ZBORNIK RADOVA PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET SVEZAK GEOGRAFIJA Izdavač: Univerzitet u Tuzli Prirodno-matematički fakultet Za izdavača: Dr. sc. Fehim Dedagić, dekan Odgovorni urednik: Dr. sc. Salih Kulenović, redovni profesor Uređivački odbor: Dr. sc. Salih Kulenović, redovni profesor Dr. sc. Izet Ibreljić, redovni profesor Dr. sc. Ibrahim Bušatlija, redovni profesor Dr. sc. Ibrahim Ahmetaj, vanredni profesor Dr. sc. Hasan Zolić, redovni profesor Dr. sc. Alija Suljić, docent Dr. sc. Nusret Mujagić, docent Tehnički urednici: Mr. sc. Semir Ahmetbegović Mr. sc. Sabahudin Smajić Štampa: "OFF-SET" Tuzla Za štampariju: Sadika Murić, direktor Tiraž: 150 komada Izlazi godišnje Odlukom Senata Univerziteta u Tuzli, broj 03-6125-11.8/04, od 17.12.2004. godine odobreno je izdavanje ovog zbornika. Prema mišljenju Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, broj 04-15-59-1/05, od 06.01.2005. godine ovaj Zbornik je, shodno članu 18. tačka 10. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga, oslobođen plaćanja poreza na promet.

ISSN: 1840-0515

SADRŽAJ 1. GEOGRAFIJA, EKONOMIJA I SAVREMENA ENERGETSKO-RESURSNA GEOPOLITIKA GEOGRAPHY, ECONOMY AND CONTEMPORARY ENERGETIC-RESOURCE GEOPOLITICS Dr. I. Ibreljić, Mr. Dž. Mešanović, A. Zaimović TRANSGRANIČNA SARADNJA KAO FAKTOR REGIONALNOG RAZVOJA – PRIMER ŽELEZNIČKOG SAOBRAĆAJA IZMEĐU SRBIJE I BOSNE I HERCEGOVINE CROSS-BORDER COOPERATION AS A REGIONAL DEVELOPING FACTOREXAMPLE, RAILWAYS BETWEEN SERBIA AND BOSNIA AND HERZEGOVINA Dr. Đ. Komlenović, Mr. E . Manić KULTURNO-HISTORIJSKE ZNAMENITOSTI I ETNOGRAFSKI SADRŽAJI NA PODRUČJU OPĆINE SREBRENICA KAO TURISTIČKI MOTIVI CULTURALLY-HISTORIC SIGHTS AND ETHNOGRAPHIC CONTENTS IN THE AREA OF SREBRENICA MUNICIPALITY AS A TOURISTICAL MOTIVES Dr. S. Kulenović, Mr. S. Smajić, Mr. A. Kadušić, Mr. S. Ahmetbegović, Mr. F. Kudumović OBIM, DINAMIKA I STRUKTURA INVESTICIJA NA PODRUČJU OPĆINE KALESIJA U PERIODU OD 1970. DO 2005. GODINE SCOPE, DYNAMICS AND STRUCTURE OF INVESTMENTS ON THE TERRITORY OF KALESIJA MUNICIPALITY IN THE PERIOD FROM 1970 TO 2005 Mr. Dž. Mešanović PROMJENE U NIVOU (I OCJENA) PRIVREDNE RAZVIJENOSTI I DINAMIKA RASTA DRUŠTVENOG PROIZVODA OPĆINE KALESIJA U PERIODU OD 1970. DO 2002. GODINE CHANGES IN THE LEVEL (AND ASSESSMENT) OF ECONOMIC DEVELOPMENT AND THE DYNAMICS OF GROWTH OF DOMESTIC PRODUCT OF KALESIJA MUNICIPALITY IN THE PERIOD FROM 1970 TO 2002 Mr. Dž. Mešanović STVARANJE POSLIJERATNOG IDENTITETA GRADOVA U BOSNI I HERCEGOVINI - NOVI TRENDOVI ILI NOVI URBICID THE CREATION OF AFTER WAR CITY’S IDENTITY IN BOSNIA AND HERZEGOVINA - NEW TRENDS OR NEW URBICIDE Dr. N. Mujagić OSVRT NA TERITORIJALNI I POPULACIONI RAZVOJ GRADA TUZLE REVIEW OF THE TERRITORIAL AND POPULATION DEVELOPMENT OF THE CITY OF TUZLA Mr. D. Džafić URBANOGEOGRAFSKI RAZVOJ GRADA TEŠNJA URBAN-GEOGRAPHICAL DEVELOPMENT OF CITY TEŠANJ Mr. A. Kadušić, Mr. F. Kudumović, Dr. S. Kulenović 7

2.

17

3.

27

4.

43

5.

51

6.

59

7.

73

8.

87

9.

RAZVOJ SEOSKIH NASELJA OPĆINE TEŠANJ DEVELOPMENT OF RURAL SETTLEMENTS OF MUNICIPALITY TEŠANJ Mr. A. Kadušić NEKE KARAKTERISTIKE DEMOGRAFSKOG RAZVOJA PERIPANONSKE MAKROREGIJE BOSNE I HERCEGOVINE U PERIODU OD 1991-2003. GODINE SOME CHARACTERISTICS OF DEMOGRAPHICAL DEVELOPMENT PERIPANONIC MACROREGION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA IN PERIOD 1991-2003. YEAR Mr. F. Kudumović, Mr. A. Kadušić PROMJENE U DEMOGRAFSKOM RAZVOJU PLANINSKO-KOTLINSKE MAKROREGIJE BOSNE I HERCEGOVINE U PERIODU OD 1991-2003. GODINE CHANGES IN DEMOGRAPHICAL DEVELOPMENT OF MOUNTAIN-WALLEY MACROREGION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA IN PERIOD 1991-2003. YEAR Mr. F. Kudumović STANOVNIŠTVO OPĆINE GRAČANICA POPULATION OF THE GRAČANICA MUNICIPALITY Dr. S. Kulenović, Mr. D. Džafić, A. Zaimović DOBNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA OPĆINE TUZLA U PERIODU 1953.1991. GODINE AGE STRUCTURE OF TUZLA MUNICIPALITY POPULATION IN PERIOD 1953.-1991. Dr. S. Kulenović, Mr. E. Jahić NEKE ANTROPOGEOGRAFSKE ODLIKE NASELJA URISIĆI SOME ANTHROPOGEOGRAPHICAL FEATURES OF URISIĆI SETTLEMENT Dr. A. Suljić PRIHVAT BOŠNJAČKIH PROGNANIKA I IZBJEGLICA U TUZLU ZA VRIJEME RATA 1992.-1995. GODINE – PRILOG PROUČAVANJU PRISILNIH MIGRACIJA BOSNIAK REFUGEES AND DISPLACED PERSONS HOSTED IN TUZLA DURING THE WAR 1992-1995. - ADDITION TO EXAMINATION ON FORCED MIGRATIONS Dr. A. Đozić, Dr. A. Suljić KLIMA U SLIVU RIJEKE SPREČE I NJENE SPECIFIČNOSTI CLIMATE IN THE SPREČA RIVER BASIN AND ITS COMMON CARACTERISTICS Mr. S. Smajić, Mr. S. Ahmetbegović PROBLEM VISOKIH VODA NA PROSTORU GORNJE SPREČE COMMON PROBLEMS WITH OVERFLOW IN THE GORNJA SPREČA AREA Mr. S. Ahmetbegović, Mr. S. Smajić MORFOSTRUKTURNE ODLIKE SLIVA RIJEKE SOLINE MORPHOLOGICAL CHARACTERISTIC OF SOLINA RIVER BASIN E. Hadžimustafić, Dr. A. Suljić, Dr. A. Baraković FIZIONOMSKA DIFERENCIJACIJA SLIVA RIJEKE JALE PHYSIOGNOMIC DIFFERENTIATION OF THE JALA RIVER BASIN Mr. S. Smajić, Mr. S. Ahmetbegović

101

10.

117

11.

127

12.

137

13.

151

14.

161

15.

171

16.

187

17.

201

18.

211

19.

219

Jahić 229 21. Komlenović. 251 . ORGANIZACIJA PROFESIONALNOG RAZVOJA NASTAVNIKA GEOGRAFIJE U ZEMLJAMA EVROPE ORGANIZATION FOR PROFESSIONAL DEVELOPMENT OF GEOGRAPHY TEACHERS IN THE EUROPEAN COUNTRIES Dr. 237 22. Malinić INOVATIVNI NAČINI IZVOĐENJA NASTAVE IZVAN UNIVERZITETSKIH UČIONICA: "ISKUSTVENO UČENJE" KAO NASTAVNI METOD U VISOKOM OBRAZOVANJU I NAČIN PODRŠKE LOKALNIM ZAJEDNICAMA KOJE SU PREŽIVJELE GENOCID U BIH TAKING HIGHER EDUCATION BEYOND THE CLASS ROOM: EXPERIENTIAL LEARNING IN HIGHER EDUCATION AND CAPACITY BUILDING IN POST-GENOCIDE COMMUNITIES IN BIH H. Đ. Halilović PLANIRANJE I PRIPREMANJE NASTAVNIKA GEOGRAFIJE ZA IZVOĐENJE NASTAVE LESSON PLANNING AND PREPARATION OF A GEOGRAPHY TEACHER IN ORDER TO DELIVER A LESSON Mr.20. Mr. D. E.

sc. Ekonomski fakultet. ekonomija. bez obzira na to. Dževad Mešanović. ECONOMY AND CONTEMPORARY ENERGETIC-RESOURCE GEOPOLITICS Dr. Ključne riječi: geografija. Međutim. resursi. resources. Prirodnomatematički fakultet. Danas se u svijetu svake godine proizvede i spali više od deset milijardi tona uslovnog goriva što rezultira da se energetski resursi nezadrživo troše a istovremeno multipliciraju i ekološki problemi pa je energija sve skuplja. energetic. ako ništa drugo. ecological problems which are multiplying and energy is more expensive. Azra Zaimović. 7 – 16 (2007-2008) Originalni naučni rad GEOGRAFIJA. But. No. In this paper these aspects are significantly reduced so that resources are reduced to oil and natural gas but world is observed as geopolitical in which geography and economy are mostly realities. Mr. energetika. onda barem o otvorenim pitanjima koja se ovdje postavljaju. Ova tematika se može posmatrati sa mnogo aspekata. redovni profesor. EKONOMIJA I SAVREMENA ENERGETSKO-RESURSNA GEOPOLITIKA GEOGRAPHY. . reader will probably come in situation to think actively less or more or at least think about an open questions which are mentioned here. Abstract The longer time modern civilisation fell in "narcotic dependence" of energetic resources and because of that energetic-recourse problems are very often a subject of debates in different levels which are getting different forms and becoming more intensive. Key words: geography. viši asistent. Every year in the world it is produced and combusted more than 10 billion tones of conditional fuel and the result of that is unrestrainable consumption of energetic resources. svijet ubrzano ulazi u fazu razvoja u kojoj nema skuplje energije od nedostatka energije. Univerzitet u Tuzli Sažetak Savremena civilizacija je već duži period dospjela u "narkotičku zavisnost" od energetskih resursa pa su i energetsko-resursni problemi veoma često predmet debata na različitim nivoima koje dobijaju razne forme i postaju sve intenzivnije. U ovom radu se to znatno reducira pa se energenti svode na naftu i prirodni gas ali se svijet posmatra kao geopolitičan u čemu su geografija i ekonomija uglavnom objektivna datost. Univerzitet u Tuzli. profesor geografije. economy. without regard therewith. čitalac će vjerovatno ipak doći u situaciju da manje ili više aktivno razmišlja.Zbornik radova PMF 4 i 5. world is quicken entering in developmental phase in which lack of energy is the most expensive energy. This topic can be observed with different aspects. However. Izet Ibreljić.

3 biliona GDP i cca 0. ekonomsku i geopolitičku komponentu. korištenje vodenih puteva. pratila manja ili veća oskudica resursa. A. predmet sve intenzivnijih debata koje imaju svoju geografsku. 1. povezuje se geoprostor od cca 17 biliona GDP i cca 0. prije svega nafte i prirodnog gasa izaziva također bojazan za bezbijednost pojedinih zemalja. Evropsko-ruska energetska integracija kao realna mogućnost u Evropi budućnosti Multiplikovanje energetskih linija na relaciji Istok-Zapad evropskog geoprostora odnosno integracija ovog Kontinenta u energetsku prije svega naftnu i gasnu mrežu je.5 odnosno 14. Dž. Ekonomsku ekspanziju ovog dijela evroprostora kontinuirano je međutim. o "win-win" situaciji u kojoj svi imaju koristi. sve više postaje spoljnopolitičko oružje. Ibreljić. kao što je navedeno. Dostignuti nivo razvoja početkom 21 stoljeća i razvojni ciljevi u narednim decenijama još više potenciraju evropsku neophodnost raspolaganja odgovarajućim kvantumom. Dosadašnji integracijski procesi u Evropi bili su naime i ostali primarno ekonomskog karaktera i počeli su se odavno geografski oblikovati od Irske do Rusije (sa eventualno Turskom). gas. Sticajem historijskih okolnosti odnosno posjedovanju Sibira potencijal novog oružja našao se najvećim dijelom u vlasti Rusije. Prvi projekti na ovu temu se manje ili više ubrzano operativno razrađuju. Evropski integracijski proces u novonastalim okolnostima dobija novi geografski okvir vizionarske degolovske Evrope od Atlantika do Urala ili pak evroazijsku sadržinu u kome su na zapadnom dijelu locirani danas već tradicionalni (kapital. pregovaračka pozicija EU i Rusije u novom sporazumu o strateškom partnerstvu i saradnji čini se da je dobrim dijelom izjednačena. Riječ je o geoprostorima od cca 4.14 milijardi stanovnika.I. Rusija se. Najvažniji budući naftovodi i gasovodi trebaju u bliskoj budućnosti da povežu energetske izvore u Rusiji i Centralnoj Aziji sa tržištima u EU. Ekonomsko-populacijski posmatrano. Takvo interevropsko-rusko povezivanje dobija svoju potpuno novu geografsku i ekonomsku sadržinu. itd. Zaimović Uvod Prije nekoliko decenija kretanje trupa ili tajni razmještaj raketa na određenom geoprostoru su rezultirali bojazan nekih zemalja za sopstvenu bezbijednost. Ne zalazeći u analizu navedenih numeričkih indikatora. izgradnju interevropske željezničke mreže.5 miliona km2. ugalj) resursi pa se saradnja među njima nameće sama po sebi. Nakon projekata koji se odnose na transport nafte i gasa i prenos elektroenergije mogli bi uslijediti i projekti investiranja u magistralne puteve. prije svega energetskih resursa. nameće kao geografski i ekonomski veoma povoljan partner sa kojim bi se mogao ublažiti ovaj evropski deficit. Posljednjih godina međutim. Energija dakle. Koristeći to ova zemlja nastoji da mnoge zemlje u svijetu uključi u međusobnu mrežu zavisnosti posjednika i korisnika energije. uz Srednji istok i Sjevernu Afriku. Riječ je dakle. Da bi zaštitili svoju energetsku infrastrukturu Evropljani protežiraju energetsku liberalizaciju odnosno reciprocitet u energetskim odnosima sa ovom zemljom kao i diversifikaciju izvora energije bez obzira što to mnogo više košta.5 milijardi ljudi sa geoprostorom od 1. Mešanović. oskudica energetskih resursa. znanje) a u istočnom dijelu sve oskudniji energetski (nafta. Sa šireg geostrateškog aspekta energetsko povezivanje evroprostora dobiva osim ekonomske i određenu geopolitičku sadržinu. tehnologija. Tranzitirajući ekstrahovane energente na ovoj relaciji proizvođači ostvaruju velike prihode a naftovodi i gasovodi treba da budu izvor prihoda i za zemlje kroz koje prolaze po osnovu transportnih tarifa i rastućeg snabdijevanja ovim proizvodima. Evropljani koji pojedinačno najčešće već imaju određene ekonomske i energetske bilateralne veze sa Rusijom kroz budući 8 .

Prema mišljenju jednog skandinavskog političkog analitičara status Kosova je između ostalog "indirektna igračka u geostrateškoj igri svjetskih sila oko energetske sigurnosti Evrope. godine (na preko 4. U suštini. godine) meganaftovodom od Kaspija do turskog dijela Mediterana nastoji se što više iskoristi centralnoazijske resurse i transportovati ih na 1) 2) "Le Monde".5% svjetskih rezervi nafte uglavnom u norveškom i britanskom dijelu Sjevernog mora 5) dok Rusija i Kazahstan posjeduju 6. Paris. 4) "Politika" Beograd. 21. Ruski proizvodni i transportni kapaciteti stiču vremenom na ovom geoprostoru sve veću konkurenciju.2006.01. Kinezi su već osigurali određene količine nafte nakon izgradnje kinesko-kazahstanskog naftovoda a već se uveliko gradi i kinesko-kazahstanski gasovod.3 miliona barela dnevno). "Kwh" br.4% svjetskih naftnih resursa. a evropski zahtjevi i nametanje istovjetnih demokratskih standarda se tretiraju kao imperijalni kompleks. 18. 2. br. Budući naftovodi i njihova geopolitička komponenta Evropske rezerve nafte locirane su najvećim dijelom u sedimentnim zonama (osobito u lagunama) u prostoru vlažne klime. Beograd. U energetskoj geopolitičkoj igri u Evropi slučaj Kosova je specifičan i na njemu se prelamaju geopolitički ali i energetski nesporazumi EU i Rusije. mart 2007.10 9 . ali već postoje planovi i o gasovodu i eventualnoj izgradnji gasne električne centrale" 3) .Geografija. Iz tog razloga "bitka za Kaspij" gdje se nalaze velike rezerve nafte i gasa sve više dobiva na intenzitetu. Prema energetskim analitičarima EIA proizvodnja nafte bi se ovdje mogla najmanje dvostruko povećati do 2015. str. Beograd. Uz dugoročne investicije u rekonstrukciju postojećih ("Kosovo A" i "Kosovo B") i izgradnju novih ("Kosovo C" i "Kosovo D") termoelektrana ovaj region bi mogao postati jedan od glavnih izvoznika elektroenergije u JIE. Prema ekspertima Svjetske banke "lignit je dakle. U osnovi dakle. najvažniji izvor energije na Kosovu. te odsustvo diskriminacije za strane investitore koji žele da participiraju u eksploataciji rudnog bogatstva na ruskoj teritoriji i prelazak Rusije iz sistema "imitacije demokratije" u okvire demokratskog sistema i ljudskih prava koji važe na Zapadu Evrope obzirom da po njima "Rusi nikad nisu upoznali istinsku demokratiju" 1) . Zapadna Evropa raspolaže samo sa 1. 3) "Ekonomist".398. Novoaktiviranim (2006.388. 29 oktobar 2007. po ruskom mišljenju buduće strateško partnerstvo Rusije i EU uključuje kompleksan proces tranzicije njihovih odnosa.2008 5) EIA 2007. ekonomija i savremena energetsko-resursna geopolitika zajednički sporazum zahtijevaju jednak pristup svih proizvođača gasovodima i naftovodima. U Rusiji se pak od EU traži ravnopravan tretman koji ne bi obuhvatio samo energetiku. budućnosti UN i želje SAD da oslabe nacionalni suverenitet i time internacionalizuju kontrolu nad svjetskim resursima nafte i drugim prirodnim bogatstvima" 4) . Tu je svakako i veliki ruski naftovod za Kinu kapaciteta 80 miliona tona nafte godišnje koji se investicijski privodi kraju. treba riješiti dva krupna pitanja i to: zahtjev EU sa liberalizacijom energetike kojim se želi zaštititi njena energetska infrastruktura od strane kontrole i rusko protežiranje manje ili više prikrivenih protekcionističkih principa. Naime. naftnih rezervi.10. prema srbijanskim procjenama 2) kosovske rezerve uglja pretvorene u tone ekvivalentne nafte iznose preko 500 milijardi USD. Ovako (manje ili više modifikovano) razmišljanje ima danas znatan broj pristalica.

kapaciteta 30-40 miliona t/god koji bi se gradio pretežno američkim kapitalom (cca 1. konkurentni tzv AMBO ili “američki” naftovod (povezuje Albaniju. A. Naime.7 milijardi USD čiji bi vlasnici (51%) bile ruske kompanije na liniji Burgas-Aleksandropolis koji zaobilazi ekološki kritične Bosfor i Dardanele.I. Dž. Beograd. odnosno desetostruko jeftiniji od transporta brodovima. Ibreljić.3 milijardi USD) bi povezivao Burgas i Vloru u Albaniji. Strateški cilj Zapada osloboditi se prevelike energetske zavisnosti od Rusije se na ovaj način dobrim dijelom realizuje. Slika 1. U trci za izgradnju novih naftno transportnih puteva uključene su posljednjih godina i balkanske zemlje prvenstveno kao “vezivno tkivo” između kaspijskih resursa i EU potrošača. Prema nekim izvorima 6) 10-35 miliona tona ruske nafte bi uskoro trebalo da se transportuje naftovodom dužine 280 km investicijske vrijednosti 0. PEOP bi po prvim procjenama predstavljao ekonomski rentabilan projekat i "ekološki naftovod" ali i svojevrstan energetski most između naftom bogatog Kaspija i tržišta EU i zauzimao bi važno mjesto na karti evropskih naftovoda. Panevropski naftovod (PEOP) dužine cca 1300 km i skoro trostruko većeg kapaciteta bi koštao cca 3. Ovdje se dakle radi o većem regionalnom integracijskom poduhvatu koji bi realizovala zajednička razvojna kompanija kroz partnerstvo javnog i privatnog sektora. Po Turcima.5 milijardi USD i još bi više trebao reducirati evropsku ovisnost od ruskog naftnog "ventila" obzirom da bi se nafta dopremala iz Azerbejdžana. Mešanović. Treći. Turkmenistana i Kazahstana (nastavak naftovoda od Bakua do Supse) do sjevernog Jadrana uz direktno priključenje na Transalpski naftovod (koji snabdijeva Austriju i Njemačku) i imao bi i širu ekonomsku i ekološku sadržinu (podzemni transport naftetrostruko. odnosno cisternama i reducirani broj tankera u sjevernojadranskim lukama). Drugi. 2007 10 . Zaimović Zapad mimo Rusije. Trasa budućeg Panevropskog naftovoda 6) "Ekonomist". Makedoniju i Bugarsku) dužine 895 km. čijom teritorijom (u dužini preko 1000 km) ova naftna magistrala prolazi i koji će samo na taksama po ovom osnovu zarađivati preko 300 miliona USD godišnje ovo je "put svile" 21 stoljeća. 19 mart. naftovodom Baku-Tbilisi-Ceyhan (BTC naftovod) dugačkim 1760 km u koji je investirano (uglavnom od strane zapadnih kompanija) preko 4 milijarde USD transportovaće se upočetku oko milion barela dnevno azerbejdžanske nafte a u strateškim planovima (SAD prije svega) u ove isporuke bi se (zaobilazeći Rusiju) uključile i centralnoazijske zemlje.

Velikoj Britaniji i Nigeriji. Gas je danas regionalna roba jer je transport gasa još uvijek primarno vezan za gasovode a globalno tržište gasa je pak usko vezano za razvoj LNG terminala u kojima se tekući ohlađeni gas (na -160°C) utače u specijalne brodove tankere i transportuje na veliku daljinu. Italiji. 11 .1% Iran 15. offshore rezerve Sjevernog mora predstavljaju samo 4% svjetskih rezervi gasa i relativno brzo će se iscrpiti u ritmu današnje ekstrakcije. Prirodni gas kao buduće spoljnopolitičko oružje Svjetske rezerve prirodnog gasa se procjenjuju 7) na maksimalnih 71 triliona kubnih stopa a njihova geografska distribucija po pojedinim zemljama je slijedeća: U Rusiji se nalazi više od četvrtine svih rezervi gasa u svijetu S.1% godišnje te Indija sa 3. Rusija raspolaže sa 25. Ekonomski isplativ transport je već preko 2500 km a ovakva koncepcija distribucije gasa otvara i mogućnost njegovih novih primjena.6 % Slika 2.6% (pri čemu dominiraju Kina i Brazil sa stopom rasta od 4. Racio rezervi i očekivane proizvodnje procjenjuje se na 65 godina.7 Venecuela 2. Norveškoj.1 Nigerija 2. Naime. May 2008. 40 www.5 miliona TJ (1990) na cca 5.com.5%).1 % Katar 15.6% svjetskih rezervi gasa (ispred Irana i Arabije) i najveći je izvoznik prirodnog gasa osobito iz ležišta zone Tjumena (srednji tok Oba). zapadnog Sibira i poluotoka Jamal. U zemljama OECD-a taj rast se procjenjuju po stopi od 0. Nasuprot tome. ekonomija i savremena energetsko-resursna geopolitika 3.9 UAE 3. Južna Koreja i još neke druge zemlje.9 Alžir 2. U OECD Evropi potrošnja gasa samo za proizvodnju elektroenergije se. Najviše se interregionalne gasne konekcije u budućnosti očekuju na relaciji Rusija i Centralna Azija prema Atlantiku i Pacifiku dok bi se iz prostora Srednjeg istoka bilo za očekivati ekspanzivniji LNG izvoz pogotovo iz Katara prema Sjevernoj Americi i Evropi a iz Australije prema azijskim potrošačima. Arabija 3. Svjetske rezerve prirodnog gasa po zemljama Što se prirodnog gasa tiče. Posljednje procjene ukazale su na znatno veće rezerve ovog energenta u odnosu na ranije procjene u Centralnoj Aziji i Kini ali i na značajnu korekciju rezervi na niže u Holandiji. Ovakvu distribuciju koriste odavno naročito Japan.Geografija.8 Rusija 27.4% a u ostalim zemljama od 2.9% godišnje i narasti sa cca 100 triliona (2004) na cca 163 triliona kubnih stopa (2030).5 Irak 1. kao što se uočava Rusija je u još povoljnijoj poziciji u odnosu na Zapadnu Evropu. str.5 SAD 3. Dio isporučenog LNG-a može biti distribuiran preko prihvatnih LNG terminala uz obalu ili rasplinjen i transportovan cjevovodima u unutrašnjost zemlje. U susjednoj Hrvatskoj se privodi kraju studija izgradnje terminala na prostoru sjevernog Jadrana. prema raspoloživim podacima 8) povećala sa cca 1. Prema istom izvoru procjenjuje se da bi svjetska potrošnja gasa do 2030 godine mogla rasti po prosječnoj stopi od 1.pei magazine.8% Ostatak svijeta 21.3 7) 8) EIA 2007.

Pri tome treba imati u vidu da su članice EU po ovom pitanju dosta različitih stavova počevši od onih koje neprikriveno zastupaju ruske interese (Grčka. Geopolitičke posljedice ruske energetske invazije na EU kako to smatraju američki analitičari će rasti u korelaciji sa količinom ruske nafte i gasa koja ulazi u EU i sa izgrađenim kapacitetima naftovoda i gasovoda. Poseban problem u ovom kontekstu (uz odnose sa tranzitnim zemljama) su veoma niske ruske investicije u proizvodnju i istraživanje novih ležišta gasa u Rusiji što pri ekspanziji domaće tražnje u budućnosti može rezultirati problem ruskog gasnog bilansa u dugom roku i bez obzira što se velike količine ovog energenta (po nekoliko puta nižim cijenama) preuzimaju iz centralnoazijskih zemalja. zabrinjavajući djeluje i mogućnosti povećanja cijena ruskog gasa iznad "psihološkog praga" odnosno mimo uobičajenih kriterija koji vladaju na gasnom tržištu u određenom trenutku obzirom da se ponekad od strane ruskih gasnih menadžera ističe da je za evropske kupce najvažnija stabilnost isporuka a ne cijena. Gasni koridor Istok-Zapad zasad počinje na istočnoj obali Kaspijskog mora a prema željama zapadnih energetskih stratega trebao bi počinjati dublje u evroazijskom prostoru zaobilazeći Rusiju. Situaciju na ovom planu još više usložnjavaju monopolsko ponašanje ruskog "Gasproma" (istiskivanje "Šela" na "Sahalinu 2". Zaimović miliona TJ (2005) a do 2030 godine se prognozira prosječna godišnja stopa rasta potrošnje ovog energenta od 1. Italija. Evropljani mogu u budućnosti biti prisiljeni da neplanirano ulažu kapital u rješavanje eventualne gasne krize rezultirane ovakvim ponašanjem ruskih firmi. 25. Osim toga. Prije svega. Litvanija). Oxford. promjena smjera isporuka sa "Štokmana" npr) i nerealne želje ruskih kompanija za osvajanje svijeta kroz investiranje u kontrolu nigerijskih. moćne konkurentske evropske i američke kompanije su takođe zainteresovane za investiranje u 4300 km dugačak i 7. Pored toga. Shodno tome svaka od ovih zemalja razvija i različite ekonomske bilateralne odnose sa ruskim energosektorom a i konkretne ugovore o isporuci gasa zaključuju odvojeno. libijskih i alžirskih gasnih polja te eventualno snabdijevanje Evrope afričkim gasom kroz tanssaharski gasovod (Nigerija-Niger-Alžir-EU) i investiranje u gasovode u Kanadi (Jukon-Britanska Kolumbija-Alberta) i SAD (Aljaskajužni dio SAD) itd. "Reading Economic Geography" Blackwell Publishing Ltd. 2004. Pri tome treba imati u vidu i činjenicu da su proizvodni troškovi ruskih gasnih polja ("Jamal" i "Štokman" prije svega) znatno viši od onih u Africi.4% i to prvenstveno u proizvodnji elektroenergije.I. 213 12 . Njemačka. U SAD se evropsku zavisnost od ruske energije korelira sa ruskim ekonomskim uticajem nad EU i slabljenjem transantlanskih veza. Crno more postaje važan dio ovog koridora a Turska kao nezaobilazna zemlja pri transportu energenata nastoji da što bolje valorizuje svoj geopolitički položaj energetskog transportnog mosta i pojača uticaj u turkofonom prostoru Evroazije što je dobrim dijelom kompatibilno sa interesima SAD.07. Kipar) preko protagonista strateškog partnerstva (Francuska. Dž. uz tradicionalno snabdijevanje južne Evrope alžirskim gasom ovaj proces se danas još više intenzivira kroz nekoliko projekata i to: gasovod “Galti” kojim bi se od 2011 preko Sardinije distribuiralo u Evropu 10 milijardi m3 gasa godišnje.2007. Ovakve namjere ruskih energetičara su naravno uglavnom teško ostvarive. zatim drugi krak "Medgasa" kojim bi se alžirski gas transportovao u Španiju te gasovod "Magreb" kojim bi se već od 2009 Španija snabdijevala alžirskim gasom preko Maroka i Gibraltara. A. Estonija. 9) 10) "Večernji list" Zagreb. Ibreljić. Mešanović. str. Češka) do hladnoratovskih pristupa ovoj temi (Poljska. Španija) i "hladnih" pragmatičara (Velika Britanija. Ovdje je naravno problem i politička kriza u Nigeriji "nakon perioda petroeuforije" 10) .5 milijardi eura finansijski "težak" transsaharski gasovod koji bi povezivao deltu Nigera sa Al Kaleom u Alžiru 9) .

reduciranje uticaja Turske na turkofone narode u postsovjetskoj interesnoj zoni Rusije odnosno ZND-u. itd) potrošači gasa su već analizirali djejstvo ovog eventualnog udruženja sa različiti aspekata (uticaj na velike potrošače. Srbiju. dugoročno utvrđivanje cijena.Geografija. 4. Mađarsku. Bez obzira na specifičnosti gasnog tržišta u odnosu na naftno (manje pokretljivo. Magistralni gasovod "Južni tok" versus gasovod "Nabuko" Ekspanzivna ruska energetska politika prema rubnim dijelovima Evroazije manifestuje se prije svega kroz intenziviranje planskih projekata odnosno programirano investiranje u naftovode i gasovode koji bi povezivali zapadnu Evropu i energetski bogate dijelove Rusije i postsovjeskog geoprostora koji je pod njenim političkim i ekonomskim patronatom. Bez obzira što su poljski planeri (u saradnji sa onim u baltičkim zemljama) ustvrdili da bi trasa ovog gasovoda preko baltičkih zemalja i Poljske prema Njemačkoj (dakle članica EU) bila dvostruko jeftinija skoro je izvjesno da će "Sjeverni tok" u njemačko ruskoj varijanti biti preferiran od strane Evropske komisije. uticaj na globalno energetsko tržište. ekonomske i geopolitičke reprekusije na interevropske i transatlanske odnose. uticaj na članice eventualnog udruženja.). itd. Gasovod "Sjeverni tok". Gasovod "Plavi tok" koji dijelom ide ispod Crnog mora i povezuje Rusiju i centralnu Tursku ima zadatak da supstituiše transport gasa kroz ekološki već problematične Bosfor i Dardanele te da osigura sigurno snabdijevanje sve ekspanzivnije turske ekonomije značajnim resursom. Jedan krak bi išao preko Bugarske i Grčke do Brindizija u Italiji dok bi drugi pravcem sjever-zapad povezivao Bugarsku. a po nekima je uočljiva i njegova geopolitička sadržina tj. Sloveniju i Austriju i dovodio ruski gas do Baumgartena gdje je lociran veliki evropski sabirni centar gasa. neke vrste gas-OPEC-a kao decentralizovane organizacije. projekat koji zajednički forsiraju ruski "Gasprom" i italijanski "ENI" kroz "joint venture" aranžman kojim bi se prirodni gas transportovao iz Rusije i Centralne Azije u Evropu preko Crnog mora je za sve tranzitne zemlje "obećavajući komercijalno-energetski projekat". ekonomija i savremena energetsko-resursna geopolitika S vremena na vrijeme danas se pojavljuju i razmišljanja o stvaranju šire međunarodne organizacije snabdjevača gasom tj. česta tema debatiranja na evropskim energetskim sesijama ali i u različitim političkim forumima trebalo bi da bude alternativa ranije izgrađenom gasovodu koji povezuje poluotok Jamal sa istočnom Njemačkom te da morskim dnom (zaobilazeći Baltik i Poljsku) poveže Njemačku i Rusiju. trebao da se spoji sa bugarskim gradom Burgasom i od Varne počinje račvati. Ovaj gasovod koji ide od Novorosijska dnom Crnog mora bi. kako za sad stvari stoje do formiranja ovakve organizacije neće uskoro doći. Geoekonomska dimenzija programiranog investiranja u osnovi je inicirana geostrateškom logikom i zahtijeva svakako dublju analitičku geostrateško logičnu analizu koja nije predmet ovog rada. prema najnovijim prognozama. Energenti u ovom slučaju postaju ne samo ekonomske nego i geostrateške i geopolitičke sirovine. 13 . manje pogodno u slučaju dirigovanja isporukama. samo manje količine isporuka u tečnom stanju na globalnom nivou. na dva kraka. Gasovod "Južni tok". Ovdje će se samo ukratko navesti najvažniji gasni projekti koji bi mogli biti realizovani do 2020 godine i imati.

22. rušenje institucija tržišta kao što je tender i tako otvaranje prostora za sumnje i transparentost odnosno zloupotrebe 14 ").2008 "Politika". Ibreljić.com. prema američkim političkim analitičarima tretiraju kao "rusko kompletiranje monopola na bugarskom tržištu energetike" 12) U institucijama EU se nije poklonila značajnija pažnja ovoj "velikoj ruskoj igri" za jačanje uticaja u Evropi. Političke. 18.01. Dž. Bio je to školski primjer uplitanja političkih interesa u ekonomske tokove.I. Slično je na ovu temu reagovala i Evropska komisija te menadžeri iz evropske gasne privrede. Po navedenom sporazumu u Srbiji bi se (do 2014 godine) trebalo. Dio trase "Južnog toka" kroz Srbiju je okvirno dogovoren rusko-srbijanskim gasno-naftnim aranžmanom. ekonomske i geopolitičke rasprave na ovu temu su u Srbiji dugo trajale pri čemu su se posmatrali više trenutni nego dugoročni aspekti ovog aranžmana pogotovo u vezi prodaje "NIS-a". Time je definisano "strateško partnerstvo između Srbije i Rusije u oblasti toplotno-energetskog kompleksa dugoročno na desetljeća" 13 . Mešanović. A. To sumarno u ekonomskom smislu znači da Rusi postaju 51% vlasnici novoformiranih kompanija za tranzitiranje i skladištenje prirodnog gasa u Srbiji i preuzimaju 51% akcija "NIS-a" uz cijenu od 0. 25.2008 "Politika".2008 14 . pored dionice magistralnog gasovodnog sistema "Južni tok" izgraditi relativno veće gasno skladište u Banatskom dvoru te rekonstruisati "Naftna industrija Srbije" ("NIS"AD). Prognozna trasa gasovoda "Južni tok" Potpisivanjem ugovora sa Bugarskom o izgradnji ovog gasovoda (do 2014.2008 BBC Russian.5 milijardi eura. Beograd.01.06. Beograd. 11) 12) 13 14 "Politika". U ekonomskom smislu ovaj slučaj je po nama najbolje pojasnio jedan poznati srbijanski ekonomist: "Na slučaju "NIS-a" porušeno je pravilo broj jedan iz knjige ekonomije-da se oskudni resursi moraju valorizovati na pravi način-što ređi resurs to viša cena.4 milijardi eura i uz ulaganje 0. 21. Gasovod "Južni tok" se mogao nastaviti na već završeni gasovod "Plavi tok" ali je taj pravac geostrateški ciljano izbjegnut da bi se onemogućilo Turskoj da kontroliše ruske gasne tokove prema Evropi. Beograd. Zaimović Slika 3. Rusko i bugarsko učešće u zajedničkoj kompaniji za izgradnju i upravljanje gasovodom "Južni tok" na bugarskoj teritoriji (iznosi po 50%) te naftovod Burgas-Aleksandropolis i rusko opremanje nuklearke "Belene" su prema ruskim zvaničnicima 11) "zasnovani na istorijskim korenima i prošlosti koji su stvorili bazu uzajamnog poverenja bez koga se ne može raditi ni u biznisu ni u politici" se međutim.01. godine) kapaciteta 30 milijardi m3 godišnje Rusi su riješili važnu kritičnu tačku u daljoj gasnoj ekspanziji prema Evropi.

Geografija. Rješavanje problema "tehnički rezervi" sa Turskom motivisanih pretežno političkim razlozima te novoutvrđene rezerve gasa u Azerbejdžanu i Turkmenistanu kao i moguće priključenje iračkih i iranskih gasnih polja ovom projektu (što naravno podrazumjeva rješavanje nuklearnih tenzija Zapada i ove zemlje) su bitni preduslovi za intenzivnije reaktiviranje odnosno pretvaranje “Nabuko” ideje u realan projekat. U Hrvatskoj. "Nabuko" gasovod je prema relevantnim procjenama jeftiniji projekat od "Južnog toka" i podrazumijeva prolazak gasovoda kroz pet zemalja koje bi u istoj srazmjeri od po 20% putem svojih nominiranih kompanija investirale u ovaj projekat. Projekat "Nabuko" pored manje ili više aktivno članica EU 15 .). Geoekonomska strategija "Južni tok" odnosno gasnog umrežavanja Rusije i EU odnosno povezivanje evropskih potrošača sa proizvođačima gasa iz bliskoistočnog dijela evroazijskog Rimlanda označava još viši intenzitet energetske zavisnosti EU od Rusije te kao takva ima naravno već danas alternativu verifikovanu kroz gasovod "Nabuko". U posljednje vrijeme međutim uočava se da su te prepreke rješive. kao što je to slučaj u Srbiji steknu monopol nad hrvatskom energetskom infrastrukturom. Ovdje se smatra da Rusima ne treba dozvoliti da. itd. Gasovod "Nabuko" kojim se predviđa transport gasa iz Centralne Azije do Evrope zaobilazeći rusku teritoriju čime bi se reducirala opasnost od ruske komercijalne ili političke ucjene mada iniciran prije "Južnog toka" je neko vrijeme bio suočen sa problemima vezanim za nemogućnost osiguranja potrebnih količina gasa za evropsko tržište te razlika u pristupu ovom projektu od strane pojedinih članica EU (Njemačka vezana za "Sjeverni tok". koju gasovod "Južni tok" zaobilazi smatra da je to odgovor na hrvatsko odbijanje (iz ekoloških i strateških razloga) naftnog projekta. "Družba Adria" kojim se ruska nafta trebala transportovati tankerima u svijet preko luke Omišalj. U Bosni i Hercegovini koju "Južni tok" takođe zaobilazi je postojala naglašena nerealna želja u Republici Srpskoj da ovaj gasovod prođe kroz geoprostor ovog bosanskohercegovačkog entiteta tim više što je kao i u Srbiji većinski kapital naftne industrije takođe prodat Rusima (pod sumnjivim okolnostima). Međutim velika gasna igra 21 stoljeća se nastavlja. ekonomija i savremena energetsko-resursna geopolitika Za razliku od Srbije Mađari su u ovom gasnom aranžmanu ravnopravni partneri obzirom da 50% učestvuju u izgradnji i shodno tome podjeli profita. U Sloveniji se gasovod "Južni tok" prihvata obzirom da se nastoje diversifikovati energetski resursi i osigurati stabilnost u gasnoj industriji. Italija za "Južni tok". Slika 4. Eventualni priključak na gasovod "Nabuko" je zasad znatno realnija opcija za BiH. Prognoza trasa gasovoda "Nabuko" Zaključivanjem ugovora o izgradnji "Sjevernog toka" sa Njemačkom i "Južnog toka" sa zemljama kroz koje bi on prolazio čini se da je Rusija stekla stratešku prednost u programu gasnog snabdijevanja EU.

geostrateškom i geopolitičkom planu. Logos. 2008 9. Blackwell Publishing Ltd.. 2001 6. 2003 5. Kako će se stvari na planu budućih gasnih sistema dalje odvijati danas je teško predvidjeti ali kao ozbiljno treba uzeti i razmišljanje nekih energetskih analitičara da projekti "Južni tok" i "Nabuko" dugoročno posmatrano i nisu konkurenti..A. ima mišljenja da će ovdje ipak biti riječ o jednom projektu pa je moguća i svakako neophodna u budućnosti saradnja Rusije.. Oxford. Zaključak U savremeno doba energenti predstavljaju ne samo ekonomske već i geostrateške i geopolitičke resurse i često se tretiraju kao spoljnopolitičko oružje koje se koristi u skladu sa ekonomskim ali i geopolitičkim interesima. "Elm".I. 2. U centru ekonomske i energetsko-geopolitičke igre su Rusija. Osim toga. EIA 2007 7.V. Ibreljić. "Geopolitika Kavkaza".BBC Russian. Vasilenko..P. Geoekonomska dimenzija nadmetanja u ovladavanju energetsko-resursnim potencijalom i kontrole transportnih puteva od proizvodnje do potrošnje danas je posebno aktuelno na evroazijskom prostoru. mart 2007 8. 2004 10. 2002 4. Routledge. A. K. "Geopolitika i političeskaja geografija". Dž. "Ekonomist". "Aspekt Press". Svakako projekat "Nabuko" u američkim geoenergetskim analizama nije samo alternativa snabdijevanja Evrope gasom i faktor reduciranja ekonomske i energetske moći Rusije već i geostrateški projekat kojim se trebaju mijenjati politički odnosi i interesne sfere u kaspijskom geoprostoru odnosno jačanje zapadnih uticaja u centralnoj Aziji. Ovakve stavove podržava i većina članica EU ali svakako treba još riješiti čitav niz pitanja koji otežavaju ili čak dovode u pitanje realizaciju ovog projekta.S. I. "Reading Economic Geography". N. Beograd. www.S.. "Politika". Mironenko. 3. Moskva. London. 2008 11. "Geopolitics". "Kwh" br. Beograd. Prezentirani rad je imao za cilj da izloži samo segmente ove veoma aktuelne tematike ne zalazeći u detaljizaciju i samo nagovjesti neke aspekte moguće budućnosti veoma složenih globalnih odnosa proisteklih iz energetsko-resursnog kompleksa.2003 Agnew. EU i SAD ali i mnogi drugi učesnici koji pokušavaju da u njoj profitiraju na ekonomskom. Kolosov. Baku.com 16 .J. www. Gadžiev. Moskva.A. i EU i SAD da se on čim prije realizuje.pei magazine. Mešanović. "Meždunarodnie otnošenija". Pored toga.1998 Darabadi. "Geopolitika". "Geoistorija Kaspijskoga regiona i geopolitika savremenosti". Reference 1. Moskva.398. Zaimović forsiraju posebno SAD koje kritikuju ruske nabavke gasa od zemalja ZND-a koje realizuju na Zapadu po trostruko većim cijenama koristeći komercijalnu prinudu i stratešku kontrolu nad tim zemljama kao i činjenicu da se taj gas transportuje preko ruske teritorije. u SAD se posebno naglašava činjenica da ruske kompanije najveći dio ostvarenog profita investiraju u akviziciji strateško-energetske infrastrukure u Evropi a znatno manje u transport i razvoj kapaciteta proizvodnje gasa.com 12. Beograd..

Đurđica Komlenović. Emilija Manić. da bi tokom XX veka dobilo na još većem značaju sa proklamovanjem Koridora X kao panevropskog koridora. With these railroads. sa druge strane aktuelno je još iz perioda XIX veka. but the real attraction it gains with proclamation the Corridor X as the most important pan European corridor in the Southeast Europe. Ekonomski fakultet. regional development. železničke trase Abstract In this article we are trying to give one possible chance of cross border cooperation between Serbia and Bosnia and Herzegovina through infrastructure projects. we bring out main reasons for existence and modernization of these railroads. in the first place through railroad projects. U datom istraživanju se iznose ključni razlozi postojanja i modernizacije ovih trasa. sa Podrinjem i Posavinom. Datim železničkim trasama otvara se mogućnost pomenutim regijama brzog i efikasnog uključivanja u evropski saobraćajni sistem. 17 – 25 (2007-2008) Originalni naučni rad TRANSGRANIČNA SARADNJA KAO FAKTOR REGIONALNOG RAZVOJA – PRIMER ŽELEZNIČKOG SAOBRAĆAJA IZMEĐU SRBIJE I BOSNE I HERCEGOVINE CROSS-BORDER COOPERATION AS A REGIONAL DEVELOPING FACTOREXAMPLE. railroad. naučni saradnik. Pedagoški institut u Beogradu. Povezivanje rudarskog i industrijskog Tuzlanskog basena i plodne Semberije sa jedne strane. RAILWAYS BETWEEN SERBIA AND BOSNIA AND HERZEGOVINA Dr. ali i obeju država u celini. asistent. Mr. has been actual for a long period of time in the history. railroad corriodors . Ključne reči: transgranična saradnja. Serbian and Bosnian border regions got new wave of fast and efficient incorporation in the European traffic system. In this research.Zbornik radova PMF 4 i 5 . železnica. regionalni razvoj. as well as their influence on the over whole regional development. Univerzitet u Beogradu Sažetak U radu se daje osvrt na mogućnost transgranične saradnje Srbije i Bosne i Hercgovine kroz ulaganja u zajedničke infrastrukturne projekte. kao i njihov uticaj na ukupni regionalni i ekonomski razvoj posmatranog područja. Economic connections between two regions in these countries – mine and industrial Tuzla basin and fertile Semberia region. u prvom redu železničke. Key words: cross border cooperation.

godine. dve moćne države. 6. za putnički i teretni saobraćaj. Turskoj i Austro-Ugarskoj monarhiji bila je neophodna saobraćajna veza sa Carigradom i Bečom i dalje sa Evropom. Prva razmišljanja o izgradnji pruga. već krajem XIX veka planirana je izgradnja pruge normalnog koloseka na relaciji: ValjevoOsečina-Zavlaka-Loznica-bosanska granica i Ruma-Šabac-Lešnica-Loznica. radovi se nastavljaju na pruzi Niš-Vranje-Ristovac 1 . Nakon puštanja prve pruge. juna 1881. prostor Balkana nije bio najpoželjnije mesto za širenje ideja o međusobnoj pograničnoj saradnji. Beograd-Niš.Đ. Od puštanja u saobraćaj prve pruge pa do 1904. predložio je 1896. U tom kontekstu posmatraćemo mogućnosti uspostavljanja međusobne saradnje između Srbije i BiH na pitanjima projekta realizacije mežusobnog železničkog povezivanja. na prostoru Balkana datiraju od sredine XIX veka. Brčko-Brezovo 1 2 Ristovac je naseljeno mesto na granici sa Makedonijom. tako je uspostavljen železnički saobraćaj od Zemuna i Beograda. Zakona o građenju i eksploataciji novih železnica. objavljeno u „Srpskim novinama“ broj 281 od 23. čiji je cilj realizacija ideje međusobnog povezivanja. Postojeći železnički koridori između dveju zemalja Razmišljajući o boljem povezivanju susednih krajeva Srbije i Bosne. a radovi na remontu pruge planirani su za poslednju deceniju prošlog veka. Na žalost. 18 . na taj način povezane su. Zbog toga. prekidani su i do danas nisu završeni. J. U isto vreme gradi se pruga i most preko Save od Beograda do Zemuna.decembar 1898. „gvozdenih mostova“. Ove deonice postupno je gradila država uz ustupanja privatnim koncesionarima 2 . maja 1888. preko Niša i Ristovca i dalje do Skoplja. Austro-Ugarska na jednoj i Turska na drugo strani. Još tada se železnica videla kao neosporan faktor ekonomskog razvoja. Radovi su završeni i deonica je puštena u saobraćaj 20. E. avgusta 1884. decembra 1898. a ona je najjeftinija i najproduktivnija „gvozdenim putem“ koji vodi kroz Srbiju i kroz Bosnu. Manić Uvod Većina država u Evropi danas transgraničnu saradnju među susedima posmatra kao vid poboljšanja sigurnosti i uspostavljanja veza u svojim pograničnim zonama. Gradnja prve srpske državne železnice. Uslovi izgradnje pruge regulisani su članom 1. godine. godine. Na makedonskoj teritoriji izgrađena je pruga od Skoplja do Ristovca i puštena je u saobraćaj 6. srpkom državnom železnicom. U isto vreme na prostorima Bosne i Hercegovine Austro-Ugarski poglavar u Bosni i Hercegovini. godine trasirane su i izgrađene kraće deonice lokalnih pruga normalnog i uskog koloseka.Komlenović. Posle Berlinskog kongresa Srbija je zaključila Konvencije sa Austro-Ugarskom o izgradnji železničkih pruga na svojoj teritoriji u dužini od oko 450 km (Nikolić. godine. svi projekti koji promovišu transgraničnu saradnju dobijaju na važnosti. Radovi na pruzi Osečina-Zavlaka-Loznica-bosanska granica počinjali su uoči svih ratova na našim prostorima u XX veku. ali i kao važan integrišući segment prostora kroz koji prolazi. 1980). tokom proteklih deceniju-dve. Kalaj. godine Ministarstvu rata da se izgradi pruga do Zvornika gde bi se sastajale četiri trase/kraka: Rača-Bijeljina-Zvornik. Pruga Ruma-ŠabacLešnica-Loznica-Brasina-Zvornik funkcionisala je sa malim prekidima. a to se prevashodno odnosi na infrastrukturne projekte. godine.. ali i kao nove mogućnosti za ubrzaniji ekonomski razvitak tih zona. počela je 12.

17. automobilima i glinicom za srbijansko tržište. U isto vreme ŽTP-a Sarajevo i Beograd usaglasili su red vožnje za putnički saobraćaj koji treba da krene krajem maja. godine. 1680. završen je omladinskim radnim akcijama u drugoj polovini prošlog veka (pruga TuzlaZvornik upravo je izgrađena omladinskim radnim akcijama). dugoj 45.Transgranična saradnja kao faktor regionalnog razvoja – primer železničkog saobraćaja između Srbije i Bosne i Hercegovine Polje-Bijeljina-Zvornik. a izgradnja železničke pruge odložena je za neko drugo vreme. Povezivanje sremske i bosanske strane. Ovaj poduhvat i mnogi drugi. drvo. pre svega..9 km zamenjen je normalnim kolosekom. a to zahteva hitnu modernizaciju pruge RumaZvornik. na deonici pruge Živinice-Zvornik. 25 km u Srbiji i 18 km u Bosni i Hercegovini. januara 1992. O putničkom saobraćaju. Iz pravca Rume prevožen je raznovrstan teret koji u Bosnu i Hercegovinu ulazi samo ovom šinskom vezom. godine. To se postiže. od 22.3 km. a iz Sremske Rače do Šida prevožen je šljunak. Narednih 55 godina. jačanjem međugranične infrastrukture i rešavanjem onih problema koji su za susedne države od interesa. industrijsku so. Po procenama stručnjaka prave i pune efekte pruga će imati kada bude osposobljena za brzinu vozova od 120 km na sat. dužine 44 km. nakon svečanog otvaranja. Ove pruge koje presecaju Posavinu i donje Podrinje. godine bilo je planirano da se završi studija i projekti oko izgradnje pruge normalnog koloseka Tuzla-Zvornik. godine prošao je prvi teretni voz koji je prevozio „golfove“ iz vogošćanskog TAS-a. Ovom prugom iz Ugljevika do Bosanske Rače. Jula meseca 1950 godine. ekonomski i kulturni razvoj ovih krajeva. Nakon pet i po godina gradnje. Povreno saobraćaju teretni vozovi koji prevoze: šljunak. nije se ni razmišljalo. prugom normalnog koloseka desilo se posle Drugog svetskog rata. u ovo vreme. prenošen je ugalj. Danas je ovo međunarodna pruga. koje su projektovali austro-ugarski stručnjaci. Radovi na modernizaciji pruge su počeli tek 1987. odnosno. imale bi veliki značaj za vojni. Teretni vozovi su natovareni gvozdenom rudom iz Omarske za železaru u Smederevu. Privatna pruga normalnog koloseka Šid-Sremska Rača-Sava. godine. po procenama stručnjaka. Programom modernizacije železničke mreže Bosne i Hercegovine do 1975. Tek nakon toga sledi drugi prioritet koji 19 . oktobra 1912. Saobraćaj na pruzi Tuzla-Zvornik prekinut je 26. krenuli su i drugi teretni vozovi. uspostavljena je veza izmedju Sarajeva i Beograda. uski kolosek od mosta na Savi do Bijeljine u dužini od 19.4 km predata je u saobraćaj 22. Od Bosanske Rače do Ugljevika Austro-Ugarska je sagradila prugu uskog koloseka u dužini od 44 km. aprila 1992. br. ugljem iz tuzlanskog basena za Loznicu i za druge kupce. Ubrzo su počeli istraživački radovi na potezu tunela Križevići. na ovoj pruzi odvijaće se redovan putnički i teretni saobraćaj. Samo za jedan mesec prugom TuzlaZvornik propušteno je 270 vozova sa oko 216 000 netotona raznog tereta (Železničke novine. koksom iz Lukavca za Loznicu. Zajednički projekti u oblasti železničkog saobraćaja .pan-evropski koridori Jedna od prvih prioritetnih mera prilikom uspostavljanja transgranične saradnje jeste jačanje prostornog. u dužini od 28. Saobraćaj na ovoj pruzi pratile su i neznatne poteškoće kao što su otežano snabdevanje dizel gorivom i smanjena brzina vozova na srbijanskoj strani uzrokovana ne remontovanom prugom. staro i armirano gvožđe. žitarice. veštačko đubrivo i naftne derivate. Prugom Sarajevo-Tuzla-Zvornik-Ruma-Beograd. Rat koji je zahvatio Bosnu i Hercegovinu prouzrokovao je prekid svih komunikacija sa Srbijom. Lukavac-Sprečko polje-dolina Drinjače-Zvornik i ZavidovićiOlovo-Kakanj-Zvornik. januara 1992). Ovim činom zvanično je obeležen završetak pruge Tuzla-Zvornik. fizičkog i infrastrukturnog integriteta prekograničnih oblasti. i dalje Savom.

Definitivno. ubrzo je počela i redovnija isporuka rude ka Srbiji. Tranzitne saobraćajnice u regionu zapadnog Balkana su veoma važne za međunarodnu trgovinu. ali i uključivanje preko Rume i Šida na pruge i puteve evropskog značaja 4 kao i na železnice na Koridoru X. Razvojem železničkog saobraćaja na ovoj pruzi stvoreni su uslovi za komercijalni prevoz putnika i robe iz Bosne i Hercegovine ka Srbiji i obrnuto. 20 . marta 1999. Manić podrazumeva jačanje prekograničnih inicijativa u cilju olakšavanja integracije tržišta i povećavanja koherentnosti među lokalnim zajednicama. Isporuka gvozdene rude. Niša. iz Ljubije ka Smederevu preko Doboja i Zvornika krenula je avgusta 1999. godune. Prugama Šid-Sremska Rača-Sava i Tuzla-Zvornik. Uspostavljanju graničnog železničkog saobraćaja između SR Jugoslavije i Bosne i Hercegovine prethodio je Sporazum između Savezne vlade SRJ i Ministarskog saveta BiH potpisan juna 1998. Beograda. Istambula do Ankare. Saobraćajna povezanost u regionu zapadnog Balkana je za zemlje članice EU značajna s gledišta tranzitnog saobraćaja. Ovo nije samo važno sa aspekta Srbije i Bosne i Hercegovine. ali i prema njenim graničnim područjima i teritorijama potencijalnih kandidata za ulazak u EU. godine potpisan je Privremeni sporazum između „Zajednica Jugoslovenskih železnica“ i „Bosanskohercegovačke željezničke javne korporacije“ o regulisanju međusobnih odnosa i odvijanju saobraćaj na pruzi Brasina-Zvornik Novi. Efektivna saobraćajna mreža predstavlja preduslov za slobodno kretanje robe i putnika i uslov za ekonomski razvoj. Torina.. Svaćeno je da je za ekonomsko i političko povezivanje. EU potencira infrastrukturne projekte kod zemalja-kandidata prilikom sprovođenja procesa stabilizacije i pridruživanja EU. Saobraćajna. godine. Zagreba. Sofije. 4 Pruga E70 čini deo magistralnog pravca koji je definisan Evropskim sporazumom o najvažnijim železničkim prugama (AGC) potpisanim 1986. jedan od neophodnih uslova i njeno bolje infrastrukturno povezivanje. Strategija za izgradnju 3 Proizvodnja i prerada gvozdene rude u Ljubiji otpočela je 2000 godine. Ova magistralna pruga se proteže od Pariza preko Modane. Ljubljane. Pokazalo se da izgrađenost jedne teritorije u infrastrukturnom pogledu doprinosi daleko jednostavnijem i lakšem inkorporiranju u zajednicu kakava je EU. Sporazumom je predviđeno da redovni teretni saobraćaj na graničnoj pruzi može da otpočne 10. natovarene predratne 1992. dugoročno posmatrano treba da postane sastavni deo proširene transevropske saobraćajne osovine mreže TEN. Međudržavni politički razlozi su odložili primenu pomenutog Sporazuma. godine. godine i da je moguć prevoz preko Kalesije i Tuzle do Doboja (Kostadinović. E. već i sa gledišta članica Evropske unije (EU).Komlenović. koji predvidja da se železnički saobraćaj između dve države odvija na graničnim prugama Brasina-Zvornik Novi i Sremska Rača NovaBijeljina. novih zemalja-članica EU. 2000). pa i železnička mreža zemlja zapadnog Balkana. Teretni saobraćaj na ovoj pruzi odvija se i danas. postoji jasna strategija EU oko saobraćajne politike i razvoja saobraćajne infrastrukture na teritoriji Unije. odnosno jaču koheziju kojoj EU stremi. Februara 1999. Milana. S. Prvi voz koji je prošao prugom Brasina-Zvornik Novi-Tuzla prevozio je hlor iz Rumunije za Tuzlu a iz pravca Doboja vagoni su bili natovareni ugljem koji se isporučuje u Novom Sadu.Ruma uspostavljen je železnički saobraćaj između istočne Bosne i Hercegovine i zapadne Srbije i obema državama je to otvorilo mogućnost znatno većeg ekonomskog povezivanja. godine 3 . Trsta. pre svega.Đ.

Na ovoj konferenciji predloženo je uspostavljanje Koridora X.Transgranična saradnja kao faktor regionalnog razvoja – primer železničkog saobraćaja između Srbije i Bosne i Hercegovine mreže infrastrukture pan-evropskih koridora na teritoriji Balkana zasniva se na nekoliko ključnih principa (Grupa autora. Karta 1: Železnice na pan-evropskim koridorima zapadnog Balkana Izvor: Group of authors (2002). koji je nasledio transportnu rutu kroz Jugoistočnu Evropu iz vremena pre ratnih sukoba. a za države kroz koje prolazi ili koje su u njegovom neposrednom okruženju. a prednost se daje onim vrstama saobraćaja koje manje opterećuju životnu sredinu). godine u Helsinkiju održana je Konferencija o panevropskim koridorima. Ovaj koridor predstavlja okosnicu pan-evropske mreže na Balkanu.  Pri izgradnji saobraćajne mreže koriste se principi politike saobraćaja EU (osnova privrednog razvoja i razvoja saradnje između pojedinačnih vrsta saobraćaja.  Investicioni program za realizaciju plana infrastrukture saobraćaja zasniva se na ekonomskoj istrajnosti projekata (na osnovu dosadašnjih iskustava visina investicija bi se trebala kretati na nivou oko 1 – 2% HDP (grubog domaćeg produkta) u zemlji). čini najznačajniju 21 . a sastavni deo ove mreže je povezivanje sa saobraćajnom mrežom celog regiona i sa pan-evropskim saobraćajnim koridorima i sa mrežama TEN-T i TINA. koju sačinjavaju multimodalne saobraćajne veze i saobraćajni čvorovi.Viena.Transport Strategies. Ova trasa je bila od izuzetnog značaja za povezivanje Zapadne Evrope sa Grčkom i Turskom. 2004):  Strateškoj saobraćajnoj mreži za transport putnika i robe.  Prioritetno je obnavljanje postojeće infrastrukture (sa naglaskom da bi investicije u novu infrastrukturu trebale biti minimalne). Nakon završetka ratnih sukoba na teritoriji bivše SFRJ. 1997. European Comissinon TINA-VIENA. Saobraćajni koridor X bio je veoma prometan i korišćen pre devedesetih godina prošlog veka.

te da se ona poprečnim trasama na njega direktno naslanja. Koridor X čine drumske i železničke saobraćajnice u dužini od 2500 km. koji ima za cilj povezivanje Centralne i Istočne Evrope sa Jadranskim morem. EU je predvidela još nekoliko projekata na teritoriji Srbije a to su:  dupliranje koloseka na relaciji Tovarnik – Beograd (120 km) sa rokom do 2010. kada je potpisan Memorandum o razumevanju od strane ministara saobraćaja zemalja kroz koje prolazi koridor (Austrija. Manić saobraćajnu arteriju. godine kada je EU proširila svoje članstvo na istok. Ogranak C je u celini sa dizel lokomotivama. a pod pokroviteljstvom nacionalnog budžeta.  elektrifikacija pruge od Dimitrovgrada do Kalotrine – finansira EIB. E. Bugarska. s obzirom da on ne prolazi kroz teritoriju date države. šanse za realizaciju 22 . ukršta sa Koridorom X u neposrednoj blizini teritorije BiH.  izgradanja mostova kod Novog Sada i Ostružnice – finansira EIB. Postojeću mrežu koridora.Đ. Mađarska. odnosno rekonstrukciju drumskog pravca u dužini od 2300 km. jeste Koridor V.finansira EIB i  modernizacija pravca Beograd – Horgoš. a ogranak B je 100% elektrificiran i 97. kao i železničkog pravca dužine 2529 km. Glavna trasa železničkog koridora je 100% elektrificirana i 40. Preko njega se BiH „kači“ i na Koridor X. na ovim prostorima. Makedonija i Grčka) o intenziviranju rada na njegovoj rekonstrukciji i izgradnji. Drugi važan koridor za prostor zapadnog Balkana. godine i pod istim pokroviteljima kao u prethodnom projektu. koji je za BiH najvažnija saobraćajnica. Ukupna dužina pruga na teritoriji Srbije. U procesu modernizacije Koridora X. Svakako će modrenizacija i funkcionisanje jednog ovakvog sistema pan-evropskih železničkih koridora usloviti brže napredovanje ekonomije zemalja kroz koje prolaze i koje se nalaze u njihovom neposrednom susedstvu. Modernizacija je neophodna na sektor Šid-Beograd i Subotica – Beograd. Srbija (i Crna Gora). godine. odnosno Srbiju i BiH. Koridor Vc. Hrvatska. a pre svih koridor Vc. Za izgradnju i rekonstrukciju mreže na ovim prostorima planirano je 16 milijardi EUR. odgovor se nalazi u činjenici da Koridor X za BiH predstavlja paralelan železnički koridor njenoj nacionalnoj železničkoj mreži. Realizacija ideja oko njegove rekonstrukcije i dogradnje zaživela je na Ministarskoj konferenciji u Solunu 2001. Koridor V i njegov ogranak Vc dobija na značaju posle 2004.6% čini jednopružni kolosek. Zbog toga je i izgradnja i rekonstrukcija Koridora X postala veoma važna i za BiH. Od posebne je vežnosti činjenica da se ogranak Koridora V. Memorandum podrazumeva i rekonstrukciji i izgradnji Koridora Vc. neophodno je rekonstruisati i modernizovati. Sa aspekta potencijalnih kandidata za učlanjenje u EU. Elektrificirano je 80% pruga.  modrenizacija pravaca Beograd – makedonska granica. od čega je 251 km sa duplim kolosekom. Ovaj Memorandum podrazumeva rekonstrukciju Koridora X. postaju značajni jer su prva spona tih zemalja sa teritorijom i tržištem EU.3% sa duplm kolosekom. a nakon modernizacije železničkog transport i uspostavljanja redovinih železničkih linija na ovom koridoru. koji prolazi kroz BiH. oba pomenuta koridora. Evropske investicione banke (EIB) i Svetske banke.Komlenović. Koridor Vc jeste deo Koridora V (karta 2). godine. Slovenija.  dupliranje koloseka na relaciji Subotica – Stara Pazova (150 km) sa rokom do 2010. Ako se upitate kakve konsekvence ima izgradnja jednog ovakvog koridora za BiH. u okviru Koridora X. Razvojem koridora planirano je da se podstakne infrastrukturno uključivanje novih zemalja-članica u postojeći saobraćajni sistem EU. odnosno njegov ogranak Vc. iznosi 867 km.

prostor Hamburg-Espoo. posebno u čeličanu u Smederevu. Upravo u tom smilsu je i predlog modernizacije železničkih koridora između Srbije i BiH. Final sopoljnotrgovinskih poslovanja u Report. između ostalih.  U Republici Srpskoj se nalazi rudnik železne rude koja se transportuje u zapadnu Srbiju. obim spoljnotrgovinske Izvor: Group of authors. Kako je politika regiona već odavno uspostavljena u EU. HB-Verkehrsconsult GmbH i VTT regionu (www.stabilitypact.org). (2005). koji se u slučaju kabastih tereta najbolje prevoze železnicom.Transgranična saradnja kao faktor regionalnog razvoja – primer železničkog saobraćaja između Srbije i Bosne i Hercegovine infrastrukturnih transgraničnih Karta 2: Pan-evropski Koridor V i njegov projekata sa susednim državama se ogranak Vc umnogome uvećavaju (u prvom redu sa Hrvatskom. tako se nove čalnice svesrdno podržavaju uspostavljanju interregionalne i transgranične saradnje.a li i jačanje njihove međusobne saradnje. Drvo se izvozi u Srbiju. i za Srbiju:  Kakanj i Tuzla (vađenje uglja)  Ljubačev (veliki silos za proizvodnju brašna)  Bačevici (fabrika za proizvodnju aluminija) 23 . Technical Research Centre of Finland. Porast obima produkcije u BiH se očekuje posebno u slijedećim industrijskim oblastima i s obzirom na to pedstavlja u budućnosti perspektivne eksportne regione. Međutim. BiH je ogromna resursna baza i interesantno tržište za plasman srpskih proizvoda:  Rudnici uglja u Federaciji predstavljaju jedna od najvećih u ovom delu Balkana i prugom Banovići – Tuzla vrši se trenutno transport uglja iz rudnika uglja u elektranu. Sa aspekta privrede Srbije. Zašto je važno uspostavljanje železničke mrže između Srbije i BiH? Definitivno je nakon ratnih sukoba smanjen obim trgovanja na čitavoj teritoriji bivše SFRJ. prugom Tuzla-Zvorni-Rača. već sa prvim godinama primene Dejtonskog sporazuma u BiH. a potencijalno predstavlja moguć izvozni artikal u Srbiji. kao spone i osnovine razvoja za pogranična područja obeju država.  Celokupna teritorija BiH predstavlja tržište za industrijsku robu i poljoprivredne proizvode iz Srbije. Boksit i aluminijeve rude se transportuju u Zvornik Novi. PANrazmene sa Srbijom raste i on čini EUROSTAR – Pan-European Transport oko 6% ukupnih Corridors and Area Status Report. a posredno i sa Srbijom).

a privrede obeju zemalja bi imale neprocenjive koristi od uspostavljanja mogućnosti transporta robe i putnika. uspostavljanje železničke veze sa Srbijom dobije svoj puni smisao. Konačno. koji su u dva pravca spajali pomenute zemlje. Postojeće stanje železničke mreže BiH govori da je neophodno uspostavljanje saradnje sa susednim državama. a plavom bojom su označene deonice kojim upravlja poduzeće „Željeznica Republike Srpske”.Đ. Trenutno su i Srbija i BiH na granicama EU. ponovo je pokrenuta ideja oko uspostavljanja železničkog saobraćajua između dve države. Mogućnost pojedinačnih zemalja da privuku strane investitore umnogome zavisi od njihovog položaja u odnosu na širi region u kome se te države nalaze i mogućnosti uspostavljanja efikasne regionalne saradnje. U cilju ubrzavanja ekonomske saradnje svakako se pažnja mora posvetiti i izgradnji infrastrukture koja takođe mora biti integrisana u regionu. Na dva najvažnija železnička pravca u BiH nadovezuju se pruge u Srbiji i oni čine približno 70% ukupne železničke mreže u BiH:  Ploče – Mostar – Sarajevo – Zenica . Srbije i BiH. Svaka od ovih kompanija u pravlja onim delom železničkih koridora koji prolaze kroz njenu teritoriju. već i sva tržišta koja se oslanjaju na njih. na svom putu u procesu stabilizacije i pridruživanja EU imaju šansu da znatno unaprede. modernizuju i izgrade saobraćajnu infrastrukturu na svojoj teritoriji. E. obe zemlje. a ako se tome priključe i činjenice o spoljnotrgovinskoj saradnji. koja 24 . a posebno železnice. Nakon ratnih dešavanja na prostorima bivše SFRJ i uspostavljanja mira. a jednostruka linija prikazuje pruge sa jednim kolosekom.  Bosanski Novi – Bihać – Prijedor . ljubičastom bojom označene su deonice železničke mreže u Bosni i Hercegovini koje spadaju u Federaciju Bosne i Hercegovine. Železnička mreža BiH je pod upravom dveju kompanija: “Željeznica Federacije BiH” i „Železnica Republike Srpske”.Doboj –Bosanski Šamac – Vinkovci (saobraćajni čvor u Hrvatskoj na relaciji Zagreb-Beograd) – deo Koridor Vc koji vodi od Budimpešte do luke Ploče. Železnička mreža jeste važan segment ukupne infrastrukturne opremeljenosti jedne teritorije. Zbog toga se kao mogućnost buduće pogranične saradnje dve države. Manić  Zenica (čeličana)  Lukavac (koks. čime bi se povezale ne samo ove dve zemlje. Srbija i BiH. sa železničkim saobraćajem pogranične oblasti obe države bi ekonomski prosperirale. Zaključak Transgranična saradnja pedstavlja način uspostavljanja veza među susedima. ističe rad na modernizaciji i izgradnji železničkih koridora. U prošlosti su postojali izgrađeni železnički koridori između dveju država.Komlenović. ali istovremeno i osovinu ukupnog razvoja i sigurnosti na datim područijima. pa bi zbog toga uspostavljanje jedne transgranične saradnje između Srbije i BiH po pitanju realizacije infrastrukturnih projekata bilo od preke potrebe i važnosti za obe države. Dvostrukom linijom su označene deonice sa prugama sa dva koloseka. hemijska industrija) Za sve ove moguće trgovinske odnose veoma važan momenat je razvoj saobraćajne infrastrukture. Na karti 3. Zemlje Balkan definitivno mogu ubrzati svoj ekonomski oporavak i razvoja kroz transgraničnu saradnju.Banja Luka – Doboj – Tuzla – Zvornik – i dalje u Srbiju – paraleleni pružni pravac Koridoru X. Kroz saobraćajnu politiku Evropske Unije o uspostavljanju mreže pan-evrospkih saobraćajnivca.

a pogranične oblasti i izgradnja saobraćajnica u njima mogu u tom smislu postati posebno važne. Viena. Kovačević.fmpik.geocities.com Internet-stranice Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine www. 15.bhzjk. Grupa autora.net Internet-stranice Javne željezničke korporacije Bosne i Hercegovine www.stabilitypact. januara 1992. 11. (2004). Brno.org Intrent-stranica Evropske ministarske konferencije za saobraćaj www. 13. ZJŽ. 9. Final Report. 8.geocities.ba Internet-stranice Vlade Republike Srpske . S. 6.com Internet-stranice Pakta stabilnosti JI Evrope . Železničke novine.int Internet-stranice Ministarstva za saobraćaj i komunikacije Federacije Bosne i Hercegovine – www. To je početak uspostavljanja čvršćih veza i odnosa.eu. Transgranična saradnja je nešto što EU posebno podržava i pomaže. Kostadinović. 10. 2. (2005). Crne Gore i Kosova. PAN-EUROSTAR – Pan-European Transport Corridors and Area Status Report. Zavod za novinsko-izdavačku i propagandnu delatnost JŽ. Beograd.vladars. Gropu of authors. 4. EUROVISION.cemt. 16. Group of authors (2002).www. Hamburg-Espoo. (1980): Istorija železnice Srbije. Group of authors. HB-Verkehrsconsult GmbH i VTT Technical Research Centre of Finland. beograd. Nikolić. Beograd. od 22. Otvaranje železničke veze Sarajevo – Beograd predstavlja jedan od evropskh ciljeva. 17. a ovakvo saobraćajno povezivanje svakako bi pozitivno uticalo na ukupni privredni razvoj obe zemlje. (2000): Od prekida do uspostavljanja saobraćaja. 3.Transgranična saradnja kao faktor regionalnog razvoja – primer železničkog saobraćaja između Srbije i Bosne i Hercegovine pokušava kroz niz infrastrukturnih projekata u zemljama potrencijalnim kandidatima za ulazak u EU omogući pristup fondovima EU kojima bi se date zemlje infrastrukturno povezale i uspostavli određeni vid ekonoske saradnje.gov. SWOT analiza željezničkog sektora republike Bosne i Hercegovine .www. br.Transport Strategies. stvarajući na taj način čvršće ekonomsko povezivanje tog prostora na putu ka EU.www.europa. a BiH sa Srbijom ima šanmsu da propjekat izgradnje i modernizacije postojećih železničkih koridora upravo „provuče“ kao transgranične projekte saradnje. 7.com Internet-stranice Privredne komore Bosne i Hercegovine www. J. 12. 5. Trasnsport Infrastructure Regional Study (TIRS).org 25 . (2002). Louis Bergera SA.komorabih. Agence Francaise de Development. P. Vojvodine. European Comissinon TINA-VIENA. Literatura: 1.Projekat izgradnje kapaciteta u oblasti željezničkog saobraćaja u Bosni i Hercegovini. 14. Internet: Internet-stranice Evropske unije .www.com Internet-stranice Željeznice Republike Srpske . 1680.

kulturno . etnografski sadržaji. redovni profesor.sc. a u cilju razvoja turizma u ovoj opštini. Na ovom području kroz dug vremenski period smjenjivali su se različiti narodi i njihove kulture koje su značajno uticale na antropogeografski razvoj ovog prostora. ethnographic contents. touristical motives. Univerzitet u Tuzli Sažetak Povoljni prirodno-geografski uvjeti općine Srebrenica i bogata nalazišta olova i cinka bili su presudan faktor za stalnu naseljenost na ovim prostorima još od prahistorije.matematički fakultet. Key words: municipality Srebrenica. sc.Zbornik radova PMF 4 i 5. tourism. Summary Suitable physical-geographic conditions of Srebrenica municipality and wealthy sites of lead and zinc have been the crucial factor for constant population density in this area since prehistory. turistički motivi. viši asistent. Prirodno . 27 – 42 (2007-2008) Originalni naučni rad KULTURNO-HISTORIJSKE ZNAMENITOSTI I ETNOGRAFSKI SADRŽAJI NA PODRUČJU OPĆINE SREBRENICA KAO TURISTIČKI MOTIVI CULTURALLY-HISTORIC SIGHTS AND ETHNOGRAPHIC CONTENTS IN THE AREA OF SREBRENICA MUNICIPALITY AS A TOURISTICAL MOTIVES Dr. Ključne riječi: općina Srebrenica. Mr.Fadila Kudumović. turizam.historijske znamenitosti. culturally-historic sights. Zbog toga je u Srebrenici i njenoj okolini prisutno bogato kulturno-historijsko naslijeđe koje se u ovom radu zajedno sa etnografskim sadržajima prezentira. viši asistent. Sabahudin Smajić. . sc. Alma Kadušić. viši asistent. Mr. razvoj. On this area through the long period of time have settled different nations and their cultures which significantly influenced on anthropological development of this area. Semir Ahmetbegović. Salih Kulenović. Mr. viši asistent. Because of that is in Srebrenica and its surroundings present wealthy culturally-historic heritage which is presented in this paper together with ethnographic contents and for the purpose of development of tourism in this municipality. sc. Mr. sc.

srednjeg vijeka.S. Na većinu turista koji žele zadovoljiti svoje kulturne potrebe pri odabiru destinacije i planiranju svog turističkog putovanja veliki uticaj ima bogatstvo kulturnohistorijskog naslijeđa. Jedna od njih je i osnivanje gradova po italskim uzorima. Domavia je bila jedan od najvažnijih rudarskih centara na Balkanu. S. Na tom lokalitetu egzistiralo je rimsko rudarsko naselje i metalurški centar. selo Podravno. U vezi s ovim u radu se razmatraju arheološka nalazišta. odnosno bogatstvo kulturno-historijskih resursa. osmanskog i austrougarskog perioda a) Prahistorijski period Arheološka nalazišta iz prahistorijskog perioda do sada su utvrđena na lokalitetu Crvena Njiva. Naselja se podižu pored prvobitnih vojnih logora ili pored rudnika. Kudumović Uvod Na prostoru opštine Srebrenica koji zahvata površinu od 533 km2 postoje brojni antropogeni motivi koji mogu da zadovolje kulturne potrebe turističkih kretanja. 1. Nekropola je datovana u bronzano ili željezno doba. u radu se razmatraju i etnografski sadržaji koji mogu biti u funkciji razvoja turizma u ovom kraju. Ahmetbegović. stećci (srednjovjekovni nadgrobnici pripadnika bosanske crkve). Smajić. oružje. građevine sakralne arhitekture. Kadušić. Eksploataciju rude na ovom području vjerovatno su započeli Iliri u prvom i drugom vijeku nove ere. Novoosvojene teritorije Rimljani su podijelili na provincije. a radi se o prahistorijskoj nekropoli uz čije kamene tumule se nalazi i sedam stećaka. Kulenović. antike. keramičke posude i drugi predmeti) pružaju materijalne dokaze života u ovom kraju tokom bronzanog i željeznog doba. slučajnih nalaza i iskopavanja može se konstatovati da je područje Srebrenice i okoline oduvijek bilo interesantno za naseljavanje o čemu svjedoče ostaci materijalne kulture iz prahistorije. Područje današnje Bosne i Hercegovine pripadalo je dvjema provincijama: Dalmaciji i Panoniji. urbane cjeline iz ranijih perioda. Domavia se nalazila na mjestu kod današnjeg sela Gradina kod Sasa. S. Jedno od takvih naselja bilo je Domavia u rudarskom basenu Argentaria. a obuhvataju motive različitih svojstava i vremena u kojima su nastali. Osim ovog lokaliteta prahistorijski tumulus iz bronzanog ili željeznog doba čiji je prečnik osnove oko 20 m pronađen je na lokalitetu Humka u selu Liješće. F. A. srednjovjekovni gradovi. Također. Rimljani u ove krajeve donose niz novina. Uglavnom se radi o kulturno-historijskim znamenitostima i etnografskim sadržajima koji su dobra osnova za razvoj turizma u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Nalazi u grobovima sa navedenih lokaliteta (nakit. Takođe u ovom naselju je na lokalitetu Vaganj pronađen veći tumulus od prethodnog prečnika 25 m i visine cca 4 m. Početkom trećeg vijeka Domavia je dobila status municipium-a (grad sa 28 . Antičko naselje je ležalo između Saskog potoka i Majdanske rijeke. njihova ljepota i znamenitost. S obzirom da na prostoru opštine Srebrenice i njene okoline postoji kontinuitet življenja još od prahistorije ovom prilikom prezentirat ćemo kulturnohistorijske spomenike koji su ovdje brojni i raznovrsni. Kulturno-historijski spomenici kao turistički motivi Na osnovu dosadašnjih arheoloških rekognosciranja. b) Antički period Krajem trećeg i u drugom vijeku prije nove ere veći dio teritorija bivše Jugoslavije bio je pod vlašću Rimljana. Domavia je u to vrijeme imala status vicus-a (manje naselje).

podni mozaici. godine u vrijeme cara Vespazijana. a nazvan je tako po dinastiji careva u čije vrijeme je stekao status municipium-a odnosno grada sa autonomnom upravom. Najznačajnije građevine u Domaviji bile su: curia (gradska vijećnica). Tlocrt gradske vijećnice (Gradina – Domavia) U srednjem Podrinju najstarije rimsko naselje nalazilo se u Skelanima čije je puno ime "Flavijevski grad Malvesiatium". Na širokom prostoru uz Drinu pronađeni su ostaci građevina. tribunal (sudnica) i macellum (tržnica). E. i 79. a sredinom tog vijeka dobila je viši rang samoupravnosti. Sl. U to vrijeme ona je bila najveće gradsko naselje na području Bosne i Hercegovine. dr. Ulomci ukrasne arhitekture iz Skelana Sl. Podignuti žrtvenici su posvećeni rimskoj Trijadi (Jupiteru. U municipiju se podižu počasne baze carevima (Antonius Pius. Marsu. Asklepiju i Higiji. Karakala). a jedan grčkim kultovima. Minervi i Junoni).Kulturno-historijske znamenitosti i etnografski sadržaji na području općine Srebrenica kao turistički motivi autonomnom upravom). Liberu i Mitrasu. 1. 2. U trećem vijeku nove ere Domavia postaje administrativno-upravni rudarski centar za rimske provincije Dalmaciju i Panoniju. Malvesatium-a i dr. blaneum publicum (gradsko kupatilo). Iz Skelana potiče veliki broj rimskih nalaza od kojih poseban značaj imaju natpisi iz kojih se može dosta saznati o razvoju ovog grada. Na gornjoj terasi Drine uzvodno u dužini od jednog kilometra 29 . Prema prof. Severus. gradskim službama. 3. Ostatak rimske statue (Gradina – Domavia) Sl. te Silvani. a otkrivene su i dvije starokršćanske bazilike. stakla i novca. Imamoviću vjerovatno je to bilo između 69. Septimius. forum (trg). nalazi keramike. te postaje colonia. stanovnicima municipium-a.

Mataruzima-Osatica (3 st. Karauli (Rudine)Koštanovci. Naselje je imalo sve urbane sadržaje što su ga činili standardnim rimskim gradom. Dijani i Pomoni. Podliješću (Bratunac). Zagraju. F. u Kaludri kod Zalužja (Bratunac). Takvi lokaliteti nalaze se u: Crvici (3 st. sudnica (tribunal) i drugo. 4. Čadorištu-Gradina-Sase (2-3 st. 5.). a datovano je od l-4 stoljeća).S. na Karauli kod Sikirića. Konjević Polju (Bratunac). Srebrenoj Luci-Liješću (na ovom lokalitetu nalazi se rimsko naselje i grobnica. S. otkrivena je ranohrišćanska bazilika i u Staroglavicama. gospodarski objekti koji su predstavljali središte poljoprivrednih imanja.). hram kapitolijske trijade (Jupitera. od građevina javnog karaktera bila je gradska vijećnica (curia). te spomenici kultnih zajednica božanstava Jupiter . u Bratuncu. Na njivi zvanoj Rašće uz ostatke zidova i dijelova arhitektonskog ukrasa nađena su i tri nadgrobna spomenika s likom Atisa i figuralnim scenama i natpisom. Ahmetbegović. Od Grčkih kultova iz tog doba pronađeni su spomenici kultne zajednice Asklepije . Atisa i Iz doba kasne antike (peti i šesti vijek) na području Srebrenice osim one u Skelanima. Bronzani kip krilatog Genija (Gradina –Domavia) Sl. Klotijevcu (3 st. S. Loznici (Bratunac).). Voljevici. Crkvištu (Brezik). na lokalitetu Zukića Strana-Zagaj osim ostataka rimske zgrade pronađena je i kasnoantička grobnica (3-6 st. Pored navedenih antičkih lokaliteta na području Srebrenice i okoline nalazi se dosta lokaliteta s nadgrobnim spomenicima odnosno rimskim nekropolama. Junone.). bazilika. Ždrijelu kod Voljevice i dr. lokalitet Veliki Plato-GradinaSase (2-3 st.). Kada je Domavia postala samostalna gradska općina pripao joj je znatan dio općinskog teritorija Skelana odnosno Malvesatiuma. 30 . Njihovi ostaci su otkriveni u Bratuncu. Smajić.). a od orijentalnih kultova spomenici Mitre. U prvo vrijeme rimskim Skelanima je pripadalo i područje današnje Srebrenice s naseljem u Gradini (Domavia).Junoni. Između prvog i četvrtog vijeka nove ere na području Srebrenice podizani su spomenici posvećeni samostalnim kultovima božanstava: Jupiteru. Tegarama.). u Skelanima (l-6 st. Liberu. Osim većih naselja iz rimskog perioda u srednjem Podrinju nalazilo se i dosta manjih naselja na sasvim maloj udaljenosti što upućuje na gustu naseljenost ovog kraja.) u Zgunjevskom polju gdje je osim ostataka rimskog naselja pronađen i jedan žrtvenik posvećen Jupitru (3-4 st. Bronzana ruka boga Sabazija (Gradina – Domavia) samostalnih kultova božanstava Sabazija. Kadušić.Geniju. Jupiter . A. Rašću kod Srebrenice. Sl. Na području Srebrenice i njene okoline česti su i nalazi izoliranih objekata iz antičkog perioda kao na primjer vile rustike. Marsu. Kudumović nalaze se ostaci rimskih Skelana gdje je pronađena velika količina građevinskog materijala kao i brojni spomenici iz tog doba i dr. Crkvi Ružici kod Tegara. Segni.Marsu i Jupiter .Higija. Kulenović. lokalitet Mramorje (Potočari). Minerve). Jupiter -Junoni . Ostaci jednog od objekata otkriveni su na lokalitetu Rašće-Ljubina u Crvici. Srebrenoj Luci.Minervi.

Đurđevac. godine. Kao podgrađe tvrđave Srebrenik. i 15. Zahvaljujući eksploataciji srebra i olova. Kao i svi razvijeniji gradovi toga vremena. Srebrenica je u prvoj polovini XV vijeka doživjela snažan društveno-ekonomski razvoj. a vezan je za njemačke rudare Sase koji su u to vrijeme vodili rudarske poslove u većini mjesta srednjovjekovne Bosne i Srbije. srpskih despota i turskog sultana. Od XI do XV vijeka šire područje Srebrenice ulazilo je u sastav nekoliko srednjovjekovnih župa. Ključevac (Kličevac). U to vrijeme srebro je uglavnom izvoženo preko Dubrovnika u Italiju. a to su: Vratar. grad u Olovu. Objekti su prilagođeni terenu na kome su situirani. vijeku bila najrazvijenije gradsko naselje u Bosni. Srednjovjekovni grad Srebrenik u Srebrenici Srednjovjekovni grad Klotjevac je smješten na strmoj stijeni iznad lijeve obale Drine jugoistočno od Srebrenice na udaljenosti od oko 13 km zračne linije. ali se zna da je služio u svrhu zaštite srebreničke varoši koja je u 14. a dobro su očuvane obje kule. Tehnika gradnje Starog grada je srednjovjekovna.Kulturno-historijske znamenitosti i etnografski sadržaji na području općine Srebrenica kao turistički motivi Inače. Osatgrad (Klotjevec). Srebrenik (Stari Grad) je srednjovjekovni grad smješten na planinskoj kosi koja se sa istočne strane stepenasto spušta prema glavnini naselja Srebrenice. Procvat rudarstva u srebreničkom kraju bio je u XIV i XV vijeku. Sl. c) Srednjovjekovni period Naseljavanje južnoslovenskih plemena na Balkansko poluostrvo počelo je u šestom. Stoga je njihova turistička vrijednost i atraktivnost dosta umanjena. Najveći i najpoznatiji srednjovjekovni gradovi na širem području Srebrenice bili su: Donji i Gornji Srebrenik. Osat i Trebotić. O ranom srednjem vijeku na ovom području do sada imamo veoma malo podataka. kao i grad Salenes sagrađeni su da bi se zaštitila prirodna bogatstva i naselja. Šubin. 6. U pisanim izvorima ovaj grad se ne spominje često. na arheološkim lokalitetima od antičkih naselja gotovo da na terenu i nema ništa budući da je vrijeme učinilo svoje ili su otkriveni predmeti prenijeti u muzeje. Đurđevac 31 . Srebrenica se u istorijskim izvorima prvi put spominje 1352. Birač. Tu su živili brojni poslovni ljudi iz Dubrovnika (trgovci i zanatlije) koji su ovdje osnovali svoju stalnu koloniju. Zbog izuzetnog privrednog značaja tokom XV vijeka Srebrenica je bila poprište ratnih sukoba između bosanskih i ugarskih kraljeva. a završeno je sredinom sedmog vijeka. Na dvjema terasama nalaze se ostaci dviju tvrđava: u Donjem gradu dominira arhitektura iz turskog perioda koja je bolje očuvana u odnosu na Gornji ili Stari grad koji je u ruševnom stanju. Zauzima prostor od 100 X 20 m. U arealu grada zvanom Jatara očuvano je desetak stećaka. Grad Srebrenik u Srebrenici (Argentaria). Srebrenica je imala svoj gradski statut i kovnicu novca.

sanduka. rukom. 7 sljemenjaka i 6 stubova). 32 . Kudumović (Gradina) je takođe srednjovjekovni grad na području Srebrenice koji je smješten iznad lijeve obale Drine na udaljenosti od oko 17 km zračne linije jugoistočno od Srebrenice. polumjesecom. Po obliku zastupljeni su stećci u vidu stubova. polumjesecom i rozetom. Na istaknutom visu iznad lijeve obale Drine vidljivi su ostaci kvadratne kule i dvorišta (30 X 7 m) mjestimično visoki do 3 m. spiralama. godine. 16 sanduka. U Staroglavicama. Smajić. Kadušić. Ahmetbegović. Ruševine ovog srednjovjekovnog grada leže na oštrom kamenitom visu. rukom. konjanicima i dr. Dva stuba su s motivima figura čovjeka i mač. Na području opštine Srebrenica postoji veliki broj nekropola stećaka.S. a na padinama prema Drini ima ostatak i vanjskog bedema u dužini od oko 25 m. mačem i s nekoliko ljudskih figura koje se samo naziru. jabukama. figurama psa i drugih životinja. Grad se nalazi duboko u kanjonu rijeke Zeleni Jadar na kraškoj stijeni koju obavija rijeka. Oni predstavljaju snažan izraz kulturnih i ekonomskih prilika iz vremena u kome su nastali. S. S. bordurama. muškim figurama. 17 sljemenjaka i 2 stuba). suncem. krugovima. Ispod grada nalazi se groblje s nekoliko stećaka. srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika izrađenih od kamena koji su po svome obliku i ornamentici veoma interesantni. ploča. Stub je ukrašen figurom psa. Dva sanduka su ukrašena lukom i strijelom. a na stećcima na brdu Bojna u neposrednoj blizini Srebrenice su predstave u vidu ruke. Sredinom 15. a sanduk je ukrašen polumjesecom. lukom i strijelom. Predstave u vidu muških figura i dva konjanika nalaze se na stećcima u Klotjevcu. a ima dosta i onih koji su ornamentisani geometrijskim motivima. krstovima. Na nekropoli stećaka u Kalimaniću su ukrasi u vidu mačeva. luka i strijele. Tu se nalaze ruševine tvrđave s kulama koje su u osnovi pravougaone. sljemenjaka. tordiranom vrpcom i jabukom. a u pisanim izvorima spominje se u turskim defterima iz 1468/69 i 1485. Dosta nekropola je sa stećcima bez ukrasa ili sa po nekoliko ukrašenih. 3 sljemenjaka i 18 stubova). Srednjovjekovni grad Kličevac se nalazi u ataru sela Sućeska jugozapadno od Srebrenice na udaljenosti od oko 6 km zračne linije. S obzirom da ovi spomenici predstavljaju zanimljiv i dragocjen kulturno-umjetnički materijal. U selu Sućeska koje je od Srebrenice udaljeno 6 km zračne linije na jugozapadnu stranu na lokalitetu Mramorje nalazi se nekropola sa 52 stećka (31 sanduk. vijeka grad je imao i svoj upravni kotar koji se zvao Trebotići. tau krstovima. F. ima razloga da se o njima saopšti barem ona najnužnija obavještenja koja mogu biti veoma interesantna za posjetioce. Na brdu Recelj na lokalitetu Borići oko 700 m sjeverozapadno od Bojne iznad grada Srebrenice nalaze se 4 stećka u obliku sanduka od kojih je jedan ukrašen sabljom. Jedan sanduk je ukrašen motivom polumjeseca. U selu Bastahovine udaljenom 7 km zračne linije zapadno od Srebrenice na lokalitetu Sjedaljka nalazi se nekropola stećaka (35 sanduka. Grad je imao trgovačko zanatsko podgrađe i upravni kotar. stablom. mačevima. Uz ovu nekropolu se nalazi muslimansko mezarje s nišanima. krstača. selu koje se nalazi zapadno od Srebrenice na udaljenosti oko 5 km zračne linije na jednom manjem brijegu pokraj Bejtića hana nalazi se nekropola sa 18 stećaka (8 sanduka i 10 sljemenjaka). Kulenović. A. U selu Gostilju koje se nalazi sjeverno od Srebrenice na udaljenosti od oko 3 km zračne linije na lokalitetu Osojnjača nalazi se nekropola sa 38 stećaka (3 ploče. stubovima. Šubin se nalazi jugoistočno od Srebrenice na udaljenosti od oko 8 km zračne linije. rozetama. Ukrašena su dva stećka i to jedan sanduk i jedan stub. granama i drvećem.

