija u Foči ... Sarajevo je puno paradoksa jer dok se sa jedne strane unutar stambenih blokova grade džamije i islamski centri u turskom i arapskom stilu sa druge strane se obnavljaju i grade poslovni i stambeni tornjevi koji svojom ljepotom ne zaostaju za najljepšim zgradama svijeta i stvaraju novu i modernu siluetu grada (Avazovi tornjevi.). istočni Mostar. Za početak bit će dovoljno da adekvatno označe i riješe ulaze u svoje gradove . Stupari.). Travnik i Kalesija.zelene površine urede po uzoru na Metković.

Mujagić Sl.13-Ulaz u Tuzlu na Husinu-spomen obilježje Sl. Novi identitet evropskih gradova i neophodnost usklađivanja naših gradova sa evropskim urbanističkim poveljama i NUTS standardima Izgradnjom Milenijumske kupole London je svijetu poslao novu sliku o sebi u kojoj više ne dominira toranj Big Ben i most na Temzi. Pariz je izgradnjom centra Pompidu na Konkordu i drugim savremenim objektima ponudio novu sliku grada kojom ne dominira Ajfelov toranj i Luvr. Minhen je zadivio svijet svojim rotirajućim tornjem i natkrivenim stadionom izgrađenim za potrebe Olimpijade 1972 godine.14 Srebrenica –grad kome su pobili stanovnike 4. U Evropi su odavno srušene granice između država i nacija a urbanizam je postao kosmopolitski. godine a izgradnja tih gradova u socijalističkoj Jugoslaviji pod uticajem krute Atinske povelje iz 1933 godine.N. Izgradnja naših gradova u periodu između dva svjetska rata bila je pod uticajem Građevinskog zakona iz 1931.12 Čelić.11 Bijeljina. Povelja iz Machu Pichu 1973 godine nije puno promijenila koncept razvoja gradova na našim prostorima jer je ova povelja zagovarala veći uticaj tradicionalizma i regionalizma u urbanizmu što je 68 . Ukoliko BiH želi da postane članica Evropske unije onda mora promijeniti i formu svojih gradova u skladu sa mnogobrojnim poveljama Ujedinjenih nacija i Evropske unije.centar sa spomen obilježjem Sl. I u ostalim evropskim gradovima dominiraju nove građevine koje svojom veličinom i ljepotom nadmašuju stare srednjovjekovne zamke i tvrđave.izuzev spomenika centar je ostao isti Sl. osmišljen i izrastao iz najboljeg što je određeno podneblje i društvena zajednica mogla pružiti.

evropski stil gradnje               69 .15 Kalesija-stvaranje identiteta mavarskim stilom Sl. Sl.održivi razvoj. afirmacija i porast kretanja. zaštita i unapređenje javnih prostora. Kod ostvarivanja ideje održivog razvoja misli se na :očuvanje čovjekove okoline. istinsko učešće građana. U susjednim zemljama kod planiranja naselja i gradova već se primjenjuje NUTS sistem nomenklature prostornih jedinica za statistiku a koji se odnosi na teritorijalnu organizaciju naselja po broju stanovnika i veličini teritorijalne jedinice prema kriterijima EUROSTATA-a a utvrđuje ravnopravni kriterij za određivanje jedne od pet kategorija i opremljenost javnim službama. upotreba novih tehnologija.  Uloga urbanizma u ostvarivanju programa održivog prostornog uređenja. U kratkim crtama ove preporuke se ogledaju u premisama: grad za sve.Stvaranje poslijeratnog identiteta gradova u Bosni i Hercegovini . multikulturalnoj integraciji svih socijalnih grupa i zajednica. manje kontrole.16 Zenica. Evropska urbanistička povelja iz 1992 godine (Strazbur) kod nas je prošla nezapaženo zbog tek otpočetih ratnih dejstava a najnovija Atinska povelja iz 1998 godine koju je utvrdio Evropski savjet urbanista pod nazivom „Preporuke za prostorno uređenje gradova“ je za nas mnogo interesantnija jer definiše strateške ciljeve koje moraju usvojiti svi evropski gradovi . aktivnom učešću svakog pojedinca. garantiranje bezbjednosti i zaštite zdravlja. okvir ekonomskog razvoja. afirmaciji i bezbjednosti kretanja i povezanosti i prožimanju funkcija u prostoru.univerzalne ideje održivog razvoja. regeneraciji originalnog građevinskog fonda. grad kao mjesto društvenog života. savremenom arhitektonskom oblikovanju prostora i objekata.novi trendovi ili novi urbicid bilo protivrječno tadašnjem sistemu koji je zagovarao stvaranje novog svijeta bez nacionalnih i regionalnih ograničenja. više raznovrsnosti i raznolikosti. urbanoj bezbjednosti. zaštitu i unapređenje graditeljske i kulturne baštine. očuvanje karaktera grada.  Preporuke koje će voditi stručnjake i one koji odlučuju na svim nivoima a koji se baziraju na principima nove . To su :  Program trajnog prostornog uređenja u gradovima i njihovoj okolini.

Primjenom preporuka evropskih urbanističkih povelja i standarda naši gradovi bi postepeno dobili novi identitet u simbiozi prirodnih i društvenih vrijednosti sa svim ambijentalnim. Industrijske zone sa nedovršenim ili ruiniranim starim kompleksima su najčešća slika na ulazu mnogih naših gradova čime se ne postiže ni lijepa slika a ni lijepa forma ovih gradova.18 . redizajn i obnova naših gradova teći će nekim svojim tokovima. preporuke i agende koje nude rješenja i smjernice za idealne gradove i koje su u praksi primijenili mnogobrojni evropski gradovi. 70 . muzeja. skokovito i različito od regije do regije. Prihvaćajući pojedine evropske vrijednosti od nas se ne traži i prihvatanje njihovih urbanih formi već da sami izgradimo te svoje urbane forme u interakciji prirodnih i društvenih činilaca. U redizajnu i renoviranju ovih starih gradskih jezgra sa otvaranjem pješačkih komunikacija. Izuzev Tešnja i Gradačca malo je gradova koji su uspjeli riješiti ovaj problem. raznih zanatskih i ugostiteljskih sadržaja nova središta urbanog života sa perifernih tržnih centara ponovo bi se vratila središtu grada a grad bi povratio izgubljeni identitet. Ne treba težiti pukom amorfnom širenju grada izgradnjom industrijskih zona i naselja na periferijama gradova jer na to upozorava i „Lokalna agenda 21“ u konceptu održivog razvoja i očuvanja obnovljivih resursa za buduće generacije. Ta forma ne smije biti plod neke ideologije i ikonografije već osmišljeni izraz onog najboljeg što ti činioci pružaju. Mujagić Sl. Stara gradska jezgra su uglavnom zapuštena bez iole ozbiljnijih pokušaja njihove revitalizacije.N.. lampe. scena na otvorenom. fontane .). postavljanjem skluptura u prostoru.Bijeljina – poslovna zona na ulazu   Zaključak Bez obzira na mnogobrojne evropske povelje.Panonsko jezero sa slanim bunarom i staklenom kulom u pozadini. Sl. ugradnjom uličnog mobilijara (klupe. hortikulturnim uređenjem zapuštenih zelenih površina i ubacivanjem privlačnih sadržaja u vidu bioskopa.17 Tuzla. regionalnim i pejzažnim vrijednostima po kojima su bili poznati u starijoj istoriji..

it means making our own urban forms respecting natural and social element.novi trendovi ili novi urbicid Conclusion Regardless of large number of European treaties. lamps. That form can not be result of ideology and iconography. 8. Građevinska knjiga. Dina Krunić i Studio Simbiosis: "Mikro urbanizam kao inicijator razvoja na primjeru projekta beogradska simbioza" . Redesign and renovation of these parts of the cities by building pedestrian walkways.Milica Grozdanić: "Savremeni koncept urbanog razvoja i kontekst" str. Građevinska knjiga –Beograd 1999 godine 71 . Literatura   1. different vendor’s and catering places in city centers would bring back loosen identity. horticultural landscapes. Zbornik radova. 1999.. 1997 godine 4. Krier Rob: "Gradski prostor-u teoriji i praksi". Industrial zones with unfinished or ruined. installing street accessories (benches.str. Delalle Radovan: "Traganje za identitetom grada" Izdavački centar Rijeka.157-167 7. Committee of Spatial Devolopment.Stvaranje poslijeratnog identiteta gradova u Bosni i Hercegovini . old complexes are scenes that can be seen entering many suburbs which creates unattractive forms of the cities. BuybookSarajevo 2004 godine 2. Old city parts are usually ruined with no revitalization endeavors. Implementing suggestions of European urban treaties and standards our cities would gradually gain new identity in symbiosis of natural and social values with ambient of regional scenes which were recognizable throughout the history. Towards Balanced and Sustainable Devolopment of the Teritory of the EU. suggestions and agendas that provide solutions and guidance for ideal cities. open theaters. Nakladni zavod matice Hrvatske. Bublin Mehmed: "Rehabilitacija gradova Bosne i Hercegovine". Castex Jean: Depaule Charles i Panerai Philippe: "Urbane forme". installing attractive elements such as cinemas. European Spatial Devolopment Perspective (RSDP). advice from “Local agenda 21” for durable development saving resources for the future generations.2331 6. Hrvatsko društvo za sustave: "Grad kao složen sustav".Zbornik radova –Beograd 2006 godine 5. mr. It has to be premeditating approach using the best elements. redesign and rebuilding of our cities will have specific developments. Zagreb 1996/97 godine 10. Potsdam. European Spatial Planning Observation Network-Study Programme on European Spatial Planning (ESPON) 9. Simple amphoral spreading of the cities with industrial and urban zones in suburbs should not be an aspiration. Accepting some of these values does not mean accepting European urban forms. Društvo urbanista Beograda: "Urbani dizajn" . which have a practical use in some places around Europe. gradual and different in different regions. With exception of Tešanj and Gračanica there are only a few cities that have solved this problem successfully. fountains). Beograd 3. museums. placing sculptures.

N. Mujagić 11. Krunić Jovan: "Baština gradova srednjeg Balkana", Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, Beograd, 1996. godine 12. Linč Kevin "Slika jednog grada ", Beograd , Građevinska knjiga 1974) str.10 13. Pušić Ljubinko: "Čitanje grada-između duha i materije", Prometej-Novi Sad 1995 godine 14. Ranko Radović: "Forma grada-osnove,teorija i praksa", Stylos -Novi Sad 2003 godine 15. Serdarević Mevlida: "Pravna zaštita kulturno-historijeskog naslijeđa BiH – nastajanje, očuvanje, destrukcija", Međunarodni centar za mir, Sarajevo 1997. godine 16. Tošković Dobrivoje: "Urbani dizajn", Urbanistički zavod Republike Srpske, Banjaluka 2000 godine 17. Urbanistički zavod RS a.d. Banja Luka - Prostorni, urbanistički i regulacioni planovi RS, 2005 god. 18. Udruženje hrvatskih arhitekata "Regionalizam i globalizacija", Časopis Arhitektura br.1 (215), Zagreb 2003. godine 19. Vaništa-Lazarević Eva: "Obnova gradova u novom mileniju", Classic map studio, Beograd 2003. godine 20. Vresk Milan: "Razvoj urbanih sistema u svijetu", Školska knjiga, Zagreb, 2002. god.

     

72

Zbornik radova PMF 4 i 5, 73 – 86 (2007-2008)

Originalni naučni rad

OSVRT NA TERITORIJALNI I POPULACIONI RAZVOJ GRADA TUZLE REVIEW OF THE TERRITORIAL AND POPULATION DEVELOPMENT OF THE CITY OF TUZLA Mr. sc. Damir Džafić, prof. geografije, OŠ „Sjenjak“ Tuzla Sažetak Teritorijalni i populacioni razvoj gradova uopće, pa samim time i Tuzle stoje u uzročno – posljedičnoj vezi, te ih tako treba analizirati i proučavati. Ovaj rad ukazuje na osnovne faze teritorijalnog i populacionog razvoja današnjeg grada Tuzle kroz koje je on prošao do kraja 20. stoljeća. Ukupno je prikazano šest faza razvoja koje se vremenski ne podudaraju sa historijskim periodima kroz koje je prošla naša zemlja. Tako su svi historijski periodi do 15. stoljeća prikazani kroz jednu fazu razvoja, u periodu osmanske uprave Tuzla je prošla kroz tri faze, u vrijeme austrougarske uprave kroz jednu fazu i u socijalističkom periodu kroz posljednju, šestu fazu svog teritorijalnog i populacionog razvoja. Ključne riječi: grad, faza razvoja, teritorijalno širenje, broj stanovnika Abstract Territorial and population development of cities in general, including Tuzla, are connected, so they should be studied in such a way. This paper points out the basic stages of the territorial and the population development of the city of Tuzla since it was settled and until the end of the 20th century. Six stages have been identified in total, which do not coincide with the historical periods in our country. Namely, all the historical periods up to 15th century are shown in a single stage of development, during the period of the Turkish Empire Tuzla went through three stages, during the Austro-Hungarian period there was one stage, and in the Socialist period it went through the last stage of its territorial and population development. Key words: city, development stage, territorial expansion, population

D. Džafić Uvod Grad Tuzla se nalazi u Sjeveroistočnoj Bosni, odnosno u Tuzlanskom kantonu, čiji je glavni administrativni, obrazovni, kulturni, privredni i sportski centar, te najveće urbano naselje. Gradsko područje zahvata površinu od 4 842,29 ha ili oko 48 km2 , sa blizu 100 000 stanovnika, a smješteno je u dolini rijeka Jale, desne pritoke Spreče. Područje današnjeg grada Tuzle naseljeno je još od prethistorije, a u izvorima se prvi puta pominje pod nazivom Soli u srednjem vijeku, odnosno sredinom 10. stoljeća. Današnji naziv grada je turskog porijekla, od riječi tuz – so. Kroz svoju dugu povijest, Tuzla je od malog naselja sojeničkog tipa izrasla u jedno od najvećih urbanih naselja naše zemlje. Njena teritorija vremenom se širila, broj stanovnika je rastao, a zanimanje stanovništva ovisilo je o prirodnim bogatstvima ovog područja. Od tih bogatstava na prvom mjestu je so, zbog koje se oduvijek ovdje živjelo, gradilo, rušilo, popravljalo...
1

Sl. 1. Tuzla i njena okolina Područje današnjeg grada Tuzle u doturskom periodu Život ljudi na prostoru današnjeg grada Tuzle započeo je u razdoblju mlađeg kamenog doba (neolita) o čemu govore sačuvani historijski izvori među kojima sve do srednjeg vijeka preovladavaju ostaci materijalne kulture, a od tada pisani historijski izvori. Neolitsko naselje je bilo sojeničkog tipa, a sva saznanja o ovom naselju, koja su oskudna, dobijena su na osnovu slučajnih nalaza pronađenih prilikom većih ili manjih građevinskih radova. Naselje se nalazilo između današnjeg kina Mladost na zapadu,

1

Prostorni plan za područje Tuzlanskog kantona za period 2005-2025., Službene novine Tuzlanskog kantona, godina 13, broj 9, Tuzla septembar 2006., str. 799.

74

Osvrt na teritorijalni i populacioni razvoj grada Tuzle Čaršijske džamije na istoku, rijeke Jale na jugu i Muzičke škole na sjeveru, a centar tog naselja bio je prostor na kome se danas nalazi Šarena džamija. 2 Kontinuitet života na području današnje Tuzle nastavljen je i tokom metalnog doba. Sudeći prema materijalnim nalazima, omiljeno mjesto za život čovjeka tokom metalnog doba na ovom području bila je dolina rijeke Soline, desne pritoke Jale. Tu se 3 nalazi lokalitet Gradovrh, na kome je pronađen najveći broj nalaza iz metalnog doba. Iz perioda vladavine Rimljana na prostoru Tuzle nema materijalnih dokaza o postojanju naselja, što ne mora da znači da se kontinuitet života na ovom prostoru nije nastavio. Naime, “rječica Solina i samo naselje (Ad Salines – grad Solana) dobili su 4 ime za njihovog vremena”. Što se tiče same lokacije naselja Ad Salines, kao jednog od naselja u rimskoj urbanoj mreži, nema sumnje da se nalazilo na području današnje 5 Tuzle, što potvrđuju je i neki inostrani naučnici. Nakon Rimljana, u krajeve oko današnje Tuzle prodiru Germani i Mongoli, a u 7. stoljeću najveći dio Balkanskog poluotoka stalno nastanjuju Slaveni. Dolaskom Slavena iščezao je u unutrašnjosti Balkana čitav niz antičkih i još starijih gradova koji su se razvili na mjestima pogodnim u geografskom, vojnom i ekonomskom pogledu. Podaci iz pisanih izvora, kao i arheološki nalazi potvrđuju da je u unutrašnjosti Balkana život gradova nasilno prekinut krajem prvog i početkom drugog desetljeća 7. stoljeća. Prošlo je više stoljeća prije nego što su neki od njih u novijim, izmijenjenim uslovima uspjeli da povrate staru slavu. Po svemu izgleda da su od ranijih naselja Slaveni jadino upotrebljavali gradine. To potvrđuje ne samo naziv “gradina” koji je slavenskog porijekla, već i fragmenti slavenske keramike, na koju se često nailazi prilikom istraživanja prethistorijskih gradina. Mnogi bosanski srednjovjekovni gradovi, podignuti na nekadašnjim gradinama, takođe ukazuju na važnost uloge koju su gradine odigrale u prvim stoljećima slavenske historije na ovim prostorima. Pored gradina, Slaveni su 6 upotrebljavali utvrde ili gradišća, obično smještena u nizini i u močvarnim predjelima. Iz sredine 10. stoljeća potiče i prvi pisani spomen Tuzle. Naime, 950. godine je bizantijski car i historičar Konstantin Porfirogenit u svom djelu “De administrando imperio”, pomenuo neke gradove koji se nalaze na području Bosne (Kotor i Desnik), 7 kao i neke koji će kasnije ući u sastav bosanske države, a između njih i Salines. “Nema nikakve sumnje da je to današnja Soli ili Tuzla (slav. sol, turski tuz, so), jer osim ovog mjesta nema (barem sada ne) na čitavom području od Adrije do Crnog mora niti sonog 8 izvora niti kamene soli; sve te zemlje dobijaju so ili sa morskih obala ili iz Karpata.”

2

V. Milić, Praistorijska naselja na području Tuzle, 100 godina Fabrike soli Tuzla, Muzej istočne Bosne, Tuzla, 1985., str. 10 – 11. 3 V. Milić, Praistorijska naselja na području Tuzle, 100 godina Fabrike soli Tuzla, Muzej istočne Bosne, Tuzla, 1985., str. 12. 4 M. Klapić, Privredni razvoj Tuzle od prethistorije do II svjetskog rata, Stav, časopis za društvena pitanja, kulturu i umjetnost, Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić” Tuzla, Tuzla, 2003., str. 69. 5 B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća, II, srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb, 1995., str. 252. 6 D. Kovačević – Kojić, Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države, Veselin Masleša, Sarajevo, 1978., str. 18. 7 Ibid., str.19. 8 J. Jiriček, Trgovački drumovi i rudnici Srbije i Bosne u srednjem vijeku, Svjetlost, Sarajevo, 1951., str. 51.

75

D. Džafić I naziv srednjovjekovne bosanske župe Soli vezan je za sona nalazišta, a područje 9 ove župe, u kojoj se nalazio grad Salines, zahvatalo je dolinu Jale i gornji tok Spreče. Pretpostavlja se da su gradovi koje spominje Porfirogenit “bili utvrđenja, vojna i 10 upravna sjedišta, a neki od njih su mogli imati i izvjesnu ekonomsku funkciju”. Ta utvrđenja su se sastojala samo od “poneke zidane kule i obzidanog dvorišta, a sve ostalo 11 je bilo od drveta”. Ono što je bitno napomenuti jeste i činjenica da su urbana naselja u srednjovjekovnoj Bosni, i pored svojih određenih funkcija, daleko bila od toga da im se 12 mogu dati obilježja pravih centralnih naselja. To važi i za današnju Tuzlu koja je prije dolaska Turaka bila varošica. Iako je bila najveće naselje koje su Turci zatekli u ovom kraju, ipak se radi samo o malom trgu koji nije imao veći privredni značaj. Izgleda da se u doba bosanske srednjovjekovne države slani izvori nisu obimnije 13 iskorištavali, a ukoliko je i bilo proizvodnje soli, ona je imala samo lokalni značaj. Kraj srednjeg vijeka Tuzla je dočekala kao naselje koje je najvećim dijelom bilo sagrađeno od drveta, pa je zbog toga od Turaka i nazvano Drvenim gradom, a u osmoj deceniji 15. stoljeća Agac Tuzla što doslovno znači Drvena solana, odnosno Solana na 14 drvo, dok će se u 16. stoljeću za Tuzlu upotrebljavati naziv Memleha-i-zir. Drveni grad se nalazio na prostoru današnje Atik ili Šarene džamije i okolo nje. To naselje je u proljeće 1463. godine spalio bosanski kralj Stjepan Tomašević, a definitivnim 15 zaposijedanjem ovog područja uništeno naselje Turci više nisu obnavljali. Oko 1478. godine u tadašnjem naselju Donja Tuzla bile su 74 kuće (domaćinstva) sa oko 300 – 400 stanovnika, 16 iako to ne mora značiti da grad stoljeće ranije nije mogao imati i više stanovnika ako se imaju u vidu posljedice koje je na evropsko stanovništvo ostavila kuga u drugoj polovini 14. stoljeća. 17 I pored toga što će Turci kasnije izgraditi novo naselje, po svemu drugačije od srednjovjekovnog, možemo kazati da srednjovjekovni “Drveni grad” ipak predstavlja prvu, početnu fazu u razvoju Tuzle kao gradskog naselja.

9

Đ. Basler, Župa i grad Soli u srednjem vijeku, 100 godina Fabrike soli Tuzla, Muzej istočne Bosne, Tuzla 1985., str. 17. 10 D. Kovačević – Kojić, Op. cit., str.,19. 11 A. Benac, Kulturna istorija Bosne i Hercegovine, Narodna prosvjeta, Sarajevo, 1955., str. 119. 12 S. Bakaršić, Specifičnost urbanog fenomena Bosne i Hercegovine, Geographica Slovenica 10, Inštitut za geografijo Universe v Ljubljani, 1980, str. 79. 13 D. Kovačević – Kojić, Op. cit., str. 84. 14 A. Handžić, Tuzla i njena okolina u XVI vijeku, Svjetlost, Sarajevo, 1975., str. 166. 15 Ibid., str. 35. 16 M. Klapić, Op. cit., str. 70. 17 Tom prilikom su najviše stradali gradovi, naročito oni najveći i najrazvijeniji. Tako je npr. Firenca izgubila više od polovine stanovništva, a Venecija, Hamburg, Bremen i dr. više od dvije trećine. (O tome vidi šire u: B. Milić, Op. cit., str. 47).

76

str. 103. Sarajevo. III. 1973. Atik mahala sa džamijom. Razvijanjem naselja. Sarajevo. XIV – XV.. Kako je u zidove trebalo zatvoriti i naselje i slane bunare i istovremeno imati prilaz Jali. godine. str. 218. grad se znatno teritorijalno proširio u odnosu na srednjovjekovne okvire. cit. 20 Nakon dolaska Turaka. a na svakih 60 koraka tj. tačnije. U sredini palanke postojala je čaršija. Posebno napreduju gradovi preko kojih su vodili putevi prema sjeveru i sjeverozapadu. blizu slanih bunareva. str. 19 Ipak. N. cit. 77 . kulture islama”. Mastilo.. u naselje sa šest mahala od kojih su četiri bile u okviru palanke (Džamijska 18 19 S. slanih bunara i Jale je i odredila okvir zidova koji su zatvarali približno okrugao prostor čija je dijagonala iznosila oko 400 metara. a od nje su prema svakoj kapiji vodili sokaci koji su ujedno predstavljali i glavne komunikacije kroz središta mahala. glavnim pravcima turskog prodiranja u Evropu. Zidovi palanke bili su visoki 8 – 9 stopa. od oko 1533. Geografski pregled. stoljeća. grupisanih prema kapijama sa unutrašnje strane. 20 S. str. izgrađeni od drveta. tj. Bakaršić. jer u općoj ekonomskoj strukturi za turskog vremena nije došlo do bitnih promjena. potrebno je naglasiti da je urbanizacija Bosne i Hercegovine u tursko doba posljedica kompleksnog djelovanja brojnih faktora. nešto prije 1548. Tako je. Tuzla je neko vrijeme bila otvoreno gradsko naselje jer je srednjovjekovni Drveni grad spaljen u borbama 1463. Turci su odmah prišli i njegovom utvrđivanju pa su cijelo naselje opasali jakim zidom sa četiri kapije koje su opet same za sebe predstavljale mala utvrđenja. spojeni sa Jalom. Handžić. Pošto je voda iz Jale samo u nižem dijelu palanke mogla ulaziti u opkope. Prilaze do kapija omogućavali su mostovi. 21 U periodu od formiranja prve muslimanske mahale pa do izgradnje palanke.. 1959. a Stara i Poljska kapija predstavljale su ujedno glavne ulaze u palanku. a široki 12 stopa. pokraj koje je nastala i prva džamija. Ostali gradovi ili stagniraju ili propadaju jer u većini slučajeva nisu bili na pravcu prodiranja Turaka i u duhu s novim privrednim tendencijama toga vremena.. koliko kao posljedica pojava koje proizilaze iz političke i društvene strukture Turske Carevine. godine. na jugoistočnoj strani. sama razdaljina između Atik mahale. Geografski pregled. osim što je došlo do krupnih građevinskih promjena. a s tim u vezi znatno se uvećalo i stanovništvo. Kasaba kao vrsta naselja. do oko 1548. Poljska kapija se nalazila nasuprot stare kapije tj. na prijelomnim linijama zidova postojali su grudobrani. i na sjevernoj strani bila je Džindićka kapija. Tako je Tuzla od varošice izrasla. Još jednom o procesu urbanizacije za turskog doba u Bosni i Hercegovini. Upravo će na tom prostoru. stvorena palanka oko Tuzle. Što je posebno važno “ona se ovdje ne pojavljuje toliko kao posljedica onog osnovnog faktora – razvijenijih proizvodnih snaga zemlje. Op. vjerovatno pokretni. nešto poslije 1533. već u prvoj polovini 16. 174 – 176. današnjeg Sonog trga. godine. Oko zidova palanke bili su ozidani opkopi duboki 5 – 6 stopa. 21 A. Bakaršić. polukružne kule nabijene zemljom.Osvrt na teritorijalni i populacioni razvoj grada Tuzle Urbani i teritorijalni razvoj Tuzle u osmansko doba Uspostavom turske uprave u našim krajevima dolazi do osnivanja novih i razvoja zatečenih urbanih središta. 18 Od gradskih naselja koja su Turci zatekli posebno se razvijaju ona koja su bila na putevima koji su povezivali ove prostore sa vrlo frekventnim Carigradskim drumom ili sa morem prema Dubrovniku i Splitu. godine nastati prva muslimanska mahala. Op. Jalska kapija se nalazila na južnoj strani i predstavljala izlaz na Jalu. Na sjeverozapadnoj strani nalazila se Stara kapija. njima je sa sjevera tekla voda potoka s okolnih brda koja je ovuda usmjerena. 80. odnosno iz orijentalne kulture ili.

Timur–hodžina. Džindićka kapija. rasprave-studije-članci. imaret. Priznavanje takvog statusa potvrđivano je posebnim pravnim aktom. 3. knj. 22 23 A. eventualno hamam. 1996. 636. 2. Džafić mahala.. sagrađene od čvršće građe. Čaršija se obično nalazila u središtu kasabe. Stara kapija. 2. a dvije izvan (Mahala subaše Alije i Kršćanska varoš).D.. Čelebi. str. Dućani u kasabama su bili mali. Mahale su bile smještene neposredno uz čaršiju i na padinama obližnjih brda. mekteb. 4. te mahale. da bi 1548. pri čemu istovremeno u okolnim seoskim naseljima dolazi do smanjenja broja stanovnika. str. Tuzla. stoljeća Tuzla je dobila status kasabe koji je zadržala kroz cijeli period osmanske vladavine. Muzej istočne Bosne. str. Jalska kapija Sticanje naziva kasaba predstavljalo je krupan događaj u razvitku jednog naselja. nego bar jednu džamiju. 24 Svaka kasaba je imala čaršiju. Poljska kapija. han ili karavan-saraj. 1995. Etnologija sjeveroistočne Bosne. Odlomci o jugoslovenskim zemljama. uglavnom od kamena. niz dućana i druge ustanove u čaršiji koje mu daju obilježje gradskog naselja. središte zanatstva. U čaršiji se obavezno nalazila i džamija. Sarajevo-Publishing. godine grad imao 406 kuća. Sl. sina Ahmedova). cit. Op. 9. obično građeni od drveta. a time se mijenjao i pravni položaj gradskog stanovništva. 24 E. Putopis.stoljeća Legenda: 1. Prirodni i društveno-istorijski uslovi kao osnova demografskog i urbanog razvoja Tuzle i okoline. godine iznosio 57. 23 Do kraja prve polovine 16. Sarajevo.. 172 – 174. Položaj mahala unutar palanke u prvoj polovini 16. trgovine i prometa. Isa–begova. stambene površine grada. 2. Pri tome je broj muslimanskih kuća porastao sa 7 na 283. Da jedno naselje dobije status kasabe. a iza njih su se nalazile magaze. ono je moralo imati ne samo svoju teritoriju i granice. kroz koju je vodila glavna saobraćajnica i gdje su se sastajali putevi sa svih strana. Kulenović. tekiju. odnosno stanovništva uticalo je imigriranje seoskog stanovništva u grad Tuzlu. 78 . Kasabe su obično bile administrativni centri kadiluka ili bar nahije. S. 22 Na porast broja kuća. a često se u njima i trgovalo. a broj hrišćanskih kuća sa 50 na 123 kuće. Broj kuća je 1533. Mahala hisarije Ferhada. Najčešće se prostirala duž glavne saobraćajnice. Od objekata društvenog značaja u čaršiji najčešći su bili hanovi koji su služili za odmor i prenoćište. Handžić.

stoljeća razvile su se tri mahale i to: Mehmed– agina mahala (razvila se na mjestu nekadašnje Timur–hodžine mahale. glavnom ulicom i palankom). Kasaba se širila na sve strane od kapija i odmah se počela širiti na lijevu obalu Jale. 27 pa su zbog toga mahale nastajale izvan zidova i to teritorijalno prilično razmaknute jedna od druge. Do kraja 16. godine (42 kuće) nije imala ni polovinu od ranijeg broja kuća (1548. iako ni ona po popisu iz 1600. današnja mahala Donje brdo) i Mahala Mosnik (nazvana kasnije Potočka mahala. Handžić. Časopis za društvena pitanja. samo je Džamijska (Atik) mahala zadržala svoje ranije ime i nalazila se sigurno u okviru palanke. str. Tuzla. 180. Djedović. Uloga i značaj Turalibegovog vakufa u urbanom razvoju grada Tuzle. 79 . stoljeća u kasabi se nalazilo 9 muslimanskih mahala. današnja Jalska džamija). str. cit. Jedan je bio glavni a od njega su se odvajali mnogobrojni ćorsokaci. stoljeća nalazile u okviru palanke. te Kršćanska varoš. Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić” Tuzla. Pored stambenih zgrada. Op. 26 U drugoj polovici 16. cit. Turali–begova mahala (razvila se na relativno udaljenom ravnom terenu u pravcu poljske kapije. Oko kuća bili su visoki zidovi. 28 Ibidem. stoljeća Tuzla se razvija u širokom prostoru izvan palanke. zatim mekteb. nalazila se zapadno od Mahale Osmana ćehaje). Mahala Mustafe džindije (na sjevernoj strani palanke. tijesan i kaldrmisan. posebno je značajan Turalibegov. Benac. Na desnoj obali Jale bile su: Atik mahala (na istom mjestu kao u prvoj polovici 16. Op. omeđena Jalom. 28 Od brojnih vakufa. kulturu i umjetnost. Mahala Osmana ćehaje (iznad Mehmed–agine mahale. a ponegdje i tekija. požari su bili česta pojava u starim kasabama. iako je tokom vremena učvršćivana.Osvrt na teritorijalni i populacioni razvoj grada Tuzle uglavnom izvan najvažnijih komunikacija. Mahala sagrakčije Murge (na zapadnoj strani palanke. ona je postepeno gubila svoj značaj. 25 Ovakvom organizacijom postizao se dvostruki učinak: tišina u stambenim četvrtima i istovremeno manje gužve u čaršiji. naslanjajući se na Turali–begovu i Mahalu Mustafe džindije). odnosno na lijevoj obali Jale gdje je bila džamija. Op. Glavni sokak bio je obično krivudav. naslanjajući se na Atik mahalu). Hadži Hasanova mahala (čaršijska) na mjestu nekadašnje Isa–begove mahale i izvan palanke. U njenom okviru sve se više razvijaju javne ustanove i trg. Razvitkom naselja sve se više širila i čaršija. stoljeća “već vladao princip da se naselje ne zbija u palanku”. Veći dio naselja razvio se ipak na desnoj obali Jale tj. Od opisanih mahala koje su se u prvoj polovici 16. Mastilo. Stav.. stoljeća). 27 A.. Najvjerovatnije je poslije 1548. 60. a prozori su redovno bili okrenuti u avliju. Može se reći da je u drugoj polovici 16. a manje stambeno naselje. godine požar uništio najveći dio naselja uključujući i veću polovinu Atik mahale. 111 – 112. cit. 2003. na obje obale Jale. u mahali se nalazila bar po jedna džamija ili mesdžid. a njenom razvitku veoma su doprinijeli vakufi.. nasuprot Džindijske kapije) i Kršćanska varoš (razvila se na sjeveroistočnoj strani. 29 R. zbog čega samom legatoru i pripadaju “glavne zasluge za izuzetno brz urbani razvoj Tuzle sredinom XVI stoljeća”. Na lijevoj obali Jale do kraja 16. str. A. oko palanke. Mahala Malkoča džindije (oko današnje zgrade pozorišta. Širenjem grada izvan zidova palanke. str. Kroz njih je prolazilo više sokaka. Gotovo svaka kuća u mahali imala je bašču i manji voćnjak.. 146. jer kako je poznato. 29 25 26 N. godine – 97 kuća). ali i s druge strane palanke. pa se naziva još i Poljska mahala).

1975. stoljeću Tuzla se širila prema sjeverozapadu (Tušanjska mahala). Dakle. Džindićka kapija. to ni blizu nije bila završna faza njenog teritorijalnog širenja i građevinskog razvoja za vrijeme turske vladavine. 100 godina Fabrike soli Tuzla. str. 30 Iako je do kraja 16. Sarajevo. Sl. a ta proizvodnja je u 16. 30 A. stoljeća granica Tuzle kao kasabe bila znatno proširena. str. 2. a zatim su nastale još četiri manje mahale od kojih na lijevoj obali Jale tri.. Na lijevoj obali Jale razvile su se: Dželalina ili Mejdanska mahala (nastala u prvoj polovici 17. stoljeće. stoljeću povećavao se i broj kuća. U 17. 80 . a 1674. stoljeća na tzv. Do sredine stoljeća (oko 1655. Vikalju. Jalska kapija. a na desnoj jedna mahala. Muzej istočne Bosne. 31 A. 73. 3. Svjetlost. godine na prostoru današnje mahale Gornje brdo) i Arslan–agina mahala (razvila se u prvoj polovici 17. Džafić Pošto su legatori i osnivači mahala prethodno najvjerovatnije predstavljali organe u proizvodnji soli ili zakupnike.D. stoljeća Legenda: 1. 32 M. Tuzla 1985. 187 – 188. Tako je prvo obnovljena Čaršijska mahala. može se reći da je proivodnja soli više od svih drugih faktora doprinijela razvoju Tuzle u osmanskom periodu. a samim time i broj stanovnika. 3. Klapić. a vršene su i određene rekonstrukcije postojećih mahala. 4. ili oko 2500 stanovnika. Tako je Tuzla oko 1620. godine) broj kuća je povećan na 550. stoljeću veoma porasla. pa se nazivala i Vikaljska mahala). 31 Uporedo sa teritorijalnim širenjem. Tuzlanski slani izvori i proizvodnja soli od XV do XVII stoljeća. Kosundže Osman–begova mahala (nastala poslije 1600. te unutar već postojeće ali neizgrađene urbane strukture (Mejdanska mahala). a nazvana po nekadašnjem selu Tušnju koje je činilo periferiju srednjovjekovne varoši Donje soli). Handžić. str. Handžić. Na desnoj obali Jale razvila se Tušanjska mahala (sjeverozapadno od palanke. 32 i oko 4000 stanovnika. Tuzla će u ovim granicama i sa navedenim urbanim sadržajima uglavnom dočekati 20. u 17. Op. stoljeća. Poljska kapija. stoljeću teritorijalno širenje ovog grada je nastavljeno. 34. godine imala 500 kuća. nastavljajući se na Mehmed–aginu i Mahalu Osmana ćehaje). cit.. jugoistoku (Osman– begova mahala) i jugozapadu (Vikaljska mahala). u 17.. Stara kapija. godine u Tuzli je bilo više od 800 kuća. Tuzla i njena okolina u XVI vijeku. Položaj tuzlanskih mahala od druge polovine 16.

da bi definitivno bila porušena 1895. do 1878. sa brojnim posljedicama.. i 1730.. gradovi dobijaju veći vojni značaj i imaju odbrambenu ulogu. Kapetanije u Bosni i Hercegovini. 34 Ibid. str. godine. raznih zloupotreba vlasti.. Formiranjem Tuzlanske kapetanije palanka nije mogla imati vojno odbrambenu funkciju pa se 1760. 1990. onda možemo zaključiti da je kamena tvrđava najznačajnije. a sve je to bilo popraćeno učestalim pobunama. 36 M. onda možemo kazati da nije bilo nikakvih povoljnih preduslova koji bi uticali na teritorijalni i populacioni rast Tuzle od početka 19. 7. 36 Tuzla sve do dolaska Austro – Ugarske ostaje na onom stepenu svog razvoja koji je dostigla u 16. str. bolesti i elemementarnih nepogoda. str. Osnove urbane geografije. Kreševljaković. 81 . Vresk. 1871. 1870. 213. godine jesu česti požari (1848. One su bile vojnički organizovane... 1975. 167. Kapetanije su se službeno zvale imenom glavnog grada (utvrde). odnosno daleko od industrijske faze urbanizacije.. 35 A. Tuzla i njena okolina u XVI vijeku. a među njima i Tuzlanska koja je osnovana između 1717. Kapetanije su bile manje. industrijski period u razvoju gradova. 34 i kao takva sačuvana je sve do dolaska Austrije. Ćilimković. 1866. Zagreb. stoljeća pa do 1878. stoljeću živjelo u veoma teškim uslovima koji su proisticali iz velikih obaveza u izgradnji tvrđave. godine. 144 – 146. S tim u vezi osnivaju se kapetanije. u prvo vrijeme samo duž granica koje su dijelile Osmansko Carstvo od hrvatskih zemalja. davanju raznih taksi. Ono što je obilježilo period od 1800. 35 Ako imamo u vidu da je stanovništvo Tuzle u 18. obuhvatala je obje Tuzle. – 1768.. tačno određene teritorije. stoljeća pa do dolaska Austro – Ugarske 1878. i 17. a svaki vojnik je bio plaćen za vojnu službu. od početka 18. stoljeća bilo ih je i u unutrašnjosti i to uz glavne drumove koji su vodili u srednju Bosnu. 33 H.. 1954. kao i teritoriju s druge strane Majevice i izlazila na Savu kod Brčkog. Sagrađena u obliku četverougaonika. Školska knjiga. stoljeću. stoljeća započinje tzv. str. Handžić. tačnije na sredini trga ispred nekadašnje zgrade Općine. 1855. Narodna štamparija. 37 Dž.. Tuzla u osmansko doba. a koje su vezane za slabljenje Osmanskog carstva. a od 18. godine. Tuzla. 33 Tuzlanska kapetanija se prostirala između Zvorničke i Gradačačke. Čuvati granice od neprijatelja i puteve od hajduka i razbojnika bila je glavna zadaća kapetanija. Svjetlost. 37 Ako se požarima i epidemijama dodaju nepovoljne prilike u okruženju.. u sredini palanke. kao i epidemije kolere (1846. u vrijeme kapetana Derviš Hasana. stoljeća odrazilo se direktno i na razvoj gradova u Bosni i Hercegovini i mijenjanje njihove fizionomije i značaja kroz naredna stoljeća. Iako od početka 19. Sarajevo. ako ne i jedino značajno urbanističko ostvarenje u Tuzli. od kamena. str.).). Sarajevo. 13. godine pristupilo izgradnji kamene utvrde. godine.Osvrt na teritorijalni i populacioni razvoj grada Tuzle Slabljenje Osmanskog Carstva i povlačenje granica na Savu krajem 17. 1996. Regionalni istorijski arhiv. Kamena utvrda je izgrađena u periodu od 1760. godine. utvrda je po svojoj arhitekturi bila slična srednjovjekovnim gradovima.

o.. dvije manje električne centrale koje su podmirivale preduzeća i grad električnom energijom itd. Klapić.69 % (graf. Ibid. Kulenović. Bosnia ars. tuzlanski bazen je povezan sa željezničkom prugom u dolini rijeke Bosne. privredi i vojsci grade se stambeni objekti. u austrougarskom periodu grad nije podizan planski. a građeni su u raznim stilovima. mnogo veća solana od one u Simin Hanu izgrađena je u Kreki 1892. str. parni mlin. uveden je monopol nad sonim resursima. Publikovao i štampao GAUSS d. Tuzla. Izgradnjom uskotračne željezničke pruge Doboj – Simin Han koja je puštena u saobraćaj 1886. otvoren je rudnik uglja Kreka. godine. U čaršiji se grade javni objekti koji se odlikuju grandioznošću. šumsko bogatstvo). 42 Vidi o tome Stadt Dolnja Tuzla 1884. 73. Za vrijeme austrougarske uprave stanovništvo Tuzle je poraslo za 6 946 stanovnika ili za 131. Kulenović. Tuzla. 54-57. Džafić Period 1878 – 1945. Muzej istočne Bosne.o. godine. fabriku piva. 38 39 M. a 1884. Druga. Austrougarska vlast u Tuzli je izgradila i prvu fabriku špirita. 37-45. a za zaposlenike u upravi. O tradicionalnim načinima i spravama za proizvodnju soli u Tuzli vidi šire u: S. 40 Takođe. 42 U populacionom pogledu Tuzla je austrougarsku okupaciju dočekala kao mali grad koji je imao oko 5000 stanovnika. I pored velikih građevinskih zahvata. 40 Dž. osim možda malog pomaka na istok i zapad. Pašić. 10.. 41 U teritorijalnom pogledu. Tradicionalni načini i sprave za proizvodnju soli u Tuzli. Tuzla 1985. 41 S. Godine 1885. na istočnom i zapadnom dijelu grada podižu se vojni logori. 1996. R=1:1250 82 . 100 godina Fabrike soli Tuzla. Zatim se gradi mreža vodovoda i kanalizacije. Prirodni i društveno-istorijski uslovi kao osnova demografskog i urbanog razvoja Tuzle i okoline. ugalj. Tuzla se u ovom periodu ne širi izvan onih granica iz 17. godine u Simin Hanu podignuta je prva moderna solana. odnosno njihova eksploatacija bila su ključni motiv stranih ulagača. a postojeći putevi se rekonstruišu i modernizuju. str. godine Period austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini za Tuzlu i okolinu karakterističan je po započinjanju industrijalizacije. a preko nje i sa ostalim dijelovima Monarhije. str. Op. 1).D.. str. Prirodna bogatstva kojima je Tuzla sa okolinom raspolagala (so.... Zemlja između istoka i zapada. 39 Godine 1880. stoljeća. 38 Do austrougarske uprave so se proizvodila na tradicionalan i zastarjeli način. cit.

str. 43 Period između dva svjetska rata je doba stagnacije kada je riječ o privrednom razvoju grada Tuzle. “Za čitavo vrijeme postojanja Kraljevine Jugoslavije u gradu su izgrađene dvije manje ljevaonice željeza.1 7. cit. 44 Prema popisima stanovništva između dva svjetska rata. odnosno 3 401 domaćinstvo. a istovremeno se razvijaju proizvodni. 1).52 2. 57.06 23.50 14. Pašić.Osvrt na teritorijalni i populacioni razvoj grada Tuzle Grafikon 1. osim porasta broja stanovnika dolazi i do promjena u strukturi stanovništva. 45 Ibidem.. cit. str. Dž.34 Izvor: preuzeto iz: Dž. U gradu je bilo 2 700 kuća.1 Izvor: Popisi stanovništva BiH Usljed privremenog razvoja. Op.06 31. str. Pašić.93 58. cit.. 73. Op.15 16. a među tim doseljenicima bio je veliki broj radnika. Stagnacija u privredi odrazila se i na demografska kretanja i razvoj naselja.38 Katolici 237 795 2358 3839 % 4. 947 1072 1447 1976 % 18. Op. U to vrijeme jedan broj tradicionalnih zanata se gasi.51 48.91 14. zatim velepecara šljivovice sa modernim instalacijama i jedna manja tvornica cikorije”. vojnih lica itd. godine) na 16 708 stanovnika (1931. Vjerska struktura stanovništva Tuzle za vrijeme austrougarske uprave God.76 0.89 Ostali / 17 78 42 % / 0.63 11. 45 43 44 M. broj stanovnika Tuzle je porastao sa 14 036 (1921. Klapić. što se najbolje vidi na primjeru vjerske strukture (tab.24 0.54 71. zanatlija. 1879 1885 1895 1910 Muslim. Prema podacima iz tabele 1 vidimo da se u periodu 1879–1910 godine najviše povećalo katoličko stanovništvo zbog doseljavanja iz raznih dijelova Monarhije..2 12. Porast broja stanovnika Tuzle po austrougarskim popisima stanovništva (u hiljadama) 14 12 10 8 6 4 2 0 1879 1885 1895 1910 5. godine).82 Jevreji 17 134 360 349 % 0.57 Pravosl.33 1.2 10.86 3.75. 83 . Tabela 1. 3918 5171 5984 5859 % 76.

srušen je veliki broj objekata iz austrougarskog. Stari Grad. Centar. Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić”. Na zemljištu zahvaćenim slijeganjem. Mejdan. Brčanska malta. Robnu kuću. 60-62. Stav. Hotel „Bristol“.. Kreka. Džafić Period socijalističke izgradnje Period intenzivnije izgradnje u gradu Tuzli nakon drugog svjetskog rata obilježen je teritorijalnim širenjem uglavnom prema istoku i zapadu. Mosnik. str. Prisilne urbane promjene u centralnom dijelu Tuzle. Najveći broj stanova izgrađen je u gradu Tuzli gdje je 1986. kasnije i hemijske industrije. do 1991. Usljed rušenja brojnih stanbenih i javnih objekata u zoni slijeganja i prerazmještaja stanovništva unutar grada. zgradu „Barok“ itd. cit. Od ukupne površine općinske teritorije na industriju je otpadalo 198. odvijala se u više faza. Sjenjak. Kameni sud. Igić – Muntić. Dom Armije. koje ima oblik elipse..65 %. 47 Razvoj Tuzle poslije drugog svjetskog rata u prvom redu je odredila industrija. 50 D. Op. Samostan. 84 . te zbog doseljavanja velikog broja stanovnika koje se zapošljavalo u industriji. 250-251. Zatim je. str. 47 D. 2003. Igić – Muntić. Poštu. Sve je to bilo popraćeno i izgradnjom velikog broja privatnih porodičnih kuća. Ši selo i Tušanj (bez naselja Rasovac). Novi Grad II. došlo je do „neplanirane hiperurbanizacije gradskih zona koje se nalaze zapadno i istočno od centra. na 40 ha zemljišta. sa oko 1200 stanova. Na području Općine bilo je zastupljeno 18 industrijskih grana. 50. 1986. Tuzla. a centar grada je zahvaćen slijeganjem zbog eksploatacije slane vode za potrebe Fabrike soli u Tuzli. intenzivna je bila i stambena izgradnja. godine grad se teritorijalno širio gotovo podjednako u svim pravcima. Nacrt. Tuzla 1985. 46 Od porušenih javnih objekata treba istaći Gimnaziju.. Tako je između naselja Brčanske Malte i Soline izgrađeno veliko stambeno naselje – Nova Solina. godine kada je prosječno godišnje građeno 1129 stanova. str. Gradnja. 1983. ali i kasnijih perioda. Kula. str. 48 Prostorni plan opštine Tuzla za period 1986-2000/2005. 257. Takođe.D. Mandžić. Slatina.. Najznačajniji poduhvat u ovom periodu je izgradnja naselja Stupine u jugoistočnom dijelu grada od 10 stambenih blokova. godine u sekundarnom sektoru na prostoru Općine bilo zaposleno 28 128 radnika ili oko 66 % od ukupnog broja zaposlenih. a u njima je živjelo više od 10 000 stanovnika. Muzej istočne Bosne. Solana. 100 godina Fabrike soli Tuzla. godine kada je prosječno godišnje građeno 1120 stanova u Općini. 18.5 ha ili 0. Tuzla. 49 Ibid. na Sjenjaku. str. a istočno do Slavinovića. Jala. Zatim je u ulici Maršala Tita izgrađeno pet sedmospratnica. počela izgradnja najvećeg stambenog područja u gradu. kojom se dobilo preko 6000 stanova. godine bilo ukupno 19 420 stanova.2 ha obuhvatajući mjesne zajednice: Batva. Tako je npr.. U periodu od 1981.“ 50 Tako je grad Tuzla u socijalističkom periodu zahvatio prostor od 3092. Krajem sedamdesetih godina grad se teritorijalno proširio sjeverno do Doknja. i 1970. Periodi najintenzivnije stambene izgradnje bili su između 1960. 49 Početkom 70-ih godina prošlog stoljeća organizirana stambena izgradnja najviše je došla do izražaja na desnoj obali Jale. Novi Grad I. porušeni su i brojni individualni i kolektivni stanbeni objekti. i 1980. te period između 1971. Fenomen fenomena tonjenja Tuzle. Pored ovoga urbanom 46 E. 48 U vezi s intenzivnom industrijalizacijom kao i sveukupnim privrednim razvojem. Medresu.

Grabovica Donja. Vršani. Tako je stanovništvo ovog grada 1948. stambenom izgradnjom.8 84.88 % ukupnog općinskog stanovništva (graf. 51 Uporedo s industrijalizacijom. doveo je do naglog teritorijalnog i populacionog razvoja grada.4 60 49.2 65 Izvor: Popisi stanovništva BiH Zaključak Prirodna bogatstva i povoljan geografski položaj šireg tuzlanskog područja odlučujuće su uticali na veoma rano formiranje naselja na ovom području. a osim prožimanja stilova gradnje dolazi i do prožimanja istočne i zapadne kulture. 85 .Osvrt na teritorijalni i populacioni razvoj grada Tuzle području pripadali su su i dijelovi naselja Brđani. Grafikon 2. Tuzla je imala 84 244 stanovnika.4 54 107. došlo je do kontinuiranog rasta broja stanovnika grada Tuzle. što čini 63. a jedno od njih je i današnja Tuzla.78 % stanovnika Općine. Križani. Proces industrijalizacije koji je značajnije zahvatio Tuzlu u socijalističkom periodu. Nacrt.3 38. 2).. 1986.8 25. privrednim razvojem i dr. godine (u hiljadama) 140 120 100 80 60 40 20 0 1948 1953 1961 1971 1981 1991 grad općina 82. Slavinovići i Solina. Dolovi. Tuzla. 51 Prostorni plan opštine Tuzla za period 1986-2000/2005. I pored toga što se teritorijalno širenje odvijalo u svim pravcima. Porast broja stanovnika grada i općine Tuzla u periodu 1948 – 1991. te poprima karakteristike orjentalno – islamskih gradova.8 20. godine imalo 20 815 odnosno 41. Teritorijalni i populacioni obuhvat naselja je dosta nepoznat sve do dolaska Osmanlija. kada naselje stiče status grada (kasabe). U vrijeme austrougarske uprave urbani sadržaji u gradu Tuzli poprimaju karakteristike srednjoevropskih gradova. ipak je uska dolina Jale odlučujuće uticala da se gradsko područje značajnije razvija u pravcu istok – zapad. Husino. običaja.7 131. Godine 1991. religije itd. Orašje.3 121.

Čelebi E. Školska knjiga. Veselin Masleša. 6. 2003. 18. 1990. Odlomci o jugoslovenskim zemljama. 23.. 1996. knj. Zagreb. Privredni razvoj Tuzle od prethistorije do II svjetskog rata. 24. Geografski pregled. Tuzla. Etnologija sjeveroistočne Bosne. Narodna štamparija. 1980. 1985. Kulturna istorija Bosne i Hercegovine. 4.. Mandžić E. Sarajevo. Kapetanije u Bosni i Hercegovini. 2003. Specifičnost urbanog fenomena Bosne i Hercegovine.. II. XIV – XV. 100 godina Fabrike soli Tuzla.D. broj 9. Još jednom o procesu urbanizacije za turskog doba u Bosni i Hercegovini. Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić”. Kulenović S. Milić V. Zagreb. 5. Godina 13.. Fenomen fenomena tonjenja Tuzle. Basler Đ. Tuzla 1985. Benac A.. 1996. Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić” Tuzla. Milić B. Stav. Stav. Prirodni i društveno-istorijski uslovi kao osnova demografskog i urbanog razvoja Tuzle i okoline. Tuzla. 100 godina Fabrike soli Tuzla. 2. Tradicionalni načini i sprave za proizvodnju soli u Tuzli. 1995. Muzej istočne Bosne. Tuzla... Stav. 20.. Handžić A. Tuzla. 10. Zemlja između istoka i zapada. Muzej istočne Bosne. 3. Inštitut za geografija Universe v Ljubljani.. 13. Kulenović S. 7. Kovačević – Kojić D. Igić – Muntić D. Regionalni istorijski arhiv. 2003. 1985. Razvoj grada kroz stoljeća. 100 godina Fabrike soli Tuzla.. Sarajevo. Ćilimković Dž. Muzej istočne Bosne. Uloga i značaj Turalibegovog vakufa u urbanom razvoju grada Tuzle. 2.. Praistorijska naselja na području Tuzle. 100 godina Fabrike soli Tuzla. Tuzla. Jiriček J. Džafić Literatura 1. Mastilo N. III. srednji vijek. Tuzla.. 16. Tuzla i njena okolina u XVI vijeku. Tuzla. Handžić A. Bakaršić S. Tuzla. 1996. Muzej istočne Bosne. raspravestudije-članci. kulturu i umjetnost. Sarajevo. 19. Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države. Geografski pregled. 1973. Djedović R.. Klapić M. Prostorni plan opštine Tuzla za period 1986-2000/2005.. Sarajevo.. 86 Bakaršić S. Muzej istočne Bosne. Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić” Tuzla. Narodna prosvjeta. 1959. Sarajevo. Svjetlost. 100 godina Fabrike soli Tuzla. Vresk M. Sarajevo-Publishing. Kasaba kao vrsta naselja.. Tuzla. Kreševljaković H. Prisilne urbane promjene u centralnom dijelu Tuzle. Školska knjiga. Osnove urbane geografije. kulturu i umjetnost. Tuzla septembar 2006. Sarajevo. 14.. Časopis za društvena pitanja. Časopis za društvena pitanja. Tuzla. Geographica Slovenica 10.. 22. 1978. 21. 17. 1995. . 9. Tuzla.. Nacrt. 11. 12. Pašić Dž. 1951. Župa i grad Soli u srednjem vijeku. 1985. 8. Službene novine Tuzlanskog kantona. 1954. Tuzla u osmansko doba. 1955. 1986. 1985.. Bosnia ars. Svjetlost... 1975. Prostorni plan za područje Tuzlanskog kantona za period 2005-2025. Muzej istočne Bosne. Putopis.. Trgovački drumovi i rudnici Srbije i Bosne u srednjem vijeku. Tuzlanski slani izvori i proizvodnja soli od XV do XVII stoljeća. 15. Sarajevo. Sarajevo.

social topography. Smjena različitih društveno-političkih sistema na ovom području odrazila se na demografski. privredni pa samim tim i na urbanogeografski razvoj Tešnja. Ključne riječi: Tešanj. urbani centar. Različiti faktori u različitim historijskim periodima uslovili su specifičan urbanogeografski razvoj ovog naselja. redovni profesor. Posebnu pažnju obratili smo na period nakon Drugog svjetskog rata. Univerzitet u Tuzli Abstrakt Grad Tešanj sa oko 6 500 stanovnika je najveće naselje općine Tešanj čiji postanak i razvoj možemo pratiti još od prahistorije. Different factors in different historical periods caused specific urban-geographical development of this settlement. Salih Kulenović. urbano-geografski razvoj. its spatial structure. functions. urban centre. industrial urbanisation. . Rezultati ovog istraživanja pokazuju veoma dugi i dinamičan urbanogeografski razvoj naselja Tešanj. Relieves of different social and political systems in this area reflected on demographic. its significance in area and other urban-geographical processes. viši asistent. Mentioned factors influenced on territorial expansion of this city. Results of this research are showing very long and dynamic urban-geographical development of settlement Tešanj.Zbornik radova PMF 4 i 5. Key words: Tešanj. Prirodno-matematički fakultet. te savremeno stanje koje je karakteristično po intenzivnom procesu industrijalizacije koji se značajno odražava na urbani razvoj i teritorijalno širenje grada Tešnja. na njegovu prostornu strukturu. urban-geographical development. Abstract With around 6. Navedeni faktori su uticali na teritorijalno širenje grada. značaj u prostoru i druge urbanogeografske procese. viši asistent. industrijska urbanizacija. Mr. Dr. socijalnu topografiju. economic and urban-geographical development.500 inhabitants Tešanj city is the biggest settlement of municipality Tešanj which development can be followed since prehistory. funkcije. 87 – 99 (2007-2008) Originalni naučni rad URBANOGEOGRAFSKI RAZVOJ GRADA TEŠNJA URBAN-GEOGRAPHICAL DEVELOPMENT OF CITY TEŠANJ Mr. Fadila Kudumović. We gave special attentions to the period after Second World War and contemporary situation which is characterized by intensive process of industrialisation and this process is significantly influencing on urban development and territorial expansion of Tešanj city. Alma Kadušić.

Teritorijalni razvoj grada Tešnja Iako je Tešanj od svog postanka u raznim vremenima ponekad bio i izvan glavnih putnih komunikacija njegov povoljan geografski položaj na prelazu između planinskog i ravničarskog područja kao i njegov topografski položaj zahtijevali su da ovo naselje postane veliko fortifikacijsko utvrđenje i uporište koje će odolijevati napadima neprijatelja. 1991. pod uticajem intenzivnog procesa industrijalizacije. godine Tešanj se rasprostirao na 5. te ovaj grad prestaje da postoji kao privredni. a posebno slabi njegova trgovačka funkcija. Tešanjska gradina je ponovo obnovljena i 1 Slika 1. Gradina je znatno oštećena prodorom Slavena u ove krajeve u VI i VII vijeku. Beograd. te se mijenja njegova prostorna struktura i funkcije.9 km2 površine gdje je živjelo 5 644 stanovnika. Staru jezgru grada Tešnja predstavlja Stari grad ili Gradina čije su temelje izgradili Iliri. Međutim. a nastavili i dogradili Rimljani. Savezni zavod za statistiku. kulturni i politički centar. Kadušić. 1 U periodu od 1992-1995. Uvod Grad Tešanj predstavlja najveći urbani centar istoimene općine. Čini ga specifično urbanogeografsko područje čiji postanak i razvoj možemo pratiti još od prahistorije. 2. značajniji urbanogeografski razvoj naselja Tešanj počinje u periodu turske uprave. te gradnja novih urbanih objekata. Međutim. str. Tešanj u ovom periodu gubi na svom privrednom značaju. S. 135-136 88 . Nakon završetka rata počela je obnova porušenih i starih. Prema popisu stanovništva 1991. godine urbani sadržaji grada Tešnja pretrpjeli su značajna oštećenja. Tek nakon Drugog svjetskog rata. Stara gradska jezgra grada Tešnja je dobila svoj današnji izgled i fizionomiju. a i gradskog naselja i centra šire okoline. a formiranjem srednjovjekovne bosanske države značajno je obnovljena i dograđena. Nakon uspostave austrougarske vlasti nastavlja se izgradnja urbanih sadržaja ovog grada. Kudumović. F. politički i upravni centar šire okoline. Tešanjska gradina Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti i površina naselja. Zahvaljujući gradnji mnogobrojnih urbanih sadržaja Tešanj u vrijeme turske uprave stiče status kasabe. godine. U ovom periodu grad Tešanj postaje značajan privredni. Tešanj zahvata industrijska urbanizacija koja je dovela do teritorijalnog širenja i savremenog urbanog razvoja grada Tešnja.A. Upravo ta činjenica je uticala na razvoj Tešnja kao odbrambenog grada. Kulenović 1. U periodu Kraljevine Jugoslavije počinje stagnacija privrednog i urbanog razvoja Tešnja.

. 7 Za urbani razvoj grada Tešnja posebno veliku ulogu je odigrao Ferhad-beg i turska vlast. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. Po toj novoj podjeli Tešanj je bio u rangu mudirluka (sreza). Planjax. Godine 1868. Bibilioteka-Posebna izdanja. 4 U drugoj polovini XVI vijeka Tešanj postaje središte sudske vlasti za više nahija i to u rangu kadiluka. Svjetlost. 810 3 Katalog tešanjske privrede 1998-1999. Na osnovu podataka u turskim defterima možemo zaključiti da je grad Tešanj za vrijeme osmanske uprave predstavljao najznačajnije urbano središte šireg područja. ponovo dolazi do administrativnih promjena. a u sklopu banjalučkog kajmakamluka. A. str. A. 1959.. Situacija se značajno promijenila 1476. maja 1885.) . Takođe je u vrijeme turske uprave izgrađena i Sahat-kula visine 18. str. Grad postoje središte Tešanjske nahije koja je obuhvatala prostor veći od onog koji općina danas zauzima. Planjax. godine za vrijeme turske vladavine.: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku.. Sarajevo. str.trgovačka radnja. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić..: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku. grad sa orijentalno-muslimanskom fizionomijom.) . Svjetlost. A. 1974.: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku.srez. 1886. godine. Sarajevo. Narodna bibilioteka Tešanj. Osnovni uslovi da bi jedan grad prerastao u kasabu bili su da ima muslimanski vjerski objekat (džamiju. dograđena 1745. Pripadali su mu Doboj i Žepče. Anali Gazi Husrevbegove bibilioteke u Sarajevu. Djela XIV. 398 9 Dućan (ar. Svjetlost.5 metara koja je pokazivala "alaturka" vrijeme sve do 1890. Naučno društvo NR BiH. Sarajevo. određen broj dućana 9 . Sarajevo. Sarajevo. trg). 6 Za vrijeme austrougarske uprave Tešanj predstavlja srez u okviru okružja Banjaluka. H. godine kada je iz Beča donesen sat koji pokazuje evropsko vrijeme.) .Urbanogeografski razvoj grada Tešnja. 141-166 5 Kaza (ar. Polovinom devetnaestog vijeka nastale su krupne promjene u podjeli bosanskog pašaluka.. 1995. 1998.. 184-233 7 Štatistika miesta i žiteljstva Bosne i Hercegovine po popisu naroda od 1. Da bi ovaj grad prerastao u kasabu 8 . Tom prilikom gradina je dobila današnji izgled i fizionomiju. u to vrijeme Tešanj je predstavljao kazu 5 u okviru banjalučkog sandžaka. Sarajevo. str. godine Tešanj je upisan kao kasaba (varoško naselje). 2 U pisanim izvorima Tešanj se prvi put spominje u povelji bosanskog kralja Stjepana Tomaševića 1461. Tešanj. 225-226 89 . manji provincijski grad. 403 6 Šabanović. godine kada na ovo područje dolaze Turci. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić.: Bosanski pašaluk. 1966.. 2 Tešanj-kulturno-privredni informator. Međutim. 1966.varoš. kada osim Maglaja i Doboja zauzimaju i grad Tešanj. Pretpostavlja se da je bio središte oblasti koja se nalazila između ugarskih banovina (jajačke i srebreničke). 3 U vrijeme turske ekspanzije na ovom području Tešanj se nalazio u sastavu Srednjovjekovne bosanske države. 8 Kasaba (ar. godine koji svom stricu Radivoju Krstiću daruje "na Usori grad Tešanj". Početkom turske uprave Tešanj u sklopu nove administrativne podjele postaje administrativno i privredno središte šire okoline. 4 Handžić. U turskim defterima iz 1570 i 1604. Odjeljenje istorijskofiloloških nauka. A. godine. str.: Gazi-Husrev-begovi vakufi u tešanjskoj nahiji u XVI stoljeću. Tešanj u početku nije ostao dugo pod turskom vlašću jer su ga Mađari ponovo osvojili i pod njihovom vlašću ostaje sve do pada srebreničke banovnine 1512. 1966. bilo je potrebno da se steknu određeni uslovi. str. područje jednog kadije.

1974.. te izgrađene tri džamije (Sultan Selimova. A. turskim nadiranjem prema sjeveru i zapadu počeo stagnirati zato što je ostao u pozadini i zato je početkom 10 Slika 2. Novu mahalu i Mahalu raje.). Sarajevo. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. 18 Tešanj je i pored sticanja statusa kasabe i njegovog zapaženog razvoja na početku turske uprave. R. 1999. han 12 . Svjetlost.: Urbana antropologija Tešnja (1461-1878. Status kasabe obezbjeđivao je njenim stanovnicima različite povlastice.. godini Tešanj je imao 300 kuća. 451-452 12 Han (pers.: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku. Planjax.) . O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. F. palača. O tome više doznajemo iz turskog deftera iz 1604. Hanovi su se nalazili u gradovima i na drumovima. godine.: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku. Kudumović. 1966. A...: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku. mektep. Tešanj.) .: Tešanj-grad kome se rado vraćam. Kulenović karavan-saraj 10 i još neke ustanove koje bi gradu davale obilježje muslimanskog gradskog naselja. Ferhad-beg je u Tešnju do 1559. godine kasaba Tešanj imala je tri mahale i to: Mahalu džamije umrlog Ferhad-bega.: Gazi-Husrev-begovi vakufi u tešanjskoj nahiji u XVI stoljeću.: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku. A. A. Svjetlost. 1966. Sarajevo. 309 13 Handžić.) . Ferhadija džmija i stari grad Karavan (pers. 2006. konja. Svjetlost. str. 1999. Tešanj. 1966. do 1787. M. mejtef. A.muslimanska osnovna vjerska škola. a njeno detaljno renoviranje trajalo je od 1786. 550 11 Medresa (ar. H. a za potrebe održavanja i obavljanja funkcija ovih objekata pored gotovog novca uvakufio je i prihode koji su ubirani sa njegovih posjeda. A. 138 14 Alić. Sarajevo. medresu 11 . deva i dr. Kadušić. mehtef (ar. S. A. mlinove. 14 18 Alić. 68 90 . 17 Godine 1665.. Brkić.. Saraj (pers.. str. 14 Gazi Ferhad-begovu ili Ferhadiju. 20 15 Mekteb. 397. 1966. 13 Za vrijeme turske uprave u Tešnju su osnovane dvije medrese.. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić... str.dio grada ili sela. Svjetlost. Centar za kulturu i obrazovanje. Anali Gazi Husrevbegove bibilioteke u Sarajevu. godine izgradio džamiju. Navedeni urbani sadržaji pokazuju da je Tešanj u XVI vijeku bio urbano naselje orijentalnog tipa. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. Tešanj. str. godine u kome se Tešanj vodi kao kasaba koja se sastoji iz dvije mahale 16 u kojima su bile 224 muslimanske kuće. Gazi Ferhad-begova i Hadži Omerova).Zgrada (kuća) koja služi za svratište i prenoćište putnika. str. Mahale iz ovog perioda nosile su naziv Nova mahala. hanove itd. Za svog života Ferhad-beg se odlučio na izgradnju mekteba 15 i medrese.A. gradska četvrt. Planjax. Pored toga izgradio je 32 dućana.. Sarajevo..) . 439-440 17 Prema nekim izvorima u turskom popisnom defteru iz 1604. Brkić.povorka robom natovarenih kola. godine.) .: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku. A. 455 16 Mahala (ar.muslimanska vjerska škola u koju se stupa po završenom mektebu ili ruždiji. Sarajevo. odnosno čaršijsku džamiju Ferhad-beg je izgradio prije 1559.: Tešanj-grad kome se rado vraćam. 1966. Svjetlost.. Sarajevo. str.dvor. O tome detaljnije vidjeti: Ćeman. str. str. R. zaselak.) . str. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. te Mahala džamije Ferhadije.

O tome detaljnije vidjeti: Tešanj-kulturno-privredni informator.. te su obično ove mahale nosile i imena džamija. str. (Prilog 1).: Tešanj-grad kome se rado vraćam. godine možemo vidjeti da je grad Tešanj imao osam mahala. a 1884.. 70 23 Katalog tešanjske privrede 1998-1999. R. godini sagrađena je zgrada kotara ili zgrada općine Tešanj. 25-35 21 Prvi ljekar u Tešnju bio je Hadži Aljo Mešić. Hamzabegova džamija. te pred kraj XVIII vijeka ima sedam mahala. Tešanj. O tome detaljnije vidjeti: Ćeman. M. Serava i Kapa džamija. godine 1897.. Tom prilikom devastirana je stara urbana jezgra. godine u Tešnju je izgrađena još jedna veoma važna institucija. a posebno u pogledu slabljenja trgovačke funkcije Tešnja. Iste godine osnovana je i prva apoteka. Gradsko utvrđenje i urbano središte grada se tada renoviraju. godine počela je modernizacija puta TeslićBanjaluka. Bibilioteka-Posebna izdanja. godine u Tešnju osnovana poštanska služba. Tešanj. 1998. Tek krajem XVII vijeka položaj Tešnja ponovo dobija na značaju u odbrani granica turske carevine. A. Međutim. Riječka džamija ili Donječaršijska džamija. godine osnovana je Opća škola u Tešnju. Svrsishodnost utvrđivanja tešanjske tvrđave pokazala se opravdanom veoma brzo. Za vrijeme austrougarske uprave javljaju se prvi znaci stagnacije ovog područja. str. Grad postaje trgovački centar gdje se vrši razmjena dobara između okolnih područja i prekosavskih krajeva. 91 . 21 U 1885.). 1999. XVII vijeka i došlo do stagnacije u urbanom razvoju grada Tešnja. od čega 2 295 19 20 Katalog tešanjske privrede 1998-1999. 22 Godine 1886.. Planjax. te Gumanjska ili Hasanbegovića džamija.. Planjax. godine u Tešnju je živjelo oko 3 068 stanovnika. a iste godine osnovana je i vatrogasna služba. Biblioteka-Posebna izdanja. 1998. 23 Na osnovu urbanističkog plana grada Tešnja iz 1882. 12 22 Alić. godine u svom osvajačkom pohodu napao i Tešanj ali ga nije uspio osvojiti. 20 Ovakva situacija trajala je do austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine. godine. Te godine u Tešnju je izgrađena Muslimanska djevojačka škola. Zgrada općine izgrađena 1885. Krajem devetnaestog stoljeća Tešanj ima tri medrese. 1995. 2006. Narodna biblioteka Tešanj.. Planjax. u Tešnju je izgrađen hotel "Angelius" sa pet ležaja. a 1885. Princ Eugen Savojski je 1687.Urbanogeografski razvoj grada Tešnja. Tabačka. Međutim i za vrijeme austrougarske uprave grade se određeni urbani sadržaji. godine izgrađena je prva ambulanta. Ciganlučka ili Mustafa-pašina džamija. str. Tešanjske mahale u ovom periodu su se razvijale oko izgrađenih džamija. 19 Vremenom Tešanj pored strateškog značenja dobija i ekonomski značaj. zbog doživljenog poraza naredio je da se čaršija spali i uništi. Prema austrougarskom popisu iz 1910. Centar za kulturu i obrazovanje. Tešanj. Radilo se o slijedećim džamijama: Čaršijska ili Ferhad-begova džamija..: Urbana antropologija Tešnja (1461-1878. Ovo je vrijeme ubrzanog urbanog razvoja. a slijedeće 1898. Godine Slika 3. a spominje se još 1864. Planjax. grad se teritorijalno širi. Brkić. H. Tako je naprimjer već 1881.