Srebrenica Sl. 18. Srebrenica Sl. 17. 10.Kulturno-historijske znamenitosti i etnografski sadržaji na području općine Srebrenica kao turistički motivi U selu Pribićevac koje se nalazi jugoistočno od Srebrenice na udaljenosti oko 4km (zračna udaljenost) na lokalitetu Šarampovo nalazi se nekropola sa 23 stećka (16 sanduka i 7 sljemenjaka). Srebrenica Sl. Loznica. Loznica. Srebrenica Sl. Srebrenica Sl.12. Srebrenica Sl. Srebrenica Sl. Boljević. 11. Buča. Srebrenica Sl. 13. Jugozapadno od Srebrenice na oko 7 km zračne udaljenosti u selu Kutuzero nalazi se nekropola sa 23 stećka (18 sanduka i 5 sljemenjaka). Kalimanić. 14. Kalimanić. a ukrasni motiv je ruka s mačem. Inače u Urisićima postoje tri lokaliteta stećaka sa oko 200 stećaka ukupno. U selu Urisićima udaljenom 11 km zračne linije na jugoistočnu stranu od Srebrenice kod zaseoka Greben na jednom brežuljku nalazi se nekropola sa 70 stećaka (60 sanduka i l0 sljemenjaka). 19. Jedan stećak oblika sanduka ukrašen je krugom (motiv sunca). Srebrenica Sl. Srebrenica Sl.15. 21. U selu Podravno koje se nalazi na oko 7 km zračne udaljenosti jugozapadno od Srebrenice na lokalitetu Crvena njiva nalazi se nekropola sa l0 stećaka od kojih je jedan primjerak ukrašen motivima polumjeseca i rozete.Loznica. 20. Vojna. Klotjevac. Klotjevac. Srebrenica Sl. Srebrenica Sl. Boljević. Srebrenica Sl. Loznica. Brana. Boljević. 7. Srebrenica Sl. Boljević.9. Srebrenica 33 . Jedan sljemenjak je ukrašen. 8. U blizini je aktivno muslimansko groblje. Sl. 16. Jedan sanduk je ukrašen rozetom.

a na lokalitetu Kosa nekropola sa 13 stećaka. rozeta." Na jednom oštećenom sanduku nalazi se drugi natpis od kojeg je samo preostala riječ "strojnik". jednim polju. 22. U selu Zgunja smještenom na lijevoj obali Drine udaljenom od Srebrenice oko 23km zračne linije na jugoistočnu stranu nalazi se nekropola sa 8 stećaka (jedna ploča. a motivi su polumjesec. Smajić. Gračić sa 7 sanduka. Da bi se navedeni kulturno-historijski spomenici mogli koristiti u turističke svrhe bilo bi 34 . Kudumović U selu Ljeskovik koje se nalazi jugoistočno od Srebrenice na udaljenosti oko 11 km zračne linije na lokalitetu Mramorje na putu za Klotjevac nalazi se nekropola stećaka sa 3 sanduka i 15 sljemenjaka. F. S. Međutim. Stećak u Zgunjanskom nalazi se nekropola sa 26 sanduka.S. u Fojharu (lok. 4 sljemenjaka i 2 stuba). Kadušić. Ahmetbegović. a mnogi su i devastirani prilikom izvođenja građevinskih i drugih radova. četiri sljemenjaka i jedan stub). Jedan sljemenjak je ukrašen motivom rozete u dvostrukom kružnom vijencu. Kulenović. u selu Lubnica nalazi se nekropola sa 27 stećaka. Ukrašena su dva sljemenjaka i jedan stub. S. Nevolja je možda u tome što su mnoge od navedenih nekropola situirane izvan putnih pravaca i što je po mnogima obrasla šumska vegetacija. oko 600 m sjeverno od ceste i rijeke. Na perivoju i putu iznad sela Đurđevac u neposrednoj blizini istoimenog srednjovjekovnog grada nalazi se 6 stećaka (jedan sanduk. kod sela Zgunja sljemenjakom i 3 stuba. Drugi lokalitet sa stećcima nalazi se na Igrištu sa 23 nadgrobnika (l0 sanduka i 3 sljemenjaka). u Poznanovićima nekropola sa 40 stećaka. u selu Palež na lokalitetu Šljivova nalazi se l0 stećaka od kojih je 5 sanduka i 5 sljemenjaka. Osim navedenih lokaliteta sa ponekim ukrašenim nadgrobnikom postoje i lokaliteti sa stećcima koji nemaju nikakvih ukrasa kao što su naprimjer nekropole u Potočarima (lok. A. Bašča sa 4 ploče. Ukrašen je stub na čijim stranicama se nalaze motivi rozeta i štapa. na brijegu pored puta za Lubničko brdo nalazi se nekropola sa 4 stećka (jedan sanduk ukrašen motivom "svastike" i 3 sljemenjaka koji su bez ukrasa). a na lokalitetu Vitez 6 stećaka. u selu Karačićima na lokalitetu Cura nalazi se nekropola sa 27 stećaka (21 sanduk. Nisu ukrašeni. na lokalitetu Zalisje blizu zaseoka Markovići. Iz prezentiranih podataka o nekropolama stećaka na području Srebrenice uočljivo je da je ovo područje veoma bogato ovim antropogenim motivima i svaki lokalitet je interesantan za posjetioce. jedan sljemenjak i jedan stub). Na spomeniku u obliku stuba ima natpis koji govori o tome kako tu leži "krstjanin Ostoja. pet sanduka. pokraj seoskog puta za Srebrenicu Sl. luk i mač. u selu Poljaka na lokalitetu Kamenje nalazi se nekropola sa 44 stećka. u selu Sulice na lokalitetu Kamenje nalazi se 21 stećak. U blizini sela Trubar koje se nalazi jugoistočno od Srebrenice zračne udaljenosti od oko 19 km nalazi se nekropola sa 5 stećaka u obliku sljemenjaka. 18 sanduka i 10 sljemenjaka) u Orahovici na brijegu u blizini kuća. u selu Knezovi na lokalitetu Borak nalazi se nekropola sa 20 stećaka u obliku sanduka. jednim sljemenjakom i 12 stubova).

U ovom popisu evidentiran je i jedan pop. ali bez zemljišnog posjeda. vjerovatno. a u kotaru Srebrenica 3 217 kuća i 23 466 stanovnika. A. U drugoj polovini XX vijeka u gradu Srebrenici su bile četiri džamije među kojima je po svojoj arhitekturi bila najinteresantnija Hadži Skenderova džamija. a to su: varoš Srebrenica. Srebrenica je 1533. te s obzirom na tu činjenicu. Holandiju i Švedsku. Početkom turske uprave u našim bosanskohercegovačkim područjima nastaje period islamske umjetnosti. pa su po njemu i džamija i mahala oko nje dobili ime Hadži Skender. U popisima iz XVI vijeka evidentirani su i zanati koji prate rudarsku djelatnost u Srebrenici. Koliko ih je danas treba vidjeti. godine ovdje je bio manji muslimanski džemat sa 36 kuća poreskih obveznika i jednom džamijom. tri mekteba. godine predstavljala razvijenu rudarsku varoš sa 25 mahala i 223 kuće. a prije toga ponovo sagledati pravo stanje na terenu. a među mještanima bolje poznata kao Bijela džamija. zatim jednu tekiju. Prema navedenom popisu Srebrenica je imala jedanaest naselja. 35 . Prema popisu stanovništva 1880. Handžić pretpostavlja da je ovdje na periferiji Srebrenice morala biti i pravoslavna crkva. Tošino. a i kasnije grade se džamije. Za vrijeme austrougarske uprave na području Srebrenice vrše se rudarska i geološka istraživanja. Gornji Suhoj. U to vrijeme od industrijskih i javnih objekata izgrađena je tvornica okera. Dansku. novi konak-uredska zgrada. Tada mnogi gradovi među kojima i Srebrenica poprimaju orijentalna obilježja. Prema M. Pretpostavlja se da je Bijela džamija prvobitno bila dubrovačka crkva sv. U to vrijeme. Sas. šest mahala i šest džamija sa mihrabom. sahat kule. Ovo bi trebalo odmah raditi zato što iz dana u dan nestaju ne samo pojedini primjerci već i čitave nekropole. 70 esnafskih dućana kao i jedno kupatilo (hamam). turbeta i drugi sakralni objekti. i Srdnje Biječevo. d) Tursko-austrougarski period U prvoj polovini XVI vijeka Srebrenica je dobila status kasabe. pa tek onda planski i uz pomoć struke i stručnih institucija pristupiti njihovoj zaštiti. Od navedenog broja džamija Evlija Čelebija poimenično spominje jedino Bajezid Velijinu džamiju za koju kaže da je to glavna džamija rađena u starom stilu sa jednim minaretom i pokrivena ćeramidom. Prema popisu iz 1533.Kulturno-historijske znamenitosti i etnografski sadržaji na području općine Srebrenica kao turistički motivi neophodno iste zaštititi. Đinovina i Gostilj i dvije naseljene mezre: Donji i Gornji Kozlin. U nahiji je bilo ukupno 576 kuća poreskih obveznika i 96 mudžereda. Mehmed Mujezinović smatra da se ova džamija nalazila u tvrđavi Srebrenik i da je bila podignuta za potrebe vojske kao i to da je ona najstarija džamija u Srebrenici. godine imala 800 prizemnih i na sprat tvrdo zidanih i lijepih kuća. godine u gradu Srebrenici je bilo 264 kuće i 1219 stanovnika. Nikole. a od toga 81 muslimanska kuća sa 12 mudžereda. a počinju se eksploatisati i ljekovite vode Crnog Gubera koje austrijske tvrtke razašilju u Ameriku. 25 hrišćanskih mahala i crkvom sv. Milačevići. Marije. Prema opisu Evlije Čelebije Srebrenica je l660. izgradio munaru. Prema podacima prikupljenim od strane stručnjaka koji su boravili u raznim periodima u drugoj polovini XX vijeka na području Srebrenice i Bratunca evidentirano je oko l00 nekropola sa 2000 stećaka. a to se moglo zaključiti po dijelovima lađe crkve kojoj je odsječeno svetište i preinačeno zapadno pročelje. jedan manji han. Suha. bolnica. podignuta u XIV stoljeću. Do prve polovine XVII vijeka Srebrenica je u graditeljskom pogledu brzo napredovala. dr. škola i zgrada Gubera. Ljubović. Mujezinoviću spomenuti Hadži Skender je. Bratovo.

M. pet mesara. kuće. Tako. u gradu Srebrenici je bilo 55 trgovaca mješovitom robom. raž i ječam. Tor za ovce na Igrišniku Ekstenzivno ratarstvo. Osat je obuhvatao 46. dok se ugao Drine na istoku sasvim logično podrazumijeva. Kulenović. A. Draškić i N. a vršilo se konjima. a u manjim količinama zob. godine od učitelja Vasilija Stefanovića iz Bajine Bašte. gruba granica na sjeverozapadu kreće se linijom od Tegara preko Moćevića. 9 opančara i 23 kafedžije. na osnovu pismenog obavještenja koje je Vuk dobio 1860. Brežana. drvenim plugom. jabuke. U to vrijeme. Sl. 23 gostionice. S. koje su utvrdili ovi autori. Za Osat i Ludmer se interesovao i Vuk Karadžić. koja su naselja pripadala Osatu a koja Ludmeru i kakav je bio konfesionalni sastav stanovništva. Od ratarskih kultura ovdje se najviše uzgajaju kukuruz i pšenica. U prošlosti stočarstvo je predstavljalo važnu granu privređivanja. Najveći dio današnjeg područja srebreničke opštine zahvataju geografske i predjelne cjeline Osata i Ludmera. pet češljara vune. zemljoradničke sprave. drljačom i motikom. Osat i Ludmer su odavno bili predmet interesovanja naših istoričara i etnologa. Njega je zanimala narodna tradicija o nastanku imena ovih predjela. Tu se povećao priliv muslimanskog stanovništva iz Srbije. stočarstvo i voćarstvo. u kojima žive Bošnjaci i Srbi. stočarstvo i drugo). Pavković su utvrdili da se u narodu postepeno gubi pojam Osata kao geografske i predjelne cjeline. Šubina. podudaraju se sa njihovim zapažanjima o materijalnoj kulturi ovog kraja (tip nošnje. Šljive su se sušile u "pušnicama' ("mišanama"). Smajić. zatim. sedam pekara. S. dali su osobit pečat cjelokupnom narodnom životu i kulturi ovoga kraja. poljoprivreda. Kadušić. goveda. jedan trgovac kožom. osam fijakerista. Karačića brda. 23. kao osnov privređivanja. Ahmetbegović. 2. Prema V. ali i nedovoljno istraženo. Uzgajali su se konji. a od njih se spravlja i pekmez. Skariću. Tradicionalna obrada zemlje obavljana je stočnom zapregom. Ljeskovika i Klotijevca.S. F. godine kao OZACH koji je u srednjem vijeku bio u vlastelinskom posjedu porodice Kovačević. ovce i koze. dva trgovca špecerajske robe. saobraćajna sredstva. kruške i orasi. Vršidba se obavljala na guvnu. što je uslovilo i porast broja naselja sa muslimanskim stanovništvom. Pekmez 36 . ralom. Od voća najzastupljenije su šljive. Kudumović Godine 1911. Etnološki sadržaji kao turistički motivi U etnološkom pogledu područje Srebrenice je veoma interesantno. Lubničkog brda. Na osnovu narodnih kazivanja oni su utvrdili da Osat sjeverozapadno od Drine dopire do sela Brežana kao središnje tačke i sela Ljeskovika i Tegara kao krilnih tačaka. Šezdesetih godina 19-tog vijeka evidentna su brojna etnička kretanja na području Osata i Ludmera. a Ludmer 19 naseljenih mjesta. Granice Osata. Osat se prvi put spominje u ugovoru između Sigismunda i Stevana Visokog 1426.

Tradicionalna prerada tekstilnih sirovina (vune. crijepa "kopitara" i drugog. Predmeti kućnog inventara su bili uglavnom jednostavnih oblika i grube izrade. zatim dvodjelne kuće na podrum. dvokolice i saonice. društvenim i tehničkim uslovima. a u ovisnosti od ekonomskih mogućnosti i višedjelne kuće. Kuće su uglavnom sa četvoroslivnim krovovima. 37 .Kulturno-historijske znamenitosti i etnografski sadržaji na području općine Srebrenica kao turistički motivi se spravlja i od jabukovog soka ("šira". U ovom kraju posebno je zanimljiva drvena sprava za cijeđenje jabuka. 26."Frndulje". a njene evolutivne i oblikovne karakteristike su usklađene sa prirodnim. "sita"). 24. 25. Koš za kukuruz. a ima ih i sa jednim "šarafom" i sa jednim "ovnom". šindre. pušnicu za voće. konoplje) spadala je u djelokrug ženskog rada. Za prevoz i transport dobara služio je osamaren konj i zaprežna stoka. bešika i drugo držali su se u pomoćnim stambenim zgradama. hambar. zemljano i metalno posuđe. Ona predstavlja dragocjen dokumenat o stvaralačkoj sposobnosti naroda. verigama. bakračem i osnovnim priborom koji ide uz otvoreno ognjište. Od starinskih saobraćajnih sredstava upotrebljavale su se "frndulje'' (drvena volovska kola). Toplica Sl. Sl. drvena volovska kola Sl.ekonomskih i tehničkih prilika. a istovremeno u udubljenju u zidu "kuće" zvanom "hatula". Starinska seoska kuća je odraz kulturno . Skoro svako seosko domaćinstvo imalo je hudžeru. a pokrov je bio od različitih materijala: paprati. Starija osećanska kuća iz 70-tih godina XIX. Donje Žedanjsko Enterijeri tradicionalnih seoskih kuća u ovom kraju sastojali su se uglavnom od "kuće" sa polukružnim ognjištem. se redalo drveno. koja ima dva "šarafa" i dva "ovna". Pominje ih i Vuk Karadžić. sanduci za rublje. Ovaj kraj je poznat po majstorima dunđerima koji su gradili kuće širom bivše Jugoslavije. lana. društveno . štalu i košaru. U većim porodičnim zadrugama posteljina. koš za kukuruz. s. Gospodarski objekti su bili sastavni dio seoskih domaćinstava. U drugoj polovini XIX i početkom XX vijeka u ovom području su se gradile dvodjelne "šeperuše". kamenih ploča.istorijskih.

28. Sobe bosanskih kuća u Srebrenici s kraja 19-tog i početkom 20-tog vijeka imale su karakterističan inventar: sećiju s jastucima. ibrik. U ženskoj srpskoj nošnji odjevni predmeti su: zubun. 27. Sl. a u bošnjačkoj nošnji gunj "sarajac'. zatim sprave za predenje i namotavanje prediva. Dervišagića kuća u Srebrenici. čaršafa i pokrivača obavljala se na tkalačkom stanu. Karanović ih je svrstao u poseban tip zubuna. Tradicionalne gradske kuće u Srebrenici bile su veoma interesantne kako po svojim oblikovnim karakteristikama tako i po svom enterijeru. Dio enterijera „kuće“. M. F. đugum. Grđić i M. selo Osatica Sl. leđen. U muškoj srpskoj nošnji od vunenih dijelova nosile su se crne čarape. Fabrički proizvodi koristili su se veoma malo. odjeća koja se nosila u seoskom području ovoga kraja pripada istočnobosanskom tipu nošnji. a u njihovim spiralnim tehnikama ukrašavanja izvukao istovjetnost sa spiralnim ornamentima na stećcima u Bosni. Ahmetbegović. gunj. Na osnovu toga. sagrađena u drugoj polovini XIX vijeka 38 . pelengaće i tozluci. ćilimi i platno odnosno bez od koje su se šili odjevni predmeti kako za ženske tako i za muške nošnje. šalvare i bijele čarape. Karanović pretpostavljaju da je osatsko stanovništvo starosjedilačko. tkanica. ćilima. ćilim. Kadušić. A. U siromašnijim kućama umjesto bakarnog u upotrebi je bilo "zemljano" i "drveno" posuđe. sahan posuđe i drugo. Kudumović Tkanje platna. Ženske i muške košulje. Smajić. Po osnovnim obilježjima. gunjić i gunj. tkanica.S. kao i na osnovu karakteristične kape "roge" L. Kulenović. sukna. S. S. Na horizontalnom stanu tkale su se ponjave. serdžadu. gaće i marame (bošče) izrađivane su od kudeljnog i lanenog beza. mangalu. ponjava. Osatski zubuni su po nekim svojim elementima izuzetni. Prerada lana i konoplja obavljala se pomoću stupe. gunjić.

muzejska zbirka ili zavičajni muzej i na tome bi trebalo što prije poraditi. Izvanredna kulturna baština na području Srebrenice trebalo bi da privlači sve veću pažnju kako domaćih tako i stranih turista. kulturnim i i ekonomskim značajem izazivaju Napomenimo i to da turistička atraktivnost antropogenih motiva na ovom području zavisi prije svega od njihove sopstvene vrijednosti. cultural and artistic values. društveno-političkim interes turista. nažalost. umjetničkim vrijednostima. uništena. With its historic. tako i duhovnu kulturu srebreničkog kraja i sve to staviti u funkciju razvoja turističke privrede. ali je. From institution in the field of culture a special significance for tourism in Srebrenica should have the museum postulation. stepena afirmacije u zemlji i inostranstvu kao i od lokacije ovakvih motiva u odnosu na važnije pravce turističkih kretanja. informisanje i obrazovanje formirana Muzejska zbirka sa stalnom muzejskom postavkom pod nazivom "Arheološko-etnografski-prikaz Srebrenice sa okolinom".Kulturno-historijske znamenitosti i etnografski sadržaji na području općine Srebrenica kao turistički motivi Zaključak Iz navedenih razmatranja o kulturno-historijskim spomenicima i etnografskim sadržajima na području opštine Srebrenica uočljivo je da je turistička atraktivnost prezentiranih motiva neujednačena i da se među njima nalaze mnogi koju imaju veliku vrijednost i turistički značaj. Isto tako treba cjelovito istražiti kako materijalnu. Ovdje je 1987. museum collection or native museum and should be worked on that as soon as possible. ista u toku rata 1992-1995. From all interpreted intrudes the conclusion that the anthropogenic motives in area of Srebrenica are numerous and various and they include numerous appearances and objects from material and spiritual spheres of human life. 39 . godine pri Centru za kulturu. Conclusion From mentioned examinations about culturally . Iz svega izloženog nameće se zaključak da Srebrenice brojni i raznovrsni i da obuhvataju materijalne i duhovne sfere ljudskog života. Centre for culture.historic monuments and ethnographic contents in the area of Srebrenica municipality it is visible that touristical attractiveness of presented motives is unequal and between them is many which have great value and touristical significance. a postoje i oni koji se ne mogu tretirati kao samostalni motivi. Od ustanova u oblasti kulture poseban značaj za turizam u Srebrenici trebalo bi da ima muzejska postavka. su antropogeni motivi na području mnogobrojne pojave i objekte iz Svojim istorijskim. ali se zato uklapaju u predione cjeline. informing and education of Srebrenica formed in 1987 museum collection with constant museum postulation under the name "Archeologically ethnographic review of Srebrenica with its surroundings" but unfortunately the same collection was destroyed during the war from 1992 to 1995. Also there are those motives which can’t be treated as independent motives but can be fitted in landscapes. social-political and economic importance they cause interest of tourists. pa bi je zbog toga trebalo intenzivno proučavati kada je riječ o njenoj potpunoj valorizaciji u turizmu.

knj. str.. Migracije muslimanskog stanovništva iz Srbije u sjeveroistočnu Bosnu između 1788-1862. Tuzla. S. Sarajevo. 17. Kulenović. Ahmetbegović. str. Tuzla. 2. 151-177. Novi rezultati ispitivanja rimske nekropole u Sasama. 10. 9. 1957. Tuzla. "Veselin Masleša". 16. "Svjetlost". Because of that it is necessary to study cultural heritage intensively when is about its complete valorisation in tourism. Štatistika miesta i pučanstva Bosne i Hercegovine. Tuzla. Mitrovica. 3-31. Zemaljski muzej u Sarajevu. Sarajevo. 33-41. 8. Inž. Đuro Basler. str. Dr. F.S. Jedno interesovanje Vuka Karadžića za istočnu Bosnu. I. 14. 11. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne. 1963. Narodne nošnje u Bosni i Hercegovini. VI. Šaban Hodžić.. Šefik Bešlagić. 1971. 1900. 145-150. Adem Handžić. affirmation degrees in the country and the foreign countries and location of these motives in relation to more important directions of tourist movements. IV. knj. Kudumović We should also mention that touristical attractiveness of anthropogenic motives in this area depends from its intrinsic values. 1960. 6. Članci i građa za kulturnu historiju istočne Bosne. Narodna nošnja iz Osata. Sarajevo. Naučno društvo NR Bosne i Hercegovine. Zavičajni muzej u Tuzli. Članci i građa za kulturnu historiju istočne Bosne. Tuzla 1965. Marian Wenzel. 15.. Izvori i literatura: 1. 13. Dr. knj. 1961. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne. str. Izdavačko preduzeće "Veselin Masleša". Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni.. II. knj. Odjeljenje istorijsko-filoloških nauka. Muzej istočne Bosne. Muzej istočne Bosne. Ispitivanje rimske nekropole u Sasama 1961-1962. Sarajevo. Ulomci rimske arhitekture u Bratuncu. Milica Baum . 13. 12. Antički kultni i votivni spomenici na području Bosne i Hercegovine. XVIII. Dragan Srejović. Tuzla. 1958. Miroslav Draškić . etnički i hronološki problemi ilirskih nekropola Podrinja. Djela. IV. Sarajevo. knj. Also it is necessary to completely investigate material the same as spiritual culture of Srebrenica area and put all that in the function of development of tourism.. S. Adressenjahrbuch Fur die Gesamte Volksvvirtschaft Bosniens und der Hercegovina. Ukrasni motivi na stećcima. Tuzla i njena okolina u XVI vijeku. Enver Imamović. 40 .. Desanka Kovačević. Herceg Bosnom uzduž i poprijeko. 5. An extraordinary cultural heritage in area of Srebrenica should attract bigger attention of domestic and foreign tourists. 1975. 1965. Sarajevo. Sarajevo. Kulturni. 7. Tuzla. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne. 1965. Kadušić. Dr.Dragoslav Srejović. knj. Smajić. Henrik Renner. Milica Kosorić. 1965. str. Zorislava Čulić. 4. Tuzla. Sarajevo. 1960. Stećci. 1880. knj.. 67 i dalje. VI. Mehmed Ramović. knj. 1976. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne. 3. 1977. Vidosava Nikolić. 1911. A.Nikola Pavković. Obim rudarske djelatnosti u srebreničkom kraju tokom rimskog doba i srednjeg vijeka. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne.

str. Salih Kulenović . 1981. 139-149. (doktorska disertacija). informisanje i obrazovanje Srebrenica. knj. 21.. Godišnjak Centra za balkanološka istraživanja. Centar za kulturu. Enver Imamović. Salih Kulenović. (rasprave. Tuzla.Besim Ibrišević. Etnologija sjeveroistočne Bosne. 2005. Strategija ekonomskog razvoja turizma u sjeveroistočnoj Bosni. Kasna antika na tlu Bosne i Hercegovine u svjetlu arheološke i historijske građe. Srebrenica. studije. 41 . 27. Sarajevo.. Mehmed Mujezinović. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne. Srebrenica i okolica u rimsko doba. Zaštitno iskopavanje na nekropoli sa stećcima”Rimsko groblje” u selu Loznica. Arheološko-epigrafske bilješke s Drine. knj. Siniša Perić. Boško Milovanović.Kulturno-historijske znamenitosti i etnografski sadržaji na području općine Srebrenica kao turistički motivi 18. Tuzla. 1977. II. Tuzla. 41-53. knj. VII. knj. 41-52. Univerzitet u Tuzli. Tuzla. 1980. 7-36. 22. Isti. Članci i građa za kulturnu historiju istočne Bosne. 25. XIV. maj 2005. 137-153. Dr. Tuzla. broj 27. ANU BiH.. 1980. 2002. Prilozi za topografiju rimskih i predrimskih komunikacija i naselja u rimskoj provinciji Dalmaciji. Isti.. mart 1987. članci). Filozofski fakultet. 1995. 19.. Sar. BOSNIA ARS. Mr.. str. Ivo Bojanovski. 1982. Istočna i centralna Bosna. 37-52. Tuzla. II. Zbornik radova sa ekonomskog seminara o razvoju turizma u sjeveroistočnoj Bosni.. Članci i građa. 1972. Severiana Bosnensia. Tuzla. Tuzla. knj. 17. Dr. Članci i građa. 1967. str. str. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine. Muzejska zbirka. Srebreničke novine. Muzej istočne Bosne. XIII. str. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne. Kulturno-historijske znamenitosti Tuzlanskog kantona kao osnova za razvoj turizma. 26. Muzej istočne Bosne Tuzla. Naselja u okolini Srebrenice-Osat i Ludmer. Dr. str. Mr. knj. Srebrenica. IP "Veselin Masleša".. Arheološko-etnografski prikaz Srebrenice sa okolinom. 23. Slučajni arheološki nalazi s područja Domavije. Salih Kulenović. Isti. 24. str.. Bego Omerčević. 20.

1 42 . S.S. Kulenović. F. A. Kadušić. Kudumović Prilog br. S. Ahmetbegović. Smajić.

Regija. BiH). neizbježnim se nameću sljedeća pitanja: Koliko je ukupno uloženo sredstava u privredu i vanprivredne djelatnosti? Kakav je intenzitet i dinamika investicija u privredi u odnosu na uže i šire regionalno okruženje (Kanton. do 1990. GODINE SCOPE. U periodu od 1970. What is the total amount of investments into the economic and non-economic activities? What are the intensity and dynamics of investments into economy when compared to immediate and wider regional surrounding (Canton. Kalesija Municipality . 43 – 50 (2007-2008) Originalni naučni rad OBIM. DINAMIKA I STRUKTURA INVESTICIJA NA PODRUČJU OPĆINE KALESIJA U PERIODU OD 1970. DYNAMICS AND STRUCTURE OF INVESTMENTS ON THE TERRITORY OF KALESIJA MUNICIPALITY IN THE PERIOD FROM 1970 TO 2005 Mr. Region. Prirodno-matematički fakultet. BiH)? Kakva je namjenska i tehnička struktura investicija? Šta pokazuje odnos efekata (ostvarena zaposlenost i prirast društvenog proizvoda) i investicija? Ključne riječi: Investicije. dynamics and structure of investments on a particular territory reflect the existing level of development of that territory. Univerzitet u Tuzli Sažetak Obim. define directions and trends for future economic development of a certain territory. privredne i vanprivredne djelatnosti.Zbornik radova PMF 4 i 5. Pri osvjetljavanju osnovnih karakteristika investicione aktivnosti u navedenom periodu. DO 2005. donation. on the territory of Kalesija municipality there were significant investments into economic and non-economic activities. donacije. They are the following. Investments. Investicije u velikoj mjeri određuju pravce i tred budućeg ekonomskog razvoja određenog prostora. What is the purpose and technical structure of investments? What does the ratio of effects (achieved employment and the increase in domestic product) to investments show? Key words: Investments. godine na području općine Kalesija realizovana su realativno značajna investiciona ulaganja u privredne i vanprivredne djelatnosti. viši asistent. Dževad Mešanović. economic and non-economic activities. While discussing the basic characteristics of investments in the aforesaid period there are some questions which are inevitably posed. dinamika i struktura investicija u nekom području odražavaju postojeći nivo razvijenosti datog područja. sc. In the period from 1970 to 1990. to a large extent. općina Kalesija Abstract The scope.

06 0. Kalesija.32% 1990. Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine.33%. odnosno samo 0.48%.21. Dinarske vrijednosti preračunate su u njemačku marku. Sarajevo 1 2 Statistički bilten "Investicije". Regije SIB i BIH od 1970. do 1.52% u 1970. Učešće općine Kalesija u privrednim investicijama Tuzlanskog kantona imalo je rastući trend u periodu 1970.72 1. – 8. godine 28.04 DEM ili 24. – 7. 00. Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine.67 mil. 1971. godine 24.08% u 1970. godine 53. Doboj Istok. – 21.) investirano je 8. 1983. do 0.06% Regije sjeveroistočna Bosna. 1980. – 6. 1981.13 24.00.22 Izvor: Statistički bilten "Investicije".72% do 3. investiciona ulaganja. 1989.97 mil. DEM ili 7. godini na 2.0 TK 0. Sapna i Teočak. Srebrenik.-1975. 1979. – 5. Lopare. ali nedovoljna. 1987. 2 (tabela 1) Tabela 1: Kalesija u investicijama Kantona.90 Učešće Kalesije u investicijama SI Bosne BiH 0. trend rasta općina Kalesija je bilježila i kod učešća u ukupnim investicijama Regije sjeveroistočna Bosna (od 0. – 11. U analizi izdvajamo slijedeće: a) Na području općine Kalesija u periodu od 1970. Ugljevik. do 1989. do 1990. – 55. – 37. a za općinu Tuzla ona su bila znatno veća: tj. razna godišta. 1975.00. 1972. 44 . zatim od 1976. prema vremenu važenja dinarskih iznosa po kursu za (1 DEM) kako slijedi: 1970.57 0. 1986.51 1.971 47.33 53. Tuzlanski kanton se nalazi u Federaciji BiH i čini ga 13 općina: Tuzla. do 1980. do 1990. – 13.19. Lukavac.16. do 1986. godine).23. 1977.270 DEM. Sarajevo.58% 1990. 1985. 1990. Živinice.58.48 114. Gračanica. Ukupno realizovana godišnja investiciona ulaganja po stanovniku u općini Kalesija iznose 161. godine (ukupno realizovano 71. 1976. Gradačac.23.31.18 mil. DEM ili 21. do 1990. Mešanović Obim.95.-1985. Orašje. Gradačac.00. – 3. Gračanica. do 1989. do 1985. Lukavac. Šekovići.31. Brčko. godine i to od 0. – 16.06 28. 1988. godine Za ocjenu stepena i nivoa ekonomsko-razvojne snage općine Kalesija.06%. U privrednim investicijama općina Kalesija je participirala u visini 1.5% investicija).7 DEM. dinamika i struktura investicija u periodu od 1970. do 1975.67.) i Bosne i Hercegovine (od 0. DEM ili 47.0% u 1986. Tuzla. do 1990.08 0. Bratunac. – 1525. Čelić. – 18284.10.00 2.DŽ. razna godišta.047 24. Kalesija.13%.36 1.g. Banovići. 1973. 1982.22% investicija privrede Bosne i Hercegovine. Kladanj. 1981.90% investicija Tuzlanskog kantona. U periodu od 1970. UKUPNO: Ukupno investirano Milion DM % 8. – 7.51% u 1990. godine u privredne djelatnosti ukupno je investirano 114. 1978. 1974. Takođe. – 4. Srebrenik.69.667 100. te u posljednjem periodu od 1986.13 1.36.46 mil. Kladanj. u razdoblju 1981. Srebrenica.40 3. DEM.00. 1984. godine u privredne i vanprivredne djelatnosti realizovana su realativno značajna. odnosno opadajući sa 3. 1 b) Najveća investiciona ulaganja na području općine Kalesija zabilježena su u periodu od 1981. Sjeveroistočna Bosna je ekonomsko-geografska regija koja obuhvata 19 općina: Bijeljina.0%. – 5. U prvom petogodišnjem periodu (1970.58 0. 1976.01.462 21.12. Odnos realizovanih investicija i broja stanovnika ukazuje na značajne razlike između ove općine i regionalnog centra. godini.-1980.59 0.187 7. – 437. – 9. godine Period 1970. – 182. 1986. ili 1.31 1. značajnu ulugu imaju i investicijska ulaganja. Statistički godišnjak BiH. oko 8 puta ili 1. Statistički godišnjak BiH. Vlasenica. Zvornik i Živinice. – 6.-1990. Banovići.42. – 97.52 0.

57 1.13 1976.5 0 0.Obim.06 3 2.64% (od toga u poljoprivredi 19.5 1 0.51 1.2% manja od Tuzle (153.04%).613 DEM) koja je za 43.31 1981. Tabela 2: Suma ulaganja po novozaposlenom radniku za razdoblje od 1970.000 122.-1985. godine u općini Kalesija. Tuzla. Regiji SIB i BiH Područje Kalesija Tuzla Regija SIB BiH Ulaganja po novozaposlenom u privredi 82.4 1.25% i primarni sektor 23. odnosno za 25.-1990.61% (samo u industriji 51.000 DEM). razna godišta.-1980.22 UKUPNO: Tuzlanskog kantona Bosne i Hercegovine d) Posebno je značajan podatak (tabela 2) o sumi ulaganja po novozaposlenom radniku u općini Kalesija (82.-1975.462 20 10 0 1970. 1986. Tuzla. 1.5 3 2.58 1. godine 60 50 miliona DM 40 30 24.59 0. do 1989.5 u% 2 1. godine 3. Grafikon 1: Kalesija u privrednim investicijama u periodu 1970.: Tuzla kao razvojni centar Sjeveroistočne Bosne.000 Ulaganja po novozaposlenom u privredi + vanprivredne djelatnosti … 167. zatim tercijarni 25. godine c) U sektorima privrede najveći udio odstvarenih investicija bilježi sekundarni sektor 58.52 0.000 DEM). M. 0.000 Izvor: Statistički bilten "Investicije". zatim 29. 8.000 DEM). Regije SIB i BIH od 1970. Ekonomski institut. 2002. Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine.-1975. 1981. 1976.-1990.971 Grafikon 2: Kalesija u privrednim investicijama Kantona.-1985. do 1990. Sjeveroistočne Bosne 0. do 2005.9% manja od regionalnog (134. str.000 148.5% od prosjeka privrede BiH (111.9 0.-1980.36 1986.. Statistički godišnjak BiH. 0. 192.613 153.6%).800 111. 45 .187 28.08 1970. do 1990.047 53. dinamika i struktura investicija na području općine Kalesija u periodu od 1970.000 134.72 0. Sarajevo i Klapić.

do 1989. do 1985. do 1985.9 mil. 2.0% od ukupnih investicija realizovanih u periodu od 1970. do 1980. godine imale su vrijednost od samo 84. što čini 0. godina.9 mil. 3. godine ukupno realizovane investicije su iznosile 58. DEM ili 63. 4. Sarajevo 46 . što je činilo 1. Na području općine Kalesija u industrijske djelatnosti u periodu od 1970. Na području općine Kalesija u periodima od 1970. U ukupno realizovanim investicijama u ovoj oblasti perioda 1970.45 mil. DEM ili 51.6% od ukupno realizovanih investicija u proizvodne djelatnosti privrede. U šumarstvu općine Kalesija su zabilježena veoma skromna investicijska ulaganja. godine.03% od ukupnih investicija u istoj oblasti Regije sjeveroistočna Bosna i 0. do 1989. Ukupno realizovane investicije u osnovna sredstva proizvodnih djelatnosti privrede društvenog sektora u općina Kalesija za period od 1970. odnosno 0. U periodu od 1981.2% u Bosni i Hercegovini. do 1985. općina Kalesija je participirala sa 2. U saobraćajnu djelatnost ulagana su relativno značajna sredstva. Mešanović Analizirajući pokazatelje o dinamici investicija u pojedinačnim privrednim djelatnostima možemo zaključiti sljedeće 3 : 1.9 mil.5 mil. U periodu od 1970. DEM ili 47.9 % od ukupno realizovanih investicija u privredne djelatnosti. DEM ili 53. godina općina Kalesija je participirala sa samo 0. 6.5 mil.000 DEM ili 0.6 mil. godine.-1989. Statistički godišnjak BiH.07% od ukupno realizovanih investicija u Općini.2% na nivou Regije sjeveroistočna Bosna. godine u vodoprivredu nije bilo investicijskih aktivnosti. 5. do 1989. Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine. DEM. što čini 19. do 1989. odnosno u periodu od 1981. do 1989.DŽ. godine. godine u razvoj šumarstva u Općini nije bilo investicija. 7. do 1989. do 1989. godine došlo je do realizacije investicija u vrijednosti od 4.17% kod Bosne i Hercegovine. DEM ili 6. do 1989. DEM. Značajna investicijska aktivnost bila je prisutna u periodu od 1976. do 1989. razna godišta. godine iznose 7. Općina Kalesija 3 Statistički bilten "Investicije".4 mil.8% u Regiji sjeveroistočna Bosna i 1.5% od ukupnih investicija na području općine Kalesija. do 1980.1 % od ukupno realizovanih investicija u Regiji sjeveroistočna Bosna odnosno samo 0. Najveća investicijska aktivnost u industriji Općine zabilježena je u periodu od 1981. godine su iznosile 114. Ukupno realizovane investicije u ovu djelatnost u periodu 1970. kada je investirano 36. do 1985. U periodu od 1970.02% Bosne i Hercegovine. Učešće općine Kalesija u ukupno realizovanim investicijama za isti period u industriji Regije sjeveroistočna Bosna iznosilo je 0. Ukupno realizovane investicije u poljoprivredi općine Kalesija u dvijedecenijskom periodu imale su vrijednost od 22. odnosno 0. U ukupno realizovanim investicijama u vodoprivredi za period 1970. DEM. -1989. Ukupno realizovane investicije u ovu djelatnost u periodu od 1970. godine u ovu oblast je samo uloženo 0.73%. godine u općini Kalesija realizovano je najviše investicija u vrijednosti od 53.1% ukupnih investicija za period od 1970.0% od ukupnih investicija u periodu od 1970. godine i od 1986.22 mil.0% od ukupno realizovanih investicija u cjelokupne privredne djelatnosti. DEM odnosno 1.2% investicija Bosne i Hercegovine. odnosno 8.2% od svih realizovanih investicija u poljoprivredu Regije sjeveroistočna Bosna i 1. Najniža investicijska ulaganja na području općine Kalesija zabilježena su u građevinarstvu.004% u Bosni i Hercegovini. godine kada je u poljoprivredu ukupno investirano 11.45% u Bosni i Hercegovini.

9 mil. DEM ili 8. godine. što čini 2. do 2005. DEM ili 48.68 mil. Značajna investicijska aktivnost bila je prisutna u periodu od 1970. do 1980. do 1975.Obim. DEM ili 10.6% od svih realizovanih investicija u istoj oblasti Regije sjeveroistočna Bosna i 0. DEM. godine iznose 10. do 1985.2 mil.01% u Bosni i Hercegovini. godine realizovano investicija u vrijednosti od 4. godine. 12. 9.32% u istoj djelatnosti Bosne i Hercegovine. do 1989. Navedena i druga ograničenja su usporavala postratnu obnovu zemlje. što čini samo 0. U ugostiteljstvo i turizmu zabilježena su vrlo skromna investicijska ulaganja.16 mil.2 mil. zastarjelost opreme. Na području općine Kalesija u periodima od 1970. godine i od 1976. odnosno 0. do 1975. do 1989. Investicijska aktivnosti u trgovinu općine Kalesija najznačajnija je u periodu od 1981. osiromašeni fondovi. 10. kada je investirano samo 0. Investicijska aktivnost u periodu od 1994. Skromna investicijska aktivnost u trgovinskoj djelatnosti zabilježena je u periodu od 1985.8%. do 1989. odnosno u periodu od 1976. DEM ili 6. Učešće općine Kalesija u ukupno realizovanim investicijama za isti period u zanatstvu Regije se kretalo 8. godine i od 1986.9% od realizovanih investicija u cjelokupnoj privredi. dinamika i struktura investicija na području općine Kalesija u periodu od 1970. do 1980. U ove djelatnosti općine Kalesija u periodima od 1970.3% od ukupno realizovanih investicija u ovu djelatnost u periodu od 1970. do 1975. godine u ostale privredne djelatnosti nije bilo investicijskih aktivnosti.09% Bosne i Hercegovine. odnosno 0. Značajan podstrijek početnom oživljavanju privrede dala su donatorska i kreditna sredstva.3% od svih investicija u privredne djelatnosti Općine. što je i danas aktuelno. 47 . slaba saobraćajna povezanost i dr. DEM. godine. Realizovano je 3. godine.33 mil. do 1989.91% investicija iste djelatnosti Regije sjeveroistočna Bosna i 0.0% od svih investija posmatranog dvijedecenijskog razdoblja. do 1989. do 1985. Značajno je napomenuti da je samo u periodu od 1985.2% odnosno 2. što je 58. DEM ili 54. godine nije bilo investicijskih aktivnosti. Ukupno realizovane investicije u zanatstvu u periodu 1970-1989.5% od ukupno realizovanih investicija u periodu 1970. godine kada je u ovu djelatnost ukupno investirano 1. do 1985. 11.3% od ukupno realizovanih investicija u privredne djelatnosti.1% kod Bosne i Hercegovine.14% od ukupno realizovanih investicija u privredu općine Kalesija. godine. U posmatranom periodu učešće trgovine općine Kalesija u istoj oblasti u investicijama Regije sjeveroistočna Bosna je 1. godine došlo je do realizacije investicija u vrijednosti od 0. godine i od 1981. do 1989. odnosno u dvijedecenijskom razdoblju u trgovinu je uloženo 7. 8. do 2005. do 1989. Ukupno realizovane investicije u komunalne djelatnosti općine Kalesija u dvijedecenijskom periodu imale su vrijednost od 2.0% od ukupnih investicija u periodu od 1970.29 mil. godine je u posmatranom periodu partcipirala sa samo 0. godine ukupno je investirano je 0.73 mil. DEM. odnosno u periodima od 1981. godine i od 1986.36 mil. godine U postratnom periodu cjelokupna bosanskohercegovačka privreda (uključujući i privredu Kalesije) se suočila sa mnogobrojnim razvojnim problemima kao što su: nedostatak inicijalnih sredstava za rad. DEM ili 0.29% od ukupno realizovanih investicija u posmatranom dvijedecenijskom razdoblju. izgubljene tržišne i poslovne veze.

god. (2) Dokumentacija Ministarstva za obnovu.484 9. Od ovih sredstava najviše je uloženo u stambeni fond 13. (tabela 5) 48 .232* 112. godine u hiljadama KM Godina 1994. 1999.039 2. Tuzla.6 mil.212 63.0 86. do 2000. Tabela 4: Izvršene isplate za investicije u općini Kalesija i Tuzlanskom kantonu za period 1994.57 %. godine je iznosio 297 KM. za period 1994.2 mil. Udio u (%) Pros.48 miliona KM.436 141.380* 109. razvoj i poduzetništvo u Vladi TK.. godine.-2000. veću vrijednost od prosjeka Kantona (170 KM).68 mil.-2000. za godine 1998-2000. Sarajevo. KM Po stanovniku godišnje KM Općina Kalesija 71. Učešće općine Kalesija u ukupno ostvarenim investicijama Tuzlanskog kantona je 9.4 mil. Na području općine Kalesija prosječni godišnji nivo ostvarenih investicija po stanovniku u periodu 1994. 2000. *Uključena općina Brčko Analizirajući tabele 3 i 4 možemo zaključiti sljedeće: 1. za godine 1998-2000.34 %. iznos.094 170 Izvor: Podaci Federalnog zavoda za statistiku.212 297 Tuzlanski kanton 765.099 265 Tuzlanski kanton 239. U periodu od 1994.694 10.3 10.567 1. Sarajevo. što je veći iznos od prosjeka za TK (216 KM).0% i td. razvoj i poduzetništvo u Vladi TK. DM ili 24. Kumulativ 1994. godine ostvarene investicije u općini Kalesija iznosile su 71.933 216 Izvor: (1) Podaci Federalnog zavoda za statistiku.308 100. zatim elektroenergetsku infrastrukturu 7. a kod izvršenih isplata za investicije 10. godine primila pomoć za rekonstrukciju u vrijednosti od 30. do 2000.610 602. u hilj.-2000. Tuzla.-1999. Dokumentacija Ministarstva za obnovu. a izvršene isplate za investicije 63.6 mil. obrazovanje 3. Izvršene isplate za investicije po stanovniku godišnje iznosile su 265 KM i imale su.6 9. KM.0 10. 1998.876 3.2%.-2000. Udio u (%) Godišnji prosjek Po stanovniku godišnje KM Općina Kalesija 56. DM ili 12. Mešanović Tabela 3: Ostvarene investicije u općini Kalesija i Tuzlanskom kantonu za period od 1994.. DM ili 45. DM.-1997. 2.5%. takođe.-1997. godine.DŽ. godine u hiljadama KM Godina Kumulativ 1994. za period 1994. Općina Kalesija je u periodu od 1996.-1997.658 100.

Kadušić.. Vlada Tuzlanskog kantona i dr.98 Gračanica 2 25.144.635 7.30 Lukavac 29 255. 57 i 58. Tabela 6: Ulaganja sredstava za obnovu stambenih objekata na području Tuzlanskog kantona u periodu 2001-2005.-1999.15 Izvor: A.670 KM. godine na području Tuzlanskog kantona (uključujući i općinu Kalesija) otpočeo je proces obnove devastiranih građevinskih objekata ulaganjem finansijskih sredstava.402 13. Priština.esiweb.88 Sapna 23 188. Smajić S. od toga u općinu Kalesija 224.2 0.. Tuzla..Obim.801.de (Stvarna priča o rastu privatnog sektora u BiH.org-esiweb@t-online.186 KM 4 ili 19.02 Teočak 7 65. finansirale su proces obnove. godine Tabela 5: Pomoć za rekonstrukciju u općini Kalesija u periodu od 1996.8 0. Svezak Geografija. S. Prema podacima Ministarstva za obnovu i razvoj Tuzlanskog kantona u posljednjih pet godina (2001-2005. 2005. Nekoliko međunarodnih humanitarnih organizacija.) za obnovu devastiranih stambenih objekata uloženo je 1.1 100 Izvor: www.80 Živinice 13 79. Smajić.470.14 Čelić 9 81. 4 Kadušić A.2 12.6%. 2002.85 Kladanj 13 94.0 24.488.421.498.670. str.49 Gradačac 1 12.447. 58.: Devastacija urbanih sadržaja na području Tuzlanskog kantona u periodu agresije na R BiH 1992-1995.444.140.) Od 1995. i pored do sada uloženih sredstava proces obnove još nije završen. godine.414 1.6 45.186. Svezak Geografija. dinamika i struktura investicija na području općine Kalesija u periodu od 1970.212 (u %) 3.071. godine Općina Broj donacija Iznos u KM Tuzla 31 230. 2005.76 Srebrenik 16 109.14 Kalesija 28 224. 49 .5 2. Međutim. Zbornik radova PMF.665. str.661 626 30.6 1. Zbornih radova PMF. Tuzla.88 Banovići 6 77.662 192 557 103 1.484.25 UKUPNO 178 1. Devastacija urbanih sadržaja na području Tuzlanskog kantona u periodu agresije na R BiH 1992-1995. do 2005.5 4. godine Sektor Poljoprivreda Obrazovanje Električna energija Zdravstvo Stanovanje Općinska zgrada Socijalni sektor Telekomunikacije Transport Voda UKUPNO Pomoć u hiljadama DM 960 3.3 5.993. godine.

Dokumentacija Ministarstva za obnovu. 2. Tuzla. www.6 %.-1997. zatim elektroenergetsku infrastrukturu 7. zatim tercijarnom 25. Svezak Geografija. Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine. Smajić. godine.1 %. godine za obnovu devastiranih stambenih objekata uloženo je ukupno 224.0% i td. DM ili 24. DM. razvoj i poduzetništvo u Vladi TK. U periodu od 1994.esiweb.67 mil. Priština. DM ili 12. U periodu 2001-2005. 2002. Najveći udio investicija zabilježen je u sekundarnom sektoru 51. 3.de (Stvarna priča o rastu privatnog sektora u BiH. Mešanović Zaključak Na području općine Kalesija u periodu od 1970. M.2%. Statistički bilten "Investicije". Devastacija urbanih sadržaja na području Tuzlanskog kantona u periodu agresije na R BiH 1992-1995. Kadušić. 2005. Od ovih sredstava najviše je uloženo u stambeni fond 13. godine ostvarene investicije u općini Kalesija iznose 71.6 mil.4 mil. Statistički godišnjak BiH. Tuzla.186 KM. Klapić: Tuzla kao razvojni centar Sjeveroistočne Bosne. 2002.org-esiweb@t-online. do 1989.DŽ.-1999. Općina Kalesija je od 1996. godine za rekonstrukciju primila 30.5%. godine ukupno je investirano 114. DM ili 45. A. Ekonomski institut. 50 . za period 1994. godine.6 mil. S.) 5. razna godišta. Tuzla. obrazovanje 3.48 miliona KM.3 % i primarnom sektoru 23. Literatura 1. Sarajevo 4.2 mil. Zbornih radova PMF. DEM. do 2000.

Regije sjeveroistočna Bosna i Bosne i Hercegovine. 51 – 58 (2007-2008) Originalni naučni rad PROMJENE U NIVOU (I OCJENA) PRIVREDNE RAZVIJENOSTI I DINAMIKA RASTA DRUŠTVENOG PROIZVODA OPĆINE KALESIJA U PERIODU OD 1970. Kalesija Municipality . shows the effects of production factors in that particular moment. Key words: Domestic product. kao i u odnosu na uže (Tuzlanski kanton) i šire regionalno okruženje (Regija sjeveroistočna Bosna i Bosna i Hercegovina). DO 2002. in a synthetic way. Dinamiku rasta društvenog proizvoda na području općine Kalesija analiziraćemo kroz stope rasta društvenog proizvoda i procentualno učešće u društvenom proizvodu Tuzlanskog kantona. osnovna sredstva. national income. općina Kalesija Abstract The assessment of the level of development (and related changes) of Kalesija Municipality is based on an indicator which. GODINE CHANGES IN THE LEVEL (AND ASSESSMENT) OF ECONOMIC DEVELOPMENT AND THE DYNAMICS OF GROWTH OF DOMESTIC PRODUCT OF KALESIJA MUNICIPALITY IN THE PERIOD FROM 1970 TO 2002 Mr. Univerzitet u Tuzli Sažetak Ocjena nivoa razvijenosti (i promjene u tom pogledu) općine Kalesija zasniva se na pokazatelju koji na sintetičan način izražava efekte djelovanja proizvodnih faktora u tom trenutku. Promjene u nivou razvijenosti sagledavamo u dugom vremenskom periodu (oko tri decenije). The dynamics of the growth of domestic product on the territory of Kalesija municipality will be analyzed through the growth rate of domestic product and its percentage in the domestic product of Tuzla Canton. Region North-East Bosnia and Bosnia and Herzegovina. That is domestic (gross domestic) product per capita. narodni dohodak. capital assets. sc. To je društveni (bruto domaći) proizvod po stanovniku. Prirodno-matematički fakultet. Changes in the level of development are analyzed through a long period of time (around 3 decades) as well as with regard to the immediate surrounding (Tuzla Canton) and wider regional surrounding (region north-east Bosnia and Bosnia and Herzegovina). Ključne riječi: Društveni proizvod. viši asistent. Dževad Mešanović.Zbornik radova PMF 4 i 5.

do 1990.105 3.240 2. Sarajevo. 1 2 3 Tuzlanski kanton (prvobitno kao Tuzlansko-podrinjski kanton). 1976. Gradačac.411 1.739 2.859 2. 1975. Gračanica.493 3. Analizirajući podatke u tabelama 1 i 2 vidimo da je prisutan rastući trend društvenog proizvoda po stanovniku u općini Kalesija u periodu 1970.124 1. Tabela 1: Društveni proizvod per capita u općini Kalesija. Statistički godišnjak BiH.011 7.390 4. Sarajevo 52 . Intenzivan rast društvenog proizvoda podstaknut je investicionim ulaganjima.333 3.491 2. narodni dohodak…". naročito u industriji i poljoprivredi: realizovano 81.376 1.840 3.985 3. Regiji sjeveroistočna Bosna i Bosni i Hercegovini od 1970.803 2.p. Sjeveroistočna Bosna je ekonomsko-geografska regija koja obuhvata 19 općina: Bijeljina.636 4.310 5. 1971. Srebrenica. Zvornik i Živinice. DEM ili 85. 1984.297 3. kao i u odnosu na uže (TK) 1 i šire regionalno okruženje (Regija SIB 2 i BiH). Sapna i Teočak.725 2.270 3.410 1. Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine.530 1. Šekovići.576 3. 1985. Tuzla.512 2.408 2. 1987. Vlasenica. Lopare.816 4.008 5.976 3.284 2.683 Regija SIB 1. 1977. Lukavac. Lukavac. Kladanj.DŽ. godine. U regionalnom smislu.074 2. Gradačac. do 1990. Osnovne karakteristike privredne razvijenosti Kalesije u ovom periodu ogledaju se u sljedećem: 1.887 7. Doboj Istok.062 3.225 5.997 2.c.) na 857 DEM u 1990.480 4.717 2. do 1985. 1981. povećan je od 373 DM na 978 DEM ili 2.061 4. 1974. do 1981. do 1981.563 2.677 3. u periodu 1970. Brčko. Kalesija.386 5.488 1. Čine ga 13 općina: Tuzla.p.374 2.158 1.587 BiH 1. godine Godina 1970. godine.294 3.540 3.545 6.459 2.521 5. razna godišta. U periodu od 1970. Orašje. Mešanović Promjene u nivou (i ocjena) privredne razvijenosti Promjene u nivou razvijenosti analizirane su u periodu od 1970. 1973. 1989.878 3.514 1. razna godišta. godine društveni proizvod p.711 3.200 1.902 Izvor: Statistički bilten "Društveni proizvod.4% ukupnih privrednih investicija 1970.565 3.425 1.521 3. (maksimalni d. Kalesija 384 373 451 539 563 618 644 715 667 770 767 978 951 871 835 783 718 766 655 559 857 Tuzla 2.119 2. 1980. Srebrenik.548 2. Zavod za statistiku BiH.105 3. Živinice. Srebrenik.658 3. 1978. 1990. do 1989. Statistički bilten "Investicije". Čelić.752 3.930 2.894 5. Tuzlanskog kantonu. Banovići. godine te ponovni rast do početka 90-tih godina. a zatim pad od 1981.6 puta.321 TK 1.353 5.136 3. godine. Banovići. 1983.342 2. 1979. Kalesija. 1988.525 2. Kladanj.c. Statistički godišnjak BiH.460 5. 1972.662 5. godini. 1982.199 4.450 3. Ugljevik. i to od 978 DEM u 1981. Gračanica. Bratunac.709 1.237 5.399 2.810 3. nastao je administrativnopolitičkim putem u procesu kantonizacije Federacije BiH i tvorevina je Dejtonskog sporazuma. 1986.519 3. 3 Tokom 80-tih godina pada investiciona aktivnost i usljed toga opada i društveni proizvod p.626 6.711 3.832 3. Tuzlanski kanton je subregija ekonomsko-geografske Regije sjeveroistočna Bosna.347 3.-1990.1 mil.908 3.c.

c. do 1990. Statistički godišnjak BiH. 1978. .7 25. Tuzlanskom kantonu. godini bio još veći (7. Tuzlanski kanton Sjeveroistočna Bosna Bosna i Hercegovina b) Tako je i kod vrijednosti osnovnih sredstava (nabavna i sadašnja vrijednost) u 1990. Društveni proizvod p. 1984. godine 8000 7000 6000 D.2 23.2 26. Podaci pokazuju da je omjer GDP per capita općina Tuzla i Kalesija početkom 70-tih godina iznosio 6.859 2.321 KM u 1990.c.711 3.c. Tuzla. 1980. razna godišta. godini. Društveni proizvod p. g. 1976. Regiji sjeveroistočna Bosna i Bosni i Hercegovini od 1970. Regije i BiH znatno smanjen: .450 4.284 3. (DEM) Kalesija TK SIB BIH 373 1. godini općine Banovići (5.124 1. Grafikon 1: Društveni proizvod per capita u općini Kalesija.9%.P.563 978 4.734 DM) i Kalesija (719 DM).4:1). Kalesija 1972. 1976. općine Kalesija je u odnosu na nivo Kantona. godini Kalesija rangirana na posljednjem 19 mjestu od svih općina u Regiji. c) Identičan je omjer najvećeg i najnižeg iznosa narodnog dohotka po stanovniku u 1990.8 18. Kalesije u odnosu na: TK=(100) SIB=(100) BIH(=100) 26. omjer kod nabavne vrijednosti po stanovniku između Ugljevika i Kalesije iznosi 26.u odnosu na Regiju sjeveroistočna Bosna. a kod sadašnje vrijednosti 30:1. 1971.902 Nivo d.4% na 21.4 22.4% u 1970. narodni dohodak…". u istom periodu.u odnosu na Tuzlanski kanton od 26.3 23. DM 5000 4000 3000 2000 1000 0 1970.c.c. Regije sjeveroistočna Bosna i Bosne i Hercegovine God.2% na 23. do 2002. Prema pokazateljima (tabela 3). Zavod za statistiku BiH.9%. (tabela 3) 53 . Tuzlanskog kantona. od 33.9 Izvor: Statistički bilten "Društveni proizvod. i općine Kalesija 857 KM).587 3. Tuzla 1974.u odnosu na Bosnu i Hercegovinu od 26.2% u 1990.6:1.p.199 718 3.9 21. 1986.3 23. 3.683 3. p.5 28. Posebnu pažnju zaslužuje uporedba Kalesije u nivou razvijenosti sa drugim općinama u Regiji. p. godine 2.908 857 3.1:1 da bi u 1990.c. 1986.240 2.1 28.376 1. Tabela 2: Promjene u relativnom nivou razvijenosti Kalesije u odnosu na društveni proizvod p. . Pored društvenog proizvoda p. kompariranje nivoa razvijenosti vršeno je i po vrijednosti osnovnih sredstava po zaposlenom i narodnom dohotku po stanovniku. Sarajevo. 1988. 1990.1 24.4 33. 1982.061 3. 1981.3 19.411 644 2. 1990.3 21.Promjene u nivou (i ocjena) privredne razvijenosti i dinamika rasta društvenog proizvoda općine Kalesija u periodu od 1970. a) Evidentne su vrlo izražene i produbljene disproporcije u nivou razvijenosti između općine sa najvećim per capita GDP u Regiji (općina Tuzla 6. godini na 23.

2 7. strateški ciljevi i globalni pravci razvoja privrede TPK.512 3.081 7.23% Bosne i Hercegovine.686 1616 5.-1990. narodni dohodak…". str. 5. 2. Zavod za statistiku BiH.p.8 9.268 3.-1985.185 2. M. 12. Statistički godišnjak BiH.0 5.132 1.774 3.840 2. g.856 5.825 20.DŽ.141 4642 6455 Nar.751 2.5 1..490 1.9 1970.734 2. Sarajevo. 1.663 719 2.688 4. do 1990.-1980.352 1.0 10. 2. Tuzla.725 1.-1990.6 9.0 Period 1980. 4 Statistički bilten "Društveni proizvod. godine Dinamiku rasta društvenog proizvoda na području općine Kalesija analiziraćemo kroz stope rasta društvenog proizvoda i njeno ušešće u društvenom proizvodu u uporedbi sa Tuzlanskim kantonom. Regiji sjeveroistočna Bosna i Bosni i Hercegovini u periodu 1970.479 2.584 877 2.435 1.623 3. godine Područje Kalesija TK SIB BIH 1970.849 5.959 2.451 3055 3312 Izvor: S. Tuzlanskom kantonu. Klapić: Stanje. 1990.2 12.95% društvenog proizvoda Tuzlanskog kantona. 54 . U privrednim djelatnostima općine Kalesija u periodu od 1970.294 3.171 9618 13150 Sadašnja vrijednost 5.845 1.774 26.7 Izvor: Statistički bilten "Društveni proizvod.5 1975. Statistički godišnjak BiH.219 2.795 2. narodni dohodak…". u Zborniku "Strategija privrednog razvoja TPK". godine ostvareno je 541.0 3.150 1.6 9. što čini 1.523 3.531 7. razna godišta.663 4. Babović. DEM društvenog proizvoda.923 3.339 3.400 3. problemi. Zavod za statistiku BiH.2 1.006 2.214 43.107 3.7 6.4 1. 184. Sarajevo. u općini Kalesija. Mešanović Tabela 3:Vrijednost osnovnih sredstava i narodni dohodak po stanovniku DM. 1996.394 3. 5.356 3. do 1990.111 2.030 8.4 mil.100 13. Ekonomski institut. po st. Banovići Bijeljina Bratunac Brčko Gračanica Gradačac Kalesija Kladanj Lopare Lukavac Orašje Srebrenica Srebrenik Šekovići Tuzla Ugljevik Vlasenica Zvornik Živinice Regija SI Bosna Bosna i Hercegovina Nabavna vrijednost 15.781 14.3 0.-1975. 5.706 1.614 6.953 2. razna godišta.6 3. 4 Tabela 4: Stope rasta d.-1990.6 1985. Regijom sjeveroistočna Bosna i Bosnom i Hercegovinom.6 13.373 6. Dinamika rasta društvenog proizvoda u periodu od 1970.195 7. doh.14% Regije sjeveroistočna Bosna i 0.605 2.518 2.

1990. godine.18 1.35 0. godine Na osnovu podataka (tabela 4) možemo zaključiti da je stopa rasta društvenog proizvoda u općini Kalesija u periodu 1970.96 1. do 1990. Tome je najviše doprinijelo visoko učešće poljoprivrede u društvenom proizvodu ukupne privrede (49.21 1. godine 35 30 25 indeks 20 15 10 5 0 1970.18% na 0.77 1.23 1. ali je bila niža u odnosu na TK (6. 1975. godini i Bosnu i Hercegovinu sa 0. Učešće Kalesije u društvenom proizvodu Regije Bosne i Tuzlanskog kantona sjeveroistočnaBosna Hercegovine 2.26 1. godini i u periodu 1985.82% u 1985.81 0.81% na 1. 1990. na 0. Oko jedne polovine (49. 1985.56 1.26% na 1.24% u 1980. Bosne i Hercegovine porast od 0. godine iznosila 5. u društvenom proizvodu Regije SIB rast od 0.03 0.7%) društvenog proizvoda ukupne privrede općine Kalesija ostvarenog u razdoblju od 1970. do 2002.03% u 1990.18% u 1985.23% u 1970. narodni dohodak…". razna godišta. Regiji SIB i BIH od 1970. 1975. 55 . 1981.Promjene u nivou (i ocjena) privredne razvijenosti i dinamika rasta društvenog proizvoda općine Kalesija u periodu od 1970. Zavod za statistiku BiH.7% i kretala se u nivou stope rasta BiH (5.24% u 1980. godine općina Kalesija bilježi porast u učešću u društvenom proizvodu Tuzlanskog kantona sa 1.20%. godine sa 2. Sarajevo. na 0. godini i od 0. 1980. godini. realizovano je u djelatnostima primarnog sektora. U periodu od 1985. do 1.5%). Ako analiziramo podatke (tabela 5) vidimo da je učešće Kalesije u društvenom proizvodu Tuzlanskog kantona u opadanju od 1970.20 Izvor: Statistički bilten "Društveni proizvod.21% u 1975.35% u 1970.27 0.85% u 1985. na 0. Postavlja se pitanje koje su privredne oblasti u značajnijoj mjeri doprinosile ostvarenju društvenog proizvoda? Zaključci u vezi sa postignutim efektima su sljedeći: 1.P. do 1980.56 %.96%.12 0. te u D. na 0. Grafikon 2: Relativni nivoi društvenog proizvoda po stanovniku općine Kalesija (Regija sjeveroistočna Bosna=100) u periodu 1970.24 1. do 1990.0%).2%) i Regiju SIB (7.-1990. prema učešću u društvenom proizvodu Godina 1970. 22 33 29 28 24 Tabela 5: Kalesija u Kantonu. do 1990. Statistički godišnjak BiH.82 0.21% u 1975. 1985. godine od 0. zatim u padu u odnosu na Regiju sjeveroistočna Bosna sa 1. do 1990. do 1990.7%).

.6 32. .9 4.2 0.. općine Kalesija je u periodu 1990-2002..3 Trg.4 7..2 21.4 22.4 9.7 Šum.1 .4 0.1 16. Tuzle)..5 0..2 2. 1986... U općini Kalesija u 2002.1 14.3 0.3 12.0 4. ..9 2.. do 1990. .p.3 0. i tur.2 0.1 10.0 Stamb.6 4.u odnosu na Tuzlanski kanton od 23.1 0..6 36.1 0. .. . Statistički godišnjak BiH.1 0. 1978.. godine God..2 0.3 3.... .88 mil..6 24...8 3. .. 1981. . u istom periodu.3 1..5 Ug.5 0.5 0.8 0.3 0..0% društvenog proizvoda Tuzlanskog kantona (3.. . 12. KM) na području općine Kalesija u periodu od 1970. ... .1 17. 1984.7 6...3 28.0 2.8% d. 0.6 8.1 0..4 0.7%.3 0....5%.7 2.1 2... godine u odnosu na nivo Kantona.6 0.6 0.. kom. ..1 0. Građ.7 Ind..6 16... 1..3 2.. 0.. U djelatnostima sekundarnog sektora realizovano je 23.4 0. ... 0.....2 10. .0% u 2002.. 0.9% na 34. ..... .2% u 1990. 1985. Nivo društvenog proizvoda per capita u periodu 2001-2002. 0.. .0 2... Tako je samo u trgovini u posmatranom razdoblju realizovano 19.5 Saob. Regiju SIB i BiH i predratni period).9 26...5 0.1 0. 1987... godini na 34.1 0. razna godišta.9 14.9% na 23.. . 3. 1974.8 1. ..6 8. ..5 3. 1983. . 1975...6 2.p.2 0.9 2...0 13.1 0..5 15..0 19.2 0.1 2..7 12.9 8.2 0.) općine Kalesija. . .. . .9 1.. .. ..3 Ost.8 0. godinu vrijednost GDP se smanjio za 8. 0.. 1982....4 3...6 0.6 0. . Zavod za statistiku BiH.6 13.1 . ...4 4..5 2.4 0. ..6 30...4 0.. godini ostvareno je 21.7 5.9 6. i veze .5 28. ukupne privrede...3 0.7 0...2 0. Tercijarni sektor participirao je sa nešto više od jedne četvrtine (26..5 6.3 10.5 0.3 0. . . što je činilo 2. 1980...4 0. dj. .. .9 36.8 8. 9. . ...5 1.2 2. 2...7 0.5 . 0.8 1...1 0..3 .c. 0..6 0..9 18.. djel. 56 .. 0..5 1. Društveni proizvod p. ..7 1..3 0. narodni dohodak…". .3 7.7 2.. . 1977. .... 0. KM društvenog proizvoda.8 1. . 0..7 22.u odnosu na Regiju sjeveroistočna Bosna.3 0..2 33.0 6.9 28...3 2. godini. 1971.1 .3 0. zatim 1.1 0..7% (u industriji 15. Tabela 6: Drustveni proizvod u (mil.7 0. 1990..8% d.4 .. Uk.2 2.... 1973..1 3. . kada je u pitanju nivo razvijenosti? 1. i rib.3 2.4 4.8 0.. .8 20.6 0. 1979.6 30. Sarajevo.. Mešanović 2. TK. godina Gdje je Kalesija danas (u odnosu na ostale općine TK. ...9 0. . 1972. do 1990.8 1. . .9 1.. U odnosu na 1990.3 7.3 Izvor: Statistički bilten "Društveni proizvod.1 5.1 11.u odnosu na Bosnu i Hercegovinu od 21.. .. .9%. . .6 0. 0. 1976.7 25. ..4 9.... . . .. 0.2 mil.DŽ.4 0.5 12. . Vodopr.4 0. . 1970.5 0.6 7.7 12. 1989...4 7. ..4 0.1 0.3 1. ..9 5. . .5 0.7 2.5 14.5 0.-1990..0 6.7 4..5 Zanat.6 12..4 0. . od 23.9 1. . i rud. 1988.5 6. 0. . Regije i BiH nešto povećan: .. .1% Regije sjeveroistočna Bosna i 0.6 2.. KM ili 29.9 5.1 0.5%) u ukupno ostvarenom društvenom proizvodu (kumulativ 1970.2% Bosne i Hercegovine.1 .7 34. .1 0.5 10..5 0..0%) društvenog proizvoda od 1970. godine.6 Polj.

5 0.1 30.4 1.152 1.0 1.5 49. EURED Projekt Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH.9 1. maj 2004.8 79.0 97.000 % 7.3 2.357 1.040 490 4.2 69.3 43.040 Nivo razvijenosti (TK=100) 134.000 1.931 100 2.755 2002.4 151.eured-bih.090 75. Tuzla.379 2. 2001.565 2.5 100. 2001. godine GDP per capita u KM Općina Banovići Čelić Doboj Istok Gračanica Gradačac Kalesija Kladanj Lukavac Sapna Srebrenik Teočak Tuzla Živinice TK SIB BiH 1990.440 633 1.168 19.0 4. Uloga Univerziteta u razvoju poduzetništva i opravdanost upravljanja biznis centra na Univerzitetu u Tuzli.4 563.3 0.5 34.658 49. Socioekonomski pregled i SWOT analiza Ekonomske regije "Sjeveroistočna BiH".706 0.9 17.7 76..152 80.683 3.600 720 1.1 90.088 3.8 16.org.584 341 852 1.860 380 890 1. Iznos % 180. 2004.Promjene u nivou (i ocjena) privredne razvijenosti i dinamika rasta društvenog proizvoda općine Kalesija u periodu od 1970.935 2001.788 1. Istok Gračanica Gradačac Kalesija Kladanj Lukavac Sapna Srebrenik Teočak Tuzla Živinice TK SIB BiH 1990.453 2.171 7.5 53.739 … 9.750 880 1.6 25.120 35.601 9.6 45.0 8.566 2.100 1.119 100 Index 2002/1990 45.9 63. www.084 1.9 56.eured-bih. godine u (000 KM) Općina Banovići Čelić D.4 60. str.6 154. Iznos % 82.350 8.197 1. 29 Tabela 8: Bruto društveni proizvod (GDP) po stanovniku i nivo razvijenosti u općinama Tuzlanskog kantona i BiH 1990.684 2.1 75.6 66.320 2.570 3.0 21.6 41.3 Izvor: Analiza ekonomskog stanja na Tuzlanskom kantonu.8 45.972 1.750 3.701 857 2. www.457 8.566 1.org.Tuzla. Tuzla.611. 2.599 954 934 743 3. Tuzla. Uloga Univerziteta u razvoju poduzetništva i opravdanost upravljanja biznis centra na Univerzitetu u Tuzli. str.8 34.643 15.281 5. 2..7 0.8 40.5 48.2 2..080. do 2002.3 21.0 21.851 1..122 1.7 Izvor: Analiza ekonomskog stanja na Tuzlanskom kantonu. 2.2 70.3 66.441 60.561 5.370 4.5 53. i 2002.380 1.0 64.269 100 3. Iznos 70..250 1.2 146.050 .1 82.5 67.390.050 100 17.113 11.6 3.4 7. EURED Projekt Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH.074 6.0 65. maj 2004.050.9 42.0 23..200 55.500 100 2001.120 2.430 0..407 2.8 68.577 3.520 962.193 6.6 5.705.2 86..225. Socioekonomski pregled i SWOT analiza Ekonomske regije "Sjeveroistočna BiH". godine Tabela 7: Bruto društveni proizvod (GDP) u općinama Tuzlanskog kantona i BiH 1990..2 100 … 100 2002. 6.000 100 11.3 14.460 8.6 5.4 44. 57 .651.200 2.6 22.049 3.224 10.160 8.550 1..0 842.040 514.900 0.8 6.2004.323 7.9 75.4 201.917 2.1 195.063 3.9 24. i 2002.765 3. 29.5 5.784 52.481 21.0 58.042 5.

-1990.23% Bosne i Hercegovine. Značajniji pomak u nivou razvijenosti ove općine nije se ni mogao postići ima li se u vidu činjenica da je u ukupnim privrednim investicijama realiziranim na području Regije sjeveroistočna Bosna u dvijedecenijskom razdoblju (1970. www. i općine Kalesija 857 KM).1:1 da bi u 1990.eured-bih. narodni dohodak…".DŽ. Statistički bilten "Društveni proizvod. 2. Analiza ekonomskog stanja na Tuzlanskom kantonu. juli 2004. 1996. što je činilo 1. godini ili za 3. Tokom 70-tih i 80. Podaci pokazuju da je omjer GDP per capita općina Tuzla i Kalesija početkom 70-tih godina iznosio 6. godini na 857 DEM u 1990.14 % Regije sjeveroistočna Bosna i 0. Tuzle). S.4 %). g. problemi. EURED Projekt Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH. Literatura 1. razna godišta.6% prosjeka Evropske unije. 3. Tuzla. Socioekonomski pregled i SWOT analiza Ekonomske regije "Sjeveroistočna BiH". godine ostvareno je 541. KM. zemlje sa najvećim GDP per capita.tih godina prošlog stoljeća.p. Tuzla.321 KM u 1990. maj 2004. DEM društvenog proizvoda. Sarajevo. Klapić: Stanje.9 % ili 114. do 1990.org. Statistički godišnjak BiH. razna godišta.. Uloga Univerziteta u razvoju poduzetništva i opravdanost upravljanja biznis centra na Univerzitetu u Tuzli. Današnji GDP per capita općine Kalesija (oko 800 KM) u nivou je tek 20% prosjeka Bosne i Hercegovine ili 1.3% d. godini razlika u nivou razvijenosti ovih općina bila još veća (7. Tuzla. godina) općina Kalesija participirala sa samo 1. M. 58 . Babović. strateški ciljevi i globalni pravci razvoja privrede Tuzlansko-podrinjskog kantona.95% društvenog proizvoda Tuzlanskog kantona (4.4:1). Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine. Evidentne su vrlo izražene i produbljene disproporcije u nivou razvijenosti između općine sa najvećim GDP per capita u Regiji (općina Tuzla 6. odnosno samo 0.4 mil. Zavod za statistiku BiH.2 puta. Sarajevo 5.6 mil. Mešanović Zaključak U privredi općine Kalesija u razdoblju od 1970. općina Kalesija je u kontinuitetu od oko dvije decenije svrstavana u skupinu izrazito nerazvijenih bosanskohercegovačkih općina. Statistički godišnjak BiH. Društveni proizvod p. Statistički bilten "Investicije".6% Luksemburga. sa per capita GDP u nivou od 650 do 800 KM. u Zborniku "Strategija privrednog razvoja Tuzlansko-podrinjskog kantona". povećan je sa 450 DEM u 1970. 4. Ekonomski institut. što je znatno ispod učešća u stanovništvu (4. zatim 1.c.

Arhitektonski izraz je tražen u simbiozi evropske arhitekture i orijentalnog podneblja tako da je postepeno nestajao tradicionalni orijentalni izgled u mnogim gradovima koji su sve više poprimali siluete evropskih gradova. urbani dizajn. arh.Zbornik radova PMF 4 i 5.NEW TRENDS OR NEW URBICIDE Doc. under Turkish rule.. RGGF. protected by city walls but the beauty of monumental castles was eye-caching for European travelers. Pod austrougarskom upravom izgrađeni su brojni javni objekti koji su promijenili izgled svih gradova a po svojoj ljepoti nisu zaostajali za najljepšim gradovima austrougarske monarhije. a mnogi su sačuvani i do današnjih dana. Univerzitet u Tuzli Abstrakt Najstariji bosanskohercegovački gradovi pojavili su se u srednjovjekovnoj Bosni. Sa stvaranjem stare Jugoslavije ovi procesi su nastavljeni sporijim tempom a fabrički dimnjaci su zamijenili visoke munare i crkvene tornjeve. Taj fenomen je i predmet proučavanja ovog rada. urbicid. 59 – 72 (2007-2008) Originalni naučni rad STVARANJE POSLIJERATNOG IDENTITETA GRADOVA U BOSNI I HERCEGOVINI . utvrđeni debelim zidinama i sa svojim visokim kulama i svojom ljepotom plijenili su pažnju evropskih putnika. Nastajala je nova panorama bosanskih gradova prepuna radničkih „kolona“ i fabrika. In the following centuries. ideološku i vjersku ikonografiju i simboliku dok su preostali gradovi razrušeni i zaboravljeni. U kasnijim vjekovima pod turskom upravom sagrađeni su novi gradovi u kotlinama pored rijeka te su svojim orijentalnim izgledom.NOVI TRENDOVI ILI NOVI URBICID THE CREATION OF AFTER WAR CITY’S IDENTITY IN BOSNIA AND HERZEGOVINA . drugi su zapali u dekadenciju. dr. vitkim munarama i zbijenim mahalama i čaršijama u obilju zelenila pružali ugodnu sliku putopiscima i sa istoka i sa zapada. Nusret Mujagić. new towns were developed in the valleys along the rivers. Rijetki od njih su prihvatili evropske principe redizajna i razvoja gradskih formi. urbana forma. ing. Gradovi su poprimili sadašnji izgled a u to vrijeme nisu odudarali od bilo kojeg evropskog grada. trend. simbolika Abstract The earliest cities of Bosnia and Herzegovina first appeared in the medieval period many of which have remained until today. Oriental type of towns with colossal minarets . Regionalne i tradicionalne komponente bile su potpuno zanemarene a arhitektura u tim gradovima je bila anacionalna i u duhu Atinske povelje. dipl. Ključne riječi: bosanskohercegovački gradovi. U novoj Jugoslaviji procesi industrijalizacije i urbanizacije su pospješili rast gradova a pored starih čaršija nikla su nova stambena naselja sa stambenim blokovima i soliterima. Nakon zadnjih ratnih sukoba i disolucije Jugoslavije razvoj gradova je krenuo neujednačenim tokom poprimajući uglavnom nacionalna i vjerska obilježja. Građeni su na uzvišenjima . identitet. Cities have often been cited on hilltops. ikonografija.

. Identitet grada prema Linču (10 ) mora imati sljedeće elemente : – posebnost slike grada – jednostavnost oblika – kontinuitet 60 . Prirodne uslove čini geografija (geografski položaj. temperature.) Stari gradovi su nastali u usaglašenosti prirodnog ambijenta i fizičke strukture grada gdje su pojedini gradski oblici izrasli iz prirodnog terena dok su noviji gradovi nastali u kontrastu prirode pri čemu se naglašava ili izgrađena forma ili dominantno obilježje lokacije. padavine. suše.. fizičke strukture i na kraju ekologija. identity. društveni odnosi. religious iconography and symbolism. razne funkcije. Ostrožac .. filled with factories and worker’s barracks called "kolona". urbanom morfologijom i urbanim pejzažom i danas plijene svojom ljepotom i neprolaznošću.. trend. Mujagić and clustered urban areas and building blocks surrounded by grazing land were noticeable for essayist from the west and the east. osunčanje. trusni pokreti. ekonomija. nosivost tla i pogodnost za gradnju . Architectonic appearance was found in symbioses European and Oriental architecture gradually loosing traditional Oriental and getting European character. religija. kultura. oblik zemljišta. stari Mostar. planine..) klimatologija (vjetrovi.) geologija (sastav zemljišta i površinskog sloja. (Počitelj.). rijeka.. was also established in Bosnian cities. New panorama. oblačnost. symbolism Uvod Na nastanak svakog grada utiču prirodni i stvoreni uslovi.. iconography. topografija (reljef.) i na kraju prirodna bogatstva. urban form. politika.) hidrografija (vode.. with architecture that was not nationally controlled and it was based on Athena treaty.) prirodne pojave (elementarne nepogode. urbicide. European principals of redesign and urban form of developments are rarely accepted.N. Identitet prvih gradova stvaran je u interakciji prirode i arhitekture. Such phenomenon is subject of examination in this study. mikroklima. Cities were getting today’s look and did not differ from other European cities. Numerous of governmental buildings were built during the Austro. ravnice . jezera. magle. urban design. podzemne vode . U prošlosti su prirodni uslovi bili dominantni u izboru mjesta nastanka i razvoja grada dok su u novijoj istoriji preovlađujući stvoreni uslovi. Regional and traditional components were excluded.Hungarian ruling which have changed the shape of urban space and made cities similar to the most beautiful cities in the empire. As a result of rapid urban growth and industrialization New Yugoslavia initiated building of new urban complexes and buildings next to old cities with high-rise apartment buildings and skyscrapers. a tamo gdje je prihvaćena posebnost ambijenta („genius loci“ – duh mjesta) nastali su gradovi koji svojom formom. izvorišta.. completely. istorija. poplave. konfiguracija terena . while the other cities are devastated and forgotten. Stvorene uslove čini demografija.. Many cities are in decadence with ideological. Key words: Cities of Bosnia and Herzegovina. This process slowly continued with the establishment of Old Yugoslavia replacing minarets and church towers with factory chimneys. After recent conflicts and dissolution of Yugoslavia development of the cities was uneven with large national and religious influences....

intimnost. Bublin (1) kaže da postoje određene bitne stvari koje treba uzeti u obzir kod bilo kakvih vizionarskih ideja o izgledu naših gradova i moraju se bazirati na potpunom razumijevanju svih čovjekovih potreba. 61 . funkciju prostora i međuzavisnost prirodnih i društvenih sila koje utiču na formiranje forme grada. a ne da nad njima dominira jedna ograničavajuća ideja ma koliko ona bila dramatična.otkrića i traganja  ambijentalni doživljaj– raznovrsnost sadržaja .. mogućnost izbora . ugođaj noćnih ulica ..  boja – odabir boje prema funkciji ili vremenu nastanka neke urbane forme  komunikativnost arhitektonskih oblika– bogatstvo oblika. Delalle (3) i drugi postmodernisti u stvaranju identiteta savremenom gradu preporučuju i:  mogućnost akcije u prostoru– sudjelovanje u životu grada različito za stanovnike a različito za posjetioce – turiste  mogućnost avanture – gradski prostor kao mjesto lutanja. poznati svakom urbanisti i ugrađeni u svaku evropsku i svjetsku povelju o urbanizmu ali je očito da su nakon zadnjih ratnih sukoba i velikih emocionalnih naboja stavljeni u drugi plan zarad ograničenih nacionalnih ideologija.Stvaranje poslijeratnog identiteta gradova u Bosni i Hercegovini . veza starog i novog …  poetika prostora– detalji objekata i prostora specifični za podneblje ili istoriju Svi ovi principi su univerzalni. večernji ugođaj. Vraćajući se u davnu prošlost i tražeći uzore u njoj te ideologije vrše iskrivljivanje istorije kroz izgradnju arhitektonskih formi i urbanističkih kompleksa koji sa istorijom tih gradova nemaju nikakve veze. Urbanisti moraju otkriti zakonitosti nastanka i promjene urbane forme i pejzaža konstantno proučavajući uzroke njihovih nastajanja.. razvijali se i nestajali kako bi se izvukle pouke za budućnost. Zbog toga je potrebno podsjetiti se prvih bosanskohercegovačkih gradova.suštinu gradskih sadržaja i struktura. duh njihovih oblika . raznovrsna urbana morfologija.  rasvjeta– izdvajanje karakterističnih objekata i detalja.novi trendovi ili novi urbicid – dominantnost jednog dijela nad cjelinom – jasnoću veza – diferencijaciju po usmjerenju – vizuelni cilj – kretanje kroz prostor – vremenske sekvence – nazive i značenja koji naglašavaju gradske elemente Ranko Radović (11) i drugi moderni urbanisti preporučuju još i :  dostupnost  lakoću kretanja i snalaženje  osjećanje bezbjednosti i opuštenosti  identifikaciju sa ambijentom  čitljivost plana i organizacije grada  autentičnost  urbani mobilijar i detalje Po njemu fizička struktura grada ne smije se shvatiti kao puko grupisanje i raspored objekata i ulica već kao cjelovit izgrađen ambijent koncipiran i oformljen kao životna sredina urbanizovane ljudske zajednice.. uslova na kojima su ponikli.

Travnik. Tutnjevci (između Bijeljine i Koraja). gostionice. Ostaci ovih naselja nisu nikada do kraja istraženi i zaštićeni. na sve strane su žuborile česme. Zvornik. Mada je u to vrijeme bosanska država bila najrazvijenija na Balkanu ovi gradovi nisu imali više od 2. Najpoznatiji su ilirski grad Daorson (kod Stolca) i Domavija (kod Sreberenice). su četiri vrste naselja: sela. Nova gradska naselja su poprimila tursko-orijentalni izgled. Banja Luka. Kula Grad. Soko i dr. Većina tih gradova je do danas sačuvana i pretvorena u turističke destinacije a najpoznatiji su: Ostrožac. Identitet bosanskohercegovačkih gradova u prošlosti Iz perioda prije dolaska Slavena ostalo je malo materijalnih dokaza da bi se mogao rekonstruisati izgled gradova iz tog perioda . Podgrađa ispod utvrđenih gradova imala su takođe trgove i pijace. Vlastelinski dvorovi su se gradili u utvrđenim gradovima po uzoru na zapadne dvorove. Broca (kod Bijeljine i sl. hamami. borgo) oko kojeg su bile formirane ulice. vika trgovaca . Mujagić 1. Ezani sa munara. Dolaskom austrougarske uprave u BiH 1878 godine počinje intenzivna izgradnja mnogih javnih objekata. Jajce. utvrđeni gradovi. U periodu Bosanske srednjovjekovne države postojale gradska naselja.) sagrađeni nakon dolaska Rimljana. carinarnice i sl. U turskom periodu većina utvrđenih gradova je porušena a sačuvani su samo oni koji su im bili potrebni iz vojno-strateških razloga. Orijentalni izgled ovim gradovima su pored mnogobrojnih džamija sa vitkim minaretima davale i zbijene čaršije sa uskim i krivudavim uličicama. varoši ili zbijena naselja i kolonije rudara Sasa. Utvrđeni gradovi su građeni na brdima odakle se pružao pogled na cjelokupan posjed vlastelina. zdravstvenih i industrijskih objekata. Mada se austrougarska vlast nije upuštala u veće urbane zahvate 62 .000 stanovnika što je bilo u rangu evropskih srednjih gradova. Kroz naselja su tekli bistri potoci. medrese.N. Pretvoreni su u tvrđave i u njima su se sagradile prve džamije. a nedugo zatim i ostalih stambenih . zvona sa crkvenih tornjeva . Srebrnik. mektebi. Pored Čaršije u centru naselja su bili i drugi objekti zadužbina kao što su džamije. Pravoslavno i katoličko stanovništvo je stanovalo u izdvojenim mahalama. bezistani. i sakralnog objekta (crkva ili manastir). njihove su kuće uglavnom bile prizemne. razlikovala su se od naselja do naselja. hanovi i sl. zanatlija iz Njemačke i Ugarske i stanovništvo je uglavnom živjelo u utvrđenim gradovima bogumilsko stanovništvo uglavnom živjelo po selima. ulice su bile kaldrmisane ili popločane kamenim oblutkom ili kamenim pločama. Tešanj. svratišta za putnike. Izuzetak je bila Čaršija u Srebrenici gdje su dubrovački trgovci stanovali na spratovima svojih dućana. dvorišta su bila zatvorena tarabom ali puna raznog cvijeća i voća. Građeni su od kamena sa jakim bedemima i kulama na lako branjenim uzvišenjima. Najpoznatiji gradovi iz tog perioda su Sarajevo. žubor vode i zveka točkova po kaldrmisanim ulicama davali su poseban ritam životu u gradu koji je prestajao sa prvim mrakom. Tada bi se Čaršija zatvarala i sve bi brzo utonulo u tišinu a trgovci i zanatlije bi odlazili u kuće na periferiji.sakralnih. Počitelj. Za razliku od muslimanskih. Ostali gradski sadržaji u vidu radnji i kuća trgovaca koncentrisanih oko trga. tekije. Čaršiju su činili mali drveni dućani dok su dvospratne kuće (čardaklije) bile građene po okolnim padinama u vidu zbijenih mahala. pijaca. Katoličko dok je pravoslavno i Opšte karakteristike gradskih naselja iz tog perioda ogledale su se u postojanju zajedničkog prostora (trg. Postojale su još i Dubrovnika. Gradačac i sl.

Lukavcu. Najveće transformacije se vide u Bijeljini. gradovi postepeno gube orijentalni izgled i sve više poprimaju evropski izgled. Objekti se grade bez ikakvih dekoracija u tzv. buka tramvaja i buka iz obližnjih tvornica nadjačava viku trgovaca i zanatlija u Čaršijama. a u Sarajevu. Sve važnije objektu projektuju eminentni evropski arhitekti do kraja poštujući zatečeni ambijent kombinovan sa modernom evropskom arhitekturom. Gradske vijećnice u svim bosansko-hercegovačkim gradovima. Doboju i sl. a pisak lokomotiva. internacionalnom stilu. hotel Neretva u Mostaru. Lukavcu. kožare. Sagrađeni objekti su među najljepšim u Evropi. 2 Stari grad Srebrnik Sl. zgrada sudova. Sl. 4 Stari grad Jajce sa istoimenom srednjovjekovnom tvrđavom na uzvišenju – turski period 63 . koksare. Tuzli. Zvorniku. hotel Evropa u Sarajevu i sl. 3 Ulica pored Drine u Zvorniku – turski period Sl. sodare. banaka.novi trendovi ili novi urbicid u gradu zbog poštivanja zatečenog privatnog vlasništva.Stvaranje poslijeratnog identiteta gradova u Bosni i Hercegovini . zgrada Likovne akademije u Sarajevu. Zenici. Zemaljski muzej u Sarajevu. velike fabričke zgrade. izgradnjom novih objekata uprave. „kolone“. zgrada Pošte u Sarajevu. bolnica itd. Banjaluci. Grade se mostovi. Tuzli. Umjesto minareta i crkvenih tornjeva panoramu bosanskohercegovačkih gradova čine fabrički dimnjaci. Gradovi ubrzano mijenjaju svoju fizionomiju i poprimaju siluetu evropskih gradova dok se orijentalni oblici sažimaju u malim Čaršijama i na periferiji grada. krečane a uz njih i radnička naselja tzv. Brčkom. vodotornjevi. Nakon stvaranja Kraljevine Jugoslavije ovaj rast gradova je usporen. a objekti nemaju više onaj kitnjasti izgled. Gradska vijećnica u Sarajevu. pruge. 1 Ostrožac kod Bihaća Sl. ceste. Zenici i dr. fabrike za preradu drveta. To su: hotel Bristol u Tuzli.

pa stambene četvrti. Titov Drvar i sl.) kao i nove gradske četvrti nisu u stanju da pariraju starim gradskim jezgrima koja postaju sve više zatrpana raznim sadržajima dok sa druge strane nove četvrti postaju spavaonice bez ikakavih društvenih sadržaja kao što su Sjenjak i Stupine u Tuzli. Novi gradovi (Banovići. Očuvana do danas 2. Novi Travnik i sl. Ukoliko se takvi objekti grade u gradskim centrima onda oni imaju savremeni izgled i skromne dimenzije ( Katolička crkva u Tuzli. 6 Stara čaršija u Tuzli iz austrogarskog perioda. novih gradova i gradskih četvrti.pa sportskorekreativni centri (Mejdan. Skenderija.novim nazivima i novom ikonografijom pokušava se zaboraviti prošlost da bi se lakše izgradilo novo društvo. pa zgrade PTT-a . džamija u Visokom .. Izgradnjom novih gradskih sadržaja . Alipašino polje i Nedžarići u Sarajevu. petogodišnjih planova. brana i vještačkih jezera za njihove potrebe i uopšte sve do izbijanja ratnih sukoba 1992 godine zemlja je zahvaćena snažnim procesima industrijalizacije i urbanizacije. Kardeljevo. Kalesija.. U nekoliko godina izgradilo bi se na hiljade škola. termoelektrana. saobraćajne infrastrukture.N..) dok svi javni objekti i ulice dobivaju imena po poznatim revolucionarima koji u većini slučajeva sa određenim gradovima i ulicama nisu imali nikakve veze. Mujagić Sl. pa stadioni . Moderne i velike robne kuće postaju svjetionici potrošačkog društva i prepoznatljivi centar grada i dobivaju imena po gradovima u kojima su sagrađene 64 . Sl. Zetra .).. U tom smislu neki gradovi mijenjaju imena za imena poznatih partijskih funkcionera (Pucarevo.. Ugljevik.) Značajnije promjene gradskog ambijenta dešavaju se periodično u raznim akcijama tzv. U kreiranju kompleksa i naselja učestvuju najeminentniji domaći arhitekti i urbanisti a izgrađeni objekti ne zaostaju za najuspješnijim evropskim građevinama. godine dolazi do jačanja privrede a samim tim i do izgradnje novih industrijskih centara.. u sljedećem periodu domovi kulture . Identitet bosanskohercegovačkih gradova u socijalističkoj Jugoslaviji Nakon 1950. 5 Centar Gračanice razvijen u austrougarskom periodu.. Zadržavaju su postojeći sakralni objekti dok se strogo kontroliše izgradnja novih sakralnih objekata i uglavnom usmjerava prema gradskim periferijama. U većini slučajeva se radilo o tipskim projektima ili o projektima koje su radile najveće projektne kuće u BiH tako da gradovi počinju sve više da liče jedni na druge a koncept univerzalizma i internacionalizma dobija sve više pobornika i u krugovima urbanista i prostornih planera.pa robne kuće. Ostao je nepromijenjen do danas.

Građanin kao kategorija i stvarni korisnik prostora ne postoji a umjesto njega postoji radni čovjek i njegove fabrike čijim se sredstvima grad gradi i razvija. Potražnja stanova je veće od ponude tako da građevinske firme jedva uspijevaju obezbijediti neophodan broj stanova bez obzira na jaku privredu i stambene fondove.10.) a njihova koncentracija je uglavnom uz važne putne pravce.novi trendovi ili novi urbicid (Tuzlanka.. Ulice postaju saobraćajne prometnice a pješačke zone se sažimaju u uskim pojasima uz ove saobraćajnice.9 Tuzla – blokovska izgradnja na Slatini Sl. Zvijezda u Banovićima i Tuzli. Predstavnici radničke klase su u vlasti i u svim porama društva tako da se svaki pokušaj tradicionalizma i regionalizma u urbanizmu i arhitekturi mora pažljivo odvagati jer se takvi napori tretiraju kao retrogradni i nepotrebni. Sl. Siluete gradova se mijenjaju a vertikale naglašavaju stambenim ili poslovnim soliterima (Kula u Kladnju. Izgled od 1992 godine. Za uređenje stambenih naselja nema sredstava ni vremena ali se ostavljaju velike slobodne površine između zgrada za buduće društvene sadržaje.Stvaranje poslijeratnog identiteta gradova u Bosni i Hercegovini . sa stambenim blokovima i soliterima upotpunjuju centralne zone gradova i postaju nukleus oko kojeg se koncentrično šire i drugi razni javni. Zvornik – stambeni soliteri u centru 65 . Zeničanka itd. univerzitetske zgrade . Domovi zdravlja. Sl. Upravo će te slobodne površine zadnjih godina postati mjesta najvećih sukoba između stanara koji žele da ih sačuvaju kao zelene površine i novog sloja moćnih investitora koji nakon privatizacije privrednih kompleksa i nagle liberalizacije tržišta na ovim površinama žele izgraditi sadržaje koji bi im omogućili brzu i laku zaradu.) a oko njih se počinju graditi i prvi trgovi i uređeni parkovi.8 Lukavac –stambena četvrt nepromijenjena od 1992 godine.7 Banovići – nastali 1946 godine. Nepromijenjen Sl. srednjoškolski centri.. Zbog toga svi gradovi počinju da liče jedan na drugi uljuljkani u okrilju zamornog univerzalizma. sportski i industrijski objekti. Sarajka. zgrade Pošte. stambeni. soliteri UNISA u Sarajevu itd.

bioskopa i svojih šetališta prepušteni su parkovima koji su toliko zapušteni i ruinirani da su u njima ostale još samo rijetke i najotpornije biljne vrste. a svaki glavni trg i svaka glavna ulica dobili su imena onih koji su svoje narode poveli u rat. Stolac . formiraju se poslovne zone u kojima dominiraju Merkatori. zajedničke krvi i tla a što nije svojstveno gradovima Evrope i niukom slučaju ne može predstavljati novi identitet naših gradova već novi urbicid. Ako se nema sredstava za izgradnju male džamije ili crkve na ulazu onda se na okolna brda postavljaju džinovski krstovi (Mostar. Mujagić 3. aleje poznatih pjesnika u aleje ljutih ratnika.). U prodaji atraktivnih lokacija općine nalaze siguran izvor prihoda jer su privredni subjekti uništeni. U takvoj zbrci naziva teško se mogu snaći i stariji građani a kamoli mnogobrojne izbjeglice. Interexi. kamenim ili metalnim a negdje i neonskim krstom (Vitez. Obiji. Nakon NOR-a izgrađena su partizanska groblja u vidu monumentalnih spomeničkih komleksa (Mostar. Takvi su spomenici na Šehitlucima kod Banjaluke. istorija zaboravljena a stvorena nova od 15 ratnih i poratnih godina.).. Memorija grada je izbrisana. bioskopi i sportski centri su zamijenjeni bezbrojnim kafeima a gradski trotoari i pločnici pretvoreni u kafanske bašte i parkinge za automobile. književnika ili slikara ili nekog drugog znamenitog čovjeka.. medrese i koledži. ukidaju stambeni fondovi i fondovi solidarnosti i otvara prostor za razne malverzacije i zloupotrebu gradskog prostora. Poslijeratni identitet gradova Sprega tajkuna i moćnih političara je jača od zakona koji je još uvijek na strani građana tako da se stavljaju van snage regulacioni planovi. Takva su i spomen obilježja u gotovo svim gradskim centrima sagrađena u 66 .. Općinska vijeća mijenjaju ulice a referendumi i ostala učešća građana u ovim važnim pitanjima proglašavaju se tekovinama komunizma. Trgovi mladosti su pretvoreni u trgove šehida ili nacionalnih heroja. Turista će uzalud tražiti ulicu nekog pjesnika. Pješak je protjeran i sa onih uskih traka uz saobraćajnice koje im je raniji sistem ostavio.N. Izuzev veoma dobro koncipiranih memorijalnih centara u Potočarima i na Kovačima. domova kulture.. Vrace u Sarajevu . Gradske džamije su zamijenili Islamski centri. Na prvom bilboardu se postavlja plan grada čiji su trgovi i ulice dobili imena po novim ratnicima i starim kraljevima a ponegdje i po fašistima iz predzadnjeg rata.. prognanici ili turisti. Jablanica i sl. opasniji i pogubniji od onog iz četiri ratne godine.. Merkuri i drugi potrošački lanci .. horde. Tuzla. Ukoliko se džamija ili crkva postavlja u kotlini onda mora biti visoka desetinama pa i stotinu metara kako bi nadvisila sve građevine u gradu. sva ostala groblja i obilježja su uglavnom locirana u gradskim prostorima sa puno kiča. po uzoru na Potemkina.).. Roboti.Tjentište. Počitelj. Na ulazu u gradove je vidljivo istaknut grb grada sa vjerskim i nacionalnim simbolima a negdje je dodatno zakićen i ponekom zastavom susjedne zemlje. Konzumi. u vidu spomen kosturnica i spomen obilježja na mjestima velikih bitaka. Takva ikonografija predstavlja najniži oblik identiteta koji vodi porijeklo od grupe. Ostavljeni bez svojih fabrika. Domovi kulture. crkve su zamijenili katolički centri i manastiri a bolnice. raspuštaju urbanistički zavodi. Na periferiji gradova. škole i obdaništa su dobili imena po raznim svecima i spasiocima. Razni domaći i susjedni moćni investitori obogaćeni sumnjivim privatizacijama koriste takvu situaciju da bi u starim gradskim centrima sagradili ogromne šoping centre i ugostiteljske objekte.