Zagreb.. str. uporedo sa industrijskim razvojem dolazi do intenzivnijeg procesa urbanizacije što se odrazilo na prostornu i funkcionalnu strukturu grada Tešnja. godini u Tešnju je u neposrednoj blizini Gradine izgrađena moderna pijaca. izgrađen je hotel "B" kategorije. te Tešanj prestaje postojati kao kulturni. A. M. počeo je sa radom Dom kulture itd. Tada se u Tešnju osnivaju velika privredna preduzeća zbog čega se formira industrijska zona u Tešnju (u prigradskom naselju Bukva) što se značajno odrazilo na dalji tok urbanog razvoja grada Tešnja. Naime. zahvatio proces industrijske urbanizacije. godine. Tešanj. str. 52 jevreja i dva evangelca. R. 24 Još za vrijeme turske uprave postojala je kanalizacija grada Tešnja. a 1980. a te funkcije preuzimaju susjedni kotari Doboj.A. 67-75 Strategija razvoja općine do 2000.. 173 26 Pod funkcionalno-prostornom strukturom grada podrazumijevamo prostorni raspored i prostorno različite koncentracije i kombinacije gradskih djelatnosti. te se počelo sa izgradnjom Doma kulture. Susjedni gradovi poput Doboja. 1972. metalna i mašinska industrija što je značajno uticalo na dalji urbani razvoj grada. U 1949. Godine 1951.. komunikacijskog i urbanog zastoja. S. Do Drugog svjetskog rata u Tešnju su bile najznačajnije poljoprivredna i zanatska funkcija. a posebno industrije. Općina Tešanj. U ovom periodu dolazi do privrednog. administrativni i politički centar. godine.: Osnovi urbane geografije. Kulenović muslimana. te Tešanj-Tešanjka.. Zagreb. 1996. Maglaja i Teslića našli su se na boljem geoprometnom položaju dok je Tešanj ostao izolovan od glavnih putnih komunikacija tog perioda (Bosanski Brod-Sarajevo). Od najznačajnijih treba spomenuti Dječji dom za ratnu siročad osnovan 1946. odmah nakon završetka Drugog svjetskog rata uspostavljen je novi socijalistički sistem sa dominantnom ulogom državnih organa i centralističkim planiranjem u privredi. Neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata započelo se sa izgradnjom urbanih sadržaja u Tešnju. 25 Dakle. str. 265 pravoslavnih stanovnika. 1999. Planjax. Kudumović. 153 rimo-katolika. 26 Tešanj je pod uticajem razvoja sekundarnih djelatnosti. 18-19 92 . Nakon Drugog svjetskog rata ove dvije djelatnosti i dalje imaju primat. Školska knjiga. a njena modernizacija je izvršena sedamdesetih godina XX vijeka. a zatim i Jelah-Tešanj. prosvjetni. pušten je u rad gradski vodovod u Tešnju. Brkić. u Tešnju je 24 25 Alić. Godine 1971.: Tešanj-grad kome se rado vraćam. te niža realna gimnazija. jedan grko-katolik. str. Tek pedesetih godina XX vijeka nakon elektrifikacije ovog područja dolazi do znatnijeg razvoja industrije. u predgrađu Tešnja u naselju Bukva.: Osnovi urbane geografije. njegove funkcije i značaj u prostoru. Tešanj.. Kadušić. godini osnovana je škola učenika u privredi. Godine 1968. Nakon Prvog svjetskog rata Bosna i Hercegovina ulazi u sastav Kraljevine Jugoslavije. 27 Na urbani razvoj grada Tešnja značajnu ulogu odigrao je i razvoj saobraćaja. Školska knjiga. O tome detaljnije vidjeti: Vresk. 1990. Teslić i Maglaj. 1990. Tek pred Drugi svjetski rat Tešanj ponovo postaje sjedište kotara. 59-100 27 Vresk. Iste godine osnovana je Narodna biblioteka u Tešnju. na njegovu prostornu strukturu. Početkom dvadesetog vijeka počinje stagnacija Tešnja. F. M. odnosno način korištenja zemljišta. Do razvoja značajnijih i modernijih saobraćajnica u općini Tešanj došlo je tek šezdesetih i sedamdesetih godina XX vijeka kada se pristupilo izgradnji modernog asfaltnog puta Doboj-Teslić. Već pedesetih godina prošlog vijeka dolazi do izgradnje prvih stambenih i privrednih objekata ali do intenzivnije urbane izgradnje dolazi tek sredinom šezdesetih godina XX vijeka. a i drugim njegovim dijelovima razvija se tekstilna.

Zbornik radova Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Tuzla. prirodna osnova grada ili njegov topografski smještaj. Po okončanju agresije došlo je do obnove starih i gradnje novih objekata. Tešanj je lociran u dolini rijeke Tešanjke koja izvire u Crnom Vrhu i korito vodotoka kroz grad se pruža u pravcu jugozapad-sjeveroistok. Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu u periodu 1992-1995. te saobraćaju u Slika 4.Urbanogeografski razvoj grada Tešnja. 31 28 29 Katalog tešanjske privrede 1998-1999. 29 Velika oštećenja u gradu pretrpjeli su stambeni.. populacijsko-demografske i morfološke strukture. BiH i svijeta. A. godine grad Tešanj je pretrpio znatan urbicid. izgrađena nova pošta i automatska telefonska centrala koja je povezala Tešanj sa drugim djelovima općine. od čega 4 696 Muslimana. Pod funkcionalno-prostornom strukturom grada podrazumijeva se prostorni raspored i prostorno različite koncentracije i kombinacije gradskih djelatnosti. Funkcionalno-prostorna struktura Funkcionalna struktura grada Tešnja rezultat je nekoliko faktora od kojih su najvažniji korištenje pojedinih djelatnosti gradskim prostorom. Svezak Geografija.. 51 31 Ibid. Školska knjiga. Br. Zagreb. str. odnosno način korištenja zemljišta. 390 Jugoslovena i 69 ostalih. te uticaj različitih društveno-ekonomskih i kulturnih elemenata kroz duži vremenski period. 1990.9 km2 i tu je živilo ukupno oko 5 644 stanovnika. 2005.. Smajić. M. 53-59 30 Vresk. Godina II. str. 3. Bibilioteka-Posebna izdanja. str. 3. Planjax. Razvoj prostorne strukture grada Tešnja Prostorna struktura obuhvata prostorni raspored... 1998. Pri tome se najveća pažnja posvećuje stambenim i poslovnim zonama. 2. Pojam urbicid označava uništavanje svega što je gradsko. S. 28 Pred agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu grad Tešanj zahvatao je površinu od 5. te sistem veza i odnosa između elemenata pojedinih fenomena u gradu. te na taj način poboljšala prilično nepovoljan saobraćajno-geografski položaj Tešnja. 59-61 93 . O tome detaljnije vidjeti: Kadušić. 214 Hrvata. privredni i drugi objekti. Panorama stare urbane jezgre Tešnja gradu. 1. U geomorfološkom pogledu radi se o uskoj kotlini koja se nalazi na oko 230 m nadmorske visine.: Osnove urbane geografije. 30 Na prostornu strukturu i teritorijalni razmještaj urbanih sadržaja Tešnja značajno je uticala prirodna osnova.: Devastacija urbanih sadržaja na području Tuzlanskog kantona u periodu agresije na R BiH 1992-1995. godine. 295 Srba. Budući da je grad smješten u prostoru koji je izgrađen urbanim sadržajem onda taj isti prostor možemo proučavati s aspekta njegove funkcionalne.

a u njima je primjetan evropski način gradnje. Pored ovog putnog pravca značajno je pomenuti i putni pravac koji Tešanj povezuje sa Tešanjkom. stambene zone koje se nastavljaju na poslovnu zonu. (Prilog 2). Doboj . kao i neki drugi gradovi Bosne i Hercegovine. zatim stambeno naselje "Simetrale" u južnom dijelu grada i stambeno naselje "Krndija" u sjeverozapadnom dijelu grada.Banjaluka. Populacijsko-demografska struktura grada Tešnja Populacijsko-demografska struktura grada određena je sa nekoliko varijabli od kojih su najbitnije gustoća stanovništva i socijalna topografija grada.9 km2 živilo je oko 5 664 stanovnika. 32 Vresk. Gravitira mu 39 seoskih naselja istoimene općine. u predgrađu naselja Bukva.. prema sjeveru i jugu urbani sadržaji su građeni uglavnom nakon Drugog svjetskog rata. Zbog toga je grad Tešanj. Kadušić. Od stare čaršije. U Donjoj čaršiji stambene jedinice imaju tradicionalne bosanske elemente ali se tu vidi i srednjoevropski uticaj.Novi Šeher. U samom centru grada nalazi se poslovna zona u kojoj je koncentrisana većina poslovnih djelatnosti (banke. Kudumović. Maglaj i Teslić. te industrijska zona na periferiji grada itd. izgrađena je industrijska zona grada Tešnja koja zapošljava najveći broj radnika sekundarnog sektora. te je prosječna gustoća naseljenosti iznosila 960 st/km2.). na sjevernoj periferiji grada.9 st/km2. Za vrijeme bivše Jugoslavije izgrađene su dvije višespratnice (sa 5 spratova) u Donjoj čaršiji. Kao i kod drugih gradova svijeta koji su bili pod orijentalnim uticajem prostorna struktura odlikuje se nepravilnom mrežom ulica (uske i nepravilne ulice s velikim brojem slijepih ulica). U 2004. F. Najveća gustina naseljenosti je u centru grada. tj. S. 101-122 94 . godine bio je najgušće naseljeno područje općine Tešanj. Za grad Tešanj nisu karakteristične višespratnice. stara se gradska jezgra Tešnja može podijeliti na tursku jezgru (Gornja čaršija) i austrougarsku jezgru (Donja čaršija).Tešanj . Zagreb. te određeni broj naselja općina Usora. Novije stambene zone uglavnom se grade na periferiji grada. M. godini prosječna gustoća naseljenosti povećala se na 1 108. Obje saobraćajnice povezuju grad Tešanj sa magistralnim putnim pravcem Doboj . Takođe.2. djelatnosti tercijarnog sektora). 3. Kulenović Stambene zone u gradu Tešnju zauzimaju preko 50 % ukupne površine grada. Orijentalni uticaj odrazio se na raspored saobraćajnica u gradu Tešnju. 1990. Na površini od 5. U užem centru grada dominiraju starije i niske zgrade iz turskog i austrougarskog perioda. trgovine. str. Gradsko zemljište namijenjeno objektima za privredne djelatnosti zauzima malu površinu. 32 Grad Tešanj 1991. U turskoj jezgri preovladavaju jednospratne i dvospratne stambene jedinice u čijoj je gradnji primjetan orijentalni stil. a zatim opada prema periferiji. Grad Tešanj ima ulogu općinskog centra.: Osnove urbane geografije. odnosno staru jezgru iz turskog perioda. Radi se uglavnom o bosanskim kućama koje su pod evropskim uticajem poprimile moderniji arhitektonski oblik. U saobraćajno .geografskom pogledu grad Tešanj se nalazi na regionalnom putnom pravcu Jelah . Prema tome.jug. te noviji evropski dio grada. užoj gradskoj jezgri.A. Školska knjiga. specifičan po tome što ima dvojnu urbanu strukturu. ugostiteljski objekti i dr. Osim toga Tešanj nema jače izražen nodalni značaj za širi prostor BiH Na kraju dakle možemo zaključiti da je u gradu Tešnju izražen određen funkcionalni zoning (poslovna zona u centru grada.

: Osnovi urbane geografije. vjerskim. Na ovom prostoru kuće su gradile samo begovske porodice (Eminagići. Najstariji objekti u gradu Tešnju nalaze se u užoj gradskoj jezgri. Kapetanovići i dr. Danas se grad Tešanj teritorijalno širi prema sjeveru (prigradsko naselje Bukva u kojem je smještena i industrijska zona) i prema zapadu. Zagreb. kao i po socio-ekonomskim. nogometni stadion. određeni urbani sadržaji se grade u južnom dijelu grada u kojem je naprimjer smješten Srednjoškolski centar. stambeno naselje ''Simetrale'' itd. 33 Po socijalnim obilježjima stanovništva grad ne mora biti homogen prostor. M. a samo mali procent otpada na stambene blokove sa višespratnicama. 123 95 . parcele. str. Najveći procent stambenih jedinica predstavljen je jednospratnim i dvospratnim porodičnim kućama. karakteristikama može imati karakter mozaika.: Osnove urbane geografije. Grad je odraz određenih zakonitosti nastalih pod uticajem različitih faktora. Po svojoj prostornoj diferenciranosti. a zatim slijede zgrade iz austrougarskog perioda. Morfološki elementi su ulice. Takođe u gradu Tešnju danas postoji. jezičkim i dr. Školska knjiga. S obzirom da se gradovi u svijetu razvijaju pod različitim društveno-ekonomskim i drugim faktorima onda možemo govoriti o različitim tipovima socijalno-prostorne strukture grada ili različitoj socijalnoj topografiji gradova. str. orijentalni dio grada.). Smailbegovići. 3. njihovoj starosti i visini itd. Morfološka struktura grada Pod pojmom morfološke strukture grada podrazumijevamo prostorni raspored i međusobne odnose morfoloških elemenata u gradskom prostoru. 33 Tako su se naprimjer na području kasabe Tešanj najvredniji i najkvalitetniji stambeni objekti nalazili u mahalama uz Gornju čaršiju i sjeverno od nje.3. Ti objekti su uglavnom rađeni u turskom periodu. 105-120 34 Vresk. sa pojedinačnim zgradama iz austrougarskog perioda razvijao i širio oko Starog grada.Urbanogeografski razvoj grada Tešnja. Lijeva obala rijeke Tešanjke je bila povoljnija za izgradnju tako da se veći broj urbanih sadržaja gradio u ovom dijelu. javne površine. Visoke zgrade koje su izgrađene u stambenim naseljima "Simetrale" i "Krndija" nalaze se na periferiji grada Tešnja. Dok u većini gradova svijeta visina zgrada opada od centra ka periferiji u gradu Tešnju ovaj proces je obrnut. Ona predstavlja urbani nukleus Tešnja. Novije zgrade grade se na periferiji. odnosno Tvrđave ili Gradine kako je zovu stanovnici Tešnja. zgrada MUP-a. Tako se naprimjer. a oko stare urbane jezgre dalje se na lijevoj i desnoj obali rijeke Tešanjke teritorijalno širio i razvijao grad Tešanj. etničkim. a i u prošlosti je postojao socijalni zoning ili socijalna topografija stanovništva. Školska knjiga. Budući da gustoća stanovništva opada od centra ka periferiji onda je logično što većina kuća na periferiji grada obično ima i okućnicu. Zagreb. M. 34 Najdominantnija tačka u gradu je kota na kojoj je izgrađena Gradina. Takođe. 1990. 1990. Takođe treba naglasiti da se pri morfološkoj analizi grada posebna pažnja pridaje tipovima zgrada.. blokovi zgrada itd. trgovi. odnosno prema naselju Jelah. O tome detaljnije vidjeti: Vresk.

Zagreb. prosvjetni i kulturni centar šire okoline.).. 7. Doboj and Teslić. 1996. Kadušić. Šabanović. Svjetlost. Tuzla. In the period of Turkish government Tešanj acquired characteristics of oriental city with specific spatial and functional structure. Grad se dalje razvijao pod uticajem razvoja industrije. Maretić. Smajić..: Bosanski pašaluk.: Devastacija urbanih sadržaja na području Tuzlanskog kantona u periodu agresije na R BiH 1992-1995. M. Djela XIV. Brkić. Tešanj city represented significant administrative. Kadušić. H. R. political. Literatura i izvori 1.: Demogeografija-stanovništvo svijeta. 1959. H. M. U vrijeme turske uprave kasaba Tešanj predstavljala je značajan administrativni. Except that Tešanj doesn`t have stronger nodal importance.A. Friganović. Alić. Ćeman. Sarajevo. 8. 1966. Tešanj nema jače izražen nodalni značaj. politički. Tešanj. Sarajevo. Škaljić. 2. Anali Gazi Husrev-begove bibilioteke u Sarajevu. F. 3. A. Teslića i Doboja. Naučno društvo NR BiH. S. Zagreb.. City has further developed under the influence of industry development.: Gazi-Husrev-begovi vakufi u tešanjskoj nahiji u XVI stoljeću. Handžić. godine. oko polovine XVI vijeka. Planjax. which is in the middle of 16th century the Tešanj city is established. trgovački.: Tešanj-grad kome se rado vraćam. 6. educational and cultural centre of wider area in the period of Turkish government. Tešanj is today centre of municipality. 5. 2006. ovdje osnovano gradsko naselje. Significant urban development of Tešanj began in the sixties of twentieth century and it is caused by intensive process of industrialisation which seized this area. odnosno kasaba Tešanj. 4. Danas je grad Tešanj općinski centar što znači da mu gravitira stanovništvo ruralnog područja općine Tešanj. 2. Za vrijeme osmanske uprave Tešanj je poprimio karakteristike orijentalnog grada sa specifičnom prostornom i funkcionalnom strukturom. A. 1974. Zbornik radova Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Školska knjiga. M. Svezak Geografija. A. Godina II. In the period of Austro-Hungarian government and period of Kingdom of Yugoslavia it has not come to the significant urban changes but functions which this city had had until that period have significantly weaken. Tešanj.: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku. Centar za kulturu i obrazovanje. A. Školska knjiga. 1999. Kudumović. Conclusion The municipality Tešanj’s area has been settled since Palaeolithic but only in the period of Turkish government. Sarajevo. Osim toga. Zaključak Područje općine Tešanj naseljeno je još od paleolita ali je tek u vrijeme turske vlasti.: Urbana antropologija Tešnja (1461-1878. a i određen broj stanovnika iz susjednih općina Maglaja. Kulenović 4. Odjeljenje istorijsko-filoloških nauka. 96 . Br. Značajan urbani razvoj Tešnja započeo je šezdesetih godina XX vijeka uslijed snažnog procesa industrijalizacije koji je zahvatio ovo područje. S.: Gradski centri. 5. To this city are gravitating inhabitants of municipality Tešanj’s rural settlements and certain population from neighbouring municipalities Maglaj. 2005. Za vrijeme austrougarske uprave i Kraljevine Jugoslavije nije došlo do značajnijih promjena u urbanoj strukturi grada ali su značajno oslabile funkcije koje je ovaj grad imao do tada. 1990. 4. commercial.

19. Narodna bibilioteka Tešanj. 1958. Državna štamparija. Zagreb. Glavni rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 22. Stanovništvo (etnička. 14. Sarajevo.Urbanogeografski razvoj grada Tešnja. Preuzeto sa: http://www.. Osnovni podaci o stanovništvu . 26. 1991. godine. Broj stanovnika po mjesnim zajednicama sa pripadajućim naseljenim mjestima. 1991. 1996.07. godine. 1995. 21. godine.. 22. 11. Vresk.. Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti i površina naselja. Knjiga VII. 97 . Beograd 1965. Štatistika miesta i pučanstva Bosne i Hercegovine. Sarajevo. Sarajevo. Savezni zavod za statistiku. oktobra 1910. Komisija za planiranje općinskog razvoja. 10. Tešanj-kulturno-privredni informator. Popis stanovništva i stanova 1971. Statistički godišnjak Bosne i Hercegovine 1972. 1998. 12. prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstva prema broju članova). do 2015.: Osnovi urbane geografije.pdf (21. Beograd. Opšta i metodološka objašnjenja. Zagreb. Rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 10. M. Knjiga XIV. 16.. Republički zavod za statistiku. Sarajevo. 2007. 13. 1880. Beograd. Strategija razvoja općine do 2000.podaci za naselja prema upravnoj podjeli u 1953. januara 1921. 1990. 23. godini.. Savezni zavod za statistiku. (Popis 1879. 1886. M. Sarajevo. 38. Vresk. Služba općine Tešanj. aprila 1895.: Grad i urbanizacija. godine (Integracija stanjanacrt). Savezni zavod za statistiku. Tešanj. Rezultati po opštinama.09. Katalog tešanjske privrede 1998-1999. Savezni zavod za statistiku.. 1896. Hrvata i Slovenaca 31. Strategija razvoja općine Tešanj od 2007. Školska knjiga. Planjax.ba/admin/slike/doc/Strategija-Tesanjnacrt. Sarajevo. domaćinstava i stanova 1981.) 24. 1924. Općina Tešanj. maja 1885. godine. Savezni zavod za statistiku. Beograd. 1983. 18. Planjax.) 25. 1974. Školska knjiga. 17. str. 9. Popis stanovništva 1953.. 15. 2002.opcina-tesanj. godine. Popis stanovništva... 1982. Prethodni rezultati popisa stanovništva u Kraljevini Srba. Štatistika miesta i žiteljstva Bosne i Hercegovine po popisu naroda od 1. 20.. Općina Tešanj. 2004. 1912. Tešanj. Popis stanovništva 1961. Beograd. Bibilioteka-Posebna izdanja.

A. Kadušić. Kudumović. F. Kulenović 98 . S.

Urbanogeografski razvoj grada Tešnja. 99 .

geographic. Key words: Tešanj. Abstract During a long period of time area of municipality Tešanj was a scene of tumultuous social changes which effected on Tešanj’s territorial development.Zbornik radova PMF 4 i 5. seoska naselja. Kroz različite historijske periode u sastavu ove općine bio je različit broj naselja. Fizionomija seoskih naselja tešanjske općine odraz je prirodno-geografskih. Ključne riječi: Tešanj. Through different historical periods this municipality had different number of settlements. Because of that all Tešanj’s settlements can be classified into certain groups which are characterized by specific genesis. viši asistent. the houses arrangement etc. Univerzitet u Tuzli Abstrakt Područje općine Tešanj je kroz dug vremenski period bilo poprište burnih društvenih promjena što se odražavalo na njen teritorijalni razvoj. ekonomskih i političkih uslova. Prirodno-matematički fakultet. veličini. Zbog toga se sva tešanjska naselja mogu razvrstati u određene skupine koje su karakteristične po specifičnoj genezi. cultural . rural settlements. typology. tipologija. broj i veličinu naselja. rasporedu kuća itd.historic. 101 – 115 (2007-2008) Originalni naučni rad RAZVOJ SEOSKIH NASELJA OPĆINE TEŠANJ DEVELOPMENT OF RURAL SETTLEMENTS OF MUNICIPALITY TEŠANJ Mr. Physiognomy of rural settlements of municipality Tešanj is a reflection of physical . These settlements mostly appeared spontaneous and developed without planning which significantly reflected on settlement’s form and physiognomy. economic and political conditions. razvoj. Alma Kadušić. kulturno-historijskih. odnosno na njen prostorni obuhvat. that is on its spatial scope. size. number and size of settlements. development. Ova naselja uglavnom su nastajala spontano i razvijala se neplanski što se značajno odrazilo na njihov oblik i fizionomiju. .

). česma.. Povoljne prirodnogeografske karakteristike područja općine Tešanj omogućile su stalnu naseljenost još od prahistorije o čemu nam svjedoče arheološki nalazi pronađeni na području Tešnja (u naseljima Kalošević. u turskim dokumentima spominju se imena još nekih tešanjskih naselja kao što su Miljanovci. Ljetinić. Raduša i Vukovo. 1966. Tešanj. čiftluk. Kadušić 1. Piljužići. sedam mezri 1 . Orašje Planje. 5 U sidžilu Tešanjskog kadiluka iz 1740-1752. 1996.. Sarajevo 1880". str.tur. Rosulje itd. 642 2 Čifluk. četrdeset i jedno seosko naselje. 174 3 Zemin-veći kompleks obradivog zemljišta koji nema status čifluka niti baštine. bunar. na prve podatke o tešanjskim naseljima nailazimo tek u dokumentima iz turskog perioda. čitluk (čivlak) m (pers. Sarajevo. na kontaktu panonske Bosne i srednjobosanskih planina. odnosno manje ili više jasne tragove ranijeg naselja (groblje. Trepče i Vrela.vrsta feudalnog posjeda koji gospodar obrađuje sam ili preko čifčije. Ravne i Žabljak. Prema turskim defterima iz 1570. Drinčići. granice. 7 Prvim austrougarskim popisom stanovništva provedenim 1879.: Porijeklo stanovništva tešanjskog kraja.) . 41-43 102 . Trepče itd. Mekiš. O značenju te riječi vidjeti: Evlija Čelebi: Putopis-Odlomci o jugoslovenskim zemljama. 3 U turskim defterima pominju se sljedeća tešanjska naselja: Čagljići (Čaglići). Jablanica. Glasnik Zemaljskog muzeja.). str. str. 6 Godine 1877. Sveska 41/42. Sveska 41/42. Mriotić (Mrkotić). Etnologija tešanjskog kraja. Kraševo. Gornja Modriča (Kalošević). Da bi se jedno mjesto moglo smatrati ili proglasiti mezrom. Kraševo. Ripna. Karadaglije. 1996. 1-23 6 Sidžil Tešanjskog kadiluka (1740-1752. Sarajevo. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Bobare. Ljetinić. 4 U sidžilima Tešanjskog kadiluka od 1639-1642. Hrvatin (Hrvatinići).: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku. str. Status srednje razvijenog naselja imao je jedino Tešanj. str. pet čifluka 2 i šest zemina. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. str.). O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. Uvod Općina Tešanj nalazi se u sjevernoj Bosni. Sarajevo. Lepenica. Jelah. (Popis 1879. Cerovac. Orijentalni institut u Sarajevu. Šije. Drinčići. A. godine na području Bosne i Hercegovine obuhvaćena su slijedeća tešanjska naselja: Blaževci. voćnjaci i sl. Sarajevo.. str. 1-23 8 "Štatistika miesta i pučanstva Bosne i Hercegovine. Glasnik Zemaljskog muzeja. Potočani.. napušteno ili raseljeno selo. Sarajevo. 1987.. sijalište. polje. Vukovo. ono je moralo imati svoju teritoriju. Ripna. Smještena je u slivu rijeke Bosne i Usore. i 1604. str. 1987. Piljužići. Nakon potpadanja pod tursku vlast tešanjsko područje organizovano je kao nahija koja je obuhvatala teritoriju veću od današnje površine općine. Tugavica (Tugavić).. Jablanica.: Porijeklo stanovništva tešanjskog kraja. Bobare. M. Čifluk. 8 1 Mezra-doslovno znači ziratno zemljište. godine ni jedno tešanjsko naselje nije imalo najviši stepen naselja (šeher).). XII 7 Niškanović. Novo Selo. Novo Selo. godine na području tešanjske nahije nalazila su se dva gradska naselja (kasabe Tešanj i Doboj). Rakovica. Plane (Planje). Džemilić Planje. O značenju te riječi vidjeti: Evlija Čelebi: Putopis-Odlomci o jugoslovenskim zemljama. M. Etnologija tešanjskog kraja. Mrkotić. a kao turski agrarno-pravni termin znači staro selište. Lončari. 2005. Sarajevo. Međutim. Miljanovci. Dobro Polje (Dobropolje). To su naselja Bukva. Trepče. Svjetlost. Šije.A. godine pominju se neka naselja koja do tada nisu bila evidentirana. 1-23 5 Ibid. 667 4 Niškanović. Lepenica.

Kraševo. Šije. U turskim defterima iz XVI vijeka pominju se još neka tešanjska naselja. Novo Selo. Oktober 1910. Mrkotići. Tešanj (grad). 11 Niškanović. neka naselja nisu nosila imena koja nose danas. godine pominju se neka naselja koja nisu bila evidentirana u turskim defterima iz 1570. Prema turskom defteru iz 1570.Razvoj seoskih naselja općine Tešanj Prema popisu stanovništva 1910. Tešanj. 2004. Sveska 41/42. Jablanica. Karadaglije i dr. Tugavići. M. Mrkotiću 29 kuća i Kaloševiću 49 kuća. godine. Novo Selo. Ljetinić. Blaževci. Mekiš. Hrvatin (Hrvatinići). Jablanica. Čaglići. Jelah. Lepenica. Glasnik Zemaljskog muzeja. Prema defteru iz 1604. Logobare. i 1604. Lepenica. Dobropolje. u turskim zapisima sreću se imena još nekih tešanjskih naselja kao što su Miljanovci. godine naselje Planje imalo je 39 kuća. Plane (Planje). Određena seoska naselja općine Tešanj starijeg su postanka. Raduša. Lepenica. Razvoj seoskih naselja općine Tešanj Područje općine Tešanj naseljeno je još od prahistorije. Sarajevo. Mrkotić i Kalošević. Orašje Planje. Ripna. Služba Općine Tešanj. Mriotić (Mrkotić). Potočani. Lončari. Šije. Mekiš. Prve pouzdane podatke o naseljima općine Tešanj možemo pronaći u turskim defterima iz 1570. Rosulje. U ovim dokumentima pominju se tri tešanjska naselja i to Planje. i 1604.. Lončari. Trepče i Vukovo. Mrkotić 20 kuća i Kalošević 45 kuća. 210-223 10 Broj stanovnika po mjesnim zajednicama sa pripadajućim naseljenim mjestima. porastu broja stanovnika. godine kojeg je provela austro-ugarska uprava u sastav tešanjske općine ulazila su sljedeća naselja: Blaževci. Jevadžije. 11 Krajem osmanske uprave. Mrkotić. 1912. usljed dugotrajnog naseljavanja Vlaha iz Srbije i Crne Gore od strane Osmanlija značajno se povećao broj stanovnika u ovom području. U sidžilima Tešanjskog kadiluka od 1639-1642. Novo Selo. Šije. godine. Pored toga. To su naselja Bukva. Kraševo. 12 Na osnovu prezentiranih podataka možemo zaključiti da je na području tešanjske općine u osmanskom periodu došlo do značajnih etničkih promjena. 9 Danas se u sastavu općine Tešanj nalazi 25 mjesnih zajednica sa trideset i devet seoskih i jednim gradskim naseljem. Kalošević. Te promjene se ogledaju prije svega u izmijenjenoj etničkoj strukturi. 10 2. Rakovica. str. Kaloševići. Drinčići. Gornja Modriča (Kalošević). Trepče i Vukovo. Karadaglije. Čifluk. Statistischen Depertment der Landesregierung.. Ripna. Piljužići. Drinčići. Novi Miljanovci. Zbog toga ćemo u ovom poglavlju obraditi evolutivni razvoj seoskih naselja općine Tešanj. Putešić. Jelah. odnosno 1877. Karadaglije. Medakovo. Drinčić. Bobare. Ripna. Dobro Polje (Dobropolje). Trepče. Miljanovci. Ljetinić. Etnologija tešanjskog kraja. 1-23 103 . Naime. Tugavica (Tugavić). Cerovac. Općinski centar je grad Tešanj. te postanku novih i razvoju starih naselja (kako po broju stanovnika i kuća tako i prostorno). str. Ljetinići. Cerovac. Bukva. Čifluk. Jablanica. Jelah-polje. odnosno njihov postanak i razvoj kroz određeni historijski period. Potočani. Vlasi su se 9 Die ergebnisse der Volkszählung in Bosnien und Hercegovina von 10. a osim njega općini pripadaju seoska naselja Bobare. Piljužići. Kraševo. Raduša i Vukovo. To su Čagljići (Čaglići). Koprivci. Medakovo. Raduša. a neka novijeg. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Koprivci. Rosulje itd. Piljužići. Džemilić. 1987.: Porijeklo stanovništva tešanjskog kraja. 1-23 12 Ibid. Tešanjka... Jelah. Miljanovci. godine u Planjama je bilo 75 kuća. Sarajevo. Orašje-Planje. str.

Lepenica sa 259 stanovnika. Novoselo (Novo Selo) sa 176 stanovnika. Piljužići sa 351 stanovnikom. 15 Do drugog popisa kojeg su austrougarske vlasti provele 1885. Prema ovom popisu na tešanjskoj općini je živjelo ukupno oko 10 582 stanovnika. Značajniji broj stanovnika pravoslavne vjeroispovijesti živio je jedino u naselju Bobare (63 stanovnika). godine pominju slijedeća tešanjska naselja: Blaževci sa 83 stanovnika. Glasnik Zemaljskog muzeja. Piljužićima. 1998. 1886. M. godine broj stanovnika u općini Tešanj povećao se sa 13 Niškanović. Miljanovcima (Miljanovce) 582 stanovnika. Bobarama.). E. Djemilić (Džemilić Planje) sa 228 stanovnika. Ripni 82 stanovnika. 41-43 16 Štatistika miesta i žiteljstva Bosne i Hercegovine po popisu naroda od 1. Bobarama 189 stanovnika. bile su prisutne stalne emigracije stanovništva sa tog prostora koje se naseljavalo u područje sjeverne Bosne. godine stanovništvo ovog kraja dobrovoljno je prešlo na Islam i vjerski se konsolidovalo. 104 . Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Trebetina i Ozrena. godine. Sarajevo. Lepenici 283 stanovnika. Novom Selu (Novoselo) 172 stanovnika. Međutim.. str. Osim osnovnih podataka o broju stanovnika u austrougarskim popisima sadržani su i podaci o etničkoj strukturi stanovništva iz koje se vidi da su u većini naselja tešanjske općine Muslimani. Orašje Planje sa 165 stanovnika. Samo u Blaževcima i Lončarima nije bilo muslimanskog stanovništva. Sarajevo 1880". Orašje Planjama. Lončari sa 84 stanovnika. Mrkotiću 302 stanovnika. 13 Osim toga zbog stalnih austrijsko-turskih sukoba u kojima su Osmanlije gubile teritorije sjeverno od Save. str. Šije sa 365 stanovnika i Trevče (Trepče) sa 364 stanovnika. (Popis 1879. Katolika je bilo još i u Džemilić Planjama. Sveska 41/42. godine. Šijama 431 stanovnik i Trepču (Trebče) 411 stanovnika. Miljanovci sa 554 stanovnika. a na tešanjsko područje su došli iz susjednih nahija Maglaja. Sarajevo. a od toga u naselju Blaževci živjelo je oko 99 stanovnika.. Tako se u popisu stanovništva iz 1879. Etnologija tešanjskog kraja. 16 Blagi porast stanovništva i broja kuća u naseljima općine Tešanj nastavljen je i u narednim godinama što se može vidjeti iz podataka objavljenih u popisu iz 1895. Ljetiniću 89 stanovnika. Kadušić naseljavali uglavnom u istočne i južne dijelove općine. Sarajevo.: Porijeklo stanovništva tešanjskog kraja. godine nije došlo do značajnijih promjena u pogledu nastanka novih naselja. Pravoslavno stanovništvo činilo je manjinu u slijedećim naseljima: Džemilić Planjama i Lepenici sa po 4 stanovnika.A. str. Jedino novo naselje evidentirano u ovom popisu je naselje Kalošević u kojem je živjelo oko 353 stanovnika. Kraševu 254 stanovnika. Mrkotić sa 271 stanovnikom. Koprivcima 90 stanovnika. Miljanovcima. Džemilić Planjama (Džemilić) 253 stanovnika. Jablanici 424 stanovnika. 14 Početkom austrougarske uprave proveden je prvi popis stanovništva u Bosni i Hercegovini koji je obuhvatio i naselja tešanjskog kraja. Ljetinić sa 81 stanovnikom.: Porijeklo i pripadnost stanovništva Bosne i Hercegovine. Orašje Planjama (Orašje) 190 stanovnika. odnosno Bošnjaci činili većinu. Ripna sa 73 stanovnika. Šijama i Trepču. Već 1600. Drinčićima 53 stanovnika. 1987. maja 1885. 1-23 14 Imamović. Koprivci sa 96 stanovnika. 24 15 "Štatistika miesta i pučanstva Bosne i Hercegovine. U periodu od 1885-1895. Piljužićima 399 stanovnika. Lončarima 119 stanovnika. Jablanica sa 371 stanovnikom. Kraševo sa 227 stanovnika. Drinčići 42 stanovnika. Bobare 177 stanovnika. ovaj popis nam pokazuje da je došlo do određenog porasta u ukupnom broju stanovnika po pojedinim naseljima. U tim naseljima su živjeli katolici.

Blaževci (725 ha). 1924. Hrvata i Slovenaca 31. U periodu od 1948. Koprivci (198 ha). Bukva (85 ha). a to su: Bejići (300 ha). aprila 1895. Kalošević (960 ha). Lepenica (305 ha). Piljužići (560 ha). Tradicionalni način stambene gradnje (265 ha).. 1896. Novi Miljanovci (308 ha). U ovom periodu prostorno su se širila postojeća naselja. Omanjska (650 ha). Bobare (300 ha). Omanjska. a samim tim i širenja starih i nastanka novih naselja. Prema popisu stanovništva iz 1921. odnosno do popisa stanovništva provedenog 1910. godine imala 49 seoskih naselja. Lončari (331 ha). a to su Jelah. Izdanje direkcije državne statistike u Beogradu. Medakovo (450 ha). godine razvijala u okviru većih susjednih naselja tešanjskog područja. Logobare (225 ha). Orašje Planje (575 ha). Logobare. 18 Pretpostavlja se da su se navedena naselja sve do popisa stanovništva iz 1910. Putešić. godine.Razvoj seoskih naselja općine Tešanj 10 582 na 12 265 stanovnika. 19 Popis stanovništva u Kraljevini Srba. godine u naseljima općine Tešanj živjelo je oko 12 704 stanovnika. Mrkotić (610 ha). Putešić Slika 1. Čifluk (675 ha). godine povećao na 13 591. 115-117 105 . str. 1912. Sarajevo. oktobra 1910. Takođe. Miljanovci (1280 ha). Sarajevo. godine nije došlo do značajnijih promjena u pogledu porasta broja stanovnika. godine takođe za vrijeme Kraljevine Jugoslavije. Potočani (225 ha). Dobropolje (600 ha). a broj kuća na 2 638. Mekiš (75 ha). Čaglići (214 ha). Raduša i Vukovo. Jelah-polje. Džemilić Planje (500 ha). To su naprimjer naselja Bejići. Iz tog razloga ne raspolažemo podacima o broju stanovnika po naseljima općine Tešanj u tom periodu. Karadaglije (1000 ha). Raduša (1575 ha). a njegova teritorija je podijeljena Maglaju. Tesliću i Doboju. Rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 10. Cerovac. godine na 48 480 stanovnika 1991. Novo Selo (204 ha). Jevadžije (250 ha). Novi Miljanovci. Žabljak itd. Jelah (325 ha). u ovom popisu prvi put su evidentirana naselja koja se nisu pominjala u prethodnim austrougarskim popisima. Vrela.. Karadaglije. Tešanj je izgubio status sreza. Drinčići (106 ha). Broj stanovnika općine Tešanj se prema popisu 1910. 17 U slijedećih petnaest godina. Kraševo (195 ha). 19 Do slijedećeg popisa stanovništva koji je proveden 1931. Januara 1921. Općina Tešanj je prema popisu iz 1991.. a broj kuća sa 1 987 na 2 187. godine. a usljed tog procesa su se razvila i neka nova koja su prije bila u sastavu već postojećih naselja. Sarajevo. Ripna 17 18 Glavni rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 22. Medakovo. Ljetinić (275 ha). Jablanica (488 ha). godine u bivšoj SFR Jugoslaviji stanovništvo općine Tešanj se povećalo sa 34 508 stanovnika koliko je bilo 1948. Jelah-polje (308 ha). Sivša. do 1991. prema popisu iz 1895. Cerovac (250 ha). Jevadžije. Dobropolje. godine vidi se da nije nastalo ni jedno novo naselje. Međutim. U periodu između dva svjetska rata za vrijeme Kraljevine Jugoslavije dolazi do stagnacije broja stanovnika.

135-136 21 Broj stanovnika po mjesnim zajednicama sa pripadajućim naseljenim mjestima. Od kraja XIX vijeka pa do danas stambena gradnja u tešanjskom području prošla je kroz nekoliko faza. Rosulje 849. Drinčići 282.A. Lepenica 1293. Ripna 124. Primjer tradicionalne bosanske arhitekture (Srednjobosanski tip kuće ili tip čardaklije s 1169 stanovnika). Mekiš 369. Jevadžije 510. Šije (800 ha). Putešić. Mrkotić 1 475. Čaglići 428. Jablanica 1 130. objekata koja na sebi nosi pečat vremena kroz koja je prolazila. Vukovo (200 ha) i Žabljak (285 ha). Jelah 3 833. 1991. Medakovo 1 083. Blaževci 80. Tešanjka 868. Naselja Bejići. Miljanovci 1 042. Tešanj. Čifluk 249. Raduša 2 597. a naselja Omanjska. Karadaglije 746. Kraševo 1177. 20 prepustom) Slika 3. 2004. Služba Općine Tešanj. Tešanjka (433 ha). Šije 2 800. Vrela (650 ha). Logobare 370. Putešić 286. društveno . Kalošević 806. Novi Miljanovci 1 988.ekonomski. Ljetinić 875. Srednja Omanjska i Žabljak novoosnovanoj općini Usora. U 2004. Koprivci 470. Kadušić (375 ha). Trepče (850 ha). Rosulje (350 ha). Beograd. 21 Uporedo sa povećanjem broja stanovnika. Potočani 1 193. Cerovac 520. Vitkovci (1250 ha). Sivša (925 ha). Srednja Omanjska (350 ha). teritorijalnim širenjem i prostornom organizacijom seoskih naselja razvijala se izgradnja seoskih stambenih i dr. Novo Selo 1 165. Vitkovci i Vrela pripala su općini Teslić u Republici Srpskoj. Bukva 831. Dobropolje 819. Jelah-polje 680. Savezni zavod za statistiku. godini općina Tešanj zauzimala je površinu od 163 km2 sa 25 mjesnih zajednica i trideset i devet seoskih naselja u kojima je živjelo oko 49 000 stanovnika (Bobare su imale 750 stanovnika.. Tugavići 296. Lončari 125. Orašje Planje 1 050. str. Tugovići (300 ha). Savremena stambena gradnja Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti i površina naselja. Trepče 2 379 i Vukovo Slika 2. 20 Nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma i osnivanjem općine Usora površina općine Tešanj je reducirana sa 223 km2 na 163 km2. Piljužići 1 785. 106 . Na osnovu materijalnih dokaza i pisanih izvora možemo zaključiti da je stambena gradnja u tešanjskom kraju prošla kroz tri osnovna perioda u kojima su politički.

U njima se ogleda prirodna osnova.: Uređenje seoskih teritorija i naselja. Etnologija tešanjskog kraja. Definisanje sela naprimjer može se zasnivati na njegovom razlikovanju od grada pri čemu se kombiniraju historijski. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. A.. A.: Grad i urbanizacija. str. 1988. a svako od ova dva tipa ima niz podtipova. 24 Definisanje seoskih i gradskih naselja stvar je konvencije.: Agrarna geografija. a njihov značaj se očituje u veličini (broju stanovnika) i izgledu. 118 26 Vresk.: Osnove opće geografije. Beograd. Zagreb. M. Stambeni objekti izgrađeni krajem XIX i početkom XX vijeka bili su karakteristični po tradicionalnom načinu gradnje. kriteriji broja stanovnika. 26 22 Bugarski. Do značajnijih promjena u ovoj sferi dolazi krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina XX vijeka.: Seoske stambene zgrade i kultura stanovanja u tešanjskom kraju. a na osnovu kombiniranja kriterija broja stanovnika i udjela poljoprivrednog u ukupnom broju stanovnika. Sveska 41/42. 25 Grad se može definisati kao kompaktno izgrađeno veće naselje u čijim sekundarnim i tercijarnim djelatnostima radi veći dio aktivnog stanovništva. Zagreb. Arhitektonski fakultet. i 1971.. 23 Pri tipologiji naselja uglavnom polazimo od njihove osnovne podjele na seoska i gradska naselja. 2002. Zagreb. 1993. U ovom periodu posebno je bila značajna institucija porodične zadruge koja je dala posebno obilježje u obliku načina života kao i kulturi stanovanja u ovom periodu. Naime. Takođe. str. kategorija.. 323 24 Prema popisu stanovništva i stanova 1961.. Univerzitet u Beogradu. veličine i socijalne organizacije prostora itd. Stanovništvo je u ovom periodu još uvijek bilo orijentisano na poljoprivredu te je mijenjalo oblik i način života. O tome detaljnije vidjeti: Crkvenčić. Sarajevo. Školska knjiga. kriteriji. Glasnik Zemaljskog muzeja. Školska knjiga. postoje i prijelazne forme naselja u kojima su sadržana svojstva seoskih i gradskih naselja. 91-134 23 Nejašmić.. 22 3. Naredne tri ili četiri decenije u kojima je došlo do značajnih političkih. Mnogo češće se definiše gradsko naselje pa se seoskim naseljima smatraju sva ona koja ne ispunjavaju određene kriterije.Razvoj seoskih naselja općine Tešanj kulturni i drugi faktori uticali na stvaranje specifičnih obilježja stambenih objekata u ovom području. Đ. Educa. 28 25 Simonović. a posebno odlaskom određenog broja stanovnika na rad u inostranstvo. str. I. način korištenja zemljišta i stepen opće razvijenosti. M. godine u bivšoj Jugoslaviji sva naselja su klasificirana u tri osnovna tipa i to na seoska. administrativni i dr. stvoreni su uslovi za intenzivniju urbanizaciju koja je dovela do napretka na polju stambene gradnje i kulture stanovanja. i to ne samo za vlastite potrebe nego i za potrebe stanovništva šireg prostora. 7 107 . str. uključivanjem aktivnog stanovništva u vanpoljoprivredne djelatnosti. pravni. Ribar. Malić. Ta naselja nazivamo prijelaznim ili mješovitim naseljima. Tipologija seoskih naselja općine Tešanj Naselja su najvažniji plod ljudskog djelovanja. Postepenim ekonomskim i društvenim razvojem napuštaju se tradicionalni oblici i način gradnje stambenih objekata. društveno-ekonomskih i drugih promjena mogu se okarakterisati kao prijelazni period gradnje stambenih objekata. str.. 1987. Ona su ishodišta i žarišta ljudskog rada i djelovanja. varijeteta itd.. gradska i mješovita. Zbog toga susrećemo različite definicije i kriterije tipologije seoskih i gradskih naselja. I. 1997.

Sv. zatim od ekonomije. Piljužići. 27 Postoje različite tipologije seoskih naselja od različitih autora koji su se prilikom podjele takvih naselja koristili različitim kriterijima. Logobare. Ova naselja zahvataju veliko prostranstvo. Novi Miljanovci. Potočani. Šije. Putešić. Rosulje. 153 28 Simonović. 29 Prema Cvijićevoj tipologiji veći broj seoskih naselja općine Tešanj može se svrstati u naselja razbijenog tipa. Mekiš. Mrkotić. a sela zbijenog tipa razvrstao je u pet grupa i to timočki. Beograd.A. M. Drinčići. Dobropolje. Jablanica. Seoska naselja mogu biti raznovrsna po svome tipu. Zbornik radova Geografskog zavoda Prirodno-matematičkog fakulteta Beograd. Beograd. Jelah-polje. 150 29 Cvijić. Đ. Naselje Šije u dolini rijeke Bosne (razbijeno-grupasto seosko naselje). odnosno od načina iskorištavanja zemljišta koje ne zahvata samo poljoprivredne površine već i stambene objekte. 250-276 108 . 1968. str. Kadušić Na području općine Tešanj danas se izdvaja trideset i devet seoskih naselja. Lončari. Najčešće se nazivaju po patronimu. slobodno bez bilo kakvih spoljnih uticaja. V. tursko-istočnjački i sela mješovite vrste. Trepče i Vukovo. Ponekad zaseok nosi ime po nekom hidronimu. Prema tome raspored kuća i plan naselja zavisi prije svega od agrarne strukture ali i od reljefa i drugih elemenata prirodne osnove. Ribar. str. Koprivci. kulturno-historijskih i ekonomskih uslova područja u kome nastaje i razvija se određeno seosko naselje. Jelah. Orašje Planje. Prvu sistematsku tipologiju seoskih naselja na Balkanskom poluostrvu izvršio je Jovan Cvijić koji je sva seoska naselja podijelio na sela razbijenog i zbijenog tipa. Naselja razbijenog tipa Cvijić je klasifikovao na seoska naselja starovlaškog tipa (sa šumadijskim. Raduša. Cerovac. 1993. Đurić. Tako naprimjer seoska naselja možemo izdvajati prema njihovoj genezi na: planska. oronimu itd. Beograd. Čifluk. Novo Selo.: Uređenje seoskih teritorija i naselja. Arhitektonski fakultet. Univerzitet u Beogradu. Kalošević. Osnovna karakteristika tešanjskih naselja je to što imaju nepravilnu prostornu strukturu sa nepravilnom mrežom puteva i ulica. Medakovo. str. Bukva.: Balkansko poluostrvo i južnoslavenske zemlje. Lepenica. Kraševo. Miljanovci. Ljetinić. Knjiga prva i druga. Da li je neko naselje kompaktno ili razbijeno zavisi u prvom redu od geografskog položaja.. ponekad i prostor dužine 5-6 km. Blaževci. Tešanjka. Kuće su obično raspoređene na 27 Slika 4. Zavod za izdavanje udžbenika SRS. ušorena i spontano nastala naselja.: Prilog poznavanju tipologije seoskih naselja. 1966. Tugavići. 28 Prema ovoj tipologiji naselja općine Tešanj se uglavnom svrstavaju u spontano nastala seoska naselja. To znači da su postala spontano tj. čitlučki. Jevadžije. odnosno prezimenu porodice koja je tu najbrojnija ili najduže živi u tom području. a dijele se na zaseoke ili mahale koji su jedan od drugog udaljeni od 1-2 km. XV. Ta raznovrsnost posljedica je fizičko-geografskih. a to su: Bobare. J. Ripna.. naselja karstnog tipa i naselja ibarskog (džematskog) tipa. mediteranski.. Čaglići.. mačvanskim i jaseničkim varijetetom). Karadaglije.

154-155 32 Ibid.. Jablanica. a podtipovi skupinskih naselja su zaseoci. njivama itd. Ljetinić. razbijeno-grupasta. Tešanjka i dr. XV. a istovremeno se vrši i izmještanje kuća na glavnu prometnu komunikaciju Doboj-Banja Luka. 154 109 . Mekiš itd.Razvoj seoskih naselja općine Tešanj više brda između kojih protiču potoci ili rijeke. Naselja Kalošević i Putešić u dolini rijeke Usore 30 31 Ibid. Beograd. Sela ovog tipa dvojako se razvijaju. Slika 5. Vladimir Đurić je sva seoska naselja u bivšoj Jugoslaviji svrstao u skupine usamljenih i skupinskih naselja (sa podtipovima). Kalošević. Glavni podtipovi usamljenih naselja su farme. baštama. jugozapadnom i jugoistočnom dijelu općine. Koprivci. str. infrastrukturnih sadržaja imaju tendenciju zbijanja i postepeno prelaze u džematski tip naselja. 250-276 Đurić. Vide se pojedini šumski kompleksi koji su međusobno povezani. Ova seoska naselja zbog navedenih procesa narastanja i urastanja u posljednjih nekoliko godina bilježe znatno širenje te već pokazuju tendenciju prelaska u drumski tip razrijeđenih seoskih naselja. Karadaglije. Trepče. razrijeđena. između njih su iskrčeni proplanci sa seoskim kućama. Ripna. 31 Prema ovoj tipologiji seoska naselja općine Tešanj koja su smještena u dolini rijeke Usore u zapadnom dijelu općine (Potočani. To su naselja Lepenica.) mogu se svrstati u razrijeđena skupinska naselja. Starovlaška naselja obično imaju više grobalja i gotovo su sva osnovana na krčevinama. drumska. ekonomije i salaši. Danas navedena seoska naselja zbog porasta stanovništva. gomilasta. Na osnovu morfološko-fizionomskih karakteristika prof.. 1968. Šije. Džemilić Planje.: Prilog poznavanju tipologije seoskih naselja. Zbornik radova Geografskog zavoda Prirodno-matematičkog fakulteta Beograd.. nizna. Rosulje. ušorena krstasta i zvjezdasta kao i ušorena ortogonalna sela kvadratnog ili pravougaonog oblika. Skupinska razrijeđena naselja predstavljaju veće skupine kuća koje su nastale unutrašnjim približavanjem razbijenih zaseoka i pojedinačnih kuća. Sv. str. te razvoja saobraćaja i dr. Cerovac. 30 Tipični predstavnici starovlaškog tipa seoskih naselja na području općine Tešanj su seoske zajednice koje su locirane u brdsko-planinskom južnom. V. Zbog toga se ova naselja danas mogu okarakterisati kao prijelazni tip između okupljenih i disperznih seoskih naselja. str. 32 Skupinska razrijeđena seoska naselja općine Tešanj razvijaju se na taj način da se koncentracija novih kuća vrši u središtu sela ili kraj puta koji vodi kroz selo. Orašje Planje. Vukovo.

te mrežu naselja na jugoistoku smještenu u brdsko-planinskom dijelu općine sa relativno manjom gustinom naseljenosti. Medakovo. Naselja Tešanjka i Jelah mogu se svrstati u skupinska naselja. Tačnije. Rosulje. Bukva. a u drugim dijelovima mreža naselja je znatno rjeđa. Blaževci. Logobare. Vukovo. Novo Selo. Drinčići. Jelah i Potočani pripadaju središnjoj mreži naselja. Karadaglije. prije svega reljef ovog područja. Raduša. Međutim. mala (200-499 stanovnika). Zbog toga seoska naselja na području općine Tešanj nisu ravnomjerno raspoređena. Ripna.: Osnove opće geografije. Tešanj. str. Šije. Centar naselja Jelah Putešić. srednja (500-999 stanovnika) i velika seoska naselja (1000 i više stanovnika). a zapravo predstavljaju prijelazne tipove naselja jer je u njima izražena velika koncentracija stanovništva na malom prostoru. Čifluk. Ljetinić. U mreži naselja na sjeverozapadu nalaze se: Novi Miljanovci.A. središnju u kojoj se nalazi grad Tešanj i koja predstavlja najgušće naseljen prostor. ova naselja još uvijek nemaju potrebnu infrastrukturu da bi se proglasila gradskim naseljima. Trepče. Slika 6.. Čaglići. Mrkotić. 33 33 Nejašmić. I. Cerovac. Tugavići. Medakovo. S obzirom na broj stanovnika seoska naselja se mogu podijeliti na sitna (do 199 stanovnika). Jablanica. Neka od ovih naselja imaju tendenciju izmještanja kuća na glavnu saobraćajnicu koja prolazi kroz naselje. Orašje i Džemilić Planje itd. Educa. 325 110 . Bobare. koji je značajno uticao na njihov prostorni razmještaj. 1997. Miljanovci. S obzirom na tu činjenicu na području općine Tešanj možemo izdvojiti tri mreže naselja i to: mrežu naselja na sjeverozapadu smještenu u dolini rijeke Usore. Oraš Planje i Džemilić Planje. (Prilog 1). Jevadžije. Kadušić Ostala naselja općine Tešanj (Novo Selo. Trepče. U jugoistočnom dijelu općine mrežu naselja čine Šije. Kraševo. U pojedinim dijelovima općine postoji veća koncentracija stanovništva. Naselja Tešanjka. Lepenica. Koprivci. Kalošević. Lončari. Jelah-polje. seoska naselja tešanjske općine mogu se podijeliti u različite skupine ako se kao kriterij za njihovo izdvajanje uzme prirodna osnova. Karadaglije i Mekiš. Zagreb. Piljužići. Jablanica. Takođe. Lepenica. odnosno više seoskih naselja. Dobropolje. Mekiš.) pripadaju razbijeno grupastim skupinskim naseljima kod kojih su kuće zbijene u zaseocima ali je rastojanje između pojedinih mahala znatno. jugoistočni dio općine ima znatno rjeđu mrežu naselja za razliku od drugih dijelova općine.

Tešanj. 3 8 11 17 Izvor: Broj stanovnika po mjesnim zajednicama sa pripadajućim naseljenim mjestima. Mrkotić. Hrvatanovići. Služba Općine Tešanj. U grupi naselja srednje veličine najmanji broj stanovnika imalo je naselje Jevadžije sa oko 510 stanovnika.. a najbrojnije je bilo naselje Tešanjka sa 868 stanovnika. Karadaglije. te su svrstana u grupu velikih seoskih naselja.) Džemilić Planje Jablanica Jelah Potočani Kraševo Medakovo Miljanovci Mrkotić Novi Miljanovci Novo Selo Orašje Planje Piljužići Raduša Šije Lepenica Trepče Vukovo Blaževci Ripna Lončari Drinčići Logobare Čifluk Mekiš Čaglići Putešić Koprivci Tugavići Bobare Bukva Dobropolje Cerovac Jelah-polje Jevadžije Kalošević Karadaglije Ljetinić Rosulje Tešanjka Uk. Drinčići. Rakovica i Rosulje. Kalošević. Cerovac.. Tačnije. u turskim defterima iz 1570. Kraševo.) Velika (> od 1000 st. i 1877. Šije. Trepče. a u grupi malih seoskih naselja bilo je osam sela. godine pominju se slijedeća tešanjska naselja: Čaglići. Čifluk. Vukovo. Na osnovu prezentiranih podataka u tabeli 1. (Prilog 2). Piljužići.) Tip seoskog naselja Mala Srednja (200-499 st. godine postojala tri seoska naselja koja pripadaju grupi sitnih seoskih naselja. Miljanovci. Zaključak Neka seoska naselja današnje općine Tešanj pominju se još u vrijeme turske uprave. Potočani. Ljetinić. 1604. a najbrojnije je bilo naselje Koprivci sa 470 stanovnika. te od 1740-1752. a sedamnaest naselja imalo je preko 1000 stanovnika. U okviru grupe malih seoskih naselja najmanji broj stanovnika imalo je naselje Čifluk u kome je bilo 249 stanovnika. Jablanica. a najviše naselje Lončari sa 125 stanovnika. 2004. U skupini velikih seoskih naselja po veličini se isticalo naselje Jelah sa 3 833 stanovnika dok je najmanji broj stanovnika u ovoj grupi imalo seosko naselje Miljanovci u kojem je živilo 1 042 stanovnika.Razvoj seoskih naselja općine Tešanj Tabela 1.. Raduša.) (500-999 st. Oko jedanaest seoskih naselja je bilo u grupi srednje veličine. Novo Selo. možemo zaključiti da su u općini Tešanj 2004. Tipologija seoskih naselja općine Tešanj po veličini Sitna (do 199 st. Bukva. Tugavići. Mekiš. Naselja koja pripadaju određenim grupama nisu jednaka po broju stanovnika. Jelah. Ripna. Lepenica. Dobropolje. Tako naprimjer u grupi sitnih seoskih naselja najmanje stanovnika imalo je selo Blaževci sa oko 80 stanovnika. U austrougarskim popisima možemo pronaći gotovo sva seoska 111 Naziv seoskog naselja . te sidžilima Tešanjskog kadiluka iz 1639-1642. 4. Planje.

Second group of settlements are less populated settlements which are developed in southern. Prvu skupinu čine skupinska razrijeđena naselja koja čine veće skupine kuća koje su nastale unutrašnjim približavanjem razbijenih zaseoka i pojedinačnih kuća. Šije.000 inhabitants. Jelah.A. Mrkotić. Tugavići. Rural settlements of municipality Tešanj appeared spontaneous and developed without planning which significantly reflected on settlement’s physiognomy. oblik. Ljetinić. Razvoj seoskih naselja u tešanjskom području odvijao se u uvjetima složenih političkih i ekonomskih prilika. Prema popisu iz 1910. Kraševo. 4. This type of settlements on area of municipality Tešanj is placed in area from 150 to 300 metres. Međutim. Miljanovci. Mekiš. In these settlements houses are grouped in small villages but distance between villages is significant. jugozapadnom i jugoistočnom dijelu općine Tešanj. Lepenica. Na području tešanjske općine u osnovi se mogu izdvojiti dvije skupine seoskih naselja. Conclusion Some rural settlements of municipality Tešanj are mentioned in the period of Turkish government. 112 . Vukovo. a istovremeno se vrši izmještanje kuća uz značajne prometne komunikacije. godine u općini Tešanj bilo je 49 seoskih naselja. Ovaj tip naselja na području tešanjske općine rasprostranjen je u predjelima sa 150-300 m nadmorske visine. In the same time this houses are moving toward roads. Planje. size etc. a large number of rural settlements of municipality Tešanj has tendency of compaction and these villages slowly becoming grouped type of settlements. Trepče. form. In Turkish defters from 1570. Čifluk. Potočani. Drinčići. In Austro-Hungarian censuses we can find almost all rural settlements which today exist on area of this municipality. and today this municipality has 39 rural settlements. Jablanica. Karadaglije.000 inhabitants. Toward census from 1910 on area of municipality Tešanj existed 24 rural settlements in which lived around 13. Hrvatanovići. Development of rural settlements in Tešanj`s area unscrew in the condition of complex political and economic opportunities. Kadušić naselja koja danas egzistiraju na prostoru općine. Drugu skupinu sela čine razbijeno-grupasta skupinska naselja koja su se razvila u brdsko-planinskom južnom. Rakovica i Rosulje. a danas u ovom području egzistira trideset i devet takvih naselja. veći broj sela općine Tešanj ima tendenciju zbijanja i postupno ova sela prelaze u zbijeni ili džematski tip naselja. godine na području tešanjske općine egzistirala su 24 seoska naselja u kojima je živilo oko 13000 stanovnika. However. Ripna. Raduša. First group are grouped settlements which originate as a consequence of compaction of less grouped villages and with house contraction. Bukva. Dobropolje. and sidžils of Tešanj`s kadiluk from 1639 to 1642 and from 1740 to 1752 these settlements are mentioned: Čaglići. Toward census from 1991 municipality Tešanj had 49 rural settlements. U ovim naseljima kuće su zbijene u zaseocima ali je rastojanje između njih znatno. Prema podacima prvog austrougarskog popisa stanovništva Bosne i Hercegovine u općini Tešanj nalazilo se 17 seoskih naselja u kojima je živilo oko 9 000 stanovnika. 1604 and 1877. south western and south eastern part of Tešanj. Piljužići. Seoska naselja općine Tešanj nastajala su spontano i razvijala se neplanski što se značajno odrazilo na njihovu fizionomiju. Toward data’s from first Austro-Hungarian census in Bosnia and Herzegovina municipality Tešanj had seventeen rural settlements in which lived around 9. veličinu itd. Cerovac. On area of municipality Tešanj it is possible to single out two groups of rural settlements. Prema popisu stanovništva 1991. Kalošević. Novo Selo.

Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti i površina naselja.: Grad i urbanizacija.. Sarajevo. Vresk. Đurić. E. A.: Agrarna geografija. Univerzitet u Beogradu. 1996. 10. Škaljić. Zbornik radova Geografskog zavoda Prirodno-matematičkog fakulteta Beograd. Sveska 41/42. Crkvenčić. 14. 1987. Evlija Čelebi: Putopis-Odlomci o jugoslovenskim zemljama. Beograd. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. 113 . Niškanović. 13. I. M. I. 1968. Sarajevo.. 1966. Rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 10. Đ. Sarajevo.: Porijeklo stanovništva tešanjskog kraja. 1886.Razvoj seoskih naselja općine Tešanj 5. 11. Sarajevo. aprila 1895. Zavod za izdavanje udžbenika SRS.: Osnove opće geografije. Januara 1921. Sarajevo. 3. 1998. Beograd. 1966. Sv. Literatura i izvori 1. 1993.: Seoske stambene zgrade i kultura stanovanja u tešanjskom kraju. 1924. 19. A.. Sarajevo. Beograd. 15. Etnologija tešanjskog kraja. 18. 12. Popis stanovništva u Kraljevini Srba. Sveska 41/42. Sarajevo. godine. Ribar.. 1912.: Uređenje seoskih teritorija i naselja. 2002.: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku.: Prilog poznavanju tipologije seoskih naselja. Glasnik Zemaljskog muzeja. Die ergebnisse der Volkszählung in Bosnien und Hercegovina von 10. Hrvata i Slovenaca 31. godine. Imamović. 7. Služba Općine Tešanj. Svjetlost. Školska knjiga. A. Zagreb. "Štatistika miesta i pučanstva Bosne i Hercegovine. Sarajevo. Etnologija tešanjskog kraja. Bugarski. 2. Sarajevo 1880".). 17. Oktober 1910. V. 16. Sarajevo. Glavni rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 22. Tešanj. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. M. 1997. Simonović. M. Malić. 5. 4. 2004. 1912. Zagreb. 9. 8. Statistischen Depertment der Landesregierung.. Cvijić.: Porijeklo i pripadnost stanovništva Bosne i Hercegovine. oktobra 1910. Izdanje direkcije državne statistike u Beogradu. maja 1885. Sarajevo. Školska knjiga. XV. Broj stanovnika po mjesnim zajednicama sa pripadajućim naseljenim mjestima.: Balkansko poluostrvo i južnoslavenske zemlje. Arhitektonski fakultet. Zagreb. Educa. Štatistika miesta i žiteljstva Bosne i Hercegovine po popisu naroda od 1. 6. 1896. Knjiga prva i druga. Glasnik Zemaljskog muzeja. 1987. Savezni zavod za statistiku. J. 1988. 1991. (Popis 1879. Nejašmić. Beograd.

A. Kadušić 114 .

Razvoj seoskih naselja općine Tešanj 115 .

Navedena regija je u periodu od 1991. vš. negativan demografski razvoj. mezoregija u okviru nje. odnosno jačoj dinamici demografskog razvoja. i poslijeratne godine. godine je evidentan i predstavlja veliku prepreku ukupnom razvoju peripanonskog prostora. U radu su. Ključne riječi: Peripanonska makroregija. prikazane promjene koje su nastale u demografskom razvoju Peripanonske makroregije. Odsjek za geografiju. Key words: Peripanonic macro region. Prirodno-matematički fakultet. regionalni razvoj. prirodno kretanje stanovništva i razmještaj i gustinu naseljenosti stanovništva) ovog prostora za 1991. her mezzo-regions and municipalities which are characteristic by expressive weak or stronger demographical development dynamics. Quoted region experienced in the period from 1991 to 2003 the most expressive changes in population growth in Bosnia and Herzegovina. godine doživjela najizraženije promjene u pogledu ukupnog kretanja stanovništva u okviru Bosne i Hercegovine. ass.. natural population growth and density of population) of this area for 1991 and years after war. te općina koje su karakteristične po izrazito slaboj. sc. GODINE SOME CHARACTERISTICS OF DEMOGRAPHICAL DEVELOPMENT PERIPANONIC MACROREGION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA IN PERIOD 1991-2003. do 2003. . mr. sc. through analysis and comparison of demographical indicators (change in total population number.Zbornik radova PMF 4 i 5. changes in demographical development in Peripanonic macro-region. Bosna i Hercegovina. YEAR Mr. ass. negative demographical development.. Univerzitet u Tuzli Abstrakt Negativan demografski razvoj najveće bosanskohercegovačke prirodnogeografske regije u vremenu nakon 1991. Bosnia and Herzegovina. regional development. Alma Kadušić. Fadila Kudumović vš. analizom i uspoređivanjem demografskih pokazatelja (kretanje ukupnog broja stanovnika. In this paper. 117 – 126 (2007-2008) Originalni naučni rad NEKE KARAKTERISTIKE DEMOGRAFSKOG RAZVOJA PERIPANONSKE MAKROREGIJE BOSNE I HERCEGOVINE U PERIODU OD 1991-2003. Abstract Negative demographical development of the biggest physical region in Bosnia and Herzegovina in period after 1991 is evident and represents a big barrier for total development of Peripanonic area.

donjobosanska mezoregija. S.1982. Manjača.9 %. Uspostavom međuentitetske linije razgraničenja. 1 Smlatić. tlo). Posavsko – donjovrbasko . Gusta naseljenost ove regije (preko 100 st. a na prostor Federacije 36. Separat za Republiku Bosnu i Hercegovinu. Semberiju.sanska mezoregija. Regionalno-geografska i administrativno-teritorijalna podjela Peripanonske makroregije U regionalno . do 1995. Rat u Bosni i Hercegovini (u periodu od 1992. Peripanonska makroregija je podijeljena na područja koja pripadaju Republici Srpskoj i područja koja pripadaju Federaciji Bosne i Hercegovine.4 % ukupne površine Peripanonske makroregije. godine. 1 % (13 793 km2). a takođe su imale i različit tok demografskog razvoja u naznačenom periodu.. te njihovih pritoka Vrbanje. ekonomski slabije razvijenih općina. Uvod Peripanonski prostor Bosne i Hercegovine je teritorijalno i demografski najveća regionalno-geografska cjelina Bosne i Hercegovine.7 % teritorije Bosne i Hercegovine.teritorijalnom pogledu 1991.donjodrinska mezoregija. godine Peripanonsku makroregiju činilo je 47 općinskih područja. Vlašić. Na prostor Republike Srpske otpada 63. te sve jaču demografsku polarizaciju. str. Kudumović. Konjuh i Javor. Teritorijalno je najveća mezoregija Peripanonske makroregije sa 8 460 km2. Enciklopedija Jugoslavije. Zahvata sjeverni . klima. obuhvata Tuzlansku kotlinu. 63. Posavsko – sprečko – majevičko . 118 . Zagreb. Kadušić 1. Obuhvata prostor od 21 860 km2. U administrativno .geografskom pogledu na prostoru Peripanonske makroregije mogu se izdvojiti tri homogene mezoregionalne cjeline koje su specifične po prirodnogeografskim i društveno-geografskim obilježjima. Usore i Spreče. odnosno 42. JLZ. zahvata zapadni dio makroregije i teritorijalno se podudara sa peripanonskim dijelom Bihaćke krajine i prijedorskim subregionom.peripanonski dio Bosne i Hercegovine čija granica na jugu dopire do planina: Grmeč. Čemernica. 34. odnosno koncentrisanje stanovništva u velikim urbanim centrima što ima za posljedicu pražnjenje perifernih. vode./km2) je posljedica izuzetno povoljnih prirodnih uslova za naseljavanje (reljef. 1 Ima najmanju površinu u okviru Peripanonske makroregije od 5 867 km2. odnosno njen udio u ukupnoj površini makroregije iznosi 26. a njen udio u ukupnoj površini makroregije iznosi 38. Ima površinu od 7 529 km2.. Ističe se izrazito povoljnim geografskim položajem. obuhvata dolinska proširenja donjih tokova Vrbasa i Bosne. 2. dio bosanske Posavine i dijelove Podrinja. pad stope nataliteta i prirodnog priraštaja. A. od kojih je prostorno najveća općina Banja Luka sa 1 239 km2 površine.7 %.F. Unsko . a takođe i bogatstva prirodnim resursima neophodnim za razvoj privrednih djelatnosti na ovom prostoru. Srnetica. tj.9 % (8 063 km2) površine Peripanonske makroregije. Dejtonskim mirovnim sporazumom potpisanim 1995. godine) i snažni emigracijski procesi u poslijeratnom periodu uzrokovali su snažne promjene u stanovništvu ovog prostora koje su se očitovale kroz izrazit pad ukupnog broja stanovnika.

. prema posljednjem popisu stanovništva živjelo je 2 432 723 stanovnika. Sejtarija. Geografske regije Bosne i Hercegovine. odnosno 1 104 164 stanovnika živjelo na prostoru Republike Srpske. U ratnom i poslijeratnom periodu. na 42. Sejtarija.6 % od ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.4 %. od ukupnog broja stanovnika makroregije u 1996. odnosno 1 037 745 na prostoru Federacije BiH. 1998. Milići (dio općine Vlasenica). Teočak (dio općine Ugljevik). Ribnik (dio općine Ključ). Oštra Luka (dio općine Sanski Most). godine Ovakvom podjelom Peripanonska makroregija je dobila još 18 novih općina 2 (karta br. a 48.7 % državne teritorije. uglavnom. 1998. Kretanje ukupnog broja stanovnika Na prostoru Peripanonske makroregije (21 856 km2). ukupan broj stanovnika se smanjivao. Pelagićevo (dio općine Gradačac). U 2 Novonastale općine Peripanonske makroregije na području Republike Srpske su: Krupa na Uni (dio općine Bosanska Krupa).1) koje. pod uticajem brojnih i različitih veoma nepovoljnih faktora. Osmaci (dio općine Kalesija). Administrativna karta Bosne i Hercegovine. Doboj –istok (dio općine Doboj). Karakteristike demografskog razvoja Peripanonske makroregije 3. Dobretići (dio općine Skender Vakuf). 3. a na području Federacije BIH su: Usora (dio općine Tešanj). imaju male teritorije. Karta br. Analizirajući procjene o ukupnom broju stanovnika po entitetskim područjima u okviru Peripanonske makroregije može se zaključiti da je. 1: Administrativno-teritorijalna i regionalna podjela Peripanonske makroregije Izvor: Atlas svijeta. Atlas svijeta. Sapna (dio općine Zvornik) . odnosno 55. godine. 119 . Doboj jug (dio općine Doboj). Petrovo (dio općine Gračanica).6 %. Šamac-Domaljevac (dio općine Bosanski Šamac) i Čelić (dio općine Lopare). Vukosavlje (dio općine Odžak) i Kostajnica (dio općine Bosanska Dubica). a odlikuju se demografskom ispražnjenošću i ekonomskom neodrživošću. do 1995. a najizraženije smanjenje se desilo za vrijeme agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu od 1992.Neke karakteristike demografskog razvoja Peripanonske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003.1. godini. Donji Žabar (dio općine Orašje). 51.