Brčko vraća svoj nekadašnji sjaj i izgradnjom modernih objekata u centru (uz istovremenu revitalizaciju starih ) i izgradnjom pješačkih zona i trga predstavlja primjer za sve ostale gradove u BiH na koji način mogu izgraditi svoj identitet i prepoznatljivu formu. riješe stacionarni saobraćaj a trotoare i ulice vrate pješacima.zelene površine urede po uzoru na Metković.. skromno i bez nepotrebne ikonografije najrječitije svjedoči o ratnim strahotama istovremeno korespondirajući sa ambijentom stare čaršije. Između robne kuće i stare čaršije u toku je izgradnja modernog trga koji je uokviren velikim parkovskim površinama.. istočni Mostar.. Dobar primjer spomen obilježja je svakako Kapija u Tuzli gdje mermerni pločnik i natpis na zidu. Dok su spomenike iz NOR-a radili eminentni jugoslovenski i svjetski arhitekti i vajari. 67 . Za početak bit će dovoljno da adekvatno označe i riješe ulaze u svoje gradove . Zvornik. Do realizacije takvih ideja nije došlo zbog pritiska međunarodnih organizacija. Ugljevik nema sredstava da završi započeti grad ali zato ljubomorno čuva svoj urbani standard sa velikim trgom i zelenim površinama za neka bolja vremena. raskrsnice i zaobilaznice osvijetle.. Naravno da postoje i primjeri pozitivnih promjena gdje naši gradovi poprimaju obrise novijih evropskih gradova a svojim novim sadržajima privlače turiste iz cijelog svijeta istovremeno čuvajući svoje ambijentalne vrijednosti i istorijsko naslijeđe.) izgrade moderni trgovi i objekti čime bi se promijenila slika grada i izbrisala njegova memorija i tu su ideju podržali i nadležni urbanisti kroz izradu novih regulacionih planova i urbanističkih projekata. džamija u Prnjavoru . Čelić. Zenica slijedi primjer Tuzle te uklanjanjem starih fabričkih dimnjaka u Željezari i izgradnjom savremenog kompleksa sa hotelom. Siluete bosanskohercegovačkih gradova (bez obzira na velika razaranja iz ratnih godina) i bez obzira na vjersko-nacionalnu ikonografiju neće brzo promijeniti ni svoju sliku. Sonim trgom sa muzejom soli. S druge strane mnogi gradovi u FBiH pokušavaju vratiti stari orijentalni izgled izgradnjom objekata islamske arhitekture ali i objekata svih drugih namjena u tradicionalnom ili orijentalnom stilu. Bosmal centar .). kućom plamena mira. Stupari. ni formu niti identitet sve dok građani tih gradova ne preuzmu na sebe odgovornost za njihov razvoj u skladu sa evropskim urbanističkim poveljama. Travnik i Kalesija. Bilo je pokušaja da se na mjestima srušenih džamija u mnogim gradovima RS-e (Ferhadija u Banjaluci. Sarajevo je puno paradoksa jer dok se sa jedne strane unutar stambenih blokova grade džamije i islamski centri u turskom i arapskom stilu sa druge strane se obnavljaju i grade poslovni i stambeni tornjevi koji svojom ljepotom ne zaostaju za najljepšim zgradama svijeta i stvaraju novu i modernu siluetu grada (Avazovi tornjevi. zaštite i ožive stara gradska jezgra itd. ova spomen obilježja su radili ili domaći samouki umjetnici ili lokalni arhitekti podložni uticajima političkih moćnika..Stvaranje poslijeratnog identiteta gradova u Bosni i Hercegovini . U tome prednjače Sarajevo. Kosim staklenim tornjem i brojnim fontanama po gradskim trgovima. Bijeljina.novi trendovi ili novi urbicid parkovima i na pločnicima i bez ikakve umjetničke vrijednosti i sa suhoparnom vjerskom simbolikom u obliku stilizovanog krsta ili ljiljana (Brčko. tržnim centrom i sportskom dvoranom na Kamberovića polju stvara novi imidž grada pun lijepih parkova i čiste rijeke. Tuzla to postiže izgradnjom Panonskih jezera u centru grada sa sojeničkim naseljem.). Banjaluka je izgradila moderan administrativni kompleks u centru grada i bez obzira na političke motive i konotacije ovaj kompleks je dao novi imidž gradu. Aladža džamija u Foči .

Ukoliko BiH želi da postane članica Evropske unije onda mora promijeniti i formu svojih gradova u skladu sa mnogobrojnim poveljama Ujedinjenih nacija i Evropske unije. I u ostalim evropskim gradovima dominiraju nove građevine koje svojom veličinom i ljepotom nadmašuju stare srednjovjekovne zamke i tvrđave.13-Ulaz u Tuzlu na Husinu-spomen obilježje Sl.izuzev spomenika centar je ostao isti Sl.centar sa spomen obilježjem Sl. Mujagić Sl. osmišljen i izrastao iz najboljeg što je određeno podneblje i društvena zajednica mogla pružiti.11 Bijeljina. Pariz je izgradnjom centra Pompidu na Konkordu i drugim savremenim objektima ponudio novu sliku grada kojom ne dominira Ajfelov toranj i Luvr. U Evropi su odavno srušene granice između država i nacija a urbanizam je postao kosmopolitski. Minhen je zadivio svijet svojim rotirajućim tornjem i natkrivenim stadionom izgrađenim za potrebe Olimpijade 1972 godine.14 Srebrenica –grad kome su pobili stanovnike 4.N. Izgradnja naših gradova u periodu između dva svjetska rata bila je pod uticajem Građevinskog zakona iz 1931.12 Čelić. godine a izgradnja tih gradova u socijalističkoj Jugoslaviji pod uticajem krute Atinske povelje iz 1933 godine. Novi identitet evropskih gradova i neophodnost usklađivanja naših gradova sa evropskim urbanističkim poveljama i NUTS standardima Izgradnjom Milenijumske kupole London je svijetu poslao novu sliku o sebi u kojoj više ne dominira toranj Big Ben i most na Temzi. Povelja iz Machu Pichu 1973 godine nije puno promijenila koncept razvoja gradova na našim prostorima jer je ova povelja zagovarala veći uticaj tradicionalizma i regionalizma u urbanizmu što je 68 .

više raznovrsnosti i raznolikosti.  Uloga urbanizma u ostvarivanju programa održivog prostornog uređenja. U susjednim zemljama kod planiranja naselja i gradova već se primjenjuje NUTS sistem nomenklature prostornih jedinica za statistiku a koji se odnosi na teritorijalnu organizaciju naselja po broju stanovnika i veličini teritorijalne jedinice prema kriterijima EUROSTATA-a a utvrđuje ravnopravni kriterij za određivanje jedne od pet kategorija i opremljenost javnim službama.Stvaranje poslijeratnog identiteta gradova u Bosni i Hercegovini . zaštitu i unapređenje graditeljske i kulturne baštine.univerzalne ideje održivog razvoja. To su :  Program trajnog prostornog uređenja u gradovima i njihovoj okolini. grad kao mjesto društvenog života.15 Kalesija-stvaranje identiteta mavarskim stilom Sl. upotreba novih tehnologija. aktivnom učešću svakog pojedinca. regeneraciji originalnog građevinskog fonda. okvir ekonomskog razvoja. afirmaciji i bezbjednosti kretanja i povezanosti i prožimanju funkcija u prostoru. Kod ostvarivanja ideje održivog razvoja misli se na :očuvanje čovjekove okoline.16 Zenica.evropski stil gradnje               69 . afirmacija i porast kretanja. urbanoj bezbjednosti. multikulturalnoj integraciji svih socijalnih grupa i zajednica. istinsko učešće građana. garantiranje bezbjednosti i zaštite zdravlja. Sl.održivi razvoj. Evropska urbanistička povelja iz 1992 godine (Strazbur) kod nas je prošla nezapaženo zbog tek otpočetih ratnih dejstava a najnovija Atinska povelja iz 1998 godine koju je utvrdio Evropski savjet urbanista pod nazivom „Preporuke za prostorno uređenje gradova“ je za nas mnogo interesantnija jer definiše strateške ciljeve koje moraju usvojiti svi evropski gradovi .  Preporuke koje će voditi stručnjake i one koji odlučuju na svim nivoima a koji se baziraju na principima nove .novi trendovi ili novi urbicid bilo protivrječno tadašnjem sistemu koji je zagovarao stvaranje novog svijeta bez nacionalnih i regionalnih ograničenja. manje kontrole. zaštita i unapređenje javnih prostora. očuvanje karaktera grada. U kratkim crtama ove preporuke se ogledaju u premisama: grad za sve. savremenom arhitektonskom oblikovanju prostora i objekata.

. raznih zanatskih i ugostiteljskih sadržaja nova središta urbanog života sa perifernih tržnih centara ponovo bi se vratila središtu grada a grad bi povratio izgubljeni identitet. Izuzev Tešnja i Gradačca malo je gradova koji su uspjeli riješiti ovaj problem. 70 . Mujagić Sl. Industrijske zone sa nedovršenim ili ruiniranim starim kompleksima su najčešća slika na ulazu mnogih naših gradova čime se ne postiže ni lijepa slika a ni lijepa forma ovih gradova. skokovito i različito od regije do regije. preporuke i agende koje nude rješenja i smjernice za idealne gradove i koje su u praksi primijenili mnogobrojni evropski gradovi. postavljanjem skluptura u prostoru. ugradnjom uličnog mobilijara (klupe.17 Tuzla.)..Bijeljina – poslovna zona na ulazu   Zaključak Bez obzira na mnogobrojne evropske povelje. lampe.18 . Stara gradska jezgra su uglavnom zapuštena bez iole ozbiljnijih pokušaja njihove revitalizacije.N.Panonsko jezero sa slanim bunarom i staklenom kulom u pozadini. muzeja. U redizajnu i renoviranju ovih starih gradskih jezgra sa otvaranjem pješačkih komunikacija. redizajn i obnova naših gradova teći će nekim svojim tokovima. hortikulturnim uređenjem zapuštenih zelenih površina i ubacivanjem privlačnih sadržaja u vidu bioskopa. Sl. Prihvaćajući pojedine evropske vrijednosti od nas se ne traži i prihvatanje njihovih urbanih formi već da sami izgradimo te svoje urbane forme u interakciji prirodnih i društvenih činilaca. Ta forma ne smije biti plod neke ideologije i ikonografije već osmišljeni izraz onog najboljeg što ti činioci pružaju. regionalnim i pejzažnim vrijednostima po kojima su bili poznati u starijoj istoriji. fontane . Ne treba težiti pukom amorfnom širenju grada izgradnjom industrijskih zona i naselja na periferijama gradova jer na to upozorava i „Lokalna agenda 21“ u konceptu održivog razvoja i očuvanja obnovljivih resursa za buduće generacije. Primjenom preporuka evropskih urbanističkih povelja i standarda naši gradovi bi postepeno dobili novi identitet u simbiozi prirodnih i društvenih vrijednosti sa svim ambijentalnim. scena na otvorenom.

Castex Jean: Depaule Charles i Panerai Philippe: "Urbane forme". museums. it means making our own urban forms respecting natural and social element.157-167 7. suggestions and agendas that provide solutions and guidance for ideal cities. Nakladni zavod matice Hrvatske. Potsdam. It has to be premeditating approach using the best elements. Accepting some of these values does not mean accepting European urban forms. Dina Krunić i Studio Simbiosis: "Mikro urbanizam kao inicijator razvoja na primjeru projekta beogradska simbioza" . Towards Balanced and Sustainable Devolopment of the Teritory of the EU. European Spatial Devolopment Perspective (RSDP). Industrial zones with unfinished or ruined.Milica Grozdanić: "Savremeni koncept urbanog razvoja i kontekst" str. Committee of Spatial Devolopment. Delalle Radovan: "Traganje za identitetom grada" Izdavački centar Rijeka. gradual and different in different regions. Zbornik radova. horticultural landscapes. European Spatial Planning Observation Network-Study Programme on European Spatial Planning (ESPON) 9. That form can not be result of ideology and iconography.str. Implementing suggestions of European urban treaties and standards our cities would gradually gain new identity in symbiosis of natural and social values with ambient of regional scenes which were recognizable throughout the history. Simple amphoral spreading of the cities with industrial and urban zones in suburbs should not be an aspiration. Društvo urbanista Beograda: "Urbani dizajn" . Građevinska knjiga –Beograd 1999 godine 71 . Krier Rob: "Gradski prostor-u teoriji i praksi".Zbornik radova –Beograd 2006 godine 5. 8. Hrvatsko društvo za sustave: "Grad kao složen sustav". 1999.. Beograd 3. different vendor’s and catering places in city centers would bring back loosen identity. old complexes are scenes that can be seen entering many suburbs which creates unattractive forms of the cities. redesign and rebuilding of our cities will have specific developments. Građevinska knjiga.2331 6. Old city parts are usually ruined with no revitalization endeavors. BuybookSarajevo 2004 godine 2. installing street accessories (benches. 1997 godine 4. With exception of Tešanj and Gračanica there are only a few cities that have solved this problem successfully. advice from “Local agenda 21” for durable development saving resources for the future generations.Stvaranje poslijeratnog identiteta gradova u Bosni i Hercegovini . Bublin Mehmed: "Rehabilitacija gradova Bosne i Hercegovine". fountains).novi trendovi ili novi urbicid Conclusion Regardless of large number of European treaties. installing attractive elements such as cinemas. mr. placing sculptures. Literatura   1. Zagreb 1996/97 godine 10. lamps. Redesign and renovation of these parts of the cities by building pedestrian walkways. open theaters. which have a practical use in some places around Europe.

N. Mujagić 11. Krunić Jovan: "Baština gradova srednjeg Balkana", Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, Beograd, 1996. godine 12. Linč Kevin "Slika jednog grada ", Beograd , Građevinska knjiga 1974) str.10 13. Pušić Ljubinko: "Čitanje grada-između duha i materije", Prometej-Novi Sad 1995 godine 14. Ranko Radović: "Forma grada-osnove,teorija i praksa", Stylos -Novi Sad 2003 godine 15. Serdarević Mevlida: "Pravna zaštita kulturno-historijeskog naslijeđa BiH – nastajanje, očuvanje, destrukcija", Međunarodni centar za mir, Sarajevo 1997. godine 16. Tošković Dobrivoje: "Urbani dizajn", Urbanistički zavod Republike Srpske, Banjaluka 2000 godine 17. Urbanistički zavod RS a.d. Banja Luka - Prostorni, urbanistički i regulacioni planovi RS, 2005 god. 18. Udruženje hrvatskih arhitekata "Regionalizam i globalizacija", Časopis Arhitektura br.1 (215), Zagreb 2003. godine 19. Vaništa-Lazarević Eva: "Obnova gradova u novom mileniju", Classic map studio, Beograd 2003. godine 20. Vresk Milan: "Razvoj urbanih sistema u svijetu", Školska knjiga, Zagreb, 2002. god.

     

72

Zbornik radova PMF 4 i 5, 73 – 86 (2007-2008)

Originalni naučni rad

OSVRT NA TERITORIJALNI I POPULACIONI RAZVOJ GRADA TUZLE REVIEW OF THE TERRITORIAL AND POPULATION DEVELOPMENT OF THE CITY OF TUZLA Mr. sc. Damir Džafić, prof. geografije, OŠ „Sjenjak“ Tuzla Sažetak Teritorijalni i populacioni razvoj gradova uopće, pa samim time i Tuzle stoje u uzročno – posljedičnoj vezi, te ih tako treba analizirati i proučavati. Ovaj rad ukazuje na osnovne faze teritorijalnog i populacionog razvoja današnjeg grada Tuzle kroz koje je on prošao do kraja 20. stoljeća. Ukupno je prikazano šest faza razvoja koje se vremenski ne podudaraju sa historijskim periodima kroz koje je prošla naša zemlja. Tako su svi historijski periodi do 15. stoljeća prikazani kroz jednu fazu razvoja, u periodu osmanske uprave Tuzla je prošla kroz tri faze, u vrijeme austrougarske uprave kroz jednu fazu i u socijalističkom periodu kroz posljednju, šestu fazu svog teritorijalnog i populacionog razvoja. Ključne riječi: grad, faza razvoja, teritorijalno širenje, broj stanovnika Abstract Territorial and population development of cities in general, including Tuzla, are connected, so they should be studied in such a way. This paper points out the basic stages of the territorial and the population development of the city of Tuzla since it was settled and until the end of the 20th century. Six stages have been identified in total, which do not coincide with the historical periods in our country. Namely, all the historical periods up to 15th century are shown in a single stage of development, during the period of the Turkish Empire Tuzla went through three stages, during the Austro-Hungarian period there was one stage, and in the Socialist period it went through the last stage of its territorial and population development. Key words: city, development stage, territorial expansion, population

D. Džafić Uvod Grad Tuzla se nalazi u Sjeveroistočnoj Bosni, odnosno u Tuzlanskom kantonu, čiji je glavni administrativni, obrazovni, kulturni, privredni i sportski centar, te najveće urbano naselje. Gradsko područje zahvata površinu od 4 842,29 ha ili oko 48 km2 , sa blizu 100 000 stanovnika, a smješteno je u dolini rijeka Jale, desne pritoke Spreče. Područje današnjeg grada Tuzle naseljeno je još od prethistorije, a u izvorima se prvi puta pominje pod nazivom Soli u srednjem vijeku, odnosno sredinom 10. stoljeća. Današnji naziv grada je turskog porijekla, od riječi tuz – so. Kroz svoju dugu povijest, Tuzla je od malog naselja sojeničkog tipa izrasla u jedno od najvećih urbanih naselja naše zemlje. Njena teritorija vremenom se širila, broj stanovnika je rastao, a zanimanje stanovništva ovisilo je o prirodnim bogatstvima ovog područja. Od tih bogatstava na prvom mjestu je so, zbog koje se oduvijek ovdje živjelo, gradilo, rušilo, popravljalo...
1

Sl. 1. Tuzla i njena okolina Područje današnjeg grada Tuzle u doturskom periodu Život ljudi na prostoru današnjeg grada Tuzle započeo je u razdoblju mlađeg kamenog doba (neolita) o čemu govore sačuvani historijski izvori među kojima sve do srednjeg vijeka preovladavaju ostaci materijalne kulture, a od tada pisani historijski izvori. Neolitsko naselje je bilo sojeničkog tipa, a sva saznanja o ovom naselju, koja su oskudna, dobijena su na osnovu slučajnih nalaza pronađenih prilikom većih ili manjih građevinskih radova. Naselje se nalazilo između današnjeg kina Mladost na zapadu,

1

Prostorni plan za područje Tuzlanskog kantona za period 2005-2025., Službene novine Tuzlanskog kantona, godina 13, broj 9, Tuzla septembar 2006., str. 799.

74

Osvrt na teritorijalni i populacioni razvoj grada Tuzle Čaršijske džamije na istoku, rijeke Jale na jugu i Muzičke škole na sjeveru, a centar tog naselja bio je prostor na kome se danas nalazi Šarena džamija. 2 Kontinuitet života na području današnje Tuzle nastavljen je i tokom metalnog doba. Sudeći prema materijalnim nalazima, omiljeno mjesto za život čovjeka tokom metalnog doba na ovom području bila je dolina rijeke Soline, desne pritoke Jale. Tu se 3 nalazi lokalitet Gradovrh, na kome je pronađen najveći broj nalaza iz metalnog doba. Iz perioda vladavine Rimljana na prostoru Tuzle nema materijalnih dokaza o postojanju naselja, što ne mora da znači da se kontinuitet života na ovom prostoru nije nastavio. Naime, “rječica Solina i samo naselje (Ad Salines – grad Solana) dobili su 4 ime za njihovog vremena”. Što se tiče same lokacije naselja Ad Salines, kao jednog od naselja u rimskoj urbanoj mreži, nema sumnje da se nalazilo na području današnje 5 Tuzle, što potvrđuju je i neki inostrani naučnici. Nakon Rimljana, u krajeve oko današnje Tuzle prodiru Germani i Mongoli, a u 7. stoljeću najveći dio Balkanskog poluotoka stalno nastanjuju Slaveni. Dolaskom Slavena iščezao je u unutrašnjosti Balkana čitav niz antičkih i još starijih gradova koji su se razvili na mjestima pogodnim u geografskom, vojnom i ekonomskom pogledu. Podaci iz pisanih izvora, kao i arheološki nalazi potvrđuju da je u unutrašnjosti Balkana život gradova nasilno prekinut krajem prvog i početkom drugog desetljeća 7. stoljeća. Prošlo je više stoljeća prije nego što su neki od njih u novijim, izmijenjenim uslovima uspjeli da povrate staru slavu. Po svemu izgleda da su od ranijih naselja Slaveni jadino upotrebljavali gradine. To potvrđuje ne samo naziv “gradina” koji je slavenskog porijekla, već i fragmenti slavenske keramike, na koju se često nailazi prilikom istraživanja prethistorijskih gradina. Mnogi bosanski srednjovjekovni gradovi, podignuti na nekadašnjim gradinama, takođe ukazuju na važnost uloge koju su gradine odigrale u prvim stoljećima slavenske historije na ovim prostorima. Pored gradina, Slaveni su 6 upotrebljavali utvrde ili gradišća, obično smještena u nizini i u močvarnim predjelima. Iz sredine 10. stoljeća potiče i prvi pisani spomen Tuzle. Naime, 950. godine je bizantijski car i historičar Konstantin Porfirogenit u svom djelu “De administrando imperio”, pomenuo neke gradove koji se nalaze na području Bosne (Kotor i Desnik), 7 kao i neke koji će kasnije ući u sastav bosanske države, a između njih i Salines. “Nema nikakve sumnje da je to današnja Soli ili Tuzla (slav. sol, turski tuz, so), jer osim ovog mjesta nema (barem sada ne) na čitavom području od Adrije do Crnog mora niti sonog 8 izvora niti kamene soli; sve te zemlje dobijaju so ili sa morskih obala ili iz Karpata.”

2

V. Milić, Praistorijska naselja na području Tuzle, 100 godina Fabrike soli Tuzla, Muzej istočne Bosne, Tuzla, 1985., str. 10 – 11. 3 V. Milić, Praistorijska naselja na području Tuzle, 100 godina Fabrike soli Tuzla, Muzej istočne Bosne, Tuzla, 1985., str. 12. 4 M. Klapić, Privredni razvoj Tuzle od prethistorije do II svjetskog rata, Stav, časopis za društvena pitanja, kulturu i umjetnost, Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić” Tuzla, Tuzla, 2003., str. 69. 5 B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća, II, srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb, 1995., str. 252. 6 D. Kovačević – Kojić, Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države, Veselin Masleša, Sarajevo, 1978., str. 18. 7 Ibid., str.19. 8 J. Jiriček, Trgovački drumovi i rudnici Srbije i Bosne u srednjem vijeku, Svjetlost, Sarajevo, 1951., str. 51.

75

D. Džafić I naziv srednjovjekovne bosanske župe Soli vezan je za sona nalazišta, a područje 9 ove župe, u kojoj se nalazio grad Salines, zahvatalo je dolinu Jale i gornji tok Spreče. Pretpostavlja se da su gradovi koje spominje Porfirogenit “bili utvrđenja, vojna i 10 upravna sjedišta, a neki od njih su mogli imati i izvjesnu ekonomsku funkciju”. Ta utvrđenja su se sastojala samo od “poneke zidane kule i obzidanog dvorišta, a sve ostalo 11 je bilo od drveta”. Ono što je bitno napomenuti jeste i činjenica da su urbana naselja u srednjovjekovnoj Bosni, i pored svojih određenih funkcija, daleko bila od toga da im se 12 mogu dati obilježja pravih centralnih naselja. To važi i za današnju Tuzlu koja je prije dolaska Turaka bila varošica. Iako je bila najveće naselje koje su Turci zatekli u ovom kraju, ipak se radi samo o malom trgu koji nije imao veći privredni značaj. Izgleda da se u doba bosanske srednjovjekovne države slani izvori nisu obimnije 13 iskorištavali, a ukoliko je i bilo proizvodnje soli, ona je imala samo lokalni značaj. Kraj srednjeg vijeka Tuzla je dočekala kao naselje koje je najvećim dijelom bilo sagrađeno od drveta, pa je zbog toga od Turaka i nazvano Drvenim gradom, a u osmoj deceniji 15. stoljeća Agac Tuzla što doslovno znači Drvena solana, odnosno Solana na 14 drvo, dok će se u 16. stoljeću za Tuzlu upotrebljavati naziv Memleha-i-zir. Drveni grad se nalazio na prostoru današnje Atik ili Šarene džamije i okolo nje. To naselje je u proljeće 1463. godine spalio bosanski kralj Stjepan Tomašević, a definitivnim 15 zaposijedanjem ovog područja uništeno naselje Turci više nisu obnavljali. Oko 1478. godine u tadašnjem naselju Donja Tuzla bile su 74 kuće (domaćinstva) sa oko 300 – 400 stanovnika, 16 iako to ne mora značiti da grad stoljeće ranije nije mogao imati i više stanovnika ako se imaju u vidu posljedice koje je na evropsko stanovništvo ostavila kuga u drugoj polovini 14. stoljeća. 17 I pored toga što će Turci kasnije izgraditi novo naselje, po svemu drugačije od srednjovjekovnog, možemo kazati da srednjovjekovni “Drveni grad” ipak predstavlja prvu, početnu fazu u razvoju Tuzle kao gradskog naselja.

9

Đ. Basler, Župa i grad Soli u srednjem vijeku, 100 godina Fabrike soli Tuzla, Muzej istočne Bosne, Tuzla 1985., str. 17. 10 D. Kovačević – Kojić, Op. cit., str.,19. 11 A. Benac, Kulturna istorija Bosne i Hercegovine, Narodna prosvjeta, Sarajevo, 1955., str. 119. 12 S. Bakaršić, Specifičnost urbanog fenomena Bosne i Hercegovine, Geographica Slovenica 10, Inštitut za geografijo Universe v Ljubljani, 1980, str. 79. 13 D. Kovačević – Kojić, Op. cit., str. 84. 14 A. Handžić, Tuzla i njena okolina u XVI vijeku, Svjetlost, Sarajevo, 1975., str. 166. 15 Ibid., str. 35. 16 M. Klapić, Op. cit., str. 70. 17 Tom prilikom su najviše stradali gradovi, naročito oni najveći i najrazvijeniji. Tako je npr. Firenca izgubila više od polovine stanovništva, a Venecija, Hamburg, Bremen i dr. više od dvije trećine. (O tome vidi šire u: B. Milić, Op. cit., str. 47).

76

Geografski pregled. tačnije. Sarajevo. Na sjeverozapadnoj strani nalazila se Stara kapija. stoljeća. Op.. od oko 1533. 1959. koliko kao posljedica pojava koje proizilaze iz političke i društvene strukture Turske Carevine. Prilaze do kapija omogućavali su mostovi. a s tim u vezi znatno se uvećalo i stanovništvo. Što je posebno važno “ona se ovdje ne pojavljuje toliko kao posljedica onog osnovnog faktora – razvijenijih proizvodnih snaga zemlje. Razvijanjem naselja. godine. godine nastati prva muslimanska mahala. vjerovatno pokretni. Turci su odmah prišli i njegovom utvrđivanju pa su cijelo naselje opasali jakim zidom sa četiri kapije koje su opet same za sebe predstavljale mala utvrđenja.. a na svakih 60 koraka tj. N. U sredini palanke postojala je čaršija. nešto poslije 1533. Poljska kapija se nalazila nasuprot stare kapije tj. str. nešto prije 1548. Posebno napreduju gradovi preko kojih su vodili putevi prema sjeveru i sjeverozapadu. tj. Op. Jalska kapija se nalazila na južnoj strani i predstavljala izlaz na Jalu. Geografski pregled. stvorena palanka oko Tuzle. Upravo će na tom prostoru. Tuzla je neko vrijeme bila otvoreno gradsko naselje jer je srednjovjekovni Drveni grad spaljen u borbama 1463. 19 Ipak. Tako je Tuzla od varošice izrasla.Osvrt na teritorijalni i populacioni razvoj grada Tuzle Urbani i teritorijalni razvoj Tuzle u osmansko doba Uspostavom turske uprave u našim krajevima dolazi do osnivanja novih i razvoja zatečenih urbanih središta. godine. potrebno je naglasiti da je urbanizacija Bosne i Hercegovine u tursko doba posljedica kompleksnog djelovanja brojnih faktora. Zidovi palanke bili su visoki 8 – 9 stopa. grad se znatno teritorijalno proširio u odnosu na srednjovjekovne okvire. 103. Handžić. na prijelomnim linijama zidova postojali su grudobrani. 20 Nakon dolaska Turaka. polukružne kule nabijene zemljom.. izgrađeni od drveta. 1973. njima je sa sjevera tekla voda potoka s okolnih brda koja je ovuda usmjerena. slanih bunara i Jale je i odredila okvir zidova koji su zatvarali približno okrugao prostor čija je dijagonala iznosila oko 400 metara. III. 20 S. spojeni sa Jalom. 18 Od gradskih naselja koja su Turci zatekli posebno se razvijaju ona koja su bila na putevima koji su povezivali ove prostore sa vrlo frekventnim Carigradskim drumom ili sa morem prema Dubrovniku i Splitu. Kako je u zidove trebalo zatvoriti i naselje i slane bunare i istovremeno imati prilaz Jali. u naselje sa šest mahala od kojih su četiri bile u okviru palanke (Džamijska 18 19 S. 80. str. a široki 12 stopa. 218. godine. Bakaršić. pokraj koje je nastala i prva džamija. a Stara i Poljska kapija predstavljale su ujedno glavne ulaze u palanku. odnosno iz orijentalne kulture ili. 21 U periodu od formiranja prve muslimanske mahale pa do izgradnje palanke. str. grupisanih prema kapijama sa unutrašnje strane. Oko zidova palanke bili su ozidani opkopi duboki 5 – 6 stopa. Ostali gradovi ili stagniraju ili propadaju jer u većini slučajeva nisu bili na pravcu prodiranja Turaka i u duhu s novim privrednim tendencijama toga vremena. 77 . Sarajevo. Atik mahala sa džamijom. a od nje su prema svakoj kapiji vodili sokaci koji su ujedno predstavljali i glavne komunikacije kroz središta mahala. str. jer u općoj ekonomskoj strukturi za turskog vremena nije došlo do bitnih promjena. 21 A. Tako je. glavnim pravcima turskog prodiranja u Evropu. XIV – XV. već u prvoj polovini 16. Pošto je voda iz Jale samo u nižem dijelu palanke mogla ulaziti u opkope. sama razdaljina između Atik mahale. osim što je došlo do krupnih građevinskih promjena. i na sjevernoj strani bila je Džindićka kapija. Kasaba kao vrsta naselja. današnjeg Sonog trga. cit. Mastilo. na jugoistočnoj strani.. 174 – 176. Još jednom o procesu urbanizacije za turskog doba u Bosni i Hercegovini. do oko 1548. kulture islama”. blizu slanih bunareva. Bakaršić. cit.

mekteb. eventualno hamam. Da jedno naselje dobije status kasabe.D. a time se mijenjao i pravni položaj gradskog stanovništva. Džindićka kapija. tekiju. Broj kuća je 1533. a iza njih su se nalazile magaze. a dvije izvan (Mahala subaše Alije i Kršćanska varoš). Mahale su bile smještene neposredno uz čaršiju i na padinama obližnjih brda. 22 Na porast broja kuća. Op. U čaršiji se obavezno nalazila i džamija. niz dućana i druge ustanove u čaršiji koje mu daju obilježje gradskog naselja. 22 23 A. str. 2. str. str. 172 – 174. središte zanatstva. obično građeni od drveta.stoljeća Legenda: 1. 9. te mahale. uglavnom od kamena. a često se u njima i trgovalo. Mahala hisarije Ferhada. godine grad imao 406 kuća. kroz koju je vodila glavna saobraćajnica i gdje su se sastajali putevi sa svih strana.. 24 E. Odlomci o jugoslovenskim zemljama. Tuzla. 24 Svaka kasaba je imala čaršiju. han ili karavan-saraj. knj.. Pri tome je broj muslimanskih kuća porastao sa 7 na 283. Kulenović. Prirodni i društveno-istorijski uslovi kao osnova demografskog i urbanog razvoja Tuzle i okoline. Handžić. 2. 1996. 23 Do kraja prve polovine 16. Čaršija se obično nalazila u središtu kasabe. nego bar jednu džamiju. Sarajevo-Publishing. stoljeća Tuzla je dobila status kasabe koji je zadržala kroz cijeli period osmanske vladavine. da bi 1548. S. Jalska kapija Sticanje naziva kasaba predstavljalo je krupan događaj u razvitku jednog naselja. Poljska kapija. 636. sina Ahmedova). Putopis. Dućani u kasabama su bili mali. imaret. 78 . Kasabe su obično bile administrativni centri kadiluka ili bar nahije. stambene površine grada. Timur–hodžina. 1995. 3. Od objekata društvenog značaja u čaršiji najčešći su bili hanovi koji su služili za odmor i prenoćište. Položaj mahala unutar palanke u prvoj polovini 16. cit. Najčešće se prostirala duž glavne saobraćajnice. odnosno stanovništva uticalo je imigriranje seoskog stanovništva u grad Tuzlu. ono je moralo imati ne samo svoju teritoriju i granice. Isa–begova. Sl. Čelebi. Muzej istočne Bosne. 4. a broj hrišćanskih kuća sa 50 na 123 kuće. trgovine i prometa. Džafić mahala. rasprave-studije-članci. Etnologija sjeveroistočne Bosne. pri čemu istovremeno u okolnim seoskim naseljima dolazi do smanjenja broja stanovnika. 2. Priznavanje takvog statusa potvrđivano je posebnim pravnim aktom. godine iznosio 57. Stara kapija. sagrađene od čvršće građe. Sarajevo..

Može se reći da je u drugoj polovici 16. naslanjajući se na Atik mahalu). Od opisanih mahala koje su se u prvoj polovici 16. Turali–begova mahala (razvila se na relativno udaljenom ravnom terenu u pravcu poljske kapije. 29 25 26 N. 26 U drugoj polovici 16.Osvrt na teritorijalni i populacioni razvoj grada Tuzle uglavnom izvan najvažnijih komunikacija. Op. iako je tokom vremena učvršćivana. stoljeća).. stoljeća “već vladao princip da se naselje ne zbija u palanku”. glavnom ulicom i palankom). naslanjajući se na Turali–begovu i Mahalu Mustafe džindije). Mahala sagrakčije Murge (na zapadnoj strani palanke. Djedović. cit. iako ni ona po popisu iz 1600. te Kršćanska varoš. samo je Džamijska (Atik) mahala zadržala svoje ranije ime i nalazila se sigurno u okviru palanke. a ponegdje i tekija. Glavni sokak bio je obično krivudav. ona je postepeno gubila svoj značaj. Jedan je bio glavni a od njega su se odvajali mnogobrojni ćorsokaci. 60. str. nalazila se zapadno od Mahale Osmana ćehaje). Časopis za društvena pitanja. 2003. Gotovo svaka kuća u mahali imala je bašču i manji voćnjak. str. Oko kuća bili su visoki zidovi. Širenjem grada izvan zidova palanke. Mahala Mustafe džindije (na sjevernoj strani palanke. 111 – 112.. Pored stambenih zgrada. Uloga i značaj Turalibegovog vakufa u urbanom razvoju grada Tuzle. Op. jer kako je poznato. Veći dio naselja razvio se ipak na desnoj obali Jale tj.. zbog čega samom legatoru i pripadaju “glavne zasluge za izuzetno brz urbani razvoj Tuzle sredinom XVI stoljeća”. pa se naziva još i Poljska mahala). Handžić. a manje stambeno naselje. cit. 28 Ibidem. Mastilo. 28 Od brojnih vakufa. stoljeća u kasabi se nalazilo 9 muslimanskih mahala. Hadži Hasanova mahala (čaršijska) na mjestu nekadašnje Isa–begove mahale i izvan palanke. A. tijesan i kaldrmisan. 27 A.. u mahali se nalazila bar po jedna džamija ili mesdžid. Benac. požari su bili česta pojava u starim kasabama. U njenom okviru sve se više razvijaju javne ustanove i trg. Mahala Osmana ćehaje (iznad Mehmed–agine mahale. Na lijevoj obali Jale do kraja 16. omeđena Jalom. 29 R. kulturu i umjetnost. stoljeća Tuzla se razvija u širokom prostoru izvan palanke. str. na obje obale Jale. Op. stoljeća nalazile u okviru palanke. današnja Jalska džamija). nasuprot Džindijske kapije) i Kršćanska varoš (razvila se na sjeveroistočnoj strani. odnosno na lijevoj obali Jale gdje je bila džamija. 146. stoljeća razvile su se tri mahale i to: Mehmed– agina mahala (razvila se na mjestu nekadašnje Timur–hodžine mahale. Do kraja 16. 79 . današnja mahala Donje brdo) i Mahala Mosnik (nazvana kasnije Potočka mahala. ali i s druge strane palanke. godine – 97 kuća). godine (42 kuće) nije imala ni polovinu od ranijeg broja kuća (1548. Stav. Najvjerovatnije je poslije 1548. oko palanke. Kasaba se širila na sve strane od kapija i odmah se počela širiti na lijevu obalu Jale. Na desnoj obali Jale bile su: Atik mahala (na istom mjestu kao u prvoj polovici 16. godine požar uništio najveći dio naselja uključujući i veću polovinu Atik mahale. str. a prozori su redovno bili okrenuti u avliju. posebno je značajan Turalibegov. Tuzla. Kroz njih je prolazilo više sokaka. cit. Razvitkom naselja sve se više širila i čaršija. 180. Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić” Tuzla. Mahala Malkoča džindije (oko današnje zgrade pozorišta. 27 pa su zbog toga mahale nastajale izvan zidova i to teritorijalno prilično razmaknute jedna od druge. 25 Ovakvom organizacijom postizao se dvostruki učinak: tišina u stambenim četvrtima i istovremeno manje gužve u čaršiji. zatim mekteb. a njenom razvitku veoma su doprinijeli vakufi.

Poljska kapija. Vikalju. 100 godina Fabrike soli Tuzla. Klapić. str. u 17. 4. te unutar već postojeće ali neizgrađene urbane strukture (Mejdanska mahala). a na desnoj jedna mahala. Tuzlanski slani izvori i proizvodnja soli od XV do XVII stoljeća. godine u Tuzli je bilo više od 800 kuća. Tako je prvo obnovljena Čaršijska mahala. godine) broj kuća je povećan na 550. 34. Na desnoj obali Jale razvila se Tušanjska mahala (sjeverozapadno od palanke. 187 – 188. Muzej istočne Bosne. a vršene su i određene rekonstrukcije postojećih mahala. Handžić. Svjetlost. a zatim su nastale još četiri manje mahale od kojih na lijevoj obali Jale tri. U 17. u 17. 32 M. Kosundže Osman–begova mahala (nastala poslije 1600. str. Džafić Pošto su legatori i osnivači mahala prethodno najvjerovatnije predstavljali organe u proizvodnji soli ili zakupnike.. stoljeća granica Tuzle kao kasabe bila znatno proširena. može se reći da je proivodnja soli više od svih drugih faktora doprinijela razvoju Tuzle u osmanskom periodu. jugoistoku (Osman– begova mahala) i jugozapadu (Vikaljska mahala). to ni blizu nije bila završna faza njenog teritorijalnog širenja i građevinskog razvoja za vrijeme turske vladavine. stoljeću Tuzla se širila prema sjeverozapadu (Tušanjska mahala). Jalska kapija. a samim time i broj stanovnika. Tako je Tuzla oko 1620. 2. a nazvana po nekadašnjem selu Tušnju koje je činilo periferiju srednjovjekovne varoši Donje soli). 31 A. 30 A. Tuzla 1985. stoljeću povećavao se i broj kuća. Sl. ili oko 2500 stanovnika. 73. pa se nazivala i Vikaljska mahala). 31 Uporedo sa teritorijalnim širenjem. stoljeće. Tuzla će u ovim granicama i sa navedenim urbanim sadržajima uglavnom dočekati 20. Op. a 1674. stoljeća. 3. cit. Tuzla i njena okolina u XVI vijeku.. 30 Iako je do kraja 16. Džindićka kapija. 80 . stoljeća Legenda: 1. stoljeća na tzv. Do sredine stoljeća (oko 1655. str. 1975.. Sarajevo. stoljeću teritorijalno širenje ovog grada je nastavljeno. Na lijevoj obali Jale razvile su se: Dželalina ili Mejdanska mahala (nastala u prvoj polovici 17. Stara kapija. Položaj tuzlanskih mahala od druge polovine 16.D. 3. 32 i oko 4000 stanovnika. nastavljajući se na Mehmed–aginu i Mahalu Osmana ćehaje). Dakle. stoljeću veoma porasla. a ta proizvodnja je u 16. Handžić. godine imala 500 kuća. godine na prostoru današnje mahale Gornje brdo) i Arslan–agina mahala (razvila se u prvoj polovici 17.

do 1878. a od 18. godine. Vresk. 33 H. S tim u vezi osnivaju se kapetanije.. obuhvatala je obje Tuzle. utvrda je po svojoj arhitekturi bila slična srednjovjekovnim gradovima. – 1768. str. Kapetanije su se službeno zvale imenom glavnog grada (utvrde). Tuzla. 7.. 34 Ibid. industrijski period u razvoju gradova. u sredini palanke. od kamena. stoljeća bilo ih je i u unutrašnjosti i to uz glavne drumove koji su vodili u srednju Bosnu.. 1870. Kreševljaković. 13.. str. 36 M. Školska knjiga. Sarajevo. odnosno daleko od industrijske faze urbanizacije. onda možemo kazati da nije bilo nikakvih povoljnih preduslova koji bi uticali na teritorijalni i populacioni rast Tuzle od početka 19. da bi definitivno bila porušena 1895. stoljeću. Ono što je obilježilo period od 1800. a koje su vezane za slabljenje Osmanskog carstva. 1954. gradovi dobijaju veći vojni značaj i imaju odbrambenu ulogu. 1871. godine. 35 A. Kapetanije u Bosni i Hercegovini. ako ne i jedino značajno urbanističko ostvarenje u Tuzli. 33 Tuzlanska kapetanija se prostirala između Zvorničke i Gradačačke. 213. stoljeća odrazilo se direktno i na razvoj gradova u Bosni i Hercegovini i mijenjanje njihove fizionomije i značaja kroz naredna stoljeća. godine pristupilo izgradnji kamene utvrde.. 1866. Iako od početka 19. Formiranjem Tuzlanske kapetanije palanka nije mogla imati vojno odbrambenu funkciju pa se 1760. 34 i kao takva sačuvana je sve do dolaska Austrije. godine. sa brojnim posljedicama. 37 Ako se požarima i epidemijama dodaju nepovoljne prilike u okruženju. 36 Tuzla sve do dolaska Austro – Ugarske ostaje na onom stepenu svog razvoja koji je dostigla u 16. 167. Osnove urbane geografije. od početka 18. onda možemo zaključiti da je kamena tvrđava najznačajnije..). 37 Dž. i 1730.. Sarajevo. davanju raznih taksi.. 1975. bolesti i elemementarnih nepogoda. One su bile vojnički organizovane. stoljeća pa do 1878. Kapetanije su bile manje. Handžić. Regionalni istorijski arhiv. Tuzla u osmansko doba. 81 . stoljeća pa do dolaska Austro – Ugarske 1878. tačno određene teritorije. godine. stoljeću živjelo u veoma teškim uslovima koji su proisticali iz velikih obaveza u izgradnji tvrđave. 35 Ako imamo u vidu da je stanovništvo Tuzle u 18. u prvo vrijeme samo duž granica koje su dijelile Osmansko Carstvo od hrvatskih zemalja.. 1990. tačnije na sredini trga ispred nekadašnje zgrade Općine.). u vrijeme kapetana Derviš Hasana. Svjetlost.Osvrt na teritorijalni i populacioni razvoj grada Tuzle Slabljenje Osmanskog Carstva i povlačenje granica na Savu krajem 17. i 17. Sagrađena u obliku četverougaonika. a među njima i Tuzlanska koja je osnovana između 1717. Kamena utvrda je izgrađena u periodu od 1760. 1996. kao i teritoriju s druge strane Majevice i izlazila na Savu kod Brčkog. 144 – 146. str. str. kao i epidemije kolere (1846. Čuvati granice od neprijatelja i puteve od hajduka i razbojnika bila je glavna zadaća kapetanija. Zagreb. godine. 1855. str. a sve je to bilo popraćeno učestalim pobunama. Ćilimković. Narodna štamparija. a svaki vojnik je bio plaćen za vojnu službu. godine jesu česti požari (1848.. raznih zloupotreba vlasti. stoljeća započinje tzv. Tuzla i njena okolina u XVI vijeku.

. 1). godine u Simin Hanu podignuta je prva moderna solana. 42 U populacionom pogledu Tuzla je austrougarsku okupaciju dočekala kao mali grad koji je imao oko 5000 stanovnika. tuzlanski bazen je povezan sa željezničkom prugom u dolini rijeke Bosne. Tuzla se u ovom periodu ne širi izvan onih granica iz 17. a preko nje i sa ostalim dijelovima Monarhije. fabriku piva. Ibid. 38 Do austrougarske uprave so se proizvodila na tradicionalan i zastarjeli način. Publikovao i štampao GAUSS d. otvoren je rudnik uglja Kreka. dvije manje električne centrale koje su podmirivale preduzeća i grad električnom energijom itd. 39 Godine 1880. 40 Dž. 38 39 M.. Zemlja između istoka i zapada. parni mlin. Pašić. na istočnom i zapadnom dijelu grada podižu se vojni logori. osim možda malog pomaka na istok i zapad. 100 godina Fabrike soli Tuzla. Izgradnjom uskotračne željezničke pruge Doboj – Simin Han koja je puštena u saobraćaj 1886. godine. Prirodna bogatstva kojima je Tuzla sa okolinom raspolagala (so. ugalj. a 1884.. a građeni su u raznim stilovima. 37-45. 54-57. Zatim se gradi mreža vodovoda i kanalizacije. str.. šumsko bogatstvo). Tuzla 1985. Kulenović. privredi i vojsci grade se stambeni objekti. Op. cit. Kulenović.o. 1996. a za zaposlenike u upravi. U čaršiji se grade javni objekti koji se odlikuju grandioznošću. uveden je monopol nad sonim resursima. Tuzla. u austrougarskom periodu grad nije podizan planski. 42 Vidi o tome Stadt Dolnja Tuzla 1884. str. a postojeći putevi se rekonstruišu i modernizuju. I pored velikih građevinskih zahvata. Bosnia ars. Godine 1885. str. Za vrijeme austrougarske uprave stanovništvo Tuzle je poraslo za 6 946 stanovnika ili za 131. Tuzla. O tradicionalnim načinima i spravama za proizvodnju soli u Tuzli vidi šire u: S. Druga. odnosno njihova eksploatacija bila su ključni motiv stranih ulagača. R=1:1250 82 . Prirodni i društveno-istorijski uslovi kao osnova demografskog i urbanog razvoja Tuzle i okoline. godine. mnogo veća solana od one u Simin Hanu izgrađena je u Kreki 1892. Džafić Period 1878 – 1945. Muzej istočne Bosne. 73.69 % (graf. godine Period austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini za Tuzlu i okolinu karakterističan je po započinjanju industrijalizacije. 41 S. Klapić. 10. 41 U teritorijalnom pogledu. str..o. stoljeća. Tradicionalni načini i sprave za proizvodnju soli u Tuzli.D. 40 Takođe. Austrougarska vlast u Tuzli je izgradila i prvu fabriku špirita..

. vojnih lica itd.1 Izvor: Popisi stanovništva BiH Usljed privremenog razvoja.93 58. zanatlija.1 7. str. Pašić. osim porasta broja stanovnika dolazi i do promjena u strukturi stanovništva.57 Pravosl.82 Jevreji 17 134 360 349 % 0.33 1. broj stanovnika Tuzle je porastao sa 14 036 (1921. što se najbolje vidi na primjeru vjerske strukture (tab. Op. Op. cit. 45 Ibidem. Dž. a među tim doseljenicima bio je veliki broj radnika.89 Ostali / 17 78 42 % / 0.2 10. Porast broja stanovnika Tuzle po austrougarskim popisima stanovništva (u hiljadama) 14 12 10 8 6 4 2 0 1879 1885 1895 1910 5. zatim velepecara šljivovice sa modernim instalacijama i jedna manja tvornica cikorije”. str. Op. 947 1072 1447 1976 % 18. 43 Period između dva svjetska rata je doba stagnacije kada je riječ o privrednom razvoju grada Tuzle. Tabela 1.Osvrt na teritorijalni i populacioni razvoj grada Tuzle Grafikon 1. “Za čitavo vrijeme postojanja Kraljevine Jugoslavije u gradu su izgrađene dvije manje ljevaonice željeza.51 48.06 31. odnosno 3 401 domaćinstvo.75.34 Izvor: preuzeto iz: Dž. 1879 1885 1895 1910 Muslim.24 0. godine) na 16 708 stanovnika (1931. U to vrijeme jedan broj tradicionalnih zanata se gasi. 1). Prema podacima iz tabele 1 vidimo da se u periodu 1879–1910 godine najviše povećalo katoličko stanovništvo zbog doseljavanja iz raznih dijelova Monarhije.2 12.50 14. 83 . 44 Prema popisima stanovništva između dva svjetska rata.54 71. godine).06 23. Pašić. Vjerska struktura stanovništva Tuzle za vrijeme austrougarske uprave God. U gradu je bilo 2 700 kuća.15 16. 3918 5171 5984 5859 % 76. Klapić.52 2. 57.63 11.91 14. str.86 3.76 0. a istovremeno se razvijaju proizvodni. Stagnacija u privredi odrazila se i na demografska kretanja i razvoj naselja.38 Katolici 237 795 2358 3839 % 4. 45 43 44 M. cit. 73.. cit..

a centar grada je zahvaćen slijeganjem zbog eksploatacije slane vode za potrebe Fabrike soli u Tuzli. godine kada je prosječno godišnje građeno 1120 stanova u Općini. Tako je između naselja Brčanske Malte i Soline izgrađeno veliko stambeno naselje – Nova Solina. na Sjenjaku. 50 D. 50.D. porušeni su i brojni individualni i kolektivni stanbeni objekti. a istočno do Slavinovića. str. te period između 1971. Mejdan. Džafić Period socijalističke izgradnje Period intenzivnije izgradnje u gradu Tuzli nakon drugog svjetskog rata obilježen je teritorijalnim širenjem uglavnom prema istoku i zapadu. U periodu od 1981. Centar. 48 Prostorni plan opštine Tuzla za period 1986-2000/2005. Kreka. Samostan. Na području Općine bilo je zastupljeno 18 industrijskih grana. Tuzla..65 %. kasnije i hemijske industrije. Kameni sud. Op. Gradnja. do 1991. Novi Grad I. godine grad se teritorijalno širio gotovo podjednako u svim pravcima. str. Najveći broj stanova izgrađen je u gradu Tuzli gdje je 1986. došlo je do „neplanirane hiperurbanizacije gradskih zona koje se nalaze zapadno i istočno od centra. i 1970. 47 D. 60-62. i 1980. Mosnik. str. Tako je npr. koje ima oblik elipse. Takođe. Poštu. počela izgradnja najvećeg stambenog područja u gradu. zgradu „Barok“ itd. Muzej istočne Bosne. 84 . Pored ovoga urbanom 46 E. godine bilo ukupno 19 420 stanova. Igić – Muntić. Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić”. godine u sekundarnom sektoru na prostoru Općine bilo zaposleno 28 128 radnika ili oko 66 % od ukupnog broja zaposlenih. Usljed rušenja brojnih stanbenih i javnih objekata u zoni slijeganja i prerazmještaja stanovništva unutar grada. Zatim je u ulici Maršala Tita izgrađeno pet sedmospratnica. godine kada je prosječno godišnje građeno 1129 stanova. Solana. Od ukupne površine općinske teritorije na industriju je otpadalo 198.“ 50 Tako je grad Tuzla u socijalističkom periodu zahvatio prostor od 3092. Stari Grad. str. 49 Početkom 70-ih godina prošlog stoljeća organizirana stambena izgradnja najviše je došla do izražaja na desnoj obali Jale. Najznačajniji poduhvat u ovom periodu je izgradnja naselja Stupine u jugoistočnom dijelu grada od 10 stambenih blokova.2 ha obuhvatajući mjesne zajednice: Batva. Na zemljištu zahvaćenim slijeganjem. Tuzla. Fenomen fenomena tonjenja Tuzle. intenzivna je bila i stambena izgradnja. Prisilne urbane promjene u centralnom dijelu Tuzle..5 ha ili 0. a u njima je živjelo više od 10 000 stanovnika. Tuzla 1985. cit. Igić – Muntić. 257. 2003. Jala. te zbog doseljavanja velikog broja stanovnika koje se zapošljavalo u industriji. Nacrt.. 18. Novi Grad II. Robnu kuću. kojom se dobilo preko 6000 stanova. Slatina. Brčanska malta. Sve je to bilo popraćeno i izgradnjom velikog broja privatnih porodičnih kuća. Stav. na 40 ha zemljišta. 250-251. Zatim je. Kula. ali i kasnijih perioda. srušen je veliki broj objekata iz austrougarskog. Medresu... 100 godina Fabrike soli Tuzla. 46 Od porušenih javnih objekata treba istaći Gimnaziju. Mandžić. sa oko 1200 stanova. Sjenjak. 47 Razvoj Tuzle poslije drugog svjetskog rata u prvom redu je odredila industrija. str. Hotel „Bristol“. 48 U vezi s intenzivnom industrijalizacijom kao i sveukupnim privrednim razvojem. Dom Armije. Periodi najintenzivnije stambene izgradnje bili su između 1960. 49 Ibid. 1986. odvijala se u više faza. Krajem sedamdesetih godina grad se teritorijalno proširio sjeverno do Doknja. 1983. Ši selo i Tušanj (bez naselja Rasovac).

85 . što čini 63. doveo je do naglog teritorijalnog i populacionog razvoja grada. a osim prožimanja stilova gradnje dolazi i do prožimanja istočne i zapadne kulture. došlo je do kontinuiranog rasta broja stanovnika grada Tuzle. U vrijeme austrougarske uprave urbani sadržaji u gradu Tuzli poprimaju karakteristike srednjoevropskih gradova.8 20. privrednim razvojem i dr.7 131.78 % stanovnika Općine. godine (u hiljadama) 140 120 100 80 60 40 20 0 1948 1953 1961 1971 1981 1991 grad općina 82. Vršani. 1986.3 38. 2). Križani. Teritorijalni i populacioni obuhvat naselja je dosta nepoznat sve do dolaska Osmanlija. Husino.4 60 49. Tako je stanovništvo ovog grada 1948. Porast broja stanovnika grada i općine Tuzla u periodu 1948 – 1991.4 54 107.8 25. 51 Uporedo s industrijalizacijom..3 121. Grafikon 2. Nacrt. Orašje. I pored toga što se teritorijalno širenje odvijalo u svim pravcima. Godine 1991. običaja.88 % ukupnog općinskog stanovništva (graf. religije itd. Tuzla je imala 84 244 stanovnika. kada naselje stiče status grada (kasabe).Osvrt na teritorijalni i populacioni razvoj grada Tuzle području pripadali su su i dijelovi naselja Brđani. stambenom izgradnjom. Proces industrijalizacije koji je značajnije zahvatio Tuzlu u socijalističkom periodu. Slavinovići i Solina. a jedno od njih je i današnja Tuzla.2 65 Izvor: Popisi stanovništva BiH Zaključak Prirodna bogatstva i povoljan geografski položaj šireg tuzlanskog područja odlučujuće su uticali na veoma rano formiranje naselja na ovom području. ipak je uska dolina Jale odlučujuće uticala da se gradsko područje značajnije razvija u pravcu istok – zapad. Tuzla. Grabovica Donja.8 84. Dolovi. te poprima karakteristike orjentalno – islamskih gradova. 51 Prostorni plan opštine Tuzla za period 1986-2000/2005. godine imalo 20 815 odnosno 41.

2003.. Muzej istočne Bosne. 1996... 9. 1975. XIV – XV. Sarajevo. Stav.D. Još jednom o procesu urbanizacije za turskog doba u Bosni i Hercegovini. Školska knjiga. Regionalni istorijski arhiv. Muzej istočne Bosne. Zagreb. Godina 13. 1955. Geographica Slovenica 10. Narodna štamparija. Sarajevo.. Razvoj grada kroz stoljeća. 4. 1951. Kovačević – Kojić D. Benac A. Milić B. 1973. Veselin Masleša. 10.. 16. knj. Tuzla. Sarajevo. 8... Muzej istočne Bosne. 17... 1985. Specifičnost urbanog fenomena Bosne i Hercegovine. 24. Prirodni i društveno-istorijski uslovi kao osnova demografskog i urbanog razvoja Tuzle i okoline.. Mastilo N. 7. Tuzla. 15. 14. Geografski pregled. Vresk M. Svjetlost. Tuzla. Školska knjiga. Handžić A. Tuzla u osmansko doba. 100 godina Fabrike soli Tuzla. Sarajevo.. Trgovački drumovi i rudnici Srbije i Bosne u srednjem vijeku. Praistorijska naselja na području Tuzle. Ćilimković Dž. Župa i grad Soli u srednjem vijeku. Pašić Dž. Djedović R. Kapetanije u Bosni i Hercegovini. Putopis. 1954.. 11. Igić – Muntić D. Zagreb. 100 godina Fabrike soli Tuzla. Geografski pregled. Časopis za društvena pitanja. Tuzla. Sarajevo. 1990. Prostorni plan opštine Tuzla za period 1986-2000/2005. 12. 1985. Kreševljaković H. Uloga i značaj Turalibegovog vakufa u urbanom razvoju grada Tuzle. Stav. 1985. Tuzlanski slani izvori i proizvodnja soli od XV do XVII stoljeća. Sarajevo. 19. Muzej istočne Bosne. Časopis za društvena pitanja. kulturu i umjetnost. Tuzla. Tuzla i njena okolina u XVI vijeku. kulturu i umjetnost. 20. 13. Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić” Tuzla. Zemlja između istoka i zapada. 1980. 1996.. III. Basler Đ. Jiriček J.. 22. Handžić A.. Fenomen fenomena tonjenja Tuzle. Džafić Literatura 1.. Nacrt.. Sarajevo. Tuzla. 100 godina Fabrike soli Tuzla. 6. Čelebi E. raspravestudije-članci. Prisilne urbane promjene u centralnom dijelu Tuzle. Mandžić E. 2003. 5. 1996. 100 godina Fabrike soli Tuzla. Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države. 1959... Milić V. 1986. Bosnia ars. Tuzla. Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić”. Tradicionalni načini i sprave za proizvodnju soli u Tuzli. . Prostorni plan za područje Tuzlanskog kantona za period 2005-2025. Tuzla 1985. Privredni razvoj Tuzle od prethistorije do II svjetskog rata. 1995. Službene novine Tuzlanskog kantona.. Tuzla. Muzej istočne Bosne. 23. Osnove urbane geografije. Bakaršić S. Etnologija sjeveroistočne Bosne. 2003. broj 9. Svjetlost. Sarajevo-Publishing. Kulenović S. Tuzla. 1978. Sarajevo.. Kulturna istorija Bosne i Hercegovine. 3. 1995.. Odlomci o jugoslovenskim zemljama. 1985. Kulenović S. Kasaba kao vrsta naselja. srednji vijek. 18. 21. 2. II. Klapić M. Tuzla. Tuzla. 2. Tuzla septembar 2006. 100 godina Fabrike soli Tuzla. Stav. Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić” Tuzla. Narodna prosvjeta.. Muzej istočne Bosne. 86 Bakaršić S. Inštitut za geografija Universe v Ljubljani.

We gave special attentions to the period after Second World War and contemporary situation which is characterized by intensive process of industrialisation and this process is significantly influencing on urban development and territorial expansion of Tešanj city. urban-geographical development. . Dr. social topography. Alma Kadušić. 87 – 99 (2007-2008) Originalni naučni rad URBANOGEOGRAFSKI RAZVOJ GRADA TEŠNJA URBAN-GEOGRAPHICAL DEVELOPMENT OF CITY TEŠANJ Mr. Rezultati ovog istraživanja pokazuju veoma dugi i dinamičan urbanogeografski razvoj naselja Tešanj. socijalnu topografiju.Zbornik radova PMF 4 i 5. Navedeni faktori su uticali na teritorijalno širenje grada. its significance in area and other urban-geographical processes.500 inhabitants Tešanj city is the biggest settlement of municipality Tešanj which development can be followed since prehistory. functions. industrijska urbanizacija. urbano-geografski razvoj. Univerzitet u Tuzli Abstrakt Grad Tešanj sa oko 6 500 stanovnika je najveće naselje općine Tešanj čiji postanak i razvoj možemo pratiti još od prahistorije. its spatial structure. Abstract With around 6. Different factors in different historical periods caused specific urban-geographical development of this settlement. značaj u prostoru i druge urbanogeografske procese. funkcije. Salih Kulenović. industrial urbanisation. Prirodno-matematički fakultet. Ključne riječi: Tešanj. Results of this research are showing very long and dynamic urban-geographical development of settlement Tešanj. urban centre. economic and urban-geographical development. Mr. Relieves of different social and political systems in this area reflected on demographic. viši asistent. Smjena različitih društveno-političkih sistema na ovom području odrazila se na demografski. Fadila Kudumović. viši asistent. privredni pa samim tim i na urbanogeografski razvoj Tešnja. Različiti faktori u različitim historijskim periodima uslovili su specifičan urbanogeografski razvoj ovog naselja. Posebnu pažnju obratili smo na period nakon Drugog svjetskog rata. Key words: Tešanj. redovni profesor. urbani centar. te savremeno stanje koje je karakteristično po intenzivnom procesu industrijalizacije koji se značajno odražava na urbani razvoj i teritorijalno širenje grada Tešnja. na njegovu prostornu strukturu. Mentioned factors influenced on territorial expansion of this city.

te ovaj grad prestaje da postoji kao privredni. Kulenović 1. Upravo ta činjenica je uticala na razvoj Tešnja kao odbrambenog grada. Tešanj u ovom periodu gubi na svom privrednom značaju. te gradnja novih urbanih objekata. kulturni i politički centar. Stara gradska jezgra grada Tešnja je dobila svoj današnji izgled i fizionomiju. a formiranjem srednjovjekovne bosanske države značajno je obnovljena i dograđena. U ovom periodu grad Tešanj postaje značajan privredni. pod uticajem intenzivnog procesa industrijalizacije. S. Međutim. Beograd. a i gradskog naselja i centra šire okoline. Uvod Grad Tešanj predstavlja najveći urbani centar istoimene općine.9 km2 površine gdje je živjelo 5 644 stanovnika. Teritorijalni razvoj grada Tešnja Iako je Tešanj od svog postanka u raznim vremenima ponekad bio i izvan glavnih putnih komunikacija njegov povoljan geografski položaj na prelazu između planinskog i ravničarskog područja kao i njegov topografski položaj zahtijevali su da ovo naselje postane veliko fortifikacijsko utvrđenje i uporište koje će odolijevati napadima neprijatelja. te se mijenja njegova prostorna struktura i funkcije.A. 1991. godine Tešanj se rasprostirao na 5. 1 U periodu od 1992-1995. Tek nakon Drugog svjetskog rata. 2. Kudumović. značajniji urbanogeografski razvoj naselja Tešanj počinje u periodu turske uprave. F. Prema popisu stanovništva 1991. a posebno slabi njegova trgovačka funkcija. 135-136 88 . Tešanjska gradina je ponovo obnovljena i 1 Slika 1. Zahvaljujući gradnji mnogobrojnih urbanih sadržaja Tešanj u vrijeme turske uprave stiče status kasabe. Tešanj zahvata industrijska urbanizacija koja je dovela do teritorijalnog širenja i savremenog urbanog razvoja grada Tešnja. Kadušić. politički i upravni centar šire okoline. Staru jezgru grada Tešnja predstavlja Stari grad ili Gradina čije su temelje izgradili Iliri. Čini ga specifično urbanogeografsko područje čiji postanak i razvoj možemo pratiti još od prahistorije. godine. Nakon završetka rata počela je obnova porušenih i starih. Međutim. Gradina je znatno oštećena prodorom Slavena u ove krajeve u VI i VII vijeku. Savezni zavod za statistiku. godine urbani sadržaji grada Tešnja pretrpjeli su značajna oštećenja. str. a nastavili i dogradili Rimljani. Nakon uspostave austrougarske vlasti nastavlja se izgradnja urbanih sadržaja ovog grada. Tešanjska gradina Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti i površina naselja. U periodu Kraljevine Jugoslavije počinje stagnacija privrednog i urbanog razvoja Tešnja.

. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. str. Po toj novoj podjeli Tešanj je bio u rangu mudirluka (sreza). Planjax. Na osnovu podataka u turskim defterima možemo zaključiti da je grad Tešanj za vrijeme osmanske uprave predstavljao najznačajnije urbano središte šireg područja. Odjeljenje istorijskofiloloških nauka.varoš. Planjax.) . Sarajevo.. Narodna bibilioteka Tešanj. A. 4 U drugoj polovini XVI vijeka Tešanj postaje središte sudske vlasti za više nahija i to u rangu kadiluka.. bilo je potrebno da se steknu određeni uslovi. Svjetlost. godine koji svom stricu Radivoju Krstiću daruje "na Usori grad Tešanj". Pretpostavlja se da je bio središte oblasti koja se nalazila između ugarskih banovina (jajačke i srebreničke). Pripadali su mu Doboj i Žepče. trg). Početkom turske uprave Tešanj u sklopu nove administrativne podjele postaje administrativno i privredno središte šire okoline.: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku.: Bosanski pašaluk.. područje jednog kadije. 2 U pisanim izvorima Tešanj se prvi put spominje u povelji bosanskog kralja Stjepana Tomaševića 1461. Sarajevo. Sarajevo. 403 6 Šabanović. A. Sarajevo. 3 U vrijeme turske ekspanzije na ovom području Tešanj se nalazio u sastavu Srednjovjekovne bosanske države. godine za vrijeme turske vladavine. maja 1885. 1995. H. 7 Za urbani razvoj grada Tešnja posebno veliku ulogu je odigrao Ferhad-beg i turska vlast. 1998. 1966. grad sa orijentalno-muslimanskom fizionomijom. 1966. godine Tešanj je upisan kao kasaba (varoško naselje). ponovo dolazi do administrativnih promjena.: Gazi-Husrev-begovi vakufi u tešanjskoj nahiji u XVI stoljeću. 810 3 Katalog tešanjske privrede 1998-1999.srez. kada osim Maglaja i Doboja zauzimaju i grad Tešanj. Tešanj. str. 1966..: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku. Svjetlost. Situacija se značajno promijenila 1476. Naučno društvo NR BiH. Svjetlost. 1959. 8 Kasaba (ar. A. Bibilioteka-Posebna izdanja. Polovinom devetnaestog vijeka nastale su krupne promjene u podjeli bosanskog pašaluka... Da bi ovaj grad prerastao u kasabu 8 . Sarajevo.Urbanogeografski razvoj grada Tešnja. 184-233 7 Štatistika miesta i žiteljstva Bosne i Hercegovine po popisu naroda od 1. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. Grad postoje središte Tešanjske nahije koja je obuhvatala prostor veći od onog koji općina danas zauzima. 4 Handžić. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. str. Sarajevo. 2 Tešanj-kulturno-privredni informator. 398 9 Dućan (ar. godine. 1974. Osnovni uslovi da bi jedan grad prerastao u kasabu bili su da ima muslimanski vjerski objekat (džamiju. godine kada na ovo područje dolaze Turci. 1886. A.: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku. manji provincijski grad. Takođe je u vrijeme turske uprave izgrađena i Sahat-kula visine 18.trgovačka radnja. dograđena 1745. str. 6 Za vrijeme austrougarske uprave Tešanj predstavlja srez u okviru okružja Banjaluka.) . 141-166 5 Kaza (ar. Tom prilikom gradina je dobila današnji izgled i fizionomiju. Tešanj u početku nije ostao dugo pod turskom vlašću jer su ga Mađari ponovo osvojili i pod njihovom vlašću ostaje sve do pada srebreničke banovnine 1512.5 metara koja je pokazivala "alaturka" vrijeme sve do 1890. u to vrijeme Tešanj je predstavljao kazu 5 u okviru banjalučkog sandžaka. U turskim defterima iz 1570 i 1604. 225-226 89 . Anali Gazi Husrevbegove bibilioteke u Sarajevu. Djela XIV. određen broj dućana 9 . Godine 1868. godine. str. a u sklopu banjalučkog kajmakamluka.) . godine kada je iz Beča donesen sat koji pokazuje evropsko vrijeme. str. Međutim.

) . mektep. Centar za kulturu i obrazovanje.. godine kasaba Tešanj imala je tri mahale i to: Mahalu džamije umrlog Ferhad-bega. A. O tome više doznajemo iz turskog deftera iz 1604.. Kudumović. A.) . godini Tešanj je imao 300 kuća. turskim nadiranjem prema sjeveru i zapadu počeo stagnirati zato što je ostao u pozadini i zato je početkom 10 Slika 2. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. 1966. Za svog života Ferhad-beg se odlučio na izgradnju mekteba 15 i medrese. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. odnosno čaršijsku džamiju Ferhad-beg je izgradio prije 1559. godine. Svjetlost..) . S. 20 15 Mekteb.muslimanska osnovna vjerska škola. konja. Svjetlost. medresu 11 ..: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku. 397. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. Status kasabe obezbjeđivao je njenim stanovnicima različite povlastice.muslimanska vjerska škola u koju se stupa po završenom mektebu ili ruždiji. godine. mejtef. godine u kome se Tešanj vodi kao kasaba koja se sastoji iz dvije mahale 16 u kojima su bile 224 muslimanske kuće..A. Tešanj.) . Sarajevo. R.) . Gazi Ferhad-begova i Hadži Omerova). mlinove. Hanovi su se nalazili u gradovima i na drumovima. A. te izgrađene tri džamije (Sultan Selimova. str. 439-440 17 Prema nekim izvorima u turskom popisnom defteru iz 1604. F. 451-452 12 Han (pers. han 12 .. A. 309 13 Handžić. 18 Tešanj je i pored sticanja statusa kasabe i njegovog zapaženog razvoja na početku turske uprave. Planjax.dvor. Brkić. Planjax. Brkić. A. 13 Za vrijeme turske uprave u Tešnju su osnovane dvije medrese.Zgrada (kuća) koja služi za svratište i prenoćište putnika. H. str.. str.. 2006. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić.. str.).: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku. 138 14 Alić. str..povorka robom natovarenih kola. Sarajevo.: Tešanj-grad kome se rado vraćam. Pored toga izgradio je 32 dućana. 68 90 . Novu mahalu i Mahalu raje.dio grada ili sela. 1966. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. te Mahala džamije Ferhadije.. do 1787. hanove itd. 1966. str. O tome detaljnije vidjeti: Ćeman. A.: Tešanj-grad kome se rado vraćam.: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku. 14 Gazi Ferhad-begovu ili Ferhadiju. str. Anali Gazi Husrevbegove bibilioteke u Sarajevu. Saraj (pers. Kulenović karavan-saraj 10 i još neke ustanove koje bi gradu davale obilježje muslimanskog gradskog naselja. 550 11 Medresa (ar.: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku. Sarajevo. str.. Svjetlost. deva i dr. M. Svjetlost. A. 14 18 Alić.) .: Gazi-Husrev-begovi vakufi u tešanjskoj nahiji u XVI stoljeću. 1999. Sarajevo. gradska četvrt. Tešanj. mehtef (ar. Navedeni urbani sadržaji pokazuju da je Tešanj u XVI vijeku bio urbano naselje orijentalnog tipa. R. zaselak. Ferhad-beg je u Tešnju do 1559.: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku. 1999. palača. 1966. Tešanj. a njeno detaljno renoviranje trajalo je od 1786. Mahale iz ovog perioda nosile su naziv Nova mahala.. 17 Godine 1665. Kadušić. a za potrebe održavanja i obavljanja funkcija ovih objekata pored gotovog novca uvakufio je i prihode koji su ubirani sa njegovih posjeda. Sarajevo.: Urbana antropologija Tešnja (1461-1878. Svjetlost. str. 1966. A. 455 16 Mahala (ar. 1974. Ferhadija džmija i stari grad Karavan (pers. Sarajevo. godine izgradio džamiju.

Tešanjske mahale u ovom periodu su se razvijale oko izgrađenih džamija.. Ciganlučka ili Mustafa-pašina džamija. 22 Godine 1886. te pred kraj XVIII vijeka ima sedam mahala.. O tome detaljnije vidjeti: Tešanj-kulturno-privredni informator. str. 20 Ovakva situacija trajala je do austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine. 1998. Bibilioteka-Posebna izdanja. 23 Na osnovu urbanističkog plana grada Tešnja iz 1882. godine možemo vidjeti da je grad Tešanj imao osam mahala. te su obično ove mahale nosile i imena džamija. str. godine 1897. Krajem devetnaestog stoljeća Tešanj ima tri medrese. Godine Slika 3. XVII vijeka i došlo do stagnacije u urbanom razvoju grada Tešnja. Tešanj. Radilo se o slijedećim džamijama: Čaršijska ili Ferhad-begova džamija. Planjax. Tako je naprimjer već 1881. godine u Tešnju osnovana poštanska služba. M. a spominje se još 1864. a iste godine osnovana je i vatrogasna služba.). godine u Tešnju je izgrađena još jedna veoma važna institucija. od čega 2 295 19 20 Katalog tešanjske privrede 1998-1999. Princ Eugen Savojski je 1687. 1995. Te godine u Tešnju je izgrađena Muslimanska djevojačka škola. godine počela je modernizacija puta TeslićBanjaluka. Planjax. Iste godine osnovana je i prva apoteka. 1999. Prema austrougarskom popisu iz 1910. a posebno u pogledu slabljenja trgovačke funkcije Tešnja. H. godine izgrađena je prva ambulanta. a 1885. 2006. 25-35 21 Prvi ljekar u Tešnju bio je Hadži Aljo Mešić. Međutim i za vrijeme austrougarske uprave grade se određeni urbani sadržaji. Hamzabegova džamija. 91 . Planjax. Tek krajem XVII vijeka položaj Tešnja ponovo dobija na značaju u odbrani granica turske carevine. 70 23 Katalog tešanjske privrede 1998-1999... grad se teritorijalno širi. Ovo je vrijeme ubrzanog urbanog razvoja.. Tabačka.Urbanogeografski razvoj grada Tešnja. godini sagrađena je zgrada kotara ili zgrada općine Tešanj. str.. Biblioteka-Posebna izdanja. a slijedeće 1898. Narodna biblioteka Tešanj. Tešanj.. u Tešnju je izgrađen hotel "Angelius" sa pet ležaja. Serava i Kapa džamija. O tome detaljnije vidjeti: Ćeman. 21 U 1885. 12 22 Alić. godine. Centar za kulturu i obrazovanje. Planjax. Tom prilikom devastirana je stara urbana jezgra. Grad postaje trgovački centar gdje se vrši razmjena dobara između okolnih područja i prekosavskih krajeva. Svrsishodnost utvrđivanja tešanjske tvrđave pokazala se opravdanom veoma brzo. 1998. godine osnovana je Opća škola u Tešnju. te Gumanjska ili Hasanbegovića džamija. zbog doživljenog poraza naredio je da se čaršija spali i uništi. Riječka džamija ili Donječaršijska džamija. 19 Vremenom Tešanj pored strateškog značenja dobija i ekonomski značaj.: Tešanj-grad kome se rado vraćam. Zgrada općine izgrađena 1885. R. a 1884. Gradsko utvrđenje i urbano središte grada se tada renoviraju. godine u svom osvajačkom pohodu napao i Tešanj ali ga nije uspio osvojiti. A. Tešanj.: Urbana antropologija Tešnja (1461-1878. godine u Tešnju je živjelo oko 3 068 stanovnika. Međutim. (Prilog 1). Brkić. Za vrijeme austrougarske uprave javljaju se prvi znaci stagnacije ovog područja.

komunikacijskog i urbanog zastoja. Kadušić. Zagreb. a posebno industrije. 18-19 92 . a njena modernizacija je izvršena sedamdesetih godina XX vijeka. M. odnosno način korištenja zemljišta. 27 Na urbani razvoj grada Tešnja značajnu ulogu odigrao je i razvoj saobraćaja. godini osnovana je škola učenika u privredi. Početkom dvadesetog vijeka počinje stagnacija Tešnja. O tome detaljnije vidjeti: Vresk. Kudumović. izgrađen je hotel "B" kategorije. na njegovu prostornu strukturu. Susjedni gradovi poput Doboja. U ovom periodu dolazi do privrednog. Naime. Općina Tešanj. Nakon Prvog svjetskog rata Bosna i Hercegovina ulazi u sastav Kraljevine Jugoslavije. jedan grko-katolik. S. Tešanj. Nakon Drugog svjetskog rata ove dvije djelatnosti i dalje imaju primat. 25 Dakle. te se počelo sa izgradnjom Doma kulture.. U 1949. Školska knjiga. te niža realna gimnazija. 24 Još za vrijeme turske uprave postojala je kanalizacija grada Tešnja. Tešanj. 1990. 1972. Godine 1951. Kulenović muslimana. F. Već pedesetih godina prošlog vijeka dolazi do izgradnje prvih stambenih i privrednih objekata ali do intenzivnije urbane izgradnje dolazi tek sredinom šezdesetih godina XX vijeka. M. 1990. str. u Tešnju je 24 25 Alić. Zagreb. Tek pred Drugi svjetski rat Tešanj ponovo postaje sjedište kotara.. zahvatio proces industrijske urbanizacije. str. 1999. R. počeo je sa radom Dom kulture itd.: Osnovi urbane geografije. administrativni i politički centar. Godine 1968. Neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata započelo se sa izgradnjom urbanih sadržaja u Tešnju. u predgrađu Tešnja u naselju Bukva. godini u Tešnju je u neposrednoj blizini Gradine izgrađena moderna pijaca..: Tešanj-grad kome se rado vraćam. odmah nakon završetka Drugog svjetskog rata uspostavljen je novi socijalistički sistem sa dominantnom ulogom državnih organa i centralističkim planiranjem u privredi..A. Do razvoja značajnijih i modernijih saobraćajnica u općini Tešanj došlo je tek šezdesetih i sedamdesetih godina XX vijeka kada se pristupilo izgradnji modernog asfaltnog puta Doboj-Teslić..: Osnovi urbane geografije. Brkić. godine. 67-75 Strategija razvoja općine do 2000. a 1980. prosvjetni. pušten je u rad gradski vodovod u Tešnju. Do Drugog svjetskog rata u Tešnju su bile najznačajnije poljoprivredna i zanatska funkcija. 52 jevreja i dva evangelca. Iste godine osnovana je Narodna biblioteka u Tešnju. a te funkcije preuzimaju susjedni kotari Doboj. 173 26 Pod funkcionalno-prostornom strukturom grada podrazumijevamo prostorni raspored i prostorno različite koncentracije i kombinacije gradskih djelatnosti. Planjax. uporedo sa industrijskim razvojem dolazi do intenzivnijeg procesa urbanizacije što se odrazilo na prostornu i funkcionalnu strukturu grada Tešnja. a i drugim njegovim dijelovima razvija se tekstilna. str. Godine 1971. Od najznačajnijih treba spomenuti Dječji dom za ratnu siročad osnovan 1946. te Tešanj-Tešanjka. 1996. 265 pravoslavnih stanovnika. njegove funkcije i značaj u prostoru. 26 Tešanj je pod uticajem razvoja sekundarnih djelatnosti. str. Školska knjiga. Maglaja i Teslića našli su se na boljem geoprometnom položaju dok je Tešanj ostao izolovan od glavnih putnih komunikacija tog perioda (Bosanski Brod-Sarajevo). Tada se u Tešnju osnivaju velika privredna preduzeća zbog čega se formira industrijska zona u Tešnju (u prigradskom naselju Bukva) što se značajno odrazilo na dalji tok urbanog razvoja grada Tešnja. Teslić i Maglaj. te Tešanj prestaje postojati kao kulturni. 59-100 27 Vresk. godine. 153 rimo-katolika. a zatim i Jelah-Tešanj. A. metalna i mašinska industrija što je značajno uticalo na dalji urbani razvoj grada. Tek pedesetih godina XX vijeka nakon elektrifikacije ovog područja dolazi do znatnijeg razvoja industrije.

Pojam urbicid označava uništavanje svega što je gradsko. godine. 3. Tešanj je lociran u dolini rijeke Tešanjke koja izvire u Crnom Vrhu i korito vodotoka kroz grad se pruža u pravcu jugozapad-sjeveroistok. str. 1990. Školska knjiga. 51 31 Ibid.: Osnove urbane geografije.9 km2 i tu je živilo ukupno oko 5 644 stanovnika.: Devastacija urbanih sadržaja na području Tuzlanskog kantona u periodu agresije na R BiH 1992-1995. 2005. 390 Jugoslovena i 69 ostalih. Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu u periodu 1992-1995. BiH i svijeta. populacijsko-demografske i morfološke strukture. godine grad Tešanj je pretrpio znatan urbicid. 30 Na prostornu strukturu i teritorijalni razmještaj urbanih sadržaja Tešnja značajno je uticala prirodna osnova. Po okončanju agresije došlo je do obnove starih i gradnje novih objekata. 3. te saobraćaju u Slika 4. te na taj način poboljšala prilično nepovoljan saobraćajno-geografski položaj Tešnja. Tuzla. Planjax. Zagreb. str. Razvoj prostorne strukture grada Tešnja Prostorna struktura obuhvata prostorni raspored.. odnosno način korištenja zemljišta. 53-59 30 Vresk. O tome detaljnije vidjeti: Kadušić. te sistem veza i odnosa između elemenata pojedinih fenomena u gradu.. 295 Srba. privredni i drugi objekti. od čega 4 696 Muslimana. M.Urbanogeografski razvoj grada Tešnja. te uticaj različitih društveno-ekonomskih i kulturnih elemenata kroz duži vremenski period... Panorama stare urbane jezgre Tešnja gradu. Pod funkcionalno-prostornom strukturom grada podrazumijeva se prostorni raspored i prostorno različite koncentracije i kombinacije gradskih djelatnosti. Svezak Geografija. 29 Velika oštećenja u gradu pretrpjeli su stambeni. 28 Pred agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu grad Tešanj zahvatao je površinu od 5. Smajić. str. S. A. Godina II. prirodna osnova grada ili njegov topografski smještaj. Bibilioteka-Posebna izdanja. Budući da je grad smješten u prostoru koji je izgrađen urbanim sadržajem onda taj isti prostor možemo proučavati s aspekta njegove funkcionalne.. 1. izgrađena nova pošta i automatska telefonska centrala koja je povezala Tešanj sa drugim djelovima općine. U geomorfološkom pogledu radi se o uskoj kotlini koja se nalazi na oko 230 m nadmorske visine. Pri tome se najveća pažnja posvećuje stambenim i poslovnim zonama. 59-61 93 . 2. Br. 31 28 29 Katalog tešanjske privrede 1998-1999. 1998. Zbornik radova Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Tuzli. 214 Hrvata. Funkcionalno-prostorna struktura Funkcionalna struktura grada Tešnja rezultat je nekoliko faktora od kojih su najvažniji korištenje pojedinih djelatnosti gradskim prostorom.

Novi Šeher. tj. Kudumović. 1990. djelatnosti tercijarnog sektora). te određeni broj naselja općina Usora.9 km2 živilo je oko 5 664 stanovnika.9 st/km2. 32 Vresk. te industrijska zona na periferiji grada itd. U saobraćajno .Tešanj . godine bio je najgušće naseljeno područje općine Tešanj. prema sjeveru i jugu urbani sadržaji su građeni uglavnom nakon Drugog svjetskog rata. Populacijsko-demografska struktura grada Tešnja Populacijsko-demografska struktura grada određena je sa nekoliko varijabli od kojih su najbitnije gustoća stanovništva i socijalna topografija grada. U samom centru grada nalazi se poslovna zona u kojoj je koncentrisana većina poslovnih djelatnosti (banke. U turskoj jezgri preovladavaju jednospratne i dvospratne stambene jedinice u čijoj je gradnji primjetan orijentalni stil. zatim stambeno naselje "Simetrale" u južnom dijelu grada i stambeno naselje "Krndija" u sjeverozapadnom dijelu grada. Grad Tešanj ima ulogu općinskog centra.: Osnove urbane geografije. a u njima je primjetan evropski način gradnje. ugostiteljski objekti i dr. užoj gradskoj jezgri. str. Radi se uglavnom o bosanskim kućama koje su pod evropskim uticajem poprimile moderniji arhitektonski oblik. specifičan po tome što ima dvojnu urbanu strukturu. U 2004. Od stare čaršije. U užem centru grada dominiraju starije i niske zgrade iz turskog i austrougarskog perioda. godini prosječna gustoća naseljenosti povećala se na 1 108.2. Najveća gustina naseljenosti je u centru grada. 101-122 94 . M. 32 Grad Tešanj 1991. odnosno staru jezgru iz turskog perioda. u predgrađu naselja Bukva. te je prosječna gustoća naseljenosti iznosila 960 st/km2. Kao i kod drugih gradova svijeta koji su bili pod orijentalnim uticajem prostorna struktura odlikuje se nepravilnom mrežom ulica (uske i nepravilne ulice s velikim brojem slijepih ulica). Orijentalni uticaj odrazio se na raspored saobraćajnica u gradu Tešnju. stambene zone koje se nastavljaju na poslovnu zonu.jug. Osim toga Tešanj nema jače izražen nodalni značaj za širi prostor BiH Na kraju dakle možemo zaključiti da je u gradu Tešnju izražen određen funkcionalni zoning (poslovna zona u centru grada. Takođe.. Kulenović Stambene zone u gradu Tešnju zauzimaju preko 50 % ukupne površine grada. Kadušić. Novije stambene zone uglavnom se grade na periferiji grada. Školska knjiga. Na površini od 5. Gradsko zemljište namijenjeno objektima za privredne djelatnosti zauzima malu površinu. Za vrijeme bivše Jugoslavije izgrađene su dvije višespratnice (sa 5 spratova) u Donjoj čaršiji. Maglaj i Teslić. izgrađena je industrijska zona grada Tešnja koja zapošljava najveći broj radnika sekundarnog sektora. (Prilog 2). trgovine. stara se gradska jezgra Tešnja može podijeliti na tursku jezgru (Gornja čaršija) i austrougarsku jezgru (Donja čaršija).A. na sjevernoj periferiji grada. Pored ovog putnog pravca značajno je pomenuti i putni pravac koji Tešanj povezuje sa Tešanjkom. a zatim opada prema periferiji.). Zbog toga je grad Tešanj. Za grad Tešanj nisu karakteristične višespratnice. Zagreb. U Donjoj čaršiji stambene jedinice imaju tradicionalne bosanske elemente ali se tu vidi i srednjoevropski uticaj. te noviji evropski dio grada.geografskom pogledu grad Tešanj se nalazi na regionalnom putnom pravcu Jelah . Gravitira mu 39 seoskih naselja istoimene općine. F. kao i neki drugi gradovi Bosne i Hercegovine. Obje saobraćajnice povezuju grad Tešanj sa magistralnim putnim pravcem Doboj . Prema tome.Banjaluka. Doboj . S. 3.

sa pojedinačnim zgradama iz austrougarskog perioda razvijao i širio oko Starog grada. jezičkim i dr. str. Budući da gustoća stanovništva opada od centra ka periferiji onda je logično što većina kuća na periferiji grada obično ima i okućnicu. a oko stare urbane jezgre dalje se na lijevoj i desnoj obali rijeke Tešanjke teritorijalno širio i razvijao grad Tešanj. blokovi zgrada itd. njihovoj starosti i visini itd. orijentalni dio grada. Zagreb. etničkim.). određeni urbani sadržaji se grade u južnom dijelu grada u kojem je naprimjer smješten Srednjoškolski centar. a zatim slijede zgrade iz austrougarskog perioda. Morfološka struktura grada Pod pojmom morfološke strukture grada podrazumijevamo prostorni raspored i međusobne odnose morfoloških elemenata u gradskom prostoru. Visoke zgrade koje su izgrađene u stambenim naseljima "Simetrale" i "Krndija" nalaze se na periferiji grada Tešnja. Smailbegovići. Lijeva obala rijeke Tešanjke je bila povoljnija za izgradnju tako da se veći broj urbanih sadržaja gradio u ovom dijelu. vjerskim. Tako se naprimjer. M. str. stambeno naselje ''Simetrale'' itd. zgrada MUP-a. Grad je odraz određenih zakonitosti nastalih pod uticajem različitih faktora. karakteristikama može imati karakter mozaika.: Osnove urbane geografije. odnosno prema naselju Jelah. Kapetanovići i dr. M.. trgovi. Danas se grad Tešanj teritorijalno širi prema sjeveru (prigradsko naselje Bukva u kojem je smještena i industrijska zona) i prema zapadu. kao i po socio-ekonomskim. Najstariji objekti u gradu Tešnju nalaze se u užoj gradskoj jezgri.Urbanogeografski razvoj grada Tešnja. parcele. S obzirom da se gradovi u svijetu razvijaju pod različitim društveno-ekonomskim i drugim faktorima onda možemo govoriti o različitim tipovima socijalno-prostorne strukture grada ili različitoj socijalnoj topografiji gradova. odnosno Tvrđave ili Gradine kako je zovu stanovnici Tešnja. Na ovom prostoru kuće su gradile samo begovske porodice (Eminagići. Takođe treba naglasiti da se pri morfološkoj analizi grada posebna pažnja pridaje tipovima zgrada. 3. 33 Tako su se naprimjer na području kasabe Tešanj najvredniji i najkvalitetniji stambeni objekti nalazili u mahalama uz Gornju čaršiju i sjeverno od nje. a i u prošlosti je postojao socijalni zoning ili socijalna topografija stanovništva. Najveći procent stambenih jedinica predstavljen je jednospratnim i dvospratnim porodičnim kućama. Ti objekti su uglavnom rađeni u turskom periodu. Dok u većini gradova svijeta visina zgrada opada od centra ka periferiji u gradu Tešnju ovaj proces je obrnut. javne površine. 34 Najdominantnija tačka u gradu je kota na kojoj je izgrađena Gradina. Školska knjiga. O tome detaljnije vidjeti: Vresk. 33 Po socijalnim obilježjima stanovništva grad ne mora biti homogen prostor. Zagreb. 105-120 34 Vresk. Takođe u gradu Tešnju danas postoji. Novije zgrade grade se na periferiji. 1990. Takođe.: Osnovi urbane geografije. 123 95 . Ona predstavlja urbani nukleus Tešnja. Po svojoj prostornoj diferenciranosti. a samo mali procent otpada na stambene blokove sa višespratnicama. Morfološki elementi su ulice. 1990. Školska knjiga. nogometni stadion.3.

Tešanj city represented significant administrative. 1990. Zaključak Područje općine Tešanj naseljeno je još od paleolita ali je tek u vrijeme turske vlasti. Danas je grad Tešanj općinski centar što znači da mu gravitira stanovništvo ruralnog područja općine Tešanj. 4. which is in the middle of 16th century the Tešanj city is established. Sarajevo. S. Kudumović. Djela XIV. 1996. Smajić.: Gazi-Husrev-begovi vakufi u tešanjskoj nahiji u XVI stoljeću. Br. S. politički. City has further developed under the influence of industry development. 7. Školska knjiga. In the period of Austro-Hungarian government and period of Kingdom of Yugoslavia it has not come to the significant urban changes but functions which this city had had until that period have significantly weaken. A. M.: Urbana antropologija Tešnja (1461-1878. Brkić. 5. Naučno društvo NR BiH.A..: Gradski centri. 2006.. M. Zagreb. Tuzla.: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku. 5. F. Šabanović. educational and cultural centre of wider area in the period of Turkish government. Planjax. 96 . A. Anali Gazi Husrev-begove bibilioteke u Sarajevu. prosvjetni i kulturni centar šire okoline. Tešanj. Conclusion The municipality Tešanj’s area has been settled since Palaeolithic but only in the period of Turkish government. Kadušić. Literatura i izvori 1.: Demogeografija-stanovništvo svijeta. Centar za kulturu i obrazovanje.). Doboj and Teslić. oko polovine XVI vijeka. political. 2005. A. 2. 8..: Bosanski pašaluk.: Devastacija urbanih sadržaja na području Tuzlanskog kantona u periodu agresije na R BiH 1992-1995. Osim toga. R. U vrijeme turske uprave kasaba Tešanj predstavljala je značajan administrativni. godine. Tešanj is today centre of municipality. 1959. odnosno kasaba Tešanj. 6. 4. Friganović. commercial. Odjeljenje istorijsko-filoloških nauka. 2. Alić. Značajan urbani razvoj Tešnja započeo je šezdesetih godina XX vijeka uslijed snažnog procesa industrijalizacije koji je zahvatio ovo područje. Svjetlost. Handžić. Školska knjiga. Za vrijeme austrougarske uprave i Kraljevine Jugoslavije nije došlo do značajnijih promjena u urbanoj strukturi grada ali su značajno oslabile funkcije koje je ovaj grad imao do tada. Teslića i Doboja.: Tešanj-grad kome se rado vraćam. Except that Tešanj doesn`t have stronger nodal importance. trgovački. Godina II. To this city are gravitating inhabitants of municipality Tešanj’s rural settlements and certain population from neighbouring municipalities Maglaj. Tešanj. Sarajevo. 1974. 1999. Kulenović 4. Škaljić. Tešanj nema jače izražen nodalni značaj. 3. H. Grad se dalje razvijao pod uticajem razvoja industrije. 1966. ovdje osnovano gradsko naselje. A. Kadušić. Zbornik radova Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Svezak Geografija. a i određen broj stanovnika iz susjednih općina Maglaja. Zagreb. Maretić. M. Sarajevo. Significant urban development of Tešanj began in the sixties of twentieth century and it is caused by intensive process of industrialisation which seized this area. In the period of Turkish government Tešanj acquired characteristics of oriental city with specific spatial and functional structure. Ćeman. H. Za vrijeme osmanske uprave Tešanj je poprimio karakteristike orijentalnog grada sa specifičnom prostornom i funkcionalnom strukturom.

1886. 26. Katalog tešanjske privrede 1998-1999. 1924. Tešanj-kulturno-privredni informator. godine. 1996.pdf (21. Planjax. 2004.: Osnovi urbane geografije. Sarajevo. Državna štamparija. Popis stanovništva 1961.. 12. Beograd.. 1880. Popis stanovništva 1953. Preuzeto sa: http://www. 1998... Strategija razvoja općine do 2000. str. M. Tešanj.: Grad i urbanizacija. M. Glavni rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 22. 1990. Tešanj.) 24. Bibilioteka-Posebna izdanja.podaci za naselja prema upravnoj podjeli u 1953. Rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 10. 21. 22. Beograd.. Savezni zavod za statistiku. Komisija za planiranje općinskog razvoja. Zagreb. Knjiga VII. maja 1885. Broj stanovnika po mjesnim zajednicama sa pripadajućim naseljenim mjestima. do 2015... 13. 15. 14. godine (Integracija stanjanacrt). 97 . Sarajevo. Vresk. Savezni zavod za statistiku. Sarajevo. Beograd. godini.09. Stanovništvo (etnička. Strategija razvoja općine Tešanj od 2007. Opšta i metodološka objašnjenja. 19. Školska knjiga. Štatistika miesta i pučanstva Bosne i Hercegovine. Prethodni rezultati popisa stanovništva u Kraljevini Srba. Služba općine Tešanj. prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstva prema broju članova). godine.opcina-tesanj. Savezni zavod za statistiku. Beograd. 16. 9. 1991. Sarajevo. Statistički godišnjak Bosne i Hercegovine 1972. Zagreb. 10. 1991. 1912. Osnovni podaci o stanovništvu . Popis stanovništva. 18. Školska knjiga. domaćinstava i stanova 1981.ba/admin/slike/doc/Strategija-Tesanjnacrt. 11. Beograd 1965. 1974. Općina Tešanj. 38. Savezni zavod za statistiku. Popis stanovništva i stanova 1971. januara 1921. oktobra 1910. godine. 20.. aprila 1895.) 25.Urbanogeografski razvoj grada Tešnja. Knjiga XIV. Savezni zavod za statistiku. 2002. Vresk. 1958. Sarajevo. Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti i površina naselja. Narodna bibilioteka Tešanj.. Sarajevo. Rezultati po opštinama. Štatistika miesta i žiteljstva Bosne i Hercegovine po popisu naroda od 1. godine. 1995. 1896. 23. 2007. Planjax. godine. 17. Hrvata i Slovenaca 31. (Popis 1879.07. Republički zavod za statistiku. 1982.. 1983. Općina Tešanj.

Kulenović 98 . F. Kudumović.A. S. Kadušić.

Urbanogeografski razvoj grada Tešnja. 99 .

Physiognomy of rural settlements of municipality Tešanj is a reflection of physical . rural settlements. Abstract During a long period of time area of municipality Tešanj was a scene of tumultuous social changes which effected on Tešanj’s territorial development. cultural . the houses arrangement etc. tipologija. Ova naselja uglavnom su nastajala spontano i razvijala se neplanski što se značajno odrazilo na njihov oblik i fizionomiju.geographic.Zbornik radova PMF 4 i 5. broj i veličinu naselja. typology. rasporedu kuća itd. veličini. Univerzitet u Tuzli Abstrakt Područje općine Tešanj je kroz dug vremenski period bilo poprište burnih društvenih promjena što se odražavalo na njen teritorijalni razvoj. Zbog toga se sva tešanjska naselja mogu razvrstati u određene skupine koje su karakteristične po specifičnoj genezi. razvoj. Kroz različite historijske periode u sastavu ove općine bio je različit broj naselja. that is on its spatial scope. odnosno na njen prostorni obuhvat. 101 – 115 (2007-2008) Originalni naučni rad RAZVOJ SEOSKIH NASELJA OPĆINE TEŠANJ DEVELOPMENT OF RURAL SETTLEMENTS OF MUNICIPALITY TEŠANJ Mr. Ključne riječi: Tešanj. kulturno-historijskih. These settlements mostly appeared spontaneous and developed without planning which significantly reflected on settlement’s form and physiognomy. Prirodno-matematički fakultet. Through different historical periods this municipality had different number of settlements. Because of that all Tešanj’s settlements can be classified into certain groups which are characterized by specific genesis. size. Key words: Tešanj. viši asistent. ekonomskih i političkih uslova. seoska naselja. economic and political conditions. Alma Kadušić. development. Fizionomija seoskih naselja tešanjske općine odraz je prirodno-geografskih. .historic. number and size of settlements.

Ripna.). Sarajevo 1880". Gornja Modriča (Kalošević). Sarajevo. Jelah. Šije. u turskim dokumentima spominju se imena još nekih tešanjskih naselja kao što su Miljanovci. Sarajevo.. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. str. Potočani. Kadušić 1. O značenju te riječi vidjeti: Evlija Čelebi: Putopis-Odlomci o jugoslovenskim zemljama. Povoljne prirodnogeografske karakteristike područja općine Tešanj omogućile su stalnu naseljenost još od prahistorije o čemu nam svjedoče arheološki nalazi pronađeni na području Tešnja (u naseljima Kalošević. česma. Novo Selo. 1996. Etnologija tešanjskog kraja. (Popis 1879. Vukovo. Trepče i Vrela. Plane (Planje). Tešanj. 1-23 6 Sidžil Tešanjskog kadiluka (1740-1752.: Porijeklo stanovništva tešanjskog kraja. 3 U turskim defterima pominju se sljedeća tešanjska naselja: Čagljići (Čaglići). Prema turskim defterima iz 1570. Rakovica.). Tugavica (Tugavić). Sarajevo. Svjetlost. Mrkotić. Džemilić Planje. bunar. granice. sedam mezri 1 . pet čifluka 2 i šest zemina. Ripna. 1987.. Lepenica.). M. godine ni jedno tešanjsko naselje nije imalo najviši stepen naselja (šeher). Etnologija tešanjskog kraja. napušteno ili raseljeno selo. XII 7 Niškanović. str. 5 U sidžilu Tešanjskog kadiluka iz 1740-1752. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Miljanovci. Trepče itd. Drinčići. str. Kraševo. Sveska 41/42. Lončari. 1996. str.tur.) . Smještena je u slivu rijeke Bosne i Usore. Novo Selo. 667 4 Niškanović.vrsta feudalnog posjeda koji gospodar obrađuje sam ili preko čifčije. Glasnik Zemaljskog muzeja. na prve podatke o tešanjskim naseljima nailazimo tek u dokumentima iz turskog perioda. četrdeset i jedno seosko naselje. Nakon potpadanja pod tursku vlast tešanjsko područje organizovano je kao nahija koja je obuhvatala teritoriju veću od današnje površine općine. Da bi se jedno mjesto moglo smatrati ili proglasiti mezrom. str. O značenju te riječi vidjeti: Evlija Čelebi: Putopis-Odlomci o jugoslovenskim zemljama. Bobare.: Porijeklo stanovništva tešanjskog kraja. Dobro Polje (Dobropolje).).. Kraševo. godine na području Bosne i Hercegovine obuhvaćena su slijedeća tešanjska naselja: Blaževci. 1987. Karadaglije. 1-23 5 Ibid. Glasnik Zemaljskog muzeja. str. Međutim. Lepenica.. Sarajevo. A. str. 8 1 Mezra-doslovno znači ziratno zemljište. Jablanica. Cerovac. 642 2 Čifluk. Sveska 41/42. Sarajevo. Status srednje razvijenog naselja imao je jedino Tešanj. čitluk (čivlak) m (pers. Sarajevo. Ravne i Žabljak. Mekiš. 1966. To su naselja Bukva. Piljužići.. Trepče. 174 3 Zemin-veći kompleks obradivog zemljišta koji nema status čifluka niti baštine. odnosno manje ili više jasne tragove ranijeg naselja (groblje.A. Orijentalni institut u Sarajevu. Piljužići. 4 U sidžilima Tešanjskog kadiluka od 1639-1642. čiftluk. ono je moralo imati svoju teritoriju.: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku. Hrvatin (Hrvatinići). Jablanica. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. 6 Godine 1877. 2005. Šije.. a kao turski agrarno-pravni termin znači staro selište. polje. Ljetinić. Čifluk. Drinčići. 7 Prvim austrougarskim popisom stanovništva provedenim 1879. Orašje Planje. sijalište. Bobare. na kontaktu panonske Bosne i srednjobosanskih planina. Uvod Općina Tešanj nalazi se u sjevernoj Bosni. i 1604. godine na području tešanjske nahije nalazila su se dva gradska naselja (kasabe Tešanj i Doboj). Mriotić (Mrkotić). Rosulje itd. godine pominju se neka naselja koja do tada nisu bila evidentirana. M. 1-23 8 "Štatistika miesta i pučanstva Bosne i Hercegovine. 41-43 102 . voćnjaci i sl. str. Raduša i Vukovo. Ljetinić.

porastu broja stanovnika. Blaževci. Drinčići. Jablanica. Rosulje. Vlasi su se 9 Die ergebnisse der Volkszählung in Bosnien und Hercegovina von 10. Trepče i Vukovo. Zbog toga ćemo u ovom poglavlju obraditi evolutivni razvoj seoskih naselja općine Tešanj. Jelah-polje. Džemilić. Raduša i Vukovo. Cerovac. Lepenica.Razvoj seoskih naselja općine Tešanj Prema popisu stanovništva 1910. Gornja Modriča (Kalošević). Jablanica. Kraševo. Tešanj (grad). Raduša. Karadaglije i dr. Prema turskom defteru iz 1570. Šije. Čifluk. To su naselja Bukva. Mrkotići. Drinčić. Miljanovci. Kraševo. Medakovo. Ripna. Čaglići. Jevadžije. U ovim dokumentima pominju se tri tešanjska naselja i to Planje. Miljanovci.: Porijeklo stanovništva tešanjskog kraja. Tugavica (Tugavić). Lepenica. 1912. M. Putešić. Ripna. 1-23 103 . Kraševo. godine kojeg je provela austro-ugarska uprava u sastav tešanjske općine ulazila su sljedeća naselja: Blaževci. To su Čagljići (Čaglići). str. Pored toga. Lončari. Plane (Planje). Mrkotiću 29 kuća i Kaloševiću 49 kuća. Općinski centar je grad Tešanj. Čifluk. U turskim defterima iz XVI vijeka pominju se još neka tešanjska naselja. Etnologija tešanjskog kraja. Lepenica. Orašje-Planje. Tešanjka. 10 2. neka naselja nisu nosila imena koja nose danas. Mrkotić 20 kuća i Kalošević 45 kuća.. Jablanica. Dobro Polje (Dobropolje). Ljetinići. U sidžilima Tešanjskog kadiluka od 1639-1642. Hrvatin (Hrvatinići). Karadaglije. Oktober 1910. Drinčići. Kalošević. Tugavići. 1-23 12 Ibid. Naime. Medakovo. Trepče. Te promjene se ogledaju prije svega u izmijenjenoj etničkoj strukturi. Glasnik Zemaljskog muzeja. u turskim zapisima sreću se imena još nekih tešanjskih naselja kao što su Miljanovci. Mekiš. Novo Selo. odnosno njihov postanak i razvoj kroz određeni historijski period. godine pominju se neka naselja koja nisu bila evidentirana u turskim defterima iz 1570. Šije. str. Koprivci. a osim njega općini pripadaju seoska naselja Bobare. godine naselje Planje imalo je 39 kuća. Cerovac. Mekiš. Potočani. godine. Novi Miljanovci. Mrkotić i Kalošević. usljed dugotrajnog naseljavanja Vlaha iz Srbije i Crne Gore od strane Osmanlija značajno se povećao broj stanovnika u ovom području. te postanku novih i razvoju starih naselja (kako po broju stanovnika i kuća tako i prostorno). i 1604. Sveska 41/42. Jelah. Logobare. Dobropolje. Razvoj seoskih naselja općine Tešanj Područje općine Tešanj naseljeno je još od prahistorije. 210-223 10 Broj stanovnika po mjesnim zajednicama sa pripadajućim naseljenim mjestima. Ljetinić. Prema defteru iz 1604. i 1604. 2004. odnosno 1877. Piljužići. Bobare. Ripna. Trepče i Vukovo. Sarajevo. str. Služba Općine Tešanj. Novo Selo. godine u Planjama je bilo 75 kuća. Ljetinić. Prve pouzdane podatke o naseljima općine Tešanj možemo pronaći u turskim defterima iz 1570. Koprivci. 11 Krajem osmanske uprave. Šije. Jelah. Rakovica. Jelah. Piljužići.. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Kaloševići. Lončari. Statistischen Depertment der Landesregierung. Rosulje itd. Mriotić (Mrkotić). godine. Tešanj. Karadaglije. Potočani. Određena seoska naselja općine Tešanj starijeg su postanka. Novo Selo. Bukva. a neka novijeg. Raduša. Piljužići.. 11 Niškanović. Mrkotić. 1987.. Sarajevo. 9 Danas se u sastavu općine Tešanj nalazi 25 mjesnih zajednica sa trideset i devet seoskih i jednim gradskim naseljem. Orašje Planje. 12 Na osnovu prezentiranih podataka možemo zaključiti da je na području tešanjske općine u osmanskom periodu došlo do značajnih etničkih promjena.

24 15 "Štatistika miesta i pučanstva Bosne i Hercegovine. Katolika je bilo još i u Džemilić Planjama.A. Osim osnovnih podataka o broju stanovnika u austrougarskim popisima sadržani su i podaci o etničkoj strukturi stanovništva iz koje se vidi da su u većini naselja tešanjske općine Muslimani. Već 1600. Međutim. maja 1885. Ripni 82 stanovnika. Piljužićima 399 stanovnika. godine. Sarajevo. Koprivci sa 96 stanovnika. Tako se u popisu stanovništva iz 1879. Bobarama. 1987. Jablanica sa 371 stanovnikom. bile su prisutne stalne emigracije stanovništva sa tog prostora koje se naseljavalo u područje sjeverne Bosne.. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Orašje Planjama (Orašje) 190 stanovnika.. Etnologija tešanjskog kraja. str. Bobarama 189 stanovnika. 1-23 14 Imamović. Lončarima 119 stanovnika. str. 41-43 16 Štatistika miesta i žiteljstva Bosne i Hercegovine po popisu naroda od 1. Miljanovci sa 554 stanovnika. Ljetiniću 89 stanovnika. Bobare 177 stanovnika. Jedino novo naselje evidentirano u ovom popisu je naselje Kalošević u kojem je živjelo oko 353 stanovnika. Drinčići 42 stanovnika. Piljužićima. Mrkotiću 302 stanovnika. godine stanovništvo ovog kraja dobrovoljno je prešlo na Islam i vjerski se konsolidovalo. Miljanovcima. Novoselo (Novo Selo) sa 176 stanovnika. Orašje Planje sa 165 stanovnika. a od toga u naselju Blaževci živjelo je oko 99 stanovnika. Drinčićima 53 stanovnika. (Popis 1879.: Porijeklo i pripadnost stanovništva Bosne i Hercegovine. Pravoslavno stanovništvo činilo je manjinu u slijedećim naseljima: Džemilić Planjama i Lepenici sa po 4 stanovnika. godine pominju slijedeća tešanjska naselja: Blaževci sa 83 stanovnika. 15 Do drugog popisa kojeg su austrougarske vlasti provele 1885. 1998. Sarajevo. Ljetinić sa 81 stanovnikom. 14 Početkom austrougarske uprave proveden je prvi popis stanovništva u Bosni i Hercegovini koji je obuhvatio i naselja tešanjskog kraja. Sveska 41/42. Mrkotić sa 271 stanovnikom. 104 . odnosno Bošnjaci činili većinu. a na tešanjsko područje su došli iz susjednih nahija Maglaja. Samo u Blaževcima i Lončarima nije bilo muslimanskog stanovništva. str. Koprivcima 90 stanovnika. Šijama i Trepču. Ripna sa 73 stanovnika. E.). U periodu od 1885-1895. 1886. Lepenica sa 259 stanovnika. Šijama 431 stanovnik i Trepču (Trebče) 411 stanovnika. U tim naseljima su živjeli katolici. Kraševu 254 stanovnika. Šije sa 365 stanovnika i Trevče (Trepče) sa 364 stanovnika. Miljanovcima (Miljanovce) 582 stanovnika. Sarajevo. ovaj popis nam pokazuje da je došlo do određenog porasta u ukupnom broju stanovnika po pojedinim naseljima. Novom Selu (Novoselo) 172 stanovnika.: Porijeklo stanovništva tešanjskog kraja. 16 Blagi porast stanovništva i broja kuća u naseljima općine Tešanj nastavljen je i u narednim godinama što se može vidjeti iz podataka objavljenih u popisu iz 1895. Trebetina i Ozrena. Glasnik Zemaljskog muzeja. M. Kraševo sa 227 stanovnika. Djemilić (Džemilić Planje) sa 228 stanovnika. Piljužići sa 351 stanovnikom. Lepenici 283 stanovnika. 13 Osim toga zbog stalnih austrijsko-turskih sukoba u kojima su Osmanlije gubile teritorije sjeverno od Save. Značajniji broj stanovnika pravoslavne vjeroispovijesti živio je jedino u naselju Bobare (63 stanovnika). godine. godine nije došlo do značajnijih promjena u pogledu nastanka novih naselja. Sarajevo 1880". Prema ovom popisu na tešanjskoj općini je živjelo ukupno oko 10 582 stanovnika. Orašje Planjama. Džemilić Planjama (Džemilić) 253 stanovnika. godine broj stanovnika u općini Tešanj povećao se sa 13 Niškanović. Lončari sa 84 stanovnika. Jablanici 424 stanovnika. Kadušić naseljavali uglavnom u istočne i južne dijelove općine.

Karadaglije. Orašje Planje (575 ha). Kraševo (195 ha). Miljanovci (1280 ha). do 1991. Jablanica (488 ha). godine na 48 480 stanovnika 1991. godine u bivšoj SFR Jugoslaviji stanovništvo općine Tešanj se povećalo sa 34 508 stanovnika koliko je bilo 1948. Jelah-polje (308 ha). Tradicionalni način stambene gradnje (265 ha). Čifluk (675 ha). Izdanje direkcije državne statistike u Beogradu. Piljužići (560 ha). a usljed tog procesa su se razvila i neka nova koja su prije bila u sastavu već postojećih naselja. godine. Općina Tešanj je prema popisu iz 1991. aprila 1895. Putešić Slika 1. Novi Miljanovci. Međutim. godine povećao na 13 591. U periodu od 1948. Blaževci (725 ha). Potočani (225 ha). Omanjska (650 ha). Putešić. godine razvijala u okviru većih susjednih naselja tešanjskog područja. Koprivci (198 ha). odnosno do popisa stanovništva provedenog 1910. Takođe. Ljetinić (275 ha). Sarajevo. godine. 115-117 105 . 1924. godine imala 49 seoskih naselja.. Mrkotić (610 ha). Cerovac (250 ha). oktobra 1910.. Dobropolje. U periodu između dva svjetska rata za vrijeme Kraljevine Jugoslavije dolazi do stagnacije broja stanovnika. Jelah (325 ha). 19 Popis stanovništva u Kraljevini Srba. U ovom periodu prostorno su se širila postojeća naselja. Jevadžije. 1896. a broj kuća sa 1 987 na 2 187. Medakovo. Žabljak itd. Čaglići (214 ha). Drinčići (106 ha). u ovom popisu prvi put su evidentirana naselja koja se nisu pominjala u prethodnim austrougarskim popisima. Iz tog razloga ne raspolažemo podacima o broju stanovnika po naseljima općine Tešanj u tom periodu. Sarajevo. Dobropolje (600 ha). Medakovo (450 ha). Omanjska. 18 Pretpostavlja se da su se navedena naselja sve do popisa stanovništva iz 1910. prema popisu iz 1895. a njegova teritorija je podijeljena Maglaju. Karadaglije (1000 ha). godine takođe za vrijeme Kraljevine Jugoslavije. godine vidi se da nije nastalo ni jedno novo naselje. Vrela. str. Rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 10. Logobare (225 ha). 17 U slijedećih petnaest godina. Bukva (85 ha). Jevadžije (250 ha). Lepenica (305 ha).. Sarajevo. Mekiš (75 ha). To su naprimjer naselja Bejići. Logobare. Bobare (300 ha). Tešanj je izgubio status sreza. Novo Selo (204 ha). Jelah-polje. a to su Jelah. Raduša (1575 ha). Tesliću i Doboju. Prema popisu stanovništva iz 1921. Raduša i Vukovo. a samim tim i širenja starih i nastanka novih naselja. a to su: Bejići (300 ha). 19 Do slijedećeg popisa stanovništva koji je proveden 1931. Broj stanovnika općine Tešanj se prema popisu 1910. 1912. Džemilić Planje (500 ha).Razvoj seoskih naselja općine Tešanj 10 582 na 12 265 stanovnika. Sivša. Lončari (331 ha). Ripna 17 18 Glavni rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 22. godine u naseljima općine Tešanj živjelo je oko 12 704 stanovnika. a broj kuća na 2 638. Novi Miljanovci (308 ha). Hrvata i Slovenaca 31. Kalošević (960 ha). Januara 1921. godine nije došlo do značajnijih promjena u pogledu porasta broja stanovnika. Cerovac.

Na osnovu materijalnih dokaza i pisanih izvora možemo zaključiti da je stambena gradnja u tešanjskom kraju prošla kroz tri osnovna perioda u kojima su politički. Novo Selo 1 165. Jablanica 1 130. Ljetinić 875. Naselja Bejići. Čifluk 249. Tešanjka 868. Primjer tradicionalne bosanske arhitekture (Srednjobosanski tip kuće ili tip čardaklije s 1169 stanovnika). Novi Miljanovci 1 988. Trepče 2 379 i Vukovo Slika 2. Šije 2 800. Od kraja XIX vijeka pa do danas stambena gradnja u tešanjskom području prošla je kroz nekoliko faza. teritorijalnim širenjem i prostornom organizacijom seoskih naselja razvijala se izgradnja seoskih stambenih i dr. Putešić. Cerovac 520. Jelah 3 833. društveno . Mrkotić 1 475. 2004. Orašje Planje 1 050. 21 Uporedo sa povećanjem broja stanovnika. Kadušić (375 ha). Piljužići 1 785. a naselja Omanjska. Rosulje 849. Kraševo 1177.A. 20 Nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma i osnivanjem općine Usora površina općine Tešanj je reducirana sa 223 km2 na 163 km2. objekata koja na sebi nosi pečat vremena kroz koja je prolazila. Koprivci 470. 1991. Miljanovci 1 042. Rosulje (350 ha). 135-136 21 Broj stanovnika po mjesnim zajednicama sa pripadajućim naseljenim mjestima. Srednja Omanjska (350 ha). Dobropolje 819. Drinčići 282. Tugovići (300 ha). Tešanj. Sivša (925 ha). Logobare 370. U 2004. Jelah-polje 680. Lepenica 1293. Vrela (650 ha). Tešanjka (433 ha). Bukva 831. 20 prepustom) Slika 3. str. Vukovo (200 ha) i Žabljak (285 ha). Potočani 1 193. Šije (800 ha). Čaglići 428. Srednja Omanjska i Žabljak novoosnovanoj općini Usora. Savezni zavod za statistiku.. Ripna 124. Vitkovci (1250 ha). Mekiš 369. godini općina Tešanj zauzimala je površinu od 163 km2 sa 25 mjesnih zajednica i trideset i devet seoskih naselja u kojima je živjelo oko 49 000 stanovnika (Bobare su imale 750 stanovnika. Raduša 2 597. Beograd. Savremena stambena gradnja Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti i površina naselja. Služba Općine Tešanj.ekonomski. Kalošević 806. Jevadžije 510. Lončari 125. Tugavići 296. Putešić 286. Vitkovci i Vrela pripala su općini Teslić u Republici Srpskoj. Karadaglije 746. Trepče (850 ha). Blaževci 80. Medakovo 1 083. 106 .

Arhitektonski fakultet.. 2002.. Školska knjiga. U ovom periodu posebno je bila značajna institucija porodične zadruge koja je dala posebno obilježje u obliku načina života kao i kulturi stanovanja u ovom periodu. str.: Seoske stambene zgrade i kultura stanovanja u tešanjskom kraju. a njihov značaj se očituje u veličini (broju stanovnika) i izgledu. Naime. Do značajnijih promjena u ovoj sferi dolazi krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina XX vijeka. Univerzitet u Beogradu. kriteriji broja stanovnika. str. veličine i socijalne organizacije prostora itd. 1987. a na osnovu kombiniranja kriterija broja stanovnika i udjela poljoprivrednog u ukupnom broju stanovnika. Educa. kriteriji. I. 118 26 Vresk. način korištenja zemljišta i stepen opće razvijenosti. stvoreni su uslovi za intenzivniju urbanizaciju koja je dovela do napretka na polju stambene gradnje i kulture stanovanja. 25 Grad se može definisati kao kompaktno izgrađeno veće naselje u čijim sekundarnim i tercijarnim djelatnostima radi veći dio aktivnog stanovništva. Zagreb. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Ona su ishodišta i žarišta ljudskog rada i djelovanja. I. 28 25 Simonović. postoje i prijelazne forme naselja u kojima su sadržana svojstva seoskih i gradskih naselja.: Osnove opće geografije. gradska i mješovita. Ribar. 1997. 1993. Sarajevo. Sveska 41/42. M...Razvoj seoskih naselja općine Tešanj kulturni i drugi faktori uticali na stvaranje specifičnih obilježja stambenih objekata u ovom području. i to ne samo za vlastite potrebe nego i za potrebe stanovništva šireg prostora.: Agrarna geografija. Glasnik Zemaljskog muzeja. Ta naselja nazivamo prijelaznim ili mješovitim naseljima.: Grad i urbanizacija. Đ. kategorija. Takođe. Školska knjiga. Etnologija tešanjskog kraja. administrativni i dr. Mnogo češće se definiše gradsko naselje pa se seoskim naseljima smatraju sva ona koja ne ispunjavaju određene kriterije. a svako od ova dva tipa ima niz podtipova. 1988. Definisanje sela naprimjer može se zasnivati na njegovom razlikovanju od grada pri čemu se kombiniraju historijski. str.. pravni. uključivanjem aktivnog stanovništva u vanpoljoprivredne djelatnosti.. U njima se ogleda prirodna osnova.. Stambeni objekti izgrađeni krajem XIX i početkom XX vijeka bili su karakteristični po tradicionalnom načinu gradnje. 22 3. društveno-ekonomskih i drugih promjena mogu se okarakterisati kao prijelazni period gradnje stambenih objekata. varijeteta itd. 91-134 23 Nejašmić. godine u bivšoj Jugoslaviji sva naselja su klasificirana u tri osnovna tipa i to na seoska. 24 Definisanje seoskih i gradskih naselja stvar je konvencije. Naredne tri ili četiri decenije u kojima je došlo do značajnih političkih. Zagreb. Stanovništvo je u ovom periodu još uvijek bilo orijentisano na poljoprivredu te je mijenjalo oblik i način života. 7 107 . 26 22 Bugarski. O tome detaljnije vidjeti: Crkvenčić. 23 Pri tipologiji naselja uglavnom polazimo od njihove osnovne podjele na seoska i gradska naselja. Malić. A. Tipologija seoskih naselja općine Tešanj Naselja su najvažniji plod ljudskog djelovanja.: Uređenje seoskih teritorija i naselja. Beograd. str. Zagreb. A. M. Zbog toga susrećemo različite definicije i kriterije tipologije seoskih i gradskih naselja. str. a posebno odlaskom određenog broja stanovnika na rad u inostranstvo. 323 24 Prema popisu stanovništva i stanova 1961. i 1971. Postepenim ekonomskim i društvenim razvojem napuštaju se tradicionalni oblici i način gradnje stambenih objekata.

Jablanica. Čifluk. Trepče i Vukovo. ponekad i prostor dužine 5-6 km. kulturno-historijskih i ekonomskih uslova područja u kome nastaje i razvija se određeno seosko naselje. Mekiš. Novo Selo. tursko-istočnjački i sela mješovite vrste. Beograd. Drinčići. Zavod za izdavanje udžbenika SRS. slobodno bez bilo kakvih spoljnih uticaja. To znači da su postala spontano tj. Sv. Lončari. Koprivci.: Uređenje seoskih teritorija i naselja. Novi Miljanovci. Tugavići. Ljetinić. Karadaglije. 150 29 Cvijić. a to su: Bobare. Prema tome raspored kuća i plan naselja zavisi prije svega od agrarne strukture ali i od reljefa i drugih elemenata prirodne osnove. Da li je neko naselje kompaktno ili razbijeno zavisi u prvom redu od geografskog položaja. XV. Bukva. Univerzitet u Beogradu. 1993. Ripna. 1966. oronimu itd. str. Ribar. mačvanskim i jaseničkim varijetetom). odnosno prezimenu porodice koja je tu najbrojnija ili najduže živi u tom području. Potočani. Đ. Beograd. Đurić. Orašje Planje. Tako naprimjer seoska naselja možemo izdvajati prema njihovoj genezi na: planska. J. M. Blaževci. Prvu sistematsku tipologiju seoskih naselja na Balkanskom poluostrvu izvršio je Jovan Cvijić koji je sva seoska naselja podijelio na sela razbijenog i zbijenog tipa. V. 153 28 Simonović. str. Naselje Šije u dolini rijeke Bosne (razbijeno-grupasto seosko naselje). Putešić. 29 Prema Cvijićevoj tipologiji veći broj seoskih naselja općine Tešanj može se svrstati u naselja razbijenog tipa. Ta raznovrsnost posljedica je fizičko-geografskih.: Prilog poznavanju tipologije seoskih naselja. Jevadžije. Ova naselja zahvataju veliko prostranstvo. Najčešće se nazivaju po patronimu. Ponekad zaseok nosi ime po nekom hidronimu. 27 Postoje različite tipologije seoskih naselja od različitih autora koji su se prilikom podjele takvih naselja koristili različitim kriterijima. Seoska naselja mogu biti raznovrsna po svome tipu. Miljanovci. Knjiga prva i druga. a sela zbijenog tipa razvrstao je u pet grupa i to timočki. naselja karstnog tipa i naselja ibarskog (džematskog) tipa. Dobropolje. Naselja razbijenog tipa Cvijić je klasifikovao na seoska naselja starovlaškog tipa (sa šumadijskim.. Osnovna karakteristika tešanjskih naselja je to što imaju nepravilnu prostornu strukturu sa nepravilnom mrežom puteva i ulica.. čitlučki. Kraševo. 1968. Šije. odnosno od načina iskorištavanja zemljišta koje ne zahvata samo poljoprivredne površine već i stambene objekte. str. Jelah-polje. Jelah. Raduša. Tešanjka. Arhitektonski fakultet. Beograd. Cerovac. Kalošević. Lepenica. Mrkotić.A. zatim od ekonomije. Zbornik radova Geografskog zavoda Prirodno-matematičkog fakulteta Beograd. Čaglići. Kuće su obično raspoređene na 27 Slika 4. Piljužići. Medakovo..: Balkansko poluostrvo i južnoslavenske zemlje. mediteranski. a dijele se na zaseoke ili mahale koji su jedan od drugog udaljeni od 1-2 km. 28 Prema ovoj tipologiji naselja općine Tešanj se uglavnom svrstavaju u spontano nastala seoska naselja. ušorena i spontano nastala naselja. Kadušić Na području općine Tešanj danas se izdvaja trideset i devet seoskih naselja. Rosulje. 250-276 108 .. Logobare.

Vukovo. Beograd. To su naselja Lepenica. Cerovac. 31 Prema ovoj tipologiji seoska naselja općine Tešanj koja su smještena u dolini rijeke Usore u zapadnom dijelu općine (Potočani. ušorena krstasta i zvjezdasta kao i ušorena ortogonalna sela kvadratnog ili pravougaonog oblika. gomilasta. Kalošević. 32 Skupinska razrijeđena seoska naselja općine Tešanj razvijaju se na taj način da se koncentracija novih kuća vrši u središtu sela ili kraj puta koji vodi kroz selo. Šije. Glavni podtipovi usamljenih naselja su farme. 250-276 Đurić. V. Sela ovog tipa dvojako se razvijaju. Ljetinić. 154 109 . str. infrastrukturnih sadržaja imaju tendenciju zbijanja i postepeno prelaze u džematski tip naselja. njivama itd... Jablanica. ekonomije i salaši. Sv. baštama. Rosulje. a istovremeno se vrši i izmještanje kuća na glavnu prometnu komunikaciju Doboj-Banja Luka.: Prilog poznavanju tipologije seoskih naselja. razrijeđena. Trepče. Skupinska razrijeđena naselja predstavljaju veće skupine kuća koje su nastale unutrašnjim približavanjem razbijenih zaseoka i pojedinačnih kuća. te razvoja saobraćaja i dr. 154-155 32 Ibid. Starovlaška naselja obično imaju više grobalja i gotovo su sva osnovana na krčevinama. Zbog toga se ova naselja danas mogu okarakterisati kao prijelazni tip između okupljenih i disperznih seoskih naselja.) mogu se svrstati u razrijeđena skupinska naselja. Koprivci. Slika 5. jugozapadnom i jugoistočnom dijelu općine. Karadaglije. Danas navedena seoska naselja zbog porasta stanovništva. Ripna. Mekiš itd. drumska. Vide se pojedini šumski kompleksi koji su međusobno povezani. str. 30 Tipični predstavnici starovlaškog tipa seoskih naselja na području općine Tešanj su seoske zajednice koje su locirane u brdsko-planinskom južnom. Tešanjka i dr. XV. 1968. Naselja Kalošević i Putešić u dolini rijeke Usore 30 31 Ibid. Ova seoska naselja zbog navedenih procesa narastanja i urastanja u posljednjih nekoliko godina bilježe znatno širenje te već pokazuju tendenciju prelaska u drumski tip razrijeđenih seoskih naselja. Vladimir Đurić je sva seoska naselja u bivšoj Jugoslaviji svrstao u skupine usamljenih i skupinskih naselja (sa podtipovima). između njih su iskrčeni proplanci sa seoskim kućama. a podtipovi skupinskih naselja su zaseoci. Džemilić Planje. Orašje Planje. Na osnovu morfološko-fizionomskih karakteristika prof. Zbornik radova Geografskog zavoda Prirodno-matematičkog fakulteta Beograd. str. nizna..Razvoj seoskih naselja općine Tešanj više brda između kojih protiču potoci ili rijeke. razbijeno-grupasta.

Lončari. Čifluk. Šije. Ljetinić. Cerovac. I. Lepenica. a zapravo predstavljaju prijelazne tipove naselja jer je u njima izražena velika koncentracija stanovništva na malom prostoru. Mekiš. U mreži naselja na sjeverozapadu nalaze se: Novi Miljanovci. 1997. Raduša. Karadaglije i Mekiš. Zagreb. Novo Selo. prije svega reljef ovog područja. Trepče. Tugavići. S obzirom na broj stanovnika seoska naselja se mogu podijeliti na sitna (do 199 stanovnika). Čaglići. str. jugoistočni dio općine ima znatno rjeđu mrežu naselja za razliku od drugih dijelova općine. Kalošević. Jelah-polje. Jablanica. Dobropolje. Jablanica. Tačnije. U pojedinim dijelovima općine postoji veća koncentracija stanovništva. Drinčići. a u drugim dijelovima mreža naselja je znatno rjeđa. središnju u kojoj se nalazi grad Tešanj i koja predstavlja najgušće naseljen prostor. Kraševo.: Osnove opće geografije. Trepče. Lepenica. Vukovo. Jelah i Potočani pripadaju središnjoj mreži naselja. S obzirom na tu činjenicu na području općine Tešanj možemo izdvojiti tri mreže naselja i to: mrežu naselja na sjeverozapadu smještenu u dolini rijeke Usore. srednja (500-999 stanovnika) i velika seoska naselja (1000 i više stanovnika). Mrkotić. Miljanovci. Zbog toga seoska naselja na području općine Tešanj nisu ravnomjerno raspoređena. Rosulje. Neka od ovih naselja imaju tendenciju izmještanja kuća na glavnu saobraćajnicu koja prolazi kroz naselje. mala (200-499 stanovnika). 325 110 . (Prilog 1). Bukva. Tešanj. Piljužići. seoska naselja tešanjske općine mogu se podijeliti u različite skupine ako se kao kriterij za njihovo izdvajanje uzme prirodna osnova.A. Blaževci. Slika 6.. Educa. Logobare. Naselja Tešanjka. Oraš Planje i Džemilić Planje. 33 33 Nejašmić. koji je značajno uticao na njihov prostorni razmještaj. te mrežu naselja na jugoistoku smještenu u brdsko-planinskom dijelu općine sa relativno manjom gustinom naseljenosti. Kadušić Ostala naselja općine Tešanj (Novo Selo.) pripadaju razbijeno grupastim skupinskim naseljima kod kojih su kuće zbijene u zaseocima ali je rastojanje između pojedinih mahala znatno. Međutim. Medakovo. ova naselja još uvijek nemaju potrebnu infrastrukturu da bi se proglasila gradskim naseljima. Koprivci. U jugoistočnom dijelu općine mrežu naselja čine Šije. Medakovo. Bobare. Karadaglije. Naselja Tešanjka i Jelah mogu se svrstati u skupinska naselja. Ripna. Jevadžije. Orašje i Džemilić Planje itd. odnosno više seoskih naselja. Centar naselja Jelah Putešić. Takođe.

Jablanica.. godine postojala tri seoska naselja koja pripadaju grupi sitnih seoskih naselja. Potočani. a najviše naselje Lončari sa 125 stanovnika.) Tip seoskog naselja Mala Srednja (200-499 st. Tugavići. Novo Selo. Miljanovci.) (500-999 st.. U skupini velikih seoskih naselja po veličini se isticalo naselje Jelah sa 3 833 stanovnika dok je najmanji broj stanovnika u ovoj grupi imalo seosko naselje Miljanovci u kojem je živilo 1 042 stanovnika. Drinčići.) Velika (> od 1000 st. Kalošević. Cerovac. u turskim defterima iz 1570. Karadaglije. i 1877. 4. Čifluk. Naselja koja pripadaju određenim grupama nisu jednaka po broju stanovnika. Hrvatanovići. Na osnovu prezentiranih podataka u tabeli 1. Planje. Tipologija seoskih naselja općine Tešanj po veličini Sitna (do 199 st. Ripna. Mrkotić. 1604. Ljetinić. Bukva. te su svrstana u grupu velikih seoskih naselja. a sedamnaest naselja imalo je preko 1000 stanovnika. 2004.) Džemilić Planje Jablanica Jelah Potočani Kraševo Medakovo Miljanovci Mrkotić Novi Miljanovci Novo Selo Orašje Planje Piljužići Raduša Šije Lepenica Trepče Vukovo Blaževci Ripna Lončari Drinčići Logobare Čifluk Mekiš Čaglići Putešić Koprivci Tugavići Bobare Bukva Dobropolje Cerovac Jelah-polje Jevadžije Kalošević Karadaglije Ljetinić Rosulje Tešanjka Uk. Trepče. Šije. Tačnije. Raduša. Tešanj. U grupi naselja srednje veličine najmanji broj stanovnika imalo je naselje Jevadžije sa oko 510 stanovnika. Piljužići. a najbrojnije je bilo naselje Tešanjka sa 868 stanovnika. Služba Općine Tešanj. Lepenica. Oko jedanaest seoskih naselja je bilo u grupi srednje veličine.. a u grupi malih seoskih naselja bilo je osam sela.Razvoj seoskih naselja općine Tešanj Tabela 1. te od 1740-1752. Tako naprimjer u grupi sitnih seoskih naselja najmanje stanovnika imalo je selo Blaževci sa oko 80 stanovnika. U austrougarskim popisima možemo pronaći gotovo sva seoska 111 Naziv seoskog naselja . godine pominju se slijedeća tešanjska naselja: Čaglići. Zaključak Neka seoska naselja današnje općine Tešanj pominju se još u vrijeme turske uprave. 3 8 11 17 Izvor: Broj stanovnika po mjesnim zajednicama sa pripadajućim naseljenim mjestima. Vukovo. Kraševo. možemo zaključiti da su u općini Tešanj 2004. Rakovica i Rosulje. U okviru grupe malih seoskih naselja najmanji broj stanovnika imalo je naselje Čifluk u kome je bilo 249 stanovnika. a najbrojnije je bilo naselje Koprivci sa 470 stanovnika. te sidžilima Tešanjskog kadiluka iz 1639-1642. (Prilog 2). Dobropolje. Jelah. Mekiš.

Mrkotić. Ljetinić. Piljužići. Novo Selo. godine na području tešanjske općine egzistirala su 24 seoska naselja u kojima je živilo oko 13000 stanovnika. Čifluk. Međutim. Jelah. Ripna. Seoska naselja općine Tešanj nastajala su spontano i razvijala se neplanski što se značajno odrazilo na njihovu fizionomiju. Toward census from 1910 on area of municipality Tešanj existed 24 rural settlements in which lived around 13. Potočani. In Austro-Hungarian censuses we can find almost all rural settlements which today exist on area of this municipality. In Turkish defters from 1570. 1604 and 1877. Dobropolje. Drugu skupinu sela čine razbijeno-grupasta skupinska naselja koja su se razvila u brdsko-planinskom južnom. Planje. Šije. Cerovac. Second group of settlements are less populated settlements which are developed in southern. Lepenica. First group are grouped settlements which originate as a consequence of compaction of less grouped villages and with house contraction. south western and south eastern part of Tešanj. Rural settlements of municipality Tešanj appeared spontaneous and developed without planning which significantly reflected on settlement’s physiognomy. a large number of rural settlements of municipality Tešanj has tendency of compaction and these villages slowly becoming grouped type of settlements. Vukovo. 4. oblik. Conclusion Some rural settlements of municipality Tešanj are mentioned in the period of Turkish government. In these settlements houses are grouped in small villages but distance between villages is significant. a danas u ovom području egzistira trideset i devet takvih naselja. Hrvatanovići. jugozapadnom i jugoistočnom dijelu općine Tešanj. 112 . Razvoj seoskih naselja u tešanjskom području odvijao se u uvjetima složenih političkih i ekonomskih prilika. Toward data’s from first Austro-Hungarian census in Bosnia and Herzegovina municipality Tešanj had seventeen rural settlements in which lived around 9. Jablanica. Karadaglije.000 inhabitants. Prema popisu stanovništva 1991. Kalošević. form. U ovim naseljima kuće su zbijene u zaseocima ali je rastojanje između njih znatno. Raduša. Tugavići. Bukva. On area of municipality Tešanj it is possible to single out two groups of rural settlements. Prvu skupinu čine skupinska razrijeđena naselja koja čine veće skupine kuća koje su nastale unutrašnjim približavanjem razbijenih zaseoka i pojedinačnih kuća. Kraševo. and sidžils of Tešanj`s kadiluk from 1639 to 1642 and from 1740 to 1752 these settlements are mentioned: Čaglići. Na području tešanjske općine u osnovi se mogu izdvojiti dvije skupine seoskih naselja. a istovremeno se vrši izmještanje kuća uz značajne prometne komunikacije. Ovaj tip naselja na području tešanjske općine rasprostranjen je u predjelima sa 150-300 m nadmorske visine.A. However. veličinu itd. Rakovica i Rosulje. Mekiš. This type of settlements on area of municipality Tešanj is placed in area from 150 to 300 metres. Prema podacima prvog austrougarskog popisa stanovništva Bosne i Hercegovine u općini Tešanj nalazilo se 17 seoskih naselja u kojima je živilo oko 9 000 stanovnika. Miljanovci. In the same time this houses are moving toward roads. veći broj sela općine Tešanj ima tendenciju zbijanja i postupno ova sela prelaze u zbijeni ili džematski tip naselja. size etc. and today this municipality has 39 rural settlements. Prema popisu iz 1910.000 inhabitants. godine u općini Tešanj bilo je 49 seoskih naselja. Kadušić naselja koja danas egzistiraju na prostoru općine. Toward census from 1991 municipality Tešanj had 49 rural settlements. Drinčići. Trepče. Development of rural settlements in Tešanj`s area unscrew in the condition of complex political and economic opportunities.

: Seoske stambene zgrade i kultura stanovanja u tešanjskom kraju. Svjetlost. Oktober 1910. 1987.. 7. godine.). (Popis 1879. 1987. Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti i površina naselja. Januara 1921. Sarajevo. 1886. Literatura i izvori 1. Educa. Đurić. godine. Sarajevo.Razvoj seoskih naselja općine Tešanj 5. Hrvata i Slovenaca 31. Broj stanovnika po mjesnim zajednicama sa pripadajućim naseljenim mjestima. Sarajevo. 14. Bugarski. Univerzitet u Beogradu.. M.: Prilog poznavanju tipologije seoskih naselja. Malić. A. Imamović. 4. Glasnik Zemaljskog muzeja. maja 1885. 11. 1924. Ribar. 1997. 1896.: Porijeklo i pripadnost stanovništva Bosne i Hercegovine. Zagreb. Crkvenčić. A. Sarajevo. Die ergebnisse der Volkszählung in Bosnien und Hercegovina von 10. Beograd. Beograd. 1966. 2002. 1912. aprila 1895. Sveska 41/42. J. 6.: Porijeklo stanovništva tešanjskog kraja. 2. Sarajevo. Beograd.: Grad i urbanizacija. Etnologija tešanjskog kraja. Sv. 1988. 1966. Sarajevo. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. 8. I. Glavni rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 22. Sarajevo. E. Sveska 41/42. Tešanj. V. Nejašmić. 9. M.: Balkansko poluostrvo i južnoslavenske zemlje. 1993.. 16. 17. Sarajevo. Škaljić. Rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 10. Simonović. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.. Statistischen Depertment der Landesregierung. Đ. Evlija Čelebi: Putopis-Odlomci o jugoslovenskim zemljama. 10. Školska knjiga. XV. 1991. Vresk. 113 . 19. 1996. I. 18.: Osnove opće geografije. Štatistika miesta i žiteljstva Bosne i Hercegovine po popisu naroda od 1. 15. A. 5. Knjiga prva i druga. 12. Niškanović. 13. Popis stanovništva u Kraljevini Srba.: Uređenje seoskih teritorija i naselja. Sarajevo 1880". Cvijić. M. Arhitektonski fakultet. 1998. Zagreb. 1912. "Štatistika miesta i pučanstva Bosne i Hercegovine. Zagreb. Sarajevo. 3. 1968. Školska knjiga.. Etnologija tešanjskog kraja. Zavod za izdavanje udžbenika SRS. Izdanje direkcije državne statistike u Beogradu.: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku. 2004. Beograd. Služba Općine Tešanj.: Agrarna geografija. Sarajevo. Savezni zavod za statistiku. oktobra 1910. Zbornik radova Geografskog zavoda Prirodno-matematičkog fakulteta Beograd. Glasnik Zemaljskog muzeja.

Kadušić 114 .A.

Razvoj seoskih naselja općine Tešanj 115 .

her mezzo-regions and municipalities which are characteristic by expressive weak or stronger demographical development dynamics. mr. do 2003. Navedena regija je u periodu od 1991. mezoregija u okviru nje. U radu su. godine doživjela najizraženije promjene u pogledu ukupnog kretanja stanovništva u okviru Bosne i Hercegovine. In this paper. regional development. te općina koje su karakteristične po izrazito slaboj. negativan demografski razvoj. negative demographical development. . sc.. ass. Ključne riječi: Peripanonska makroregija. changes in demographical development in Peripanonic macro-region. Odsjek za geografiju. analizom i uspoređivanjem demografskih pokazatelja (kretanje ukupnog broja stanovnika. i poslijeratne godine. godine je evidentan i predstavlja veliku prepreku ukupnom razvoju peripanonskog prostora. Quoted region experienced in the period from 1991 to 2003 the most expressive changes in population growth in Bosnia and Herzegovina. through analysis and comparison of demographical indicators (change in total population number. 117 – 126 (2007-2008) Originalni naučni rad NEKE KARAKTERISTIKE DEMOGRAFSKOG RAZVOJA PERIPANONSKE MAKROREGIJE BOSNE I HERCEGOVINE U PERIODU OD 1991-2003. odnosno jačoj dinamici demografskog razvoja.Zbornik radova PMF 4 i 5. Alma Kadušić. Fadila Kudumović vš. Bosna i Hercegovina. natural population growth and density of population) of this area for 1991 and years after war. Prirodno-matematički fakultet. regionalni razvoj. sc.. ass. Bosnia and Herzegovina. YEAR Mr. Univerzitet u Tuzli Abstrakt Negativan demografski razvoj najveće bosanskohercegovačke prirodnogeografske regije u vremenu nakon 1991. prirodno kretanje stanovništva i razmještaj i gustinu naseljenosti stanovništva) ovog prostora za 1991. Key words: Peripanonic macro region. Abstract Negative demographical development of the biggest physical region in Bosnia and Herzegovina in period after 1991 is evident and represents a big barrier for total development of Peripanonic area. prikazane promjene koje su nastale u demografskom razvoju Peripanonske makroregije. GODINE SOME CHARACTERISTICS OF DEMOGRAPHICAL DEVELOPMENT PERIPANONIC MACROREGION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA IN PERIOD 1991-2003. vš.

sanska mezoregija.. 1 % (13 793 km2). Enciklopedija Jugoslavije.. U administrativno . Separat za Republiku Bosnu i Hercegovinu. 118 .4 % ukupne površine Peripanonske makroregije. Posavsko – donjovrbasko . dio bosanske Posavine i dijelove Podrinja. godine Peripanonsku makroregiju činilo je 47 općinskih područja. godine. a takođe su imale i različit tok demografskog razvoja u naznačenom periodu. S. Posavsko – sprečko – majevičko . Ima površinu od 7 529 km2. Kadušić 1. JLZ. odnosno koncentrisanje stanovništva u velikim urbanim centrima što ima za posljedicu pražnjenje perifernih. a na prostor Federacije 36. str. tlo).donjodrinska mezoregija./km2) je posljedica izuzetno povoljnih prirodnih uslova za naseljavanje (reljef. Teritorijalno je najveća mezoregija Peripanonske makroregije sa 8 460 km2. Gusta naseljenost ove regije (preko 100 st. godine) i snažni emigracijski procesi u poslijeratnom periodu uzrokovali su snažne promjene u stanovništvu ovog prostora koje su se očitovale kroz izrazit pad ukupnog broja stanovnika. Kudumović.peripanonski dio Bosne i Hercegovine čija granica na jugu dopire do planina: Grmeč. 34. tj. 63. od kojih je prostorno najveća općina Banja Luka sa 1 239 km2 površine. Peripanonska makroregija je podijeljena na područja koja pripadaju Republici Srpskoj i područja koja pripadaju Federaciji Bosne i Hercegovine. 2. Manjača. Ističe se izrazito povoljnim geografskim položajem. 1 Ima najmanju površinu u okviru Peripanonske makroregije od 5 867 km2. a njen udio u ukupnoj površini makroregije iznosi 38.geografskom pogledu na prostoru Peripanonske makroregije mogu se izdvojiti tri homogene mezoregionalne cjeline koje su specifične po prirodnogeografskim i društveno-geografskim obilježjima. Unsko . Uspostavom međuentitetske linije razgraničenja. 1 Smlatić. obuhvata Tuzlansku kotlinu. Konjuh i Javor. Obuhvata prostor od 21 860 km2. obuhvata dolinska proširenja donjih tokova Vrbasa i Bosne. Dejtonskim mirovnim sporazumom potpisanim 1995. te sve jaču demografsku polarizaciju. zahvata zapadni dio makroregije i teritorijalno se podudara sa peripanonskim dijelom Bihaćke krajine i prijedorskim subregionom. Usore i Spreče. klima.teritorijalnom pogledu 1991.9 % (8 063 km2) površine Peripanonske makroregije. pad stope nataliteta i prirodnog priraštaja. do 1995.F. te njihovih pritoka Vrbanje. odnosno 42. A.1982. Regionalno-geografska i administrativno-teritorijalna podjela Peripanonske makroregije U regionalno . Rat u Bosni i Hercegovini (u periodu od 1992.7 % teritorije Bosne i Hercegovine. Semberiju. Čemernica. ekonomski slabije razvijenih općina.7 %. a takođe i bogatstva prirodnim resursima neophodnim za razvoj privrednih djelatnosti na ovom prostoru. Srnetica. Uvod Peripanonski prostor Bosne i Hercegovine je teritorijalno i demografski najveća regionalno-geografska cjelina Bosne i Hercegovine.donjobosanska mezoregija.9 %. Na prostor Republike Srpske otpada 63. odnosno njen udio u ukupnoj površini makroregije iznosi 26. Vlašić. Zahvata sjeverni . vode. Zagreb.

do 1995.6 %. U 2 Novonastale općine Peripanonske makroregije na području Republike Srpske su: Krupa na Uni (dio općine Bosanska Krupa). imaju male teritorije. Sejtarija. Teočak (dio općine Ugljevik). od ukupnog broja stanovnika makroregije u 1996. Pelagićevo (dio općine Gradačac). a najizraženije smanjenje se desilo za vrijeme agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu od 1992. pod uticajem brojnih i različitih veoma nepovoljnih faktora. Administrativna karta Bosne i Hercegovine. uglavnom. Vukosavlje (dio općine Odžak) i Kostajnica (dio općine Bosanska Dubica). Analizirajući procjene o ukupnom broju stanovnika po entitetskim područjima u okviru Peripanonske makroregije može se zaključiti da je. a 48. U ratnom i poslijeratnom periodu. godini. Atlas svijeta. a na području Federacije BIH su: Usora (dio općine Tešanj). godine Ovakvom podjelom Peripanonska makroregija je dobila još 18 novih općina 2 (karta br. 1: Administrativno-teritorijalna i regionalna podjela Peripanonske makroregije Izvor: Atlas svijeta. Karakteristike demografskog razvoja Peripanonske makroregije 3.6 % od ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine. Dobretići (dio općine Skender Vakuf). Oštra Luka (dio općine Sanski Most).7 % državne teritorije. Doboj –istok (dio općine Doboj). Sejtarija. odnosno 1 037 745 na prostoru Federacije BiH. 1998.1) koje. odnosno 55.4 %. Šamac-Domaljevac (dio općine Bosanski Šamac) i Čelić (dio općine Lopare). 119 . ukupan broj stanovnika se smanjivao. Petrovo (dio općine Gračanica). odnosno 1 104 164 stanovnika živjelo na prostoru Republike Srpske. Osmaci (dio općine Kalesija). Geografske regije Bosne i Hercegovine. Milići (dio općine Vlasenica). a odlikuju se demografskom ispražnjenošću i ekonomskom neodrživošću. na 42. Kretanje ukupnog broja stanovnika Na prostoru Peripanonske makroregije (21 856 km2).1. Sapna (dio općine Zvornik) . 51. godine. 3. 1998.. Karta br. Ribnik (dio općine Ključ). Donji Žabar (dio općine Orašje).Neke karakteristike demografskog razvoja Peripanonske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003. Doboj jug (dio općine Doboj). prema posljednjem popisu stanovništva živjelo je 2 432 723 stanovnika.

1 %. 2005.donjobosanska mezoregija zabilježile su porast ukupnog broja stanovnika od 7. Razlog je intenzivna emigracija stanovništva u toku i nakon rata iz drugih područja Bosne i Hercegovine na prostor Peripanonske makroregije. 1996. a prema podacima za 2003.6 7 529 21 856 1 049 437 2 432 723 43. a 2000.3 35. godini zabilježen je blagi porast apsolutnog broja stanovnika makroregije. U 2003. Prema podacima za 1996. A. Statistički bilten Republike Srpske br.1 %). Banja Luka. Državni zavod za statistiku. godine 2 183 974 stanovnika. Naime.1 100 944 575 2 141 909 44. 1994. -12 % u odnosu na stanje iz 1991... živjelo više od 40 % stanovnika makroregije. Kantoni u brojkama. Federalni zavod za statistiku.. Kretanje ukupnog broja stanovnika po mezoregijama Peripanonske makroregije je bilo relativno ujednačeno što se može vidjeti iz podataka sadržanih u tabeli 1 i grafikonu 1. u periodu 1996-2003.3 36. br. a najznačajniji je bio u istočnom dijelu Peripanonske makroregije (5. godine u svim mezoregijama je evidentan porast broja stanovnika.5 % 2003. odnosno na prostoru Posavsko – sprečko – majevičko . Smanjenje apsolutnog broja stanovnika Peripanonske makroregije nije značajno uticalo na njen udio u ukupnom stanovništvu Bosne i Hercegovine. br. godine stanovništvo ovog dijela Republike Srpske bilježilo je stalan porast. godinu 52.sprečko – majevičko donjodrinska mezoregija bilježila pad od 1. Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine. Vlada Republike Srpske. Kadušić periodu poslije 1996. tj. u kojoj je u analiziranom periodu.6 % stanovnika makroregije živjelo je na području ovog dijela manjeg entiteta. stanovnika 528 881 854 405 % 21. godini i njihov udio u ukupnom stanovništvu Peripanonske makroregije PERIPANONSKA MAKROREGIJA Unsko-sanska mezoregija Posavskodonjovrbaskadonjobosanska Posavsko-sprečkomajevičkodonjodrinska UKUPNO Površina u km2 5 867 8 460 1991. i 2003. godine.0 2003 Uk. Kudumović. Prema procjenama entitetskih zavoda za statistiku.) sve tri mezoregije bilježile su pad u ukupnom broju stanovnika za više od 10 %.7 35. br. u periodu 1991 . godinu na prostoru Peripanonske makroregije je živjelo ukupno 2 141 909. udio stanovništva Peripanonske makroregije u ukupnom u promatranom periodu se povećao sa 55.sanska i Posavsko – donjovrbaska . 2005. stanovnika 465 707 786 586 % 21. Sarajevo. Republički zavod za statistiku. stanovnika 434 799 762 535 % 20.2 %. (Grafikon br.7 100 979 193 2 256 435 43. VIII. Sarajevo.1996. Naime. br.1996. 2005. 120 . U periodu od 2000 . Banja Luka. stanovnika 473 943 803 299 % 21. 1: Kretanje ukupnog broja stanovnika po mezoregijama u 1991.4 %. na 58.4 100 Izvori: Statistički godišnjak Republike Bosne i Hercegovine 1992.0 35. Politika razvoja stanovništva Republike Srpske (Projekat). odnosno 3. Uk.2 1996 Uk. Republika Srpska.. Demografska statistika. 2000. Sarajevo.290 814 stanovnika.1 100 931 681 2 183 974 42. godine smanjenje ukupnog broja stanovnika Peripanonske makroregije iznosilo je .6 2000 Uk. ali je on još uvijek bio znatno manji (-176 288) u odnosu na predratni ukupni broj stanovnika. u prvom periodu (1991 .6 % 1991.. godine. Federalni Zavod za statistiku. 2) Tabela br.donjodrinske mezoregije. dok je Posavsko .. 2005. godina Unsko . dok je u ostale dvije mezoregije živjelo manje od 60 % stanovnika.F.2003. Najveći broj stanovnika ove makroregije skoncentrisan je u njenom istočnom dijelu.

2005. 2: Udio broja stanovnika mezoregija u ukupnom stanovništvu Peripanonske makroregije (1991. godine.) % 50 40 30 20 10 0 Grafikon br. do 1996. i 2003.3 ‰ na 8.4 (Tabela br. Republički zavod za statistiku.Neke karakteristike demografskog razvoja Peripanonske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003. Prirodno kretanje stanovništva Peripanonski prostor Bosne i Hercegovine u prijeratnom periodu se isticao izrazitom dinamikom prirodnog kretanja stanovništva što je bio rezultat. godine Grafikon br.donjobosanska Posavsko-sprečko-majevičko-donjodrinska 3. Statistički bilten Republike Srpske br. Tako je u prvoj poslijeratnoj godini (1996.3 Nakon 1991.. godine. 1994. Republika Srpska. Federalni Zavod za statistiku.) evidentiran pad prirodnog priraštaja na 3. tj. paralelno sa opadanjem stope nataliteta. 121 .2. 2000. godine. Banja Luka. Federalni zavod za statistiku. U poređenju sa komponentama prirodnog kretanja stanovništva Bosne i Hercegovine u cjelosti u 1991. visoke stope prirodnog priraštaja. 1996. godine kada je evidentiran porast sa 7. Kantoni u brojkama. godine. 2005.6 ‰. godini (natalitet 14. 1: Kretanje ukupnog broja stanovnika po mezoregijama Peripanonske makroregije (1991. Pregled po općinama.) 1200000 1000000 800000 600000 400000 200000 0 1991 1996 2000 2003 1991 1996 2000 2003 Unsko-sanska mezoregija Posavsko-donjovrbaska. za 1. mortalitet 7. na prostoru ove makroregije 1991. Politika razvoja stanovništva Republike Srpske (Projekat). Sarajevo. godinu. Državni zavod za statistiku.3 ‰) što je rezultiralo umjerenim prirodnim priraštajem (8. Nakon 1996. VIII. i 2003. godine evidentirana je viša stopa nataliteta (15.) 3 4 Statistički godišnjak Republike Bosne i Hercegovine 1992.2 ‰... 2005. 2. Vlada Republike Srpske. povećanja stope mortaliteta i kontinuiranog opadanja stope prirodnog priraštaja stanovništva Peripanonske makroregije. 2000. a taj trend je nastavljen i dalje tako da je u 2003. godini u ovom području rođeno duplo manje djece (19 380) u odnosu na 1991.donjobosanska Posavsko-sprečko-majevičko-donjodrinska Unsko-sanska mezoregija Posavsko-donjovrbaska.7 ‰. 1996. Sarajevo.3 ‰) Peripanonska makroregija bilježila je nadprosječne vrijednosti. Demografska statistika. 2005.3 ‰) i umjerena stopa mortaliteta (7. Naime.1 ‰ više u odnosu na stanje iz 1991. kontinuirano je rasla stopa mortaliteta da bi u 2003. usljed ratnih dešavanja i negativnih demografskih procesa došlo je do značajnog pada stope nataliteta. Smrtnost je bila najizraženija u periodu od 1991.. broj umrlih bio veći za oko 4 000 u odnosu na stanje iz 1996..0 ‰). Banja Luka.3 ‰ i prirodni priraštaj 7. dok je uticaj unutrašnjih i vanjskih migracija na prirodno kretanje stanovništva bio zanemarljiv.. u prvom redu.. Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine. Sarajevo.

9 11. 3: Prirodno kretanje stanovništva Peripanonske makroregije 1991. godine Peripanonska makroregija Godina 1991. godine na području Posavsko – sprečko – majevičko – donjodrinske mezoregije evidentirano je 10 općina sa negativnim prirodnim priraštajem.7 Izvor: Isto kao za tabelu br. bilježila je i Unsko – sanska mezoregija sa -1.3 11..0 0. Analizom komponenata prirodnog kretanja stanovništva 1991. pri čemu se Posavsko – sprečko – majevičko . (Tabela br. pored Posavsko – sprečko – majevičko – donjodrinske mezoregije (-0..1 ‰.2 8.7 3.3 8.donjodrinska mezoregija može izdvojiti kao područje sa najvećim promjenama. Grafikon br. godine čak 17 općina (od ukupno 32) imalo je negativan prirodni priraštaj. Natalitet 36 697 24 094 23 098 19 380 ‰ 15.) % 35 30 25 20 15 10 5 0 1991. 3 možemo konstatovati da je prostor Peripanonske makroregije. 1996.F.. godine po mezoregionalnim područjima utvrdili smo da su se u sve tri mezoregije odvijali negativni procesi u pogledu prirodne dinamike stanovništva.. 2 i grafikonu br.. 1996. Ovo se najvećim dijelom odnosi na novonastala općinska područja čije su se stope prirodnog priraštaja kretale od -9.9 Prirodni priraštaj 19 228 10 221 6 198 1 583 ‰ 8. godini. godine. 1996. Negativnu stopu prirodnog priraštaja u 2003.0 8. 2000. Kadušić Tabela br. 1996. nakon 1991. 2: Prirodno kretanje stanovništva Peripanonske makroregije 1991. Prirodni priraštaj 2003. Natalitet 1996. Mortalitet 2000. 2000 i 2003.0 7. Kudumović. Naime.6 Mortalitet 17 442 13 873 16 900 17 797 ‰ 7.0 3. i 2003.7 ‰ (Sapna). 1996. 1996.. i 2003. a 2003. 3) Veličinu promjena najbolje pokazuje broj općina sa negativnim prirodnim priraštajem u istočnom dijelu Peripanonske makroregije.1. 2000. prešao sa srednje natalitetnog na nisko natalitetni tip (stopa nataliteta ispod 15 ‰). 2000. 4: Kretanje stopa prirodnog priraštaja po mezoregijama Peripanonske makroregije (1991. 2000..7 ‰ (Donji Žabar) do 3. 122 . 2003..5 ‰). Grafikon br. ‰ 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 1991 1996 2000 2003 Unsko-sanska Posavsko-donjovrbaska -donjobosanska Posavsko-sprečko-majevičko-donjodrinska Na osnovu prikazanih podataka u tabeli br. i 2003. A.

sve tri mezoregije u 1991. odnosno naseljenost veću od bosanskohercegovačkog prosjeka (85. godini zabilježen je u općinama Živinice (8.0 ‰ 14.1 2.sanske mezoregije evidentirano je 7 općina (od ukupno 13) sa negativnim prirodnim priraštajem. 2000.2 -0.donjobosanske mezoregije od ukupno 20 općina polovina je u 2003. godini).9 13.9 2.donjodrinska mezoregija sa 139.9 9.3 -1.Neke karakteristike demografskog razvoja Peripanonske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003.9 ‰ 15./km2 u 1991. Usora (5.4 8. broj stanovnika 528881 434799 465707 473943 Uk. Najveću gustinu naseljenosti imala je Posavsko – sprečko – majevičko .4 ‰).1 ‰) i Kalesija (6. Općina Bužim je u 2003. godini su imale gustu naseljenost. 2003./km2.1 ‰ 7.6 ‰ 6. pri čemu se izdvaja novonastala općina Krupa na Uni sa -17.4 st.7 8.3 11./km2.3 ‰ 9. Smanjenjem ukupnog broja stanovnika nakon 1991.3.1 ‰ 7.4 ‰) i Tešanj (4. ali je u 2003. 1996. 2.5 Izvor: Isto kao za tabelu br. godini. 3: Prirodno kretanje stanovništva po mezoregijama Peripanonske makroregije Unsko-sanska 1991.2 5. Uk./km2. a najmanju Unsko-sanska sa 90. na 98.5 ‰ u općinama Dobretići i Gradiška. što potvrđuju podaci u tabeli 4 i grafikonu 5. 2000.5 1.1 st. U isto vrijeme na području Unsko .2 9./km2 u 1996./km2).6 7.9 Prirodni priraštaj 4280 2703 1399 449 Prirodni priraštaj 5582 3448 1914 239.4 3.6 7.5 2. Najveći prirodni priraštaj imale su općine Doboj Jug (8. U okviru Posavsko – donjovrbasko .5 ‰.4 7. Peripanonska makroregija je najgušće i najravnomjernije naseljena oblast Bosne i Hercegovine sa prosječnom gustinom naseljenosti od 111. godini imala negativan prirodni priraštaj koji se kretao se od -0. Posavskosprečkomajevičkodonjodrinska 1991.9 Prirodni priraštaj 9366 4070 2885 960 ‰ 7. godine smanjivala se i gustina naseljenosti (sa 111. Razmještaj stanovništva i gustina naseljenosti Gustina naseljenosti i razmještaj stanovništva Peripanonske makroregije odlikuje se određenim specifičnostima u odnosu na ostale regije Bosne i Hercegovine.5 8. 1996.4 Mortalitet 4153 3193 3659 3735 Mortalitet 6579 5425 6653 6510 Mortalitet 6710 5255 6588 7552 ‰ 8 10.2 ‰).3 6. broj stanovnika 854405 762535 786586 803299 Uk. Naime. 123 .3 u 1991.4 7.0 st.0 ‰.7 ‰). 2000. 2003.0 7. Naime. broj stanovnika 1049437 944575 931681 979193 Natalitet 8433 5896 5058 4164 Natalitet 12188 8873 8567 6704 Natalitet 16076 9325 9473 8512 ‰ 15.3 ‰ u Banja Luci do -2. Doboj Istok (6. godini skoro dostigla prijeratno stanje i iznosila je ponovo iznad 100 st.7 13.3 ‰).3 st.6 10. 2003. 1996.5 st.1 11.4 9.8 3. Najveći prirodni priraštaj u 2003. Stanovništvo Peripanonske makroregije je dosta ravnomjerno raspoređeno po pojedinim mezoregijama. Posavskodonjovrbaska donjobosanska 1991. 3. godini zabilježila najveći prirodni priraštaj koji je iznosio 10. godine Tabela br.

3. a zatim kontinuiran i umjeren porast gustine naseljenosti nakon 1996. Srebrenik. Uk.. st. Općine Peripanonske makroregije koje se ističu po izrazitoj gustini naseljenosti su Prijedor. do 1996. br.5 98. Banovići.9) i dr.1 103. 473943 803299 979193 2256435 st/km2 80. 2000. st.8 st/km2).4 93.7 99. dok su u druge dvije mezoregije te promjene bile nešto slabijeg intenziteta.0 2000. br. 2000 i 2003. Kadušić Tabela br. 434799 762535 944575 2141909 st/km2 74. godine. 1996. 5: Kretanje gustine naseljenosti po mezoregijama Peripanonske makroregije (1991. Gračanica. Brod./km2 Posavsko-sprečko-majevičko-donjodrinska Posavsko-donjovrbaska. Tuzla.. Bijeljina. najgušća naseljenost je bila u Posavsko – sprečko – majevičko .3). Grafikon br. Cazin. Pelagićevo (33.. Banja Luka.1 125. 4: Kretanje gustine naseljenosti po mezoregijamaPeripanonske makroregije 1991. Uk./km2.1 st. Gradačac.2 Izvori: isto kao za tabelu br. Bužim. godine).3 1996. br. Laktaši. Kudumović.1 139. 5867 8460 7529 21856 528881 854405 1049437 2432723 st/km2 90.2 na 74.6). Najznačajnije smanjenje gustine naseljenosti imala je Unsko . A. Doboj. Tešanj./km2. Uk.sanskoj (80. a najslabija u Unsko . Kalesija.0 123.sanska mezoregija u periodu od 1991. Zvornik.0 130.4 111. Velika Kladuša. Krupa na Uni (20. Ove općine imaju naseljenost preko 100 st. Živinice.1 st/km2).9 2003..8 95. Nasuprot njima su općine sa vrlo slabom naseljenošću i to su uglavnom one koje su nastale diobom prijeratnih općina kao što su: Oštra Luka (16. Orašje i Odžak. Godine 2003.1 100.F. br. sa 104. i 2003. 1996.. Uk. 124 . godine PERIPANONSKA MAKROREGIJA Unsko-sanska mezoregija Posavskodonjovrbaskadonjobosanska Posavsko-sprečkomajevičkodonjodrinska UKUPNO km2 1991. Žepče.) 2003 2000 1996 1991 0 100 150 st.st.8). 465707 786586 931681 2183974 st/km2 79.donjodrinskoj mezoregiji (130. st.1 90.donjobosanska Unsko-sanska mezoregija 50 200 Promjene u gustini naseljenosti koje su se desile u ratnom i poslijeratnom periodu po mezoregijama Peripanonske makroregije su bile dosta slične (pad u periodu 1991 1996. Ribnik (18. Lukavac.

Peripanonska makroregija je najgušće i najravnomjernije naseljen prostor Bosne i Hercegovine sa više od 100 st/km2. Its population. Peripanonic macro region is the most intensive and most even populated area of Bosnia and Herzegovina with more than 100 inhabitants per square kilometre. The problem is and the problem on which is necessary to work intensively is returning of displaced and refugees to pre-war place of living so that we could. at least partially. ali i intenzivnih postratnih negativnih demografskih trendova. Ovako drastično smanjenje rezultat je agresije i rata u Bosni i Hercegovini. Moreover.288 that are for 7. radi harmonizacije ovog prostora kako na demografskom tako i na ekonomskom planu. before all. Peripanonske makroregije. Peripanonska makroregija je. posebno prirodnog kretanja stanovništva i migracija. 125 . prije svega.2 % less in the comparison to pre-war condition. was exposed to the most intensive changes and destructions and the best prove for those are statistical data’s-evaluations for period after 1991. kao osnovni i najvažniji segment države. which is Peripanonic macro region. godine Zaključak Zadatak ovog istraživanja bio je. bilo je izloženo najjačim promjenama i destrukciji o čemu najbolje govore statistički podaci-procjene za period nakon 1991. especially natural growth rates and migrations. godine. as the most important sate segment. Stanovništvo. This drastic decrease is a result of aggression and war in Bosnia and Herzegovina. but also it is a result of intensive post-war negative demographical trends. Konstantno opadanje stopa nataliteta i rast stopa mortaliteta rezultirali su negativnom stopom prirodnog priraštaja i starenjem stanovništva. odnosno za 7. Ipak. mitigate process of ethnical homogenisation of entities. posebno perifernih nerazvijenih i novonastalih općina. u periodu od 1991. Ono što predstavlja problem razvoja i na čemu je potrebno intenzivno raditi je povratak izbjeglih i raseljenih na prijeratna mjesta boravka kako bi se.2 % manje u odnosu na predratno stanje. to point at complexity of problem of demographical development of Bosnia and Herzegovina in the period after 1991 on the example of its biggest regional-geographic region.Neke karakteristike demografskog razvoja Peripanonske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003. especially peripheral undeveloped and new-created municipalities because of harmonisation of this area on demographical and economic planning. regional developmental agencies are mechanisms which should work on reinforcement of local government. regionalne razvojne agencije su mehanizmi koji trebaju raditi na jačanju lokalne samouprave. Constant reduction of natural growth and increases of death rates resulted with negative natural growth rates and the population is growing old. da se ukaže na složenost problema demografskog razvoja Bosne i Hercegovine u periodu nakon 1991. do 2003. godine na primjeru njene najveće regionalno-geografske cjeline. ublažio proces etničke homogenizacije entiteta. izgubila veliki broj stanovnika koji se procjenjuje na oko 176 288 stanovnika. Conclusion The aim of this research was. barem djelimično. godine. In the period from 1991 to 2003 Peripanonic macro region lost a large number of inhabitants which is evaluated at around 173. Takođe. However.

Demogeografija-Stanovništvo svijeta. Sveska 26-27. Zagreb. Politika razvoja stanovništva Republike Srpske (Projekat). Državni zavod za statistiku. Osnovna obilježja demografskog razvitka u Bosni i Hercegovini u periodu nakon drugog svjetskog rata. Changes in the 1990 s and the Demographic Future of the Balkans. godine. Sarajevo.. Sarajevo. Banja Luka. 1990. Kulenović. 2006. JLZ. Regionalne razlike u kretanju ukupnog broja stanovnika i gustine naseljenosti Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2004. 9.. S.. Kulenović. Ibreljić. S. Geodetski zavod BiH. 2000. Some aspects of Balkan economic and demographic changes in the nineties and demographic trends in the first decades of the third millenium. 1994. 2005. Sarajevo. 2005. Sarajevo.F. Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Banja Luka.. Zagreb. Tuzla. 10. 1984. Friganović.. Ibreljić. Kadušić Literatura 1. Pregled po općinama.. Federalni Zavod za statistiku. I. Republika Srpska. Conférence internationale. Godina III. 6. 8. VIII. Statistički bilten Republike Srpske br. F. A. S..P. Br. Sarajevo. 2005. Federalni zavod za statistiku. Tuzla.1982. J.. M. Demografska statistika. 3. 126 . 4. Centar za ekonomsko održivi i regionalni razvoj Tuzla. Statistički godišnjak Republike Bosne i Hercegovine 1992. 12. 2005. Sarajevo. Vlada Republike Srpske. Markotić. Školska knjiga. Kudumović. Enciklopedija Jugoslavije. Kantoni u brojkama. Sv. Geografija. Separat za Republiku Bosnu i Hercegovinu. 1998. A. 11. Regionalni ekonomsko-geografski i demogeografski trendovi u jugoistočnoj Evropi (sa posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu). Smlatić. I. 2005. Kudumović. 5. 7. 3. 2. Zbornik radova Prirodno-matematičkog fakulteta u Tuzli. Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine. Republički zavod za statistiku. Geografski pregled.

regional development. Prirodno-matematički fakultet.. Besides quoted. ali i jaka polarizacija stanovništva. 127 – 136 (2007-2008) Originalni naučni rad PROMJENE U DEMOGRAFSKOM RAZVOJU PLANINSKO-KOTLINSKE MAKROREGIJE BOSNE I HERCEGOVINE U PERIODU OD 1991-2003. unbalanced demographical development. regionalni razvoj. Pored navedenog. Abstract In this paper are analyzed changes in demographical development in Mountainvalley macro region of Bosnia and Herzegovina which appeared in the last 10 years of 20th century and in the beginning of 21st century. This resulted with very low values of natural population growth rate.Zbornik radova PMF 4 i 5. . posljedica nepovoljnog prirodnog kretanja stanovništva koje se očituje kroz pad stope nataliteta i povećanje stope mortaliteta što je rezultiralo jako niskim vrijednostima prirodnog priraštaja. Univerzitet u Tuzli Abstrakt U radu su analizirane promjene u demografskom razvoju prostora bosanskohercegovačke Planinsko-kotlinske makroregije nastale u posljednjem desetljeću XX i na početku XXI vijeka. u najvećoj mjeri. YEAR Mr. Demografska destrukcija planinsko-kotlinskog prostora je. Fadila Kudumović. vš. U ovom periodu najsnažnije promjene u stanovništvu Bosne i Hercegovine pa i navedene regije desile su se u periodu rata (1992-1995. GODINE CHANGES IN DEMOGRAPHICAL DEVELOPMENT OF MOUNTAINWALLEY MACROREGION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA IN PERIOD 1991-2003. one of the basic demographical characteristic of this area is expressive asymmetry in demographical development of mezzo-regional areas but strong polarization of population. Demographical destruction of mountain-valley area is. ass. posebno u velikim urbanim centrima: Sarajevu i Zenici. The most intensive changes in population of Bosnia and Herzegovina and quoted region happened during the period of war (1992-1995) when total inhabitants number and population density were significantly reduced. especially in the bigger urban centers: Sarajevo and Zenica. Bosnia and Herzegovina. Ključne riječi: Planinsko-kotlinska makroregija. neravnomjeran demografski razvoj. Key words: Mountain-valley macro region. Bosna i Hercegovina. in the greatest. which is the whole area of Sarajevo-zenica valley. connected with unfavorable natural growth of population which is seen trough decreases of birthrate and increases of death-rate.) kada je značajno smanjen ukupan broj stanovnika i gustina naseljenosti. sc. jedna od osnovnih demografskih karakteristika ovog prostora je izrazita neravnomjernost u demografskom razvoju mezoregionalnih područja. Odsjek za geografiju.

str.9 st.lašvanska mezoregija. Granicu prema sjeveru čine planinski vijenci Dimitor – Manjača – Čemernica – Vlašić – Konjuh . 82-85.2 % površine Planinsko kotlinske makroregije). U Bosni i Hercegovini je. Tuzla. ekonomskog i socijalnog razvoja zemlje u cjelosti. Zastoj u demografskom razvoju središnjeg dijela Bosne i Hercegovine nakon 1991. smještena je na istoku makroregije. Mirić R. godine uslovljen je specifičnim tokom političkog. Nepovoljnost prirodnog kretanja stanovništva očituje se kroz pad stope nataliteta i povećanje stope mortaliteta što je rezultiralo niskim vrijednostima prirodnog priraštaja (0. a obuhvata područje gornjeg toka rijeke Drine i njenih pritoka Sutjeske. Ima površinu od 2 655 km2 (20. a na području istočnog dijela makroregije (Gornjodrinska mezoregija) u 2003. Ćehotine. Regionalna i administrativno-teritorijalna podjela Planinsko-kotlinske makroregije Posmatrano regionalno . u odnosu na stanje iz 1991.plivska mezoregija. Gornjovrbasko . a obuhvata široko područje Sarajevsko – zeničke kotline smještene u dolini gornjeg toka rijeke Bosne i lašvanske kotline u dolini rijeke Lašve. Ima površinu od 4 408 km2 što čini 34. (Karta br... U navedenom ukupnom smanjenju Planinsko-kotlinska makroregija je imala udio od 51. godini iznosila 86. a od Bosanskohercegovačkog visokog krša razdvajaju je planinski masivi Lisina – Vitorog – Raduša – Bitovnja – Bjelašnica – Treskavica . Predstavlja prostorno najveću mezoregiju sa površinom od 5 821 km2 (45.Javor. Kudumović 1. Gornjobosansko . smanjenje ukupnog broja stanovnika ove regije je iznosilo 255 098 stanovnika. 2005.F. godine. Uvod Planinsko-kotlinska makroregija zahvata središnji planinsko-kotlinski dio Bosne i Hercegovine i ima površinu od 12 882 km2 što čini 25. godini stopa prirodnog priraštaja bila je negativna i iznosila je -2.geografski Planinsko . Lima.2 % državne teritorije.2 % u ukupnoj teritoriji makroregije. Osvrt na geografsku regionalizaciju Bosne i Hercegovine. Paralelno sa padom ukupnog broja stanovnika opadala je i prosječna gustina naseljenosti regije pa je u 2003. g. godini)... Rzava i drugih manjih tokova. 1. evidentiran pad ukupnog broja stanovnika za čak 523 110 osoba. odnosno za 11. ima središnji položaj u okviru makroregije. Središnji planinski prostor Bosne i Hercegovine oduvijek je predstavljao važnu raskrsnicu magistralnih putnih pravaca i tranzitno područje između prostora peripanonske Bosne i jadranskog primorja. 128 .Zelengora. Gornjodrinska mezoregija. tj. 2. Smještena je između Peripanonske oblasti na sjeveru i područja Bosanskohercegovačkog visokog krša na jugu. Univerzitet u Tuzli. Geografski radovi br. 2.9 % manje stanovnika u 2003.2 %. a zahvata područje gornjih tokova rijeka Vrbasa i Plive. u periodu 1991-2003.6 % makroregionalnog teritorija) što je čini najmanjom mezoregijom ovog područja. smještena u zapadnom dijelu Planinsko – kotlinske makroregije./km2. Prače. 3. 1) 1 Nurković S.kotlinsku makroregiju čine tri mezoregionalne cjeline 1 i to: 1. Nalazi se na drugom mjestu po površini i po broju stanovnika (iza Peripanonske makroregije).7 ‰.5 ‰ u 2003.

Karakteristike demografskog razvoja Planinsko . Prostorno najveća općina ove regije 1991.Ustikolina (dio općine Foča). Kretanje ukupnog broja stanovnika Koncentrisanje stanovništva na prostoru Planinsko . u prirodno . godine Prema komunalnoj strukturi Bosne i Hercegovine iz 1991. tako i u demografskom i funkcionalnom smislu. 1998.kotlinske makroregije 3.Promjene u demografskom razvoju Planinsko-kotlinske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003. godine bila je Foča sa 1 121 km2. 2 Novonastale općine Planinsko . Geografske regije Bosne i Hercegovine.geografskom pogledu. 129 . Ustiprača (dio općine Goražde). odnosno formirano je sedam novih općina. Atlas svijeta. Stari Grad (dio općine Stari Grad). 3. U 2003. godine Planinsko kotlinska makroregija bila je podijeljena na 37 općinskih područja raspoređenih na površini od 12 884 km2. 1998.Ustikolina (dio općine Foča).1. nastale još četiri nove.kotlinske makroregije je podijeljen između dva entiteta pri čemu veći dio pripada Federaciji Bosne i Hercegovine 6 970 km2 (54. godini na području Planinsko kotlinske makroregije evidentirane su 44 općine. 1 može se vidjeti da je najsnažnija destrukcija međuentitetskom linijom razgraničenja izvršena na području grada Sarajeva pri čemu je došlo do potpunog destruiranja urbane zone.9 %). Administrativna karta Bosne i Hercegovine.kotlinske makroregije vezano je isključivo za dolinsko .1 %).. od prijeratnih osam sarajevskih općina. Međuentitetskom linijom razdvajanja prostor Planinsko . a manji Republici Srpskoj 5 914 km2 (45. općine Pale). a u Federaciji BiH: Foča . Novo Sarajevo (dio općine Novo Sarajevo). Sejtarija.kotlinske makroregije u Republici Srpskoj su: Jezero (dio općine Jajce). Karta 1: Regionalna i administrativno-teritorijalna podjela Planinsko-kotlinske makroregije Izvor: Atlas svijeta.Centar sa 33 km2 površine. Ustiprača (dio općine Goražde). Pale (dio općine Pale). Ilidža (dio općine Ilidža).kotlinske predjele koji. te su na taj način. 2 Iz karte br. a najmanja je bila općina Sarajevo . Ovakva podjela je uzrokovala destrukciju prijeratnog komunalnog sistema regije koja se ogleda u uspostavi novih općinskih područja bez utemeljenja kako u teritorijalnom. a u Federaciji BiH: Foča . Sejtarija.

69.1) Bjelovitić. Vareš i Ilijaš) kao i više grana prerađivačke industrije (metalne. U periodu od 2000. 1994. Promjene u prostornom rasporedu stanovništva Srednjebosanske regije.) 5 Smlatić. str. te drugi manji gradski centri. M.zeničke kotline 4 koja se po industrijskom razvoju izdvajala kako u Bosni i Hercegovini tako i u bivšoj Jugoslaviji. godinu ukupan broj stanovnika Planinsko ..8 % i 2003. JLZ. 5 Prema popisu stanovništva 1991.F. Kudumović pružaju najpogodnije uslove za naseljavanje. odnosno 31. godini na području Federacije živjelo je čak 84 % stanovništva regije. da bi u u periodu od 1996. godine 83 %. 4 Sarajevsko . Zagreb. str. Travnik. 3 130 . Visočkog.8 % (-313 690).. U društveno . VIII. godine 82. 3 Ovdje se prije svega misli na prostor Sarajevsko . Statistički bilten Republike Srpske br. Sarajevo. što je i očekivano s obzirom na činjenicu da su na ovom prostoru smješteni značajni administrativni. Izgradnja najznačajnijih saobraćajnica u dolinama velikih bosanskohercegovačkih rijeka.. 6 Statistički godišnjak Republike Bosne i Hercegovine 1992. do 2000.7 %)... S. 2005. Kantoni u brojkama. Sarajevo. Banja Luka. a najznačajniji su urbanizacija i ubrzana industrijalizacija Planinsko kotlinske makroregije. str.. 25. (Opširnije vidjeti u: Ćehajić. Državni zavod za statistiku. 7 Ibid 8 Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine. U 1996. koncentrisanje privrednih djelatnosti i industrijskih kapaciteta uticalo je na slijevanje stanovništva iz udaljenijih planinskih seoskih naselja prema dolinama. 209. dužinu oko 80 km i širinu 20 . industrijski i urbani centri Bosne i Hercegovine kao što su Sarajevo. Sarajevo. Sarajevo. Zauzima središnji dio Bosne i Hercegovine.XV. do 2003. Geografski pregled XIV. 7 Prema procjenama za 1996. 2000.društvenogeografski pregled. a sastoji se od Sarajevskog. Federalni Zavod za statistiku. 8 Analizom podataka o učešću broja stanovnika entitetskih područja u ukupnom stanovništvu Planinsko – kotlinske makroregije može se zaključiti da je.8 %. (Tabela br. godine došlo do neznatnog porasta od tek 0. Republički zavod za statistiku. Enciklopedija Jugoslavije. godine zabilježen je značajniji porast ukupnog broja stanovnika (4. bila je središte razvoja crne metalurgije (Zenica. 2005. uticalo je nekoliko procesa. Kakanjskog i Zeničkog polja.geografskom smislu na ubrzano naseljavanje ovog prostora. 1982. Sarajevo . Zenica. Demografska statistika. Navedena kotlina. zajedno sa lašvanskom dolinom. Geografski pregled 26-27. kroz cijeli posmatrani period. 1.kotlinske makroregije smanjio se za 22. krupnim privrednim objektima i gradovima posebno. godine 6 na prostoru Planinsko – kotlinske makroregije živjelo je 1 374 157 stanovnika. prehrambene. grafikon br.) u Sarajevu i drugim manjim centrima.zenička kotlina ima površinu od 990 km2. U mezoregionalnom pogledu najveći udio u ukupnom stanovništvu Planinsko kotlinske makroregije imala je Gornjobosansko . najveći broj stanovnika ove regije živio na području Federacije BiH. 2005.lašvanska mezoregija. J. 1982/1983. drvne.4 % ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine bilo je koncentrisano na 25. Federalni zavod za statistiku. 1973. Sarajevo..2 % državnog teritorija. Republika Srpska.25 km. Separat za Republiku Bosnu i Hercegovinu. u periodu nakon Drugog svjetskog rata. tekstilne i dr.

Banja Luka.. Gornjovrbasko plivskoj i Gornjodrinskoj. na prostoru Gornjobosansko . i 2003. Federalni Zavod za statistiku.4 74. Republički zavod za statistiku. 1996. Državni zavod za statistiku. godine Tabela br. 1: Kretanje ukupnog broja stanovnika po mezoregijama 1991.0 76. U periodu nakon 1991.kotlinskog prostora živilo na 2 600 km2. 2000 i 2003.4 100 2000 Uk. Statistički bilten Republike Srpske br.lašvanske mezoregije živjelo je više od milion ljudi.9 100 1996 Uk. odnosno na 20.0 77.5 % ukupnog bosanskohercegovačkog stanovništva... odnosno oko 75 % ukupnog stanovništva Planinsko . Kada se ovom području doda i područje općine Zenica onda se može vidjeti da je skoro polovina (48. stanovnika 126 218 859 202 133 639 1 119 059 % 11.kotlinske makroregije. Uk. 131 . 1996. stanovnika 184 595 1 026 541 163 021 1 374 157 % 13. 2: Udio broja stanovnika mezoregija u ukupnom stanovništvu Planinsko-kotlinske makroregije (1991. Banja Luka.8 12.6 13. br. Budući da je privredni i ekonomski razvitak makroregije poticao. Naime.2 100 2003 Uk. Demografska statistika.. 1996. stanovnika 951 80 822 669 142 618 1 060 467 % 9. To istovremeno znači da je na ovom prostoru živjelo 23. Sarajevo. 1994. Ovi podaci upućuju na to da je jako izražena neravnomjernost u ukupnom broju stanovnika po mezoregijama Planinsko . Vlada Republike Srpske. i u poslijeratnom periodu većina stanovništva (oko 77 %) živila je u Gornjobosansko . godine demografski odnosi u okviru makroregije se nisu značajno izmijenili. Federalni zavod za statistiku. br.2 100 1991... Kantoni u brojkama. sa sarajevskog i zeničkog područja i najveći broj seoskog stanovništva pod uticajem jake industrijalizacije preselio se upravo na područja navedenih općina.2 % makroregionalnog prostora. 2000 i 2003. 2005. br. Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine.3 76. Republika Srpska. živjelo je tek oko 25 % stanovnika makroregije. Sarajevo.9 100 2 655 5 821 4 408 12 884 Izvori: Statistički godišnjak Republike Bosne i Hercegovine 1992. 2005.. uglavnom. odnosno 12 % stanovništva Bosne i Hercegovine.) % 100 80 60 40 20 0 1991 1996 2000 2003 Gornjovrbasko-plivska mezoregija Gornjobosansko-lašvanska mezoregija Gornjodrinska mezoregija Godine 1991. VIII.) 1500000 1000000 500000 0 1991 1996 2000 2003 Gornjovrbasko-plivska mezoregija Gornjobosansko-lašvanska mezoregija Gornjodrinska mezoregija Grafikon br. Politika razvoja stanovništva Republike Srpske (Projekat). U ostale dvije mezoregije. godini živilo je čak 38.2 34..Promjene u demografskom razvoju Planinsko-kotlinske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003. Na području osam sarajevskih općina u 1991.kotlinske makroregije PLANINSKOKOTLINSKA MAKROREGIJA Gornjovrbaskoplivska mezoregija Gornjobosanskolašvanska mezoregija Gornjodrinska mezoregija UKUPNO Površina % 20. na oko 55 % površine. 2005. 1: Kretanje ukupnog broja stanovnika po mezoregijama Planinsko-kotlinske makroregije (1991.kotlinske makroregije bila prisutna i u prijeratnom periodu... Sarajevo. stanovnika 117 556 820 527 130 516 1 068 599 % 11. godine i njihov udio u ukupnom stanovništvu Planinsko .6 45.8 11. 2000. 2005.lašvanskoj mezoregiji. Grafikon br.4 % stanovništva makroregije. br.7 11.9 %) stanovništva Planinsko .

Naime.6 6. 3) 132 .) 35 30 25 20 15 10 5 0 1991.7 ‰ i to u periodu od 1996. Tako je za period od tri godine (2000 .9 2. 3: Prirodno kretanje stanovništva Planinskokotlinske makroregije ‰ (1991.. Kudumović 3. do 2003. 2003. i 2003. i 2003.9 ‰.6 Prirodni priraštaj 11 379 7 260 2 367 1 065 ‰ 7.) stopa nataliteta opala čak za 1.4 ‰).6 ‰ što je više u odnosu na pad u toku ratnog perioda (1. 1996.plivska mezoregija). Natalitet Mortalitet 2000. godini iznosila je 14. godini smanjila se na 13. do 2000..9 13. 2000. 2000.9 Izvori: Isto kao za tabelu br.2 0. godine Planinsko – kotlinska makroregija Godina 1991. Prema podacima istih izvora u 2000. stopa smrtnosti stanovništva od 1996.kotlinskog područja Bosne i Hercegovine u 1991. ukazuju na izražen trend rasta smrtnosti stanovništva. za period od 1991. Tabela br..kotlinske makroregije u prvoj poslijeratnoj godini kretale su se u razmaku od 6. i 2003.5 Mortalitet 9 642 7 005 9 504 9 612 ‰ 7.. Stope nataliteta po mezoregijama Planinsko . 1. Podaci o stopi mortaliteta. nakon čega je nastupilo konstantno opadanje zbog čega je u 2003. Uk. 1996.5 11. broj stanovnika 1 374 157 1 060 467 1 068 599 1 119 059 Natalitet 20 945 14 265 11 871 10 677 ‰ 14. opšta stopa nataliteta na ovom prostoru u 1991. godine povećala se za 2.2. 2000.6 8. godine. godine. (Vidjeti tabelu br.1 9. i 2003.7 ‰). U periodu od 1996. godine stope smrtnosti se neznatno smanjuju. Grafikon br. do 2003.5 ‰ (Gornjodrinska mezoregija) do 17.5 ‰. do 2000. Prirodno kretanje stanovništva Prirodno kretanje stanovništva Planinsko .2003.2 6.9 ‰. 1996. 1996.. a prema procjenama Zavoda za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske u 1996. godine jedino je Gornjodrinska mezoregija zabilježila blagi porast stope nataliteta od 0.9 8. godine u ovoj makroregiji iznosio 0. godini nastavljene su negativne tendencije u reprodukciji stanovništva ove makroregije. Usljed takvog trenda.9 ‰ (Gornjovrbasko .3 ‰. Prirodni priraštaj 2003. 2: Prirodno kretanje stanovništva Planinsko . godini ova mezoregija imala najnižu stopu nataliteta (5. a nakon 2000. godini karakteristično je po naglom padu nataliteta i povećanom mortalitetu što je rezultiralo sa jako niskim prirodnim priraštajem koji je 2003.kotlinske makroregije 1991. 1996.F. 2000.

godini gustina naseljenosti iznosila 86. Gornjobosansko .4 -1. Uk. broj stanovnika 184595 95180 117556 126218 Uk.1 8. 2000. 3) 3. odnosno 75.. opadala je i gustina naseljenosti tako da je. broj stanovnika 1 026761 840622 844842 859202 Uk.Promjene u demografskom razvoju Planinsko-kotlinske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003.2 5. 2003. godini iznosila je 106. Razmještaj stanovništva i gustina naseljenosti Kao što je prisutna velika razlika u prirodnom kretanju stanovništva po pojedinim dijelovima Planinsko – kotlinske makroregije tako je i kada se posmatra razmještaj stanovništva i gustina njegove naseljenosti na ovom prostoru.7 5.9 ‰ 13.1 ‰ (Gornjodrinska mezoregija) do 7.8 ‰ u 2003. i 147.1 6. a u 2000.0 ‰ 15. 1996. Ova mezoregija je najnaseljenija regionalna cjelina Bosne i Hercegovine sa čak dvostruko većom gustinom naseljenosti od prosječne gustine naseljenosti Bosne i Hercegovine (85. u 2003. imala i najveći ukupan broj rođenih u poslijeratnom periodu.5 7.3 8. Sa opadanjem ukupnog broja stanovnika.9 10. godini imalo je negativan prirodni priraštaj (Rudo. prema procjenama.1 ‰ u 2000. Najgušće je naseljena Gornjobosansko .9 ‰).plivska mezoregija).3 ‰ (Goražde). 4.2 8. Gornjodrinska mezoregija 1991. Najviša zabilježena stopa smrtnosti u posmatranim godinama vezana je za Gornjobosansko . godine umrlo ukupno 7 480 stanovnika.3 1. 2000.0 17.4 1.3 st/km2 u 2003.kotlinske makroregije u 1991.7 st/km2. godini).6 st/km2 u 2003. što je ovu regiju svrstavalo u gusto naseljene prostore. one su se u 1996. godini negativan prirodni priraštaj zabilježen je u svim općinama te mezoregije i kretao se od -5.lašvansku mezoregiju (8.7 Izvor: Isto kao za tabelu br. godine Tabela br.2 ‰ 4. s obzirom na najveći broj stanovnika.2 11.1 8. i 2.0 -2.6 4.6 ‰ u 1996.lašvanska mezoregija je. 2003. Kada je riječ o stopama smrtnosti po mezoregionalnim područjima. broj stanovnika 163021 142618 130516 133639 Natalitet 2984 1701 1438 1388 Natalitet 15895 11643 9497 8525 Natalitet 2066 921 936 764 ‰ 16. 3: Prirodno kretanje stanovništva po mezoregijama Planinsko-kotlinske makroregije Gornjovrbaskoplivska mezoregija 1991.7 Mortalitet 1266 694 950 1029 Mortalitet 6974 5589 7480 7465 Mortalitet 1402 722 1074 1118 ‰ 7.8 ‰ 8. 1996.9 12..1 6. Ukupno pet općina Gornjodrinske mezoregije u 1996.4 st/km2 u 1991.4 Prirodni priraštaj 1718 1007 488 379 Prirodni priraštaj 8921 6054 2017 1060 Prirodni priraštaj 740 199 -138 -354 ‰ 8.2 ‰ 7.9 8. godini kretale u razmaku od 5. (Vidjeti tabelu br. 1996. Gornjobosanskolašvanska mezoregija 1991. 2003. godini.5 ‰ (Goražde .3.9 11. Prosječna gustina naseljenosti na prostoru Planinsko . 2. Sokolac.5 st/km2 u 1991.7 ‰ 8.6 8.4 7.9 st/km2. nakon 1992. 2000.3 ‰ (Gornjovrbasko .2 9.plivska mezoregija (10.godini).1 2. Han Pijesak.5 13.3 2. godine. i 2003.Ustiprača) do -1. (Vidjeti tabelu br. u kojoj je 2000. Višegrad i Čajniče).lašvanska mezoregija sa gustinom naseljenosti od 176. Najviše stope prirodnog priraštaja bilježila je Gornjovrbasko . 4) 133 .1 7.