U periodu od 2000 . u periodu 1991 . a 2000. godini i njihov udio u ukupnom stanovništvu Peripanonske makroregije PERIPANONSKA MAKROREGIJA Unsko-sanska mezoregija Posavskodonjovrbaskadonjobosanska Posavsko-sprečkomajevičkodonjodrinska UKUPNO Površina u km2 5 867 8 460 1991.F. Kantoni u brojkama.1 100 931 681 2 183 974 42.290 814 stanovnika. Statistički bilten Republike Srpske br.2003. Državni zavod za statistiku. Naime. godinu na prostoru Peripanonske makroregije je živjelo ukupno 2 141 909.1 100 944 575 2 141 909 44.4 %. u kojoj je u analiziranom periodu. 2005. Vlada Republike Srpske.donjodrinske mezoregije.0 35.6 % 1991. 1994.7 100 979 193 2 256 435 43. Kadušić periodu poslije 1996. i 2003. Prema podacima za 1996. godine smanjenje ukupnog broja stanovnika Peripanonske makroregije iznosilo je .0 2003 Uk. Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine. Sarajevo..1 %. VIII. Najveći broj stanovnika ove makroregije skoncentrisan je u njenom istočnom dijelu. godini zabilježen je blagi porast apsolutnog broja stanovnika makroregije.6 2000 Uk.donjobosanska mezoregija zabilježile su porast ukupnog broja stanovnika od 7. Smanjenje apsolutnog broja stanovnika Peripanonske makroregije nije značajno uticalo na njen udio u ukupnom stanovništvu Bosne i Hercegovine.sanska i Posavsko – donjovrbaska .3 36.) sve tri mezoregije bilježile su pad u ukupnom broju stanovnika za više od 10 %.4 100 Izvori: Statistički godišnjak Republike Bosne i Hercegovine 1992. Republički zavod za statistiku. Sarajevo. 2005.6 7 529 21 856 1 049 437 2 432 723 43.. Razlog je intenzivna emigracija stanovništva u toku i nakon rata iz drugih područja Bosne i Hercegovine na prostor Peripanonske makroregije. odnosno 3. br. stanovnika 434 799 762 535 % 20. Kudumović.2 1996 Uk. ali je on još uvijek bio znatno manji (-176 288) u odnosu na predratni ukupni broj stanovnika.sprečko – majevičko donjodrinska mezoregija bilježila pad od 1.5 % 2003. godine stanovništvo ovog dijela Republike Srpske bilježilo je stalan porast.. u prvom periodu (1991 . godine u svim mezoregijama je evidentan porast broja stanovnika. stanovnika 528 881 854 405 % 21.1 %). odnosno na prostoru Posavsko – sprečko – majevičko .1996.. Prema procjenama entitetskih zavoda za statistiku. dok je u ostale dvije mezoregije živjelo manje od 60 % stanovnika. 2000. a prema podacima za 2003..3 35. Republika Srpska. Federalni Zavod za statistiku.. 2005. Federalni zavod za statistiku. A. udio stanovništva Peripanonske makroregije u ukupnom u promatranom periodu se povećao sa 55. godina Unsko . Banja Luka. br. U 2003. Sarajevo. u periodu 1996-2003. Kretanje ukupnog broja stanovnika po mezoregijama Peripanonske makroregije je bilo relativno ujednačeno što se može vidjeti iz podataka sadržanih u tabeli 1 i grafikonu 1.2 %. godinu 52. na 58. stanovnika 473 943 803 299 % 21. stanovnika 465 707 786 586 % 21. br. dok je Posavsko . Banja Luka. živjelo više od 40 % stanovnika makroregije. godine 2 183 974 stanovnika. 2005. tj.6 % stanovnika makroregije živjelo je na području ovog dijela manjeg entiteta. Naime. 1: Kretanje ukupnog broja stanovnika po mezoregijama u 1991. Politika razvoja stanovništva Republike Srpske (Projekat). -12 % u odnosu na stanje iz 1991. a najznačajniji je bio u istočnom dijelu Peripanonske makroregije (5.7 35. (Grafikon br. br. 2) Tabela br. Demografska statistika. Uk. 1996. godine. 120 . godine.1996.

Vlada Republike Srpske. Državni zavod za statistiku. Prirodno kretanje stanovništva Peripanonski prostor Bosne i Hercegovine u prijeratnom periodu se isticao izrazitom dinamikom prirodnog kretanja stanovništva što je bio rezultat. Smrtnost je bila najizraženija u periodu od 1991.. Sarajevo. broj umrlih bio veći za oko 4 000 u odnosu na stanje iz 1996. VIII. i 2003.3 ‰) i umjerena stopa mortaliteta (7. 2005. 2000. a taj trend je nastavljen i dalje tako da je u 2003. 2005.7 ‰. na prostoru ove makroregije 1991.4 (Tabela br. Naime.3 ‰) Peripanonska makroregija bilježila je nadprosječne vrijednosti. tj.donjobosanska Posavsko-sprečko-majevičko-donjodrinska 3. dok je uticaj unutrašnjih i vanjskih migracija na prirodno kretanje stanovništva bio zanemarljiv. Republički zavod za statistiku. godine.6 ‰. 2: Udio broja stanovnika mezoregija u ukupnom stanovništvu Peripanonske makroregije (1991. do 1996..) % 50 40 30 20 10 0 Grafikon br. 1994. godine. mortalitet 7.2 ‰. 1996. Sarajevo. Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine. 2005. Statistički bilten Republike Srpske br. paralelno sa opadanjem stope nataliteta. godine kada je evidentiran porast sa 7.3 ‰) što je rezultiralo umjerenim prirodnim priraštajem (8. 1: Kretanje ukupnog broja stanovnika po mezoregijama Peripanonske makroregije (1991.. Kantoni u brojkama. godine Grafikon br.0 ‰). Federalni zavod za statistiku. Sarajevo.2. 2000. visoke stope prirodnog priraštaja..3 Nakon 1991. usljed ratnih dešavanja i negativnih demografskih procesa došlo je do značajnog pada stope nataliteta. i 2003. Republika Srpska.Neke karakteristike demografskog razvoja Peripanonske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003.1 ‰ više u odnosu na stanje iz 1991. godine evidentirana je viša stopa nataliteta (15.donjobosanska Posavsko-sprečko-majevičko-donjodrinska Unsko-sanska mezoregija Posavsko-donjovrbaska. U poređenju sa komponentama prirodnog kretanja stanovništva Bosne i Hercegovine u cjelosti u 1991. Tako je u prvoj poslijeratnoj godini (1996. Politika razvoja stanovništva Republike Srpske (Projekat).) 3 4 Statistički godišnjak Republike Bosne i Hercegovine 1992. Banja Luka. godinu. godine. 2005.3 ‰ na 8....) evidentiran pad prirodnog priraštaja na 3. 2. Demografska statistika. godini u ovom području rođeno duplo manje djece (19 380) u odnosu na 1991. Nakon 1996. kontinuirano je rasla stopa mortaliteta da bi u 2003. povećanja stope mortaliteta i kontinuiranog opadanja stope prirodnog priraštaja stanovništva Peripanonske makroregije.3 ‰ i prirodni priraštaj 7. Pregled po općinama. godine. Federalni Zavod za statistiku. godini (natalitet 14. Banja Luka. 121 . u prvom redu. za 1. 1996.) 1200000 1000000 800000 600000 400000 200000 0 1991 1996 2000 2003 1991 1996 2000 2003 Unsko-sanska mezoregija Posavsko-donjovrbaska.

7 ‰ (Donji Žabar) do 3.7 3. ‰ 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 1991 1996 2000 2003 Unsko-sanska Posavsko-donjovrbaska -donjobosanska Posavsko-sprečko-majevičko-donjodrinska Na osnovu prikazanih podataka u tabeli br.1. 1996. Kadušić Tabela br.7 Izvor: Isto kao za tabelu br. Analizom komponenata prirodnog kretanja stanovništva 1991. Mortalitet 2000. i 2003. 1996.2 8. 122 .. prešao sa srednje natalitetnog na nisko natalitetni tip (stopa nataliteta ispod 15 ‰). 2000.0 3. 1996. godine Peripanonska makroregija Godina 1991.donjodrinska mezoregija može izdvojiti kao područje sa najvećim promjenama.6 Mortalitet 17 442 13 873 16 900 17 797 ‰ 7. i 2003. godine čak 17 općina (od ukupno 32) imalo je negativan prirodni priraštaj. bilježila je i Unsko – sanska mezoregija sa -1. 2: Prirodno kretanje stanovništva Peripanonske makroregije 1991. Natalitet 36 697 24 094 23 098 19 380 ‰ 15. godine na području Posavsko – sprečko – majevičko – donjodrinske mezoregije evidentirano je 10 općina sa negativnim prirodnim priraštajem. godine. 1996. Ovo se najvećim dijelom odnosi na novonastala općinska područja čije su se stope prirodnog priraštaja kretale od -9.. 2003. pored Posavsko – sprečko – majevičko – donjodrinske mezoregije (-0.3 11. 2000. 1996.9 Prirodni priraštaj 19 228 10 221 6 198 1 583 ‰ 8. Grafikon br.. godini. 1996. 3 možemo konstatovati da je prostor Peripanonske makroregije. 2000. i 2003. Naime.7 ‰ (Sapna). 2 i grafikonu br.0 7.) % 35 30 25 20 15 10 5 0 1991.. 4: Kretanje stopa prirodnog priraštaja po mezoregijama Peripanonske makroregije (1991. godine po mezoregionalnim područjima utvrdili smo da su se u sve tri mezoregije odvijali negativni procesi u pogledu prirodne dinamike stanovništva.9 11. nakon 1991.1 ‰.F.. Prirodni priraštaj 2003. 3: Prirodno kretanje stanovništva Peripanonske makroregije 1991. pri čemu se Posavsko – sprečko – majevičko . Negativnu stopu prirodnog priraštaja u 2003..3 8. Kudumović.0 8.0 0. a 2003.. A. 2000. 3) Veličinu promjena najbolje pokazuje broj općina sa negativnim prirodnim priraštajem u istočnom dijelu Peripanonske makroregije. Natalitet 1996. 2000 i 2003. Grafikon br.. (Tabela br.5 ‰).

1 ‰ 7.7 ‰).1 11. 3: Prirodno kretanje stanovništva po mezoregijama Peripanonske makroregije Unsko-sanska 1991.0 ‰ 14.4 ‰) i Tešanj (4.5 2.Neke karakteristike demografskog razvoja Peripanonske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003.2 5.6 ‰ 6. Posavskodonjovrbaska donjobosanska 1991. ali je u 2003. 2000. Naime. broj stanovnika 528881 434799 465707 473943 Uk. Uk. U isto vrijeme na području Unsko .6 7. sve tri mezoregije u 1991. godine Tabela br.5 ‰ u općinama Dobretići i Gradiška.0 ‰.5 1. 1996.4 8. broj stanovnika 854405 762535 786586 803299 Uk.1 2. pri čemu se izdvaja novonastala općina Krupa na Uni sa -17. 2003.9 Prirodni priraštaj 9366 4070 2885 960 ‰ 7. broj stanovnika 1049437 944575 931681 979193 Natalitet 8433 5896 5058 4164 Natalitet 12188 8873 8567 6704 Natalitet 16076 9325 9473 8512 ‰ 15.6 7.3 11./km2.7 8.2 ‰). Razmještaj stanovništva i gustina naseljenosti Gustina naseljenosti i razmještaj stanovništva Peripanonske makroregije odlikuje se određenim specifičnostima u odnosu na ostale regije Bosne i Hercegovine. godini. Stanovništvo Peripanonske makroregije je dosta ravnomjerno raspoređeno po pojedinim mezoregijama.8 3.5 Izvor: Isto kao za tabelu br. 2.3 ‰ 9.9 Prirodni priraštaj 4280 2703 1399 449 Prirodni priraštaj 5582 3448 1914 239.3 ‰). godini zabilježila najveći prirodni priraštaj koji je iznosio 10.9 9. odnosno naseljenost veću od bosanskohercegovačkog prosjeka (85. godini). 123 .3 6. Najveću gustinu naseljenosti imala je Posavsko – sprečko – majevičko .donjobosanske mezoregije od ukupno 20 općina polovina je u 2003. Smanjenjem ukupnog broja stanovnika nakon 1991./km2.1 ‰) i Kalesija (6. 2000. godini su imale gustu naseljenost.3 -1. 2003. Općina Bužim je u 2003. Posavskosprečkomajevičkodonjodrinska 1991.0 7. Peripanonska makroregija je najgušće i najravnomjernije naseljena oblast Bosne i Hercegovine sa prosječnom gustinom naseljenosti od 111.4 st.9 2.0 st.4 7./km2 u 1996.2 -0. 1996.3 u 1991.2 9. godini skoro dostigla prijeratno stanje i iznosila je ponovo iznad 100 st.5 st.4 3. Naime.6 10. što potvrđuju podaci u tabeli 4 i grafikonu 5.4 ‰).4 7./km2.7 13.donjodrinska mezoregija sa 139. 1996. 2003.5 8. Usora (5. a najmanju Unsko-sanska sa 90. 2000.3 ‰ u Banja Luci do -2.9 13. Najveći prirodni priraštaj u 2003. Najveći prirodni priraštaj imale su općine Doboj Jug (8.1 ‰ 7.9 ‰ 15. 3./km2 u 1991. U okviru Posavsko – donjovrbasko . godine smanjivala se i gustina naseljenosti (sa 111.3 st./km2). Doboj Istok (6. godini zabilježen je u općinama Živinice (8.4 Mortalitet 4153 3193 3659 3735 Mortalitet 6579 5425 6653 6510 Mortalitet 6710 5255 6588 7552 ‰ 8 10.5 ‰.3. na 98.4 9.1 st. godini imala negativan prirodni priraštaj koji se kretao se od -0.sanske mezoregije evidentirano je 7 općina (od ukupno 13) sa negativnim prirodnim priraštajem.

. Najznačajnije smanjenje gustine naseljenosti imala je Unsko . 5: Kretanje gustine naseljenosti po mezoregijama Peripanonske makroregije (1991. sa 104. Nasuprot njima su općine sa vrlo slabom naseljenošću i to su uglavnom one koje su nastale diobom prijeratnih općina kao što su: Oštra Luka (16. Zvornik.. 465707 786586 931681 2183974 st/km2 79.sanska mezoregija u periodu od 1991. Ribnik (18./km2. 1996. Godine 2003. Kudumović. i 2003. Srebrenik. st.2 Izvori: isto kao za tabelu br. Lukavac. br. st. godine PERIPANONSKA MAKROREGIJA Unsko-sanska mezoregija Posavskodonjovrbaskadonjobosanska Posavsko-sprečkomajevičkodonjodrinska UKUPNO km2 1991. st. 5867 8460 7529 21856 528881 854405 1049437 2432723 st/km2 90.4 111. Cazin.5 98. a zatim kontinuiran i umjeren porast gustine naseljenosti nakon 1996.3). Tuzla.9 2003. Živinice. Gračanica.8 95.1 90. godine). godine.. najgušća naseljenost je bila u Posavsko – sprečko – majevičko . Banja Luka. 1996. 4: Kretanje gustine naseljenosti po mezoregijamaPeripanonske makroregije 1991./km2 Posavsko-sprečko-majevičko-donjodrinska Posavsko-donjovrbaska. a najslabija u Unsko . 124 .9) i dr. 3.) 2003 2000 1996 1991 0 100 150 st. Kadušić Tabela br. br. do 1996. br.0 123.6). 2000.1 st. Laktaši.8).3 1996. Velika Kladuša. Uk.F.1 139.sanskoj (80.. Banovići. Brod. 473943 803299 979193 2256435 st/km2 80.0 130.2 na 74. Uk. Žepče. 2000 i 2003. Općine Peripanonske makroregije koje se ističu po izrazitoj gustini naseljenosti su Prijedor. Bijeljina. dok su u druge dvije mezoregije te promjene bile nešto slabijeg intenziteta. Kalesija. 434799 762535 944575 2141909 st/km2 74.1 103. Tešanj. Grafikon br. Doboj. Uk. Krupa na Uni (20. Orašje i Odžak.8 st/km2).1 125.donjodrinskoj mezoregiji (130./km2.1 100.st. Pelagićevo (33. A. br.4 93.donjobosanska Unsko-sanska mezoregija 50 200 Promjene u gustini naseljenosti koje su se desile u ratnom i poslijeratnom periodu po mezoregijama Peripanonske makroregije su bile dosta slične (pad u periodu 1991 1996..7 99. Bužim.0 2000. Uk.1 st/km2). Gradačac. Ove općine imaju naseljenost preko 100 st.

regional developmental agencies are mechanisms which should work on reinforcement of local government. ali i intenzivnih postratnih negativnih demografskih trendova.2 % less in the comparison to pre-war condition. Peripanonic macro region is the most intensive and most even populated area of Bosnia and Herzegovina with more than 100 inhabitants per square kilometre. godine. Ovako drastično smanjenje rezultat je agresije i rata u Bosni i Hercegovini. In the period from 1991 to 2003 Peripanonic macro region lost a large number of inhabitants which is evaluated at around 173. was exposed to the most intensive changes and destructions and the best prove for those are statistical data’s-evaluations for period after 1991. 125 .2 % manje u odnosu na predratno stanje. to point at complexity of problem of demographical development of Bosnia and Herzegovina in the period after 1991 on the example of its biggest regional-geographic region. at least partially. which is Peripanonic macro region. Peripanonska makroregija je. mitigate process of ethnical homogenisation of entities. before all. u periodu od 1991. as the most important sate segment. Conclusion The aim of this research was. However. Peripanonska makroregija je najgušće i najravnomjernije naseljen prostor Bosne i Hercegovine sa više od 100 st/km2. prije svega. Ono što predstavlja problem razvoja i na čemu je potrebno intenzivno raditi je povratak izbjeglih i raseljenih na prijeratna mjesta boravka kako bi se. Constant reduction of natural growth and increases of death rates resulted with negative natural growth rates and the population is growing old. especially natural growth rates and migrations. odnosno za 7. ublažio proces etničke homogenizacije entiteta. Moreover.288 that are for 7. godine Zaključak Zadatak ovog istraživanja bio je. Konstantno opadanje stopa nataliteta i rast stopa mortaliteta rezultirali su negativnom stopom prirodnog priraštaja i starenjem stanovništva. da se ukaže na složenost problema demografskog razvoja Bosne i Hercegovine u periodu nakon 1991. godine na primjeru njene najveće regionalno-geografske cjeline. This drastic decrease is a result of aggression and war in Bosnia and Herzegovina. radi harmonizacije ovog prostora kako na demografskom tako i na ekonomskom planu. bilo je izloženo najjačim promjenama i destrukciji o čemu najbolje govore statistički podaci-procjene za period nakon 1991. posebno prirodnog kretanja stanovništva i migracija. especially peripheral undeveloped and new-created municipalities because of harmonisation of this area on demographical and economic planning.Neke karakteristike demografskog razvoja Peripanonske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003. barem djelimično. Stanovništvo. Its population. The problem is and the problem on which is necessary to work intensively is returning of displaced and refugees to pre-war place of living so that we could. but also it is a result of intensive post-war negative demographical trends. regionalne razvojne agencije su mehanizmi koji trebaju raditi na jačanju lokalne samouprave. posebno perifernih nerazvijenih i novonastalih općina. kao osnovni i najvažniji segment države. Takođe. Ipak. do 2003. izgubila veliki broj stanovnika koji se procjenjuje na oko 176 288 stanovnika. Peripanonske makroregije. godine.

Kulenović. Some aspects of Balkan economic and demographic changes in the nineties and demographic trends in the first decades of the third millenium. Regionalni ekonomsko-geografski i demogeografski trendovi u jugoistočnoj Evropi (sa posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu). 126 . Politika razvoja stanovništva Republike Srpske (Projekat). 9. 2000. Republika Srpska. I. Banja Luka. Conférence internationale. Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine. A. Kulenović.. Banja Luka. Republički zavod za statistiku. 2005. S. Centar za ekonomsko održivi i regionalni razvoj Tuzla. 6. 4. Markotić. JLZ. Vlada Republike Srpske. 2005. Tuzla. Sarajevo. Smlatić.. Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Changes in the 1990 s and the Demographic Future of the Balkans. 11. Separat za Republiku Bosnu i Hercegovinu. Br. Sarajevo. godine. M. Godina III. 2005. 3. Ibreljić. Statistički godišnjak Republike Bosne i Hercegovine 1992. Ibreljić.F. S. Školska knjiga. Sarajevo. Tuzla. Enciklopedija Jugoslavije. 5.. Sarajevo.P. Sarajevo. Demografska statistika. 10. Statistički bilten Republike Srpske br. 1984. 2006. 1998.. Zagreb. Državni zavod za statistiku.. 12. 2005. Kantoni u brojkama. Sv. Geografija. 7. J. I. A. Geodetski zavod BiH.1982. 2005. Zbornik radova Prirodno-matematičkog fakulteta u Tuzli. Federalni zavod za statistiku. Sarajevo. Sveska 26-27. Federalni Zavod za statistiku. S. Kudumović. Demogeografija-Stanovništvo svijeta. Kudumović. VIII... Pregled po općinama.. Osnovna obilježja demografskog razvitka u Bosni i Hercegovini u periodu nakon drugog svjetskog rata. 8. Friganović. Regionalne razlike u kretanju ukupnog broja stanovnika i gustine naseljenosti Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2004. 1990. F. 1994. 2. 3. Kadušić Literatura 1. Geografski pregled. Zagreb.

jedna od osnovnih demografskih karakteristika ovog prostora je izrazita neravnomjernost u demografskom razvoju mezoregionalnih područja. which is the whole area of Sarajevo-zenica valley. U ovom periodu najsnažnije promjene u stanovništvu Bosne i Hercegovine pa i navedene regije desile su se u periodu rata (1992-1995. 127 – 136 (2007-2008) Originalni naučni rad PROMJENE U DEMOGRAFSKOM RAZVOJU PLANINSKO-KOTLINSKE MAKROREGIJE BOSNE I HERCEGOVINE U PERIODU OD 1991-2003. Key words: Mountain-valley macro region. Univerzitet u Tuzli Abstrakt U radu su analizirane promjene u demografskom razvoju prostora bosanskohercegovačke Planinsko-kotlinske makroregije nastale u posljednjem desetljeću XX i na početku XXI vijeka. YEAR Mr. ass. Bosna i Hercegovina. Bosnia and Herzegovina. Prirodno-matematički fakultet. connected with unfavorable natural growth of population which is seen trough decreases of birthrate and increases of death-rate. one of the basic demographical characteristic of this area is expressive asymmetry in demographical development of mezzo-regional areas but strong polarization of population. in the greatest. posebno u velikim urbanim centrima: Sarajevu i Zenici. Ključne riječi: Planinsko-kotlinska makroregija. Odsjek za geografiju. especially in the bigger urban centers: Sarajevo and Zenica. sc. ali i jaka polarizacija stanovništva. regionalni razvoj. neravnomjeran demografski razvoj. This resulted with very low values of natural population growth rate. Demografska destrukcija planinsko-kotlinskog prostora je. u najvećoj mjeri.. posljedica nepovoljnog prirodnog kretanja stanovništva koje se očituje kroz pad stope nataliteta i povećanje stope mortaliteta što je rezultiralo jako niskim vrijednostima prirodnog priraštaja. Demographical destruction of mountain-valley area is. Fadila Kudumović. GODINE CHANGES IN DEMOGRAPHICAL DEVELOPMENT OF MOUNTAINWALLEY MACROREGION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA IN PERIOD 1991-2003. vš.) kada je značajno smanjen ukupan broj stanovnika i gustina naseljenosti. The most intensive changes in population of Bosnia and Herzegovina and quoted region happened during the period of war (1992-1995) when total inhabitants number and population density were significantly reduced. regional development.Zbornik radova PMF 4 i 5. Abstract In this paper are analyzed changes in demographical development in Mountainvalley macro region of Bosnia and Herzegovina which appeared in the last 10 years of 20th century and in the beginning of 21st century. . Besides quoted. Pored navedenog. unbalanced demographical development.

Paralelno sa padom ukupnog broja stanovnika opadala je i prosječna gustina naseljenosti regije pa je u 2003. a od Bosanskohercegovačkog visokog krša razdvajaju je planinski masivi Lisina – Vitorog – Raduša – Bitovnja – Bjelašnica – Treskavica . u odnosu na stanje iz 1991. 1. Ima površinu od 2 655 km2 (20. Kudumović 1. Osvrt na geografsku regionalizaciju Bosne i Hercegovine.lašvanska mezoregija.Zelengora.7 ‰. smještena u zapadnom dijelu Planinsko – kotlinske makroregije. Uvod Planinsko-kotlinska makroregija zahvata središnji planinsko-kotlinski dio Bosne i Hercegovine i ima površinu od 12 882 km2 što čini 25. Gornjodrinska mezoregija. a obuhvata široko područje Sarajevsko – zeničke kotline smještene u dolini gornjeg toka rijeke Bosne i lašvanske kotline u dolini rijeke Lašve. 82-85. Geografski radovi br./km2. a na području istočnog dijela makroregije (Gornjodrinska mezoregija) u 2003. 2. godini stopa prirodnog priraštaja bila je negativna i iznosila je -2. Smještena je između Peripanonske oblasti na sjeveru i područja Bosanskohercegovačkog visokog krša na jugu. smještena je na istoku makroregije. Gornjovrbasko .6 % makroregionalnog teritorija) što je čini najmanjom mezoregijom ovog područja. Nalazi se na drugom mjestu po površini i po broju stanovnika (iza Peripanonske makroregije).kotlinsku makroregiju čine tri mezoregionalne cjeline 1 i to: 1. smanjenje ukupnog broja stanovnika ove regije je iznosilo 255 098 stanovnika.. ekonomskog i socijalnog razvoja zemlje u cjelosti. Univerzitet u Tuzli. a obuhvata područje gornjeg toka rijeke Drine i njenih pritoka Sutjeske.2 % površine Planinsko kotlinske makroregije). godini iznosila 86. 2. Regionalna i administrativno-teritorijalna podjela Planinsko-kotlinske makroregije Posmatrano regionalno .9 st. Prače. Nepovoljnost prirodnog kretanja stanovništva očituje se kroz pad stope nataliteta i povećanje stope mortaliteta što je rezultiralo niskim vrijednostima prirodnog priraštaja (0.F. godine uslovljen je specifičnim tokom političkog. u periodu 1991-2003.2 % državne teritorije. godini). 128 . (Karta br. str. Ćehotine.9 % manje stanovnika u 2003. Središnji planinski prostor Bosne i Hercegovine oduvijek je predstavljao važnu raskrsnicu magistralnih putnih pravaca i tranzitno područje između prostora peripanonske Bosne i jadranskog primorja.2 %.. tj. odnosno za 11. evidentiran pad ukupnog broja stanovnika za čak 523 110 osoba. Rzava i drugih manjih tokova. Tuzla.plivska mezoregija. Lima. Gornjobosansko ... ima središnji položaj u okviru makroregije.2 % u ukupnoj teritoriji makroregije. Mirić R. g. Ima površinu od 4 408 km2 što čini 34. Predstavlja prostorno najveću mezoregiju sa površinom od 5 821 km2 (45.geografski Planinsko .5 ‰ u 2003. Granicu prema sjeveru čine planinski vijenci Dimitor – Manjača – Čemernica – Vlašić – Konjuh .Javor. U Bosni i Hercegovini je. 1) 1 Nurković S. 3. U navedenom ukupnom smanjenju Planinsko-kotlinska makroregija je imala udio od 51. Zastoj u demografskom razvoju središnjeg dijela Bosne i Hercegovine nakon 1991. godine. a zahvata područje gornjih tokova rijeka Vrbasa i Plive. 2005.

kotlinske makroregije je podijeljen između dva entiteta pri čemu veći dio pripada Federaciji Bosne i Hercegovine 6 970 km2 (54. Karta 1: Regionalna i administrativno-teritorijalna podjela Planinsko-kotlinske makroregije Izvor: Atlas svijeta. Sejtarija. godini na području Planinsko kotlinske makroregije evidentirane su 44 općine. 2 Iz karte br. nastale još četiri nove. Karakteristike demografskog razvoja Planinsko . godine Prema komunalnoj strukturi Bosne i Hercegovine iz 1991. odnosno formirano je sedam novih općina. 1 može se vidjeti da je najsnažnija destrukcija međuentitetskom linijom razgraničenja izvršena na području grada Sarajeva pri čemu je došlo do potpunog destruiranja urbane zone. u prirodno .Ustikolina (dio općine Foča).1. Atlas svijeta. 129 .1 %).kotlinske makroregije vezano je isključivo za dolinsko . od prijeratnih osam sarajevskih općina. U 2003. Ilidža (dio općine Ilidža). Stari Grad (dio općine Stari Grad). te su na taj način. Kretanje ukupnog broja stanovnika Koncentrisanje stanovništva na prostoru Planinsko . Novo Sarajevo (dio općine Novo Sarajevo). Geografske regije Bosne i Hercegovine. Administrativna karta Bosne i Hercegovine.. 1998.Promjene u demografskom razvoju Planinsko-kotlinske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003.kotlinske predjele koji. Ustiprača (dio općine Goražde). godine bila je Foča sa 1 121 km2. Pale (dio općine Pale). tako i u demografskom i funkcionalnom smislu. općine Pale). 1998.kotlinske makroregije 3. Prostorno najveća općina ove regije 1991. 2 Novonastale općine Planinsko . a u Federaciji BiH: Foča .geografskom pogledu.kotlinske makroregije u Republici Srpskoj su: Jezero (dio općine Jajce).9 %). a manji Republici Srpskoj 5 914 km2 (45. Ustiprača (dio općine Goražde). godine Planinsko kotlinska makroregija bila je podijeljena na 37 općinskih područja raspoređenih na površini od 12 884 km2. Međuentitetskom linijom razdvajanja prostor Planinsko . a u Federaciji BiH: Foča . a najmanja je bila općina Sarajevo . 3. Ovakva podjela je uzrokovala destrukciju prijeratnog komunalnog sistema regije koja se ogleda u uspostavi novih općinskih područja bez utemeljenja kako u teritorijalnom.Ustikolina (dio općine Foča). Sejtarija.Centar sa 33 km2 površine.

6 Statistički godišnjak Republike Bosne i Hercegovine 1992. 8 Analizom podataka o učešću broja stanovnika entitetskih područja u ukupnom stanovništvu Planinsko – kotlinske makroregije može se zaključiti da je. U društveno . što je i očekivano s obzirom na činjenicu da su na ovom prostoru smješteni značajni administrativni.1) Bjelovitić. krupnim privrednim objektima i gradovima posebno. str. grafikon br. str. Sarajevo . dužinu oko 80 km i širinu 20 . Enciklopedija Jugoslavije. 7 Ibid 8 Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine. Demografska statistika. do 2003.. u periodu nakon Drugog svjetskog rata. bila je središte razvoja crne metalurgije (Zenica.. da bi u u periodu od 1996. tekstilne i dr. Travnik. 1982. godine 6 na prostoru Planinsko – kotlinske makroregije živjelo je 1 374 157 stanovnika. prehrambene. Izgradnja najznačajnijih saobraćajnica u dolinama velikih bosanskohercegovačkih rijeka. godinu ukupan broj stanovnika Planinsko .geografskom smislu na ubrzano naseljavanje ovog prostora. koncentrisanje privrednih djelatnosti i industrijskih kapaciteta uticalo je na slijevanje stanovništva iz udaljenijih planinskih seoskih naselja prema dolinama.. Sarajevo. 25..) u Sarajevu i drugim manjim centrima. kroz cijeli posmatrani period. drvne. 2005. zajedno sa lašvanskom dolinom. a sastoji se od Sarajevskog. Federalni zavod za statistiku.F. Statistički bilten Republike Srpske br.društvenogeografski pregled. 209. Federalni Zavod za statistiku. 2005. (Opširnije vidjeti u: Ćehajić.. Zauzima središnji dio Bosne i Hercegovine. VIII.8 %.8 % i 2003. Vareš i Ilijaš) kao i više grana prerađivačke industrije (metalne. a najznačajniji su urbanizacija i ubrzana industrijalizacija Planinsko kotlinske makroregije. Zenica. U 1996. 2000.. (Tabela br. godine došlo do neznatnog porasta od tek 0. Kantoni u brojkama. Geografski pregled XIV. JLZ. 1.zeničke kotline 4 koja se po industrijskom razvoju izdvajala kako u Bosni i Hercegovini tako i u bivšoj Jugoslaviji. Sarajevo. Sarajevo. J. U mezoregionalnom pogledu najveći udio u ukupnom stanovništvu Planinsko kotlinske makroregije imala je Gornjobosansko .7 %).) 5 Smlatić. Geografski pregled 26-27. 1973..2 % državnog teritorija. godine zabilježen je značajniji porast ukupnog broja stanovnika (4. 2005. te drugi manji gradski centri. Separat za Republiku Bosnu i Hercegovinu. Zagreb. 1994. str. Navedena kotlina. Kakanjskog i Zeničkog polja. Visočkog.zenička kotlina ima površinu od 990 km2.kotlinske makroregije smanjio se za 22. Sarajevo. Kudumović pružaju najpogodnije uslove za naseljavanje. najveći broj stanovnika ove regije živio na području Federacije BiH. M.8 % (-313 690). 5 Prema popisu stanovništva 1991. 4 Sarajevsko . uticalo je nekoliko procesa.4 % ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine bilo je koncentrisano na 25. S. Banja Luka. industrijski i urbani centri Bosne i Hercegovine kao što su Sarajevo. Državni zavod za statistiku. Sarajevo. Republika Srpska.25 km. Republički zavod za statistiku. do 2000. odnosno 31. 69. 7 Prema procjenama za 1996. 3 130 .lašvanska mezoregija.XV. Promjene u prostornom rasporedu stanovništva Srednjebosanske regije. 3 Ovdje se prije svega misli na prostor Sarajevsko . godine 82. 1982/1983. godine 83 %. U periodu od 2000. godini na području Federacije živjelo je čak 84 % stanovništva regije.

1996. živjelo je tek oko 25 % stanovnika makroregije...9 100 2 655 5 821 4 408 12 884 Izvori: Statistički godišnjak Republike Bosne i Hercegovine 1992.6 45. 1: Kretanje ukupnog broja stanovnika po mezoregijama Planinsko-kotlinske makroregije (1991.4 % stanovništva makroregije. Federalni Zavod za statistiku. Gornjovrbasko plivskoj i Gornjodrinskoj.5 % ukupnog bosanskohercegovačkog stanovništva. odnosno oko 75 % ukupnog stanovništva Planinsko . Politika razvoja stanovništva Republike Srpske (Projekat). godine Tabela br. stanovnika 951 80 822 669 142 618 1 060 467 % 9. To istovremeno znači da je na ovom prostoru živjelo 23. 1: Kretanje ukupnog broja stanovnika po mezoregijama 1991. br. 2005.3 76. U periodu nakon 1991.4 100 2000 Uk..kotlinske makroregije. Uk.lašvanske mezoregije živjelo je više od milion ljudi. 1996. stanovnika 184 595 1 026 541 163 021 1 374 157 % 13. 1996..2 34. Republika Srpska. 2000 i 2003. 2005. U ostale dvije mezoregije. 131 . godini živilo je čak 38. 2000. uglavnom.. br. stanovnika 126 218 859 202 133 639 1 119 059 % 11.kotlinske makroregije PLANINSKOKOTLINSKA MAKROREGIJA Gornjovrbaskoplivska mezoregija Gornjobosanskolašvanska mezoregija Gornjodrinska mezoregija UKUPNO Površina % 20.7 11. 2: Udio broja stanovnika mezoregija u ukupnom stanovništvu Planinsko-kotlinske makroregije (1991. Demografska statistika. Kantoni u brojkama.0 76. odnosno na 20. godine demografski odnosi u okviru makroregije se nisu značajno izmijenili. Federalni zavod za statistiku. Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine.. odnosno 12 % stanovništva Bosne i Hercegovine. Ovi podaci upućuju na to da je jako izražena neravnomjernost u ukupnom broju stanovnika po mezoregijama Planinsko . Državni zavod za statistiku.2 % makroregionalnog prostora. Vlada Republike Srpske. Republički zavod za statistiku.lašvanskoj mezoregiji.kotlinskog prostora živilo na 2 600 km2..2 100 1991. Kada se ovom području doda i područje općine Zenica onda se može vidjeti da je skoro polovina (48.9 100 1996 Uk. godine i njihov udio u ukupnom stanovništvu Planinsko .2 100 2003 Uk. 1994.. Banja Luka. Na području osam sarajevskih općina u 1991.0 77. na oko 55 % površine.6 13.) % 100 80 60 40 20 0 1991 1996 2000 2003 Gornjovrbasko-plivska mezoregija Gornjobosansko-lašvanska mezoregija Gornjodrinska mezoregija Godine 1991.8 11.4 74. br.. Banja Luka.) 1500000 1000000 500000 0 1991 1996 2000 2003 Gornjovrbasko-plivska mezoregija Gornjobosansko-lašvanska mezoregija Gornjodrinska mezoregija Grafikon br. 2005.8 12.kotlinske makroregije bila prisutna i u prijeratnom periodu. 2000 i 2003. VIII. 2005. Statistički bilten Republike Srpske br. i u poslijeratnom periodu većina stanovništva (oko 77 %) živila je u Gornjobosansko .. sa sarajevskog i zeničkog područja i najveći broj seoskog stanovništva pod uticajem jake industrijalizacije preselio se upravo na područja navedenih općina. Grafikon br. na prostoru Gornjobosansko .Promjene u demografskom razvoju Planinsko-kotlinske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003. Sarajevo. Sarajevo. stanovnika 117 556 820 527 130 516 1 068 599 % 11. i 2003. Budući da je privredni i ekonomski razvitak makroregije poticao.9 %) stanovništva Planinsko . Sarajevo. Naime. br.

Podaci o stopi mortaliteta.9 ‰.) 35 30 25 20 15 10 5 0 1991.6 Prirodni priraštaj 11 379 7 260 2 367 1 065 ‰ 7. nakon čega je nastupilo konstantno opadanje zbog čega je u 2003. Naime.5 ‰. (Vidjeti tabelu br. do 2003. godini smanjila se na 13. Prirodno kretanje stanovništva Prirodno kretanje stanovništva Planinsko . godine Planinsko – kotlinska makroregija Godina 1991. i 2003.4 ‰).plivska mezoregija).9 ‰ (Gornjovrbasko .6 6. Tako je za period od tri godine (2000 . 2000. godine stope smrtnosti se neznatno smanjuju. do 2000. Grafikon br. Tabela br.7 ‰). godini iznosila je 14.5 Mortalitet 9 642 7 005 9 504 9 612 ‰ 7. broj stanovnika 1 374 157 1 060 467 1 068 599 1 119 059 Natalitet 20 945 14 265 11 871 10 677 ‰ 14. za period od 1991. 2: Prirodno kretanje stanovništva Planinsko . a nakon 2000. Natalitet Mortalitet 2000.7 ‰ i to u periodu od 1996.2.. godine.5 ‰ (Gornjodrinska mezoregija) do 17.2003. stopa smrtnosti stanovništva od 1996. Kudumović 3.kotlinske makroregije 1991.5 11.9 8. godine. 1996. godine povećala se za 2.1 9. godini karakteristično je po naglom padu nataliteta i povećanom mortalitetu što je rezultiralo sa jako niskim prirodnim priraštajem koji je 2003. do 2000.9 Izvori: Isto kao za tabelu br. godini ova mezoregija imala najnižu stopu nataliteta (5. 2000. opšta stopa nataliteta na ovom prostoru u 1991.9 ‰. 3: Prirodno kretanje stanovništva Planinskokotlinske makroregije ‰ (1991. 1996. 1996. U periodu od 1996. i 2003. 1996. godini nastavljene su negativne tendencije u reprodukciji stanovništva ove makroregije. 2003. Usljed takvog trenda. Prema podacima istih izvora u 2000. godine jedino je Gornjodrinska mezoregija zabilježila blagi porast stope nataliteta od 0. Stope nataliteta po mezoregijama Planinsko . do 2003. 3) 132 . Uk.2 6. 1996.kotlinske makroregije u prvoj poslijeratnoj godini kretale su se u razmaku od 6. ukazuju na izražen trend rasta smrtnosti stanovništva. i 2003.6 8.3 ‰. 1..6 ‰ što je više u odnosu na pad u toku ratnog perioda (1. Prirodni priraštaj 2003. i 2003. 2000.9 13.) stopa nataliteta opala čak za 1. godine u ovoj makroregiji iznosio 0.kotlinskog područja Bosne i Hercegovine u 1991..F. 2000.9 2.2 0... a prema procjenama Zavoda za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske u 1996.

broj stanovnika 184595 95180 117556 126218 Uk. 2000.9 ‰ 13. Sa opadanjem ukupnog broja stanovnika. Ova mezoregija je najnaseljenija regionalna cjelina Bosne i Hercegovine sa čak dvostruko većom gustinom naseljenosti od prosječne gustine naseljenosti Bosne i Hercegovine (85.3 ‰ (Goražde).5 7.1 6.9 st/km2.6 4.1 8. one su se u 1996. što je ovu regiju svrstavalo u gusto naseljene prostore. godini).. 1996.lašvanska mezoregija sa gustinom naseljenosti od 176.4 7. Najgušće je naseljena Gornjobosansko .plivska mezoregija (10. broj stanovnika 1 026761 840622 844842 859202 Uk.5 st/km2 u 1991.2 9. Najviše stope prirodnog priraštaja bilježila je Gornjovrbasko . broj stanovnika 163021 142618 130516 133639 Natalitet 2984 1701 1438 1388 Natalitet 15895 11643 9497 8525 Natalitet 2066 921 936 764 ‰ 16.2 5. Prosječna gustina naseljenosti na prostoru Planinsko .3 8. 1996. 2.7 Mortalitet 1266 694 950 1029 Mortalitet 6974 5589 7480 7465 Mortalitet 1402 722 1074 1118 ‰ 7. Sokolac.3 ‰ (Gornjovrbasko . 4) 133 .. u 2003.5 ‰ (Goražde . u kojoj je 2000.3 2.4 Prirodni priraštaj 1718 1007 488 379 Prirodni priraštaj 8921 6054 2017 1060 Prirodni priraštaj 740 199 -138 -354 ‰ 8.6 ‰ u 1996. s obzirom na najveći broj stanovnika. 2000.0 17.godini).7 Izvor: Isto kao za tabelu br. godine.1 8. nakon 1992. Han Pijesak. Kada je riječ o stopama smrtnosti po mezoregionalnim područjima. odnosno 75. 2000. Ukupno pet općina Gornjodrinske mezoregije u 1996.8 ‰ u 2003. Višegrad i Čajniče). Gornjodrinska mezoregija 1991.2 ‰ 4. 3) 3.kotlinske makroregije u 1991. i 2.4 1.1 2. Gornjobosanskolašvanska mezoregija 1991.4 -1. 2003.3.2 ‰ 7. i 147.4 st/km2 u 1991.9 10. imala i najveći ukupan broj rođenih u poslijeratnom periodu. godini gustina naseljenosti iznosila 86. i 2003.2 8. 3: Prirodno kretanje stanovništva po mezoregijama Planinsko-kotlinske makroregije Gornjovrbaskoplivska mezoregija 1991.3 st/km2 u 2003.9 11. godini negativan prirodni priraštaj zabilježen je u svim općinama te mezoregije i kretao se od -5.plivska mezoregija).2 11.8 ‰ 8. godini kretale u razmaku od 5. godini imalo je negativan prirodni priraštaj (Rudo.Ustiprača) do -1.7 st/km2. godine umrlo ukupno 7 480 stanovnika.Promjene u demografskom razvoju Planinsko-kotlinske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003. 4. opadala je i gustina naseljenosti tako da je.1 ‰ (Gornjodrinska mezoregija) do 7. Najviša zabilježena stopa smrtnosti u posmatranim godinama vezana je za Gornjobosansko .7 5.0 ‰ 15.6 st/km2 u 2003.3 1.9 8.1 6.9 12. godine Tabela br. (Vidjeti tabelu br. godini iznosila je 106. 1996.9 ‰). Uk.1 7. prema procjenama. godini.lašvanska mezoregija je. Razmještaj stanovništva i gustina naseljenosti Kao što je prisutna velika razlika u prirodnom kretanju stanovništva po pojedinim dijelovima Planinsko – kotlinske makroregije tako je i kada se posmatra razmještaj stanovništva i gustina njegove naseljenosti na ovom prostoru.0 -2.6 8.lašvansku mezoregiju (8.5 13. (Vidjeti tabelu br. 2003. 2003.1 ‰ u 2000.7 ‰ 8. a u 2000. Gornjobosansko .

i 2003. Zaključak Demografski razvoj bosanskohercegovačke Planinsko – kotlinske makroregije. tj. 3. Absolute number of inhabitants of this region of Bosnia and Herzegovina decreased for 18. Trend prirodnog kretanja stanovništva je bio izrazito nepovoljan. i 147. vrlo slabo naseljene općine u 2003.3 st/km2) i Čajniče (19.. Najveće smanjenje ukupnog broja stanovnika u okviru ove makroregije. Bugojno i dr.7 1996 Uk. Kudumović Tabela br.3 2000 Uk. br. br. Visoko. za 58 377 prijeratnih stanovnika ove mezoregije.3 32. godini kada se u pojedinim područjima ove makroregije dvostruko smanjila kao na primjer u Gornjovrbasko-plivskoj mezoregiji. Vitez. Conclusion Demographical development of Bosnia and Herzegovina’s Mountain-valley macro region in the last ten years of the last century and at the beginning of this century stagnated and had negative trend in comparison to previous period.kotlinske makroregije je vrlo neujednačena. a nasuprot njima su vrlo gusto naseljene općine: Sarajevo. stanovnika 95180 822669 142618 1060467 st/km 35. godine PLANINSKOKOTLINSKA MAKROREGIJA Gornjovrbaskoplivska mezoregija Gornjobosanskolašvanska mezoregija Gornjodrinska mezoregija UKUPNO Površina u km2 2655 5821 4408 12884 1991. 1996. 2000. godini iznosila 106. Gustina naseljenosti mezoregija Planinsko ../km2.4 82.9 2003 Uk. 4: Kretanje gustine naseljenosti po mezoregijama Planinsko-kotlinske makroregije 1991./km2 u 2003. godini bile su: Trnovo (2. stanovnika 117556 820527 130516 1068599 st/km 44.0 106. 6 %. Breza.6 30. godini i laganom i neujednačenom rastu gustine naseljenosti u 2000. Goražde. ali i drugih dijelova zemlje.2 st/km2). a 86. Uk./km2 u 2003. br. u posljednjih deset godina prošlog i na početku ovog stoljeća.9 st. sudeći prema dostupnim podacima. Osim navedenog ovdje je prisutan i izrazit disparitet u naseljenosti po mezoregijama što potvrđuje činjenica da je Gornjobosansko – lašvanska mezoregija imala neuporedivo veću gustinu naseljenosti u odnosu na druge dvije mezoregije planinsko – kotlinskog područja (176. godini.). Apsolutni broj stanovnika ove regije Bosne i Hercegovine u analiziranom vremenu se smanjio za čak 18. Promatranjem po općinama uočava se još veća nesrazmjera u pogledu naseljenosti. a i cijele države evidentiran je u Gornjovrbasko – plivskoj mezoregiji za čak 31.F. i 2003.6 st/km2). Zenica.3 141. godini. stanovnika 126218 859202 133639 1119059 st/km 47. 4 u 1991. a ogleda se u niskoj stopi prirodnog priraštaja (0.4 37.7 st. Dinamika kretanja gustine naseljenosti u sve tri mezoregije ogleda se u smanjenju u 1996. stanovnika 184595 1026541 163021 1374157 st/km 75. Najmanja gustina naseljenosti je zabilježena u 1996.6 % or 255.6 st.8 141.3 86.5 ‰) koja će.6 %. odnosno za 255 098 stanovnika. je stagnirao i imao negativan trend u odnosu na prethodni period.5 st/km2).5 147. Smanjenje ukupnog broja stanovnika najočitije se reflektovalo na gustinu naseljenosti koja je na području makroregije u 1991. br.1 176.9 Izvor: Isto kao za tabelu br. Foča-Ustikolina (13.6 82.0 29.098 134 . Han Pijesak (14. Tako npr. i dalje opadati.

Friganović. Sarajevo. Geografski pregled. JLZ. I. 4. 11. Ibreljić. Geografski radovi br. Promjene u prostornom rasporedu stanovništva Srednjebosanske regije. 5.. 8. Osnovna obilježja demografskog razvitka u Bosni i Hercegovini u periodu nakon drugog svjetskog rata.. 2006. A. Tuzla. Osvrt na geografsku regionalizaciju Bosne i Hercegovine. J.. Sarajevo . Centar za ekonomsko održivi i regionalni razvoj Tuzla. 2000. 7.. Demografija. Sarajevo. Ekonomski fakultet Tuzla. Regionalni ekonomsko-geografski i demogeografski trendovi u jugoistočnoj Evropi (sa posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu). Beograd.. Reduction of total number of inhabitants reflected on population density which in the area of this macro region was 106.6 inhabitants per square kilometer in 2003) but other parts of country too. Geografski pregled XIV. Smlatić. Analiza. Ibreljić. Sv.. godine inhabitants in analyzed period. Sarajevo. Školska knjiga. Mirić R. Nurković S. Ćehajić.. Univerzitet u Tuzli. Except mentioned here is present expressive disparity in population density through mezzo regions which can be conformed with fact that Upper Bosnian-Lašva’s mezzo region had incomparable bigger population density in comparision to other two regions of mountain-valley area (176. 2005. I. F. Godina III. 1982/1983. 2005. Tuzla. M. Some aspects of Balkan economic and demographic changes in the nineties and demographic trends in the first decades of the third millenium. Ibreljić.4 in 1991 and 147. Kulenović. I. Literatura 1.. Conférence internationale.. metodi i modeli. Tuzla. Kudumović. Breznik..XV. M.: Regionalizacija i regionalni razvoj – ekonomski procesi i tendencije u svijetu.7 inhabitants per square kilometer in 1991 to 86. The biggest decrease in total number of inhabitants in this macro region and the whole Bosnia and Herzegovina is in Upper Vrbas-Pliva mezzo region for 31. S. 1990. which are 58.. D. Br. S. Kulenović.. Drugo izdanje. 10. Bjelovitić. S. Zbornik radova Prirodno-matematičkog fakulteta u Tuzli. Naučna knjiga. Sarajevo. 9. godine. Zagreb. 3.1982. 1. Trend of natural population growth was highly unfavorable and it is reflecting at low natural population growth rate (0. Zagreb. Changes in the 1990 s and the Demographic Future of the Balkans. Tuzla. Markotić. 1994. Sveska 26-27. 3. 1980. 135 .Promjene u demografskom razvoju Planinsko-kotlinske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003. 1984. 6. Regionalne razlike u kretanju ukupnog broja stanovnika i gustine naseljenosti Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2004. 2. Separat za Republiku Bosnu i Hercegovinu. Geografija. Demogeografija-Stanovništvo svijeta.377 pre-war inhabitants of this mezzo region. 1973.društvenogeografski pregled.9 inhabitants per square kilometer in 2003.6 %. Geografski pregled 26-27. Enciklopedija Jugoslavije.5 %) which will continue to decrease..

Sarajevo. Federalni zavod za statistiku. 15. Državni zavod za statistiku. Statistički bilten Republike Srpske br. J. Sarajevo. Banja Luka. Sarajevo. 1994. 2005. 14. Banja Luka. 136 . Republika Srpska.F. Republički zavod za statistiku. 16. 1998. Pregled po općinama. Federalni Zavod za statistiku. Kantoni u brojkama. 17. 2005. 2005. Statistički godišnjak Republike Bosne i Hercegovine 1992. VIII. Kudumović 12. 2005. Demografska statistika. Sarajevo. 13. Vlada Republike Srpske. Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Politika razvoja stanovništva Republike Srpske (Projekat). Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH.P.

gustine naseljenosti. Univerzitet u Tuzli Sažetak Naša zemlja u cjelini. Ključne riječi: gračanička općina. profesor geografije. stoljeća. OŠ „Sjenjak“ Tuzla. and the structure of the inhabitants of the Gračanica municipality in the second half of 20th and the beginning of 21st century. its density. promjene Summary Our country as a whole. has undergone significant demographic changes since the 1960ies. još od 60-ih godina prošlog stoljeća doživljavaju značajne demografske promjene. sc. Key words: Gračanica municipality. profesor geografije. a samim time i gračanička općina kao njen sastavni dio. Damir Džafić. redovni profesor. i početkom 21. Prirodno – matematički fakultet. Mr.Zbornik radova PMF 4 i 5. sc. therefore including Gračanica as its part. stanovništvo. Salih Kulenović. Univerzitet u Tuzli. changes . The changes have especially been pronounced since the last decade of the last century. This paper it analyzes the changes in the population. population. 137 – 149 (2007-2008) Originalni naučni rad STANOVNIŠTVO OPĆINE GRAČANICA POPULATION OF THE GRAČANICA MUNICIPALITY Dr. the components of the natural and mechanical movement of the population. te strukture stanovništva gračaničke općine u drugoj polovini 20. Prirodno – matematički fakultet. komponenata prirodnog i mehaničkog kretanja stanovništva. One su posebno izražene od početka zadnje decenije prošlog stoljeća. U ovom radu se analiziraju promjene ukupnog broja stanovnika. Azra Zaimović.

Institut za arhitekturu. 1981. Međutim. Džafić. 1991. 2004. mortaliteta. urbanizam i prostorno planiranje. godine GODINA 1961. godine. Stanovništvo i ekonomski razvitak. Bez obzira na to. u naseljima današnje općine Gračanica je 1991. Demografija. Obzirom na trenutnu društveno – političku situaciju u našoj zemlji. opterećenoj brojnim problemima (nezaposlenost. ukupan broj općinskog stanovništva je bilježio porast do 1991. općine). da bi već u ratnim godinama taj broj premašio 50 000. W. Osnovno obilježje kretanja ukupnog broja stanovništva u gradu Gračanici u periodu 1961 – 2004. 37. 138 .). veoma značajno mjesto zauzimaju i demografske promjene koje se znaju višestruko negativno odraziti na sveukupan razvoj tih zemalja ukoliko se blagovremeno ne reaguje i ne iznađu adekvatna rješenja. Kretanje ukupnog broja stanovnika grada i općine Gračanica u periodu 1961-2004. Kretanje ukupnog broja stanovnika Pod ukupnim kretanjem stanovništva smatraju se promjene koje nastaju u broju stanovnika jednog područja pod uticajem različitih faktora: nataliteta. što je u vezi sa imigriranjem velikog broja prognanika na područje općine Gračanica. 1971. GRAD 7 656 9 477 12 077 12 711 17 140 OPĆINA 40 695 46 950 54 311 59 050 52 364 Izvor: Zvanični popisni podaci i podaci FZS (za 2004. 1. A. D. S druge strane. gradovi. U ovom radu je učinjen jedan takav pokušaj na primjeru općine Gračanica. Kulenović. imigracije. Naime. kada usporedimo broj stanovnika onih naselja koja su danas u sastavu općine Gračanica prije i nakon agresije na BiH vidimo znatno drugačije stanje. 133.) 1 2 A.S. demografski razvoj se uglavnom stavlja u drugi plan što će se neminovno negativno odraziti na ukupni društveno – ekonomski razvoj. Tabela. str. godine jest konstantno povećanje tog broja. godine živjelo 2 47 840 stanovnika. 1). Stoga je stanovništvo vrlo promjenljiva veličina jer se pod uticajem varijacija u broju rođenih i umrlih. stalno mijenja ukupan 1 broj stanovnika. zadatak nas geografa jeste da ukazujemo na demografske promjene koje se dešavaju u našoj zemlji kao i na njihove uzroke i posljedice i to kako na makro planu (regije. s jedne strane. o čemu ćemo kasnije nešto više reći. te u migracijama stanovništva između pojedinih područja i zemalja. str. Zagreb 1982. što stoji u vezi sa promjenama općinskih granica (tab. Informator. s druge strane. Sarajevo. 2001. Baletić. Zaimović Uvod Među brojnim problemima koji opterećuju tranzicijske zemlje. korupcija itd. emigracije itd. a nakon toga dolazi do smanjenja broja stanovnika u Općini. poskupljenja. Prostorni plan općine Gračanica 2001-2021. država u cjelini) tako i na mikro planu (sela.

6 Izvor: Izračunavanja na osnovu podataka iz tabele 1 Ako prihvatimo podjelu prostora prema gustoći naseljenosti na: rijetko naseljene (do 10 st/km2). Friganović. onda možemo konstatovati da je općina Gračanica još početkom posmatranog perioda ušla u red prenaseljenih područja. Demografija.3 140. a stanovništvo općine Gračanica za 11 669 stanovnika ili 29 %. Mirić. 3 4 M.Stanovništvo općine Gračanica Prema podacima iz tabele 1 vidimo da se stanovništvo grada Gračanice u periodu 1961-2004.7 st/km. Usporedimo li gustoću naseljenosti gračaničke općine sa zemljama koje se nalaze u regiji Jugoistočne Evrope uočit ćemo da je ona u gračaničkoj općini znatno veća. Rumunija (91 st/km2). gusto naseljene (51-100 st/km2) i prenaseljene (više od 100 st/km2) 3 . (R. Drešković. Grafikon 1. godine uvećalo za 9 484 stanovnika ili 124 %. Prosječna gustoća naseljenosti u Jugoistočnoj Evropi iznosi 86. str. Školska knjiga.3 152. kako od prosjeka Regije tako i od svake zemlje pojedinačno.2 Najveću gustoću naseljenosti ima Albanija (123 st/km2). N. Jugoistočna Evropa. 22-24. str. Stanovništvo svijeta.2 100 50 0 1961 1971 1981 1991 2004 121. Stoga je neophodno analizirati komponente prirodnog i mehaničkog kretanja stanovništva. Grčka (81 st/km2). Opća gustoća naseljenosti općine Gračanica u periodu 1961-2004. Zagreb 1990.) 139 . a zatim slijede: Srbija (110 st/km2). srednje naseljene (10-50 st/km2).6 243. 1). Seminar geografa. Neum 2004. Opća gustoća naseljenosti Uporedo sa povećanjem ukupnog broja stanovnika povećavala se i opća ili aritmetička gustoća naseljenosti u općini Gračanica (graf. godine (u st/km2) 300 250 200 150 105. Makedonija (81 st/km2) itd. 8. 4 Prirodno kretanje stanovništva općine Gračanica Kretanje ukupnog broja stanovništva bilo kojeg područja u određenom periodu nemože nam pokazati sve karakteristike populacije.

S. D.4 natalitet mortalitet prirodni priraštaj Izvor: Zvanični popisni podaci i podaci FZS (za 2004. 9 Stope mortaliteta gračaničke općine su u periodu 1961-1981. a do 1991. 7 M. str. Gračanička općina naprimjer ima veće stope nataliteta od Slovenije (8. a nakon toga u niske stope.” Natalitet je najvažniji faktor porasta stanovništva. a niže nego što su u Albaniji (17.4 ‰) itd. a njihova je rezultanta u pravilu prirodni prirast 5 (višak rođenih nad brojem umrlih).. Mladinska knjiga.4 3.9 9. cit. K. 140 . cit.5 6. 9 A. godine konstantno opadala (grafikon 2).5 13. 5 6 A. Op. uočavamo da je do 1971. Kulenović. Baletić. 76. 97. Op. XXIII. str. Sarajevo 1979. Broj rođenih. M.7 25 20 15 10 5 0 1961 1971 1981 1991 2004 9. 7 Obzirom na ovu podjelu. Hrvatske (9. Makedoniji (11.8 ‰). Papić.3 ‰). Džafić. ekonomskih i socijalnih faktora.4 23 18. godine opadale. 158. mortaliteta i prirodnog priraštaja na području gračaničke općine u periodu 1961 – 2004. a u vezi s tim izdvajaju se tri tipa nataliteta: niski (do 15 ‰). 8 K. Bugarske (8. 8 Mortalitet je negativna komponenta prirodnog i ukupnog kretanja stanovništva koja djeluje na smanjenje ukupnog broja stanovnika. Grafikon 2. godine one su prešle u srednje. cit. a nakon toga one su se povećavale (grafikon 2). Položaj i stanovništvo gornjeg Podrinja.2 16. Op. str. godine općina Gračanica imala visoke stope nataliteta.9 ‰). Friganović.6 6. 138.5 16. a prema podacima iz grafikona 2.) Stope nataliteta u svijetu se kreću od oko 10 do oko 50 ‰ godišnje. Države sveta.2 35 30 26. Geografski pregled. Natek.2 ‰). Zaimović “Osnovne komponente prirodnog kretanja stanovništva su natalitet (rodnost) i mortalitet (smrtnost) stanovništva. W. Kretanje stopa nataliteta.1 9.5 6.5 5. Baletić. Nivo mortaliteta u jednoj zemlji izraz je komplesnog djelovanja bioloških. a posebno mortaliteta dojenčadi značajan pokazatelj postojećeg životnog standarda. A. srednji (16-25 ‰) i visoki (više od 25 ‰ godišnje). tako da je nivo mortaliteta uopće. Natek. W. godine 40 36. Beograd 2005. str. odnosno stopa nataliteta na području gračaničke općine je u periodu 19612004... a iskustvo u mnogim zemljama 6 svijeta pokazuje da sa društveno-ekonomskim razvojem dolazi do njegovog opadanja.

godine konstantno opadale (graf. 13 M. Primjera radi. Kretanje stopa smrtnosti dojenčadi u općini Gračanica u periodu 1961 . Belgija (4. 12 Stoga je stopa smrtnosti dojenčadi “prilično pouzdan odraz socijalnoekonomskih i higijensko-medicinskih uvjeta opstojanja stanovništva”. cit. Hrvatskoj 9. Međutim. Mladinska knjiga.4 ‰. epidemija bolesti i sl. stoljeća ušla unutar evropskih okvira kada je u pitanju smrtnost dojenčadi. Natek. a takve su npr. 12 S. str. Natek.Stanovništvo općine Gračanica Prosječne godišnje stope mortaliteta u svijetu kreću se od 7 ‰ do 30 ‰. 81. 14 10 11 M.. da je općina Gračanica početkom 21. Natek. K. Kulenović. Grafikon 3.8 20 0 1961 1971 1981 1991 2004 17.2004.3 Izvor: Zvanični popisni podaci i podaci FZS (za 2004. 26. Friganović. ratova. Zabilježene su i stope mortaliteta veće od 30 ‰ što je posljedica prirodnih katastrofa. magistarski rad. Austrija (4.. Beograd 2005. Beograd 1980. 14 K. možemo konstatovati. Francuska (4.7 ‰. stoljeća u svim zemljama svijeta predstavljala nedaću težu od ma koje epidemije zaraznih bolesti koje su satirale čovječanstvo. 141 . godine 120 100 80 59 60 40 22. 83. Op. Rumuniji 12 ‰. Op. Struktura stanovništva Tuzle i njena izmjena pod uticajem novijeg privrednog razvoja.5 9. M. Beograd 2005.2 ‰). 10 Na osnovu podataka iz grafikona 2 možemo konstatovati da su stope mortaliteta u gračaničkoj općini tokom posmatranog perioda bile uz donju granicu svjetskih okvira. Danska (4 ‰). str. 13 Stope smrtnosti dojenčadi u gračaničkoj općini su u periodu 1961-2004.1 ‰). odnosno da su bile niske. str. Sloveniji i Grčkoj 9.3 ‰ itd. Države sveta. cit.) Obzirom da se stope smrtnosti dojenčadi u razvijenim zemljama Evrope kreću od 4 do 10 ‰. 11 Smrtnost dojenčadi je sve do kraja 19. u velikom broju razvijenih evropskih zemalja smrtnost dojenčadi se kreće uz donju granicu ovih okvira. Države sveta.8 ‰) itd. Friganović.9 95. 3). Mladinska knjiga. stopa mortaliteta početkom ovog stoljeća u Bugarskoj je iznosila 14. na osnovu podataka iz grafikona 3. Natek. M.

str. što su očigledni pokazatelji demografske tranzicije. 18 Iako je osnovna determinanta ukupnog kretanja stanovništva u većini zemalja svijeta prirodno kretanje stanovništva. cit. Slovenija.. Pad stopa prirodnog priraštaja mogao bi uskoro dovesti do prirodnog pada stanovništva u općini Gračanica. kao njegove sastavne dijelove. možemo konstatovati da je općina Gračanica 1961. godine imala vrlo visoke stope prirodnog priraštaja. Geografski pregled. Zaimović Prirodni priraštaj je rezultat nataliteta i mortaliteta. 17 Mehaničko kretanje stanovništva Kretanje broja stanovnika nije posljedica samo prirodnog kretanja.. 17 V. 16 M. Mađarska. Njemačka. 136. 142 . Italija. D. Op. Puljiz.. 18 M. 19 A. tj. visoki (15-20 ‰). Friganović. 186. promjene koje nastaju u ukupnom kretanju stanovništva mogu uslijediti pod pretežnim uticajem bilo prirodnog kretanja. com. A. Op. 20 Tako je u periodu 1961 – 1991. 20 Ibid. str. www. dominantan uticaj na ukupno kretanje stanovništva može imati mehaničko kretanje stanovništva. Bugarska. krećući se u rasponu od 26. strukturi kućanstava i obitelji u Hrvatskoj. 1971. Papić. str. usporavala porast broja stanovnika (tab. posebno onih vezanih za planiranje. 2.S. a nakon toga. stoljeća one postale niske. umjereni (5-14 ‰) i niski (manje od 5 ‰ godišnje) 16 . što je slučaj sa čak 17 evropskih zemalja među kojima su: Hrvatska. Friganović. 87. On je vrlo važan pokazatelj koji služi kao osnova u cilju rješavanja važnih društveno-ekonomskih problema. W. dok je migraciona komponenta imala negativan uticaj. ipak u pojedinim manjim područjima unutar državnih granica jedne zemlje.7 ‰ do 3.. Pokazatelji o prirodnom kretanju stanovništva. cit. godine konstantno opadale. međusobno ih usporediti i utvrditi koji ima veći uticaj na promjene broja stanovnika. godine te stope su visoke. bilo migracije. Rumunija. Stoga je u demografskoj literaturi uobičajeno raščlaniti ukupan porast stanovništva na prirodni prirast i migracioni saldo. 87. Sarajevo 1979.2 ‰ (grafikon 2). 15 Stope prirodnog priraštaja na prostoru gračaničke općine su u periodu 1961-1991. 2). do kraja stoljeća su umjerene. Prihvatajući podjelu prirodnog priraštaja na četiri tipa i to: vrlo visoki (više od 20 ‰). cit. str. Položaj i stanovništvo gornjeg Podrinja. Baletić. Džafić. str. Kulenović. 99. Grčka. 19 Međutim. godine prirodni priraštaj imao dominantan uticaj na porast broja stanovnika gračaničke općine. Ukrajina i dr. XXIII. Op. 15 K. revija-socijalna politika. da bi početkom 21. nego u mnogo čemu ovisi i o mehaničkom kretanju ili migracijama. str.

Zvornika (sela: Glodi. sve do danas. a i nakon toga. str. Gračanica i okolina. str. Glogova i Konjević). a zatim slijede podrinjske općine: Srebrenica (516). o čemu svjedoči primjer prognaničkog naselja u selu Doborovcima. G. Op. dok je pozitivan migracioni saldo zabilježen u periodu 1971-1981. Pobrđe. godine. dok oko 2 % od ukupnog broja otpada na prognaničku populaciju iz ostalih dijelova BiH.” 23 Prema podacima općinskih službi. a oko 50 % od ukupnog broja prognanih naselilo se u gradu Gračanici. Šljivice.Stanovništvo općine Gračanica Tabela 2. 4 739 7 072 -2 333 1961-1991. Hrnčići. a javlja se s jačanjem nacionalizma od početka 19. Najveći broj emigranata zabilježen je u periodu 1961-1971. Friganović. Buljevići i Džambići). Karačići. Vlasenica (295). Narodni život i običaji prognanika u Doborovcima. godini. prirodni prirast i saldo migracije stanovništva općine Gračanica u periodu 1961-1991. Taj broj se smanjio na 289 stanovnika u 2002.. 23 M. Najveći broj prognanika u općinu Gračanica imigrirao je iz susjednog Doboja (3166).. Bratunca (sela: Urkovići. antropogeografske i etnološke odlike. Rađenovići. seminarski rad. a posebno iz bosanskog Podrinja. godine na prostor gračaničke općine je imigrirao veliki broj stanovnika kako iz susjednih općina. prije svega tokom agresije na RBiH. Cerska. Op. 22 O tipovima migracija vidi šire A. (O bližem porijeklu prognanika u Doborovcima vidi: D. stoljeća s ciljem “premještanja čitavih etničkih manjina. 22 Ovaj tip migracija novijeg je postanka. te migracije bile su prisilne. 142. 24 Broj prognanika tokom agresije bio je znatno veći. izuzev perioda 1971-1981. 24 Statistika općine Gračanica 25 Najviše prognanih porodica je sa područja općine Srebrenica i to iz sela: Trubari. Džafić. Kostrijevo i Drinjača). bila emigracijsko područje. 18 355 24 686 -6 601 Izvor: Zvanični popisni podaci Na osnovu podataka prezentiranih u tabeli 2 možemo zaključiti da je općina Gračanica u analiziranom periodu. cit. tj. godine živjelo oko 1000 stanovnika. Prognanici su se nastanjivali gotovo u svim mjesnim zajednicama gračaničke općine. Sebiočina. Muzej istočne Bosne. Sase i dr. Potočari. Osatice. u kome je 1995. Dobrak. Liješće. 171. godine. do 1995. godine. Osmače. Tuzla 1994. Obzirom na kriterij voljnosti. kada se otvaraju novi i proširuju postojeći industrijski pogoni.. W. str. Nurići. sličnih zajednica i čak naroda zbog geopolitičkih promjena. od 1992. krajem 1999. Ukupan porast. a osim njih u Doborovcima su se naselili i prognanici sa područja Vlasenice (sela: Skugrići. tako i iz cijele BiH. Bijeljina (82) itd. Neđeljišta. godine 612 stanovnika. a zbog nerazvijenosti gračaničke privrede u tom periodu. godine na prostoru općine Gračanica živjelo je 7291 prognano lice. Zvornik (201). 21 Migraciona komponenta imala je presudan značaj u promjeni ukupnog broja stanovnika općine Gračanica. 25 21 S. Kulenović. 196-197. Kamenica.) 143 . a 1999. str. Bratunac (360). 3. 7 361 7 249 112 1981-1991. 6 255 10 365 -4 380 1971-1981. Tuzla 2002. Baletić. Pribidoli. što je jedan od uzroka naglog porasta gradskog stanovništva. godine PERIOD UKUPAN PORAST PRIRODNI PRIRAST SALDO MIGRACIJE 1961-1971. cit. Naime. Sulice.

str. 108. cit. Između strukture stanovništva i njegovog ukupnog kretanja postoji. a time i na natalitet. Neujednačenost spolne strukture nepovoljno utiče na nupcijalitet. kulturnih i drugih faktora. 27 26 27 K. dakle. Op. fertilitet i u krajnjoj liniji na prirodni priraštaj. D.. Papić. jer sredina u kojoj preovladavaju muški ima drugačiji okvir nego sredina u kojoj preovladavaju žene. M. Neravnoteža spolne strukture uglavnom je posljedica nenormalnih društvenih zbivanja. 144 . 104. Zbog toga “struktura stanovništva predstavlja važnu i složenu problematiku čije proučavanje omogućuje da se uoče karakteristike i izvuku zaključci o sadašnjem stanju i potencijalnim mogućnostima stanovništva u ekonomskom razvoju. 2. godine Struktura stanovništva Struktura stanovništva se formira pod uticajem bioloških. Zaimović Sl. uzročno-posljedična veza. Friganović. iseljavanja muškaraca iz ekonomski pasivnih krajeva i njihovo useljavanje u ekonomski aktivne krajeve i dr. rata.. a promjene u strukturi stanovništva odraz su promjena tih faktora. A.S. Džafić. socijalnih. Kulenović. Područja najveće imigracije u gračaničku općinu u periodu 1992-1995. str. Op.” 26 Spolna struktura je u znatnoj mjeri određena karakteristika fiziološkog okvira demografske mase. cit.