3 2000 Uk. Vitez. za 58 377 prijeratnih stanovnika ove mezoregije.4 37. Tako npr.. godini kada se u pojedinim područjima ove makroregije dvostruko smanjila kao na primjer u Gornjovrbasko-plivskoj mezoregiji. 3.5 147. a 86.6 st. sudeći prema dostupnim podacima.098 134 .9 st. 2000. i dalje opadati. Zaključak Demografski razvoj bosanskohercegovačke Planinsko – kotlinske makroregije. i 2003.0 106. godini bile su: Trnovo (2. Najveće smanjenje ukupnog broja stanovnika u okviru ove makroregije.0 29.4 82. stanovnika 117556 820527 130516 1068599 st/km 44. a i cijele države evidentiran je u Gornjovrbasko – plivskoj mezoregiji za čak 31. Promatranjem po općinama uočava se još veća nesrazmjera u pogledu naseljenosti. br. br.).6 82. a ogleda se u niskoj stopi prirodnog priraštaja (0. odnosno za 255 098 stanovnika.8 141.3 32.3 141. tj.9 Izvor: Isto kao za tabelu br. Smanjenje ukupnog broja stanovnika najočitije se reflektovalo na gustinu naseljenosti koja je na području makroregije u 1991. je stagnirao i imao negativan trend u odnosu na prethodni period.6 % or 255. godine PLANINSKOKOTLINSKA MAKROREGIJA Gornjovrbaskoplivska mezoregija Gornjobosanskolašvanska mezoregija Gornjodrinska mezoregija UKUPNO Površina u km2 2655 5821 4408 12884 1991. Bugojno i dr. stanovnika 184595 1026541 163021 1374157 st/km 75. a nasuprot njima su vrlo gusto naseljene općine: Sarajevo. godini.6 30. 4: Kretanje gustine naseljenosti po mezoregijama Planinsko-kotlinske makroregije 1991.6 %. Goražde. Kudumović Tabela br. godini i laganom i neujednačenom rastu gustine naseljenosti u 2000. Absolute number of inhabitants of this region of Bosnia and Herzegovina decreased for 18.7 st.kotlinske makroregije je vrlo neujednačena. Foča-Ustikolina (13. br.1 176. 1996. Apsolutni broj stanovnika ove regije Bosne i Hercegovine u analiziranom vremenu se smanjio za čak 18. stanovnika 126218 859202 133639 1119059 st/km 47. Visoko.7 1996 Uk. i 2003.5 st/km2). Trend prirodnog kretanja stanovništva je bio izrazito nepovoljan. br. Gustina naseljenosti mezoregija Planinsko . Han Pijesak (14.5 ‰) koja će. Uk. vrlo slabo naseljene općine u 2003.3 st/km2) i Čajniče (19. Dinamika kretanja gustine naseljenosti u sve tri mezoregije ogleda se u smanjenju u 1996. ali i drugih dijelova zemlje. godini. godini iznosila 106. Breza. 4 u 1991.6 st/km2). 6 %. u posljednjih deset godina prošlog i na početku ovog stoljeća.. Osim navedenog ovdje je prisutan i izrazit disparitet u naseljenosti po mezoregijama što potvrđuje činjenica da je Gornjobosansko – lašvanska mezoregija imala neuporedivo veću gustinu naseljenosti u odnosu na druge dvije mezoregije planinsko – kotlinskog područja (176. Zenica. i 147./km2 u 2003.F.3 86. Najmanja gustina naseljenosti je zabilježena u 1996./km2 u 2003. Conclusion Demographical development of Bosnia and Herzegovina’s Mountain-valley macro region in the last ten years of the last century and at the beginning of this century stagnated and had negative trend in comparison to previous period.9 2003 Uk./km2. stanovnika 95180 822669 142618 1060467 st/km 35.2 st/km2).

Sv. J.. Smlatić. Trend of natural population growth was highly unfavorable and it is reflecting at low natural population growth rate (0. 1984. Zagreb. Sarajevo.9 inhabitants per square kilometer in 2003. 135 . 9. 3.. Osnovna obilježja demografskog razvitka u Bosni i Hercegovini u periodu nakon drugog svjetskog rata.6 %. Regionalni ekonomsko-geografski i demogeografski trendovi u jugoistočnoj Evropi (sa posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu). Except mentioned here is present expressive disparity in population density through mezzo regions which can be conformed with fact that Upper Bosnian-Lašva’s mezzo region had incomparable bigger population density in comparision to other two regions of mountain-valley area (176. Friganović. Centar za ekonomsko održivi i regionalni razvoj Tuzla. Zbornik radova Prirodno-matematičkog fakulteta u Tuzli. S. 4. Školska knjiga. JLZ. S. Changes in the 1990 s and the Demographic Future of the Balkans.. Geografija. Geografski pregled XIV. Kulenović. I. Sarajevo. Tuzla. Geografski pregled. Univerzitet u Tuzli. 2000. 1973. 8. 1.7 inhabitants per square kilometer in 1991 to 86. 2006. which are 58. Demografija. Naučna knjiga. F.. Ćehajić..4 in 1991 and 147. 1980. Analiza.. The biggest decrease in total number of inhabitants in this macro region and the whole Bosnia and Herzegovina is in Upper Vrbas-Pliva mezzo region for 31. Osvrt na geografsku regionalizaciju Bosne i Hercegovine. 5. Bjelovitić. I.. Sarajevo.6 inhabitants per square kilometer in 2003) but other parts of country too.. 2.377 pre-war inhabitants of this mezzo region. 2005.. 10. godine.XV.5 %) which will continue to decrease.. 3. 11. Ibreljić. 1982/1983. M. Markotić. Enciklopedija Jugoslavije. A. Some aspects of Balkan economic and demographic changes in the nineties and demographic trends in the first decades of the third millenium. M. Tuzla. Godina III. 6. Reduction of total number of inhabitants reflected on population density which in the area of this macro region was 106. metodi i modeli. 7. Regionalne razlike u kretanju ukupnog broja stanovnika i gustine naseljenosti Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2004.1982. Separat za Republiku Bosnu i Hercegovinu. Sarajevo. Geografski radovi br. Tuzla. Nurković S. Br. D. Zagreb. Literatura 1. 1994. Tuzla. 1990. Ekonomski fakultet Tuzla. 2005. Breznik. Ibreljić. Drugo izdanje. godine inhabitants in analyzed period.. Demogeografija-Stanovništvo svijeta. S. Kulenović.. I. Ibreljić. Beograd..: Regionalizacija i regionalni razvoj – ekonomski procesi i tendencije u svijetu. Kudumović. Sarajevo . Mirić R. Promjene u prostornom rasporedu stanovništva Srednjebosanske regije.društvenogeografski pregled.Promjene u demografskom razvoju Planinsko-kotlinske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003. Geografski pregled 26-27. Sveska 26-27. Conférence internationale.

Statistički bilten Republike Srpske br. 15. VIII. Sarajevo. Državni zavod za statistiku. Politika razvoja stanovništva Republike Srpske (Projekat). Vlada Republike Srpske. Sarajevo. 136 . Statistički godišnjak Republike Bosne i Hercegovine 1992. Pregled po općinama. 2005. J. Republički zavod za statistiku. 1994. 2005. Federalni zavod za statistiku. 2005. Kantoni u brojkama. Demografska statistika. 1998. 13. Sarajevo. Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Federalni Zavod za statistiku. 17. Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine.F. Kudumović 12. Banja Luka. 16. Sarajevo.P. 2005. Republika Srpska. 14. Banja Luka. Geodetski zavod BiH.

Damir Džafić. changes . promjene Summary Our country as a whole. Mr. gustine naseljenosti. Prirodno – matematički fakultet. OŠ „Sjenjak“ Tuzla. has undergone significant demographic changes since the 1960ies. Ključne riječi: gračanička općina. Univerzitet u Tuzli Sažetak Naša zemlja u cjelini. stoljeća. stanovništvo. još od 60-ih godina prošlog stoljeća doživljavaju značajne demografske promjene. The changes have especially been pronounced since the last decade of the last century. One su posebno izražene od početka zadnje decenije prošlog stoljeća. Salih Kulenović. sc. i početkom 21. therefore including Gračanica as its part. sc. profesor geografije. Key words: Gračanica municipality.Zbornik radova PMF 4 i 5. its density. U ovom radu se analiziraju promjene ukupnog broja stanovnika. Univerzitet u Tuzli. a samim time i gračanička općina kao njen sastavni dio. komponenata prirodnog i mehaničkog kretanja stanovništva. te strukture stanovništva gračaničke općine u drugoj polovini 20. Prirodno – matematički fakultet. This paper it analyzes the changes in the population. and the structure of the inhabitants of the Gračanica municipality in the second half of 20th and the beginning of 21st century. 137 – 149 (2007-2008) Originalni naučni rad STANOVNIŠTVO OPĆINE GRAČANICA POPULATION OF THE GRAČANICA MUNICIPALITY Dr. the components of the natural and mechanical movement of the population. population. profesor geografije. Azra Zaimović. redovni profesor.

138 . ukupan broj općinskog stanovništva je bilježio porast do 1991. da bi već u ratnim godinama taj broj premašio 50 000. urbanizam i prostorno planiranje. te u migracijama stanovništva između pojedinih područja i zemalja.). Stoga je stanovništvo vrlo promjenljiva veličina jer se pod uticajem varijacija u broju rođenih i umrlih. S druge strane. Džafić. korupcija itd. A. godine. Kulenović. emigracije itd. Institut za arhitekturu. imigracije. str. što je u vezi sa imigriranjem velikog broja prognanika na područje općine Gračanica.S. što stoji u vezi sa promjenama općinskih granica (tab. Osnovno obilježje kretanja ukupnog broja stanovništva u gradu Gračanici u periodu 1961 – 2004. U ovom radu je učinjen jedan takav pokušaj na primjeru općine Gračanica. Sarajevo. Baletić. 2001. Naime. Međutim. 37. 133. o čemu ćemo kasnije nešto više reći. Prostorni plan općine Gračanica 2001-2021. 2004. Kretanje ukupnog broja stanovnika grada i općine Gračanica u periodu 1961-2004. 1981. država u cjelini) tako i na mikro planu (sela. Bez obzira na to. godine živjelo 2 47 840 stanovnika. Demografija. u naseljima današnje općine Gračanica je 1991. gradovi. D. GRAD 7 656 9 477 12 077 12 711 17 140 OPĆINA 40 695 46 950 54 311 59 050 52 364 Izvor: Zvanični popisni podaci i podaci FZS (za 2004.) 1 2 A. zadatak nas geografa jeste da ukazujemo na demografske promjene koje se dešavaju u našoj zemlji kao i na njihove uzroke i posljedice i to kako na makro planu (regije. 1). Zagreb 1982. opterećenoj brojnim problemima (nezaposlenost. s jedne strane. mortaliteta. a nakon toga dolazi do smanjenja broja stanovnika u Općini. općine). Obzirom na trenutnu društveno – političku situaciju u našoj zemlji. poskupljenja. Zaimović Uvod Među brojnim problemima koji opterećuju tranzicijske zemlje. 1. godine GODINA 1961. kada usporedimo broj stanovnika onih naselja koja su danas u sastavu općine Gračanica prije i nakon agresije na BiH vidimo znatno drugačije stanje. stalno mijenja ukupan 1 broj stanovnika. Tabela. demografski razvoj se uglavnom stavlja u drugi plan što će se neminovno negativno odraziti na ukupni društveno – ekonomski razvoj. Informator. Kretanje ukupnog broja stanovnika Pod ukupnim kretanjem stanovništva smatraju se promjene koje nastaju u broju stanovnika jednog područja pod uticajem različitih faktora: nataliteta. godine jest konstantno povećanje tog broja. 1971. veoma značajno mjesto zauzimaju i demografske promjene koje se znaju višestruko negativno odraziti na sveukupan razvoj tih zemalja ukoliko se blagovremeno ne reaguje i ne iznađu adekvatna rješenja. 1991. W. Stanovništvo i ekonomski razvitak. s druge strane. str.

kako od prosjeka Regije tako i od svake zemlje pojedinačno. Stoga je neophodno analizirati komponente prirodnog i mehaničkog kretanja stanovništva. Makedonija (81 st/km2) itd. gusto naseljene (51-100 st/km2) i prenaseljene (više od 100 st/km2) 3 . a zatim slijede: Srbija (110 st/km2).) 139 . 1). Grafikon 1.2 Najveću gustoću naseljenosti ima Albanija (123 st/km2). N.3 140. 4 Prirodno kretanje stanovništva općine Gračanica Kretanje ukupnog broja stanovništva bilo kojeg područja u određenom periodu nemože nam pokazati sve karakteristike populacije. Grčka (81 st/km2). a stanovništvo općine Gračanica za 11 669 stanovnika ili 29 %. Seminar geografa. (R. Stanovništvo svijeta. Friganović. 3 4 M.6 243. godine uvećalo za 9 484 stanovnika ili 124 %. Opća gustoća naseljenosti Uporedo sa povećanjem ukupnog broja stanovnika povećavala se i opća ili aritmetička gustoća naseljenosti u općini Gračanica (graf. str. srednje naseljene (10-50 st/km2).Stanovništvo općine Gračanica Prema podacima iz tabele 1 vidimo da se stanovništvo grada Gračanice u periodu 1961-2004. Opća gustoća naseljenosti općine Gračanica u periodu 1961-2004. onda možemo konstatovati da je općina Gračanica još početkom posmatranog perioda ušla u red prenaseljenih područja.3 152. Rumunija (91 st/km2). Školska knjiga. Demografija. Prosječna gustoća naseljenosti u Jugoistočnoj Evropi iznosi 86.7 st/km. str. godine (u st/km2) 300 250 200 150 105.2 100 50 0 1961 1971 1981 1991 2004 121. Neum 2004. Jugoistočna Evropa. Usporedimo li gustoću naseljenosti gračaničke općine sa zemljama koje se nalaze u regiji Jugoistočne Evrope uočit ćemo da je ona u gračaničkoj općini znatno veća. 22-24.6 Izvor: Izračunavanja na osnovu podataka iz tabele 1 Ako prihvatimo podjelu prostora prema gustoći naseljenosti na: rijetko naseljene (do 10 st/km2). Mirić. Drešković. 8. Zagreb 1990.

godine općina Gračanica imala visoke stope nataliteta. Kretanje stopa nataliteta.4 3. godine one su prešle u srednje. str. K. Papić. M. 138.) Stope nataliteta u svijetu se kreću od oko 10 do oko 50 ‰ godišnje. a prema podacima iz grafikona 2.4 23 18.5 5. Džafić. cit. Op.2 16. ekonomskih i socijalnih faktora.1 9. Makedoniji (11.4 ‰) itd. Položaj i stanovništvo gornjeg Podrinja. godine 40 36. Baletić. W. Op.. 8 Mortalitet je negativna komponenta prirodnog i ukupnog kretanja stanovništva koja djeluje na smanjenje ukupnog broja stanovnika. Natek. 7 Obzirom na ovu podjelu.4 natalitet mortalitet prirodni priraštaj Izvor: Zvanični popisni podaci i podaci FZS (za 2004. cit. str.5 6. 7 M. 140 . 8 K. uočavamo da je do 1971. D.9 9.8 ‰). str. Natek. mortaliteta i prirodnog priraštaja na području gračaničke općine u periodu 1961 – 2004. XXIII.2 ‰). Države sveta. a posebno mortaliteta dojenčadi značajan pokazatelj postojećeg životnog standarda. 5 6 A. Hrvatske (9. Mladinska knjiga. 76. a njihova je rezultanta u pravilu prirodni prirast 5 (višak rođenih nad brojem umrlih). Op. a u vezi s tim izdvajaju se tri tipa nataliteta: niski (do 15 ‰). W. srednji (16-25 ‰) i visoki (više od 25 ‰ godišnje).5 6. Geografski pregled.6 6. a nakon toga one su se povećavale (grafikon 2). Grafikon 2. godine konstantno opadala (grafikon 2). godine opadale. Gračanička općina naprimjer ima veće stope nataliteta od Slovenije (8. 9 A. A. 9 Stope mortaliteta gračaničke općine su u periodu 1961-1981. str. Friganović. Beograd 2005. tako da je nivo mortaliteta uopće. Baletić.” Natalitet je najvažniji faktor porasta stanovništva... a iskustvo u mnogim zemljama 6 svijeta pokazuje da sa društveno-ekonomskim razvojem dolazi do njegovog opadanja. Bugarske (8. Sarajevo 1979.3 ‰). 97.2 35 30 26. a nakon toga u niske stope.9 ‰). Kulenović. 158. Zaimović “Osnovne komponente prirodnog kretanja stanovništva su natalitet (rodnost) i mortalitet (smrtnost) stanovništva.S. a niže nego što su u Albaniji (17. odnosno stopa nataliteta na području gračaničke općine je u periodu 19612004. cit. Nivo mortaliteta u jednoj zemlji izraz je komplesnog djelovanja bioloških.5 13.7 25 20 15 10 5 0 1961 1971 1981 1991 2004 9. a do 1991. Broj rođenih.5 16.

8 20 0 1961 1971 1981 1991 2004 17. cit. 13 Stope smrtnosti dojenčadi u gračaničkoj općini su u periodu 1961-2004. godine 120 100 80 59 60 40 22. 81.2004. Friganović. Struktura stanovništva Tuzle i njena izmjena pod uticajem novijeg privrednog razvoja. Primjera radi. str. ratova. odnosno da su bile niske. Belgija (4. Danska (4 ‰).) Obzirom da se stope smrtnosti dojenčadi u razvijenim zemljama Evrope kreću od 4 do 10 ‰. M. magistarski rad. M. Beograd 2005.4 ‰.7 ‰. 26. cit.2 ‰). Zabilježene su i stope mortaliteta veće od 30 ‰ što je posljedica prirodnih katastrofa.3 ‰ itd. 12 Stoga je stopa smrtnosti dojenčadi “prilično pouzdan odraz socijalnoekonomskih i higijensko-medicinskih uvjeta opstojanja stanovništva”. stoljeća ušla unutar evropskih okvira kada je u pitanju smrtnost dojenčadi. 13 M. 12 S. 14 K. Austrija (4. Francuska (4. Grafikon 3. Države sveta. Op.3 Izvor: Zvanični popisni podaci i podaci FZS (za 2004. 10 Na osnovu podataka iz grafikona 2 možemo konstatovati da su stope mortaliteta u gračaničkoj općini tokom posmatranog perioda bile uz donju granicu svjetskih okvira. Natek.Stanovništvo općine Gračanica Prosječne godišnje stope mortaliteta u svijetu kreću se od 7 ‰ do 30 ‰. Natek.. Rumuniji 12 ‰. možemo konstatovati. Mladinska knjiga. str.1 ‰). 11 Smrtnost dojenčadi je sve do kraja 19. Države sveta. Hrvatskoj 9.. Beograd 1980. Natek. Kulenović. str. Friganović. Beograd 2005. Op. 14 10 11 M. Sloveniji i Grčkoj 9. epidemija bolesti i sl. stopa mortaliteta početkom ovog stoljeća u Bugarskoj je iznosila 14. godine konstantno opadale (graf. u velikom broju razvijenih evropskih zemalja smrtnost dojenčadi se kreće uz donju granicu ovih okvira. 141 . da je općina Gračanica početkom 21.5 9. a takve su npr. K. 83.9 95.8 ‰) itd. Natek. 3). na osnovu podataka iz grafikona 3. stoljeća u svim zemljama svijeta predstavljala nedaću težu od ma koje epidemije zaraznih bolesti koje su satirale čovječanstvo. Međutim. Mladinska knjiga. Kretanje stopa smrtnosti dojenčadi u općini Gračanica u periodu 1961 .

međusobno ih usporediti i utvrditi koji ima veći uticaj na promjene broja stanovnika. stoljeća one postale niske. Op.S.. umjereni (5-14 ‰) i niski (manje od 5 ‰ godišnje) 16 . A. 19 Međutim. str. Friganović. cit. str. posebno onih vezanih za planiranje. usporavala porast broja stanovnika (tab. 17 Mehaničko kretanje stanovništva Kretanje broja stanovnika nije posljedica samo prirodnog kretanja.. Stoga je u demografskoj literaturi uobičajeno raščlaniti ukupan porast stanovništva na prirodni prirast i migracioni saldo. da bi početkom 21. Mađarska. godine prirodni priraštaj imao dominantan uticaj na porast broja stanovnika gračaničke općine. Op. 18 Iako je osnovna determinanta ukupnog kretanja stanovništva u većini zemalja svijeta prirodno kretanje stanovništva. strukturi kućanstava i obitelji u Hrvatskoj. Zaimović Prirodni priraštaj je rezultat nataliteta i mortaliteta. visoki (15-20 ‰). cit. Sarajevo 1979. godine imala vrlo visoke stope prirodnog priraštaja. tj. kao njegove sastavne dijelove. On je vrlo važan pokazatelj koji služi kao osnova u cilju rješavanja važnih društveno-ekonomskih problema. Bugarska. 99. Ukrajina i dr. 142 . cit. a nakon toga. promjene koje nastaju u ukupnom kretanju stanovništva mogu uslijediti pod pretežnim uticajem bilo prirodnog kretanja. 87. 87. 15 Stope prirodnog priraštaja na prostoru gračaničke općine su u periodu 1961-1991. Pokazatelji o prirodnom kretanju stanovništva.7 ‰ do 3. što je slučaj sa čak 17 evropskih zemalja među kojima su: Hrvatska. što su očigledni pokazatelji demografske tranzicije. Italija. D.. com. Geografski pregled. str. 136. možemo konstatovati da je općina Gračanica 1961. str. 19 A. 18 M. 20 Tako je u periodu 1961 – 1991. Kulenović. 15 K. 2). do kraja stoljeća su umjerene. Položaj i stanovništvo gornjeg Podrinja. W. Baletić. str. godine konstantno opadale. Puljiz. Op. dominantan uticaj na ukupno kretanje stanovništva može imati mehaničko kretanje stanovništva. www. 2. str. 1971. Pad stopa prirodnog priraštaja mogao bi uskoro dovesti do prirodnog pada stanovništva u općini Gračanica. Rumunija. 17 V. Džafić. Slovenija..2 ‰ (grafikon 2). revija-socijalna politika. dok je migraciona komponenta imala negativan uticaj. ipak u pojedinim manjim područjima unutar državnih granica jedne zemlje. Prihvatajući podjelu prirodnog priraštaja na četiri tipa i to: vrlo visoki (više od 20 ‰). Grčka. 16 M. nego u mnogo čemu ovisi i o mehaničkom kretanju ili migracijama. 20 Ibid. krećući se u rasponu od 26. XXIII. bilo migracije. Njemačka. godine te stope su visoke. Papić. 186. Friganović.

6 255 10 365 -4 380 1971-1981. cit. Najveći broj emigranata zabilježen je u periodu 1961-1971. Karačići. Dobrak. Baletić. a 1999. Bratunac (360). 196-197. Naime. godine. godine 612 stanovnika. Liješće.) 143 . Osatice. 18 355 24 686 -6 601 Izvor: Zvanični popisni podaci Na osnovu podataka prezentiranih u tabeli 2 možemo zaključiti da je općina Gračanica u analiziranom periodu. (O bližem porijeklu prognanika u Doborovcima vidi: D. Hrnčići. Glogova i Konjević). Tuzla 2002. 4 739 7 072 -2 333 1961-1991. 25 21 S. Neđeljišta. što je jedan od uzroka naglog porasta gradskog stanovništva. W. Sebiočina. te migracije bile su prisilne. krajem 1999. Cerska. Kamenica. godini. sve do danas. do 1995. kada se otvaraju novi i proširuju postojeći industrijski pogoni. 7 361 7 249 112 1981-1991. prije svega tokom agresije na RBiH. Potočari. Friganović. a osim njih u Doborovcima su se naselili i prognanici sa područja Vlasenice (sela: Skugrići. dok je pozitivan migracioni saldo zabilježen u periodu 1971-1981. Ukupan porast. a javlja se s jačanjem nacionalizma od početka 19. 23 M. godine na prostor gračaničke općine je imigrirao veliki broj stanovnika kako iz susjednih općina. a i nakon toga. a zbog nerazvijenosti gračaničke privrede u tom periodu. Šljivice. Taj broj se smanjio na 289 stanovnika u 2002. 24 Statistika općine Gračanica 25 Najviše prognanih porodica je sa područja općine Srebrenica i to iz sela: Trubari. Obzirom na kriterij voljnosti. Tuzla 1994. prirodni prirast i saldo migracije stanovništva općine Gračanica u periodu 1961-1991. Zvornika (sela: Glodi. u kome je 1995. a zatim slijede podrinjske općine: Srebrenica (516). Najveći broj prognanika u općinu Gračanica imigrirao je iz susjednog Doboja (3166). seminarski rad. Prognanici su se nastanjivali gotovo u svim mjesnim zajednicama gračaničke općine. Kulenović. Pribidoli. G. od 1992. 171. sličnih zajednica i čak naroda zbog geopolitičkih promjena. 24 Broj prognanika tokom agresije bio je znatno veći. godine.Stanovništvo općine Gračanica Tabela 2. izuzev perioda 1971-1981.. 21 Migraciona komponenta imala je presudan značaj u promjeni ukupnog broja stanovnika općine Gračanica. Kostrijevo i Drinjača). Nurići. a oko 50 % od ukupnog broja prognanih naselilo se u gradu Gračanici. o čemu svjedoči primjer prognaničkog naselja u selu Doborovcima. Gračanica i okolina. antropogeografske i etnološke odlike. 22 Ovaj tip migracija novijeg je postanka. str.. 22 O tipovima migracija vidi šire A. 142. Buljevići i Džambići). tako i iz cijele BiH. Džafić.. godine. Pobrđe. bila emigracijsko područje. cit. stoljeća s ciljem “premještanja čitavih etničkih manjina. a posebno iz bosanskog Podrinja. str. Sulice. Op. godine PERIOD UKUPAN PORAST PRIRODNI PRIRAST SALDO MIGRACIJE 1961-1971. Bijeljina (82) itd. str. Sase i dr. Bratunca (sela: Urkovići. Osmače. 3. Vlasenica (295). godine živjelo oko 1000 stanovnika. godine na prostoru općine Gračanica živjelo je 7291 prognano lice. str. Op.” 23 Prema podacima općinskih službi. dok oko 2 % od ukupnog broja otpada na prognaničku populaciju iz ostalih dijelova BiH. tj. Narodni život i običaji prognanika u Doborovcima. Zvornik (201). Rađenovići. Muzej istočne Bosne.

uzročno-posljedična veza. jer sredina u kojoj preovladavaju muški ima drugačiji okvir nego sredina u kojoj preovladavaju žene.S. dakle. 108. D. 2. Zbog toga “struktura stanovništva predstavlja važnu i složenu problematiku čije proučavanje omogućuje da se uoče karakteristike i izvuku zaključci o sadašnjem stanju i potencijalnim mogućnostima stanovništva u ekonomskom razvoju. cit. Op. a promjene u strukturi stanovništva odraz su promjena tih faktora. Op. rata. M. a time i na natalitet. godine Struktura stanovništva Struktura stanovništva se formira pod uticajem bioloških. iseljavanja muškaraca iz ekonomski pasivnih krajeva i njihovo useljavanje u ekonomski aktivne krajeve i dr. 27 26 27 K. socijalnih. Džafić. Kulenović. Područja najveće imigracije u gračaničku općinu u periodu 1992-1995. 104. Papić. cit. Zaimović Sl. A.. kulturnih i drugih faktora. fertilitet i u krajnjoj liniji na prirodni priraštaj. str. Neujednačenost spolne strukture nepovoljno utiče na nupcijalitet. str. Neravnoteža spolne strukture uglavnom je posljedica nenormalnih društvenih zbivanja. Friganović. 144 . Između strukture stanovništva i njegovog ukupnog kretanja postoji..” 26 Spolna struktura je u znatnoj mjeri određena karakteristika fiziološkog okvira demografske mase.

7 15 – 64 27 553 58. 28 29 A. 29 Mi ćemo se ovom prilikom služiti podjelom stanovništva prema radnim kontingentima (0-14 godina. i A.9 15 499 28.2000. Op. cit.1 47. 231.7 38 116 4 450 72.6 14 439 24.4 49. Baletić.5 65 i više 1 950 4. cit.. kao i učešće starog stanovništva konstantno je raslo. str. veće učešće u ukupnom stanovništvu imalo žensko stanovništvo. Učešće ženskog u ukupnom stanovništvu bilo je najveće krajem (52. Op. 111.) Podaci iz tabele 3 nam pokazuju da je gračanička općina tokom cijelog perioda imala najveće učešće zrelog stanovništva.1 52. Starosna 1971. Tabela 3.9 50. Starosna (dobna) struktura stanovništva izraz je zajedničkog dugoročnog djelovanja svih onih faktora koji određuju ukupno kretanje stanovništva. W. Friganović. Baletić.8 8.9 35 952 66.1 4 515 Izvor: Zvanični popisni podaci i podaci FZS (za 2004. 232.9 50.9 %).6 %) i na početku posmatranog perioda (51.Stanovništvo općine Gračanica Grafikon 4.6 Izvor: Zvanični popisni podaci i općinska služba za statistiku Prezentirani podaci u grafikonu 4 nam pokazuju da je u periodu 1971-1991.3 51. skupina broj % broj % broj % broj % 0 – 14 17 251 36.9 7.7 49. Op. W. Postoje različiti načini povlačenja granica između tih skupina. Istovremeno je došlo do smanjenja procentualnog učešća mladog stanovništva u ukupnom. 28 Dobnom strukturom uočava se mladost. Iz grafikona vidimo i to da je spolna struktura ujednačena tek 1991. ali istovremeno i ona sama određuje natalitet. godine. 15-64 godina i 65 i više godina). cit. zrelost ili starost određene demografske mase.2 2 776 5. 53 52 51 50 49 48 47 46 45 44 1971 1981 1991 muško žensko 2000 48. Procentualno učešće zrelog. str. Spolna struktura stanovništva općine Gračanica u periodu 1971 .3 40 180 67. mortalitet i stopu rasta stanovništva. 145 . 2004. str. Vidi o tome: M.. a što je u uskoj vezi sa biološkim i društvenim faktorima.. 1981 1991.4 9 798 18. Starosna struktura stanovništva općine Gračanica u periodu 1971-2004. godine.

2 %) i dr. osnovna dinamička komponenta razvitka proizvodnih snaga društva“ 31 Upoređujući ukupnu radnu snagu na području gračaničke općine danas sa stanjem iz 1991. Taj broj čini 52. kao što su: Makedonija (22.S. Radna snaga Razlika (zaposleni + 1991./1991. Slovenije (16. godini broj zaposlenih u općini Gračanica manji za 3605 lica u odnosu na stanje iz 1991. Baletić.1 %). nezaposleni) Radna snaga 16 185 14 624 15 475 15 863 16 226 + 41 Broj 11 363 6 367 6 834 7 399 7 758 . ili po glavnim sektorima djelatnosti. D. dok neke zemlje. 2004. imaju veće učešće mladog u ukupnom stanovništvu od gračaničke općine. Kulenović. kojih je tri ili četiri.3 605 zaposlenih Broj 4 822 8 257 8 641 8 464 8 468 + 3646 nezaposlenih Izvor: Strategija ekonomskog razvoja općine Gračanica 2005-2010. Nacrt. stanje je znatno drugačije ako usporedimo brojeve zaposlenih i nezaposlenih (tab. str. možemo uočiti da je intenzitet porasta tog broja nedovoljan zbog toga što je iz godine u godinu daleko veći priliv onih koji traže posao u odnosu na otvaranje novih radnih mjesta.2 % ukupne radne snage. te da je istovremeno broj nezaposlenih veći za 3646 lica. A. Tabela 4. Rumunije (18. godini uporedimo sa podacima iz 1996. Radna snaga općine Gračanica 1991.. Op. 280. Prezentirani podaci u tabeli 4 nam pokazuju da je. godine. 2004. godine tj. i pored približno istog broja radne snage 1991. Natek. 13. Op. Iako je od 1996. odnosno radne snage. godine evidentno postepeno povećanje broja zaposlenih.7 %).4). Mladinska knjiga. i 2004. 32 M. Natek. Gračanica. 2003. zavisno od kriterija koji je primijenjen. Osnovna dioba aktivnog stanovništva obavlja se po granama djelatnosti. 32 30 31 K. Međutim. 30 Polaznu osnovu za proučavanje ekonomske strukture ukupnog stanovništva čini ekonomska struktura aktivnog stanovništva. 2002.9 %).1 %) i dr. Države sveta. Ovaj problem je još veći ukoliko podatke o broju nezaposlenih u 2004. A. 146 . godine uočavamo neznatne razlike. 122. godine. godine i u periodu 2001-2004. M. kojih je mnogo. Friganović. Albanija (28. Zaimović Ukoliko usporedimo učešće mladog u ukupnom stanovništvu gračaničke općine sa zemljama u okruženju vidimo da gračanička općina ima veći procenat mladog stanovništva od Grčke (15. neposredno nakon zaustavljanja rata kada je broj nezaposlenih iznosio 7200 lica. Beograd. str. novembar 2005. 2005. Ukupan broj nezaposlenih osoba od 8484 predstavlja jedan od većih problema gračaničke općine. Hrvatske (16. Bugarske (15 %). 2001.. u 2004. str. jer je radna snaga „osnovni subjektivni činilac i pokretač procesa proizvodnje. cit. Džafić.4 %). cit. W..

Jugosloveni i mnogi drugi (tab.3 24. do 1991. Učešće privrednih djelatnosti u ukupnom broju zaposlenih u općini Gračanica 2004.6 28.27 Trgovina na veliko i posredništvo 5. 33 U periodu 1961-1991.4 0. godini) na 72. Broj hrvatskog stanovništva u navedenom periodu je smanjen kako u apsolutnom iznosu (sa 200 na 132 stanovnika).. a pored njih tu su živjeli i Srbi. rasprave-studije-članci. U svim popisima od 1961.46 Izvor: Strategija ekonomskog razvoja općine Gračanica. 1981. Etničke prilike u prošlosti Gračanice i okoline. Ibid. godine) na 23 % (1991.5 30.2 2.1 100 Izvor: Zvanični popisni podaci Podaci iz tabele 6 pokazuju da su većinu stanovništva općine Gračanica u navedenom periodu činili Muslimani (Bošnjaci) i Srbi na koje je zajedno 1991.2 3.10 Građevinarstvo 9.0 0. 33 Vidi šire: S.22 Ostalo 3. 1971. Hrvati. godine (u %) Privredna djelatnost Učešće u broju zaposlenih Prerađivačka industrija 61. 1961. Kulenović. trgovina na malo itd.44 Poljoprivreda 7. Etnologija sjeveroistočne Bosne.5 na 0.1 % činili su Bošnjaci. 1533. Nacionalni sastav stanovništva općine Gračanica u periodu 1961-1991.1 0. Tabela 6.83 Trgovina motornim vozilima 1.4 0.6 2. godini. Nacionalni sastav stanovništva gračaničke općine pukazuje da je ona multietničko.1 % (56 187 stanovnika) od ukupnog broja stanovnika.3 100 33 135 13.1 % u 1991. 72. (tab. a njihovo procentualno učešće poraslo je sa 66.1 23. godine većinsko stanovništvo činili su Bošnjaci (Muslimani).Stanovništvo općine Gračanica Posmatrajući učešće privrednih djelatnosti u ukupnom broju zaposlenih na općini Gračanica. str. poljoprivreda. godine. 2.6 0. tako i u procentualnom učešću u ukupnom stanovništvu (sa 0. Od ukupnog broja stanovnika 1991. multinacionalno i multikulturalno područje. Procentualno učešće Srba u ukupnom stanovništvu je u navedenom periodu smanjeno sa 30. godine). NARODNOST Broj % Broj % Broj % Broj % MUSLIMANI SRBI HRVATI JUGOSLOVENI OSTALI UKUPNO 27 072 12 470 200 837 116 40 695 66. str.6 100 38 189 13 226 135 2 047 714 54 311 70. knj.3 100 42 599 13 588 132 1530 1201 59 050 72.08 Saobraćaj 5.5 2.0 0. 147 . godine otpadalo 95. 6).5 % (u 1961. Tuzla 1995. Prerađivačku industriju slijede: građevinarstvo.135 199 184 297 46 950 70. 5) Tabela 5.4 0.8 1. Muzej istočne Bosne. uočavamo da najveće učešće otpada na prerađivačku industriju.2 %).6 % (1961. 24. 1991.60 Trgovina na malo 6.

godine taj broj se smanjio na 1530 (2. do 2005.  emigriranje manjeg broja stanovnika srpske nacionalnosti iz naselja sa većinskim bošnjačkim stanovništvom.1 %. godine (u %) 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0 97. godine. 148 . Kulenović. Multinacionalnost gračaničke općine zadržana je i do danas.2 % na 0.3 Hrvati 2 Ostali Izvor: Lična karta općine Gračanica za 2005.  imigriranje prognanika bošnjačke nacionalnosti na prostor gračaničke općine tokom agresije na RBiH. Jugoslovena (sa 2. godine. procentualno učešće Bošnjaka u ukupnom stanovništvu općine Gračanica poraslo sa 72.3 %.1 % na 97.S. Džafić. Grafikon 5.6 Bošnjaci Srbi 0. kojom prilikom su naselja sa većinskim stanovništvom srpske nacionalnosti pripala entitetu Republika Srpska. godine njihov broj dostigao je 2047. odnosno 3.  izjašnjavanje Bošnjaka nacionalnom kategorijom „Jugosloveni“ po popisu 1991.6 %). Razloge ovih promjena možemo objasniti sljedećim činjenicama:  promjena općinskih granica Dejtonskim sporazumom. godine znatno promijenilo procentualno učešće konstitutivnih naroda BiH u ukupnom stanovništvu općine Gračanica (grafikon 5).1 0. a Hrvata sa 0. Istovremeno je došlo do procentualnog smanjenja udjela Srba (sa 23 % na 0. s tim što se nakon 1991. 1981. D.8 % ukupnog stanovništva. Zaimović godine u općini Gračanica bio je veliki broj onih koji su se izjašnjavali kao Jugosloveni. godinu Prema podacima prezentiranim u grafikonu 5 vidimo da je od 1991. A.6 % na 0 %) i ostalih (sa 2. Nacionalni sastav stanovništva gračaničke općine 2005.1 % na 2 %) u ukupnom stanovništvu općine Gračanica.6 % ukupnog stanovništva). a 1991.

Beograd 2005. com 149 . Tuzlanski kanton u brojkama. Pokazatelji o prirodnom kretanju stanovništva. Zagreb 1982. Sarajevo 1979. 5. revija-socijalna politika. antropogeografske i etnološke odlike. Friganović M. 10. Geografski pregled.Stanovništvo općine Gračanica Zaključak Povoljnosti geografskog i prometnog položaja gračaničke općine nisu mogle odlučujuće uticati na proces demografske tranzicije koji je već odavno zahvatio ovo područje. www... knj.. Sarajevo 2004. 3. Gračanica 2005 Puljiz V. Nacrt. urbanizam i prostorno planiranje. Tuzla 2002. 11. Natek M. Položaj i stanovništvo gornjeg Podrinja. Osim toga. Papić K. Tuzla 1995. Države sveta. seminarski rad. Etničke prilike u prošlosti Gračanice i okoline. društveno – historijski uslovi.. Sarajevo 2000.. Stanovništvo svijeta. magistarski rad. Baletić A. Zagreb 1990. 7. Školska knjiga. a smanjenja broja stanovnika srpske nacionalnosti itd.. Etnologija sjeveroistočne Bosne. Federalni zavod za statistiku. Narodni život i običaji prognanika u Doborovcima. povećanja opće gustoće naseljenosti. Neum 2004. Kulenović S.. 13. Beograd 1980. u prvom redu agresija na BiH. rasprave-studije-članci. Ovaj proces se u prvom redu manifestuje kroz permanentno smanjenje stope prirodnog priraštaja. izmjene spolne strukture. Muzej istočne Bosne. Izvori i literatura: 1. Gračanica i okolina. 4. Natek K. 6. Kulenović S. Jugoistočna Evropa.. Mladinska knjiga. Tuzla 1994. 2.. 12. 2. Mirić R. te sve manji broj mladog stanovništva. Strategija ekonomskog razvoja općine Gračanica 2005-2010. Kulenović S. porasta broja nezaposlenih. Struktura stanovništva Tuzle i njena izmjena pod uticajem novijeg privrednog razvoja. Džafić D. XXIII. Prostorni plan općine Gračanica 2001-2021. Demografija. Demografija. odnosno povećanje broja starijeg stanovništva s druge strane. strukturi kućanstava i obitelji u Hrvatskoj.. doveli su do: promjene općinskih granica. Drešković N. 9. 8.. koja je rezultat naglog smanjenja stope nataliteta i umjerenog smanjenja stope mortaliteta s jedne strane. Stanovništvo i ekonomski razvitak. Informator.. Seminar geografa. Institut za arhitekturu. Muzej istočne Bosne. povećanja broja bošnjačkog. odnosno smanjenja broja muškog u ukupnom stanovništvu. imigriranja prognaničkog stanovništva u gračaničku općinu. smanjenja ukupnog broja stanovnika.

Edin Jahić. Prirodnomatematički fakultet. sc. 151-160 (2007-2008) Originalni naučni rad DOBNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA OPĆINE TUZLA U PERIODU 19531991. jer je stanovništvo prešlo put od mladog do zrelog tipa stanovništva. ABSTRACT Age strukture of Tuzla municipality population in period 1953-1991. redovni profesor. Osnovni uzrok demografskog procesa starenja stanovništva je opadanje nataliteta i fertiliteta.Zbornik radova PMF 4 i 5. a konstantno je opadao udio mladog stanovništva. structure. stanovništvo. GODINE AGE STRUCTURE OF TUZLA MUNICIPALITY POPULATION IN PERIOD 1953-1991. dob. Ključne riječi: demogeografija. Mr. sc. godine do 1991. spol. gender. age. godine znatno se izmijenila. struktura. population. Tuzla. Dr. There was change from young to old composition. Salih Kulenović. viši asistent. Tuzla. Univerzitet u Tuzli SAŽETAK Dobna struktura stanovništva u općini Tuzla u periodu od 1953. U posmatranom periodu došlo je do porasta starijeg i zrelog stanovništva. . In this observation period ther is increase of old age population and decrease in young population. substantial changed. The main cause of demographic process of population growing old is decrease in birth rate and fertility Key words: demogeography.

dok je u svim ostalim dobnim grupama brojnije žensko stanovništvo.S. stanovništvo se klasificira u tri osnovna tipa: . (1990. " Na osnovu dobno-spolnog sastava stanovništva. godine kao i faktori koji su uslovili promjene te strukture.) O značaju dobne strukture Friganovič M. izuzimajući petogodišnju dobnu grupu od 45-49. Od nje u najvećoj mjeri zavisi i reprodukcija stanovništva. (vidjeti prilog br. godina.0-19. Višak muškog stanovništva javlja se u svim starosnim grupama od 0-34.69%) i 15-19. i dalje staro (konstriktivno ili regresivno) Mladim stanovništvom smatra se ono u kojem skupina od 0. kao ogledala odgovarajućih demografskih procesa. Dobna struktura stanovništva općine Tuzla Prema popisu stanovništva iz 1953. Zrela populacija je ona koja nema izrazito zastupljeno ni mlado ni staro stanovništvo u spomenutom omjeru. (1. izuzimajući starosnu grupu 20-24.) Najbrojnija dobna grupa stanovništva općine Tuzla bila je u dobi 0-4. i više godina čini više od 12 % ukupnog stanovništva. Specifični koeficijent maskuliniteta od 0-34. Koeficijent maskuliniteta u općini Tuzla je u dobi 0-24.92% od ukupnog stanovništva).000. s obzirom da je stanovništvo sa područja ove općine u navedenom periodu prošlo put od mladog do zrelog tipa stanovništva. i br. U ovom radu prezentira se ukupno kretanje dobne strukture stanovništva Tuzle od 1953. 3.91 %. a muško 49. do 1991. godina čini više od 35 % ukupne populacije.09 %.95%) i 55-59. zatim pokazuje broj stanovnika u pojedinim dobnim grupama. 2.000 u dobi 25-65. 3. godine.) Prema popisu stanovništva 1961. Od 35-te godine starosti veći je udio ženskog stanovništva.) Također i grafički prikaz (starosna piramida) nam ovo potvrđuje. a samim time indicira i sve potrebe društva (gradnje obrazovnih i zdravstvenih institucija. Kulenović. dok je koeficijent feminiteta bio iznad 1.20-59. dok se starim smatra ono stanovništvo u kojem dobna skupina od 60. do 19. (vidjeti grafikon br. Iz nje se vidi prošlost. E. možemo vidjeti da u općini Tuzla u spolnoj strukturi prevladava žensko stanovništvo (50. dobna je struktura osnov opće dijagnoze stanovništva. godina bio iznad 1. godine bio je 152 . mlado (ekspanzivno ili progresivno) . (vidjeti prilog br. osobito fertiliteta i prosječnog trajanja života. godina. 1. dok su najmanje bile grupe u dobi od 60-64. (15. Jahić Uvod Dobna struktura je jedna od najznačajnijih struktura stanovništva određenog područja. godine. godina (2. i više godina.62 % od ukupnog stanovništva). a slična situacija je bila i u BiH. godina (11. čita sadašnjost i nazire budućnost kretanja stanovništva. sa izuzetkom dobne grupe 45-49. U dobnoj strukturi po petogodištima muško stanovništvo brojnije je u dobi od 0-24. Kada je dana uz spolnu i po petogodišnjim skupinama. zrelo (stacionirano ili stagnantno) .) piše: "Struktura po dobi je temeljna osobina sastava stanovništva jer pokazuje potencijalnu vitalnost i biodinamiku stanovništva nekog prostora. otvaranje novih radnih mjesta za generacije koje pristižu itd.80 %). godine žensko stanovništvo Tuzle činilo je 50.60.

2. jer treba imati u vidu da je na području općine Tuzla 1961. godina (13.000. " Najbrojnije petogodišnje dobne grupe bile su od 0-4. a muško 49.804 ili 50.36% muškog stanovništva). a najmanje 60-64.000.000. godine. (943. godina. (10. (2.075 ili 49. godine starosti iznad 1. Specifični koeficijent maskuliniteta od 0-19. izuzev petogodišnje dobne grupe 45-49. (vidjeti grafikon br.Dobna struktura stanovništva općine Tuzla u periodu 1953-1991. Najbrojnije petogodišnje dobne grupe bile su od 15-19. godine bilo svega 64. (2004.1% domicilnog stanovništva. izuzimajući dobne grupe od 30-34. i 40-44.814 ili 49 24 % muškog stanovništva).000. Prema ovom popisu višak muškog stanovništva javlja se u svim petogodišnjim dobnim grupama do 29. i 35-39.000. izuzimajući dobne grupe 35-39. O tome pišu Kulenović S. godine starosti iznad 1.62%) i 65 i više godina (2. (5. godina (9. godine starosti bio je iznad 1.57%). godine (61. a najmanje su bile 60-64. kada je iznosio 937.17) i 35-39 godine (991.24%).87%). Specifični koeficijent maskuliniteta od 0-24.04%) i 30-34. (vidjeti grafikon br.64% ženskog i 60. godine. Specifični koeficijenti feminiteta bili su od 35.48%). Bitno se smanjio procenat stanovništva od 0-4. dok je najmanje bilo u dobnoj grupi od 60-64. (4. godine starosti.38%) i 5-9. (993. U dobnoj strukturi po petogodištima muško stanovništvo je brojnije u dobi od 0-19.81% od ukupnog stanovništva). izuzev dobnih grupa 30-34. dok od 30-te godine prevladava žensko stanovništvo. (3. godine starosti bio je iznad 1.59%) i 20-24. godine starosti iznad 1.) 153 . 28%) i 50-54. godina. (2.51%) i 45-49. godine. Popisom stanovništva 1971.76% ženskog i 64.30 %.000.96%) i 5559. (11.40%).000. godina u kojoj prevladava muško stanovništvo.62% od ukupnog stanovništva općine). kada je broj muškog stanovništva bio veći. Muško stanovništvo je bilo u većini u svim petogodišnjim dobnim grupama do 24. godine (66. a i uticajem migracionog faktora i njegovog djelovanja na spolnu strukturu.83%). i Suljić A.000. godine zbog smanjenog nataliteta. (2. a najmanje su bile 60-64. godina starosti. godine. Specifični koeficijenti feminiteta su bili od 20. godine starosti bio je iznad 1. Specifični koeficijent maskuliniteta od 0-29. Najbrojnije grupe po petogodištima bile su od 25-29.) Slična situacija je bila i u ukupnom stanovništvu BiH. Veći broj ženskog nad muškim stanovništvom općine Tuzla ustanovljen je i popisom stanovništva 1981. dok je u svim ostalim petogodišnjim dobnim grupama brojnije žensko stanovništvo. izuzimajući dobne grupe 45-49. dok se povećao procenat ostalih petogodišnjih dobnih grupa u odnosu na prethodne popise.70 %.83). godine (952. godine iznad 1. sa izuzetkom dobne grupe 20–24. (10.90%) i 5-9. dok su specifični koeficijenti feminiteta bili od 25. (8.): "Ovakve varijacije u veličini stope maskuliniteta mogu se donekle objasniti faktorima rađanja i diferencijalnog mortaliteta prema polu.35) i 40-44. godine starosti iznad 1. (14.74). (1. dok su specifični koeficijenti feminiteta bili od 30. dok je žensko stanovništvo bilo brojnije u dobnim grupama od 25. 4. Najbrojnije petogodišnje dobne grupe bile su od 10-14. Veći broj ženskog u odnosu na muško stanovništvo općine Tuzla zabilježen je i popisom iz 1991. godina (11. godine žensko stanovištvo Tuzle činilo je 50. izuzimajući petogodišnje dobne grupe 35-39.642 ili 50.

6 4 2 muško 0 žensko 2 4 6 Grafikon br. 3. 15-19. 8 6 4 2 0 2 4 6 8 muško žensko Grafikon br. 30-34. Jahić Grafikon br. 0-4. 0-4. 10 5 muško 0 žensko 5 10 154 . 2. 20-24. E. godine u procentima (%) 60-64 50-54. godine u procentima (%) 60-64 50-54. 1.: Spolno-dobna struktura stanovništva općine Tuzla 1991. 0-4.S.: Spolno-dobna struktura stanovništva Bosne i Hercegovine 1953. 40-44. 45-49.: Spolno-dobna struktura stanovništva općine Tuzla 1953. 30-34. godine u procentima (%) 75 i 60-64. 10-14. 30-34. Kulenović. 10-14. 40-44. 20-24.

godine dobna struktura stanovništva općine Tuzla izgleda ovako: 0-14.722 6.19% (u BiH 47.49 1981 121.01 70.2004.64% (u BiH 7.99% od ukupnog stanovništva općine (u BiH 31.00 47. 6.00 42. 1.19 13. Popisom 1981.1%).69%).00 38. 55-59.00 30.99 76.31 % (u BiH 53.13 3.83% (u BiH 5.717 100.056 5. 5.618 100. 2.32%).34 404 0. i br.31% od ukupnog stanovništva (u BiH 44.944 4.304 44.22%).08 1971 107.: 19.95% (u BiH 46.547 2.: Promjene u veličini glavnih dobnih grupa stanovništva općine Tuzla u periodu 1953-1991.973 58. 4.77 6.48%) i starog stanovništva na 6.09% (u BiH 45. 40-44. a staro 4.72%).95 40. godine Godine Ukupno % 0-19 % 20-59 % 60 i više % nepoznato % 1953.83 … … 1961 82.09 53. 25-29.2%). 6 4 2 muško 0 žensko 2 4 6 U okviru dobne strukture stanovništva analizirani su važniji tipovi dobne strukture stanovništva općine Tuzla i Bosne i Hercegovine u periodu 1953-1991.78 67 0.688 ili 14.: Spolno-dobna struktura stanovništva Bosne i Hercegovine 1991.791 ili 10. pripadalo 48. zrelo 49.5% (ukupno 131. Tendencija starenja stanovništva je nastavljena.403 49. Tada je mlado stanovništvo obuhvatalo svega 28.84 28.26%).93%).919).) Kontingentu mladog stanovništva općine Tuzla prema popisu stanovništva iz 1953.42%). što pokazuju podaci popisa 1991. godine utvrđene su značajne promjene koje pokazuju smanjenje mladog stanovništva na 35. 15-64.584 58. stanje 31.331 10. a staro 10. Zrelo stanovništvo je obuhvatalo 46. dok je zrelo obuhvatalo 58.9%.549 49.12. godine ne pokazuje značajnije promjene u dobnoj strukturi stanovništva: mlado 44.618 35. Tabela br.01% (u BiH 38. 10-14.026 4.33 1991 131. godine.961 46.65%). (vidjeti tabelu br.Dobna struktura stanovništva općine Tuzla u periodu 1953-1991. godine Grafikon br. godine.31 7.31 3. i br.440 ili 74.: 98.879 45.439 100. 1. godine u procentima (%) 70-74.49%) i staro 5.19% (u BiH 54.34% (u BiH 8. godine pokazuje je da je kontingent mladog stanovništva u općini Tuzla smanjen na 45.00 37.69 155 . Popis 1961.6% i preko 65 godina 13. (vidjeti grafikon br.) Prema raspoloživim podacima Federalnog zavoda za statistiku.84% stanovništva (u BiH 50.538 48.525 100. a povećanje kontingenta zrelog stanovništva na 58.77 % (u BiH 46.13% (u BiH 11.293 100.64 530 0. 62. Popis 1971. dok je kontingent zrelog stanovništva povećan i iznosio je 49.19 3.156 28. godine.54%).04%) od ukupnog stanovništva.

2 49.98 2066 0.6 1971 20-59 1981 60 i više 1991 Grafikon br.3 4649. 4.S.93 483012 11.04 102462 2.34 Grafikon br. E.54 148. godine u procentima (%) 70 60 50 40 30 20 10 0 58.2 48.24 1991 4377033 100 1387399 31.5 38 31. 2.: Promjene u veličini glavnih dobnih grupa stanovništva Bosne i Hercegovine u periodu 1953-1991.459 100 1.3 45.268.847.7 53.: Promjene u veličini glavnih dobnih grupa stanovništva općine Tuzla u periodu 1953-1991.3 10.2 5.429.72 14223 0.8 44.48 340497 8.1 29 6.7 8. godine Godine Ukupno % 0-19 % 20-59 % 60 i više % nepoznato % 1953.42 2030872 46.9 7.26 9907 0.22 11 0 1961 3277948 100 1529011 46. godine u procentima (%) 60 50. Jahić Tabela br.2 50 40 30 20 10 0 1953.38 1981 4124256 100 1567425 38. 1961 0-19 1971 20-59 60 i više 1981 1991 5. 2.49 289070 7.65 1812870 47.3 11 44.541 50.69 2766014 54.32 196050 5.4 46.747. Kulenović.855 5.9 156 .: Promjene u veličini glavnih dobnih grupa stanovništva Bosne i Hercegovine u periodu 1953-1991.5 54.01 2500931 53.3 35 58. 5.8 1961 0-19 5.8 46.2 1.1 4.06 1971 3746111 100 1701756 45.8 1953. 6.5 46.332 44.

Popis stanovništva 1953. 7. Rezultati za opštine. 5-13. Stanovništvo.. domaćinstava/kućanstava. 2. SZS.-1991. FZS. 1965. 5. Friganović Mladen: Demogeografija – Stanovništvo svijeta. godine. Beograd. Rezultati za naselja. 6. str. Beograd. SZS. 2.. 157 . Osnovni uzrok demografskog procesa starenja stanovništva je opadanje nataliteta i fertiliteta. 1980. 1982. Beograd. SZS. Podaci za opštine prema upravnoj podeli u 1953. Jahić Edin: Demogeografske promjene u općini Tuzla od 1879. a i mortalitet neposredno utiče na proces starenja stanovništva. Popis stanovništva. Zbornik radova Prirodno-matematičkog fakulteta. 1960. Na osnovu ovih podataka možemo zaključiti da su se desile velike promjene u starosnoj strukturi stanovništva u odnosu na 1991. Knjiga XI. br. Statistički bilten. do 2005. metodi i modeli. 1967. 9.) stanovništva. Odsjek za geografiju. Broj 1. Godina X. Magistarski rad. Statistički bilten. Beograd. Starost. pismenost i narodnost. Zagreb. 1 Deo. 2005... 1973. Naučna knjiga. godine prešlo put od mladog (ekspanzivnog ili progresivnog) tipa stanovništva u 1953. godini do zrelog (stacioniranog ili stagnantnog) tipa stanovništva u 1991. Kulenović Salih. Popis stanovništva 1961. Popis stanovništva 1953. 3.. SZS. Sarajevo. Školska knjiga.. Breznik Dušan: Demografija – Analiza. 2006. godine Zaključak Na osnovu navedenih podataka možemo reći da je stanovništvo općine Tuzla i BiH u periodu 1953-1991. 257. Broj 1-2. 1959. 111. Popis stanovništva. godine. br..163-172. Prirodno-matematički fakultet. Vitalna. Ovo se najbolje može vidjeti po udjelu velikih starosnih grupa u ukupnom stanovništvu općine u promatranom periodu. Sarajevo. 1983.. 1972. RSZ. Pol i starost. Beograd. “Selimpex” Srebrenik.. Sarajevo. 3. 5. godinu. Izvori: 1. Došlo je do porasta starijeg (60 i više godina) i zrelog stanovništva (20-59. 2004. Knjiga XI. 1990. 1998. 8.Dobna struktura stanovništva općine Tuzla u periodu 1953-1991. FZS. a opadanje udjela mladog (0-19. godini. Beograd. Tuzla. 4. Beograd. Univerzitet u Tuzli. Breznik Dušan. Literatura i izvori: Literatura: 1. godini.. Wertheimer – Baletić Alica: Demografija – Stanovništvo i ekonomski razvitak. Popis stanovništva 1961. Stanovništvo. Rezultati po naseljima i opštinama. domaćinstava i stanova 1981. etnička i migraciona obeležja.. stanova i poljoprivrednih gazdinstava 1991. godina). Stanovništvo po naseljenim mjestima. 4. Knjiga VI.. Stanovništvo po naseljenim mjestima. Vitalna i etnička obeležja. Pol i starost. SZS. Popis stanovništva i stanova 1971. Suljić Alija: Spolno-dobna struktura stanovništva općine Tuzla u periodu 1961.. Godina I. Univerzitet u Tuzli. Zagreb. Kanton u brojkama. str. Rašević Miroslav: Razmatranja o populacionoj politici u Jugoslaviji. Knjiga I.

.

Stanovništvo.Zbornik radova PMF 4 i 5. Popis stanovništva.754 4.389 5. Popis stanovništva 1961. etnička i migraciona obeležja.420 7.563 6.771 66.386 7. 121. Sarajevo. SZS. 257.809 4.776 64. Podaci za opštine prema upravnoj podeli u 1953. 711. 107.297.284 8.458 1.796 4.120 2. Knjiga XI.845 1. Vitalna.394 4.771 2.872 2. Popis stanovništva..756 1. 35-39.159 67.880 12.256 5.059 5. 1. 60.874 1981. 673. muško 4.689 2..303.191 1. 1960.416 4.161 9.293 Svega 9.785 2.403 3.199 9.567 1.542 2. 41. br.321 1.809 4..668 11.763 svega 11.843 4.756 2.733 6.882 4.436 6.333 404.621 1. Starost. br.634 5.369 1. 1973. 40-44.304 3..795 2.280 4. Knjiga VI.052 5.329 6. FZS.615 3.905 8.461 9. 1991.424 1.819 4.315 4.782 7. 858. 60-64.208 1. 25-29.803 3.. domaćinstava i stanova 1981. 3.560 5. SZS. Popis stanovništva 1953. Vitalna i etnička obeležja.898 11.814 6.756 5.301 32. 3.212 4..805 5. SZS.293 žensko 4..402 1.333 1. Sarajevo.857 11.854 5. Beograd.762 1961.707 4.075 1991.225 1.111 8. muško 4. 55-59.907 4..608 530.009 2. 65 i više Nepoznato UKUPNO 1953.533 2.771 12.522 6.146 1971.728 4.657 11. Popis stanovništva 1961..461 3.541 1.949 4. 35.456 7..281 1. muško 5.448 3. SZS. 3. domaćinstava/kućanstava.600 1.162 195. Rezultati za naselja.382 3.833 3.581. Knjiga XI.477 3.729 4.313 1.108 2.275 3. 45-49.771 2.967 5.124 803.320 2.931 5.143 4.659 12.404 9. muško 4.689 1.627 6.547 131. 41.149 847.873 5. godine Godina Starost 0-4 5-9.925 4. 20-24.193 3. 1971.895 12.408. … 30. RSZ.717 žensko 4.526 3.566 6.073 8.839 4. 52. 3. 1967.056 4.802 3.023 6.408 1.664 2. stanova i poljoprivrednih gazdinstava 1991. 111.: Spolno-dobna struktura stanovništva općine Tuzla po petogodištima prema popisima 1953.679 2..828 4.166 3.650 3. Pol i starost. 1961.801 … 62.926 6.249 6. 1.846 9. Pol i starost.037 5. Beograd.784 3.067 4. Rezultati za opštine.004 3. Rezultati po naseljima i opštinama.804 Izvor: Popis stanovništva 1953.559 1.830 6.002 2. 1 Deo.875 9. 1965.639 1.625 4.117 254...781 7. 552.Popis stanovništva i stanova 1971.197 982.132 792.875 3.575 2..090 … 31.454 4.. 61.572 9. Knjiga I.981 3.070 4.469 1.390 11.027 1. 15-19..618 žensko 4. Statistički bilten.214 2.675 12.239 6.744 1.528 2.188 7. 151-160 (2007-2008) Originalni naučni rad Prilog br. 1959.827 2. 54.110 4.617 3. muško 6.584 5.043 977. Statistički bilten.236 1.539 4. Stanovništvo po naseljenim mjestima. pismenost i narodnost. ..809 3.222 9.378 9. 1.937 7. godini. Beograd.589 4. 50-54.620 3.594 1.696 4.705 7.166 4.814 5.352 3. 2. 10-14.363 1.057 2. 1981.853 5.394 3.171 209.548 1.814 svega 9.118 4.260.877 2. Stanovništvo po naseljenim mjestima.561 5. Beograd.412 3.434 7.439 žensko 5.976 3. 3. 82.050 6. 1998.652 1.419 svega 10.182 8. Tabela br..128 1491 276. 3. SZS.682 9.401 5.727 3.585 4.863 9. Beograd.807 9.525 žensko 4.642 svega 8..402 1. 30-34. 1983.

.

54 5. 1991.20 4.04 1.70 4.45 5.05 8.00 49.93 4.94 4..59 10.98 3.37 5.46 3.50 5.35 UKUPNO 100.85 3.74 2.27 10. 10.83 3.80 4.16 2.64 1.15 1.80 4..45 4.64 5.16 6.97 2.36 1.84 3.86 4.64 100.13 1.70 1.07 0.48 11.00 4. Starost svega muško žensko svega muško žensko svega muško žensko svega muško žensko svega muško žensko 0-4. 4. 7.69 14. 1991.52 10.00 5.64 11.19 5.64 3.49 5.44 7.57 9. 1971.78 11.62 1.40 1.36 1.19 1.73 3.24 2.81 1.72 5. 2.51 4.14 7.20 7.08 0.26 0.30 50.68 3.16 2.17 0.50 7.05 1.15 2.16 3.35 4.09 6.32 2.13 1.24 9.60 3. Tabela br. godine u procentima Godina 1953 1961.72 2.04 0.62 2.04 30-34. 11.97 4.Zbornik radova PMF 4 i 5.58 3. 1981.70 1.60 4.74 3.68 2. 1981.92 6.37 3.86 3.57 6.73 5.47 5. 2.97 7.04 3.66 5.16 3.19 6.12 4.56 7.06 2.88 1.28 15.27 3.99 10.97 1.39 5. 11.65 1.49 2.62 1.16 2.21 6.83 3.29 4.40 1.65 5.97 2.91 50.53 9.43 2.79 4.15 5.88 1.74 5.82 3.44 5.72 7.26 1.30 8.24 2.24 0.63 9.28 5.61 3.24 50..18 1.40 25-29.70 100.34 40-44.45 2.83 4. 10.81 7.42 8.13 3.37 4.54 3.00 49.50 0.00 49. 1961.28 5.00 49.30 4.08 5.57 1.07 6.28 4.35 3.83 1.00 3.80 100.71 4.96 7.46 Nepoznato … … … 0.87 4.90 2.75 3.36 50.51 45-49..30 4.41 8.91 6.88 6.00 49.87 35-39.96 4.51 65 i više 2.33 0.04 3.35 1.35 2.28 5. 1971.95 7.65 13.95 2.62 1.81 10-14. 3.26 5.59 4.62 3.60 1.23 0.18 3.38 1.88 2.82 8. 4.19 50.04 0. 9.34 8.81 2.39 1.90 15-19.95 4.33 55-59.71 2.28 1.78 2.30 4.45 3.02 60-64 0. 151-160 (2007-2008) Originalni naučni rad Prilog br.41 4.46 2.80 1.78 7.72 7.34 7.59 20-24.66 3.15 3.64 1.81 1. 5.22 3. 4.50 3.68 3.60 5.75 50-54.49 3.09 100.76 Izvor: Samostalna izračunavanja na bazi popisnih podataka .04 9.57 5.90 2.: Spolno-dobna struktura stanovništva općine Tuzla po petogodištima prema popisima 1953.48 3.91 3.36 1.91 6.38 5-9.16 2.27 6. 4.15 8.95 3.

.

8 960. 151-160 (2007-2008) Originalni naučni rad Prilog br.6 952.05 1004.87 10-14. 1001.05 996.54 5-9.4 913. 935.7 1056.0 1049.44 15-19.85 1160.: Specifični koeficijenti maskuliniteta i feminiteta.93 1445. po petogodištima.0 982.01 1031.0 1100.0 55-59.2 65 i više 652.25 1141.9 993.74 942.9 60-64.1 1006.01 937.2 691.3 974.1 976.62 970. 820. 967.. 986.82 1261.5 909. 983.2 1015.3 1419.6 971.12 1035.73 1056.35 993.47 1292.5 Izvor: Samostalna izračunavanja na bazi popisnih podataka Godina 1991. 1971.36 1281.14 1045. 814.98 998.9 792..28 1042.62 1127.83 1066.44 939.61 1029.37 1195.5 951. 1981.7 958.87 1121.4 963.6 969.42. 1971.74 951.3 1023. 1013.46 876.3 1040.9 20-24.8 946. 1981. 1030.63 891. Tabela br.1 1025. 3.1 949.93 1186.31 1043.8 35-39.28 1094.3 986.36 50-54. 1018.99 1121.3 704.3 904.1 0-4.85 1084. 1991.39 1013.03 1049.04 1033.8 40-44. 861.59 1456.44 1051.09 924.5 946.2 842.2 974.42 1102.46 1026.41 1598.Zbornik radova PMF 4 i 5.5 959. godine 1953.0 971. Maskulinitet Feminitet 970. 836.4 975.55 1170.5 956.2 1059.71 886.17 1008.05 1061.74 1094.5 996. 1961.52 1024.84 1014.9 686.9 .12 1015.9 854.84 1105.06 1069. 5. 985.2 977.4 954.4 1016.83 953.99 1226.73 921.49 1516.5 45-49.3 961.4 958.58 1026.2 1219.82 1053.66. 1082.2 913.72 1222.6 943.19 1522.19 1040.2 991.3 779.19.2 817. u općini Tuzla prema popisima 1953..97 1006. 1024.4 984.99 1028.3 992.35 25-29.9 1007.01 1064..27 1047.84 1037.27 1040.1 625.01 968. 1033.2 961.21 1030.98 1051. 1961.87 907.74 30-34.44 1003.05 656.0 780. Maskulinitet Feminitet Maskulinitet Feminitet Maskulinitet Feminitet Maskulinitet Feminitet Ukupno 966.4 891.1 976.

development of population density in middle age (necropolis of tomb-stones) and population development of this settlement at the end of 19th and the beginning of the 20th century. u toku agresije i genocida u Srebrenici. članova pojedinih familija. Urisići. anthropogeographical development. djeca siročad.matematički fakultet. povratak. U drugom dijelu rada prikazane su familije. historijski razvoj. i početkom 20. before all. zatim razvoj naseljenosti u srednjem vijeku (nekropole stećaka). vijeka. the return. antropogeografske karakteristike naselja Urisići. kao i razvoj stanovništva ovog naselja krajem 19. agresija. jula 1995. orphans. genocide. aggression. odnosno topografski položaj naselja. historical development. Key words: Srebrenica. U prvom dijelu ovog rada analiziran je geografski. . raseljena i prognana lica. that is topographical site of settlement. number of families and number of family members who lived in this settlement until 1991 and sufferings of people. prije svega. 161 – 169 (2007-2008) Originalni naučni rad NEKE ANTROPOGEOGRAFSKE ODLIKE NASELJA URISIĆI SOME ANTHROPOGEOGRAPHICAL FEATURES OF URISIĆI SETTLEMENT Dr. In the second part of paper are showed families. antropogeografski razvoj. In the first part of this paper is analyzed geographical. Abstract In this paper are presented basic geographical.Zbornik radova PMF 4 i 5. Ključne riječi: Srebrenica. war. broj porodica i broj domaćinstava. koje su živjele u ovom naselju do 1991. docent. genocid. Urisići. displaced and persecuted persons. godine. kao i stradanje osoba. hudovice. Univerzitet u Tuzli Abstrakt U ovom radu prikazane su osnovne geografske. Prirodno . rat. Alija Suljić. Bošnjaci. porodice. widows. godine. anthropogeographical characteristics of Urisići settlement. members of family during the aggression and genocide in Srebrenica in July 1995. families.

odnosno na pedimentima ove gore (oko 420 m. Poljoprivredno zemljište zahvata 59%.A. što je iznad općinskog prosjeka.n.v. Mujići (620 m.brdskoplaninskog tipa. smješten je u donjem dijelu istočne padine gorske kose Glize. Glavni dio ovog naselja. Relativna visina između najnižih i najviših dijelova naselja kreće se između 170 i 270 metara.n.9 km2. od toga je 52% privatno vlasništvo. U blizini naselja nalazi se manji vodotok po imenu Rijeka u koji se slijevaju sve vode sa okolnog terena.v.n. Gustina naseljenosti na području katastarske općine Urisići iznosila je u 1991. Glavni dio naselja Nema podataka o naselju Urisići u starijim historijskim izvorima.).) i Greben (720 m. a od toga je 74.4% privatno vlasništvo. Suljić 1.). u odnosu na hipsometrijske i orografske karakteristike . Opće geografske karakteristike Naselje Urisići smješteno je u južnom dijelu općine Srebrenica. možemo konstatirati da je ovo naselje. U okolini naselja postoji veći broj izvora pitke vode. kao i manji broj potočića bujičarskog karaktera. godini 115 stan.n. male izdašnosti. općina Srebrenica. 162 . Površina katastarske općine Urisići iznosi oko 2. a obradivo 46.7% od ukupne površine katastarske općine. kao i geološko-geomorfološkim sklopom terena. tako da nam i sam toponim (domicilionim – ime naselja) nije poznat. 1 Urisići. Površinska hidrografija slabo je razvijena.v. S obzirom da se radi o naselju razbijenog tipa u čiji sastav ulaze i zaseoci: Porobići (450 m. što je uvjetovano općim klimatskih karakteristikama koje vladaju nad ovim područjem – manje od 800 mm kišnog taloga u toku godine. koje je stanovništvo koristilo za vodosnabdijevanje . Oko 41% površine katastarske općine bilo je pokriveno šumom. Vjerovatno je ime naselja 1 FAO projekat. 2004.). nedaleko od vodne akumulacije jezera Perućac na rijeci Drini. topografski gledano./ km2. Od grada Srebrenice udaljeno je oko 27 kilometara.v. 2006.

4 Veća nekropola (preko 100 stećaka) nalazi se u dolini Rijeke na njenoj lijevoj obali. Dio stećaka u selu Urisići koji se nalaze neposredno uz lokalni vodotok Rijeka. 2 Ovo ime davalo se uglavnom livadama ili pašnjacima koji su se nalazila blizu rijeke.islam. Na lokalitetu Ravne. dijelom. 633. očuvani nadgrobni spomenici koji potiču još iz 16. Vidi: Škaljić. nađena je stela sa uklesanom glavom Rimskog plemića. a koje je već na početku osmanske okupacije Bosne prihvatilo vjeru osvajača . u zaseoku Greben. Treća nekropola (79 stećaka) nalazi se sjeveroistočno od Urisića. 2006. 2 3 4 Örü. Sarajevo. Druga nekropola. ùrija – pašnjak.. meraja. 163 .: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku. Bešlagića: „Stećci . Rimska stela .. uglavnom sanduka. Djelimično je oštećena jer su je mještani prije agresije na RBiH koristili kao menjik.kataloško topografski pregled.str. ili još i prije. To nam svakako govori da je tu živjelo bošnjačko stanovništvo koje je pripadalo Bosanskoj crkvi (Bogumilima). južno od Urisića na udaljenosti od 400 metara.. A. iz čega možemo zaključiti da je područje ovog naselja bilo nastanjeno u srednjem vijeku. livada ili mera. najkasnije u 15 stoljeću. Nekropola stećaka u Urisićima. 1966. što je slučaj i sa Urisićima. „Svjetlost“. U blizini te nekropole stećaka smješteno je lokalno muslimansko mezarlje u kojem su.Neke antropogeografske odlike naselja Urisići nastalo od turske riječi urija. zatim u Liješću i Zobištu. nisu evidentirani u djelu Š. sa oko 15 stećaka. sjeverno od naselja Urisići. 2008. nalazi se na lokalitetu Liješće.“ Najčešći oblik stećka je sanduk.Urisići. vijeka. U ovom se naselju nalaze nekropole sa više od 200 stećaka 3 (u blizini Urisića i Grebena) koje su nastale u srednjem vijeku.

327 185 209.7%). godine). Nakon deset godina.. 1953. na primjer. 5 Naselje je bilo bošnjačko. šumarstvo – 5 osoba. 1895.0 1981.0 1910.0 članova (u 1895.9 145 – – 23 29 5. na primjer.3 105 – – – 22 4. 121 72 77.2 252 – 1 42 42 6.-1991. Broj Nacionalnost Domaćinstva Godina Indeks rasta Broj kuća stanovnika popisa (1879=100) (stanova) prosječna svega muški Bošnjaci Srbi Ostali broj veličina 1879.. gotovo 3 puta (tabela 1). Dokumentacija FZS. i 1991. saobraćaj – 1 osoba i trgovina... Od ukupno 71. vijeka. 175 86 112. Kretanje broja stanovnika. knjiga XIV. a udio aktivnog poljoprivrednog u ukupnom aktivnom stanovništvu iznosio je 58% (Suljić. 2008.. u ovom naselju udio poljoprivrednog u ukupnom stanovništvu iznosio 51%. a prosječna veličina domaćinstava neznatno se povećala. godine. godini bilo 70% nepismenog stanovništva u ukupnom stanovništvu starijem od 10 godina 7 . Suljić 2. 1961.). Ostalo aktivno stanovništvo bilo je uposleno u sljedećim djelatnostima: građevinarstvo – 29 osoba. domaćinstava i kuća (stanova) u naselju Urisići u periodu 1879. godine.8 1971. To se posebno odnosi na načelo prisutnog (austrougarski i popis u K.3 člana (u 1991. privredno aktivne osobe. Jugoslaviji) i stalnog stanovništva (svi popisi u bivšoj SFRJ).-tih godina 20. godine broj domaćinstava ovog naselja povećao se za 214%. 145 72 92.0 1921.0 1953. (Suljić.8 1948. Stanovništvo naselja Urisići u periodu 1879. 156 85 100 156 – – 24 – – 1885.9 224 1 1 – 39 5. tj. 1921. Poljoprivredno obilježje zadržala je većina stanovništva Urisića sve do 80-ih godina 20. Stanovništvo Urisića u periodu 1879. Tako je. godine. u istom periodu. 206 104 132.6 327 – – 71 62 5. 1948.4 291 – 6 60 56 5.3 1991. 185 94 118. 2006:320). Popis 1991. tj. što je manje od ukupnog rasta stanovništva općine Srebrenica (272. vijeka. 1910.. 226 119 144. 6 Tabela 1. 1981. a 38 godina 5 6 7 Napominjemo da su metodološka načela popisa stanovništva BiH za vrijeme austrougarske uprave.-1991.A. I pored toga podaci se mogu uslovno upoređivati jer je ovo naselje bilo gotovo stoprocentno agrarno. 457. godine je ukupno poraslo za 209%. 2006:319). takođe 1 osoba.-1991.-1991. U periodu 1895. Sarajevo. poljoprivredom su se bavile 23 osobe. prema popisu stanovništva 1981. 297 166 190. Stepen pismenosti i obrazovanosti stanovništva naselja Urisići stalno se povećavao poslije Drugog svjetskog rata. g. ili 32. sa 5.2 175 – – 31 – – 1895.. tako da nije bilo privremenog ili sezonskog napuštanja ovog naselja od strane privredno aktivnog stanovništva.6 – – – – 31 6. Popis 1953. 164 . došlo je do značajne promjene u ekonomskoj strukturi stanovništva ovog naselja. Kraljevine Jugoslavije i socijalističke Jugoslavije bila različita.-1991. 1971. povećao se za 295. 1991.. str. Ukupan broju kuća (stanova) u periodu 1879. Kod jedne privredno aktivne osobe iz ovog naselja nije bila poznata djelatnost. 105 54 67.3 Izvor: Popisi stanovništva BiH (1879. godine.6 121 – – 26 24 5. do 60. industrija i rudarstvo – 11 osoba..6 1961. tj.8%.) na 5. u 1953. 1885. 253 141 162.1 – – – – 31 6. Tako je. g.4% od ukupnog aktivnog stanovništva Urisića. godine..

Sarajevo. Većina stanovništva ovog naselja bila je muškog spola. tj.). navest ćemo. Siručići. tj. domaćinstvo. Suljići i Zukići. Hrustići. godine. progresivnoj. 9 3. među kojima i 36 osoba koje su završile četverogodišnju osnovnu školu (ili 24%). Dokumentacija FZS. uglavnom žena.9%). godine iznosila je 28. Bošnjačke familije Urisića. živjelo je ukupno 14 familija koje su bile grupisane u 62 domaćinstva. prema popisu stanovništva 1991. 165 .0%. u ovom naselju bilo je 327 stanovnika (od toga 185 osoba muškog spola).3% od ukupnog stanovništva Urisića. Prema popisu stanovništva 1991. Stanovništvo naselja Urisići u periodu 1948. populaciji. Memiševići. Primjera radi. što je za 10% više u odnosu na popis 1981. Prema posljednjem popisu stanovništva u ex-Jugoslaviji.4%. godini bilo je 150 osoba starih 10 i više godina. godine bilo staro 15 i više godina. Ibiševići. godine. u naselju je bilo ukupno 256 osoba starih 10 i više godina. Na području naselja Urisići. S obzirom da raspolažemo podacima o starosti svakog stanovnika naselja Urisići.) u obzir je uzimana pismenost i školska sprema stanovništva starog 10 i više godina. starijem sredovječnom – 17. To su sljedeće familije: Efendići. djelimično. odnosno starost 15 i više godina kod pismenog i obrazovanog stanovništva. Karamehmedovići.-1991. Istina. Prosječna starost stanovništva ovog naselja 1991.7% više u odnosu na prethodni popis. mlađem sredovječnom – 25. u prvom slučaju (popis 1961. a živjeli su u zaseoku Greben. 1976. U naselju je bila 71 kuća (stan) koje su uništene u toku srpskocrnogorske agresije na BiH. godine. godine.3.9%. stanovništvo ovog naselja s obzirom na dobnu strukturu pripadalo je mladoj. među kojima i 56 osoba koje su završile osmogodišnju osnovnu školu (ili 21. rastao je i stepen obrazovanosti stanovništva Urisića.3 člana. odnosno koeficijent maskuliniteta iznosio je 130. U toku zločina genocida ubijene su dvije osobe iz ove porodice – otac (r. radi različite metodologije ova dva popisa stanovništva u bivšoj Jugoslaviji. uključujući i jednu osobu koja se izjasnila kao Jugosloven. 1991.6 godina. Mehmedovići. Ibrahimovići. godine. godine u ovom naselju su bile i 74 osobe koje su završile 1-7 razreda osnovne škole.4%. kao i 1 osoba koja je završila osmogodišnju osnovnu školu. među kojima i 3 neporodična (samačka) domaćinstva.) u obzir je uzimana starost 10 i više godina kod nepismenog. Tako smo. od toga je 67 osoba završilo 4-7 razreda osnovne škole. U 1961. 8 Pored pismenosti. Prosječna veličina domaćinstva iznosila je 5. podatke o obrazovanosti stanovništva ovog naselja iz popisa 1961. godine. Trideset godina kasnije. Mujčići. bilo je 15. 1991. odnosno uporedit ćemo. godine. U narednom dijelu rada prikazat ćemo stradanje porodica i njihovih članova po pojedinim familijama. a u drugom slučaju (popis 1991.) i sin (r. Kao posljedica ubistva 8 9 Popis 1991. uslovno. i 1991. godine. rezultate popisa moguće je samo djelimično upoređivati. tj. Mladom stanovništvu pridalo je 45. Svi stanovnici ovog naselja. šesteročlano. pojedinačno prema popisu 1991. bili su bošnjačke nacionalnosti. 2008. njihovo porijeklo i stradanje tokom agresije i genocida 1992-1995. Porobići. ublažili metodološku razliku između popisa stanovništva iz 1961. a starom stanovništvu pripadalo je 11. 1991. godine poraslo je za 77. Dakle.Neke antropogeografske odlike naselja Urisići kasnije. Sinanovići. U obzir je uzeto samo stanovništvo koje je u vrijeme popisa 1991. godine. i 1991. Mujići. g. 1949.6% nepismeni osoba. Efendići – porijeklom su iz Srebrenice. u stanovništvu starom 10 i više godina. Bilo je samo jedno porodično. mi smo izdvojili kontingent stanovništva koje bio star 10 i više godina. Broj domaćinstava povećao se na 62 ili za 10. g. Neku od srednji škola završilo je 18 osoba iz ovog naselja.

Dakle. prosječne starosti 11. a neki su se iselili u SAD-e. 1993. g. poslije 2002. a iza njega je ostala hudovica sa četvero siročadi – prosječne starosti 12. prosječne starosti 45.3 godine. rođen 1928. 166 . tj. Preživjeli članovi ove porodice danas žive u SAD-u (2 člana). Ibiševići – porijeklom su iz Višegrada (rodonačelnik doselio u toku II Svjetskog rata. Njemačkoj (1 član) i BiH. Preživjeli iz ove porodice nastanili su se u Federaciji BiH. jedna žena je ostala hudovica. Tokom agresije na RBiH niko nije stradao iz ove porodice. na putu prema Srebrenici. Memiševići . jedna osoba se vratila u Srebrenicu. Na početku agresije na RBIH ubijena je jedna maloljetna osoba muškog spola. a bila su dva domaćinstva.). Urisićima. a neki članovi su u inostranstvu. godine. Tokom agresije na RBiH. Iza ubijenih ostale su tri hudovice i šestero djece siročadi – prosječne starosti 9.7 godina. Svi članovi ove porodice vratili su se u Urisiće. tj. a dio se iselio u inostranstvo (Holandija i Irska). bila je oženjena i imala je troje malodobne djece. ukupno su ubijene 4 osobe iz ove familije. godine.A. godine. je usvojen od strane daidže – Hrustić Muje. 10 U toku agresije na BiH (1993. među kojima i jedna djevojka. a druga sa dvoje djece siročadi. bježeći ispred četnika). Domaćinstva su osnovala tri brata i srednji sin od najstarijeg brata. suprug). a porijeklom su iz Gladovića (općina Srebrenica). iz okoline Užica. U toku genocida ubijen je osnivač ove familije. a bila su četiri porodična domaćinstva koja su ukupno brojala 18 članova. godine. godine. U toku genocida ubijene su dvije osobe muškog spola. dva brata i sestra. Mehmedovići – živjeli su u Urisićima. koji su također braća ranije ubijene ženske osobe.živjeli su u Urisićima. zaseok Prohića. ubijene tri osobe. godine u četničkoj zasjedi. U toku genocida ubijen je nosilac porodičnog domaćinstva (otac. U toku genocida ubijene su tri osobe muškog spola. a u genocidu ubijen je sin (jedinac) koji je živio u Srebrenici. Suljić nosioca domaćinstva (glava domaćinstva). To znači da su iz jedne porodice. a jedno dijete siroče. godine u Gladovićima. Starija ubijena osoba muškog spola. i 1977. 10 Mehmedović (Mehmed) Bajro. Bilo je samo jedno porodično domaćinstvo sa dva člana (stariji supružnici). Ibrahimovići – živjeli su u Urisićima. a porijeklom su iz Grujčića. kao pripadnik vojske Austrougarske monarhije i nije imao djece. koja su ukupno imala 9 članova. rođen 1956. domaćinstvo najmlađeg od tri brata. Ova familija brojala je sedam porodičnih domaćinstava koja su ukupno imala 36 članova. 1974. dva brata (r. koji je bio vojni penzioner Austrije. amidžić i amidžična. a živjeli su u glavnom dijelu naselja. ubijene su dvije osobe iz ove familije. 1936. općina Lukavac (1 član). jedno samačko. godine.3 godine. a porijeklom su. među kojima otac i sin. Dio preživjelih članova iz ove familije naselio se u općinama FBiH.0 godina. Bilo je samo jedno porodično domaćinstvo sa šest članova. Ubijen je 1993. jedna hudovica sa četvero. Hrustići – živjeli su u Urisićima. Karamehmedovići – živjeli su u Urisićima. rođena 1978. Preživjeli članovi ove porodice nastanili su se u općinama Federacije Bosne i Hercegovine. vjerovatno.) ubijen je nosilac (suprug) ovog domaćinstva. rođena 1957. r.

Neke antropogeografske odlike naselja Urisići Dio preživjelih iz ove familije (3 osobe) vratio se u Urisiće, a jedan dio se naselio u općinama FBiH, a ostali su se iselili u neke evropske (Švedska) i prekomorske zemlje (SAD-e). Mujčići - živjeli su u Urisićima, a porijeklom su iz Osmača. Bila su četiri domaćinstva, jedno samačko i tri porodična, sa ukupno 16 članova. U toku genocida ubijena je jedna mlađa osoba muškog spola (r. 1972. g.), član peteročlanog domaćinstva. Preživjeli članovi ove familije naselili su se u Lukavcu (FBiH), a neki su se iselili u SAD-e. Mujići - živjeli su u zaseocima Mujići i Greben, a bilo je osam porodičnih domaćinstava koja su ukupno brojala 52 člana. Tokom agresije na RBiH, tj. 1993. godine, ubijene su dvije osobe iz ove familije; starija muška osoba, r. 1904. i sredovječna ženska osoba, majka troje malodobne djece, rođena 1948. godine. U toku genocida ubijeno je 11 osoba muškog spola, iz familije Mujić, prosječne starosti 42,5 godina. Kao posljedica genocida, odnosno masovnog ubijanja muškog stanovništva, ostalo je 5 žena hudovica (jedna hudovica sa četvero, a druga sa dvoje siročadi) i 9. djece siročadi, među kojima i troje djece bez oba roditelja. Prosječna starost djece siročadi bila je 10,4 godine. Preživjeli članovi porodica iz familije Mujić naselili su se, uglavnom, u općini Srebrenik, nešto manje u općini Ilijaš i Gračanica, a dio njih iselio se u Austriju, Francusku, Njemačku i SAD-e. U zaseok Greben vratile su se samo dvije porodice. Porobići – živjeli su u zaseoku Porobići, a porijeklom su iz okoline gradskog naselja Dervente. U zaseok Porobići, koji je po njima dobio i ime (antroponim), doselili su se u drugoj polovini 19. stoljeća. Bilo je 6 porodičnih domaćinstava koja su ukupno brojala 28 članova. Na početku agresije na RBiH ubijena je mlađa osoba muškog spola, rođena 1966. godine, a 1994. godine ubijena je starija osoba muškog spola (amidža od ranije ubijene osobe), rođena 1926. godine. Iza ubijenih ostale su dvije hudovice i dvoje djece siročadi; djeca od mlađe ubijene osobe. U toku genocida, jula 1995. godine, ubijeno je 8 osoba muškog spola iz ove familije, među kojima i jedno dijete, prosječne starosti 40,4 godine. Iza žrtava genocida ostalo je 6 hudovica i 5. djece siročadi – prosječne starosti 6,0 godina. Većina preživjelih iz ove familije naselila se na područje Federacije Bosne i Hercegovine, a dio njih se iselio i izvan granica Bosne i Hercegovine. Sinanovići – živjeli su u Urisićima, a porijeklom su iz okoline Užica iz kojega su protjerani tokom 19. stoljeća. Bilo je samo jedno porodično domaćinstvo sa ukupno devet članova. U toku genocida ubijene su tri osobe muškog spola iz ove porodice (otac i dva sina), a jedna žena (supruga od nosioca domaćinstva) ostala je hudovica sa jednim djetetom-siročetom. Samo jedan član iz ove familije, u postratnom periodu zasnovao vlastitu porodicu, vratio se sa porodicom u ovo naselje, a drugi član iz ove familije, najstariji sin, iselio se u Austriju. Siručići – živjeli su u zaseoku Porobići, a porijeklom su iz Voljavice (općina Bratunac) iz koje su se doselili u prvoj polovini 20. stoljeća. Bilo je jedno porodično domaćinstvo sa ukupno tri člana. U toku genocida, jula 1995. godine, ubijen je nosilac domaćinstva (suprug, r. 1940.), a supruga je ostala hudovica. Suljići - živjeli su u Urisićima, a porijeklom su iz okoline Zenice iz koje su se doselili sredinom 19. vijeka. Ova familija brojala je 21 domaćinstvo, među kojima i jedno samačko, koja su ukupno imala 108 članova. Porodice sa ovim prezimenom bile su najbrojnije i činile su oko 1/3 od ukupno stanovništva naselja Urisići. Tokom agresije 167

A. Suljić na RBiH ubijeno je 8 osoba iz ove familije, prosječne starosti 24,4 godine, među kojima i jedna djevojčica i jedan dječak. Iza žrtava agresije ostale su 3 hudovice i 5. djece siročadi – prosječne starosti 6,4 godine. U toku genocida ubijena je 21 osoba muškog spola iz ove familije, prosječne starosti 36,5 godina, među kojima i dvije maloljetne osobe. Kao posljedica masovnog ubijanja muškog, uglavnom oženjenog stanovništva, ostalo je 15 hudovica i 22 djeteta siročeta – prosječne starosti 8,7 godina. Jedna dio porodica iz familije Suljić vratio se u Urisiće, oko 6 porodica sa ukupno 20 članova, a veći dio naselio se u općinama FBiH, kao što su: Ilijaš, Lukavac, Srebrenik, Sarajevo, Tuzla, Živinice i dr. Dio porodica živi u Brčkom, distriktu BiH, a dio u općini Bratunac i gradu Srebrenici. Neki od članova ove familije iselili su se iz Bosne i Hercegovine i nastanili se u Danskoj, Kanadi, SAD-a i dr. Zukići - živjeli su u zaseoku Greben, a porijeklom su iz susjednog sela Karačići, u koje su doselili iz Crne Gore. Ova familija brojala je 5 porodičnih domaćinstava koja su ukupno imala 32 člana. U toku genocida ubijeno je 11 osoba muškog spola iz ove familije, prosječne starosti 31,2 godine, među kojima i tri maloljetne osobe. Kao posljedica genocida, odnosno masovnog ubistva osoba muškog spola, uglavnom oženjenih, ostalo je 7 hudovica i 8. djece siročadi – prosječne starosti 5,0 godina. U zaseok Greben vratile su se samo tri osobe iz ove familije; dva domaćinstva, jedno samačko. Ostali preživjeli članovi porodica iz familije Zukić nastanili su se, većim dijelom, na području općina Federacije BiH (Ilidža, Ilijaš. Sarajevo, Zavidovići i dr.), a neki su se iselili izvan BiH; Njemačka, SAD-e i dr.

Zaključak Prema popisu stanovništva 1991. godine u naselju Urisići živjelo je ukupno 14 familija koje su bile grupisane u 62 domaćinstva (3 samačka) koja su ukupno imala 327 članova. To su sljedeće familije: Efendići, Hrustići, Ibiševići, Ibrahimovići, Karamehmedovići, Mehmedovići, Memiševići, Mujčići, Mujići, Porobići, Sinanovići, Siručići, Suljići i Zukići. Tokom agresije na RBiH, u periodu 1992-1993. godine, ubijeno je ukupno 16 osoba iz ovog naselja, prosječne starosti 34,3 godine, među kojima i tri osobe ženskog spola, kao i tri maloljetne osobe. Iza ubijenih, odnosno žrtava agresije, ostalo je 7 hudovica i 10. djece siročadi – prosječne starosti 7,0 godina. U toku genocida u „zaštićenoj zoni UN Srebrenica“, jula 1995. godine, ubijeno je ukupno 65 osoba muškog spola iz ovog naselja, prosječne starosti 37,3 godine, među kojima i 7 maloljetnih osoba – djece. Kao posljedica masovnog ubistva muškog stanovništva u toku genocida, ostalo je 40 žena hudovica i 55. djece siročadi – prosječne starosti 8,7 godina. Dakle, tokom agresije i genocida ukupno je ubijena 81 osoba iz ovog naselja, ili 25 % od ukupnog prijeratnog stanovništva. U periodu 2002.–2005 godine, uz pomoć vlade Federacije BiH, kao i drugih organizacija, obnovljeno je 19 kuća, tj. izgrađene su nove kuće. Do kraja 2005. godine u naselje Urisići se vratilo 14 domaćinstava koja ukupno broje 40 članova. Više od 70 osoba iz ovog naselja živi izvan Bosne i Hercegovine, uglavnom u SAD-a i zapadnoj Evropi, a ostali preživjeli iz ovog naselja naselili su se u općinama FBiH.

168

Neke antropogeografske odlike naselja Urisići Izvori i literatura 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Tabela praćenja povratka, urađenih objekata i infrastrukture po MZ, naseljima, kao i naziv organizacije koje su donirale sredstva, Služba za povratak opštine Srebrenica, 2006.; FAO projekat, «Inventar stanja zemljišnih resursa u Bosni i Hercegovini u poslijeratnom periodu» Opština Srebrenica, 2004. (CD-ROM); Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica. Baza podataka o raseljenim osobama i izbjeglicama, Sarajevo, 2005. (CD-ROM); Odjeljenje za privredu i društvene djelatnosti, općina Srebrenica, 2005. (CDROM); Odsjek za rekonstrukciju i povratak, općina Srebrenica, 2006. (CD-ROM); Popis stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gazdinstava 1991. godine, (dio podataka na CD-ROM-u za općinu Srebrenica); Baza poginuli i nestalih Srebreničana, žrtava agresije i genocida, 1992-1995. godine (CD-ROM); Razna dokumentacija Federalnog zavoda za statistiku o podacima popisa stanovništva Bosne i Hercegovine u periodu 1879.-1991. godine; Suljić, A. (2006.): Stanovništvo i naselja općine Srebrenica, Univerzitet u Tuzli, (doktorska disertacija).

Podaci sa Interneta:

1. Preliminarni spisak nestalih i ubijenih osoba u Srebrenici 1995. godine.

Preuzeto: http://www.srebrenica-zepa.ba/srebrenica/spisak.htm (13.04.2006.)

2. http://www.un.org/icty/bhs/latest/reports.htm (3.3.2006.) 3. Udruženje žena Srebrenice i Žepe, Preliminarni spisak nestalih i ubijenih osoba
u Srebrenici 1995. godine. http://www.srebrenicazepa.ba/srebrenica/spisak.htm (22.08.2006.), 4. Vlada RS, Dodataka izvještaju od 11. juna 2004. godine o događajima u i oko Srebrenice od 10. do 19. jula 1995. godine, http://www.vladars.net/pdf/srebr_final_s_l.pdf (22.08.2006.)

169

Zbornik radova PMF 4 i 5, 171 – 185 (2007-2008)

Originalni naučni rad

PRIHVAT BOŠNJAČKIH PROGNANIKA I IZBJEGLICA U TUZLU ZA VRIJEME RATA 1992.-1995. GODINE – PRILOG PROUČAVANJU PRISILNIH MIGRACIJA BOSNIAK REFUGEES AND DISPLACED PERSONS HOSTED IN TUZLA DURING THE WAR 1992-1995. - ADDITION TO EXAMINATION ON FORCED MIGRATIONS Dr. Adib Đozić, vanredni profesor, Filozofski fakultet Univerzitet u Tuzli, Dr. Alija Suljić, docent, Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Tuzli Abstrakt Jedna od najizraženijih posljedica rata protiv bosansko-hercegovačkog društva i države jeste i problem prognanih i izbjeglih lica. Ova destruktivna posljedica rata, iako prisutna na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine, najizraženija je bila u područjima gdje je vršeno etničko čišćenje bošnjačkog stanovništva (područja: Bosanske Krajine, istočne Hercegovine, Bosanske Posavine, Bosanskog Podrinja i dr.) i na kraju 1995. g izvršen genocid (Srebrenica). U proljeće 1992. g. u Tuzlu pristiže veliki broj prognanika i izbjeglica iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. Krajem 1992. g u Tuzli je već boravilo i bilo zbrinuto 50.615 prognanih i izbjeglih lica. Broj prognanih i izbjeglih u Tuzli se svake ratne godine povećavao, da bi krajem 1995. godine dostigao cifru od 68.349 prognanih i izbjeglih lica. Od toga u privatnim individualnim objektima bilo je smješteno 62.530 i objektima kolektivnog smještaja 5.819 lica. Do povećanja broja prognanih u odnosu na kraj 1994. g dolazi, zbog počinjenog zločina genocida nad Bošnjacima u Srebrenici jula 1995. g. Ključne riječi: Prognanik, izbjeglica, raseljena osoba, prihvat prognanika, rat, Tuzla, Bosna i Hercegovina. Abstract One of most expressive consequence of the war against BiH society and the state is the problem of refugees and displaced persons. This destructive consequence of the war, although visible at the whole area of Bosnia and Herzegovina, is significant at the areas where ethnical cleaning of Bosnian population has been done (Bosanska Krajina, Eats Herzegovina, Bosanska Posavina, Bosansko Podrinje ...etc) and finalized with the genocide in Srebrenica in 1995. In the spring in 1992 in Tuzle came significant number of refugees and displaced persons from all the parts of Bosnia and Herzegovina. By the end of 1992. in Tuzla already have been settled 50.615 refugees and displaced persons. Number of refugees and displaced persons in Tuzla increased and by the end of 1995 was 68.349. From that number 62.530 person were settled in private houses and 5.819 persons in collective capacities. Increasing of the number of refugees and displaced persons was noted by the end of 1994. and min reason was the genocide at the Bosnian in Srebrenica in July 1995. Key words: Refugees, displaced person, shelter of refugees and displaced persons, war, Tuzla, Bosnia i Herzegovina.

A. Đozić, A. Suljić Uvod Rat koji je vođen protiv bosansko-hercegovačkog društva i države 1992.-1995. godine, karakterizira nekoliko specifičnih društveno-historijskih uzroka i društvenopraktičnih posljedica. Jedna od najizraženijih posljedica rata protiv bosanskohercegovačkog društva i države jeste i problem prognanih i izbjeglih lica. Ova destruktivna posljedica rata, iako prisutna na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine, najizraženija je bila u područjima gdje je vršeno etničko čišćenje bošnjačkog stanovništva (područja: Bosanske Krajine, istočne Hercegovine, Bosanske Posavine, Bosanskog Podrinja i dr.) i na kraju 1995. g izvršen genocid (Srebrenica). Najveći broj ovih prognanika i izbjeglica, i ne samo njih, svoje privremeno boravište našao je u Tuzli i okolnim gradovima. Mi ćemo u ovom radu prezentirati najznačajnije podatke o prihvatu bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu, ali i ukazati na njihov razmještaj na području cijelog Tuzlanskog kantona. To je neophodno iz razloga što se slučaj Tuzle ne može posmatrati izolovano od njezinog prirodnog i kulturno-tradicijskog okruženja. Istaći ćemo i neke osnovne karakteristike društvene sadržajnosti načina i uslova života prognanih i izbjeglih u Tuzli. Da bi smo u potpunosti mogli razumjeti cjelokupnost fenomenologije postavljenog problema, neophodno se prethodno upoznati sa prijeratnom demografsko-etničkom strukturom stanovništva Sjeveroistočne Bosne, čiji je administrativni i privredni centar bila, upravo, Tuzla. I Demografsko-etnička sadržajnost regije sjeveroistočna Bosna 1991. godine Bosna i Hercegovina tokom hiljadugodišnje povijesti, izuzimajući kratkotrajne periode izvan bosanskih uticaja, kao što su agresije, razvijala se kao «prirodna» i skladna, ekonomski, kulturno, etnički i politički povezana cjelina vlastitih regija. S druge strane, pojedinačni razvoj bosanskohercegovačkih regija bitno je zavisio od razvoja Bosne i Hercegovine kao «organske» cjeline. Regija sjeveroistočne Bosne (Prilog 1), ne predstavlja nikakav izuzetak, naprotiv, predstavlja samo jednu od bosanskohercegovačkih regija, čiji je razvoj bitno uslovljen, između ostalog, demografskim, ekonomskim, teritorijalnim i administrativno–upravnim ustrojstvom regije u svim segmentima organiziranja društva i države. Sjeveroistočna Bosna je prostor veličine 6820 km2 i čini 13,3% površine Bosne i Hercegovine. Prema popisu stanovnika 1991. god. ovdje je u 19 opština živjelo 950.808 stanovnika što je činilo 21,8% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine (tabela 1).

172

1 532 340 1 477 1248 1.  značajne su razlike u tempu rasta stanovništva među opštinama regije od 0.6 1. M.5 62669 47. Izvor: Popisi stanovništva.1 33137 79.7 22.7 346 4426 4.  ova regija je najnaseljenije područje u Bosni i Hercegovini.6 2.5 2899 1530 2.2 42599 72 56581 8613 15.1 1 2. Ovako visok tempo rasta Tuzle je uslovljen prije svega doseljavanjem iz okolnih opština zbog uloge Tuzle kao privrednog.1 19162 72. Ekonomski institut Tuzla.1 950808 84271 8.4 1.6 9629 10 0.2 11621 72.3 436 48174 5% 24780 Ostali % 1 4.  gustoća naseljenosti je neujednačena i kreće se od 49 stan.Nacionalni sastav po naseljima.9 57070 2159 3.2 1. Bosna i Hercegovina – 1. što predstavlja odliv 42% prirodnog prirasta u tom periodu.7 36666 38 0. 1 Opština Bijeljina Bratunac Brčko Gračanica Gradačac Kalesija Kladanj Lopare Lukavac Orašje Srebrenica Srebrenik Šekovići Tuzla Ugljevik Vlasenica Zvornik Živinice Banovići Ukupno Hrvati Bošnjaci svega % svega % 33619 40 0.6% Kompariranjem ovih pokazatelja uočavamo nekoliko značajnih demografskih karakteristika regije:  multinacionalna i multikonfesionalna sadržajnost regije odražava multinacionalnu sadržajnost bosanskohercegovačke države i rezultat je ukupnog društveno – historijskog razvoja bosanskohercegovačkog društva.3 44017 80.8 15. do 1991.2 54783 3976 7.9% 524901 55% ukupno Srbi svega 11475 57389 18128 13558 11221 7659 3952 18243 12169 4235 8315 5308 9030 20271 14468 14359 30863 3525 4514 268682 % 34.1 27572 75.5 423 38 6.1 1.3 16070 36 0. 103.2 10241 40 33942 39 0.5 30229 31.8 458 3424 6 1238 626 2. Najveći negativni saldo migracija.3 14. do 1991.9 1135 1928 7. 173 .7 30528 74. str. pa do 1992.1 21535 64.  regija sjeveroistočne Bosne u odnosu na Bosnu i Hercegovinu u prijeratnom periodu imala je natprosječnu stopu rasta stanovništva 2 . zabilježen je u posljednjem međupopisnom razdoblju (1981.8 18.2 87627 22252 25. Zagreb. kulturnog./km2.95.8 38080 66.1 1.5 960 2130 3. gotovo četiri decenije dugom razdoblju. prije svega privredne nerazvijenosti i vrlo nepovoljne industrijske strukture.1 59134 132 0.3 134 21995 16.3 34.1 96988 492 0.9 11990 36. 1995. regija sjeveroistočne Bosne je emigraciono područje.6 1315 1436 2. Klapić: Tuzla kao razvojni centar sjeveroistočne Bosne.5% Jugosloveni svega % svega 223 0.5 1455 275 0. Nacionalna Struktura Stanovništva regije sjeveroistočne Bosne 1991.3 26590 550 2.9 22. 2002 god.1 1.8 41809 35 0.7 184 583 1.  u prijeratnom periodu.» 3 1 2 3 Stanovništvo Bosne i Hercegovine. zdravstvenog i administrativnog centra regije.000 stanovnika. godine: Sjeveroistočna Bosna – 2.4 56.2 305 380 1 361 1203 2.2 2. Beograd. godine ) i to u nivou od 42.4 2.6 25587 56 0.1 1893 6.8 2.2 81295 122 0.2 20.2 40896 2752 6.4% u Loparama i Šekovićima do 13.7 13 93./km2. . godine. u općinama Kladanj i Šekovići do 430 stan.6 4452 5731 6. u općini Tuzla. U tom.2 48102 59.2 33856 59.9% u Tuzli.7 1.1 18727 55.7 1.3 32537 1263 3.25.3 2.6 56.7 703 277 1.7 6285 290 1. god.9 1105 129 1.9 19. univerzitetskog. Negativni migracioni saldo ove regije zabilježen je u svim međupopisnim razdobljima od 1953.Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu za vrijeme rata 1992-1995. god.1 21.4 38617 44. Tuzla. Odnos prosječne stope rasta bosanskohercegovačkog stanovništva i stanovništva regije sjeveroistočne Bosne u periodu 1948-1961.6 3. godine Tabela 1. Državni zavod za statistiku.2 2.189 stanovnika. sa područja sjeveroistočne Bosne iselilo se gotovo 135. SZS.7 28367 21308 75.4 4. kao posljedica.1 59.1 326 3.4 131618 20398 15.4 17 28.

radeći blisko sa srbijanskim MUP-om. paramilitarne formacije.-1995.”(S. odnosno reafirmaciji znanstvenih činjenica o događajima u Bosni i Hercegovini. aprila 1992.(…). Suljić Ovaj «prirodno» uspostavljeni (sedimentirani) sklad međuzavisnosti razvojnih činilaca prirodnih resursa i predratne društveno . godine Arkanovi Tigrovi su stigli u Zvornik. nakon izlaska muslimanskih vjernika iz Sulejmanije džamije. srpske Teritorijalne odbrane i drugih srpskih formacija.A. zaklale dva lica naočigled prisutnih. Prognanici su ona kategorija građana koji su ratnim operacijama nasilno protjerani iz svojih domova. 2. Početkom aprila 1992. aprila 1992. kriptoizirana njihova historija. u Bijeljinu je. učestvovale su i Arkanove jedinice i ubile mnogo civila.» 6 Počelo je u Bijeljini. Napadane su po pravilu općine sa većinskim bošnjačkim 4 U kategoriji prinudno migriralog stanovništva neophodno je razlikovati dvije kategorije. a time i o Tuzli u periodu 1992-1995. progona. generalu Praščeviću (koji je na Arkanov raport vojnički uzvratio).. Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava. ležali leševi ubijenih Bošnjaka. nastavile sa zločinima nad Bošnjacima Bijeljine. rukovođeni ideologijom „jedna nacija jedna država“ projektirale su. Doista. Sarajevo. g. isto. Kriterij za ovakvo klasificiranje jeste razlog (uzrok) zbog koga pojedinac ili grupa napušta. paljenja i sl.) i drugih mjesta. 5 O agresiji na Bosnu i Hercegovinu opširnije pogledati u: S. policije i parapolicijske formacije). stigao Arkan sa grupom uniformisanih i dobro opremljenih snaga i počeo sa ubijanjem bošnjačkih civila. organizirale i izvele rat protiv bosansko-hercegovačkog društva i države 5 . a kad su se ostali povukli u džamiju za njima je bačeno više bombi. spolne i starosne strukture stanovništva regije sjeveroistočne Bosne narušen je ratom protiv bosansko-hercegovačkog društva i države 1992. maja).Arkan. dezavuirani. Čekić. marta/1. Željko Ražnatović . socijalne. ubijanja. predao je raport komandantu bijeljinskog garnizona.-1995. godine. Subjekti izvanbosanskih velikodržavnih projekata (države. uključujući i Šešeljevce. a onda su redom. klanja. Čekić. gdje Srbi nisu imali većinu. nekada otvorenih. »U toku 31. rijetki su živi narodi na planeti koji su dulje i bezobzirnije «osporavani» u nacionalnom smislu. što su zabilježile i TV kamere. među njima je bio i Arkan. te zbog toga proganjani i ubijani. zatim Brčkog (početkom maja 1992. Đozić. rušenja. str. armije. 287-288. Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu. kao što je to slučaj sa Bošnjacima. ali u pravilu perfidno prikrivenih. etničko – kulturne. 6 “Grupe Arkanovaca su zajedno sa Šešeljevcima i pripadnicima JNA. po ulicama. bježi ili pak biva prognana iz mjesta svog življenja. Izvanbosanski subjekti destrukcije bosansko-hercegovačkog društva u proljeće 1992. II Progon (etničko čišćenje) nesrpskog stanovništva iz Bosanskog Podrinja i Bosanske Posavine 1992.-11. već širom Bosne i Hercegovine.ekonomske. počeli su sa programima zla (zastrašivanja. godine Zbog sve prisutnijih. ne samo gradovima sjeveroistočne Bosne. A. neophodno je istaći uzroke «dolaska». U tu kategoriju spadaju i oni pojedinci i grupe koji su svoja mjesta življenja napustili a da u njima i nije bilo neposrednih ratnih dejstava. Arkan se grlio sa Biljnom Plavšić dok su sa strane. međunarodni kriminalac. jer su im ono bili porušeni ili zapaljeni tokom ratnih dejstava. U zauzimanju Zvornika (8.).) 174 . godine. po istom scenariju nastavljeni progoni i ubijanja i u drugim. religijske. isplanirale. Vođa Arkanovaca. od kojih su svi nastradali. Nadamo se da će neumoljive društvene činjenice iznesene u ovom radu doprinijeti dekriptoiziranju. Izbjeglice su ona kategorija ljudi koji su svoje mjesto življenja napustili prije izbijanja ratnih sukoba. Tada su Arkanove oružane formacije. kako bi realizirali svoje političke i ideološke ciljeve. 2004. adekvatniji je izraz bijega od nasilne smrti prognanih i izbjeglih 4 Bošnjaka u Tuzlu i ostale gradove i sela pod kontrolom Armije Bosne i Hercegovine. pokušaja stereotipnog prikazivanja karaktera rata protiv bosansko-hercegovačkog društva i države. pored jedinica JNA.

Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu za vrijeme rata 1992-1995. godine stanovništvom, upravo da bi se izvršilo etničko čišćenje 7 prostora od nesrpskog življa. Nakon pokolja i ubijanja u Bijeljini i Zvorniku, nastavljeno je istim metodama i sredstvima u Bratuncu, Vlasenici, Srebrenici, Rogatici, Foči, Višegradu i drugim gradovima. U većini operacija etničkog čišćenja bošnjačkog življa učestvovali su zajedno JNA (posebno Užički korpus), te razne parapolicijske i paramilitarne grupe 8 , koje su također, bile organizirane i opremljene od JNA. Goloruko civilno stanovništvo nije imalo drugog izbora nego bježati i potražiti utočište u Tuzli i drugim slobodnim gradovima (prilog 2).

III Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu Općina Tuzla je jedna od 13 općina Tuzlanskog kantona, konstituisanog u procesu kantonizacije Federacije Bosne i Hercegovine 1994. godine. Od predratnih 307 km2 površine, današnja površina općine je nešto manja i iznosi 294 km2. Tuzla predstavlja administrativno sjedište Tuzlanskog Kantona. Pored toga što je administrativno sjedište kantona, Tuzla je njegov i privredni, kulturni i naučnoobrazovni centar. Tuzlanski kanton, kome općina Tuzla institucionalno pripada, obuhvaća 39% teritorije regiona Sjeveroistočna Bosna. Ova činjenica nepovoljno utiče na razvoj, ne samo grada Tuzle, Tuzlanskog Kantona, već i cijele regije Sjeveroistočne Bosne. Od strane UNHCR 1998. godine Tuzla je proglašena “Otvorenim gradom “ što

7

8

Etničko čišćenje je posebna vrsta (ratnog) zločina kažnjivog prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju ratnog zločina genocida(Rezolucija UN 260A, III,9. decembra 1948. godine). Nažalost, termin etničko čišćenje se koristi i kao eufemizam za genocid. Dakle, upozoravamo na razlikovanje pojmova etničko čišćenje i genocid. “Na osnovu raspoloživih podataka može se utvrditi da su u agresiji i drugim zločinima u Republici Bosni i Hercegovini sa teritorije Srbije i Crne Gore učestvovale sljedeće oružane formacije i grupe: Arkanovci, Šešeljevci, Beli orlovi, Rojalisti, Srpska garda, Vukovarci, specijalci Saveznog sekretarijata za unutrašnje poslove, specijalci Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije, Martićevci, Žute ose i dr.(Isto, str. 872.)

175

A. Đozić, A. Suljić potvrđuje kontinuitet ovog grada u čuvanju tradicije otvorenosti za drugo i drugačije i uvažavanja drugog i drugačijeg. Poznato je da je rat u Sloveniji i Hrvatskoj počeo prije rata protiv Bosne i Hercegovine i da prve izbjeglice u Tuzlu stižu upravo iz Slovenije i Hrvatske. Uviđajući taj problem, Ratno predsjedništvo općine Tuzla formira „Štab za izbjeglice“ u avgustu 1991. godine. Upravo u to vrijeme pristižu u Tuzlu prvi prognanici i izbjeglice ratom zahvaćenih područja bivše Jugoslavije. Sastav štaba je bio multietnički. U njegov rad aktivno su bili uključeni predstavnici Civilne i Socijalne zaštite, te predstavnici Crvenog krsta i Teritorijalne odbrane Skupštine općine. Ovaj organ je otvorio prve kolektivne centre za smještaj prognanika i izbjeglica, vodio brigu o ishrani i ostalim potrebama raseljenog stanovništva. Zbog, kako smo već istakli, agresije na Bosnu i Hercegovinu, prije svega na područje Bosanskog Podrinja (Bijeljinu, Zvornik, Bratunac, Vlasenicu i druge gradove) i zločina koji su vršeni nad civilnim stanovništvom (rušenje i paljenje kuća, progono i ubijanja, sijanje straha i drugih oblika represije) u Tuzlu pristiže sve veći broj prognanika iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. Iz tih razloga Predsjedništvo Skupštine općine Tuzla 19. decembra 1992. godine donosi odluku o osnivanju Opštinskog centra za raseljena lica, prognanike i izbjeglice. Sjedišta Centra locirano je u objektu obdaništa “Bambi” u ulici Maršala Tita br. 149 u Tuzli. Osnovni i najveći problemi bili su: smještaj i ishrana prognanih i izbjeglih. Manji dio prognanika uspio se smjestiti kod rodbine i preijatelj, dok je veći dio bio na brizi Općinskom centru za raseljena lica 9 , prognanike i izbjeglice. Prognanici i izbjeglice su smješteni u objekte osnovnih i srednjih škola, u KSC “Mejdan”, Univerzitetsku dvoranu, studentske i đačke domove, Hotel “Tehnograd” i Dom penzionera. Na području općine Tuzla ukupno su bila 32 objekata koja su služila kao kolektivni centri za prihvat izbjeglih i prognanih lica. Centar je prognanim i raseljenim licima i izbjeglicama pružao kompletnu podršku u hrani, odjeći, obući, dušecima, prekrivačima, pećima, posuđem i slično. Ukupno je na svim poslovima angažirano više od 200 volontera entuzijasta, uključujući tu, pored angažiranih osoba operativaca iz Centra, Službe za evidencije magacina, prodavnica, još i povjerenike kolektivnih punktova i povjerenike 39 mjesnih zajednica. U svom radu Centar za raseljena lica i izbjeglice, je još prije formiranja Tuzlanskog okruga, zatim Tuzlansko-podrinjskog kantona i Ministarstva za rad, socijalnu politiku i izbjeglice, prihvatio u općini Tuzla najveći broj raseljenih lica i izbjeglica iz Sjeveroistočne Bosne. Pretpostavlja se da je kroz Tuzlu prošlo preko 260.000 raseljenih lica i izbjeglica. Od 01.01.1995. godine pa sve do 01.07.1998. godine. Centar za raseljena lica i izbjeglice organizira se kao općinski organ uprave pod nazivom Sekretarijat za raseljena lica i izbjeglice, sa sjedištem u Tuzli, ulica Džafer Mahala broj 70. Reorganizacijom općinskih uprava Sekretarijat se od 01.07.1998. godine transformiše u Službu za raseljena lica i izbjeglice. Prognanici, izbjeglice i raseljena lica stambeno su zbrinjavani na raznovrsne načine. Najčešći oblici stambenog zbrinjavanja bili su: a) u napuštenim privatnim kućama, 10
9

Kategorijom raseljenih lica definiraju se oni građani koji su stanovnici općine Tuzla, a koji su bili u nemogućnosti ,zbog ratnih aktivnosti stanovati u svojim kućama ili stanovima. 10 Nije bilo slučajeva da je neko nasilno istjeran iz privatne kuće da bi se uselili prognanici. Navodimo ovaj primjer , vrijedan pažnje, kao suprotnost onome što se dešavalo u Bijeljini. U Bijeljini su zabilježeni, ne rijetki, slučajevi, izgona Bošnjaka iz njihovih privatnih kuća na ulicu, kako bi se uselile srpske izbjeglice u Bijeljinu. U Tuzli, ali i u drugim gradovima pod kontrolom Armije BiH, manjine (drugi i drugačiji - Srbi, Hrvati, Jevreji i ostali ) stanovali su u svojim kućama.

176

Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu za vrijeme rata 1992-1995. godine b) c) d) e) f) u napuštenim stanovima nosilaca stanarskog prava, u kolektivnim centrima, u kolektivnim naseljima, 11 u adaptiranim, obnovljenim nedovršenim ili oštećenim kućama domicilnog stanovništva. 12 u Dom za djecu bez roditeljskog staranja, smještana su djeca prognanika i izbjeglica bez oba roditelja.

Na području općine Tuzla u 1992. g. ukupno je bilo zbrinuto 50.615 prognanika i izbjeglica (tabela 2). Tabela 2 . Broj raseljenih lica prema spolu i starosnoj dobi u Tuzli 1992. godine.
djeca do 1 godine starosti djeca od 1 do 7 godina starosti Djeca (0-18 godina djeca starosti od 7 do 14 godina starosti) djeca starosti od 14 do 18 godina Ukupno djece od 0 do 18 godina Žene Starije osobe (žene iznad 55 godina, muškarci iznad Muškarci 60 godina) Ukupno stare osobe Žene od 18 do 60 godina Broj radno sposobnih lica Muškarci od 18 do 65 godina Ukupno radno sposobnih lica: Broj ranjenih, iznemoglih i invalidnih osoba Broj raseljenih lica u kolektivnom smještaju 651 6.946 8.200 2.150 17.947 3.238 1.950 5.188 20.630 1.034 21.664 186 5.630

Primjećujemo iz ovih podataka izuzetno mali broj muškaraca životne dobi od 18 do 65 godina. Razlog su masovna ubistva i odvođenja u logore, te na radnu obavezu u Vojsci Republike Srpske. Od ukupnog broja prognanih i izbjeglih, njih 44.985 bilo je smješteno u privatnim individualnim objektima, a za 5.630 smještaj je bio obezbijeđen u kolektivnim boravištima. 13 Kolektivni smještaj raseljenih lica organiziran je u 10 osnovnih škola, 4 srednje škole, dva obdaništa, dva studentska doma, srednjoškolskom domu, jednom samačkom hotelu, dvije sportske hale, Nastavnom centru civilne zaštite Dubrave i
11

Kolektivni centri i kolektivna naselja građeni su i opremani uz pomoć međunarodnih humanitarnih organizacija. Npr., uz pomoć međunarodne humanitarne organizacije NPA izgrađeno je nekoliko faza naselja u Mihatovićima sa 57 kuća sa po dva apartmana. Uz naselje je uređena potpuna infrastruktura: struja, voda, put, ambulanta, obdanište i osmogodišnja osnovna škola. Ukupno na području općine Tuzla otvorena su 32 kolektivna centra za smještaj raseljenih lica. 12 U obnovljene kuće domicilnog stanovništva raseljena lica, prognanici i izbjeglice smještani su na rok od 2,5 godina. U rekonstrukciji, obnovi i dogradnji ovih kuća učestvovale su putem donacija međunarodne humanitarne organizacije: NRC, Caritas, GTZ, Intersos i AMG. 13 U 1992. godini otvoreni su sljedeći punktovi za kolektivni smještaj raseljenih lica: Nastavni centar u Dubravama (600 osoba), Privredno sportski centar “Mejdan” (1500 osoba), Univerzitetska sportska dvorana (320 osoba), Osnovna škola “2 Oktobar” Kiseljak (730 osoba), OŠ “Tomislav Ramljak” Miladije (450 osoba), OŠ “Tomislav Ramljak” podr.odjelj. Solana (250 osoba), OŠ “Rudolf Vikić” Miladije (180 osoba), OŠ “Franjo Rezač” Kreka (180 osoba), OŠ “Jusuf jakubović” Tušanj (320 osoba), OŠ “Džemal Mandžić” Pazar (200 osoba), OŠ “7 Sekretara SKOJ-a” (300 osoba), OŠ “Petar Kočić” Solina (500 osoba) i Građ.škol. centar-sport. sala (100 osoba). U ovim kolektivnim centrima bilo je smješteno ukupno 5.630 raseljenih osoba. Izvor: Općinski sekretarijata za raseljena lica, Tuzla, 2008.

177

A. Đozić, A. Suljić Domu penzionera (djelimično). Sportski centar “Mejdan” i Univerzitetska dvorana služile su za prihvat raseljenih lica. Tu se vršila trijaža raseljenih lica po kategorijama i broju, a neki su upućivani i u druge općine. Uslovi smještaja nisu u svim objektima bili isti. Većina objekata nije pružala povoljne uslove boravka (posebno školski objekti). O smještaju majki sa djecom do 1 godine, starim i iznemoglim i invalidnim licima vođena je posebna briga prilikom smještaja. U 1993. godini ukupan broj prognanih, izbjeglih i raseljenih lica na području općine Tuzla se povećao i iznosio je 58.000 lica. U individualnim, privatnim objektima bilo je smješteno 50.470 lica, dok je 7.530 prognanika smješteno u 19 objekata kolektivnog tipa. Povećanje broja prognanika uzrokovan je, prije svega, progonom Bošnjaka iz Konjević Polja, općina Bratunac i Cerske, općina Vlasenica. Iz sljedećeg tabelarnog pregleda broja prognanika sa smještajem u privatnim individualnim objektima u Tuzli jasno možemo da vidimo regionalnu pripadnost prognanih, odnosno, njihovu pripadnost po općinama prijeratnog življenja. Najveći broj prognanih je iz općina :Zvornik, Vlasenica, Bratunac i Brčko (tabela 3). Tabela 3. Broj raseljenih porodica prema broju članova smještenih u općini Tuzla 1992-1995. godine.
R. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. Općina iz koje je prognan Zvornik sa Kamenicom, Vitinicom, Sapnom i Snagovom Vlasenica Bratunac Brčko Ugljevik Lopare, Koraj, Čelić Gradačac Srebrenica Doboj Sarajevo Bijeljina Derventa Modriča Foča Bosanski Brod Rogatica Olovo Jajce Sanski most Orašje Odžak Prijedor Ostale opštine UKUPNO Broj nosilaca izbjegličkih kartona 4580 1226 1114 905 645 589 479 459 222 192 133 77 64 40 38 27 29 31 20 19 18 6 3104 14.017 Ukupan broj lica 19229 4575 4247 2683 2676 1945 1556 1609 608 428 326 215 171 113 83 90 81 87 20 49 46 13 9620 50.470

Kako smo već i istakli o prognanicima i izbjeglicama, nije vođena samo briga za smještaj i hranu, veći drugi oblici zaštite, među kojima je izuzetno bila važna higijensko-epidemiološka zaštita. Higijensko-epidemiološku zaštitu od samog početka dolaska prognanih i raseljenih lica sprovodili su Zavod za zdravstvenu zaštitu i 178

Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu za vrijeme rata 1992-1995. godine Higijensko- epidemiološka služba Doma zdravlja. Svakodnevno je na objektima gdje su bili smješteni prognanici provođena dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija. Rađena je kompletna depedikulacija (otklanjanje vašljivosti). Zdravstvena zaštita prognanih lica ostvarivala se putem Medicinskog centra “dr. Mustafa Mujbegović” na osnovu odgovarajućih kartona prognanika. Na osnovu izvještaja Doma zdravlja u 1993. godini izvršeno je pregleda – 2585; pruženo usluga – 4383; vakcina - 94; usluge socijalnog rada – 19; stacioniran broj bolesnika –191; broj BI dana – 4200. Situacija sa prehranom, ne samo prognanika i izbjeglica, bila je izuzetno teška. Ta situacija se dramatično pogoršala u zimu 1993/1994. godine zbog sukoba Armije RBiH i postrojbi HVO. Tada se prostor današnjeg Tuzlanskog Kantona našao u potpunoj blokadi i izolaciji. U istoj su situaciji bili svi prostori Bosne i Hercegovine pod kontrolom Armije RBiH. Bio je to vojni pokušaj realizacije dogovora Tuđmana i Miloševića iz Karađorđeva 14 za definitivnom podjelom Bosne i Hercegovine i uspostavom paradržavnih tvorevina (srpske i hrvatske) na državnom teritoriju Bosne i Hercegovine. Iz tih razloga značajno je pogledati način i strukturu prehrane prognanog i izbjeglog stanovništva. Spremanje hrane organizovano je u 8 objekata i obezbijeđen je jedan topli obrok za sva lica smještena u kolektivnim boravcima. Pored toga na svim punktovima omogućeno je pripremanje hrane za djecu do 1 godine starosti. Zbog drastično smanjenih količina prehrambenih artikala, prognanici, izbjeglice i raseljena lica u kolektivnim centrima dobijala su samo dva obroka- jedan topli i jedan suhi. Raseljena lica smještena u privatnim objektima dobijala su pomoć u osnovnim životnim namirnicama zavisno od broja članova domaćinstva. Treba istaći da bez pomoći Crvenog krsta i humanitarnih organizacija (međunarodnih i domaćih) bošnjačko stanovništvo ne bi moglo preživjeti namijenjenu mu sudbinu umiranja od gladi. Ukupan broj prognanika koji su hranu dobijali u kolektivnom smještaju je 6.530. Za njih se dnevno spremalo 12.314 toplih obroka i 6.905 suhih obroka. Distribucija hrane se vršila po punktovima svakih sedam dana. U Studentskom restoranu hrana se pripremala za 12 objekata. U 1994. godini prema podacima UNHCR-a u općini Tuzla bilo je zbrinuto 61.900 prognanika i izbjeglica. Od toga u objektima individualnog smještaja 57.053 lica i u kolektivnom smještaju 4.847 lica. Prognanici su bili iz istih mjesta prijeratnog življenja kao i 1993. g. Starosna struktura prognanika u 1994. godini prikazana je u tabeli br. 4. Zapažamo znatno smanjen broj prognanika i izbjeglica u objektima kolektivnog smještaja, a povećan broj smještenih u individualne objekte. To se desilo iz razloga što je jedna od osnovnih aktivnosti u 1994. godini bila usmjerena na iseljavanje kolektivnih objekata, s ciljem obezbjeđivanja humanijih uslova života prognanika koji su više od dvije godine bili smješteni u objektima nepripremljenim za ovu namjenu. U toku 1994. godine iseljeni su sljedeći objekti kolektivnog smještaja: SC “Mejdan, Univerzitetska dvorana, Nastavni centar “Dubrave”, Osnovne škole “Mosnik”, ”Kiseljak”, ”Kreka”, “Pazar”, i “Tomislav Ramljak”, Srednje škole: Građevinska, Elektro-tehnička i Mašinska i Dio Stacionara “Enver Šiljak”. Tabela 4. Spolno-dobna struktura prognanika u općini Tula 1994. godine.
Starost prognanika 0,5 0,5-1 (u godinama) Broj prognanika 112 204 1-3 3.404 3-7 5.633 7-14 5.881 14-45 žene 9.471 45-65 žene 15.282 14-65 >65 muški 17.951 3.962 žene muški % % 59.13 40.87

14

Opširnije o dogovorima Miloševića i Tuđmana o podjeli Bosne i Hercegovine vidjeti u: S. Omeragić, Dogovoreni rat, Proton, Sarajevo, 2000.

179

U 1994. Kroz rad dva društvena centra (jedan na Tehnološkom fakultetu. Kroz različite programe i akcije. Adaptaciju ovog objekta finansirala je Humanitarna organizacija IRC. Manji dio muškog stanovništva je uspio da pobjegne. Istovremeno realiziran je program dodatne ishrane teškim bolesnicima kojima je zbog zdravstvenog stanja bila potrebna dodatna ishrana (mlijeko u prahu. Tabela 5. Krajem 1995. Od toga u privatnim individualnim objektima 62. u čemu je sveukupnu podršku davao i Opštinski Centar za raseljena i prognana lica Tuzla. zdravstveno je zbrinuo sve pristigle prognanike u Tuzlu.530 i objektima kolektivnog smještaja 5. Posebna pažnja u ovoj oblasti poklanjala se realizaciji programa socijalne adaptacije raseljenih i prognanih lica. godini Opštinski Centar za raseljena i prognana lica Tuzla u saradnji sa Domom zdravlja Tuzla. Đozić. Do povećanja broja prognanih u odnosu na kraj 1994. g dolazi. Udruženje žena Tuzla organiziralo je nekoliko zajedničkih druženja sa ženama prognanicama.819 lica. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 Artikli Ulje Brašno Šećer Grah Leća Mesni narezak Sir “feta” Riba 425 gr Porodični paketi Tomato sos Dječija hrana Laktovit Mlijeko u prahu Deterdžent Sapuni So Kolektivni smještaj 650 l 700 kg 600 kg 2500 kg 1500 kg 2000 kom 2000 kom 1800 kom 200 kom 500 kom 500 kg 330 kg 500 kg 250 kartona Individualni smještaj 1750 l 16. Radi što jasnijeg 180 . Ista organizacija adaptirala je Osnovnu školu u Tušnju. te uz pomoć nadležnih organa privrednih organizacija grada i opštine svakodnevno su se poboljšavali uslovi života prognanicima smještenim kako u kolektivnim centrima. godine u Tuzli je bilo smješteno 68. Zavodom za zdravstvenu zaštitu i Kliničkim centrom. Stacionar “Enver Šiljak” po strukturi prognanika koji su u njemu smješteni predstavlja specifičan kolektivni centar. Suljić Prognanici su iz kolektivnih objekata iseljeni u 119 kuća koje je za ove potrebe adaptirala Humanitarna organizacija NRC. g.A. R. Pregled prehrambenih artikala za kolektivni i individualni smještaj u općini Tuzla. Svim prognanim i raseljenim licima obezbjeđena je zdravstvena zaštita. Edukacija odraslih vršena je putem predavanja i javnih tribina. zbog počinjenog zločina genocida nad Bošnjacima u Srebrenici jula 1995. 1994. proteinski keks i dodatni obrok). a drugi u Samačkom hotelu “Tehnograd”).300 kg 1750 kg 1500 kg 30 kom 275 kom 400 kg 750kg 1000 kg - Obrazovanje prognanika odvijalo se u okviru institucije sistema. Mosniku i Miladijama. a žene i djeca su protjerani. Adaptaciju osnovne škole u Kreki finansirala je Humanitarna organizacija CAP ANAMUR. kao i Elektro-tehničku i Građevinsku školu. godine. br. tako i u privatnim kućama i stanovima. U organizaciji Danskog komiteta za izbjeglice (DRC) veliki broj djece bio je uključen u različite društvene aktivnosti.349 prognanih i izbjeglih lica. A.

023 1. g. Decembar 1997.12. 14. Luka Modriča Prijedor 1996. 2000. godine. Kolektivni smještaj 5. Srebrenice. 6804 1318 2736 1726 1352 638 511 128 64 149 22 31 2004.530 4.847 5. do 31. Decembar 2007.630 7. Tabela 7.880 16. Decembar 2000.071 1.985 50. 3159 714 372 816 493 183 65 21 10 113 3 5 7 2007.845 39.179 7.666 1. sa sigurnošću se može konstatovati da ih je bilo iz svih krajeva Bosne i Hercegovine.809 38.199 23.561 14. 11. Decembar 1999.530 42. prema općini predratnog prebivališta Općina Zvornik Srebrenica Bijeljina Bratunac Vlasnica Ugljevik Brčko Doboj Kalesija Lopare B.244 23. g. Decembar 1998. Decembar 2002.082 6. Decembar 2006.065 5. Decembar 1994. prezentiraćemo zbirni presjek dinamike prihvata prognanika i izbjeglica u Tuzli od 1992.997 12. Ipak. Decembar 2005. do 2007.841 17.819 2.836 1.272 21. zaista. Bijeljine. 14256 4641 5143 3909 3497 2433 2216 1378 731 582 154 119 121 1997. 1. 16.2007.470 57.158 13.265 6. 2002.615 58. 5. g. 3134 699 388 758 477 183 70 16 14 112 5 4 181 .408 21. koja su u toku rata potražila i našla utočište u Tuzli. Decembar 1993. 12.319 1. 7.349 44. Prognanici i izbjeglice u Tuzli od 1996. 8. Decembar 2001.053 62.235 38. decembra 2007.217 41.158 Individualni smještaj 44. 12573 4641 4971 3909 3497 2433 2216 1378 731 582 154 119 121 1999. 3573 798 488 967 548 193 69 21 10 111 5 5 7 2006. Decembar 2004. Broj prognanih i izbjeglih lica na području općine Tuzla od 1992. složenog društvenog fenomena. Decembar 1995.112 Kada je u pitanju teritorijalna pripadnost prognanih i izbjeglih lica. radi što autentičnijeg sagledavanja i razumijevanja cjeline ovog.954 Ukupno 50.242 4. 12573 4641 4660 3909 3497 2433 2216 1378 731 582 154 119 121 1998.161 1. 10.046 1. Decembar 1996.372 2. 11125 9187 9377 7575 4864 1943 1957 1675 5235 4518 4653 3381 4111 2412 2361 2083 3555 1921 1915 1616 2433 786 766 767 2216 851 845 635 1378 350 284 145 73 86 84 66 582 330 330 154 39 23 119 53 56 33 121 36 31 Nastavak tabele na sljedećoj stranici 2003. godine razumijevanja ovog rijetkog fenomena na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.000 61. 13.880 40. 15. Decembar 2003. Po općinama najviše ih je iz Zvornika. najviše prognanika je iz Bosanskog Podrinja i Bosanske Posavine. do 31.Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu za vrijeme rata 1992-1995. 6. Mjesec i godina Decembar 1992.133 6..507 18. Kako smo već naprijed prezentirali podatke o pokretljivosti i ukupnom društvenom dinamizmu prognanih i izbjeglih lica na području općine Tuzla. prema vrsti smještaja Rb.385 2. 3. 2. Tabela 6. te osnovnim karakteristikama njihovog prihvata i zbrinjavanja.017 1. do 2007. Bratunca i Vlasenice. 4. 2001. 9. pogledajmo sada regionalnu zastupljenost prognanika i izbjeglica u Tuzli u periodu od 1996.927 1. godine (tabela 6).900 68. 5743 1263 1149 1543 1233 618 466 128 64 149 22 31 2005.620 41.

687. polnu i nacionalnu strukturu prognanog i izbjeglog stanovništva na području cijelog Tuzlanskog kantona. god. a u 12 kolektivnih centara 766 lica. kao rezultat etničkog čišćenja i zločina genocida nad Bošnjacima. bilo je jako teško u ratnim godinama voditi precizne pokazatelje o broju prognanih i izbjeglih lica. u toku rata. iz 70 i više opština sa cijelog prostora Bosne i Hercegovine. Procentualno.8%. zbog velike društvene pokretljivosti raseljenih osoba nije bila ustrojena precizna statistička baza podataka.. sa drugim općinama u Tuzlanskom kantonu. Most Trebinje Z. Suljić Goražde Gacko Foča Rogatica Višegrad Glamoč Jajce Derventa Ost. 182 .137 osoba. A. Također. g. privremeni smještaj zatražilo cca 300. Zbog ratnih uslova života. Brod Olovo Ilijaš Gradačac S. godine iznosio 614. Krajem 1997. vidimo da je na području Kantona ukupan broj stanovnika krajem 1997. godini 6258 raseljenih lica smješteno je u 11 kolektivnih naselja.1997. iz razloga što u prvoj godini postratnog perioda i u toku rata. FBiH Ostali RS Čelić Odžak Stolac B. u 1997. raseljena lica 23.1997. Svojom ukupnom sadržajnošću ova naselja 15 Prezentiramo podatke sa stanjem 31. domicilno stanovništvo činilo je 76. Mostar Milići Osmaci Šekovići Han Pij.12. na prostoru današnjeg Tuzlanskog kantona prinudno migriralog stanovništva bilo je 146. prevelikog dinamizma nasilnog migriranja stanovništva.000 stanovnika. Đozić. jer su to prvi potpuno tačni podaci za cijeli Kanton. ćemo prezentirati starosnu.A. Procjenjuje se da je u raznim vremenskim intervalima. Srbinje Teočak Sapna Ukupno: 118 149 130 97 149 127 79 2416 1366 116 105 16 44 36 372 108 12 118 149 130 97 149 127 79 1178 1366 116 105 16 44 36 372 108 12 118 149 130 97 149 127 79 1719 1366 116 105 16 44 36 372 108 13 118 149 130 97 149 127 79 1208 1366 116 105 16 44 36 372 108 13 3 10 40 36 33 13 20 132 154 291 3 40 36 33 23 13 135 194 361 30 25 20 10 6 90 142 99 29 25 20 10 6 80 142 166 29 25 20 10 3 80 142 166 17 6 5 30 54 46 14 17 5 5 27 60 56 16 17 2 5 28 50 20 18 44620 41217 41880 40199 23244 23507 11 41 35 28 26 19 28 25 18880 11 44 23 28 26 19 28 22 16158 11 44 17 28 26 19 28 22 13179 56 16 21 10 14 12 7082 56 15 24 13 52 15 25 10 12 6265 12 6112 IV U cijelom Tuzlanskom kantonu isto kao i u Tuzli Ako se želimo držati jednog od osnovnih znanstveno-metodoloških principa (princip cjeline) neophodno je fenomenologiju prihvata i zbrinjavanja prognanih i izbjeglih lica u Tuzli uporediti sa njezinim neposrednim okruženjem. u Tuzlanskom kantonu. g.2% a. Zbog nedostatka stambenog prostora. Ovom prilikom iznijećemo podatke sa stanjem 31.12. 15 Dodamo li ovom broju 468550 «domicilnog» stanovništva. Iz tih razloga prezentiraćemo osnovne pokazatelje broja prognanih i izbjeglih lica u drugom općinama Tuzlanskog kantona. tj.

17 Na ovaj je način bitno 16 Pod opštinom Zvornik imenovana je današnja teritorija opštine Sapna. g. Zbornik radova.5 45. Izvor podataka su opštinske službe za raseljena lica i izbjeglice. skoro isključivo bošnjačke nacionalnosti. na i onako demografski destruiranoj strukturi regije.nisu predstavljali samo demografsku većinu stanovništva bosanskog Podrinja(57%). Migriranje.4 99. isto tako naseljena mjesta Rahić.99 99. Starosna. V Političko-administrativna razdrobljenost (podijeljenost) regije sjeveroistočna Bosna danas Rat protiv Bosne i Hercegovine 1992-1995 godine uzrokovao je velika stradanja i prinudne migracije stanovništva.15 0 0. Filozofski fakultet. str. radno sposobno stanovništvo.07 0 14 1 0 0. 16 Opština Banovići Brčko Čelić Doboj Istok Gračanica Gradačac Kalesija Kladanj Lukavac Srebrenik Teočak Tuzla Živinice Zvornik Ukupno Pol (u %) Nacionalna struktura (u %) Ukupan Starosna struktura (u godinama) broj 0-1 1-3 3-7 7-14 14-65 >65 Ž M Bošnjaci Hrvati Srbi Ostali 5623 265 264 515 796 3510 273 15063 62 336 550 1905 10672 1538 4854 54 93 155 674 3093 785 8345 281 1110 896 2449 2754 855 7242 399 647 833 1490 3462 411 4422 36 93 256 567 2990 480 5434 297 403 756 1285 2668 25 6077 31 52 103 400 4980 511 7518 173 525 654 1237 4421 508 12639 665 980 1093 1672 7065 1164 3593 133 138 230 352 2467 273 41217 159 2206 4176 6171 23343 5162 19692 245 418 2341 2981 11626 2081 4418 58 332 691 846 1933 558 146137 2858 7597 13249 22825 84984 14624 45 51 58 56 54 54 52 55 63 55 49 42 44 46 46 48 45 37 99 97 99. 2002.već su oni istovremeno bili i većinski vlasnici nad zemljom(61.05 0 0. ne na isti način. Primjenom nasilja. Upečatljiv je primjer velikog stradanja muškaraca.01 0. polna i nacionalna struktura prognanog i izbjeglog stanovništva na području Tuzlanskog Kantona (stanje 31. ugrožavanjem života i razaranjem materijalnih dobara došlo je do nacionalnog preoblikovanja demografske strukture sjeveroistočne Bosne.2 0. ne samo na demografski.5 0. nasilno protjerano prema regionalnim centrima Sarajevu i Tuzli.5 0.8 99.12. Najviše stradanja doživjelo je muško stanovništvo od 15 do 65 godina. na što ukazuju podaci «degradirane» polne strukture. 135-143.Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu za vrijeme rata 1992-1995. već i na ukupan društveni razvoj. jer su migrirale sve starosne dobi i osobe oba pola.5 100 0 1 0 2 0.8 0. te ostalim gradovima i naseljima u njihovom okruženju .012 0.24 0. pod kontrolom Armije RBiH administrativno su vođena kao opština Brčko. uzrokovano nasilnim protjerivanjem bilo je potpuno. Đozić.06 0. živjelo većinsko bošnjačko stanovništvo.05 0 0.26 0. Bošnjačka vertikala vlasništva nad zemljom u bosanskom Podrinju. na štetu muškog pola. Tabela 8.5 69 31 60 40 Izneseni podaci pokazuju da je prognano i izbjeglo stanovništvo na područje Tuzlanskog kantona. što pored ostalih uslova.3 0.2 98. 183 . 17 Vrlo bitno je istaći činjenicu da Bošnjaci . Bošnjačko stanovništvo iz Bosanskog Podrinja cjelokupno je.05 0. dakle. godine predstavljala su istinske «socijalne rane ». Maoča i dr.Opširnije pogledati u: A.04 0. Tuzla.05 0.5%).1997). kao u ostalom i ostalih dijelova Bosne i Hercegovine.9 99.8 99.9 99. stanovništvo srpske nacionalnosti doselilo se u gradove i naselja u Bosanskom Podrinju u kojima je prije rata. S druge strane.2 0.01 0 0 0. još više negativno utiče.5 54.8 99.37 0.56 85 99.55 0. bilo. izuzimajući grad Goražde sa najužom okolinom.

Već u avgustu 1991. g. Demografska narušenost i izobličenost. neprirodnu. jedinstvena ekonomska. sjeveroistočne Bosne. g u Tuzli je već boravilo i bilo zbrinuto 50. u kolektivnim centrima. u Dom za djecu bez roditeljskog staranja. površine 493 km2. milenijski sedimentirana. necivilizacijsku. Pogledajmo vizuelno tu iracionalnu. što.349 prognanih i izbjeglih lica. nemoralnu i nadasve. već i socijalnodemografska. regija sjeveroistočne Bosne. Prije rata. kulturna. sastavljen od dvije odvojene enklave. smještana su djeca prognanika i izbjeglica bez oba roditelja. kolektivnim naseljima. Do povećanja broja prognanih u odnosu na kraj 1994. g dolazi. Višegrad. g. Suljić narušena. A. 184 . Broj prognanih i izbjeglih u Tuzli se svake ratne godine povećavao. ratom i nasiljem uspostavljenu današnju političko-administrativnu podjelu regije sjeveroistočne Bosne. parcijaliteta su: Tuzlanski kanton. Bratunac. ekonomska i komunikacijska struktura sjeveroistočne Bosne. Krajem 1992. u adaptiranim. obnovljenim. i dugi niz stoljeća. Okrug Bijeljina i dio koji pripada Okrugu Doboj. ne samo etnička.»sijanje» straha i drugih oblika represije) u proljeće 1992. već i u socijalnokulturnoj i administrativno-političkoj. progon i ubijanja. Kanton Orašje.A. u odnosu na prijeratno stanje. Zbog agresije na Bosnu i Hercegovinu. Od toga u privatnim individualnim objektima bilo je smješteno 62. Dejtonskim mirovnim sporazumom je podijeljena na pet administrativno-političke cjeline.615 prognanih i izbjeglih lica. I Okrug Bijeljina i Okrug Doboj pripadaju Republici Srpskoj (prilog 3). Prognanici. Đozić. predstavlja osnovni faktor zapreke bržem društveno-ekonomskom razvoju cijele regije. Tih pet političko-administrativnih. u Tuzlu pristiže veliki broj prognanika i izbjeglica iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. napuštenim stanovima nosilaca stanarskog prava. ne ogleda se samo u etničkoj. da bi krajem 1995.819 lica. odvojenih. prirodna. Zaključak Rat protiv Bosne i Hercegovine 1992-1995 godine uzrokovao je velika stradanja i prinudne migracije stanovništva. površine 2. komunikacijska. Vlasenicu.530 i objektima kolektivnog smještaja 5. prije svega na područje Bosanskog Podrinja.649 km2. nehistorijsku. Foču i druge gradove)i zločina koji su vršeni nad civilnim stanovništvom(rušenje i paljenje kuća. izbjeglice i raseljena lica stambeno su zbrinjavani na raznovrsne načine. nedovršenim ili oštećenim kućama domicilnog stanovništva. uistinu. godine u Tuzlu stižu prvi prognanici i izbjeglice iz ratom zahvaćenih područja bivše Jugoslavije. Zvornik. godine dostigao cifru od 68. Najčešći oblici stambenog zbrinjavanja bili su: u napuštenim privatnim kućama. polnoj i starosnoj strukturi. prijeratna. društvena. zbog počinjenog zločina genocida nad Bošnjacima u Srebrenici jula 1995. Distrikt Brčko.(Bijeljinu.

Narodnosni sastav po naseljima. Zbornik radova. Socioekonomski pregled Tuzlanskog kantona. Literatura: 1. Regije i centri društveno-ekonomskog razvoja BiH. Univerzitet u Tuzli. najviše prognanika je iz Bosanskog Podrinja i Bosanske Posavine. Sarajevo.8. 13. koji se nisu uspjeli vratiti u mjesta svog prijeratnog življenja. Bez njihove pomoći sama općina ne bi mogla izvršiti potpuno zbrinjavanje prognanih i izbjeglih lica. za 1997 god. Povijest Bosne. Ta podrška. Regionalizacija Bosne i Hercegovine. Klaić Vjekoslav. Podaci (izvještaj) Ministarstva za rad socijalnu politiku i izbjeglice u Vladi T. Tuzla kao razvojni centar sjeveroistočne Bosne. Stanovništvo Bosne i Hercegovine. Ekonomski institut Tuzla. Žiga Jusuf. g)pruža utočište za 6. 8. Bošnjević Ilijas. Društveno-historijska situiranost Bošnjaka u Srebrenici. Tuzla. Petrić Mario. Prognanicima i izbjeglicama pružana je i zdravstvena zaštita. Đozić Adib. 1963. br. Ipak. Tuzla. sa sigurnošću se može konstatovati da ih je bilo iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. O migracijama stanovništva u Bosni i Hercegovini. Tradicija Bosne koju su izdali. godine Organi općine Tuzla prognanim i raseljenim licima i izbjeglicama pružali su kompletnu socijalnu podršku. Bošnjević Ilijas. Sarajevo. Sarajevo. Hodžić Kadrija. Pogledi. 15. Sarajevo 1992 godine. 2003. Neophodno je istaći da su u ovom procesu učestvovale i međunarodne i domaće humanitarne organizacije. Tuzla. 10. odjeći. 9. osim u stambenom zbrinjavanju.Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu za vrijeme rata 1992-1995. . Po općinama najviše ih je iz Zvornika Bijeljine. Sv. Đozić Adib. posuđu i drugim kućnim i sanitarnim potrebama.K-a za 2002 godinu. 14. VKBI. br. 3. Koordinator i glavni rukovodilac ovog složenog procesa bio je općinski organ zadužen za prognana i izbjegla lica. obući. Kikanović Mirsad. Svjetlost. Klapić Muharem. XVIII. 4. Kada je u pitanju teritorijalna pripadnost prognanih i izbjeglih lica. Đozić Adib. Klapić Muharem. Srebrenice. Zagreb. Fototip izdanja iz 1882 godine. Ekonomski institut Tuzla. Zbornik radova: Regionalno razvojna problematika BiH i susjednih zemalja u procesu približavanja Evropskoj uniji. koja su u toku rata potražila i našla utočište u Tuzli. 6.K-a. 7. Tuzla i do danas(kraj 2007. 2002 god. g i početak 2008. Bošnjačka vertikala vlasništva nad zemljom u bosanskom Podrinju. 2001. Podaci UNHCR-a: Minority Return Statistics fot Municiapalities in SonBiH AOR period January 1996-December 2002. Postratne demografske prilike Tuzlanskog kantona. Prinudne migracije i problemi razvoja regije sjeveroistočne Bosne. Pogledi. pećima. 2001. 1995 godine. 2001 godine 185 . 2001. 12.112 izbjeglih i raseljenih lica. 8. Državni zavod za statistiku. Ekonomski institut. 5. Tuzla. 2. 11. Podaci (izvještaj) Ministarstva za obnovu razvoj i povratak u Vladi T. Sarajevo 1969. 1990. 2001. Bratunca i Vlasenice. pružana je i u hrani. Filozofski fakultet. GZM.

insolacija. te za vegetacioni period). Kladanj. a na osnovu istih interpretirana su osnovna obilježja klime ovog područja i njene specifičnosti. 187 – 200 (2007-2008) Originalni naučni rad KLIMA U SLIVU RIJEKE SPREČE I NJENE SPECIFIČNOSTI CLIMATE IN THE SPREČA RIVER BASIN AND ITS COMMON CARACTERISTICS Mr. godine. Odsjek za geografiju. Prirodno-matematički fakultet. basin. padavine i drugi klimatski elementi i pojave. Key words: Climate. Abstract This study analyzes basic climate parameters in Spreča river basin with common characteristics. isohyets climate specifics. Gračanica and Doboj. . Gračanici i Doboju. klimatske specifičnosti. Sabahudin Smajić. godišnje. Tuzli. Ključne riječi: Klima. klimatski faktori. rijeka Spreča. clouds. This research focuses on 30 year period or standard term from 1961 to 1990. Spreča River. srednja relativna vlažnost zraka. Na osnovu tih podataka dobijene su srednje temperaturne vrijednosti (mjesečne. Tuzla. sc. annually. In order to analyze climate parameters we use data from meteorological observing points Zvornik. seasonally and for vegetation period). climate elements and forms.Zbornik radova PMF 4 i 5. klimatski elementi i pojave. Mr. izohijete. Za analizu klimatskih parametara korišteni su podaci sa meteoroloških stanica u Zvorniku. oblačnost. viši asistent. average humidity. Semir Ahmetbegović. precipitation as well as other climate elements all of which was used to define basic climate characteristics of this area with all the specifics. za godišnja doba. pluviometer regime. Univerzitet u Tuzli Abstrakt U radu su analizirani osnovni klimatski parametri u slivu rijeke Spreče i njihove specifičnosti. Istraživanje obuhvata tridesetogodišnji period odnosno standardno razdoblje 1961-1990. isotherms. isolations. sliv. Kladnju. viši asistent. temperature regime. termički režim. According to these data we have average temperatures (monthly. pluviometrijski režim. sc. izoterme. climate factors.

Geomorfološki. naročito u hladnijoj polovini godine po čemu je ovo područje prepoznatljivo u okolini (9. kada je prostor sliva pod uticajem azorskog anticiklona. Od stacionarnih aktivnih akcijskih centara najvažniji su azorski anticiklon i islandska depresija. (ušće Spreče u Bosnu) i 190 03' i.g. U geografskom pogledu jedan od značajnijih klimatskih faktora ovog prostora je geografski položaj. Ahmetbegović Uvod O klimi Sprečko-majevičkog kraja i njenim specifičnostima do sada nije bilo stručnih i naučnih radova. S. kartografska metoda. Od Sredozemlja je prostor sliva Spreče udaljen oko 800 km zračne linije. u nastanku lokalnih depresija. odnosno subregiji Sprečko-majevičkog kraja. Ovako planinsko okruženje ima veliku ulogu u formiranju lokalnih klimatskih uslova. U regionalnogeografskom pogledu sliv pripada regiji Sjeverne Bosne. Atlantska izvorišna oblast. značajniji vremenski uticaj zračne mase vrše tokom ljeta kada donose veoma toplo i suho vrijeme. U prezentiranom radu objekat istraživanja je klima datog prostora a predmet analize su klimatski elementi i pojave. a malo se pisalo i o klimatskim elementima i pojavama ovog prostora.6 km. duža osa se pruža pravcem jugoistok-sjeverozapad u dužini 83. Ovi aktivni akcijski centri raspoređeni su u obliku šahovskog polja i tokom godine čine baričko deformaciono polje na našem kontinentu (11.š.84). hidrografska kao i za druga fizičkogeografska proučavanja. odnosno sibirski anticiklon. (Banj Brdo) i između 180 06' i.g. koji se manifestiraju u slaboj provjetrenosti. Stoga ovaj rad ima za cilj sagledavanje klimatskih elemenata i pojava kroz tridesetogodišnji period i u vezi s tim determiniranje klime ovog prostora. te metoda terenskog istraživanja. U matematičkogeografskom pogledu sliv se nalazi između 440 18' s. tokom zime i arabijska ili karači depresija.6 km. 188 .d. Konjuha (1327 m) i Javornika (1019 m) na jugu i jugoistoku.S. Sliv ima nepravilan oblik.d. sliv rijeke Spreče je veoma interesantno za klimatska. dominantan uticaj ima u toplijem dijelu godine. Dinarski planinski sistem u velikoj mjeri sprečava uticaj vlažnih zračnih masa sa Mediterana.g. tokom ljeta. Sliv rijeke Spreče smješten je u sjeveroistočnoj Bosni između Panonske nizije na sjeveru i Dinarskog planinskog masiva na jugu.š. Inače. Najznačajniji uticaj ostvaruje sibirska zračna oblast (iako udaljena oko 2 000 km). a od sezonskih sibirska anticiklona.72). koji zimi vrši najznačajniji uticaj na vrijeme i klimu u slivu Spreče. a kraća osa pravcem jugozapad-sjeveroistok u dužini 42.g. Na vremenska stanja u slivu Spreče i Bosni i Hercegovini u cjelini značajan uticaj imaju stacionarni i sezonski akcijski centri atmosfere. ovaj sliv smješten je u Unutrašnjim Dinaridima između planine Trebave (692 m) na sjeverozapadu. komparativna metoda. udaljena oko 1 400 km. (Velja glava). te Majevice (915 m) na sjeveru i sjeveroistoku. statistička metoda. Površina sliva rijeke Spreče iznosi 1947. Ozrena (918 m) na zapadu. Tokom izrade navedenog rada korištene su uglavnom metoda analize i sinteze.7 km2. (Konjuh) i 440 33' s. Smajić. Rad ima za cilj da na osnovu analize klimatskih elemenata i pojava determinira klimu u slivu rijeke Spreče i utvrdi njene specifičnosti. termičkih inverzija. veće maglovitosti.

) Termički režim po godišnjim dobima pokazuje da je ljeto (jun-avgust) najtoplije godišnje doba u slivnom području rijeke Spreče sa srednjom temperaturom 18.7°C.4 oC.6 5.3 30. prosječno 3. a razlika je svega 0. dok najviši predjeli Ozrena.6 23.9°C) za prosječno 0. Na osnovu termičkog režima može se zaključiti da su ljeta u analiziranom području umjereno topla. a opadaju prema jugu zbog povećanja nadmorske visine.6 1 10.2°C).5 36.1 5 16. One se u ovom području povećavaju od zapada prema istoku. U vegetacionom periodu srednji maksimum temperatura je 23. Beograd. U tabeli 1. Tabela 1. apsolutne maksimalne i minimalne te srednje maksimalne i minimalne temperature zraka u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990.8 11.7°C) i Doboj (10. U ovom području jeseni su toplije od proljeća zbog toga što zemljište tokom ljeta akumulira veću količinu toplote u odnosu na zimu.2 9.9 5. Godišnji prosjek jeseni (septembar-novembar) iznosi 10. Iz prezentiranih podataka vidi se da je najhladniji mjesec u ovom području januar sa prosjekom od -0.2 15.3 oC.9°C.6 12. su prezentirane prosječne vrijednosti temperature zraka u slivnom području rijeke Spreče.1 T max °C 20 23 29 30 36.9 11. u odnosu na temperaturni prijelaz 189 . oktobar (10. (Slika 1.8 -32. vidi se da prosječna godišnja temperatura zraka u slivnom području rijeke Spreče.2 1. Srednje mjesečne.3 oC (Zvornik 3. zime (decembar-februar) 0.5°C i prilično je ujednačena za sve meteorološke stanice.6 19.6 -11 -16 -20. Tuzla 26.1 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci.5 40 T min °C -32. U temperaturnom bilansu najtopliji mjeseci juli i avgust gotovo su izjednačeni.2 -12.6°C) imaju nešto više godišnje temperature zraka od Tuzle (10°C) i Gračanice (10°C) i znatno više od Kladnja (9.9 1.6°C i proljeća (mart-maj) 10. a to se pozitivno odražava na sazrijevanje poznih agrokultura.7 10.1°C. Zvornik (10.3°C) za 0. a zime umjereno hladne.1 oC).2°C. Najniže srednje maksimalne temperature ovdje izmjerene su u januaru.7 14 13.9 oC (Zvornik 27.1 5. Konjuha i Majevice imaju odlike planinske klime.6 10.6°C.1 21. Mjeseci I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. Tuzla 3.4 -1 1 5 -1 -3.8 °C.3 14.4°C.2 -25. predjeli koji gravitiraju okolnim planinama (preko 400 m nadmorske visine) pripadaju pojasu umjereno kontinentalne klime predplaninskog tipa.1 5.9 17.5 min °C -4. prosječno 26.9°C) je topliji od aprila (10.6°C) i mart (5. a septembar (15.9 17.9°C.2 ╤ 6.8 24. Novembar (5. Godišnja amplituda temperature zraka u ovom području iznosi 20.5 39.Klima u slivu rijeke Spreče i njene specifičnosti ANALIZA KLIMATSKIH ELEMENATA I POJAVA U SLIVU SPREČE Termički režim Na osnovu podataka o prosječnim mjesečnim i godišnjim temperaturama zraka prezentiranim u tabeli 1. Temperaturne razlike su vjerovatno posljedica nešto jačih kontinentalnih uticaja sa sjevera i sjeverozapada i reljefnih odlika ovog područja.6 26.5 40 39. S HMZ.3 oC u julu.5 6.4 -18. T °C -0. Najviše srednje mjesečne temperature zraka u slivnom području rijeke Spreče zabilježene su u julu i avgustu. Srednje maksimalne godišnje temperature u ovom slivu približno su iste za sva navedena mjesta i iznose 16. a najtopliji juli sa prosjekom od 19. Temperaturni prijelaz od ljeta ka zimi je nešto brži nego prijelaz od zime ka ljetu. sa sporijim temperaturnim prelazom od zime ka ljetu.8 23.6 o C i Doboj 3.7 10. Upravo zbog toga. u analiziranom periodu. Kao što se vidi prosječne jesenje temperature su više od proljetnih.7 26.3 17.6°C.3°C. jer je smanjenje od septembra do novembra 10.4 max °C 3.9 19.9 -2. a povećanje od marta do maja 9.9 26.1°C. iznosi 10.3 ╤ -2 1.4 oC u avgustu i Doboj 27 oC u julu).7°C) je topliji od maja (14.4 oC.7°C) imaju skoro jednake temperature.

prosjek -4. S HMZ.5 oC). zatim u Doboju (24 dana) i Tuzli (19 dana). Ahmetbegović od ljeta ka zimi.3 20. Ledeni dani se ovdje javljaju od novembra (0. Tropski dani su u ovom području zastupljeni manjim brojem dana u odnosu na ljetne dane. sa sporijim porastom od zime ka ljetu (8.1 0 0 22.9 dana) i decembru (5.9 2. Prosječna amplituda srednjeg temperaturnog maksimuma u ovom području iznosi 23. Prosječan godišnji broj tropskih dana za bazen iznosi 22.4 dana). temperaturno povećanje od marta do maja je 9.6 dana). ljetnih i tropskih dana u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990.9 85. Tuzla -4. prosječno 1.7 dana i gotovo svi se javljaju u vegetacionom periodu.9 oC.9 dana) i avgustu (17.8 o C i Doboj 23. Nerijetko se mrazevi ovdje javljaju i u aprilu. Najviše prosječne srednje minimalne temperature ovdje su zabilježene u julu (14 oC).5 1 0 0 0 0 0 0 0 0. Prosječna godišnja zastupljenost mraznih dana u ovom području iznosi 85. Smajić. ali su i u maju.9 1. Tabela 2. a najviše ih je u januaru (24 dana) i decembru (19.8 dana ili 66. Godišnja učestalost ovih dana kreće se od 18 dana u Zvorniku i Doboju do 21 dan u Tuzli.6 oC (Zvornik 24 oC. Maksimalne temperature javljaju se najčešće u julu i avgustu. Beograd. Ljeti temperatura zraka može prilično porasti tako da u ovom području više od polovine dana u svakom ljetnom mjesecu ima temperaturu veću ili jednaku 25 °C. Tuzla 22.6 dana.7 puta. Ledeni dani se ovdje ne javljaju tokom vegetacionog perioda pa ne predstavljaju opasnost po agrokulture.1 0.1 0 84 T max ≥ 30 0C 0 0 0 0 0.7 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci.5 oC) u odnosu na temperaturni prijelaz od ljeta ka zimi (8.4 dana) do marta (1 dana). Za neposredno slivno područje rijeke Spreče karakteristični su rani jesenji i kasni proljetni mrazevi koji mogu imati negativne posljedice po povrće.2 oC.4 19 T max ≥ 25 0C 0 0 1. dok su najniže evidentirane u januaru. Naime. sa najvećom prosječnom učestalošću u julu (20. zatim Tuzli i Zvorniku (39. Oni su u ovom području znatno manje zastupljeni od mraznih dana i njihov godišnji prosjek iznosi 19 dana.4 5.3 10. a prosjek za sliv iznosi 85 dana. Najviše tropskih dana javlja se u Zvorniku (25 dana). a najviše ih je u januaru (8. Najviša apsolutno maksimalna temperatura u ovom području zabilježena je u Doboju (40 oC). ledenih.6 oC).3 17. Prosječna srednja minimalna temperatura zraka u ovom području iznosi 5.2 4.8 oC u Tuzli i 20 oC u Gračanici.8 oC.1 1.9 3.9 17. Apsolutno kolebanje temperature zraka u slivnom području rijeke Spreče iznosi 72. dok je opadanje od septembra do novembra 12. Prosječna godišnja zastupljenost ljetnih dana kreće se od 79 u Tuzli do 87 u Doboju. 190 . Mrazni dani se u ovom području javljaju od septembra do maja. Period javljanja ovih dana je od marta do novembra.2 oC.4 0. a najviše ih je u avgustu i julu (8 dana).8 9 19.8 2. Najniža apsolutno maksimalna temperatura u ovom području zabilježena je u Doboju -32.1 dana).9 dana) do oktobra (0.9 oC).6 8.2 oC (januar) i Zvorniku -30 oC (februar). Zastupljenost ovih dana u analiziranom periodu manja je u odnosu na ljetne dane za 3. Javljaju se od maja (0. Mjeseci I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. voće i žitarice u toku njihovog vegetacionog perioda. S.S.9 oC.4 od ukupnog broja ljetnih dana.8 11.6 7.1 oC.7 dana. Σ T min ≤ 0 0C 24 18.1 0 0 0 0. junu i septembru mjesečni maksimumi najčešće preko 30 oC.5 oC (Zvornik -3. Srednji broj mraznih. U vegetacionom periodu srednji temperaturni minimum iznosi 10. a najveća učestalost je tokom ljeta i iznosi 55.5 oC i Doboj -4 oC). Najhladniji mjesec u ovom području (januar) ima apsolutne maksimume između 18.6 0.9 dana).7 T max ≤ 0 0C 8. Ovdje se u proljeće (prosječno 17 dana) javlja više ljetnih dana nego u jesen (prosječno 11 dana).9 3.8 7.

prosječna godišnja temperatura zraka .Klima u slivu rijeke Spreče i njene specifičnosti 191 Slika 1. Sliv rijeke Spreče .

2 % (Zvornik i Tuzla 78 %. oblačnosti i srednjih mjesečnih temperatura zraka u slivu Spreče prezentiran je na grafikonu 1. Izuzetak je samo mjesec juli sa 73. ublažava donekle suše. Iz prezentiranih podataka se vidi da se godišnji maksimum i minimum relativne vlažnosti zraka u slivu rijeke Spreče javlja približno u isto vrijeme kada i maksimum i minimum oblačnosti i temperature zraka.2 74.6 83. Oblačnost Dugogodišnja promatranja oblačnosti pokazuju da je slivno područje rijeke Spreče veoma oblačno područje.8 87. Srednja mjesečna relativna vlažnost zraka u slivnom području rijeke Spreče u periodu 1961-1990.2 74. Tabela 3. Po godišnjem hodu relativne vlage ovo područje pripada kontinentalnom tipu godišnje raspodjele relativne vlažnosti. Ovakvo stanje u slivu uvjetovano je prolaskom barometarskih depresija preko ovog područja. vidi se da je dugogodišnji hod srednje mjesečne oblačnosti u ovom području analogan dugogodišnjem hodu srednje mjesečne relativne vlažnosti zraka.2 73. Najveću relativnu vlažnost zraka navedeno slivno područje ima u decembru (87.2 %). Ahmetbegović Relativna vlažnost zraka Najbolji pokazatelj vlažnosti zraka je njegova relativna vlažnost. 100 20 °C % 80 60 40 20 0 I 15 10 5 0 -5 II III IV V VI VII VIII IX X XI XII oblačnost relativna vlažnost temperatura Nešto veću od prosječne vlažnosti imaju dijelovi Kalesije.2 75. Odnos srednje relativne vlažnosti zraka. Prema skali za ocjenu veličine relativne vlažnosti neposredno slivno područje rijeke Spreče ima povećanu relativnu vlažnost zraka.2 77.2 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci. S HMZ.6 75. koji se nalaze neposredno uz tok rijeke Spreče pa se oni odlikuju i povećanom maglovitošću. Beograd. Iz podataka se također vidi da relativna vlažnost zraka u ovom području opada od decembra do maja. Živinica i Gračanice (oko 82 %). Kladanj 77 %. Gračanica 82 % i Doboj 81 %). Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.6 81. Povećana relativna vlažnost zraka u ovom području. S.2 %).2 79. koja u analiziranom periodu iznosi 79.S. 192 . % 86 82. naročito u ljetnim mjesecima. Upoređivanjem podataka iz tabele 3. Godišnji tok temperature. i 4. a najmanju u julu (73. Smajić.8 79. a od tada ponovo raste do decembra. a to je opet u uskoj vezi sa pojavom kišovitosti. Grafik on 1.2 % relativne vlažnosti zraka. oblačnosti i relativne vlažnosti zrak a u slivu rijek e Spreče u periodu 1961-1990.

5 2. Od decembra broj oblačnih dana opada. i grafikona 3.77).3 5. S HMZ. sprečavaju dugotalasnu radijaciju i donekle su izvor atmosferske vlažnosti u bazenu.7 10. magle u ostalom dijelu godine. Najviše vedrih dana u ovom području je u julu (10. Od jula (10.7 dana) i avgustu (10 dana).7 3. godine. U slivnom području rijeke Spreče se godišnje u prosjeku javljaju 124 oblačna dana (u Zvorniku 121. jer je srednja oblačnost manja od 50 %.7 vedrih dana. nastaju povoljni uslovi za uzlazna kretanja zraka koji stvaraju oblake kumuluse.0 6. Tabela 5. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. Tuzli 64 dana i Doboju 58 dana. a posebno u poljoprivredi. Σ Dani 8 6 4. Beograd.3 10. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.0 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci. a daju veću količinu padavina u slivu (9.3 64. naprotiv.5 75. Prosječna oblačnost u Zvorniku iznosi 58 %. Iz tabele 5.7 dana).5 3 6. u Zvorniku 72 dana.5 2. Maksimalna oblačnost je u decembru (74 %).3 2.7 5.7 dana) broj vedrih dana opada do decembra (2.5 3. S HMZ. sušenje sijena. kada je najveća i relativna vlažnost zraka. posebno noću.3 13. / Σ % 71 69 63 64 57 53 43 42 49 56 68 74 59 O≤2 2.3 5.7 9. a najvedrije je ljeto sa 46 % oblačnosti. Za razliku od zimskih. Tuzli 126 i Doboju 125 dana.5 8. jer je ovdje u ovo doba godine prisutna anticiklonska aktivnost. vidi se da najviše magle u ovom području ima u hladnijem dijelu godine.7 3. Zima je u ovom području najoblačnije godišnje doba sa 71 % oblačnosti.0 7. Magla Slivno područje rijeke Spreče je veoma maglovito područje jer svi mjeseci tokom godine imaju određen broj dana sa maglom.7 124. žetvu pšenice i drugih strnih žitarica i obavljanje drugih poljoprivrednih radova koji zahtijevaju vedro vrijeme (9.3 dana) i februar (13. a zatim opet raste prema zimskim mjesecima. Ljeti. a minimalna u avgustu (42 %).5 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci.0 4.3 4.7 10.7 7. Opadanje vedrih dana od ljetnih ka jesenjim i zimskim mjesecima je u vezi sa porastom oblačnosti i srednje mjesečne relativne vlažnosti zraka.0 13.Klima u slivu rijeke Spreče i njene specifičnosti Tabela 4.3 dana).5 10 12 8. Srednja mjesečna maglovitost u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990. Zimi su pri velikoj relativnoj vlažnosti i niskim temperaturama u slivu optimalni uslovi za stvaranje magle i oblaka stratusa. U ovom području se prosječno godišnje javlja 64.7 dana).0 5. U ovom području su 193 . januar (15.7 12. Ovi mjeseci se mogu smatrati vedrim. naročito od septembra do januara. Srednja mjesečna oblačnost i broj vedrih i oblačnih dana u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990. kada je približno najmanja i relativna vlažnost zraka. Prema podacima iz tabele 4. Ljetne vedrine u julu i avgustu su od izuzetnog značaja za koševinu. Proljeće je oblačnije (61 %) od jeseni (58 %) za oko 3 %. a najmanji je u julu i avgustu (5 dana).7 O≥8 15. a Doboju 60 %. Trajanje preovlađujućeg vedrog i oblačnog perioda u ovom području ima veliki značaj u turizmu. vidi se da srednja vrijednost oblačnosti u slivu Spreče opada od zimskih prema ljetnim. Najveći broj oblačnih dana imaju zimski mjeseci: decembar (16.3 5.77). Kako srednja oblačnost u navedenom periodu iznosi 59 % to se može zaključiti da slivno područje rijeke Spreče ima obilježje oblačnog područja.7 16.3 8. U narednoj tabeli je prezentirana prosječna maglovitost u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990. kada se i javlja maksimum. zdravstvu. Tuzli 59 %. Beograd. Oni stvaraju manju oblačnost.

Smajić.5 dana sa maglom (Tuzla 64 dana. U toplijem dijelu godine pojava magle je znatno manja i najmanja je u junu (2. Relativno trajanje sunčeva sjaja i srednji broj sati sa sunčevim sjajem na jedan dan u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990. naročito u hladnijem periodu godine. S obzirom da je riječ o morfološkoj depresiji najveća pojava magle ovdje javlja se još u oktobru. Insolacija Godišnji tok sunčeva sjaja u slivnom području rijeke Spreče odgovara godišnjem toku temperature zraka i u obrnutom je odnosu sa oblačnošću.2 7.S. Pri određivanju dužine trajanja sunčeva sjaja u ovom području potrebno je uzeti u obzir i relativno trajanje sunčeva sjaja.6 1632. Kotlinski smještaj. a ukupan broj sunčanih sati iznosi 1632.5 167.6 126.6 4 2. Grafik on 2. Beograd. Ahmetbegović septembar (10 dana) i oktobar (12 dana) najmaglovitiji mjeseci.2 187.5 75. Godišnji hod insolacije. te srednji broj sati sa sunčevim sjajem na jedan dan. vedrih i oblačnih dana u slivu rijek e Spreče u periodu 1961-1990. Tabela 7.4 1.2 71.2 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci. slaba provjetrenost.2 godišnje (Tuzla 1755.6).5 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci.6 230.8 2. Tabela 6. Gračanica 1559. S HMZ.6 149.2). Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII % 20 26 33 37 39 40 49 50 45 37 25 17 Sati/dan 1. koja prelazi iz ljetnih u jesenje uslove kao i zbog prodora hladnih zračnih masa na još relativno toplo tlo. a Doboj 1583 sati).7 6. vidi se da je najviše sunčanih sati u slivnom području rijeke Spreče u julu (230. S HMZ.5 dana). a najmanje u decembru (47. Beograd. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Σ Sati 56. U slivnom području rijeke Spreče se godišnje u prosjeku javlja 75. Insolacija u ovom području ima dosta pravilan godišnji hod.8 47. te opterećenost atmosfere iznad ovog područja aeropolutantima.7 4 5 5.4 122. Srednji broj sunčanih sati u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990. S.2 218. 194 . 20 sati dani 16 12 8 4 0 I II III IV V VI VII VIII IX oblačni dani X XI XII vedri dani insolacija 250 200 150 100 50 0 Iz podataka u tabeli 6.9 178.). Ova pojava je u vezi sa naglim promjenama temperature. U narednoj tabeli je prezentirana prosječna insolacija u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990. Doboj 87 dana idr. su mogući uzročnici takvog stanja.4 7 5.

Klima u slivu rijeke Spreče i njene specifičnosti Najduže trajanje relativne insolacije u slivnom području rijeke Spreče imaju ljetni mjeseci juli (49 %) i august (50 %) kada je najmanja oblačnost, a najkraća insolacija je u novembru (25 %) i u zimskim mjesecima (17-26 %), kada je i najveća oblačnost. Ljeti je insolacija nešto više od dva puta duža nego zimi. Iz ovih podataka se vidi da je relativno trajanje sunčeva sjaja ovdje 49 % odnosno 50 % od mogućeg trajanja samo u najvedrijim mjesecima, julu i avgustu, dok je u najoblačnijem mjesecu decembru samo 17 %. Insolacija raste od decembra (19 %) do jula (55 %), a od jula do decembra opada. Iz tabele se takođe vidi da Sunce u toku dana, u slivu, najviše sati sija u julu (7,4 sata), a najmanje u decembru (1,5 sati). Ovi podaci jasno ukazuju da dužina trajanja sunčeva sjaja zavisi kako od dužine dana tako i od oblačnosti. Pluviometrijski režim Obzirom da se maksimalna količina padavina u slivu izlučuje u toplijem periodu godine, ovo područje ima statički ili inverzivni tip padavina. Nešto veće količine padavina se izlučuju u južnom, jugoistočnom, sjeveroistočnom i sjeverozapadnom dijelu sliva tj. njegovom obodu gdje su uglavnom smještene i najveće planinske morfostrukture ovog područja. Taj dio sliva se nalazi unutar godišnjih izohijeta od 1000 - 1250 mm. Centralni, kotlinski dio, se nalazi unutar godišnjih izohijeta od 900 - 1000 mm. (Slika 2.) U tabeli 8. su prezentirane srednje mjesečne, maksimalne dnevne količine padavina i broj dana sa dnevnom količinom padavina ≥1 mm u slivnom području rijeke Spreče u periodu 1961-1990. godine. Tabela 8. Srednje mjesečne, maksimalne dnevne količine padavina i broj dana sa dnevnom količinom padavina ≥1 mm u u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. R (mm) 63,0 59,8 64,0 79,7 96,5 107,5 89,8 83,2 69,3 60,5 77,7 76,0 927,0 Rmax 40,5 43,5 43,5 43 60,5 58,5 80 52 58 44 44,5 46,5 80 R ≥1 mm 9 8,5 9,5 10,3 10,5 10,5 8,0 8,0 8,0 7,3 9,0 9,8 108,3 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci, S HMZ, Beograd.
125 100 75 50 25 0 I -25 II III IV V VI VII VIII IX X XI XII -5 Grafik on 3. Histogram temperatura i padavina u slivu rijek e Spreče za period 1961-1990. 25 mm °C mm °C 20 15 10 5 0

Padavine u ovom području počinju rasti od februara do juna, kada dostižu maksimalnu vrijednost, a zatim se smanjuju idući prema hladnijem dijelu godine 195

S. Smajić, S. Ahmetbegović (grafikon 3). Najmanja visina padavina je u februaru 59,8 i oktobru 60,5 mm. Mjeseci sa najvećom količinom padavina su maj (96,5 mm) i juni (107,5 mm). Iz prezentiranog se vidi da je glavni maksimum padavina u ovom području u junu, a minimum u februaru. Sekundarni maksimum se ovdje javlja u novembru, a minimum u oktobru. Maksimum padavina u junu posljedica je ciklonske aktivnosti i čestih grmljavinskih pljuskova. Slivno područje rijeke Spreče u prosjeku dobija 927 mm padavina godišnje (Zvornik 919 mm, Tuzla 895 mm, Kladanj 1103 mm, Banovići 920 mm, Gračanica 838 mm te Doboj 887 mm). U toplijem dijelu godine (april-septembar) izluči se oko 56,7 % godišnje količine padavina. Svaki mjesec toplijeg dijela godine u prosjeku prima 88 mm padavina, dok za mjesece hladnijeg dijela godine ta količina iznosi 67 mm. Prema tome, preovladavaju padavine u toplijem dijelu godine, pa je pluviometrijski režim kontinentalni. Mjesečni prosjek padavina u analiziranom periodu iznosi 77 mm. Padavine su u ovom području uglavnom ravnomjerno raspoređene tokom godine sa relativnim kolebanjem od 5 %. Na osnovu prezentiranih pokazatelja o ukupnoj količini padavina u slivu zaključujemo da ona nije mala što ovo područje u cjelini čini vlažnim. Najveća količina padavina se izluči u ljeto (281 mm ili 30,3 %), kada su za vegetaciju i čovjeka najpotrebnije i obrnuto, najmanje u zimu (198,8 mm ili 21,4 %) kada su potrebe za njima mnogo manje. U vegetacionom periodu, kada biljke klijaju, cvjetaju i sazrijevaju, padne 590 mm ili 63,6 % svih godišnjih količina padavina. Problem je u tome što se znatne količine padavina izlučuju u pljuskovima, te se nepovoljno odražavaju na biljni svijet tokom vegetacionog perioda. Veliki značaj za biljke tokom vegetacionog perioda ima relativna vlažnost koja u ovom periodu iznosi 76,4 %, te srednja temperatura zraka od 14,3 0C. Tabela 9. Maksimalna visina sniježnog pokrivača i srednji broj dana pokrivačem ≥ 10, 30 i 50 cm u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI cm 69,7 99,3 54,7 26,7 3,0 7,7 41,7 ≥10 cm 9,7 6,5 2,7 0,4 0,2 1,7 ≥30 cm 3,4 1,9 0,6 0,1 0,5 ≥50 cm 0,1 0,3 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci, S HMZ, Beograd. sa sniježnim XII God. Σ 68,7 99,3 6,7 27,7 1,8 8,0 0,5 0,7

Sniježni pokrivač se u ovom području najduže zadržava u decembru i januaru, a najmanje u oktobru. Od 90 zimskih dana, 43 dana su sa sniježnim pokrivačem. Prosječan broj dana sa sniježnim pokrivačem tokom godine ovdje iznosi 58 dana, a debljina snježnog pokrivača može biti i preko 1 metar. Maksimalna visina sniježnog pokrivača ovdje je u februaru i iznosi 99,3 cm (Tuzla 97 cm, Kladanj 129 cm i Doboj 72 cm). U ovom području prosječno godišnje 28 dana ima visinu snježnog pokrivača veću od 10 cm, 8 dana veću od 30 i svega 1 dan veću od 50 cm. Najviše dana sa visinom sniježnog pokrivača većom od 10 cm imaju decembar i januar, u prosjeku po 8 dana. Na višim nadmorskim visinama u slivu snijeg se duže zadržava i njegova prosječna visina se kreće između 30 i 40 cm a na planinama i preko 50 cm. Obzirom da snijeg ima visoku sposobnost odbijanja sunčevih zraka to je temperatura sniježnih površina obično niža od temperatura tla bez snijega i utiče na godišnji tok temperature zraka, oblačnost, vlažnost i druge klimatske elemente i pojave u ovom području (9,81).

196

Klima u slivu rijeke Spreče i njene specifičnosti

197

Slika 2. Sliv rijeke Spreče - prosječna godišnja količina padavina

S. Smajić, S. Ahmetbegović Vjetar Osobine zračnih masa i njihova kretanja uvjetuju vremenske prilike u slivnom području rijeke Spreče. Pored opšte cirkulacije atmosfere na režim vjetrova u ovom području veliki uticaj ima i reljef. Zbog toga su ovdje najčešći vjetrovi iz pravca sjevera, sjeveroistoka, juga i zapada. Oni su u ovom području uglavnom slabi i javljaju se sa svih strana. Zimi preovladavaju vjetrovi iz sjevernog kvadranta, pošto se niski pritisci nalaze iznad Sredozemnog mora i njihovih ogranaka. Hladne vjetrove uzrokuju prodori hladnih zračnih masa sa sjevera. Najvjetrovitije godišnje doba u ovom području je proljeće. Ljeti se zračni pritisak iznad naše zemlje smanjuje od sjeverozapada ka jugoistoku, pa zbog toga i vjetrovi uglavnom imaju takav pravac. Tabela 10. Čestine i srednje brzine pojedinih pravaca vjetra u slivu rijeke Spreče Pravac N NE E SE S SW W NW C % 14,7 7,0 4,2 5,1 9,8 6,1 9,1 3,3 40,9 m/s 1,8 1,9 1,5 1,9 1,9 1,9 1,6 1,6 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci, S HMZ, Beograd.
Grafikon 4a. Čest ine i srednje brzine pojedinih pravaca vjet ra u slivu Spreče N 16,0 14,0 12,0 NW NE 10,0 8,0 6,0 4,0 2,0 W 0,0 E Grafikon 4b. Čest ine i srednje brzine pojedinih pravaca vjet ra u T uzli N 18 16 14 NW NE 12 10 8 6 4 2 0 W

E

SW S čest ina vjet ra (%) srednja brzina (m/s)

SE

SW S čest ina vjet ra (%) srednja brzina (m/s)

SE

Prema vrijednostima čestina i tišina, najveću učestalost imaju vjetrovi iz sjevernog (14,7 %), a najmanju iz sjeverozapadnog pravca (3,3 %). Najveća srednja brzina vjetra u slivu izmjerena je kod vjetrova koji pušu sa jugozapada, juga i sjeveroistoka (1,9 m/s), a najmanja kod istočnih (1,3 m/s), sjeverozapadnih i zapadnih (1,6 m/s) vjetrova. (Tabela 10 ., grafikon 4a.) Zbog položaja, veličine sliva i njegove raščlanjenosti ovdje se javljaju značajne oscilacije u pogledu režima vjetrova. Tako naprimjer u Doboju najveću učestalost imaju vjetrovi iz sjevernog (12,6 %), Gračanici iz zapadnog (19,5 %), Tuzli iz sjeveroistočnog (17,2 %), a Kladnju iz sjevernog (31,8 %) pravca. Najveću srednju brzinu u Doboju imaju sjeverni (2,7 m/s), Gračanici jugoistočni (2,1 m/s), Tuzli jugozapadni (1,9 m/s), a Kladnju sjeveroistočni (2,2 m/s) vjetrovi. Najmanje tišina u ovom području je zabilježeno u Kladnju (23,6 %) i Tuzli (31,4 %), a najviše u Gračanici (64,4 %) i Doboju (44,2 %). (Slika 2.)

198

Klima u slivu rijeke Spreče i njene specifičnosti Zaključak Pored općih faktora koji utiču na klimatske odlike u slivu rijeke Spreče i Bosne i Hercegovine u cjelini od posebnog značaja su njegov geografski položaj i osobine reljefa. Geografski položaj i reljefni sklop su uslovili da prezentirani prostor svojim najvećim dijelom pripada umjereno kontinentalnom klimatu sa relativno blagim zimama i primjetnim prelazima između godišnjih doba, a planinske morfostrukture oboda predplaninskom umjereno kontinentalnom klimatu. Prosječna godišnja temperatura zraka u slivu rijeke Spreče iznosi 10,1°C. Zvornik (10,7°C) i Doboj (10,6°C) imaju nešto više godišnje temperature zraka od Tuzle (10°C) i Gračanice (10°C) i znatno više od Kladnja (9,2°C). Temperaturne razlike su vjerovatno posljedica nešto jačih kontinentalnih uticaja sa sjevera i sjeverozapada, promjenjivosti vertikalnog termičkog gradijenta i reljefnih odlika ovog prostora. Godišnja amplituda temperature zraka u prezentiranom slivu iznosi 20,5°C i prilično je ujednačena za sve meteorološke stanice. Prosječna godišnja količina padavina u slivu rijeke Spreče iznosi 927 mm i najveća je u njegovom planinskom području (Zvornik 919 mm, Tuzla 895 mm, Kladanj 1103 mm, Banovići 920 mm, Gračanica 838 mm i Doboj 887 mm). Padavine su uglavnom ravnomjerno raspoređene tokom godine sa relativnim kolebanjem od 5 %. Najviši dijelovi planine Majevice (915 m) i Konjuha (1327 m) po temperaturnim i pluviometrijskim karakteristikama pripadaju planinskom umjereno kontinentalnom klimatu. U kotlinskim dijelovima, koji zahvataju veću površinu sliva, preovladavaju kopneni zračni uticaji. Takve su odlike uslovile planinske strukture koje su pridonijele morfološkoj zatvorenosti. Količina padavina je manja u odnosu na obod, ljeta su duža i toplija a zime kraće i blaže. Preovladava umjereno kontinentalni klimatski tip, klasificiran po Köppenu kao Cfb klimat. Planinski lanci su modificirali klimatske uticaje i doprinijeli da u području planina koje čine obod sliva rijeke Spreče preovladava predplaninski klimatski tip. Ovakav klimatski tip se odlikuje nešto kraćim ljetima i nešto dužim zimskim periodima s više sniježnih padavina. Prema Gradačcu i Modriči postepeno preovlađuje uticaj kontinentalne klime, karakteristične za južne dijelove Panonske nizije. Conclusion Beside basic factors that form climate specifics in the Spreča River valley and Bosnia and Herzegovina as a whole geographic position and relief specifics have essential role. These characteristics shape med-continental climate with relatively mild winters and noticeable season changes with morph-structural mountains hilly midcontinental climate. Average annual air temperature in the Spreca valley is 10,1 degrees Celsius. Zvornik 10,7 Doboj 10,6 which is little higher than temperature in Tuzla and Gracanica 10 and slightly higher then Kladanj with 9,2 degrees Celsius. Differences in temperature may be caused by stronger continenttal influence from the north and northwest, changes in vertical thermod gradient and relief characteristics of this area. Annual amplitude of air temperature in the presented valley is 20,5 degree Celsius and relatively similar for all meteorological observing points. Average annual precipitation in Spreca valley is 927mm with highest amount in mountains (Zvornik 919mm, Tuzla 895mm, Kladanj 1103mm, Banovici 920mm, Gracanica 838mm and Doboj with 887mm). Presipation is mostly even throughout the year with relative oscillation of 5%. Highest hilltops of mountains Majevica (915 meters) and Konjuh (1327 meters) belong to mountain mid-continental climate according to temperature and pluviometer characteristics. Valleys have larger water capacities and this creates continental air conditions. These characteristics have created 199

Šegota. Godina 2. 12. Godina II. Svezak Geografija. 8. XXIII. Meteorološki godišnjaci (1961-1990). Zbornik radova I kongresa geografa Bosne i Hercegovine. 5.. Beograd. Filozofski fakultet. Milosavljević. str. Beograd. 1998.. 2005. 1990. S. 2. Zagreb. Zbornik radova Prirodnomatematičkog fakulteta. Sarajevo. Geografski pregled. 1934-35. Zagreb. M. J.: Režim padavina na području Tuzle. T. Beograd.: Klimatske promjene. D. Doktorska disertacija. 14.: Klimatologija. Hrvatsko geografsko društvo. XX i XXI. Filipčić. 7-17. 10. Smajić. 9. M.: Opća klimatologija.: Klimatologija. Area around Gradačac and Modriča has continental climate which is characteristic of south parts of Panon valley. R. Školska knjiga. Školska knjiga.. 2000. Tuzla. Beograd. str.: Klimatologija. 1983. Literatura i izvori 1.. Geoinstitut. Zubić. Geografsko društvo Federacije Bosne i Hercegovine. Filipčić. 13. 7. 11. 6.: Klima kupreškog kraja.. 1963. Ahmetbegović mountain structures that make morphological closure. Beograd. Sarajevo. 3. 71-82. Đ. N. A. 2005. Spahić. Sarajevo. Glasnik Geografskog društva. Midcontinental climate is dominating and it is classified by Köppen as a Cfb climate. Geografski horizont. 4.: Agrometeorologija.: Fluktuacija nekih hidroklimatskih parametara u Bosni i Hercegovini. Marković. Naučna Knjiga.: Spreča. 1993. Sarajevo. Spahić. broj 2. Marković. B. A.S. M.: Fizička geografija Jugoslavije. Suljić.. R. Broj 2. Geografsko društvo Federacije Bosne i Hercegovine. Beograd. Drešković. Mountain complex have modified climate forms and created sub mountain climate type in Spreča River valley. Tuzla. 15. Geografski fakultet.. S HMZ. Amount of precipitations is lower then in the mountains with longer summer seasons and mild and short winters. Zagreb. Zbornik radova.: Klima Bosne i Hercegovine. 1979. 1973. 2002. str. 78-107. 200 . Specifics of this climate type are shorter summers and longer winters with more snowfall.: Klimatske karakteristike Tuzle. Dukić.: Osnovi primjenjene geomorfologije. Penzar. M. N. Smajić S. 1998. Paunković. Penzar. I. 2000. Milosavljević.. A. Sv. Mirić. Naučna Knjiga.

a u direktnoj su vezi sa vodostajem rijeke Spreče. Gornja Spreča. floodings. Semir Ahmetbegović.Zbornik radova PMF 4 i 5. sc. Key words: Hydrography. s obzirom na geološku građu. This study was initiated by constant flooding problem in upper part of the Spreca River is damaging not only agricultural production but also industrial capacities as well as individual houses in the area of inundation. Abstract This study presents problem of overflow of the Spreca River in the upper part. tim više što je pored poljoprivredne proizvodnje. Mr. Another problem is underground water that stays close to surface impacted directly by water level of Spreca River. proticaj. water capacity. Gornja Spreča. viši asistent. voda plavi aluvijalnu ravan rijeke Spreče i njenih pritoka. diamete. After the snow melts and precipitations increases. riječni režim. Univerzitet u Tuzli Abstrakt U radu se prezentira problem visokih voda na prostoru Gornje Spreče. . water regime. U periodu otapanja snijega i povećane količine padavina. poplave. visoke vode. viši asisent. Odsjek za geografiju. 201 – 210 (2007-2008) Originalni naučni rad PROBLEM VISOKIH VODA NA PROSTORU GORNJE SPREČE COMMON PROBLEMS WITH OVERFLOW IN THE GORNJA SPREČA AREA Mr. konfiguraciju terena i plitka riječna korita. uzdužni profil. Značajan problem predstavljaju i podzemne vode koje se nalaze blizu topografske površine. with geological structure and terrain configuration and water depth. Izrada ovog rada inicirana je stalnim poplavama koje uzrokuju značajne probleme na prostoru Gornje Spreče. Sabahudin Smajić. Gornja Spreča je tektonska depresija smještena na prostoru sjeveroistočne Bosne koju karakteriše relativno gusta riječna mreža i razvijen riječni sistem. intenzivirana izgradnja industrijskih kapaciteta i individualnih stambenih objekata u inundacionom području rijeke Spreče i njenih pritoka. Ključne riječi: Hidrografija. flow. Prirodno-matematički fakultet. water is flooding alluvial area around Spreca and its tributaries. high water. sc. This area is tectonic depression placed in the north-eastern part of Bosnia and Herzegovina with relatively big number of tributaries with big accumulation of water. vodostaj.