Postoje različiti načini povlačenja granica između tih skupina. Op. Procentualno učešće zrelog.9 50. str. kao i učešće starog stanovništva konstantno je raslo. godine.3 51..1 47.. skupina broj % broj % broj % broj % 0 – 14 17 251 36. 111.3 40 180 67. str. Starosna struktura stanovništva općine Gračanica u periodu 1971-2004.) Podaci iz tabele 3 nam pokazuju da je gračanička općina tokom cijelog perioda imala najveće učešće zrelog stanovništva. 15-64 godina i 65 i više godina).8 8. Op. zrelost ili starost određene demografske mase. Baletić. 1981 1991. mortalitet i stopu rasta stanovništva. 28 Dobnom strukturom uočava se mladost.2 2 776 5.9 50.7 38 116 4 450 72. a što je u uskoj vezi sa biološkim i društvenim faktorima. 231. 2004. W.2000.4 9 798 18.1 4 515 Izvor: Zvanični popisni podaci i podaci FZS (za 2004. ali istovremeno i ona sama određuje natalitet.9 15 499 28. Starosna 1971. Baletić. Friganović.5 65 i više 1 950 4. 53 52 51 50 49 48 47 46 45 44 1971 1981 1991 muško žensko 2000 48. 145 .1 52.Stanovništvo općine Gračanica Grafikon 4. veće učešće u ukupnom stanovništvu imalo žensko stanovništvo. Tabela 3. i A.9 35 952 66. Vidi o tome: M.7 15 – 64 27 553 58. Učešće ženskog u ukupnom stanovništvu bilo je najveće krajem (52. W. Op.6 %) i na početku posmatranog perioda (51. 28 29 A. cit.7 49.9 %). cit. str. 232. Starosna (dobna) struktura stanovništva izraz je zajedničkog dugoročnog djelovanja svih onih faktora koji određuju ukupno kretanje stanovništva.4 49. Istovremeno je došlo do smanjenja procentualnog učešća mladog stanovništva u ukupnom.6 Izvor: Zvanični popisni podaci i općinska služba za statistiku Prezentirani podaci u grafikonu 4 nam pokazuju da je u periodu 1971-1991. cit.9 7. godine.. 29 Mi ćemo se ovom prilikom služiti podjelom stanovništva prema radnim kontingentima (0-14 godina. Iz grafikona vidimo i to da je spolna struktura ujednačena tek 1991. Spolna struktura stanovništva općine Gračanica u periodu 1971 .6 14 439 24.

Taj broj čini 52. godine. Prezentirani podaci u tabeli 4 nam pokazuju da je. Ukupan broj nezaposlenih osoba od 8484 predstavlja jedan od većih problema gračaničke općine.1 %). D. cit. W. godine uočavamo neznatne razlike. možemo uočiti da je intenzitet porasta tog broja nedovoljan zbog toga što je iz godine u godinu daleko veći priliv onih koji traže posao u odnosu na otvaranje novih radnih mjesta. neposredno nakon zaustavljanja rata kada je broj nezaposlenih iznosio 7200 lica.. novembar 2005. 146 .2 % ukupne radne snage. dok neke zemlje. kojih je tri ili četiri. A. godine tj. godini uporedimo sa podacima iz 1996. 30 Polaznu osnovu za proučavanje ekonomske strukture ukupnog stanovništva čini ekonomska struktura aktivnog stanovništva. str. imaju veće učešće mladog u ukupnom stanovništvu od gračaničke općine. Slovenije (16.9 %). str. 2004. Hrvatske (16. Friganović. Zaimović Ukoliko usporedimo učešće mladog u ukupnom stanovništvu gračaničke općine sa zemljama u okruženju vidimo da gračanička općina ima veći procenat mladog stanovništva od Grčke (15. cit. kao što su: Makedonija (22. ili po glavnim sektorima djelatnosti. 32 M. 13.1 %) i dr. Rumunije (18.S. kojih je mnogo. Kulenović. godine. Radna snaga Razlika (zaposleni + 1991. Radna snaga općine Gračanica 1991. i pored približno istog broja radne snage 1991. Baletić. Tabela 4.7 %). godine evidentno postepeno povećanje broja zaposlenih. Gračanica. 2002. 2005. Nacrt. 2003. zavisno od kriterija koji je primijenjen. str./1991. Međutim. te da je istovremeno broj nezaposlenih veći za 3646 lica. odnosno radne snage. godini broj zaposlenih u općini Gračanica manji za 3605 lica u odnosu na stanje iz 1991. A.4). Ovaj problem je još veći ukoliko podatke o broju nezaposlenih u 2004. 122. Natek.3 605 zaposlenih Broj 4 822 8 257 8 641 8 464 8 468 + 3646 nezaposlenih Izvor: Strategija ekonomskog razvoja općine Gračanica 2005-2010..2 %) i dr. stanje je znatno drugačije ako usporedimo brojeve zaposlenih i nezaposlenih (tab. u 2004. 32 30 31 K. M. Bugarske (15 %). 2004. Beograd. Op. godine i u periodu 2001-2004.4 %). i 2004. Natek. Države sveta. Op. Iako je od 1996. 280. 2001. nezaposleni) Radna snaga 16 185 14 624 15 475 15 863 16 226 + 41 Broj 11 363 6 367 6 834 7 399 7 758 . Albanija (28.. jer je radna snaga „osnovni subjektivni činilac i pokretač procesa proizvodnje. Mladinska knjiga. Osnovna dioba aktivnog stanovništva obavlja se po granama djelatnosti. Džafić. osnovna dinamička komponenta razvitka proizvodnih snaga društva“ 31 Upoređujući ukupnu radnu snagu na području gračaničke općine danas sa stanjem iz 1991.

1971.1 % činili su Bošnjaci.4 0.8 1. godine otpadalo 95.1 % (56 187 stanovnika) od ukupnog broja stanovnika. 2.2 3.5 % (u 1961. 33 Vidi šire: S. 147 .0 0.135 199 184 297 46 950 70.22 Ostalo 3.27 Trgovina na veliko i posredništvo 5. godini) na 72. 6). godine. godine) na 23 % (1991.83 Trgovina motornim vozilima 1. (tab. Procentualno učešće Srba u ukupnom stanovništvu je u navedenom periodu smanjeno sa 30.5 2.1 100 Izvor: Zvanični popisni podaci Podaci iz tabele 6 pokazuju da su većinu stanovništva općine Gračanica u navedenom periodu činili Muslimani (Bošnjaci) i Srbi na koje je zajedno 1991. U svim popisima od 1961. Tuzla 1995. godine (u %) Privredna djelatnost Učešće u broju zaposlenih Prerađivačka industrija 61.6 % (1961.1 23. Nacionalni sastav stanovništva općine Gračanica u periodu 1961-1991. poljoprivreda. Jugosloveni i mnogi drugi (tab. Od ukupnog broja stanovnika 1991. Kulenović. godine većinsko stanovništvo činili su Bošnjaci (Muslimani). Tabela 6.Stanovništvo općine Gračanica Posmatrajući učešće privrednih djelatnosti u ukupnom broju zaposlenih na općini Gračanica. 1961. Muzej istočne Bosne.44 Poljoprivreda 7.0 0. str. a njihovo procentualno učešće poraslo je sa 66. 1991. 1533.3 100 42 599 13 588 132 1530 1201 59 050 72.2 %). NARODNOST Broj % Broj % Broj % Broj % MUSLIMANI SRBI HRVATI JUGOSLOVENI OSTALI UKUPNO 27 072 12 470 200 837 116 40 695 66.4 0. godini.60 Trgovina na malo 6.6 0. knj.5 na 0. Hrvati.1 % u 1991. 5) Tabela 5. godine).6 28. tako i u procentualnom učešću u ukupnom stanovništvu (sa 0. rasprave-studije-članci.3 100 33 135 13.4 0. Ibid. uočavamo da najveće učešće otpada na prerađivačku industriju.2 2. multinacionalno i multikulturalno područje. a pored njih tu su živjeli i Srbi.3 24. Broj hrvatskog stanovništva u navedenom periodu je smanjen kako u apsolutnom iznosu (sa 200 na 132 stanovnika). Prerađivačku industriju slijede: građevinarstvo. Etnologija sjeveroistočne Bosne.10 Građevinarstvo 9.08 Saobraćaj 5. 24. 33 U periodu 1961-1991. 1981.. trgovina na malo itd.6 100 38 189 13 226 135 2 047 714 54 311 70.1 0. do 1991. str.5 30.6 2. 72. Nacionalni sastav stanovništva gračaničke općine pukazuje da je ona multietničko. Etničke prilike u prošlosti Gračanice i okoline. Učešće privrednih djelatnosti u ukupnom broju zaposlenih u općini Gračanica 2004.46 Izvor: Strategija ekonomskog razvoja općine Gračanica.

 izjašnjavanje Bošnjaka nacionalnom kategorijom „Jugosloveni“ po popisu 1991. a Hrvata sa 0.1 0.1 % na 97. Multinacionalnost gračaničke općine zadržana je i do danas. godine. Kulenović. s tim što se nakon 1991.6 %). godinu Prema podacima prezentiranim u grafikonu 5 vidimo da je od 1991. 148 . a 1991. godine.1 % na 2 %) u ukupnom stanovništvu općine Gračanica. Grafikon 5. Džafić.6 % na 0 %) i ostalih (sa 2. godine znatno promijenilo procentualno učešće konstitutivnih naroda BiH u ukupnom stanovništvu općine Gračanica (grafikon 5).1 %. odnosno 3. procentualno učešće Bošnjaka u ukupnom stanovništvu općine Gračanica poraslo sa 72. Zaimović godine u općini Gračanica bio je veliki broj onih koji su se izjašnjavali kao Jugosloveni.3 Hrvati 2 Ostali Izvor: Lična karta općine Gračanica za 2005.8 % ukupnog stanovništva. Istovremeno je došlo do procentualnog smanjenja udjela Srba (sa 23 % na 0.3 %.2 % na 0. Razloge ovih promjena možemo objasniti sljedećim činjenicama:  promjena općinskih granica Dejtonskim sporazumom. godine taj broj se smanjio na 1530 (2. D. A.  imigriranje prognanika bošnjačke nacionalnosti na prostor gračaničke općine tokom agresije na RBiH. godine njihov broj dostigao je 2047.S. 1981.6 Bošnjaci Srbi 0.  emigriranje manjeg broja stanovnika srpske nacionalnosti iz naselja sa većinskim bošnjačkim stanovništvom. kojom prilikom su naselja sa većinskim stanovništvom srpske nacionalnosti pripala entitetu Republika Srpska.6 % ukupnog stanovništva). Nacionalni sastav stanovništva gračaničke općine 2005. Jugoslovena (sa 2. do 2005. godine (u %) 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0 97.

Jugoistočna Evropa. Seminar geografa. Gračanica i okolina. Natek M. 4.Stanovništvo općine Gračanica Zaključak Povoljnosti geografskog i prometnog položaja gračaničke općine nisu mogle odlučujuće uticati na proces demografske tranzicije koji je već odavno zahvatio ovo područje. Institut za arhitekturu. Sarajevo 2000. Papić K. odnosno povećanje broja starijeg stanovništva s druge strane. društveno – historijski uslovi. strukturi kućanstava i obitelji u Hrvatskoj. odnosno smanjenja broja muškog u ukupnom stanovništvu. imigriranja prognaničkog stanovništva u gračaničku općinu. Natek K. Friganović M. Struktura stanovništva Tuzle i njena izmjena pod uticajem novijeg privrednog razvoja. Školska knjiga. Države sveta. 5. Neum 2004. Osim toga. Kulenović S. Demografija.. 2. revija-socijalna politika. izmjene spolne strukture.. 8.. Pokazatelji o prirodnom kretanju stanovništva. rasprave-studije-članci. Sarajevo 1979. Beograd 2005. porasta broja nezaposlenih. Demografija. Zagreb 1990. 3. Tuzla 1995. 7. Muzej istočne Bosne. Kulenović S. 10.. Prostorni plan općine Gračanica 2001-2021. Položaj i stanovništvo gornjeg Podrinja. Informator. Federalni zavod za statistiku. 2. Strategija ekonomskog razvoja općine Gračanica 2005-2010. Geografski pregled. Etničke prilike u prošlosti Gračanice i okoline. 13. Gračanica 2005 Puljiz V. 11. 6. Nacrt. koja je rezultat naglog smanjenja stope nataliteta i umjerenog smanjenja stope mortaliteta s jedne strane. Stanovništvo i ekonomski razvitak. Džafić D.. Baletić A. Muzej istočne Bosne.. Izvori i literatura: 1. Beograd 1980. Stanovništvo svijeta. urbanizam i prostorno planiranje. Etnologija sjeveroistočne Bosne. doveli su do: promjene općinskih granica. Sarajevo 2004. Ovaj proces se u prvom redu manifestuje kroz permanentno smanjenje stope prirodnog priraštaja.. Tuzla 1994. Mladinska knjiga. smanjenja ukupnog broja stanovnika. Mirić R... Narodni život i običaji prognanika u Doborovcima.. a smanjenja broja stanovnika srpske nacionalnosti itd. magistarski rad. antropogeografske i etnološke odlike. Tuzla 2002. Tuzlanski kanton u brojkama.. www. te sve manji broj mladog stanovništva. povećanja opće gustoće naseljenosti. Drešković N. knj. Kulenović S. com 149 . 12. u prvom redu agresija na BiH.. povećanja broja bošnjačkog. 9. seminarski rad. Zagreb 1982. XXIII.

ABSTRACT Age strukture of Tuzla municipality population in period 1953-1991. age. godine znatno se izmijenila. Univerzitet u Tuzli SAŽETAK Dobna struktura stanovništva u općini Tuzla u periodu od 1953. There was change from young to old composition. Dr. Mr. . In this observation period ther is increase of old age population and decrease in young population. Salih Kulenović. Ključne riječi: demogeografija. struktura. a konstantno je opadao udio mladog stanovništva.Zbornik radova PMF 4 i 5. sc. Osnovni uzrok demografskog procesa starenja stanovništva je opadanje nataliteta i fertiliteta. Tuzla. structure. sc. 151-160 (2007-2008) Originalni naučni rad DOBNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA OPĆINE TUZLA U PERIODU 19531991. dob. The main cause of demographic process of population growing old is decrease in birth rate and fertility Key words: demogeography. redovni profesor. Edin Jahić. gender. spol. Prirodnomatematički fakultet. stanovništvo. jer je stanovništvo prešlo put od mladog do zrelog tipa stanovništva. substantial changed. Tuzla. viši asistent. population. GODINE AGE STRUCTURE OF TUZLA MUNICIPALITY POPULATION IN PERIOD 1953-1991. U posmatranom periodu došlo je do porasta starijeg i zrelog stanovništva. godine do 1991.

E.62 % od ukupnog stanovništva). Jahić Uvod Dobna struktura je jedna od najznačajnijih struktura stanovništva određenog područja.0-19. (1990. a muško 49. godina (11. osobito fertiliteta i prosječnog trajanja života.80 %).) O značaju dobne strukture Friganovič M. stanovništvo se klasificira u tri osnovna tipa: . zatim pokazuje broj stanovnika u pojedinim dobnim grupama. 2.95%) i 55-59. 3.) Prema popisu stanovništva 1961. do 1991.69%) i 15-19. i više godina. U dobnoj strukturi po petogodištima muško stanovništvo brojnije je u dobi od 0-24. zrelo (stacionirano ili stagnantno) . godina (2. Iz nje se vidi prošlost. i dalje staro (konstriktivno ili regresivno) Mladim stanovništvom smatra se ono u kojem skupina od 0.) Također i grafički prikaz (starosna piramida) nam ovo potvrđuje. (vidjeti prilog br.) Najbrojnija dobna grupa stanovništva općine Tuzla bila je u dobi 0-4. godina čini više od 35 % ukupne populacije. (vidjeti grafikon br. " Na osnovu dobno-spolnog sastava stanovništva. a samim time indicira i sve potrebe društva (gradnje obrazovnih i zdravstvenih institucija.09 %. godina bio iznad 1. U ovom radu prezentira se ukupno kretanje dobne strukture stanovništva Tuzle od 1953. 1. dok su najmanje bile grupe u dobi od 60-64. godine kao i faktori koji su uslovili promjene te strukture.) piše: "Struktura po dobi je temeljna osobina sastava stanovništva jer pokazuje potencijalnu vitalnost i biodinamiku stanovništva nekog prostora. izuzimajući petogodišnju dobnu grupu od 45-49. izuzimajući starosnu grupu 20-24. dok je koeficijent feminiteta bio iznad 1. a slična situacija je bila i u BiH. do 19. i više godina čini više od 12 % ukupnog stanovništva. mlado (ekspanzivno ili progresivno) . Zrela populacija je ona koja nema izrazito zastupljeno ni mlado ni staro stanovništvo u spomenutom omjeru.000 u dobi 25-65.92% od ukupnog stanovništva). godine. Od 35-te godine starosti veći je udio ženskog stanovništva. 3. otvaranje novih radnih mjesta za generacije koje pristižu itd.91 %.20-59.60. Kulenović. Višak muškog stanovništva javlja se u svim starosnim grupama od 0-34. godine žensko stanovništvo Tuzle činilo je 50. kao ogledala odgovarajućih demografskih procesa. s obzirom da je stanovništvo sa područja ove općine u navedenom periodu prošlo put od mladog do zrelog tipa stanovništva. (vidjeti prilog br. čita sadašnjost i nazire budućnost kretanja stanovništva. godina. Kada je dana uz spolnu i po petogodišnjim skupinama. godina. Koeficijent maskuliniteta u općini Tuzla je u dobi 0-24. dok se starim smatra ono stanovništvo u kojem dobna skupina od 60. Dobna struktura stanovništva općine Tuzla Prema popisu stanovništva iz 1953. Specifični koeficijent maskuliniteta od 0-34. (1. dok je u svim ostalim dobnim grupama brojnije žensko stanovništvo. i br. dobna je struktura osnov opće dijagnoze stanovništva. godine.S.000. možemo vidjeti da u općini Tuzla u spolnoj strukturi prevladava žensko stanovništvo (50. godine bio je 152 . sa izuzetkom dobne grupe 45-49. Od nje u najvećoj mjeri zavisi i reprodukcija stanovništva. (15.

38%) i 5-9.90%) i 5-9. Najbrojnije grupe po petogodištima bile su od 25-29. Popisom stanovništva 1971.62% od ukupnog stanovništva općine). (11. a najmanje su bile 60-64.57%).804 ili 50. (993. godine (952. (1. (2. (2004. (2. dok su specifični koeficijenti feminiteta bili od 30. Specifični koeficijent maskuliniteta od 0-19.000.30 %. izuzimajući dobne grupe 35-39. Najbrojnije petogodišnje dobne grupe bile su od 15-19. sa izuzetkom dobne grupe 20–24. " Najbrojnije petogodišnje dobne grupe bile su od 0-4. izuzimajući dobne grupe od 30-34. Veći broj ženskog nad muškim stanovništvom općine Tuzla ustanovljen je i popisom stanovništva 1981. godine.59%) i 20-24. (14. izuzimajući petogodišnje dobne grupe 35-39. Muško stanovništvo je bilo u većini u svim petogodišnjim dobnim grupama do 24. i 35-39. O tome pišu Kulenović S. a najmanje su bile 60-64. dok je žensko stanovništvo bilo brojnije u dobnim grupama od 25. godina starosti.) Slična situacija je bila i u ukupnom stanovništvu BiH. godine iznad 1. jer treba imati u vidu da je na području općine Tuzla 1961. dok se povećao procenat ostalih petogodišnjih dobnih grupa u odnosu na prethodne popise. dok je najmanje bilo u dobnoj grupi od 60-64. godina. (10.64% ženskog i 60. a i uticajem migracionog faktora i njegovog djelovanja na spolnu strukturu. (4.000.24%). godine starosti. godina (13. Najbrojnije petogodišnje dobne grupe bile su od 10-14.642 ili 50.) 153 .Dobna struktura stanovništva općine Tuzla u periodu 1953-1991. godine bilo svega 64.000. godine starosti bio je iznad 1.96%) i 5559. godine zbog smanjenog nataliteta. Specifični koeficijenti feminiteta su bili od 20. Specifični koeficijenti feminiteta bili su od 35. 28%) i 50-54. dok su specifični koeficijenti feminiteta bili od 25. godine. i Suljić A.): "Ovakve varijacije u veličini stope maskuliniteta mogu se donekle objasniti faktorima rađanja i diferencijalnog mortaliteta prema polu. godina u kojoj prevladava muško stanovništvo.83). a muško 49.04%) i 30-34. Specifični koeficijent maskuliniteta od 0-29.075 ili 49. godine (66. (943. dok je u svim ostalim petogodišnjim dobnim grupama brojnije žensko stanovništvo. godine starosti iznad 1.000. (vidjeti grafikon br. kada je broj muškog stanovništva bio veći. i 40-44.76% ženskog i 64. godine.87%). a najmanje 60-64.81% od ukupnog stanovništva).814 ili 49 24 % muškog stanovništva). (8. U dobnoj strukturi po petogodištima muško stanovništvo je brojnije u dobi od 0-19.51%) i 45-49. godine starosti bio je iznad 1.35) i 40-44. godina. Specifični koeficijent maskuliniteta od 0-24. godine starosti iznad 1.74). (2.000. (vidjeti grafikon br. godine (61.000. godine starosti iznad 1. godine. godine žensko stanovištvo Tuzle činilo je 50.000.62%) i 65 i više godina (2. 2. godine starosti iznad 1. Prema ovom popisu višak muškog stanovništva javlja se u svim petogodišnjim dobnim grupama do 29. 4.36% muškog stanovništva).000. godina (11. izuzev petogodišnje dobne grupe 45-49. izuzimajući dobne grupe 45-49. Bitno se smanjio procenat stanovništva od 0-4.83%).48%). kada je iznosio 937. (5. izuzev dobnih grupa 30-34. godina (9.70 %. (10. Veći broj ženskog u odnosu na muško stanovništvo općine Tuzla zabilježen je i popisom iz 1991.17) i 35-39 godine (991. godine starosti bio je iznad 1.1% domicilnog stanovništva.40%). (3. dok od 30-te godine prevladava žensko stanovništvo.

: Spolno-dobna struktura stanovništva Bosne i Hercegovine 1953. Jahić Grafikon br. 0-4. 0-4. godine u procentima (%) 60-64 50-54. 20-24. 40-44. 40-44. 10-14.S. godine u procentima (%) 60-64 50-54. 10-14. godine u procentima (%) 75 i 60-64. 30-34. 30-34.: Spolno-dobna struktura stanovništva općine Tuzla 1991. E. 20-24. 45-49. 15-19.: Spolno-dobna struktura stanovništva općine Tuzla 1953. 3. 8 6 4 2 0 2 4 6 8 muško žensko Grafikon br. 10 5 muško 0 žensko 5 10 154 . 0-4. 6 4 2 muško 0 žensko 2 4 6 Grafikon br. 30-34. 2. 1. Kulenović.

01 70. 2. godine.618 35. godine Godine Ukupno % 0-19 % 20-59 % 60 i više % nepoznato % 1953. Tada je mlado stanovništvo obuhvatalo svega 28. godine Grafikon br.33 1991 131.2004.95 40. godine.34% (u BiH 8. a povećanje kontingenta zrelog stanovništva na 58. i br.: Promjene u veličini glavnih dobnih grupa stanovništva općine Tuzla u periodu 1953-1991.12.48%) i starog stanovništva na 6.547 2. godine pokazuje je da je kontingent mladog stanovništva u općini Tuzla smanjen na 45.09 53.156 28.293 100.13 3. 6 4 2 muško 0 žensko 2 4 6 U okviru dobne strukture stanovništva analizirani su važniji tipovi dobne strukture stanovništva općine Tuzla i Bosne i Hercegovine u periodu 1953-1991.99% od ukupnog stanovništva općine (u BiH 31.2%).538 48.01% (u BiH 38.09% (u BiH 45.99 76.19% (u BiH 47. godine.04%) od ukupnog stanovništva. (vidjeti grafikon br.00 42. godine dobna struktura stanovništva općine Tuzla izgleda ovako: 0-14.961 46. 40-44.5% (ukupno 131.331 10.9%. dok je zrelo obuhvatalo 58. godine utvrđene su značajne promjene koje pokazuju smanjenje mladog stanovništva na 35.54%). zrelo 49.22%).717 100.919). i br. stanje 31.49%) i staro 5. a staro 10. 4.31% od ukupnog stanovništva (u BiH 44.64% (u BiH 7.056 5.19% (u BiH 54.618 100.440 ili 74.: Spolno-dobna struktura stanovništva Bosne i Hercegovine 1991. pripadalo 48.93%).688 ili 14.) Kontingentu mladog stanovništva općine Tuzla prema popisu stanovništva iz 1953.69%).973 58.304 44.84 28. Popis 1961. a staro 4.6% i preko 65 godina 13.: 19.31 7. 55-59.) Prema raspoloživim podacima Federalnog zavoda za statistiku.42%).00 38.944 4. (vidjeti tabelu br.69 155 . dok je kontingent zrelog stanovništva povećan i iznosio je 49. 10-14.026 4.31 3.77 6.19 13.Dobna struktura stanovništva općine Tuzla u periodu 1953-1991. godine u procentima (%) 70-74.34 404 0. Zrelo stanovništvo je obuhvatalo 46.83% (u BiH 5.13% (u BiH 11.1%).722 6.525 100.00 30. godine ne pokazuje značajnije promjene u dobnoj strukturi stanovništva: mlado 44.439 100.584 58. 15-64.549 49. 6.08 1971 107. 1.84% stanovništva (u BiH 50.791 ili 10.: 98.49 1981 121.403 49.879 45.78 67 0. Popisom 1981. 62.95% (u BiH 46.00 37.00 47.26%).19 3.72%).83 … … 1961 82. Tendencija starenja stanovništva je nastavljena.65%).64 530 0. Tabela br. 1.32%). što pokazuju podaci popisa 1991. 5. 25-29.31 % (u BiH 53. Popis 1971.77 % (u BiH 46.

godine u procentima (%) 70 60 50 40 30 20 10 0 58.: Promjene u veličini glavnih dobnih grupa stanovništva Bosne i Hercegovine u periodu 1953-1991.3 4649.93 483012 11.72 14223 0.2 50 40 30 20 10 0 1953.747.34 Grafikon br.3 35 58.8 1961 0-19 5.: Promjene u veličini glavnih dobnih grupa stanovništva općine Tuzla u periodu 1953-1991.24 1991 4377033 100 1387399 31.2 48.5 38 31.1 29 6.2 49. Kulenović.6 1971 20-59 1981 60 i više 1991 Grafikon br. 2.2 1.541 50.48 340497 8.847.429.2 5.38 1981 4124256 100 1567425 38.8 46.5 46. godine u procentima (%) 60 50. 5. 4.9 156 .459 100 1.8 1953.32 196050 5.06 1971 3746111 100 1701756 45.: Promjene u veličini glavnih dobnih grupa stanovništva Bosne i Hercegovine u periodu 1953-1991.04 102462 2. godine Godine Ukupno % 0-19 % 20-59 % 60 i više % nepoznato % 1953.1 4.98 2066 0.S.49 289070 7.7 53.26 9907 0.3 10. 1961 0-19 1971 20-59 60 i više 1981 1991 5.3 45.8 44.01 2500931 53.9 7.855 5.22 11 0 1961 3277948 100 1529011 46. Jahić Tabela br. E.4 46.332 44.7 8.65 1812870 47. 2.5 54.3 11 44. 6.42 2030872 46.69 2766014 54.268.54 148.

Sarajevo. do 2005.-1991.. str. metodi i modeli. domaćinstava i stanova 1981. Stanovništvo po naseljenim mjestima. 9. Suljić Alija: Spolno-dobna struktura stanovništva općine Tuzla u periodu 1961. Statistički bilten. Zbornik radova Prirodno-matematičkog fakulteta. Odsjek za geografiju.. Zagreb. 5. 1965. Vitalna. Popis stanovništva 1953. Jahić Edin: Demogeografske promjene u općini Tuzla od 1879. godini. Popis stanovništva 1961. 2006. Prirodno-matematički fakultet. br. Stanovništvo. Izvori: 1. Starost. Friganović Mladen: Demogeografija – Stanovništvo svijeta. 1980. Sarajevo. Popis stanovništva i stanova 1971. Univerzitet u Tuzli. 1982. pismenost i narodnost. godine.. stanova i poljoprivrednih gazdinstava 1991. 1998. 6. 157 . Beograd. Knjiga I. Knjiga VI. Popis stanovništva 1953. Vitalna i etnička obeležja. RSZ. 1 Deo. SZS. Tuzla. Na osnovu ovih podataka možemo zaključiti da su se desile velike promjene u starosnoj strukturi stanovništva u odnosu na 1991. Školska knjiga. 1990. str. SZS. 2004. godine Zaključak Na osnovu navedenih podataka možemo reći da je stanovništvo općine Tuzla i BiH u periodu 1953-1991. “Selimpex” Srebrenik.. 5. Statistički bilten. FZS. godina). godine prešlo put od mladog (ekspanzivnog ili progresivnog) tipa stanovništva u 1953. godine. godinu. Došlo je do porasta starijeg (60 i više godina) i zrelog stanovništva (20-59. Beograd. SZS. Wertheimer – Baletić Alica: Demografija – Stanovništvo i ekonomski razvitak. 1960. Broj 1-2.. Beograd. Breznik Dušan. Kulenović Salih. Stanovništvo po naseljenim mjestima.. 7.. 3. Stanovništvo. 3. Beograd. a i mortalitet neposredno utiče na proces starenja stanovništva. Naučna knjiga. Knjiga XI.) stanovništva. 2. FZS.. Rašević Miroslav: Razmatranja o populacionoj politici u Jugoslaviji. a opadanje udjela mladog (0-19. Magistarski rad.. 8. 1983. 4. Sarajevo. Zagreb. Osnovni uzrok demografskog procesa starenja stanovništva je opadanje nataliteta i fertiliteta.163-172. Godina I. etnička i migraciona obeležja.Dobna struktura stanovništva općine Tuzla u periodu 1953-1991.. Podaci za opštine prema upravnoj podeli u 1953. 1973. Rezultati po naseljima i opštinama. 2005. 257. Beograd. 1959. 1967. Beograd. Knjiga XI. 1972. Popis stanovništva 1961.. 5-13. 111.. Broj 1. Literatura i izvori: Literatura: 1. Breznik Dušan: Demografija – Analiza. SZS. Rezultati za naselja. Beograd. Popis stanovništva. domaćinstava/kućanstava. Ovo se najbolje može vidjeti po udjelu velikih starosnih grupa u ukupnom stanovništvu općine u promatranom periodu. godini. Godina X. Kanton u brojkama. Popis stanovništva. 4. SZS. godini do zrelog (stacioniranog ili stagnantnog) tipa stanovništva u 1991.. Univerzitet u Tuzli. br. Pol i starost. Pol i starost. 2. Rezultati za opštine.

.

875 9.744 1.297.526 3.729 4.642 svega 8. Popis stanovništva. Knjiga XI. 82.882 4.378 9.600 1. domaćinstava i stanova 1981.807 9.293 žensko 4.303. 54.052 5. 1998. etnička i migraciona obeležja. FZS. 60.111 8.548 1.. 1 Deo.166 4.717 žensko 4. Popis stanovništva 1953. Tabela br. Popis stanovništva 1961.146 1971.059 5.118 4.236 1. 1. SZS.801 … 62.275 3.843 4. br.149 847.585 4. 257.401 5.. 3. RSZ. Pol i starost.. Stanovništvo po naseljenim mjestima.120 2.191 1.461 9. muško 4. Beograd..833 3.689 2.873 5.284 8.617 3.408.256 5.795 2. 25-29. 107. Popis stanovništva.589 4. 40-44. 3.117 254.872 2.420 7.981 3.321 1. 45-49.756 1. 41.110 4.967 5. Stanovništvo po naseljenim mjestima..830 6..771 2.689 1.281 1.682 9.293 Svega 9.615 3. 1971..315 4.070 4.563 6.756 5.898 11. br.696 4.584 5.796 4.567 1.705 7.329 6.043 977.639 1.819 4.Zbornik radova PMF 4 i 5.222 9.477 3. 10-14. 35-39.620 3.199 9. 3.225 1.197 982.434 7.073 8. 1965.657 11.572 9.559 1.926 6.162 195.539 4.659 12.402 1.382 3.402 1.846 9.128 1491 276.416 4.763 svega 11.424 1.809 4..875 3. Stanovništvo. Knjiga XI.809 4.634 5.762 1961.436 6.727 3.448 3.009 2.004 3.404 9. 15-19.618 žensko 4.002 2. 673.249 6. stanova i poljoprivrednih gazdinstava 1991.456 7. 1. 50-54. 121. pismenost i narodnost. 1967. 3.057 2.679 2.877 2. SZS.542 2.804 Izvor: Popis stanovništva 1953.171 209.937 7.756 2.976 3. 1973.333 404.525 žensko 4.594 1. muško 6. 1991.408 1.854 5. muško 4.Popis stanovništva i stanova 1971. 55-59.124 803. muško 4.608 530..771 12.320 2.239 6.839 4.809 3. 3. Popis stanovništva 1961.. Statistički bilten.522 6.090 … 31.863 9. Beograd.. muško 5..625 4.075 1991.814 svega 9.386 7.050 6.581. 1983.461 3. 111.458 1.. 3. godini. Pol i starost.280 4. Vitalna.352 3. … 30.776 64. 52.561 5.652 1. 151-160 (2007-2008) Originalni naučni rad Prilog br..925 4.754 4. 1961.108 2.027 1. Podaci za opštine prema upravnoj podeli u 1953. 711.781 7..707 4.454 4. 41.784 3.728 4.. SZS.814 5. Sarajevo.827 2.389 5. SZS. Beograd. 1.333 1. Knjiga VI.805 5.023 6. Rezultati za naselja.182 8.785 2. 30-34. Statistički bilten.469 1.369 1. 65 i više Nepoznato UKUPNO 1953. Beograd.161 9. 1959.802 3.575 2.304 3.528 2.675 12. SZS.845 1. 61. 1981.159 67.208 1.668 11.412 3.193 3.560 5.363 1.541 1. Rezultati za opštine.547 131. 858..782 7.664 2. Vitalna i etnička obeležja.650 3. 552.067 4.132 792.301 32.803 3.313 1. .390 11.895 12.212 4.627 6.056 4. Sarajevo.733 6.907 4.566 6. 1960. 60-64.166 3. 35. domaćinstava/kućanstava.403 3. Starost.949 4.419 svega 10. 20-24.214 2. godine Godina Starost 0-4 5-9..905 8. Knjiga I.. Beograd.: Spolno-dobna struktura stanovništva općine Tuzla po petogodištima prema popisima 1953.853 5. Rezultati po naseljima i opštinama.394 4.828 4.814 6.533 2.771 66.771 2.143 4.874 1981.260.037 5. 2.621 1.857 11.394 3.931 5.188 7.439 žensko 5.880 12.

.

57 1.60 5.81 1.00 49.15 5.30 50.60 3.09 100.33 55-59.04 3.81 10-14. 10. 1991.95 4.13 1.49 5.26 5.19 6.80 100.07 0.51 45-49.56 7.83 4.78 11.16 3.81 2.45 3.78 2.90 15-19.35 2.37 5.64 1.00 5.00 49.30 8.70 100.70 4.73 3.16 2.68 3.04 3.38 5-9.64 5.83 3.60 1. 10.87 4. 4.91 6. 2.57 9.35 3.24 50.12 4.44 5.86 4.54 5.35 UKUPNO 100.80 4.61 3.66 3.50 7.41 8. 1971.06 2.19 1.21 6.30 4.97 4.41 4.57 6.92 6.24 9.72 7.09 6.97 2.70 1.97 2.08 5.27 6.00 49.40 1.45 2.74 5.22 3.74 3.48 11.30 4.96 7.23 0.63 9.81 7.14 7.78 7.62 2.96 4.26 0.20 7.80 1.62 1.05 1.70 1.73 5.Zbornik radova PMF 4 i 5.00 4.91 6.51 4.71 4.64 1.32 2.71 2.36 1.42 8.36 1.24 2. 5.62 3.28 1.45 4.58 3.90 2.49 3.08 0.: Spolno-dobna struktura stanovništva općine Tuzla po petogodištima prema popisima 1953. 1981. 11.82 8.91 50. 1981.34 7. 4..74 2.49 2.13 3.75 50-54.54 3.04 1.59 4.40 1..24 2.79 4.66 5.04 0.88 6.17 0.28 5.64 100.69 14.97 7.16 3.83 1.46 Nepoznato … … … 0.16 2.15 8.53 9.04 0.07 6.05 8.13 1. 4.48 3.59 20-24.46 2. godine u procentima Godina 1953 1961.91 3.18 3.00 49. 1961.04 30-34.43 2. 11.87 35-39.44 7..62 1.15 2.40 25-29.20 4.95 7..86 3.72 2.88 1.84 3. 151-160 (2007-2008) Originalni naučni rad Prilog br.27 3.37 3.88 1.83 3.15 1.15 3.35 1.65 1.94 4.95 2. Tabela br.19 50.38 1.65 13.62 1. Starost svega muško žensko svega muško žensko svega muško žensko svega muško žensko svega muško žensko 0-4.34 8.36 50.27 10.82 3.26 1.28 15.00 3.35 4.16 2.04 9.24 0.65 5.37 4.33 0.39 1.75 3.98 3. 2.34 40-44.46 3.28 5.30 4.50 5.68 2.45 5. 1991.00 49.51 65 i više 2.97 1. 9.64 11.50 0.57 5.76 Izvor: Samostalna izračunavanja na bazi popisnih podataka .90 2.99 10.28 4.64 3.85 3.52 10.72 7.19 5.47 5.59 10.95 3.93 4. 1971. 7.02 60-64 0.39 5.50 3.81 1.16 6.36 1.18 1. 3.68 3.28 5.60 4.88 2. 4.29 4.16 2.72 5.80 4.

.

35 25-29.83 1066.2 1219.52 1024.82 1261.66. 820.2 961. 1981.85 1084. 935.62 1127.9 854.9 792.19.39 1013.01 1031.4 984.54 5-9.0 1100.05 1061.5 45-49.1 1006.2 1059.28 1042. u općini Tuzla prema popisima 1953.6 969.98 998. 836.19 1040.85 1160.8 35-39. 1961.28 1094.93 1186.36 1281..1 0-4. Tabela br.1 976.0 780.7 958.47 1292.2 817.5 Izvor: Samostalna izračunavanja na bazi popisnih podataka Godina 1991.5 956.4 963.21 1030.0 971.2 65 i više 652.3 961.6 971.0 982.3 779.09 924.42 1102..2 913.3 1040.42.25 1141.4 913.8 40-44.82 1053.84 1037.44 1051.71 886.84 1014.9 60-64.2 1015.4 1016.36 50-54.4 954.63 891.58 1026.9 .3 704.99 1121.46 876.2 974.4 891. 1001.05 996.01 937.87 907.3 1419.8 960.12 1015.4 975.3 1023. 1030.2 991.87 10-14.06 1069.6 952. 1971.12 1035. 1033. 151-160 (2007-2008) Originalni naučni rad Prilog br.9 20-24.73 921..87 1121.74 942. 1018. 1971.72 1222. 1961.74 951.05 656. 985.5 951.83 953.17 1008.98 1051.49 1516. 1082.2 842.55 1170. 1024.9 686.0 55-59.99 1028.74 1094.84 1105.44 1003.27 1040.61 1029.Zbornik radova PMF 4 i 5.14 1045.3 992.0 1049. 1991.8 946.05 1004.74 30-34.62 970.5 959. 983. 1981.7 1056. 986.2 977. po petogodištima.3 974. 861. 814.41 1598.37 1195.1 1025.3 986.04 1033.. 3.: Specifični koeficijenti maskuliniteta i feminiteta.31 1043.5 946.27 1047.01 1064.19 1522. 5.1 949. 967.9 1007. 1013.46 1026.93 1445.99 1226.3 904.35 993.1 976.6 943.97 1006.44 15-19. Maskulinitet Feminitet Maskulinitet Feminitet Maskulinitet Feminitet Maskulinitet Feminitet Ukupno 966.73 1056.4 958.9 993.1 625.59 1456. Maskulinitet Feminitet 970.03 1049. godine 1953.44 939.5 996.2 691.5 909.01 968.

Urisići. godine. U prvom dijelu ovog rada analiziran je geografski. kao i stradanje osoba. Key words: Srebrenica. kao i razvoj stanovništva ovog naselja krajem 19. historical development. vijeka. odnosno topografski položaj naselja. anthropogeographical characteristics of Urisići settlement. number of families and number of family members who lived in this settlement until 1991 and sufferings of people. povratak. In the first part of this paper is analyzed geographical. war. članova pojedinih familija. docent. Bošnjaci. zatim razvoj naseljenosti u srednjem vijeku (nekropole stećaka).Zbornik radova PMF 4 i 5. genocid. Univerzitet u Tuzli Abstrakt U ovom radu prikazane su osnovne geografske. koje su živjele u ovom naselju do 1991. that is topographical site of settlement. orphans. antropogeografske karakteristike naselja Urisići. prije svega. rat. widows. historijski razvoj. Prirodno . Abstract In this paper are presented basic geographical.matematički fakultet. djeca siročad. porodice. u toku agresije i genocida u Srebrenici. U drugom dijelu rada prikazane su familije. i početkom 20. godine. antropogeografski razvoj. 161 – 169 (2007-2008) Originalni naučni rad NEKE ANTROPOGEOGRAFSKE ODLIKE NASELJA URISIĆI SOME ANTHROPOGEOGRAPHICAL FEATURES OF URISIĆI SETTLEMENT Dr. the return. genocide. jula 1995. aggression. anthropogeographical development. hudovice. . In the second part of paper are showed families. Ključne riječi: Srebrenica. broj porodica i broj domaćinstava. Alija Suljić. families. before all. raseljena i prognana lica. development of population density in middle age (necropolis of tomb-stones) and population development of this settlement at the end of 19th and the beginning of the 20th century. displaced and persecuted persons. Urisići. members of family during the aggression and genocide in Srebrenica in July 1995. agresija.

Glavni dio naselja Nema podataka o naselju Urisići u starijim historijskim izvorima. nedaleko od vodne akumulacije jezera Perućac na rijeci Drini. smješten je u donjem dijelu istočne padine gorske kose Glize.n. U okolini naselja postoji veći broj izvora pitke vode. od toga je 52% privatno vlasništvo. S obzirom da se radi o naselju razbijenog tipa u čiji sastav ulaze i zaseoci: Porobići (450 m. što je uvjetovano općim klimatskih karakteristikama koje vladaju nad ovim područjem – manje od 800 mm kišnog taloga u toku godine. Površina katastarske općine Urisići iznosi oko 2. 2006. općina Srebrenica.).n. Relativna visina između najnižih i najviših dijelova naselja kreće se između 170 i 270 metara. Od grada Srebrenice udaljeno je oko 27 kilometara.). kao i geološko-geomorfološkim sklopom terena.7% od ukupne površine katastarske općine. Opće geografske karakteristike Naselje Urisići smješteno je u južnom dijelu općine Srebrenica.v.v.) i Greben (720 m. 2004. Vjerovatno je ime naselja 1 FAO projekat. a obradivo 46. male izdašnosti. 162 . koje je stanovništvo koristilo za vodosnabdijevanje . tako da nam i sam toponim (domicilionim – ime naselja) nije poznat.brdskoplaninskog tipa.n. možemo konstatirati da je ovo naselje.). Poljoprivredno zemljište zahvata 59%. kao i manji broj potočića bujičarskog karaktera. Oko 41% površine katastarske općine bilo je pokriveno šumom. Gustina naseljenosti na području katastarske općine Urisići iznosila je u 1991. u odnosu na hipsometrijske i orografske karakteristike .v./ km2. Glavni dio ovog naselja. Suljić 1.v.9 km2. 1 Urisići. a od toga je 74. godini 115 stan.A.n. što je iznad općinskog prosjeka. Mujići (620 m. U blizini naselja nalazi se manji vodotok po imenu Rijeka u koji se slijevaju sve vode sa okolnog terena. odnosno na pedimentima ove gore (oko 420 m. Površinska hidrografija slabo je razvijena.4% privatno vlasništvo. topografski gledano.

sjeverno od naselja Urisići.Neke antropogeografske odlike naselja Urisići nastalo od turske riječi urija. U blizini te nekropole stećaka smješteno je lokalno muslimansko mezarlje u kojem su. nisu evidentirani u djelu Š. ùrija – pašnjak. sa oko 15 stećaka. iz čega možemo zaključiti da je područje ovog naselja bilo nastanjeno u srednjem vijeku. najkasnije u 15 stoljeću. 633. 1966. Sarajevo. zatim u Liješću i Zobištu. A. meraja. livada ili mera. nalazi se na lokalitetu Liješće. Na lokalitetu Ravne. ili još i prije... a koje je već na početku osmanske okupacije Bosne prihvatilo vjeru osvajača ..islam.kataloško topografski pregled. Treća nekropola (79 stećaka) nalazi se sjeveroistočno od Urisića. 2008. Bešlagića: „Stećci . 2006. uglavnom sanduka. nađena je stela sa uklesanom glavom Rimskog plemića. 2 Ovo ime davalo se uglavnom livadama ili pašnjacima koji su se nalazila blizu rijeke. što je slučaj i sa Urisićima.“ Najčešći oblik stećka je sanduk.Urisići. U ovom se naselju nalaze nekropole sa više od 200 stećaka 3 (u blizini Urisića i Grebena) koje su nastale u srednjem vijeku. Dio stećaka u selu Urisići koji se nalaze neposredno uz lokalni vodotok Rijeka. dijelom. To nam svakako govori da je tu živjelo bošnjačko stanovništvo koje je pripadalo Bosanskoj crkvi (Bogumilima). Rimska stela . u zaseoku Greben. Druga nekropola. „Svjetlost“. Vidi: Škaljić.str. vijeka. 2 3 4 Örü. Djelimično je oštećena jer su je mještani prije agresije na RBiH koristili kao menjik. 163 . Nekropola stećaka u Urisićima. očuvani nadgrobni spomenici koji potiču još iz 16.: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku. južno od Urisića na udaljenosti od 400 metara. 4 Veća nekropola (preko 100 stećaka) nalazi se u dolini Rijeke na njenoj lijevoj obali.

takođe 1 osoba. godine je ukupno poraslo za 209%.3 1991. I pored toga podaci se mogu uslovno upoređivati jer je ovo naselje bilo gotovo stoprocentno agrarno. vijeka. Tako je. Stanovništvo naselja Urisići u periodu 1879.6 121 – – 26 24 5. To se posebno odnosi na načelo prisutnog (austrougarski i popis u K. Kraljevine Jugoslavije i socijalističke Jugoslavije bila različita. 121 72 77. 1895. Kretanje broja stanovnika.)...4 291 – 6 60 56 5. Ukupan broju kuća (stanova) u periodu 1879..) na 5. gotovo 3 puta (tabela 1). Stanovništvo Urisića u periodu 1879. Ostalo aktivno stanovništvo bilo je uposleno u sljedećim djelatnostima: građevinarstvo – 29 osoba. Poljoprivredno obilježje zadržala je većina stanovništva Urisića sve do 80-ih godina 20. industrija i rudarstvo – 11 osoba. vijeka. 1961. u ovom naselju udio poljoprivrednog u ukupnom stanovništvu iznosio 51%. 206 104 132.9 224 1 1 – 39 5. 164 . 297 166 190. godine.-1991. saobraćaj – 1 osoba i trgovina. sa 5. Popis 1953. u istom periodu. šumarstvo – 5 osoba. na primjer. tj. 2006:320). 5 Naselje je bilo bošnjačko. 2008.6 – – – – 31 6. (Suljić. a 38 godina 5 6 7 Napominjemo da su metodološka načela popisa stanovništva BiH za vrijeme austrougarske uprave. 156 85 100 156 – – 24 – – 1885. 105 54 67. Popis 1991. Nakon deset godina. godine.7%).0 1910.-1991.A.2 252 – 1 42 42 6. godine. g. Dokumentacija FZS. tj. 1885.9 145 – – 23 29 5. 1971. Broj Nacionalnost Domaćinstva Godina Indeks rasta Broj kuća stanovnika popisa (1879=100) (stanova) prosječna svega muški Bošnjaci Srbi Ostali broj veličina 1879. a udio aktivnog poljoprivrednog u ukupnom aktivnom stanovništvu iznosio je 58% (Suljić.. Od ukupno 71. Tako je.1 – – – – 31 6. str. 185 94 118. 1953.3 člana (u 1991. došlo je do značajne promjene u ekonomskoj strukturi stanovništva ovog naselja. godine broj domaćinstava ovog naselja povećao se za 214%. Suljić 2. u 1953.6 327 – – 71 62 5. U periodu 1895.0 1953.-1991. prema popisu stanovništva 1981. i 1991. 6 Tabela 1. knjiga XIV. 175 86 112.. tako da nije bilo privremenog ili sezonskog napuštanja ovog naselja od strane privredno aktivnog stanovništva. g. godini bilo 70% nepismenog stanovništva u ukupnom stanovništvu starijem od 10 godina 7 .-1991. 457. 145 72 92. 253 141 162. godine.. na primjer. 1921. Stepen pismenosti i obrazovanosti stanovništva naselja Urisići stalno se povećavao poslije Drugog svjetskog rata.8 1948. 327 185 209.0 1921. domaćinstava i kuća (stanova) u naselju Urisići u periodu 1879. Jugoslaviji) i stalnog stanovništva (svi popisi u bivšoj SFRJ)..6 1961.3 Izvor: Popisi stanovništva BiH (1879.2 175 – – 31 – – 1895. a prosječna veličina domaćinstava neznatno se povećala.-tih godina 20. ili 32. 1948. 1981. 226 119 144. što je manje od ukupnog rasta stanovništva općine Srebrenica (272. povećao se za 295.0 članova (u 1895. Sarajevo.0 1981. privredno aktivne osobe.8 1971.4% od ukupnog aktivnog stanovništva Urisića.. godine). godine.8%..3 105 – – – 22 4. Kod jedne privredno aktivne osobe iz ovog naselja nije bila poznata djelatnost. 1991.. 2006:319). tj.-1991. poljoprivredom su se bavile 23 osobe. do 60. 1910.

Prosječna starost stanovništva ovog naselja 1991. Siručići.3. U 1961. Na području naselja Urisići. prema popisu stanovništva 1991. podatke o obrazovanosti stanovništva ovog naselja iz popisa 1961.6 godina. U obzir je uzeto samo stanovništvo koje je u vrijeme popisa 1991. bilo je 15. godine. godine. godine iznosila je 28.). Trideset godina kasnije. Ibiševići. Sinanovići. od toga je 67 osoba završilo 4-7 razreda osnovne škole. 8 Pored pismenosti. a starom stanovništvu pripadalo je 11. godini bilo je 150 osoba starih 10 i više godina. Primjera radi. Prosječna veličina domaćinstva iznosila je 5. 1949. progresivnoj. u prvom slučaju (popis 1961.9%). u ovom naselju bilo je 327 stanovnika (od toga 185 osoba muškog spola). Prema popisu stanovništva 1991. godine u ovom naselju su bile i 74 osobe koje su završile 1-7 razreda osnovne škole. tj. S obzirom da raspolažemo podacima o starosti svakog stanovnika naselja Urisići. mlađem sredovječnom – 25. Efendići – porijeklom su iz Srebrenice. godine. 165 . Prema posljednjem popisu stanovništva u ex-Jugoslaviji. među kojima i 56 osoba koje su završile osmogodišnju osnovnu školu (ili 21. a u drugom slučaju (popis 1991. godine bilo staro 15 i više godina. navest ćemo. Bilo je samo jedno porodično. To su sljedeće familije: Efendići. godine. rastao je i stepen obrazovanosti stanovništva Urisića.3% od ukupnog stanovništva Urisića. populaciji. godine. Suljići i Zukići. šesteročlano. 1991. godine.) u obzir je uzimana starost 10 i više godina kod nepismenog. kao i 1 osoba koja je završila osmogodišnju osnovnu školu.9%.Neke antropogeografske odlike naselja Urisići kasnije. uključujući i jednu osobu koja se izjasnila kao Jugosloven.0%. što je za 10% više u odnosu na popis 1981. starijem sredovječnom – 17. radi različite metodologije ova dva popisa stanovništva u bivšoj Jugoslaviji. u stanovništvu starom 10 i više godina. a živjeli su u zaseoku Greben. Dokumentacija FZS. Ibrahimovići. Većina stanovništva ovog naselja bila je muškog spola. odnosno uporedit ćemo. rezultate popisa moguće je samo djelimično upoređivati. U narednom dijelu rada prikazat ćemo stradanje porodica i njihovih članova po pojedinim familijama. uglavnom žena. 9 3. ublažili metodološku razliku između popisa stanovništva iz 1961. 1976.-1991. uslovno. Sarajevo.4%. i 1991. i 1991.7% više u odnosu na prethodni popis.3 člana. Karamehmedovići. tj. domaćinstvo. Dakle. živjelo je ukupno 14 familija koje su bile grupisane u 62 domaćinstva. Mujići. Memiševići. u naselju je bilo ukupno 256 osoba starih 10 i više godina.4%. g. odnosno starost 15 i više godina kod pismenog i obrazovanog stanovništva. njihovo porijeklo i stradanje tokom agresije i genocida 1992-1995. Stanovništvo naselja Urisići u periodu 1948. pojedinačno prema popisu 1991. 1991. Broj domaćinstava povećao se na 62 ili za 10. djelimično. godine. Neku od srednji škola završilo je 18 osoba iz ovog naselja. Kao posljedica ubistva 8 9 Popis 1991. 2008. g.) u obzir je uzimana pismenost i školska sprema stanovništva starog 10 i više godina. 1991. godine. Hrustići. Istina. Mehmedovići. Mladom stanovništvu pridalo je 45. mi smo izdvojili kontingent stanovništva koje bio star 10 i više godina. Svi stanovnici ovog naselja. stanovništvo ovog naselja s obzirom na dobnu strukturu pripadalo je mladoj. među kojima i 3 neporodična (samačka) domaćinstva. Tako smo.6% nepismeni osoba. tj. bili su bošnjačke nacionalnosti. odnosno koeficijent maskuliniteta iznosio je 130. Porobići. U toku zločina genocida ubijene su dvije osobe iz ove porodice – otac (r. godine poraslo je za 77. U naselju je bila 71 kuća (stan) koje su uništene u toku srpskocrnogorske agresije na BiH. godine. Mujčići. među kojima i 36 osoba koje su završile četverogodišnju osnovnu školu (ili 24%).) i sin (r. Bošnjačke familije Urisića.

Na početku agresije na RBIH ubijena je jedna maloljetna osoba muškog spola. U toku genocida ubijen je osnivač ove familije. koji su također braća ranije ubijene ženske osobe. suprug). godine u Gladovićima. Bilo je samo jedno porodično domaćinstvo sa dva člana (stariji supružnici). To znači da su iz jedne porodice. U toku genocida ubijene su tri osobe muškog spola.3 godine. a u genocidu ubijen je sin (jedinac) koji je živio u Srebrenici. Tokom agresije na RBiH niko nije stradao iz ove porodice. a neki su se iselili u SAD-e. 10 U toku agresije na BiH (1993.0 godina. a iza njega je ostala hudovica sa četvero siročadi – prosječne starosti 12. domaćinstvo najmlađeg od tri brata.). a neki članovi su u inostranstvu. tj. Memiševići . dva brata i sestra. ubijene tri osobe. U toku genocida ubijen je nosilac porodičnog domaćinstva (otac. koji je bio vojni penzioner Austrije. a bila su dva domaćinstva. 10 Mehmedović (Mehmed) Bajro. među kojima i jedna djevojka. a živjeli su u glavnom dijelu naselja. rođena 1957. 1974. Preživjeli članovi ove porodice danas žive u SAD-u (2 člana). Dio preživjelih članova iz ove familije naselio se u općinama FBiH. a bila su četiri porodična domaćinstva koja su ukupno brojala 18 članova. Dakle. godine. g. Preživjeli iz ove porodice nastanili su se u Federaciji BiH. Hrustići – živjeli su u Urisićima. koja su ukupno imala 9 članova. 1993.7 godina. Preživjeli članovi ove porodice nastanili su se u općinama Federacije Bosne i Hercegovine. Svi članovi ove porodice vratili su se u Urisiće. ukupno su ubijene 4 osobe iz ove familije. a porijeklom su. Domaćinstva su osnovala tri brata i srednji sin od najstarijeg brata. r. a porijeklom su iz Grujčića. na putu prema Srebrenici. godine. godine. jedna osoba se vratila u Srebrenicu. tj.3 godine. a dio se iselio u inostranstvo (Holandija i Irska). kao pripadnik vojske Austrougarske monarhije i nije imao djece. godine. Mehmedovići – živjeli su u Urisićima. općina Lukavac (1 član). a druga sa dvoje djece siročadi.živjeli su u Urisićima. Karamehmedovići – živjeli su u Urisićima. bježeći ispred četnika). amidžić i amidžična. među kojima otac i sin. godine u četničkoj zasjedi. bila je oženjena i imala je troje malodobne djece. zaseok Prohića. 1936. rođena 1978. Ibiševići – porijeklom su iz Višegrada (rodonačelnik doselio u toku II Svjetskog rata. U toku genocida ubijene su dvije osobe muškog spola. i 1977. Iza ubijenih ostale su tri hudovice i šestero djece siročadi – prosječne starosti 9. a jedno dijete siroče. Ibrahimovići – živjeli su u Urisićima. jedna žena je ostala hudovica. godine. 166 . vjerovatno. ubijene su dvije osobe iz ove familije. jedno samačko. poslije 2002. Starija ubijena osoba muškog spola. Ova familija brojala je sedam porodičnih domaćinstava koja su ukupno imala 36 članova. Urisićima. godine. Njemačkoj (1 član) i BiH. prosječne starosti 45. Tokom agresije na RBiH. Ubijen je 1993. Bilo je samo jedno porodično domaćinstvo sa šest članova. prosječne starosti 11. je usvojen od strane daidže – Hrustić Muje. rođen 1928. Suljić nosioca domaćinstva (glava domaćinstva). a porijeklom su iz Gladovića (općina Srebrenica).) ubijen je nosilac (suprug) ovog domaćinstva. jedna hudovica sa četvero. dva brata (r.A. rođen 1956. iz okoline Užica.

Neke antropogeografske odlike naselja Urisići Dio preživjelih iz ove familije (3 osobe) vratio se u Urisiće, a jedan dio se naselio u općinama FBiH, a ostali su se iselili u neke evropske (Švedska) i prekomorske zemlje (SAD-e). Mujčići - živjeli su u Urisićima, a porijeklom su iz Osmača. Bila su četiri domaćinstva, jedno samačko i tri porodična, sa ukupno 16 članova. U toku genocida ubijena je jedna mlađa osoba muškog spola (r. 1972. g.), član peteročlanog domaćinstva. Preživjeli članovi ove familije naselili su se u Lukavcu (FBiH), a neki su se iselili u SAD-e. Mujići - živjeli su u zaseocima Mujići i Greben, a bilo je osam porodičnih domaćinstava koja su ukupno brojala 52 člana. Tokom agresije na RBiH, tj. 1993. godine, ubijene su dvije osobe iz ove familije; starija muška osoba, r. 1904. i sredovječna ženska osoba, majka troje malodobne djece, rođena 1948. godine. U toku genocida ubijeno je 11 osoba muškog spola, iz familije Mujić, prosječne starosti 42,5 godina. Kao posljedica genocida, odnosno masovnog ubijanja muškog stanovništva, ostalo je 5 žena hudovica (jedna hudovica sa četvero, a druga sa dvoje siročadi) i 9. djece siročadi, među kojima i troje djece bez oba roditelja. Prosječna starost djece siročadi bila je 10,4 godine. Preživjeli članovi porodica iz familije Mujić naselili su se, uglavnom, u općini Srebrenik, nešto manje u općini Ilijaš i Gračanica, a dio njih iselio se u Austriju, Francusku, Njemačku i SAD-e. U zaseok Greben vratile su se samo dvije porodice. Porobići – živjeli su u zaseoku Porobići, a porijeklom su iz okoline gradskog naselja Dervente. U zaseok Porobići, koji je po njima dobio i ime (antroponim), doselili su se u drugoj polovini 19. stoljeća. Bilo je 6 porodičnih domaćinstava koja su ukupno brojala 28 članova. Na početku agresije na RBiH ubijena je mlađa osoba muškog spola, rođena 1966. godine, a 1994. godine ubijena je starija osoba muškog spola (amidža od ranije ubijene osobe), rođena 1926. godine. Iza ubijenih ostale su dvije hudovice i dvoje djece siročadi; djeca od mlađe ubijene osobe. U toku genocida, jula 1995. godine, ubijeno je 8 osoba muškog spola iz ove familije, među kojima i jedno dijete, prosječne starosti 40,4 godine. Iza žrtava genocida ostalo je 6 hudovica i 5. djece siročadi – prosječne starosti 6,0 godina. Većina preživjelih iz ove familije naselila se na područje Federacije Bosne i Hercegovine, a dio njih se iselio i izvan granica Bosne i Hercegovine. Sinanovići – živjeli su u Urisićima, a porijeklom su iz okoline Užica iz kojega su protjerani tokom 19. stoljeća. Bilo je samo jedno porodično domaćinstvo sa ukupno devet članova. U toku genocida ubijene su tri osobe muškog spola iz ove porodice (otac i dva sina), a jedna žena (supruga od nosioca domaćinstva) ostala je hudovica sa jednim djetetom-siročetom. Samo jedan član iz ove familije, u postratnom periodu zasnovao vlastitu porodicu, vratio se sa porodicom u ovo naselje, a drugi član iz ove familije, najstariji sin, iselio se u Austriju. Siručići – živjeli su u zaseoku Porobići, a porijeklom su iz Voljavice (općina Bratunac) iz koje su se doselili u prvoj polovini 20. stoljeća. Bilo je jedno porodično domaćinstvo sa ukupno tri člana. U toku genocida, jula 1995. godine, ubijen je nosilac domaćinstva (suprug, r. 1940.), a supruga je ostala hudovica. Suljići - živjeli su u Urisićima, a porijeklom su iz okoline Zenice iz koje su se doselili sredinom 19. vijeka. Ova familija brojala je 21 domaćinstvo, među kojima i jedno samačko, koja su ukupno imala 108 članova. Porodice sa ovim prezimenom bile su najbrojnije i činile su oko 1/3 od ukupno stanovništva naselja Urisići. Tokom agresije 167

A. Suljić na RBiH ubijeno je 8 osoba iz ove familije, prosječne starosti 24,4 godine, među kojima i jedna djevojčica i jedan dječak. Iza žrtava agresije ostale su 3 hudovice i 5. djece siročadi – prosječne starosti 6,4 godine. U toku genocida ubijena je 21 osoba muškog spola iz ove familije, prosječne starosti 36,5 godina, među kojima i dvije maloljetne osobe. Kao posljedica masovnog ubijanja muškog, uglavnom oženjenog stanovništva, ostalo je 15 hudovica i 22 djeteta siročeta – prosječne starosti 8,7 godina. Jedna dio porodica iz familije Suljić vratio se u Urisiće, oko 6 porodica sa ukupno 20 članova, a veći dio naselio se u općinama FBiH, kao što su: Ilijaš, Lukavac, Srebrenik, Sarajevo, Tuzla, Živinice i dr. Dio porodica živi u Brčkom, distriktu BiH, a dio u općini Bratunac i gradu Srebrenici. Neki od članova ove familije iselili su se iz Bosne i Hercegovine i nastanili se u Danskoj, Kanadi, SAD-a i dr. Zukići - živjeli su u zaseoku Greben, a porijeklom su iz susjednog sela Karačići, u koje su doselili iz Crne Gore. Ova familija brojala je 5 porodičnih domaćinstava koja su ukupno imala 32 člana. U toku genocida ubijeno je 11 osoba muškog spola iz ove familije, prosječne starosti 31,2 godine, među kojima i tri maloljetne osobe. Kao posljedica genocida, odnosno masovnog ubistva osoba muškog spola, uglavnom oženjenih, ostalo je 7 hudovica i 8. djece siročadi – prosječne starosti 5,0 godina. U zaseok Greben vratile su se samo tri osobe iz ove familije; dva domaćinstva, jedno samačko. Ostali preživjeli članovi porodica iz familije Zukić nastanili su se, većim dijelom, na području općina Federacije BiH (Ilidža, Ilijaš. Sarajevo, Zavidovići i dr.), a neki su se iselili izvan BiH; Njemačka, SAD-e i dr.

Zaključak Prema popisu stanovništva 1991. godine u naselju Urisići živjelo je ukupno 14 familija koje su bile grupisane u 62 domaćinstva (3 samačka) koja su ukupno imala 327 članova. To su sljedeće familije: Efendići, Hrustići, Ibiševići, Ibrahimovići, Karamehmedovići, Mehmedovići, Memiševići, Mujčići, Mujići, Porobići, Sinanovići, Siručići, Suljići i Zukići. Tokom agresije na RBiH, u periodu 1992-1993. godine, ubijeno je ukupno 16 osoba iz ovog naselja, prosječne starosti 34,3 godine, među kojima i tri osobe ženskog spola, kao i tri maloljetne osobe. Iza ubijenih, odnosno žrtava agresije, ostalo je 7 hudovica i 10. djece siročadi – prosječne starosti 7,0 godina. U toku genocida u „zaštićenoj zoni UN Srebrenica“, jula 1995. godine, ubijeno je ukupno 65 osoba muškog spola iz ovog naselja, prosječne starosti 37,3 godine, među kojima i 7 maloljetnih osoba – djece. Kao posljedica masovnog ubistva muškog stanovništva u toku genocida, ostalo je 40 žena hudovica i 55. djece siročadi – prosječne starosti 8,7 godina. Dakle, tokom agresije i genocida ukupno je ubijena 81 osoba iz ovog naselja, ili 25 % od ukupnog prijeratnog stanovništva. U periodu 2002.–2005 godine, uz pomoć vlade Federacije BiH, kao i drugih organizacija, obnovljeno je 19 kuća, tj. izgrađene su nove kuće. Do kraja 2005. godine u naselje Urisići se vratilo 14 domaćinstava koja ukupno broje 40 članova. Više od 70 osoba iz ovog naselja živi izvan Bosne i Hercegovine, uglavnom u SAD-a i zapadnoj Evropi, a ostali preživjeli iz ovog naselja naselili su se u općinama FBiH.

168

Neke antropogeografske odlike naselja Urisići Izvori i literatura 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Tabela praćenja povratka, urađenih objekata i infrastrukture po MZ, naseljima, kao i naziv organizacije koje su donirale sredstva, Služba za povratak opštine Srebrenica, 2006.; FAO projekat, «Inventar stanja zemljišnih resursa u Bosni i Hercegovini u poslijeratnom periodu» Opština Srebrenica, 2004. (CD-ROM); Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica. Baza podataka o raseljenim osobama i izbjeglicama, Sarajevo, 2005. (CD-ROM); Odjeljenje za privredu i društvene djelatnosti, općina Srebrenica, 2005. (CDROM); Odsjek za rekonstrukciju i povratak, općina Srebrenica, 2006. (CD-ROM); Popis stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gazdinstava 1991. godine, (dio podataka na CD-ROM-u za općinu Srebrenica); Baza poginuli i nestalih Srebreničana, žrtava agresije i genocida, 1992-1995. godine (CD-ROM); Razna dokumentacija Federalnog zavoda za statistiku o podacima popisa stanovništva Bosne i Hercegovine u periodu 1879.-1991. godine; Suljić, A. (2006.): Stanovništvo i naselja općine Srebrenica, Univerzitet u Tuzli, (doktorska disertacija).

Podaci sa Interneta:

1. Preliminarni spisak nestalih i ubijenih osoba u Srebrenici 1995. godine.

Preuzeto: http://www.srebrenica-zepa.ba/srebrenica/spisak.htm (13.04.2006.)

2. http://www.un.org/icty/bhs/latest/reports.htm (3.3.2006.) 3. Udruženje žena Srebrenice i Žepe, Preliminarni spisak nestalih i ubijenih osoba
u Srebrenici 1995. godine. http://www.srebrenicazepa.ba/srebrenica/spisak.htm (22.08.2006.), 4. Vlada RS, Dodataka izvještaju od 11. juna 2004. godine o događajima u i oko Srebrenice od 10. do 19. jula 1995. godine, http://www.vladars.net/pdf/srebr_final_s_l.pdf (22.08.2006.)

169

Zbornik radova PMF 4 i 5, 171 – 185 (2007-2008)

Originalni naučni rad

PRIHVAT BOŠNJAČKIH PROGNANIKA I IZBJEGLICA U TUZLU ZA VRIJEME RATA 1992.-1995. GODINE – PRILOG PROUČAVANJU PRISILNIH MIGRACIJA BOSNIAK REFUGEES AND DISPLACED PERSONS HOSTED IN TUZLA DURING THE WAR 1992-1995. - ADDITION TO EXAMINATION ON FORCED MIGRATIONS Dr. Adib Đozić, vanredni profesor, Filozofski fakultet Univerzitet u Tuzli, Dr. Alija Suljić, docent, Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Tuzli Abstrakt Jedna od najizraženijih posljedica rata protiv bosansko-hercegovačkog društva i države jeste i problem prognanih i izbjeglih lica. Ova destruktivna posljedica rata, iako prisutna na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine, najizraženija je bila u područjima gdje je vršeno etničko čišćenje bošnjačkog stanovništva (područja: Bosanske Krajine, istočne Hercegovine, Bosanske Posavine, Bosanskog Podrinja i dr.) i na kraju 1995. g izvršen genocid (Srebrenica). U proljeće 1992. g. u Tuzlu pristiže veliki broj prognanika i izbjeglica iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. Krajem 1992. g u Tuzli je već boravilo i bilo zbrinuto 50.615 prognanih i izbjeglih lica. Broj prognanih i izbjeglih u Tuzli se svake ratne godine povećavao, da bi krajem 1995. godine dostigao cifru od 68.349 prognanih i izbjeglih lica. Od toga u privatnim individualnim objektima bilo je smješteno 62.530 i objektima kolektivnog smještaja 5.819 lica. Do povećanja broja prognanih u odnosu na kraj 1994. g dolazi, zbog počinjenog zločina genocida nad Bošnjacima u Srebrenici jula 1995. g. Ključne riječi: Prognanik, izbjeglica, raseljena osoba, prihvat prognanika, rat, Tuzla, Bosna i Hercegovina. Abstract One of most expressive consequence of the war against BiH society and the state is the problem of refugees and displaced persons. This destructive consequence of the war, although visible at the whole area of Bosnia and Herzegovina, is significant at the areas where ethnical cleaning of Bosnian population has been done (Bosanska Krajina, Eats Herzegovina, Bosanska Posavina, Bosansko Podrinje ...etc) and finalized with the genocide in Srebrenica in 1995. In the spring in 1992 in Tuzle came significant number of refugees and displaced persons from all the parts of Bosnia and Herzegovina. By the end of 1992. in Tuzla already have been settled 50.615 refugees and displaced persons. Number of refugees and displaced persons in Tuzla increased and by the end of 1995 was 68.349. From that number 62.530 person were settled in private houses and 5.819 persons in collective capacities. Increasing of the number of refugees and displaced persons was noted by the end of 1994. and min reason was the genocide at the Bosnian in Srebrenica in July 1995. Key words: Refugees, displaced person, shelter of refugees and displaced persons, war, Tuzla, Bosnia i Herzegovina.

A. Đozić, A. Suljić Uvod Rat koji je vođen protiv bosansko-hercegovačkog društva i države 1992.-1995. godine, karakterizira nekoliko specifičnih društveno-historijskih uzroka i društvenopraktičnih posljedica. Jedna od najizraženijih posljedica rata protiv bosanskohercegovačkog društva i države jeste i problem prognanih i izbjeglih lica. Ova destruktivna posljedica rata, iako prisutna na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine, najizraženija je bila u područjima gdje je vršeno etničko čišćenje bošnjačkog stanovništva (područja: Bosanske Krajine, istočne Hercegovine, Bosanske Posavine, Bosanskog Podrinja i dr.) i na kraju 1995. g izvršen genocid (Srebrenica). Najveći broj ovih prognanika i izbjeglica, i ne samo njih, svoje privremeno boravište našao je u Tuzli i okolnim gradovima. Mi ćemo u ovom radu prezentirati najznačajnije podatke o prihvatu bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu, ali i ukazati na njihov razmještaj na području cijelog Tuzlanskog kantona. To je neophodno iz razloga što se slučaj Tuzle ne može posmatrati izolovano od njezinog prirodnog i kulturno-tradicijskog okruženja. Istaći ćemo i neke osnovne karakteristike društvene sadržajnosti načina i uslova života prognanih i izbjeglih u Tuzli. Da bi smo u potpunosti mogli razumjeti cjelokupnost fenomenologije postavljenog problema, neophodno se prethodno upoznati sa prijeratnom demografsko-etničkom strukturom stanovništva Sjeveroistočne Bosne, čiji je administrativni i privredni centar bila, upravo, Tuzla. I Demografsko-etnička sadržajnost regije sjeveroistočna Bosna 1991. godine Bosna i Hercegovina tokom hiljadugodišnje povijesti, izuzimajući kratkotrajne periode izvan bosanskih uticaja, kao što su agresije, razvijala se kao «prirodna» i skladna, ekonomski, kulturno, etnički i politički povezana cjelina vlastitih regija. S druge strane, pojedinačni razvoj bosanskohercegovačkih regija bitno je zavisio od razvoja Bosne i Hercegovine kao «organske» cjeline. Regija sjeveroistočne Bosne (Prilog 1), ne predstavlja nikakav izuzetak, naprotiv, predstavlja samo jednu od bosanskohercegovačkih regija, čiji je razvoj bitno uslovljen, između ostalog, demografskim, ekonomskim, teritorijalnim i administrativno–upravnim ustrojstvom regije u svim segmentima organiziranja društva i države. Sjeveroistočna Bosna je prostor veličine 6820 km2 i čini 13,3% površine Bosne i Hercegovine. Prema popisu stanovnika 1991. god. ovdje je u 19 opština živjelo 950.808 stanovnika što je činilo 21,8% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine (tabela 1).

172

u općini Tuzla. pa do 1992.6 25587 56 0. str. godine: Sjeveroistočna Bosna – 2.1 1893 6.7 28367 21308 75. godine ) i to u nivou od 42. Beograd. Tuzla.9 19.7 13 93.2 305 380 1 361 1203 2.2 54783 3976 7.1 1.6 9629 10 0.9 11990 36. .6 56. Ovako visok tempo rasta Tuzle je uslovljen prije svega doseljavanjem iz okolnih opština zbog uloge Tuzle kao privrednog.9 1135 1928 7.2 11621 72.8 41809 35 0.8 2.8 38080 66.4 1.6% Kompariranjem ovih pokazatelja uočavamo nekoliko značajnih demografskih karakteristika regije:  multinacionalna i multikonfesionalna sadržajnost regije odražava multinacionalnu sadržajnost bosanskohercegovačke države i rezultat je ukupnog društveno – historijskog razvoja bosanskohercegovačkog društva. Zagreb. 1995. prije svega privredne nerazvijenosti i vrlo nepovoljne industrijske strukture. regija sjeveroistočne Bosne je emigraciono područje.8 15.7 30528 74. Državni zavod za statistiku.2 40896 2752 6.  regija sjeveroistočne Bosne u odnosu na Bosnu i Hercegovinu u prijeratnom periodu imala je natprosječnu stopu rasta stanovništva 2 ./km2. 103.2 87627 22252 25.8 18.9 57070 2159 3.9 22. godine. Bosna i Hercegovina – 1.4% u Loparama i Šekovićima do 13.5 423 38 6.1 21535 64.3 14.2 48102 59.5 1455 275 0. Klapić: Tuzla kao razvojni centar sjeveroistočne Bosne. godine Tabela 1.1 1 2. zdravstvenog i administrativnog centra regije.5% Jugosloveni svega % svega 223 0./km2. U tom.1 326 3.  značajne su razlike u tempu rasta stanovništva među opštinama regije od 0. Negativni migracioni saldo ove regije zabilježen je u svim međupopisnim razdobljima od 1953. sa područja sjeveroistočne Bosne iselilo se gotovo 135.4 4. 2002 god. SZS.1 59134 132 0.3 26590 550 2.8 458 3424 6 1238 626 2.1 950808 84271 8.2 42599 72 56581 8613 15.7 703 277 1. Odnos prosječne stope rasta bosanskohercegovačkog stanovništva i stanovništva regije sjeveroistočne Bosne u periodu 1948-1961.7 184 583 1.4 38617 44.5 62669 47. gotovo četiri decenije dugom razdoblju.6 1. kao posljedica.189 stanovnika. do 1991. Nacionalna Struktura Stanovništva regije sjeveroistočne Bosne 1991.2 20.95.7 1.7 6285 290 1.Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu za vrijeme rata 1992-1995.5 2899 1530 2.2 33856 59.1 21.4 131618 20398 15.1 27572 75.1 33137 79. god.25.1 19162 72. univerzitetskog.7 346 4426 4. god. Najveći negativni saldo migracija.1 1.4 17 28.  ova regija je najnaseljenije područje u Bosni i Hercegovini.000 stanovnika.4 2.3 44017 80.7 36666 38 0.9 1105 129 1. M.3 16070 36 0.5 30229 31. Ekonomski institut Tuzla.2 10241 40 33942 39 0.1 18727 55. zabilježen je u posljednjem međupopisnom razdoblju (1981. u općinama Kladanj i Šekovići do 430 stan.1 532 340 1 477 1248 1. 173 .7 1.3 2.1 96988 492 0.9% u Tuzli.4 56.3 32537 1263 3.3 34. Izvor: Popisi stanovništva.6 4452 5731 6.2 2.  u prijeratnom periodu. 1 Opština Bijeljina Bratunac Brčko Gračanica Gradačac Kalesija Kladanj Lopare Lukavac Orašje Srebrenica Srebrenik Šekovići Tuzla Ugljevik Vlasenica Zvornik Živinice Banovići Ukupno Hrvati Bošnjaci svega % svega % 33619 40 0.7 22.6 1315 1436 2.6 3.3 436 48174 5% 24780 Ostali % 1 4.5 960 2130 3.Nacionalni sastav po naseljima.2 81295 122 0. do 1991.9% 524901 55% ukupno Srbi svega 11475 57389 18128 13558 11221 7659 3952 18243 12169 4235 8315 5308 9030 20271 14468 14359 30863 3525 4514 268682 % 34.1 59. kulturnog. što predstavlja odliv 42% prirodnog prirasta u tom periodu.  gustoća naseljenosti je neujednačena i kreće se od 49 stan.3 134 21995 16.» 3 1 2 3 Stanovništvo Bosne i Hercegovine.2 2.6 2.2 1.1 1.

a time i o Tuzli u periodu 1992-1995. adekvatniji je izraz bijega od nasilne smrti prognanih i izbjeglih 4 Bošnjaka u Tuzlu i ostale gradove i sela pod kontrolom Armije Bosne i Hercegovine. zaklale dva lica naočigled prisutnih. Prognanici su ona kategorija građana koji su ratnim operacijama nasilno protjerani iz svojih domova. pored jedinica JNA. učestvovale su i Arkanove jedinice i ubile mnogo civila. rušenja. stigao Arkan sa grupom uniformisanih i dobro opremljenih snaga i počeo sa ubijanjem bošnjačkih civila. progona.”(S.(…). »U toku 31. etničko – kulturne. organizirale i izvele rat protiv bosansko-hercegovačkog društva i države 5 .. Tada su Arkanove oružane formacije. rukovođeni ideologijom „jedna nacija jedna država“ projektirale su. ne samo gradovima sjeveroistočne Bosne. klanja. kriptoizirana njihova historija. aprila 1992.A.ekonomske. što su zabilježile i TV kamere.-1995. od kojih su svi nastradali. Izvanbosanski subjekti destrukcije bosansko-hercegovačkog društva u proljeće 1992. neophodno je istaći uzroke «dolaska». 2004. Sarajevo.) i drugih mjesta. Doista. U zauzimanju Zvornika (8. isto. g. srpske Teritorijalne odbrane i drugih srpskih formacija. isplanirale. paljenja i sl. religijske. a onda su redom. bježi ili pak biva prognana iz mjesta svog življenja. kao što je to slučaj sa Bošnjacima. spolne i starosne strukture stanovništva regije sjeveroistočne Bosne narušen je ratom protiv bosansko-hercegovačkog društva i države 1992. paramilitarne formacije. gdje Srbi nisu imali većinu. A. po istom scenariju nastavljeni progoni i ubijanja i u drugim. radeći blisko sa srbijanskim MUP-om. među njima je bio i Arkan. Čekić. Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu. nastavile sa zločinima nad Bošnjacima Bijeljine. 2. ali u pravilu perfidno prikrivenih. Željko Ražnatović . godine. dezavuirani. Kriterij za ovakvo klasificiranje jeste razlog (uzrok) zbog koga pojedinac ili grupa napušta. međunarodni kriminalac. godine Zbog sve prisutnijih. godine. već širom Bosne i Hercegovine. pokušaja stereotipnog prikazivanja karaktera rata protiv bosansko-hercegovačkog društva i države. godine Arkanovi Tigrovi su stigli u Zvornik. 6 “Grupe Arkanovaca su zajedno sa Šešeljevcima i pripadnicima JNA. Đozić. marta/1.). Čekić. počeli su sa programima zla (zastrašivanja. armije. Subjekti izvanbosanskih velikodržavnih projekata (države. Vođa Arkanovaca. u Bijeljinu je. generalu Praščeviću (koji je na Arkanov raport vojnički uzvratio). U tu kategoriju spadaju i oni pojedinci i grupe koji su svoja mjesta življenja napustili a da u njima i nije bilo neposrednih ratnih dejstava. kako bi realizirali svoje političke i ideološke ciljeve. nakon izlaska muslimanskih vjernika iz Sulejmanije džamije. Napadane su po pravilu općine sa većinskim bošnjačkim 4 U kategoriji prinudno migriralog stanovništva neophodno je razlikovati dvije kategorije. a kad su se ostali povukli u džamiju za njima je bačeno više bombi.) 174 . Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Arkan se grlio sa Biljnom Plavšić dok su sa strane. II Progon (etničko čišćenje) nesrpskog stanovništva iz Bosanskog Podrinja i Bosanske Posavine 1992. socijalne. po ulicama. aprila 1992.-1995. te zbog toga proganjani i ubijani. 287-288. 5 O agresiji na Bosnu i Hercegovinu opširnije pogledati u: S. maja).-11.Arkan. nekada otvorenih. Izbjeglice su ona kategorija ljudi koji su svoje mjesto življenja napustili prije izbijanja ratnih sukoba. rijetki su živi narodi na planeti koji su dulje i bezobzirnije «osporavani» u nacionalnom smislu. Početkom aprila 1992. ubijanja. Suljić Ovaj «prirodno» uspostavljeni (sedimentirani) sklad međuzavisnosti razvojnih činilaca prirodnih resursa i predratne društveno . odnosno reafirmaciji znanstvenih činjenica o događajima u Bosni i Hercegovini. policije i parapolicijske formacije). jer su im ono bili porušeni ili zapaljeni tokom ratnih dejstava. predao je raport komandantu bijeljinskog garnizona. uključujući i Šešeljevce. Nadamo se da će neumoljive društvene činjenice iznesene u ovom radu doprinijeti dekriptoiziranju.» 6 Počelo je u Bijeljini. str. zatim Brčkog (početkom maja 1992. ležali leševi ubijenih Bošnjaka.

Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu za vrijeme rata 1992-1995. godine stanovništvom, upravo da bi se izvršilo etničko čišćenje 7 prostora od nesrpskog življa. Nakon pokolja i ubijanja u Bijeljini i Zvorniku, nastavljeno je istim metodama i sredstvima u Bratuncu, Vlasenici, Srebrenici, Rogatici, Foči, Višegradu i drugim gradovima. U većini operacija etničkog čišćenja bošnjačkog življa učestvovali su zajedno JNA (posebno Užički korpus), te razne parapolicijske i paramilitarne grupe 8 , koje su također, bile organizirane i opremljene od JNA. Goloruko civilno stanovništvo nije imalo drugog izbora nego bježati i potražiti utočište u Tuzli i drugim slobodnim gradovima (prilog 2).

III Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu Općina Tuzla je jedna od 13 općina Tuzlanskog kantona, konstituisanog u procesu kantonizacije Federacije Bosne i Hercegovine 1994. godine. Od predratnih 307 km2 površine, današnja površina općine je nešto manja i iznosi 294 km2. Tuzla predstavlja administrativno sjedište Tuzlanskog Kantona. Pored toga što je administrativno sjedište kantona, Tuzla je njegov i privredni, kulturni i naučnoobrazovni centar. Tuzlanski kanton, kome općina Tuzla institucionalno pripada, obuhvaća 39% teritorije regiona Sjeveroistočna Bosna. Ova činjenica nepovoljno utiče na razvoj, ne samo grada Tuzle, Tuzlanskog Kantona, već i cijele regije Sjeveroistočne Bosne. Od strane UNHCR 1998. godine Tuzla je proglašena “Otvorenim gradom “ što

7

8

Etničko čišćenje je posebna vrsta (ratnog) zločina kažnjivog prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju ratnog zločina genocida(Rezolucija UN 260A, III,9. decembra 1948. godine). Nažalost, termin etničko čišćenje se koristi i kao eufemizam za genocid. Dakle, upozoravamo na razlikovanje pojmova etničko čišćenje i genocid. “Na osnovu raspoloživih podataka može se utvrditi da su u agresiji i drugim zločinima u Republici Bosni i Hercegovini sa teritorije Srbije i Crne Gore učestvovale sljedeće oružane formacije i grupe: Arkanovci, Šešeljevci, Beli orlovi, Rojalisti, Srpska garda, Vukovarci, specijalci Saveznog sekretarijata za unutrašnje poslove, specijalci Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije, Martićevci, Žute ose i dr.(Isto, str. 872.)

175

A. Đozić, A. Suljić potvrđuje kontinuitet ovog grada u čuvanju tradicije otvorenosti za drugo i drugačije i uvažavanja drugog i drugačijeg. Poznato je da je rat u Sloveniji i Hrvatskoj počeo prije rata protiv Bosne i Hercegovine i da prve izbjeglice u Tuzlu stižu upravo iz Slovenije i Hrvatske. Uviđajući taj problem, Ratno predsjedništvo općine Tuzla formira „Štab za izbjeglice“ u avgustu 1991. godine. Upravo u to vrijeme pristižu u Tuzlu prvi prognanici i izbjeglice ratom zahvaćenih područja bivše Jugoslavije. Sastav štaba je bio multietnički. U njegov rad aktivno su bili uključeni predstavnici Civilne i Socijalne zaštite, te predstavnici Crvenog krsta i Teritorijalne odbrane Skupštine općine. Ovaj organ je otvorio prve kolektivne centre za smještaj prognanika i izbjeglica, vodio brigu o ishrani i ostalim potrebama raseljenog stanovništva. Zbog, kako smo već istakli, agresije na Bosnu i Hercegovinu, prije svega na područje Bosanskog Podrinja (Bijeljinu, Zvornik, Bratunac, Vlasenicu i druge gradove) i zločina koji su vršeni nad civilnim stanovništvom (rušenje i paljenje kuća, progono i ubijanja, sijanje straha i drugih oblika represije) u Tuzlu pristiže sve veći broj prognanika iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. Iz tih razloga Predsjedništvo Skupštine općine Tuzla 19. decembra 1992. godine donosi odluku o osnivanju Opštinskog centra za raseljena lica, prognanike i izbjeglice. Sjedišta Centra locirano je u objektu obdaništa “Bambi” u ulici Maršala Tita br. 149 u Tuzli. Osnovni i najveći problemi bili su: smještaj i ishrana prognanih i izbjeglih. Manji dio prognanika uspio se smjestiti kod rodbine i preijatelj, dok je veći dio bio na brizi Općinskom centru za raseljena lica 9 , prognanike i izbjeglice. Prognanici i izbjeglice su smješteni u objekte osnovnih i srednjih škola, u KSC “Mejdan”, Univerzitetsku dvoranu, studentske i đačke domove, Hotel “Tehnograd” i Dom penzionera. Na području općine Tuzla ukupno su bila 32 objekata koja su služila kao kolektivni centri za prihvat izbjeglih i prognanih lica. Centar je prognanim i raseljenim licima i izbjeglicama pružao kompletnu podršku u hrani, odjeći, obući, dušecima, prekrivačima, pećima, posuđem i slično. Ukupno je na svim poslovima angažirano više od 200 volontera entuzijasta, uključujući tu, pored angažiranih osoba operativaca iz Centra, Službe za evidencije magacina, prodavnica, još i povjerenike kolektivnih punktova i povjerenike 39 mjesnih zajednica. U svom radu Centar za raseljena lica i izbjeglice, je još prije formiranja Tuzlanskog okruga, zatim Tuzlansko-podrinjskog kantona i Ministarstva za rad, socijalnu politiku i izbjeglice, prihvatio u općini Tuzla najveći broj raseljenih lica i izbjeglica iz Sjeveroistočne Bosne. Pretpostavlja se da je kroz Tuzlu prošlo preko 260.000 raseljenih lica i izbjeglica. Od 01.01.1995. godine pa sve do 01.07.1998. godine. Centar za raseljena lica i izbjeglice organizira se kao općinski organ uprave pod nazivom Sekretarijat za raseljena lica i izbjeglice, sa sjedištem u Tuzli, ulica Džafer Mahala broj 70. Reorganizacijom općinskih uprava Sekretarijat se od 01.07.1998. godine transformiše u Službu za raseljena lica i izbjeglice. Prognanici, izbjeglice i raseljena lica stambeno su zbrinjavani na raznovrsne načine. Najčešći oblici stambenog zbrinjavanja bili su: a) u napuštenim privatnim kućama, 10
9

Kategorijom raseljenih lica definiraju se oni građani koji su stanovnici općine Tuzla, a koji su bili u nemogućnosti ,zbog ratnih aktivnosti stanovati u svojim kućama ili stanovima. 10 Nije bilo slučajeva da je neko nasilno istjeran iz privatne kuće da bi se uselili prognanici. Navodimo ovaj primjer , vrijedan pažnje, kao suprotnost onome što se dešavalo u Bijeljini. U Bijeljini su zabilježeni, ne rijetki, slučajevi, izgona Bošnjaka iz njihovih privatnih kuća na ulicu, kako bi se uselile srpske izbjeglice u Bijeljinu. U Tuzli, ali i u drugim gradovima pod kontrolom Armije BiH, manjine (drugi i drugačiji - Srbi, Hrvati, Jevreji i ostali ) stanovali su u svojim kućama.

176

Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu za vrijeme rata 1992-1995. godine b) c) d) e) f) u napuštenim stanovima nosilaca stanarskog prava, u kolektivnim centrima, u kolektivnim naseljima, 11 u adaptiranim, obnovljenim nedovršenim ili oštećenim kućama domicilnog stanovništva. 12 u Dom za djecu bez roditeljskog staranja, smještana su djeca prognanika i izbjeglica bez oba roditelja.

Na području općine Tuzla u 1992. g. ukupno je bilo zbrinuto 50.615 prognanika i izbjeglica (tabela 2). Tabela 2 . Broj raseljenih lica prema spolu i starosnoj dobi u Tuzli 1992. godine.
djeca do 1 godine starosti djeca od 1 do 7 godina starosti Djeca (0-18 godina djeca starosti od 7 do 14 godina starosti) djeca starosti od 14 do 18 godina Ukupno djece od 0 do 18 godina Žene Starije osobe (žene iznad 55 godina, muškarci iznad Muškarci 60 godina) Ukupno stare osobe Žene od 18 do 60 godina Broj radno sposobnih lica Muškarci od 18 do 65 godina Ukupno radno sposobnih lica: Broj ranjenih, iznemoglih i invalidnih osoba Broj raseljenih lica u kolektivnom smještaju 651 6.946 8.200 2.150 17.947 3.238 1.950 5.188 20.630 1.034 21.664 186 5.630

Primjećujemo iz ovih podataka izuzetno mali broj muškaraca životne dobi od 18 do 65 godina. Razlog su masovna ubistva i odvođenja u logore, te na radnu obavezu u Vojsci Republike Srpske. Od ukupnog broja prognanih i izbjeglih, njih 44.985 bilo je smješteno u privatnim individualnim objektima, a za 5.630 smještaj je bio obezbijeđen u kolektivnim boravištima. 13 Kolektivni smještaj raseljenih lica organiziran je u 10 osnovnih škola, 4 srednje škole, dva obdaništa, dva studentska doma, srednjoškolskom domu, jednom samačkom hotelu, dvije sportske hale, Nastavnom centru civilne zaštite Dubrave i
11

Kolektivni centri i kolektivna naselja građeni su i opremani uz pomoć međunarodnih humanitarnih organizacija. Npr., uz pomoć međunarodne humanitarne organizacije NPA izgrađeno je nekoliko faza naselja u Mihatovićima sa 57 kuća sa po dva apartmana. Uz naselje je uređena potpuna infrastruktura: struja, voda, put, ambulanta, obdanište i osmogodišnja osnovna škola. Ukupno na području općine Tuzla otvorena su 32 kolektivna centra za smještaj raseljenih lica. 12 U obnovljene kuće domicilnog stanovništva raseljena lica, prognanici i izbjeglice smještani su na rok od 2,5 godina. U rekonstrukciji, obnovi i dogradnji ovih kuća učestvovale su putem donacija međunarodne humanitarne organizacije: NRC, Caritas, GTZ, Intersos i AMG. 13 U 1992. godini otvoreni su sljedeći punktovi za kolektivni smještaj raseljenih lica: Nastavni centar u Dubravama (600 osoba), Privredno sportski centar “Mejdan” (1500 osoba), Univerzitetska sportska dvorana (320 osoba), Osnovna škola “2 Oktobar” Kiseljak (730 osoba), OŠ “Tomislav Ramljak” Miladije (450 osoba), OŠ “Tomislav Ramljak” podr.odjelj. Solana (250 osoba), OŠ “Rudolf Vikić” Miladije (180 osoba), OŠ “Franjo Rezač” Kreka (180 osoba), OŠ “Jusuf jakubović” Tušanj (320 osoba), OŠ “Džemal Mandžić” Pazar (200 osoba), OŠ “7 Sekretara SKOJ-a” (300 osoba), OŠ “Petar Kočić” Solina (500 osoba) i Građ.škol. centar-sport. sala (100 osoba). U ovim kolektivnim centrima bilo je smješteno ukupno 5.630 raseljenih osoba. Izvor: Općinski sekretarijata za raseljena lica, Tuzla, 2008.

177

A. Đozić, A. Suljić Domu penzionera (djelimično). Sportski centar “Mejdan” i Univerzitetska dvorana služile su za prihvat raseljenih lica. Tu se vršila trijaža raseljenih lica po kategorijama i broju, a neki su upućivani i u druge općine. Uslovi smještaja nisu u svim objektima bili isti. Većina objekata nije pružala povoljne uslove boravka (posebno školski objekti). O smještaju majki sa djecom do 1 godine, starim i iznemoglim i invalidnim licima vođena je posebna briga prilikom smještaja. U 1993. godini ukupan broj prognanih, izbjeglih i raseljenih lica na području općine Tuzla se povećao i iznosio je 58.000 lica. U individualnim, privatnim objektima bilo je smješteno 50.470 lica, dok je 7.530 prognanika smješteno u 19 objekata kolektivnog tipa. Povećanje broja prognanika uzrokovan je, prije svega, progonom Bošnjaka iz Konjević Polja, općina Bratunac i Cerske, općina Vlasenica. Iz sljedećeg tabelarnog pregleda broja prognanika sa smještajem u privatnim individualnim objektima u Tuzli jasno možemo da vidimo regionalnu pripadnost prognanih, odnosno, njihovu pripadnost po općinama prijeratnog življenja. Najveći broj prognanih je iz općina :Zvornik, Vlasenica, Bratunac i Brčko (tabela 3). Tabela 3. Broj raseljenih porodica prema broju članova smještenih u općini Tuzla 1992-1995. godine.
R. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. Općina iz koje je prognan Zvornik sa Kamenicom, Vitinicom, Sapnom i Snagovom Vlasenica Bratunac Brčko Ugljevik Lopare, Koraj, Čelić Gradačac Srebrenica Doboj Sarajevo Bijeljina Derventa Modriča Foča Bosanski Brod Rogatica Olovo Jajce Sanski most Orašje Odžak Prijedor Ostale opštine UKUPNO Broj nosilaca izbjegličkih kartona 4580 1226 1114 905 645 589 479 459 222 192 133 77 64 40 38 27 29 31 20 19 18 6 3104 14.017 Ukupan broj lica 19229 4575 4247 2683 2676 1945 1556 1609 608 428 326 215 171 113 83 90 81 87 20 49 46 13 9620 50.470

Kako smo već i istakli o prognanicima i izbjeglicama, nije vođena samo briga za smještaj i hranu, veći drugi oblici zaštite, među kojima je izuzetno bila važna higijensko-epidemiološka zaštita. Higijensko-epidemiološku zaštitu od samog početka dolaska prognanih i raseljenih lica sprovodili su Zavod za zdravstvenu zaštitu i 178

Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu za vrijeme rata 1992-1995. godine Higijensko- epidemiološka služba Doma zdravlja. Svakodnevno je na objektima gdje su bili smješteni prognanici provođena dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija. Rađena je kompletna depedikulacija (otklanjanje vašljivosti). Zdravstvena zaštita prognanih lica ostvarivala se putem Medicinskog centra “dr. Mustafa Mujbegović” na osnovu odgovarajućih kartona prognanika. Na osnovu izvještaja Doma zdravlja u 1993. godini izvršeno je pregleda – 2585; pruženo usluga – 4383; vakcina - 94; usluge socijalnog rada – 19; stacioniran broj bolesnika –191; broj BI dana – 4200. Situacija sa prehranom, ne samo prognanika i izbjeglica, bila je izuzetno teška. Ta situacija se dramatično pogoršala u zimu 1993/1994. godine zbog sukoba Armije RBiH i postrojbi HVO. Tada se prostor današnjeg Tuzlanskog Kantona našao u potpunoj blokadi i izolaciji. U istoj su situaciji bili svi prostori Bosne i Hercegovine pod kontrolom Armije RBiH. Bio je to vojni pokušaj realizacije dogovora Tuđmana i Miloševića iz Karađorđeva 14 za definitivnom podjelom Bosne i Hercegovine i uspostavom paradržavnih tvorevina (srpske i hrvatske) na državnom teritoriju Bosne i Hercegovine. Iz tih razloga značajno je pogledati način i strukturu prehrane prognanog i izbjeglog stanovništva. Spremanje hrane organizovano je u 8 objekata i obezbijeđen je jedan topli obrok za sva lica smještena u kolektivnim boravcima. Pored toga na svim punktovima omogućeno je pripremanje hrane za djecu do 1 godine starosti. Zbog drastično smanjenih količina prehrambenih artikala, prognanici, izbjeglice i raseljena lica u kolektivnim centrima dobijala su samo dva obroka- jedan topli i jedan suhi. Raseljena lica smještena u privatnim objektima dobijala su pomoć u osnovnim životnim namirnicama zavisno od broja članova domaćinstva. Treba istaći da bez pomoći Crvenog krsta i humanitarnih organizacija (međunarodnih i domaćih) bošnjačko stanovništvo ne bi moglo preživjeti namijenjenu mu sudbinu umiranja od gladi. Ukupan broj prognanika koji su hranu dobijali u kolektivnom smještaju je 6.530. Za njih se dnevno spremalo 12.314 toplih obroka i 6.905 suhih obroka. Distribucija hrane se vršila po punktovima svakih sedam dana. U Studentskom restoranu hrana se pripremala za 12 objekata. U 1994. godini prema podacima UNHCR-a u općini Tuzla bilo je zbrinuto 61.900 prognanika i izbjeglica. Od toga u objektima individualnog smještaja 57.053 lica i u kolektivnom smještaju 4.847 lica. Prognanici su bili iz istih mjesta prijeratnog življenja kao i 1993. g. Starosna struktura prognanika u 1994. godini prikazana je u tabeli br. 4. Zapažamo znatno smanjen broj prognanika i izbjeglica u objektima kolektivnog smještaja, a povećan broj smještenih u individualne objekte. To se desilo iz razloga što je jedna od osnovnih aktivnosti u 1994. godini bila usmjerena na iseljavanje kolektivnih objekata, s ciljem obezbjeđivanja humanijih uslova života prognanika koji su više od dvije godine bili smješteni u objektima nepripremljenim za ovu namjenu. U toku 1994. godine iseljeni su sljedeći objekti kolektivnog smještaja: SC “Mejdan, Univerzitetska dvorana, Nastavni centar “Dubrave”, Osnovne škole “Mosnik”, ”Kiseljak”, ”Kreka”, “Pazar”, i “Tomislav Ramljak”, Srednje škole: Građevinska, Elektro-tehnička i Mašinska i Dio Stacionara “Enver Šiljak”. Tabela 4. Spolno-dobna struktura prognanika u općini Tula 1994. godine.
Starost prognanika 0,5 0,5-1 (u godinama) Broj prognanika 112 204 1-3 3.404 3-7 5.633 7-14 5.881 14-45 žene 9.471 45-65 žene 15.282 14-65 >65 muški 17.951 3.962 žene muški % % 59.13 40.87

14

Opširnije o dogovorima Miloševića i Tuđmana o podjeli Bosne i Hercegovine vidjeti u: S. Omeragić, Dogovoreni rat, Proton, Sarajevo, 2000.

179

u čemu je sveukupnu podršku davao i Opštinski Centar za raseljena i prognana lica Tuzla. Tabela 5. U organizaciji Danskog komiteta za izbjeglice (DRC) veliki broj djece bio je uključen u različite društvene aktivnosti. Manji dio muškog stanovništva je uspio da pobjegne. tako i u privatnim kućama i stanovima. Od toga u privatnim individualnim objektima 62. a žene i djeca su protjerani. godine. a drugi u Samačkom hotelu “Tehnograd”). proteinski keks i dodatni obrok). Adaptaciju ovog objekta finansirala je Humanitarna organizacija IRC. Stacionar “Enver Šiljak” po strukturi prognanika koji su u njemu smješteni predstavlja specifičan kolektivni centar. U 1994. zdravstveno je zbrinuo sve pristigle prognanike u Tuzlu. godini Opštinski Centar za raseljena i prognana lica Tuzla u saradnji sa Domom zdravlja Tuzla. br. R. Kroz rad dva društvena centra (jedan na Tehnološkom fakultetu. Kroz različite programe i akcije. Svim prognanim i raseljenim licima obezbjeđena je zdravstvena zaštita. Udruženje žena Tuzla organiziralo je nekoliko zajedničkih druženja sa ženama prognanicama. Do povećanja broja prognanih u odnosu na kraj 1994. Krajem 1995. Radi što jasnijeg 180 . Đozić.A. A. Mosniku i Miladijama.819 lica. Posebna pažnja u ovoj oblasti poklanjala se realizaciji programa socijalne adaptacije raseljenih i prognanih lica. g dolazi. Adaptaciju osnovne škole u Kreki finansirala je Humanitarna organizacija CAP ANAMUR. Ista organizacija adaptirala je Osnovnu školu u Tušnju. zbog počinjenog zločina genocida nad Bošnjacima u Srebrenici jula 1995. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 Artikli Ulje Brašno Šećer Grah Leća Mesni narezak Sir “feta” Riba 425 gr Porodični paketi Tomato sos Dječija hrana Laktovit Mlijeko u prahu Deterdžent Sapuni So Kolektivni smještaj 650 l 700 kg 600 kg 2500 kg 1500 kg 2000 kom 2000 kom 1800 kom 200 kom 500 kom 500 kg 330 kg 500 kg 250 kartona Individualni smještaj 1750 l 16. kao i Elektro-tehničku i Građevinsku školu. Edukacija odraslih vršena je putem predavanja i javnih tribina. te uz pomoć nadležnih organa privrednih organizacija grada i opštine svakodnevno su se poboljšavali uslovi života prognanicima smještenim kako u kolektivnim centrima.349 prognanih i izbjeglih lica. Zavodom za zdravstvenu zaštitu i Kliničkim centrom. godine u Tuzli je bilo smješteno 68. Suljić Prognanici su iz kolektivnih objekata iseljeni u 119 kuća koje je za ove potrebe adaptirala Humanitarna organizacija NRC. Istovremeno realiziran je program dodatne ishrane teškim bolesnicima kojima je zbog zdravstvenog stanja bila potrebna dodatna ishrana (mlijeko u prahu. 1994.300 kg 1750 kg 1500 kg 30 kom 275 kom 400 kg 750kg 1000 kg - Obrazovanje prognanika odvijalo se u okviru institucije sistema. Pregled prehrambenih artikala za kolektivni i individualni smještaj u općini Tuzla.530 i objektima kolektivnog smještaja 5. g.

Decembar 1999.615 58. Decembar 1993. Kako smo već naprijed prezentirali podatke o pokretljivosti i ukupnom društvenom dinamizmu prognanih i izbjeglih lica na području općine Tuzla. Bratunca i Vlasenice. Kolektivni smještaj 5.046 1. 14. Decembar 2006.023 1. Decembar 2003. 3159 714 372 816 493 183 65 21 10 113 3 5 7 2007. Srebrenice. 2002.158 Individualni smještaj 44.847 5. decembra 2007.880 40. 12573 4641 4660 3909 3497 2433 2216 1378 731 582 154 119 121 1998. 4.244 23. godine (tabela 6). 12.841 17.217 41.242 4. g. Decembar 1997. 7. 2. 6804 1318 2736 1726 1352 638 511 128 64 149 22 31 2004. do 2007. prezentiraćemo zbirni presjek dinamike prihvata prognanika i izbjeglica u Tuzli od 1992. 9. Decembar 2001. do 31.000 61. prema vrsti smještaja Rb. Decembar 2002.. 6.809 38. složenog društvenog fenomena.082 6. pogledajmo sada regionalnu zastupljenost prognanika i izbjeglica u Tuzli u periodu od 1996.620 41.819 2.265 6. Tabela 7. Po općinama najviše ih je iz Zvornika. 10. najviše prognanika je iz Bosanskog Podrinja i Bosanske Posavine. Mjesec i godina Decembar 1992.272 21. 11125 9187 9377 7575 4864 1943 1957 1675 5235 4518 4653 3381 4111 2412 2361 2083 3555 1921 1915 1616 2433 786 766 767 2216 851 845 635 1378 350 284 145 73 86 84 66 582 330 330 154 39 23 119 53 56 33 121 36 31 Nastavak tabele na sljedećoj stranici 2003. 11.235 38. te osnovnim karakteristikama njihovog prihvata i zbrinjavanja. Decembar 2007.158 13.199 23.2007. sa sigurnošću se može konstatovati da ih je bilo iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. 3573 798 488 967 548 193 69 21 10 111 5 5 7 2006.372 2. Bijeljine. 12573 4641 4971 3909 3497 2433 2216 1378 731 582 154 119 121 1999. g.385 2. do 31.927 1.836 1. Decembar 1998. Decembar 2005. Luka Modriča Prijedor 1996. Decembar 1994. godine razumijevanja ovog rijetkog fenomena na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata. 16. 3. Ipak. Decembar 2000. 5.561 14.12.845 39. prema općini predratnog prebivališta Općina Zvornik Srebrenica Bijeljina Bratunac Vlasnica Ugljevik Brčko Doboj Kalesija Lopare B. Prognanici i izbjeglice u Tuzli od 1996. Tabela 6. g.630 7.065 5.997 12. 5743 1263 1149 1543 1233 618 466 128 64 149 22 31 2005.133 6.112 Kada je u pitanju teritorijalna pripadnost prognanih i izbjeglih lica.071 1.017 1. do 2007.408 21.985 50.Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu za vrijeme rata 1992-1995.880 16. koja su u toku rata potražila i našla utočište u Tuzli.161 1. Decembar 1996. godine.349 44.900 68. radi što autentičnijeg sagledavanja i razumijevanja cjeline ovog.530 42.053 62.530 4. 1. Decembar 1995. 15.179 7.470 57. 8. 2001. Broj prognanih i izbjeglih lica na području općine Tuzla od 1992. 3134 699 388 758 477 183 70 16 14 112 5 4 181 . 13. 2000.666 1. 14256 4641 5143 3909 3497 2433 2216 1378 731 582 154 119 121 1997.507 18.954 Ukupno 50. zaista.319 1. Decembar 2004.

8%.1997. iz razloga što u prvoj godini postratnog perioda i u toku rata. A. Procentualno.12. 15 Dodamo li ovom broju 468550 «domicilnog» stanovništva. FBiH Ostali RS Čelić Odžak Stolac B. Krajem 1997. Most Trebinje Z. bilo je jako teško u ratnim godinama voditi precizne pokazatelje o broju prognanih i izbjeglih lica. 182 .12. a u 12 kolektivnih centara 766 lica. g. godini 6258 raseljenih lica smješteno je u 11 kolektivnih naselja. u Tuzlanskom kantonu. sa drugim općinama u Tuzlanskom kantonu. kao rezultat etničkog čišćenja i zločina genocida nad Bošnjacima. privremeni smještaj zatražilo cca 300. Zbog nedostatka stambenog prostora. Srbinje Teočak Sapna Ukupno: 118 149 130 97 149 127 79 2416 1366 116 105 16 44 36 372 108 12 118 149 130 97 149 127 79 1178 1366 116 105 16 44 36 372 108 12 118 149 130 97 149 127 79 1719 1366 116 105 16 44 36 372 108 13 118 149 130 97 149 127 79 1208 1366 116 105 16 44 36 372 108 13 3 10 40 36 33 13 20 132 154 291 3 40 36 33 23 13 135 194 361 30 25 20 10 6 90 142 99 29 25 20 10 6 80 142 166 29 25 20 10 3 80 142 166 17 6 5 30 54 46 14 17 5 5 27 60 56 16 17 2 5 28 50 20 18 44620 41217 41880 40199 23244 23507 11 41 35 28 26 19 28 25 18880 11 44 23 28 26 19 28 22 16158 11 44 17 28 26 19 28 22 13179 56 16 21 10 14 12 7082 56 15 24 13 52 15 25 10 12 6265 12 6112 IV U cijelom Tuzlanskom kantonu isto kao i u Tuzli Ako se želimo držati jednog od osnovnih znanstveno-metodoloških principa (princip cjeline) neophodno je fenomenologiju prihvata i zbrinjavanja prognanih i izbjeglih lica u Tuzli uporediti sa njezinim neposrednim okruženjem. godine iznosio 614. prevelikog dinamizma nasilnog migriranja stanovništva. iz 70 i više opština sa cijelog prostora Bosne i Hercegovine. Iz tih razloga prezentiraćemo osnovne pokazatelje broja prognanih i izbjeglih lica u drugom općinama Tuzlanskog kantona. Đozić. zbog velike društvene pokretljivosti raseljenih osoba nije bila ustrojena precizna statistička baza podataka. Mostar Milići Osmaci Šekovići Han Pij. domicilno stanovništvo činilo je 76. ćemo prezentirati starosnu.1997. raseljena lica 23. tj. Zbog ratnih uslova života. u toku rata. u 1997. Svojom ukupnom sadržajnošću ova naselja 15 Prezentiramo podatke sa stanjem 31. polnu i nacionalnu strukturu prognanog i izbjeglog stanovništva na području cijelog Tuzlanskog kantona. Također..2% a. Suljić Goražde Gacko Foča Rogatica Višegrad Glamoč Jajce Derventa Ost. vidimo da je na području Kantona ukupan broj stanovnika krajem 1997. Procjenjuje se da je u raznim vremenskim intervalima.137 osoba. god.A. Ovom prilikom iznijećemo podatke sa stanjem 31.000 stanovnika. na prostoru današnjeg Tuzlanskog kantona prinudno migriralog stanovništva bilo je 146. g. Brod Olovo Ilijaš Gradačac S. jer su to prvi potpuno tačni podaci za cijeli Kanton.687.

05 0. 135-143. Upečatljiv je primjer velikog stradanja muškaraca. skoro isključivo bošnjačke nacionalnosti. te ostalim gradovima i naseljima u njihovom okruženju .8 99. Migriranje. jer su migrirale sve starosne dobi i osobe oba pola. Maoča i dr. kao u ostalom i ostalih dijelova Bosne i Hercegovine. polna i nacionalna struktura prognanog i izbjeglog stanovništva na području Tuzlanskog Kantona (stanje 31.2 0.01 0 0 0. Bošnjačka vertikala vlasništva nad zemljom u bosanskom Podrinju. Tuzla.05 0 0. Filozofski fakultet.Opširnije pogledati u: A.9 99.24 0.01 0. 17 Vrlo bitno je istaći činjenicu da Bošnjaci .07 0 14 1 0 0. isto tako naseljena mjesta Rahić. stanovništvo srpske nacionalnosti doselilo se u gradove i naselja u Bosanskom Podrinju u kojima je prije rata.8 99.99 99.5 0.05 0 0. na što ukazuju podaci «degradirane» polne strukture.5 54.56 85 99.5 69 31 60 40 Izneseni podaci pokazuju da je prognano i izbjeglo stanovništvo na područje Tuzlanskog kantona.55 0. Đozić.5 0. 2002. nasilno protjerano prema regionalnim centrima Sarajevu i Tuzli. dakle.06 0. Bošnjačko stanovništvo iz Bosanskog Podrinja cjelokupno je.Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu za vrijeme rata 1992-1995.8 0. ugrožavanjem života i razaranjem materijalnih dobara došlo je do nacionalnog preoblikovanja demografske strukture sjeveroistočne Bosne. pod kontrolom Armije RBiH administrativno su vođena kao opština Brčko. izuzimajući grad Goražde sa najužom okolinom. Zbornik radova. već i na ukupan društveni razvoj.2 0. na štetu muškog pola.8 99. str. bilo. što pored ostalih uslova. 16 Opština Banovići Brčko Čelić Doboj Istok Gračanica Gradačac Kalesija Kladanj Lukavac Srebrenik Teočak Tuzla Živinice Zvornik Ukupno Pol (u %) Nacionalna struktura (u %) Ukupan Starosna struktura (u godinama) broj 0-1 1-3 3-7 7-14 14-65 >65 Ž M Bošnjaci Hrvati Srbi Ostali 5623 265 264 515 796 3510 273 15063 62 336 550 1905 10672 1538 4854 54 93 155 674 3093 785 8345 281 1110 896 2449 2754 855 7242 399 647 833 1490 3462 411 4422 36 93 256 567 2990 480 5434 297 403 756 1285 2668 25 6077 31 52 103 400 4980 511 7518 173 525 654 1237 4421 508 12639 665 980 1093 1672 7065 1164 3593 133 138 230 352 2467 273 41217 159 2206 4176 6171 23343 5162 19692 245 418 2341 2981 11626 2081 4418 58 332 691 846 1933 558 146137 2858 7597 13249 22825 84984 14624 45 51 58 56 54 54 52 55 63 55 49 42 44 46 46 48 45 37 99 97 99.04 0. uzrokovano nasilnim protjerivanjem bilo je potpuno. na i onako demografski destruiranoj strukturi regije.1997). 17 Na ovaj je način bitno 16 Pod opštinom Zvornik imenovana je današnja teritorija opštine Sapna.26 0.12. još više negativno utiče.4 99. Tabela 8. radno sposobno stanovništvo.3 0. ne na isti način.012 0. godine predstavljala su istinske «socijalne rane ». Izvor podataka su opštinske službe za raseljena lica i izbjeglice. S druge strane.2 98. Starosna.05 0. Primjenom nasilja. ne samo na demografski.15 0 0.već su oni istovremeno bili i većinski vlasnici nad zemljom(61. živjelo većinsko bošnjačko stanovništvo.5 100 0 1 0 2 0.37 0.5 45. 183 . V Političko-administrativna razdrobljenost (podijeljenost) regije sjeveroistočna Bosna danas Rat protiv Bosne i Hercegovine 1992-1995 godine uzrokovao je velika stradanja i prinudne migracije stanovništva.nisu predstavljali samo demografsku većinu stanovništva bosanskog Podrinja(57%). Najviše stradanja doživjelo je muško stanovništvo od 15 do 65 godina. g.5%).9 99.

godine dostigao cifru od 68. smještana su djeca prognanika i izbjeglica bez oba roditelja. Već u avgustu 1991. nemoralnu i nadasve. površine 493 km2. Prije rata. komunikacijska. u kolektivnim centrima. Foču i druge gradove)i zločina koji su vršeni nad civilnim stanovništvom(rušenje i paljenje kuća. već i socijalnodemografska. uistinu. I Okrug Bijeljina i Okrug Doboj pripadaju Republici Srpskoj (prilog 3). regija sjeveroistočne Bosne. g u Tuzli je već boravilo i bilo zbrinuto 50.A. Zvornik. g. Od toga u privatnim individualnim objektima bilo je smješteno 62. u Tuzlu pristiže veliki broj prognanika i izbjeglica iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. da bi krajem 1995.349 prognanih i izbjeglih lica. kulturna. obnovljenim. u Dom za djecu bez roditeljskog staranja. u adaptiranim. odvojenih. u odnosu na prijeratno stanje. Distrikt Brčko. progon i ubijanja.615 prognanih i izbjeglih lica. polnoj i starosnoj strukturi. parcijaliteta su: Tuzlanski kanton. ratom i nasiljem uspostavljenu današnju političko-administrativnu podjelu regije sjeveroistočne Bosne. Bratunac. napuštenim stanovima nosilaca stanarskog prava. Pogledajmo vizuelno tu iracionalnu. prirodna. nehistorijsku. prije svega na područje Bosanskog Podrinja. površine 2. Prognanici. i dugi niz stoljeća. zbog počinjenog zločina genocida nad Bošnjacima u Srebrenici jula 1995. predstavlja osnovni faktor zapreke bržem društveno-ekonomskom razvoju cijele regije. Dejtonskim mirovnim sporazumom je podijeljena na pet administrativno-političke cjeline. godine u Tuzlu stižu prvi prognanici i izbjeglice iz ratom zahvaćenih područja bivše Jugoslavije.819 lica. Najčešći oblici stambenog zbrinjavanja bili su: u napuštenim privatnim kućama. sastavljen od dvije odvojene enklave. Suljić narušena. Demografska narušenost i izobličenost. sjeveroistočne Bosne. g. kolektivnim naseljima. Krajem 1992.(Bijeljinu. Višegrad. Tih pet političko-administrativnih. već i u socijalnokulturnoj i administrativno-političkoj. milenijski sedimentirana. Kanton Orašje. što. ne samo etnička. nedovršenim ili oštećenim kućama domicilnog stanovništva. necivilizacijsku. prijeratna. ekonomska i komunikacijska struktura sjeveroistočne Bosne. 184 . izbjeglice i raseljena lica stambeno su zbrinjavani na raznovrsne načine. Đozić. jedinstvena ekonomska. ne ogleda se samo u etničkoj.»sijanje» straha i drugih oblika represije) u proljeće 1992. Broj prognanih i izbjeglih u Tuzli se svake ratne godine povećavao. Vlasenicu. društvena. Do povećanja broja prognanih u odnosu na kraj 1994. neprirodnu. g dolazi. Zaključak Rat protiv Bosne i Hercegovine 1992-1995 godine uzrokovao je velika stradanja i prinudne migracije stanovništva. Zbog agresije na Bosnu i Hercegovinu.530 i objektima kolektivnog smještaja 5. Okrug Bijeljina i dio koji pripada Okrugu Doboj.649 km2. A.

GZM. posuđu i drugim kućnim i sanitarnim potrebama. Svjetlost. g i početak 2008. najviše prognanika je iz Bosanskog Podrinja i Bosanske Posavine. VKBI. 7. Tradicija Bosne koju su izdali. Pogledi. Sarajevo. 4. 5. Ta podrška. g)pruža utočište za 6. 2001. Bošnjević Ilijas. Kikanović Mirsad. Neophodno je istaći da su u ovom procesu učestvovale i međunarodne i domaće humanitarne organizacije. Tuzla i do danas(kraj 2007. 1995 godine. Podaci UNHCR-a: Minority Return Statistics fot Municiapalities in SonBiH AOR period January 1996-December 2002. Đozić Adib. Podaci (izvještaj) Ministarstva za rad socijalnu politiku i izbjeglice u Vladi T. Filozofski fakultet. koji se nisu uspjeli vratiti u mjesta svog prijeratnog življenja. Regije i centri društveno-ekonomskog razvoja BiH. Prognanicima i izbjeglicama pružana je i zdravstvena zaštita. Petrić Mario. 2002 god. Tuzla. 2001. O migracijama stanovništva u Bosni i Hercegovini. Kada je u pitanju teritorijalna pripadnost prognanih i izbjeglih lica. 2001. 1963. 9. br. br. Tuzla kao razvojni centar sjeveroistočne Bosne. 14. Ekonomski institut Tuzla. koja su u toku rata potražila i našla utočište u Tuzli. pružana je i u hrani.K-a. 3.Narodnosni sastav po naseljima. 10. Bratunca i Vlasenice. Univerzitet u Tuzli. Klapić Muharem. Državni zavod za statistiku. Ekonomski institut Tuzla. Ipak. osim u stambenom zbrinjavanju. 2. Socioekonomski pregled Tuzlanskog kantona. 6. Đozić Adib.112 izbjeglih i raseljenih lica. 2001. Bošnjačka vertikala vlasništva nad zemljom u bosanskom Podrinju. Bošnjević Ilijas. Zagreb. Srebrenice.K-a za 2002 godinu. Tuzla. Đozić Adib. Društveno-historijska situiranost Bošnjaka u Srebrenici. za 1997 god. Sarajevo. Povijest Bosne. 15. Klapić Muharem. Literatura: 1. 2001 godine 185 .8.Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu za vrijeme rata 1992-1995. 11. Postratne demografske prilike Tuzlanskog kantona. obući. Bez njihove pomoći sama općina ne bi mogla izvršiti potpuno zbrinjavanje prognanih i izbjeglih lica. Sarajevo 1969. . Regionalizacija Bosne i Hercegovine. XVIII. 1990. Ekonomski institut. Sv. Fototip izdanja iz 1882 godine. Stanovništvo Bosne i Hercegovine. Zbornik radova. Tuzla. Klaić Vjekoslav. 13. Podaci (izvještaj) Ministarstva za obnovu razvoj i povratak u Vladi T. Sarajevo. Hodžić Kadrija. 8. Sarajevo 1992 godine. Tuzla. 2003. Koordinator i glavni rukovodilac ovog složenog procesa bio je općinski organ zadužen za prognana i izbjegla lica. Pogledi. Žiga Jusuf. 8. Po općinama najviše ih je iz Zvornika Bijeljine. sa sigurnošću se može konstatovati da ih je bilo iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. Zbornik radova: Regionalno razvojna problematika BiH i susjednih zemalja u procesu približavanja Evropskoj uniji. godine Organi općine Tuzla prognanim i raseljenim licima i izbjeglicama pružali su kompletnu socijalnu podršku. pećima. odjeći. Prinudne migracije i problemi razvoja regije sjeveroistočne Bosne. 12.

seasonally and for vegetation period). termički režim. srednja relativna vlažnost zraka. Abstract This study analyzes basic climate parameters in Spreča river basin with common characteristics. Kladanj. te za vegetacioni period). isotherms. clouds. klimatski elementi i pojave. Spreča River. Univerzitet u Tuzli Abstrakt U radu su analizirani osnovni klimatski parametri u slivu rijeke Spreče i njihove specifičnosti. temperature regime. This research focuses on 30 year period or standard term from 1961 to 1990. Mr. Key words: Climate. Za analizu klimatskih parametara korišteni su podaci sa meteoroloških stanica u Zvorniku. sliv. rijeka Spreča. Na osnovu tih podataka dobijene su srednje temperaturne vrijednosti (mjesečne. pluviometrijski režim. klimatski faktori. precipitation as well as other climate elements all of which was used to define basic climate characteristics of this area with all the specifics. insolacija. izohijete. Gračanica and Doboj. average humidity. Istraživanje obuhvata tridesetogodišnji period odnosno standardno razdoblje 1961-1990. a na osnovu istih interpretirana su osnovna obilježja klime ovog područja i njene specifičnosti. sc. Prirodno-matematički fakultet. klimatske specifičnosti. Odsjek za geografiju. Kladnju. izoterme. oblačnost. za godišnja doba. Tuzla. Tuzli. . Semir Ahmetbegović. isolations. According to these data we have average temperatures (monthly. sc. pluviometer regime.Zbornik radova PMF 4 i 5. godišnje. 187 – 200 (2007-2008) Originalni naučni rad KLIMA U SLIVU RIJEKE SPREČE I NJENE SPECIFIČNOSTI CLIMATE IN THE SPREČA RIVER BASIN AND ITS COMMON CARACTERISTICS Mr. Ključne riječi: Klima. viši asistent. annually. Gračanici i Doboju. viši asistent. climate factors. godine. climate elements and forms. basin. In order to analyze climate parameters we use data from meteorological observing points Zvornik. Sabahudin Smajić. isohyets climate specifics. padavine i drugi klimatski elementi i pojave.

Dinarski planinski sistem u velikoj mjeri sprečava uticaj vlažnih zračnih masa sa Mediterana. Od Sredozemlja je prostor sliva Spreče udaljen oko 800 km zračne linije. Inače.6 km.š. naročito u hladnijoj polovini godine po čemu je ovo područje prepoznatljivo u okolini (9. komparativna metoda. kada je prostor sliva pod uticajem azorskog anticiklona. te Majevice (915 m) na sjeveru i sjeveroistoku. tokom zime i arabijska ili karači depresija.g. hidrografska kao i za druga fizičkogeografska proučavanja. a od sezonskih sibirska anticiklona.6 km.d. a kraća osa pravcem jugozapad-sjeveroistok u dužini 42. značajniji vremenski uticaj zračne mase vrše tokom ljeta kada donose veoma toplo i suho vrijeme. Sliv rijeke Spreče smješten je u sjeveroistočnoj Bosni između Panonske nizije na sjeveru i Dinarskog planinskog masiva na jugu. Stoga ovaj rad ima za cilj sagledavanje klimatskih elemenata i pojava kroz tridesetogodišnji period i u vezi s tim determiniranje klime ovog prostora. kartografska metoda. odnosno sibirski anticiklon. U matematičkogeografskom pogledu sliv se nalazi između 440 18' s. termičkih inverzija. S. duža osa se pruža pravcem jugoistok-sjeverozapad u dužini 83.72). Rad ima za cilj da na osnovu analize klimatskih elemenata i pojava determinira klimu u slivu rijeke Spreče i utvrdi njene specifičnosti.g. odnosno subregiji Sprečko-majevičkog kraja. Površina sliva rijeke Spreče iznosi 1947. u nastanku lokalnih depresija.š. veće maglovitosti.7 km2. te metoda terenskog istraživanja. (Banj Brdo) i između 180 06' i. (Velja glava). Tokom izrade navedenog rada korištene su uglavnom metoda analize i sinteze. Ovi aktivni akcijski centri raspoređeni su u obliku šahovskog polja i tokom godine čine baričko deformaciono polje na našem kontinentu (11. U geografskom pogledu jedan od značajnijih klimatskih faktora ovog prostora je geografski položaj. Smajić. Ahmetbegović Uvod O klimi Sprečko-majevičkog kraja i njenim specifičnostima do sada nije bilo stručnih i naučnih radova. a malo se pisalo i o klimatskim elementima i pojavama ovog prostora.d.S.g. sliv rijeke Spreče je veoma interesantno za klimatska. 188 . tokom ljeta. Od stacionarnih aktivnih akcijskih centara najvažniji su azorski anticiklon i islandska depresija. U prezentiranom radu objekat istraživanja je klima datog prostora a predmet analize su klimatski elementi i pojave. dominantan uticaj ima u toplijem dijelu godine. Najznačajniji uticaj ostvaruje sibirska zračna oblast (iako udaljena oko 2 000 km).84). (Konjuh) i 440 33' s. (ušće Spreče u Bosnu) i 190 03' i.g. koji zimi vrši najznačajniji uticaj na vrijeme i klimu u slivu Spreče. Na vremenska stanja u slivu Spreče i Bosni i Hercegovini u cjelini značajan uticaj imaju stacionarni i sezonski akcijski centri atmosfere. Ozrena (918 m) na zapadu. ovaj sliv smješten je u Unutrašnjim Dinaridima između planine Trebave (692 m) na sjeverozapadu. Konjuha (1327 m) i Javornika (1019 m) na jugu i jugoistoku. Sliv ima nepravilan oblik. Geomorfološki. statistička metoda. Atlantska izvorišna oblast. Ovako planinsko okruženje ima veliku ulogu u formiranju lokalnih klimatskih uslova. U regionalnogeografskom pogledu sliv pripada regiji Sjeverne Bosne. udaljena oko 1 400 km. koji se manifestiraju u slaboj provjetrenosti.

1°C.4 oC. dok najviši predjeli Ozrena.5 40 39. Najniže srednje maksimalne temperature ovdje izmjerene su u januaru. vidi se da prosječna godišnja temperatura zraka u slivnom području rijeke Spreče.6°C i proljeća (mart-maj) 10.4 oC.9 -2. jer je smanjenje od septembra do novembra 10.2 -12. Na osnovu termičkog režima može se zaključiti da su ljeta u analiziranom području umjereno topla. Najviše srednje mjesečne temperature zraka u slivnom području rijeke Spreče zabilježene su u julu i avgustu. a povećanje od marta do maja 9.3°C) za 0. S HMZ.1 21.8 °C.7 14 13.1 T max °C 20 23 29 30 36.6 -11 -16 -20. apsolutne maksimalne i minimalne te srednje maksimalne i minimalne temperature zraka u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990. oktobar (10.3 oC u julu.9°C) za prosječno 0.1 5.9 5.5 min °C -4. One se u ovom području povećavaju od zapada prema istoku.4 -1 1 5 -1 -3.9°C) je topliji od aprila (10.5 39.4 oC u avgustu i Doboj 27 oC u julu). Temperaturne razlike su vjerovatno posljedica nešto jačih kontinentalnih uticaja sa sjevera i sjeverozapada i reljefnih odlika ovog područja.3 oC (Zvornik 3.9 17. a to se pozitivno odražava na sazrijevanje poznih agrokultura.9°C.6 5.3 ╤ -2 1.3°C.2 ╤ 6. Srednje maksimalne godišnje temperature u ovom slivu približno su iste za sva navedena mjesta i iznose 16. iznosi 10. a zime umjereno hladne. predjeli koji gravitiraju okolnim planinama (preko 400 m nadmorske visine) pripadaju pojasu umjereno kontinentalne klime predplaninskog tipa.3 17.1 5.9 26.7°C) imaju skoro jednake temperature.1 5 16. Tuzla 26. (Slika 1.6 19.7 26.5°C i prilično je ujednačena za sve meteorološke stanice.3 oC.Klima u slivu rijeke Spreče i njene specifičnosti ANALIZA KLIMATSKIH ELEMENATA I POJAVA U SLIVU SPREČE Termički režim Na osnovu podataka o prosječnim mjesečnim i godišnjim temperaturama zraka prezentiranim u tabeli 1.7 10.4°C.4 -18.2 -25. prosječno 26.2 1. u odnosu na temperaturni prijelaz 189 . Tabela 1.6 10. su prezentirane prosječne vrijednosti temperature zraka u slivnom području rijeke Spreče.6 23. Tuzla 3.2°C. Temperaturni prijelaz od ljeta ka zimi je nešto brži nego prijelaz od zime ka ljetu.1 oC). zime (decembar-februar) 0. sa sporijim temperaturnim prelazom od zime ka ljetu.3 14.7°C) je topliji od maja (14. Upravo zbog toga.3 30.2 15. a razlika je svega 0.6 o C i Doboj 3. Iz prezentiranih podataka vidi se da je najhladniji mjesec u ovom području januar sa prosjekom od -0. prosječno 3.6°C.9 oC (Zvornik 27.9 19.9 1. U vegetacionom periodu srednji maksimum temperatura je 23.6 12. Mjeseci I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.5 6.8 24. Kao što se vidi prosječne jesenje temperature su više od proljetnih.1 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci.9°C. Srednje mjesečne. a septembar (15. u analiziranom periodu. Godišnja amplituda temperature zraka u ovom području iznosi 20.6°C) imaju nešto više godišnje temperature zraka od Tuzle (10°C) i Gračanice (10°C) i znatno više od Kladnja (9.6°C) i mart (5.7 10.4 max °C 3. Beograd.5 40 T min °C -32. Novembar (5. T °C -0.8 -32.) Termički režim po godišnjim dobima pokazuje da je ljeto (jun-avgust) najtoplije godišnje doba u slivnom području rijeke Spreče sa srednjom temperaturom 18.7°C) i Doboj (10.1°C. a opadaju prema jugu zbog povećanja nadmorske visine.2 9.6°C.9 11. U temperaturnom bilansu najtopliji mjeseci juli i avgust gotovo su izjednačeni.9 17.2°C).6 26. Konjuha i Majevice imaju odlike planinske klime.5 36.6 1 10.8 11. Zvornik (10. U tabeli 1. Godišnji prosjek jeseni (septembar-novembar) iznosi 10.8 23.7°C. a najtopliji juli sa prosjekom od 19. U ovom području jeseni su toplije od proljeća zbog toga što zemljište tokom ljeta akumulira veću količinu toplote u odnosu na zimu.

9 dana) do oktobra (0.3 17.5 oC). Naime. Srednji broj mraznih. zatim u Doboju (24 dana) i Tuzli (19 dana).9 dana) i decembru (5. Najviša apsolutno maksimalna temperatura u ovom području zabilježena je u Doboju (40 oC).2 oC. a prosjek za sliv iznosi 85 dana. a najveća učestalost je tokom ljeta i iznosi 55.4 od ukupnog broja ljetnih dana.3 20. Ahmetbegović od ljeta ka zimi.9 oC). Prosječna srednja minimalna temperatura zraka u ovom području iznosi 5.9 85. a najviše ih je u januaru (8.7 dana i gotovo svi se javljaju u vegetacionom periodu.7 T max ≤ 0 0C 8.7 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci.8 9 19. a najviše ih je u januaru (24 dana) i decembru (19. Mrazni dani se u ovom području javljaju od septembra do maja.1 0 0 22. Za neposredno slivno područje rijeke Spreče karakteristični su rani jesenji i kasni proljetni mrazevi koji mogu imati negativne posljedice po povrće. S.1 dana).9 oC.8 oC.6 oC). Tabela 2. Period javljanja ovih dana je od marta do novembra.8 dana ili 66. Zastupljenost ovih dana u analiziranom periodu manja je u odnosu na ljetne dane za 3.2 oC (januar) i Zvorniku -30 oC (februar).9 1. sa sporijim porastom od zime ka ljetu (8. Prosječan godišnji broj tropskih dana za bazen iznosi 22. Ovdje se u proljeće (prosječno 17 dana) javlja više ljetnih dana nego u jesen (prosječno 11 dana). ledenih.8 2. dok je opadanje od septembra do novembra 12. prosječno 1.8 o C i Doboj 23.6 7.6 oC (Zvornik 24 oC. Javljaju se od maja (0.4 dana).1 0 0 0 0.9 3.9 17.1 0 84 T max ≥ 30 0C 0 0 0 0 0. junu i septembru mjesečni maksimumi najčešće preko 30 oC. Najviše prosječne srednje minimalne temperature ovdje su zabilježene u julu (14 oC). Najniža apsolutno maksimalna temperatura u ovom području zabilježena je u Doboju -32. Prosječna godišnja zastupljenost ljetnih dana kreće se od 79 u Tuzli do 87 u Doboju. ali su i u maju.5 oC (Zvornik -3. prosjek -4.4 dana) do marta (1 dana).7 dana.9 3.1 oC. Mjeseci I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. Najhladniji mjesec u ovom području (januar) ima apsolutne maksimume između 18.1 0. Tuzla 22.5 oC) u odnosu na temperaturni prijelaz od ljeta ka zimi (8. ljetnih i tropskih dana u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990.3 10.8 7. Nerijetko se mrazevi ovdje javljaju i u aprilu. Smajić.5 oC i Doboj -4 oC).9 dana).9 dana) i avgustu (17. Prosječna godišnja zastupljenost mraznih dana u ovom području iznosi 85. Ljeti temperatura zraka može prilično porasti tako da u ovom području više od polovine dana u svakom ljetnom mjesecu ima temperaturu veću ili jednaku 25 °C. temperaturno povećanje od marta do maja je 9. Prosječna amplituda srednjeg temperaturnog maksimuma u ovom području iznosi 23. Ledeni dani se ovdje ne javljaju tokom vegetacionog perioda pa ne predstavljaju opasnost po agrokulture.S. U vegetacionom periodu srednji temperaturni minimum iznosi 10. voće i žitarice u toku njihovog vegetacionog perioda.1 1.4 0. 190 . Tropski dani su u ovom području zastupljeni manjim brojem dana u odnosu na ljetne dane. Beograd.4 5. sa najvećom prosječnom učestalošću u julu (20.6 8.6 0. S HMZ.4 19 T max ≥ 25 0C 0 0 1. Oni su u ovom području znatno manje zastupljeni od mraznih dana i njihov godišnji prosjek iznosi 19 dana. Maksimalne temperature javljaju se najčešće u julu i avgustu.2 oC. zatim Tuzli i Zvorniku (39. dok su najniže evidentirane u januaru. Ledeni dani se ovdje javljaju od novembra (0.2 4. Godišnja učestalost ovih dana kreće se od 18 dana u Zvorniku i Doboju do 21 dan u Tuzli. Apsolutno kolebanje temperature zraka u slivnom području rijeke Spreče iznosi 72.9 oC. Σ T min ≤ 0 0C 24 18.8 11.5 1 0 0 0 0 0 0 0 0.7 puta. a najviše ih je u avgustu i julu (8 dana).8 oC u Tuzli i 20 oC u Gračanici. Tuzla -4.6 dana.6 dana).9 2. Najviše tropskih dana javlja se u Zvorniku (25 dana).

Klima u slivu rijeke Spreče i njene specifičnosti 191 Slika 1.prosječna godišnja temperatura zraka . Sliv rijeke Spreče .

a od tada ponovo raste do decembra.2 79. koji se nalaze neposredno uz tok rijeke Spreče pa se oni odlikuju i povećanom maglovitošću. % 86 82. vidi se da je dugogodišnji hod srednje mjesečne oblačnosti u ovom području analogan dugogodišnjem hodu srednje mjesečne relativne vlažnosti zraka.6 75. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. oblačnosti i srednjih mjesečnih temperatura zraka u slivu Spreče prezentiran je na grafikonu 1. Oblačnost Dugogodišnja promatranja oblačnosti pokazuju da je slivno područje rijeke Spreče veoma oblačno područje. 100 20 °C % 80 60 40 20 0 I 15 10 5 0 -5 II III IV V VI VII VIII IX X XI XII oblačnost relativna vlažnost temperatura Nešto veću od prosječne vlažnosti imaju dijelovi Kalesije. Srednja mjesečna relativna vlažnost zraka u slivnom području rijeke Spreče u periodu 1961-1990. Kladanj 77 %. oblačnosti i relativne vlažnosti zrak a u slivu rijek e Spreče u periodu 1961-1990. Tabela 3. a to je opet u uskoj vezi sa pojavom kišovitosti. Odnos srednje relativne vlažnosti zraka. Gračanica 82 % i Doboj 81 %).2 % relativne vlažnosti zraka. Grafik on 1. Ahmetbegović Relativna vlažnost zraka Najbolji pokazatelj vlažnosti zraka je njegova relativna vlažnost.2 75. Povećana relativna vlažnost zraka u ovom području.2 %). a najmanju u julu (73. koja u analiziranom periodu iznosi 79.S. Živinica i Gračanice (oko 82 %).2 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci. Izuzetak je samo mjesec juli sa 73.2 74. S.2 % (Zvornik i Tuzla 78 %. Najveću relativnu vlažnost zraka navedeno slivno područje ima u decembru (87.6 83. Beograd. Iz podataka se također vidi da relativna vlažnost zraka u ovom području opada od decembra do maja. Smajić.2 %). i 4. Godišnji tok temperature.8 87. 192 . Upoređivanjem podataka iz tabele 3.8 79.2 73.6 81. Po godišnjem hodu relativne vlage ovo područje pripada kontinentalnom tipu godišnje raspodjele relativne vlažnosti. Iz prezentiranih podataka se vidi da se godišnji maksimum i minimum relativne vlažnosti zraka u slivu rijeke Spreče javlja približno u isto vrijeme kada i maksimum i minimum oblačnosti i temperature zraka. S HMZ.2 77.2 74. Prema skali za ocjenu veličine relativne vlažnosti neposredno slivno područje rijeke Spreče ima povećanu relativnu vlažnost zraka. naročito u ljetnim mjesecima. ublažava donekle suše. Ovakvo stanje u slivu uvjetovano je prolaskom barometarskih depresija preko ovog područja.

7 124.7 10. posebno noću.0 13. Prosječna oblačnost u Zvorniku iznosi 58 %. a posebno u poljoprivredi. Trajanje preovlađujućeg vedrog i oblačnog perioda u ovom području ima veliki značaj u turizmu. Beograd.7 3.3 10. a daju veću količinu padavina u slivu (9. jer je ovdje u ovo doba godine prisutna anticiklonska aktivnost. sušenje sijena.7 9.7 dana) broj vedrih dana opada do decembra (2. Tuzli 64 dana i Doboju 58 dana. Srednja mjesečna oblačnost i broj vedrih i oblačnih dana u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990.7 12. i grafikona 3. Ljeti. naročito od septembra do januara.5 75.7 O≥8 15. Kako srednja oblačnost u navedenom periodu iznosi 59 % to se može zaključiti da slivno područje rijeke Spreče ima obilježje oblačnog područja. Od decembra broj oblačnih dana opada.3 dana). vidi se da srednja vrijednost oblačnosti u slivu Spreče opada od zimskih prema ljetnim. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. Ovi mjeseci se mogu smatrati vedrim.3 4.77). Tuzli 126 i Doboju 125 dana. Tabela 5.0 4.Klima u slivu rijeke Spreče i njene specifičnosti Tabela 4.7 dana) i avgustu (10 dana). kada se i javlja maksimum.5 2.7 10.7 dana). Najveći broj oblačnih dana imaju zimski mjeseci: decembar (16. U narednoj tabeli je prezentirana prosječna maglovitost u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990. U ovom području su 193 .3 64.0 5.7 5.5 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci.0 6. U slivnom području rijeke Spreče se godišnje u prosjeku javljaju 124 oblačna dana (u Zvorniku 121. Maksimalna oblačnost je u decembru (74 %).7 7.3 13.7 3.5 2.7 16. jer je srednja oblačnost manja od 50 %. Tuzli 59 %. Oni stvaraju manju oblačnost. / Σ % 71 69 63 64 57 53 43 42 49 56 68 74 59 O≤2 2.3 dana) i februar (13.7 vedrih dana.5 3 6.0 7. godine. Iz tabele 5. Zimi su pri velikoj relativnoj vlažnosti i niskim temperaturama u slivu optimalni uslovi za stvaranje magle i oblaka stratusa. kada je najveća i relativna vlažnost zraka. S HMZ. a minimalna u avgustu (42 %). u Zvorniku 72 dana. Beograd.77).5 10 12 8. kada je približno najmanja i relativna vlažnost zraka. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. a najmanji je u julu i avgustu (5 dana).0 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci. Prema podacima iz tabele 4. a zatim opet raste prema zimskim mjesecima.3 5. Zima je u ovom području najoblačnije godišnje doba sa 71 % oblačnosti. Magla Slivno područje rijeke Spreče je veoma maglovito područje jer svi mjeseci tokom godine imaju određen broj dana sa maglom. S HMZ. Σ Dani 8 6 4. nastaju povoljni uslovi za uzlazna kretanja zraka koji stvaraju oblake kumuluse.7 dana). zdravstvu. magle u ostalom dijelu godine. sprečavaju dugotalasnu radijaciju i donekle su izvor atmosferske vlažnosti u bazenu. Ljetne vedrine u julu i avgustu su od izuzetnog značaja za koševinu. naprotiv.5 3. U ovom području se prosječno godišnje javlja 64.3 2. a najvedrije je ljeto sa 46 % oblačnosti.3 5. Od jula (10. Srednja mjesečna maglovitost u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990. januar (15. Najviše vedrih dana u ovom području je u julu (10.3 5. žetvu pšenice i drugih strnih žitarica i obavljanje drugih poljoprivrednih radova koji zahtijevaju vedro vrijeme (9. vidi se da najviše magle u ovom području ima u hladnijem dijelu godine. Za razliku od zimskih.5 8. a Doboju 60 %. Proljeće je oblačnije (61 %) od jeseni (58 %) za oko 3 %.3 8. Opadanje vedrih dana od ljetnih ka jesenjim i zimskim mjesecima je u vezi sa porastom oblačnosti i srednje mjesečne relativne vlažnosti zraka.

a najmanje u decembru (47. U toplijem dijelu godine pojava magle je znatno manja i najmanja je u junu (2. Kotlinski smještaj. Srednji broj sunčanih sati u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990. 20 sati dani 16 12 8 4 0 I II III IV V VI VII VIII IX oblačni dani X XI XII vedri dani insolacija 250 200 150 100 50 0 Iz podataka u tabeli 6. Ova pojava je u vezi sa naglim promjenama temperature. U slivnom području rijeke Spreče se godišnje u prosjeku javlja 75.5 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci. vidi se da je najviše sunčanih sati u slivnom području rijeke Spreče u julu (230.7 4 5 5.6 126. S HMZ. Beograd. vedrih i oblačnih dana u slivu rijek e Spreče u periodu 1961-1990. S. U narednoj tabeli je prezentirana prosječna insolacija u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990. Pri određivanju dužine trajanja sunčeva sjaja u ovom području potrebno je uzeti u obzir i relativno trajanje sunčeva sjaja.6 1632. Tabela 6.2 godišnje (Tuzla 1755. Tabela 7.).8 47. Smajić.S. Grafik on 2. a Doboj 1583 sati). Gračanica 1559. Insolacija u ovom području ima dosta pravilan godišnji hod. koja prelazi iz ljetnih u jesenje uslove kao i zbog prodora hladnih zračnih masa na još relativno toplo tlo. su mogući uzročnici takvog stanja.6). Ahmetbegović septembar (10 dana) i oktobar (12 dana) najmaglovitiji mjeseci.4 1.5 75. a ukupan broj sunčanih sati iznosi 1632.2). Insolacija Godišnji tok sunčeva sjaja u slivnom području rijeke Spreče odgovara godišnjem toku temperature zraka i u obrnutom je odnosu sa oblačnošću. S obzirom da je riječ o morfološkoj depresiji najveća pojava magle ovdje javlja se još u oktobru.9 178.2 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII % 20 26 33 37 39 40 49 50 45 37 25 17 Sati/dan 1. te srednji broj sati sa sunčevim sjajem na jedan dan.2 7. Godišnji hod insolacije.6 4 2. Beograd.2 71. naročito u hladnijem periodu godine. te opterećenost atmosfere iznad ovog područja aeropolutantima.5 dana).6 230. slaba provjetrenost.8 2.4 122. 194 .6 149.7 6.2 218.2 187.4 7 5. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Σ Sati 56.5 167. Doboj 87 dana idr. S HMZ.5 dana sa maglom (Tuzla 64 dana. Relativno trajanje sunčeva sjaja i srednji broj sati sa sunčevim sjajem na jedan dan u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990.

Klima u slivu rijeke Spreče i njene specifičnosti Najduže trajanje relativne insolacije u slivnom području rijeke Spreče imaju ljetni mjeseci juli (49 %) i august (50 %) kada je najmanja oblačnost, a najkraća insolacija je u novembru (25 %) i u zimskim mjesecima (17-26 %), kada je i najveća oblačnost. Ljeti je insolacija nešto više od dva puta duža nego zimi. Iz ovih podataka se vidi da je relativno trajanje sunčeva sjaja ovdje 49 % odnosno 50 % od mogućeg trajanja samo u najvedrijim mjesecima, julu i avgustu, dok je u najoblačnijem mjesecu decembru samo 17 %. Insolacija raste od decembra (19 %) do jula (55 %), a od jula do decembra opada. Iz tabele se takođe vidi da Sunce u toku dana, u slivu, najviše sati sija u julu (7,4 sata), a najmanje u decembru (1,5 sati). Ovi podaci jasno ukazuju da dužina trajanja sunčeva sjaja zavisi kako od dužine dana tako i od oblačnosti. Pluviometrijski režim Obzirom da se maksimalna količina padavina u slivu izlučuje u toplijem periodu godine, ovo područje ima statički ili inverzivni tip padavina. Nešto veće količine padavina se izlučuju u južnom, jugoistočnom, sjeveroistočnom i sjeverozapadnom dijelu sliva tj. njegovom obodu gdje su uglavnom smještene i najveće planinske morfostrukture ovog područja. Taj dio sliva se nalazi unutar godišnjih izohijeta od 1000 - 1250 mm. Centralni, kotlinski dio, se nalazi unutar godišnjih izohijeta od 900 - 1000 mm. (Slika 2.) U tabeli 8. su prezentirane srednje mjesečne, maksimalne dnevne količine padavina i broj dana sa dnevnom količinom padavina ≥1 mm u slivnom području rijeke Spreče u periodu 1961-1990. godine. Tabela 8. Srednje mjesečne, maksimalne dnevne količine padavina i broj dana sa dnevnom količinom padavina ≥1 mm u u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. R (mm) 63,0 59,8 64,0 79,7 96,5 107,5 89,8 83,2 69,3 60,5 77,7 76,0 927,0 Rmax 40,5 43,5 43,5 43 60,5 58,5 80 52 58 44 44,5 46,5 80 R ≥1 mm 9 8,5 9,5 10,3 10,5 10,5 8,0 8,0 8,0 7,3 9,0 9,8 108,3 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci, S HMZ, Beograd.
125 100 75 50 25 0 I -25 II III IV V VI VII VIII IX X XI XII -5 Grafik on 3. Histogram temperatura i padavina u slivu rijek e Spreče za period 1961-1990. 25 mm °C mm °C 20 15 10 5 0

Padavine u ovom području počinju rasti od februara do juna, kada dostižu maksimalnu vrijednost, a zatim se smanjuju idući prema hladnijem dijelu godine 195

S. Smajić, S. Ahmetbegović (grafikon 3). Najmanja visina padavina je u februaru 59,8 i oktobru 60,5 mm. Mjeseci sa najvećom količinom padavina su maj (96,5 mm) i juni (107,5 mm). Iz prezentiranog se vidi da je glavni maksimum padavina u ovom području u junu, a minimum u februaru. Sekundarni maksimum se ovdje javlja u novembru, a minimum u oktobru. Maksimum padavina u junu posljedica je ciklonske aktivnosti i čestih grmljavinskih pljuskova. Slivno područje rijeke Spreče u prosjeku dobija 927 mm padavina godišnje (Zvornik 919 mm, Tuzla 895 mm, Kladanj 1103 mm, Banovići 920 mm, Gračanica 838 mm te Doboj 887 mm). U toplijem dijelu godine (april-septembar) izluči se oko 56,7 % godišnje količine padavina. Svaki mjesec toplijeg dijela godine u prosjeku prima 88 mm padavina, dok za mjesece hladnijeg dijela godine ta količina iznosi 67 mm. Prema tome, preovladavaju padavine u toplijem dijelu godine, pa je pluviometrijski režim kontinentalni. Mjesečni prosjek padavina u analiziranom periodu iznosi 77 mm. Padavine su u ovom području uglavnom ravnomjerno raspoređene tokom godine sa relativnim kolebanjem od 5 %. Na osnovu prezentiranih pokazatelja o ukupnoj količini padavina u slivu zaključujemo da ona nije mala što ovo područje u cjelini čini vlažnim. Najveća količina padavina se izluči u ljeto (281 mm ili 30,3 %), kada su za vegetaciju i čovjeka najpotrebnije i obrnuto, najmanje u zimu (198,8 mm ili 21,4 %) kada su potrebe za njima mnogo manje. U vegetacionom periodu, kada biljke klijaju, cvjetaju i sazrijevaju, padne 590 mm ili 63,6 % svih godišnjih količina padavina. Problem je u tome što se znatne količine padavina izlučuju u pljuskovima, te se nepovoljno odražavaju na biljni svijet tokom vegetacionog perioda. Veliki značaj za biljke tokom vegetacionog perioda ima relativna vlažnost koja u ovom periodu iznosi 76,4 %, te srednja temperatura zraka od 14,3 0C. Tabela 9. Maksimalna visina sniježnog pokrivača i srednji broj dana pokrivačem ≥ 10, 30 i 50 cm u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI cm 69,7 99,3 54,7 26,7 3,0 7,7 41,7 ≥10 cm 9,7 6,5 2,7 0,4 0,2 1,7 ≥30 cm 3,4 1,9 0,6 0,1 0,5 ≥50 cm 0,1 0,3 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci, S HMZ, Beograd. sa sniježnim XII God. Σ 68,7 99,3 6,7 27,7 1,8 8,0 0,5 0,7

Sniježni pokrivač se u ovom području najduže zadržava u decembru i januaru, a najmanje u oktobru. Od 90 zimskih dana, 43 dana su sa sniježnim pokrivačem. Prosječan broj dana sa sniježnim pokrivačem tokom godine ovdje iznosi 58 dana, a debljina snježnog pokrivača može biti i preko 1 metar. Maksimalna visina sniježnog pokrivača ovdje je u februaru i iznosi 99,3 cm (Tuzla 97 cm, Kladanj 129 cm i Doboj 72 cm). U ovom području prosječno godišnje 28 dana ima visinu snježnog pokrivača veću od 10 cm, 8 dana veću od 30 i svega 1 dan veću od 50 cm. Najviše dana sa visinom sniježnog pokrivača većom od 10 cm imaju decembar i januar, u prosjeku po 8 dana. Na višim nadmorskim visinama u slivu snijeg se duže zadržava i njegova prosječna visina se kreće između 30 i 40 cm a na planinama i preko 50 cm. Obzirom da snijeg ima visoku sposobnost odbijanja sunčevih zraka to je temperatura sniježnih površina obično niža od temperatura tla bez snijega i utiče na godišnji tok temperature zraka, oblačnost, vlažnost i druge klimatske elemente i pojave u ovom području (9,81).

196

Klima u slivu rijeke Spreče i njene specifičnosti

197

Slika 2. Sliv rijeke Spreče - prosječna godišnja količina padavina

S. Smajić, S. Ahmetbegović Vjetar Osobine zračnih masa i njihova kretanja uvjetuju vremenske prilike u slivnom području rijeke Spreče. Pored opšte cirkulacije atmosfere na režim vjetrova u ovom području veliki uticaj ima i reljef. Zbog toga su ovdje najčešći vjetrovi iz pravca sjevera, sjeveroistoka, juga i zapada. Oni su u ovom području uglavnom slabi i javljaju se sa svih strana. Zimi preovladavaju vjetrovi iz sjevernog kvadranta, pošto se niski pritisci nalaze iznad Sredozemnog mora i njihovih ogranaka. Hladne vjetrove uzrokuju prodori hladnih zračnih masa sa sjevera. Najvjetrovitije godišnje doba u ovom području je proljeće. Ljeti se zračni pritisak iznad naše zemlje smanjuje od sjeverozapada ka jugoistoku, pa zbog toga i vjetrovi uglavnom imaju takav pravac. Tabela 10. Čestine i srednje brzine pojedinih pravaca vjetra u slivu rijeke Spreče Pravac N NE E SE S SW W NW C % 14,7 7,0 4,2 5,1 9,8 6,1 9,1 3,3 40,9 m/s 1,8 1,9 1,5 1,9 1,9 1,9 1,6 1,6 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci, S HMZ, Beograd.
Grafikon 4a. Čest ine i srednje brzine pojedinih pravaca vjet ra u slivu Spreče N 16,0 14,0 12,0 NW NE 10,0 8,0 6,0 4,0 2,0 W 0,0 E Grafikon 4b. Čest ine i srednje brzine pojedinih pravaca vjet ra u T uzli N 18 16 14 NW NE 12 10 8 6 4 2 0 W

E

SW S čest ina vjet ra (%) srednja brzina (m/s)

SE

SW S čest ina vjet ra (%) srednja brzina (m/s)

SE

Prema vrijednostima čestina i tišina, najveću učestalost imaju vjetrovi iz sjevernog (14,7 %), a najmanju iz sjeverozapadnog pravca (3,3 %). Najveća srednja brzina vjetra u slivu izmjerena je kod vjetrova koji pušu sa jugozapada, juga i sjeveroistoka (1,9 m/s), a najmanja kod istočnih (1,3 m/s), sjeverozapadnih i zapadnih (1,6 m/s) vjetrova. (Tabela 10 ., grafikon 4a.) Zbog položaja, veličine sliva i njegove raščlanjenosti ovdje se javljaju značajne oscilacije u pogledu režima vjetrova. Tako naprimjer u Doboju najveću učestalost imaju vjetrovi iz sjevernog (12,6 %), Gračanici iz zapadnog (19,5 %), Tuzli iz sjeveroistočnog (17,2 %), a Kladnju iz sjevernog (31,8 %) pravca. Najveću srednju brzinu u Doboju imaju sjeverni (2,7 m/s), Gračanici jugoistočni (2,1 m/s), Tuzli jugozapadni (1,9 m/s), a Kladnju sjeveroistočni (2,2 m/s) vjetrovi. Najmanje tišina u ovom području je zabilježeno u Kladnju (23,6 %) i Tuzli (31,4 %), a najviše u Gračanici (64,4 %) i Doboju (44,2 %). (Slika 2.)

198

Klima u slivu rijeke Spreče i njene specifičnosti Zaključak Pored općih faktora koji utiču na klimatske odlike u slivu rijeke Spreče i Bosne i Hercegovine u cjelini od posebnog značaja su njegov geografski položaj i osobine reljefa. Geografski položaj i reljefni sklop su uslovili da prezentirani prostor svojim najvećim dijelom pripada umjereno kontinentalnom klimatu sa relativno blagim zimama i primjetnim prelazima između godišnjih doba, a planinske morfostrukture oboda predplaninskom umjereno kontinentalnom klimatu. Prosječna godišnja temperatura zraka u slivu rijeke Spreče iznosi 10,1°C. Zvornik (10,7°C) i Doboj (10,6°C) imaju nešto više godišnje temperature zraka od Tuzle (10°C) i Gračanice (10°C) i znatno više od Kladnja (9,2°C). Temperaturne razlike su vjerovatno posljedica nešto jačih kontinentalnih uticaja sa sjevera i sjeverozapada, promjenjivosti vertikalnog termičkog gradijenta i reljefnih odlika ovog prostora. Godišnja amplituda temperature zraka u prezentiranom slivu iznosi 20,5°C i prilično je ujednačena za sve meteorološke stanice. Prosječna godišnja količina padavina u slivu rijeke Spreče iznosi 927 mm i najveća je u njegovom planinskom području (Zvornik 919 mm, Tuzla 895 mm, Kladanj 1103 mm, Banovići 920 mm, Gračanica 838 mm i Doboj 887 mm). Padavine su uglavnom ravnomjerno raspoređene tokom godine sa relativnim kolebanjem od 5 %. Najviši dijelovi planine Majevice (915 m) i Konjuha (1327 m) po temperaturnim i pluviometrijskim karakteristikama pripadaju planinskom umjereno kontinentalnom klimatu. U kotlinskim dijelovima, koji zahvataju veću površinu sliva, preovladavaju kopneni zračni uticaji. Takve su odlike uslovile planinske strukture koje su pridonijele morfološkoj zatvorenosti. Količina padavina je manja u odnosu na obod, ljeta su duža i toplija a zime kraće i blaže. Preovladava umjereno kontinentalni klimatski tip, klasificiran po Köppenu kao Cfb klimat. Planinski lanci su modificirali klimatske uticaje i doprinijeli da u području planina koje čine obod sliva rijeke Spreče preovladava predplaninski klimatski tip. Ovakav klimatski tip se odlikuje nešto kraćim ljetima i nešto dužim zimskim periodima s više sniježnih padavina. Prema Gradačcu i Modriči postepeno preovlađuje uticaj kontinentalne klime, karakteristične za južne dijelove Panonske nizije. Conclusion Beside basic factors that form climate specifics in the Spreča River valley and Bosnia and Herzegovina as a whole geographic position and relief specifics have essential role. These characteristics shape med-continental climate with relatively mild winters and noticeable season changes with morph-structural mountains hilly midcontinental climate. Average annual air temperature in the Spreca valley is 10,1 degrees Celsius. Zvornik 10,7 Doboj 10,6 which is little higher than temperature in Tuzla and Gracanica 10 and slightly higher then Kladanj with 9,2 degrees Celsius. Differences in temperature may be caused by stronger continenttal influence from the north and northwest, changes in vertical thermod gradient and relief characteristics of this area. Annual amplitude of air temperature in the presented valley is 20,5 degree Celsius and relatively similar for all meteorological observing points. Average annual precipitation in Spreca valley is 927mm with highest amount in mountains (Zvornik 919mm, Tuzla 895mm, Kladanj 1103mm, Banovici 920mm, Gracanica 838mm and Doboj with 887mm). Presipation is mostly even throughout the year with relative oscillation of 5%. Highest hilltops of mountains Majevica (915 meters) and Konjuh (1327 meters) belong to mountain mid-continental climate according to temperature and pluviometer characteristics. Valleys have larger water capacities and this creates continental air conditions. These characteristics have created 199

1998. 12. 2005.: Klima Bosne i Hercegovine. broj 2. Specifics of this climate type are shorter summers and longer winters with more snowfall. 10. Meteorološki godišnjaci (1961-1990). Beograd. Geografsko društvo Federacije Bosne i Hercegovine.: Režim padavina na području Tuzle. 1973. Spahić. 1993.: Spreča.. Zubić.: Fizička geografija Jugoslavije. Geografski fakultet. 1979. 7. 2002. 6. Filipčić. 2005. 1998. M. 15. Geografski horizont. Beograd. A. Beograd. 8.: Klimatske karakteristike Tuzle. 14. Sv. Zbornik radova. M. Mountain complex have modified climate forms and created sub mountain climate type in Spreča River valley. Mirić. S. 1990. S HMZ. Školska knjiga. Penzar. 78-107. Školska knjiga. N. XX i XXI. Filipčić. Marković.. 1934-35. 5. Filozofski fakultet. Midcontinental climate is dominating and it is classified by Köppen as a Cfb climate. Doktorska disertacija... Sarajevo. Naučna Knjiga.: Osnovi primjenjene geomorfologije. B. Zagreb. Tuzla. Milosavljević. 2000. Naučna Knjiga. Godina 2. Sarajevo. Paunković. Glasnik Geografskog društva. N. Sarajevo. Marković. Geografski pregled.: Klima kupreškog kraja. M.S. Sarajevo. Zbornik radova I kongresa geografa Bosne i Hercegovine. 13. Godina II. Spahić.. Đ. Milosavljević. J.: Opća klimatologija. 4. R. Hrvatsko geografsko društvo. 11. Geografsko društvo Federacije Bosne i Hercegovine. Drešković.: Klimatske promjene. Svezak Geografija.. Dukić. 2000.: Klimatologija. Area around Gradačac and Modriča has continental climate which is characteristic of south parts of Panon valley.: Fluktuacija nekih hidroklimatskih parametara u Bosni i Hercegovini.. I. 7-17. 9. Smajić S. Beograd. T. A.: Klimatologija. Tuzla. Zbornik radova Prirodnomatematičkog fakulteta.. 2. 1983. Šegota. XXIII. R. Amount of precipitations is lower then in the mountains with longer summer seasons and mild and short winters. D. Geoinstitut. 71-82. Ahmetbegović mountain structures that make morphological closure. Zagreb.: Klimatologija. 200 . A. Suljić. 3. Beograd. Penzar. 1963. str. M. Broj 2. Literatura i izvori 1. str. Smajić. Beograd. Zagreb.: Agrometeorologija. str.

sc. uzdužni profil. Key words: Hydrography. Izrada ovog rada inicirana je stalnim poplavama koje uzrokuju značajne probleme na prostoru Gornje Spreče. Semir Ahmetbegović. viši asisent. Abstract This study presents problem of overflow of the Spreca River in the upper part. diamete. Gornja Spreča je tektonska depresija smještena na prostoru sjeveroistočne Bosne koju karakteriše relativno gusta riječna mreža i razvijen riječni sistem. water is flooding alluvial area around Spreca and its tributaries. U periodu otapanja snijega i povećane količine padavina.Zbornik radova PMF 4 i 5. with geological structure and terrain configuration and water depth. water regime. . riječni režim. Gornja Spreča. Sabahudin Smajić. This study was initiated by constant flooding problem in upper part of the Spreca River is damaging not only agricultural production but also industrial capacities as well as individual houses in the area of inundation. Mr. This area is tectonic depression placed in the north-eastern part of Bosnia and Herzegovina with relatively big number of tributaries with big accumulation of water. konfiguraciju terena i plitka riječna korita. Odsjek za geografiju. visoke vode. voda plavi aluvijalnu ravan rijeke Spreče i njenih pritoka. high water. Značajan problem predstavljaju i podzemne vode koje se nalaze blizu topografske površine. poplave. a u direktnoj su vezi sa vodostajem rijeke Spreče. 201 – 210 (2007-2008) Originalni naučni rad PROBLEM VISOKIH VODA NA PROSTORU GORNJE SPREČE COMMON PROBLEMS WITH OVERFLOW IN THE GORNJA SPREČA AREA Mr. Another problem is underground water that stays close to surface impacted directly by water level of Spreca River. Prirodno-matematički fakultet. Ključne riječi: Hidrografija. flow. After the snow melts and precipitations increases. proticaj. viši asistent. water capacity. floodings. Gornja Spreča. vodostaj. s obzirom na geološku građu. sc. tim više što je pored poljoprivredne proizvodnje. intenzivirana izgradnja industrijskih kapaciteta i individualnih stambenih objekata u inundacionom području rijeke Spreče i njenih pritoka. Univerzitet u Tuzli Abstrakt U radu se prezentira problem visokih voda na prostoru Gornje Spreče.

Geotektonske karakteristike i petrografski sastav Gornje Spreče su uslovili da rijeka Spreča na ovom prostoru ima asimetričan sliv sa znatno razvijenijom lijevom slivnom površinom.63 ‰. (Topografska karta 1:200000) Najveći vodotok na prostoru Gornje Spreče je rijeka Spreča koja ovim tektonskim rovom protiče meandarski u dužini od oko 60 km (do ušća u Modračko jezero). Hidrografske karakteristike Gornje Spreče Najveći vodotok Gornje Spreče je rijeka Spreča čija se izvorišna čelenka nalazi na sjevernim padinama Velje Glave (najvažniji izvor u izvorišnoj čelenki je na nadmorskoj visini 453 m). U istraživanju su korišteni i statistički pokazatelji. Nizvodno od naselja Capardi pa do ušća u Modračko jezero pad je znatno umjereniji i iznosi svega 1. 202 . Smajić Uvod Gornja Spreča je tektonska depresija dinarskog pravca pružanja.92 ‰ (0.85 ‰. a površinu sliva 1947. Problem predstavlja i visok nivo podzemnih voda (freatske izdani) koje izbijaju na topografsku površinu i plave aluvijalnu ravan rijeke Spreče i njenih pritoka. između planinskih morfostruktura Majevice na sjeveru.22 ‰. posmatrana u navedenim granicama. Rijeka Spreča po uzdužnom profilu od ušća Male Spreče ima izrazit ravničarski karakter jer ukupan pad iznosi svega 0. Poseban problem na prostoru Gornje Spreče predstavljaju česte poplave. Gornja Spreča zahvata prostor od izvorišne čelenke rijeke Spreče (Velja glava) jugozapadno od Zvornika do Modraca i razvođa rijeke Turije na planini Ozren. Ukupna dužinu ovog vodotoka iznosi 115. U gornjem dijelu toka rijeke Spreče od izvorišta do Capardi na kratkom sektoru od oko 7 km uzdužni profil se odlikuje padom od oko 23 ‰. Visok nivo podzemnih voda vezan je uglavnom za prostor Sprečkog polja i direktno je povezan sa vodostajima rijeka koje teku ovim poljem.7 km2. Tok rijeke Spreče se odlikuju meandrima odnosno laktastim skretanjima. Izrada ovog rada podrazumijevala je analizu dostupnih izvora te anketiranje stanovništva i stručnih lica. s obzirom na konfiguraciju terena i plitka riječna korita vodotoci plave značajne površine zemljišta. duga je oko 68 km (NW-SE) sa prosječnom širinom od oko 15 km (maksimalna širina iznosi oko 38 km) i zahvata površinu od 1208. Ahmetbegović.3 m odnosno 2.4 km.88 km2. dok ukupan pad rijeke Spreče na uzdužnom profilu iznosi 304.92 m/km). a ušće u rijeku Bosnu istočno od Doboja na nadmorskoj visini od 149 m. Gornja Spreča se odlikuje relativno gustom riječnom mrežom dendroidnog tipa i razvijenim riječnim sistemom. smještena na prostoru sjeveroistočne Bosne. Gornja Spreča. Ukupan pad od izvora do ušća u Modračko jezero iznosi oko 4. S. Javornika i Konjuha na jugu te Ozrena na zapadu. odnosno korištena je statistička metoda kao nezaobilazna naučna metoda u geografiji. korišten je i kartografski metoda jer su rezultati analize navedenog problema prezentirani na izrađenoj hidrografskoj karti Gornje Spreče. Najveće i najznačajnije pritoke rijeke Spreče na ovom prostoru su rijeka Oskova sa Gosteljom i Turija. U periodu otapanja snijega i povećane količine padavina. što je uzrokovano malim padom po uzdužnom profilu i akumuliranjem značajne količine riječnog nanosa kojeg u aluvijalne ravni dopremaju pritoke. Također.S.

možemo govoriti na osnovu podataka sa vodomjerne stanice "Modrac" kao i podataka vezanih za padavine na ovom prostoru izmjerene na meteorološkoj stanici u Tuzli.71 18. februaru i martu.23 6.37 18.84 7.98 13.84 203 .Problem visokih voda na prostoru Gornje Spreče Slika 1. koji se javljaju u septembru (6. Uzdužni profil rijeke Spreče od izvorišta do Modračkog jezera Rijeka Spreča je bogata vodom. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. a najniži u septembru i oktobru. Odnos padavina i proticaja na prostoru Gornje Spreče za period 1961-1990.82 33. (mm) 59 55 61 76 92 111 94 84 64 58 71 72 75 3 (m /s) 29.25 24.63 9. a za nju kao i za sve njene pritoke karakterističan je nivalno-pluvijalni režim.13m³/s) ne odgovara maksimalna količina padavina koja se na ovom prostoru javlja u junu (108 mm/m²) jer u februarskom maksimalnom protoku učestvuju otopljene snježne padavine. Povišeni proticaji se nastavljaju u martu i aprilu. Geografski položaj Gornje Spreče Slika 2.3 20. O režimu rijeke Spreče na prostoru Gornje Spreče.13 30.32 13. ali sa tendencijom pada ka minimalnom protoku.19 9.6 Izvor podataka: HMZ Sarajevo Iz prezentiranih podataka u tabeli 1 vidljivo je da se najviši proticaji ovdje javljaju u januaru. Maksimalnom srednjem februarskom proticaju (33. Tabela 1.

3 km je Ljeskovica. Rijeka Gostelja izvire na području općine Kladanj. Oskova sa Gosteljom i Turija. Rijeka Oskova zajedno sa Gosteljom ima površinu sliva od 342 km². Turija je 22 km duga pritoka Spreče. Prva pritoka rijeke Spreče duga 6. Ona se ulijeva u rijeku Spreču sjeverozapadno od gradskog naselja Živinice. Slijedeća pritoka Spreče je Paprača. a ulijeva se u rijeku Oskovu jugozapadno od Živinica. Najveća i najznačajnija lijeva pritoka rijeke Spreče je Oskova sa Gosteljom. Odnos padavina i proticaja u slivu Spreče (Gornja Spreča) 1961-1990. Prema podacima prikupljenim na navedenoj vodomjernoj stanici za period 1967-1990. Dakle.S. Nizvodno sljedeća lijeva pritoka Spreče je rijeka Mala Spreča koja izvire ispod Bišine. Smajić m³/s). Padavine Proticaj m 3 /s 35 30 25 20 Na prostoru Gornje Spreče koja obiluje vodom rijeku Spreču obogaćuju njene najznačajnije pritoke: Gribaja. Snježne padavine se ne javljaju odmah u hidrosistemu već se u slivu zadržavaju duži period te učestvuju u režimu rijeke Spreče početkom proljetnog hidrološkog razdoblja. pa sa ove strane ima i veći broj pritoka. malog pada uz karakteristično meandriranje. a ušće joj je južno od naselja Donje Vukovije. (Grafikon 1) mm 120 100 80 60 15 40 20 0 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII 10 5 0 Grafikon 1. koja zajedno sa lijevom pritokom Bukovicom odvodi vode sa istočnih i jugoistočnih padina Ozrena. što čini oko 17 % sliva rijeke Spreče. S. Culjaga i Gračanička rijeka. Pritoke Male Spreče su Repuški potok. koje je za potrebe privrede izgrađeno 1964 godine. Desna pritoka rijeke Spreče (na području općine Kalesija) je rijeka Gribaja koja izvire ispod Banj Brda (700 m). Lijeva strana sliva rijeke Spreče na prostoru Gornje Spreče ja znatno razvijenija. Danas se njenom vodom snabdijeva akumulativno jezero Modrac. Ovakva neusaglašenost se može objasniti i time što veći dio Gornje Spreče pripada planinskim morfostrukturama što uvjetuje da se u hladnijem dijalu godine uglavnom izlučuju snježne padavine. godine prosječan godišnji vodostaj iznosi 115 cm. Paprača je lijeva pritoka od čijeg ušća Spreča poprima sva obilježja ravničarske rijeke. posebno kada je riječ o visini vodostaja i količini proticaja odnosno nema podudaranja između maksimalne količine padavina sa maksimalnim proticajima. Prosječan godišnji proticaj rijeke Spreče izmjeren na vodomjernoj stanici "Modrac" iznosi 18. U analizi koja slijedi dat ćemo osnovne hidrografske karakteristike pritoka Spreče od izvorišta do Modraca.6 m³/s. Rijeka Oskova nastaje na području općine Banovići odnosno na sjevernim padinama planine Konjuh i ima dužinu toka 32 km. ne postoji potpuna usaglašenost između godišnje raspodjele količine padavina i kategorija režima. Ona je desna pritoka rijeke Spreče čiji je sliv smješten u rejonu Glumine. 204 . Sa zapadnog dijela oboda Gornje Spreče lijevu pritoku čini rijeka Turija.5 km. Ahmetbegović. Rijeka Krivača kao lijeva pritoka izvire na lokalitetu Džebari i do ulijevanja u rijeku Spreču teče dužinom od 9. Klanca i Crnog Vrha.

od čega na raspolaganju industriji stoji 2. Kako na ušću nema prirodnih i vještačkih prepreka često se dešava to da inundaciono područje rijeke Spreče pri tečenju služi kao manje korito. Samo na prostoru općine Živinice rijeka Spreča plavi oko 200 ha poljoprivrednog zemljišta i preko 100 stambenih objekata. plavljene površine su rezultat visokih voda rijeke Spreče i njenih pritoka. (Služba civilne zaštite Općine Živinice) Na prostoru općine Kalesija i dijela općine Lukavac koji pripada prostoru Gornje Spreče plavljene površine su znatno manje. Q1/25. Plavni val (prirodno stanje) za stogodišnje vode (Q1/100) u naselju Strašanj uz magistralni put Sarajevo-Županja ima širinu preko 1500 m. Bjelova. Kota uspora u akumulaciji se nalazi na nadmorskoj visini 200 m. Dakle.Problem visokih voda na prostoru Gornje Spreče Gornja Spreča je ispresjecana i drugim manjim rječicama i potocima koji se direktno ulivaju u rijeku Spreču. Neke zaključke o širini inundacije i površinama koje se plave visokim vodama dobili smo iz "Hidrološke analize o mogućnostima uređenja korita rijeke Spreče" na potezu od mosta na magistralnom putu Sarajevo-Županja do mosta na regionalnom putu Živinice-Kalesija. Dubnica. Rijeku Spreču i njene pritoke na prostoru Gornje Spreče karakterišu česte poplave.5 ‰. rijeka Oskova oko 10 ha poljoprivrednog zemljišta i oko 30 stambenih objekata. Lješnica. odnosno 7. a rijeka Gostelja oko 5 ha poljoprivrednog zemljišta i oko 20 stambenih objekata. Prosječni pad doline Spreče u zoni akumulacije Modračkog jezera je veoma mali i iznosi oko 1. Modračko jezero sa pritokama obezbjeđuje zapreminu akumulacije od 100 miliona m3 vode. Uzvodno uz rijeku Spreču poplavna površina se kontinuirano smanjuje tako da nizvodno od mosta na regionalnom putu Živinice-Kalesija njena širina iznosi oko 400 m. rađene 2001. Krivača. Pored osnovnih hidrografskih karakteristika rijeke Spreče prezentiranih u radu neophodno je prikazati i osnovne karakteristike visokih voda (Q1/l0. Karakteristike visokih voda Gornje Spreče Vodni režim rijeke Spreče kao najvećeg vodotoka Gornje Spreče i njenih pritoka karakterišu dugotrajne niske vode te brzo nadolaženje i veoma kratko trajanje visokih voda. Sajatovica. Krivača i Brod sa lijeve te Bukovica.0 m3/s vode. Uglavnom je to poljoprivredno zemljište uz same riječne tokove. vode porijeklo od ljetnih pljuskova jer se ovaj period odlikuje velikim intenzitetom kišnih padavina koje se izlučuju u slivu. godine na osnovu kojih možemo utvrditi maksimalnu širinu plavnog vala. Ukupna površina općine Živinice zahvaćena poplavama iznosi oko 220 ha. Krivačnjak.7 m3/s ispušta kao biološki minimum. Ovaj nivo vode u akumulaciji nema značajnog uticaja na veličinu plavljenih površina u zoni rijeke Spreče. dok se 4. što je oko 0. Površine koje plave vodotoci Gornje Spreče su poljoprivredno i građevinsko zemljište te dijelovi nekih saobraćajnica. U 205 . Ove karakteristike su u vezi sa veličinom vodotoka i izraženije su kod manjih tokova. Visoke vode na pritokama. Poplave se na ovom prostoru javljaju najmanje jednom u toku godine. Q1/l00).3 m3/s. Najznačajniji od njih su: Mramorak. Brestovik sa desne slivne površine. Nizvodno od mosta na magistralnom putu Sarajevo-Županja do ušća u Modračko jezero širina plavnog vala iznosi 500-700 m. Zbog čestih poplava značajno je utvrditi širinu inundacije s pojavom visokih voda. sa malom površinom sliva.8 % od ukupne površine ove općine. Uslijed toga je područje ušća rijeke Spreče u akumulaciju podložno plavljenju.

U negativne hidroekološke probleme ubrajaju se i učestale poplave riječnih tokova izazvane antropogenim faktorima. Q1/250 = 590 m3/s. Q1/l00 = 690 m3/s. vrši se od ušća prema izvorištu. Tuzla. a kod visokih voda vrijednost proticaja iznosi Q1/l0 = 460 m3/s. Smajić tabeli 2 koja slijedi prezentirani su podaci o visokim vodama rijeke Spreče i njenih pritokama na prostoru Gornje Spreče do ušća u hidroakumulaciju Modrac. * Q1/50 206 . (m3/s) sliva. U ovakvim uslovima rijeka Spreče sa svojim pritokama (u donjem dijelu toka) široko plavi aluvijalne ravni sa inundacijom od nekoliko desetina pa i stotina metara. Analizom je utvrđeno da ova sušna godina odgovara povratnom periodu od oko 20 godina. Minimalni proticaj na rijeci Oskovi je izmjeren u augustu 1971. To su posredni nenamjerni uticaji.6 135 87 63 396.6 m3/s. za rijeku Spreču sa Turijom. pogotovu kroz općinu Živinice.92 m/km).6 51 36 20 441. Rijeka Sprečana ušću u Modračko jezero ima srednji godišnji proticaj 18.7 410 324 270 Oskova sa * * 348 848 690 590 460 342 540 456 Gosteljom Izvor: Vodoprivredno preduzeće d. "Spreča". Minimalni proticaji vode su mjereni i analizirani jedino na rijeci Oskovi vodomjerna stanica "Višća" i na brani "Modrac". Karakteristike visokih voda rijeke Spreče sa pritokama na prostoru Gornje Spreče Karakteristike pritoka Rijeka Spreča sa pritokama Mjerodavni proticaj Površina Mjerodavni proticaj Površina Pritoke (m3/s) sliva. počevši od donje erozivne baze. Spreča 76. Tehnički projekat 543 A i 492 Analizirajući podatke iz tabele 2 uočljivo je da su neuporedive razlike između srednjih mjes ečni i srednjih godišnjih proticaja sa onima koju se odnose na visoke vode.d.0 362 286 239 Močionica 27. Ahmetbegović.9 373 295 246 Brnjak 17.9 396 313 261 Lješnica 35 78 56 45 513. pa ova negativna pojava (odlaganje otpada) značajno remeti prirodno usaglašavanje uzdužnog profila rijeke (prirodno produbljivanje korita). odnosno minimalni proticaj od 824 l/s. Rijeka Spreča po uzdužnom profilu. Zbog nedostupnosti potpunih podataka u analizi koja slijedi nije prezentirana rijeka Turija. Tabela 2. 2 2 km km Q1/l00 Q1/25 Q1/l0 Q1/l00 Q1/25 Q1/l0 M.5 380 300 252 Rijeka 25 66 45 37 470. a prije svega se odnose na odlaganje krutog otpada u korita rijeka.S. 201) Prirodno je da se erozija vrši istovremeno na cijelom uzdužnom profilu.4 49 35 28 318. Hidrološkom analizom podataka sa vodomjerne stanice na brani "Modrac" došlo se do rezultata za istu vjerovatnoću pojave.4 318 248 204 Gribaja 77. Usaglašavanje uzdužnih riječnih profila ka ravnotežnom. S.92 ‰ (0.3 92 63 46 301 250 Krivača 16. godine i iznosio je 170 l/s.9 68 48 40 423. Ova pojava naziva se unazadna ili regresivna erozija. Erozija se vrši unazadno. ima izrazit ravničarski karakter jer ukupan pad iznosi svega 0. (13.

te poplave izazivaju i manje količine kišnih padavina. Pošto voda rijeke Spreče i njenih pritoka nosi veliku Slika 4. Zadnje uređenje korita rijeke Spreče obavljeno je u proljeće 2007. juni 2001. Povećana količina suspendovanog materijala u vodi riječnih tokova uslovljena je i geološkom građom terena (značajno je učešće mekših i rastresitih stijena koje čine geološku građu sliva rijeke Spreče i njenih pritoka). dijelova automobila. 1 Ova pojava se manifestira na Slika 3. juni 2001. Poplave u dolini rijeke Spreče.) značajno se mijenja prirodno usaglašavanje uzdužnog profila rijeke. Na tom dijelu uzdužnog profila zaustavlja se regresivna erozija. Na mjestima gdje dođe do odlaganja otpada (npr. slijedeći način. bijela tehnika i sl. Da bi se ublažio problem poplava izvode se radovi koji se ogledaju u čišćenju i produbljivanju korita rijeke Spreče i njenih pritoka. Ukoliko se čvrsti magistralni put Sarajevo-Orašje. Poplave u dolini rijeke Spreče. donju erozionu bazu predstavlja Modračko jezero. godine od Modračkog jezera do mosta na magistralnom putu Sarajevo-Županja u naselju Maline. Ova negativna pojava se manifestira izdizanjem dna riječnih korita. količinu suspendovanog materijala. a izvršeno je i ispravljanje korita rijeke Spreče uzvodno od mosta na ovom magistralnom putu. povećana količina suspendovanog materijala u riječnim tokovima izazvana je erozijom površina koje pripadaju površinskim kopovima i njihovim odlagalištima. školjke automobila. Također. odnosno smanjuje se brzina vode u riječnom toku. Smanjenjem brzine vode u riječnom koritu opada kinetička erozivna energija.Problem visokih voda na prostoru Gornje Spreče Kada je u pitanju tok rijeke Spreče kroz Gornju Spreču. Foto: CZ općine brzina zapunjavanja dna riječnog Živinice korita je vrlo izražena. odnosno. . otpad odloži u koritu na tom dijelu Foto: CZ općine Živinice uzdužnog profila stvara se nova donja (lokalna) erozivna baza. Otpad stvara zagat koji usporava oticanje vode u riječnom koritu. Voda gubi erozivnu i transportnu moć i započinje proces odlaganja vučenog materijala (šljunak) i suspendovanih čestica (pijesak i milj) u riječnom koritu što dovodi do izdizanja dna riječnog korta. zaustavlja se proces prirodnog produbljivanja riječnog korita. naselje Maline. a v brzina riječnog toka. 1 Qv Kinetička erozvina energija energija izražava se općom formulom: E  u 2 207 2 kojoj je Q proticaj.

IX Kongres geologa Jugoslavije. Flooded areas are agricultural and urban areas as well as some communications which causes lot of damage. Ova pojava je u vezi sa geološkim. prostorno uređenje i zaštitu okolice. Tuzla. Sarajevo. geomorfološkim. (1978): Tektonska rejonizacija Jugoslavije. This is related with geological. climate and other characteristics of the area. geotektonskim.. 2. . Earth Science Institute. Literatura i izvori 1. (2006): Hidrologija. This water gets into the system during the spring when precipitants are also increased and reaches its maximum amount at a beginning of summer (June).. 5. Zbornik radova. Gavrilović. Arnautalić. Anđelković. Problem poplava je u posljednjih nekoliko godina sve izraženiji jer je plavno područje Spreče i njenih pritoka. Conclusion Water flow in the upper part of the Spreča River specifics are low water level in the long term and quick and short term of increased water flow with high water level. Monografija. Zbornik radova Prirodno-matematičkog fakulteta. Z. Stručni skup "Zaštita okolice . postalo prostorom intenzivne gradnje naselja i industrijskih objekata.S. mora se imati u vidu da se navedenim radnjama može narušiti hidrološki režim na brani Modračkog jezera i nizvodno. geo-tectonic. Godina III. Nonetheless. This problem could be solved by cleaning and deepening rivers and building levees. D. klimatskim i dr. Znatan dio Gornje Spreče pripada planinskim morfostrukturama gdje se u hladnijem dijalu godine uglavnom izlučuju snježne padavine. Large part of this area belongs to mountain morphologic structure with large amount of snow during cold months. we still have to have in mind that this can interrupt hydro regime at water dam on the Modrac Lake and in the lower part of the river. Sarajevo. This problem is more intensive in recent years with flooding of surrounding rivers and also caused by agricultural occupation and intensive constructing of living and industrial buildings. M. karakteristikama navedenog prostora. 208 Ahmetbegović. Ministarstvo za urbanizam. (1997): Stanje zagađenja površinskih voda i devastiranog zemljišta u TPK. Beograd. S. Zbog ovih karakteristika u slivnom području Gornje Spreče česte su poplave u proljeće i početkom ljeta. Broj III. S. Površine koje plave vodotoci Gornje Spreče su poljoprivredno i građevinsko zemljište te dijelovi nekih saobraćajnica što uzrokuje značajne materijalne štete. 3. Ove vode učestvuju u riječnom režimu rijeke Spreče početkom proljeća kada se javlja povećava količina kišnih padavina koja dostiže svoj maksimum početkom ljeta (juni). geo-morphologic. (2006): Neki geoekološki problemi općine Živinice. Svezak Geografija. S. Lj.Tuzla". S. Snow does not appear in the hydro system immediately but stays in the basin for a long time. pored agrarne osvojenosti. Smajić Zaključak Riječni režim Gornje Spreče karakterišu dugotrajne niske vode te brzo nadolaženje i kratko trajanje visokih voda. Snježne padavine se ne javljaju odmah u hidrosistemu. Smajić. Dukić. 4. Tuzla. Zbornik radova. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Ahmetbegović. Ipak. (2002): Geološki sastav i tektonika Bosne i Hercegovine. Because of these characteristics in Spreca river basin flooding is taking place during spring and beginning of summer. nego u slivu ostaju duži period. Ovoj problema se rješava čišćenjem i produbljivanjem riječnih korita te izgradnjom nasipa. Čičić.

7. Vojnogeografski institut. 28. T. Tuzla. Fazlić. Harfo-Graf.zivinice. Treće izdanje. Šegota. 2001. 1983. 8. 1:50 000. 9. Osnovna geološka karta 1:100 000. Sarajevo. 1:200 000. 15.com www. Petrović.ba 209 . Geološki zavod. Tuzla 1999. Beograd. (separat) Grupa autora: Vodoprivredna osnova rijeke Spreče. 22. Zavod za urbanizam. XX i XXI. (1978): Studija osnovnih vodoprivrednih elemenata za potrebe prostornog plana opštine Lukavac. Sv. Udruženje “ Kontakt plus“: Lokalni ekološki akcioni plan općine Živinice. 25.. (1982): Geomorfologija. Topografska karta 1:25 000. 14. 12. 2007. Tuzla. M. Školska knjiga. (1934-35): Spreča. (1963): Fizička geografija Jugoslavije. 10. 26. T. Sarajevo. (2006): Klimatske karakteristike Tuzle. Spahić. Zagreb. 2007. 1990. Građevinska knjiga. Beograd. Google Map Satelite. Opštinski zavod za urbanizam Tuzla. Beograd. Geografski list. 1:100 000. Vodoprivredno preduzeće „Spreča“. Glasnik Geografskog društva. 23. 11. Smajić. Geografsko društvo federacije Bosne i Hercegovine. Filipčić. Služba za zaštitu okoliša općine Živinice. 19. (2002): Opća klimatologija. Prirodnomatematički fakultet. Služba civilne zaštite općine Živinice. Paunković. Đ. 16. HMZ Sarajevo. Oberman. 2006.Problem visokih voda na prostoru Gornje Spreče 6. Hidraulička analiza o mogućnostima uređenja korita rijeke Spreče na potezu od mosta na putu sarajevo-Županja do mosta na putu Živinice-Dubrave. 21. (2003): Rijeka Spreča . (1993): Klimatologija. J. 13. Naučna Knjiga. 24. www. Beograd. Marković. A. Beograd.vladatk. D. broj 79. Zbornik radova. 1987.kim. Prostorni plan za područje Tuzlanskog kantona 2005-2025. 27. Vodoprivredno preduzeće „Spreča“. Fond stručne dokumentacije općine Lukavac. Prostorni plan opštine Živinice. potoka Lješnica i sjevernog obodnog kanala. Tehnički projekat regulacije rijeke Spreče. list Tuzla OGK L-32. Tuzla. 17. 20. S. 18. Služba za poslove planiranja i razvoja općine Živinice. S.fizičkogeografske karakteristike.

210 S. Hidrografska karta Gornje Spreče . S. Ahmetbegović. Smajić Slika 5.

Navedene jedinice predisponirale su formiranje tri morfološke cjeline u slivu rijeke Soline. Na posmatranom području uočene su četri tektonske jedinice koje su zapravo dijelovi krupnijih formi dinarskog pravca pružanja. physical geography . which are actually parts of the larger structures of the Dinaric extending. sc. sliv. Majevica represents a horst. Key words: tectonic movement. Dr. horst. vanr. In terms of morphological and structural-tectonic characteristics. Prirodno-matematički fakultet. Reljefne morfostrukture se pružaju laterarno na riječni tok i sliv u cjelini. 211 –218 (2007-2008) Originalni naučni rad MORFOSTRUKTURNE ODLIKE SLIVA RIJEKE SOLINE MORPHOLOGICAL CHARACTERISTICS OF SOLINA RIVER BASIN Edin Hadžimustafić. prof. geomorfologija.Zbornik radova PMF 4 i 5. geografija. Tectonic movements in the Solina river basin have an influence on the formation of the basic relief elements. Alija Suljić. Amir Baraković. which are the basis for further geomorphological research as well as for complex physical geography research. U oblikovanju recentnog morfološkog sklopa sliva Soline primarni značaj imali su tangencijalni neotektonski pokreti. Sliv Soline ima meridijanski pravac pružanja. dr. There are four tectonic units evident in the observed area. Tektonski pokreti u slivu rijeke Soline. The Solina river basin lies on the southern slopes of Majevica. RGGF-a Univerziteta u Tuzli Abstrakt U ovom radu prezentiramo morfostrukturne odlike slivnog područja Soline koji predstavljaju osnovu za dalja geomorfološka proučavanja. river basin. Djelovanjem radijalnih tektonskih pokreta nastala je planinska morfostruktura Majevica. Na južnim padinama Majevice se nalazi sliv rijeke Soline. asistent. horst. primarno utiču na formiranje osnovnih crta reljefa. Majevica u morfološkom i strukturnotektonskom pogledu predstavlja horst-antiklinorij. Ključne riječi: tektonski pokreti. Univerzitet u Tuzli. The morphological structure of the mountain Majevica was formed with the radial tectonic movements. geomorphology. fizička geografija Abstract This paper analyzes the morphological characteristics of the Solina river basin. Tangential neo-tectonic movements were mainly significant for the formation of the recent morphological structure of the Solina river basin. docent. a takođe i za kompleksna fizičko-geografska istraživanja. The Solina river basin has a meridian flow direction. Relief morphology spreads laterally over the whole river basin and its flow. The above-mentioned units had an effect on the formation of three morphological units in the Solina river basin.

Klima ovoga područja je umjereno-kontinentalna.g. CD-rom.g. čija je direktna posljedica formiranje u reljefu krupnih morfostrukturnih oblika. te drugog materijala). U samom slivu putna mreža nije dovoljno razvijena tako da se prometna povezanost ostvaruje kategorisanim lokalnim putevima Obodnica Donja – Dokanj i Tetima – Kosci – Solina i mrežom nekategorisanih lokalnih i pristupnih puteva. (Sl. Oblici nastali u reljefu Zemljine površine primarno nastaju kao posljedica djelovanja tektonskih pokreta. 212 .g.E.12% od ukupne površine općine Tuzla. Geoprometni položaj područja sliva Soline određuje regionalno saobraćajni pravac R-459 Tuzla – Dokanj – Šibošnica . a takođe i da ukažemo na kauzalni odnos u kojem se nalaze u slivu rijeke Soline. koja se uz ostale fizičkogeografske uvjete pozitivno odrazila na razvoj biljnog i životinjskog svijeta koji predstavlja konglomerat panonske i planinske florno-faunističke oblasti.1).4 km² što predstavlja 16. topografskih i geoloških karata. Sliv Soline ima karakterističan oblik koji podsjeća na Afrički kontinent. A.g. Sjeveroistočna vododjelnica sliva ujedno predstavlja i granicu između općine Tuzla i općine Čelić. (DMRS. Suljić.).d. Baraković Uvod Jedna od najvažnijih komponenti u sklopu geonauka je poznavanje geneze i morfološke evolucije reljefa planete Zemlje a poseban akcenat se treba staviti na proučavanje reljefnih oblika u neposrednom okruženju. Matematičko-geografske koordinate krajnjih tačaka sliva Soline su: 44°37´53˝ s. odnosno leži na kontaktnoj zoni bosanskohercegovačkih Dinarida sa Panonskom nizijom. A. što je u konačnici rezultiralo analizom naučnog materijala i formiranje zaključaka.š. U toku pripreme rada primjenili smo prvenstveno kabinetsku metodu (konsultiranje dostupne literature. kojim je ovaj prostor povezan sa magistralnim pravcem M4 Doboj – Tuzla – Zvornik. Geografski položaj sliva rijeke Soline Sliv rijeke Soline se prostire u sjeveroistočnom dijelu općine Tuzla i na ukupnoj površini od 47.Čelić. Izrađena kabinetska koncepcija bila je osnov za početak neposrednih terenskih analiza. Zbog toga smo za istraživano područje sliva rijeke Soline odlučili da determinišemo djelovanje tektonskih pokreta. U geotektonsko-geomorfološkom smislu sliv Soline pripada Unutrašnjim Dinaridima. 18°45´29˝ i. Cilj nam je da istaknemo distinkciju između tektonskih pokreta i morfostrukturnih oblika.š. 44°31´50˝ s. Hadžimustafić.d i 18°38´16˝ i.

Topografski položaj sliva Soline Geološka građa u slivu rijeke Soline Područje sliva rijeke Soline pripada zoni unutrašnjih Dinarida i odlikuje se heterogenom geološkom građom. Pravac pružanja ovih tektonskih jedinica je dinarski. (Sl. 18) Slivno područje rijeke Soline pripada neotektonskoj jedinici Tuzlanski bazen koji se nalazi između dvije veće strukturno-tektonske jedinice. odnosno sjeverozapad-jugoistok. Neotektonske osobenosti istraživanog područja Proučavanje tektonskih karakteristika terena predstavlja fundament za dalja istraživanja određenog područja. različite starosti. pijesak.Morfostrukturne odlike sliva rijeke Jale Sl. pješčari. Tektonski pokreti koji su se odvijali u širem području Tuzlanske kotline imali su veliki uticaj na genezu i morfološku evoluciju reljefa sliva Soline. 1994. sitnozrni šljunak.2). 1. u užem smislu pripada Tuzlanskom bazenu koji se nalazi na prelazu između planinske ofiolitske zone i obodnog dijela Panonske oblasti (ravničarski dio). alevroliti i gline itd. (Ahmetaj. i u određivanju intenziteta. dolomiti i laporci. 213 . Tektonski pokreti se ogledaju u formiranju osnovnih morfoloških crta reljefa. pravca i smisla djelovanja erozijskih sila.. Složeni litološki sastav čine prije svega krečnjaci. klastiti. pijesak i pjeskovite gline. Stratigrafskim raščlanjivanjem dolazi se do zaključka da se slivno područje Soline sastoji iz više geoloških cjelina koje se razlikuju kako po vremenu tako i po samom načinu postanka. Kredno-paleogeni klastiti (Greben Majevica) na sjeveru i neotektonske jedinice Sprečanska depresija na jugu. Međutim. Istraživano područje izgrađeno je uglavnom od neogenih sedimenata.

. Zapadnim dijelom platoa dominira antiklinala Dolovi. Čičić i ostali. 18) Sinklinala Podorašje: izolovani položaj zapadnog dijela podmajevičke depresije daje mu sve karakteristike bazena. Obrazovao se. a djelomično i potpuno prekrivene naslage oligocena i donjeg odnosno srednjeg miocena. 1964. javljaju se i znatni radijalni pokreti pomjeranja duž rasjeda. (Soklić.. Ova antiklinala se proteže od Grabovičkog potoka na istoku do Dobrnjske rijeke na zapadu. Antiklinala Dolovi se nalazi u slivu Dolovskog potoka (desna pritoka rijeke Soline). U slivu rijeke Soline. 1964. A. južne Majevice na istoku i Moluškog rasjeda na jugozapadu. koja se nalazi i u zapadnom dijelu sliva Soline. Tektonske jedinice koje grade sliv Soline imaju pravac pružanja paralelan pružanju naboranih gorja Majevice (jugoistok-sjeverozapad). 18) Kraljušt Kik: podilazi pod timor srednje Majevice na sjeveru duž linije Gornja Obodnica-Kicelj. 2. 1964. 1991. tačnije. ( Soklić. (Soklić. A. Bazen se zavlačio između krljušti srednje Majevice na istoku i krljušti Kik na jugu. Dokanjski bazen se proteže od naselja Avdibašići na zapadu do lokaliteta Busija na istoku. (Soklić. 50) Tuzlanski bazen čini nekoliko tektonskih jedinica nižeg reda. 17) Sl. Tuzlanski ubrani plato se prostire na velikoj površini između dokanjskog bazena i janjskog sinklinorija na sjeveru. je zahvaćen snažnim procesom izdizanja od neogena (pliocen) pa sve do danas. krajem miocena. Baraković Potrebno je naglasiti da u cijelom slivnom području neogeni sedimenti su maskirali raniji veoma složeni tektonski sklop što znatno otežava rekonstrukciju primarnih odnosa u podlozi neogena. Slivnom području Soline pripadaju dijelovi 4 nezavisne tektonske cjeline koje idući od juga prema sjeveru imaju sljedeći raspored: Tuzlanski ubrani plato. Oba krila antiklinale Dolovi su omeđena rasjedima. Radijalnim tektonskim pokretima i ubiranjem horsta srednje Majevice u pontu. Idući dalje ka istoku zalazi u sinklinorijum Janje. Radijalnim neotektonskim pokreti nastala je fleksura koja u zapadnom dijelu prelazi u krljušasto navlačenje Kika. Posljedice tih pokreta su sabijene. Suljić. Hadžimustafić. U panonu je Dokanjski bazen preko područja današnjeg naselja Breške bio u vezi sa Krekanskim bazenom. 19) 214 . Posmatrajući u cjelini.E. okružen i zatvoren naborima. Geološka karta sliva Soline Dokanjski bazen. Djelovanjem tangencijalnih pokreta Dokanjski bazen je strukturno. na fleksuri se javljaju gravitacioni nabori od kojih je najduži nabor Dulerka. Pored toga. 1964. (S. Dokanjski bazen se pruža od Dulera na istoku do Obodnice Donje na zapadu. Manjim dijelom se nalazi na prostoru sliva rijeke Soline i to u njegovom sjeverozapadnom dijelu.... nastale su naborane strukture u starom predmajevičkom bazenu. Pored tangencijalnih pokreta koji su uslovili nastanak ovih nabora.

Djelovanjem orogenih faza došlo je do radijalnih tektonskih pokreta izdizanja (horsta Majevice) u sjevernom djelu sliva i do pokreta nabiranja i izdizanja u južnom djelu (Tuzlanski ubrani plato).v).5‰ (Dokanjski bazen). nego u prostoru Tuzlanskog ubranog platoa dok za područje Dokanjskog bazena prije bi se moglo reći da stagnira u tektonskom smislu. je Greda (803 m. Morfogeneza tektonskog reljefa sliva rijeke Soline uvjetovana je sukcesivnim smjenjivanjem orogenih faza alpske orogeneze. uslijed usijecanja rijeke Jale. U donjem djelu toka Soline pad korita se povećava. ujedno i sa najvećim nadmorskim visinama. posebno tokom neogena.2‰ (prostor Majevice) a najmanji u srednjem djelu sliva 19. inicirano neotektonskim pokretima formirali su i osnovne crte reljefa sa izdvojenim morfostrukturama. na nadmorskoj visini od oko 228 m. Svojom nadmorskom visinom može se ubrojati u red srednjevisokih planina. Najveći pad korita je u izvorištu. koji se nalazi na sjeveroistoku sliva. Istaknuti reljefni oblici. Razlamanje i ugibanje u slivu Soline. Navedeni tektonski pokreti nastavljaju se i danas s tim što je izdizanje mnogo intenzivnije u prostoru Majevice. Uzdužni profil vodotoka reaguje na svaki pokret zemljine kore i na osnovu njegovog izgleda moguće je konstatovati iznos neotektonskih pokreta koji iniciraju morfotektonske oblike u slivu Soline. Najniža tačka sliva se nalazi na ušću Soline u Jalu.5). Sl. Na osnovu izgleda uzdužnog profila (Sl. Maksimalna visinska razlika u slivu Soline iznosi 575 m dok je prosječna nadmorska visina oko 480 m.Morfostrukturne odlike sliva rijeke Jale Morfotektonske odlike prostora Reljef sliva rijeke Soline je pretežno brdsko-brežuljkastog karaktera.n. sjeveroistočne i sjeverozapadne strane. 80.3) u stanju smo izdvojiti tri morfotektonske jedinice. nego da tone. (Sl. 3. od eocena do danas. koje se djelimično poklapaju sa tektonskim oblicima nastalim radom endogenih sila. što indicira na savremene pokrete izdizanja u tom djelu. Povećan pad korita u donjem toku Soline donekle je i pojačan i spuštanjem donje erozivne baze. Uzdužni profil rijeke Soline 215 . ograničavaju sliv sa sjeverne. Najviši vrh u slivu Soline.

Rasjed je uzrokovao i povećan pad topografske površine u tom dijelu sliva. U sjevernom dijelu sliva rijeke Soline.n.E. U prostor sliva ulazi. i Ravni bukvik (739 m. koje je počelo sredinom 216 . 4. evidentna je intenzivna tektonska aktivnost. na lokalitetu Kamenita kosa – Kik . Rijeka Solina . što upućuje na jak proces vertikalne erozije uslovljen tektonskim izdizanjem.) Uslijed snažnih tektonskih pokreta izdizanja majevičkog horst-antiklinorija. Kreda se pojavljuje na topografskoj površini mjestimično u području Velikih njiva. Dulerke. se nalazi između sjevernog i južnog rasjeda. kao morfotektonske jedinice. 5.v). Baraković U reljefu sliva mogu se izdvojiti tri morfotektonske jedinice.v. Greben Majevice odnosno tektonski horst.v). Suljić. središnji dio jugozapadnih padina grebena planine.). zbog prethodno opisanih neotektonskih pokreta u slivu Soline. (Geološka karta 1:100 000). Južni obronci planine Majevice Sl. su formirali duboke doline sa poprečnim profilima u obliku slova ˝V˝.v. A.v. Navedeni vrhovi su dinarskog pravca pružanja (SZ-JI) i čine sjeveroistočnu granicu sliva u dužini od oko 8 km.n.).n. pjeskovitih krečnjaka i laporaca sa krednim sedimentima u podini. obuhvataju sjeverni i sjeveroistočni dio sliva. tako da najviši vrhovi u centralnom djelu grebena Majevice čine razvođe između slivova rijeka Soline i Gnjice.4). Andrića potoka.ušće u rijeku Jalu Dokanjski bazen (podmajevička depresija) zauzima središnji dio sliva pruža se pravcem jugoistok-sjeverozapad između planine Majevice na sjeveru i Tuzlanskog ubranog platoa na jugu. sa dominantnim vrhovima Kapljevac (745 m. manji. građen uglavnom od eocenskih kvarcnih pješčara. Planina Majevica.n. i gledano u cjelini ovaj dio sliva ima izgled jako diseciranog terena. (Osnovna geološka karta 1:100 000. strukturno facijalnoj jedinici višeg reda. 1991. Račetinog potoka i drugih manjih. gornji tokovi Soline i njenih pritoka. oni su izdvojeni u zasebne morfotektonske jedinice. Kicelj (673 m. pripadaju Tuzlanskom neogenom bazenu. Sve pomenute neotektonske strukture izuzev Dokanjskog bazena ulaze u prostor sliva tek svojim manjim djelom. Hadžimustafić.n. Južni rasjed se većim dijelom nalazi na prostoru sliva rijeke Soline. odnosno južne padine Majevice (sl. Gavranić (720 m. Sl. To je hipsometrijski najviši dio sliva. Međutim. Greda (803 m. Tektonsko izdizanje horsta Majevice.  Planina Majevica –gornji dio sliva  Dokanjski bazen –centralni dio sliva  Tuzlanski ubrani plato –donji dio sliva Dokanjski bazen i Tuzlanski ubrani plato. A.).Mali kik. Predisponiran je Dokanjskom sinklinalom unutar Tuzlanskog neogenog basena.

Na osnovu izdvojene tektonske rejonizacije. oba krila su omeđena rasjedima. Sinklinala Dokanj i antiklinala Dolovi (koje čine dio Tuzlanskog ubranog platoa) su elementi nabranih struktura istaknuti u slivu Soline. Tektonski sklop je složen i predisponiran je sukcesivnim i snažnim pokretima koji su najizraženiji bili u paleogenu. tačnije antiklinalom Dolovi. Nabrojane neotektonske jedinice nalaze se u sastavu Tuzlanskog bazena. Dokanjski bazen i Tuzlanski ubrani plato. Čičić i ostali. Sa geomorfološkog aspekta smo objasnili formiranje inicijalnog reljefa u slivu rijeke Soline. što je uzrokovalo nastanak bora upravnih na pravac potiska. Pomenuti tektonski proces je prisutan i u savremenom dobu. nastavili su se u neogenu i sa sigurnošću možemo tvrditi da traju i danas. Na tektonski proces izdizanja ukazuje i izgled uzdužnog riječnog profila Soline koja u svom donjem toku ima veći pad korita u odnosu na srednji tok. Sinklinala Dokanj i antiklinala Dolovi i Grabovica (koje čine Tuzlanski ubrani plato) su elementi nabranih struktura izraženi u slivu Soline. Dominantan položaj na platou zauzima u zapadnom dijelu antiklinala Dolovi. desna pritoka. Utvrdili smo da se na području sliva rijeke Soline izdvajaju. Gradina (300 m. Također na isti zaključak upućuje i postojanje inversne terase u donjem djelu sliva (sektor Gradina). Značajne morfološke forme predstavljene su sa. Navedeni zaključci impliciraju nužnost daljeg i sistematičnijeg istraživanja područja. Na pomenuto područje plato prodire svojim manjim djelom. Tuzlanski ubrani plato je po genezi istovjetan sa Dokanjskim basenom a odlikuju ga savremeni pokreti tektonskog izdizanja. potok Dolovi. Dokanjski bazen. 1991. koji se u užem smislu proteže između grebena Majevice na sjeveru i sprečke depresije na jugu. Pored fluvijalnih oblika izraženi su i procesi erozije tla. jako raščlanjene zaravni. Tu spadaju: Planina Majevica. 56) Tuzlanski ubrani plato zauzima donji dio sliva rijeke Soline. Gradovrh (416 m. Dokanjski bazen ima izgled blago zatalasane predgorske depresije. krljušt Kik i sinklinala Podorašje. ( S. Djelovanjem tih pokreta u slivnom području Solina diferencirale su se četiri nezavisne neotektonske jedinice.). nalazi se i jedan termalni izvor. U prostoru sliva ovaj plato ima izgled izdignute.Morfostrukturne odlike sliva rijeke Jale miocena uzrokovalo je kao sekundarnu posljedicu.). naročito ako imamo u vidu činjenicu da je ovo jedno od najnaseljenijih područja općine Tuzla i da će se u budućnosti urbani razvoj intenzivirati dolinom rijeke Soline. denudacije i kliženje tla i nešto manje kraški oblici u prostoru ovog platoa. Parlog (399 m. Njegova dužina je 5km a maksimalna širina 7 km. kao posljedica djelovanja pretežno radijalnih tektonskih pokreta.Na zapadnom obodu antiklinale Dolovi (299m).). Zaključak Prostor sliva rijeke Soline ima prilično ujednačenu geološku građu u kojoj dominiraju miocenski sedimenti. Kozlovac (435 m.) koje uokviruju ovaj dio sliva. koji nastaje kao posljedica djelovanja tektonskih pokreta. Plane. 217 . koje u potpunosti ili manjim dijelom ulaze u tektonski sklop područja.. tj. jak tangencijalni pritisak u pravcu jugozapada na sedimente Tuzlanskog basena. tri morfostrukturne jedinice. koji se u kombinaciji sa regionalnim tektonskim pokretima izražava u neujednačenom tektonskom izdizanju cijelog sliva. pristupili smo morfostrukturnoj interpretaciji specifičnosti sliva rijeke Soline. Prosječna nadmorska visina kreće se od 300 do 400m sa nešto izraženijim padovima. Jedina veća pritoka Soline u ovom dijelu je. Tu spadaju: Tuzlanski ubrani plato. Oblik antiklinale je prizmatičan.

. Morfostrukturne i morfosklupturne karakteristike reljefa Bosne i Hercegovine.. Dr. 1965 god.... Beograd 1985.. Osnovi opšte geologije-egzodinamike. Beograd. Baraković.. Beograd.: Opća geologija.Herak M. A. 269. Beograd 1976. Geomorfologija. 1991god. 12. Beograd. Marković Jovan. 6. 16.. 10. Vojnogeografski institut. 1991god. 9.. Kosta Petković. 1992. Beograd. Baraković.Ibrahim Bušatlija. Soklić Ivan. Univerzitetski udžbenik. Geomorfologija porječja Miruše. Priština. 2008. godine. Opšta geologija. Miroslav Marković.Dragutin Petrović.g. R 1:100 000. A. Dr. Geokarta. Postanak i struktura tuzlanskog bazena. Školska knjiga. A.. Topografska Karta 1:25 000.: Geomorfologija.. Dr. Naučna knjiga. 3. R 1:100 000. Tuzla. 1972 god. Dr. 4. Univerzitet u Tuli. RGGF-a. (L34-132). IX kongres geografa Jugoslavije. 374. Hadžimustafić. RGGF-a Univerziteta u Tuzli. Geološki glasnik. Ibrahim Ahmetaj. 1983 god. Osnovna geološka karta. 1949 god. Literatura i izvori 1.g. R 1:500 000.. Topografska Karta 1:50 000. 1982 god. Tajder M i Dr. 13. Dr. 14. Dr. Geoinstitut. 1964 god. 218 . 11. Beograd. Baraković Istraživanja ove vrste predstavljaju dobru osnovu za dalja fizičkogeografska proučavanja i zbog toga smatramo da ovaj rad predstavlja vrijedan i značajan doprinos geografskoj nauci a također i ostalim geonaukama. 2. Zagreb. godine. Univerzitetski udžbenik. Suljić. list Tuzla 426-3-4. A. Tuzla.. Vojnogeografski institut. 1994. 5. Savez geografskih društava. 15. 7. Dr. Osnovi primjenjene geomorfologije. Beograd 1963 god. list Tuzla 426-3. Sarajevo 1972god. Osnovna geološka karta.. Građevinska knjiga. Beograd. Tumač za list Tuzla (L34-132). Beograd. Milovanović B.E. Petrologija i geologija. Sarajevo. Fizička geografija Jugoslavije. 8. 2007. Geomorfološka karta Jugoslavije.

Semir Ahmetbegović. pedology as well as anthropogenic influence throughout the time.Zbornik radova PMF 4 i 5. fizionomska diferencijacija. klimatskih. land shaft of mezofile forest with hornbeam and land shaft with beech forests. For the process of differentiation of Jala River basin components important factors are geological structure and relief. a na osnovu atributivnih svojstava navedenih elemenata izdvajaju se područja kao povoljna ili nepovoljna za određenu vrstu namjene. climate. viši asistent. Svaki od navedenih faktora u postupku fizičkogeografske diferencijacije prostora može imati ulogu vodećeg faktora. pedoloških. Ključne riječi: Fizičkogeografski faktori. Physical-geographic characteristics of presented basin is direct result of interactions between several physical-geographic factors especially geologicalgeotechnical. kao i antropogenih djelovanja tokom vremena. vegetation. Prirodno-matematički fakultet. Fizičkogeografske karakteristike prezentiranog sliva rezultat su interakcijskih odnosa više fizičkogeografskih faktora. viši asistent. Mr. vegetation. Abstract This study presents differentiation of the Jala River basin in physiognomic component. Na osnovu kompleksne analize oleata fizičkogeografskih elemenata poštujući princip geografske homogenosti u slivu rijeke Jale izdvojene su tri landšaftne cjeline: landšaft mezohigrofilnih šuma sa lužnjakom. pedological and other characteristics of the area and according to attributive distinctiveness of these elements which separates favorable from unfavorable area. Univerzitet u Tuzli Abstrakt U radu je prezentirana diferencijacija sliva rijeke Jale na fizionomske cjeline. Odsjek za geografiju. sc. landshaft parts. landšaftne cjeline. naročito geološko-geotektonskih. odlika navedenog područja. basin. vegetacijskih. geomorfoloških. Based on complex analyzes of olaet physical-geographic elements using geographic homogeny principals Jala River basin was separated in three land shaft components: land shaft of mezohigrifile forests with oak trees. landšaft mezofilnih šuma kitnjaka i običnog graba i landšaft montanih bukovih i bukovo-jelovih šuma. enviromental planing. sc. physionomic diferentation. These factors in its interactions have vital role in forming climate. U postupku diferencijacije sliva rijeke Jale na cjeline kao vodeći faktori uzeti su geološka građa i reljef sliva. vegetacijskih. Sabahudin Smajić. sliv. 219 – 228 (2007-2008) Originalni naučni rad FIZIONOMSKA DIFERENCIJACIJA SLIVA RIJEKE JALE PHYSIOGNOMIC DIFFERENTIATION OF THE JALA RIVER BASIN Mr. rijeka Jala. Navedeni faktori u interakciji imaju značajnu ulogu u formiranju klimatskih. pedoloških i dr. geo-morphological. Jala River . Key words: Physio-geographic factors. prostorno planiranje. All of the mention factors could play vital role in defining physical-geographic differentiation.

Maksimalni vodostaji i proticaji se redovito javljaju u proljetnom periodu. U regionalnogeografskom pogledu navedeni sliv pripada regiji Sjeverne Bosne. pedološka i vegetacijska karta. statistička metoda. U prvom dijelu rada su prezentirane fizičkogeografske odlike sliva rijeke Jale. zatim raznovrsni tortonski. komparativna metoda. kartografska metoda. reljefni sklop i geomorfološka evolucija su u interakcijskom odnosu omogućili formiranje normalne riječne doline na ovom prostoru. hidrografska. Zbog potpunije analize navedenog problema urađeno je nekoliko tematskih karata sliva rijeke Jale i to: geološka. Prezentirani sliv je izgrađen uglavnom od vodonepropusnih stijena pa su orografska razvođa ujedno i vododjelnice. Aluvijalna ravan je široka oko 2 km i naglo prelazi u strma brda. blago je nagnuto prema jugu. Složena geološka građa i tektonska struktura praćena brojnim egzogenim uticajima uvjetovali su reljefni sadrža u slivu koji karakteriše veoma uska zaobljena aluvijalna ravan sa riječnim terasama rijeke Jale i rijeke Soline i prostrani tuzlanski plato. determinira landšaftne cjeline u slivu rijeke Jale. Najstarije su naslage fliša iz gornjeg eocena i donjeg oligocena preko kojih kontinualno leže slatkovodni sedimenti donjeg i srednjeg miocena sa ležištima kamene soli. panonski. a prosječnom temperaturom najtoplijeg mjeseca 19. a u radu su prezentirane četiri najznačajnije. Riječni režim rijeke Jale je pluvijalno-nivalni. Njega predstavljaju brojna morfološka uzvišenja koja se strmo izdiži iznad aluvijalne ravni navedenih vodotoka. S. ekspozicija i energije reljefa.3 0C. Usljed uticaja različitih fizičkogeografskih uslova slivno područje Jale pripada peripanonskom biljnovegetacijskom pojasu. karta nagiba. dok se hidromorfna tla javljaju neposredno uz vodotoke. Minimalni vodostaji i proticaji se najčešće javljaju tokom avgusta i septembra. odnosno subregiji Sprečko-majevičkog kraja. a čini ga nekoliko dugačkih poprečnih potočnih dolina i kosa koje završavaju u dolini rijeke Jale. pontijski i pliokvartarni sedimenti. Geološka građa. te metoda terenskog istraživanja. Ahmetbegović Uvod Sliv rijeke Jale se nalazi u sjeveroistočnoj Bosni između Panonske nizije na sjeveru i Dinarskog planinskog masiva na jugu. Sliv rijeke Jale pripada umjereno toplom vlažnom klimatu sa toplim ljetom (Cfb klimat) čija prosječna godišnja temperatura zraka iznosi 10 0C. Preklapanjem oleata navedenih elemenata izvršena je diferencijacija neposrednog područja sliva rijeke Jale na cjeline. Površina sliva rijeke Jale iznosi 237. poštujući princip geografske homogenosti. Smajić. 220 .9 km2. hipsometrijska.S. Automorfna tla su rasprostranjena u sjeveroistočnom i jugozapadnom dijelu sliva. Rad ima za cilj da na osnovu kompleksne analize fizičkogeografskih komponenata. Obrađena tema je prezentirana komponentno a korišten je induktivni metod fizičkogeografskog prikaza datog prostora. a u drugom dijelu fizionomske cjeline. karta digitalnog modela reljefa. Područje je uglavnom izdignuto u pravcu zapad-istok (220-240 m). Tokom izrade navedenog rada korištene su uglavnom metoda analize i sinteze. Sliv rijeke Jale je asimetričan i odlikuje se prilično gustom riječnom mrežom. a minimalni u ljetnjem i rano jesenjem periodu. sarmatski.

(Slika 1) U geomorfološkom pogledu najveći dio sliva pripada zoni rudnih i flišnih planina Bosne i Hercegovine. pretežno miocene i pliocene starosti. pijesak. Uzana potolina koja se pruža pravcem istok-jugoistok. usjekao se u pliocene naslage predstavljene kvarcnim pijeskom. Kreke. odnosno subregiji Sprečkomajevičkog kraja. prostor Tušnja. Reljef se odlikuje umjerenom raščlanjenošću sa nadmorskim visinama od 181-915 m. Smješteno je između riječnih sistema Tinje. "tuzlanski krečnjaci" i dr. breče. Donji dio toka se takođe usjekao u pliocene naslage. Sliv ove tekućice je građen uglavnom od stijena koje čine hidrološki izolatori pa su orografska razvođa ujedno i vododijelnice. glina i pijesak. Sliv rijeke Jale se nalazi na kontaktu Panonske nizije sa sjevera i Dinarskog planinskog masiva sa juga. dok pri samom ušću rijeke Jale u rijeku Spreču kod Lukavca preovladavaju kvartarni sedimenti. Gribaje na jugoistoku te Spreče na jugu. uglavnom konglomerati. Bukinja. pješčari. tufovi. preko Gornje Tuzle i Tuzle. Šibošnice i Lukavca na sjeveru. Janje na istoku. Šićkog Broda. do Lukavca zove se Tuzlanska kotlina. Ova morfostruktura predstavlja horst između Sprečkog polja na južnoj i Posavine na sjevernoj strani. Moluha. a prostire se od podnožja Majevice i Banj Brda. Slika 1. alevritima. glinama i ugljonosnim naslagama. Dio toka od izvorišta do gradskog dijela Tuzle čine mioceni sedimenti. alevriti kroz koje mjestimice probija proluvijalni nanos. Ova rijeka je usjekla Tuzlansku kotlinu i njeno slivno područje se nalazi na južno eksponiranim padinama Majevice. zapadsjeverozapad. Cijela slivna površina je smještena između planinske morfostrukture Majevice na sjeveroistoku i Sprečkog polja na jugu. Središnji dio toka.Fizionomska diferencijacija sliva rijeke Jale Fizičkogeografske karakteristike Sliv rijeke Jale pripada regiji sjeverne Bosne. U njoj se nalazi dolina rijeke Jale i čine je 221 . Navedeni sliv zahvata središnji prostor sjeveroistočnog dijela Bosne i Hercegovine i pripada hidrografskom sistemu rijeke Bosne. Geološka karta sliva rijeke Jale U geološkoj građi sliva rijeke Jale dominiraju tercijarne tvorevine. šljunak.

82 %. (Tabela 1.98 800-900 0. Slika 2.98 %). Vojnogeografski institut.S. slika 2) Tabela 1.76 13. S.63 km2 ili 15. 1972. Hipsometrijski pojas od 500 do 1000 m ili pojas brdskog i nisko-planinskog reljefa zahvata 68.57 % . Gornji dio doline se prostire od podnožja planine Majevice do linije MoluheMiladije u dužini oko 10 km. Ahmetbegović dva dijela.48 km2 ili 40. Iz prezentiranih podataka uočljvo je i to da se na nagibu većem od 20° nalazi svega 11.13 2.37 600-700 32.96 % teritorije sliva. Hipsometrijska karta sliva rijeke Jale Analizom vrijednosti uglova nagiba reljefa sliva rijeke Jale prezentiranih u tabeli 2. Sliv rijeke Jale predstavlja najvećim dijelom uravnjen.00 Izvor: Podaci dobiveni planimetrisanjem sa Topografske karte 1:200 000. Hipsometrijske karakteristike sliva rijeke Jale Nadmorska Nadmorska Površina Površina visina (m) visina (m) % (km2) % (km2) 100-200 3.67 % slivne površine.03 Ukupno 237.07 0.77 300-400 26.50 km2 ili 41 % teritorije.16 400-500 97.88 % površine sliva. (Tabela 2 i slika 3) 222 . utvrđeno je da su uglovi nagiba do 5° rasprostranjeni na 97.46 500-600 30. pojačano spiranje i odnošenje materijala. a od toga veći dio sliva ima nadmorsku visinu od 400 do 500 m (97.93 11. Drugi prostraniji dio doline se nalazi između Bistarca na desnoj te Bokavića na lijevoj obali rijeke Jale u dužini oko 12 km.31 17.79 km2 ili 4. nagibi od 5-10° na 70.90 100.48 40. Smajić.46 1.32 700-800 5. Ovdje se Tuzlanska kotlina spaja sa Sprečkim poljem. blago zatalasan i brdovit prostor sa nadmorskim visinama do 500 m.71 km2 ili 28.63 km2 ili 8.19 km2 ili 71. nagibi od 10-15° na 37.74 12.92 200-300 41. dok na nagibe od 15-20° otpada 20. Zbog ovakvih uglova nagiba terena ovaj dio sliva odlikuje veoma snažna erozija.35 km2 ili 29. Ovaj hipsometrijski pojas zahvata 169.12 % teritorije prezentiranog sliva. Beograd.

Ona je pritoka prvog reda i ujedno najduža pritoka rijeke Spreče.98 15-20° 20.57 20° i više 11. Dužina glavnog toka od izvorišta do ušća iznosi 37 km. dok je najtopliji juli sa 19.96 10-15° 37.2 %. Rijeka Jala je desna pritoka rijeke Spreče i drugi je vodotok po značaju u Tuzlanskom basenu. Godišnja količina padavina varira od 900 .35 29. Izvire u podnožju planine Majevice na nadmorskoj visini 728 m. Karta uglova nagiba reljefa sliva Jale Prema Kepenovoj klasifikaciji klime sliv rijeke Jale pripada Cfb klimatu sa prosječnom godišnjom izotermom od 100C i prosječnom temperaturom najtoplijeg mjeseca ispod 22 0C.67 5-10° 70. Površina sliva rijeke Jale iznosi 237. Slika 3.50 40. Beograd.63 8.82 Ukupno 237.63 15. a zatim teče prema zapad kroz široku dolinu.9 km2. Godišnja amplituda temperature zraka ovdje iznosi 20. kroz gradski dio i tuzlansku industrijsku zonu. 1972. Slivno područje rijeke Jale odlikuje veoma izražen reljef sa razvijenom hidrografskom mrežom 223 .1°C. a razlika je svega 0. Sliv rijeke Jale se odlikuje ravnomjerno raspoređenim padavinama tokom cijele godine sa relativnim kolebanjem od 6.1000 mm.79 4. Vojnogeografski institut.8°C. a dužina slivnog područja 88 km. Najhladniji mjesec je januar sa prosjekom od -0. Ovaj vodotok protiče kroz naselje Gornja Tuzla i Simin Han gdje se spaja sa Požarnicom. U neposrednoj blizini industrijskog kombinata Lukavac rijeka Jala se ulijeva u rijeku Spreču na nadmorskoj visini 181 m.9 100 Izvor: Podaci dobiveni planimetrisanjem sa Topografske karte 1:200 000. U temperaturnom bilansu najtopliji mjeseci juli i avgust gotovo su izjednačeni.3°C. Nagibi padina u slivu rijeke Jale Uglovi Uglovi Površina Površina nagiba nagiba % (km2) % (km2) 0-5° 97.4°C.Fizionomska diferencijacija sliva rijeke Jale Tabela 2. a većom količinom se odlikuje sjeveroistočno i sjeverozapadno područje prezentiranog sliva.

Na osnovu kompleksne analize oleata fizičkogeografskih elemenata poštujući princip geografske homogenosti moguće je u slivnom području rijeke Jale izdvojiti slijedeće landšaftne cjeline i to: 1. Smajić. Landšaft mezohigrofilnih šuma sa lužnjakom. Tako je na profilu Tuzla u tridesetogodišnjem periodu izmjeren minimalni proticaj od 0. prostranim dnom i plitkim usjecima. Procentualno je veća pokrivenost šumskim fitocenozama sjevernog i sjeveroistočnog u odnosu na južni dio sliva. smeđa beskarbonatna tla i dr. pedoloških i dr. Landšaft mezohigrofilnih šuma sa lužnjakom zahvata najniže hipsometrijske nivoe u slivnom području Jale. hijerarhičnosti. Ahmetbegović i visinskim razlikama između 181 m . gradu Tuzli čine i znatne ekološke probleme. U ovom dijelu sliva nadmorske visine ne premašuju 300 m. na drugom drugi itd. Landšaft mezofilnih šuma kitnjaka i običnog graba i 3. a na osnovu atributivnih svojstava navedenih elemenata izdvajaju se područja kao povoljna ili nepovoljna za određenu vrstu namjene. Riječni režim Jale i njenih pritoka je pluvijalnonivalni. ulijevaju se u izvorišnom dijelu. Geotektonske odlike i petrografski sastav su omogućili da ovaj vodotok formira asimetrično porječje sa razvijenijom desnom stranom i riječnu mrežu pravouglog tipa. Navedeni faktori u interakciji imaju značajnu ulogu u formiranju klimatskih. Uz to ima veoma izražen bujični karakter. Jedina veća pritoka sa lijeve strane. I pored većeg broja pritoka Jala je mali vodotok. Grabovac. geomorfoloških. naročito u sušnom periodu godine. taksonomatičnosti i dr. rijeka Požarnica sa Kovačicom. Složen petrografski sastav uz ostale uvjete u slivu omogučio je obrazovanje više vrsta automorfnih i hidromorfnih tala kao što su smonice. topole i hrasta lužnjaka. vegetacijskih. U postupku diferencijacije sliva rijeke Jale na cjeline kao vodeći faktori uzeti su geološka građa i reljef sliva. kao i antropogenih djelovanja tokom vremena. naročito geološko-geotektonskih. ilovačama. energija reljefa nije veća od 100 m.06 m3/s i maksimalni od 268 m3/s. siva karbonatna i beskarbonatna tla.728 m. Svaki od navedenih faktora u postupku fizičkogeografske diferencijacije prostora može imati ulogu vodećeg faktora a to ovisi prije svega od svrhe ovog postupka. odlika navedenog područja. pedoloških. 2. a padovi se kreću u intervalu od 0-50. vegetacijskih. Područje uz neposredni tok rijeke Jale pripada biomu umjereno vlažnih šuma vrbe. Landšaft montanih bukovih i bukovo-jelovih šuma. pored ostalog. Ovakve oscilacije. Pedo i biodiverzitet neposrednog područja ovog sliva u značajnoj mjeri je odraz svih fizičkogeografskih činilaca. a dolinske strane su pod mezofilnim šumama hrasta kitnjaka i običnog graba koje u višim zonama prelaze u biom bukovih i bukovo jelovih šuma. U područjima 224 . klimatskih.S. Fizičkogeografska diferencijacija se može provesti i u postupku smjene vodećih faktora gdje se na jednom nivo jedan faktor uzima kao vodeći. Joševica i Mramorska. Fizičkogeografske cjeline Fizičkogeografske karakteristike sliva rijeke Jale su rezultat interakcijskih odnosa više fizičkogeografskih faktora. žutosmeđa tla na pijescima. S. Sve važnije pritoke ulijevaju se u rijeku Jalu sa desne strane. lijeske. Najviše vodostaje ovaj vodotok ima u periodu od novembra do maja sa maksimumom u aprilu. johe. a najniže od juna do oktobra sa minimumom u augustu i septembru. Najveće njene pritoke sa desne strane su: Solina. sivosmeđa karbonatna tla. smeđa degradirana tla na glinama. Jala ima normalnu dolinu i njene strane se odlikuju malim padovima.

u landšaftu mezohigtofilnih šuma kitnjaka i običnog graba. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi oko 9. smeđa srednje duboka i duboka tla na karbonatnoj trošini. lijeske i topole na koju se u višim hipsometrijskim nivoima ovog landšafta nastavlja formacija hrasta lužnjaka. Obodni dijelovi ove cjeline imaju padove do 50 pa su tu vidljive pojave kretanja. Ovaj landšaft je nešto hladniji. Površina ove landšaftne cjeline iznosi 45 km2 što predstavlja 19 % ukupne površine sliva Jale. Površina ovog areala iznosi 124 km2 ili 52 % ukupne površine sliva Jale i predstavlja najprostraniju landšaftnu cjelinu u analiziranom slivu. U geološkoj građi ovog landšafta dominiraju uglavnom tvorevine miocene i pliocene starosti. Naime. johe. a prosječna godišnja količina padavina 897 mm. manje vlažniji i ima neznatno veću količinu padavina u odnosu na prethodni što je direktna posljedica razlike u nadmorskim visinama između navedenih cjelina. U ovom dijelu sliva prisutna je snažna erozija. U vegetacijskom pogledu u ovoj cjelini dominiraju poplavne šume. reljef. Dio cjeline koji se prostire neposredno uz tok Jale i njenih pritoka odlikuje se velikom količinom aluvijuma kroz koji mjestimice izbija proluvijalni nanos. Prosječna relativna vlažnost zraka ovdje iznosi 80 %. obrazovanja i očuvanja pedološkog pokrova na navedenim terenima i dr. U geološkoj građi ovog landšafta dominiraju tercijarne i kvartarne tvorevine. Ovo područje ima odlike umjereno tople i vlažne klime sa toplim ljetom klasificirane po Kepenu kao Cfb klimat. smonice. siva karbonatna i beskarbonatna tla na škriljcima. klimatske.5 m/s. Postranstvo ove cjeline pripada prvom i drugom razredu energije reljefa (0-50 m i 50-120 m) što znači da se ova lanšaftna cjelina rasprostire na prilično uravnjenom terenu čiji su periferni dijelovi znatno zatalasani te naglo prelaze u padine hipsometrijski viših brdovitih formi. intenzivno spiranje i pokreti masa što predstavlja veliki problem u pogledu stabilnosti terena. Srednja godišnja temperatura zraka u ovoj landšaftnoj cjelini iznosi oko 10 0C. S obzirom na geološku građu. smeđa beskarbonatna tla na trošnim krečnjacima. izraženo je spiranje i kliženje terena. uglavnom vrbe. Landšaft mezofilnih šuma kitnjaka i običnog graba u slivu Jale zahvata hipsometrijske nivoe između 300 m i 500 m i kontaktna je zona između landšafta mezohigrofilnih šuma sa lužnjakom na jugu i landšafta montanih bukovih i bukovojelovih šuma na sjeveru. Energija reljefa u ovom dijelu sliva je mnogo veća nego u prethodnom landšaftu i kreće se u intervalima drugog i trećeg razreda energije reljefa (50-120 m i 120-170 m). rjeđe oligocena. Po obimu su najzastupljenije tvorevine miocene i pliocene. Cjelina se odlikuje veoma složenim pedološkim pokrivače kojeg čine najvećim dijelom smeđe degradirana tla na glinama i ilovačama. a zbog ekspozicionih odnosa u navedenom landšaftu i bukovih formacija. litohromatogena crvena i ljubičasta tla. uglavnom serpentina sa naslagama kvartarnih sedimenata. Pedološki pokrov ove landšaftne cjeline čini nekoliko vrsta dolinskih tala neposredno uz tokove Jale i Soline dok su uske doline pritoka Jale i periferni dijelovi ovog landšafta pokriveni tlima koja su svoj puni razvitak ostvarila na višim nadmorskim visinama u skladu sa dominirajućim pedogenetskim faktorima tj.Fizionomska diferencijacija sliva rijeke Jale ovog landšafta (aluvijalna ravan) gdje nagibi reljefa ne premašuju 20 nema vidljivih tragova kretanja masa pa je površinsko spiranje svedeno na minimum. žuto-smeđa tla na pijescima. hidrografske i pedološke karakteristike ova cjelina predstavlja pogodno stanište za razvoj hrasta kitnjaka i običnog graba. zbog 225 . Jugozapadni dio ove cjeline situiran je od ofiolita. Zbog ovih i niza drugih atributa navedena cjelina se manjim dijelom odlikuje blago zatalasanim (brežuljkastim) reljefom dok je veći dio terena izrazito brdovitog karaktera. a najčešći vjetrovi su iz sjeveroistočnog i jugozapadnog pravca čija srednja brzina iznosi svega 1.5 0C. Nagibi padina su u ovom landšaftu mnogo veći u odnosu na prethodnu cjelinu i kreću se u intervalu od 5 do 200. pelosoli i dr.

listasti glinjci. radi se o smjeni sjevernih i južnih ekspozicija u navedenom dijelu ovog landšafta. pješčari. andeziti (M 1. Landšaft montanih bukovih i bukovo-jelovih šuma zahvata najviše hipsometrijske nivoe u slivnom području Jale. a nagib padina se bitnije ne razlikuje u odnosu na prethodnu cjelinu. pjeskoviti krečnjaci i laporci (E 2. 170230 m i preko 240 m). rijeđe laporoviti krečnjaci (K 2 ). Zbog složenih fizičkogeografskih uvjeta koji vladaju u slivu navedeni landšaft predstavlja pogodnu sredinu za razvoj bukve.3 ). rijeđe konglomerati (Ol). eocene. u nižim. Prosječna količina padavina se kreće u intervalu od 900-1000 mm. Ovaj landšaft je znatno hladniji u odnosu na dva prethodna. Ahmetbegović termičkih razlika u južnom dijelu ovog landšafta ispod hrastovih formacija javlja se inverziona bukva iako je ona karakteristična za više nadmorske visine. (Slika 4) Slika 4. Zbog navedenih nagiba ovaj dio sliva karakteriše veoma snažna erozija. Dakle. oligocene i miocene tvorevine. a dominira treći. Srednja godišnja temperatura zraka je niža za oko 1 0C u odnosu na landšaft mezohigrofilnih šuma sa lužnjakom i iznosi oko 9 0C.S. i bukve u kombinaciji sa jelom. U geološkoj građi ovog landšafta učestvuju manjim arealom kredne. četvrti i manjim arealom peti razred energije reljefa (120-170 m. Iz prezentiranog se vidi da navedeni landšaft ima u cijelosti brdovit i značajno raščlanjen reljef predstavljen uglavnom južnim obroncima planine Majevice.2 ) i dr. Landšaftne cjeline u slivu rijeke Jale 226 . U ovom dijelu sliva nadmorske visine se kreću od 500 do 800 m. laporci. S. Smajić. Reljef se odlikuje kontinuirano velikim padovima koji u krajnjem sjeveroistočnom dijelu ove cjeline znatno premašuju 200. bankoviti kvarcni pješčari. laporci. Uglavnom su to pločasti krečnjaci. Energija reljefa je također izražena. glinci i pješčari. tufovi. pojačano spiranje i odnošenje materijala što svakako umanjuje kvalitet životnog prostora u navedenom landšaftu. na višim hipsometrijskim nivoima ovog landšaft. Površina navedenog landšafta iznosi 69 km2 ili 29 % ukupne površine analiziranog područja.

pa je stanovništvo prisiljeno da se naseljava u istočni dio grada koji je i onako prebukiran. Beograd. geneze.Fizionomska diferencijacija sliva rijeke Jale Zaključak Rezultati analize tematskih karata i brojnih mjerenja pokazali su da se najpovoljnija područja za gradnju u prezentiranom slivu nalaze u dolini rijeke Jale i Soline. 1984. Rješenja ovakve kompleksne situacije moguće je potražiti u budućem kvalitetnom prostornom planiranju čiji će primarni cilj biti kvalitetna organizacija životnog prostora.: Tektonska rejonizacija Jugoslavije. a u zapadnom dijelu gdje su uvjeti za gradnju znatno povoljniji izgrađena su brojna industrijska postrojenja i privredni objekti. D. Čičić. 30.. Bušatlija. This area is partly stable but some parts are unstable so it requires geo-mechanic analyze of terrain to avoid possible unwished consequences. evolucije i tektonike tuzlanskog bazena. Sarajevo 1972. Jovanović. Conclusion Analyze results of thermal maps and numerous of measuring have shown that the most favorable areas for constructions in the presented basin are in valleys of Jala and Solina Rivers. vode. Zbog ovih i niza drugih problema ovo područje se odlikuje brojnim geoekološkim problemima. 4. Because of these and some other reasons this area has many geological problems such is environmental pollution (air. Zbog nepostojanja politike prostornog razvoja i nekonsultiranja struke danas je u ovom području industrija smještena na najpovoljnijem građevinskom zemljištu. IX kongres geografa Jugoslavije. Zbornik radova. water. M. Sarajevo. 1978. Parts of Jala basin in higher elevation are also packed with large number of houses causing dirt slide because of big inclination. Problem predstavlja to što su površine povoljne za gradnju već urbanizirane ili neplanski uzurpirane za druge namjene. 227 . Dijelovi sliva rijeke Jale sa višim nadmorskim visinama su također izgrađeni stambenim objektima ali zbog velikih inklinacija javljaju se klizišta koja uvjetuju brojne probleme. a odnose se prije svega na zagađenost životnog prostora (zraka. Č. Geološki glasnik br. 1987. dok su ostala područja uslovno stabilna ili nestabilna. Literatura i izvori 1. To su uslovno stabilni i nestabilni tereni pa je prije gradnje bilo kakvog objekta potrebno uraditi geomehaničku analizu terena da bi se eventualno izbjegle neželjene posljedice. Grad se ne može širiti u pravcu istoka jer je raspoloživa površina uglavnom urbanizirana. As a direct result of lack of environmental policy plan and not consulting experts we end up occupying western part of the city by industry complex and have large number of people moving to the eastern part that is already crowded. The city can not expanded towards east because of urbanized areas and western part is occupied by industrial zone. I.: Prilog poznavanju geološke građe.: Hidrologija kopna. 2. Dukić. Main problem is that favorable areas are already urbanized and occupied without planning for other purposes. IX Kongres geologa Jugoslavije. ground etc). Naučna knjiga. 3. a ona bi zasigurno dala pozitivne rezultate i sa ekonomskog aspekta. Anđelković. unlike the other areas there are conditionally stable or unstable. sa širim osvrtom na prilike u slivu Jale i Soline. Sarajevo.: Morfostrukturne i morfosklupturne karakteristike reljefa Bosne i Hercegovine. tla i dr). S. Salvation of this very complex situation can be resolved by organizing qualitative environmental planning with main focus on better quality of living space which would also provide better results in economical aspects.

Zagreb. 41-65. J.: Osnovi primjenjene geomorfologije.: Geomorfologija. 1964. Spahić. 33-34. Beograd. Sarajevo. R. 17. XX i XXI. Paunković. Beograd. 7. Soklić.: Geologija Bosne i Hercegovine. 1978. 38-49. Broj 2.: Spreča.: Biogeografija Jugoslavije. 25. Petrović. Filipčić. Č. Šegota. str. I. 13.: Geotektonsko poznavanje terena BiH. A. Beograd. Knj.. Marković. Beograd. F. 16. Beograd. Manojlović. 1993. 12. Jovanović. 2003. Ahmetbegović 5. S.: Klimatogeni ekosistemi Bosne I Hercegovine. M. IX kongres geologa Jugoslavije. 228 . Svezak Geografija. 1926.: Postanak i struktura tuzlanskog bazena. Đ. 9. 15. Godina II. GGD. 1981. 1981. M. Naučna knjiga. 6. T. D. Katzer. S. Lakušić.: Klimatologija. Sarajevo. 14. Školska knjiga. 1934-1935. 8. 1963. Smajić. str. Tuzla. Geografski fakultet. S. 1983. Geoinstitut.: Klimatske karakteristike Tuzle. M. Sarajevo. Smajić. Marković. 1979. Matvejev. P. Geografski pregled sv. 2005. 11. Knj. Zbornik radova Prirodnomatematičkog fakulteta. Geoinžinjering.: Geološko tektonske karakteristike Sjeverne Bosne.: Rijeka Krivaja – Potamološka razmatranja. I. Geološki glasnik. Sarajevo. 1990. Geografski pregled.S.. 10. Đ. 10. Sarajevo. Sarajevo.: Fizička geografija Jugoslavije. Vidović.

U prvom delu razmatra se inicijalno obrazovanje nastavnika geografije u zemljama Evrope. education. . Rad je tematski podeljen u tri celine. in regard to their advanced training through direct work. Drugi deo rada posvećen je postinicijalnom profesionalnom razvoju nastavnika geografije.Zbornik radova PMF 4 i 5. Đurđica Komlenović. 1 Napomena. broj 149001 (2006-2010). The second part is dedicated to postinitial professional development of geography teachers. 229 – 236 (2007-2008) Originalni naučni rad ORGANIZACIJA PROFESIONALNOG RAZVOJA NASTAVNIKA GEOGRAFIJE U ZEMLJAMA EVROPE 1 ORGANIZATION FOR PROFESSIONAL DEVELOPMENT OF GEOGRAPHY TEACHERS IN THE EUROPEAN COUNTRIES Dr. Key words: geography teacher. Dušica Malinić. The paper is divided in three thematic parts. while the third part refers to contents and methods of advanced training for geography teachers in Europe. čiju realizaciju finansira Ministarstvo nauke i zaštite životne sredine Republike Srbije. odnosno njihovom usavršavanju kroz neposredan rad. Članak predstavlja rezultat rada na projektu »Obrazovanje za društvo znanja«. with special reference to their elementary education in the countries of South-East Europe. The first part considers initial education of geography teachers in European countries. Institut za pedagoška istraživanja. Ključne reči: nastavnik geografije. professional development. dok se treći deo rada odnosi na sadržaje i metode stučnog usavršavanja nastavnika geografije u Evropi. Mr. sa posebnim osvtrom na osnovno obrazovanje nastavnika geografije u zemljama jugoistočne Evrope. Summary This paper is about geography teachers’ professional development as a sustained and lifelong process that portrays a personal commitment for each teacher alone. profesionalni razvoj. obrazovanje. Beograd Sažetak U radu se govori o profesionalnom razvoju nastavnika geografije kao kontinuiranom i doživotnom procesu koji predstavlja ličnu obavezu svakog nastavnika.

oblicima organizovanja nastavnog i vannastavnog rada. U većini evropskih univerzitetskih centara. Prilikom boravka u školi studenti se upoznaju sa školskom zakonskom regulativom. fleksibilnost u radu i otvorenost za promene. nastavnici geografije u Nemačkoj na akademskim studijama imaju obavezne i dve godine pripravničkog staža. inicijalno obrazovanje budućih nastavnika geografije najčešće traje od 4 do 5 godina. Organizacija studentske metodičke prakse (hospitovanja) u zemljama Evrope veoma se razlikuje. a osposobljavanje za njihovu primenu u nastavnom procesu je zapostavljeno. U svim zemljama strukturu u studentske metodičke prakse čine dva dela: (1) poseta školi i prisustvo časovima geografije i (2) praktični rad u učionici. uz dominatno izučavanje akademskih geografskih disciplina. tradicionalnim nastavnim metodama i oblicima nastavnog rada. slušaju predavanja o nastavnim principima. 2006). to znači da budući studenti. osim u Nemačkoj. Najčešće je organizovana u semestru koji sledi nakon izučavanja pedagoške grupe predmeta ili po okončanju akademskih studija i traje od nekoliko sati (zemlje jugoistočne Evrope) do nekoliko nedelja ili duže (Nemačka). Ovaj podatak ukazuje da se budući nastavnici školuju kao predmetni specijalisti. Važno je napomenuti da u univerzitetskoj nastavi dominiraju verbalne metode rada. odnosno predavanja i tumačenja nastavnika. već te veštine stiču i razvijaju u praksi odnosno. ali je ključno pitanje kako doći do kvalitetne nastave koja obezbeđuje veću uspešnost učenika u školskom radu. individualne karakteristike učenika. Istraživanja su pokazala da na efikasnost nastave utiču brojni faktori. nastava se realizuje kroz klasične oblike rada (predavanja) i teorijske vežbe. ličnost nastavnika. a posebno: način organizovanja procesa nastave. Kreatori obrazovne politike kvalitet škole najčešće sagledavaju kroz ostvarenost postavljenih obrazovnih ciljeva i ishoda u nastavi. obrazovni sadržaji. 2007). uzimajući u obzir kvalitet onih koji pomažu i podržavaju proces učenja. podrška učenikove porodice (Малинић. Različiti modeli nastave zalažu se za različite ciljeve školovanja. uglavnom.Komlenović. dok je problemski pristup. dok je osposobljavanje za raznovrsne nastavničke uloge i zadatke marginalizovano (Klašnja. prezentuju se teorijski i praktično i obuhvataju od 70% do 96% nastavnog vremena. Sadržaji geografske nauke u nastavi. pedagoškom dokumentacijom. Posebno značajnu ulogu imaju nastavnici.Đ. D. Pod nastavničkim kompetencijama najčešće se podrazumevaju: stručnost. u inicijalnom obrazovanju studenti se ne osposobljavaju da koriste aktivne nastavne metode i savremenu nastavnu tehnologiju. a najveći deo vremena provode na časovima gde ih iskusni nastavnici upoznaju sa budućim zanimanjem.5 godina. koji svojim stručnim i didaktičko-metodičkim kompetencijama direktno utiču na efikasnost obrazovanja. Jedno od najvažnijih pitanja školske prakse je kako nastavu učiniti što efikasnijom. razvijaju i usavršavaju u procesu inicijalnog i postinicijalnog/doživotnog obrazovanja. poznavanje i korišćenje savremenih nastavnih metoda. u učionici. Pored inicijalnog obrazovanja od četiri i po godine. praktični ili eksperimentalni stručni rad sa studentima u značajnoj meri je zapostavljen. istraživački. U državama Evrope. Neosporno je da se poželjne nastavničke kompetencije stiču. aktivnih oblika rada i savremene obrazovne tehnologije. dok je ostatak vremena namenjeno psihološko-pedagoškim sadržajima. pedagoške veštine. Na većini univerziteta čak su i vežbanja iz psihološko-pedagoške i metodičke grupe predmeta teorijskog karaktera. Dakle. Malinić Inicijalno obrazovanje nastavnika geografije u evropskim univerzitetskim centrima Nastava zauzima centralno mesto u školi i predstavlja složen i dinamički odnos u kome se dolazi do određenih rezultata. gde traje 6. Drugi deo prakse 230 .

dok sadržaji predmeta pedagogija. Dakle. odnosno. Važno je napomenuti da metodiku nastave geografije. da prati naučna i tehnička dostignuća. Nastavna praksa ili hospitovanje studenata je formalnog karaktera. najčešće. razvoj timskog 231 . Otuda je ovakav vid organizovanja metodičke prakse formalnog karaktera i može se smatrati ne odgovarajućim. da ih primenjuje u svom radu i da prihvata inovacije u nastavnom procesu (Рудић. Po obavljenom praktičnom radu/praksi. sve je jasniji zahtev za modifikovanjem i osavremenjivanjem pedagoških. od nastavnika se očekuje da unapređuje kvalitet i efikasnost obrazovanja. U zemljama jugoistočne Evrope. a koji bi trebalo da bude pod mentorskim nadzorom iskusnog nastavnika geografije. 1995/96). kao i nastavom na tim nivoima. 2007). Zasnivanjem radnog odnosa u školama. pedagoga i/ili psihologa. koji najčešće nisu adekvatni predviđenim ciljevima i ishodima nastave. savet ili uputstva od iskusnih nastavnika ili stručne službe u školi. nakon čega uz preporuku mentorskog tima oni polažu pripravnički ispit (Рудић. uz mentorski nadzor oni pripremaju i izvode nastavni čas geografije. U toku ovog perioda. Pogotovu što se od nastavnika očekuje da bude nosilac promena u obrazovnom sistemu (Станковић и Павловић. 2007). budući da ne doprinosi didaktično-metodičkom obrazovanju i modernizaciji nastave geografije. predviđeno je da mladi nastavnici stiču znanja i iskustva o nastavničkoj profesiji. U zemljama jugoistočne Evrope pripravništvo nije sastavni deo inicijalnog obrazovanja. pa zato često u radu pripravnika postoji šarenilo u primeni metoda i oblika rada. svršeni diplomci počinju pripravnički staž. Nesumnjivo je da ovakva organizacija inicijalnog obrazovanja ne odgovara savremenim potrebama društva. psihologija i metodika nastave nisu usaglašeni i obuhvataju od 4-10 % nastavnog vremena. koji traje od 6 do 12 meseci. što se može smatrati i imperativom savremenog obrazovanja. koji mora da bude usmeren ka profesionalnom razvoju akademskih znanja i veština potrebnih za obavljanje nastavničkog poziva. pre svega. U bazičnom obrazovanju nastavnika dominiraju sadržaji geografske nauke. vrednovanja rada i profesionalnog napredovanja nastavnika koji treba da odgovore svim savremenim profesionalnim izazovima (Rawling. Zbog toga je važno podsticanje interdisciplinarnosti i kooperativnosti u radu. uspostavljanja sistema praćenja. Ne treba zaboraviti da u ovom periodu pripravnici retko kada dobijaju adekvatnu pomoć. Zato je neophodno. inicijalno obrazovanje nastavnika geografije najčešće traje 4 godine i nije se menjalo niti usaglašavalo sa savremenim promenama i potrebama nastavničke profesije. Usled nedostatka primera dobre prakse značajno opada i kvalitet same nastave i ne razvija se dobra osnova za dalje stručno usavršavanje nastavnika. Ovakvo stanje u akademskom obrazovanju nastavnika ne može da doprinese savremenim potrebama obrazovanja i društva u celini. Sve ovo ukazuje da institucije koje obrazuju buduće nastavnike geografije nemaju dovoljno interesovanja za osnaživanje inicijalnog didaktičko-metodičkog obrazovanja koje je neophodno budućim nastavnicima. Inicijalno obrazovanje nastavnika u zemljama jugoistočne Evrope. Nastavna sekcija Internacionalne geografske unije dala je preporuke koje se odnose na modernizaciju i unapređivanje kvaliteta inicijalnog obrazovanja i uvođenja u rad nastavnika geografije. studentima se izdaje potvrda koja ne sadrži ni jedan kvalitativni pokazatelj njihovog rada. izvode profesori različitih užih (geografskih) specijalnosti koji nisu imali neposredan nastavnički kontakt sa školom i koji se nisu bavili bazičnim (obaveznim) i srednjim obrazovanjem. kao ni podizanju opšte i pedagoške kulture budućih nastavnika. Naime.Organizacija profesionalnog razvoja nastavnika geografije u zemljama Evrope odnosi se na neposredan rad studenata u školi. psiholoških i metodičkih znanja i veština. inoviranje kurikuluma za obrazovanje nastavnika. 2007) ili ispit za nastavničku licencu. Potencira se nužnost osnaživanja i inoviranja načina i oblika usavršavanja uz rad.

 Mobil teacher training – mobilno usavršavanje. U novije vreme. namenski projekti nacionalnih ili međunarodnih organizacija u koje se uključuju pojedinci ili ekipe nastavnika i školske ustanove u saradnji sa lokalnim institucijama. veoma se razlikuje.Komlenović. kao što su Pedagoški i drugi instituti u Rusiji i u zemljama Istočne Evrope ili nastavničke asocijacije i organizacije. 232 . 2007). 2004). nastavnički centri u Velikoj Britaniji. Profesionalni razvoj nastavnika geografije. D. Udruženja geografa na regionalnom. uvođenje inovacijskih metoda i oblika rada. Istraživanja ukazuju da inicijalno obrazovanje ne može da bude dovoljno za celokupnu nastavničku karijeru. čime se uspostavlja kontinuitet sa inicijalnim obrazovanjem. Negde se formiraju posebni. Organizovane su ekipe instruktora koje edukuje veće grupe nastavnika na lokalnom nivou. vladine i nevladine agencije i mediji. To je otvoren. 2000). Portugalija) stručno usavršavanje se organizuje na matičnom fakultetu. praktičnog rada i istraživačkih delatnosti u kome se dopunjuju znanja. naročito zbog velike šarolikosti u kvalitetu stručnog i pedagoškog obrazovanja (Комленовић. Kontinuirano. Francuskoj. Oblici i načini organizovanja ovog vida profesionalnog razvoja planiraju se u svim državama Evrope i na svim nivoima. dok didaktičkometodička pitanja nisu u sferi interesovanja ovih asocijacija. nadzornika i predavača u školama na regionalnom ili lokalnom nivou. Najčešće se odvija u vanuniverzitetskim ustanovama. Španiji. Male grupe eksperata obučavaju veće grupe savetnika. simpzijumi. usavršavanjem nastavnika geografije bave se razne profitabilne i neprofitabilne organizacije. odnosno. dinamičan i trajan proces učenja. (2) marginalizovan značaj kontinuiranog razvoja nastavnika. istraživanja i unapređivanja škola i sistema obrazovanja uopšte (Klašnja. evropskom i svetskom nivou (kongresi. vrlo uspešno stručno usavršavanje za nastavnike geografije osnovnih. U većini zemalja Evrope profesionalni razvoj nastavnika geografije odvija se na nekoliko načina:  Cascade training – kaskadno usavršavanje. srednjih i učiteljskih škola realizuje Kraljevska škola za pedagoške studije u Danskoj (Усавршавање наставника у европским земљама.Đ. literatura) omogućavaju nastavnicima geografije da saznaju novine u nauci. u zemljama Evrope. kao i osnaživanje socio-psiholoških komponenti nastavničkih veština Nova obrazovna politika koja se odnosi na inicijalno obrazovanje nastavnika prisutna je u gotovo svim zemljama Evrope. Francuska. počev od lokalnog do centralnog (državnog) nivoa. Usavršavanje nastavnika geografije uz rad Usavršavanje nastavnika u toku rada je kontinuirani proces i predstavlja ličnu obavezu svakog pojedinca. Italiji. U manjem broju zemalja (Nemačka. Na ovaj način. Međutim. nastavnici zadovoljavaju potrebu za akademskim sadržajem obrazovanja i ujedno se praktično obučavaju. Malinić rada. (3) nedovoljna povezanost inicijalnog obrazovanje i profesionalnog razvoja nastavnika i (4) nepostojanje sitemske veze između inicijalnog obrazovanja nastavnika. u mnogim zemljama Evrope prisutno je tradicionalno shvatanje profesionalnog razvoja nastavnika koje karakteriše: (1) kratak period inicijalnog obrazovanja. razvijaju veštine i sposobnosti koje treba da odgovore bržim promenama i izazovima sve zahtevnijeg društva.

Sadržaji i metode profesionalnog razvoja nastavnika geografije Jedan od apostrofiranih problema u obrazovanju. Ovaj način stručnog usavršavanja podrazumeva evaluaciju i kriterijume za napredovanje nastavnika. 2001). ograničeno ili je zanemareno duži vremenski period. svakako je i stručno usavršavanje nastavnika koje je često neadekvatno. Mišljenja eksperata koji se bave obrazovanjem i iskustva nastavnika potvrđuju da su najkvalitetniji oni vidovi stručnog usavršavanja koji objedinjuju teorijske sadržaje i praktičnu obuku uz aktivno učešće nastavnika. Ovaj način usavršavanja najprisutniji je u Velikoj Britaniji. ujedno i potreba. Kontinuiranim obrazovanjem nastavnici stiču nova znanja i veštine. koji je dostupan svima i koji je usklađen sa savremenim dostignućima (Станковић. problemi kod obezbeđenja zamene časova (u vreme nastavnih dana) i nedostatak finansijskih sredstava. godine. kao i ostali vidovi. S tim u vezi zemlje Evropske unije usvojile su 2001. prema nalazima nekih istraživanja. pedagoški časopisi i listovi. podrazumeva program za proširivanje i dopunjavanje znanja iz geografije. nove nastavne programe kao i novine iz geografske nauke. finansijskom situacijom zemlje i škole. Ovakav vid usavršavanja ima za cilj da se nastavnici redovno informišu o novinama u: školskom zakonodavstvu. Distance training . nastavnici imaju izraženu potrebu za profesionalnim razvojem kao kontinuiranim procesom. računari. Za ovaj vid usavršavanja koriste se razni mediji.Organizacija profesionalnog razvoja nastavnika geografije u zemljama Evrope  Modular training – modularno usavršavanje. 2007). godine tri strateška cilja obrazovanja i obuke nastavnika koje je potrebno realizovati do 2007. U nekim zemljama Evrope ovakav vid stručnog usavršavanja. 2007). In-service further training – dalje obrazovanje. satelitske komunikacije. Najčešći razlozi su: mišljenje ili volje direktora škole. diskovi. mogu da steknu diplomu višeg nivoa. Д и Б. nastavnim sadržajima. prepušteno je slobodnom izboru nastavnika (Комленовић. inicijalnim obrazovanjem i ličnim afinitetima nastavnika. Павловић. Činjenica je da stručno usavršavanje treba da bude u skladu sa: strategijom obrazovanja. potrebom i vrstom škole. 2004). evaluacijom učeničkih postignuća. nove metode i oblike rada. Ostvarenost ovih ciljeva evaluiraće se definisanim kvantitativnim i kvalitativnim indikatorima koji treba da posluže većini zemalja da izrade sveobuhvatne strategije profesionalnog razvoja nastavnika (Klašnja. (2) olakšan pristup svim sistemima i (3) otvaranje sistema ka spoljnom svetu (The concrete future objectives of education and training systems. Ovakvi programi sadrže didaktičke inovacije.obrazovanje na daljinu. Nastavniku se ponuđeni moduli    sa sadržajima koji su diferencirani po nivou složenosti i sa očekivanim ishodima. U pojedinim zemljama ovakav vid stručnog usavršavanja je regulisan zakonskom regulativom i obavezan je za nastavnike. audio i video kasete. nastavnim planovima i programima. Continuing education – kontinuirano obrazovanje koje se ostvaruje preko kurseva i seminara. Posebno je značajno naglasiti da. 233 . Ovi strateški ciljevi podrazumevaju: (1) unapređivanje kvaliteta i efikasnosti sistema obrazovanja i obuke u zemljama EU.

Didaktika i metodika geografske nastave (ocenjivanje. Malinić U novije vreme. nastavnici dobijaju nova znanja iz sveta nauke. Najčešće su to centri ili pedagoški zavodi za stručno usavršavanje. odnos nastavnik-učenik. objavljuje ih i na osnovu 234 . Obrazovna i psihološka problematika (deca sa posebnim potrebama. D. Tribine su najčešće tematskog i teorijskog karaktera. Oni su nadležni za usavršavanje vezano za obrazovnu politiku i novine u obrazovanju. nastavnicima za dodatnu kvalifikaciju i nastavnicima različitog nivoa obrazovanja (Komlenović. nastavnicima sa značajnim radnim iskustvom. 2003). Zbog angažmana u specijalizovanim ustanovama za stručno usavršavanje. određene organizacione jedinice pri ministarstvima prosvete. oblici učenja. nadzornici. nevladine organizacije i asocijacije. Geografi koji su stalno zaposleni u centrima ili zavodima za stručno usavršavanje poseduju veliko i kvalitetno iskustvo u nastavi i dodatno su specijalizovani za stručno usavršavanje. rad sa obdarenom decom. uključujući i kompjutere) 3. Organizator seminara obrađuje podatke. Izrada nastavnih sredstava 4. Na ovaj način. Evaluaciji programa stručnog usavršavanja daje se veliki značaj. u zemljama Evrope daje se veći značaj obrazovanju. nove tehnologije. radom ekstertnih timova ili u formi inspekcije. Obično su angažovani za organizacione i tehničke poslove na seminaru. Seminari su najčešće tematski organizovani i obuhvataju sadržaje i aktivnosti iz sledećih oblasti: 1. problemska nastava. položaju škole u društvu i razvoju nastavničkog poziva. Seminari se najčešće evaluiraju na osnovu upitnika koji popunjavaju polaznici u toku ili na kraju seminara. Svakako. postoje razlike u obliku i kvalitetu nastave u inicijalnom obrazovanju i u načinu prenošenja znanja i veština budućim nastavnicima geografije. Predmetni kurikulum (struktura. sadržaj) 2. U ulozi predvača su najčešće nastavnici i predavači sa institucija na kojima se stiče inicijalno obrazovanje. Posebne specijalizacije iz geografskih disciplina 7. 2000). radioničarskog dela gde se teorijska znanja i veštine osnažuju ili dopunjuju. 2 i 3). individualna i grupna nastava za učenje na osnovu sposobnosti učenika) 5.Đ. Vaspitno usmeravanje i profesionalna orijentacija 9. Očuvanje prirodnog okruženja i zdravlja 6. savetnici. Stručno usavršavanje nastavnika geografije u zemljama Evrope najčešće je organizovano putem tribina i seminara koji su namenjeni različitim ciljnim grupama: pripravnicima. Sve ove institucije najčešće angažuju predavače i edukatore iz svoje ili drugih sredine. Seminare organizuju ustanove koje se razvijaju i usavršavaju u skladu sa državnom politikom i njenim odnosom prema obrazovanju. već i široj zainteresovanoj javnosti. Multikulturalizam i evropska dimenzija u obrazovanju 8. Saradnja na relaciji nastavnik-roditelj: (Комленовић.Komlenović. nastavnička udruženja. Većina seminara se sastoji od teorijskog i praktičnog. 2004). U nekim zemljama. dok iskusni nastavnici iz škola osnažuju didaktička i metodička iskustva polaznicima seminara. direktori škola i stručni saradnici. nastavnici-edukatori u svojim školama imaju smanjen obim nastavnih i vannastavnih aktivnosti. U većini zemalja Evrope prioritet se daje saminarima koji su direktno vezani za inovacije u nastavnom procesu (stavke: 1. Seminare za nastavnike u srednjim stručnim školama mogu organizovati institucije iz lokalne sredine koje su direktno zainteresovane za određeno područje rada (Усавршавање наставника у европским земљама. organizuju ih stručna udruženja i namenjene su ne samo nastavnicima geografije. U stručnom usavršavanju učestvuju: inspektori. interaktivne nastavne metode i savremeni oblici rada. evaluacija se vrši interno.

iskusni nastavnici iz škola ili stručnjaci iz ostalih sfera društvenog života koji su zainteresovani za obrazovanje i usavršavanje nastavnika. odnosno. postoje namenske stipendije međunarodnih organizacija (Evropski savet. predlog novih tema. Edukatori su eksperti iz nauke. potrebe nastavnika. iako po njegovom završetku nastavnici dobijaju sertifikat koji ima određenu težinu. doživotno usavršavanje je zakonom regulisano pravo i obaveza svakog pojedinca i pokriva sve oblasti institucionalnog i vaninstitucionalnog obrazovanja. U razvijenim zemljama. usavršavanja uz rad do profesionalnog napredovanja nastavnika. pogotovu ako se ima u vidu da je njegova metodologija nedovoljno razrađena. a koji prijavom na konkurs ostvaruju učešće na projektima tih organizacija. zbornika radova. Evaluacioni listi najčešće sadrži pitanja koja se odnose na: očekivane ishode. razumevanju. Znanja i iskustva koja nastavnici stiču u procesu stručnog usavršavanja vrednuju se na način na koji ih nastavnik primenjuje u nastavi i mogu da utiču na profesionalno napredovanje pojedinaca. Na evropskom nivou. Ovakav način stručnog usavršavanja može značajno doprineti jačanju međunarodne saradnje.čiji su korisnici nastavnici geografije iz osnovnih i srednjih škola (najbrojniji su nastavnici iz Austrije. stručna udruženja nastavnika. UNESKO) i instituta. u okruženju i na širem prostoru. počev od osnovnog/inicijalnog. obrazovne institucije imaju razvijenu izdavačku delatnost i preko praktikuma. 2005). Na organizaciju. koje pružaju veoma stručna. geografska znanja i oskudna psihološko-pedagoška i metodička znanja i veštine. finansijska orijentacija škole. na osnovu čega može da se utiče na poboljšanje kvaliteta budućih seminara. kao i lična 235 . solidarnosti i širenju geografskog horizonta. seminara. Svetska banka. a u nekim državama utiče na lično profesionalno napredovanje. pripravništva ili uvođenja u rad. a najčešće se odvija preko tribina. Postinicijalno obrazovanje i usavršavanje vezuje se za institute. razne nevladine asocijacije i organizacije. Za ovakav vid stručnog usavršavanja neophodna je finansijska podrška škole. Međutim. da je proces evaluacije seminara veoma kompleksan segment strategije unapređivanja rada nastavnika. Inicijalno obrazovanje nastavnika organizovano je na univerzitetskim institucijama. studijskih putovanja i razmene nastavnika. što može dovesti do nerealnih zaključaka o kvalitetu seminara u celini ili nekih njegovih delova Polaznicima seminara poseban problem stvara samoevaluacija odnosno. Zaključak Profesionalni razvoj nastavnika. oblike i načine stručnog usavršavanja najčešće utiču državna politika u oblasti obrazovnog sistema. polaganje testa nakon završetka seminara. vrednovanje pojedinačnih predavanja ili radionica. za sada ne postoji konsenzus oko koncepcije i strukture stručnog usavršavanja nastavnika geografije. Za sada. Problem kod ovakvog tipa evaluacije može predstavljati neadekvatna kritičnost nastavnika (preterano blag ili strog kriterijum vrednovanja). radionica i slično. lokalne sredine. radionica. Važno je napomenuti. Zato je neophodno osmisliti programe za razmenu nastavnika. časopisa. Usavršavanje nastavnika geografije potrebno je internacionalizovati i u njega ugraditi evropsku dimenziju (Komlenović. zavode. Holandije i Norveške).Organizacija profesionalnog razvoja nastavnika geografije u zemljama Evrope rezultata procenjuje da li je ostvaren postavljen cilj. programe za studijske boravke i putovanja u matičnoj zemlji. medija i informatičke mreže novine iz nauke i nastave prenose daljim korisnicima. lokalne zajednice i drugih organizacija. i za ovakve seminare prijavljuje se mali broj polaznika. Poseban vid usavršavanja nastavnika obuhvata praćenje naučne i stručne literature. usvojeni su strateški ciljevi obrazovanja i obuke nastavnika svih profila koji treba da doprinesu kvalitetu i efikasnosti sistema obrazovanja na nivou Evrope i u pojedinačnim zemljama.

Београд: Институт за педагошка истраживања. 8. Усавршавање наставника у европским земљама (2000) Београд: Министарство просвете. (2007): Развој наставе географије у Србији. M. Komlenović. of the Nacional Curriculum in England and Wales. kao i razvoj učeničkog potencijala. (2004): Професионални развој наставника. Комленовић. Рудић. (2006): Узроци школског неуспеха. Д и Б. Грчић. 129 -134. (2007): Profesionalni razvoj nastavnika u evropskim zemljama u VanBalkom. Ђ. бр. 9. стр. В. Глобус. Literatura 1. Number 2. Београд: Завод за унапређивање образовања и васпитања и Интерсистем. 11. Ne sme se zaboraviti činjenica da kvalitetan obrazovni sistem zahteva visoko obrazovane nastavnike koji podržavaju socijalne i kulturne dimenzije obrazovanja. у С.Đ. 10. 4. doktorska disertacija. Malinić motivacija nastavnika. Beograd: EDP i CIDA. 29. The concrete future objectives of education and training systems (2001): Brisel: Savet evropske zajednice. Београд: Институт за педагошка истраживања. E. Станковић. и М. и С.): На путу ка друштву знања (119-132). 5.Komlenović.. Максић (прир. 2. Малинић. 236 . (2005): Европска димензија у настави географије у Стаменковић.. (прир): Србија и савремени процеси у Европи и свету (177-188): Београд: Географски факултет. Novi Sad: Prirodno-matematički fakultet. D. (12-32). i S. (1995/96): A School Geography for the Twentry-First Century? The Experience 7. 3. Vol. Павловић (2007): Нове улоге и професионални развој наставника у времену промена у Гашић-'Павишић С. Đ. S. 10. 6. Rawling. Ђ. (2003): Organizacija geografske nastave u školskim kurikulumima u svetu i primena iskustava u nastavi geografije Srbije. D. pp. Д. The International Journal of Social Education. Mijatović (prir): Stručno usavršavanje: iskustva edukatora za edukatore (19-37 ) . С. Комленовић. Klašnja. Крњајић (прир): Претпоставке успешне наставе (229-254).

Ron Adams. „pronaći“ i održati u novim društveno-političkim okolnostima. cilj ovog rada je ukazati na stvarni potencijal koje iskustveno učenje i etnografsko-istraživački rad mogu imati na iniciranje pozitivnih promjena u lokalnim zajednicama afektiranim genocidom. 237-250 (2007-2008) Originalni naučni rad INOVATIVNI NAČINI IZVOĐENJA NASTAVE IZVAN UNIVERZITETSKIH UČIONICA: "ISKUSTVENO UČENJE" KAO NASTAVNI METOD U VISOKOM OBRAZOVANJU I NAČIN PODRŠKE LOKALNIM ZAJEDNICAMA KOJE SU PREŽIVJELE GENOCID U BIH TAKING HIGHER EDUCATION BEYOND THE CLASS ROOM: EXPERIENTIAL LEARNING IN HIGHER EDUCATION AND CAPACITY BUILDING IN POST-GENOCIDE COMMUNITIES IN BIH Hariz Halilović. potpuno uništeno. the author of this paper. The aim of the project was to enable the students to learn about devastating effects of genocide on the local communities in BiH through ‘experiential learning’.Zbornik radova PMF 4 i 5.postali su aktivisti i zastupnici jedne „nevidljive“. Ključne riječi: iskustveno učenje. kratkoročna posjeta malobrojnim povratnicima. jačanje lokalnih zajednica Abstract Last year. a koje se pokušavaju rekonsturirati. U zaključku. which was location of a ten-day-long fieldwork conducted by the students and . 25 „stranaca“. elaborirano u radu. autor ovog rada je. u ovo nekad živopisno selo na Drini.po onoj „Misli globalno .djeluj lokalno!“ . koje je prošloga ljeta bilo lokacija desetodnevnog boravka i terenskog istraživanja australskih studenata i njihovih predavača. podrinjsko selo.e.bazirane na kreiranju i ispitivanju znanja u praksi . The ethnographic research elaborated on in the paper relates to a destroyed village in Podrinje. School of Philosophy. demografski devastirane i socijalno marginalizirane lokalne zajednice u dalekoj istočnoj Bosni. developed and successfully implemented a research/educational project as a subject for a group of Australian university students studying social anthropology. Ron Adamsom. etnografsko istraživanje. learning based on their first-hand experiences while conducting fieldwork in those communities. iz prve ruke tj. rezultirala je nizom plodotvornih aktivnosti za vrijeme i nakon boravka u selu. Etnografsko istraživanje. Bez obzira na geografsku udaljenost i kulturološke različitosti. Ova najavljena. mladih ljudi povezanih uzajamnim osjećajem univerzalne odgovornosti . Projekat je imao za cilj.mogu upotrijebiti kao nastavni metod ali istovremeno i način podrške i jačanja lokalnih zajednica koje su predmet izučavanja. Anthropology and Social Inquiry The University of Melbourne Victoria 3010 Australia Abstrakt Prošloga ljeta. upoznati studente s devastirajućim efektima genocida na lokalne zajednice u BiH. together with his colleague Prof. je vezano za jedno. kao popularni. kreirao i uspješno realizirao istraživačko-obrazovni projekat/predmet iz socijalne antropologije namijenjen grupi studenata iz Australije. i. autor nudi ideje i konkretne prijedloge kako se slične inicijative . iskustvenim učenjem (experiential learning) i terenskim istraživanjem. zajedno sa svojim kolegom prof. Kroz kritički osvrt na iskustveno učenje. inovativni nastavni metod u visokom obrazovanju.

1995. Jean Piaget-a 3 i Kurt Lewin-a 4 . je poznat po istraživačkom radu iz oblasti grupne dinamike i organizacijskog razvoja.pl/index. Poznat je po svom radu iz oblasti filozofije te jedan od utemeljitelja filozofske škole pragmatizma. razvio je pedagoški model tj. Više o idejama ovog utjecajnog filozofa može se naći na webstranici The Jean Piaget Society: http://www.) 2 John Dewey (1859 –1952) je bio lider progresivnog obrazovanja u SAD početkom XX stoljeća.infed. ‘re-discover’ and sustain themselves in the new socio-political realities. iskustveno učenje – je sigurno najstariji pedagoški metod. 3 Jean Piaget 1896 –1980). In conclusion.e. Više o idejama ovog znanstvenika može biti nađeno na oficijelnoj webstranici The Kurt Lewin Center for Psychological Research (http://www. Experiential learning ili learning by doing – tj. ethnographic research.gutenberg.H. 25 ‘foreigners’. kaže: „Čujem i zaboravim. Despite the geographical distance and cultural differences.lewincenter. teorije kognitivnog razvoja i konstruktivne teorije znanja. the aim of this paper is to point out to the real potential that experiential learning and ethnographic research can have on fostering a positive change in postgenocide communities trying to reconstruct. teoriju učenja zasnovanu na direktnom iskustvu. poznat po svojim teorijama o učenju i znanju. poput Graham Gibbs-a (1987) i Peter Jarvis-a (1987). Više o radu John Dewey-a može se naći na web stranici The Center for Dewey Studies: http://www. David Kolb (1984. cilj ovoga rada je da ukaže na stvarni potencijal koji znanstveno-istraživački i obrazovni rad imaju na iniciranje pozitivnih promjena u lokalnim zajednicama nakon genocida. empowerment of local communities Uvod Ovaj rad predstavlja sintezu teorije iskustvenog učenja i personalnog narativa o jednom studijskom putovanju u Bosnu i Hercegovinu (BiH).htm. 238 .n. švicarski filozof. Vidim i sjetim se. 1 Uzimajući ovu jednostavnu mudrost kao idejnu platformu te oslanjajući se na ideje John Dewey-a 2 .edu/~deweyctr/.act local! – have become activists and advocates of an ‘invisible’. young people sharing mutual commitment to universal responsibility as per ‘Think global . 4 Kurt Zadek Lewin (1890 . demographically decimated and socially marginalised local community in faraway eastern Bosnia..siu. je autor niza publikacija iz oblasti epistemologije. U uvodu ovoga rada najprije će biti sažeto predstavljena teorijska podloga tj.1947).org/. Uradim i razumijem“. kao i radu drugih suvremenih teoretičara iz ove oblasti.ukw.org/thinkers/etlewin. Jedna Konfučijeva izreka. Neki od radova ovog istaknutog filozofa obrazovanja poput ‘Democracy and Education: an introduction to the philosophy of education’ i ‘Moral Principles in Education’ su dostupni na webstranici Project Gutenberg: http://www. I do and I understand.org/browse/authors/d#a446. Key words: experiential learning.http://www. iskustveno učenje je 1 Prevedeno s engleskog: I hear and I forget. Uz kritički osvrt na neke bitne aspekte vezane za iskustveno učenje i etnografsko istraživanje.piaget. I see and I remember. američki teoretičar pedagogije.php) ili na linku. the author offers some ideas how similar initiatives – based on creating and testing knowledge in practice – could be applied as both teaching method and a way to empower local communities. Zahvaljujući njegovom radu. Confucius c. utemeljitelj socijalne psihologije. This short-term visit to the once vibrant and picturesque village in Drina Valley has resulted in many positive outcomes during and after the visit.edu. 2001). pedagoški pristup ovom projektu baziranog na iskustvenom učenju (experiential learning). 450 BC. koja datira oko 450 godina p. By critically reflecting on experiential learning as an increasingly popular teaching method in higher education. Halilović their teachers.

organizira i rukovodi direktnim iskustvima čiji cilj je da dovede do istinskog. Iskustveno učenje zahtijeva od učesnika holistički pristup tj. Ovo često zahtijeva temeljite pripreme i refleksivnost odnosno evaluaciju i artikuliranje direktnog iskustva u tzv. 239 . odrediti ciljeve. teoretsko znanje. D (1984. Uloga pedagoga je da osmisli. planski uključuju u direktna iskustva i fokusiranu reflesivnost sa studentima s ciljem sticanja i testiranja znanja ili učenja konkretnih vještina“ 5 . Graham Gibbs (1987) ističe da iskustveno učenje nije pasivna praksa nego aktivno izučavanje. znanje od opće i univerzalne primjenjivosti i relevantnosti. Iskustveno učenje. 2) promatranje i „refleksiju“ (kritički/analitički osvrt) na dato iskustvo. može se dobiti „recept“ za iskustveno učenje koji se sastoji od nekoliko bitnih elemenata. (1995). 2001) i Gibbs-a (1987). uključuje direktan kontakt sa fenomenima koji su predmet izučavanja. David Kolb definira iskustveno učenje kao „filozofiju i metodologiju kojima se pedagozi ciljano tj.Inovativni načini izvođenja nastave izvan univerzitetskih učionica ponovo „otkriveno“ i popularizirano i sve više se primjenjuje u visokom obrazovanju. svrsishodnog i dugoročnog učenja. Sintetizirajući koncepte razvijene od strane ova dva suvremena teoretičara iskustvenog učenja. 2001) i Kolb et al. primjenu raznih perspektiva i znanja. ciljevi i kriteriji i taj dokument treba da služi kao ugovor između studenta ili grupe studenata i nastavnika/vođa putovanja). 3) formuliranje apstraktnih koncepata i teorija nakon „refleksije“ i 4) testiranje (provjera) novih koncepata (kroz ponavljanje). lista zapažanja (usmjeriti studente da ciljano istražuju).). i ugovor o učenju (uključiti sve bitne nabrojane elemente kao što su akcioni plan. testiranje ideja i pretpostavki u praksi. Kolb (1984) dijeli iskustveno učenje u četiri uzajamno povezane faze: 1) konkretno iskustvo. Kolb-a (1984. razviti jasne kriterije koji će se koristi za evaluiranje rezultata. Planiranje iskustva treba uključiti bitne stavke kao što su: akcioni plan (kako primijeniti teoriju i opće znanstvene principe na terenu). kabinetska predavanja i sl. 1995. formulirati probleme (dozvoliti studentima da formuliraju probleme kao i načine kako da ih riješe). On također smatra da iskustveno učenje nije otkrivačko učenje (discovery learning) jer sve aktivnosti moraju biti pažljivo dizajnirane od strane predavača a studenti trebaju „obraditi“ svoje iskustvo na kritički način. 5 Vidi Kolb. ne samo u tehničkim i prirodno-znanstvenim disciplinama (sciences) nego i u društvenim oblastima (arts) koje su tradicionalno vezane za konzvervativne metode učenja (knjige. dakle.

U zavisnosti od veličine grupe i vrste iskustvenih aktivnosti. se ostvaruje kroz niz praktičnih aktivnosti kao što su: vođenje zabilješki. treba uključiti razumijevanje situacije. zbog svoje kompleksnosti i niza direktnih. rad na slučaju.H. face-to-face. poznata je činjenica da u oblasti visokog obrazovanja diljem svijeta još uvijek preovladava klasično tj. fotografije. strukturirane de-briefing sesije. predviđanje rezultata. kreiranje alternativnih rješenja. mnogi univerziteti sve više prakticiraju redovna ili sporadična odstupanja od ovog dominantnog obrazovnog metoda. članci itd. u nekim slučajevima je preporučljivo . U skladu s Kolbovim konceptom o iskustvenom učenju Porth (1997) smatra da studijska putovanja moraju uključiti tri osnovna elementa: 1) pripremni program. samoocjenjivanje. imaju podjednaku važnost za osobni i za profesionalni razvoj studenata. Predmet pod nazivom “Posljedice genocida i prisilnog raseljavanja – Studijsko putovanje u Bosnu i 240 . (2002) ističu da studijska putovanja. uzajamno intervjuiranje učesnika te pisanje pojedinačnih i grupnih izvještaja. non-verbalna komunikacija i uloga govornih pauza te pozitivan doprinos grupnoj dinamici.). ocjenjivanje pojedinaca od strane grupe. postavljanje i formuliranje „pravih“ pitanja. U simuliranje treba također uključiti i ocjenjivanje. strukturirane diskusije. Razmatranje i refleksije iskustva se mogu ostvariti kroz niz konkretnih aktivnosti kao što su: pisanje dnevnika. prepoznavanje i svjesnost sopstvenih emocija. Postoji niz nastavnih metoda koji se mogu primijeniti za „simuliranje“ tj. Bosnian Study Tour U predstojećem dijelu ovoga rada opisana su iskustva „iz prve ruke“ vezana za studijsko putovanje kao vrstu iskustvenog učenja. Dobar primjer studijskog slučaja. Simuliranje iskustva je također bitan element iskustvenog učenja. akademsko učenje. Prošloga ljeta (juli-avgust 2007. Hutchings K et al. pored tradicionalnih predavanja u učionicama. diskusije o upitnicima. razmjena prikupljenih informacija. Rotacija uloga je poželjna. Studijska putovanja su vjerovatno najpopularniji vid iskustvenog učenja za mnoge studente. vježbe aktivnog slušanja. odgovorima i listama zapažanja. Međutim.ako ne i nužno unaprijed dogovoriti i definirati uloge članova grupe. 2) izvođenje studijskog putovanja i 3) obrada. pokusnim uvjetima. Neki od njih su rad na opisanim stvarnim ili izmišljenim slučajevima (case studies) na teme za koje je iskustveno učenje vezano. biranje između alternativnih rješenja te formuliranje rezultata i analizu. iskustava. pitanjima. tj. za vrijeme iskustvenog učenja. bazirano na akumuliranju informacija vezanih za određeni predmet bez direktnog iskustva vezanog za temu studiranja. Ovaj vid iskustvenog učenja kombinira putovanje i obrazovanje kroz fleksibilne načine izvođenja nastave i učenje u stvarnim situacijama. Sama grupna dinamika i život i rad u grupi su sastavni dio iskustvenog učenja. Ostale metode vezane za simuliranje stvarne situacije iskustvenog učenja obuhvaćaju igrokaze. filmovi. Studijska putovanja kao vid iskustvenog učenja Bez obzira na teoretsku podlogu i empirijsku potvrdu o pozitivnom doprinosu iskustvenog učenja profesionalnom i personalnom razvoju studenata. dijagnozu problema. učenje u kontroliranim. autor ovog rada je koncipirao i realizirao istraživačko-obrazovni projekat/predmet za grupu australskih studenata. Halilović Povećanje pažnje i usredsređenost na unaprijed definirane ciljeve. analiza i evaluacija nakon završetka putovanja. korištenje audio i video snimaka. reprezentacije stvarnih događaja te korištenje i analizu relevantnih materijala kao što su dokumentarci. zajedno sa svojim kolegom Ron Adams-om.

su primjer briljantne etnografije jedne semi-ruralne sredine u BiH. participirati u njihovom svakodnevnom životu. iziskuje vrijeme. danas u okviru Republike Srpske (RS). ja sam svoj etnografski projekt prilagodio tj. Etnografski rad norveške antropologinje Tone Bringa i njeni pisani i filmski zapisi o „njenom selu“ Dolina. običaji. kao i bilo kojeg drugog znanstvenog istraživanja. Nakon temeljnih priprema u Australiji. ukratko postati insider. socijalne veze. utjecaj nasilja na lokalne zajednice. preko terenskog istraživanja (fieldwork). Kroz „putovanje“ u narativ. što ponekad nije jednostavno izbalansirati Ovaj način ili metod kvalitativnog istraživanja. U ovoj želji. disaster tourism nego dio akreditiranog predmeta koji je uključio sve bitne aspekte iskustvenog učenja. u jednu posebnu priču o običnim ljudima i njihovim (ne)običnim životima. Stoga i Dolina nije stvarno ime sela koje je bilo predmet istraživanja Tone Bringa. namjera autora je povesti zainteresiranog čitatelja na zamišljeni put u to zaboravljeno istočno-bosansko selo. Podrinje. negdje u centralnoj Bosni 6 .od učešća na seminarima i međunarodnim konferencijama. vođenje 6 Jedan od važnih etičkih postulata etnografskog istraživanja. lokalnih grupa. Ustvari. 241 .održavaju i konstruiraju svoj grupni identitet. jeste zaštita identiteta ispitanika ukoliko bi isti bili izloženi bilo kakvom riziku ili šteti. ja sam za Bosnu. godišnjice genocida u Potočarima . cilj svakog antropologa jeste da što bliže doživi. autor se ne razlikuje od ostalih kolega antropologa koji svjesno koriste narativni metod kako bi ono o čemu istražuju i pišu što bliže približili svojoj publici.te kulminiralo terenskim istraživačkim radom (fieldwork) i desetodnevnim boravkom u jednom „zaboravljenom“ i „etnički očišćenom“ selu u istočnoj Bosni. ili onome što je od tih života još ostalo.bilo da se radi o lokalnim plemenskim zajednicama bilo o pripadnicima globalnih elita . a teme koje istražujem su skoro identične nazivu studijskog putovanja.Inovativni načini izvođenja nastave izvan univerzitetskih učionica Hercegovinu“ (Bosnian Study Tour 2007 – BST) je izazvao veliku zainteresiranost australskih studenata i akademskih kolega. od priprema kroz teoretsku nastavu. strpljivost. preuzimajući ulogu naratora u prvom licu. kodovi i pravila po kojima lokalne grupacije (pre)žive. Da bi se razotkrili ti suptilni. do prisustvovanja komemoraciji 12. norme. jednomjesečno studijsko putovanje je uključilo niz aktivnosti koje su bile dio iskustvenog učenja . nužno je „zaviriti ispod površine“ te se što više približiti svojim ispitanicima. tj. pa sam možda baš stoga želio svoju subjektivnost izbalansirati neutralnošću kolega i studenata s drugog kraja svijeta koji sa Bosnom i Podrinjem nisu imali nikakve veze. pogotovo za njen istočni dio. Na primjeru specifičnih. koje je predmet mog dugoročnog istraživanja. ali istovremeno zadržati svoj istraživački fokus i profesionalnu distancu. Konačno. vrlo personalno i porodično vezan. nazvan etnografija. a potom u Sarajevu. tj. najprije u Grazu. promatrati ih. proširio istraživačkoedukativnim boravkom grupe australskih studenata u „etnički očišćenom“. zabilježi i prenese (ne)obične ljudske priče te da razotkrije neke „zakone“ po kojima se socijalne grupacije . genocidom devastiranom selu u istočnoj Bosni. usredsređenost i studiozno proučavanje lokalne kulture ispitanika. Moj etnografski rad je također vezan za nekoliko lokalnih sredina u Bosni i Hercegovini (i drugim dijelovima svijeta). živjeti sa njima. antropolozi nastoje izvući neke univerzalne pouke i razviti teoretske koncepte te doprinijeti razumijevanju socio-kulturoloških posebnosti i fenomena koji prevazilaze okvire lokalnih zajednica (Eriksen 2001). održavaju se i (re)konsturiraju svoj identitet. Za razliku od Tone Bringa. koji počinje na ovom mjestu. koje su predmet istraživanja. nepisani „zakoni“. Bitno je naglasiti da jednomjesečno putovanje australskih studenata iz dalekog Melbourne-a nije bilo turistička ekskurzija niti tzv.

razgovorima. studenti su. Prije polaska Iako smo kolega Adams i ja razvili jasne kriterije za prospektivne učesnike na studijskom putovanju u BiH te pored činjenice da su studenti snosili najveći dio troškova puta. jula. Štaviše. studenti su i naučili neke bitne riječi. pored ostalog. od 7. raseljena lica (IDPs). uže specijalizacije (majors) koje su studenti studirali uključili antropologiju. U Austriji Prije dolaska u Sarajevo. g. su počeli početkom marta. socijalni rad i žurnalizam. Na trosatnim seminarima. ljudska prava. zainteresiranost studenata je bila iznad svih naših očekivanja. političke nauke. australski studenti su učestvovali u programu ljetne škole „Zločini protiv čovječnosti i međunarodno humanitarno pravo“ organizirane od strane Studentske asocijacije Pravnog fakulteta. u Austriji. na kome su prikazani odabrani filmovi bh autora . tj. a pored domaćih studenata ljetnu školu su pohađale i grupe studenata iz regiona. pored slušanja izlaganja vodećih svjetskih i lokalnih eksperata iz područja genocida i političkog nasilja. Halilović dnevnika i zabilješki (fieldnotes) do pisanja akademskih eseja baziranih na pojedinačnim opservacijama. do 14. Uz to. odabrali smo 23 najentuzijastičnija i akademski najkompetentnija studenta koji su nas svojim pismenim prijavama i u pojedinačnim usmenim intervjuima ubijedili da su adekvatni kandidati za učestvovanje u jednom ovakvom projektu. Australija je bila najbrojnije zastupljena zemlja. izbjeglice.. Putovanje je bilo planirano za početak jula 2007. U Grazu su studenti učestvovali na predavanjima na kojima je govoreno o mjestu i ulozi BiH u europskim integracijama te saznali o stanju ljudskih prava u regionu viđenih iz perspektive austrijskih stručnjaka. a seminari. bili upoznati sa konceptima i temama kao što su genocid. od pedesetak prijavljenih kandidata. Nakon cjelodnevnog Bosnian Film and Cultural Festival-a. studenti također prezentirali svoj vlastiti workshop na kojem su izložili svoje ideje o ulozi studenata i visokog obrazovanja u sprječavanju genocida i tretiranju posljedica genocida. Namjera nam je bila povesti grupu od 15 studenata. dok su fakulteti. koji su pokrili teorijski dio predmeta i važne logističke detalje. Starosni prosjek studenata je bio oko 21 godinu. kulturne i političke posljedice rata u BiH te o bitnim aspektima kulture i historije BiH i regiona. međutim. sirnica i ćevapi . etničko čišćenje. Također smo imali prijem kod Gradonačelnika grada Graza. U BiH Za vrijeme boravka u Sarajevu. čiji su studenti prethodno postali članovi 242 . 7 Na konferenciji su.sve je bilo spremno za pokret. 7 Naši domaćini u Sarajevu su bili Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava i Međunarodna asocijacija istraživača genocida (International Association of Genocide Scholars) . Bosnian Study Tour je boravila tri dana u Grazu. međunarodne odnose. Iako neočekivano. kao gosti Word University Service-a (WUS) i European Center for Teaching and Research in Human Rights (ETC) pri Graz univerzitetu. europskih zemalja i Sjeverne Amerike. utiscima i sopstvenom iskustvu. pozdrave i fraze na našem jeziku. oko 2/3 su bile djevojke i 1/3 mladići (što je otprilike struktura studentske populacije na fakultetima društvenih znanosti u Australiji). studenti su učestvovali na Međunarodnoj konferenciji o genocidu i prevenciji genocida. ICTY (Haag Tribunal).i po prvi put se okusila zeljanica.H. socijalne.

agresiji na BiH. u 1992-95. grupa studenta iz Australije. Također. duboko u Podrinju. su bili prvi putnici u prvom autobusu koji se nakon rata uputio za ovo uništeno selo. kako nam je sam otkrio. Prije nego što je potpuno uništen kao ljudska nastamba. udaljen 28 km od Srebrenice i 48 km od Višegrada. a odlazak na komemoraciju i dženazu u Potočarima 11.Inovativni načini izvođenja nastave izvan univerzitetskih učionica Zajedno sa ostalim delegatima konferencije studenti su učestvovali na komemoraciji 12. Osim dva studenta za koje je prisustvovanje ovom tužnom događaju predstavljao preveliki psihički i emotivni napor te su odlučili ostati u Sarajevu. pa smo se morali sami snaći za prijevoz. 8 Klotjevac je također ponekad pisan i izgovaran kao Klotivac i Klotijevac. zbog vikenda i drugih obaveza naše „kontakt osobe“ nisu bile u Srebrenici. Rekonstrukcja uništene lokalne zajednice Ovdje bih napravio malu digresiju i predstavio Klotjevac. Klotjevac Odlazak u selo Klotjevac 8 . bio „pošteni Srbin“ i nekada je bio jedan od vozača koji su redovno vozili na relaciji Srebrenica-Klotjevac. nekada popularnu turističku destinaciju u srebreničkoj općini. Vozač je. Nakon toga. Međutim. Blagaj na Buni. Tradicija splavarenja je prekinuta izgradnjom hidro-elektrane Perućac i formiranjem 56 km dugog akumulacionog jezera između Bajine Bašte i Višegrada. kasno poslijepodne. njih pun autobus. gdje smo čekali da se nešto desi. a kamoli mnogobrojni prtljag. niti je bilo putnika za Klotjevac niti se put smatrao dovoljno sigurnim. s polaskom u 7 ujutro iz Sarajeva do Srebrenice. koji je s jeseni puhao iz kanjona Drine. Prijevoz koji su nam lokalni predstavnici vlasti u Srebrenici bili obezbjedili je bio jedan mali kombi. g. svi ostali su svojim prisustvom komemoraciji željeli iskazati svoje poštovanje žrtvama genocida i solidarnost sa preživjelima. je bio dobrovoljan. onakav kakav je nekad bio. sticajem sretnih okolnosti i nakon dogovora sa vozačem autobusa koji je „slučajno“ zastao ispred nekadašnje robne kuće u Srebrenici. To je bilo prilično potresno iskustvo za sve studente. Srećom. a onda „prebacivanje“ do Klotijevca. prema Višegradu. na samoj granici sa Srbijom. je bio završni dio jednomjesečnog putovanja. U Sarajevu su studenti uspostavili kontakte sa lokalnim i međunarodnim vladinim i nevladinim organizacijama te se povezali sa lokalnim i stranim studentima. mnoge neočekivane prepreke su se pojavile. jula 2007. autobus nikada više nije vozio za Klotjevac. Od kulturnih znamenitosti studenti su upoznali kulturno-historijske spomenike i institucije u Sarajevu. godišnjice genocida u Potočarima. konačno smo. 243 . sredinom 1960-tih. do tog dana jula 2007. Klotjevac je bio poznat po ljepoti drinskog jezera i oštrom vjetru zvanom Sopur. kao po pravilu „očekuj neočekivano“. Klotjevac je tradicionalno bio poznat po svojim hrabrim splavarima i živopisnim slapovima. u zadnjem trenutku. bili na putu prema našoj krajnjoj destinaciji. a i rješenja iznađena. Znači. Smješten na lijevoj obali Drine. Nakon prilično lagodnog i ugodnog boravka u Sarajevu uslijedilo je višesatno putovanje regularnom autobusnom linijom. premali da bi u njega mogla stati i trećina studenata. Uz to. Studenti su bili nekoliko mjeseci unaprijed najavljeni i naš dolazak očekivan. Počitelj i Međugorje. posjetili Mostar. a bio je zadnji koji je vozio za Klotjevac u proljeće 1992. nekoliko studenata je razgovaralo o mogućnosti volontiranja u lokalnim nevladinim organizacijama u BiH.

mnogi stećci su potopljeni prilikom punjenja akumulacionog jezera. zbog anonimnosti studije. Pred sami rat broj vikednica u Klotjevcu se približavao broju kuća strarosjedilačkog stanovništva. koja je obuhvatila 300 sela u raznim dijelovima Jugoslavije krajem tridesetih godina XX stoljeća. žitelji Klotijevca. a mala djeca su poticana na plač za vrijeme obreda kako bi se Bog (ili bogovi?) smilovao i prekinuo sušu. na srbijanskoj strani. Ostaci Starog grada tj. autora Jovana Deroka. Zbog toga ne čudi da su Klotjevac i okolna sela uz Drinu bili popularna turistička destinacija tokom ljetnih mjeseci. imena sela nisu navedena ali postoje indicije da je dobar dio opisanih običaja mogao upravo biti iz Klotjevac i okolnih sela. poslovi koji uključuju kopanje zemlje ili mućenje vode. Npr. Klotjevac između I i II svjetskog rata je opisan u monografiji iz 1939.com/bbportal/main/river/facts/river_facts_e. a džamija je služila kao centar duhovnog i socijalnog života sela. 10 U obimnoj studiji. a 24 km dug kanjon Drine između Klotjevca i Žepe. U samom selu i u njegovoj okolici nalazi se više desetina dobro očuvanih stećaka. pogotovo petkom kada bi na džumu namaz dolazili muškarci iz Klotijevca i okolnih sela. tzv. slavenske i otomanske kulture. na bosanskoj. godine.e. koja je više puta iznova građena i dograđivana. Vera Erlich opisuje porodične i druge običaje u više sela u Bosni i Hercegovini. ugovarali poslove.tara. npr. stoljeću p. autohtono stanovništvo sela do 1992. Nažalost. Bajina Bašta Portal na www. Halilović Smješteno između planina Sušice.org. srednjovjekovne tvrđave povrh Klotijevca i legenda o njegovoj gospodarici Jerinji su dio usmenog predanja stanovnika Klotijevca koje je zabilježio i pokojni Vlajko Palavestra. Osim ovakvih i sličnih rituala lokalnog stanovništva u Klotijevcu. Wilkesa koji je istraživao ostatke ilirske kulture u BiH i koji tvrdi da je Klotjevac bio razvijeno ilirsko naselje još u 2.html ili http://www. jezero je duboko 90 metara.bajinaBašta.n. poznati bosanski etnolog i vjerovatno najveći skupljač narodnih predanja u BiH. keltske. i planina Zvijezde i Tare. brojni dani u godini. dijelili informacije. i u kojoj su se redovno održavali vjerski obredi. 10 Bogata kulturna historija Klotijevca je rezultirala u specifičnoj lokalnoj kulturi u kojoj su predislamska vjerovanja (paganska. rimske. Iako malo poznat izvan Podrinjskog regiona. 11 U svom dokumuternom-istraživačkom filmu o stećcima Zehrudin Isaković je zabilježio identičan obred u hercegovačkom selu Jezero kod Uloga. U periodu izmedju dva zadnja rata. za vrijeme sušnih godina učile su se „kišne dove“ i poljevali vodom stećci. 244 .H. se smatra ne samo najživopisnijim i najljepšim dijelom toka Drine nego predstavlja i treći kanjon po dubini u svijetu (nakon Colorado kanjona u US i Tara kanjona u CG) 9 . bogumilska i kršćanska) bila potpuno integrirana u vjerske i narodne običaje muslimana Klotijevca koji su činili stopostotno. na nadmorskoj visini od 280 metara. 11 Bez obzira na poštovanje i održavanje svoje predislamske duhovne i materijalne tradicije. razgovarali. su bili poznati po svojoj bijeloj džamiji. a neki su uništeni proširenjem puta i općom nebrigom vlasti.yu/indexeng. Klotijevac ima dugu historiju o čemu svjedoče ostaci ilirske. Klotivljani. uključujući i mnoge detalje iz muslimanskih sela u Podrinju. „Vikendaši“ su dolazili s obje strane Drine (Srbije i BiH). Klotjevac se također spominje u radovima britanskog historičara John J.html. dubok između 700 i 1000 metara. „godovi“ kao „Vodena Marija“ i „Ognjena Marija“ su bili dani na kojima se određeni poslovi nisu radili. Skoro da je vrlo izvjesno da su se neki običaji iz tadašnjeg Klotijevca našli i u antologijskoj studiji Vere Erlich (1964) Porodica u Trasnformaciji. a tu se nalazio i ljetni kamp studenata fakulteta fizičke kulture (DIF) s Beogradskog univerziteta. 9 Prema informacijama Zavoda za turizam Bajina Bašta.

naši domaćini. pred nama je bila stvarnost jedne ubijene lokalne zajednice. Beogradu i drugim mjestima tadašnje Jugoslavije. često pripadnici tri generacije. gravitirajućim selima Prohići i Urisići ukupno imao 1047 stanovnika. Kulminacija tragedije Klotijevca se desila u julu 1995. su s čuđenjem gledali autobus pun mladih ljudi. već godinama žive. Klotjevac je izgledao nadrealno. na kojima su rupe od granata i tragovi paljevine još bili jasno vidljivi. Pored stalnih povratnika. Zapuštena cesta je završavala na našoj krajnjoj odrednici. Užicu. dočekani smo uz osmijehe i zagrljaje kao najbliži rod. koje su zjapile tugom i odsustvom života i opominjale da se nešto strašno ovdje desilo. Ipak. Hadžićima.. zajedno sa hiljadama protjeranih Podrinjaca. svi bili Bošnjaci. kao i „na privremenom radu“ u Austriji i Njemačkoj. a sva pokretna imovina opljačkana. otkupna stanica. Vogošći.zajedno sa okolnim. Oko 90% muške populacije Klotijevca je pobijeno. Ovako dakle izgleda (još) jedan „lokalni genocid''. kako se hipokritički reducira genocid počinjen u BiH. riječna luka… U toku rata svi žitelji iz ovog područja su protjerani. u selu su još bili i preživjeli iz tri porodice koji sada žive svoje izbjegličke živote u Njemačkoj i Holandiji. zarasle ruševine nekadašnjih domova uz tek poneki trag života. cijelo selo . g. na putu od Srebrenice do Klotijevca. u Klotijevcu. 245 . prirodna harmonija. uništeni nečiji domovi i životi. znaci rata i uništenja u kućama u kojima smo se smjestili su bili gotovo bezazleni. većinsko bošnjačko stanovništvo je. Smješteni smo u dvije popravljene kuće. satkana u mozaiku od plavozelene vode jezera. Onih nekoliko starijih osoba. Po zadnjem popisu iz 1991. pogotovo generacija nakon drugog svjetskog rata. ili još uvijek u toku. više i visoke škole. svih 12 osoba . odnosno ono što je od tih porodica ostalo. u Srebreničkom genocidu. obrazovanju i politici kako u lokalnoj regiji tako i diljem zemlje. među njima i svi muški članovi mnogih porodica. a služio je kao centar za okolna sela jer se u Klotijevcu nalazila osnovna škola (do 5. povratnika na koje smo naišli. ali i preko Drine. zelenila drveća. svježeg zraka i veličanstvenog kanjona. U mnoga od ovih sela niko se nije vratio ili imao vratiti. Na mjestima nekadašnjih sela stajala su zgarišta. autobusna stanica.koje sada čine povratnici iz četiri porodice. je bilo posebno emocionalno iskustvo i konfrontacija sa obimom tragedije kroz koje je ovaj dio BiH prošao. od kojih su. spas potražilo u Srebrenici. u Bajinoj Bašti. Dok su malobrojni Srbi područje napustili neposredno pred rat i utočiste našli u Srbiji. Mnogi Klotivljani. Klotijevac je . razreda). osim 14 Srba. u više navrata dnevno.Inovativni načini izvođenja nastave izvan univerzitetskih učionica Stanovnici Klotjevca su zaposlenje nalazili u industriji u općinama Srebrenica i Bratunac. sve kuće i građevine srušene i spaljene. je bila u potpunom kontrastu i kontradikciji sa ruševinama kuća. Međutim.je bilo na okupu da nam zaželi dobrodošlicu. radnički i putnički autobusi. ambulanta. a u toku našeg boravka došlo je još nekoliko „bivših“ Klotivljana. su završili srednje. mnogi pobijeni.. prolazili đački. U narednih deset dana dijelili smo životne uvjete u kojima i povratnici. kao i putovanje kroz mjesta gdje su nekada bila sela. Sam Klotijevac je imao nešto preko trećine stanovnika. prodavnice.. Boravak australskih studenata u Klotijevcu Sam dolazak u Klotjevac. danas nastanjenih u Tuzli. u Srbiji. Sve je izgledalo kao da je rat tek stao. Takvu sliku nisu vidjeli već duže od 15 godina i sigurno ih je podsjetilo na vremena kada su ovim selima redovno. Ovo je bila slika genocida. a nemali broj njih su bili na istaknutim pozicijama u privredi. u poređenju sa desetinama do temelja srušenih i spaljenih kuća svuda oko nas..

“ Po povratku u Australiju studenti su formirali udruženje Friends of Klotjevac s ciljem pomaganja povratnicima u Klotjevac. istraživački rad baziran na posmatranju i razgovorima s povratnicima i posjetiteljima. našoj pasivnosti. . U Klotijevcu smo vidjeli nesvakidašnje prirodne ljepote koje je skoro nemoguće spojiti sa zlom i nasiljem kojem je bilo izloženo ovo pitomo mjesto. a domaćin Dule je bio zadužen za spremanje i okretanje ražnjeva. socijalne aktivnosti te učestvovanje u svakodnevici povratnika što je npr. ovo putovanje nas je povezalo sa ostalim članovima globalne zajednice. ime porodica koje su činile Klotjevac onim što je nekad bio. jer smo postali svjesni posljedica pasivnog posmatranja zla kroz koje je Bosna prošla. ponad sela.H. Duletovo stado od stotinjak je umanjeno za deset brava tih dana. Moj kolega Ron je redovno. Zlo je ovdje bilo ovladalo dobrim zahvaljujući i pasivnosti globalne zajednice. jedna od učesnica BST. Ocjena. druženja i aktivnosti na vodi su ponekad odavali utisak kao da se radi o grupi bezbrižnih turista. je obezbjeđivao frišku ribu iz jezera.. „razgovarao“ sa Duletom. Sada je konačno vrijeme za akciju. Kupanje u jezeru. uključilo i cjelodnevno kupljenje sijena na jednoj. Upravo sada. Šta je BST značio studentima? U svom eseju studentica Anna Lockhard.. refleskija i evaluacija BST-a Studijsko putovanje Bosnian Study Tour 2007 kao vid iskustvenog učenja je prevazišlo sva planirana pedagoška očekivanja. Duletov sin Huso. Ljudska povezanost i želja da se ostvari kontakt su vrlo brzo oborili sve jezičke i kulturološke barijere između gostiju i domaćina. zadnje lubenice i zadnje pivske flaše. jula 1995. ispisane stranice zabilješki i dnevnika. Sabina i Sadeta . U više navrata sam vidio studente i domaćine udubljene u razgovore iako nisu govorili istim jezikom. Uz to. Živjeli smo u sredini gdje je bilo nemoguće mimoići stalna podsjećanja na taj period zla. a eho studijskog putovanja je još uvijek prisutan kako u dalekom Melbourne-u i u Klotijevcu tako i u mnogim drugim mjestima diljem planete. Na osnovu razgovora i opservacija studenti su producirali mape sela 246 .Zlatija. je napisala: „Privilegija koja nam je ukazana za vrijeme boravka u Bosni je bio jedan fundamentalni akt prema našoj odgovornosti kao ljudska bića. Mirsom i Ekremom. bilo kroz ruševine nekadašnjih domova bilo kroz saznanje da su nekadašnja sela u okolici sada potpuno pusta. učinilo nam se beskrajnoj livadi. U Klotijevcu se nikada poslije rata nije toliko razgovaralo i tako od srca smijalo kao tih desetak dana. što vodi ka razvijanju konkretnog osjećaja međunarodne odgovornosti. do kasno u noć. Improvizirana prodavnica u kući jedinog povratnika u zaseoku Sejdinovići je redovna pražnjena do zadnje namirnice.. eseji i izvještaji ocijenjeni. Halilović Svaki dan je bio strukturiran i uključivao je predavanja na otvorenom. to dugujemo Bosni i našim prijateljima u Klotijevcu. Pored toga što je bilo poučno i korisno iskustvo za studente i predavače također je pozitivno utjecalo i na lokalne domaćine. Svaka ruševina je dobila ime..su se trudile da naprave dovoljno pita i somuna. Tri domaćice . uz domaću šljivovicu. Jedna od prvih inicijativa je bilo prikupljanje novčanih sredstava za izgradnju spomenika žrtvama Klotijevca koji su pobijeni u ratu. rekonstruirana mapa sela na osnovu ruševina i razgovora sa preživjelima. To dugujemo globalnoj zajednici. Zajednički ručkovi i večere su bili prilika da se domaćini i gosti još više zbliže i postanu doživotni prijatelji. U toku tih deset dana snimljeno je 16 sati dokumentarnog materijala. napravljeno više stotina fotografija. koji je kao dječak preživio Marš smrti. Zbog toga refleksija na studijsko putovanje i evaluacija istog mora obuhvatiti i neke druge aspekte osim opisa kriterija po kojima su studentski radovi.

Dule ima 100 ovaca ali mu RS vlasti ne dozvoljavaju izvoz u Federaciju niti Duletove „muslimanske“ ovce imaju kupce u RSu. Mnogi su izjavili da je boravak u Klotijevcu bio turning point u njihovim životima tj. 247 . Lucy Kawal je već nekoliko mjeseci na Istočnom Timoru gdje radi sa traumatiziranom djecom i omladinom. Pekle su se pite. a svi povratnici su bili istovremeno i naši domaćini i naši gosti na zajedničkim ručkovima. a dvije studentice. sa sobom su donijeli veselje. kod povratnika vratio povjerenje u ljude i humanost koju svi dijelimo. To je prvi put da je ovakav dokument kreiran. sve one vrijednosti koje su ubijene genocidom u Klotijevcu. Studenti su svojim iskustvom uvidjeli aspekte i konzekvence genocida po lokalne zajednice i obične ljude i upoznali se sa problemima preživjelih povratnika. Šta je boravak studenata značio domaćinima? Najvažniji aspekt ove posjete. ali smo Ron i ja bili neumoljivi i držali smo se ranijih proračuna i planiranog budžeta. pa i Europe. jeste praktična solidarnost koju su osjetili i potvrda da Klotjevac nije potpuno zaboravljen i „otpisan“. udaljena na puškomet kako su to na svojim životima već osjetili žitelji Klotijevca. Većina studenta je napisala izuzetno kvalitetne eseje na osnovu kojih su dobili dobre ocjene. okretali janjci na ražnju. Svi povratnici tj. Istovremeno je po prvi put pružena mogućnost povratnicima da budu domaćini. referati. Priča koju nam je ispričao Dule Mešanović je jedna od mnogih koje ilustriraju kako RS vlasti nastavljaju diskriminaciju povratnika i onemogućavaju im egzistenciju baziranu na njihovom sopstvenom radu. je također nedostižno tržište za Duletove ovce. Klotjevac više nije samo ubijeno i zaboravljeno selo negdje na istoku gdje Bosna počinje (ili je počinjala?) nego je ponovo postao mjesto u koje se dolazi i koje ima svoje prijatelje i zaljubljenike daleko od Drine i daleko od Bosne. Dule čeka već duže od godinu dana da mu RS vlasti izdaju potrebnu dozvolu kako bi mogao prodati ovce u Federaciji. radost. dobroćudnost i povjerenje. Dva studentska rada su objavljena kao novinski i magazinski članci. hrane i spavanja za australsku goste. članci i eseji u dalekoj Australiji. To je za njih bio značajan novčani iznos i u početku su se osjećali nelagodno. Studenti su postali glas Klotijevca koji se čuje čak na drugoj strani planete.Inovativni načini izvođenja nastave izvan univerzitetskih učionica kako izgleda sada i kako je izgledalo nekada. Za svoje usluge bili su plaćeni po komercijalnim cijenama usluga u većim gradovima u BiH. S ekonomskog i materijalnog aspekta posjeta Klotijevcu je također bila opravdana. dok je Laura Tracy na jednogodišnjem boravku u Kambodži kao UN Ambasador za mlade. Kako nam je rekao. iz perspektive povratnika. roštiljale ribe iz jezera. inspirirane iskustvom u Klotijevcu i BiH su već na novim mjestima koja su bila afektirana nasiljem. Suze na rastanku su bili najočitiji izraz non-verbalne komunikacije o tome koje je značenje imala ova posjeta povratnicima u Klotjevac. kao što su to nekada bili. Dolazak prvog autobusa u 15 godina je za njih simbolično značio povratak života u njihovo ubijeno selo. i ukažu gostoprimstvo svojim gostima iz daleka. O tome znaju i pričaju i malobrojni preživjeli Klotivljani. iako je već platio i obavio veterinarski pregled za svoje stado. Njihov kolega Tom Quinn je dobio posao u Vladi Australije. nešto što je promijenilo njihov pogled na život. 25 putnika namjernika s drugog kraja svijeta. gdje žele utjecati na pozitivne promjene. sva četiri domaćinstva su bila uključena u pružanje usluga. večerama i sijelima. Klotijevcu su bile posvećene izložbe. domaći somuni. Kažu da su postali bolji ljudi. uglavnom mladih ljudi. Neki već planiraju povratak u Bosnu i Klotjevac. Srbija. filmske predstave. Njihov boravak je. Svi su dijelili osjećaj da su na najbolji način spojili ugodno sa korisnim. bar donekle. spremni da se založe za druge i zahvalni su što im je data mogućnost da urade nešto konkretno.

juli 2009. Austrije i US-a razmatramo ideju o izgradnji Learning Centre (Obrazovnog centra) u Klotijevcu koji bi služio za organiziranje seminara. Akademske kolege iz Sarajeva. Nekako u isto vrijeme. istraživače.H. Bit će to njihov simboličan povratak u svoje selo. on je bio jedan od onih koji su služili kao vodiči srbijanskim paravojskama i vojskama koje su nanijele 248 . Širi ili „društveno-politički“ aspekti boravka u Klotijevcu? Studenstka posjeta Klotijevcu je. nije bio baš previše „pošten i neutralan“ kako nam se predstavljao. Ono što priroda u Klotijevcu ima za ponuditi sigurno bi zadovoljilo prohtjeve i najrafiniranijih eko-turista. njihov nekadašnji komšija iz susjednog sela. Naravno. tj. koja su potpuno lišena obrazovanja. Na spomeniku će se po prvi put na jednom mjestu naći imena 110 Klotivljana. a zvanično otvorenje je planirano 15. Npr. a dalo im i ideju da se preorijentiraju na seoski turizam.ali i indiferentnim i zlonamjernim . kroz razne vidove donacija. jer za ono posla što smo zajedno uradili za jedan dan trebalo bi povratnicima bar nekoliko dana.političarima i birokratama da Klotjevac neće više biti nevidljiv i zaboravljen. Radovi na spomeniku su već započeli. ovdje se ne radi o nekakvim basnoslovnim novcima ali onima koji nemaju skoro nikakva primanja ovakav nenadani prihod je svakako puno značio. buduće pravnike. Ovo je bio prvi put nakon rata da su povratnici imali mogućnost zaraditi novac svojim radom u svom selu. studente i akademske radnike. Čak i ono što je studentima bilo interesantno i zabavno iskustvo bilo je od praktične koristi za domaćine. bilo bi im dovoljno jedno ovako „sezonsko uposlenje“ godišnje pa da mogu preživjeti od zarađenog cijelu godinu. našim domaćinima je bila poznata činjenica da vozač koji nas je dovezao u njihovo selo. Austrije i US su pokazali zanimanje za posjetu Klotijevcu sa svojim studentima. međunarodnim nevladinim organizacijama (NVO). a Dule je počastio goste tako što je donirao i ispekao dvoje janjadi. već sakupili dovoljno novčanih sredstava za otpočinjanje prve faze izgradnje spomenika žrtvama genocida u Klotijevcu. također ukazala lokalnim dobronamjernim . Naš boravak u selu je pružao kontekst u kome su se po prvi put sreli poznanici od prije rata koji su završili na različitim stranama sukoba. sa kolegama iz Australije. g. žrtava agresije i genocida. studenti su. Dva mjeseca nakon našeg boravka u selu Dule je dobio traktor. TV Hayat je snimio emisiju o Klotijevcu. koja je putem satelita bila gledana diljem svijeta. U roku od nepune godine dana. a udruženje Friends of Klotjevac bi platilo troškove boravka i simboličnu plaću za rad. Iz budžeta smo također donirali novac za nabavku električne pumpe kako bi sve kuće imale nesmetano snadbijevanje vodom. diplomate. Tu prije svega mislim na kupljenje sijena. u koordinaciji sa preživjelim Klotivljanima rasutim diljem planete. Klotijevac je dobio svoje advokate. svojim preživjelim rođacima i komšijama. Po njihovim svjedočenjima. Njima bi to bila korisna praksa. predavanja i etnografskog istraživanja. za vrijeme našeg boravka u selu od Duleta je kupljeno osam ovaca. Informacije o selu proslijeđene su potencijalnim donatorima. iz raznih dijelova svijeta sa lokalnim zajednicama u BiH poput Klotijevca. koja bi povezala univerzitete. Halilović I ovdje smo direktno „intervenirali“. Razmatra se i šira inicijativa Universities adopting Communities. Kako nam naši domaćini u Klotijevcu rekoše. Program ljetne škole bi uključio studente pedagoških akademija iz Sarajeva i Tuzle. tj. Također. Planovi za budući angažman u Klotijevcu obuhvaćaju organiziranje ljetne škole za djecu iz Klotijevca (trenutno ih ima dvoje) i okoline (oko desetak). pred navedenog. Pored konkretne ekonomske to je također pružilo i veliku moralnu satisfakciju povratnicima.

političkom i svakom drugom pogledu. donekle. Na trenutak je nastupila suspenzija nepovjerenja i svi su željeli biti dobri domaćini svojim gostima izdaleka. Također se zna da je isti vozač. koji su i bili primarni cilj genocida. S druge strane. a i od namjere ovoga rada . potpuno poznati. na primjer. je devastirao Klotjevac u demografskom. očito zaintrigiran našom posjetom selu. On ipak za sve krivi „prokleti rat“ i međunarodnu zavjeru. koji su do tada bili prilično hladni i distancirani. Dragan je govorio o tuzi koju osjeća kad vidi ruševine kuća svojih nekadašnjih prijatelja Bošnjaka kojih više nema. Zaključak Genocid. Bez ulaska u dublju interpretaciju Foucautovim ideja . dakle istine. Insistirao je. iako su i njemu i žrtve i zločinci. Drugi „lokalni“ Srbin. Po prvi put poslije rata moglo se primijetiti nešto kao otpočinjanje procesa pomirenja. vjeruje da ugnjetavani i dominirani jedino kroz znanje mogu promijeniti svoj društveni položaj. Stoga ne iznenađuje da su neki od naših domaćina bili rezervirani prema njemu.Inovativni načini izvođenja nastave izvan univerzitetskih učionica ogromno zlo Klotijevcu i njegovoj okolini. se ne može nadoknaditi. bilo da se radi o eko-turizmu bilo o obrazovno-istraživačkim boravcima studenata iz BiH i cijeloga svijeta. Dragan Otašević. Biološka i socijalna supstanca.“ – svojevremeno je proklamirao jedan od najvećih filozofa XX stoljeća. Naš boravak je otvorio proces komunikacije između Dragana i povratnika u selo. Držanjem dominiranih masa u podčinjenom položaju se odvija i kroz njihovo onemogućavanje i pristup znanju i kreiranju znanja. kao realizacija ideje zasnovane na konceptu iskustvenog učenja. Michel Foucault je vjerovatno u široj javnosti najviše poznat po svojim idejama o povezanosti znanja. Npr. je bio gostoljubiv. se po mnogo čemu pokazao adekvatnim modelom podrške lokalnim zajednicama nakon genocida i isti se može primijeniti na druge slične lokalne zajednice u BiH i šire. 249 . znanje kao moć nije samo vezano za one koji 12 Iz originalne definicije genocida Raphaela Lemkina koja je također prihvaćena kao zvanična definicija genocida u UN Konvenciji o genocidu. „Znanje je moć. pojednostavljene interpretacije odnosa znanja i moći.koje su puno šire i kompleksnije od ove. Foucault. također treba uključiti i ljudsku komponentu tj. kulturnom. pored moralne i materijalne podrške. kao „sistematski zločin usmjeren ka potpunom ili djelimičnom uništenju određene socijalne grupacije“ 12 . I pored toga. Beograđanin s manje-više stalnim boravkom u svojoj vikendici u Klotijevcu. pomoć dobronamjernih „outsajdera“. bar u Klotijevcu. ekonomskom. neki od Klotivljana su se rukovali sa njim. U slučaju iskustvenog učenja i opisanog studijskog putovanja. dakle ljudi. bio u srpskoj delegaciji koja je žiteljima Klotijevca dala ultimatum za predaju. da nas provoza u svom čamcu uz kanjon Drine te pozvao svoje kolege sa srbijanske strane da mu ustupe još jedan motorni čamac pošto nismo svi mogli stati u jedan. dok su drugi izbjegli svaki direktan kontakt.. bar između onih koji u zločine nisu bili direktno umiješani. prof. Također jer rekao da je znao šta se ovdje dešavalo pokušao bi nešto učiniti. poput Marxove ideje o klasnoj svijesti. Vidi Lemkin 2002: 27-53. Postoje svjedoci koji su potvrdili da je „naš vozač“ učestvovao u zasjedama u kojima su ubijani Klotivljani. Zbog toga. Pilot projekat Bosnian Study Tour. a bez ljudi selo će vremenom postati samo puki geografski pojam. oni (vlastodršci) koji imaju moć kontroliraju znanje i preuzimaju autoritet istine tj. njihova moć postaje istina i zvanično znanje. u aprilu 1992. Po njemu. posjete mjestima kao što su Klotjevac. moći i diskursa. Kao što Feld i Baso (1996) pišu „Mjesto čine ljudi a ne prostor“.želio bih upravo završiti ovaj članak ehoom Foucault-ove poznate teze. Jasno je da Klotjevac nikad neće biti onakav kakav je nekad bio.

25-27 settembre 2003). University of Washington Press. 190-200. Being Muslim the Bosnian Way: Identity and Community in a Central Bosnian Village. Experiential Learning: The experience as the source of learning and development. A. Porodica u Transformaciji. The 4MAT system. & Basso K. ‘Drina: geografsko-turistička monografija’. Jackson.. 4. 1984. Oxford. pp. Deroko. McCarthy. Pluto Press. and McEllister. Prentice Hall. 21. New Jersey. 2001. J. 16. Routledge. 6. 1995. 2003. Eriksen. Englewood Cliffs.J. Birmingham. birokratskim sredstvima. 13. ‘Cultural identities in the Illyrian provinces (2nd century BC to 3rd century AD): old problems re-examined’. Osland. Learning by doing: A guide to teaching and learning methods. IL: Excel Inc. D. London. B 1987. Literatura 1. R. T. O njima se sada zna i oni nisu više nevidljivi i bespomoćni. Sarajevo-Zemun. Boston. ‘Exploiting the Links between Theory and Practice: Developing Students' Cross-cultural Understanding through an International Study Tour to China’. Baybook-Mostart. S. 9. bar donekle ublaže. D. Experiential Learning Theory Bibliography 1971-2001. Ma. Lemkin. 15. Feld S. A. Hutchings. TVSA. Naprijed. 2004.. ‘Genocide'. ‘Management education goes international: A model for designing and teaching a study tour course’. Senses of place. Kolb D. G. 12. 17. J. 2008. Large Issues: An Introduction to Social and Cultural Anthropology. saznali njihovu istinu i time doprinijeli da se posljedice genocida. iako su još uvijek predmet diskriminacije i ignorantskog odnosa od strane RS vlasti. Palavestra. 1964. Journal of Management Education. Možda je najveći uspjeh ovog istraživačko-obrazovnog projekta upravo u tome što smo napravili ove ljude ponovo „vidljivima“. Historijska usmena predanja iz Bosne i Hercegovine.H. R. Jarvis P. 55-71. L'Illirico nell'età greca e romana (Cividale del Friuli. 7. P. Small Places. London. J. Isaković. 10. (ed. 2002. 1995. T. 14. 250 . Kolb. Adult and Continuing Education. The Organizational Behavior Reader 6e. je „omoćalo“. A. A. 27-53.Dall'Adriatico al Danubio. 2. & Rubin I. Novi Sad. Convegno. Higher Education Research & Development. 1995. 8. NJ. 1997. V. Z. Fondazione Niccolò Canussio. ojačalo i ohrabrilo same povratnike u Klotjevac. Stećak – the Last Bosnian Mystery. FEU Birmingham Polytechnic. 3. in Hinton. 1987. 1939. pp. Princeton.H.H. Izdanje društva Fruška Gora. (sa)znanje o Klotijevcu i njegovim malobrojnim žiteljima koji su preživjeli genocid. Blackwell Publishers. 2002. kao i nastavak genocida drugim.: McBer and Co. Seattle. K. V. Bringa. Theory and practice 2e. Prentice Hill. dakle studente koji su iskustvenim učenjem naučili o posljedicama genocida na lokalne zajednice. Sarajevo. Wilkes.) Genocide: An Anthropological Reader. and Kolb D.J. 2001. Princeton University Press. Gibbs. Porth.1996. 5. Erlich. 11. Zagreb. Halilović su nešto naučili. Također. 21. Kolb.

planning. student. planiranje. Uspješno ostvarivanje ovih zadataka traži stvaralački čin nastavnika. Prirodno-matematički fakultet. Za pripremanje nastave potrebno je izvršiti predradnje spoznajnog. Planiranje i pripremanje za nastavu geografije i izvođenje nastave čine nedjeljivu cjelinu. preparation.Zbornik radova PMF 4 i 5.Planning and preparation of a teacher to deliver a lesson would not be complete if it was not a student activities plan in order to fulfill educative-pedagogical topic to place a student on a subject position and a teacher's assistant who assists in preparing. psyhological. teacher. 251 – 259 (2007-2008) Originalni naučni rad PLANIRANJE I PRIPREMANJE NASTAVNIKA GEOGRAFIJE ZA IZVOĐENJE NASTAVE LESSON PLANNING AND PREPARATION OF A GEOGRAPHY TEACHER IN ORDER TO DELIVER A LESSON Mr. Ključne riječi: geografija. nastavnik. Planiranje i pripremanje nastavnika ima značajan odgojni uticaj na učenike. niz didaktičkih postupaka u njihovom formiranju u jedno. In oreder to be prepared successfully for Geography lesson. učenik. viši asistent. In order to achieve them successfully. Abstract Lesson planning and preparation of a Geography teacher in order to deliver a lesson is a permanent process and job responsibility of all teachers. Univerzitet u Tuzli Abstrakt Planiranje i pripremanje nastavnika geografije za izvođenje nastave permanentan je proces i radna obaveza svakog nastavnika. psihološkog. material-technical and methodical character. . Edin Jahić. it is necessary to complete a preliminary work that contains a cognitive. a teacher is required to be creative and to possess series of didactic methods in order to unify everything in one. materijalno-tehničkog i metodičkog karaktera. pa je nužno tom pitanju posvetiti punu pažnju. it is necessary for a school to be equipped with contemporary technical equipment. analyzing and assessment of a lesson. sc. pripremanje. obradi i valorizaciji rada. Key words: Geography. To plan a lesson. ali i uspješnijem korištenju onih sredstava i pomagala koje škole posjeduju.Preparing and planning of a teacher have a significant importance on student's education. Planiranje i pripremanje nastavnika za izvođenje nastave ne bi bilo potpuno kad u njemu ne bi bile planirane aktivnosti učenika na realizaciji odgojno-obrazovnih sadržaja koje će ga staviti u poziciju subjekta i nastavnikvog saradnika u pripremanju. Lesson planning and preparation of a Geography lesson and delivery of a lesson are inseparable entities. so it is important to be focused on that issue as well as to use effectively the equipment that already exist in school. Za uspješno pripremanje nastavnika za izvođenje nastave geografije neophodna je opremljenost škole savremenom nastavnom tehnikom.

Uz ovo sagledava se materijalna strana nastave.. Svaki nastavnik geografije mora u svom radu dati slobodu učenicima da oni mogu slobodno koristiti nastavna sredstva i da sami rade. nije dovoljno da se gradivo samo predaje.). nabavka novih učila. Nastavnik svake godine izrađuje nove planove uvažavajući svoje iskustvo kao praktičar. zatim uzimajući u obzir teorijska dostignuća. Za to nisu dovoljne demonstracije nastavnika. kako da razvija kulturu rada učenika. 1998. kako bi se izvršila analiza planiranog i sačinili bolji planovi za narednu školsku godinu. Planiranje i pripremanje za nastavu je dio nastavničkog stručnog rada i o tome zavisi njegov rad i kvalitet tog rada. Po riječima Hodžić T. Pored njih nužno je organizovati rad učenika. Planiranje i pripremanje nastavnika nije povremeni posao. u proizvodnim i drugim preduzećima. Bez dobro organizovane pripreme za nastavu nije moguće ostvariti ciljeve i zadatke nastave geografije. posmatraju. Jer. prilikom posjete prirodnim i kulturnim znamenostima. grupni i individualni. planum – praviti plan rada. jer je u savremenoj nastavi geografije jako naglašen zahtjev da se nastava zasniva na posmatranju. da razvija osjećanje kolektivne brige prema napredovanju slabijih učenika. s obzirom da je geografija predmet vezan sa samostalnim i praktičnim radom. programima i udžbenicima. već 252 . da aktivno učestvuju u sticanju i proširivanju znanja. kao i nakon toga. Nastavnik se samostalno priprema za nastavu. ali i samim učenicima. već isticanje bitnih momenata i produbljivanje znanja vježbama i radovima učenika. veća povezanost sa društvenom sredinom. po svojim sadržajima i aktuelnosti pružaju velike mogućnosti za intelektualan rad i odgoj učenika. Jahić Uvod Planiranje (lat. Od nastavnika se zahtjeva da u procesu nastave podstiče učenike na diskusiju. smišljati program rada) je bitna pretpostavka osmišljene polivalentne aktivnosti na usvajanju nastavnih sadržaja. on razmišlja o tome kako da organizuje rad u razredima u kojima će predavati. ali u skladu sa prirodom nastavnih jedinica koje se obrađuju. Obrađivati gradivo nastavnog programa nije jednolično i monotono prelaženje gradiva. Taj rad se treba izvoditi i van učionica u prirodi. ali i u samom procesu realizacije. programsko uključivanje roditelja u pojedine aktivnosti i dr. poboljšanje tehnologije rada. proizvodnim preduzećima. prihvatanje novih uputa od nadležnih prosvjetnih i školskih organa. promjene u nastavnim planovima. Ovo je prvo polje rada svakog nastavnika prije početka školske godine. realizacija nastavnog programa ne znači samo predavanje nastavnih tema i njihovo ponavljanje na časovima ponavljanja i utvrđivanja.E. Ali da bi se zaista postigao cilj. poljoprivrednim dobrima itd. u naseljima itd. imajući u vidu obrazovne i odgojne zadatke svog predmeta. Sve prirodne nauke. naročito. nastavnik započinje sa pripremama već samim početkom rada sa učenicima i to traje sve do okončanja njegove nastavničke karijere (Hodžić. nego je potrebno da se ono izučava neposredno onako kako nam pruža priroda. Škola mora u savremenim uslovima života pružati sve više učenicima. mora da misli kako maksimalno da aktivira učenike i. da vodi brigu o bržem razvoju i zadovoljenju radoznalosti darovitijih učenika. Kada se nastavnik geografije priprema za rad u novoj školskoj godini. tj. gradilištima. u dobro organizovanoj. Pri tome. ali i zahtjevati od njih sve više. Zbog toga savremena škola zahtjeva da se nastavni rad ne obavlja samo u učionici. pa prema tome i geografija. već permanentan i kontinuiran proces koji se obavlja neposredno prije izvođenja nastave i uporedo sa izvođenjem nastave. 1999.). raznolikoj i bogatoj nastavi. Pretežno frontalna i pretežno verbalna nastava postaje u današnje vrijeme sve više neadekvatna savremenim procesima u nastavi. da stvara uslove i povoljnu klimu za samostalan rad učenika u naučnim grupama. (Stevanović.

). Samo dobro provedena priprema može dati solidne rezultate. Solidna. U ovom radu su obrađene najvažnije etape u planiranju nastave i date njegove karakteristike. U nastavnikovom radu veoma značajno mjesto zauzimaju bilješke koje su dragocjen materijal. dobro će mu doći prije planiranja. 1998.) Godišnje (globalno) planiranje nastavnika geografije Temeljito i svestrano planiranje i pripremanje nastavnika za neposredan odgojnoobrazovni rad je osnovna pretpostavka uspješnog rada u nastavi geografije. broj sati) za određeni razred. dopunskom literaturom. metodičko. Pri tome najvažniji kriterijum mora da bude princip postupnosti i sistematičnosti. Neplansko izvođenje nastave ne bi imalo samo negativan uticaj na kvalitet obrazovnog rada. Svaki nastavnik geografije na početku školske godine mora upoznati stručnu i metodičku literaturu. Planiranjem se projektira rad kojeg ćemo kasnije izvoditi. planiranje nastavnog učenja na razini jedne nastavne jedinice. detaljno upoznavanje sa udžbenicima. a ostvarivanje odgojno-obrazovnih zadataka bez pripreme je slučajnost koja ne može dati trajnije rezultate. 2003. (Jelavić. Pripremanje nastavnika ne počinje i ne završava pisanjem dnevnih priprema. već u toku rada cijele školske godine. didaktičkim materijalom i svim onim što će mu biti potrebno u radu. priručnicima. To znači. Sve ono što je svaki nastavnik radio u toku školovanja. pedagoško. može prići globalnom planiranju i programiranju. a to su ona znanja koja će učenicima koristiti cijeli život. Zbog toga bi svaki nastavnik na kraju školske godine trebao provesti samokritičku analizu načina pripremanja za nastavu. a to će mu za daljnji tok njegovog rada biti glavna orijentacija. Dobro izveden plan za izvođenje odgojno-obrazovnog procesa čini osnovu za njegovo uspješno ostvarivanje. upoznavanje sa novom tehnologijom i tehnikom nastavnog procesa. već počinje onog dana kada se nastavnik prihvati obaveze i radnih zadataka za tekuću godinu. a to znači da u ovom radu nikako ne smije biti stihijnosti. u toku studija i ono što je pročitao u svom radnom vijeku. Globalno planiranje i programiranje obuhvata razradu nastavnih sadržaja i vremensko dimenzioniranje trajanja pojedinih glavnih etapa nastavne. U planiranju nastave postoje dvije razine:   globalna razrada osnovnog programa u okviru predviđenog vremena (školska godina. Tek kada nastavnik geografije prouči literaturu. neposredno pripremanje za nastavni rad i druge postupke koji doprinose realizaciji programskih sadržaja geografije (Rudić. Pripremanje nastavnika za nastavu predstavlja vrlo odgovoran. psihološko i drugo obrazovanje nastavnika. studijska priprema nastavnika za izvođenje odojno-obrazovnog rada bitna je pretpostavka da će se u nastavi ostvariti odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci. Nakon toga vidjet će dobre i loše strane pripremanja. Pripremanje za nastavu mora biti stvaralački rad nastavnika u kojem su sadržane njegove teorijske spoznaje i praktično iskustvo.Planiranje i pripremanje nastavnika geografije za izvođenje nastave povezivanje nastavnikovog izlaganja sa praktičnim znanjem učenika. Pripreme obuhvataju stalno stručno. već bi došlo u pitanje i ostvarivanje odgojnih zadataka. Ono zahtjeva visok stepen misaone 253 . smišljen. improvizacija i povremenog rada. planski i sistematski rad. Prema svemu naprijed rečenom vidimo je pripremanje nastavnika za neposredan odgojno-obrazovni rad vrlo složen posao i zahtjeva temeljite pripreme. Prije globalnog planiranja i programiranja treba proučiti nastavni program. koji će mu koristiti na samo kod planiranja i programiranja.

Svaki nastavnik može savladati nova znanja iz geografije. Loše je kad nastavnik odlazi na čas. Zato je neophodno da svaki nastavnik studijski proučava nastavni program. Za takav rad na času treba im pružiti interesantnu i pristupačnu nastavnu građu. nema uspješne i organizovane nastave geografije. Nastavni programi trebali bi biti izrađeni prije početka nastave. 254 . nastavnik ne izlaže samo ono što ima u školskom udžbeniku.). Naravno. konkretizuje ono o čemu sažeto i suhoparno priča udžbenik. Jer. bez potpunog usklađivanja sitnih ciljeva svakog pojedinog časa sa krajnjim ciljem koji treba postići u toku jedne godine. konkretnije. koje će trpiti učenici. koji su nastavnicima već dati u službenim dokumentima. Programiranje je vezano uz nastavne programe. Da bi nastavnik uspješno mogao planirati nastavno gradivo geografije potrebno je da dobro poznaje zahtjeve nastavnog programa. sedmične i dnevne pripreme (a ovi kasnije utiču na njegovu eventualnu korekciju). bitno utiče na cjelokupni nastavnikov rad. Dimenzioniranje nastavnog sadržaja nastavnik će provoditi kasnije. vodi ih do zaključaka i uopštavanja. koristi se ilustracijama iz udžbenika itd. ali mora za to imati volju i upornost. za detaljnije planove: mjesečne i dnevne. Jahić aktivnosti i ne može se mehanički obaviti. radi sa učenicima na karti ili dijagramima iz udžbenika. usmjerava i determiniše mjesečne planove. znanje je nešto što se može steći. uslovljava. Zbog svog globalnog karaktera godišnji plan je samo predradnja. Nastavnik mora izlagati građu izrazitije. On. Za nastavu geografije važno je znati šta je glavna vodeća misao nastavnog časa. preduslov za dalju i detaljniju razradu. Iznoseći tu građu. on sprovodi složen i izdiferenciran rad: objašnjava ono što je u udžbeniku teško učenicima. Svjesno usvajanje novih znanja zahtjeva aktivan umni rad učenika na nastavi. Nastavnik će izložiti detaljnije i osvijetliti markantnim činjenicama građu koja ima veći odgojni i obrazovni značaj. ali u saradnji sa svim ostalim faktorima koji sudjeluju u nastavi. jer mjesečni planovi i sedmične i dnevne pripreme moraju proizilaziti iz godišnjeg plana. bez uzajamnog prožimanja globalnih i detaljnih planova. uslovljenosti i usklađenosti od godišnjeg plana do dnevnih priprema.E. uči učenike da upoređuju činjenice. prije svega. a sam jedva poznaje problematiku nastavne jedinice. kako bi bez poteškoća nastavnik odmah mogao početi sa odgojno-obrazovnim radom. Pripremanje nastavnika geografije za čas Uspješna realizacija odgojno-obrazovnih zadataka nastave geografije u školi moguća je samo pod uslovom da se nastavnik kvalitetno pripremi za čas. šta su osnovna pitanja i koje probleme treba postaviti i izdvojiti na času geografije (Zgonik. nema smišljenog procesa. takav čas na kojem učenici stiču kvalitetna znanja. Nastavnik može osigurati sprovođenje takvih kvalitetnih časova samo svojom svestranom pripremom. dakle. samo jedna faza nastavnikovog rada. 1967. svaki čas geografije je jedan korak u proširivanju geografskih znanja. Bilo kakva neadekvatna priprema nastavnika za čas povlači za sobom velike posljedice. Bez te međusobne povezanosti. Jer ako čas nije pravilno pripremljen ne može biti ni kvalitetno realizovan. Jer. razotkriva na konkretnim činjenicama i primjerima nove pojmove. jer učenici vole i cijene kada im nastavnik geografije otkriva na času ono zanimljivo. Dobar čas geografije je. moraju biti međusobno usklađeni. To znači da od kvaliteta i usmjerenosti godišnjeg plana u velikoj mjeri zavisi kvalitet i usmjerenost nastavnikovog rada. zanimljivije nego u udžbeniku da bi osigurao da učenici svjesno i aktivno usvoje nastavnu građu. a posebno ono čega nema u udžbeniku. pomaže im da shvate novo oslanjajući se na već proučenu građu.

str. ekološke svijesti. od toga zavisi uspješna realizacija zadataka koje postavljamo na času. nastavnu jedinicu. Određivanje obrazovnih zadataka sastoji se u navođenju novih znanja koja će učenici steći u toku časa. materijalno-tehničkog i metodičkog karaktera. naučnog tumačenja. Nastavnik unaprijed priprema takva pitanja koja od učenika zahtijevaju samostalan misaoni rad. To što on usvoji zapravo je samo osnova za njegovo daljnje geografsko obrazovanje. oblike rada. stepena razvijenosti njegove radne kulture itd. jer bi suviše mnogo vremena oduzimala nastavniku. već treba biti sačinjena u skraćenom obliku. šta izložiti kraće) je i pitanje sadržaja i pitanje metodike. a to je razvijanje mišljenja. iskustva. O tome Hodžić T. zaključaka). psihološkog.Planiranje i pripremanje nastavnika geografije za izvođenje nastave Planiranje nastavnog časa čini najznačajniju etapu planiranja nastavnog rada. koji najviše doprinosi usvajanju novih geografskih znanja. Pripremajući se za čas. u pripremi za čas geografije ne bi smjela izostati metodička razrada izvođenja nastave. otkrivanje veza i odnosa među geografskim pojavama i procesima. nastavnikovih i učeničkih aktivnosti. Od pravilnog riješenja ovog pitanja zavisi i pravilno odabiranje građe i izbor onih metodičkih sredstava i oblika rada na času čija će primjena omogućiti nastavniku da do maksimuma ostvari predviđene zadatke. mašte. analizu i ocjenu geografskih činjenica itd.  Pripremanje nastavnika za spoznajnu stranu nastave Mnogi nastavnici geografije često naglašavaju da su u toku studija stekli dovoljno znanja i da s njim suvereno vladaju. Stoga se ne mogu predlagati jedinstvena rješenja koja bi važila za sve bez obzira na osobenost gradiva i individualnost nastavnika. obrazovne. Pismena priprema ne bi trebala da bude detaljna. koje samo spomenuti. pojmova. konkretizovti. Odabiranje građe (šta od programske građe istaći. nastavnik nije u stanju da u potpunosti ovlada svim geografskim sadržajima. Jedan od najvažnijih momenata u pripremanju nastavnika za čas je određivanje nastavnih obrazovno-odgojnih zadataka. ciljeve časa (odgojne. piše: "Izučavajući širok spektar geografskih disciplina u toku svog obučavanja na fakultetu ili pedagoškoj akademiji. Nastavnik mora voditi nastavu spoznajom učenika (formiranje predodžbi. nastavnik istovremeno riješava i probleme sadržaja i probleme metodike. niti primjeri i vježbanja u različitim oblicima koji najbolje odgovaraju postavljenom cilju. koje se proteže kroz cijeli njegov radni ciklus. Znati nastavne sadržaje nije garancija da će nastavnici te sadržaje zaista moći uspješno prenijeti na učenike. funkcionalne).). unaprijed skicirati pitanja za učenike. Kada se priprema za čas. Također. nastavna sredstva i strukturu rada (Romelić. pamćenja. Priprema treba da sadrži: naziv nastavnog predmeta.. nastavnu temu. objašnjavanje uzroka i posljedica. a prvenstveno od dubine nastavnikovog poznavanja materije. tip časa. a posebno 255 . isplanirati tok razgovora i jasno formulisati zaključke i rezime razgovora. nastavnik mora razmisliti ne samo o sadržaju nastavnog rada. dok odgojni zadaci navode uticaj geografskih sadržaja na formiranje pogleda na svijet i na psiho-fizičku komponentu učenikove ličnosti. U kom obliku će nastavnik pisati pripreme za čas zavisi od više faktora. Koje činjenice treba izložiti detaljnije. bitno je razmisliti o načinu analize i uopštavanja građe na času. šta iskoristiti kao primjer. patriotizma itd. primjenu ranije stečenih znanja. nastavne metode. 2003." (Hodžić. nego i o takvim oblicima rada koji obezbjeđuju aktivno usvajanje izložene građe i aktivan misaoni rad učenika na času geografije. emocija. Raspored građe i metodička sredstva moraju služiti otkrivanju idejnog sadržaja časa i realizaciji odgojno-obrazovnih zadataka. Ipak. 1999. 91.). te da im nije potrebna posebna priprema. Neposredno pripremanje za izvođenje nastave Za pripremanje nastave potrebno je izvršiti predradnje spoznajnog. metodičke obaviještenosti.

čim dozna u kojim će odijeljenjima predavati svoj predmet. jer su geografske promene česte i intenzivne u svim delovima sveta. Svakako treba voditi računa da se učenici previše ne opterete. funkcionalne i odgojne zadatke. ne samo na nastavu. Od stručnosti nastavnika zavisi nivo efikasnosti odgojno-obrazovnog procesa u savremenoj školi. Dobar nastavnik cijeloga života stalno uči. sreće i učenja. Određivanje tih zadataka usko je vezano uz određivanje materijalnih ili obrazovnih zadataka. Time postižemo da učenici nauče raditi i shvate intelektualni rad kao određenu teškoću koju se može savladati ako je taj rad organizovan i stalan. piše: “Nastavnici geografije moraju. ali im to ne smije biti teret. kao i na projiciranje nastave koja će učenicima biti interesantna. a ne osjećaj straha i strepnje. prati TV programe i poznaje gotovo sve aktuelnosti iz geografske struke. Poznavanje geografske struke još uvijek ne znači da je nastavnik u mogućnosti da rukovodi nastavnim procesom. 254) Samo na taj način nastavnik može osigurati da spoznaja učenika bude kvalitetna. Nastavnik će u toku pripremanja predvidjeti koje će djelove nastavnog sadržaja učenici usvajati sami. Ovdje se postavlja i pitanje učenika kao subjekta u nastavi. funkcionalne zadatke (razvoj sposobnosti) i odgojne zadatke (razvoj moralne spoznaje). preuzimaju odgovornost. To su oni zadaci kojima djelujemo na razvoj ličnosti kod učenika. Za nastavnika je važno da prikaže šta učenici moraju spoznati u toku nastavnog sata. tada smo otvorili put psihološkoj strani nastave. Uporedo sa razvojem nauke i tehnike u nastavne programe unose se novi nastavni sadržaji. Ako smo dobro zamislili kako će teći spoznaja učenika. moguće je samo onda ako nastavnik poznaje svoje učenike. Nastavu treba ogranizovati tako da se učenici angažuju. da ne bude monotona. Učenici preuzimaju obaveze u nastavnom procesu. Oni iz njih 256 . poznavanje njegovih mogućnosti. Oni proizilaze iz nastavnog sadržaja i ne mogu biti samo formalno postavljeni. njegovih sklonosti. To opet pretpostavlja stalno permanentno stručno usavršavanje. natpise u štampi. Poznavanje svakog učenika.“ (Rudić. niti da im čas bude samo zabava. Nastavnik će na osnovu nastavnih sadržaja moći formulisati obrazovne zadatke. već i na nastavnike i druge učenike. već u jedinstvu sa ostalim stranama nastavnog procesa. Jahić treba dovesti učenika do generalizacija i aktivirati i one učenike koji nisu dovoljno aktivni. O tome Rudić V. za koje je djelove potrebna njegova intervencija. Učenici imaju velike spoznajne želje i nastavnik se na to ne smije oglušiti. koje će ciljeve ostvariti i kakve će promjene učenici doživjeti u toku sata. Za takav rad nije dovoljno samo poznavanje nastavnog gradiva. interesantana. Stručno znanje nastavnika mora biti i veće i intenzivnije od onog što će ga dati učenicima. zbog raznovrsnosti nastavne materije. da posvete veliku pažnju pripremama za nastavni rad.  Pripremanje nastavnika za psihološku stranu nastave Psihološka strana odnosi se na prevladavanje trema nastavnika. kako će izgledati spoznajna strana nastave. njegovih briga i radosti omogućit će nam da organizujemo nastavu tako da ona bude dinamičana. jer učenik ne može biti pasivni subjekt u nastavi. O tome da li će učenik biti više ili manje subjekt zavisi i o pripremi nastavnika za psihološku stranu nastave koju ne možemo posmatrati izolirano. To je najvažniji zadatak i njemu treba prići sa mnogo pažnje. str. Pripremanje nastavnika da učenici nastavni sadržaj dožive. već mora biti aktivni subjekt u nastavi i vršiti uticaj. Da bi odgovorio svim ovim zadacima nastavnik geografije. koje nastavnik u toku svog školovanja nije učio i ne poznaje ih. a koje će zajednički raditi. On prati stručnu literaturu. a samim tim i stalno stručno pripremanje za nastavu. Uz psihološku stranu nastave vezano je i određivanje jednog dijela odgojnih zadataka.. publikacije. 1998. da se u školi osjeća radost života. U ovoj fazi pripremanja nastavnik određuje obrazovne. a ne da se oslobode rada. detaljno proučava program i pristupa temeljitom pripremanju gradiva.E. odnosno koja će kod njih buditi znatiželju i navoditi ih na razmišljanje.

već ih koristiti pravilno i racionalno. pomagala i tehničkih uređaja za rad nastavnika i učenika. Vanjska organizacija nastave ili vanjska strana organizacije nastave obuhvata didaktičko usklađivanje vanjskih faktora: uređivanje mjesta za izvođenje nastave. Materijalno-tehničku stranu nastave ne treba pripremati samo nastavnik. nabavka odgovarajućih nastavnih sredstava. Dakle.). Razumljivo je da već i prilikom rasporeda materijala nastavnik razmišlja o metodama rada koje će osigurati najbolji uspjeh učenika. Zbog toga nastavnik treba pravilno planirati koja će nastavna sredstva koristiti u određenim fazama nastave. ali i sami učenici. kao i pripreme koje će učenici ranije izvršiti da bi mogli u toku nastavnog procesa sarađivati sa nastavnikom. 2006. jer nastavnici iz različitih razloga izbjegavaju njezinu primjenu. a time će se ostvarivati i funkcionalni zadaci nastave. nadopunjuju ih i utiču na pozitivnu promjenu ličnosti kod učenika. Izabrani materijal mora se rasporediti tako da se obezbijedi shvatanje i čvrsto usvajanje od strane učenika. didaktička i pedagoška korisnost dokazana.Planiranje i pripremanje nastavnika geografije za izvođenje nastave proizilaze. kolege. moramo i sami biti odgovorni.  Pripremanje materijalno . U pripremama nastavnika još uvjek je prisutna tročlana struktura 257 . izradi odgovarajućih udžbenika. bogate njihov doživljaj. sa upotrebom nastavnih sredstava ne treba pretjerivati. sedmici. ali se ona dovoljno ne koristi. Pripremajući psihološku stranu nastave moramo imati na umu da u toku odgojnoobrazovnog rada moramo pripremiti učenike da snose odgovornost za svoj rad. U ovoj fazi pripreme nastavnik bira načine rada u obradi pojedinih geografskih sadržaja i opredjeljuje se za najfunkcionalnija nastavna sredstva čija je metodička. jer su samostalno radili. Nažalost velika većina osnovnih škola slabo je ili skoro nikako opremljena nastavnom opremom i stručnom literaturom za nastavnike. Međutim. Veoma značajan faktor za uspješno pripremanje nastavnika su materijalni uslovi i opremljenost škole nastavnom opremom i stručnom literaturom. školskoj godini itd. ukoliko se želi povećati nivo nastave geografije potrebno je konstantno pristupati otklanjanju svih smetnji koje proizilaze iz nedovoljne materijalne opremljenosti škola. usavršavanju nastavnih planova i programa. Nastavnik se može dogovoriti sa učenicima da oni kod kuće skupe i pripreme didaktički-metodički materijal. a pored toga to je za njih dragocjeno i značajno iskustvo. da skupe materijal za pojedine nastavne jedinice i donesu ga u školu. Nastavnik je dužan u toku izvođenja nastave koristiti različita nastavna sredstva. Razvijajući svoju odgovornost učenik će biti u stanju da otkrije neodgovornost drugih.  Pripremanje metodičke strane nastave Pripremanje metodičke strane nastave osigurava efikasne načine i puteve u realizaciji nastave.tehničke strane nastave Pripremanje materijalno-tehničke strane nastave spada u domen vanjske organizacije nastave. Njemu u tome pomaže menadžment škole. (Tomić & Osmić. Jer. dešava se da je škola opremljena savremenom nastavnom tehnikom. priručnika i ostale literature i nabavci savremenih nastavnih sredstava i pomagala. utiču na trajnije zapamćivanje itd. jer na takav očigledan način učenici brže stiču nova znanja. Ona povećavaju interesovanje učenika. Na taj način učenici mogu izvršiti veliki dio predradnji za nastavni sat. da izvrše promatranja. Danas se ne može ni zamisliti uspješan i moderan rad u nastavi bez stručne primjene savremene nastavne tehnike. mobilišu njihovu pažnju. pravilan vremenski raspored nastavnog rada u danu. odgovornost je i moralna vrijednost i zbog toga je moramo razvijati stalno sa sve većim zahtjevima. Međutim. Da bismo to tražili. Jedan od prvih zadataka nastavnika geografije u početku školske godine je pravilan izbor materijala prema programu rada za pojedine razrede u kojima će predavati. pravilnu adaptaciju školskog namještaja i njegov raspored u učionici i ostalim školskim prostorijama.

a da im u svemu tome nastavnik bude partner i organizator. Pravih klasičnih sati u učionici. postupke i metode. položaju i odnosu u prostoru. Zaključak Svaki nastavnik geografije zna da je kvalitetna i temeljita priprema osnov uspješnog izvođenja nastave. U pripremanju neposrednog odgojno-obrazovnog rada nastavnik ne smije gubiti iz vida učenika. individualnog rada i rada u parovima). prije svega. mora da nauči da misli. Dakle učenicima treba dati više prostora u nastavi da više pitaju. predviđanje izmjene oblika rada (frontalnog. u školskom dvorištu. Također. Učenik u savremenim procesima obrazovanja. koje će biti pojednostavljene i uprošćene.E. određivanje najefikasnijih nastavnih metoda. obliku. tj. Svakako. kako će se odvijati rad izvan učionice. Nastavnik o tome mora jako voditi računa i pravilno se pripremiti za taj rad. lice koje učenicima daje već gotova i sistematizirana znanja. Za ovakvu vrstu rada nastavnik geografije trebat će mnogo više vremena za pripremanje nastave. Pripremajući takvu nastavu morat će pripremiti i to kako će drugi obavljat njegovu ulogu. svaki nastavnik zna da se rad u toku školske godine utoliko lakše obavlja ukoliko je on preko ljetnog odmora uspio da pročita više stručne i metodičke literature i ukoliko je studioznije izvršio planiranje gradiva. Na ovakav način učenici neposredno uočavaju geografske pojave u njihovoj prirodnoj veličini. Jer. atlase. publikacije. stavlja ih pred različite probleme ili im daje na raspolaganje potrebne izvore informacija (knjige. web-stranice itd. Savremena metodika nastave geografije sve više afirmiše samostalan rad učenika. određivanje kriterija za produktivno ponavljanje. u muzejima itd. Prilikom svojih posjeta sa učenicima nastavnik geografije mora uočavati najbolja mjesta na kojima bi mogao izvesti taj čas. Oni već unaprijed mogu sudjelovati u pripremanju tog rada (materijalno-tehnička strana). Kod pripremanja odgojno-obrazovnog rada najznačajnija pitanja su: didaktičko i metodičko prerađivanje gradiva. Savremeni nastavnik pretežno pita učenike. kako bi u što većem stepenu samostalno dolazili do određenih znanja. Moramo znati da ne postoje jednake odgojno-obrazovne grupe ili razredi u kojima ćemo moći koristiti iste načine. samostalno rade i istražuju. grupnog. razrada i zaključak). u tvornicama. nikakvo objašnjavanje u razredu ne može dati tako jasne predstave o različitim geografskim pojavama i procesima kao neposredno posmatranje na terenu. Nastavu treba fleksibilnije postaviti. kako bi oni mogli što samostalnije da rješavaju postavljene probleme. gdje nastavnik govori. u prirodi. Ovakva struktura nije u skladu sa savremenom nastavom geografije i treba tražiti nove modernije strukture. a učenici slušaju treba biti sve manje. Učenike treba pripremati za odgojno-obrazovni rad. pripremanje zadataka za samostalan rad. pravilna artikulacija nastavnog sata.). boji. nastavna sredstva. Intencija savremenog obrazovanja je da učenici dobiju veću ulogu u nastavi i da postanu aktivan faktor nastave. a ne pasivan. Nastavnik mora planirati takav rad i tražiti najbolje mogućnosti racionalizacije. 258 . odabiranje najefikasnijih izvora znanja. kod izvođenja nastave geografije ne smije se izgubiti iz vida da se obrazovanje ne odvija samo u učionicama i da ga ne izvode samo nastavnici. Obrazovanje se odvija i izvan učionica. Metodičku pripremu treba vršiti za svaki razred. organizovanje vježbanja i niz drugih pojedinosti koje je potrebno izvršiti u nastavnom radu.). a mogu pripremati da pomažu nastavniku i da povremeno preuzmu ulogu predavača (radionice i sl. jer gradivo geografije je za svaki razred specifično i zahtjeva posebne pripreme. Jahić nastave (uvod. ali ne tako da ona bude rastegnuta i nefunkcionalna. Najbolji rezultati u nastavi geografije postižu se onda kada nastavnik prestane da bude samo predavač. Razumljivo je da se ovakvi časovi moraju pažljivo pripremati. već da bude racionalno organizovana uz aktivno učešće svih faktora. U tim aktivnostima ne učestvuju samo nastavnici već i ljudi drugih profesija i stručnosti.

Romelić. (1998). Didaktika. Prvi dio. Literatura Hodžić. Nastava i vaspitanje. F. i Osmić. V. M. Zagreb. Didaktika. Hodžić. Zagreb. sa pravilnim naučnim pogledom na svijet. (1999). T. (1998). Razvoj i modernizacija geografskog obrazovanja.Planiranje i pripremanje nastavnika geografije za izvođenje nastave jer takav oblik rada stvara preduslove da stvori produktivnog čovjeka. koji će biti u stanju da stečena znanja u školi primjeni u praksi. I. Stevanović. (2003). (2006). 7. Tomić. (2003). 6. Matas. Br. 2. Metodičke osnove nastave geografije za osnovne i srednje škole.. Metodika nastave geografije. J. Novi Sad. str. Tuzla. T. Formiranje predodžbi i pojmova u nastavi geografije. Sarajevo. (1996). D. Sarajevo: Svjetlost. M. Zgonik. Metodika nastave geografije. Časopis za pedagošku teoriju i praksu. Rudić. Beograd: Savez pedagoških društava SR Srbije. Metodika nastave geografije. Ovakvo znanje učenici će steći samo onda kada se njihov nastavnik kvalitetno pripremi za nastavu i kvalitetno prezentuje nastavnu materiju. Metodičke osnove nastave geografije za osnovne i srednje škole. 11. 4. 675684. R. 3. Sarajevo: Svjetlost. Jelavić. 9. Beograd. 259 . snalažljivog i fleksibilnog. V. (1973). M. & Walter. J. 8. Đuričković. Drugi dio. 4. Zagreb. (1967). (2003). Tuzla. 10. Didaktika. (1983). 1. 5. Metodika nastave geografije. Wolfgang.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->