202 . duga je oko 68 km (NW-SE) sa prosječnom širinom od oko 15 km (maksimalna širina iznosi oko 38 km) i zahvata površinu od 1208.4 km.92 m/km).S. korišten je i kartografski metoda jer su rezultati analize navedenog problema prezentirani na izrađenoj hidrografskoj karti Gornje Spreče. smještena na prostoru sjeveroistočne Bosne. Gornja Spreča zahvata prostor od izvorišne čelenke rijeke Spreče (Velja glava) jugozapadno od Zvornika do Modraca i razvođa rijeke Turije na planini Ozren. S. Izrada ovog rada podrazumijevala je analizu dostupnih izvora te anketiranje stanovništva i stručnih lica. Geotektonske karakteristike i petrografski sastav Gornje Spreče su uslovili da rijeka Spreča na ovom prostoru ima asimetričan sliv sa znatno razvijenijom lijevom slivnom površinom. Problem predstavlja i visok nivo podzemnih voda (freatske izdani) koje izbijaju na topografsku površinu i plave aluvijalnu ravan rijeke Spreče i njenih pritoka. a ušće u rijeku Bosnu istočno od Doboja na nadmorskoj visini od 149 m. Također. Ukupan pad od izvora do ušća u Modračko jezero iznosi oko 4. Nizvodno od naselja Capardi pa do ušća u Modračko jezero pad je znatno umjereniji i iznosi svega 1. (Topografska karta 1:200000) Najveći vodotok na prostoru Gornje Spreče je rijeka Spreča koja ovim tektonskim rovom protiče meandarski u dužini od oko 60 km (do ušća u Modračko jezero). što je uzrokovano malim padom po uzdužnom profilu i akumuliranjem značajne količine riječnog nanosa kojeg u aluvijalne ravni dopremaju pritoke.63 ‰. s obzirom na konfiguraciju terena i plitka riječna korita vodotoci plave značajne površine zemljišta. Ukupna dužinu ovog vodotoka iznosi 115.7 km2.3 m odnosno 2. između planinskih morfostruktura Majevice na sjeveru. U gornjem dijelu toka rijeke Spreče od izvorišta do Capardi na kratkom sektoru od oko 7 km uzdužni profil se odlikuje padom od oko 23 ‰. Javornika i Konjuha na jugu te Ozrena na zapadu. Visok nivo podzemnih voda vezan je uglavnom za prostor Sprečkog polja i direktno je povezan sa vodostajima rijeka koje teku ovim poljem. Ahmetbegović. dok ukupan pad rijeke Spreče na uzdužnom profilu iznosi 304. U istraživanju su korišteni i statistički pokazatelji. posmatrana u navedenim granicama. Hidrografske karakteristike Gornje Spreče Najveći vodotok Gornje Spreče je rijeka Spreča čija se izvorišna čelenka nalazi na sjevernim padinama Velje Glave (najvažniji izvor u izvorišnoj čelenki je na nadmorskoj visini 453 m). Gornja Spreča. Poseban problem na prostoru Gornje Spreče predstavljaju česte poplave. Smajić Uvod Gornja Spreča je tektonska depresija dinarskog pravca pružanja. Rijeka Spreča po uzdužnom profilu od ušća Male Spreče ima izrazit ravničarski karakter jer ukupan pad iznosi svega 0.85 ‰. Tok rijeke Spreče se odlikuju meandrima odnosno laktastim skretanjima. Gornja Spreča se odlikuje relativno gustom riječnom mrežom dendroidnog tipa i razvijenim riječnim sistemom.92 ‰ (0. U periodu otapanja snijega i povećane količine padavina. a površinu sliva 1947. Najveće i najznačajnije pritoke rijeke Spreče na ovom prostoru su rijeka Oskova sa Gosteljom i Turija. odnosno korištena je statistička metoda kao nezaobilazna naučna metoda u geografiji.22 ‰.88 km2.

(mm) 59 55 61 76 92 111 94 84 64 58 71 72 75 3 (m /s) 29.19 9.13 30.6 Izvor podataka: HMZ Sarajevo Iz prezentiranih podataka u tabeli 1 vidljivo je da se najviši proticaji ovdje javljaju u januaru. ali sa tendencijom pada ka minimalnom protoku.98 13.63 9. O režimu rijeke Spreče na prostoru Gornje Spreče. možemo govoriti na osnovu podataka sa vodomjerne stanice "Modrac" kao i podataka vezanih za padavine na ovom prostoru izmjerene na meteorološkoj stanici u Tuzli. Uzdužni profil rijeke Spreče od izvorišta do Modračkog jezera Rijeka Spreča je bogata vodom. a najniži u septembru i oktobru.84 203 .Problem visokih voda na prostoru Gornje Spreče Slika 1.23 6.84 7. Geografski položaj Gornje Spreče Slika 2. februaru i martu.71 18.13m³/s) ne odgovara maksimalna količina padavina koja se na ovom prostoru javlja u junu (108 mm/m²) jer u februarskom maksimalnom protoku učestvuju otopljene snježne padavine. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. Maksimalnom srednjem februarskom proticaju (33. Povišeni proticaji se nastavljaju u martu i aprilu. Odnos padavina i proticaja na prostoru Gornje Spreče za period 1961-1990.32 13.25 24.82 33. koji se javljaju u septembru (6.3 20.37 18. Tabela 1. a za nju kao i za sve njene pritoke karakterističan je nivalno-pluvijalni režim.

Paprača je lijeva pritoka od čijeg ušća Spreča poprima sva obilježja ravničarske rijeke.5 km. Turija je 22 km duga pritoka Spreče. Lijeva strana sliva rijeke Spreče na prostoru Gornje Spreče ja znatno razvijenija. Rijeka Oskova zajedno sa Gosteljom ima površinu sliva od 342 km². Desna pritoka rijeke Spreče (na području općine Kalesija) je rijeka Gribaja koja izvire ispod Banj Brda (700 m). Smajić m³/s). Najveća i najznačajnija lijeva pritoka rijeke Spreče je Oskova sa Gosteljom. S. Danas se njenom vodom snabdijeva akumulativno jezero Modrac.S. Padavine Proticaj m 3 /s 35 30 25 20 Na prostoru Gornje Spreče koja obiluje vodom rijeku Spreču obogaćuju njene najznačajnije pritoke: Gribaja. Ona se ulijeva u rijeku Spreču sjeverozapadno od gradskog naselja Živinice. Snježne padavine se ne javljaju odmah u hidrosistemu već se u slivu zadržavaju duži period te učestvuju u režimu rijeke Spreče početkom proljetnog hidrološkog razdoblja. Prva pritoka rijeke Spreče duga 6. što čini oko 17 % sliva rijeke Spreče. pa sa ove strane ima i veći broj pritoka. Ona je desna pritoka rijeke Spreče čiji je sliv smješten u rejonu Glumine. Slijedeća pritoka Spreče je Paprača. Oskova sa Gosteljom i Turija. Nizvodno sljedeća lijeva pritoka Spreče je rijeka Mala Spreča koja izvire ispod Bišine. Culjaga i Gračanička rijeka. Rijeka Krivača kao lijeva pritoka izvire na lokalitetu Džebari i do ulijevanja u rijeku Spreču teče dužinom od 9. Ahmetbegović. ne postoji potpuna usaglašenost između godišnje raspodjele količine padavina i kategorija režima. a ulijeva se u rijeku Oskovu jugozapadno od Živinica. Klanca i Crnog Vrha. Odnos padavina i proticaja u slivu Spreče (Gornja Spreča) 1961-1990. Rijeka Gostelja izvire na području općine Kladanj. koje je za potrebe privrede izgrađeno 1964 godine. Prema podacima prikupljenim na navedenoj vodomjernoj stanici za period 1967-1990. U analizi koja slijedi dat ćemo osnovne hidrografske karakteristike pritoka Spreče od izvorišta do Modraca. godine prosječan godišnji vodostaj iznosi 115 cm. koja zajedno sa lijevom pritokom Bukovicom odvodi vode sa istočnih i jugoistočnih padina Ozrena.3 km je Ljeskovica. Rijeka Oskova nastaje na području općine Banovići odnosno na sjevernim padinama planine Konjuh i ima dužinu toka 32 km. Ovakva neusaglašenost se može objasniti i time što veći dio Gornje Spreče pripada planinskim morfostrukturama što uvjetuje da se u hladnijem dijalu godine uglavnom izlučuju snježne padavine. Dakle. malog pada uz karakteristično meandriranje. 204 . posebno kada je riječ o visini vodostaja i količini proticaja odnosno nema podudaranja između maksimalne količine padavina sa maksimalnim proticajima.6 m³/s. a ušće joj je južno od naselja Donje Vukovije. Pritoke Male Spreče su Repuški potok. (Grafikon 1) mm 120 100 80 60 15 40 20 0 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII 10 5 0 Grafikon 1. Prosječan godišnji proticaj rijeke Spreče izmjeren na vodomjernoj stanici "Modrac" iznosi 18. Sa zapadnog dijela oboda Gornje Spreče lijevu pritoku čini rijeka Turija.

Neke zaključke o širini inundacije i površinama koje se plave visokim vodama dobili smo iz "Hidrološke analize o mogućnostima uređenja korita rijeke Spreče" na potezu od mosta na magistralnom putu Sarajevo-Županja do mosta na regionalnom putu Živinice-Kalesija. Sajatovica. Uglavnom je to poljoprivredno zemljište uz same riječne tokove. rađene 2001. Ukupna površina općine Živinice zahvaćena poplavama iznosi oko 220 ha.3 m3/s. Dakle. rijeka Oskova oko 10 ha poljoprivrednog zemljišta i oko 30 stambenih objekata. Karakteristike visokih voda Gornje Spreče Vodni režim rijeke Spreče kao najvećeg vodotoka Gornje Spreče i njenih pritoka karakterišu dugotrajne niske vode te brzo nadolaženje i veoma kratko trajanje visokih voda. Ovaj nivo vode u akumulaciji nema značajnog uticaja na veličinu plavljenih površina u zoni rijeke Spreče. Samo na prostoru općine Živinice rijeka Spreča plavi oko 200 ha poljoprivrednog zemljišta i preko 100 stambenih objekata. sa malom površinom sliva. Bjelova. Modračko jezero sa pritokama obezbjeđuje zapreminu akumulacije od 100 miliona m3 vode.0 m3/s vode. Krivačnjak.5 ‰. Uslijed toga je područje ušća rijeke Spreče u akumulaciju podložno plavljenju. Prosječni pad doline Spreče u zoni akumulacije Modračkog jezera je veoma mali i iznosi oko 1. od čega na raspolaganju industriji stoji 2. Q1/l00). Kota uspora u akumulaciji se nalazi na nadmorskoj visini 200 m. Dubnica. Krivača i Brod sa lijeve te Bukovica. U 205 .7 m3/s ispušta kao biološki minimum. dok se 4. Pored osnovnih hidrografskih karakteristika rijeke Spreče prezentiranih u radu neophodno je prikazati i osnovne karakteristike visokih voda (Q1/l0. Najznačajniji od njih su: Mramorak. Plavni val (prirodno stanje) za stogodišnje vode (Q1/100) u naselju Strašanj uz magistralni put Sarajevo-Županja ima širinu preko 1500 m. Poplave se na ovom prostoru javljaju najmanje jednom u toku godine. Nizvodno od mosta na magistralnom putu Sarajevo-Županja do ušća u Modračko jezero širina plavnog vala iznosi 500-700 m. Površine koje plave vodotoci Gornje Spreče su poljoprivredno i građevinsko zemljište te dijelovi nekih saobraćajnica. odnosno 7. a rijeka Gostelja oko 5 ha poljoprivrednog zemljišta i oko 20 stambenih objekata. godine na osnovu kojih možemo utvrditi maksimalnu širinu plavnog vala. što je oko 0. Lješnica. Krivača. Ove karakteristike su u vezi sa veličinom vodotoka i izraženije su kod manjih tokova. Uzvodno uz rijeku Spreču poplavna površina se kontinuirano smanjuje tako da nizvodno od mosta na regionalnom putu Živinice-Kalesija njena širina iznosi oko 400 m. Visoke vode na pritokama.Problem visokih voda na prostoru Gornje Spreče Gornja Spreča je ispresjecana i drugim manjim rječicama i potocima koji se direktno ulivaju u rijeku Spreču. Kako na ušću nema prirodnih i vještačkih prepreka često se dešava to da inundaciono područje rijeke Spreče pri tečenju služi kao manje korito. Zbog čestih poplava značajno je utvrditi širinu inundacije s pojavom visokih voda. (Služba civilne zaštite Općine Živinice) Na prostoru općine Kalesija i dijela općine Lukavac koji pripada prostoru Gornje Spreče plavljene površine su znatno manje. Q1/25. plavljene površine su rezultat visokih voda rijeke Spreče i njenih pritoka. vode porijeklo od ljetnih pljuskova jer se ovaj period odlikuje velikim intenzitetom kišnih padavina koje se izlučuju u slivu. Rijeku Spreču i njene pritoke na prostoru Gornje Spreče karakterišu česte poplave. Brestovik sa desne slivne površine.8 % od ukupne površine ove općine.

6 m3/s. Ahmetbegović. vrši se od ušća prema izvorištu. Minimalni proticaj na rijeci Oskovi je izmjeren u augustu 1971.9 373 295 246 Brnjak 17. * Q1/50 206 . "Spreča". počevši od donje erozivne baze. (m3/s) sliva. Q1/250 = 590 m3/s. U ovakvim uslovima rijeka Spreče sa svojim pritokama (u donjem dijelu toka) široko plavi aluvijalne ravni sa inundacijom od nekoliko desetina pa i stotina metara. Spreča 76.4 49 35 28 318. pogotovu kroz općinu Živinice. 2 2 km km Q1/l00 Q1/25 Q1/l0 Q1/l00 Q1/25 Q1/l0 M. Tuzla. a kod visokih voda vrijednost proticaja iznosi Q1/l0 = 460 m3/s. Analizom je utvrđeno da ova sušna godina odgovara povratnom periodu od oko 20 godina. Minimalni proticaji vode su mjereni i analizirani jedino na rijeci Oskovi vodomjerna stanica "Višća" i na brani "Modrac".6 135 87 63 396. pa ova negativna pojava (odlaganje otpada) značajno remeti prirodno usaglašavanje uzdužnog profila rijeke (prirodno produbljivanje korita). 201) Prirodno je da se erozija vrši istovremeno na cijelom uzdužnom profilu. ima izrazit ravničarski karakter jer ukupan pad iznosi svega 0. godine i iznosio je 170 l/s.92 ‰ (0.S. Zbog nedostupnosti potpunih podataka u analizi koja slijedi nije prezentirana rijeka Turija. Smajić tabeli 2 koja slijedi prezentirani su podaci o visokim vodama rijeke Spreče i njenih pritokama na prostoru Gornje Spreče do ušća u hidroakumulaciju Modrac. Usaglašavanje uzdužnih riječnih profila ka ravnotežnom.7 410 324 270 Oskova sa * * 348 848 690 590 460 342 540 456 Gosteljom Izvor: Vodoprivredno preduzeće d.6 51 36 20 441.4 318 248 204 Gribaja 77.9 68 48 40 423. Hidrološkom analizom podataka sa vodomjerne stanice na brani "Modrac" došlo se do rezultata za istu vjerovatnoću pojave. Erozija se vrši unazadno. U negativne hidroekološke probleme ubrajaju se i učestale poplave riječnih tokova izazvane antropogenim faktorima. odnosno minimalni proticaj od 824 l/s.5 380 300 252 Rijeka 25 66 45 37 470. Karakteristike visokih voda rijeke Spreče sa pritokama na prostoru Gornje Spreče Karakteristike pritoka Rijeka Spreča sa pritokama Mjerodavni proticaj Površina Mjerodavni proticaj Površina Pritoke (m3/s) sliva.3 92 63 46 301 250 Krivača 16.92 m/km). Tehnički projekat 543 A i 492 Analizirajući podatke iz tabele 2 uočljivo je da su neuporedive razlike između srednjih mjes ečni i srednjih godišnjih proticaja sa onima koju se odnose na visoke vode.0 362 286 239 Močionica 27. (13. Tabela 2.9 396 313 261 Lješnica 35 78 56 45 513. Rijeka Sprečana ušću u Modračko jezero ima srednji godišnji proticaj 18. za rijeku Spreču sa Turijom. To su posredni nenamjerni uticaji. Ova pojava naziva se unazadna ili regresivna erozija. a prije svega se odnose na odlaganje krutog otpada u korita rijeka. S.d. Q1/l00 = 690 m3/s. Rijeka Spreča po uzdužnom profilu.

donju erozionu bazu predstavlja Modračko jezero. te poplave izazivaju i manje količine kišnih padavina. odnosno. Da bi se ublažio problem poplava izvode se radovi koji se ogledaju u čišćenju i produbljivanju korita rijeke Spreče i njenih pritoka. juni 2001. . godine od Modračkog jezera do mosta na magistralnom putu Sarajevo-Županja u naselju Maline. Poplave u dolini rijeke Spreče.Problem visokih voda na prostoru Gornje Spreče Kada je u pitanju tok rijeke Spreče kroz Gornju Spreču. odnosno smanjuje se brzina vode u riječnom toku. Ova negativna pojava se manifestira izdizanjem dna riječnih korita. zaustavlja se proces prirodnog produbljivanja riječnog korita. a izvršeno je i ispravljanje korita rijeke Spreče uzvodno od mosta na ovom magistralnom putu. Poplave u dolini rijeke Spreče. Na mjestima gdje dođe do odlaganja otpada (npr. Zadnje uređenje korita rijeke Spreče obavljeno je u proljeće 2007.) značajno se mijenja prirodno usaglašavanje uzdužnog profila rijeke. povećana količina suspendovanog materijala u riječnim tokovima izazvana je erozijom površina koje pripadaju površinskim kopovima i njihovim odlagalištima. slijedeći način. Ukoliko se čvrsti magistralni put Sarajevo-Orašje. 1 Ova pojava se manifestira na Slika 3. juni 2001. Smanjenjem brzine vode u riječnom koritu opada kinetička erozivna energija. količinu suspendovanog materijala. naselje Maline. a v brzina riječnog toka. Pošto voda rijeke Spreče i njenih pritoka nosi veliku Slika 4. Otpad stvara zagat koji usporava oticanje vode u riječnom koritu. dijelova automobila. otpad odloži u koritu na tom dijelu Foto: CZ općine Živinice uzdužnog profila stvara se nova donja (lokalna) erozivna baza. Voda gubi erozivnu i transportnu moć i započinje proces odlaganja vučenog materijala (šljunak) i suspendovanih čestica (pijesak i milj) u riječnom koritu što dovodi do izdizanja dna riječnog korta. Također. Foto: CZ općine brzina zapunjavanja dna riječnog Živinice korita je vrlo izražena. Na tom dijelu uzdužnog profila zaustavlja se regresivna erozija. 1 Qv Kinetička erozvina energija energija izražava se općom formulom: E  u 2 207 2 kojoj je Q proticaj. Povećana količina suspendovanog materijala u vodi riječnih tokova uslovljena je i geološkom građom terena (značajno je učešće mekših i rastresitih stijena koje čine geološku građu sliva rijeke Spreče i njenih pritoka). školjke automobila. bijela tehnika i sl.

klimatskim i dr. 3. Ahmetbegović. (2006): Neki geoekološki problemi općine Živinice.. 208 Ahmetbegović. Ipak. Sarajevo. Čičić. Zbornik radova Prirodno-matematičkog fakulteta.. Dukić. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. postalo prostorom intenzivne gradnje naselja i industrijskih objekata. . Tuzla. Svezak Geografija. S. Flooded areas are agricultural and urban areas as well as some communications which causes lot of damage. This is related with geological. Zbornik radova. 2. Earth Science Institute. (1978): Tektonska rejonizacija Jugoslavije. Because of these characteristics in Spreca river basin flooding is taking place during spring and beginning of summer. Ova pojava je u vezi sa geološkim. IX Kongres geologa Jugoslavije. geomorfološkim. This problem could be solved by cleaning and deepening rivers and building levees. geo-morphologic. Anđelković. Beograd. Smajić. geotektonskim. Lj. Tuzla. Zbornik radova. S. Znatan dio Gornje Spreče pripada planinskim morfostrukturama gdje se u hladnijem dijalu godine uglavnom izlučuju snježne padavine. S. (2002): Geološki sastav i tektonika Bosne i Hercegovine. D. Snježne padavine se ne javljaju odmah u hidrosistemu.Tuzla". (1997): Stanje zagađenja površinskih voda i devastiranog zemljišta u TPK. 5. Nonetheless. karakteristikama navedenog prostora. 4. Conclusion Water flow in the upper part of the Spreča River specifics are low water level in the long term and quick and short term of increased water flow with high water level. Z. (2006): Hidrologija.S. Ministarstvo za urbanizam. S. Ovoj problema se rješava čišćenjem i produbljivanjem riječnih korita te izgradnjom nasipa. Stručni skup "Zaštita okolice . Površine koje plave vodotoci Gornje Spreče su poljoprivredno i građevinsko zemljište te dijelovi nekih saobraćajnica što uzrokuje značajne materijalne štete. we still have to have in mind that this can interrupt hydro regime at water dam on the Modrac Lake and in the lower part of the river. This water gets into the system during the spring when precipitants are also increased and reaches its maximum amount at a beginning of summer (June). Smajić Zaključak Riječni režim Gornje Spreče karakterišu dugotrajne niske vode te brzo nadolaženje i kratko trajanje visokih voda. M. Problem poplava je u posljednjih nekoliko godina sve izraženiji jer je plavno područje Spreče i njenih pritoka. Arnautalić. nego u slivu ostaju duži period. This problem is more intensive in recent years with flooding of surrounding rivers and also caused by agricultural occupation and intensive constructing of living and industrial buildings. prostorno uređenje i zaštitu okolice. Broj III. mora se imati u vidu da se navedenim radnjama može narušiti hidrološki režim na brani Modračkog jezera i nizvodno. Literatura i izvori 1. Godina III. Ove vode učestvuju u riječnom režimu rijeke Spreče početkom proljeća kada se javlja povećava količina kišnih padavina koja dostiže svoj maksimum početkom ljeta (juni). Large part of this area belongs to mountain morphologic structure with large amount of snow during cold months. Sarajevo. Zbog ovih karakteristika u slivnom području Gornje Spreče česte su poplave u proljeće i početkom ljeta. pored agrarne osvojenosti. climate and other characteristics of the area. Monografija. geo-tectonic. Gavrilović. Snow does not appear in the hydro system immediately but stays in the basin for a long time.

Glasnik Geografskog društva. 23.. Zbornik radova. (2006): Klimatske karakteristike Tuzle. S. www. Služba za zaštitu okoliša općine Živinice.kim. list Tuzla OGK L-32. 20. 25. broj 79. 1983. Prirodnomatematički fakultet. Fazlić. 28. HMZ Sarajevo. 16. Beograd. 7. T. 12. Beograd. Beograd. Vodoprivredno preduzeće „Spreča“. J. 13. (2003): Rijeka Spreča .fizičkogeografske karakteristike. 8. Sarajevo. Topografska karta 1:25 000. Geografski list. T. Vojnogeografski institut. 17. 1:200 000. Prostorni plan za područje Tuzlanskog kantona 2005-2025. 18. Spahić. 2006. Marković. (separat) Grupa autora: Vodoprivredna osnova rijeke Spreče. Smajić. Sv. Zagreb. Tuzla. Treće izdanje. Sarajevo. Beograd. (1978): Studija osnovnih vodoprivrednih elemenata za potrebe prostornog plana opštine Lukavac. (1982): Geomorfologija. 22. Petrović. 9. Google Map Satelite. 27. A. Tehnički projekat regulacije rijeke Spreče. Šegota. Školska knjiga. 26. 11. 14. Tuzla. Tuzla. (2002): Opća klimatologija. 21. Hidraulička analiza o mogućnostima uređenja korita rijeke Spreče na potezu od mosta na putu sarajevo-Županja do mosta na putu Živinice-Dubrave. 2001. Naučna Knjiga. Vodoprivredno preduzeće „Spreča“. D. 19. Prostorni plan opštine Živinice. 24. Služba za poslove planiranja i razvoja općine Živinice. Zavod za urbanizam. 1990. Tuzla 1999. 2007. 2007.zivinice. (1963): Fizička geografija Jugoslavije. (1934-35): Spreča. 1:50 000. Oberman. Udruženje “ Kontakt plus“: Lokalni ekološki akcioni plan općine Živinice. Beograd. 1987.ba 209 . Služba civilne zaštite općine Živinice. Harfo-Graf. M. Đ. Geografsko društvo federacije Bosne i Hercegovine. S.vladatk.com www. (1993): Klimatologija. Građevinska knjiga. Fond stručne dokumentacije općine Lukavac. XX i XXI. Paunković. 1:100 000. Osnovna geološka karta 1:100 000. Opštinski zavod za urbanizam Tuzla. Geološki zavod. 10.Problem visokih voda na prostoru Gornje Spreče 6. potoka Lješnica i sjevernog obodnog kanala. 15. Filipčić.

S. Ahmetbegović. Hidrografska karta Gornje Spreče . Smajić Slika 5.210 S.

geomorphology. horst. docent. Alija Suljić. fizička geografija Abstract This paper analyzes the morphological characteristics of the Solina river basin. Na južnim padinama Majevice se nalazi sliv rijeke Soline. Navedene jedinice predisponirale su formiranje tri morfološke cjeline u slivu rijeke Soline. Key words: tectonic movement. Ključne riječi: tektonski pokreti. 211 –218 (2007-2008) Originalni naučni rad MORFOSTRUKTURNE ODLIKE SLIVA RIJEKE SOLINE MORPHOLOGICAL CHARACTERISTICS OF SOLINA RIVER BASIN Edin Hadžimustafić. Dr. Relief morphology spreads laterally over the whole river basin and its flow. RGGF-a Univerziteta u Tuzli Abstrakt U ovom radu prezentiramo morfostrukturne odlike slivnog područja Soline koji predstavljaju osnovu za dalja geomorfološka proučavanja. Reljefne morfostrukture se pružaju laterarno na riječni tok i sliv u cjelini. prof. The above-mentioned units had an effect on the formation of three morphological units in the Solina river basin.Zbornik radova PMF 4 i 5. Prirodno-matematički fakultet. Majevica u morfološkom i strukturnotektonskom pogledu predstavlja horst-antiklinorij. asistent. geomorfologija. which are the basis for further geomorphological research as well as for complex physical geography research. primarno utiču na formiranje osnovnih crta reljefa. Na posmatranom području uočene su četri tektonske jedinice koje su zapravo dijelovi krupnijih formi dinarskog pravca pružanja. Sliv Soline ima meridijanski pravac pružanja. In terms of morphological and structural-tectonic characteristics. which are actually parts of the larger structures of the Dinaric extending. U oblikovanju recentnog morfološkog sklopa sliva Soline primarni značaj imali su tangencijalni neotektonski pokreti. physical geography . Tektonski pokreti u slivu rijeke Soline. a takođe i za kompleksna fizičko-geografska istraživanja. horst. river basin. sliv. dr. The Solina river basin lies on the southern slopes of Majevica. Amir Baraković. Majevica represents a horst. Djelovanjem radijalnih tektonskih pokreta nastala je planinska morfostruktura Majevica. Univerzitet u Tuzli. Tangential neo-tectonic movements were mainly significant for the formation of the recent morphological structure of the Solina river basin. The morphological structure of the mountain Majevica was formed with the radial tectonic movements. vanr. There are four tectonic units evident in the observed area. sc. Tectonic movements in the Solina river basin have an influence on the formation of the basic relief elements. geografija. The Solina river basin has a meridian flow direction.

što je u konačnici rezultiralo analizom naučnog materijala i formiranje zaključaka. (Sl. Hadžimustafić. koja se uz ostale fizičkogeografske uvjete pozitivno odrazila na razvoj biljnog i životinjskog svijeta koji predstavlja konglomerat panonske i planinske florno-faunističke oblasti. CD-rom. 44°31´50˝ s. Matematičko-geografske koordinate krajnjih tačaka sliva Soline su: 44°37´53˝ s. Izrađena kabinetska koncepcija bila je osnov za početak neposrednih terenskih analiza.g. Klima ovoga područja je umjereno-kontinentalna.12% od ukupne površine općine Tuzla. U geotektonsko-geomorfološkom smislu sliv Soline pripada Unutrašnjim Dinaridima.d i 18°38´16˝ i.g. Baraković Uvod Jedna od najvažnijih komponenti u sklopu geonauka je poznavanje geneze i morfološke evolucije reljefa planete Zemlje a poseban akcenat se treba staviti na proučavanje reljefnih oblika u neposrednom okruženju. a takođe i da ukažemo na kauzalni odnos u kojem se nalaze u slivu rijeke Soline.š.Čelić. kojim je ovaj prostor povezan sa magistralnim pravcem M4 Doboj – Tuzla – Zvornik.g. topografskih i geoloških karata.4 km² što predstavlja 16. odnosno leži na kontaktnoj zoni bosanskohercegovačkih Dinarida sa Panonskom nizijom. U toku pripreme rada primjenili smo prvenstveno kabinetsku metodu (konsultiranje dostupne literature.). (DMRS. U samom slivu putna mreža nije dovoljno razvijena tako da se prometna povezanost ostvaruje kategorisanim lokalnim putevima Obodnica Donja – Dokanj i Tetima – Kosci – Solina i mrežom nekategorisanih lokalnih i pristupnih puteva. Sliv Soline ima karakterističan oblik koji podsjeća na Afrički kontinent.g. Geografski položaj sliva rijeke Soline Sliv rijeke Soline se prostire u sjeveroistočnom dijelu općine Tuzla i na ukupnoj površini od 47. 212 .1). 18°45´29˝ i. A.d. čija je direktna posljedica formiranje u reljefu krupnih morfostrukturnih oblika.š. Sjeveroistočna vododjelnica sliva ujedno predstavlja i granicu između općine Tuzla i općine Čelić.E. Suljić. Zbog toga smo za istraživano područje sliva rijeke Soline odlučili da determinišemo djelovanje tektonskih pokreta. A. Oblici nastali u reljefu Zemljine površine primarno nastaju kao posljedica djelovanja tektonskih pokreta. Geoprometni položaj područja sliva Soline određuje regionalno saobraćajni pravac R-459 Tuzla – Dokanj – Šibošnica . Cilj nam je da istaknemo distinkciju između tektonskih pokreta i morfostrukturnih oblika. te drugog materijala).

pijesak i pjeskovite gline.2).. Stratigrafskim raščlanjivanjem dolazi se do zaključka da se slivno područje Soline sastoji iz više geoloških cjelina koje se razlikuju kako po vremenu tako i po samom načinu postanka. Istraživano područje izgrađeno je uglavnom od neogenih sedimenata. (Ahmetaj. klastiti. 1. Složeni litološki sastav čine prije svega krečnjaci. dolomiti i laporci. 213 . različite starosti. 1994. alevroliti i gline itd. u užem smislu pripada Tuzlanskom bazenu koji se nalazi na prelazu između planinske ofiolitske zone i obodnog dijela Panonske oblasti (ravničarski dio). odnosno sjeverozapad-jugoistok. Pravac pružanja ovih tektonskih jedinica je dinarski. i u određivanju intenziteta. pravca i smisla djelovanja erozijskih sila. Neotektonske osobenosti istraživanog područja Proučavanje tektonskih karakteristika terena predstavlja fundament za dalja istraživanja određenog područja. Tektonski pokreti koji su se odvijali u širem području Tuzlanske kotline imali su veliki uticaj na genezu i morfološku evoluciju reljefa sliva Soline.Morfostrukturne odlike sliva rijeke Jale Sl. sitnozrni šljunak. pijesak. Kredno-paleogeni klastiti (Greben Majevica) na sjeveru i neotektonske jedinice Sprečanska depresija na jugu. pješčari. Tektonski pokreti se ogledaju u formiranju osnovnih morfoloških crta reljefa. Međutim. (Sl. 18) Slivno područje rijeke Soline pripada neotektonskoj jedinici Tuzlanski bazen koji se nalazi između dvije veće strukturno-tektonske jedinice. Topografski položaj sliva Soline Geološka građa u slivu rijeke Soline Područje sliva rijeke Soline pripada zoni unutrašnjih Dinarida i odlikuje se heterogenom geološkom građom.

1964. 18) Kraljušt Kik: podilazi pod timor srednje Majevice na sjeveru duž linije Gornja Obodnica-Kicelj. 1964. 18) Sinklinala Podorašje: izolovani položaj zapadnog dijela podmajevičke depresije daje mu sve karakteristike bazena. U panonu je Dokanjski bazen preko područja današnjeg naselja Breške bio u vezi sa Krekanskim bazenom. Čičić i ostali. Djelovanjem tangencijalnih pokreta Dokanjski bazen je strukturno. Tuzlanski ubrani plato se prostire na velikoj površini između dokanjskog bazena i janjskog sinklinorija na sjeveru. Pored toga. 1964. nastale su naborane strukture u starom predmajevičkom bazenu. 19) 214 . javljaju se i znatni radijalni pokreti pomjeranja duž rasjeda. okružen i zatvoren naborima. Manjim dijelom se nalazi na prostoru sliva rijeke Soline i to u njegovom sjeverozapadnom dijelu.. Radijalnim neotektonskim pokreti nastala je fleksura koja u zapadnom dijelu prelazi u krljušasto navlačenje Kika. Posmatrajući u cjelini.. Oba krila antiklinale Dolovi su omeđena rasjedima. Geološka karta sliva Soline Dokanjski bazen. Bazen se zavlačio između krljušti srednje Majevice na istoku i krljušti Kik na jugu. (Soklić. 50) Tuzlanski bazen čini nekoliko tektonskih jedinica nižeg reda. Baraković Potrebno je naglasiti da u cijelom slivnom području neogeni sedimenti su maskirali raniji veoma složeni tektonski sklop što znatno otežava rekonstrukciju primarnih odnosa u podlozi neogena. Radijalnim tektonskim pokretima i ubiranjem horsta srednje Majevice u pontu. Tektonske jedinice koje grade sliv Soline imaju pravac pružanja paralelan pružanju naboranih gorja Majevice (jugoistok-sjeverozapad). 2. Zapadnim dijelom platoa dominira antiklinala Dolovi. Ova antiklinala se proteže od Grabovičkog potoka na istoku do Dobrnjske rijeke na zapadu. (Soklić. ( Soklić. 1964..E. (Soklić. Antiklinala Dolovi se nalazi u slivu Dolovskog potoka (desna pritoka rijeke Soline). a djelomično i potpuno prekrivene naslage oligocena i donjeg odnosno srednjeg miocena. tačnije. Posljedice tih pokreta su sabijene. (S. U slivu rijeke Soline. je zahvaćen snažnim procesom izdizanja od neogena (pliocen) pa sve do danas. Slivnom području Soline pripadaju dijelovi 4 nezavisne tektonske cjeline koje idući od juga prema sjeveru imaju sljedeći raspored: Tuzlanski ubrani plato. 17) Sl. koja se nalazi i u zapadnom dijelu sliva Soline. A. Hadžimustafić. na fleksuri se javljaju gravitacioni nabori od kojih je najduži nabor Dulerka. krajem miocena. 1991. Pored tangencijalnih pokreta koji su uslovili nastanak ovih nabora... južne Majevice na istoku i Moluškog rasjeda na jugozapadu. Dokanjski bazen se proteže od naselja Avdibašići na zapadu do lokaliteta Busija na istoku. A. Idući dalje ka istoku zalazi u sinklinorijum Janje. Dokanjski bazen se pruža od Dulera na istoku do Obodnice Donje na zapadu. Obrazovao se. Suljić.

(Sl. Maksimalna visinska razlika u slivu Soline iznosi 575 m dok je prosječna nadmorska visina oko 480 m. Djelovanjem orogenih faza došlo je do radijalnih tektonskih pokreta izdizanja (horsta Majevice) u sjevernom djelu sliva i do pokreta nabiranja i izdizanja u južnom djelu (Tuzlanski ubrani plato).5‰ (Dokanjski bazen). sjeveroistočne i sjeverozapadne strane. Najniža tačka sliva se nalazi na ušću Soline u Jalu. Razlamanje i ugibanje u slivu Soline. na nadmorskoj visini od oko 228 m. Navedeni tektonski pokreti nastavljaju se i danas s tim što je izdizanje mnogo intenzivnije u prostoru Majevice.5). nego da tone.v). Istaknuti reljefni oblici. nego u prostoru Tuzlanskog ubranog platoa dok za područje Dokanjskog bazena prije bi se moglo reći da stagnira u tektonskom smislu. koji se nalazi na sjeveroistoku sliva. je Greda (803 m. Na osnovu izgleda uzdužnog profila (Sl. uslijed usijecanja rijeke Jale. od eocena do danas. Uzdužni profil rijeke Soline 215 . 80.n.2‰ (prostor Majevice) a najmanji u srednjem djelu sliva 19. U donjem djelu toka Soline pad korita se povećava. Svojom nadmorskom visinom može se ubrojati u red srednjevisokih planina. 3. Povećan pad korita u donjem toku Soline donekle je i pojačan i spuštanjem donje erozivne baze. Morfogeneza tektonskog reljefa sliva rijeke Soline uvjetovana je sukcesivnim smjenjivanjem orogenih faza alpske orogeneze. koje se djelimično poklapaju sa tektonskim oblicima nastalim radom endogenih sila. ujedno i sa najvećim nadmorskim visinama. Sl.3) u stanju smo izdvojiti tri morfotektonske jedinice.Morfostrukturne odlike sliva rijeke Jale Morfotektonske odlike prostora Reljef sliva rijeke Soline je pretežno brdsko-brežuljkastog karaktera. Najviši vrh u slivu Soline. ograničavaju sliv sa sjeverne. inicirano neotektonskim pokretima formirali su i osnovne crte reljefa sa izdvojenim morfostrukturama. posebno tokom neogena. što indicira na savremene pokrete izdizanja u tom djelu. Najveći pad korita je u izvorištu. Uzdužni profil vodotoka reaguje na svaki pokret zemljine kore i na osnovu njegovog izgleda moguće je konstatovati iznos neotektonskih pokreta koji iniciraju morfotektonske oblike u slivu Soline.

i Ravni bukvik (739 m. i gledano u cjelini ovaj dio sliva ima izgled jako diseciranog terena.) Uslijed snažnih tektonskih pokreta izdizanja majevičkog horst-antiklinorija. Hadžimustafić. oni su izdvojeni u zasebne morfotektonske jedinice. gornji tokovi Soline i njenih pritoka.E. zbog prethodno opisanih neotektonskih pokreta u slivu Soline.v. tako da najviši vrhovi u centralnom djelu grebena Majevice čine razvođe između slivova rijeka Soline i Gnjice.v. Rasjed je uzrokovao i povećan pad topografske površine u tom dijelu sliva.ušće u rijeku Jalu Dokanjski bazen (podmajevička depresija) zauzima središnji dio sliva pruža se pravcem jugoistok-sjeverozapad između planine Majevice na sjeveru i Tuzlanskog ubranog platoa na jugu. evidentna je intenzivna tektonska aktivnost.n. Međutim.). strukturno facijalnoj jedinici višeg reda.n. Sve pomenute neotektonske strukture izuzev Dokanjskog bazena ulaze u prostor sliva tek svojim manjim djelom. Gavranić (720 m. građen uglavnom od eocenskih kvarcnih pješčara. Kreda se pojavljuje na topografskoj površini mjestimično u području Velikih njiva.). Greda (803 m. Predisponiran je Dokanjskom sinklinalom unutar Tuzlanskog neogenog basena. Kicelj (673 m. kao morfotektonske jedinice.v. pjeskovitih krečnjaka i laporaca sa krednim sedimentima u podini. U prostor sliva ulazi.n. što upućuje na jak proces vertikalne erozije uslovljen tektonskim izdizanjem. Tektonsko izdizanje horsta Majevice. Planina Majevica. 4.n. (Osnovna geološka karta 1:100 000. 5. Andrića potoka. A. središnji dio jugozapadnih padina grebena planine. na lokalitetu Kamenita kosa – Kik . Dulerke. Južni rasjed se većim dijelom nalazi na prostoru sliva rijeke Soline.Mali kik. Rijeka Solina . Račetinog potoka i drugih manjih. obuhvataju sjeverni i sjeveroistočni dio sliva. pripadaju Tuzlanskom neogenom bazenu. Baraković U reljefu sliva mogu se izdvojiti tri morfotektonske jedinice.4).). su formirali duboke doline sa poprečnim profilima u obliku slova ˝V˝.n. 1991. (Geološka karta 1:100 000).  Planina Majevica –gornji dio sliva  Dokanjski bazen –centralni dio sliva  Tuzlanski ubrani plato –donji dio sliva Dokanjski bazen i Tuzlanski ubrani plato. koje je počelo sredinom 216 .v). Suljić. To je hipsometrijski najviši dio sliva. odnosno južne padine Majevice (sl. A. manji. se nalazi između sjevernog i južnog rasjeda. Greben Majevice odnosno tektonski horst. sa dominantnim vrhovima Kapljevac (745 m. Navedeni vrhovi su dinarskog pravca pružanja (SZ-JI) i čine sjeveroistočnu granicu sliva u dužini od oko 8 km.v). U sjevernom dijelu sliva rijeke Soline. Sl. Južni obronci planine Majevice Sl.

Sinklinala Dokanj i antiklinala Dolovi (koje čine dio Tuzlanskog ubranog platoa) su elementi nabranih struktura istaknuti u slivu Soline.. Tuzlanski ubrani plato je po genezi istovjetan sa Dokanjskim basenom a odlikuju ga savremeni pokreti tektonskog izdizanja. Gradina (300 m. Parlog (399 m. naročito ako imamo u vidu činjenicu da je ovo jedno od najnaseljenijih područja općine Tuzla i da će se u budućnosti urbani razvoj intenzivirati dolinom rijeke Soline.Na zapadnom obodu antiklinale Dolovi (299m). koji se u kombinaciji sa regionalnim tektonskim pokretima izražava u neujednačenom tektonskom izdizanju cijelog sliva. Dokanjski bazen i Tuzlanski ubrani plato. krljušt Kik i sinklinala Podorašje. denudacije i kliženje tla i nešto manje kraški oblici u prostoru ovog platoa.Morfostrukturne odlike sliva rijeke Jale miocena uzrokovalo je kao sekundarnu posljedicu. Zaključak Prostor sliva rijeke Soline ima prilično ujednačenu geološku građu u kojoj dominiraju miocenski sedimenti. Dominantan položaj na platou zauzima u zapadnom dijelu antiklinala Dolovi. Djelovanjem tih pokreta u slivnom području Solina diferencirale su se četiri nezavisne neotektonske jedinice. jak tangencijalni pritisak u pravcu jugozapada na sedimente Tuzlanskog basena. nalazi se i jedan termalni izvor. Njegova dužina je 5km a maksimalna širina 7 km. Tu spadaju: Tuzlanski ubrani plato. 1991. Na pomenuto područje plato prodire svojim manjim djelom.). koji se u užem smislu proteže između grebena Majevice na sjeveru i sprečke depresije na jugu. Oblik antiklinale je prizmatičan. Na tektonski proces izdizanja ukazuje i izgled uzdužnog riječnog profila Soline koja u svom donjem toku ima veći pad korita u odnosu na srednji tok. Značajne morfološke forme predstavljene su sa. Nabrojane neotektonske jedinice nalaze se u sastavu Tuzlanskog bazena. 56) Tuzlanski ubrani plato zauzima donji dio sliva rijeke Soline. Gradovrh (416 m. oba krila su omeđena rasjedima. koje u potpunosti ili manjim dijelom ulaze u tektonski sklop područja. Tu spadaju: Planina Majevica. U prostoru sliva ovaj plato ima izgled izdignute. koji nastaje kao posljedica djelovanja tektonskih pokreta. jako raščlanjene zaravni. kao posljedica djelovanja pretežno radijalnih tektonskih pokreta. Kozlovac (435 m. nastavili su se u neogenu i sa sigurnošću možemo tvrditi da traju i danas. 217 .). Jedina veća pritoka Soline u ovom dijelu je. Pored fluvijalnih oblika izraženi su i procesi erozije tla. pristupili smo morfostrukturnoj interpretaciji specifičnosti sliva rijeke Soline. Tektonski sklop je složen i predisponiran je sukcesivnim i snažnim pokretima koji su najizraženiji bili u paleogenu. ( S. Plane. tri morfostrukturne jedinice. Dokanjski bazen ima izgled blago zatalasane predgorske depresije. Čičić i ostali. Također na isti zaključak upućuje i postojanje inversne terase u donjem djelu sliva (sektor Gradina). Dokanjski bazen. što je uzrokovalo nastanak bora upravnih na pravac potiska. Utvrdili smo da se na području sliva rijeke Soline izdvajaju. Sa geomorfološkog aspekta smo objasnili formiranje inicijalnog reljefa u slivu rijeke Soline. Pomenuti tektonski proces je prisutan i u savremenom dobu. Na osnovu izdvojene tektonske rejonizacije. Sinklinala Dokanj i antiklinala Dolovi i Grabovica (koje čine Tuzlanski ubrani plato) su elementi nabranih struktura izraženi u slivu Soline.). tačnije antiklinalom Dolovi. Navedeni zaključci impliciraju nužnost daljeg i sistematičnijeg istraživanja područja. tj. desna pritoka.) koje uokviruju ovaj dio sliva. potok Dolovi. Prosječna nadmorska visina kreće se od 300 do 400m sa nešto izraženijim padovima.

Zagreb. Univerzitetski udžbenik. A. Beograd. Osnovna geološka karta. IX kongres geografa Jugoslavije. Tuzla. Geomorfološka karta Jugoslavije. RGGF-a Univerziteta u Tuzli. Dr.E. Osnovna geološka karta.. Literatura i izvori 1. Suljić.. Tajder M i Dr. 10. 1965 god. Topografska Karta 1:25 000. 1982 god. Topografska Karta 1:50 000. Naučna knjiga. Geološki glasnik.Ibrahim Bušatlija.. Tuzla.. 374. R 1:100 000. (L34-132). 1983 god.g. 1972 god. Baraković Istraživanja ove vrste predstavljaju dobru osnovu za dalja fizičkogeografska proučavanja i zbog toga smatramo da ovaj rad predstavlja vrijedan i značajan doprinos geografskoj nauci a također i ostalim geonaukama. list Tuzla 426-3. 9.Herak M. 218 . list Tuzla 426-3-4.: Geomorfologija. Univerzitet u Tuli. godine. Marković Jovan. 1991god. 1991god. Vojnogeografski institut.. Hadžimustafić.. 8. Beograd. Postanak i struktura tuzlanskog bazena. Dr.Dragutin Petrović. Geoinstitut. 11. Dr. A. 13. 1994... Geomorfologija porječja Miruše. 2. 12. R 1:500 000. Beograd 1985.: Opća geologija. Univerzitetski udžbenik. Beograd. Savez geografskih društava.. 14. 3. Dr. Beograd. A. Ibrahim Ahmetaj. Baraković. 15. Tumač za list Tuzla (L34-132). Beograd 1976. Opšta geologija. 6. Osnovi opšte geologije-egzodinamike. Beograd. Priština. Sarajevo 1972god. 1992. Beograd. Morfostrukturne i morfosklupturne karakteristike reljefa Bosne i Hercegovine. Dr. Beograd. Soklić Ivan. 2008. Geokarta. godine. 4. Geomorfologija. Osnovi primjenjene geomorfologije. 1964 god. Baraković. RGGF-a. 5. 16. Građevinska knjiga. Petrologija i geologija. Školska knjiga. Sarajevo. R 1:100 000. Dr. Beograd 1963 god. Kosta Petković.. 7. 1949 god. Vojnogeografski institut. 2007.g... 269. Dr.. Milovanović B.. Fizička geografija Jugoslavije. A. Miroslav Marković.

landšaft mezofilnih šuma kitnjaka i običnog graba i landšaft montanih bukovih i bukovo-jelovih šuma. land shaft of mezofile forest with hornbeam and land shaft with beech forests. Navedeni faktori u interakciji imaju značajnu ulogu u formiranju klimatskih. Prirodno-matematički fakultet. These factors in its interactions have vital role in forming climate. kao i antropogenih djelovanja tokom vremena. Svaki od navedenih faktora u postupku fizičkogeografske diferencijacije prostora može imati ulogu vodećeg faktora. 219 – 228 (2007-2008) Originalni naučni rad FIZIONOMSKA DIFERENCIJACIJA SLIVA RIJEKE JALE PHYSIOGNOMIC DIFFERENTIATION OF THE JALA RIVER BASIN Mr. vegetacijskih. Fizičkogeografske karakteristike prezentiranog sliva rezultat su interakcijskih odnosa više fizičkogeografskih faktora. Ključne riječi: Fizičkogeografski faktori. klimatskih. pedology as well as anthropogenic influence throughout the time. U postupku diferencijacije sliva rijeke Jale na cjeline kao vodeći faktori uzeti su geološka građa i reljef sliva. naročito geološko-geotektonskih. enviromental planing. physionomic diferentation. a na osnovu atributivnih svojstava navedenih elemenata izdvajaju se područja kao povoljna ili nepovoljna za određenu vrstu namjene. pedological and other characteristics of the area and according to attributive distinctiveness of these elements which separates favorable from unfavorable area. prostorno planiranje. geo-morphological. Jala River . viši asistent.Zbornik radova PMF 4 i 5. landshaft parts. sc. landšaftne cjeline. For the process of differentiation of Jala River basin components important factors are geological structure and relief. Based on complex analyzes of olaet physical-geographic elements using geographic homogeny principals Jala River basin was separated in three land shaft components: land shaft of mezohigrifile forests with oak trees. fizionomska diferencijacija. viši asistent. vegetation. pedoloških i dr. Semir Ahmetbegović. Sabahudin Smajić. odlika navedenog područja. Abstract This study presents differentiation of the Jala River basin in physiognomic component. geomorfoloških. sc. Mr. pedoloških. Na osnovu kompleksne analize oleata fizičkogeografskih elemenata poštujući princip geografske homogenosti u slivu rijeke Jale izdvojene su tri landšaftne cjeline: landšaft mezohigrofilnih šuma sa lužnjakom. Key words: Physio-geographic factors. vegetation. Univerzitet u Tuzli Abstrakt U radu je prezentirana diferencijacija sliva rijeke Jale na fizionomske cjeline. basin. rijeka Jala. sliv. All of the mention factors could play vital role in defining physical-geographic differentiation. climate. Odsjek za geografiju. vegetacijskih. Physical-geographic characteristics of presented basin is direct result of interactions between several physical-geographic factors especially geologicalgeotechnical.

Aluvijalna ravan je široka oko 2 km i naglo prelazi u strma brda. poštujući princip geografske homogenosti. 220 . Njega predstavljaju brojna morfološka uzvišenja koja se strmo izdiži iznad aluvijalne ravni navedenih vodotoka. Površina sliva rijeke Jale iznosi 237. Smajić. Tokom izrade navedenog rada korištene su uglavnom metoda analize i sinteze. a u radu su prezentirane četiri najznačajnije. Prezentirani sliv je izgrađen uglavnom od vodonepropusnih stijena pa su orografska razvođa ujedno i vododjelnice. Minimalni vodostaji i proticaji se najčešće javljaju tokom avgusta i septembra. a minimalni u ljetnjem i rano jesenjem periodu. te metoda terenskog istraživanja. Obrađena tema je prezentirana komponentno a korišten je induktivni metod fizičkogeografskog prikaza datog prostora. odnosno subregiji Sprečko-majevičkog kraja. Riječni režim rijeke Jale je pluvijalno-nivalni. sarmatski. Maksimalni vodostaji i proticaji se redovito javljaju u proljetnom periodu. Rad ima za cilj da na osnovu kompleksne analize fizičkogeografskih komponenata. Automorfna tla su rasprostranjena u sjeveroistočnom i jugozapadnom dijelu sliva. dok se hidromorfna tla javljaju neposredno uz vodotoke. Sliv rijeke Jale pripada umjereno toplom vlažnom klimatu sa toplim ljetom (Cfb klimat) čija prosječna godišnja temperatura zraka iznosi 10 0C. karta nagiba. Usljed uticaja različitih fizičkogeografskih uslova slivno područje Jale pripada peripanonskom biljnovegetacijskom pojasu. ekspozicija i energije reljefa. Najstarije su naslage fliša iz gornjeg eocena i donjeg oligocena preko kojih kontinualno leže slatkovodni sedimenti donjeg i srednjeg miocena sa ležištima kamene soli. Geološka građa.9 km2. Zbog potpunije analize navedenog problema urađeno je nekoliko tematskih karata sliva rijeke Jale i to: geološka. komparativna metoda. S. zatim raznovrsni tortonski. hidrografska. karta digitalnog modela reljefa. panonski.S. a prosječnom temperaturom najtoplijeg mjeseca 19. determinira landšaftne cjeline u slivu rijeke Jale. kartografska metoda. Ahmetbegović Uvod Sliv rijeke Jale se nalazi u sjeveroistočnoj Bosni između Panonske nizije na sjeveru i Dinarskog planinskog masiva na jugu. blago je nagnuto prema jugu. Sliv rijeke Jale je asimetričan i odlikuje se prilično gustom riječnom mrežom. pontijski i pliokvartarni sedimenti. statistička metoda. U regionalnogeografskom pogledu navedeni sliv pripada regiji Sjeverne Bosne. Preklapanjem oleata navedenih elemenata izvršena je diferencijacija neposrednog područja sliva rijeke Jale na cjeline. U prvom dijelu rada su prezentirane fizičkogeografske odlike sliva rijeke Jale. Područje je uglavnom izdignuto u pravcu zapad-istok (220-240 m). pedološka i vegetacijska karta. a čini ga nekoliko dugačkih poprečnih potočnih dolina i kosa koje završavaju u dolini rijeke Jale. hipsometrijska. reljefni sklop i geomorfološka evolucija su u interakcijskom odnosu omogućili formiranje normalne riječne doline na ovom prostoru. Složena geološka građa i tektonska struktura praćena brojnim egzogenim uticajima uvjetovali su reljefni sadrža u slivu koji karakteriše veoma uska zaobljena aluvijalna ravan sa riječnim terasama rijeke Jale i rijeke Soline i prostrani tuzlanski plato.3 0C. a u drugom dijelu fizionomske cjeline.

Šibošnice i Lukavca na sjeveru. glina i pijesak.Fizionomska diferencijacija sliva rijeke Jale Fizičkogeografske karakteristike Sliv rijeke Jale pripada regiji sjeverne Bosne. Dio toka od izvorišta do gradskog dijela Tuzle čine mioceni sedimenti. Janje na istoku. dok pri samom ušću rijeke Jale u rijeku Spreču kod Lukavca preovladavaju kvartarni sedimenti. preko Gornje Tuzle i Tuzle. pijesak. Moluha. pješčari. Reljef se odlikuje umjerenom raščlanjenošću sa nadmorskim visinama od 181-915 m. Uzana potolina koja se pruža pravcem istok-jugoistok. glinama i ugljonosnim naslagama. Cijela slivna površina je smještena između planinske morfostrukture Majevice na sjeveroistoku i Sprečkog polja na jugu. breče. Ova rijeka je usjekla Tuzlansku kotlinu i njeno slivno područje se nalazi na južno eksponiranim padinama Majevice. uglavnom konglomerati. usjekao se u pliocene naslage predstavljene kvarcnim pijeskom. Smješteno je između riječnih sistema Tinje. Središnji dio toka. a prostire se od podnožja Majevice i Banj Brda. Slika 1. (Slika 1) U geomorfološkom pogledu najveći dio sliva pripada zoni rudnih i flišnih planina Bosne i Hercegovine. pretežno miocene i pliocene starosti. Donji dio toka se takođe usjekao u pliocene naslage. U njoj se nalazi dolina rijeke Jale i čine je 221 . prostor Tušnja. "tuzlanski krečnjaci" i dr. do Lukavca zove se Tuzlanska kotlina. zapadsjeverozapad. alevriti kroz koje mjestimice probija proluvijalni nanos. Gribaje na jugoistoku te Spreče na jugu. Navedeni sliv zahvata središnji prostor sjeveroistočnog dijela Bosne i Hercegovine i pripada hidrografskom sistemu rijeke Bosne. odnosno subregiji Sprečkomajevičkog kraja. alevritima. Geološka karta sliva rijeke Jale U geološkoj građi sliva rijeke Jale dominiraju tercijarne tvorevine. Šićkog Broda. Kreke. Sliv ove tekućice je građen uglavnom od stijena koje čine hidrološki izolatori pa su orografska razvođa ujedno i vododijelnice. Sliv rijeke Jale se nalazi na kontaktu Panonske nizije sa sjevera i Dinarskog planinskog masiva sa juga. Bukinja. Ova morfostruktura predstavlja horst između Sprečkog polja na južnoj i Posavine na sjevernoj strani. šljunak. tufovi.

Iz prezentiranih podataka uočljvo je i to da se na nagibu većem od 20° nalazi svega 11.32 700-800 5.96 % teritorije sliva. Slika 2.98 800-900 0. Zbog ovakvih uglova nagiba terena ovaj dio sliva odlikuje veoma snažna erozija. Ovaj hipsometrijski pojas zahvata 169.63 km2 ili 8.98 %).46 500-600 30. nagibi od 10-15° na 37. Drugi prostraniji dio doline se nalazi između Bistarca na desnoj te Bokavića na lijevoj obali rijeke Jale u dužini oko 12 km. a od toga veći dio sliva ima nadmorsku visinu od 400 do 500 m (97.79 km2 ili 4. nagibi od 5-10° na 70.12 % teritorije prezentiranog sliva.48 40. Ovdje se Tuzlanska kotlina spaja sa Sprečkim poljem.35 km2 ili 29. utvrđeno je da su uglovi nagiba do 5° rasprostranjeni na 97.90 100.48 km2 ili 40. Hipsometrijske karakteristike sliva rijeke Jale Nadmorska Nadmorska Površina Površina visina (m) visina (m) % (km2) % (km2) 100-200 3. slika 2) Tabela 1.13 2.46 1.S.19 km2 ili 71.67 % slivne površine.50 km2 ili 41 % teritorije.92 200-300 41.31 17. blago zatalasan i brdovit prostor sa nadmorskim visinama do 500 m. Hipsometrijski pojas od 500 do 1000 m ili pojas brdskog i nisko-planinskog reljefa zahvata 68. (Tabela 2 i slika 3) 222 .82 %.16 400-500 97.74 12. Beograd.88 % površine sliva. Vojnogeografski institut. Hipsometrijska karta sliva rijeke Jale Analizom vrijednosti uglova nagiba reljefa sliva rijeke Jale prezentiranih u tabeli 2. (Tabela 1. Smajić. 1972. Sliv rijeke Jale predstavlja najvećim dijelom uravnjen.63 km2 ili 15.00 Izvor: Podaci dobiveni planimetrisanjem sa Topografske karte 1:200 000. Gornji dio doline se prostire od podnožja planine Majevice do linije MoluheMiladije u dužini oko 10 km.77 300-400 26. S.07 0.76 13.93 11. Ahmetbegović dva dijela.71 km2 ili 28.57 % . dok na nagibe od 15-20° otpada 20. pojačano spiranje i odnošenje materijala.03 Ukupno 237.37 600-700 32.

a zatim teče prema zapad kroz široku dolinu. Ovaj vodotok protiče kroz naselje Gornja Tuzla i Simin Han gdje se spaja sa Požarnicom.4°C. Izvire u podnožju planine Majevice na nadmorskoj visini 728 m.57 20° i više 11.63 8.1°C. Sliv rijeke Jale se odlikuje ravnomjerno raspoređenim padavinama tokom cijele godine sa relativnim kolebanjem od 6.50 40. Slika 3.1000 mm. Godišnja količina padavina varira od 900 . a razlika je svega 0.8°C.82 Ukupno 237. U temperaturnom bilansu najtopliji mjeseci juli i avgust gotovo su izjednačeni. Godišnja amplituda temperature zraka ovdje iznosi 20.9 100 Izvor: Podaci dobiveni planimetrisanjem sa Topografske karte 1:200 000.35 29. kroz gradski dio i tuzlansku industrijsku zonu.67 5-10° 70. dok je najtopliji juli sa 19. a dužina slivnog područja 88 km.9 km2. Karta uglova nagiba reljefa sliva Jale Prema Kepenovoj klasifikaciji klime sliv rijeke Jale pripada Cfb klimatu sa prosječnom godišnjom izotermom od 100C i prosječnom temperaturom najtoplijeg mjeseca ispod 22 0C. Rijeka Jala je desna pritoka rijeke Spreče i drugi je vodotok po značaju u Tuzlanskom basenu. Dužina glavnog toka od izvorišta do ušća iznosi 37 km.96 10-15° 37. Najhladniji mjesec je januar sa prosjekom od -0.2 %. Površina sliva rijeke Jale iznosi 237.63 15.Fizionomska diferencijacija sliva rijeke Jale Tabela 2. U neposrednoj blizini industrijskog kombinata Lukavac rijeka Jala se ulijeva u rijeku Spreču na nadmorskoj visini 181 m. Vojnogeografski institut.79 4.3°C. 1972.98 15-20° 20. Slivno područje rijeke Jale odlikuje veoma izražen reljef sa razvijenom hidrografskom mrežom 223 . Nagibi padina u slivu rijeke Jale Uglovi Uglovi Površina Površina nagiba nagiba % (km2) % (km2) 0-5° 97. a većom količinom se odlikuje sjeveroistočno i sjeverozapadno područje prezentiranog sliva. Beograd. Ona je pritoka prvog reda i ujedno najduža pritoka rijeke Spreče.

ilovačama. Jala ima normalnu dolinu i njene strane se odlikuju malim padovima. vegetacijskih.06 m3/s i maksimalni od 268 m3/s. U područjima 224 . Ahmetbegović i visinskim razlikama između 181 m .S. a padovi se kreću u intervalu od 0-50. Landšaft mezofilnih šuma kitnjaka i običnog graba i 3. Na osnovu kompleksne analize oleata fizičkogeografskih elemenata poštujući princip geografske homogenosti moguće je u slivnom području rijeke Jale izdvojiti slijedeće landšaftne cjeline i to: 1. topole i hrasta lužnjaka. a najniže od juna do oktobra sa minimumom u augustu i septembru. vegetacijskih. pedoloških i dr. žutosmeđa tla na pijescima. klimatskih. prostranim dnom i plitkim usjecima. U postupku diferencijacije sliva rijeke Jale na cjeline kao vodeći faktori uzeti su geološka građa i reljef sliva. Landšaft montanih bukovih i bukovo-jelovih šuma. hijerarhičnosti. Najviše vodostaje ovaj vodotok ima u periodu od novembra do maja sa maksimumom u aprilu. Grabovac. Fizičkogeografska diferencijacija se može provesti i u postupku smjene vodećih faktora gdje se na jednom nivo jedan faktor uzima kao vodeći. I pored većeg broja pritoka Jala je mali vodotok. Joševica i Mramorska. na drugom drugi itd. Landšaft mezohigrofilnih šuma sa lužnjakom zahvata najniže hipsometrijske nivoe u slivnom području Jale. gradu Tuzli čine i znatne ekološke probleme. Svaki od navedenih faktora u postupku fizičkogeografske diferencijacije prostora može imati ulogu vodećeg faktora a to ovisi prije svega od svrhe ovog postupka. Ovakve oscilacije. pored ostalog. energija reljefa nije veća od 100 m. sivosmeđa karbonatna tla. pedoloških. Smajić. U ovom dijelu sliva nadmorske visine ne premašuju 300 m. S. Uz to ima veoma izražen bujični karakter. a na osnovu atributivnih svojstava navedenih elemenata izdvajaju se područja kao povoljna ili nepovoljna za određenu vrstu namjene. Pedo i biodiverzitet neposrednog područja ovog sliva u značajnoj mjeri je odraz svih fizičkogeografskih činilaca. smeđa degradirana tla na glinama. Tako je na profilu Tuzla u tridesetogodišnjem periodu izmjeren minimalni proticaj od 0. Složen petrografski sastav uz ostale uvjete u slivu omogučio je obrazovanje više vrsta automorfnih i hidromorfnih tala kao što su smonice. odlika navedenog područja. Sve važnije pritoke ulijevaju se u rijeku Jalu sa desne strane. kao i antropogenih djelovanja tokom vremena. Navedeni faktori u interakciji imaju značajnu ulogu u formiranju klimatskih.728 m. Područje uz neposredni tok rijeke Jale pripada biomu umjereno vlažnih šuma vrbe. naročito geološko-geotektonskih. smeđa beskarbonatna tla i dr. siva karbonatna i beskarbonatna tla. Riječni režim Jale i njenih pritoka je pluvijalnonivalni. a dolinske strane su pod mezofilnim šumama hrasta kitnjaka i običnog graba koje u višim zonama prelaze u biom bukovih i bukovo jelovih šuma. Geotektonske odlike i petrografski sastav su omogućili da ovaj vodotok formira asimetrično porječje sa razvijenijom desnom stranom i riječnu mrežu pravouglog tipa. Jedina veća pritoka sa lijeve strane. Fizičkogeografske cjeline Fizičkogeografske karakteristike sliva rijeke Jale su rezultat interakcijskih odnosa više fizičkogeografskih faktora. geomorfoloških. rijeka Požarnica sa Kovačicom. Najveće njene pritoke sa desne strane su: Solina. ulijevaju se u izvorišnom dijelu. lijeske. Procentualno je veća pokrivenost šumskim fitocenozama sjevernog i sjeveroistočnog u odnosu na južni dio sliva. johe. Landšaft mezohigrofilnih šuma sa lužnjakom. 2. naročito u sušnom periodu godine. taksonomatičnosti i dr.

S obzirom na geološku građu. smeđa beskarbonatna tla na trošnim krečnjacima. Zbog ovih i niza drugih atributa navedena cjelina se manjim dijelom odlikuje blago zatalasanim (brežuljkastim) reljefom dok je veći dio terena izrazito brdovitog karaktera. žuto-smeđa tla na pijescima. hidrografske i pedološke karakteristike ova cjelina predstavlja pogodno stanište za razvoj hrasta kitnjaka i običnog graba. U geološkoj građi ovog landšafta dominiraju tercijarne i kvartarne tvorevine. u landšaftu mezohigtofilnih šuma kitnjaka i običnog graba. Ovaj landšaft je nešto hladniji. siva karbonatna i beskarbonatna tla na škriljcima. Prosječna relativna vlažnost zraka ovdje iznosi 80 %.Fizionomska diferencijacija sliva rijeke Jale ovog landšafta (aluvijalna ravan) gdje nagibi reljefa ne premašuju 20 nema vidljivih tragova kretanja masa pa je površinsko spiranje svedeno na minimum. reljef. intenzivno spiranje i pokreti masa što predstavlja veliki problem u pogledu stabilnosti terena. Pedološki pokrov ove landšaftne cjeline čini nekoliko vrsta dolinskih tala neposredno uz tokove Jale i Soline dok su uske doline pritoka Jale i periferni dijelovi ovog landšafta pokriveni tlima koja su svoj puni razvitak ostvarila na višim nadmorskim visinama u skladu sa dominirajućim pedogenetskim faktorima tj. manje vlažniji i ima neznatno veću količinu padavina u odnosu na prethodni što je direktna posljedica razlike u nadmorskim visinama između navedenih cjelina. Srednja godišnja temperatura zraka u ovoj landšaftnoj cjelini iznosi oko 10 0C. a prosječna godišnja količina padavina 897 mm. pelosoli i dr. U geološkoj građi ovog landšafta dominiraju uglavnom tvorevine miocene i pliocene starosti. izraženo je spiranje i kliženje terena. a najčešći vjetrovi su iz sjeveroistočnog i jugozapadnog pravca čija srednja brzina iznosi svega 1. zbog 225 . Ovo područje ima odlike umjereno tople i vlažne klime sa toplim ljetom klasificirane po Kepenu kao Cfb klimat. klimatske. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi oko 9. Dio cjeline koji se prostire neposredno uz tok Jale i njenih pritoka odlikuje se velikom količinom aluvijuma kroz koji mjestimice izbija proluvijalni nanos. uglavnom vrbe. Naime. U ovom dijelu sliva prisutna je snažna erozija. Po obimu su najzastupljenije tvorevine miocene i pliocene. Obodni dijelovi ove cjeline imaju padove do 50 pa su tu vidljive pojave kretanja. lijeske i topole na koju se u višim hipsometrijskim nivoima ovog landšafta nastavlja formacija hrasta lužnjaka.5 m/s. obrazovanja i očuvanja pedološkog pokrova na navedenim terenima i dr. uglavnom serpentina sa naslagama kvartarnih sedimenata.5 0C. a zbog ekspozicionih odnosa u navedenom landšaftu i bukovih formacija. smeđa srednje duboka i duboka tla na karbonatnoj trošini. Površina ovog areala iznosi 124 km2 ili 52 % ukupne površine sliva Jale i predstavlja najprostraniju landšaftnu cjelinu u analiziranom slivu. Landšaft mezofilnih šuma kitnjaka i običnog graba u slivu Jale zahvata hipsometrijske nivoe između 300 m i 500 m i kontaktna je zona između landšafta mezohigrofilnih šuma sa lužnjakom na jugu i landšafta montanih bukovih i bukovojelovih šuma na sjeveru. smonice. Površina ove landšaftne cjeline iznosi 45 km2 što predstavlja 19 % ukupne površine sliva Jale. johe. litohromatogena crvena i ljubičasta tla. Energija reljefa u ovom dijelu sliva je mnogo veća nego u prethodnom landšaftu i kreće se u intervalima drugog i trećeg razreda energije reljefa (50-120 m i 120-170 m). rjeđe oligocena. Cjelina se odlikuje veoma složenim pedološkim pokrivače kojeg čine najvećim dijelom smeđe degradirana tla na glinama i ilovačama. U vegetacijskom pogledu u ovoj cjelini dominiraju poplavne šume. Nagibi padina su u ovom landšaftu mnogo veći u odnosu na prethodnu cjelinu i kreću se u intervalu od 5 do 200. Jugozapadni dio ove cjeline situiran je od ofiolita. Postranstvo ove cjeline pripada prvom i drugom razredu energije reljefa (0-50 m i 50-120 m) što znači da se ova lanšaftna cjelina rasprostire na prilično uravnjenom terenu čiji su periferni dijelovi znatno zatalasani te naglo prelaze u padine hipsometrijski viših brdovitih formi.

Landšaft montanih bukovih i bukovo-jelovih šuma zahvata najviše hipsometrijske nivoe u slivnom području Jale. tufovi. radi se o smjeni sjevernih i južnih ekspozicija u navedenom dijelu ovog landšafta. 170230 m i preko 240 m). Ovaj landšaft je znatno hladniji u odnosu na dva prethodna.S. Landšaftne cjeline u slivu rijeke Jale 226 . Zbog navedenih nagiba ovaj dio sliva karakteriše veoma snažna erozija. Ahmetbegović termičkih razlika u južnom dijelu ovog landšafta ispod hrastovih formacija javlja se inverziona bukva iako je ona karakteristična za više nadmorske visine. i bukve u kombinaciji sa jelom. Energija reljefa je također izražena. oligocene i miocene tvorevine. listasti glinjci. rijeđe konglomerati (Ol). na višim hipsometrijskim nivoima ovog landšaft. a nagib padina se bitnije ne razlikuje u odnosu na prethodnu cjelinu. Površina navedenog landšafta iznosi 69 km2 ili 29 % ukupne površine analiziranog područja. pjeskoviti krečnjaci i laporci (E 2. U geološkoj građi ovog landšafta učestvuju manjim arealom kredne. andeziti (M 1. laporci. Zbog složenih fizičkogeografskih uvjeta koji vladaju u slivu navedeni landšaft predstavlja pogodnu sredinu za razvoj bukve. eocene. laporci. Srednja godišnja temperatura zraka je niža za oko 1 0C u odnosu na landšaft mezohigrofilnih šuma sa lužnjakom i iznosi oko 9 0C. bankoviti kvarcni pješčari. (Slika 4) Slika 4. S. pojačano spiranje i odnošenje materijala što svakako umanjuje kvalitet životnog prostora u navedenom landšaftu. Prosječna količina padavina se kreće u intervalu od 900-1000 mm. Dakle. Smajić. Uglavnom su to pločasti krečnjaci. u nižim. četvrti i manjim arealom peti razred energije reljefa (120-170 m.3 ). pješčari. rijeđe laporoviti krečnjaci (K 2 ). U ovom dijelu sliva nadmorske visine se kreću od 500 do 800 m. a dominira treći.2 ) i dr. glinci i pješčari. Iz prezentiranog se vidi da navedeni landšaft ima u cijelosti brdovit i značajno raščlanjen reljef predstavljen uglavnom južnim obroncima planine Majevice. Reljef se odlikuje kontinuirano velikim padovima koji u krajnjem sjeveroistočnom dijelu ove cjeline znatno premašuju 200.

: Morfostrukturne i morfosklupturne karakteristike reljefa Bosne i Hercegovine. unlike the other areas there are conditionally stable or unstable. Sarajevo.. 227 . Beograd. Zbog nepostojanja politike prostornog razvoja i nekonsultiranja struke danas je u ovom području industrija smještena na najpovoljnijem građevinskom zemljištu. tla i dr). Č. 3. M.: Hidrologija kopna. 1987. ground etc). 30. Problem predstavlja to što su površine povoljne za gradnju već urbanizirane ili neplanski uzurpirane za druge namjene. Because of these and some other reasons this area has many geological problems such is environmental pollution (air. 1984. Dukić. Literatura i izvori 1. Jovanović. vode. a u zapadnom dijelu gdje su uvjeti za gradnju znatno povoljniji izgrađena su brojna industrijska postrojenja i privredni objekti. sa širim osvrtom na prilike u slivu Jale i Soline. Main problem is that favorable areas are already urbanized and occupied without planning for other purposes.: Prilog poznavanju geološke građe. geneze. Grad se ne može širiti u pravcu istoka jer je raspoloživa površina uglavnom urbanizirana. water. pa je stanovništvo prisiljeno da se naseljava u istočni dio grada koji je i onako prebukiran. Dijelovi sliva rijeke Jale sa višim nadmorskim visinama su također izgrađeni stambenim objektima ali zbog velikih inklinacija javljaju se klizišta koja uvjetuju brojne probleme. 2.: Tektonska rejonizacija Jugoslavije. S. a odnose se prije svega na zagađenost životnog prostora (zraka. Zbog ovih i niza drugih problema ovo područje se odlikuje brojnim geoekološkim problemima. As a direct result of lack of environmental policy plan and not consulting experts we end up occupying western part of the city by industry complex and have large number of people moving to the eastern part that is already crowded. IX Kongres geologa Jugoslavije. Naučna knjiga. Anđelković. I. Parts of Jala basin in higher elevation are also packed with large number of houses causing dirt slide because of big inclination. Čičić. To su uslovno stabilni i nestabilni tereni pa je prije gradnje bilo kakvog objekta potrebno uraditi geomehaničku analizu terena da bi se eventualno izbjegle neželjene posljedice. Geološki glasnik br. Rješenja ovakve kompleksne situacije moguće je potražiti u budućem kvalitetnom prostornom planiranju čiji će primarni cilj biti kvalitetna organizacija životnog prostora. a ona bi zasigurno dala pozitivne rezultate i sa ekonomskog aspekta. Zbornik radova.Fizionomska diferencijacija sliva rijeke Jale Zaključak Rezultati analize tematskih karata i brojnih mjerenja pokazali su da se najpovoljnija područja za gradnju u prezentiranom slivu nalaze u dolini rijeke Jale i Soline. 4. Sarajevo 1972. D. Conclusion Analyze results of thermal maps and numerous of measuring have shown that the most favorable areas for constructions in the presented basin are in valleys of Jala and Solina Rivers. dok su ostala područja uslovno stabilna ili nestabilna. 1978. This area is partly stable but some parts are unstable so it requires geo-mechanic analyze of terrain to avoid possible unwished consequences. evolucije i tektonike tuzlanskog bazena. The city can not expanded towards east because of urbanized areas and western part is occupied by industrial zone. Sarajevo. Bušatlija. IX kongres geografa Jugoslavije. Salvation of this very complex situation can be resolved by organizing qualitative environmental planning with main focus on better quality of living space which would also provide better results in economical aspects.

Filipčić. S.: Klimatske karakteristike Tuzle. 25.: Klimatologija. M. Naučna knjiga. XX i XXI. 228 . 1981. Ahmetbegović 5.S.: Klimatogeni ekosistemi Bosne I Hercegovine.: Rijeka Krivaja – Potamološka razmatranja. 1981. Matvejev. Beograd. Beograd.. str. Knj. 1983. Katzer. P. Petrović. 38-49. Đ.: Spreča. Marković. 1978.: Postanak i struktura tuzlanskog bazena. 6. F. 11. Đ. 9. Zagreb. Beograd. Tuzla. Beograd. 13.: Osnovi primjenjene geomorfologije. Geografski pregled sv.: Geomorfologija. 1993. A. Sarajevo. I. 2005. Godina II. Sarajevo. Svezak Geografija. Lakušić. 17. 33-34. 1934-1935. 7. 16. Sarajevo. S. M. 10.: Geološko tektonske karakteristike Sjeverne Bosne. 1963. 8.: Biogeografija Jugoslavije. Spahić. Geoinžinjering. Zbornik radova Prirodnomatematičkog fakulteta. Jovanović. Geografski fakultet. Č. R.. Geografski pregled. Manojlović. 1979.: Geotektonsko poznavanje terena BiH. Sarajevo. 15. D. 14. GGD. 12. IX kongres geologa Jugoslavije. T. Sarajevo. Vidović.: Geologija Bosne i Hercegovine. Beograd.: Fizička geografija Jugoslavije. Soklić. 1926. 1990. Marković. Smajić. 10. 1964. 41-65. Paunković. str. Smajić. 2003. J. Geoinstitut. Geološki glasnik. Školska knjiga. Šegota. Knj. I. M. S. Sarajevo. Broj 2.

229 – 236 (2007-2008) Originalni naučni rad ORGANIZACIJA PROFESIONALNOG RAZVOJA NASTAVNIKA GEOGRAFIJE U ZEMLJAMA EVROPE 1 ORGANIZATION FOR PROFESSIONAL DEVELOPMENT OF GEOGRAPHY TEACHERS IN THE EUROPEAN COUNTRIES Dr. while the third part refers to contents and methods of advanced training for geography teachers in Europe. obrazovanje. Summary This paper is about geography teachers’ professional development as a sustained and lifelong process that portrays a personal commitment for each teacher alone. professional development. Đurđica Komlenović. broj 149001 (2006-2010). U prvom delu razmatra se inicijalno obrazovanje nastavnika geografije u zemljama Evrope. . Dušica Malinić. čiju realizaciju finansira Ministarstvo nauke i zaštite životne sredine Republike Srbije. Key words: geography teacher. profesionalni razvoj. Rad je tematski podeljen u tri celine. education. with special reference to their elementary education in the countries of South-East Europe. Drugi deo rada posvećen je postinicijalnom profesionalnom razvoju nastavnika geografije. dok se treći deo rada odnosi na sadržaje i metode stučnog usavršavanja nastavnika geografije u Evropi. 1 Napomena. Mr. Članak predstavlja rezultat rada na projektu »Obrazovanje za društvo znanja«. The paper is divided in three thematic parts. Ključne reči: nastavnik geografije. in regard to their advanced training through direct work. Beograd Sažetak U radu se govori o profesionalnom razvoju nastavnika geografije kao kontinuiranom i doživotnom procesu koji predstavlja ličnu obavezu svakog nastavnika.Zbornik radova PMF 4 i 5. odnosno njihovom usavršavanju kroz neposredan rad. sa posebnim osvtrom na osnovno obrazovanje nastavnika geografije u zemljama jugoistočne Evrope. The second part is dedicated to postinitial professional development of geography teachers. Institut za pedagoška istraživanja. The first part considers initial education of geography teachers in European countries.

dok je ostatak vremena namenjeno psihološko-pedagoškim sadržajima. Prilikom boravka u školi studenti se upoznaju sa školskom zakonskom regulativom. Na većini univerziteta čak su i vežbanja iz psihološko-pedagoške i metodičke grupe predmeta teorijskog karaktera. 2007). Najčešće je organizovana u semestru koji sledi nakon izučavanja pedagoške grupe predmeta ili po okončanju akademskih studija i traje od nekoliko sati (zemlje jugoistočne Evrope) do nekoliko nedelja ili duže (Nemačka). dok je problemski pristup. Dakle. u inicijalnom obrazovanju studenti se ne osposobljavaju da koriste aktivne nastavne metode i savremenu nastavnu tehnologiju. a osposobljavanje za njihovu primenu u nastavnom procesu je zapostavljeno. tradicionalnim nastavnim metodama i oblicima nastavnog rada. razvijaju i usavršavaju u procesu inicijalnog i postinicijalnog/doživotnog obrazovanja. poznavanje i korišćenje savremenih nastavnih metoda. Neosporno je da se poželjne nastavničke kompetencije stiču. 2006). praktični ili eksperimentalni stručni rad sa studentima u značajnoj meri je zapostavljen. Važno je napomenuti da u univerzitetskoj nastavi dominiraju verbalne metode rada. istraživački. osim u Nemačkoj. inicijalno obrazovanje budućih nastavnika geografije najčešće traje od 4 do 5 godina. U svim zemljama strukturu u studentske metodičke prakse čine dva dela: (1) poseta školi i prisustvo časovima geografije i (2) praktični rad u učionici. Ovaj podatak ukazuje da se budući nastavnici školuju kao predmetni specijalisti. koji svojim stručnim i didaktičko-metodičkim kompetencijama direktno utiču na efikasnost obrazovanja. ali je ključno pitanje kako doći do kvalitetne nastave koja obezbeđuje veću uspešnost učenika u školskom radu. nastavnici geografije u Nemačkoj na akademskim studijama imaju obavezne i dve godine pripravničkog staža. podrška učenikove porodice (Малинић.Komlenović. u učionici. slušaju predavanja o nastavnim principima. Pod nastavničkim kompetencijama najčešće se podrazumevaju: stručnost. uzimajući u obzir kvalitet onih koji pomažu i podržavaju proces učenja. već te veštine stiču i razvijaju u praksi odnosno. pedagoškom dokumentacijom. U većini evropskih univerzitetskih centara. aktivnih oblika rada i savremene obrazovne tehnologije. Organizacija studentske metodičke prakse (hospitovanja) u zemljama Evrope veoma se razlikuje. Malinić Inicijalno obrazovanje nastavnika geografije u evropskim univerzitetskim centrima Nastava zauzima centralno mesto u školi i predstavlja složen i dinamički odnos u kome se dolazi do određenih rezultata. Kreatori obrazovne politike kvalitet škole najčešće sagledavaju kroz ostvarenost postavljenih obrazovnih ciljeva i ishoda u nastavi. odnosno predavanja i tumačenja nastavnika. ličnost nastavnika. dok je osposobljavanje za raznovrsne nastavničke uloge i zadatke marginalizovano (Klašnja. D.5 godina. Jedno od najvažnijih pitanja školske prakse je kako nastavu učiniti što efikasnijom. a najveći deo vremena provode na časovima gde ih iskusni nastavnici upoznaju sa budućim zanimanjem. Drugi deo prakse 230 . Istraživanja su pokazala da na efikasnost nastave utiču brojni faktori. prezentuju se teorijski i praktično i obuhvataju od 70% do 96% nastavnog vremena. obrazovni sadržaji. Posebno značajnu ulogu imaju nastavnici. gde traje 6. fleksibilnost u radu i otvorenost za promene. individualne karakteristike učenika. Pored inicijalnog obrazovanja od četiri i po godine.Đ. nastava se realizuje kroz klasične oblike rada (predavanja) i teorijske vežbe. Sadržaji geografske nauke u nastavi. pedagoške veštine. to znači da budući studenti. U državama Evrope. Različiti modeli nastave zalažu se za različite ciljeve školovanja. a posebno: način organizovanja procesa nastave. uz dominatno izučavanje akademskih geografskih disciplina. oblicima organizovanja nastavnog i vannastavnog rada. uglavnom.

dok sadržaji predmeta pedagogija. U zemljama jugoistočne Evrope. Zasnivanjem radnog odnosa u školama. kao i nastavom na tim nivoima. Dakle. svršeni diplomci počinju pripravnički staž. Nastavna sekcija Internacionalne geografske unije dala je preporuke koje se odnose na modernizaciju i unapređivanje kvaliteta inicijalnog obrazovanja i uvođenja u rad nastavnika geografije. Inicijalno obrazovanje nastavnika u zemljama jugoistočne Evrope. kao ni podizanju opšte i pedagoške kulture budućih nastavnika. Zbog toga je važno podsticanje interdisciplinarnosti i kooperativnosti u radu. 1995/96). predviđeno je da mladi nastavnici stiču znanja i iskustva o nastavničkoj profesiji. pedagoga i/ili psihologa. Naime. da ih primenjuje u svom radu i da prihvata inovacije u nastavnom procesu (Рудић. Sve ovo ukazuje da institucije koje obrazuju buduće nastavnike geografije nemaju dovoljno interesovanja za osnaživanje inicijalnog didaktičko-metodičkog obrazovanja koje je neophodno budućim nastavnicima. uspostavljanja sistema praćenja. Ovakvo stanje u akademskom obrazovanju nastavnika ne može da doprinese savremenim potrebama obrazovanja i društva u celini. psiholoških i metodičkih znanja i veština. U toku ovog perioda. Potencira se nužnost osnaživanja i inoviranja načina i oblika usavršavanja uz rad. vrednovanja rada i profesionalnog napredovanja nastavnika koji treba da odgovore svim savremenim profesionalnim izazovima (Rawling. uz mentorski nadzor oni pripremaju i izvode nastavni čas geografije. koji traje od 6 do 12 meseci. koji najčešće nisu adekvatni predviđenim ciljevima i ishodima nastave. Nastavna praksa ili hospitovanje studenata je formalnog karaktera. savet ili uputstva od iskusnih nastavnika ili stručne službe u školi. koji mora da bude usmeren ka profesionalnom razvoju akademskih znanja i veština potrebnih za obavljanje nastavničkog poziva. što se može smatrati i imperativom savremenog obrazovanja. budući da ne doprinosi didaktično-metodičkom obrazovanju i modernizaciji nastave geografije. najčešće. studentima se izdaje potvrda koja ne sadrži ni jedan kvalitativni pokazatelj njihovog rada. U zemljama jugoistočne Evrope pripravništvo nije sastavni deo inicijalnog obrazovanja. pre svega. Važno je napomenuti da metodiku nastave geografije. pa zato često u radu pripravnika postoji šarenilo u primeni metoda i oblika rada. U bazičnom obrazovanju nastavnika dominiraju sadržaji geografske nauke. Zato je neophodno. 2007). Usled nedostatka primera dobre prakse značajno opada i kvalitet same nastave i ne razvija se dobra osnova za dalje stručno usavršavanje nastavnika. 2007). a koji bi trebalo da bude pod mentorskim nadzorom iskusnog nastavnika geografije. inicijalno obrazovanje nastavnika geografije najčešće traje 4 godine i nije se menjalo niti usaglašavalo sa savremenim promenama i potrebama nastavničke profesije. Nesumnjivo je da ovakva organizacija inicijalnog obrazovanja ne odgovara savremenim potrebama društva. od nastavnika se očekuje da unapređuje kvalitet i efikasnost obrazovanja. Pogotovu što se od nastavnika očekuje da bude nosilac promena u obrazovnom sistemu (Станковић и Павловић. da prati naučna i tehnička dostignuća. nakon čega uz preporuku mentorskog tima oni polažu pripravnički ispit (Рудић. 2007) ili ispit za nastavničku licencu. odnosno.Organizacija profesionalnog razvoja nastavnika geografije u zemljama Evrope odnosi se na neposredan rad studenata u školi. inoviranje kurikuluma za obrazovanje nastavnika. psihologija i metodika nastave nisu usaglašeni i obuhvataju od 4-10 % nastavnog vremena. Po obavljenom praktičnom radu/praksi. izvode profesori različitih užih (geografskih) specijalnosti koji nisu imali neposredan nastavnički kontakt sa školom i koji se nisu bavili bazičnim (obaveznim) i srednjim obrazovanjem. Otuda je ovakav vid organizovanja metodičke prakse formalnog karaktera i može se smatrati ne odgovarajućim. Ne treba zaboraviti da u ovom periodu pripravnici retko kada dobijaju adekvatnu pomoć. sve je jasniji zahtev za modifikovanjem i osavremenjivanjem pedagoških. razvoj timskog 231 .

Istraživanja ukazuju da inicijalno obrazovanje ne može da bude dovoljno za celokupnu nastavničku karijeru. 2007). dok didaktičkometodička pitanja nisu u sferi interesovanja ovih asocijacija. U manjem broju zemalja (Nemačka. evropskom i svetskom nivou (kongresi. (2) marginalizovan značaj kontinuiranog razvoja nastavnika. 2004). Španiji.Komlenović. Francuska. 2000). Negde se formiraju posebni. Oblici i načini organizovanja ovog vida profesionalnog razvoja planiraju se u svim državama Evrope i na svim nivoima. U novije vreme. kao što su Pedagoški i drugi instituti u Rusiji i u zemljama Istočne Evrope ili nastavničke asocijacije i organizacije. vrlo uspešno stručno usavršavanje za nastavnike geografije osnovnih. nastavnici zadovoljavaju potrebu za akademskim sadržajem obrazovanja i ujedno se praktično obučavaju. namenski projekti nacionalnih ili međunarodnih organizacija u koje se uključuju pojedinci ili ekipe nastavnika i školske ustanove u saradnji sa lokalnim institucijama. Organizovane su ekipe instruktora koje edukuje veće grupe nastavnika na lokalnom nivou. Profesionalni razvoj nastavnika geografije. Malinić rada. čime se uspostavlja kontinuitet sa inicijalnim obrazovanjem. Međutim. simpzijumi. veoma se razlikuje.Đ. U većini zemalja Evrope profesionalni razvoj nastavnika geografije odvija se na nekoliko načina:  Cascade training – kaskadno usavršavanje. Francuskoj. u zemljama Evrope. nadzornika i predavača u školama na regionalnom ili lokalnom nivou. literatura) omogućavaju nastavnicima geografije da saznaju novine u nauci. naročito zbog velike šarolikosti u kvalitetu stručnog i pedagoškog obrazovanja (Комленовић. Male grupe eksperata obučavaju veće grupe savetnika. kao i osnaživanje socio-psiholoških komponenti nastavničkih veština Nova obrazovna politika koja se odnosi na inicijalno obrazovanje nastavnika prisutna je u gotovo svim zemljama Evrope. Usavršavanje nastavnika geografije uz rad Usavršavanje nastavnika u toku rada je kontinuirani proces i predstavlja ličnu obavezu svakog pojedinca. (3) nedovoljna povezanost inicijalnog obrazovanje i profesionalnog razvoja nastavnika i (4) nepostojanje sitemske veze između inicijalnog obrazovanja nastavnika. 232 . Udruženja geografa na regionalnom. uvođenje inovacijskih metoda i oblika rada. Italiji. odnosno. usavršavanjem nastavnika geografije bave se razne profitabilne i neprofitabilne organizacije. praktičnog rada i istraživačkih delatnosti u kome se dopunjuju znanja. dinamičan i trajan proces učenja. D. srednjih i učiteljskih škola realizuje Kraljevska škola za pedagoške studije u Danskoj (Усавршавање наставника у европским земљама. počev od lokalnog do centralnog (državnog) nivoa. razvijaju veštine i sposobnosti koje treba da odgovore bržim promenama i izazovima sve zahtevnijeg društva.  Mobil teacher training – mobilno usavršavanje. istraživanja i unapređivanja škola i sistema obrazovanja uopšte (Klašnja. nastavnički centri u Velikoj Britaniji. Najčešće se odvija u vanuniverzitetskim ustanovama. vladine i nevladine agencije i mediji. Na ovaj način. u mnogim zemljama Evrope prisutno je tradicionalno shvatanje profesionalnog razvoja nastavnika koje karakteriše: (1) kratak period inicijalnog obrazovanja. Kontinuirano. To je otvoren. Portugalija) stručno usavršavanje se organizuje na matičnom fakultetu.

nove nastavne programe kao i novine iz geografske nauke. Павловић. Ovi strateški ciljevi podrazumevaju: (1) unapređivanje kvaliteta i efikasnosti sistema obrazovanja i obuke u zemljama EU. 2007). audio i video kasete. nove metode i oblike rada. godine. Ovaj način stručnog usavršavanja podrazumeva evaluaciju i kriterijume za napredovanje nastavnika. inicijalnim obrazovanjem i ličnim afinitetima nastavnika. godine tri strateška cilja obrazovanja i obuke nastavnika koje je potrebno realizovati do 2007. Ovakvi programi sadrže didaktičke inovacije. problemi kod obezbeđenja zamene časova (u vreme nastavnih dana) i nedostatak finansijskih sredstava. Posebno je značajno naglasiti da. podrazumeva program za proširivanje i dopunjavanje znanja iz geografije. nastavnim sadržajima. koji je dostupan svima i koji je usklađen sa savremenim dostignućima (Станковић. Za ovaj vid usavršavanja koriste se razni mediji. finansijskom situacijom zemlje i škole. ograničeno ili je zanemareno duži vremenski period. Mišljenja eksperata koji se bave obrazovanjem i iskustva nastavnika potvrđuju da su najkvalitetniji oni vidovi stručnog usavršavanja koji objedinjuju teorijske sadržaje i praktičnu obuku uz aktivno učešće nastavnika. Distance training . 2007). Nastavniku se ponuđeni moduli    sa sadržajima koji su diferencirani po nivou složenosti i sa očekivanim ishodima. S tim u vezi zemlje Evropske unije usvojile su 2001. 2004). nastavnim planovima i programima. kao i ostali vidovi. 2001). Sadržaji i metode profesionalnog razvoja nastavnika geografije Jedan od apostrofiranih problema u obrazovanju. Ovaj način usavršavanja najprisutniji je u Velikoj Britaniji. U pojedinim zemljama ovakav vid stručnog usavršavanja je regulisan zakonskom regulativom i obavezan je za nastavnike. računari. satelitske komunikacije. In-service further training – dalje obrazovanje.Organizacija profesionalnog razvoja nastavnika geografije u zemljama Evrope  Modular training – modularno usavršavanje. Kontinuiranim obrazovanjem nastavnici stiču nova znanja i veštine. Ovakav vid usavršavanja ima za cilj da se nastavnici redovno informišu o novinama u: školskom zakonodavstvu. (2) olakšan pristup svim sistemima i (3) otvaranje sistema ka spoljnom svetu (The concrete future objectives of education and training systems. evaluacijom učeničkih postignuća. Ostvarenost ovih ciljeva evaluiraće se definisanim kvantitativnim i kvalitativnim indikatorima koji treba da posluže većini zemalja da izrade sveobuhvatne strategije profesionalnog razvoja nastavnika (Klašnja. nastavnici imaju izraženu potrebu za profesionalnim razvojem kao kontinuiranim procesom. svakako je i stručno usavršavanje nastavnika koje je često neadekvatno. diskovi. Continuing education – kontinuirano obrazovanje koje se ostvaruje preko kurseva i seminara. prema nalazima nekih istraživanja. U nekim zemljama Evrope ovakav vid stručnog usavršavanja.obrazovanje na daljinu. 233 . Činjenica je da stručno usavršavanje treba da bude u skladu sa: strategijom obrazovanja. potrebom i vrstom škole. mogu da steknu diplomu višeg nivoa. ujedno i potreba. Д и Б. prepušteno je slobodnom izboru nastavnika (Комленовић. pedagoški časopisi i listovi. Najčešći razlozi su: mišljenje ili volje direktora škole.

D. Seminare organizuju ustanove koje se razvijaju i usavršavaju u skladu sa državnom politikom i njenim odnosom prema obrazovanju. Većina seminara se sastoji od teorijskog i praktičnog. organizuju ih stručna udruženja i namenjene su ne samo nastavnicima geografije. Saradnja na relaciji nastavnik-roditelj: (Комленовић. Obično su angažovani za organizacione i tehničke poslove na seminaru. 2 i 3). odnos nastavnik-učenik. Didaktika i metodika geografske nastave (ocenjivanje. Obrazovna i psihološka problematika (deca sa posebnim potrebama. Sve ove institucije najčešće angažuju predavače i edukatore iz svoje ili drugih sredine. Najčešće su to centri ili pedagoški zavodi za stručno usavršavanje. 2003). U ulozi predvača su najčešće nastavnici i predavači sa institucija na kojima se stiče inicijalno obrazovanje. 2004). uključujući i kompjutere) 3. sadržaj) 2. problemska nastava. evaluacija se vrši interno. oblici učenja. Posebne specijalizacije iz geografskih disciplina 7. U stručnom usavršavanju učestvuju: inspektori. U nekim zemljama. Oni su nadležni za usavršavanje vezano za obrazovnu politiku i novine u obrazovanju. nastavnička udruženja. Evaluaciji programa stručnog usavršavanja daje se veliki značaj. nastavnici-edukatori u svojim školama imaju smanjen obim nastavnih i vannastavnih aktivnosti. nevladine organizacije i asocijacije. radioničarskog dela gde se teorijska znanja i veštine osnažuju ili dopunjuju. individualna i grupna nastava za učenje na osnovu sposobnosti učenika) 5. Očuvanje prirodnog okruženja i zdravlja 6. Predmetni kurikulum (struktura. Seminari su najčešće tematski organizovani i obuhvataju sadržaje i aktivnosti iz sledećih oblasti: 1. objavljuje ih i na osnovu 234 . Geografi koji su stalno zaposleni u centrima ili zavodima za stručno usavršavanje poseduju veliko i kvalitetno iskustvo u nastavi i dodatno su specijalizovani za stručno usavršavanje. Izrada nastavnih sredstava 4. nastavnicima za dodatnu kvalifikaciju i nastavnicima različitog nivoa obrazovanja (Komlenović. rad sa obdarenom decom. savetnici. direktori škola i stručni saradnici. 2000). Malinić U novije vreme. Multikulturalizam i evropska dimenzija u obrazovanju 8. dok iskusni nastavnici iz škola osnažuju didaktička i metodička iskustva polaznicima seminara. Organizator seminara obrađuje podatke. nastavnicima sa značajnim radnim iskustvom. u zemljama Evrope daje se veći značaj obrazovanju. već i široj zainteresovanoj javnosti.Đ. određene organizacione jedinice pri ministarstvima prosvete. Stručno usavršavanje nastavnika geografije u zemljama Evrope najčešće je organizovano putem tribina i seminara koji su namenjeni različitim ciljnim grupama: pripravnicima. U većini zemalja Evrope prioritet se daje saminarima koji su direktno vezani za inovacije u nastavnom procesu (stavke: 1. nastavnici dobijaju nova znanja iz sveta nauke.Komlenović. Na ovaj način. interaktivne nastavne metode i savremeni oblici rada. Seminare za nastavnike u srednjim stručnim školama mogu organizovati institucije iz lokalne sredine koje su direktno zainteresovane za određeno područje rada (Усавршавање наставника у европским земљама. Zbog angažmana u specijalizovanim ustanovama za stručno usavršavanje. radom ekstertnih timova ili u formi inspekcije. postoje razlike u obliku i kvalitetu nastave u inicijalnom obrazovanju i u načinu prenošenja znanja i veština budućim nastavnicima geografije. Vaspitno usmeravanje i profesionalna orijentacija 9. položaju škole u društvu i razvoju nastavničkog poziva. Seminari se najčešće evaluiraju na osnovu upitnika koji popunjavaju polaznici u toku ili na kraju seminara. nove tehnologije. Tribine su najčešće tematskog i teorijskog karaktera. Svakako. nadzornici.

radionica i slično. a najčešće se odvija preko tribina. zavode. na osnovu čega može da se utiče na poboljšanje kvaliteta budućih seminara. Ovakav način stručnog usavršavanja može značajno doprineti jačanju međunarodne saradnje. iskusni nastavnici iz škola ili stručnjaci iz ostalih sfera društvenog života koji su zainteresovani za obrazovanje i usavršavanje nastavnika. razumevanju. potrebe nastavnika. kao i lična 235 . Na organizaciju. zbornika radova. Poseban vid usavršavanja nastavnika obuhvata praćenje naučne i stručne literature. Evaluacioni listi najčešće sadrži pitanja koja se odnose na: očekivane ishode. programe za studijske boravke i putovanja u matičnoj zemlji. pogotovu ako se ima u vidu da je njegova metodologija nedovoljno razrađena. usavršavanja uz rad do profesionalnog napredovanja nastavnika. medija i informatičke mreže novine iz nauke i nastave prenose daljim korisnicima. Zaključak Profesionalni razvoj nastavnika. Zato je neophodno osmisliti programe za razmenu nastavnika. časopisa. Postinicijalno obrazovanje i usavršavanje vezuje se za institute. Svetska banka. odnosno. lokalne zajednice i drugih organizacija. Holandije i Norveške).čiji su korisnici nastavnici geografije iz osnovnih i srednjih škola (najbrojniji su nastavnici iz Austrije. UNESKO) i instituta. Edukatori su eksperti iz nauke. solidarnosti i širenju geografskog horizonta. predlog novih tema. za sada ne postoji konsenzus oko koncepcije i strukture stručnog usavršavanja nastavnika geografije. stručna udruženja nastavnika. seminara. razne nevladine asocijacije i organizacije. oblike i načine stručnog usavršavanja najčešće utiču državna politika u oblasti obrazovnog sistema. geografska znanja i oskudna psihološko-pedagoška i metodička znanja i veštine. usvojeni su strateški ciljevi obrazovanja i obuke nastavnika svih profila koji treba da doprinesu kvalitetu i efikasnosti sistema obrazovanja na nivou Evrope i u pojedinačnim zemljama. obrazovne institucije imaju razvijenu izdavačku delatnost i preko praktikuma. polaganje testa nakon završetka seminara. doživotno usavršavanje je zakonom regulisano pravo i obaveza svakog pojedinca i pokriva sve oblasti institucionalnog i vaninstitucionalnog obrazovanja. Inicijalno obrazovanje nastavnika organizovano je na univerzitetskim institucijama. finansijska orijentacija škole. 2005). koje pružaju veoma stručna. postoje namenske stipendije međunarodnih organizacija (Evropski savet. Međutim. radionica. U razvijenim zemljama. a koji prijavom na konkurs ostvaruju učešće na projektima tih organizacija. Za ovakav vid stručnog usavršavanja neophodna je finansijska podrška škole. i za ovakve seminare prijavljuje se mali broj polaznika. Problem kod ovakvog tipa evaluacije može predstavljati neadekvatna kritičnost nastavnika (preterano blag ili strog kriterijum vrednovanja).Organizacija profesionalnog razvoja nastavnika geografije u zemljama Evrope rezultata procenjuje da li je ostvaren postavljen cilj. Usavršavanje nastavnika geografije potrebno je internacionalizovati i u njega ugraditi evropsku dimenziju (Komlenović. počev od osnovnog/inicijalnog. Znanja i iskustva koja nastavnici stiču u procesu stručnog usavršavanja vrednuju se na način na koji ih nastavnik primenjuje u nastavi i mogu da utiču na profesionalno napredovanje pojedinaca. lokalne sredine. a u nekim državama utiče na lično profesionalno napredovanje. u okruženju i na širem prostoru. što može dovesti do nerealnih zaključaka o kvalitetu seminara u celini ili nekih njegovih delova Polaznicima seminara poseban problem stvara samoevaluacija odnosno. Važno je napomenuti. da je proces evaluacije seminara veoma kompleksan segment strategije unapređivanja rada nastavnika. studijskih putovanja i razmene nastavnika. iako po njegovom završetku nastavnici dobijaju sertifikat koji ima određenu težinu. vrednovanje pojedinačnih predavanja ili radionica. Za sada. Na evropskom nivou. pripravništva ili uvođenja u rad.

236 . 5. (1995/96): A School Geography for the Twentry-First Century? The Experience 7. Усавршавање наставника у европским земљама (2000) Београд: Министарство просвете. Đ. В. Literatura 1. 9. Малинић. pp. The International Journal of Social Education. 4.Đ.. M. Number 2. Београд: Завод за унапређивање образовања и васпитања и Интерсистем. и С. С. Д. Rawling. 11. Рудић. of the Nacional Curriculum in England and Wales. i S. (прир): Србија и савремени процеси у Европи и свету (177-188): Београд: Географски факултет.): На путу ка друштву знања (119-132).. 3. Klašnja. 6. D. Станковић. Beograd: EDP i CIDA. Београд: Институт за педагошка истраживања. бр. стр.Komlenović. Ne sme se zaboraviti činjenica da kvalitetan obrazovni sistem zahteva visoko obrazovane nastavnike koji podržavaju socijalne i kulturne dimenzije obrazovanja. (2005): Европска димензија у настави географије у Стаменковић. 129 -134. 2. Максић (прир. D. Malinić motivacija nastavnika. 29. Комленовић. Vol. (2007): Развој наставе географије у Србији. (2004): Професионални развој наставника. (12-32). (2006): Узроци школског неуспеха. Novi Sad: Prirodno-matematički fakultet. Mijatović (prir): Stručno usavršavanje: iskustva edukatora za edukatore (19-37 ) . The concrete future objectives of education and training systems (2001): Brisel: Savet evropske zajednice. 10. Komlenović. Комленовић. Ђ. (2007): Profesionalni razvoj nastavnika u evropskim zemljama u VanBalkom. 8. 10. Глобус. Павловић (2007): Нове улоге и професионални развој наставника у времену промена у Гашић-'Павишић С. Крњајић (прир): Претпоставке успешне наставе (229-254). у С. S. Београд: Институт за педагошка истраживања. и М. kao i razvoj učeničkog potencijala. Ђ. doktorska disertacija. (2003): Organizacija geografske nastave u školskim kurikulumima u svetu i primena iskustava u nastavi geografije Srbije. Грчић. E. Д и Б.

Projekat je imao za cilj. je vezano za jedno. „pronaći“ i održati u novim društveno-političkim okolnostima. i. together with his colleague Prof. elaborirano u radu. learning based on their first-hand experiences while conducting fieldwork in those communities. Ključne riječi: iskustveno učenje. jačanje lokalnih zajednica Abstract Last year. u ovo nekad živopisno selo na Drini. rezultirala je nizom plodotvornih aktivnosti za vrijeme i nakon boravka u selu.mogu upotrijebiti kao nastavni metod ali istovremeno i način podrške i jačanja lokalnih zajednica koje su predmet izučavanja. upoznati studente s devastirajućim efektima genocida na lokalne zajednice u BiH. demografski devastirane i socijalno marginalizirane lokalne zajednice u dalekoj istočnoj Bosni. Ron Adams. iz prve ruke tj. Ron Adamsom. Ova najavljena. mladih ljudi povezanih uzajamnim osjećajem univerzalne odgovornosti . U zaključku. kreirao i uspješno realizirao istraživačko-obrazovni projekat/predmet iz socijalne antropologije namijenjen grupi studenata iz Australije.postali su aktivisti i zastupnici jedne „nevidljive“.djeluj lokalno!“ .bazirane na kreiranju i ispitivanju znanja u praksi . which was location of a ten-day-long fieldwork conducted by the students and .Zbornik radova PMF 4 i 5. Kroz kritički osvrt na iskustveno učenje. inovativni nastavni metod u visokom obrazovanju. cilj ovog rada je ukazati na stvarni potencijal koje iskustveno učenje i etnografsko-istraživački rad mogu imati na iniciranje pozitivnih promjena u lokalnim zajednicama afektiranim genocidom. 237-250 (2007-2008) Originalni naučni rad INOVATIVNI NAČINI IZVOĐENJA NASTAVE IZVAN UNIVERZITETSKIH UČIONICA: "ISKUSTVENO UČENJE" KAO NASTAVNI METOD U VISOKOM OBRAZOVANJU I NAČIN PODRŠKE LOKALNIM ZAJEDNICAMA KOJE SU PREŽIVJELE GENOCID U BIH TAKING HIGHER EDUCATION BEYOND THE CLASS ROOM: EXPERIENTIAL LEARNING IN HIGHER EDUCATION AND CAPACITY BUILDING IN POST-GENOCIDE COMMUNITIES IN BIH Hariz Halilović. autor ovog rada je. 25 „stranaca“. iskustvenim učenjem (experiential learning) i terenskim istraživanjem. a koje se pokušavaju rekonsturirati.po onoj „Misli globalno . developed and successfully implemented a research/educational project as a subject for a group of Australian university students studying social anthropology. School of Philosophy. autor nudi ideje i konkretne prijedloge kako se slične inicijative . potpuno uništeno. podrinjsko selo. Anthropology and Social Inquiry The University of Melbourne Victoria 3010 Australia Abstrakt Prošloga ljeta. etnografsko istraživanje. The aim of the project was to enable the students to learn about devastating effects of genocide on the local communities in BiH through ‘experiential learning’. the author of this paper. Bez obzira na geografsku udaljenost i kulturološke različitosti. Etnografsko istraživanje. kratkoročna posjeta malobrojnim povratnicima. kao popularni.e. zajedno sa svojim kolegom prof. The ethnographic research elaborated on in the paper relates to a destroyed village in Podrinje. koje je prošloga ljeta bilo lokacija desetodnevnog boravka i terenskog istraživanja australskih studenata i njihovih predavača.

demographically decimated and socially marginalised local community in faraway eastern Bosnia. teorije kognitivnog razvoja i konstruktivne teorije znanja. Halilović their teachers.H. koja datira oko 450 godina p. Confucius c. Uz kritički osvrt na neke bitne aspekte vezane za iskustveno učenje i etnografsko istraživanje. 4 Kurt Zadek Lewin (1890 .e.n.org/browse/authors/d#a446. I do and I understand. Vidim i sjetim se.edu. teoriju učenja zasnovanu na direktnom iskustvu. Experiential learning ili learning by doing – tj.org/thinkers/etlewin.siu. američki teoretičar pedagogije.org/.edu/~deweyctr/. Zahvaljujući njegovom radu.pl/index.piaget. 1 Uzimajući ovu jednostavnu mudrost kao idejnu platformu te oslanjajući se na ideje John Dewey-a 2 .. 238 . iskustveno učenje – je sigurno najstariji pedagoški metod. the aim of this paper is to point out to the real potential that experiential learning and ethnographic research can have on fostering a positive change in postgenocide communities trying to reconstruct. 3 Jean Piaget 1896 –1980). je autor niza publikacija iz oblasti epistemologije. Key words: experiential learning.htm. Despite the geographical distance and cultural differences. In conclusion. poznat po svojim teorijama o učenju i znanju. Poznat je po svom radu iz oblasti filozofije te jedan od utemeljitelja filozofske škole pragmatizma. iskustveno učenje je 1 Prevedeno s engleskog: I hear and I forget.act local! – have become activists and advocates of an ‘invisible’. This short-term visit to the once vibrant and picturesque village in Drina Valley has resulted in many positive outcomes during and after the visit. kao i radu drugih suvremenih teoretičara iz ove oblasti. 1995.1947). Više o radu John Dewey-a može se naći na web stranici The Center for Dewey Studies: http://www. Uradim i razumijem“.gutenberg. kaže: „Čujem i zaboravim. 25 ‘foreigners’.php) ili na linku. David Kolb (1984. pedagoški pristup ovom projektu baziranog na iskustvenom učenju (experiential learning). cilj ovoga rada je da ukaže na stvarni potencijal koji znanstveno-istraživački i obrazovni rad imaju na iniciranje pozitivnih promjena u lokalnim zajednicama nakon genocida. empowerment of local communities Uvod Ovaj rad predstavlja sintezu teorije iskustvenog učenja i personalnog narativa o jednom studijskom putovanju u Bosnu i Hercegovinu (BiH). ethnographic research. Više o idejama ovog znanstvenika može biti nađeno na oficijelnoj webstranici The Kurt Lewin Center for Psychological Research (http://www. young people sharing mutual commitment to universal responsibility as per ‘Think global . ‘re-discover’ and sustain themselves in the new socio-political realities.infed. 450 BC. 2001). poput Graham Gibbs-a (1987) i Peter Jarvis-a (1987). Više o idejama ovog utjecajnog filozofa može se naći na webstranici The Jean Piaget Society: http://www.http://www.lewincenter. razvio je pedagoški model tj. švicarski filozof. the author offers some ideas how similar initiatives – based on creating and testing knowledge in practice – could be applied as both teaching method and a way to empower local communities. I see and I remember. je poznat po istraživačkom radu iz oblasti grupne dinamike i organizacijskog razvoja. By critically reflecting on experiential learning as an increasingly popular teaching method in higher education. Jean Piaget-a 3 i Kurt Lewin-a 4 . U uvodu ovoga rada najprije će biti sažeto predstavljena teorijska podloga tj. Jedna Konfučijeva izreka.) 2 John Dewey (1859 –1952) je bio lider progresivnog obrazovanja u SAD početkom XX stoljeća. Neki od radova ovog istaknutog filozofa obrazovanja poput ‘Democracy and Education: an introduction to the philosophy of education’ i ‘Moral Principles in Education’ su dostupni na webstranici Project Gutenberg: http://www.ukw. utemeljitelj socijalne psihologije.

može se dobiti „recept“ za iskustveno učenje koji se sastoji od nekoliko bitnih elemenata.). Graham Gibbs (1987) ističe da iskustveno učenje nije pasivna praksa nego aktivno izučavanje. formulirati probleme (dozvoliti studentima da formuliraju probleme kao i načine kako da ih riješe). D (1984. On također smatra da iskustveno učenje nije otkrivačko učenje (discovery learning) jer sve aktivnosti moraju biti pažljivo dizajnirane od strane predavača a studenti trebaju „obraditi“ svoje iskustvo na kritički način. Kolb (1984) dijeli iskustveno učenje u četiri uzajamno povezane faze: 1) konkretno iskustvo. Kolb-a (1984. 2) promatranje i „refleksiju“ (kritički/analitički osvrt) na dato iskustvo. Ovo često zahtijeva temeljite pripreme i refleksivnost odnosno evaluaciju i artikuliranje direktnog iskustva u tzv. dakle. organizira i rukovodi direktnim iskustvima čiji cilj je da dovede do istinskog. znanje od opće i univerzalne primjenjivosti i relevantnosti. testiranje ideja i pretpostavki u praksi. ciljevi i kriteriji i taj dokument treba da služi kao ugovor između studenta ili grupe studenata i nastavnika/vođa putovanja). Planiranje iskustva treba uključiti bitne stavke kao što su: akcioni plan (kako primijeniti teoriju i opće znanstvene principe na terenu).Inovativni načini izvođenja nastave izvan univerzitetskih učionica ponovo „otkriveno“ i popularizirano i sve više se primjenjuje u visokom obrazovanju. teoretsko znanje. svrsishodnog i dugoročnog učenja. planski uključuju u direktna iskustva i fokusiranu reflesivnost sa studentima s ciljem sticanja i testiranja znanja ili učenja konkretnih vještina“ 5 . Iskustveno učenje. 2001) i Gibbs-a (1987). primjenu raznih perspektiva i znanja. uključuje direktan kontakt sa fenomenima koji su predmet izučavanja. 239 . Sintetizirajući koncepte razvijene od strane ova dva suvremena teoretičara iskustvenog učenja. 1995. (1995). Iskustveno učenje zahtijeva od učesnika holistički pristup tj. 2001) i Kolb et al. kabinetska predavanja i sl. ne samo u tehničkim i prirodno-znanstvenim disciplinama (sciences) nego i u društvenim oblastima (arts) koje su tradicionalno vezane za konzvervativne metode učenja (knjige. 5 Vidi Kolb. i ugovor o učenju (uključiti sve bitne nabrojane elemente kao što su akcioni plan. 3) formuliranje apstraktnih koncepata i teorija nakon „refleksije“ i 4) testiranje (provjera) novih koncepata (kroz ponavljanje). Uloga pedagoga je da osmisli. razviti jasne kriterije koji će se koristi za evaluiranje rezultata. lista zapažanja (usmjeriti studente da ciljano istražuju). odrediti ciljeve. David Kolb definira iskustveno učenje kao „filozofiju i metodologiju kojima se pedagozi ciljano tj.

Ostale metode vezane za simuliranje stvarne situacije iskustvenog učenja obuhvaćaju igrokaze. reprezentacije stvarnih događaja te korištenje i analizu relevantnih materijala kao što su dokumentarci. Rotacija uloga je poželjna. Hutchings K et al. Postoji niz nastavnih metoda koji se mogu primijeniti za „simuliranje“ tj. za vrijeme iskustvenog učenja. 2) izvođenje studijskog putovanja i 3) obrada. strukturirane diskusije. diskusije o upitnicima. pitanjima. Međutim. imaju podjednaku važnost za osobni i za profesionalni razvoj studenata. treba uključiti razumijevanje situacije. dijagnozu problema. analiza i evaluacija nakon završetka putovanja. predviđanje rezultata. Prošloga ljeta (juli-avgust 2007. zajedno sa svojim kolegom Ron Adams-om. se ostvaruje kroz niz praktičnih aktivnosti kao što su: vođenje zabilješki. članci itd.). Bosnian Study Tour U predstojećem dijelu ovoga rada opisana su iskustva „iz prve ruke“ vezana za studijsko putovanje kao vrstu iskustvenog učenja. mnogi univerziteti sve više prakticiraju redovna ili sporadična odstupanja od ovog dominantnog obrazovnog metoda. tj. Studijska putovanja su vjerovatno najpopularniji vid iskustvenog učenja za mnoge studente. odgovorima i listama zapažanja. akademsko učenje. Predmet pod nazivom “Posljedice genocida i prisilnog raseljavanja – Studijsko putovanje u Bosnu i 240 . u nekim slučajevima je preporučljivo . Studijska putovanja kao vid iskustvenog učenja Bez obzira na teoretsku podlogu i empirijsku potvrdu o pozitivnom doprinosu iskustvenog učenja profesionalnom i personalnom razvoju studenata. pored tradicionalnih predavanja u učionicama. autor ovog rada je koncipirao i realizirao istraživačko-obrazovni projekat/predmet za grupu australskih studenata. učenje u kontroliranim. Simuliranje iskustva je također bitan element iskustvenog učenja. bazirano na akumuliranju informacija vezanih za određeni predmet bez direktnog iskustva vezanog za temu studiranja. fotografije. razmjena prikupljenih informacija. Razmatranje i refleksije iskustva se mogu ostvariti kroz niz konkretnih aktivnosti kao što su: pisanje dnevnika.ako ne i nužno unaprijed dogovoriti i definirati uloge članova grupe. rad na slučaju. Dobar primjer studijskog slučaja. Neki od njih su rad na opisanim stvarnim ili izmišljenim slučajevima (case studies) na teme za koje je iskustveno učenje vezano. poznata je činjenica da u oblasti visokog obrazovanja diljem svijeta još uvijek preovladava klasično tj. U skladu s Kolbovim konceptom o iskustvenom učenju Porth (1997) smatra da studijska putovanja moraju uključiti tri osnovna elementa: 1) pripremni program. strukturirane de-briefing sesije. korištenje audio i video snimaka. face-to-face. samoocjenjivanje. ocjenjivanje pojedinaca od strane grupe.H. vježbe aktivnog slušanja. kreiranje alternativnih rješenja. postavljanje i formuliranje „pravih“ pitanja. Halilović Povećanje pažnje i usredsređenost na unaprijed definirane ciljeve. prepoznavanje i svjesnost sopstvenih emocija. (2002) ističu da studijska putovanja. iskustava. U zavisnosti od veličine grupe i vrste iskustvenih aktivnosti. non-verbalna komunikacija i uloga govornih pauza te pozitivan doprinos grupnoj dinamici. zbog svoje kompleksnosti i niza direktnih. Sama grupna dinamika i život i rad u grupi su sastavni dio iskustvenog učenja. filmovi. U simuliranje treba također uključiti i ocjenjivanje. Ovaj vid iskustvenog učenja kombinira putovanje i obrazovanje kroz fleksibilne načine izvođenja nastave i učenje u stvarnim situacijama. pokusnim uvjetima. biranje između alternativnih rješenja te formuliranje rezultata i analizu. uzajamno intervjuiranje učesnika te pisanje pojedinačnih i grupnih izvještaja.

zabilježi i prenese (ne)obične ljudske priče te da razotkrije neke „zakone“ po kojima se socijalne grupacije . običaji. a potom u Sarajevu. a teme koje istražujem su skoro identične nazivu studijskog putovanja. jednomjesečno studijsko putovanje je uključilo niz aktivnosti koje su bile dio iskustvenog učenja . socijalne veze. Za razliku od Tone Bringa. tj. Podrinje. Stoga i Dolina nije stvarno ime sela koje je bilo predmet istraživanja Tone Bringa. lokalnih grupa. koje su predmet istraživanja.Inovativni načini izvođenja nastave izvan univerzitetskih učionica Hercegovinu“ (Bosnian Study Tour 2007 – BST) je izazvao veliku zainteresiranost australskih studenata i akademskih kolega. ja sam za Bosnu. participirati u njihovom svakodnevnom životu. preuzimajući ulogu naratora u prvom licu. 241 . što ponekad nije jednostavno izbalansirati Ovaj način ili metod kvalitativnog istraživanja. Da bi se razotkrili ti suptilni. u jednu posebnu priču o običnim ljudima i njihovim (ne)običnim životima. vrlo personalno i porodično vezan. Ustvari. Etnografski rad norveške antropologinje Tone Bringa i njeni pisani i filmski zapisi o „njenom selu“ Dolina.održavaju i konstruiraju svoj grupni identitet. održavaju se i (re)konsturiraju svoj identitet. kao i bilo kojeg drugog znanstvenog istraživanja. promatrati ih. Bitno je naglasiti da jednomjesečno putovanje australskih studenata iz dalekog Melbourne-a nije bilo turistička ekskurzija niti tzv. Na primjeru specifičnih. norme. nazvan etnografija. godišnjice genocida u Potočarima . proširio istraživačkoedukativnim boravkom grupe australskih studenata u „etnički očišćenom“.od učešća na seminarima i međunarodnim konferencijama. ali istovremeno zadržati svoj istraživački fokus i profesionalnu distancu. namjera autora je povesti zainteresiranog čitatelja na zamišljeni put u to zaboravljeno istočno-bosansko selo. živjeti sa njima. genocidom devastiranom selu u istočnoj Bosni. ja sam svoj etnografski projekt prilagodio tj. nepisani „zakoni“. preko terenskog istraživanja (fieldwork). cilj svakog antropologa jeste da što bliže doživi. tj. koje je predmet mog dugoročnog istraživanja. Konačno. negdje u centralnoj Bosni 6 . jeste zaštita identiteta ispitanika ukoliko bi isti bili izloženi bilo kakvom riziku ili šteti. pa sam možda baš stoga želio svoju subjektivnost izbalansirati neutralnošću kolega i studenata s drugog kraja svijeta koji sa Bosnom i Podrinjem nisu imali nikakve veze. autor se ne razlikuje od ostalih kolega antropologa koji svjesno koriste narativni metod kako bi ono o čemu istražuju i pišu što bliže približili svojoj publici. vođenje 6 Jedan od važnih etičkih postulata etnografskog istraživanja.bilo da se radi o lokalnim plemenskim zajednicama bilo o pripadnicima globalnih elita . Kroz „putovanje“ u narativ. utjecaj nasilja na lokalne zajednice. iziskuje vrijeme.te kulminiralo terenskim istraživačkim radom (fieldwork) i desetodnevnim boravkom u jednom „zaboravljenom“ i „etnički očišćenom“ selu u istočnoj Bosni. su primjer briljantne etnografije jedne semi-ruralne sredine u BiH. ili onome što je od tih života još ostalo. kodovi i pravila po kojima lokalne grupacije (pre)žive. od priprema kroz teoretsku nastavu. najprije u Grazu. Nakon temeljnih priprema u Australiji. usredsređenost i studiozno proučavanje lokalne kulture ispitanika. danas u okviru Republike Srpske (RS). U ovoj želji. nužno je „zaviriti ispod površine“ te se što više približiti svojim ispitanicima. Moj etnografski rad je također vezan za nekoliko lokalnih sredina u Bosni i Hercegovini (i drugim dijelovima svijeta). koji počinje na ovom mjestu. strpljivost. ukratko postati insider. disaster tourism nego dio akreditiranog predmeta koji je uključio sve bitne aspekte iskustvenog učenja. antropolozi nastoje izvući neke univerzalne pouke i razviti teoretske koncepte te doprinijeti razumijevanju socio-kulturoloških posebnosti i fenomena koji prevazilaze okvire lokalnih zajednica (Eriksen 2001). pogotovo za njen istočni dio. do prisustvovanja komemoraciji 12.

dok su fakulteti. pored ostalog. pozdrave i fraze na našem jeziku. studenti su. uže specijalizacije (majors) koje su studenti studirali uključili antropologiju. razgovorima. socijalne. od pedesetak prijavljenih kandidata. studenti su učestvovali na Međunarodnoj konferenciji o genocidu i prevenciji genocida. Na trosatnim seminarima. Štaviše. na kome su prikazani odabrani filmovi bh autora .H. sirnica i ćevapi . studenti također prezentirali svoj vlastiti workshop na kojem su izložili svoje ideje o ulozi studenata i visokog obrazovanja u sprječavanju genocida i tretiranju posljedica genocida. Putovanje je bilo planirano za početak jula 2007. Bosnian Study Tour je boravila tri dana u Grazu. europskih zemalja i Sjeverne Amerike. U Austriji Prije dolaska u Sarajevo. zainteresiranost studenata je bila iznad svih naših očekivanja. 7 Na konferenciji su. 7 Naši domaćini u Sarajevu su bili Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava i Međunarodna asocijacija istraživača genocida (International Association of Genocide Scholars) . g. U BiH Za vrijeme boravka u Sarajevu. Halilović dnevnika i zabilješki (fieldnotes) do pisanja akademskih eseja baziranih na pojedinačnim opservacijama. australski studenti su učestvovali u programu ljetne škole „Zločini protiv čovječnosti i međunarodno humanitarno pravo“ organizirane od strane Studentske asocijacije Pravnog fakulteta. Australija je bila najbrojnije zastupljena zemlja.i po prvi put se okusila zeljanica. međutim. su počeli početkom marta. političke nauke. Prije polaska Iako smo kolega Adams i ja razvili jasne kriterije za prospektivne učesnike na studijskom putovanju u BiH te pored činjenice da su studenti snosili najveći dio troškova puta. etničko čišćenje. međunarodne odnose. odabrali smo 23 najentuzijastičnija i akademski najkompetentnija studenta koji su nas svojim pismenim prijavama i u pojedinačnim usmenim intervjuima ubijedili da su adekvatni kandidati za učestvovanje u jednom ovakvom projektu. raseljena lica (IDPs). a seminari. pored slušanja izlaganja vodećih svjetskih i lokalnih eksperata iz područja genocida i političkog nasilja. jula. čiji su studenti prethodno postali članovi 242 .. Starosni prosjek studenata je bio oko 21 godinu. a pored domaćih studenata ljetnu školu su pohađale i grupe studenata iz regiona. od 7. Uz to. izbjeglice. Također smo imali prijem kod Gradonačelnika grada Graza. ICTY (Haag Tribunal). utiscima i sopstvenom iskustvu. bili upoznati sa konceptima i temama kao što su genocid. oko 2/3 su bile djevojke i 1/3 mladići (što je otprilike struktura studentske populacije na fakultetima društvenih znanosti u Australiji). tj. Iako neočekivano. studenti su i naučili neke bitne riječi. kulturne i političke posljedice rata u BiH te o bitnim aspektima kulture i historije BiH i regiona. koji su pokrili teorijski dio predmeta i važne logističke detalje. do 14. kao gosti Word University Service-a (WUS) i European Center for Teaching and Research in Human Rights (ETC) pri Graz univerzitetu. ljudska prava. U Grazu su studenti učestvovali na predavanjima na kojima je govoreno o mjestu i ulozi BiH u europskim integracijama te saznali o stanju ljudskih prava u regionu viđenih iz perspektive austrijskih stručnjaka. Nakon cjelodnevnog Bosnian Film and Cultural Festival-a. u Austriji. Namjera nam je bila povesti grupu od 15 studenata. socijalni rad i žurnalizam.sve je bilo spremno za pokret.

Nakon prilično lagodnog i ugodnog boravka u Sarajevu uslijedilo je višesatno putovanje regularnom autobusnom linijom. niti je bilo putnika za Klotjevac niti se put smatrao dovoljno sigurnim. onakav kakav je nekad bio. je bio završni dio jednomjesečnog putovanja. sredinom 1960-tih. a kamoli mnogobrojni prtljag. Uz to. Klotjevac je tradicionalno bio poznat po svojim hrabrim splavarima i živopisnim slapovima. To je bilo prilično potresno iskustvo za sve studente. godišnjice genocida u Potočarima. sticajem sretnih okolnosti i nakon dogovora sa vozačem autobusa koji je „slučajno“ zastao ispred nekadašnje robne kuće u Srebrenici. na samoj granici sa Srbijom. g. a i rješenja iznađena. Vozač je. nekada popularnu turističku destinaciju u srebreničkoj općini. je bio dobrovoljan. 8 Klotjevac je također ponekad pisan i izgovaran kao Klotivac i Klotijevac. Rekonstrukcja uništene lokalne zajednice Ovdje bih napravio malu digresiju i predstavio Klotjevac. U Sarajevu su studenti uspostavili kontakte sa lokalnim i međunarodnim vladinim i nevladinim organizacijama te se povezali sa lokalnim i stranim studentima. Znači. konačno smo. bio „pošteni Srbin“ i nekada je bio jedan od vozača koji su redovno vozili na relaciji Srebrenica-Klotjevac. Od kulturnih znamenitosti studenti su upoznali kulturno-historijske spomenike i institucije u Sarajevu. s polaskom u 7 ujutro iz Sarajeva do Srebrenice. koji je s jeseni puhao iz kanjona Drine. Tradicija splavarenja je prekinuta izgradnjom hidro-elektrane Perućac i formiranjem 56 km dugog akumulacionog jezera između Bajine Bašte i Višegrada. Smješten na lijevoj obali Drine. prema Višegradu. kao po pravilu „očekuj neočekivano“. Klotjevac Odlazak u selo Klotjevac 8 . kasno poslijepodne. Prije nego što je potpuno uništen kao ljudska nastamba. su bili prvi putnici u prvom autobusu koji se nakon rata uputio za ovo uništeno selo. duboko u Podrinju. do tog dana jula 2007. u zadnjem trenutku. Srećom. a odlazak na komemoraciju i dženazu u Potočarima 11. a bio je zadnji koji je vozio za Klotjevac u proljeće 1992. udaljen 28 km od Srebrenice i 48 km od Višegrada. Blagaj na Buni. 243 . grupa studenta iz Australije. bili na putu prema našoj krajnjoj destinaciji. mnoge neočekivane prepreke su se pojavile. Prijevoz koji su nam lokalni predstavnici vlasti u Srebrenici bili obezbjedili je bio jedan mali kombi. Osim dva studenta za koje je prisustvovanje ovom tužnom događaju predstavljao preveliki psihički i emotivni napor te su odlučili ostati u Sarajevu. pa smo se morali sami snaći za prijevoz. Međutim. posjetili Mostar. premali da bi u njega mogla stati i trećina studenata. Nakon toga. Klotjevac je bio poznat po ljepoti drinskog jezera i oštrom vjetru zvanom Sopur. autobus nikada više nije vozio za Klotjevac. Također. zbog vikenda i drugih obaveza naše „kontakt osobe“ nisu bile u Srebrenici. njih pun autobus. svi ostali su svojim prisustvom komemoraciji željeli iskazati svoje poštovanje žrtvama genocida i solidarnost sa preživjelima. Studenti su bili nekoliko mjeseci unaprijed najavljeni i naš dolazak očekivan. agresiji na BiH. kako nam je sam otkrio. nekoliko studenata je razgovaralo o mogućnosti volontiranja u lokalnim nevladinim organizacijama u BiH. gdje smo čekali da se nešto desi. u 1992-95. Počitelj i Međugorje.Inovativni načini izvođenja nastave izvan univerzitetskih učionica Zajedno sa ostalim delegatima konferencije studenti su učestvovali na komemoraciji 12. jula 2007. a onda „prebacivanje“ do Klotijevca.

jezero je duboko 90 metara. poznati bosanski etnolog i vjerovatno najveći skupljač narodnih predanja u BiH. Wilkesa koji je istraživao ostatke ilirske kulture u BiH i koji tvrdi da je Klotjevac bio razvijeno ilirsko naselje još u 2. U samom selu i u njegovoj okolici nalazi se više desetina dobro očuvanih stećaka. Vera Erlich opisuje porodične i druge običaje u više sela u Bosni i Hercegovini.e. imena sela nisu navedena ali postoje indicije da je dobar dio opisanih običaja mogao upravo biti iz Klotjevac i okolnih sela. Ostaci Starog grada tj.org. bogumilska i kršćanska) bila potpuno integrirana u vjerske i narodne običaje muslimana Klotijevca koji su činili stopostotno. „Vikendaši“ su dolazili s obje strane Drine (Srbije i BiH). Nažalost. uključujući i mnoge detalje iz muslimanskih sela u Podrinju. Klotjevac se također spominje u radovima britanskog historičara John J. dubok između 700 i 1000 metara.html. Osim ovakvih i sličnih rituala lokalnog stanovništva u Klotijevcu. na srbijanskoj strani. a tu se nalazio i ljetni kamp studenata fakulteta fizičke kulture (DIF) s Beogradskog univerziteta. a mala djeca su poticana na plač za vrijeme obreda kako bi se Bog (ili bogovi?) smilovao i prekinuo sušu. rimske. stoljeću p. se smatra ne samo najživopisnijim i najljepšim dijelom toka Drine nego predstavlja i treći kanjon po dubini u svijetu (nakon Colorado kanjona u US i Tara kanjona u CG) 9 . slavenske i otomanske kulture. Npr. Skoro da je vrlo izvjesno da su se neki običaji iz tadašnjeg Klotijevca našli i u antologijskoj studiji Vere Erlich (1964) Porodica u Trasnformaciji. Pred sami rat broj vikednica u Klotjevcu se približavao broju kuća strarosjedilačkog stanovništva. srednjovjekovne tvrđave povrh Klotijevca i legenda o njegovoj gospodarici Jerinji su dio usmenog predanja stanovnika Klotijevca koje je zabilježio i pokojni Vlajko Palavestra. 11 Bez obzira na poštovanje i održavanje svoje predislamske duhovne i materijalne tradicije. a neki su uništeni proširenjem puta i općom nebrigom vlasti. a 24 km dug kanjon Drine između Klotjevca i Žepe. koja je više puta iznova građena i dograđivana. 10 Bogata kulturna historija Klotijevca je rezultirala u specifičnoj lokalnoj kulturi u kojoj su predislamska vjerovanja (paganska. Iako malo poznat izvan Podrinjskog regiona.H. na nadmorskoj visini od 280 metara. tzv. koja je obuhvatila 300 sela u raznim dijelovima Jugoslavije krajem tridesetih godina XX stoljeća. autora Jovana Deroka. 11 U svom dokumuternom-istraživačkom filmu o stećcima Zehrudin Isaković je zabilježio identičan obred u hercegovačkom selu Jezero kod Uloga.tara. „godovi“ kao „Vodena Marija“ i „Ognjena Marija“ su bili dani na kojima se određeni poslovi nisu radili. a džamija je služila kao centar duhovnog i socijalnog života sela. brojni dani u godini. 10 U obimnoj studiji. Klotijevac ima dugu historiju o čemu svjedoče ostaci ilirske. su bili poznati po svojoj bijeloj džamiji. keltske. godine.html ili http://www.bajinaBašta. autohtono stanovništvo sela do 1992. za vrijeme sušnih godina učile su se „kišne dove“ i poljevali vodom stećci. mnogi stećci su potopljeni prilikom punjenja akumulacionog jezera. Bajina Bašta Portal na www. U periodu izmedju dva zadnja rata. npr. ugovarali poslove. Zbog toga ne čudi da su Klotjevac i okolna sela uz Drinu bili popularna turistička destinacija tokom ljetnih mjeseci. Klotjevac između I i II svjetskog rata je opisan u monografiji iz 1939. Halilović Smješteno između planina Sušice. poslovi koji uključuju kopanje zemlje ili mućenje vode.n. razgovarali. Klotivljani. na bosanskoj.yu/indexeng. žitelji Klotijevca. zbog anonimnosti studije.com/bbportal/main/river/facts/river_facts_e. i planina Zvijezde i Tare. i u kojoj su se redovno održavali vjerski obredi. 9 Prema informacijama Zavoda za turizam Bajina Bašta. 244 . dijelili informacije. pogotovo petkom kada bi na džumu namaz dolazili muškarci iz Klotijevca i okolnih sela.

Hadžićima. Vogošći. ali i preko Drine. a nemali broj njih su bili na istaknutim pozicijama u privredi. razreda). Sam Klotijevac je imao nešto preko trećine stanovnika. zajedno sa hiljadama protjeranih Podrinjaca. Oko 90% muške populacije Klotijevca je pobijeno. Smješteni smo u dvije popravljene kuće. U narednih deset dana dijelili smo životne uvjete u kojima i povratnici. na putu od Srebrenice do Klotijevca. danas nastanjenih u Tuzli. je bila u potpunom kontrastu i kontradikciji sa ruševinama kuća. su završili srednje. spas potražilo u Srebrenici. više i visoke škole. su s čuđenjem gledali autobus pun mladih ljudi. pogotovo generacija nakon drugog svjetskog rata. a služio je kao centar za okolna sela jer se u Klotijevcu nalazila osnovna škola (do 5. svi bili Bošnjaci. 245 . zarasle ruševine nekadašnjih domova uz tek poneki trag života. Mnogi Klotivljani. osim 14 Srba. ili još uvijek u toku. kako se hipokritički reducira genocid počinjen u BiH. Onih nekoliko starijih osoba. mnogi pobijeni. odnosno ono što je od tih porodica ostalo. Dok su malobrojni Srbi područje napustili neposredno pred rat i utočiste našli u Srbiji. u Srebreničkom genocidu. naši domaćini. Klotjevac je izgledao nadrealno. povratnika na koje smo naišli. u Klotijevcu. Boravak australskih studenata u Klotijevcu Sam dolazak u Klotjevac. Zapuštena cesta je završavala na našoj krajnjoj odrednici. zelenila drveća. autobusna stanica.Inovativni načini izvođenja nastave izvan univerzitetskih učionica Stanovnici Klotjevca su zaposlenje nalazili u industriji u općinama Srebrenica i Bratunac.je bilo na okupu da nam zaželi dobrodošlicu. često pripadnici tri generacije. a u toku našeg boravka došlo je još nekoliko „bivših“ Klotivljana. znaci rata i uništenja u kućama u kojima smo se smjestili su bili gotovo bezazleni. kao i „na privremenom radu“ u Austriji i Njemačkoj. prolazili đački.. riječna luka… U toku rata svi žitelji iz ovog područja su protjerani. Pored stalnih povratnika. već godinama žive. prodavnice. dočekani smo uz osmijehe i zagrljaje kao najbliži rod. je bilo posebno emocionalno iskustvo i konfrontacija sa obimom tragedije kroz koje je ovaj dio BiH prošao. satkana u mozaiku od plavozelene vode jezera. gravitirajućim selima Prohići i Urisići ukupno imao 1047 stanovnika. g. Međutim. od kojih su. kao i putovanje kroz mjesta gdje su nekada bila sela. pred nama je bila stvarnost jedne ubijene lokalne zajednice.zajedno sa okolnim. Ovo je bila slika genocida. Na mjestima nekadašnjih sela stajala su zgarišta... radnički i putnički autobusi. Kulminacija tragedije Klotijevca se desila u julu 1995. prirodna harmonija. u Srbiji. u više navrata dnevno. u poređenju sa desetinama do temelja srušenih i spaljenih kuća svuda oko nas. među njima i svi muški članovi mnogih porodica. svih 12 osoba . u selu su još bili i preživjeli iz tri porodice koji sada žive svoje izbjegličke živote u Njemačkoj i Holandiji.koje sada čine povratnici iz četiri porodice. Beogradu i drugim mjestima tadašnje Jugoslavije. Užicu. Po zadnjem popisu iz 1991. uništeni nečiji domovi i životi. obrazovanju i politici kako u lokalnoj regiji tako i diljem zemlje. Takvu sliku nisu vidjeli već duže od 15 godina i sigurno ih je podsjetilo na vremena kada su ovim selima redovno. većinsko bošnjačko stanovništvo je. koje su zjapile tugom i odsustvom života i opominjale da se nešto strašno ovdje desilo. u Bajinoj Bašti. Klotijevac je . sve kuće i građevine srušene i spaljene. svježeg zraka i veličanstvenog kanjona. U mnoga od ovih sela niko se nije vratio ili imao vratiti. Ovako dakle izgleda (još) jedan „lokalni genocid''. ambulanta.. Ipak. otkupna stanica. Sve je izgledalo kao da je rat tek stao. cijelo selo . a sva pokretna imovina opljačkana. na kojima su rupe od granata i tragovi paljevine još bili jasno vidljivi.

Zlatija. Mirsom i Ekremom. Kupanje u jezeru. Upravo sada. . ispisane stranice zabilješki i dnevnika. ime porodica koje su činile Klotjevac onim što je nekad bio. Na osnovu razgovora i opservacija studenti su producirali mape sela 246 . a eho studijskog putovanja je još uvijek prisutan kako u dalekom Melbourne-u i u Klotijevcu tako i u mnogim drugim mjestima diljem planete. ovo putovanje nas je povezalo sa ostalim članovima globalne zajednice. U Klotijevcu smo vidjeli nesvakidašnje prirodne ljepote koje je skoro nemoguće spojiti sa zlom i nasiljem kojem je bilo izloženo ovo pitomo mjesto. druženja i aktivnosti na vodi su ponekad odavali utisak kao da se radi o grupi bezbrižnih turista. našoj pasivnosti. je obezbjeđivao frišku ribu iz jezera. to dugujemo Bosni i našim prijateljima u Klotijevcu. koji je kao dječak preživio Marš smrti. jula 1995. Duletov sin Huso. Moj kolega Ron je redovno. U toku tih deset dana snimljeno je 16 sati dokumentarnog materijala.. socijalne aktivnosti te učestvovanje u svakodnevici povratnika što je npr.. jer smo postali svjesni posljedica pasivnog posmatranja zla kroz koje je Bosna prošla. Pored toga što je bilo poučno i korisno iskustvo za studente i predavače također je pozitivno utjecalo i na lokalne domaćine.. Sada je konačno vrijeme za akciju. a domaćin Dule je bio zadužen za spremanje i okretanje ražnjeva. je napisala: „Privilegija koja nam je ukazana za vrijeme boravka u Bosni je bio jedan fundamentalni akt prema našoj odgovornosti kao ljudska bića. Jedna od prvih inicijativa je bilo prikupljanje novčanih sredstava za izgradnju spomenika žrtvama Klotijevca koji su pobijeni u ratu.su se trudile da naprave dovoljno pita i somuna. što vodi ka razvijanju konkretnog osjećaja međunarodne odgovornosti.“ Po povratku u Australiju studenti su formirali udruženje Friends of Klotjevac s ciljem pomaganja povratnicima u Klotjevac. Zlo je ovdje bilo ovladalo dobrim zahvaljujući i pasivnosti globalne zajednice. „razgovarao“ sa Duletom. Živjeli smo u sredini gdje je bilo nemoguće mimoići stalna podsjećanja na taj period zla. To dugujemo globalnoj zajednici. uključilo i cjelodnevno kupljenje sijena na jednoj. učinilo nam se beskrajnoj livadi. Sabina i Sadeta . Zajednički ručkovi i večere su bili prilika da se domaćini i gosti još više zbliže i postanu doživotni prijatelji. Uz to. U više navrata sam vidio studente i domaćine udubljene u razgovore iako nisu govorili istim jezikom. uz domaću šljivovicu. Tri domaćice . Zbog toga refleksija na studijsko putovanje i evaluacija istog mora obuhvatiti i neke druge aspekte osim opisa kriterija po kojima su studentski radovi. eseji i izvještaji ocijenjeni. Duletovo stado od stotinjak je umanjeno za deset brava tih dana. zadnje lubenice i zadnje pivske flaše. Svaka ruševina je dobila ime.H. Ljudska povezanost i želja da se ostvari kontakt su vrlo brzo oborili sve jezičke i kulturološke barijere između gostiju i domaćina. Šta je BST značio studentima? U svom eseju studentica Anna Lockhard. istraživački rad baziran na posmatranju i razgovorima s povratnicima i posjetiteljima. U Klotijevcu se nikada poslije rata nije toliko razgovaralo i tako od srca smijalo kao tih desetak dana. refleskija i evaluacija BST-a Studijsko putovanje Bosnian Study Tour 2007 kao vid iskustvenog učenja je prevazišlo sva planirana pedagoška očekivanja. ponad sela. Ocjena. rekonstruirana mapa sela na osnovu ruševina i razgovora sa preživjelima. jedna od učesnica BST. bilo kroz ruševine nekadašnjih domova bilo kroz saznanje da su nekadašnja sela u okolici sada potpuno pusta. Halilović Svaki dan je bio strukturiran i uključivao je predavanja na otvorenom.. do kasno u noć. napravljeno više stotina fotografija. Improvizirana prodavnica u kući jedinog povratnika u zaseoku Sejdinovići je redovna pražnjena do zadnje namirnice.

referati. Studenti su svojim iskustvom uvidjeli aspekte i konzekvence genocida po lokalne zajednice i obične ljude i upoznali se sa problemima preživjelih povratnika. spremni da se založe za druge i zahvalni su što im je data mogućnost da urade nešto konkretno. domaći somuni. To je za njih bio značajan novčani iznos i u početku su se osjećali nelagodno. jeste praktična solidarnost koju su osjetili i potvrda da Klotjevac nije potpuno zaboravljen i „otpisan“. a dvije studentice. je također nedostižno tržište za Duletove ovce. inspirirane iskustvom u Klotijevcu i BiH su već na novim mjestima koja su bila afektirana nasiljem. hrane i spavanja za australsku goste. Njihov kolega Tom Quinn je dobio posao u Vladi Australije. roštiljale ribe iz jezera. bar donekle. S ekonomskog i materijalnog aspekta posjeta Klotijevcu je također bila opravdana. sve one vrijednosti koje su ubijene genocidom u Klotijevcu. okretali janjci na ražnju. a svi povratnici su bili istovremeno i naši domaćini i naši gosti na zajedničkim ručkovima. gdje žele utjecati na pozitivne promjene. radost. Svi su dijelili osjećaj da su na najbolji način spojili ugodno sa korisnim. Dule ima 100 ovaca ali mu RS vlasti ne dozvoljavaju izvoz u Federaciju niti Duletove „muslimanske“ ovce imaju kupce u RSu.Inovativni načini izvođenja nastave izvan univerzitetskih učionica kako izgleda sada i kako je izgledalo nekada. večerama i sijelima. To je prvi put da je ovakav dokument kreiran. i ukažu gostoprimstvo svojim gostima iz daleka. Neki već planiraju povratak u Bosnu i Klotjevac. Većina studenta je napisala izuzetno kvalitetne eseje na osnovu kojih su dobili dobre ocjene. dobroćudnost i povjerenje. filmske predstave. Za svoje usluge bili su plaćeni po komercijalnim cijenama usluga u većim gradovima u BiH. Pekle su se pite. Njihov boravak je. Istovremeno je po prvi put pružena mogućnost povratnicima da budu domaćini. Svi povratnici tj. kao što su to nekada bili. Priča koju nam je ispričao Dule Mešanović je jedna od mnogih koje ilustriraju kako RS vlasti nastavljaju diskriminaciju povratnika i onemogućavaju im egzistenciju baziranu na njihovom sopstvenom radu. sva četiri domaćinstva su bila uključena u pružanje usluga. iako je već platio i obavio veterinarski pregled za svoje stado. O tome znaju i pričaju i malobrojni preživjeli Klotivljani. Kažu da su postali bolji ljudi. uglavnom mladih ljudi. dok je Laura Tracy na jednogodišnjem boravku u Kambodži kao UN Ambasador za mlade. Kako nam je rekao. kod povratnika vratio povjerenje u ljude i humanost koju svi dijelimo. Mnogi su izjavili da je boravak u Klotijevcu bio turning point u njihovim životima tj. iz perspektive povratnika. Klotijevcu su bile posvećene izložbe. Srbija. pa i Europe. 247 . Klotjevac više nije samo ubijeno i zaboravljeno selo negdje na istoku gdje Bosna počinje (ili je počinjala?) nego je ponovo postao mjesto u koje se dolazi i koje ima svoje prijatelje i zaljubljenike daleko od Drine i daleko od Bosne. Dule čeka već duže od godinu dana da mu RS vlasti izdaju potrebnu dozvolu kako bi mogao prodati ovce u Federaciji. Šta je boravak studenata značio domaćinima? Najvažniji aspekt ove posjete. Dolazak prvog autobusa u 15 godina je za njih simbolično značio povratak života u njihovo ubijeno selo. Suze na rastanku su bili najočitiji izraz non-verbalne komunikacije o tome koje je značenje imala ova posjeta povratnicima u Klotjevac. sa sobom su donijeli veselje. nešto što je promijenilo njihov pogled na život. Dva studentska rada su objavljena kao novinski i magazinski članci. članci i eseji u dalekoj Australiji. Studenti su postali glas Klotijevca koji se čuje čak na drugoj strani planete. ali smo Ron i ja bili neumoljivi i držali smo se ranijih proračuna i planiranog budžeta. 25 putnika namjernika s drugog kraja svijeta. udaljena na puškomet kako su to na svojim životima već osjetili žitelji Klotijevca. Lucy Kawal je već nekoliko mjeseci na Istočnom Timoru gdje radi sa traumatiziranom djecom i omladinom.

istraživače. Iz budžeta smo također donirali novac za nabavku električne pumpe kako bi sve kuće imale nesmetano snadbijevanje vodom. g. iz raznih dijelova svijeta sa lokalnim zajednicama u BiH poput Klotijevca. Program ljetne škole bi uključio studente pedagoških akademija iz Sarajeva i Tuzle. kroz razne vidove donacija. Razmatra se i šira inicijativa Universities adopting Communities. Planovi za budući angažman u Klotijevcu obuhvaćaju organiziranje ljetne škole za djecu iz Klotijevca (trenutno ih ima dvoje) i okoline (oko desetak). a dalo im i ideju da se preorijentiraju na seoski turizam. Klotijevac je dobio svoje advokate. za vrijeme našeg boravka u selu od Duleta je kupljeno osam ovaca. Radovi na spomeniku su već započeli. sa kolegama iz Australije. koja je putem satelita bila gledana diljem svijeta. Također. Čak i ono što je studentima bilo interesantno i zabavno iskustvo bilo je od praktične koristi za domaćine. TV Hayat je snimio emisiju o Klotijevcu. Akademske kolege iz Sarajeva. tj. U roku od nepune godine dana. njihov nekadašnji komšija iz susjednog sela. a zvanično otvorenje je planirano 15. on je bio jedan od onih koji su služili kao vodiči srbijanskim paravojskama i vojskama koje su nanijele 248 . Njima bi to bila korisna praksa. a udruženje Friends of Klotjevac bi platilo troškove boravka i simboličnu plaću za rad. Na spomeniku će se po prvi put na jednom mjestu naći imena 110 Klotivljana. juli 2009. Austrije i US-a razmatramo ideju o izgradnji Learning Centre (Obrazovnog centra) u Klotijevcu koji bi služio za organiziranje seminara. buduće pravnike.političarima i birokratama da Klotjevac neće više biti nevidljiv i zaboravljen. Ovo je bio prvi put nakon rata da su povratnici imali mogućnost zaraditi novac svojim radom u svom selu. Dva mjeseca nakon našeg boravka u selu Dule je dobio traktor.ali i indiferentnim i zlonamjernim . diplomate. Po njihovim svjedočenjima. Kako nam naši domaćini u Klotijevcu rekoše. u koordinaciji sa preživjelim Klotivljanima rasutim diljem planete. koja su potpuno lišena obrazovanja. Naš boravak u selu je pružao kontekst u kome su se po prvi put sreli poznanici od prije rata koji su završili na različitim stranama sukoba. Pored konkretne ekonomske to je također pružilo i veliku moralnu satisfakciju povratnicima. Bit će to njihov simboličan povratak u svoje selo. koja bi povezala univerzitete. a Dule je počastio goste tako što je donirao i ispekao dvoje janjadi. međunarodnim nevladinim organizacijama (NVO). našim domaćinima je bila poznata činjenica da vozač koji nas je dovezao u njihovo selo. bilo bi im dovoljno jedno ovako „sezonsko uposlenje“ godišnje pa da mogu preživjeti od zarađenog cijelu godinu. pred navedenog. svojim preživjelim rođacima i komšijama. također ukazala lokalnim dobronamjernim . ovdje se ne radi o nekakvim basnoslovnim novcima ali onima koji nemaju skoro nikakva primanja ovakav nenadani prihod je svakako puno značio. studenti su. Ono što priroda u Klotijevcu ima za ponuditi sigurno bi zadovoljilo prohtjeve i najrafiniranijih eko-turista. Halilović I ovdje smo direktno „intervenirali“.H. studente i akademske radnike. Austrije i US su pokazali zanimanje za posjetu Klotijevcu sa svojim studentima. Širi ili „društveno-politički“ aspekti boravka u Klotijevcu? Studenstka posjeta Klotijevcu je. nije bio baš previše „pošten i neutralan“ kako nam se predstavljao. Naravno. Tu prije svega mislim na kupljenje sijena. žrtava agresije i genocida. Npr. tj. Informacije o selu proslijeđene su potencijalnim donatorima. jer za ono posla što smo zajedno uradili za jedan dan trebalo bi povratnicima bar nekoliko dana. Nekako u isto vrijeme. predavanja i etnografskog istraživanja. već sakupili dovoljno novčanih sredstava za otpočinjanje prve faze izgradnje spomenika žrtvama genocida u Klotijevcu.

dakle ljudi. Jasno je da Klotjevac nikad neće biti onakav kakav je nekad bio. potpuno poznati. u aprilu 1992. Biološka i socijalna supstanca. pojednostavljene interpretacije odnosa znanja i moći. da nas provoza u svom čamcu uz kanjon Drine te pozvao svoje kolege sa srbijanske strane da mu ustupe još jedan motorni čamac pošto nismo svi mogli stati u jedan. donekle. njihova moć postaje istina i zvanično znanje. Vidi Lemkin 2002: 27-53. koji su do tada bili prilično hladni i distancirani. Na trenutak je nastupila suspenzija nepovjerenja i svi su željeli biti dobri domaćini svojim gostima izdaleka. a bez ljudi selo će vremenom postati samo puki geografski pojam.“ – svojevremeno je proklamirao jedan od najvećih filozofa XX stoljeća. kao realizacija ideje zasnovane na konceptu iskustvenog učenja. oni (vlastodršci) koji imaju moć kontroliraju znanje i preuzimaju autoritet istine tj. Pilot projekat Bosnian Study Tour. I pored toga. Zbog toga. Stoga ne iznenađuje da su neki od naših domaćina bili rezervirani prema njemu. Postoje svjedoci koji su potvrdili da je „naš vozač“ učestvovao u zasjedama u kojima su ubijani Klotivljani.. poput Marxove ideje o klasnoj svijesti. S druge strane. Zaključak Genocid. vjeruje da ugnjetavani i dominirani jedino kroz znanje mogu promijeniti svoj društveni položaj. Insistirao je. bar u Klotijevcu. ekonomskom. očito zaintrigiran našom posjetom selu. a i od namjere ovoga rada . također treba uključiti i ljudsku komponentu tj. „Znanje je moć. pored moralne i materijalne podrške. Michel Foucault je vjerovatno u široj javnosti najviše poznat po svojim idejama o povezanosti znanja. Dragan je govorio o tuzi koju osjeća kad vidi ruševine kuća svojih nekadašnjih prijatelja Bošnjaka kojih više nema. Po prvi put poslije rata moglo se primijetiti nešto kao otpočinjanje procesa pomirenja.želio bih upravo završiti ovaj članak ehoom Foucault-ove poznate teze. Bez ulaska u dublju interpretaciju Foucautovim ideja . se ne može nadoknaditi. kao „sistematski zločin usmjeren ka potpunom ili djelimičnom uništenju određene socijalne grupacije“ 12 . Dragan Otašević.Inovativni načini izvođenja nastave izvan univerzitetskih učionica ogromno zlo Klotijevcu i njegovoj okolini. posjete mjestima kao što su Klotjevac. se po mnogo čemu pokazao adekvatnim modelom podrške lokalnim zajednicama nakon genocida i isti se može primijeniti na druge slične lokalne zajednice u BiH i šire. U slučaju iskustvenog učenja i opisanog studijskog putovanja. Držanjem dominiranih masa u podčinjenom položaju se odvija i kroz njihovo onemogućavanje i pristup znanju i kreiranju znanja. Po njemu. kulturnom. Također jer rekao da je znao šta se ovdje dešavalo pokušao bi nešto učiniti. dakle istine. političkom i svakom drugom pogledu. koji su i bili primarni cilj genocida. je bio gostoljubiv. bilo da se radi o eko-turizmu bilo o obrazovno-istraživačkim boravcima studenata iz BiH i cijeloga svijeta. iako su i njemu i žrtve i zločinci. On ipak za sve krivi „prokleti rat“ i međunarodnu zavjeru. Kao što Feld i Baso (1996) pišu „Mjesto čine ljudi a ne prostor“.koje su puno šire i kompleksnije od ove. prof. na primjer. Naš boravak je otvorio proces komunikacije između Dragana i povratnika u selo. neki od Klotivljana su se rukovali sa njim. Drugi „lokalni“ Srbin. znanje kao moć nije samo vezano za one koji 12 Iz originalne definicije genocida Raphaela Lemkina koja je također prihvaćena kao zvanična definicija genocida u UN Konvenciji o genocidu. je devastirao Klotjevac u demografskom. bio u srpskoj delegaciji koja je žiteljima Klotijevca dala ultimatum za predaju. Također se zna da je isti vozač. Beograđanin s manje-više stalnim boravkom u svojoj vikendici u Klotijevcu. 249 . Foucault. Npr. dok su drugi izbjegli svaki direktan kontakt. pomoć dobronamjernih „outsajdera“. moći i diskursa. bar između onih koji u zločine nisu bili direktno umiješani.

Boston. Palavestra. Journal of Management Education. Izdanje društva Fruška Gora. Pluto Press. Experiential Learning: The experience as the source of learning and development. (sa)znanje o Klotijevcu i njegovim malobrojnim žiteljima koji su preživjeli genocid. in Hinton. IL: Excel Inc. 10. Naprijed. A. 1987. The 4MAT system. B 1987. Jarvis P. 1984. Bringa. pp. 1995. 4. and Kolb D. Kolb. Literatura 1. K. 27-53. P. ‘Cultural identities in the Illyrian provinces (2nd century BC to 3rd century AD): old problems re-examined’. ‘Management education goes international: A model for designing and teaching a study tour course’. 15. 16. University of Washington Press. Blackwell Publishers. 2001. dakle studente koji su iskustvenim učenjem naučili o posljedicama genocida na lokalne zajednice. Jackson. saznali njihovu istinu i time doprinijeli da se posljedice genocida. Također. V. 1939. Being Muslim the Bosnian Way: Identity and Community in a Central Bosnian Village. Prentice Hall. T. 1964. Convegno. Senses of place. 1997. 21. pp.: McBer and Co. Halilović su nešto naučili. Ma. J. New Jersey. and McEllister. 1995. S. FEU Birmingham Polytechnic. Kolb D. Novi Sad. Oxford. London. Sarajevo. 1995.H.H. Higher Education Research & Development. 12. Lemkin. G. Isaković. Wilkes. Z. Seattle. 2003. Hutchings.J. Zagreb. T. 21. 13. Learning by doing: A guide to teaching and learning methods. Routledge. Stećak – the Last Bosnian Mystery. Deroko. J. Sarajevo-Zemun. 250 . 55-71. 9. birokratskim sredstvima. J. ‘Exploiting the Links between Theory and Practice: Developing Students' Cross-cultural Understanding through an International Study Tour to China’. O njima se sada zna i oni nisu više nevidljivi i bespomoćni. ‘Genocide'. 2004. 8. Experiential Learning Theory Bibliography 1971-2001. je „omoćalo“. & Rubin I. D. L'Illirico nell'età greca e romana (Cividale del Friuli. 3. The Organizational Behavior Reader 6e. Porodica u Transformaciji. iako su još uvijek predmet diskriminacije i ignorantskog odnosa od strane RS vlasti. Baybook-Mostart. 2002. McCarthy. Theory and practice 2e. Kolb. ojačalo i ohrabrilo same povratnike u Klotjevac. bar donekle ublaže. Eriksen. London. Adult and Continuing Education. D. Erlich. Gibbs. Feld S. (ed. Porth. Historijska usmena predanja iz Bosne i Hercegovine. A. Možda je najveći uspjeh ovog istraživačko-obrazovnog projekta upravo u tome što smo napravili ove ljude ponovo „vidljivima“. 5. 2001. 190-200. ‘Drina: geografsko-turistička monografija’. 7. A. Birmingham. Osland. R. 17. 2. 25-27 settembre 2003). 2002. & Basso K. R. Large Issues: An Introduction to Social and Cultural Anthropology. Fondazione Niccolò Canussio. Englewood Cliffs.J. Princeton. A. Prentice Hill.. Princeton University Press. 6. 2008..1996. 14. 11.) Genocide: An Anthropological Reader. Small Places. V. NJ. kao i nastavak genocida drugim.H. TVSA.Dall'Adriatico al Danubio.

Planiranje i pripremanje nastavnika za izvođenje nastave ne bi bilo potpuno kad u njemu ne bi bile planirane aktivnosti učenika na realizaciji odgojno-obrazovnih sadržaja koje će ga staviti u poziciju subjekta i nastavnikvog saradnika u pripremanju. Univerzitet u Tuzli Abstrakt Planiranje i pripremanje nastavnika geografije za izvođenje nastave permanentan je proces i radna obaveza svakog nastavnika. Abstract Lesson planning and preparation of a Geography teacher in order to deliver a lesson is a permanent process and job responsibility of all teachers. it is necessary for a school to be equipped with contemporary technical equipment. viši asistent.Zbornik radova PMF 4 i 5. nastavnik. obradi i valorizaciji rada. student. Ključne riječi: geografija. Za pripremanje nastave potrebno je izvršiti predradnje spoznajnog. ali i uspješnijem korištenju onih sredstava i pomagala koje škole posjeduju. psihološkog. niz didaktičkih postupaka u njihovom formiranju u jedno. analyzing and assessment of a lesson. Edin Jahić. planning. preparation. učenik. so it is important to be focused on that issue as well as to use effectively the equipment that already exist in school. sc. In oreder to be prepared successfully for Geography lesson.Planning and preparation of a teacher to deliver a lesson would not be complete if it was not a student activities plan in order to fulfill educative-pedagogical topic to place a student on a subject position and a teacher's assistant who assists in preparing. material-technical and methodical character. teacher. 251 – 259 (2007-2008) Originalni naučni rad PLANIRANJE I PRIPREMANJE NASTAVNIKA GEOGRAFIJE ZA IZVOĐENJE NASTAVE LESSON PLANNING AND PREPARATION OF A GEOGRAPHY TEACHER IN ORDER TO DELIVER A LESSON Mr. Planiranje i pripremanje nastavnika ima značajan odgojni uticaj na učenike. Prirodno-matematički fakultet. psyhological. it is necessary to complete a preliminary work that contains a cognitive. To plan a lesson. Planiranje i pripremanje za nastavu geografije i izvođenje nastave čine nedjeljivu cjelinu. Uspješno ostvarivanje ovih zadataka traži stvaralački čin nastavnika. Za uspješno pripremanje nastavnika za izvođenje nastave geografije neophodna je opremljenost škole savremenom nastavnom tehnikom. planiranje. Lesson planning and preparation of a Geography lesson and delivery of a lesson are inseparable entities. Key words: Geography. pa je nužno tom pitanju posvetiti punu pažnju. pripremanje. materijalno-tehničkog i metodičkog karaktera. .Preparing and planning of a teacher have a significant importance on student's education. In order to achieve them successfully. a teacher is required to be creative and to possess series of didactic methods in order to unify everything in one.

mora da misli kako maksimalno da aktivira učenike i. veća povezanost sa društvenom sredinom. već 252 . on razmišlja o tome kako da organizuje rad u razredima u kojima će predavati. Pri tome. s obzirom da je geografija predmet vezan sa samostalnim i praktičnim radom.). poboljšanje tehnologije rada. Planiranje i pripremanje za nastavu je dio nastavničkog stručnog rada i o tome zavisi njegov rad i kvalitet tog rada. 1998. da razvija osjećanje kolektivne brige prema napredovanju slabijih učenika. Nastavnik se samostalno priprema za nastavu. u naseljima itd. grupni i individualni. da stvara uslove i povoljnu klimu za samostalan rad učenika u naučnim grupama. Od nastavnika se zahtjeva da u procesu nastave podstiče učenike na diskusiju. 1999. Nastavnik svake godine izrađuje nove planove uvažavajući svoje iskustvo kao praktičar. tj. nabavka novih učila. Za to nisu dovoljne demonstracije nastavnika. Uz ovo sagledava se materijalna strana nastave. zatim uzimajući u obzir teorijska dostignuća. gradilištima. Taj rad se treba izvoditi i van učionica u prirodi.. Svaki nastavnik geografije mora u svom radu dati slobodu učenicima da oni mogu slobodno koristiti nastavna sredstva i da sami rade. Pored njih nužno je organizovati rad učenika. kako da razvija kulturu rada učenika. ali i u samom procesu realizacije. kako bi se izvršila analiza planiranog i sačinili bolji planovi za narednu školsku godinu. naročito. već permanentan i kontinuiran proces koji se obavlja neposredno prije izvođenja nastave i uporedo sa izvođenjem nastave. raznolikoj i bogatoj nastavi. Kada se nastavnik geografije priprema za rad u novoj školskoj godini. nastavnik započinje sa pripremama već samim početkom rada sa učenicima i to traje sve do okončanja njegove nastavničke karijere (Hodžić. Ovo je prvo polje rada svakog nastavnika prije početka školske godine. Jer. Po riječima Hodžić T. Škola mora u savremenim uslovima života pružati sve više učenicima. ali i zahtjevati od njih sve više. Jahić Uvod Planiranje (lat. realizacija nastavnog programa ne znači samo predavanje nastavnih tema i njihovo ponavljanje na časovima ponavljanja i utvrđivanja. u dobro organizovanoj. u proizvodnim i drugim preduzećima. Planiranje i pripremanje nastavnika nije povremeni posao. Pretežno frontalna i pretežno verbalna nastava postaje u današnje vrijeme sve više neadekvatna savremenim procesima u nastavi. proizvodnim preduzećima. prilikom posjete prirodnim i kulturnim znamenostima. da aktivno učestvuju u sticanju i proširivanju znanja. jer je u savremenoj nastavi geografije jako naglašen zahtjev da se nastava zasniva na posmatranju. smišljati program rada) je bitna pretpostavka osmišljene polivalentne aktivnosti na usvajanju nastavnih sadržaja. Obrađivati gradivo nastavnog programa nije jednolično i monotono prelaženje gradiva. da vodi brigu o bržem razvoju i zadovoljenju radoznalosti darovitijih učenika. Sve prirodne nauke. Ali da bi se zaista postigao cilj. promjene u nastavnim planovima. planum – praviti plan rada.E. kao i nakon toga. Bez dobro organizovane pripreme za nastavu nije moguće ostvariti ciljeve i zadatke nastave geografije. ali u skladu sa prirodom nastavnih jedinica koje se obrađuju. imajući u vidu obrazovne i odgojne zadatke svog predmeta. programsko uključivanje roditelja u pojedine aktivnosti i dr. poljoprivrednim dobrima itd. pa prema tome i geografija. već isticanje bitnih momenata i produbljivanje znanja vježbama i radovima učenika. po svojim sadržajima i aktuelnosti pružaju velike mogućnosti za intelektualan rad i odgoj učenika. nije dovoljno da se gradivo samo predaje.). prihvatanje novih uputa od nadležnih prosvjetnih i školskih organa. Zbog toga savremena škola zahtjeva da se nastavni rad ne obavlja samo u učionici. ali i samim učenicima. nego je potrebno da se ono izučava neposredno onako kako nam pruža priroda. (Stevanović. programima i udžbenicima. posmatraju.

Dobro izveden plan za izvođenje odgojno-obrazovnog procesa čini osnovu za njegovo uspješno ostvarivanje. 1998. planski i sistematski rad. smišljen.Planiranje i pripremanje nastavnika geografije za izvođenje nastave povezivanje nastavnikovog izlaganja sa praktičnim znanjem učenika. Ono zahtjeva visok stepen misaone 253 . u toku studija i ono što je pročitao u svom radnom vijeku. priručnicima. neposredno pripremanje za nastavni rad i druge postupke koji doprinose realizaciji programskih sadržaja geografije (Rudić. dobro će mu doći prije planiranja. već u toku rada cijele školske godine. (Jelavić. Sve ono što je svaki nastavnik radio u toku školovanja. a ostvarivanje odgojno-obrazovnih zadataka bez pripreme je slučajnost koja ne može dati trajnije rezultate. a to su ona znanja koja će učenicima koristiti cijeli život. broj sati) za određeni razred. a to će mu za daljnji tok njegovog rada biti glavna orijentacija. Prije globalnog planiranja i programiranja treba proučiti nastavni program. Neplansko izvođenje nastave ne bi imalo samo negativan uticaj na kvalitet obrazovnog rada. Zbog toga bi svaki nastavnik na kraju školske godine trebao provesti samokritičku analizu načina pripremanja za nastavu. Nakon toga vidjet će dobre i loše strane pripremanja. studijska priprema nastavnika za izvođenje odojno-obrazovnog rada bitna je pretpostavka da će se u nastavi ostvariti odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci. a to znači da u ovom radu nikako ne smije biti stihijnosti. Samo dobro provedena priprema može dati solidne rezultate. već počinje onog dana kada se nastavnik prihvati obaveze i radnih zadataka za tekuću godinu. psihološko i drugo obrazovanje nastavnika. Solidna. didaktičkim materijalom i svim onim što će mu biti potrebno u radu. metodičko. U ovom radu su obrađene najvažnije etape u planiranju nastave i date njegove karakteristike. U nastavnikovom radu veoma značajno mjesto zauzimaju bilješke koje su dragocjen materijal. Globalno planiranje i programiranje obuhvata razradu nastavnih sadržaja i vremensko dimenzioniranje trajanja pojedinih glavnih etapa nastavne. Pripremanje za nastavu mora biti stvaralački rad nastavnika u kojem su sadržane njegove teorijske spoznaje i praktično iskustvo. Svaki nastavnik geografije na početku školske godine mora upoznati stručnu i metodičku literaturu.). koji će mu koristiti na samo kod planiranja i programiranja. upoznavanje sa novom tehnologijom i tehnikom nastavnog procesa. može prići globalnom planiranju i programiranju. 2003. dopunskom literaturom.) Godišnje (globalno) planiranje nastavnika geografije Temeljito i svestrano planiranje i pripremanje nastavnika za neposredan odgojnoobrazovni rad je osnovna pretpostavka uspješnog rada u nastavi geografije. Tek kada nastavnik geografije prouči literaturu. planiranje nastavnog učenja na razini jedne nastavne jedinice. improvizacija i povremenog rada. Pripremanje nastavnika za nastavu predstavlja vrlo odgovoran. To znači. Pri tome najvažniji kriterijum mora da bude princip postupnosti i sistematičnosti. pedagoško. Pripreme obuhvataju stalno stručno. detaljno upoznavanje sa udžbenicima. U planiranju nastave postoje dvije razine:   globalna razrada osnovnog programa u okviru predviđenog vremena (školska godina. Prema svemu naprijed rečenom vidimo je pripremanje nastavnika za neposredan odgojno-obrazovni rad vrlo složen posao i zahtjeva temeljite pripreme. već bi došlo u pitanje i ostvarivanje odgojnih zadataka. Planiranjem se projektira rad kojeg ćemo kasnije izvoditi. Pripremanje nastavnika ne počinje i ne završava pisanjem dnevnih priprema.

koji su nastavnicima već dati u službenim dokumentima. Svjesno usvajanje novih znanja zahtjeva aktivan umni rad učenika na nastavi. znanje je nešto što se može steći. Zato je neophodno da svaki nastavnik studijski proučava nastavni program. takav čas na kojem učenici stiču kvalitetna znanja. Bez te međusobne povezanosti. uči učenike da upoređuju činjenice. Naravno. bitno utiče na cjelokupni nastavnikov rad. prije svega. Nastavnik će izložiti detaljnije i osvijetliti markantnim činjenicama građu koja ima veći odgojni i obrazovni značaj. konkretizuje ono o čemu sažeto i suhoparno priča udžbenik. jer mjesečni planovi i sedmične i dnevne pripreme moraju proizilaziti iz godišnjeg plana. Jahić aktivnosti i ne može se mehanički obaviti. šta su osnovna pitanja i koje probleme treba postaviti i izdvojiti na času geografije (Zgonik.E. Nastavni programi trebali bi biti izrađeni prije početka nastave. usmjerava i determiniše mjesečne planove. Nastavnik može osigurati sprovođenje takvih kvalitetnih časova samo svojom svestranom pripremom. zanimljivije nego u udžbeniku da bi osigurao da učenici svjesno i aktivno usvoje nastavnu građu. Iznoseći tu građu. nastavnik ne izlaže samo ono što ima u školskom udžbeniku. nema uspješne i organizovane nastave geografije. a sam jedva poznaje problematiku nastavne jedinice. kako bi bez poteškoća nastavnik odmah mogao početi sa odgojno-obrazovnim radom. moraju biti međusobno usklađeni. svaki čas geografije je jedan korak u proširivanju geografskih znanja. jer učenici vole i cijene kada im nastavnik geografije otkriva na času ono zanimljivo. Da bi nastavnik uspješno mogao planirati nastavno gradivo geografije potrebno je da dobro poznaje zahtjeve nastavnog programa. sedmične i dnevne pripreme (a ovi kasnije utiču na njegovu eventualnu korekciju). za detaljnije planove: mjesečne i dnevne. Dobar čas geografije je. 254 . koje će trpiti učenici. Jer. Pripremanje nastavnika geografije za čas Uspješna realizacija odgojno-obrazovnih zadataka nastave geografije u školi moguća je samo pod uslovom da se nastavnik kvalitetno pripremi za čas. Za takav rad na času treba im pružiti interesantnu i pristupačnu nastavnu građu. Loše je kad nastavnik odlazi na čas. radi sa učenicima na karti ili dijagramima iz udžbenika. ali u saradnji sa svim ostalim faktorima koji sudjeluju u nastavi. Zbog svog globalnog karaktera godišnji plan je samo predradnja. On. ali mora za to imati volju i upornost. uslovljava. Bilo kakva neadekvatna priprema nastavnika za čas povlači za sobom velike posljedice. konkretnije. on sprovodi složen i izdiferenciran rad: objašnjava ono što je u udžbeniku teško učenicima. Dimenzioniranje nastavnog sadržaja nastavnik će provoditi kasnije. Programiranje je vezano uz nastavne programe. vodi ih do zaključaka i uopštavanja. Jer ako čas nije pravilno pripremljen ne može biti ni kvalitetno realizovan. dakle. To znači da od kvaliteta i usmjerenosti godišnjeg plana u velikoj mjeri zavisi kvalitet i usmjerenost nastavnikovog rada. pomaže im da shvate novo oslanjajući se na već proučenu građu. Jer. 1967. Svaki nastavnik može savladati nova znanja iz geografije. razotkriva na konkretnim činjenicama i primjerima nove pojmove.). a posebno ono čega nema u udžbeniku. bez potpunog usklađivanja sitnih ciljeva svakog pojedinog časa sa krajnjim ciljem koji treba postići u toku jedne godine. samo jedna faza nastavnikovog rada. preduslov za dalju i detaljniju razradu. nema smišljenog procesa. Za nastavu geografije važno je znati šta je glavna vodeća misao nastavnog časa. koristi se ilustracijama iz udžbenika itd. bez uzajamnog prožimanja globalnih i detaljnih planova. Nastavnik mora izlagati građu izrazitije. uslovljenosti i usklađenosti od godišnjeg plana do dnevnih priprema.

patriotizma itd. mašte. Ipak. Kada se priprema za čas. Priprema treba da sadrži: naziv nastavnog predmeta. naučnog tumačenja. psihološkog. 91. Neposredno pripremanje za izvođenje nastave Za pripremanje nastave potrebno je izvršiti predradnje spoznajnog. obrazovne. pamćenja. stepena razvijenosti njegove radne kulture itd. To što on usvoji zapravo je samo osnova za njegovo daljnje geografsko obrazovanje. tip časa. pojmova. koje samo spomenuti. nastavnik nije u stanju da u potpunosti ovlada svim geografskim sadržajima. nastavne metode. bitno je razmisliti o načinu analize i uopštavanja građe na času." (Hodžić. Određivanje obrazovnih zadataka sastoji se u navođenju novih znanja koja će učenici steći u toku časa.). a posebno 255 . materijalno-tehničkog i metodičkog karaktera. Znati nastavne sadržaje nije garancija da će nastavnici te sadržaje zaista moći uspješno prenijeti na učenike. dok odgojni zadaci navode uticaj geografskih sadržaja na formiranje pogleda na svijet i na psiho-fizičku komponentu učenikove ličnosti. Stoga se ne mogu predlagati jedinstvena rješenja koja bi važila za sve bez obzira na osobenost gradiva i individualnost nastavnika.. Raspored građe i metodička sredstva moraju služiti otkrivanju idejnog sadržaja časa i realizaciji odgojno-obrazovnih zadataka. Od pravilnog riješenja ovog pitanja zavisi i pravilno odabiranje građe i izbor onih metodičkih sredstava i oblika rada na času čija će primjena omogućiti nastavniku da do maksimuma ostvari predviđene zadatke. a prvenstveno od dubine nastavnikovog poznavanja materije. oblike rada. u pripremi za čas geografije ne bi smjela izostati metodička razrada izvođenja nastave. nastavnu temu. niti primjeri i vježbanja u različitim oblicima koji najbolje odgovaraju postavljenom cilju. analizu i ocjenu geografskih činjenica itd. Odabiranje građe (šta od programske građe istaći. jer bi suviše mnogo vremena oduzimala nastavniku. O tome Hodžić T. koje se proteže kroz cijeli njegov radni ciklus. nastavnik istovremeno riješava i probleme sadržaja i probleme metodike. nastavnik mora razmisliti ne samo o sadržaju nastavnog rada.Planiranje i pripremanje nastavnika geografije za izvođenje nastave Planiranje nastavnog časa čini najznačajniju etapu planiranja nastavnog rada. piše: "Izučavajući širok spektar geografskih disciplina u toku svog obučavanja na fakultetu ili pedagoškoj akademiji. isplanirati tok razgovora i jasno formulisati zaključke i rezime razgovora. emocija. šta izložiti kraće) je i pitanje sadržaja i pitanje metodike. konkretizovti. ekološke svijesti. Pismena priprema ne bi trebala da bude detaljna. ciljeve časa (odgojne. nastavnu jedinicu. a to je razvijanje mišljenja. Također. nastavna sredstva i strukturu rada (Romelić. metodičke obaviještenosti. str. Jedan od najvažnijih momenata u pripremanju nastavnika za čas je određivanje nastavnih obrazovno-odgojnih zadataka. Pripremajući se za čas. koji najviše doprinosi usvajanju novih geografskih znanja. te da im nije potrebna posebna priprema. objašnjavanje uzroka i posljedica. Nastavnik unaprijed priprema takva pitanja koja od učenika zahtijevaju samostalan misaoni rad. već treba biti sačinjena u skraćenom obliku. primjenu ranije stečenih znanja. funkcionalne). nego i o takvim oblicima rada koji obezbjeđuju aktivno usvajanje izložene građe i aktivan misaoni rad učenika na času geografije. unaprijed skicirati pitanja za učenike. 2003. U kom obliku će nastavnik pisati pripreme za čas zavisi od više faktora. Nastavnik mora voditi nastavu spoznajom učenika (formiranje predodžbi. 1999. iskustva.). šta iskoristiti kao primjer.  Pripremanje nastavnika za spoznajnu stranu nastave Mnogi nastavnici geografije često naglašavaju da su u toku studija stekli dovoljno znanja i da s njim suvereno vladaju. otkrivanje veza i odnosa među geografskim pojavama i procesima. Koje činjenice treba izložiti detaljnije. nastavnikovih i učeničkih aktivnosti. zaključaka). od toga zavisi uspješna realizacija zadataka koje postavljamo na času.

preuzimaju odgovornost. da posvete veliku pažnju pripremama za nastavni rad. Uporedo sa razvojem nauke i tehnike u nastavne programe unose se novi nastavni sadržaji. Dobar nastavnik cijeloga života stalno uči. moguće je samo onda ako nastavnik poznaje svoje učenike. tada smo otvorili put psihološkoj strani nastave. kao i na projiciranje nastave koja će učenicima biti interesantna. Nastavu treba ogranizovati tako da se učenici angažuju. Pripremanje nastavnika da učenici nastavni sadržaj dožive.E.  Pripremanje nastavnika za psihološku stranu nastave Psihološka strana odnosi se na prevladavanje trema nastavnika. ali im to ne smije biti teret. 254) Samo na taj način nastavnik može osigurati da spoznaja učenika bude kvalitetna. a koje će zajednički raditi. Učenici imaju velike spoznajne želje i nastavnik se na to ne smije oglušiti. Stručno znanje nastavnika mora biti i veće i intenzivnije od onog što će ga dati učenicima. a ne da se oslobode rada.“ (Rudić. njegovih sklonosti. Ako smo dobro zamislili kako će teći spoznaja učenika. odnosno koja će kod njih buditi znatiželju i navoditi ih na razmišljanje. To je najvažniji zadatak i njemu treba prići sa mnogo pažnje. U ovoj fazi pripremanja nastavnik određuje obrazovne. a samim tim i stalno stručno pripremanje za nastavu. piše: “Nastavnici geografije moraju. ne samo na nastavu. sreće i učenja. njegovih briga i radosti omogućit će nam da organizujemo nastavu tako da ona bude dinamičana. za koje je djelove potrebna njegova intervencija. Od stručnosti nastavnika zavisi nivo efikasnosti odgojno-obrazovnog procesa u savremenoj školi. kako će izgledati spoznajna strana nastave. str. interesantana. čim dozna u kojim će odijeljenjima predavati svoj predmet. publikacije. Oni iz njih 256 . a ne osjećaj straha i strepnje. jer učenik ne može biti pasivni subjekt u nastavi. prati TV programe i poznaje gotovo sve aktuelnosti iz geografske struke. Jahić treba dovesti učenika do generalizacija i aktivirati i one učenike koji nisu dovoljno aktivni. Za takav rad nije dovoljno samo poznavanje nastavnog gradiva. jer su geografske promene česte i intenzivne u svim delovima sveta. natpise u štampi. Poznavanje geografske struke još uvijek ne znači da je nastavnik u mogućnosti da rukovodi nastavnim procesom. da se u školi osjeća radost života. To opet pretpostavlja stalno permanentno stručno usavršavanje. Poznavanje svakog učenika.. već mora biti aktivni subjekt u nastavi i vršiti uticaj. zbog raznovrsnosti nastavne materije. poznavanje njegovih mogućnosti. To su oni zadaci kojima djelujemo na razvoj ličnosti kod učenika. Uz psihološku stranu nastave vezano je i određivanje jednog dijela odgojnih zadataka. O tome Rudić V. Za nastavnika je važno da prikaže šta učenici moraju spoznati u toku nastavnog sata. već i na nastavnike i druge učenike. funkcionalne zadatke (razvoj sposobnosti) i odgojne zadatke (razvoj moralne spoznaje). Učenici preuzimaju obaveze u nastavnom procesu. Nastavnik će u toku pripremanja predvidjeti koje će djelove nastavnog sadržaja učenici usvajati sami. Nastavnik će na osnovu nastavnih sadržaja moći formulisati obrazovne zadatke. niti da im čas bude samo zabava. 1998. On prati stručnu literaturu. funkcionalne i odgojne zadatke. Ovdje se postavlja i pitanje učenika kao subjekta u nastavi. već u jedinstvu sa ostalim stranama nastavnog procesa. detaljno proučava program i pristupa temeljitom pripremanju gradiva. Da bi odgovorio svim ovim zadacima nastavnik geografije. O tome da li će učenik biti više ili manje subjekt zavisi i o pripremi nastavnika za psihološku stranu nastave koju ne možemo posmatrati izolirano. Time postižemo da učenici nauče raditi i shvate intelektualni rad kao određenu teškoću koju se može savladati ako je taj rad organizovan i stalan. koje nastavnik u toku svog školovanja nije učio i ne poznaje ih. Određivanje tih zadataka usko je vezano uz određivanje materijalnih ili obrazovnih zadataka. Oni proizilaze iz nastavnog sadržaja i ne mogu biti samo formalno postavljeni. Svakako treba voditi računa da se učenici previše ne opterete. koje će ciljeve ostvariti i kakve će promjene učenici doživjeti u toku sata. da ne bude monotona.

a time će se ostvarivati i funkcionalni zadaci nastave. Dakle. Nastavnik je dužan u toku izvođenja nastave koristiti različita nastavna sredstva. (Tomić & Osmić. kolege. dešava se da je škola opremljena savremenom nastavnom tehnikom. nadopunjuju ih i utiču na pozitivnu promjenu ličnosti kod učenika. ali se ona dovoljno ne koristi. Veoma značajan faktor za uspješno pripremanje nastavnika su materijalni uslovi i opremljenost škole nastavnom opremom i stručnom literaturom. nabavka odgovarajućih nastavnih sredstava. već ih koristiti pravilno i racionalno. mobilišu njihovu pažnju. U ovoj fazi pripreme nastavnik bira načine rada u obradi pojedinih geografskih sadržaja i opredjeljuje se za najfunkcionalnija nastavna sredstva čija je metodička. Međutim. U pripremama nastavnika još uvjek je prisutna tročlana struktura 257 . Nažalost velika većina osnovnih škola slabo je ili skoro nikako opremljena nastavnom opremom i stručnom literaturom za nastavnike. izradi odgovarajućih udžbenika. jer na takav očigledan način učenici brže stiču nova znanja. usavršavanju nastavnih planova i programa. Njemu u tome pomaže menadžment škole. Ona povećavaju interesovanje učenika.tehničke strane nastave Pripremanje materijalno-tehničke strane nastave spada u domen vanjske organizacije nastave. bogate njihov doživljaj.  Pripremanje materijalno . Razumljivo je da već i prilikom rasporeda materijala nastavnik razmišlja o metodama rada koje će osigurati najbolji uspjeh učenika. Jedan od prvih zadataka nastavnika geografije u početku školske godine je pravilan izbor materijala prema programu rada za pojedine razrede u kojima će predavati. Zbog toga nastavnik treba pravilno planirati koja će nastavna sredstva koristiti u određenim fazama nastave. 2006. Na taj način učenici mogu izvršiti veliki dio predradnji za nastavni sat. Danas se ne može ni zamisliti uspješan i moderan rad u nastavi bez stručne primjene savremene nastavne tehnike. jer su samostalno radili. pomagala i tehničkih uređaja za rad nastavnika i učenika. priručnika i ostale literature i nabavci savremenih nastavnih sredstava i pomagala. a pored toga to je za njih dragocjeno i značajno iskustvo. utiču na trajnije zapamćivanje itd. jer nastavnici iz različitih razloga izbjegavaju njezinu primjenu. da skupe materijal za pojedine nastavne jedinice i donesu ga u školu.). sa upotrebom nastavnih sredstava ne treba pretjerivati. ukoliko se želi povećati nivo nastave geografije potrebno je konstantno pristupati otklanjanju svih smetnji koje proizilaze iz nedovoljne materijalne opremljenosti škola. školskoj godini itd. pravilan vremenski raspored nastavnog rada u danu.  Pripremanje metodičke strane nastave Pripremanje metodičke strane nastave osigurava efikasne načine i puteve u realizaciji nastave.Planiranje i pripremanje nastavnika geografije za izvođenje nastave proizilaze. ali i sami učenici. sedmici. odgovornost je i moralna vrijednost i zbog toga je moramo razvijati stalno sa sve većim zahtjevima. Izabrani materijal mora se rasporediti tako da se obezbijedi shvatanje i čvrsto usvajanje od strane učenika. Jer. pravilnu adaptaciju školskog namještaja i njegov raspored u učionici i ostalim školskim prostorijama. Vanjska organizacija nastave ili vanjska strana organizacije nastave obuhvata didaktičko usklađivanje vanjskih faktora: uređivanje mjesta za izvođenje nastave. Pripremajući psihološku stranu nastave moramo imati na umu da u toku odgojnoobrazovnog rada moramo pripremiti učenike da snose odgovornost za svoj rad. kao i pripreme koje će učenici ranije izvršiti da bi mogli u toku nastavnog procesa sarađivati sa nastavnikom. Razvijajući svoju odgovornost učenik će biti u stanju da otkrije neodgovornost drugih. da izvrše promatranja. Materijalno-tehničku stranu nastave ne treba pripremati samo nastavnik. Da bismo to tražili. moramo i sami biti odgovorni. Nastavnik se može dogovoriti sa učenicima da oni kod kuće skupe i pripreme didaktički-metodički materijal. Međutim. didaktička i pedagoška korisnost dokazana.

prije svega. pripremanje zadataka za samostalan rad. grupnog. a učenici slušaju treba biti sve manje. Ovakva struktura nije u skladu sa savremenom nastavom geografije i treba tražiti nove modernije strukture.). Dakle učenicima treba dati više prostora u nastavi da više pitaju. Nastavnik o tome mora jako voditi računa i pravilno se pripremiti za taj rad. u prirodi. web-stranice itd. Pripremajući takvu nastavu morat će pripremiti i to kako će drugi obavljat njegovu ulogu. razrada i zaključak). kod izvođenja nastave geografije ne smije se izgubiti iz vida da se obrazovanje ne odvija samo u učionicama i da ga ne izvode samo nastavnici. u muzejima itd. obliku. Savremena metodika nastave geografije sve više afirmiše samostalan rad učenika. postupke i metode. odabiranje najefikasnijih izvora znanja. 258 . a ne pasivan. jer gradivo geografije je za svaki razred specifično i zahtjeva posebne pripreme. gdje nastavnik govori. u školskom dvorištu. Jahić nastave (uvod. Prilikom svojih posjeta sa učenicima nastavnik geografije mora uočavati najbolja mjesta na kojima bi mogao izvesti taj čas. već da bude racionalno organizovana uz aktivno učešće svih faktora. organizovanje vježbanja i niz drugih pojedinosti koje je potrebno izvršiti u nastavnom radu. Metodičku pripremu treba vršiti za svaki razred. nastavna sredstva. Moramo znati da ne postoje jednake odgojno-obrazovne grupe ili razredi u kojima ćemo moći koristiti iste načine. U pripremanju neposrednog odgojno-obrazovnog rada nastavnik ne smije gubiti iz vida učenika. Najbolji rezultati u nastavi geografije postižu se onda kada nastavnik prestane da bude samo predavač. predviđanje izmjene oblika rada (frontalnog. Nastavnik mora planirati takav rad i tražiti najbolje mogućnosti racionalizacije. svaki nastavnik zna da se rad u toku školske godine utoliko lakše obavlja ukoliko je on preko ljetnog odmora uspio da pročita više stručne i metodičke literature i ukoliko je studioznije izvršio planiranje gradiva. kako će se odvijati rad izvan učionice. stavlja ih pred različite probleme ili im daje na raspolaganje potrebne izvore informacija (knjige. boji. U tim aktivnostima ne učestvuju samo nastavnici već i ljudi drugih profesija i stručnosti. samostalno rade i istražuju.E. Pravih klasičnih sati u učionici. ali ne tako da ona bude rastegnuta i nefunkcionalna. Savremeni nastavnik pretežno pita učenike. određivanje najefikasnijih nastavnih metoda. određivanje kriterija za produktivno ponavljanje. Također. individualnog rada i rada u parovima). Za ovakvu vrstu rada nastavnik geografije trebat će mnogo više vremena za pripremanje nastave. Intencija savremenog obrazovanja je da učenici dobiju veću ulogu u nastavi i da postanu aktivan faktor nastave. kako bi oni mogli što samostalnije da rješavaju postavljene probleme. mora da nauči da misli. Obrazovanje se odvija i izvan učionica. publikacije. Učenik u savremenim procesima obrazovanja. lice koje učenicima daje već gotova i sistematizirana znanja. Učenike treba pripremati za odgojno-obrazovni rad. tj. koje će biti pojednostavljene i uprošćene. u tvornicama. Jer. Na ovakav način učenici neposredno uočavaju geografske pojave u njihovoj prirodnoj veličini. Zaključak Svaki nastavnik geografije zna da je kvalitetna i temeljita priprema osnov uspješnog izvođenja nastave. nikakvo objašnjavanje u razredu ne može dati tako jasne predstave o različitim geografskim pojavama i procesima kao neposredno posmatranje na terenu. Razumljivo je da se ovakvi časovi moraju pažljivo pripremati. Kod pripremanja odgojno-obrazovnog rada najznačajnija pitanja su: didaktičko i metodičko prerađivanje gradiva. a mogu pripremati da pomažu nastavniku i da povremeno preuzmu ulogu predavača (radionice i sl. atlase. Oni već unaprijed mogu sudjelovati u pripremanju tog rada (materijalno-tehnička strana). pravilna artikulacija nastavnog sata. Nastavu treba fleksibilnije postaviti. položaju i odnosu u prostoru.). a da im u svemu tome nastavnik bude partner i organizator. Svakako. kako bi u što većem stepenu samostalno dolazili do određenih znanja.

11. Beograd. T. Didaktika. Metodičke osnove nastave geografije za osnovne i srednje škole. Đuričković. T. M. Matas. Literatura Hodžić. Novi Sad. (1973). Sarajevo: Svjetlost. 1. 4. Sarajevo: Svjetlost. 3. V. Razvoj i modernizacija geografskog obrazovanja. Metodika nastave geografije. Sarajevo. (1996). Prvi dio. Didaktika. 2. str. Drugi dio. 675684. J. Zgonik. (1967). Didaktika. 7. Metodika nastave geografije. J. (1983). R. I. M. Časopis za pedagošku teoriju i praksu. Nastava i vaspitanje. Wolfgang. (2003). Formiranje predodžbi i pojmova u nastavi geografije. Ovakvo znanje učenici će steći samo onda kada se njihov nastavnik kvalitetno pripremi za nastavu i kvalitetno prezentuje nastavnu materiju. Tuzla. Metodika nastave geografije. koji će biti u stanju da stečena znanja u školi primjeni u praksi. F. D. snalažljivog i fleksibilnog. M. 6. Tuzla. 8. 10. V.. Br. 5. Zagreb. Beograd: Savez pedagoških društava SR Srbije. Rudić. (1998). i Osmić. Hodžić. 4. sa pravilnim naučnim pogledom na svijet. (1998). 9. Romelić. Metodičke osnove nastave geografije za osnovne i srednje škole. Zagreb. (1999). Tomić. (2006). 259 . Stevanović. Zagreb. Jelavić. (2003). Metodika nastave geografije.Planiranje i pripremanje nastavnika geografije za izvođenje nastave jer takav oblik rada stvara preduslove da stvori produktivnog čovjeka. & Walter. (2003).

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful