ZBORNIK RADOVA PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET SVEZAK GEOGRAFIJA Izdavač: Univerzitet u Tuzli Prirodno-matematički fakultet Za izdavača: Dr. sc. Fehim Dedagić, dekan Odgovorni urednik: Dr. sc. Salih Kulenović, redovni profesor Uređivački odbor: Dr. sc. Salih Kulenović, redovni profesor Dr. sc. Izet Ibreljić, redovni profesor Dr. sc. Ibrahim Bušatlija, redovni profesor Dr. sc. Ibrahim Ahmetaj, vanredni profesor Dr. sc. Hasan Zolić, redovni profesor Dr. sc. Alija Suljić, docent Dr. sc. Nusret Mujagić, docent Tehnički urednici: Mr. sc. Semir Ahmetbegović Mr. sc. Sabahudin Smajić Štampa: "OFF-SET" Tuzla Za štampariju: Sadika Murić, direktor Tiraž: 150 komada Izlazi godišnje Odlukom Senata Univerziteta u Tuzli, broj 03-6125-11.8/04, od 17.12.2004. godine odobreno je izdavanje ovog zbornika. Prema mišljenju Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, broj 04-15-59-1/05, od 06.01.2005. godine ovaj Zbornik je, shodno članu 18. tačka 10. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga, oslobođen plaćanja poreza na promet.

ISSN: 1840-0515

SADRŽAJ 1. GEOGRAFIJA, EKONOMIJA I SAVREMENA ENERGETSKO-RESURSNA GEOPOLITIKA GEOGRAPHY, ECONOMY AND CONTEMPORARY ENERGETIC-RESOURCE GEOPOLITICS Dr. I. Ibreljić, Mr. Dž. Mešanović, A. Zaimović TRANSGRANIČNA SARADNJA KAO FAKTOR REGIONALNOG RAZVOJA – PRIMER ŽELEZNIČKOG SAOBRAĆAJA IZMEĐU SRBIJE I BOSNE I HERCEGOVINE CROSS-BORDER COOPERATION AS A REGIONAL DEVELOPING FACTOREXAMPLE, RAILWAYS BETWEEN SERBIA AND BOSNIA AND HERZEGOVINA Dr. Đ. Komlenović, Mr. E . Manić KULTURNO-HISTORIJSKE ZNAMENITOSTI I ETNOGRAFSKI SADRŽAJI NA PODRUČJU OPĆINE SREBRENICA KAO TURISTIČKI MOTIVI CULTURALLY-HISTORIC SIGHTS AND ETHNOGRAPHIC CONTENTS IN THE AREA OF SREBRENICA MUNICIPALITY AS A TOURISTICAL MOTIVES Dr. S. Kulenović, Mr. S. Smajić, Mr. A. Kadušić, Mr. S. Ahmetbegović, Mr. F. Kudumović OBIM, DINAMIKA I STRUKTURA INVESTICIJA NA PODRUČJU OPĆINE KALESIJA U PERIODU OD 1970. DO 2005. GODINE SCOPE, DYNAMICS AND STRUCTURE OF INVESTMENTS ON THE TERRITORY OF KALESIJA MUNICIPALITY IN THE PERIOD FROM 1970 TO 2005 Mr. Dž. Mešanović PROMJENE U NIVOU (I OCJENA) PRIVREDNE RAZVIJENOSTI I DINAMIKA RASTA DRUŠTVENOG PROIZVODA OPĆINE KALESIJA U PERIODU OD 1970. DO 2002. GODINE CHANGES IN THE LEVEL (AND ASSESSMENT) OF ECONOMIC DEVELOPMENT AND THE DYNAMICS OF GROWTH OF DOMESTIC PRODUCT OF KALESIJA MUNICIPALITY IN THE PERIOD FROM 1970 TO 2002 Mr. Dž. Mešanović STVARANJE POSLIJERATNOG IDENTITETA GRADOVA U BOSNI I HERCEGOVINI - NOVI TRENDOVI ILI NOVI URBICID THE CREATION OF AFTER WAR CITY’S IDENTITY IN BOSNIA AND HERZEGOVINA - NEW TRENDS OR NEW URBICIDE Dr. N. Mujagić OSVRT NA TERITORIJALNI I POPULACIONI RAZVOJ GRADA TUZLE REVIEW OF THE TERRITORIAL AND POPULATION DEVELOPMENT OF THE CITY OF TUZLA Mr. D. Džafić URBANOGEOGRAFSKI RAZVOJ GRADA TEŠNJA URBAN-GEOGRAPHICAL DEVELOPMENT OF CITY TEŠANJ Mr. A. Kadušić, Mr. F. Kudumović, Dr. S. Kulenović 7

2.

17

3.

27

4.

43

5.

51

6.

59

7.

73

8.

87

9.

RAZVOJ SEOSKIH NASELJA OPĆINE TEŠANJ DEVELOPMENT OF RURAL SETTLEMENTS OF MUNICIPALITY TEŠANJ Mr. A. Kadušić NEKE KARAKTERISTIKE DEMOGRAFSKOG RAZVOJA PERIPANONSKE MAKROREGIJE BOSNE I HERCEGOVINE U PERIODU OD 1991-2003. GODINE SOME CHARACTERISTICS OF DEMOGRAPHICAL DEVELOPMENT PERIPANONIC MACROREGION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA IN PERIOD 1991-2003. YEAR Mr. F. Kudumović, Mr. A. Kadušić PROMJENE U DEMOGRAFSKOM RAZVOJU PLANINSKO-KOTLINSKE MAKROREGIJE BOSNE I HERCEGOVINE U PERIODU OD 1991-2003. GODINE CHANGES IN DEMOGRAPHICAL DEVELOPMENT OF MOUNTAIN-WALLEY MACROREGION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA IN PERIOD 1991-2003. YEAR Mr. F. Kudumović STANOVNIŠTVO OPĆINE GRAČANICA POPULATION OF THE GRAČANICA MUNICIPALITY Dr. S. Kulenović, Mr. D. Džafić, A. Zaimović DOBNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA OPĆINE TUZLA U PERIODU 1953.1991. GODINE AGE STRUCTURE OF TUZLA MUNICIPALITY POPULATION IN PERIOD 1953.-1991. Dr. S. Kulenović, Mr. E. Jahić NEKE ANTROPOGEOGRAFSKE ODLIKE NASELJA URISIĆI SOME ANTHROPOGEOGRAPHICAL FEATURES OF URISIĆI SETTLEMENT Dr. A. Suljić PRIHVAT BOŠNJAČKIH PROGNANIKA I IZBJEGLICA U TUZLU ZA VRIJEME RATA 1992.-1995. GODINE – PRILOG PROUČAVANJU PRISILNIH MIGRACIJA BOSNIAK REFUGEES AND DISPLACED PERSONS HOSTED IN TUZLA DURING THE WAR 1992-1995. - ADDITION TO EXAMINATION ON FORCED MIGRATIONS Dr. A. Đozić, Dr. A. Suljić KLIMA U SLIVU RIJEKE SPREČE I NJENE SPECIFIČNOSTI CLIMATE IN THE SPREČA RIVER BASIN AND ITS COMMON CARACTERISTICS Mr. S. Smajić, Mr. S. Ahmetbegović PROBLEM VISOKIH VODA NA PROSTORU GORNJE SPREČE COMMON PROBLEMS WITH OVERFLOW IN THE GORNJA SPREČA AREA Mr. S. Ahmetbegović, Mr. S. Smajić MORFOSTRUKTURNE ODLIKE SLIVA RIJEKE SOLINE MORPHOLOGICAL CHARACTERISTIC OF SOLINA RIVER BASIN E. Hadžimustafić, Dr. A. Suljić, Dr. A. Baraković FIZIONOMSKA DIFERENCIJACIJA SLIVA RIJEKE JALE PHYSIOGNOMIC DIFFERENTIATION OF THE JALA RIVER BASIN Mr. S. Smajić, Mr. S. Ahmetbegović

101

10.

117

11.

127

12.

137

13.

151

14.

161

15.

171

16.

187

17.

201

18.

211

19.

219

251 . Jahić 229 21. E. D.20. Đ. Malinić INOVATIVNI NAČINI IZVOĐENJA NASTAVE IZVAN UNIVERZITETSKIH UČIONICA: "ISKUSTVENO UČENJE" KAO NASTAVNI METOD U VISOKOM OBRAZOVANJU I NAČIN PODRŠKE LOKALNIM ZAJEDNICAMA KOJE SU PREŽIVJELE GENOCID U BIH TAKING HIGHER EDUCATION BEYOND THE CLASS ROOM: EXPERIENTIAL LEARNING IN HIGHER EDUCATION AND CAPACITY BUILDING IN POST-GENOCIDE COMMUNITIES IN BIH H. ORGANIZACIJA PROFESIONALNOG RAZVOJA NASTAVNIKA GEOGRAFIJE U ZEMLJAMA EVROPE ORGANIZATION FOR PROFESSIONAL DEVELOPMENT OF GEOGRAPHY TEACHERS IN THE EUROPEAN COUNTRIES Dr. Halilović PLANIRANJE I PRIPREMANJE NASTAVNIKA GEOGRAFIJE ZA IZVOĐENJE NASTAVE LESSON PLANNING AND PREPARATION OF A GEOGRAPHY TEACHER IN ORDER TO DELIVER A LESSON Mr. Mr. Komlenović. 237 22.

reader will probably come in situation to think actively less or more or at least think about an open questions which are mentioned here. resursi. Prirodnomatematički fakultet. sc. resources. . No. ako ništa drugo. energetika. Ova tematika se može posmatrati sa mnogo aspekata. Danas se u svijetu svake godine proizvede i spali više od deset milijardi tona uslovnog goriva što rezultira da se energetski resursi nezadrživo troše a istovremeno multipliciraju i ekološki problemi pa je energija sve skuplja. This topic can be observed with different aspects. svijet ubrzano ulazi u fazu razvoja u kojoj nema skuplje energije od nedostatka energije. Izet Ibreljić. redovni profesor. Key words: geography. world is quicken entering in developmental phase in which lack of energy is the most expensive energy. ekonomija. But. 7 – 16 (2007-2008) Originalni naučni rad GEOGRAFIJA. Univerzitet u Tuzli Sažetak Savremena civilizacija je već duži period dospjela u "narkotičku zavisnost" od energetskih resursa pa su i energetsko-resursni problemi veoma često predmet debata na različitim nivoima koje dobijaju razne forme i postaju sve intenzivnije. Međutim. However. čitalac će vjerovatno ipak doći u situaciju da manje ili više aktivno razmišlja. U ovom radu se to znatno reducira pa se energenti svode na naftu i prirodni gas ali se svijet posmatra kao geopolitičan u čemu su geografija i ekonomija uglavnom objektivna datost. energetic. Abstract The longer time modern civilisation fell in "narcotic dependence" of energetic resources and because of that energetic-recourse problems are very often a subject of debates in different levels which are getting different forms and becoming more intensive. In this paper these aspects are significantly reduced so that resources are reduced to oil and natural gas but world is observed as geopolitical in which geography and economy are mostly realities. profesor geografije. viši asistent.Zbornik radova PMF 4 i 5. Every year in the world it is produced and combusted more than 10 billion tones of conditional fuel and the result of that is unrestrainable consumption of energetic resources. Ekonomski fakultet. Dževad Mešanović. Ključne riječi: geografija. Univerzitet u Tuzli. bez obzira na to. economy. onda barem o otvorenim pitanjima koja se ovdje postavljaju. ECONOMY AND CONTEMPORARY ENERGETIC-RESOURCE GEOPOLITICS Dr. Azra Zaimović. Mr. EKONOMIJA I SAVREMENA ENERGETSKO-RESURSNA GEOPOLITIKA GEOGRAPHY. ecological problems which are multiplying and energy is more expensive. without regard therewith.

oskudica energetskih resursa. izgradnju interevropske željezničke mreže. Evropsko-ruska energetska integracija kao realna mogućnost u Evropi budućnosti Multiplikovanje energetskih linija na relaciji Istok-Zapad evropskog geoprostora odnosno integracija ovog Kontinenta u energetsku prije svega naftnu i gasnu mrežu je. Da bi zaštitili svoju energetsku infrastrukturu Evropljani protežiraju energetsku liberalizaciju odnosno reciprocitet u energetskim odnosima sa ovom zemljom kao i diversifikaciju izvora energije bez obzira što to mnogo više košta. Dostignuti nivo razvoja početkom 21 stoljeća i razvojni ciljevi u narednim decenijama još više potenciraju evropsku neophodnost raspolaganja odgovarajućim kvantumom. Energija dakle. sve više postaje spoljnopolitičko oružje. Najvažniji budući naftovodi i gasovodi trebaju u bliskoj budućnosti da povežu energetske izvore u Rusiji i Centralnoj Aziji sa tržištima u EU. prije svega energetskih resursa. Ibreljić.5 miliona km2. Posljednjih godina međutim. Prvi projekti na ovu temu se manje ili više ubrzano operativno razrađuju. Evropljani koji pojedinačno najčešće već imaju određene ekonomske i energetske bilateralne veze sa Rusijom kroz budući 8 . pregovaračka pozicija EU i Rusije u novom sporazumu o strateškom partnerstvu i saradnji čini se da je dobrim dijelom izjednačena. Ne zalazeći u analizu navedenih numeričkih indikatora. Riječ je dakle.5 odnosno 14. Ekonomsko-populacijski posmatrano. itd. ugalj) resursi pa se saradnja među njima nameće sama po sebi. povezuje se geoprostor od cca 17 biliona GDP i cca 0. Evropski integracijski proces u novonastalim okolnostima dobija novi geografski okvir vizionarske degolovske Evrope od Atlantika do Urala ili pak evroazijsku sadržinu u kome su na zapadnom dijelu locirani danas već tradicionalni (kapital. gas. uz Srednji istok i Sjevernu Afriku. ekonomsku i geopolitičku komponentu. Sticajem historijskih okolnosti odnosno posjedovanju Sibira potencijal novog oružja našao se najvećim dijelom u vlasti Rusije. nameće kao geografski i ekonomski veoma povoljan partner sa kojim bi se mogao ublažiti ovaj evropski deficit.I. pratila manja ili veća oskudica resursa. Zaimović Uvod Prije nekoliko decenija kretanje trupa ili tajni razmještaj raketa na određenom geoprostoru su rezultirali bojazan nekih zemalja za sopstvenu bezbijednost. Sa šireg geostrateškog aspekta energetsko povezivanje evroprostora dobiva osim ekonomske i određenu geopolitičku sadržinu. predmet sve intenzivnijih debata koje imaju svoju geografsku. Ekonomsku ekspanziju ovog dijela evroprostora kontinuirano je međutim. o "win-win" situaciji u kojoj svi imaju koristi. Dž.3 biliona GDP i cca 0. korištenje vodenih puteva. kao što je navedeno. tehnologija.5 milijardi ljudi sa geoprostorom od 1. 1. Riječ je o geoprostorima od cca 4. Takvo interevropsko-rusko povezivanje dobija svoju potpuno novu geografsku i ekonomsku sadržinu. prije svega nafte i prirodnog gasa izaziva također bojazan za bezbijednost pojedinih zemalja. Dosadašnji integracijski procesi u Evropi bili su naime i ostali primarno ekonomskog karaktera i počeli su se odavno geografski oblikovati od Irske do Rusije (sa eventualno Turskom). Nakon projekata koji se odnose na transport nafte i gasa i prenos elektroenergije mogli bi uslijediti i projekti investiranja u magistralne puteve.14 milijardi stanovnika. Koristeći to ova zemlja nastoji da mnoge zemlje u svijetu uključi u međusobnu mrežu zavisnosti posjednika i korisnika energije. znanje) a u istočnom dijelu sve oskudniji energetski (nafta. Mešanović. Tranzitirajući ekstrahovane energente na ovoj relaciji proizvođači ostvaruju velike prihode a naftovodi i gasovodi treba da budu izvor prihoda i za zemlje kroz koje prolaze po osnovu transportnih tarifa i rastućeg snabdijevanja ovim proizvodima. A. Rusija se.

ali već postoje planovi i o gasovodu i eventualnoj izgradnji gasne električne centrale" 3) . 29 oktobar 2007. Uz dugoročne investicije u rekonstrukciju postojećih ("Kosovo A" i "Kosovo B") i izgradnju novih ("Kosovo C" i "Kosovo D") termoelektrana ovaj region bi mogao postati jedan od glavnih izvoznika elektroenergije u JIE. Beograd. 4) "Politika" Beograd.10. "Kwh" br. U suštini. U Rusiji se pak od EU traži ravnopravan tretman koji ne bi obuhvatio samo energetiku. mart 2007. Iz tog razloga "bitka za Kaspij" gdje se nalaze velike rezerve nafte i gasa sve više dobiva na intenzitetu.Geografija. br. budućnosti UN i želje SAD da oslabe nacionalni suverenitet i time internacionalizuju kontrolu nad svjetskim resursima nafte i drugim prirodnim bogatstvima" 4) . najvažniji izvor energije na Kosovu. U osnovi dakle.388. Tu je svakako i veliki ruski naftovod za Kinu kapaciteta 80 miliona tona nafte godišnje koji se investicijski privodi kraju.3 miliona barela dnevno). 3) "Ekonomist". godine) meganaftovodom od Kaspija do turskog dijela Mediterana nastoji se što više iskoristi centralnoazijske resurse i transportovati ih na 1) 2) "Le Monde". naftnih rezervi. 18. a evropski zahtjevi i nametanje istovjetnih demokratskih standarda se tretiraju kao imperijalni kompleks. Beograd. Novoaktiviranim (2006. Zapadna Evropa raspolaže samo sa 1. godine (na preko 4.2006. Prema energetskim analitičarima EIA proizvodnja nafte bi se ovdje mogla najmanje dvostruko povećati do 2015. te odsustvo diskriminacije za strane investitore koji žele da participiraju u eksploataciji rudnog bogatstva na ruskoj teritoriji i prelazak Rusije iz sistema "imitacije demokratije" u okvire demokratskog sistema i ljudskih prava koji važe na Zapadu Evrope obzirom da po njima "Rusi nikad nisu upoznali istinsku demokratiju" 1) .4% svjetskih naftnih resursa.2008 5) EIA 2007. Kinezi su već osigurali određene količine nafte nakon izgradnje kinesko-kazahstanskog naftovoda a već se uveliko gradi i kinesko-kazahstanski gasovod.10 9 . ekonomija i savremena energetsko-resursna geopolitika zajednički sporazum zahtijevaju jednak pristup svih proizvođača gasovodima i naftovodima. treba riješiti dva krupna pitanja i to: zahtjev EU sa liberalizacijom energetike kojim se želi zaštititi njena energetska infrastruktura od strane kontrole i rusko protežiranje manje ili više prikrivenih protekcionističkih principa. Paris.398. Prema ekspertima Svjetske banke "lignit je dakle. Ruski proizvodni i transportni kapaciteti stiču vremenom na ovom geoprostoru sve veću konkurenciju. prema srbijanskim procjenama 2) kosovske rezerve uglja pretvorene u tone ekvivalentne nafte iznose preko 500 milijardi USD. 21. str.01. Naime. po ruskom mišljenju buduće strateško partnerstvo Rusije i EU uključuje kompleksan proces tranzicije njihovih odnosa. U energetskoj geopolitičkoj igri u Evropi slučaj Kosova je specifičan i na njemu se prelamaju geopolitički ali i energetski nesporazumi EU i Rusije.5% svjetskih rezervi nafte uglavnom u norveškom i britanskom dijelu Sjevernog mora 5) dok Rusija i Kazahstan posjeduju 6. Prema mišljenju jednog skandinavskog političkog analitičara status Kosova je između ostalog "indirektna igračka u geostrateškoj igri svjetskih sila oko energetske sigurnosti Evrope. Ovako (manje ili više modifikovano) razmišljanje ima danas znatan broj pristalica. Budući naftovodi i njihova geopolitička komponenta Evropske rezerve nafte locirane su najvećim dijelom u sedimentnim zonama (osobito u lagunama) u prostoru vlažne klime. 2.

3 milijardi USD) bi povezivao Burgas i Vloru u Albaniji. Prema nekim izvorima 6) 10-35 miliona tona ruske nafte bi uskoro trebalo da se transportuje naftovodom dužine 280 km investicijske vrijednosti 0. Po Turcima. Naime. čijom teritorijom (u dužini preko 1000 km) ova naftna magistrala prolazi i koji će samo na taksama po ovom osnovu zarađivati preko 300 miliona USD godišnje ovo je "put svile" 21 stoljeća. odnosno desetostruko jeftiniji od transporta brodovima. Turkmenistana i Kazahstana (nastavak naftovoda od Bakua do Supse) do sjevernog Jadrana uz direktno priključenje na Transalpski naftovod (koji snabdijeva Austriju i Njemačku) i imao bi i širu ekonomsku i ekološku sadržinu (podzemni transport naftetrostruko.I. PEOP bi po prvim procjenama predstavljao ekonomski rentabilan projekat i "ekološki naftovod" ali i svojevrstan energetski most između naftom bogatog Kaspija i tržišta EU i zauzimao bi važno mjesto na karti evropskih naftovoda. Slika 1. 19 mart. Drugi. Mešanović.7 milijardi USD čiji bi vlasnici (51%) bile ruske kompanije na liniji Burgas-Aleksandropolis koji zaobilazi ekološki kritične Bosfor i Dardanele. Trasa budućeg Panevropskog naftovoda 6) "Ekonomist". naftovodom Baku-Tbilisi-Ceyhan (BTC naftovod) dugačkim 1760 km u koji je investirano (uglavnom od strane zapadnih kompanija) preko 4 milijarde USD transportovaće se upočetku oko milion barela dnevno azerbejdžanske nafte a u strateškim planovima (SAD prije svega) u ove isporuke bi se (zaobilazeći Rusiju) uključile i centralnoazijske zemlje. Zaimović Zapad mimo Rusije. konkurentni tzv AMBO ili “američki” naftovod (povezuje Albaniju. Dž. Ovdje se dakle radi o većem regionalnom integracijskom poduhvatu koji bi realizovala zajednička razvojna kompanija kroz partnerstvo javnog i privatnog sektora. Makedoniju i Bugarsku) dužine 895 km. 2007 10 . U trci za izgradnju novih naftno transportnih puteva uključene su posljednjih godina i balkanske zemlje prvenstveno kao “vezivno tkivo” između kaspijskih resursa i EU potrošača. Strateški cilj Zapada osloboditi se prevelike energetske zavisnosti od Rusije se na ovaj način dobrim dijelom realizuje. Treći. Panevropski naftovod (PEOP) dužine cca 1300 km i skoro trostruko većeg kapaciteta bi koštao cca 3.5 milijardi USD i još bi više trebao reducirati evropsku ovisnost od ruskog naftnog "ventila" obzirom da bi se nafta dopremala iz Azerbejdžana. kapaciteta 30-40 miliona t/god koji bi se gradio pretežno američkim kapitalom (cca 1. Ibreljić. odnosno cisternama i reducirani broj tankera u sjevernojadranskim lukama). A. Beograd.

Južna Koreja i još neke druge zemlje. kao što se uočava Rusija je u još povoljnijoj poziciji u odnosu na Zapadnu Evropu.Geografija.8 Rusija 27.8% Ostatak svijeta 21. Prirodni gas kao buduće spoljnopolitičko oružje Svjetske rezerve prirodnog gasa se procjenjuju 7) na maksimalnih 71 triliona kubnih stopa a njihova geografska distribucija po pojedinim zemljama je slijedeća: U Rusiji se nalazi više od četvrtine svih rezervi gasa u svijetu S.5 Irak 1.6% (pri čemu dominiraju Kina i Brazil sa stopom rasta od 4.9 UAE 3. Naime. 40 www.com.5 SAD 3. U zemljama OECD-a taj rast se procjenjuju po stopi od 0. offshore rezerve Sjevernog mora predstavljaju samo 4% svjetskih rezervi gasa i relativno brzo će se iscrpiti u ritmu današnje ekstrakcije.9% godišnje i narasti sa cca 100 triliona (2004) na cca 163 triliona kubnih stopa (2030). U OECD Evropi potrošnja gasa samo za proizvodnju elektroenergije se. Posljednje procjene ukazale su na znatno veće rezerve ovog energenta u odnosu na ranije procjene u Centralnoj Aziji i Kini ali i na značajnu korekciju rezervi na niže u Holandiji.7 Venecuela 2.5 miliona TJ (1990) na cca 5. Velikoj Britaniji i Nigeriji. Arabija 3.1% Iran 15. zapadnog Sibira i poluotoka Jamal.pei magazine.4% a u ostalim zemljama od 2. ekonomija i savremena energetsko-resursna geopolitika 3. Dio isporučenog LNG-a može biti distribuiran preko prihvatnih LNG terminala uz obalu ili rasplinjen i transportovan cjevovodima u unutrašnjost zemlje. Prema istom izvoru procjenjuje se da bi svjetska potrošnja gasa do 2030 godine mogla rasti po prosječnoj stopi od 1. Norveškoj. Rusija raspolaže sa 25. prema raspoloživim podacima 8) povećala sa cca 1.6 % Slika 2. Svjetske rezerve prirodnog gasa po zemljama Što se prirodnog gasa tiče. 11 . U susjednoj Hrvatskoj se privodi kraju studija izgradnje terminala na prostoru sjevernog Jadrana. May 2008.1% godišnje te Indija sa 3.9 Alžir 2. Nasuprot tome.3 7) 8) EIA 2007. Ovakvu distribuciju koriste odavno naročito Japan.6% svjetskih rezervi gasa (ispred Irana i Arabije) i najveći je izvoznik prirodnog gasa osobito iz ležišta zone Tjumena (srednji tok Oba). Italiji. Gas je danas regionalna roba jer je transport gasa još uvijek primarno vezan za gasovode a globalno tržište gasa je pak usko vezano za razvoj LNG terminala u kojima se tekući ohlađeni gas (na -160°C) utače u specijalne brodove tankere i transportuje na veliku daljinu.5%).1 % Katar 15. Ekonomski isplativ transport je već preko 2500 km a ovakva koncepcija distribucije gasa otvara i mogućnost njegovih novih primjena. str. Najviše se interregionalne gasne konekcije u budućnosti očekuju na relaciji Rusija i Centralna Azija prema Atlantiku i Pacifiku dok bi se iz prostora Srednjeg istoka bilo za očekivati ekspanzivniji LNG izvoz pogotovo iz Katara prema Sjevernoj Americi i Evropi a iz Australije prema azijskim potrošačima.1 Nigerija 2. Racio rezervi i očekivane proizvodnje procjenjuje se na 65 godina.

4% i to prvenstveno u proizvodnji elektroenergije. Crno more postaje važan dio ovog koridora a Turska kao nezaobilazna zemlja pri transportu energenata nastoji da što bolje valorizuje svoj geopolitički položaj energetskog transportnog mosta i pojača uticaj u turkofonom prostoru Evroazije što je dobrim dijelom kompatibilno sa interesima SAD. Pri tome treba imati u vidu da su članice EU po ovom pitanju dosta različitih stavova počevši od onih koje neprikriveno zastupaju ruske interese (Grčka. Češka) do hladnoratovskih pristupa ovoj temi (Poljska. Njemačka. Estonija. promjena smjera isporuka sa "Štokmana" npr) i nerealne želje ruskih kompanija za osvajanje svijeta kroz investiranje u kontrolu nigerijskih. Prije svega. 25. Oxford. libijskih i alžirskih gasnih polja te eventualno snabdijevanje Evrope afričkim gasom kroz tanssaharski gasovod (Nigerija-Niger-Alžir-EU) i investiranje u gasovode u Kanadi (Jukon-Britanska Kolumbija-Alberta) i SAD (Aljaskajužni dio SAD) itd. A. Osim toga. Litvanija). Poseban problem u ovom kontekstu (uz odnose sa tranzitnim zemljama) su veoma niske ruske investicije u proizvodnju i istraživanje novih ležišta gasa u Rusiji što pri ekspanziji domaće tražnje u budućnosti može rezultirati problem ruskog gasnog bilansa u dugom roku i bez obzira što se velike količine ovog energenta (po nekoliko puta nižim cijenama) preuzimaju iz centralnoazijskih zemalja. Zaimović miliona TJ (2005) a do 2030 godine se prognozira prosječna godišnja stopa rasta potrošnje ovog energenta od 1. 213 12 . Pri tome treba imati u vidu i činjenicu da su proizvodni troškovi ruskih gasnih polja ("Jamal" i "Štokman" prije svega) znatno viši od onih u Africi. zabrinjavajući djeluje i mogućnosti povećanja cijena ruskog gasa iznad "psihološkog praga" odnosno mimo uobičajenih kriterija koji vladaju na gasnom tržištu u određenom trenutku obzirom da se ponekad od strane ruskih gasnih menadžera ističe da je za evropske kupce najvažnija stabilnost isporuka a ne cijena. "Reading Economic Geography" Blackwell Publishing Ltd.5 milijardi eura finansijski "težak" transsaharski gasovod koji bi povezivao deltu Nigera sa Al Kaleom u Alžiru 9) .I. Ibreljić. uz tradicionalno snabdijevanje južne Evrope alžirskim gasom ovaj proces se danas još više intenzivira kroz nekoliko projekata i to: gasovod “Galti” kojim bi se od 2011 preko Sardinije distribuiralo u Evropu 10 milijardi m3 gasa godišnje. Gasni koridor Istok-Zapad zasad počinje na istočnoj obali Kaspijskog mora a prema željama zapadnih energetskih stratega trebao bi počinjati dublje u evroazijskom prostoru zaobilazeći Rusiju. U SAD se evropsku zavisnost od ruske energije korelira sa ruskim ekonomskim uticajem nad EU i slabljenjem transantlanskih veza. Evropljani mogu u budućnosti biti prisiljeni da neplanirano ulažu kapital u rješavanje eventualne gasne krize rezultirane ovakvim ponašanjem ruskih firmi. 2004. moćne konkurentske evropske i američke kompanije su takođe zainteresovane za investiranje u 4300 km dugačak i 7.2007. Geopolitičke posljedice ruske energetske invazije na EU kako to smatraju američki analitičari će rasti u korelaciji sa količinom ruske nafte i gasa koja ulazi u EU i sa izgrađenim kapacitetima naftovoda i gasovoda. Pored toga. Shodno tome svaka od ovih zemalja razvija i različite ekonomske bilateralne odnose sa ruskim energosektorom a i konkretne ugovore o isporuci gasa zaključuju odvojeno. Mešanović. Dž. Italija. Kipar) preko protagonista strateškog partnerstva (Francuska. 9) 10) "Večernji list" Zagreb. str. Ovdje je naravno problem i politička kriza u Nigeriji "nakon perioda petroeuforije" 10) .07. Situaciju na ovom planu još više usložnjavaju monopolsko ponašanje ruskog "Gasproma" (istiskivanje "Šela" na "Sahalinu 2". Ovakve namjere ruskih energetičara su naravno uglavnom teško ostvarive. Španija) i "hladnih" pragmatičara (Velika Britanija. zatim drugi krak "Medgasa" kojim bi se alžirski gas transportovao u Španiju te gasovod "Magreb" kojim bi se već od 2009 Španija snabdijevala alžirskim gasom preko Maroka i Gibraltara.

Srbiju. samo manje količine isporuka u tečnom stanju na globalnom nivou. itd) potrošači gasa su već analizirali djejstvo ovog eventualnog udruženja sa različiti aspekata (uticaj na velike potrošače.). manje pogodno u slučaju dirigovanja isporukama. Ovdje će se samo ukratko navesti najvažniji gasni projekti koji bi mogli biti realizovani do 2020 godine i imati. Geoekonomska dimenzija programiranog investiranja u osnovi je inicirana geostrateškom logikom i zahtijeva svakako dublju analitičku geostrateško logičnu analizu koja nije predmet ovog rada. Jedan krak bi išao preko Bugarske i Grčke do Brindizija u Italiji dok bi drugi pravcem sjever-zapad povezivao Bugarsku. ekonomija i savremena energetsko-resursna geopolitika S vremena na vrijeme danas se pojavljuju i razmišljanja o stvaranju šire međunarodne organizacije snabdjevača gasom tj. reduciranje uticaja Turske na turkofone narode u postsovjetskoj interesnoj zoni Rusije odnosno ZND-u. 13 . Gasovod "Sjeverni tok". 4. Bez obzira što su poljski planeri (u saradnji sa onim u baltičkim zemljama) ustvrdili da bi trasa ovog gasovoda preko baltičkih zemalja i Poljske prema Njemačkoj (dakle članica EU) bila dvostruko jeftinija skoro je izvjesno da će "Sjeverni tok" u njemačko ruskoj varijanti biti preferiran od strane Evropske komisije. prema najnovijim prognozama. itd. dugoročno utvrđivanje cijena. Gasovod "Plavi tok" koji dijelom ide ispod Crnog mora i povezuje Rusiju i centralnu Tursku ima zadatak da supstituiše transport gasa kroz ekološki već problematične Bosfor i Dardanele te da osigura sigurno snabdijevanje sve ekspanzivnije turske ekonomije značajnim resursom. uticaj na članice eventualnog udruženja. ekonomske i geopolitičke reprekusije na interevropske i transatlanske odnose. na dva kraka. a po nekima je uočljiva i njegova geopolitička sadržina tj. Ovaj gasovod koji ide od Novorosijska dnom Crnog mora bi. Bez obzira na specifičnosti gasnog tržišta u odnosu na naftno (manje pokretljivo. uticaj na globalno energetsko tržište.Geografija. Gasovod "Južni tok". kako za sad stvari stoje do formiranja ovakve organizacije neće uskoro doći. neke vrste gas-OPEC-a kao decentralizovane organizacije. trebao da se spoji sa bugarskim gradom Burgasom i od Varne počinje račvati. Energenti u ovom slučaju postaju ne samo ekonomske nego i geostrateške i geopolitičke sirovine. Mađarsku. Magistralni gasovod "Južni tok" versus gasovod "Nabuko" Ekspanzivna ruska energetska politika prema rubnim dijelovima Evroazije manifestuje se prije svega kroz intenziviranje planskih projekata odnosno programirano investiranje u naftovode i gasovode koji bi povezivali zapadnu Evropu i energetski bogate dijelove Rusije i postsovjeskog geoprostora koji je pod njenim političkim i ekonomskim patronatom. projekat koji zajednički forsiraju ruski "Gasprom" i italijanski "ENI" kroz "joint venture" aranžman kojim bi se prirodni gas transportovao iz Rusije i Centralne Azije u Evropu preko Crnog mora je za sve tranzitne zemlje "obećavajući komercijalno-energetski projekat". česta tema debatiranja na evropskim energetskim sesijama ali i u različitim političkim forumima trebalo bi da bude alternativa ranije izgrađenom gasovodu koji povezuje poluotok Jamal sa istočnom Njemačkom te da morskim dnom (zaobilazeći Baltik i Poljsku) poveže Njemačku i Rusiju. Sloveniju i Austriju i dovodio ruski gas do Baumgartena gdje je lociran veliki evropski sabirni centar gasa.

Slično je na ovu temu reagovala i Evropska komisija te menadžeri iz evropske gasne privrede.2008 BBC Russian. 25. ekonomske i geopolitičke rasprave na ovu temu su u Srbiji dugo trajale pri čemu su se posmatrali više trenutni nego dugoročni aspekti ovog aranžmana pogotovo u vezi prodaje "NIS-a".com. Mešanović. U ekonomskom smislu ovaj slučaj je po nama najbolje pojasnio jedan poznati srbijanski ekonomist: "Na slučaju "NIS-a" porušeno je pravilo broj jedan iz knjige ekonomije-da se oskudni resursi moraju valorizovati na pravi način-što ređi resurs to viša cena.2008 14 . rušenje institucija tržišta kao što je tender i tako otvaranje prostora za sumnje i transparentost odnosno zloupotrebe 14 "). Ibreljić. Rusko i bugarsko učešće u zajedničkoj kompaniji za izgradnju i upravljanje gasovodom "Južni tok" na bugarskoj teritoriji (iznosi po 50%) te naftovod Burgas-Aleksandropolis i rusko opremanje nuklearke "Belene" su prema ruskim zvaničnicima 11) "zasnovani na istorijskim korenima i prošlosti koji su stvorili bazu uzajamnog poverenja bez koga se ne može raditi ni u biznisu ni u politici" se međutim. A.2008 "Politika". Dž. prema američkim političkim analitičarima tretiraju kao "rusko kompletiranje monopola na bugarskom tržištu energetike" 12) U institucijama EU se nije poklonila značajnija pažnja ovoj "velikoj ruskoj igri" za jačanje uticaja u Evropi.06.4 milijardi eura i uz ulaganje 0. To sumarno u ekonomskom smislu znači da Rusi postaju 51% vlasnici novoformiranih kompanija za tranzitiranje i skladištenje prirodnog gasa u Srbiji i preuzimaju 51% akcija "NIS-a" uz cijenu od 0. Gasovod "Južni tok" se mogao nastaviti na već završeni gasovod "Plavi tok" ali je taj pravac geostrateški ciljano izbjegnut da bi se onemogućilo Turskoj da kontroliše ruske gasne tokove prema Evropi. godine) kapaciteta 30 milijardi m3 godišnje Rusi su riješili važnu kritičnu tačku u daljoj gasnoj ekspanziji prema Evropi.2008 "Politika". Beograd.01. 18. Bio je to školski primjer uplitanja političkih interesa u ekonomske tokove. Prognozna trasa gasovoda "Južni tok" Potpisivanjem ugovora sa Bugarskom o izgradnji ovog gasovoda (do 2014. Po navedenom sporazumu u Srbiji bi se (do 2014 godine) trebalo. pored dionice magistralnog gasovodnog sistema "Južni tok" izgraditi relativno veće gasno skladište u Banatskom dvoru te rekonstruisati "Naftna industrija Srbije" ("NIS"AD). 22.01.I.5 milijardi eura. 21. Političke. Beograd. 11) 12) 13 14 "Politika". Beograd. Dio trase "Južnog toka" kroz Srbiju je okvirno dogovoren rusko-srbijanskim gasno-naftnim aranžmanom. Zaimović Slika 3. Time je definisano "strateško partnerstvo između Srbije i Rusije u oblasti toplotno-energetskog kompleksa dugoročno na desetljeća" 13 .01.

"Nabuko" gasovod je prema relevantnim procjenama jeftiniji projekat od "Južnog toka" i podrazumijeva prolazak gasovoda kroz pet zemalja koje bi u istoj srazmjeri od po 20% putem svojih nominiranih kompanija investirale u ovaj projekat. Rješavanje problema "tehnički rezervi" sa Turskom motivisanih pretežno političkim razlozima te novoutvrđene rezerve gasa u Azerbejdžanu i Turkmenistanu kao i moguće priključenje iračkih i iranskih gasnih polja ovom projektu (što naravno podrazumjeva rješavanje nuklearnih tenzija Zapada i ove zemlje) su bitni preduslovi za intenzivnije reaktiviranje odnosno pretvaranje “Nabuko” ideje u realan projekat. Ovdje se smatra da Rusima ne treba dozvoliti da. Eventualni priključak na gasovod "Nabuko" je zasad znatno realnija opcija za BiH. Prognoza trasa gasovoda "Nabuko" Zaključivanjem ugovora o izgradnji "Sjevernog toka" sa Njemačkom i "Južnog toka" sa zemljama kroz koje bi on prolazio čini se da je Rusija stekla stratešku prednost u programu gasnog snabdijevanja EU. kao što je to slučaj u Srbiji steknu monopol nad hrvatskom energetskom infrastrukturom. Italija za "Južni tok". ekonomija i savremena energetsko-resursna geopolitika Za razliku od Srbije Mađari su u ovom gasnom aranžmanu ravnopravni partneri obzirom da 50% učestvuju u izgradnji i shodno tome podjeli profita. U posljednje vrijeme međutim uočava se da su te prepreke rješive. Međutim velika gasna igra 21 stoljeća se nastavlja. Gasovod "Nabuko" kojim se predviđa transport gasa iz Centralne Azije do Evrope zaobilazeći rusku teritoriju čime bi se reducirala opasnost od ruske komercijalne ili političke ucjene mada iniciran prije "Južnog toka" je neko vrijeme bio suočen sa problemima vezanim za nemogućnost osiguranja potrebnih količina gasa za evropsko tržište te razlika u pristupu ovom projektu od strane pojedinih članica EU (Njemačka vezana za "Sjeverni tok". Geoekonomska strategija "Južni tok" odnosno gasnog umrežavanja Rusije i EU odnosno povezivanje evropskih potrošača sa proizvođačima gasa iz bliskoistočnog dijela evroazijskog Rimlanda označava još viši intenzitet energetske zavisnosti EU od Rusije te kao takva ima naravno već danas alternativu verifikovanu kroz gasovod "Nabuko". "Družba Adria" kojim se ruska nafta trebala transportovati tankerima u svijet preko luke Omišalj. U Bosni i Hercegovini koju "Južni tok" takođe zaobilazi je postojala naglašena nerealna želja u Republici Srpskoj da ovaj gasovod prođe kroz geoprostor ovog bosanskohercegovačkog entiteta tim više što je kao i u Srbiji većinski kapital naftne industrije takođe prodat Rusima (pod sumnjivim okolnostima). koju gasovod "Južni tok" zaobilazi smatra da je to odgovor na hrvatsko odbijanje (iz ekoloških i strateških razloga) naftnog projekta. U Hrvatskoj. U Sloveniji se gasovod "Južni tok" prihvata obzirom da se nastoje diversifikovati energetski resursi i osigurati stabilnost u gasnoj industriji. Slika 4. itd.Geografija. Projekat "Nabuko" pored manje ili više aktivno članica EU 15 .).

Vasilenko. "Geopolitics". "Meždunarodnie otnošenija". 2002 4. Osim toga.2003 Agnew.com 16 .A. "Geopolitika Kavkaza". geostrateškom i geopolitičkom planu. www. EIA 2007 7. Beograd.I. Beograd. "Geopolitika". Kako će se stvari na planu budućih gasnih sistema dalje odvijati danas je teško predvidjeti ali kao ozbiljno treba uzeti i razmišljanje nekih energetskih analitičara da projekti "Južni tok" i "Nabuko" dugoročno posmatrano i nisu konkurenti. 2.P. 3.. Moskva.. Prezentirani rad je imao za cilj da izloži samo segmente ove veoma aktuelne tematike ne zalazeći u detaljizaciju i samo nagovjesti neke aspekte moguće budućnosti veoma složenih globalnih odnosa proisteklih iz energetsko-resursnog kompleksa. I. Mešanović. i EU i SAD da se on čim prije realizuje. "Aspekt Press". Mironenko. "Ekonomist". 2003 5. "Reading Economic Geography".. Moskva. ima mišljenja da će ovdje ipak biti riječ o jednom projektu pa je moguća i svakako neophodna u budućnosti saradnja Rusije. "Politika". Pored toga. www.com 12. London. "Geopolitika i političeskaja geografija".1998 Darabadi. Blackwell Publishing Ltd.398. Dž. 2008 11. Svakako projekat "Nabuko" u američkim geoenergetskim analizama nije samo alternativa snabdijevanja Evrope gasom i faktor reduciranja ekonomske i energetske moći Rusije već i geostrateški projekat kojim se trebaju mijenjati politički odnosi i interesne sfere u kaspijskom geoprostoru odnosno jačanje zapadnih uticaja u centralnoj Aziji.. mart 2007 8. Oxford. Ibreljić. Logos.A. Gadžiev. 2001 6.pei magazine. U centru ekonomske i energetsko-geopolitičke igre su Rusija. EU i SAD ali i mnogi drugi učesnici koji pokušavaju da u njoj profitiraju na ekonomskom.S. Beograd. Geoekonomska dimenzija nadmetanja u ovladavanju energetsko-resursnim potencijalom i kontrole transportnih puteva od proizvodnje do potrošnje danas je posebno aktuelno na evroazijskom prostoru. K. "Geoistorija Kaspijskoga regiona i geopolitika savremenosti".. Kolosov. "Kwh" br. Baku. 2008 9. 2004 10.. A. Zaimović forsiraju posebno SAD koje kritikuju ruske nabavke gasa od zemalja ZND-a koje realizuju na Zapadu po trostruko većim cijenama koristeći komercijalnu prinudu i stratešku kontrolu nad tim zemljama kao i činjenicu da se taj gas transportuje preko ruske teritorije.J. "Elm". u SAD se posebno naglašava činjenica da ruske kompanije najveći dio ostvarenog profita investiraju u akviziciji strateško-energetske infrastrukure u Evropi a znatno manje u transport i razvoj kapaciteta proizvodnje gasa. Moskva.S. N. Reference 1. Ovakve stavove podržava i većina članica EU ali svakako treba još riješiti čitav niz pitanja koji otežavaju ili čak dovode u pitanje realizaciju ovog projekta.BBC Russian. Routledge.V. Zaključak U savremeno doba energenti predstavljaju ne samo ekonomske već i geostrateške i geopolitičke resurse i često se tretiraju kao spoljnopolitičko oružje koje se koristi u skladu sa ekonomskim ali i geopolitičkim interesima.

in the first place through railroad projects. Serbian and Bosnian border regions got new wave of fast and efficient incorporation in the European traffic system. asistent. Key words: cross border cooperation. Datim železničkim trasama otvara se mogućnost pomenutim regijama brzog i efikasnog uključivanja u evropski saobraćajni sistem. naučni saradnik. regional development. sa druge strane aktuelno je još iz perioda XIX veka. Univerzitet u Beogradu Sažetak U radu se daje osvrt na mogućnost transgranične saradnje Srbije i Bosne i Hercgovine kroz ulaganja u zajedničke infrastrukturne projekte. we bring out main reasons for existence and modernization of these railroads.Zbornik radova PMF 4 i 5 . Đurđica Komlenović. railroad. kao i njihov uticaj na ukupni regionalni i ekonomski razvoj posmatranog područja. has been actual for a long period of time in the history. 17 – 25 (2007-2008) Originalni naučni rad TRANSGRANIČNA SARADNJA KAO FAKTOR REGIONALNOG RAZVOJA – PRIMER ŽELEZNIČKOG SAOBRAĆAJA IZMEĐU SRBIJE I BOSNE I HERCEGOVINE CROSS-BORDER COOPERATION AS A REGIONAL DEVELOPING FACTOREXAMPLE. railroad corriodors . With these railroads. sa Podrinjem i Posavinom. ali i obeju država u celini. Pedagoški institut u Beogradu. as well as their influence on the over whole regional development. Mr. U datom istraživanju se iznose ključni razlozi postojanja i modernizacije ovih trasa. Povezivanje rudarskog i industrijskog Tuzlanskog basena i plodne Semberije sa jedne strane. da bi tokom XX veka dobilo na još većem značaju sa proklamovanjem Koridora X kao panevropskog koridora. Ključne reči: transgranična saradnja. Economic connections between two regions in these countries – mine and industrial Tuzla basin and fertile Semberia region. Emilija Manić. železničke trase Abstract In this article we are trying to give one possible chance of cross border cooperation between Serbia and Bosnia and Herzegovina through infrastructure projects. regionalni razvoj. železnica. but the real attraction it gains with proclamation the Corridor X as the most important pan European corridor in the Southeast Europe. RAILWAYS BETWEEN SERBIA AND BOSNIA AND HERZEGOVINA Dr. u prvom redu železničke. In this research. Ekonomski fakultet.

Beograd-Niš. Prva razmišljanja o izgradnji pruga. Radovi na pruzi Osečina-Zavlaka-Loznica-bosanska granica počinjali su uoči svih ratova na našim prostorima u XX veku. čiji je cilj realizacija ideje međusobnog povezivanja. tokom proteklih deceniju-dve. godine. U tom kontekstu posmatraćemo mogućnosti uspostavljanja međusobne saradnje između Srbije i BiH na pitanjima projekta realizacije mežusobnog železničkog povezivanja. Zakona o građenju i eksploataciji novih železnica. decembra 1898. na prostoru Balkana datiraju od sredine XIX veka. dve moćne države. a ona je najjeftinija i najproduktivnija „gvozdenim putem“ koji vodi kroz Srbiju i kroz Bosnu. Još tada se železnica videla kao neosporan faktor ekonomskog razvoja. ali i kao važan integrišući segment prostora kroz koji prolazi. U isto vreme gradi se pruga i most preko Save od Beograda do Zemuna.Komlenović. avgusta 1884. Turskoj i Austro-Ugarskoj monarhiji bila je neophodna saobraćajna veza sa Carigradom i Bečom i dalje sa Evropom. U isto vreme na prostorima Bosne i Hercegovine Austro-Ugarski poglavar u Bosni i Hercegovini. objavljeno u „Srpskim novinama“ broj 281 od 23. Zbog toga. Na žalost. Postojeći železnički koridori između dveju zemalja Razmišljajući o boljem povezivanju susednih krajeva Srbije i Bosne. Gradnja prve srpske državne železnice. Austro-Ugarska na jednoj i Turska na drugo strani. preko Niša i Ristovca i dalje do Skoplja. Ove deonice postupno je gradila država uz ustupanja privatnim koncesionarima 2 . za putnički i teretni saobraćaj. radovi se nastavljaju na pruzi Niš-Vranje-Ristovac 1 . a to se prevashodno odnosi na infrastrukturne projekte. Uslovi izgradnje pruge regulisani su članom 1. na taj način povezane su. prekidani su i do danas nisu završeni. J. godine. godine. 1980). Pruga Ruma-ŠabacLešnica-Loznica-Brasina-Zvornik funkcionisala je sa malim prekidima. Radovi su završeni i deonica je puštena u saobraćaj 20. juna 1881. Manić Uvod Većina država u Evropi danas transgraničnu saradnju među susedima posmatra kao vid poboljšanja sigurnosti i uspostavljanja veza u svojim pograničnim zonama. Nakon puštanja prve pruge. maja 1888. E. prostor Balkana nije bio najpoželjnije mesto za širenje ideja o međusobnoj pograničnoj saradnji. svi projekti koji promovišu transgraničnu saradnju dobijaju na važnosti. 6. a radovi na remontu pruge planirani su za poslednju deceniju prošlog veka. godine trasirane su i izgrađene kraće deonice lokalnih pruga normalnog i uskog koloseka. počela je 12. godine. predložio je 1896. Na makedonskoj teritoriji izgrađena je pruga od Skoplja do Ristovca i puštena je u saobraćaj 6..decembar 1898. Posle Berlinskog kongresa Srbija je zaključila Konvencije sa Austro-Ugarskom o izgradnji železničkih pruga na svojoj teritoriji u dužini od oko 450 km (Nikolić. godine Ministarstvu rata da se izgradi pruga do Zvornika gde bi se sastajale četiri trase/kraka: Rača-Bijeljina-Zvornik. srpkom državnom železnicom. 18 . tako je uspostavljen železnički saobraćaj od Zemuna i Beograda. Kalaj. već krajem XIX veka planirana je izgradnja pruge normalnog koloseka na relaciji: ValjevoOsečina-Zavlaka-Loznica-bosanska granica i Ruma-Šabac-Lešnica-Loznica. „gvozdenih mostova“. godine.Đ. Brčko-Brezovo 1 2 Ristovac je naseljeno mesto na granici sa Makedonijom. ali i kao nove mogućnosti za ubrzaniji ekonomski razvitak tih zona. Od puštanja u saobraćaj prve pruge pa do 1904.

U isto vreme ŽTP-a Sarajevo i Beograd usaglasili su red vožnje za putnički saobraćaj koji treba da krene krajem maja. Teretni vozovi su natovareni gvozdenom rudom iz Omarske za železaru u Smederevu. dužine 44 km. godine bilo je planirano da se završi studija i projekti oko izgradnje pruge normalnog koloseka Tuzla-Zvornik. godine. Ubrzo su počeli istraživački radovi na potezu tunela Križevići. Rat koji je zahvatio Bosnu i Hercegovinu prouzrokovao je prekid svih komunikacija sa Srbijom. Jula meseca 1950 godine. Samo za jedan mesec prugom TuzlaZvornik propušteno je 270 vozova sa oko 216 000 netotona raznog tereta (Železničke novine. Povreno saobraćaju teretni vozovi koji prevoze: šljunak. Privatna pruga normalnog koloseka Šid-Sremska Rača-Sava. godine. na ovoj pruzi odvijaće se redovan putnički i teretni saobraćaj. oktobra 1912. dugoj 45.9 km zamenjen je normalnim kolosekom. na deonici pruge Živinice-Zvornik. prugom normalnog koloseka desilo se posle Drugog svetskog rata. Tek nakon toga sledi drugi prioritet koji 19 . veštačko đubrivo i naftne derivate.3 km.4 km predata je u saobraćaj 22. završen je omladinskim radnim akcijama u drugoj polovini prošlog veka (pruga TuzlaZvornik upravo je izgrađena omladinskim radnim akcijama). i dalje Savom. godine. u dužini od 28. To se postiže. Narednih 55 godina. Zajednički projekti u oblasti železničkog saobraćaja . imale bi veliki značaj za vojni. nije se ni razmišljalo. Prugom Sarajevo-Tuzla-Zvornik-Ruma-Beograd. 25 km u Srbiji i 18 km u Bosni i Hercegovini.pan-evropski koridori Jedna od prvih prioritetnih mera prilikom uspostavljanja transgranične saradnje jeste jačanje prostornog. nakon svečanog otvaranja. od 22. Po procenama stručnjaka prave i pune efekte pruga će imati kada bude osposobljena za brzinu vozova od 120 km na sat. ekonomski i kulturni razvoj ovih krajeva. Danas je ovo međunarodna pruga. jačanjem međugranične infrastrukture i rešavanjem onih problema koji su za susedne države od interesa. Programom modernizacije železničke mreže Bosne i Hercegovine do 1975.Transgranična saradnja kao faktor regionalnog razvoja – primer železničkog saobraćaja između Srbije i Bosne i Hercegovine Polje-Bijeljina-Zvornik. Ovim činom zvanično je obeležen završetak pruge Tuzla-Zvornik. Ovom prugom iz Ugljevika do Bosanske Rače. uspostavljena je veza izmedju Sarajeva i Beograda. Radovi na modernizaciji pruge su počeli tek 1987. po procenama stručnjaka. pre svega. Lukavac-Sprečko polje-dolina Drinjače-Zvornik i ZavidovićiOlovo-Kakanj-Zvornik. staro i armirano gvožđe. fizičkog i infrastrukturnog integriteta prekograničnih oblasti. koksom iz Lukavca za Loznicu. Nakon pet i po godina gradnje. Ovaj poduhvat i mnogi drugi. Povezivanje sremske i bosanske strane. 1680. automobilima i glinicom za srbijansko tržište. godine prošao je prvi teretni voz koji je prevozio „golfove“ iz vogošćanskog TAS-a. prenošen je ugalj. O putničkom saobraćaju. Saobraćaj na ovoj pruzi pratile su i neznatne poteškoće kao što su otežano snabdevanje dizel gorivom i smanjena brzina vozova na srbijanskoj strani uzrokovana ne remontovanom prugom. 17. Ove pruge koje presecaju Posavinu i donje Podrinje. januara 1992). u ovo vreme. januara 1992. a izgradnja železničke pruge odložena je za neko drugo vreme. odnosno. drvo. industrijsku so. uski kolosek od mosta na Savi do Bijeljine u dužini od 19. koje su projektovali austro-ugarski stručnjaci. aprila 1992. Saobraćaj na pruzi Tuzla-Zvornik prekinut je 26. br. a to zahteva hitnu modernizaciju pruge RumaZvornik. Iz pravca Rume prevožen je raznovrstan teret koji u Bosnu i Hercegovinu ulazi samo ovom šinskom vezom. a iz Sremske Rače do Šida prevožen je šljunak. Od Bosanske Rače do Ugljevika Austro-Ugarska je sagradila prugu uskog koloseka u dužini od 44 km.. krenuli su i drugi teretni vozovi. ugljem iz tuzlanskog basena za Loznicu i za druge kupce. žitarice.

Trsta. Uspostavljanju graničnog železničkog saobraćaja između SR Jugoslavije i Bosne i Hercegovine prethodio je Sporazum između Savezne vlade SRJ i Ministarskog saveta BiH potpisan juna 1998. Efektivna saobraćajna mreža predstavlja preduslov za slobodno kretanje robe i putnika i uslov za ekonomski razvoj. 20 . Niša. Zagreba. dugoročno posmatrano treba da postane sastavni deo proširene transevropske saobraćajne osovine mreže TEN. godine 3 . Saobraćajna. pre svega. Milana. Prugama Šid-Sremska Rača-Sava i Tuzla-Zvornik.Đ. Svaćeno je da je za ekonomsko i političko povezivanje. Februara 1999. Strategija za izgradnju 3 Proizvodnja i prerada gvozdene rude u Ljubiji otpočela je 2000 godine. Razvojem železničkog saobraćaja na ovoj pruzi stvoreni su uslovi za komercijalni prevoz putnika i robe iz Bosne i Hercegovine ka Srbiji i obrnuto. iz Ljubije ka Smederevu preko Doboja i Zvornika krenula je avgusta 1999. godine i da je moguć prevoz preko Kalesije i Tuzle do Doboja (Kostadinović. ali i uključivanje preko Rume i Šida na pruge i puteve evropskog značaja 4 kao i na železnice na Koridoru X. Beograda. pa i železnička mreža zemlja zapadnog Balkana.Ruma uspostavljen je železnički saobraćaj između istočne Bosne i Hercegovine i zapadne Srbije i obema državama je to otvorilo mogućnost znatno većeg ekonomskog povezivanja. novih zemalja-članica EU. godune. Tranzitne saobraćajnice u regionu zapadnog Balkana su veoma važne za međunarodnu trgovinu. natovarene predratne 1992. Ova magistralna pruga se proteže od Pariza preko Modane. Prvi voz koji je prošao prugom Brasina-Zvornik Novi-Tuzla prevozio je hlor iz Rumunije za Tuzlu a iz pravca Doboja vagoni su bili natovareni ugljem koji se isporučuje u Novom Sadu.Komlenović. ali i prema njenim graničnim područjima i teritorijama potencijalnih kandidata za ulazak u EU. Sporazumom je predviđeno da redovni teretni saobraćaj na graničnoj pruzi može da otpočne 10. E. 2000). EU potencira infrastrukturne projekte kod zemalja-kandidata prilikom sprovođenja procesa stabilizacije i pridruživanja EU. ubrzo je počela i redovnija isporuka rude ka Srbiji. godine potpisan je Privremeni sporazum između „Zajednica Jugoslovenskih železnica“ i „Bosanskohercegovačke željezničke javne korporacije“ o regulisanju međusobnih odnosa i odvijanju saobraćaj na pruzi Brasina-Zvornik Novi. godine. Ovo nije samo važno sa aspekta Srbije i Bosne i Hercegovine. Torina. Istambula do Ankare. 4 Pruga E70 čini deo magistralnog pravca koji je definisan Evropskim sporazumom o najvažnijim železničkim prugama (AGC) potpisanim 1986. Teretni saobraćaj na ovoj pruzi odvija se i danas. Isporuka gvozdene rude. Pokazalo se da izgrađenost jedne teritorije u infrastrukturnom pogledu doprinosi daleko jednostavnijem i lakšem inkorporiranju u zajednicu kakava je EU.. Manić podrazumeva jačanje prekograničnih inicijativa u cilju olakšavanja integracije tržišta i povećavanja koherentnosti među lokalnim zajednicama. Ljubljane. Međudržavni politički razlozi su odložili primenu pomenutog Sporazuma. postoji jasna strategija EU oko saobraćajne politike i razvoja saobraćajne infrastrukture na teritoriji Unije. Sofije. jedan od neophodnih uslova i njeno bolje infrastrukturno povezivanje. već i sa gledišta članica Evropske unije (EU). Saobraćajna povezanost u regionu zapadnog Balkana je za zemlje članice EU značajna s gledišta tranzitnog saobraćaja. odnosno jaču koheziju kojoj EU stremi. marta 1999. Definitivno. koji predvidja da se železnički saobraćaj između dve države odvija na graničnim prugama Brasina-Zvornik Novi i Sremska Rača NovaBijeljina. S. godine.

Na ovoj konferenciji predloženo je uspostavljanje Koridora X.Viena.  Pri izgradnji saobraćajne mreže koriste se principi politike saobraćaja EU (osnova privrednog razvoja i razvoja saradnje između pojedinačnih vrsta saobraćaja.Transport Strategies. godine u Helsinkiju održana je Konferencija o panevropskim koridorima. Ovaj koridor predstavlja okosnicu pan-evropske mreže na Balkanu.Transgranična saradnja kao faktor regionalnog razvoja – primer železničkog saobraćaja između Srbije i Bosne i Hercegovine mreže infrastrukture pan-evropskih koridora na teritoriji Balkana zasniva se na nekoliko ključnih principa (Grupa autora. 2004):  Strateškoj saobraćajnoj mreži za transport putnika i robe. koju sačinjavaju multimodalne saobraćajne veze i saobraćajni čvorovi. a sastavni deo ove mreže je povezivanje sa saobraćajnom mrežom celog regiona i sa pan-evropskim saobraćajnim koridorima i sa mrežama TEN-T i TINA. European Comissinon TINA-VIENA. Nakon završetka ratnih sukoba na teritoriji bivše SFRJ. Ova trasa je bila od izuzetnog značaja za povezivanje Zapadne Evrope sa Grčkom i Turskom. Saobraćajni koridor X bio je veoma prometan i korišćen pre devedesetih godina prošlog veka. a prednost se daje onim vrstama saobraćaja koje manje opterećuju životnu sredinu). a za države kroz koje prolazi ili koje su u njegovom neposrednom okruženju. Karta 1: Železnice na pan-evropskim koridorima zapadnog Balkana Izvor: Group of authors (2002).  Prioritetno je obnavljanje postojeće infrastrukture (sa naglaskom da bi investicije u novu infrastrukturu trebale biti minimalne). 1997.  Investicioni program za realizaciju plana infrastrukture saobraćaja zasniva se na ekonomskoj istrajnosti projekata (na osnovu dosadašnjih iskustava visina investicija bi se trebala kretati na nivou oko 1 – 2% HDP (grubog domaćeg produkta) u zemlji). koji je nasledio transportnu rutu kroz Jugoistočnu Evropu iz vremena pre ratnih sukoba. čini najznačajniju 21 .

Glavna trasa železničkog koridora je 100% elektrificirana i 40. koji prolazi kroz BiH. šanse za realizaciju 22 . U procesu modernizacije Koridora X. Za izgradnju i rekonstrukciju mreže na ovim prostorima planirano je 16 milijardi EUR. Ovaj Memorandum podrazumeva rekonstrukciju Koridora X. a ogranak B je 100% elektrificiran i 97. Ako se upitate kakve konsekvence ima izgradnja jednog ovakvog koridora za BiH. postaju značajni jer su prva spona tih zemalja sa teritorijom i tržištem EU.6% čini jednopružni kolosek. Srbija (i Crna Gora).Đ. Razvojem koridora planirano je da se podstakne infrastrukturno uključivanje novih zemalja-članica u postojeći saobraćajni sistem EU. a nakon modernizacije železničkog transport i uspostavljanja redovinih železničkih linija na ovom koridoru. Memorandum podrazumeva i rekonstrukciji i izgradnji Koridora Vc. Preko njega se BiH „kači“ i na Koridor X. Slovenija.  dupliranje koloseka na relaciji Subotica – Stara Pazova (150 km) sa rokom do 2010. Modernizacija je neophodna na sektor Šid-Beograd i Subotica – Beograd. Zbog toga je i izgradnja i rekonstrukcija Koridora X postala veoma važna i za BiH. odgovor se nalazi u činjenici da Koridor X za BiH predstavlja paralelan železnički koridor njenoj nacionalnoj železničkoj mreži. Evropske investicione banke (EIB) i Svetske banke. s obzirom da on ne prolazi kroz teritoriju date države. Elektrificirano je 80% pruga.  elektrifikacija pruge od Dimitrovgrada do Kalotrine – finansira EIB. Manić saobraćajnu arteriju. na ovim prostorima. od čega je 251 km sa duplim kolosekom. Koridor X čine drumske i železničke saobraćajnice u dužini od 2500 km. Ukupna dužina pruga na teritoriji Srbije. godine i pod istim pokroviteljima kao u prethodnom projektu. Bugarska. godine kada je EU proširila svoje članstvo na istok. iznosi 867 km. koji ima za cilj povezivanje Centralne i Istočne Evrope sa Jadranskim morem. a pre svih koridor Vc.finansira EIB i  modernizacija pravca Beograd – Horgoš. Od posebne je vežnosti činjenica da se ogranak Koridora V. Koridor Vc jeste deo Koridora V (karta 2). koji je za BiH najvažnija saobraćajnica. Koridor Vc.Komlenović. Realizacija ideja oko njegove rekonstrukcije i dogradnje zaživela je na Ministarskoj konferenciji u Solunu 2001. Ogranak C je u celini sa dizel lokomotivama. kao i železničkog pravca dužine 2529 km.  izgradanja mostova kod Novog Sada i Ostružnice – finansira EIB. Drugi važan koridor za prostor zapadnog Balkana. Makedonija i Grčka) o intenziviranju rada na njegovoj rekonstrukciji i izgradnji. jeste Koridor V.  modrenizacija pravaca Beograd – makedonska granica. EU je predvidela još nekoliko projekata na teritoriji Srbije a to su:  dupliranje koloseka na relaciji Tovarnik – Beograd (120 km) sa rokom do 2010. te da se ona poprečnim trasama na njega direktno naslanja.3% sa duplm kolosekom. odnosno Srbiju i BiH. E. oba pomenuta koridora. Svakako će modrenizacija i funkcionisanje jednog ovakvog sistema pan-evropskih železničkih koridora usloviti brže napredovanje ekonomije zemalja kroz koje prolaze i koje se nalaze u njihovom neposrednom susedstvu. kada je potpisan Memorandum o razumevanju od strane ministara saobraćaja zemalja kroz koje prolazi koridor (Austrija. Koridor V i njegov ogranak Vc dobija na značaju posle 2004. a pod pokroviteljstvom nacionalnog budžeta. Sa aspekta potencijalnih kandidata za učlanjenje u EU. odnosno njegov ogranak Vc. u okviru Koridora X. ukršta sa Koridorom X u neposrednoj blizini teritorije BiH. godine. godine. odnosno rekonstrukciju drumskog pravca u dužini od 2300 km. neophodno je rekonstruisati i modernizovati. Hrvatska. Mađarska. Postojeću mrežu koridora.

BiH je ogromna resursna baza i interesantno tržište za plasman srpskih proizvoda:  Rudnici uglja u Federaciji predstavljaju jedna od najvećih u ovom delu Balkana i prugom Banovići – Tuzla vrši se trenutno transport uglja iz rudnika uglja u elektranu. posebno u čeličanu u Smederevu. Drvo se izvozi u Srbiju. Međutim.a li i jačanje njihove međusobne saradnje. Boksit i aluminijeve rude se transportuju u Zvornik Novi. obim spoljnotrgovinske Izvor: Group of authors. HB-Verkehrsconsult GmbH i VTT regionu (www. a posredno i sa Srbijom).stabilitypact. i za Srbiju:  Kakanj i Tuzla (vađenje uglja)  Ljubačev (veliki silos za proizvodnju brašna)  Bačevici (fabrika za proizvodnju aluminija) 23 . prugom Tuzla-Zvorni-Rača. Sa aspekta privrede Srbije. Final sopoljnotrgovinskih poslovanja u Report. tako se nove čalnice svesrdno podržavaju uspostavljanju interregionalne i transgranične saradnje. Upravo u tom smilsu je i predlog modernizacije železničkih koridora između Srbije i BiH. već sa prvim godinama primene Dejtonskog sporazuma u BiH. kao spone i osnovine razvoja za pogranična područja obeju država.  Celokupna teritorija BiH predstavlja tržište za industrijsku robu i poljoprivredne proizvode iz Srbije. Zašto je važno uspostavljanje železničke mrže između Srbije i BiH? Definitivno je nakon ratnih sukoba smanjen obim trgovanja na čitavoj teritoriji bivše SFRJ. koji se u slučaju kabastih tereta najbolje prevoze železnicom. (2005). a potencijalno predstavlja moguć izvozni artikal u Srbiji. Kako je politika regiona već odavno uspostavljena u EU. PANrazmene sa Srbijom raste i on čini EUROSTAR – Pan-European Transport oko 6% ukupnih Corridors and Area Status Report. između ostalih. prostor Hamburg-Espoo. Porast obima produkcije u BiH se očekuje posebno u slijedećim industrijskim oblastima i s obzirom na to pedstavlja u budućnosti perspektivne eksportne regione.Transgranična saradnja kao faktor regionalnog razvoja – primer železničkog saobraćaja između Srbije i Bosne i Hercegovine infrastrukturnih transgraničnih Karta 2: Pan-evropski Koridor V i njegov projekata sa susednim državama se ogranak Vc umnogome uvećavaju (u prvom redu sa Hrvatskom.  U Republici Srpskoj se nalazi rudnik železne rude koja se transportuje u zapadnu Srbiju. Technical Research Centre of Finland.org).

a plavom bojom su označene deonice kojim upravlja poduzeće „Željeznica Republike Srpske”. a ako se tome priključe i činjenice o spoljnotrgovinskoj saradnji. a privrede obeju zemalja bi imale neprocenjive koristi od uspostavljanja mogućnosti transporta robe i putnika. Srbije i BiH. Mogućnost pojedinačnih zemalja da privuku strane investitore umnogome zavisi od njihovog položaja u odnosu na širi region u kome se te države nalaze i mogućnosti uspostavljanja efikasne regionalne saradnje. uspostavljanje železničke veze sa Srbijom dobije svoj puni smisao. Srbija i BiH. ali istovremeno i osovinu ukupnog razvoja i sigurnosti na datim područijima. čime bi se povezale ne samo ove dve zemlje. a jednostruka linija prikazuje pruge sa jednim kolosekom. već i sva tržišta koja se oslanjaju na njih. hemijska industrija) Za sve ove moguće trgovinske odnose veoma važan momenat je razvoj saobraćajne infrastrukture. U prošlosti su postojali izgrađeni železnički koridori između dveju država. koji su u dva pravca spajali pomenute zemlje. Železnička mreža jeste važan segment ukupne infrastrukturne opremeljenosti jedne teritorije. ističe rad na modernizaciji i izgradnji železničkih koridora. obe zemlje. pa bi zbog toga uspostavljanje jedne transgranične saradnje između Srbije i BiH po pitanju realizacije infrastrukturnih projekata bilo od preke potrebe i važnosti za obe države. Konačno. Manić  Zenica (čeličana)  Lukavac (koks.Banja Luka – Doboj – Tuzla – Zvornik – i dalje u Srbiju – paraleleni pružni pravac Koridoru X. Na dva najvažnija železnička pravca u BiH nadovezuju se pruge u Srbiji i oni čine približno 70% ukupne železničke mreže u BiH:  Ploče – Mostar – Sarajevo – Zenica . Svaka od ovih kompanija u pravlja onim delom železničkih koridora koji prolaze kroz njenu teritoriju. na svom putu u procesu stabilizacije i pridruživanja EU imaju šansu da znatno unaprede. ponovo je pokrenuta ideja oko uspostavljanja železničkog saobraćajua između dve države. koja 24 . Trenutno su i Srbija i BiH na granicama EU. Postojeće stanje železničke mreže BiH govori da je neophodno uspostavljanje saradnje sa susednim državama. Zaključak Transgranična saradnja pedstavlja način uspostavljanja veza među susedima. Nakon ratnih dešavanja na prostorima bivše SFRJ i uspostavljanja mira. Na karti 3. ljubičastom bojom označene su deonice železničke mreže u Bosni i Hercegovini koje spadaju u Federaciju Bosne i Hercegovine. modernizuju i izgrade saobraćajnu infrastrukturu na svojoj teritoriji. a posebno železnice. Zemlje Balkan definitivno mogu ubrzati svoj ekonomski oporavak i razvoja kroz transgraničnu saradnju. E.Đ. Kroz saobraćajnu politiku Evropske Unije o uspostavljanju mreže pan-evrospkih saobraćajnivca. Zbog toga se kao mogućnost buduće pogranične saradnje dve države.Komlenović. Dvostrukom linijom su označene deonice sa prugama sa dva koloseka.Doboj –Bosanski Šamac – Vinkovci (saobraćajni čvor u Hrvatskoj na relaciji Zagreb-Beograd) – deo Koridor Vc koji vodi od Budimpešte do luke Ploče. U cilju ubrzavanja ekonomske saradnje svakako se pažnja mora posvetiti i izgradnji infrastrukture koja takođe mora biti integrisana u regionu. sa železničkim saobraćajem pogranične oblasti obe države bi ekonomski prosperirale.  Bosanski Novi – Bihać – Prijedor . Železnička mreža BiH je pod upravom dveju kompanija: “Željeznica Federacije BiH” i „Železnica Republike Srpske”.

Projekat izgradnje kapaciteta u oblasti željezničkog saobraćaja u Bosni i Hercegovini. Kostadinović.geocities. 1680.com Internet-stranice Željeznice Republike Srpske .Transgranična saradnja kao faktor regionalnog razvoja – primer železničkog saobraćaja između Srbije i Bosne i Hercegovine pokušava kroz niz infrastrukturnih projekata u zemljama potrencijalnim kandidatima za ulazak u EU omogući pristup fondovima EU kojima bi se date zemlje infrastrukturno povezale i uspostavli određeni vid ekonoske saradnje. (2004). a pogranične oblasti i izgradnja saobraćajnica u njima mogu u tom smislu postati posebno važne.www. 14. EUROVISION.www. Agence Francaise de Development. Železničke novine.org Intrent-stranica Evropske ministarske konferencije za saobraćaj www. 13. 12.gov. Final Report. Louis Bergera SA. 8.www. 7.net Internet-stranice Javne željezničke korporacije Bosne i Hercegovine www. 5.fmpik.geocities.stabilitypact.com Internet-stranice Pakta stabilnosti JI Evrope . Brno. HB-Verkehrsconsult GmbH i VTT Technical Research Centre of Finland. Grupa autora. 10.bhzjk. Nikolić. 11.www. (2005). br. Vojvodine. 4. a ovakvo saobraćajno povezivanje svakako bi pozitivno uticalo na ukupni privredni razvoj obe zemlje. od 22.europa. Gropu of authors.com Internet-stranice Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine www.ba Internet-stranice Vlade Republike Srpske .eu.org 25 . Beograd. Kovačević.com Internet-stranice Privredne komore Bosne i Hercegovine www. stvarajući na taj način čvršće ekonomsko povezivanje tog prostora na putu ka EU. Trasnsport Infrastructure Regional Study (TIRS). P. 16. Literatura: 1. Internet: Internet-stranice Evropske unije . 9. (1980): Istorija železnice Srbije. Transgranična saradnja je nešto što EU posebno podržava i pomaže. a BiH sa Srbijom ima šanmsu da propjekat izgradnje i modernizacije postojećih železničkih koridora upravo „provuče“ kao transgranične projekte saradnje.int Internet-stranice Ministarstva za saobraćaj i komunikacije Federacije Bosne i Hercegovine – www. Crne Gore i Kosova. PAN-EUROSTAR – Pan-European Transport Corridors and Area Status Report. 6. 3. Otvaranje železničke veze Sarajevo – Beograd predstavlja jedan od evropskh ciljeva. 15. S. Hamburg-Espoo. 2. Beograd. Group of authors. januara 1992. J.Transport Strategies.vladars. Zavod za novinsko-izdavačku i propagandnu delatnost JŽ. 17. SWOT analiza željezničkog sektora republike Bosne i Hercegovine . (2002).cemt. (2000): Od prekida do uspostavljanja saobraćaja. European Comissinon TINA-VIENA. Group of authors (2002). Viena. ZJŽ.komorabih. To je početak uspostavljanja čvršćih veza i odnosa. beograd.

Na ovom području kroz dug vremenski period smjenjivali su se različiti narodi i njihove kulture koje su značajno uticale na antropogeografski razvoj ovog prostora. Univerzitet u Tuzli Sažetak Povoljni prirodno-geografski uvjeti općine Srebrenica i bogata nalazišta olova i cinka bili su presudan faktor za stalnu naseljenost na ovim prostorima još od prahistorije.historijske znamenitosti.Zbornik radova PMF 4 i 5. viši asistent. redovni profesor. culturally-historic sights. Semir Ahmetbegović.sc. sc. a u cilju razvoja turizma u ovoj opštini. 27 – 42 (2007-2008) Originalni naučni rad KULTURNO-HISTORIJSKE ZNAMENITOSTI I ETNOGRAFSKI SADRŽAJI NA PODRUČJU OPĆINE SREBRENICA KAO TURISTIČKI MOTIVI CULTURALLY-HISTORIC SIGHTS AND ETHNOGRAPHIC CONTENTS IN THE AREA OF SREBRENICA MUNICIPALITY AS A TOURISTICAL MOTIVES Dr. Key words: municipality Srebrenica. touristical motives. etnografski sadržaji. turizam. sc. Mr. viši asistent. Because of that is in Srebrenica and its surroundings present wealthy culturally-historic heritage which is presented in this paper together with ethnographic contents and for the purpose of development of tourism in this municipality.Fadila Kudumović. ethnographic contents. viši asistent. . On this area through the long period of time have settled different nations and their cultures which significantly influenced on anthropological development of this area. Ključne riječi: općina Srebrenica. tourism. Mr. Sabahudin Smajić.matematički fakultet. Zbog toga je u Srebrenici i njenoj okolini prisutno bogato kulturno-historijsko naslijeđe koje se u ovom radu zajedno sa etnografskim sadržajima prezentira. Mr. razvoj. sc. sc. Summary Suitable physical-geographic conditions of Srebrenica municipality and wealthy sites of lead and zinc have been the crucial factor for constant population density in this area since prehistory. kulturno . Mr. Salih Kulenović. Alma Kadušić. Prirodno . turistički motivi. viši asistent.

1. S. Nalazi u grobovima sa navedenih lokaliteta (nakit. odnosno bogatstvo kulturno-historijskih resursa. Rimljani u ove krajeve donose niz novina. njihova ljepota i znamenitost. Na većinu turista koji žele zadovoljiti svoje kulturne potrebe pri odabiru destinacije i planiranju svog turističkog putovanja veliki uticaj ima bogatstvo kulturnohistorijskog naslijeđa. Kulturno-historijski spomenici kao turistički motivi Na osnovu dosadašnjih arheoloških rekognosciranja. Također. Kudumović Uvod Na prostoru opštine Srebrenica koji zahvata površinu od 533 km2 postoje brojni antropogeni motivi koji mogu da zadovolje kulturne potrebe turističkih kretanja. b) Antički period Krajem trećeg i u drugom vijeku prije nove ere veći dio teritorija bivše Jugoslavije bio je pod vlašću Rimljana. Novoosvojene teritorije Rimljani su podijelili na provincije. a obuhvataju motive različitih svojstava i vremena u kojima su nastali. Kulenović. U vezi s ovim u radu se razmatraju arheološka nalazišta. srednjovjekovni gradovi. Naselja se podižu pored prvobitnih vojnih logora ili pored rudnika. građevine sakralne arhitekture.S. Jedno od takvih naselja bilo je Domavia u rudarskom basenu Argentaria. Jedna od njih je i osnivanje gradova po italskim uzorima. Osim ovog lokaliteta prahistorijski tumulus iz bronzanog ili željeznog doba čiji je prečnik osnove oko 20 m pronađen je na lokalitetu Humka u selu Liješće. slučajnih nalaza i iskopavanja može se konstatovati da je područje Srebrenice i okoline oduvijek bilo interesantno za naseljavanje o čemu svjedoče ostaci materijalne kulture iz prahistorije. u radu se razmatraju i etnografski sadržaji koji mogu biti u funkciji razvoja turizma u ovom kraju. Ahmetbegović. Početkom trećeg vijeka Domavia je dobila status municipium-a (grad sa 28 . urbane cjeline iz ranijih perioda. Eksploataciju rude na ovom području vjerovatno su započeli Iliri u prvom i drugom vijeku nove ere. Domavia je u to vrijeme imala status vicus-a (manje naselje). Uglavnom se radi o kulturno-historijskim znamenitostima i etnografskim sadržajima koji su dobra osnova za razvoj turizma u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. osmanskog i austrougarskog perioda a) Prahistorijski period Arheološka nalazišta iz prahistorijskog perioda do sada su utvrđena na lokalitetu Crvena Njiva. Kadušić. a radi se o prahistorijskoj nekropoli uz čije kamene tumule se nalazi i sedam stećaka. Domavia je bila jedan od najvažnijih rudarskih centara na Balkanu. Nekropola je datovana u bronzano ili željezno doba. Antičko naselje je ležalo između Saskog potoka i Majdanske rijeke. F. Domavia se nalazila na mjestu kod današnjeg sela Gradina kod Sasa. srednjeg vijeka. Na tom lokalitetu egzistiralo je rimsko rudarsko naselje i metalurški centar. Područje današnje Bosne i Hercegovine pripadalo je dvjema provincijama: Dalmaciji i Panoniji. Smajić. Takođe u ovom naselju je na lokalitetu Vaganj pronađen veći tumulus od prethodnog prečnika 25 m i visine cca 4 m. oružje. A. S. stećci (srednjovjekovni nadgrobnici pripadnika bosanske crkve). S obzirom da na prostoru opštine Srebrenice i njene okoline postoji kontinuitet življenja još od prahistorije ovom prilikom prezentirat ćemo kulturnohistorijske spomenike koji su ovdje brojni i raznovrsni. selo Podravno. antike. keramičke posude i drugi predmeti) pružaju materijalne dokaze života u ovom kraju tokom bronzanog i željeznog doba.

Podignuti žrtvenici su posvećeni rimskoj Trijadi (Jupiteru. stanovnicima municipium-a. a nazvan je tako po dinastiji careva u čije vrijeme je stekao status municipium-a odnosno grada sa autonomnom upravom. 3. Tlocrt gradske vijećnice (Gradina – Domavia) U srednjem Podrinju najstarije rimsko naselje nalazilo se u Skelanima čije je puno ime "Flavijevski grad Malvesiatium". U municipiju se podižu počasne baze carevima (Antonius Pius. gradskim službama. blaneum publicum (gradsko kupatilo). Asklepiju i Higiji. Iz Skelana potiče veliki broj rimskih nalaza od kojih poseban značaj imaju natpisi iz kojih se može dosta saznati o razvoju ovog grada. Na gornjoj terasi Drine uzvodno u dužini od jednog kilometra 29 . Imamoviću vjerovatno je to bilo između 69. Karakala). te Silvani. i 79. Najznačajnije građevine u Domaviji bile su: curia (gradska vijećnica). te postaje colonia. tribunal (sudnica) i macellum (tržnica). Marsu. Na širokom prostoru uz Drinu pronađeni su ostaci građevina. a sredinom tog vijeka dobila je viši rang samoupravnosti. 1. dr. Ulomci ukrasne arhitekture iz Skelana Sl. E. stakla i novca. a otkrivene su i dvije starokršćanske bazilike. Sl. U trećem vijeku nove ere Domavia postaje administrativno-upravni rudarski centar za rimske provincije Dalmaciju i Panoniju. godine u vrijeme cara Vespazijana. Malvesatium-a i dr. Prema prof. Liberu i Mitrasu. Minervi i Junoni). Septimius. Ostatak rimske statue (Gradina – Domavia) Sl. a jedan grčkim kultovima. forum (trg). nalazi keramike. 2. podni mozaici. U to vrijeme ona je bila najveće gradsko naselje na području Bosne i Hercegovine. Severus.Kulturno-historijske znamenitosti i etnografski sadržaji na području općine Srebrenica kao turistički motivi autonomnom upravom).

Minerve). a datovano je od l-4 stoljeća). Loznici (Bratunac). Junone.). Jupiter . Zagraju. S. Kudumović nalaze se ostaci rimskih Skelana gdje je pronađena velika količina građevinskog materijala kao i brojni spomenici iz tog doba i dr. a od orijentalnih kultova spomenici Mitre. gospodarski objekti koji su predstavljali središte poljoprivrednih imanja. Na području Srebrenice i njene okoline česti su i nalazi izoliranih objekata iz antičkog perioda kao na primjer vile rustike. te spomenici kultnih zajednica božanstava Jupiter . 5.). otkrivena je ranohrišćanska bazilika i u Staroglavicama. Kada je Domavia postala samostalna gradska općina pripao joj je znatan dio općinskog teritorija Skelana odnosno Malvesatiuma. U prvo vrijeme rimskim Skelanima je pripadalo i područje današnje Srebrenice s naseljem u Gradini (Domavia). Bronzana ruka boga Sabazija (Gradina – Domavia) samostalnih kultova božanstava Sabazija.Minervi.S. u Kaludri kod Zalužja (Bratunac). sudnica (tribunal) i drugo. Srebrenoj Luci-Liješću (na ovom lokalitetu nalazi se rimsko naselje i grobnica. Ahmetbegović. S. Klotijevcu (3 st.).Geniju. Jupiter -Junoni .).Higija.Marsu i Jupiter . Kulenović. Njihovi ostaci su otkriveni u Bratuncu. od građevina javnog karaktera bila je gradska vijećnica (curia). lokalitet Mramorje (Potočari). Osim većih naselja iz rimskog perioda u srednjem Podrinju nalazilo se i dosta manjih naselja na sasvim maloj udaljenosti što upućuje na gustu naseljenost ovog kraja. Konjević Polju (Bratunac). 30 . Crkvi Ružici kod Tegara. lokalitet Veliki Plato-GradinaSase (2-3 st. Srebrenoj Luci. F. Dijani i Pomoni. Smajić. Marsu. Između prvog i četvrtog vijeka nove ere na području Srebrenice podizani su spomenici posvećeni samostalnim kultovima božanstava: Jupiteru. Liberu. A.Junoni. na lokalitetu Zukića Strana-Zagaj osim ostataka rimske zgrade pronađena je i kasnoantička grobnica (3-6 st. na Karauli kod Sikirića. Takvi lokaliteti nalaze se u: Crvici (3 st. Ostaci jednog od objekata otkriveni su na lokalitetu Rašće-Ljubina u Crvici. Naselje je imalo sve urbane sadržaje što su ga činili standardnim rimskim gradom. Atisa i Iz doba kasne antike (peti i šesti vijek) na području Srebrenice osim one u Skelanima.). Rašću kod Srebrenice. Voljevici. hram kapitolijske trijade (Jupitera.). Od Grčkih kultova iz tog doba pronađeni su spomenici kultne zajednice Asklepije . Crkvištu (Brezik).) u Zgunjevskom polju gdje je osim ostataka rimskog naselja pronađen i jedan žrtvenik posvećen Jupitru (3-4 st. bazilika. Segni. Tegarama. Čadorištu-Gradina-Sase (2-3 st. Na njivi zvanoj Rašće uz ostatke zidova i dijelova arhitektonskog ukrasa nađena su i tri nadgrobna spomenika s likom Atisa i figuralnim scenama i natpisom. Kadušić. u Bratuncu. Sl. 4. u Skelanima (l-6 st. Karauli (Rudine)Koštanovci. Bronzani kip krilatog Genija (Gradina –Domavia) Sl. Pored navedenih antičkih lokaliteta na području Srebrenice i okoline nalazi se dosta lokaliteta s nadgrobnim spomenicima odnosno rimskim nekropolama.). Mataruzima-Osatica (3 st. Ždrijelu kod Voljevice i dr. Podliješću (Bratunac).

a dobro su očuvane obje kule. Đurđevac. c) Srednjovjekovni period Naseljavanje južnoslovenskih plemena na Balkansko poluostrvo počelo je u šestom. Tehnika gradnje Starog grada je srednjovjekovna. Kao i svi razvijeniji gradovi toga vremena. Najveći i najpoznatiji srednjovjekovni gradovi na širem području Srebrenice bili su: Donji i Gornji Srebrenik. Zahvaljujući eksploataciji srebra i olova. Ključevac (Kličevac). Tu su živili brojni poslovni ljudi iz Dubrovnika (trgovci i zanatlije) koji su ovdje osnovali svoju stalnu koloniju. Stoga je njihova turistička vrijednost i atraktivnost dosta umanjena. srpskih despota i turskog sultana. a vezan je za njemačke rudare Sase koji su u to vrijeme vodili rudarske poslove u većini mjesta srednjovjekovne Bosne i Srbije. U to vrijeme srebro je uglavnom izvoženo preko Dubrovnika u Italiju. Zauzima prostor od 100 X 20 m. Osat i Trebotić. a to su: Vratar. a završeno je sredinom sedmog vijeka. Objekti su prilagođeni terenu na kome su situirani. kao i grad Salenes sagrađeni su da bi se zaštitila prirodna bogatstva i naselja. vijeku bila najrazvijenije gradsko naselje u Bosni. 6. Osatgrad (Klotjevec). Sl. U arealu grada zvanom Jatara očuvano je desetak stećaka. Srebrenica je imala svoj gradski statut i kovnicu novca. Kao podgrađe tvrđave Srebrenik. Srebrenik (Stari Grad) je srednjovjekovni grad smješten na planinskoj kosi koja se sa istočne strane stepenasto spušta prema glavnini naselja Srebrenice. i 15. Procvat rudarstva u srebreničkom kraju bio je u XIV i XV vijeku. Birač. Srebrenica je u prvoj polovini XV vijeka doživjela snažan društveno-ekonomski razvoj. Srebrenica se u istorijskim izvorima prvi put spominje 1352. Srednjovjekovni grad Srebrenik u Srebrenici Srednjovjekovni grad Klotjevac je smješten na strmoj stijeni iznad lijeve obale Drine jugoistočno od Srebrenice na udaljenosti od oko 13 km zračne linije. Od XI do XV vijeka šire područje Srebrenice ulazilo je u sastav nekoliko srednjovjekovnih župa.Kulturno-historijske znamenitosti i etnografski sadržaji na području općine Srebrenica kao turistički motivi Inače. Đurđevac 31 . Zbog izuzetnog privrednog značaja tokom XV vijeka Srebrenica je bila poprište ratnih sukoba između bosanskih i ugarskih kraljeva. grad u Olovu. Na dvjema terasama nalaze se ostaci dviju tvrđava: u Donjem gradu dominira arhitektura iz turskog perioda koja je bolje očuvana u odnosu na Gornji ili Stari grad koji je u ruševnom stanju. godine. Grad Srebrenik u Srebrenici (Argentaria). U pisanim izvorima ovaj grad se ne spominje često. ali se zna da je služio u svrhu zaštite srebreničke varoši koja je u 14. na arheološkim lokalitetima od antičkih naselja gotovo da na terenu i nema ništa budući da je vrijeme učinilo svoje ili su otkriveni predmeti prenijeti u muzeje. O ranom srednjem vijeku na ovom području do sada imamo veoma malo podataka. Šubin.

granama i drvećem. a na padinama prema Drini ima ostatak i vanjskog bedema u dužini od oko 25 m. Kudumović (Gradina) je takođe srednjovjekovni grad na području Srebrenice koji je smješten iznad lijeve obale Drine na udaljenosti od oko 17 km zračne linije jugoistočno od Srebrenice. Uz ovu nekropolu se nalazi muslimansko mezarje s nišanima. 3 sljemenjaka i 18 stubova). sanduka. figurama psa i drugih životinja. 17 sljemenjaka i 2 stuba). S. stubovima. a na stećcima na brdu Bojna u neposrednoj blizini Srebrenice su predstave u vidu ruke. rukom. stablom. mačevima. 7 sljemenjaka i 6 stubova). Ahmetbegović. a sanduk je ukrašen polumjesecom. Tu se nalaze ruševine tvrđave s kulama koje su u osnovi pravougaone. ploča. Na području opštine Srebrenica postoji veliki broj nekropola stećaka. F. Kulenović. Dva stuba su s motivima figura čovjeka i mač. Šubin se nalazi jugoistočno od Srebrenice na udaljenosti od oko 8 km zračne linije. Smajić. jabukama. suncem. Ukrašena su dva stećka i to jedan sanduk i jedan stub. polumjesecom. rozetama. bordurama. U selu Gostilju koje se nalazi sjeverno od Srebrenice na udaljenosti od oko 3 km zračne linije na lokalitetu Osojnjača nalazi se nekropola sa 38 stećaka (3 ploče. U selu Sućeska koje je od Srebrenice udaljeno 6 km zračne linije na jugozapadnu stranu na lokalitetu Mramorje nalazi se nekropola sa 52 stećka (31 sanduk. tau krstovima. polumjesecom i rozetom. A. godine. Jedan sanduk je ukrašen motivom polumjeseca. Predstave u vidu muških figura i dva konjanika nalaze se na stećcima u Klotjevcu. Oni predstavljaju snažan izraz kulturnih i ekonomskih prilika iz vremena u kome su nastali. muškim figurama. Ispod grada nalazi se groblje s nekoliko stećaka. konjanicima i dr. S obzirom da ovi spomenici predstavljaju zanimljiv i dragocjen kulturno-umjetnički materijal. Grad se nalazi duboko u kanjonu rijeke Zeleni Jadar na kraškoj stijeni koju obavija rijeka. krstovima. sljemenjaka. mačem i s nekoliko ljudskih figura koje se samo naziru. tordiranom vrpcom i jabukom. Na istaknutom visu iznad lijeve obale Drine vidljivi su ostaci kvadratne kule i dvorišta (30 X 7 m) mjestimično visoki do 3 m. krugovima. spiralama. a ima dosta i onih koji su ornamentisani geometrijskim motivima. Po obliku zastupljeni su stećci u vidu stubova. luka i strijele. krstača. Dva sanduka su ukrašena lukom i strijelom. 16 sanduka. rukom. Na brdu Recelj na lokalitetu Borići oko 700 m sjeverozapadno od Bojne iznad grada Srebrenice nalaze se 4 stećka u obliku sanduka od kojih je jedan ukrašen sabljom. U Staroglavicama. Stub je ukrašen figurom psa. Sredinom 15. S. Srednjovjekovni grad Kličevac se nalazi u ataru sela Sućeska jugozapadno od Srebrenice na udaljenosti od oko 6 km zračne linije. 32 . U selu Bastahovine udaljenom 7 km zračne linije zapadno od Srebrenice na lokalitetu Sjedaljka nalazi se nekropola stećaka (35 sanduka. lukom i strijelom.S. ima razloga da se o njima saopšti barem ona najnužnija obavještenja koja mogu biti veoma interesantna za posjetioce. Dosta nekropola je sa stećcima bez ukrasa ili sa po nekoliko ukrašenih. vijeka grad je imao i svoj upravni kotar koji se zvao Trebotići. selu koje se nalazi zapadno od Srebrenice na udaljenosti oko 5 km zračne linije na jednom manjem brijegu pokraj Bejtića hana nalazi se nekropola sa 18 stećaka (8 sanduka i 10 sljemenjaka). Kadušić. srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika izrađenih od kamena koji su po svome obliku i ornamentici veoma interesantni. Grad je imao trgovačko zanatsko podgrađe i upravni kotar. a u pisanim izvorima spominje se u turskim defterima iz 1468/69 i 1485. Na nekropoli stećaka u Kalimaniću su ukrasi u vidu mačeva. Ruševine ovog srednjovjekovnog grada leže na oštrom kamenitom visu.

20. Loznica. Srebrenica Sl. Kalimanić.Loznica. 19. 16. Srebrenica Sl. Jedan sanduk je ukrašen rozetom.9.Kulturno-historijske znamenitosti i etnografski sadržaji na području općine Srebrenica kao turistički motivi U selu Pribićevac koje se nalazi jugoistočno od Srebrenice na udaljenosti oko 4km (zračna udaljenost) na lokalitetu Šarampovo nalazi se nekropola sa 23 stećka (16 sanduka i 7 sljemenjaka). Jedan sljemenjak je ukrašen. 14. Srebrenica Sl. Srebrenica Sl. Srebrenica Sl.12. Srebrenica Sl.15. Boljević. Srebrenica Sl. Srebrenica Sl. Buča. U selu Urisićima udaljenom 11 km zračne linije na jugoistočnu stranu od Srebrenice kod zaseoka Greben na jednom brežuljku nalazi se nekropola sa 70 stećaka (60 sanduka i l0 sljemenjaka). a ukrasni motiv je ruka s mačem. Srebrenica Sl. Sl. 7. 10. 11. Jugozapadno od Srebrenice na oko 7 km zračne udaljenosti u selu Kutuzero nalazi se nekropola sa 23 stećka (18 sanduka i 5 sljemenjaka). Jedan stećak oblika sanduka ukrašen je krugom (motiv sunca). Srebrenica Sl. Boljević. 8. Loznica. 21. Vojna. Loznica. Srebrenica Sl. Srebrenica Sl. Srebrenica Sl. Srebrenica 33 . Srebrenica Sl. Brana. 18. Klotjevac. Klotjevac. U blizini je aktivno muslimansko groblje. U selu Podravno koje se nalazi na oko 7 km zračne udaljenosti jugozapadno od Srebrenice na lokalitetu Crvena njiva nalazi se nekropola sa l0 stećaka od kojih je jedan primjerak ukrašen motivima polumjeseca i rozete. 13. Boljević. 17. Boljević. Kalimanić. Inače u Urisićima postoje tri lokaliteta stećaka sa oko 200 stećaka ukupno.

Na spomeniku u obliku stuba ima natpis koji govori o tome kako tu leži "krstjanin Ostoja. na brijegu pored puta za Lubničko brdo nalazi se nekropola sa 4 stećka (jedan sanduk ukrašen motivom "svastike" i 3 sljemenjaka koji su bez ukrasa). Ukrašen je stub na čijim stranicama se nalaze motivi rozeta i štapa. Kudumović U selu Ljeskovik koje se nalazi jugoistočno od Srebrenice na udaljenosti oko 11 km zračne linije na lokalitetu Mramorje na putu za Klotjevac nalazi se nekropola stećaka sa 3 sanduka i 15 sljemenjaka. jedan sljemenjak i jedan stub). 22. Gračić sa 7 sanduka. na lokalitetu Zalisje blizu zaseoka Markovići. F. oko 600 m sjeverno od ceste i rijeke. Kulenović. kod sela Zgunja sljemenjakom i 3 stuba. 4 sljemenjaka i 2 stuba). četiri sljemenjaka i jedan stub). Bašča sa 4 ploče. jednim polju. U blizini sela Trubar koje se nalazi jugoistočno od Srebrenice zračne udaljenosti od oko 19 km nalazi se nekropola sa 5 stećaka u obliku sljemenjaka." Na jednom oštećenom sanduku nalazi se drugi natpis od kojeg je samo preostala riječ "strojnik". luk i mač. 18 sanduka i 10 sljemenjaka) u Orahovici na brijegu u blizini kuća. u selu Poljaka na lokalitetu Kamenje nalazi se nekropola sa 44 stećka. Ahmetbegović. Nevolja je možda u tome što su mnoge od navedenih nekropola situirane izvan putnih pravaca i što je po mnogima obrasla šumska vegetacija. Da bi se navedeni kulturno-historijski spomenici mogli koristiti u turističke svrhe bilo bi 34 . Smajić. S. Jedan sljemenjak je ukrašen motivom rozete u dvostrukom kružnom vijencu. u selu Knezovi na lokalitetu Borak nalazi se nekropola sa 20 stećaka u obliku sanduka.S. Nisu ukrašeni. u Poznanovićima nekropola sa 40 stećaka. jednim sljemenjakom i 12 stubova). a na lokalitetu Vitez 6 stećaka. Drugi lokalitet sa stećcima nalazi se na Igrištu sa 23 nadgrobnika (l0 sanduka i 3 sljemenjaka). u selu Lubnica nalazi se nekropola sa 27 stećaka. Osim navedenih lokaliteta sa ponekim ukrašenim nadgrobnikom postoje i lokaliteti sa stećcima koji nemaju nikakvih ukrasa kao što su naprimjer nekropole u Potočarima (lok. u Fojharu (lok. pet sanduka. a na lokalitetu Kosa nekropola sa 13 stećaka. Na perivoju i putu iznad sela Đurđevac u neposrednoj blizini istoimenog srednjovjekovnog grada nalazi se 6 stećaka (jedan sanduk. u selu Karačićima na lokalitetu Cura nalazi se nekropola sa 27 stećaka (21 sanduk. S. Kadušić. pokraj seoskog puta za Srebrenicu Sl. a mnogi su i devastirani prilikom izvođenja građevinskih i drugih radova. Ukrašena su dva sljemenjaka i jedan stub. Stećak u Zgunjanskom nalazi se nekropola sa 26 sanduka. a motivi su polumjesec. rozeta. U selu Zgunja smještenom na lijevoj obali Drine udaljenom od Srebrenice oko 23km zračne linije na jugoistočnu stranu nalazi se nekropola sa 8 stećaka (jedna ploča. A. Međutim. u selu Palež na lokalitetu Šljivova nalazi se l0 stećaka od kojih je 5 sanduka i 5 sljemenjaka. Iz prezentiranih podataka o nekropolama stećaka na području Srebrenice uočljivo je da je ovo područje veoma bogato ovim antropogenim motivima i svaki lokalitet je interesantan za posjetioce. u selu Sulice na lokalitetu Kamenje nalazi se 21 stećak.

izgradio munaru. Prema opisu Evlije Čelebije Srebrenica je l660. a to su: varoš Srebrenica. a i kasnije grade se džamije. bolnica. dr. Mujezinoviću spomenuti Hadži Skender je. Srebrenica je 1533. U to vrijeme. godine predstavljala razvijenu rudarsku varoš sa 25 mahala i 223 kuće. a u kotaru Srebrenica 3 217 kuća i 23 466 stanovnika. godine u gradu Srebrenici je bilo 264 kuće i 1219 stanovnika. sahat kule. Početkom turske uprave u našim bosanskohercegovačkim područjima nastaje period islamske umjetnosti. Đinovina i Gostilj i dvije naseljene mezre: Donji i Gornji Kozlin. turbeta i drugi sakralni objekti. 25 hrišćanskih mahala i crkvom sv. Ovo bi trebalo odmah raditi zato što iz dana u dan nestaju ne samo pojedini primjerci već i čitave nekropole. Pretpostavlja se da je Bijela džamija prvobitno bila dubrovačka crkva sv. Koliko ih je danas treba vidjeti. 70 esnafskih dućana kao i jedno kupatilo (hamam). 35 . zatim jednu tekiju. Tada mnogi gradovi među kojima i Srebrenica poprimaju orijentalna obilježja. šest mahala i šest džamija sa mihrabom. godine imala 800 prizemnih i na sprat tvrdo zidanih i lijepih kuća. Mehmed Mujezinović smatra da se ova džamija nalazila u tvrđavi Srebrenik i da je bila podignuta za potrebe vojske kao i to da je ona najstarija džamija u Srebrenici. Holandiju i Švedsku. a od toga 81 muslimanska kuća sa 12 mudžereda. Prema podacima prikupljenim od strane stručnjaka koji su boravili u raznim periodima u drugoj polovini XX vijeka na području Srebrenice i Bratunca evidentirano je oko l00 nekropola sa 2000 stećaka. pa su po njemu i džamija i mahala oko nje dobili ime Hadži Skender. Prema popisu stanovništva 1880. Prema navedenom popisu Srebrenica je imala jedanaest naselja. U to vrijeme od industrijskih i javnih objekata izgrađena je tvornica okera. Milačevići. a počinju se eksploatisati i ljekovite vode Crnog Gubera koje austrijske tvrtke razašilju u Ameriku. Dansku. Prema popisu iz 1533. te s obzirom na tu činjenicu. Nikole. Tošino. Do prve polovine XVII vijeka Srebrenica je u graditeljskom pogledu brzo napredovala. Ljubović. škola i zgrada Gubera. U nahiji je bilo ukupno 576 kuća poreskih obveznika i 96 mudžereda.Kulturno-historijske znamenitosti i etnografski sadržaji na području općine Srebrenica kao turistički motivi neophodno iste zaštititi. jedan manji han. Od navedenog broja džamija Evlija Čelebija poimenično spominje jedino Bajezid Velijinu džamiju za koju kaže da je to glavna džamija rađena u starom stilu sa jednim minaretom i pokrivena ćeramidom. a prije toga ponovo sagledati pravo stanje na terenu. pa tek onda planski i uz pomoć struke i stručnih institucija pristupiti njihovoj zaštiti. novi konak-uredska zgrada. U ovom popisu evidentiran je i jedan pop. U popisima iz XVI vijeka evidentirani su i zanati koji prate rudarsku djelatnost u Srebrenici. Marije. Sas. a među mještanima bolje poznata kao Bijela džamija. Suha. A. a to se moglo zaključiti po dijelovima lađe crkve kojoj je odsječeno svetište i preinačeno zapadno pročelje. tri mekteba. Handžić pretpostavlja da je ovdje na periferiji Srebrenice morala biti i pravoslavna crkva. Gornji Suhoj. podignuta u XIV stoljeću. i Srdnje Biječevo. ali bez zemljišnog posjeda. Bratovo. vjerovatno. godine ovdje je bio manji muslimanski džemat sa 36 kuća poreskih obveznika i jednom džamijom. U drugoj polovini XX vijeka u gradu Srebrenici su bile četiri džamije među kojima je po svojoj arhitekturi bila najinteresantnija Hadži Skenderova džamija. Prema M. Za vrijeme austrougarske uprave na području Srebrenice vrše se rudarska i geološka istraživanja. d) Tursko-austrougarski period U prvoj polovini XVI vijeka Srebrenica je dobila status kasabe.

stočarstvo i drugo). goveda. u kojima žive Bošnjaci i Srbi. zemljoradničke sprave. Pekmez 36 . F. godine kao OZACH koji je u srednjem vijeku bio u vlastelinskom posjedu porodice Kovačević. A. Sl. S. jedan trgovac kožom. U prošlosti stočarstvo je predstavljalo važnu granu privređivanja. Prema V. a od njih se spravlja i pekmez. Brežana. Uzgajali su se konji. 23 gostionice. koje su utvrdili ovi autori. drvenim plugom. u gradu Srebrenici je bilo 55 trgovaca mješovitom robom. stočarstvo i voćarstvo. podudaraju se sa njihovim zapažanjima o materijalnoj kulturi ovog kraja (tip nošnje. Etnološki sadržaji kao turistički motivi U etnološkom pogledu područje Srebrenice je veoma interesantno. ovce i koze. Na osnovu narodnih kazivanja oni su utvrdili da Osat sjeverozapadno od Drine dopire do sela Brežana kao središnje tačke i sela Ljeskovika i Tegara kao krilnih tačaka. Ahmetbegović. Tor za ovce na Igrišniku Ekstenzivno ratarstvo. poljoprivreda. Osat se prvi put spominje u ugovoru između Sigismunda i Stevana Visokog 1426. Kudumović Godine 1911. sedam pekara. Osat i Ludmer su odavno bili predmet interesovanja naših istoričara i etnologa. kruške i orasi. Tradicionalna obrada zemlje obavljana je stočnom zapregom. raž i ječam. M. Osat je obuhvatao 46. pet mesara. Njega je zanimala narodna tradicija o nastanku imena ovih predjela. Od ratarskih kultura ovdje se najviše uzgajaju kukuruz i pšenica. na osnovu pismenog obavještenja koje je Vuk dobio 1860. Tu se povećao priliv muslimanskog stanovništva iz Srbije. gruba granica na sjeverozapadu kreće se linijom od Tegara preko Moćevića. S. kuće. Pavković su utvrdili da se u narodu postepeno gubi pojam Osata kao geografske i predjelne cjeline. Skariću. Šljive su se sušile u "pušnicama' ("mišanama"). ralom. Šezdesetih godina 19-tog vijeka evidentna su brojna etnička kretanja na području Osata i Ludmera. dok se ugao Drine na istoku sasvim logično podrazumijeva.S. jabuke. Smajić. Ljeskovika i Klotijevca. 23. Šubina. Kulenović. koja su naselja pripadala Osatu a koja Ludmeru i kakav je bio konfesionalni sastav stanovništva. Kadušić. ali i nedovoljno istraženo. Tako. Za Osat i Ludmer se interesovao i Vuk Karadžić. a Ludmer 19 naseljenih mjesta. Od voća najzastupljenije su šljive. godine od učitelja Vasilija Stefanovića iz Bajine Bašte. dva trgovca špecerajske robe. osam fijakerista. Lubničkog brda. a vršilo se konjima. 9 opančara i 23 kafedžije. Draškić i N. dali su osobit pečat cjelokupnom narodnom životu i kulturi ovoga kraja. što je uslovilo i porast broja naselja sa muslimanskim stanovništvom. a u manjim količinama zob. U to vrijeme. kao osnov privređivanja. Granice Osata. zatim. drljačom i motikom. saobraćajna sredstva. 2. pet češljara vune. Najveći dio današnjeg područja srebreničke opštine zahvataju geografske i predjelne cjeline Osata i Ludmera. Vršidba se obavljala na guvnu. Karačića brda.

sanduci za rublje. se redalo drveno. koja ima dva "šarafa" i dva "ovna". Gospodarski objekti su bili sastavni dio seoskih domaćinstava. konoplje) spadala je u djelokrug ženskog rada. Tradicionalna prerada tekstilnih sirovina (vune. a pokrov je bio od različitih materijala: paprati. a istovremeno u udubljenju u zidu "kuće" zvanom "hatula". s. društveno . Predmeti kućnog inventara su bili uglavnom jednostavnih oblika i grube izrade. verigama.Kulturno-historijske znamenitosti i etnografski sadržaji na području općine Srebrenica kao turistički motivi se spravlja i od jabukovog soka ("šira". Skoro svako seosko domaćinstvo imalo je hudžeru.ekonomskih i tehničkih prilika. crijepa "kopitara" i drugog. Od starinskih saobraćajnih sredstava upotrebljavale su se "frndulje'' (drvena volovska kola). Toplica Sl."Frndulje". Sl.istorijskih. Donje Žedanjsko Enterijeri tradicionalnih seoskih kuća u ovom kraju sastojali su se uglavnom od "kuće" sa polukružnim ognjištem. zatim dvodjelne kuće na podrum. pušnicu za voće. 24. štalu i košaru. a njene evolutivne i oblikovne karakteristike su usklađene sa prirodnim. 37 . lana. dvokolice i saonice. Koš za kukuruz. Ona predstavlja dragocjen dokumenat o stvaralačkoj sposobnosti naroda. a u ovisnosti od ekonomskih mogućnosti i višedjelne kuće. 26. U većim porodičnim zadrugama posteljina. Kuće su uglavnom sa četvoroslivnim krovovima. šindre. hambar. Starinska seoska kuća je odraz kulturno . drvena volovska kola Sl. bakračem i osnovnim priborom koji ide uz otvoreno ognjište. bešika i drugo držali su se u pomoćnim stambenim zgradama. društvenim i tehničkim uslovima. Za prevoz i transport dobara služio je osamaren konj i zaprežna stoka. 25. Starija osećanska kuća iz 70-tih godina XIX. kamenih ploča. Pominje ih i Vuk Karadžić. U ovom kraju posebno je zanimljiva drvena sprava za cijeđenje jabuka. zemljano i metalno posuđe. U drugoj polovini XIX i početkom XX vijeka u ovom području su se gradile dvodjelne "šeperuše". a ima ih i sa jednim "šarafom" i sa jednim "ovnom". "sita"). koš za kukuruz. Ovaj kraj je poznat po majstorima dunđerima koji su gradili kuće širom bivše Jugoslavije.

S. 27. U muškoj srpskoj nošnji od vunenih dijelova nosile su se crne čarape. U ženskoj srpskoj nošnji odjevni predmeti su: zubun. ćilimi i platno odnosno bez od koje su se šili odjevni predmeti kako za ženske tako i za muške nošnje. ćilima. Smajić. pelengaće i tozluci. šalvare i bijele čarape. Dio enterijera „kuće“. mangalu. serdžadu. zatim sprave za predenje i namotavanje prediva. Na osnovu toga. Ahmetbegović. đugum. M. Ženske i muške košulje. F. a u bošnjačkoj nošnji gunj "sarajac'. gunjić i gunj. gunj. odjeća koja se nosila u seoskom području ovoga kraja pripada istočnobosanskom tipu nošnji. Grđić i M. U siromašnijim kućama umjesto bakarnog u upotrebi je bilo "zemljano" i "drveno" posuđe. 28. Kudumović Tkanje platna. gaće i marame (bošče) izrađivane su od kudeljnog i lanenog beza.S. čaršafa i pokrivača obavljala se na tkalačkom stanu. a u njihovim spiralnim tehnikama ukrašavanja izvukao istovjetnost sa spiralnim ornamentima na stećcima u Bosni. Na horizontalnom stanu tkale su se ponjave. Kadušić. gunjić. leđen. Prerada lana i konoplja obavljala se pomoću stupe. A. Tradicionalne gradske kuće u Srebrenici bile su veoma interesantne kako po svojim oblikovnim karakteristikama tako i po svom enterijeru. Sl. Fabrički proizvodi koristili su se veoma malo. Osatski zubuni su po nekim svojim elementima izuzetni. Kulenović. Karanović pretpostavljaju da je osatsko stanovništvo starosjedilačko. Sobe bosanskih kuća u Srebrenici s kraja 19-tog i početkom 20-tog vijeka imale su karakterističan inventar: sećiju s jastucima. ibrik. sukna. sagrađena u drugoj polovini XIX vijeka 38 . kao i na osnovu karakteristične kape "roge" L. tkanica. Dervišagića kuća u Srebrenici. selo Osatica Sl. tkanica. S. Po osnovnim obilježjima. sahan posuđe i drugo. ponjava. ćilim. Karanović ih je svrstao u poseban tip zubuna.

tako i duhovnu kulturu srebreničkog kraja i sve to staviti u funkciju razvoja turističke privrede. Iz svega izloženog nameće se zaključak da Srebrenice brojni i raznovrsni i da obuhvataju materijalne i duhovne sfere ljudskog života. informisanje i obrazovanje formirana Muzejska zbirka sa stalnom muzejskom postavkom pod nazivom "Arheološko-etnografski-prikaz Srebrenice sa okolinom".Kulturno-historijske znamenitosti i etnografski sadržaji na području općine Srebrenica kao turistički motivi Zaključak Iz navedenih razmatranja o kulturno-historijskim spomenicima i etnografskim sadržajima na području opštine Srebrenica uočljivo je da je turistička atraktivnost prezentiranih motiva neujednačena i da se među njima nalaze mnogi koju imaju veliku vrijednost i turistički značaj. Also there are those motives which can’t be treated as independent motives but can be fitted in landscapes. su antropogeni motivi na području mnogobrojne pojave i objekte iz Svojim istorijskim. Centre for culture. ali se zato uklapaju u predione cjeline. Conclusion From mentioned examinations about culturally . Isto tako treba cjelovito istražiti kako materijalnu. ista u toku rata 1992-1995. Od ustanova u oblasti kulture poseban značaj za turizam u Srebrenici trebalo bi da ima muzejska postavka. a postoje i oni koji se ne mogu tretirati kao samostalni motivi. ali je. pa bi je zbog toga trebalo intenzivno proučavati kada je riječ o njenoj potpunoj valorizaciji u turizmu. Izvanredna kulturna baština na području Srebrenice trebalo bi da privlači sve veću pažnju kako domaćih tako i stranih turista. From all interpreted intrudes the conclusion that the anthropogenic motives in area of Srebrenica are numerous and various and they include numerous appearances and objects from material and spiritual spheres of human life. museum collection or native museum and should be worked on that as soon as possible. With its historic. umjetničkim vrijednostima. muzejska zbirka ili zavičajni muzej i na tome bi trebalo što prije poraditi. social-political and economic importance they cause interest of tourists.historic monuments and ethnographic contents in the area of Srebrenica municipality it is visible that touristical attractiveness of presented motives is unequal and between them is many which have great value and touristical significance. kulturnim i i ekonomskim značajem izazivaju Napomenimo i to da turistička atraktivnost antropogenih motiva na ovom području zavisi prije svega od njihove sopstvene vrijednosti. uništena. društveno-političkim interes turista. informing and education of Srebrenica formed in 1987 museum collection with constant museum postulation under the name "Archeologically ethnographic review of Srebrenica with its surroundings" but unfortunately the same collection was destroyed during the war from 1992 to 1995. godine pri Centru za kulturu. 39 . cultural and artistic values. stepena afirmacije u zemlji i inostranstvu kao i od lokacije ovakvih motiva u odnosu na važnije pravce turističkih kretanja. From institution in the field of culture a special significance for tourism in Srebrenica should have the museum postulation. nažalost. Ovdje je 1987.

. Tuzla. knj. Sarajevo. Zavičajni muzej u Tuzli. Đuro Basler. str. 1971.Nikola Pavković. 10. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne. Naučno društvo NR Bosne i Hercegovine. Ahmetbegović. II. Adressenjahrbuch Fur die Gesamte Volksvvirtschaft Bosniens und der Hercegovina. 151-177. 1880. 12. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne.. Djela. Muzej istočne Bosne.. Dragan Srejović. Miroslav Draškić . F. knj. Tuzla. 13. Članci i građa za kulturnu historiju istočne Bosne. 2. 1958. str. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne. Tuzla i njena okolina u XVI vijeku. 17. Kulturni. IV. knj. 1963. str. Mitrovica.. 1975. XVIII. 15. A. Herceg Bosnom uzduž i poprijeko. Mehmed Ramović. str. Dr. Šefik Bešlagić. 1976. Because of that it is necessary to study cultural heritage intensively when is about its complete valorisation in tourism. Ulomci rimske arhitekture u Bratuncu. 1977. Stećci. VI. Milica Kosorić. 7. 6. Narodne nošnje u Bosni i Hercegovini. 3. Izvori i literatura: 1. Inž. Milica Baum . An extraordinary cultural heritage in area of Srebrenica should attract bigger attention of domestic and foreign tourists. Obim rudarske djelatnosti u srebreničkom kraju tokom rimskog doba i srednjeg vijeka. Sarajevo. 1965. Enver Imamović. Zorislava Čulić. Tuzla. Also it is necessary to completely investigate material the same as spiritual culture of Srebrenica area and put all that in the function of development of tourism. "Veselin Masleša". knj.S. Novi rezultati ispitivanja rimske nekropole u Sasama.. Muzej istočne Bosne. Sarajevo. Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni. Migracije muslimanskog stanovništva iz Srbije u sjeveroistočnu Bosnu između 1788-1862. 1960. affirmation degrees in the country and the foreign countries and location of these motives in relation to more important directions of tourist movements. Marian Wenzel. 14. Dr. knj. 1900. 1961. Desanka Kovačević. "Svjetlost". I. Tuzla 1965. Kulenović. 33-41. Vidosava Nikolić. Dr. Adem Handžić. 8. 67 i dalje. 1965. 1960. Henrik Renner. 13. 145-150. Antički kultni i votivni spomenici na području Bosne i Hercegovine. knj. Ispitivanje rimske nekropole u Sasama 1961-1962. Tuzla. 3-31. 16. Kadušić. 1965. 1911. Šaban Hodžić. Sarajevo.. Jedno interesovanje Vuka Karadžića za istočnu Bosnu. Smajić. Izdavačko preduzeće "Veselin Masleša". Tuzla. Zemaljski muzej u Sarajevu. 4. knj.Dragoslav Srejović. 9. Sarajevo. S. 5. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne. VI. Narodna nošnja iz Osata. IV. Kudumović We should also mention that touristical attractiveness of anthropogenic motives in this area depends from its intrinsic values. Sarajevo. str. S. Članci i građa za kulturnu historiju istočne Bosne.. Tuzla. Sarajevo. Odjeljenje istorijsko-filoloških nauka. Ukrasni motivi na stećcima. Štatistika miesta i pučanstva Bosne i Hercegovine. etnički i hronološki problemi ilirskih nekropola Podrinja. 11. Sarajevo. 1957. Tuzla. 40 . knj. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne.

maj 2005. 26. Tuzla. 1980.. Srebrenica i okolica u rimsko doba. studije. (rasprave. Salih Kulenović. članci).. Srebrenica.Kulturno-historijske znamenitosti i etnografski sadržaji na području općine Srebrenica kao turistički motivi 18. 23. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne. knj. 17. Članci i građa za kulturnu historiju istočne Bosne. 1982.. Bego Omerčević. Tuzla. knj. Arheološko-etnografski prikaz Srebrenice sa okolinom. Tuzla. 1980. Siniša Perić. knj. Sar. str. Severiana Bosnensia. IP "Veselin Masleša". Sarajevo. Isti. Salih Kulenović . Slučajni arheološki nalazi s područja Domavije. Mr. XIV. Univerzitet u Tuzli.Besim Ibrišević. 1977. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne. II. Tuzla. 21. 24. 2005. Dr. Srebrenica. Enver Imamović. 25. 1972. Dr.. mart 1987. Članci i građa. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine. str. 1967.. (doktorska disertacija). Tuzla. Tuzla. Arheološko-epigrafske bilješke s Drine. str.. Zbornik radova sa ekonomskog seminara o razvoju turizma u sjeveroistočnoj Bosni. str. 37-52. XIII. Kasna antika na tlu Bosne i Hercegovine u svjetlu arheološke i historijske građe. Isti. 22. ANU BiH. Muzej istočne Bosne Tuzla. 139-149. str. 7-36. 20.. BOSNIA ARS. Istočna i centralna Bosna. Muzejska zbirka. Kulturno-historijske znamenitosti Tuzlanskog kantona kao osnova za razvoj turizma. Muzej istočne Bosne. Isti. str. Boško Milovanović. Centar za kulturu. 19. Prilozi za topografiju rimskih i predrimskih komunikacija i naselja u rimskoj provinciji Dalmaciji. 41 . II. Naselja u okolini Srebrenice-Osat i Ludmer. Zaštitno iskopavanje na nekropoli sa stećcima”Rimsko groblje” u selu Loznica. Tuzla. 2002. Strategija ekonomskog razvoja turizma u sjeveroistočnoj Bosni. 27. 1981.. Članci i građa. Mr. Salih Kulenović. 41-52. Ivo Bojanovski. informisanje i obrazovanje Srebrenica. knj. Tuzla. Godišnjak Centra za balkanološka istraživanja. Mehmed Mujezinović. Srebreničke novine. broj 27. str. VII.. 41-53. Etnologija sjeveroistočne Bosne. Filozofski fakultet. Dr. knj. knj. 1995. 137-153.

S. S.S. F. Smajić. 1 42 . A. Kudumović Prilog br. Ahmetbegović. Kulenović. Kadušić.

43 – 50 (2007-2008) Originalni naučni rad OBIM. economic and non-economic activities. GODINE SCOPE. do 1990. Investicije u velikoj mjeri određuju pravce i tred budućeg ekonomskog razvoja određenog prostora. They are the following. What is the total amount of investments into the economic and non-economic activities? What are the intensity and dynamics of investments into economy when compared to immediate and wider regional surrounding (Canton. DYNAMICS AND STRUCTURE OF INVESTMENTS ON THE TERRITORY OF KALESIJA MUNICIPALITY IN THE PERIOD FROM 1970 TO 2005 Mr. godine na području općine Kalesija realizovana su realativno značajna investiciona ulaganja u privredne i vanprivredne djelatnosti. Regija. privredne i vanprivredne djelatnosti. Region. to a large extent. In the period from 1970 to 1990. BiH). Dževad Mešanović. Pri osvjetljavanju osnovnih karakteristika investicione aktivnosti u navedenom periodu. Univerzitet u Tuzli Sažetak Obim. dynamics and structure of investments on a particular territory reflect the existing level of development of that territory. donation. DO 2005. donacije. on the territory of Kalesija municipality there were significant investments into economic and non-economic activities. sc. Investments. dinamika i struktura investicija u nekom području odražavaju postojeći nivo razvijenosti datog područja. U periodu od 1970. viši asistent. Kalesija Municipality . While discussing the basic characteristics of investments in the aforesaid period there are some questions which are inevitably posed. DINAMIKA I STRUKTURA INVESTICIJA NA PODRUČJU OPĆINE KALESIJA U PERIODU OD 1970. BiH)? Kakva je namjenska i tehnička struktura investicija? Šta pokazuje odnos efekata (ostvarena zaposlenost i prirast društvenog proizvoda) i investicija? Ključne riječi: Investicije. neizbježnim se nameću sljedeća pitanja: Koliko je ukupno uloženo sredstava u privredu i vanprivredne djelatnosti? Kakav je intenzitet i dinamika investicija u privredi u odnosu na uže i šire regionalno okruženje (Kanton. define directions and trends for future economic development of a certain territory. What is the purpose and technical structure of investments? What does the ratio of effects (achieved employment and the increase in domestic product) to investments show? Key words: Investments.Zbornik radova PMF 4 i 5. Prirodno-matematički fakultet. općina Kalesija Abstract The scope.

Čelić. – 5. u razdoblju 1981. 00. razna godišta.31.08% u 1970. Lukavac. 1978.971 47. 1971. 1982. U privrednim investicijama općina Kalesija je participirala u visini 1.06% Regije sjeveroistočna Bosna. U analizi izdvajamo slijedeće: a) Na području općine Kalesija u periodu od 1970. – 21. – 182. U periodu od 1970. 1986.58. Sjeveroistočna Bosna je ekonomsko-geografska regija koja obuhvata 19 općina: Bijeljina. Dinarske vrijednosti preračunate su u njemačku marku.-1975. Gračanica. – 16.31 1. godine 28. Srebrenica. oko 8 puta ili 1.22 Izvor: Statistički bilten "Investicije". 1976.48%. Banovići. ili 1.21. Kladanj. Gradačac. – 11.23. do 1990. trend rasta općina Kalesija je bilježila i kod učešća u ukupnim investicijama Regije sjeveroistočna Bosna (od 0.36 1. odnosno opadajući sa 3.46 mil.32% 1990. DEM ili 7. 1986. DEM ili 47. Odnos realizovanih investicija i broja stanovnika ukazuje na značajne razlike između ove općine i regionalnog centra. Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine. a za općinu Tuzla ona su bila znatno veća: tj. 1985. 1979.23. godine). Takođe.22% investicija privrede Bosne i Hercegovine. – 6.g. Gradačac. DEM ili 21.52% u 1970.5% investicija). Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine. godine Period 1970.48 114. 44 . Banovići.95. 1 b) Najveća investiciona ulaganja na području općine Kalesija zabilježena su u periodu od 1981. – 1525. 1988. DEM. Tuzlanski kanton se nalazi u Federaciji BiH i čini ga 13 općina: Tuzla.51 1. Sarajevo 1 2 Statistički bilten "Investicije".33%.58% 1990.0 TK 0. godine i to od 0. – 18284. godine Za ocjenu stepena i nivoa ekonomsko-razvojne snage općine Kalesija.047 24. Ugljevik.19.462 21. Šekovići.58 0. 1987. Statistički godišnjak BiH. razna godišta. – 9. 1980. dinamika i struktura investicija u periodu od 1970. Srebrenik. Orašje.) i Bosne i Hercegovine (od 0. investiciona ulaganja. do 1990. UKUPNO: Ukupno investirano Milion DM % 8.-1990. – 6. 1990. Srebrenik.10. – 7.59 0.31. zatim od 1976. Bratunac.18 mil. godini. te u posljednjem periodu od 1986. – 13.00. 1981. Lukavac.06 28. – 37. do 0.00.57 0.-1985. Statistički godišnjak BiH. U prvom petogodišnjem periodu (1970.72% do 3. 1984. 1976.187 7. 1981.97 mil. do 1986. Kalesija. – 4.) investirano je 8. do 1989. 1972.12.06 0.270 DEM.06%.DŽ.52 0. Lopare. – 8. – 97.00.42.08 0.69.0%.36. značajnu ulugu imaju i investicijska ulaganja. godine u privredne i vanprivredne djelatnosti realizovana su realativno značajna.67 mil.13 1.00 2. Gračanica.90% investicija Tuzlanskog kantona. do 1975. 1989.72 1.16. Živinice. do 1985.13 24.40 3.51% u 1990. Doboj Istok.0% u 1986. Sarajevo.01.33 53. – 437. – 5. godini na 2. do 1980. godine 24. 2 (tabela 1) Tabela 1: Kalesija u investicijama Kantona. odnosno samo 0. Kalesija. do 1990. ali nedovoljna. Mešanović Obim.13%. 1975.00. 1977. Sapna i Teočak. do 1989.67. Regije SIB i BIH od 1970.90 Učešće Kalesije u investicijama SI Bosne BiH 0. Zvornik i Živinice. prema vremenu važenja dinarskih iznosa po kursu za (1 DEM) kako slijedi: 1970. 1974. Učešće općine Kalesija u privrednim investicijama Tuzlanskog kantona imalo je rastući trend u periodu 1970.667 100. 1983. Kladanj. Ukupno realizovana godišnja investiciona ulaganja po stanovniku u općini Kalesija iznose 161. Tuzla. – 7. do 1. – 3.-1980. godine (ukupno realizovano 71. Brčko. – 55. godine u privredne djelatnosti ukupno je investirano 114. 1973.04 DEM ili 24. godine 53.7 DEM. do 1990. Vlasenica.

Regiji SIB i BiH Područje Kalesija Tuzla Regija SIB BiH Ulaganja po novozaposlenom u privredi 82. 2002.047 53.-1990.: Tuzla kao razvojni centar Sjeveroistočne Bosne.2% manja od Tuzle (153. Sarajevo i Klapić.36 1986.51 1. 1986.13 1976. do 1989.Obim. 8. Tabela 2: Suma ulaganja po novozaposlenom radniku za razdoblje od 1970. 0.-1980. 192.61% (samo u industriji 51. 1. 1976.187 28. str.000 DEM). zatim tercijarni 25.000 DEM).5% od prosjeka privrede BiH (111.5 u% 2 1.52 0.9% manja od regionalnog (134. Statistički godišnjak BiH.000 134. M.6%). do 2005. 0. razna godišta.08 1970.58 1.613 153.06 3 2.000 122..25% i primarni sektor 23.000 DEM).5 1 0. godine c) U sektorima privrede najveći udio odstvarenih investicija bilježi sekundarni sektor 58. do 1990. Ekonomski institut. godine 3.462 20 10 0 1970.22 UKUPNO: Tuzlanskog kantona Bosne i Hercegovine d) Posebno je značajan podatak (tabela 2) o sumi ulaganja po novozaposlenom radniku u općini Kalesija (82.-1985.57 1. 1981.31 1981.000 148. dinamika i struktura investicija na području općine Kalesija u periodu od 1970. Grafikon 1: Kalesija u privrednim investicijama u periodu 1970.-1990. Regije SIB i BIH od 1970. Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine.9 0.971 Grafikon 2: Kalesija u privrednim investicijama Kantona.000 Ulaganja po novozaposlenom u privredi + vanprivredne djelatnosti … 167. godine u općini Kalesija. Sjeveroistočne Bosne 0. odnosno za 25. godine 60 50 miliona DM 40 30 24.5 3 2. 45 .59 0.72 0.800 111.000 Izvor: Statistički bilten "Investicije". Tuzla.5 0 0. zatim 29.04%).-1985. do 1990.-1980.4 1. Tuzla.-1975.-1975.64% (od toga u poljoprivredi 19.613 DEM) koja je za 43.

što čini 19.73%. Ukupno realizovane investicije u ovu djelatnost u periodu 1970. godine došlo je do realizacije investicija u vrijednosti od 4. općina Kalesija je participirala sa 2.2% na nivou Regije sjeveroistočna Bosna.45% u Bosni i Hercegovini. do 1985. godine.5% od ukupnih investicija na području općine Kalesija.0% od ukupno realizovanih investicija u cjelokupne privredne djelatnosti. godine u razvoj šumarstva u Općini nije bilo investicija. DEM. kada je investirano 36. U saobraćajnu djelatnost ulagana su relativno značajna sredstva. DEM.-1989.0% od ukupnih investicija u periodu od 1970.9 % od ukupno realizovanih investicija u privredne djelatnosti. do 1980.9 mil.000 DEM ili 0. DEM ili 63. što čini 0. Najveća investicijska aktivnost u industriji Općine zabilježena je u periodu od 1981. Statistički godišnjak BiH. DEM. Mešanović Analizirajući pokazatelje o dinamici investicija u pojedinačnim privrednim djelatnostima možemo zaključiti sljedeće 3 : 1. Na području općine Kalesija u industrijske djelatnosti u periodu od 1970.4 mil. do 1989. do 1989. -1989. što je činilo 1. 2. godine u ovu oblast je samo uloženo 0. razna godišta.0% od ukupnih investicija realizovanih u periodu od 1970.02% Bosne i Hercegovine. Ukupno realizovane investicije u poljoprivredi općine Kalesija u dvijedecenijskom periodu imale su vrijednost od 22. odnosno 0. DEM ili 6. godine u općini Kalesija realizovano je najviše investicija u vrijednosti od 53.03% od ukupnih investicija u istoj oblasti Regije sjeveroistočna Bosna i 0. odnosno 0.8% u Regiji sjeveroistočna Bosna i 1. Sarajevo 46 . 6.9 mil. godine imale su vrijednost od samo 84. U ukupno realizovanim investicijama u vodoprivredi za period 1970. do 1989.6 mil. godine u vodoprivredu nije bilo investicijskih aktivnosti. do 1989. godine iznose 7. U ukupno realizovanim investicijama u ovoj oblasti perioda 1970.5 mil. godine.1% ukupnih investicija za period od 1970. godina.1 % od ukupno realizovanih investicija u Regiji sjeveroistočna Bosna odnosno samo 0.2% od svih realizovanih investicija u poljoprivredu Regije sjeveroistočna Bosna i 1. godine kada je u poljoprivredu ukupno investirano 11.9 mil. U šumarstvu općine Kalesija su zabilježena veoma skromna investicijska ulaganja. U periodu od 1970. odnosno u periodu od 1981. do 1989. U periodu od 1981.5 mil.17% kod Bosne i Hercegovine. DEM odnosno 1. godina općina Kalesija je participirala sa samo 0. do 1989.2% investicija Bosne i Hercegovine. 4. DEM ili 47. Ukupno realizovane investicije u ovu djelatnost u periodu od 1970. odnosno 8. DEM ili 53. Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine.45 mil. 5. Učešće općine Kalesija u ukupno realizovanim investicijama za isti period u industriji Regije sjeveroistočna Bosna iznosilo je 0. U periodu od 1970. godine ukupno realizovane investicije su iznosile 58. do 1980. 7. godine su iznosile 114.2% u Bosni i Hercegovini. godine i od 1986. godine. 3. do 1989. DEM ili 51.07% od ukupno realizovanih investicija u Općini.DŽ. do 1989. do 1985. Na području općine Kalesija u periodima od 1970. Općina Kalesija 3 Statistički bilten "Investicije". Najniža investicijska ulaganja na području općine Kalesija zabilježena su u građevinarstvu.6% od ukupno realizovanih investicija u proizvodne djelatnosti privrede. Značajna investicijska aktivnost bila je prisutna u periodu od 1976. do 1989.22 mil.004% u Bosni i Hercegovini. do 1985. do 1985. Ukupno realizovane investicije u osnovna sredstva proizvodnih djelatnosti privrede društvenog sektora u općina Kalesija za period od 1970.

DEM. godine iznose 10. godine u ostale privredne djelatnosti nije bilo investicijskih aktivnosti. U ove djelatnosti općine Kalesija u periodima od 1970. Ukupno realizovane investicije u komunalne djelatnosti općine Kalesija u dvijedecenijskom periodu imale su vrijednost od 2. do 1989.9% od realizovanih investicija u cjelokupnoj privredi. Značajna investicijska aktivnost bila je prisutna u periodu od 1970. zastarjelost opreme. DEM ili 6. godine.14% od ukupno realizovanih investicija u privredu općine Kalesija. U posmatranom periodu učešće trgovine općine Kalesija u istoj oblasti u investicijama Regije sjeveroistočna Bosna je 1. godine.2 mil.01% u Bosni i Hercegovini. 10. godine ukupno je investirano je 0. DEM ili 0. 9. slaba saobraćajna povezanost i dr. godine i od 1986. do 1985.2% odnosno 2. do 1985.29% od ukupno realizovanih investicija u posmatranom dvijedecenijskom razdoblju. do 2005. kada je investirano samo 0.3% od ukupno realizovanih investicija u privredne djelatnosti. godine i od 1981. odnosno 0. U ugostiteljstvo i turizmu zabilježena su vrlo skromna investicijska ulaganja.0% od svih investija posmatranog dvijedecenijskog razdoblja. Značajno je napomenuti da je samo u periodu od 1985. do 1975. do 1989. izgubljene tržišne i poslovne veze. Realizovano je 3.6% od svih realizovanih investicija u istoj oblasti Regije sjeveroistočna Bosna i 0. što čini samo 0. godine U postratnom periodu cjelokupna bosanskohercegovačka privreda (uključujući i privredu Kalesije) se suočila sa mnogobrojnim razvojnim problemima kao što su: nedostatak inicijalnih sredstava za rad.0% od ukupnih investicija u periodu od 1970.36 mil. godine. 12. DEM ili 10. 47 .Obim. do 1989. dinamika i struktura investicija na području općine Kalesija u periodu od 1970. Investicijska aktivnost u periodu od 1994. do 1975. odnosno u periodima od 1981.73 mil. odnosno u dvijedecenijskom razdoblju u trgovinu je uloženo 7. Ukupno realizovane investicije u zanatstvu u periodu 1970-1989.8%. do 1980. DEM ili 8. DEM ili 48. godine. Na području općine Kalesija u periodima od 1970.3% od ukupno realizovanih investicija u ovu djelatnost u periodu od 1970. odnosno 0. 8. do 1980.68 mil. Navedena i druga ograničenja su usporavala postratnu obnovu zemlje. DEM. godine realizovano investicija u vrijednosti od 4. 11. godine kada je u ovu djelatnost ukupno investirano 1. što je 58. što čini 2. do 1975. DEM.5% od ukupno realizovanih investicija u periodu 1970. godine i od 1976. godine. godine nije bilo investicijskih aktivnosti. Skromna investicijska aktivnost u trgovinskoj djelatnosti zabilježena je u periodu od 1985. godine došlo je do realizacije investicija u vrijednosti od 0.32% u istoj djelatnosti Bosne i Hercegovine. DEM ili 54. što je i danas aktuelno.33 mil. do 1989.2 mil. godine i od 1986. osiromašeni fondovi. do 2005.29 mil. do 1985.09% Bosne i Hercegovine. odnosno u periodu od 1976.1% kod Bosne i Hercegovine. godine je u posmatranom periodu partcipirala sa samo 0.9 mil. Učešće općine Kalesija u ukupno realizovanim investicijama za isti period u zanatstvu Regije se kretalo 8. Značajan podstrijek početnom oživljavanju privrede dala su donatorska i kreditna sredstva.91% investicija iste djelatnosti Regije sjeveroistočna Bosna i 0.3% od svih investicija u privredne djelatnosti Općine. do 1989. do 1989. Investicijska aktivnosti u trgovinu općine Kalesija najznačajnija je u periodu od 1981.16 mil. do 1989.

razvoj i poduzetništvo u Vladi TK. zatim elektroenergetsku infrastrukturu 7. a izvršene isplate za investicije 63. Kumulativ 1994. 1999. god.0 10.-1997.2 mil. U periodu od 1994.2%. DM.68 mil. Udio u (%) Pros. razvoj i poduzetništvo u Vladi TK. 2. godine ostvarene investicije u općini Kalesija iznosile su 71. godine primila pomoć za rekonstrukciju u vrijednosti od 30. *Uključena općina Brčko Analizirajući tabele 3 i 4 možemo zaključiti sljedeće: 1. Učešće općine Kalesija u ukupno ostvarenim investicijama Tuzlanskog kantona je 9. za godine 1998-2000.308 100. 2000.658 100.484 9.933 216 Izvor: (1) Podaci Federalnog zavoda za statistiku.0% i td.876 3. a kod izvršenih isplata za investicije 10.4 mil.48 miliona KM. što je veći iznos od prosjeka za TK (216 KM). KM Po stanovniku godišnje KM Općina Kalesija 71.212 63. 1998. veću vrijednost od prosjeka Kantona (170 KM).232* 112.-2000.-2000.099 265 Tuzlanski kanton 239.0 86. godine.-1997. za godine 1998-2000.34 %. godine je iznosio 297 KM.436 141.039 2. KM. DM ili 12..-2000.-1997. Mešanović Tabela 3: Ostvarene investicije u općini Kalesija i Tuzlanskom kantonu za period od 1994.6 mil. Od ovih sredstava najviše je uloženo u stambeni fond 13. Tuzla.212 297 Tuzlanski kanton 765. Dokumentacija Ministarstva za obnovu.6 9.610 602. Tuzla.. godine u hiljadama KM Godina 1994. takođe.6 mil.57 %.094 170 Izvor: Podaci Federalnog zavoda za statistiku.3 10.567 1. Na području općine Kalesija prosječni godišnji nivo ostvarenih investicija po stanovniku u periodu 1994. do 2000.694 10. u hilj. DM ili 24. za period 1994. godine.5%.-1999.-2000. Općina Kalesija je u periodu od 1996. (tabela 5) 48 . obrazovanje 3. Sarajevo. do 2000. Tabela 4: Izvršene isplate za investicije u općini Kalesija i Tuzlanskom kantonu za period 1994. (2) Dokumentacija Ministarstva za obnovu. godine u hiljadama KM Godina Kumulativ 1994.380* 109. za period 1994. iznos. Sarajevo. DM ili 45. Izvršene isplate za investicije po stanovniku godišnje iznosile su 265 KM i imale su. Udio u (%) Godišnji prosjek Po stanovniku godišnje KM Općina Kalesija 56.DŽ.

665. Devastacija urbanih sadržaja na području Tuzlanskog kantona u periodu agresije na R BiH 1992-1995. 2002.. Smajić. godine Tabela 5: Pomoć za rekonstrukciju u općini Kalesija u periodu od 1996.488.5 2. 4 Kadušić A..661 626 30. godine Općina Broj donacija Iznos u KM Tuzla 31 230.6 45.14 Kalesija 28 224.3 5.635 7. Tuzla.de (Stvarna priča o rastu privatnog sektora u BiH. str.421..98 Gračanica 2 25.: Devastacija urbanih sadržaja na području Tuzlanskog kantona u periodu agresije na R BiH 1992-1995.498.0 24.212 (u %) 3. 2005. Zbornih radova PMF.) za obnovu devastiranih stambenih objekata uloženo je 1.-1999. Zbornik radova PMF. 57 i 58.76 Srebrenik 16 109.85 Kladanj 13 94. 58.15 Izvor: A.071.662 192 557 103 1. finansirale su proces obnove. 2005.670. 49 .14 Čelić 9 81.6%.88 Sapna 23 188.140. dinamika i struktura investicija na području općine Kalesija u periodu od 1970.2 0.484. Tabela 6: Ulaganja sredstava za obnovu stambenih objekata na području Tuzlanskog kantona u periodu 2001-2005. Smajić S.6 1. Tuzla. Međutim. Kadušić. str.02 Teočak 7 65.1 100 Izvor: www.49 Gradačac 1 12.801.30 Lukavac 29 255.org-esiweb@t-online.) Od 1995.670 KM. godine.25 UKUPNO 178 1. godine na području Tuzlanskog kantona (uključujući i općinu Kalesija) otpočeo je proces obnove devastiranih građevinskih objekata ulaganjem finansijskih sredstava.414 1. Priština.444. Svezak Geografija. godine Sektor Poljoprivreda Obrazovanje Električna energija Zdravstvo Stanovanje Općinska zgrada Socijalni sektor Telekomunikacije Transport Voda UKUPNO Pomoć u hiljadama DM 960 3.470.88 Banovići 6 77.144.186. Nekoliko međunarodnih humanitarnih organizacija.447.993.Obim. od toga u općinu Kalesija 224.esiweb. i pored do sada uloženih sredstava proces obnove još nije završen. Prema podacima Ministarstva za obnovu i razvoj Tuzlanskog kantona u posljednjih pet godina (2001-2005.5 4. Svezak Geografija.402 13. do 2005.186 KM 4 ili 19. Vlada Tuzlanskog kantona i dr. S.8 0. godine.80 Živinice 13 79.2 12.

5%. Najveći udio investicija zabilježen je u sekundarnom sektoru 51. Kadušić. godine za rekonstrukciju primila 30.1 %.2%.DŽ.-1997. DM ili 12. DM ili 45. obrazovanje 3.2 mil. do 1989. Literatura 1. DEM. Tuzla.67 mil. Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine. 2002. 2002. Devastacija urbanih sadržaja na području Tuzlanskog kantona u periodu agresije na R BiH 1992-1995.186 KM. A. U periodu od 1994. Klapić: Tuzla kao razvojni centar Sjeveroistočne Bosne. godine ukupno je investirano 114. U periodu 2001-2005. Sarajevo 4.3 % i primarnom sektoru 23. Smajić. 3. www.de (Stvarna priča o rastu privatnog sektora u BiH.-1999. S.) 5. godine. Općina Kalesija je od 1996.6 mil. razna godišta. 2. 50 . godine. Priština. Tuzla. zatim tercijarnom 25. godine za obnovu devastiranih stambenih objekata uloženo je ukupno 224.6 %. M. razvoj i poduzetništvo u Vladi TK. za period 1994.48 miliona KM.org-esiweb@t-online. DM.0% i td. Svezak Geografija. Statistički bilten "Investicije".esiweb.6 mil. godine ostvarene investicije u općini Kalesija iznose 71. Zbornih radova PMF. zatim elektroenergetsku infrastrukturu 7. do 2000.4 mil. Od ovih sredstava najviše je uloženo u stambeni fond 13. Dokumentacija Ministarstva za obnovu. Statistički godišnjak BiH. DM ili 24. 2005. Tuzla. Ekonomski institut. Mešanović Zaključak Na području općine Kalesija u periodu od 1970.

Ključne riječi: Društveni proizvod. Dževad Mešanović. GODINE CHANGES IN THE LEVEL (AND ASSESSMENT) OF ECONOMIC DEVELOPMENT AND THE DYNAMICS OF GROWTH OF DOMESTIC PRODUCT OF KALESIJA MUNICIPALITY IN THE PERIOD FROM 1970 TO 2002 Mr. in a synthetic way. sc. Changes in the level of development are analyzed through a long period of time (around 3 decades) as well as with regard to the immediate surrounding (Tuzla Canton) and wider regional surrounding (region north-east Bosnia and Bosnia and Herzegovina). Key words: Domestic product. narodni dohodak. Promjene u nivou razvijenosti sagledavamo u dugom vremenskom periodu (oko tri decenije). Regije sjeveroistočna Bosna i Bosne i Hercegovine. osnovna sredstva. Univerzitet u Tuzli Sažetak Ocjena nivoa razvijenosti (i promjene u tom pogledu) općine Kalesija zasniva se na pokazatelju koji na sintetičan način izražava efekte djelovanja proizvodnih faktora u tom trenutku. 51 – 58 (2007-2008) Originalni naučni rad PROMJENE U NIVOU (I OCJENA) PRIVREDNE RAZVIJENOSTI I DINAMIKA RASTA DRUŠTVENOG PROIZVODA OPĆINE KALESIJA U PERIODU OD 1970. To je društveni (bruto domaći) proizvod po stanovniku. Kalesija Municipality . capital assets. That is domestic (gross domestic) product per capita. DO 2002. viši asistent. Dinamiku rasta društvenog proizvoda na području općine Kalesija analiziraćemo kroz stope rasta društvenog proizvoda i procentualno učešće u društvenom proizvodu Tuzlanskog kantona.Zbornik radova PMF 4 i 5. kao i u odnosu na uže (Tuzlanski kanton) i šire regionalno okruženje (Regija sjeveroistočna Bosna i Bosna i Hercegovina). Region North-East Bosnia and Bosnia and Herzegovina. Prirodno-matematički fakultet. shows the effects of production factors in that particular moment. općina Kalesija Abstract The assessment of the level of development (and related changes) of Kalesija Municipality is based on an indicator which. national income. The dynamics of the growth of domestic product on the territory of Kalesija municipality will be analyzed through the growth rate of domestic product and its percentage in the domestic product of Tuzla Canton.

1988. godine. nastao je administrativnopolitičkim putem u procesu kantonizacije Federacije BiH i tvorevina je Dejtonskog sporazuma. Sapna i Teočak. Statistički godišnjak BiH. Zvornik i Živinice. 1974. Ugljevik. povećan je od 373 DM na 978 DEM ili 2.803 2. Analizirajući podatke u tabelama 1 i 2 vidimo da je prisutan rastući trend društvenog proizvoda po stanovniku u općini Kalesija u periodu 1970. Sarajevo.237 5.459 2. 3 Tokom 80-tih godina pada investiciona aktivnost i usljed toga opada i društveni proizvod p. 1990. godine te ponovni rast do početka 90-tih godina. Lopare.008 5.521 5. Tuzlanski kanton je subregija ekonomsko-geografske Regije sjeveroistočna Bosna.136 3.074 2. naročito u industriji i poljoprivredi: realizovano 81. Sarajevo 52 . 1984.894 5. 1977. a zatim pad od 1981.739 2. do 1981. Brčko.199 4.521 3.480 4. 1971.840 3. Srebrenik. Statistički bilten "Investicije". Regiji sjeveroistočna Bosna i Bosni i Hercegovini od 1970.DŽ. godine društveni proizvod p. godine. Srebrenica. 1972.711 3.1 mil. Kalesija.887 7.011 7.976 3.677 3.124 1. i to od 978 DEM u 1981. 1975. Orašje.816 4.626 6.662 5. Gradačac.709 1. Lukavac. do 1981.711 3. Gradačac.411 1.930 2.342 2.997 2. Osnovne karakteristike privredne razvijenosti Kalesije u ovom periodu ogledaju se u sljedećem: 1.105 3. Čelić.284 2.525 2.376 1.540 3.717 2. do 1989. Lukavac. do 1990.519 3.425 1. 1976. do 1990.636 4.725 2. godini.347 3.294 3.832 3. 1979.297 3.061 4. u periodu 1970.105 3. 1989.-1990. 1 2 3 Tuzlanski kanton (prvobitno kao Tuzlansko-podrinjski kanton).) na 857 DEM u 1990.683 Regija SIB 1.310 5. (maksimalni d.460 5. razna godišta. Banovići.158 1.752 3. Mešanović Promjene u nivou (i ocjena) privredne razvijenosti Promjene u nivou razvijenosti analizirane su u periodu od 1970.493 3. razna godišta. 1978.545 6.408 2.514 1. 1973.119 2.4% ukupnih privrednih investicija 1970. U periodu od 1970.985 3.386 5. Srebrenik. 1985.450 3. Intenzivan rast društvenog proizvoda podstaknut je investicionim ulaganjima. godine Godina 1970. Gračanica.390 4.p. Tuzla.810 3.321 TK 1.6 puta.491 2. 1986.225 5.c. Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine.530 1. Statistički godišnjak BiH.333 3.908 3.374 2. Tuzlanskog kantonu.548 2. Kladanj. Bratunac. Doboj Istok. Šekovići. 1983.c.902 Izvor: Statistički bilten "Društveni proizvod. narodni dohodak…". Banovići.c.565 3.859 2. 1982. Kalesija 384 373 451 539 563 618 644 715 667 770 767 978 951 871 835 783 718 766 655 559 857 Tuzla 2.200 1. Čine ga 13 općina: Tuzla. Tabela 1: Društveni proizvod per capita u općini Kalesija.587 BiH 1.512 2. Kalesija.353 5. Kladanj. 1987. godine. Sjeveroistočna Bosna je ekonomsko-geografska regija koja obuhvata 19 općina: Bijeljina.062 3.488 1. DEM ili 85. kao i u odnosu na uže (TK) 1 i šire regionalno okruženje (Regija SIB 2 i BiH).563 2. Vlasenica.270 3.240 2.p. Živinice. 1981. 1980.658 3.878 3. do 1985. U regionalnom smislu. Gračanica. Zavod za statistiku BiH.399 2.410 1.576 3.

1976. do 1990.1 28.321 KM u 1990. 1984.2 26. . Podaci pokazuju da je omjer GDP per capita općina Tuzla i Kalesija početkom 70-tih godina iznosio 6. a kod sadašnje vrijednosti 30:1.c. od 33.450 4.c.908 857 3. godini općine Banovići (5.p.2 23. 3.1:1 da bi u 1990.587 3.8 18.1 24. Kalesija 1972.5 28. Tabela 2: Promjene u relativnom nivou razvijenosti Kalesije u odnosu na društveni proizvod p.124 1. . narodni dohodak…". godini na 23. Regije sjeveroistočna Bosna i Bosne i Hercegovine God. a) Evidentne su vrlo izražene i produbljene disproporcije u nivou razvijenosti između općine sa najvećim per capita GDP u Regiji (općina Tuzla 6. 1976.284 3. kompariranje nivoa razvijenosti vršeno je i po vrijednosti osnovnih sredstava po zaposlenom i narodnom dohotku po stanovniku. razna godišta. Društveni proizvod p.3 21.9%. 1988. (DEM) Kalesija TK SIB BIH 373 1. Tuzlanski kanton Sjeveroistočna Bosna Bosna i Hercegovina b) Tako je i kod vrijednosti osnovnih sredstava (nabavna i sadašnja vrijednost) u 1990. Regije i BiH znatno smanjen: .4:1).3 23. omjer kod nabavne vrijednosti po stanovniku između Ugljevika i Kalesije iznosi 26.3 19. Grafikon 1: Društveni proizvod per capita u općini Kalesija. godini bio još veći (7.9%. 1990.c. i općine Kalesija 857 KM). DM 5000 4000 3000 2000 1000 0 1970.9 Izvor: Statistički bilten "Društveni proizvod. 1981. 1982.902 Nivo d. u istom periodu. općine Kalesija je u odnosu na nivo Kantona.734 DM) i Kalesija (719 DM).563 978 4. p.199 718 3. Zavod za statistiku BiH.c. godini Kalesija rangirana na posljednjem 19 mjestu od svih općina u Regiji.u odnosu na Regiju sjeveroistočna Bosna.061 3.6:1. Regiji sjeveroistočna Bosna i Bosni i Hercegovini od 1970. (tabela 3) 53 . 1978.376 1.u odnosu na Tuzlanski kanton od 26. godini.9 21. p.c.3 23. 1986. 1971. 1990. Tuzla.240 2.2% na 23. Društveni proizvod p.4 33.683 3. Sarajevo.P.c.711 3. Tuzlanskom kantonu. Prema pokazateljima (tabela 3). do 2002.4% u 1970.7 25.Promjene u nivou (i ocjena) privredne razvijenosti i dinamika rasta društvenog proizvoda općine Kalesija u periodu od 1970. Pored društvenog proizvoda p. 1986.859 2.u odnosu na Bosnu i Hercegovinu od 26. 1980.4% na 21.2% u 1990. c) Identičan je omjer najvećeg i najnižeg iznosa narodnog dohotka po stanovniku u 1990. godine 8000 7000 6000 D.4 22. Posebnu pažnju zaslužuje uporedba Kalesije u nivou razvijenosti sa drugim općinama u Regiji. godine 2. Tuzla 1974. Statistički godišnjak BiH. g.411 644 2. Kalesije u odnosu na: TK=(100) SIB=(100) BIH(=100) 26. Tuzlanskog kantona.

2 7. 184.959 2.352 1. u Zborniku "Strategija privrednog razvoja TPK".0 Period 1980.0 3.7 Izvor: Statistički bilten "Društveni proizvod. do 1990.479 2.23% Bosne i Hercegovine. Tuzlanskom kantonu.0 5. Sarajevo.394 3. Sarajevo.9 1970.141 4642 6455 Nar.356 3. problemi.268 3.100 13.219 2. g.518 2. narodni dohodak…". Ekonomski institut.3 0.4 mil. Mešanović Tabela 3:Vrijednost osnovnih sredstava i narodni dohodak po stanovniku DM. po st. Tuzla.663 719 2.605 2. Banovići Bijeljina Bratunac Brčko Gračanica Gradačac Kalesija Kladanj Lopare Lukavac Orašje Srebrenica Srebrenik Šekovići Tuzla Ugljevik Vlasenica Zvornik Živinice Regija SI Bosna Bosna i Hercegovina Nabavna vrijednost 15. 2. Dinamika rasta društvenog proizvoda u periodu od 1970.531 7.030 8. Klapić: Stanje.781 14.111 2. Zavod za statistiku BiH.725 1.5 1.523 3.706 1. doh.p. 1996.663 4.195 7. 5.490 1. 1990.339 3.-1990. 4 Tabela 4: Stope rasta d. 4 Statistički bilten "Društveni proizvod.7 6.132 1.584 877 2.688 4.623 3.-1990.2 12.-1975.512 3. M.795 2.. Zavod za statistiku BiH.840 2.-1990.5 1975.774 26. u općini Kalesija. Babović. razna godišta.614 6.185 2.825 20. godine Dinamiku rasta društvenog proizvoda na području općine Kalesija analiziraćemo kroz stope rasta društvenog proizvoda i njeno ušešće u društvenom proizvodu u uporedbi sa Tuzlanskim kantonom.294 3.451 3055 3312 Izvor: S. Statistički godišnjak BiH.923 3. strateški ciljevi i globalni pravci razvoja privrede TPK.171 9618 13150 Sadašnja vrijednost 5.2 1.6 3.849 5.400 3.6 9.6 9. Regijom sjeveroistočna Bosna i Bosnom i Hercegovinom.14% Regije sjeveroistočna Bosna i 0.734 2.95% društvenog proizvoda Tuzlanskog kantona.751 2.DŽ. 5.845 1. DEM društvenog proizvoda. str.4 1. narodni dohodak…".953 2. U privrednim djelatnostima općine Kalesija u periodu od 1970.6 13.081 7. razna godišta.856 5. Statistički godišnjak BiH. godine Područje Kalesija TK SIB BIH 1970.774 3. 5. 1. Regiji sjeveroistočna Bosna i Bosni i Hercegovini u periodu 1970.214 43.-1985.6 1985. do 1990. 2. godine ostvareno je 541.435 1.8 9.107 3. što čini 1. 54 . 12.-1980.373 6.0 10.150 1.686 1616 5.006 2.

do 1990.26% na 1. na 0. 1980. godini. na 0.7%). 55 . godine iznosila 5.12 0. Učešće Kalesije u društvenom proizvodu Regije Bosne i Tuzlanskog kantona sjeveroistočnaBosna Hercegovine 2. na 0. 22 33 29 28 24 Tabela 5: Kalesija u Kantonu. do 1990.2%) i Regiju SIB (7.96%. godini i Bosnu i Hercegovinu sa 0. razna godišta. 1985.85% u 1985. 1981. 1990. prema učešću u društvenom proizvodu Godina 1970. Ako analiziramo podatke (tabela 5) vidimo da je učešće Kalesije u društvenom proizvodu Tuzlanskog kantona u opadanju od 1970. te u D. do 1.24 1. Zavod za statistiku BiH. godine Na osnovu podataka (tabela 4) možemo zaključiti da je stopa rasta društvenog proizvoda u općini Kalesija u periodu 1970.24% u 1980.03 0.7% i kretala se u nivou stope rasta BiH (5. godini i od 0. 1985.35 0. Grafikon 2: Relativni nivoi društvenog proizvoda po stanovniku općine Kalesija (Regija sjeveroistočna Bosna=100) u periodu 1970.18% u 1985. godine.P.77 1. Tome je najviše doprinijelo visoko učešće poljoprivrede u društvenom proizvodu ukupne privrede (49.82% u 1985.23 1.56 1. Bosne i Hercegovine porast od 0.21 1. U periodu od 1985.21% u 1975.56 %. 1990. do 1990. Sarajevo.82 0.7%) društvenog proizvoda ukupne privrede općine Kalesija ostvarenog u razdoblju od 1970. do 1990.Promjene u nivou (i ocjena) privredne razvijenosti i dinamika rasta društvenog proizvoda općine Kalesija u periodu od 1970.21% u 1975. realizovano je u djelatnostima primarnog sektora.0%). do 1980.-1990. Statistički godišnjak BiH.24% u 1980.20 Izvor: Statistički bilten "Društveni proizvod.20%.96 1. godine od 0.26 1.23% u 1970.03% u 1990. do 2002. u društvenom proizvodu Regije SIB rast od 0. Postavlja se pitanje koje su privredne oblasti u značajnijoj mjeri doprinosile ostvarenju društvenog proizvoda? Zaključci u vezi sa postignutim efektima su sljedeći: 1.18% na 0. godine sa 2.5%).35% u 1970.27 0. do 1990. godine općina Kalesija bilježi porast u učešću u društvenom proizvodu Tuzlanskog kantona sa 1.18 1.81% na 1. Regiji SIB i BIH od 1970. na 0. godine 35 30 25 indeks 20 15 10 5 0 1970. godini i u periodu 1985. 1975. zatim u padu u odnosu na Regiju sjeveroistočna Bosna sa 1. ali je bila niža u odnosu na TK (6. Oko jedne polovine (49. 1975.81 0. narodni dohodak…".

.88 mil.7 2. .8 3.0 6. . 0.9 8. KM ili 29.1 0..9 1.. 1977. 0.4 0..1 0...2 10. .5 Ug. .6 0. ..9 26. i tur. . 12...8% d... .5 28.7 12.6 13.0 13..3 1..2 2.1 0.5%) u ukupno ostvarenom društvenom proizvodu (kumulativ 1970.2 0..1 0.4 0..2% Bosne i Hercegovine.2 0. Uk. KM društvenog proizvoda.5 Zanat..3 Ost.. 1974. . ..7%. 0. kada je u pitanju nivo razvijenosti? 1. godinu vrijednost GDP se smanjio za 8.1 14. Građ.DŽ.p...8% d.. ..7 0.1 16. 1989.. godini na 34.6 2.. .. .. godina Gdje je Kalesija danas (u odnosu na ostale općine TK.6 0.5 0. 0. i rib.5 1. ...8 1. 1980. i veze .....9 6.4 4.2 2..1 2..7 4. KM) na području općine Kalesija u periodu od 1970.. Mešanović 2.. 1981.2 0. 1990.1 0. Tercijarni sektor participirao je sa nešto više od jedne četvrtine (26..0 2.. 0. . od 23.1 0. godine. .5 0. Regiju SIB i BiH i predratni period).1 0.4 0..5 6.2% u 1990.6 30. ....5 0...5%.-1990.. 0.1 0.u odnosu na Bosnu i Hercegovinu od 21... Tabela 6: Drustveni proizvod u (mil. .1 ... . godine God. 1985.5 0...5 0.6 24.1 0. i rud...2 2.9 14.3 Izvor: Statistički bilten "Društveni proizvod.6 16.1 5. . 1978....5 1...... . . .4 0.5 .8 20.4 22.1 0.5 12. 0. .. do 1990.. . 1988. .0 Stamb.9 18.3 0... ..3 1. 0... 56 .7 2..3 0.4 7.2 mil.4 0. . U odnosu na 1990..2 0.6 2.4 9.5 2.3 0. što je činilo 2..7% (u industriji 15. .0% društvenog proizvoda Tuzlanskog kantona (3...3 12.. 1987..5 0.. 0.3 0.9% na 23..9 2..3 2.1 17.4 0. Regije i BiH nešto povećan: . .3 Trg.3 0. . ..3 7.1 11. 0....0 6. ukupne privrede...9 5. Tuzle). ..3 7.3 28. . .4 7.7 12.. .c.7 Šum.3 0.1 0.p. Tako je samo u trgovini u posmatranom razdoblju realizovano 19.6 0. općine Kalesija je u periodu 1990-2002.. Nivo društvenog proizvoda per capita u periodu 2001-2002.4 3. u istom periodu.. godine u odnosu na nivo Kantona. . .3 2.0 4.. Statistički godišnjak BiH.4 9.. dj. .9 5.6 12.7 1. ..6 0.. 1982..9 2.7 22.4 0...6 36. U djelatnostima sekundarnog sektora realizovano je 23.... . 1971. . 1984... zatim 1..9 1..2 0.1% Regije sjeveroistočna Bosna i 0. 1.1 3.5 3..7 2.6 Polj..8 0.. djel.7 5. razna godišta. . narodni dohodak…".4 0.2 0.. .8 0.8 1. . . .9 1...7 Ind.3 2. U općini Kalesija u 2002..2 21..4 0.9 4.5 15. 0.9 28.5 0.. Vodopr. . 9.7 0.6 0. 2.3 0..u odnosu na Regiju sjeveroistočna Bosna. ..1 ...6 7.6 0. ...2 33. .. 1972.3 3.5 10...7 6.8 8.4 4... . . Sarajevo. 1976.0% u 2002. kom. .1 .4 .. 1973.8 1... godini..) općine Kalesija. 0. . 0..3 0...8 1.0 2. .5 0.5 6.1 0.3 10...u odnosu na Tuzlanski kanton od 23.7 25.6 8.0%) društvenog proizvoda od 1970. .. . 1970.6 30.4 0. .1 0....9 0.7 0.7 34. 1983.1 10..3 0... TK. do 1990.3 .. ..1 .2 0.5 0... Zavod za statistiku BiH.6 8. 0.8 0. 1986.0 19.5 14.9%..6 4. ...1 2.6 32. .. 1975. 3. .. Društveni proizvod p. 1979.5 Saob. . . .9% na 34.9 36. .6 0. godini ostvareno je 21.

Iznos 70.600 720 1.357 1.8 68.2 2.379 2.550 1.935 2001.8 45. maj 2004.6 45. i 2002.3 21. 2.2004.440 633 1.4 44.084 1...1 75.2 86.080.9 56.390.566 2.eured-bih.org.9 63.3 14.6 22.350 8.601 9.5 53.5 34.5 48.566 1.122 1. Socioekonomski pregled i SWOT analiza Ekonomske regije "Sjeveroistočna BiH".eured-bih.8 34.090 75. godine GDP per capita u KM Općina Banovići Čelić Doboj Istok Gračanica Gradačac Kalesija Kladanj Lukavac Sapna Srebrenik Teočak Tuzla Živinice TK SIB BiH 1990.5 0.3 2.040 490 4.430 0.7 Izvor: Analiza ekonomskog stanja na Tuzlanskom kantonu.972 1. Iznos % 82.6 41..6 3.370 4. 2001.9 24. Tuzla. 29.739 … 9.200 55.040 514.851 1.577 3.160 8.Promjene u nivou (i ocjena) privredne razvijenosti i dinamika rasta društvenog proizvoda općine Kalesija u periodu od 1970.643 15.168 19..755 2002.931 100 2. i 2002.9 1.063 3. 57 .784 52.9 42.453 2.0 1.050 .683 3.705.000 1.611.224 10.407 2.9 17.5 49. Iznos % 180.8 40. Tuzla.Tuzla.1 30.0 4.120 35.0 8..4 151. Uloga Univerziteta u razvoju poduzetništva i opravdanost upravljanja biznis centra na Univerzitetu u Tuzli..6 154.750 880 1..0 21. www.1 82.651.2 100 … 100 2002.481 21. EURED Projekt Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH.0 842.. Uloga Univerziteta u razvoju poduzetništva i opravdanost upravljanja biznis centra na Univerzitetu u Tuzli.565 2.8 16.7 0. 2001.120 2.323 7. 2.1 90.2 70.040 Nivo razvijenosti (TK=100) 134.4 7.599 954 934 743 3..441 60.050 100 17.4 201.171 7.8 79. 2004. EURED Projekt Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH.000 % 7.788 1.3 43.320 2.520 962.197 1.6 5.119 100 Index 2002/1990 45.917 2.088 3.8 6.701 857 2. do 2002.5 100.org.9 75.584 341 852 1.750 3.193 6.658 49.050.561 5.684 2. 29 Tabela 8: Bruto društveni proizvod (GDP) po stanovniku i nivo razvijenosti u općinama Tuzlanskog kantona i BiH 1990.5 53. str.380 1. godine Tabela 7: Bruto društveni proizvod (GDP) u općinama Tuzlanskog kantona i BiH 1990. 2.860 380 890 1.457 8.3 0.6 5.0 97.1 195.225.2 69.0 65.570 3.100 1.706 0. str..042 5.900 0.765 3. Istok Gračanica Gradačac Kalesija Kladanj Lukavac Sapna Srebrenik Teočak Tuzla Živinice TK SIB BiH 1990. Socioekonomski pregled i SWOT analiza Ekonomske regije "Sjeveroistočna BiH".7 76. 6.0 64.500 100 2001.152 80.6 25.152 1.113 11.074 6. maj 2004.3 66.0 23.250 1. Tuzla.049 3.5 5.2 146.269 100 3.460 8. godine u (000 KM) Općina Banovići Čelić D.281 5.000 100 11.4 1.0 21.4 60.5 67.200 2. www.4 563.3 Izvor: Analiza ekonomskog stanja na Tuzlanskom kantonu.6 66.0 58.

razna godišta. Evidentne su vrlo izražene i produbljene disproporcije u nivou razvijenosti između općine sa najvećim GDP per capita u Regiji (općina Tuzla 6. Zavod za statistiku BiH. KM. Tuzle). Uloga Univerziteta u razvoju poduzetništva i opravdanost upravljanja biznis centra na Univerzitetu u Tuzli. DEM društvenog proizvoda. Sarajevo. Podaci pokazuju da je omjer GDP per capita općina Tuzla i Kalesija početkom 70-tih godina iznosio 6.-1990. i općine Kalesija 857 KM). Tuzla. Ekonomski institut. zatim 1. Društveni proizvod p. strateški ciljevi i globalni pravci razvoja privrede Tuzlansko-podrinjskog kantona.3% d.14 % Regije sjeveroistočna Bosna i 0.23% Bosne i Hercegovine. do 1990. maj 2004. što je znatno ispod učešća u stanovništvu (4. 2.org. Babović. u Zborniku "Strategija privrednog razvoja Tuzlansko-podrinjskog kantona". Značajniji pomak u nivou razvijenosti ove općine nije se ni mogao postići ima li se u vidu činjenica da je u ukupnim privrednim investicijama realiziranim na području Regije sjeveroistočna Bosna u dvijedecenijskom razdoblju (1970. Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine. Statistički bilten "Društveni proizvod.p. Statistički bilten "Investicije". narodni dohodak…". što je činilo 1. problemi. www. godina) općina Kalesija participirala sa samo 1. 58 . odnosno samo 0. razna godišta. Klapić: Stanje. M.4:1). Statistički godišnjak BiH. Mešanović Zaključak U privredi općine Kalesija u razdoblju od 1970.321 KM u 1990. EURED Projekt Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH. zemlje sa najvećim GDP per capita.c.6% Luksemburga.DŽ. Tuzla. Tokom 70-tih i 80. Socioekonomski pregled i SWOT analiza Ekonomske regije "Sjeveroistočna BiH".6% prosjeka Evropske unije. g. 1996. Statistički godišnjak BiH. juli 2004. godini na 857 DEM u 1990.4 mil. 4. S. sa per capita GDP u nivou od 650 do 800 KM. općina Kalesija je u kontinuitetu od oko dvije decenije svrstavana u skupinu izrazito nerazvijenih bosanskohercegovačkih općina. povećan je sa 450 DEM u 1970. Sarajevo 5..tih godina prošlog stoljeća. godini razlika u nivou razvijenosti ovih općina bila još veća (7. Današnji GDP per capita općine Kalesija (oko 800 KM) u nivou je tek 20% prosjeka Bosne i Hercegovine ili 1. Analiza ekonomskog stanja na Tuzlanskom kantonu. godini ili za 3.95% društvenog proizvoda Tuzlanskog kantona (4.6 mil. 3. godine ostvareno je 541.2 puta. Tuzla.9 % ili 114.eured-bih.4 %). Literatura 1.1:1 da bi u 1990.

Oriental type of towns with colossal minarets . protected by city walls but the beauty of monumental castles was eye-caching for European travelers. drugi su zapali u dekadenciju. U novoj Jugoslaviji procesi industrijalizacije i urbanizacije su pospješili rast gradova a pored starih čaršija nikla su nova stambena naselja sa stambenim blokovima i soliterima.Zbornik radova PMF 4 i 5. Građeni su na uzvišenjima . dr. Nusret Mujagić.NOVI TRENDOVI ILI NOVI URBICID THE CREATION OF AFTER WAR CITY’S IDENTITY IN BOSNIA AND HERZEGOVINA . Taj fenomen je i predmet proučavanja ovog rada. vitkim munarama i zbijenim mahalama i čaršijama u obilju zelenila pružali ugodnu sliku putopiscima i sa istoka i sa zapada. Regionalne i tradicionalne komponente bile su potpuno zanemarene a arhitektura u tim gradovima je bila anacionalna i u duhu Atinske povelje. Nastajala je nova panorama bosanskih gradova prepuna radničkih „kolona“ i fabrika. new towns were developed in the valleys along the rivers. urbana forma. ing. Sa stvaranjem stare Jugoslavije ovi procesi su nastavljeni sporijim tempom a fabrički dimnjaci su zamijenili visoke munare i crkvene tornjeve. dipl. urbani dizajn. Univerzitet u Tuzli Abstrakt Najstariji bosanskohercegovački gradovi pojavili su se u srednjovjekovnoj Bosni. simbolika Abstract The earliest cities of Bosnia and Herzegovina first appeared in the medieval period many of which have remained until today.. trend.NEW TRENDS OR NEW URBICIDE Doc. urbicid. utvrđeni debelim zidinama i sa svojim visokim kulama i svojom ljepotom plijenili su pažnju evropskih putnika. U kasnijim vjekovima pod turskom upravom sagrađeni su novi gradovi u kotlinama pored rijeka te su svojim orijentalnim izgledom. Gradovi su poprimili sadašnji izgled a u to vrijeme nisu odudarali od bilo kojeg evropskog grada. ikonografija. In the following centuries. under Turkish rule. a mnogi su sačuvani i do današnjih dana. ideološku i vjersku ikonografiju i simboliku dok su preostali gradovi razrušeni i zaboravljeni. RGGF. Nakon zadnjih ratnih sukoba i disolucije Jugoslavije razvoj gradova je krenuo neujednačenim tokom poprimajući uglavnom nacionalna i vjerska obilježja. Rijetki od njih su prihvatili evropske principe redizajna i razvoja gradskih formi. Ključne riječi: bosanskohercegovački gradovi. 59 – 72 (2007-2008) Originalni naučni rad STVARANJE POSLIJERATNOG IDENTITETA GRADOVA U BOSNI I HERCEGOVINI . identitet. arh. Arhitektonski izraz je tražen u simbiozi evropske arhitekture i orijentalnog podneblja tako da je postepeno nestajao tradicionalni orijentalni izgled u mnogim gradovima koji su sve više poprimali siluete evropskih gradova. Pod austrougarskom upravom izgrađeni su brojni javni objekti koji su promijenili izgled svih gradova a po svojoj ljepoti nisu zaostajali za najljepšim gradovima austrougarske monarhije. Cities have often been cited on hilltops.

izvorišta.. magle.. topografija (reljef. padavine.N. Cities were getting today’s look and did not differ from other European cities. kultura. Prirodne uslove čini geografija (geografski položaj.. a tamo gdje je prihvaćena posebnost ambijenta („genius loci“ – duh mjesta) nastali su gradovi koji svojom formom. Key words: Cities of Bosnia and Herzegovina. Stvorene uslove čini demografija...) klimatologija (vjetrovi.) geologija (sastav zemljišta i površinskog sloja. podzemne vode .). jezera. politika. stari Mostar. completely.) i na kraju prirodna bogatstva. Numerous of governmental buildings were built during the Austro. nosivost tla i pogodnost za gradnju . filled with factories and worker’s barracks called "kolona". fizičke strukture i na kraju ekologija. planine.... This process slowly continued with the establishment of Old Yugoslavia replacing minarets and church towers with factory chimneys. oblik zemljišta. European principals of redesign and urban form of developments are rarely accepted. identity... konfiguracija terena . religious iconography and symbolism. was also established in Bosnian cities. After recent conflicts and dissolution of Yugoslavia development of the cities was uneven with large national and religious influences. ekonomija. while the other cities are devastated and forgotten. urbanom morfologijom i urbanim pejzažom i danas plijene svojom ljepotom i neprolaznošću.) prirodne pojave (elementarne nepogode. Mujagić and clustered urban areas and building blocks surrounded by grazing land were noticeable for essayist from the west and the east. istorija. (Počitelj. mikroklima. rijeka. društveni odnosi. New panorama. Ostrožac . suše. Many cities are in decadence with ideological.. poplave. iconography. Identitet prvih gradova stvaran je u interakciji prirode i arhitekture. temperature. Identitet grada prema Linču (10 ) mora imati sljedeće elemente : – posebnost slike grada – jednostavnost oblika – kontinuitet 60 .Hungarian ruling which have changed the shape of urban space and made cities similar to the most beautiful cities in the empire. ravnice . urban form.) Stari gradovi su nastali u usaglašenosti prirodnog ambijenta i fizičke strukture grada gdje su pojedini gradski oblici izrasli iz prirodnog terena dok su noviji gradovi nastali u kontrastu prirode pri čemu se naglašava ili izgrađena forma ili dominantno obilježje lokacije. Architectonic appearance was found in symbioses European and Oriental architecture gradually loosing traditional Oriental and getting European character. oblačnost. As a result of rapid urban growth and industrialization New Yugoslavia initiated building of new urban complexes and buildings next to old cities with high-rise apartment buildings and skyscrapers. urban design.. with architecture that was not nationally controlled and it was based on Athena treaty. Such phenomenon is subject of examination in this study. osunčanje. religija. Regional and traditional components were excluded. trusni pokreti.. urbicide. razne funkcije. U prošlosti su prirodni uslovi bili dominantni u izboru mjesta nastanka i razvoja grada dok su u novijoj istoriji preovlađujući stvoreni uslovi. symbolism Uvod Na nastanak svakog grada utiču prirodni i stvoreni uslovi. trend.) hidrografija (vode.

mogućnost izbora . a ne da nad njima dominira jedna ograničavajuća ideja ma koliko ona bila dramatična.  boja – odabir boje prema funkciji ili vremenu nastanka neke urbane forme  komunikativnost arhitektonskih oblika– bogatstvo oblika.suštinu gradskih sadržaja i struktura.. funkciju prostora i međuzavisnost prirodnih i društvenih sila koje utiču na formiranje forme grada. Vraćajući se u davnu prošlost i tražeći uzore u njoj te ideologije vrše iskrivljivanje istorije kroz izgradnju arhitektonskih formi i urbanističkih kompleksa koji sa istorijom tih gradova nemaju nikakve veze. uslova na kojima su ponikli. Urbanisti moraju otkriti zakonitosti nastanka i promjene urbane forme i pejzaža konstantno proučavajući uzroke njihovih nastajanja. Zbog toga je potrebno podsjetiti se prvih bosanskohercegovačkih gradova. ugođaj noćnih ulica . veza starog i novog …  poetika prostora– detalji objekata i prostora specifični za podneblje ili istoriju Svi ovi principi su univerzalni.intimnost. Delalle (3) i drugi postmodernisti u stvaranju identiteta savremenom gradu preporučuju i:  mogućnost akcije u prostoru– sudjelovanje u životu grada različito za stanovnike a različito za posjetioce – turiste  mogućnost avanture – gradski prostor kao mjesto lutanja.. 61 .  rasvjeta– izdvajanje karakterističnih objekata i detalja. razvijali se i nestajali kako bi se izvukle pouke za budućnost. Bublin (1) kaže da postoje određene bitne stvari koje treba uzeti u obzir kod bilo kakvih vizionarskih ideja o izgledu naših gradova i moraju se bazirati na potpunom razumijevanju svih čovjekovih potreba. duh njihovih oblika ..novi trendovi ili novi urbicid – dominantnost jednog dijela nad cjelinom – jasnoću veza – diferencijaciju po usmjerenju – vizuelni cilj – kretanje kroz prostor – vremenske sekvence – nazive i značenja koji naglašavaju gradske elemente Ranko Radović (11) i drugi moderni urbanisti preporučuju još i :  dostupnost  lakoću kretanja i snalaženje  osjećanje bezbjednosti i opuštenosti  identifikaciju sa ambijentom  čitljivost plana i organizacije grada  autentičnost  urbani mobilijar i detalje Po njemu fizička struktura grada ne smije se shvatiti kao puko grupisanje i raspored objekata i ulica već kao cjelovit izgrađen ambijent koncipiran i oformljen kao životna sredina urbanizovane ljudske zajednice.. večernji ugođaj.otkrića i traganja  ambijentalni doživljaj– raznovrsnost sadržaja .Stvaranje poslijeratnog identiteta gradova u Bosni i Hercegovini . raznovrsna urbana morfologija. poznati svakom urbanisti i ugrađeni u svaku evropsku i svjetsku povelju o urbanizmu ali je očito da su nakon zadnjih ratnih sukoba i velikih emocionalnih naboja stavljeni u drugi plan zarad ograničenih nacionalnih ideologija.

Tutnjevci (između Bijeljine i Koraja). medrese. Najpoznatiji gradovi iz tog perioda su Sarajevo. Utvrđeni gradovi su građeni na brdima odakle se pružao pogled na cjelokupan posjed vlastelina. Većina tih gradova je do danas sačuvana i pretvorena u turističke destinacije a najpoznatiji su: Ostrožac. Podgrađa ispod utvrđenih gradova imala su takođe trgove i pijace. Vlastelinski dvorovi su se gradili u utvrđenim gradovima po uzoru na zapadne dvorove. Srebrnik. svratišta za putnike. dvorišta su bila zatvorena tarabom ali puna raznog cvijeća i voća. Mada je u to vrijeme bosanska država bila najrazvijenija na Balkanu ovi gradovi nisu imali više od 2. Orijentalni izgled ovim gradovima su pored mnogobrojnih džamija sa vitkim minaretima davale i zbijene čaršije sa uskim i krivudavim uličicama. hamami. Jajce. U periodu Bosanske srednjovjekovne države postojale gradska naselja. žubor vode i zveka točkova po kaldrmisanim ulicama davali su poseban ritam životu u gradu koji je prestajao sa prvim mrakom. su četiri vrste naselja: sela. Tešanj. razlikovala su se od naselja do naselja. Počitelj. na sve strane su žuborile česme. bezistani. Najpoznatiji su ilirski grad Daorson (kod Stolca) i Domavija (kod Sreberenice).sakralnih. Soko i dr. pijaca. Mada se austrougarska vlast nije upuštala u veće urbane zahvate 62 . i sakralnog objekta (crkva ili manastir). Kroz naselja su tekli bistri potoci. Ostaci ovih naselja nisu nikada do kraja istraženi i zaštićeni. utvrđeni gradovi. Građeni su od kamena sa jakim bedemima i kulama na lako branjenim uzvišenjima. tekije. Izuzetak je bila Čaršija u Srebrenici gdje su dubrovački trgovci stanovali na spratovima svojih dućana. Identitet bosanskohercegovačkih gradova u prošlosti Iz perioda prije dolaska Slavena ostalo je malo materijalnih dokaza da bi se mogao rekonstruisati izgled gradova iz tog perioda . carinarnice i sl. mektebi. Mujagić 1. zanatlija iz Njemačke i Ugarske i stanovništvo je uglavnom živjelo u utvrđenim gradovima bogumilsko stanovništvo uglavnom živjelo po selima. zvona sa crkvenih tornjeva . varoši ili zbijena naselja i kolonije rudara Sasa. hanovi i sl. Katoličko dok je pravoslavno i Opšte karakteristike gradskih naselja iz tog perioda ogledale su se u postojanju zajedničkog prostora (trg. Čaršiju su činili mali drveni dućani dok su dvospratne kuće (čardaklije) bile građene po okolnim padinama u vidu zbijenih mahala. Broca (kod Bijeljine i sl. Pravoslavno i katoličko stanovništvo je stanovalo u izdvojenim mahalama. Pretvoreni su u tvrđave i u njima su se sagradile prve džamije. Nova gradska naselja su poprimila tursko-orijentalni izgled. Pored Čaršije u centru naselja su bili i drugi objekti zadužbina kao što su džamije. Ezani sa munara. Za razliku od muslimanskih. Travnik. gostionice. borgo) oko kojeg su bile formirane ulice. a nedugo zatim i ostalih stambenih . Ostali gradski sadržaji u vidu radnji i kuća trgovaca koncentrisanih oko trga. ulice su bile kaldrmisane ili popločane kamenim oblutkom ili kamenim pločama. njihove su kuće uglavnom bile prizemne. Zvornik. vika trgovaca .) sagrađeni nakon dolaska Rimljana.N. Banja Luka. Gradačac i sl. zdravstvenih i industrijskih objekata. Tada bi se Čaršija zatvarala i sve bi brzo utonulo u tišinu a trgovci i zanatlije bi odlazili u kuće na periferiji. Dolaskom austrougarske uprave u BiH 1878 godine počinje intenzivna izgradnja mnogih javnih objekata. U turskom periodu većina utvrđenih gradova je porušena a sačuvani su samo oni koji su im bili potrebni iz vojno-strateških razloga. Postojale su još i Dubrovnika. Kula Grad.000 stanovnika što je bilo u rangu evropskih srednjih gradova.

Zvorniku. Gradovi ubrzano mijenjaju svoju fizionomiju i poprimaju siluetu evropskih gradova dok se orijentalni oblici sažimaju u malim Čaršijama i na periferiji grada. 1 Ostrožac kod Bihaća Sl. gradovi postepeno gube orijentalni izgled i sve više poprimaju evropski izgled.novi trendovi ili novi urbicid u gradu zbog poštivanja zatečenog privatnog vlasništva. Sve važnije objektu projektuju eminentni evropski arhitekti do kraja poštujući zatečeni ambijent kombinovan sa modernom evropskom arhitekturom. Zenici i dr. Tuzli. zgrada Pošte u Sarajevu. Lukavcu. izgradnjom novih objekata uprave. Doboju i sl. hotel Neretva u Mostaru. bolnica itd. pruge. Sl. ceste. Grade se mostovi. Tuzli. Gradska vijećnica u Sarajevu. internacionalnom stilu. a objekti nemaju više onaj kitnjasti izgled. krečane a uz njih i radnička naselja tzv. a pisak lokomotiva. To su: hotel Bristol u Tuzli. hotel Evropa u Sarajevu i sl. Sagrađeni objekti su među najljepšim u Evropi. 2 Stari grad Srebrnik Sl. 3 Ulica pored Drine u Zvorniku – turski period Sl. Banjaluci. sodare. zgrada Likovne akademije u Sarajevu. Nakon stvaranja Kraljevine Jugoslavije ovaj rast gradova je usporen. Gradske vijećnice u svim bosansko-hercegovačkim gradovima. Zenici. Lukavcu. kožare. buka tramvaja i buka iz obližnjih tvornica nadjačava viku trgovaca i zanatlija u Čaršijama. Umjesto minareta i crkvenih tornjeva panoramu bosanskohercegovačkih gradova čine fabrički dimnjaci. Zemaljski muzej u Sarajevu. a u Sarajevu. Najveće transformacije se vide u Bijeljini. Objekti se grade bez ikakvih dekoracija u tzv. velike fabričke zgrade. koksare. vodotornjevi.Stvaranje poslijeratnog identiteta gradova u Bosni i Hercegovini . 4 Stari grad Jajce sa istoimenom srednjovjekovnom tvrđavom na uzvišenju – turski period 63 . fabrike za preradu drveta. „kolone“. banaka. Brčkom. zgrada sudova.

novim nazivima i novom ikonografijom pokušava se zaboraviti prošlost da bi se lakše izgradilo novo društvo. u sljedećem periodu domovi kulture . Novi gradovi (Banovići. Novi Travnik i sl.) dok svi javni objekti i ulice dobivaju imena po poznatim revolucionarima koji u većini slučajeva sa određenim gradovima i ulicama nisu imali nikakve veze. Zadržavaju su postojeći sakralni objekti dok se strogo kontroliše izgradnja novih sakralnih objekata i uglavnom usmjerava prema gradskim periferijama. U tom smislu neki gradovi mijenjaju imena za imena poznatih partijskih funkcionera (Pucarevo.. pa stambene četvrti. termoelektrana. džamija u Visokom . novih gradova i gradskih četvrti. petogodišnjih planova. Očuvana do danas 2. Alipašino polje i Nedžarići u Sarajevu. Kalesija.. Ukoliko se takvi objekti grade u gradskim centrima onda oni imaju savremeni izgled i skromne dimenzije ( Katolička crkva u Tuzli.. Izgradnjom novih gradskih sadržaja . pa zgrade PTT-a . Ugljevik. U nekoliko godina izgradilo bi se na hiljade škola. pa stadioni . Titov Drvar i sl.) Značajnije promjene gradskog ambijenta dešavaju se periodično u raznim akcijama tzv. brana i vještačkih jezera za njihove potrebe i uopšte sve do izbijanja ratnih sukoba 1992 godine zemlja je zahvaćena snažnim procesima industrijalizacije i urbanizacije.N. U većini slučajeva se radilo o tipskim projektima ili o projektima koje su radile najveće projektne kuće u BiH tako da gradovi počinju sve više da liče jedni na druge a koncept univerzalizma i internacionalizma dobija sve više pobornika i u krugovima urbanista i prostornih planera. Moderne i velike robne kuće postaju svjetionici potrošačkog društva i prepoznatljivi centar grada i dobivaju imena po gradovima u kojima su sagrađene 64 . Identitet bosanskohercegovačkih gradova u socijalističkoj Jugoslaviji Nakon 1950. 5 Centar Gračanice razvijen u austrougarskom periodu. U kreiranju kompleksa i naselja učestvuju najeminentniji domaći arhitekti i urbanisti a izgrađeni objekti ne zaostaju za najuspješnijim evropskim građevinama. Kardeljevo. Skenderija. saobraćajne infrastrukture.) kao i nove gradske četvrti nisu u stanju da pariraju starim gradskim jezgrima koja postaju sve više zatrpana raznim sadržajima dok sa druge strane nove četvrti postaju spavaonice bez ikakavih društvenih sadržaja kao što su Sjenjak i Stupine u Tuzli. Ostao je nepromijenjen do danas. 6 Stara čaršija u Tuzli iz austrogarskog perioda.pa sportskorekreativni centri (Mejdan.. Mujagić Sl. Zetra .. godine dolazi do jačanja privrede a samim tim i do izgradnje novih industrijskih centara.pa robne kuće..). Sl..

Zvornik – stambeni soliteri u centru 65 . univerzitetske zgrade . Nepromijenjen Sl.novi trendovi ili novi urbicid (Tuzlanka. stambeni.) a njihova koncentracija je uglavnom uz važne putne pravce.8 Lukavac –stambena četvrt nepromijenjena od 1992 godine. Domovi zdravlja. Sl. Zeničanka itd. Predstavnici radničke klase su u vlasti i u svim porama društva tako da se svaki pokušaj tradicionalizma i regionalizma u urbanizmu i arhitekturi mora pažljivo odvagati jer se takvi napori tretiraju kao retrogradni i nepotrebni. sa stambenim blokovima i soliterima upotpunjuju centralne zone gradova i postaju nukleus oko kojeg se koncentrično šire i drugi razni javni. Siluete gradova se mijenjaju a vertikale naglašavaju stambenim ili poslovnim soliterima (Kula u Kladnju. Zbog toga svi gradovi počinju da liče jedan na drugi uljuljkani u okrilju zamornog univerzalizma.10.. Ulice postaju saobraćajne prometnice a pješačke zone se sažimaju u uskim pojasima uz ove saobraćajnice.7 Banovići – nastali 1946 godine. zgrade Pošte. sportski i industrijski objekti. Potražnja stanova je veće od ponude tako da građevinske firme jedva uspijevaju obezbijediti neophodan broj stanova bez obzira na jaku privredu i stambene fondove. Sarajka.9 Tuzla – blokovska izgradnja na Slatini Sl. Građanin kao kategorija i stvarni korisnik prostora ne postoji a umjesto njega postoji radni čovjek i njegove fabrike čijim se sredstvima grad gradi i razvija. Upravo će te slobodne površine zadnjih godina postati mjesta najvećih sukoba između stanara koji žele da ih sačuvaju kao zelene površine i novog sloja moćnih investitora koji nakon privatizacije privrednih kompleksa i nagle liberalizacije tržišta na ovim površinama žele izgraditi sadržaje koji bi im omogućili brzu i laku zaradu. Za uređenje stambenih naselja nema sredstava ni vremena ali se ostavljaju velike slobodne površine između zgrada za buduće društvene sadržaje.Stvaranje poslijeratnog identiteta gradova u Bosni i Hercegovini . srednjoškolski centri.. Sl. soliteri UNISA u Sarajevu itd. Izgled od 1992 godine.) a oko njih se počinju graditi i prvi trgovi i uređeni parkovi. Zvijezda u Banovićima i Tuzli.

kamenim ili metalnim a negdje i neonskim krstom (Vitez. Trgovi mladosti su pretvoreni u trgove šehida ili nacionalnih heroja. crkve su zamijenili katolički centri i manastiri a bolnice. Stolac . Jablanica i sl. Ukoliko se džamija ili crkva postavlja u kotlini onda mora biti visoka desetinama pa i stotinu metara kako bi nadvisila sve građevine u gradu. Mujagić 3. Tuzla. domova kulture.. Ako se nema sredstava za izgradnju male džamije ili crkve na ulazu onda se na okolna brda postavljaju džinovski krstovi (Mostar.Tjentište.. opasniji i pogubniji od onog iz četiri ratne godine. Na prvom bilboardu se postavlja plan grada čiji su trgovi i ulice dobili imena po novim ratnicima i starim kraljevima a ponegdje i po fašistima iz predzadnjeg rata. bioskopi i sportski centri su zamijenjeni bezbrojnim kafeima a gradski trotoari i pločnici pretvoreni u kafanske bašte i parkinge za automobile. Roboti. ukidaju stambeni fondovi i fondovi solidarnosti i otvara prostor za razne malverzacije i zloupotrebu gradskog prostora. bioskopa i svojih šetališta prepušteni su parkovima koji su toliko zapušteni i ruinirani da su u njima ostale još samo rijetke i najotpornije biljne vrste. škole i obdaništa su dobili imena po raznim svecima i spasiocima. Takva su i spomen obilježja u gotovo svim gradskim centrima sagrađena u 66 . Izuzev veoma dobro koncipiranih memorijalnih centara u Potočarima i na Kovačima. raspuštaju urbanistički zavodi. sva ostala groblja i obilježja su uglavnom locirana u gradskim prostorima sa puno kiča. književnika ili slikara ili nekog drugog znamenitog čovjeka.). Merkuri i drugi potrošački lanci . medrese i koledži. Obiji. Memorija grada je izbrisana... po uzoru na Potemkina.).. Nakon NOR-a izgrađena su partizanska groblja u vidu monumentalnih spomeničkih komleksa (Mostar. Takva ikonografija predstavlja najniži oblik identiteta koji vodi porijeklo od grupe. Na periferiji gradova. a svaki glavni trg i svaka glavna ulica dobili su imena onih koji su svoje narode poveli u rat. Domovi kulture. Ostavljeni bez svojih fabrika. Takvi su spomenici na Šehitlucima kod Banjaluke. formiraju se poslovne zone u kojima dominiraju Merkatori.). Interexi. Počitelj.. Općinska vijeća mijenjaju ulice a referendumi i ostala učešća građana u ovim važnim pitanjima proglašavaju se tekovinama komunizma. U prodaji atraktivnih lokacija općine nalaze siguran izvor prihoda jer su privredni subjekti uništeni. Vrace u Sarajevu . u vidu spomen kosturnica i spomen obilježja na mjestima velikih bitaka.N.. istorija zaboravljena a stvorena nova od 15 ratnih i poratnih godina. Pješak je protjeran i sa onih uskih traka uz saobraćajnice koje im je raniji sistem ostavio. Poslijeratni identitet gradova Sprega tajkuna i moćnih političara je jača od zakona koji je još uvijek na strani građana tako da se stavljaju van snage regulacioni planovi. horde. prognanici ili turisti. Turista će uzalud tražiti ulicu nekog pjesnika. aleje poznatih pjesnika u aleje ljutih ratnika. Gradske džamije su zamijenili Islamski centri.. zajedničke krvi i tla a što nije svojstveno gradovima Evrope i niukom slučaju ne može predstavljati novi identitet naših gradova već novi urbicid. Na ulazu u gradove je vidljivo istaknut grb grada sa vjerskim i nacionalnim simbolima a negdje je dodatno zakićen i ponekom zastavom susjedne zemlje. U takvoj zbrci naziva teško se mogu snaći i stariji građani a kamoli mnogobrojne izbjeglice. Razni domaći i susjedni moćni investitori obogaćeni sumnjivim privatizacijama koriste takvu situaciju da bi u starim gradskim centrima sagradili ogromne šoping centre i ugostiteljske objekte. Konzumi.

Naravno da postoje i primjeri pozitivnih promjena gdje naši gradovi poprimaju obrise novijih evropskih gradova a svojim novim sadržajima privlače turiste iz cijelog svijeta istovremeno čuvajući svoje ambijentalne vrijednosti i istorijsko naslijeđe.. Za početak bit će dovoljno da adekvatno označe i riješe ulaze u svoje gradove . Ugljevik nema sredstava da završi započeti grad ali zato ljubomorno čuva svoj urbani standard sa velikim trgom i zelenim površinama za neka bolja vremena. Tuzla to postiže izgradnjom Panonskih jezera u centru grada sa sojeničkim naseljem. Čelić. Sarajevo je puno paradoksa jer dok se sa jedne strane unutar stambenih blokova grade džamije i islamski centri u turskom i arapskom stilu sa druge strane se obnavljaju i grade poslovni i stambeni tornjevi koji svojom ljepotom ne zaostaju za najljepšim zgradama svijeta i stvaraju novu i modernu siluetu grada (Avazovi tornjevi. Kosim staklenim tornjem i brojnim fontanama po gradskim trgovima. U tome prednjače Sarajevo. Bijeljina. Između robne kuće i stare čaršije u toku je izgradnja modernog trga koji je uokviren velikim parkovskim površinama. riješe stacionarni saobraćaj a trotoare i ulice vrate pješacima. ni formu niti identitet sve dok građani tih gradova ne preuzmu na sebe odgovornost za njihov razvoj u skladu sa evropskim urbanističkim poveljama. Brčko vraća svoj nekadašnji sjaj i izgradnjom modernih objekata u centru (uz istovremenu revitalizaciju starih ) i izgradnjom pješačkih zona i trga predstavlja primjer za sve ostale gradove u BiH na koji način mogu izgraditi svoj identitet i prepoznatljivu formu. zaštite i ožive stara gradska jezgra itd. Stupari. S druge strane mnogi gradovi u FBiH pokušavaju vratiti stari orijentalni izgled izgradnjom objekata islamske arhitekture ali i objekata svih drugih namjena u tradicionalnom ili orijentalnom stilu. Siluete bosanskohercegovačkih gradova (bez obzira na velika razaranja iz ratnih godina) i bez obzira na vjersko-nacionalnu ikonografiju neće brzo promijeniti ni svoju sliku. Sonim trgom sa muzejom soli. Bilo je pokušaja da se na mjestima srušenih džamija u mnogim gradovima RS-e (Ferhadija u Banjaluci.).). džamija u Prnjavoru .. Banjaluka je izgradila moderan administrativni kompleks u centru grada i bez obzira na političke motive i konotacije ovaj kompleks je dao novi imidž gradu.Stvaranje poslijeratnog identiteta gradova u Bosni i Hercegovini . Zvornik. Dobar primjer spomen obilježja je svakako Kapija u Tuzli gdje mermerni pločnik i natpis na zidu. skromno i bez nepotrebne ikonografije najrječitije svjedoči o ratnim strahotama istovremeno korespondirajući sa ambijentom stare čaršije. Travnik i Kalesija. Do realizacije takvih ideja nije došlo zbog pritiska međunarodnih organizacija. Bosmal centar . Dok su spomenike iz NOR-a radili eminentni jugoslovenski i svjetski arhitekti i vajari.. Aladža džamija u Foči ..zelene površine urede po uzoru na Metković. raskrsnice i zaobilaznice osvijetle.novi trendovi ili novi urbicid parkovima i na pločnicima i bez ikakve umjetničke vrijednosti i sa suhoparnom vjerskom simbolikom u obliku stilizovanog krsta ili ljiljana (Brčko. istočni Mostar. 67 .. kućom plamena mira.) izgrade moderni trgovi i objekti čime bi se promijenila slika grada i izbrisala njegova memorija i tu su ideju podržali i nadležni urbanisti kroz izradu novih regulacionih planova i urbanističkih projekata. ova spomen obilježja su radili ili domaći samouki umjetnici ili lokalni arhitekti podložni uticajima političkih moćnika. Zenica slijedi primjer Tuzle te uklanjanjem starih fabričkih dimnjaka u Željezari i izgradnjom savremenog kompleksa sa hotelom. tržnim centrom i sportskom dvoranom na Kamberovića polju stvara novi imidž grada pun lijepih parkova i čiste rijeke.

Minhen je zadivio svijet svojim rotirajućim tornjem i natkrivenim stadionom izgrađenim za potrebe Olimpijade 1972 godine. Pariz je izgradnjom centra Pompidu na Konkordu i drugim savremenim objektima ponudio novu sliku grada kojom ne dominira Ajfelov toranj i Luvr.12 Čelić.11 Bijeljina.14 Srebrenica –grad kome su pobili stanovnike 4. Novi identitet evropskih gradova i neophodnost usklađivanja naših gradova sa evropskim urbanističkim poveljama i NUTS standardima Izgradnjom Milenijumske kupole London je svijetu poslao novu sliku o sebi u kojoj više ne dominira toranj Big Ben i most na Temzi. Povelja iz Machu Pichu 1973 godine nije puno promijenila koncept razvoja gradova na našim prostorima jer je ova povelja zagovarala veći uticaj tradicionalizma i regionalizma u urbanizmu što je 68 .izuzev spomenika centar je ostao isti Sl.N.13-Ulaz u Tuzlu na Husinu-spomen obilježje Sl. Izgradnja naših gradova u periodu između dva svjetska rata bila je pod uticajem Građevinskog zakona iz 1931. Mujagić Sl. osmišljen i izrastao iz najboljeg što je određeno podneblje i društvena zajednica mogla pružiti. U Evropi su odavno srušene granice između država i nacija a urbanizam je postao kosmopolitski. godine a izgradnja tih gradova u socijalističkoj Jugoslaviji pod uticajem krute Atinske povelje iz 1933 godine.centar sa spomen obilježjem Sl. I u ostalim evropskim gradovima dominiraju nove građevine koje svojom veličinom i ljepotom nadmašuju stare srednjovjekovne zamke i tvrđave. Ukoliko BiH želi da postane članica Evropske unije onda mora promijeniti i formu svojih gradova u skladu sa mnogobrojnim poveljama Ujedinjenih nacija i Evropske unije.

Evropska urbanistička povelja iz 1992 godine (Strazbur) kod nas je prošla nezapaženo zbog tek otpočetih ratnih dejstava a najnovija Atinska povelja iz 1998 godine koju je utvrdio Evropski savjet urbanista pod nazivom „Preporuke za prostorno uređenje gradova“ je za nas mnogo interesantnija jer definiše strateške ciljeve koje moraju usvojiti svi evropski gradovi .evropski stil gradnje               69 . regeneraciji originalnog građevinskog fonda. upotreba novih tehnologija. U susjednim zemljama kod planiranja naselja i gradova već se primjenjuje NUTS sistem nomenklature prostornih jedinica za statistiku a koji se odnosi na teritorijalnu organizaciju naselja po broju stanovnika i veličini teritorijalne jedinice prema kriterijima EUROSTATA-a a utvrđuje ravnopravni kriterij za određivanje jedne od pet kategorija i opremljenost javnim službama.Stvaranje poslijeratnog identiteta gradova u Bosni i Hercegovini . Sl.  Preporuke koje će voditi stručnjake i one koji odlučuju na svim nivoima a koji se baziraju na principima nove . afirmacija i porast kretanja. urbanoj bezbjednosti.novi trendovi ili novi urbicid bilo protivrječno tadašnjem sistemu koji je zagovarao stvaranje novog svijeta bez nacionalnih i regionalnih ograničenja. aktivnom učešću svakog pojedinca.univerzalne ideje održivog razvoja. više raznovrsnosti i raznolikosti. zaštitu i unapređenje graditeljske i kulturne baštine. grad kao mjesto društvenog života.15 Kalesija-stvaranje identiteta mavarskim stilom Sl. U kratkim crtama ove preporuke se ogledaju u premisama: grad za sve. garantiranje bezbjednosti i zaštite zdravlja. istinsko učešće građana.  Uloga urbanizma u ostvarivanju programa održivog prostornog uređenja. savremenom arhitektonskom oblikovanju prostora i objekata. afirmaciji i bezbjednosti kretanja i povezanosti i prožimanju funkcija u prostoru. multikulturalnoj integraciji svih socijalnih grupa i zajednica. okvir ekonomskog razvoja. Kod ostvarivanja ideje održivog razvoja misli se na :očuvanje čovjekove okoline. očuvanje karaktera grada.održivi razvoj.16 Zenica. zaštita i unapređenje javnih prostora. To su :  Program trajnog prostornog uređenja u gradovima i njihovoj okolini. manje kontrole.

. regionalnim i pejzažnim vrijednostima po kojima su bili poznati u starijoj istoriji. preporuke i agende koje nude rješenja i smjernice za idealne gradove i koje su u praksi primijenili mnogobrojni evropski gradovi. Sl. Industrijske zone sa nedovršenim ili ruiniranim starim kompleksima su najčešća slika na ulazu mnogih naših gradova čime se ne postiže ni lijepa slika a ni lijepa forma ovih gradova.). Primjenom preporuka evropskih urbanističkih povelja i standarda naši gradovi bi postepeno dobili novi identitet u simbiozi prirodnih i društvenih vrijednosti sa svim ambijentalnim.18 . Prihvaćajući pojedine evropske vrijednosti od nas se ne traži i prihvatanje njihovih urbanih formi već da sami izgradimo te svoje urbane forme u interakciji prirodnih i društvenih činilaca. U redizajnu i renoviranju ovih starih gradskih jezgra sa otvaranjem pješačkih komunikacija.17 Tuzla. Mujagić Sl. ugradnjom uličnog mobilijara (klupe.. fontane . lampe. Ne treba težiti pukom amorfnom širenju grada izgradnjom industrijskih zona i naselja na periferijama gradova jer na to upozorava i „Lokalna agenda 21“ u konceptu održivog razvoja i očuvanja obnovljivih resursa za buduće generacije. 70 . Stara gradska jezgra su uglavnom zapuštena bez iole ozbiljnijih pokušaja njihove revitalizacije. hortikulturnim uređenjem zapuštenih zelenih površina i ubacivanjem privlačnih sadržaja u vidu bioskopa.Panonsko jezero sa slanim bunarom i staklenom kulom u pozadini. Ta forma ne smije biti plod neke ideologije i ikonografije već osmišljeni izraz onog najboljeg što ti činioci pružaju. redizajn i obnova naših gradova teći će nekim svojim tokovima.N. skokovito i različito od regije do regije.Bijeljina – poslovna zona na ulazu   Zaključak Bez obzira na mnogobrojne evropske povelje. Izuzev Tešnja i Gradačca malo je gradova koji su uspjeli riješiti ovaj problem. scena na otvorenom. muzeja. raznih zanatskih i ugostiteljskih sadržaja nova središta urbanog života sa perifernih tržnih centara ponovo bi se vratila središtu grada a grad bi povratio izgubljeni identitet. postavljanjem skluptura u prostoru.

With exception of Tešanj and Gračanica there are only a few cities that have solved this problem successfully. suggestions and agendas that provide solutions and guidance for ideal cities. old complexes are scenes that can be seen entering many suburbs which creates unattractive forms of the cities. BuybookSarajevo 2004 godine 2. That form can not be result of ideology and iconography.str.. Castex Jean: Depaule Charles i Panerai Philippe: "Urbane forme". gradual and different in different regions. it means making our own urban forms respecting natural and social element. European Spatial Devolopment Perspective (RSDP). Građevinska knjiga. Delalle Radovan: "Traganje za identitetom grada" Izdavački centar Rijeka. installing street accessories (benches. lamps. placing sculptures.157-167 7. different vendor’s and catering places in city centers would bring back loosen identity. Hrvatsko društvo za sustave: "Grad kao složen sustav". 8. Old city parts are usually ruined with no revitalization endeavors. European Spatial Planning Observation Network-Study Programme on European Spatial Planning (ESPON) 9. advice from “Local agenda 21” for durable development saving resources for the future generations. mr. Građevinska knjiga –Beograd 1999 godine 71 . installing attractive elements such as cinemas. Redesign and renovation of these parts of the cities by building pedestrian walkways. Nakladni zavod matice Hrvatske. Simple amphoral spreading of the cities with industrial and urban zones in suburbs should not be an aspiration. Literatura   1. Committee of Spatial Devolopment. museums.2331 6. Zagreb 1996/97 godine 10. Društvo urbanista Beograda: "Urbani dizajn" . Dina Krunić i Studio Simbiosis: "Mikro urbanizam kao inicijator razvoja na primjeru projekta beogradska simbioza" . Zbornik radova. fountains). redesign and rebuilding of our cities will have specific developments.Stvaranje poslijeratnog identiteta gradova u Bosni i Hercegovini . open theaters. 1997 godine 4. Krier Rob: "Gradski prostor-u teoriji i praksi".novi trendovi ili novi urbicid Conclusion Regardless of large number of European treaties. Bublin Mehmed: "Rehabilitacija gradova Bosne i Hercegovine". It has to be premeditating approach using the best elements. Towards Balanced and Sustainable Devolopment of the Teritory of the EU. 1999. Industrial zones with unfinished or ruined.Zbornik radova –Beograd 2006 godine 5. Accepting some of these values does not mean accepting European urban forms. which have a practical use in some places around Europe. Implementing suggestions of European urban treaties and standards our cities would gradually gain new identity in symbiosis of natural and social values with ambient of regional scenes which were recognizable throughout the history.Milica Grozdanić: "Savremeni koncept urbanog razvoja i kontekst" str. Beograd 3. Potsdam. horticultural landscapes.

N. Mujagić 11. Krunić Jovan: "Baština gradova srednjeg Balkana", Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, Beograd, 1996. godine 12. Linč Kevin "Slika jednog grada ", Beograd , Građevinska knjiga 1974) str.10 13. Pušić Ljubinko: "Čitanje grada-između duha i materije", Prometej-Novi Sad 1995 godine 14. Ranko Radović: "Forma grada-osnove,teorija i praksa", Stylos -Novi Sad 2003 godine 15. Serdarević Mevlida: "Pravna zaštita kulturno-historijeskog naslijeđa BiH – nastajanje, očuvanje, destrukcija", Međunarodni centar za mir, Sarajevo 1997. godine 16. Tošković Dobrivoje: "Urbani dizajn", Urbanistički zavod Republike Srpske, Banjaluka 2000 godine 17. Urbanistički zavod RS a.d. Banja Luka - Prostorni, urbanistički i regulacioni planovi RS, 2005 god. 18. Udruženje hrvatskih arhitekata "Regionalizam i globalizacija", Časopis Arhitektura br.1 (215), Zagreb 2003. godine 19. Vaništa-Lazarević Eva: "Obnova gradova u novom mileniju", Classic map studio, Beograd 2003. godine 20. Vresk Milan: "Razvoj urbanih sistema u svijetu", Školska knjiga, Zagreb, 2002. god.

     

72

Zbornik radova PMF 4 i 5, 73 – 86 (2007-2008)

Originalni naučni rad

OSVRT NA TERITORIJALNI I POPULACIONI RAZVOJ GRADA TUZLE REVIEW OF THE TERRITORIAL AND POPULATION DEVELOPMENT OF THE CITY OF TUZLA Mr. sc. Damir Džafić, prof. geografije, OŠ „Sjenjak“ Tuzla Sažetak Teritorijalni i populacioni razvoj gradova uopće, pa samim time i Tuzle stoje u uzročno – posljedičnoj vezi, te ih tako treba analizirati i proučavati. Ovaj rad ukazuje na osnovne faze teritorijalnog i populacionog razvoja današnjeg grada Tuzle kroz koje je on prošao do kraja 20. stoljeća. Ukupno je prikazano šest faza razvoja koje se vremenski ne podudaraju sa historijskim periodima kroz koje je prošla naša zemlja. Tako su svi historijski periodi do 15. stoljeća prikazani kroz jednu fazu razvoja, u periodu osmanske uprave Tuzla je prošla kroz tri faze, u vrijeme austrougarske uprave kroz jednu fazu i u socijalističkom periodu kroz posljednju, šestu fazu svog teritorijalnog i populacionog razvoja. Ključne riječi: grad, faza razvoja, teritorijalno širenje, broj stanovnika Abstract Territorial and population development of cities in general, including Tuzla, are connected, so they should be studied in such a way. This paper points out the basic stages of the territorial and the population development of the city of Tuzla since it was settled and until the end of the 20th century. Six stages have been identified in total, which do not coincide with the historical periods in our country. Namely, all the historical periods up to 15th century are shown in a single stage of development, during the period of the Turkish Empire Tuzla went through three stages, during the Austro-Hungarian period there was one stage, and in the Socialist period it went through the last stage of its territorial and population development. Key words: city, development stage, territorial expansion, population

D. Džafić Uvod Grad Tuzla se nalazi u Sjeveroistočnoj Bosni, odnosno u Tuzlanskom kantonu, čiji je glavni administrativni, obrazovni, kulturni, privredni i sportski centar, te najveće urbano naselje. Gradsko područje zahvata površinu od 4 842,29 ha ili oko 48 km2 , sa blizu 100 000 stanovnika, a smješteno je u dolini rijeka Jale, desne pritoke Spreče. Područje današnjeg grada Tuzle naseljeno je još od prethistorije, a u izvorima se prvi puta pominje pod nazivom Soli u srednjem vijeku, odnosno sredinom 10. stoljeća. Današnji naziv grada je turskog porijekla, od riječi tuz – so. Kroz svoju dugu povijest, Tuzla je od malog naselja sojeničkog tipa izrasla u jedno od najvećih urbanih naselja naše zemlje. Njena teritorija vremenom se širila, broj stanovnika je rastao, a zanimanje stanovništva ovisilo je o prirodnim bogatstvima ovog područja. Od tih bogatstava na prvom mjestu je so, zbog koje se oduvijek ovdje živjelo, gradilo, rušilo, popravljalo...
1

Sl. 1. Tuzla i njena okolina Područje današnjeg grada Tuzle u doturskom periodu Život ljudi na prostoru današnjeg grada Tuzle započeo je u razdoblju mlađeg kamenog doba (neolita) o čemu govore sačuvani historijski izvori među kojima sve do srednjeg vijeka preovladavaju ostaci materijalne kulture, a od tada pisani historijski izvori. Neolitsko naselje je bilo sojeničkog tipa, a sva saznanja o ovom naselju, koja su oskudna, dobijena su na osnovu slučajnih nalaza pronađenih prilikom većih ili manjih građevinskih radova. Naselje se nalazilo između današnjeg kina Mladost na zapadu,

1

Prostorni plan za područje Tuzlanskog kantona za period 2005-2025., Službene novine Tuzlanskog kantona, godina 13, broj 9, Tuzla septembar 2006., str. 799.

74

Osvrt na teritorijalni i populacioni razvoj grada Tuzle Čaršijske džamije na istoku, rijeke Jale na jugu i Muzičke škole na sjeveru, a centar tog naselja bio je prostor na kome se danas nalazi Šarena džamija. 2 Kontinuitet života na području današnje Tuzle nastavljen je i tokom metalnog doba. Sudeći prema materijalnim nalazima, omiljeno mjesto za život čovjeka tokom metalnog doba na ovom području bila je dolina rijeke Soline, desne pritoke Jale. Tu se 3 nalazi lokalitet Gradovrh, na kome je pronađen najveći broj nalaza iz metalnog doba. Iz perioda vladavine Rimljana na prostoru Tuzle nema materijalnih dokaza o postojanju naselja, što ne mora da znači da se kontinuitet života na ovom prostoru nije nastavio. Naime, “rječica Solina i samo naselje (Ad Salines – grad Solana) dobili su 4 ime za njihovog vremena”. Što se tiče same lokacije naselja Ad Salines, kao jednog od naselja u rimskoj urbanoj mreži, nema sumnje da se nalazilo na području današnje 5 Tuzle, što potvrđuju je i neki inostrani naučnici. Nakon Rimljana, u krajeve oko današnje Tuzle prodiru Germani i Mongoli, a u 7. stoljeću najveći dio Balkanskog poluotoka stalno nastanjuju Slaveni. Dolaskom Slavena iščezao je u unutrašnjosti Balkana čitav niz antičkih i još starijih gradova koji su se razvili na mjestima pogodnim u geografskom, vojnom i ekonomskom pogledu. Podaci iz pisanih izvora, kao i arheološki nalazi potvrđuju da je u unutrašnjosti Balkana život gradova nasilno prekinut krajem prvog i početkom drugog desetljeća 7. stoljeća. Prošlo je više stoljeća prije nego što su neki od njih u novijim, izmijenjenim uslovima uspjeli da povrate staru slavu. Po svemu izgleda da su od ranijih naselja Slaveni jadino upotrebljavali gradine. To potvrđuje ne samo naziv “gradina” koji je slavenskog porijekla, već i fragmenti slavenske keramike, na koju se često nailazi prilikom istraživanja prethistorijskih gradina. Mnogi bosanski srednjovjekovni gradovi, podignuti na nekadašnjim gradinama, takođe ukazuju na važnost uloge koju su gradine odigrale u prvim stoljećima slavenske historije na ovim prostorima. Pored gradina, Slaveni su 6 upotrebljavali utvrde ili gradišća, obično smještena u nizini i u močvarnim predjelima. Iz sredine 10. stoljeća potiče i prvi pisani spomen Tuzle. Naime, 950. godine je bizantijski car i historičar Konstantin Porfirogenit u svom djelu “De administrando imperio”, pomenuo neke gradove koji se nalaze na području Bosne (Kotor i Desnik), 7 kao i neke koji će kasnije ući u sastav bosanske države, a između njih i Salines. “Nema nikakve sumnje da je to današnja Soli ili Tuzla (slav. sol, turski tuz, so), jer osim ovog mjesta nema (barem sada ne) na čitavom području od Adrije do Crnog mora niti sonog 8 izvora niti kamene soli; sve te zemlje dobijaju so ili sa morskih obala ili iz Karpata.”

2

V. Milić, Praistorijska naselja na području Tuzle, 100 godina Fabrike soli Tuzla, Muzej istočne Bosne, Tuzla, 1985., str. 10 – 11. 3 V. Milić, Praistorijska naselja na području Tuzle, 100 godina Fabrike soli Tuzla, Muzej istočne Bosne, Tuzla, 1985., str. 12. 4 M. Klapić, Privredni razvoj Tuzle od prethistorije do II svjetskog rata, Stav, časopis za društvena pitanja, kulturu i umjetnost, Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić” Tuzla, Tuzla, 2003., str. 69. 5 B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća, II, srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb, 1995., str. 252. 6 D. Kovačević – Kojić, Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države, Veselin Masleša, Sarajevo, 1978., str. 18. 7 Ibid., str.19. 8 J. Jiriček, Trgovački drumovi i rudnici Srbije i Bosne u srednjem vijeku, Svjetlost, Sarajevo, 1951., str. 51.

75

D. Džafić I naziv srednjovjekovne bosanske župe Soli vezan je za sona nalazišta, a područje 9 ove župe, u kojoj se nalazio grad Salines, zahvatalo je dolinu Jale i gornji tok Spreče. Pretpostavlja se da su gradovi koje spominje Porfirogenit “bili utvrđenja, vojna i 10 upravna sjedišta, a neki od njih su mogli imati i izvjesnu ekonomsku funkciju”. Ta utvrđenja su se sastojala samo od “poneke zidane kule i obzidanog dvorišta, a sve ostalo 11 je bilo od drveta”. Ono što je bitno napomenuti jeste i činjenica da su urbana naselja u srednjovjekovnoj Bosni, i pored svojih određenih funkcija, daleko bila od toga da im se 12 mogu dati obilježja pravih centralnih naselja. To važi i za današnju Tuzlu koja je prije dolaska Turaka bila varošica. Iako je bila najveće naselje koje su Turci zatekli u ovom kraju, ipak se radi samo o malom trgu koji nije imao veći privredni značaj. Izgleda da se u doba bosanske srednjovjekovne države slani izvori nisu obimnije 13 iskorištavali, a ukoliko je i bilo proizvodnje soli, ona je imala samo lokalni značaj. Kraj srednjeg vijeka Tuzla je dočekala kao naselje koje je najvećim dijelom bilo sagrađeno od drveta, pa je zbog toga od Turaka i nazvano Drvenim gradom, a u osmoj deceniji 15. stoljeća Agac Tuzla što doslovno znači Drvena solana, odnosno Solana na 14 drvo, dok će se u 16. stoljeću za Tuzlu upotrebljavati naziv Memleha-i-zir. Drveni grad se nalazio na prostoru današnje Atik ili Šarene džamije i okolo nje. To naselje je u proljeće 1463. godine spalio bosanski kralj Stjepan Tomašević, a definitivnim 15 zaposijedanjem ovog područja uništeno naselje Turci više nisu obnavljali. Oko 1478. godine u tadašnjem naselju Donja Tuzla bile su 74 kuće (domaćinstva) sa oko 300 – 400 stanovnika, 16 iako to ne mora značiti da grad stoljeće ranije nije mogao imati i više stanovnika ako se imaju u vidu posljedice koje je na evropsko stanovništvo ostavila kuga u drugoj polovini 14. stoljeća. 17 I pored toga što će Turci kasnije izgraditi novo naselje, po svemu drugačije od srednjovjekovnog, možemo kazati da srednjovjekovni “Drveni grad” ipak predstavlja prvu, početnu fazu u razvoju Tuzle kao gradskog naselja.

9

Đ. Basler, Župa i grad Soli u srednjem vijeku, 100 godina Fabrike soli Tuzla, Muzej istočne Bosne, Tuzla 1985., str. 17. 10 D. Kovačević – Kojić, Op. cit., str.,19. 11 A. Benac, Kulturna istorija Bosne i Hercegovine, Narodna prosvjeta, Sarajevo, 1955., str. 119. 12 S. Bakaršić, Specifičnost urbanog fenomena Bosne i Hercegovine, Geographica Slovenica 10, Inštitut za geografijo Universe v Ljubljani, 1980, str. 79. 13 D. Kovačević – Kojić, Op. cit., str. 84. 14 A. Handžić, Tuzla i njena okolina u XVI vijeku, Svjetlost, Sarajevo, 1975., str. 166. 15 Ibid., str. 35. 16 M. Klapić, Op. cit., str. 70. 17 Tom prilikom su najviše stradali gradovi, naročito oni najveći i najrazvijeniji. Tako je npr. Firenca izgubila više od polovine stanovništva, a Venecija, Hamburg, Bremen i dr. više od dvije trećine. (O tome vidi šire u: B. Milić, Op. cit., str. 47).

76

Geografski pregled. pokraj koje je nastala i prva džamija. Tuzla je neko vrijeme bila otvoreno gradsko naselje jer je srednjovjekovni Drveni grad spaljen u borbama 1463. Handžić. XIV – XV. godine. Tako je. str. godine nastati prva muslimanska mahala. 77 .. 19 Ipak. Kako je u zidove trebalo zatvoriti i naselje i slane bunare i istovremeno imati prilaz Jali. Op. 174 – 176. Turci su odmah prišli i njegovom utvrđivanju pa su cijelo naselje opasali jakim zidom sa četiri kapije koje su opet same za sebe predstavljale mala utvrđenja. Mastilo. str. Kasaba kao vrsta naselja. Op. a s tim u vezi znatno se uvećalo i stanovništvo. odnosno iz orijentalne kulture ili. a od nje su prema svakoj kapiji vodili sokaci koji su ujedno predstavljali i glavne komunikacije kroz središta mahala. stvorena palanka oko Tuzle.. 1959. Oko zidova palanke bili su ozidani opkopi duboki 5 – 6 stopa. a na svakih 60 koraka tj. godine. 218. str. 20 Nakon dolaska Turaka. godine. Posebno napreduju gradovi preko kojih su vodili putevi prema sjeveru i sjeverozapadu. 80. str. slanih bunara i Jale je i odredila okvir zidova koji su zatvarali približno okrugao prostor čija je dijagonala iznosila oko 400 metara. N.Osvrt na teritorijalni i populacioni razvoj grada Tuzle Urbani i teritorijalni razvoj Tuzle u osmansko doba Uspostavom turske uprave u našim krajevima dolazi do osnivanja novih i razvoja zatečenih urbanih središta. glavnim pravcima turskog prodiranja u Evropu. na prijelomnim linijama zidova postojali su grudobrani. Tako je Tuzla od varošice izrasla. Razvijanjem naselja. spojeni sa Jalom. vjerovatno pokretni. nešto poslije 1533. polukružne kule nabijene zemljom. nešto prije 1548. a široki 12 stopa. tj. 21 A.. Jalska kapija se nalazila na južnoj strani i predstavljala izlaz na Jalu. Prilaze do kapija omogućavali su mostovi. i na sjevernoj strani bila je Džindićka kapija. cit. Upravo će na tom prostoru. a Stara i Poljska kapija predstavljale su ujedno glavne ulaze u palanku. blizu slanih bunareva. potrebno je naglasiti da je urbanizacija Bosne i Hercegovine u tursko doba posljedica kompleksnog djelovanja brojnih faktora. Na sjeverozapadnoj strani nalazila se Stara kapija. III. na jugoistočnoj strani. Geografski pregled. Atik mahala sa džamijom. sama razdaljina između Atik mahale. današnjeg Sonog trga. grad se znatno teritorijalno proširio u odnosu na srednjovjekovne okvire. njima je sa sjevera tekla voda potoka s okolnih brda koja je ovuda usmjerena. već u prvoj polovini 16. 103. Bakaršić. Ostali gradovi ili stagniraju ili propadaju jer u većini slučajeva nisu bili na pravcu prodiranja Turaka i u duhu s novim privrednim tendencijama toga vremena. kulture islama”. koliko kao posljedica pojava koje proizilaze iz političke i društvene strukture Turske Carevine. Još jednom o procesu urbanizacije za turskog doba u Bosni i Hercegovini. Sarajevo. 20 S. 18 Od gradskih naselja koja su Turci zatekli posebno se razvijaju ona koja su bila na putevima koji su povezivali ove prostore sa vrlo frekventnim Carigradskim drumom ili sa morem prema Dubrovniku i Splitu. 21 U periodu od formiranja prve muslimanske mahale pa do izgradnje palanke. Zidovi palanke bili su visoki 8 – 9 stopa. osim što je došlo do krupnih građevinskih promjena. jer u općoj ekonomskoj strukturi za turskog vremena nije došlo do bitnih promjena. stoljeća. U sredini palanke postojala je čaršija. 1973. cit.. Bakaršić. grupisanih prema kapijama sa unutrašnje strane. Poljska kapija se nalazila nasuprot stare kapije tj. izgrađeni od drveta. od oko 1533. do oko 1548. Pošto je voda iz Jale samo u nižem dijelu palanke mogla ulaziti u opkope. u naselje sa šest mahala od kojih su četiri bile u okviru palanke (Džamijska 18 19 S. Što je posebno važno “ona se ovdje ne pojavljuje toliko kao posljedica onog osnovnog faktora – razvijenijih proizvodnih snaga zemlje. Sarajevo. tačnije.

24 Svaka kasaba je imala čaršiju. 4. Sarajevo. godine iznosio 57. tekiju. str. knj. a broj hrišćanskih kuća sa 50 na 123 kuće. središte zanatstva. a iza njih su se nalazile magaze. Sl. Da jedno naselje dobije status kasabe. Mahala hisarije Ferhada. Putopis. Poljska kapija. trgovine i prometa. 2. 3. niz dućana i druge ustanove u čaršiji koje mu daju obilježje gradskog naselja. 1996. ono je moralo imati ne samo svoju teritoriju i granice. Handžić. Pri tome je broj muslimanskih kuća porastao sa 7 na 283. da bi 1548. sina Ahmedova). Priznavanje takvog statusa potvrđivano je posebnim pravnim aktom. Muzej istočne Bosne. Etnologija sjeveroistočne Bosne. eventualno hamam. Op. kroz koju je vodila glavna saobraćajnica i gdje su se sastajali putevi sa svih strana. Najčešće se prostirala duž glavne saobraćajnice. Kasabe su obično bile administrativni centri kadiluka ili bar nahije. a često se u njima i trgovalo. 22 Na porast broja kuća.D. Džafić mahala.. godine grad imao 406 kuća.. Sarajevo-Publishing. nego bar jednu džamiju. pri čemu istovremeno u okolnim seoskim naseljima dolazi do smanjenja broja stanovnika. Odlomci o jugoslovenskim zemljama. mekteb. Isa–begova. 636. 1995. str. sagrađene od čvršće građe. Tuzla. 78 . cit. Jalska kapija Sticanje naziva kasaba predstavljalo je krupan događaj u razvitku jednog naselja. Dućani u kasabama su bili mali. 2. han ili karavan-saraj. obično građeni od drveta. 2. Čelebi. Broj kuća je 1533. uglavnom od kamena. S. rasprave-studije-članci. U čaršiji se obavezno nalazila i džamija. a dvije izvan (Mahala subaše Alije i Kršćanska varoš).stoljeća Legenda: 1. odnosno stanovništva uticalo je imigriranje seoskog stanovništva u grad Tuzlu. stoljeća Tuzla je dobila status kasabe koji je zadržala kroz cijeli period osmanske vladavine. stambene površine grada. Položaj mahala unutar palanke u prvoj polovini 16. Timur–hodžina. te mahale. imaret. Mahale su bile smještene neposredno uz čaršiju i na padinama obližnjih brda. 24 E. Stara kapija. a time se mijenjao i pravni položaj gradskog stanovništva. 172 – 174. Od objekata društvenog značaja u čaršiji najčešći su bili hanovi koji su služili za odmor i prenoćište. Džindićka kapija. Kulenović.. 22 23 A. str. Čaršija se obično nalazila u središtu kasabe. 23 Do kraja prve polovine 16. Prirodni i društveno-istorijski uslovi kao osnova demografskog i urbanog razvoja Tuzle i okoline. 9.

79 .. cit. Jedan je bio glavni a od njega su se odvajali mnogobrojni ćorsokaci. 27 pa su zbog toga mahale nastajale izvan zidova i to teritorijalno prilično razmaknute jedna od druge. Mahala sagrakčije Murge (na zapadnoj strani palanke. 28 Od brojnih vakufa. Stav. Oko kuća bili su visoki zidovi. Na desnoj obali Jale bile su: Atik mahala (na istom mjestu kao u prvoj polovici 16. 28 Ibidem. pa se naziva još i Poljska mahala). 26 U drugoj polovici 16. 180. a njenom razvitku veoma su doprinijeli vakufi. iako ni ona po popisu iz 1600. omeđena Jalom. oko palanke. nasuprot Džindijske kapije) i Kršćanska varoš (razvila se na sjeveroistočnoj strani. Op. stoljeća razvile su se tri mahale i to: Mehmed– agina mahala (razvila se na mjestu nekadašnje Timur–hodžine mahale. na obje obale Jale. Pored stambenih zgrada. Širenjem grada izvan zidova palanke. stoljeća). ali i s druge strane palanke. današnja mahala Donje brdo) i Mahala Mosnik (nazvana kasnije Potočka mahala. Glavni sokak bio je obično krivudav. naslanjajući se na Atik mahalu). Najvjerovatnije je poslije 1548.. Veći dio naselja razvio se ipak na desnoj obali Jale tj. ona je postepeno gubila svoj značaj. 60. 146. a ponegdje i tekija. zbog čega samom legatoru i pripadaju “glavne zasluge za izuzetno brz urbani razvoj Tuzle sredinom XVI stoljeća”. str. cit. Op.. Tuzla. godine – 97 kuća). Od opisanih mahala koje su se u prvoj polovici 16. 29 25 26 N. tijesan i kaldrmisan. zatim mekteb. Mastilo. Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić” Tuzla. glavnom ulicom i palankom). Mahala Osmana ćehaje (iznad Mehmed–agine mahale. Časopis za društvena pitanja. Na lijevoj obali Jale do kraja 16. Gotovo svaka kuća u mahali imala je bašču i manji voćnjak. a prozori su redovno bili okrenuti u avliju. 2003. Razvitkom naselja sve se više širila i čaršija. 27 A. str. Handžić. te Kršćanska varoš. Može se reći da je u drugoj polovici 16. Turali–begova mahala (razvila se na relativno udaljenom ravnom terenu u pravcu poljske kapije. posebno je značajan Turalibegov. u mahali se nalazila bar po jedna džamija ili mesdžid. Do kraja 16. Op. požari su bili česta pojava u starim kasabama. cit. stoljeća u kasabi se nalazilo 9 muslimanskih mahala. stoljeća “već vladao princip da se naselje ne zbija u palanku”. Uloga i značaj Turalibegovog vakufa u urbanom razvoju grada Tuzle.. Mahala Mustafe džindije (na sjevernoj strani palanke. kulturu i umjetnost. 25 Ovakvom organizacijom postizao se dvostruki učinak: tišina u stambenim četvrtima i istovremeno manje gužve u čaršiji. današnja Jalska džamija). odnosno na lijevoj obali Jale gdje je bila džamija. stoljeća Tuzla se razvija u širokom prostoru izvan palanke. Hadži Hasanova mahala (čaršijska) na mjestu nekadašnje Isa–begove mahale i izvan palanke. U njenom okviru sve se više razvijaju javne ustanove i trg. nalazila se zapadno od Mahale Osmana ćehaje). Kasaba se širila na sve strane od kapija i odmah se počela širiti na lijevu obalu Jale. Kroz njih je prolazilo više sokaka. stoljeća nalazile u okviru palanke. Mahala Malkoča džindije (oko današnje zgrade pozorišta. iako je tokom vremena učvršćivana. a manje stambeno naselje. A. 111 – 112. 29 R. str. Djedović. str. godine požar uništio najveći dio naselja uključujući i veću polovinu Atik mahale.Osvrt na teritorijalni i populacioni razvoj grada Tuzle uglavnom izvan najvažnijih komunikacija. Benac. naslanjajući se na Turali–begovu i Mahalu Mustafe džindije). godine (42 kuće) nije imala ni polovinu od ranijeg broja kuća (1548. jer kako je poznato. samo je Džamijska (Atik) mahala zadržala svoje ranije ime i nalazila se sigurno u okviru palanke.

34. Handžić. U 17. 32 M. Položaj tuzlanskih mahala od druge polovine 16. Sl. godine u Tuzli je bilo više od 800 kuća. Muzej istočne Bosne. Tako je prvo obnovljena Čaršijska mahala. Poljska kapija. 3. Handžić. a na desnoj jedna mahala. godine na prostoru današnje mahale Gornje brdo) i Arslan–agina mahala (razvila se u prvoj polovici 17. Tako je Tuzla oko 1620.. Tuzla će u ovim granicama i sa navedenim urbanim sadržajima uglavnom dočekati 20. u 17. str. 187 – 188. ili oko 2500 stanovnika. Stara kapija. Jalska kapija. stoljeća granica Tuzle kao kasabe bila znatno proširena. pa se nazivala i Vikaljska mahala). 30 Iako je do kraja 16. str. 3. 73. Sarajevo. a nazvana po nekadašnjem selu Tušnju koje je činilo periferiju srednjovjekovne varoši Donje soli). Tuzla i njena okolina u XVI vijeku. jugoistoku (Osman– begova mahala) i jugozapadu (Vikaljska mahala). 4. 30 A. cit. 80 . Kosundže Osman–begova mahala (nastala poslije 1600. u 17. stoljeće. stoljeću povećavao se i broj kuća. Na lijevoj obali Jale razvile su se: Dželalina ili Mejdanska mahala (nastala u prvoj polovici 17. a samim time i broj stanovnika. Džafić Pošto su legatori i osnivači mahala prethodno najvjerovatnije predstavljali organe u proizvodnji soli ili zakupnike. to ni blizu nije bila završna faza njenog teritorijalnog širenja i građevinskog razvoja za vrijeme turske vladavine. stoljeća.. 32 i oko 4000 stanovnika. stoljeću veoma porasla. Dakle. Tuzla 1985. Džindićka kapija. 1975. stoljeća na tzv. Svjetlost. Klapić. stoljeća Legenda: 1. str. nastavljajući se na Mehmed–aginu i Mahalu Osmana ćehaje). te unutar već postojeće ali neizgrađene urbane strukture (Mejdanska mahala). Tuzlanski slani izvori i proizvodnja soli od XV do XVII stoljeća. 31 Uporedo sa teritorijalnim širenjem.D. Na desnoj obali Jale razvila se Tušanjska mahala (sjeverozapadno od palanke. Vikalju. 2. Do sredine stoljeća (oko 1655. 31 A. može se reći da je proivodnja soli više od svih drugih faktora doprinijela razvoju Tuzle u osmanskom periodu. stoljeću teritorijalno širenje ovog grada je nastavljeno. a vršene su i određene rekonstrukcije postojećih mahala. a ta proizvodnja je u 16. godine imala 500 kuća. a zatim su nastale još četiri manje mahale od kojih na lijevoj obali Jale tri. godine) broj kuća je povećan na 550. stoljeću Tuzla se širila prema sjeverozapadu (Tušanjska mahala). 100 godina Fabrike soli Tuzla. Op.. a 1674.

Ćilimković. gradovi dobijaju veći vojni značaj i imaju odbrambenu ulogu. 1870. Sarajevo. 36 M.. kao i epidemije kolere (1846. tačno određene teritorije. i 1730. 37 Ako se požarima i epidemijama dodaju nepovoljne prilike u okruženju. Iako od početka 19. 36 Tuzla sve do dolaska Austro – Ugarske ostaje na onom stepenu svog razvoja koji je dostigla u 16. str. utvrda je po svojoj arhitekturi bila slična srednjovjekovnim gradovima. Sagrađena u obliku četverougaonika. u sredini palanke. a među njima i Tuzlanska koja je osnovana između 1717. 167. stoljeća pa do 1878. Formiranjem Tuzlanske kapetanije palanka nije mogla imati vojno odbrambenu funkciju pa se 1760. Kapetanije su bile manje. stoljeća odrazilo se direktno i na razvoj gradova u Bosni i Hercegovini i mijenjanje njihove fizionomije i značaja kroz naredna stoljeća. str. ako ne i jedino značajno urbanističko ostvarenje u Tuzli. sa brojnim posljedicama. Tuzla i njena okolina u XVI vijeku. 1866. godine. – 1768. odnosno daleko od industrijske faze urbanizacije. Tuzla u osmansko doba..). 34 i kao takva sačuvana je sve do dolaska Austrije.). Regionalni istorijski arhiv. 35 Ako imamo u vidu da je stanovništvo Tuzle u 18. 1954. obuhvatala je obje Tuzle. stoljeću. godine jesu česti požari (1848. a sve je to bilo popraćeno učestalim pobunama. kao i teritoriju s druge strane Majevice i izlazila na Savu kod Brčkog. Handžić. i 17. industrijski period u razvoju gradova. Kamena utvrda je izgrađena u periodu od 1760. 37 Dž. 1990. godine. onda možemo kazati da nije bilo nikakvih povoljnih preduslova koji bi uticali na teritorijalni i populacioni rast Tuzle od početka 19. godine pristupilo izgradnji kamene utvrde. a koje su vezane za slabljenje Osmanskog carstva. tačnije na sredini trga ispred nekadašnje zgrade Općine. Ono što je obilježilo period od 1800. 33 Tuzlanska kapetanija se prostirala između Zvorničke i Gradačačke. 1975. Vresk. 35 A. Svjetlost. 213. 13. u vrijeme kapetana Derviš Hasana. Kapetanije u Bosni i Hercegovini. od kamena. od početka 18.. S tim u vezi osnivaju se kapetanije. 81 . Sarajevo. str. da bi definitivno bila porušena 1895. Kapetanije su se službeno zvale imenom glavnog grada (utvrde). Narodna štamparija. stoljeću živjelo u veoma teškim uslovima koji su proisticali iz velikih obaveza u izgradnji tvrđave. 1871. 144 – 146. do 1878.. Tuzla. 7. a svaki vojnik je bio plaćen za vojnu službu.. stoljeća započinje tzv. Zagreb. stoljeća pa do dolaska Austro – Ugarske 1878. str.. Čuvati granice od neprijatelja i puteve od hajduka i razbojnika bila je glavna zadaća kapetanija.. Kreševljaković. godine.. stoljeća bilo ih je i u unutrašnjosti i to uz glavne drumove koji su vodili u srednju Bosnu. raznih zloupotreba vlasti. a od 18. godine. 1855.. u prvo vrijeme samo duž granica koje su dijelile Osmansko Carstvo od hrvatskih zemalja. Osnove urbane geografije. One su bile vojnički organizovane. str. godine. onda možemo zaključiti da je kamena tvrđava najznačajnije. Školska knjiga. davanju raznih taksi. 33 H. bolesti i elemementarnih nepogoda. 34 Ibid..Osvrt na teritorijalni i populacioni razvoj grada Tuzle Slabljenje Osmanskog Carstva i povlačenje granica na Savu krajem 17. 1996.

Prirodni i društveno-istorijski uslovi kao osnova demografskog i urbanog razvoja Tuzle i okoline. 40 Dž. Druga. 41 U teritorijalnom pogledu. Tuzla 1985. U čaršiji se grade javni objekti koji se odlikuju grandioznošću. 37-45. a postojeći putevi se rekonstruišu i modernizuju.. O tradicionalnim načinima i spravama za proizvodnju soli u Tuzli vidi šire u: S.69 % (graf. Klapić. str. 42 Vidi o tome Stadt Dolnja Tuzla 1884. mnogo veća solana od one u Simin Hanu izgrađena je u Kreki 1892. uveden je monopol nad sonim resursima. 42 U populacionom pogledu Tuzla je austrougarsku okupaciju dočekala kao mali grad koji je imao oko 5000 stanovnika. Tuzla se u ovom periodu ne širi izvan onih granica iz 17.o. 1). Publikovao i štampao GAUSS d. godine.. Za vrijeme austrougarske uprave stanovništvo Tuzle je poraslo za 6 946 stanovnika ili za 131. stoljeća. 38 39 M.o. a preko nje i sa ostalim dijelovima Monarhije. R=1:1250 82 . str. dvije manje električne centrale koje su podmirivale preduzeća i grad električnom energijom itd. Džafić Period 1878 – 1945. 1996.. na istočnom i zapadnom dijelu grada podižu se vojni logori. a za zaposlenike u upravi. godine Period austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini za Tuzlu i okolinu karakterističan je po započinjanju industrijalizacije. 10. Tuzla. Muzej istočne Bosne. str. 41 S. Ibid. otvoren je rudnik uglja Kreka. fabriku piva. šumsko bogatstvo). 100 godina Fabrike soli Tuzla. Zatim se gradi mreža vodovoda i kanalizacije. ugalj. str. a građeni su u raznim stilovima. Prirodna bogatstva kojima je Tuzla sa okolinom raspolagala (so. 54-57. Zemlja između istoka i zapada. Tradicionalni načini i sprave za proizvodnju soli u Tuzli. Op. u austrougarskom periodu grad nije podizan planski. 40 Takođe. Tuzla. I pored velikih građevinskih zahvata.. Godine 1885. godine. parni mlin. odnosno njihova eksploatacija bila su ključni motiv stranih ulagača. Austrougarska vlast u Tuzli je izgradila i prvu fabriku špirita. godine u Simin Hanu podignuta je prva moderna solana. cit. 39 Godine 1880. privredi i vojsci grade se stambeni objekti. osim možda malog pomaka na istok i zapad. tuzlanski bazen je povezan sa željezničkom prugom u dolini rijeke Bosne. Izgradnjom uskotračne željezničke pruge Doboj – Simin Han koja je puštena u saobraćaj 1886. Bosnia ars. Kulenović. 38 Do austrougarske uprave so se proizvodila na tradicionalan i zastarjeli način. Kulenović.D. a 1884... 73. Pašić.

U gradu je bilo 2 700 kuća..06 23. 43 Period između dva svjetska rata je doba stagnacije kada je riječ o privrednom razvoju grada Tuzle. 83 .15 16.Osvrt na teritorijalni i populacioni razvoj grada Tuzle Grafikon 1. Porast broja stanovnika Tuzle po austrougarskim popisima stanovništva (u hiljadama) 14 12 10 8 6 4 2 0 1879 1885 1895 1910 5.. str..38 Katolici 237 795 2358 3839 % 4. U to vrijeme jedan broj tradicionalnih zanata se gasi. a istovremeno se razvijaju proizvodni.52 2. 3918 5171 5984 5859 % 76. a među tim doseljenicima bio je veliki broj radnika. Klapić.86 3.63 11.54 71. Stagnacija u privredi odrazila se i na demografska kretanja i razvoj naselja.82 Jevreji 17 134 360 349 % 0.91 14.34 Izvor: preuzeto iz: Dž.75. cit.1 7.76 0. godine) na 16 708 stanovnika (1931. 1879 1885 1895 1910 Muslim. Op. Tabela 1.06 31.93 58. broj stanovnika Tuzle je porastao sa 14 036 (1921.89 Ostali / 17 78 42 % / 0.33 1. Op. str. Op. 44 Prema popisima stanovništva između dva svjetska rata. “Za čitavo vrijeme postojanja Kraljevine Jugoslavije u gradu su izgrađene dvije manje ljevaonice željeza. osim porasta broja stanovnika dolazi i do promjena u strukturi stanovništva. zatim velepecara šljivovice sa modernim instalacijama i jedna manja tvornica cikorije”. str. cit.57 Pravosl. 947 1072 1447 1976 % 18. Dž. Vjerska struktura stanovništva Tuzle za vrijeme austrougarske uprave God.50 14. 45 Ibidem. odnosno 3 401 domaćinstvo. zanatlija. 1).1 Izvor: Popisi stanovništva BiH Usljed privremenog razvoja.2 10. Prema podacima iz tabele 1 vidimo da se u periodu 1879–1910 godine najviše povećalo katoličko stanovništvo zbog doseljavanja iz raznih dijelova Monarhije. vojnih lica itd. 45 43 44 M.51 48. Pašić.2 12. godine). 57.24 0. Pašić. cit. 73. što se najbolje vidi na primjeru vjerske strukture (tab.

Op.. 1983. i 1970. Igić – Muntić.. Nacrt. Najveći broj stanova izgrađen je u gradu Tuzli gdje je 1986. 46 Od porušenih javnih objekata treba istaći Gimnaziju. str. Tuzla 1985.D. Igić – Muntić. Dom Armije. Fenomen fenomena tonjenja Tuzle. Centar. srušen je veliki broj objekata iz austrougarskog. godine bilo ukupno 19 420 stanova. 48 Prostorni plan opštine Tuzla za period 1986-2000/2005. Novi Grad I. str. cit. godine grad se teritorijalno širio gotovo podjednako u svim pravcima. 257. Samostan. Sve je to bilo popraćeno i izgradnjom velikog broja privatnih porodičnih kuća. Od ukupne površine općinske teritorije na industriju je otpadalo 198. odvijala se u više faza. a centar grada je zahvaćen slijeganjem zbog eksploatacije slane vode za potrebe Fabrike soli u Tuzli. Sjenjak. Tako je npr. godine kada je prosječno godišnje građeno 1129 stanova. 60-62. Usljed rušenja brojnih stanbenih i javnih objekata u zoni slijeganja i prerazmještaja stanovništva unutar grada.5 ha ili 0. Medresu. do 1991. na Sjenjaku. Kula. Prisilne urbane promjene u centralnom dijelu Tuzle. Robnu kuću. 2003. Takođe. 250-251.. porušeni su i brojni individualni i kolektivni stanbeni objekti. 1986. Novi Grad II. počela izgradnja najvećeg stambenog područja u gradu. godine u sekundarnom sektoru na prostoru Općine bilo zaposleno 28 128 radnika ili oko 66 % od ukupnog broja zaposlenih. Zatim je u ulici Maršala Tita izgrađeno pet sedmospratnica. koje ima oblik elipse. 49 Ibid. Mosnik. 48 U vezi s intenzivnom industrijalizacijom kao i sveukupnim privrednim razvojem. Hotel „Bristol“. došlo je do „neplanirane hiperurbanizacije gradskih zona koje se nalaze zapadno i istočno od centra. str. 49 Početkom 70-ih godina prošlog stoljeća organizirana stambena izgradnja najviše je došla do izražaja na desnoj obali Jale. Stari Grad. na 40 ha zemljišta. Kreka. Mandžić. Najznačajniji poduhvat u ovom periodu je izgradnja naselja Stupine u jugoistočnom dijelu grada od 10 stambenih blokova. Gradnja. Na području Općine bilo je zastupljeno 18 industrijskih grana.. Poštu. sa oko 1200 stanova. U periodu od 1981. Periodi najintenzivnije stambene izgradnje bili su između 1960. Tuzla. te period između 1971. Stav. str.65 %. kojom se dobilo preko 6000 stanova. godine kada je prosječno godišnje građeno 1120 stanova u Općini. Pored ovoga urbanom 46 E.. str. 50 D. Muzej istočne Bosne. intenzivna je bila i stambena izgradnja. ali i kasnijih perioda. Mejdan.2 ha obuhvatajući mjesne zajednice: Batva. Slatina. 18. Tako je između naselja Brčanske Malte i Soline izgrađeno veliko stambeno naselje – Nova Solina. a istočno do Slavinovića. Džafić Period socijalističke izgradnje Period intenzivnije izgradnje u gradu Tuzli nakon drugog svjetskog rata obilježen je teritorijalnim širenjem uglavnom prema istoku i zapadu. Solana. kasnije i hemijske industrije. te zbog doseljavanja velikog broja stanovnika koje se zapošljavalo u industriji. Zatim je. Brčanska malta. Na zemljištu zahvaćenim slijeganjem. Jala.“ 50 Tako je grad Tuzla u socijalističkom periodu zahvatio prostor od 3092. 47 Razvoj Tuzle poslije drugog svjetskog rata u prvom redu je odredila industrija. Kameni sud. 47 D. 84 . Tuzla. 100 godina Fabrike soli Tuzla. Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić”. zgradu „Barok“ itd. 50. Ši selo i Tušanj (bez naselja Rasovac). i 1980. a u njima je živjelo više od 10 000 stanovnika. Krajem sedamdesetih godina grad se teritorijalno proširio sjeverno do Doknja.

Porast broja stanovnika grada i općine Tuzla u periodu 1948 – 1991. stambenom izgradnjom. a jedno od njih je i današnja Tuzla. te poprima karakteristike orjentalno – islamskih gradova.88 % ukupnog općinskog stanovništva (graf.Osvrt na teritorijalni i populacioni razvoj grada Tuzle području pripadali su su i dijelovi naselja Brđani. Tako je stanovništvo ovog grada 1948. godine imalo 20 815 odnosno 41.3 121. Grafikon 2. 51 Prostorni plan opštine Tuzla za period 1986-2000/2005. godine (u hiljadama) 140 120 100 80 60 40 20 0 1948 1953 1961 1971 1981 1991 grad općina 82. ipak je uska dolina Jale odlučujuće uticala da se gradsko područje značajnije razvija u pravcu istok – zapad. 51 Uporedo s industrijalizacijom. I pored toga što se teritorijalno širenje odvijalo u svim pravcima.. Križani. Slavinovići i Solina. doveo je do naglog teritorijalnog i populacionog razvoja grada.3 38. Tuzla je imala 84 244 stanovnika. Godine 1991. Grabovica Donja. U vrijeme austrougarske uprave urbani sadržaji u gradu Tuzli poprimaju karakteristike srednjoevropskih gradova. 2).4 54 107. 1986.78 % stanovnika Općine. Vršani. 85 . došlo je do kontinuiranog rasta broja stanovnika grada Tuzle.8 20. Dolovi.2 65 Izvor: Popisi stanovništva BiH Zaključak Prirodna bogatstva i povoljan geografski položaj šireg tuzlanskog područja odlučujuće su uticali na veoma rano formiranje naselja na ovom području. privrednim razvojem i dr. Orašje. Proces industrijalizacije koji je značajnije zahvatio Tuzlu u socijalističkom periodu. Husino. Nacrt. što čini 63. Tuzla.7 131. kada naselje stiče status grada (kasabe). a osim prožimanja stilova gradnje dolazi i do prožimanja istočne i zapadne kulture. Teritorijalni i populacioni obuhvat naselja je dosta nepoznat sve do dolaska Osmanlija.4 60 49. religije itd.8 25. običaja.8 84.

. Tuzla 1985.. Godina 13. Sarajevo.D. 1978. Čelebi E. 18. 100 godina Fabrike soli Tuzla. Stav. 2003. Tuzla. Igić – Muntić D. Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić” Tuzla. Zemlja između istoka i zapada. 14.. Muzej istočne Bosne. Odlomci o jugoslovenskim zemljama.. Tuzla. Putopis. Tuzla i njena okolina u XVI vijeku. Jiriček J. 7. Sarajevo. 24.. XIV – XV.. Tuzlanski slani izvori i proizvodnja soli od XV do XVII stoljeća. Geografski pregled. Tuzla. raspravestudije-članci. Muzej istočne Bosne.. Školska knjiga. Djedović R. Službene novine Tuzlanskog kantona.. 1996. Sarajevo. kulturu i umjetnost. II. 8. Specifičnost urbanog fenomena Bosne i Hercegovine. 2003. Kasaba kao vrsta naselja. Kreševljaković H... Prisilne urbane promjene u centralnom dijelu Tuzle. Kulturna istorija Bosne i Hercegovine. 2. Razvoj grada kroz stoljeća. Handžić A. 13. 100 godina Fabrike soli Tuzla. 17. 1951. 1980. Svjetlost. 1959. Tuzla. Tuzla. Časopis za društvena pitanja.. 1985. 5. Školska knjiga. Prostorni plan opštine Tuzla za period 1986-2000/2005. Inštitut za geografija Universe v Ljubljani.. Handžić A.. Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države. Milić B. 15. Etnologija sjeveroistočne Bosne. Sarajevo-Publishing. Džafić Literatura 1. Basler Đ. 11. 1995. Muzej istočne Bosne. Muzej istočne Bosne. Praistorijska naselja na području Tuzle. 100 godina Fabrike soli Tuzla. kulturu i umjetnost. Tuzla septembar 2006. Pašić Dž. Tuzla. 86 Bakaršić S. 21.. Tuzla. knj. 10. Kulenović S. 2. 1995. Sarajevo. Tuzla. 19. Sarajevo. Nacrt. Osnove urbane geografije. Prirodni i društveno-istorijski uslovi kao osnova demografskog i urbanog razvoja Tuzle i okoline. Stav. Narodna prosvjeta.. 1985. 1996. 1975. Tradicionalni načini i sprave za proizvodnju soli u Tuzli. Regionalni istorijski arhiv. Mandžić E. Bosnia ars. Tuzla. broj 9. 1955. Prostorni plan za područje Tuzlanskog kantona za period 2005-2025. Kapetanije u Bosni i Hercegovini. . Veselin Masleša. 3. 100 godina Fabrike soli Tuzla. 6. Bakaršić S. Ćilimković Dž. 1985. Zagreb.. 1986. Časopis za društvena pitanja. Sarajevo. Vresk M. Narodna štamparija. Zagreb. Tuzla. Sarajevo.. Župa i grad Soli u srednjem vijeku. Muzej istočne Bosne. III. Privredni razvoj Tuzle od prethistorije do II svjetskog rata. 1973. 100 godina Fabrike soli Tuzla. Tuzla u osmansko doba. 12. 4. 1985. 1990. Muzej istočne Bosne. Sarajevo. 2003. Svjetlost. srednji vijek. Benac A. Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić” Tuzla. Tuzla.. 9. Milić V. 1996. Trgovački drumovi i rudnici Srbije i Bosne u srednjem vijeku. Kulenović S. Kovačević – Kojić D. Stav. 22. Uloga i značaj Turalibegovog vakufa u urbanom razvoju grada Tuzle. Fenomen fenomena tonjenja Tuzle. 23. Geografski pregled.. 1954. Geographica Slovenica 10. Klapić M. Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić”.. Mastilo N.. 16... Još jednom o procesu urbanizacije za turskog doba u Bosni i Hercegovini. 20.

Dr. functions. its spatial structure. its significance in area and other urban-geographical processes. urban-geographical development. 87 – 99 (2007-2008) Originalni naučni rad URBANOGEOGRAFSKI RAZVOJ GRADA TEŠNJA URBAN-GEOGRAPHICAL DEVELOPMENT OF CITY TEŠANJ Mr. Relieves of different social and political systems in this area reflected on demographic. Rezultati ovog istraživanja pokazuju veoma dugi i dinamičan urbanogeografski razvoj naselja Tešanj. Fadila Kudumović. Prirodno-matematički fakultet. Abstract With around 6. Univerzitet u Tuzli Abstrakt Grad Tešanj sa oko 6 500 stanovnika je najveće naselje općine Tešanj čiji postanak i razvoj možemo pratiti još od prahistorije. social topography. urbani centar. economic and urban-geographical development.500 inhabitants Tešanj city is the biggest settlement of municipality Tešanj which development can be followed since prehistory. . Ključne riječi: Tešanj. Mr. funkcije. urban centre. Različiti faktori u različitim historijskim periodima uslovili su specifičan urbanogeografski razvoj ovog naselja. Posebnu pažnju obratili smo na period nakon Drugog svjetskog rata. redovni profesor. Smjena različitih društveno-političkih sistema na ovom području odrazila se na demografski. industrial urbanisation. Mentioned factors influenced on territorial expansion of this city. industrijska urbanizacija. značaj u prostoru i druge urbanogeografske procese. socijalnu topografiju. urbano-geografski razvoj.Zbornik radova PMF 4 i 5. Navedeni faktori su uticali na teritorijalno širenje grada. Alma Kadušić. Salih Kulenović. We gave special attentions to the period after Second World War and contemporary situation which is characterized by intensive process of industrialisation and this process is significantly influencing on urban development and territorial expansion of Tešanj city. privredni pa samim tim i na urbanogeografski razvoj Tešnja. na njegovu prostornu strukturu. Results of this research are showing very long and dynamic urban-geographical development of settlement Tešanj. viši asistent. Different factors in different historical periods caused specific urban-geographical development of this settlement. te savremeno stanje koje je karakteristično po intenzivnom procesu industrijalizacije koji se značajno odražava na urbani razvoj i teritorijalno širenje grada Tešnja. viši asistent. Key words: Tešanj.

Čini ga specifično urbanogeografsko područje čiji postanak i razvoj možemo pratiti još od prahistorije. 135-136 88 . kulturni i politički centar. te gradnja novih urbanih objekata. Zahvaljujući gradnji mnogobrojnih urbanih sadržaja Tešanj u vrijeme turske uprave stiče status kasabe. značajniji urbanogeografski razvoj naselja Tešanj počinje u periodu turske uprave. godine urbani sadržaji grada Tešnja pretrpjeli su značajna oštećenja. godine Tešanj se rasprostirao na 5. a formiranjem srednjovjekovne bosanske države značajno je obnovljena i dograđena. Tek nakon Drugog svjetskog rata. 1991. politički i upravni centar šire okoline. Međutim. Tešanjska gradina je ponovo obnovljena i 1 Slika 1. Tešanjska gradina Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti i površina naselja.9 km2 površine gdje je živjelo 5 644 stanovnika. te ovaj grad prestaje da postoji kao privredni. te se mijenja njegova prostorna struktura i funkcije. Nakon uspostave austrougarske vlasti nastavlja se izgradnja urbanih sadržaja ovog grada. Kulenović 1. Savezni zavod za statistiku. Upravo ta činjenica je uticala na razvoj Tešnja kao odbrambenog grada. Nakon završetka rata počela je obnova porušenih i starih. Uvod Grad Tešanj predstavlja najveći urbani centar istoimene općine. Prema popisu stanovništva 1991. a nastavili i dogradili Rimljani. pod uticajem intenzivnog procesa industrijalizacije. U ovom periodu grad Tešanj postaje značajan privredni. Međutim. Stara gradska jezgra grada Tešnja je dobila svoj današnji izgled i fizionomiju. S. U periodu Kraljevine Jugoslavije počinje stagnacija privrednog i urbanog razvoja Tešnja.A. Kadušić. a i gradskog naselja i centra šire okoline. str. Beograd. Tešanj u ovom periodu gubi na svom privrednom značaju. Teritorijalni razvoj grada Tešnja Iako je Tešanj od svog postanka u raznim vremenima ponekad bio i izvan glavnih putnih komunikacija njegov povoljan geografski položaj na prelazu između planinskog i ravničarskog područja kao i njegov topografski položaj zahtijevali su da ovo naselje postane veliko fortifikacijsko utvrđenje i uporište koje će odolijevati napadima neprijatelja. Gradina je znatno oštećena prodorom Slavena u ove krajeve u VI i VII vijeku. Kudumović. a posebno slabi njegova trgovačka funkcija. Staru jezgru grada Tešnja predstavlja Stari grad ili Gradina čije su temelje izgradili Iliri. 2. godine. F. Tešanj zahvata industrijska urbanizacija koja je dovela do teritorijalnog širenja i savremenog urbanog razvoja grada Tešnja. 1 U periodu od 1992-1995.

Planjax.) . Sarajevo. Sarajevo. Sarajevo. str. 8 Kasaba (ar. Sarajevo. Narodna bibilioteka Tešanj. bilo je potrebno da se steknu određeni uslovi.. str. str. 225-226 89 . područje jednog kadije.. godine Tešanj je upisan kao kasaba (varoško naselje). Međutim. 141-166 5 Kaza (ar. manji provincijski grad. Svjetlost. Tom prilikom gradina je dobila današnji izgled i fizionomiju. godine kada na ovo područje dolaze Turci. 398 9 Dućan (ar. u to vrijeme Tešanj je predstavljao kazu 5 u okviru banjalučkog sandžaka.) . trg). Anali Gazi Husrevbegove bibilioteke u Sarajevu. 1966.varoš. Naučno društvo NR BiH. 7 Za urbani razvoj grada Tešnja posebno veliku ulogu je odigrao Ferhad-beg i turska vlast. Djela XIV. A. 3 U vrijeme turske ekspanzije na ovom području Tešanj se nalazio u sastavu Srednjovjekovne bosanske države. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. 1998. određen broj dućana 9 . Polovinom devetnaestog vijeka nastale su krupne promjene u podjeli bosanskog pašaluka. godine. 1886. ponovo dolazi do administrativnih promjena. Tešanj u početku nije ostao dugo pod turskom vlašću jer su ga Mađari ponovo osvojili i pod njihovom vlašću ostaje sve do pada srebreničke banovnine 1512. Pretpostavlja se da je bio središte oblasti koja se nalazila između ugarskih banovina (jajačke i srebreničke). Takođe je u vrijeme turske uprave izgrađena i Sahat-kula visine 18. Bibilioteka-Posebna izdanja.. str. 4 Handžić. 1966. H. 1966.5 metara koja je pokazivala "alaturka" vrijeme sve do 1890. 1974. Sarajevo.. Da bi ovaj grad prerastao u kasabu 8 . godine.: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku. godine kada je iz Beča donesen sat koji pokazuje evropsko vrijeme. godine za vrijeme turske vladavine. grad sa orijentalno-muslimanskom fizionomijom. Tešanj.: Bosanski pašaluk. Osnovni uslovi da bi jedan grad prerastao u kasabu bili su da ima muslimanski vjerski objekat (džamiju. 2 U pisanim izvorima Tešanj se prvi put spominje u povelji bosanskog kralja Stjepana Tomaševića 1461. A. Svjetlost. kada osim Maglaja i Doboja zauzimaju i grad Tešanj. 6 Za vrijeme austrougarske uprave Tešanj predstavlja srez u okviru okružja Banjaluka.trgovačka radnja. Po toj novoj podjeli Tešanj je bio u rangu mudirluka (sreza)..srez. Situacija se značajno promijenila 1476. str. 1959. Svjetlost. Planjax. A. 1995. U turskim defterima iz 1570 i 1604. 2 Tešanj-kulturno-privredni informator. 184-233 7 Štatistika miesta i žiteljstva Bosne i Hercegovine po popisu naroda od 1. Godine 1868. maja 1885. Početkom turske uprave Tešanj u sklopu nove administrativne podjele postaje administrativno i privredno središte šire okoline. A. Na osnovu podataka u turskim defterima možemo zaključiti da je grad Tešanj za vrijeme osmanske uprave predstavljao najznačajnije urbano središte šireg područja.: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku. 403 6 Šabanović. Sarajevo.: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku.. 4 U drugoj polovini XVI vijeka Tešanj postaje središte sudske vlasti za više nahija i to u rangu kadiluka. godine koji svom stricu Radivoju Krstiću daruje "na Usori grad Tešanj".: Gazi-Husrev-begovi vakufi u tešanjskoj nahiji u XVI stoljeću. Odjeljenje istorijskofiloloških nauka. a u sklopu banjalučkog kajmakamluka. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić.Urbanogeografski razvoj grada Tešnja. Pripadali su mu Doboj i Žepče. str.. Grad postoje središte Tešanjske nahije koja je obuhvatala prostor veći od onog koji općina danas zauzima.) . dograđena 1745. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. 810 3 Katalog tešanjske privrede 1998-1999.

Sarajevo. Kudumović. 14 Gazi Ferhad-begovu ili Ferhadiju.. 2006. odnosno čaršijsku džamiju Ferhad-beg je izgradio prije 1559. 1966. R. str. 309 13 Handžić.: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku. mehtef (ar. medresu 11 . 1966. Ferhad-beg je u Tešnju do 1559.) . godine u kome se Tešanj vodi kao kasaba koja se sastoji iz dvije mahale 16 u kojima su bile 224 muslimanske kuće. R. 138 14 Alić. Novu mahalu i Mahalu raje. A. Status kasabe obezbjeđivao je njenim stanovnicima različite povlastice. str. Kadušić.. Sarajevo. Mahale iz ovog perioda nosile su naziv Nova mahala. O tome detaljnije vidjeti: Ćeman. hanove itd. 451-452 12 Han (pers. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. godine. palača.). 1966. str. str. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić.... Za svog života Ferhad-beg se odlučio na izgradnju mekteba 15 i medrese. 18 Tešanj je i pored sticanja statusa kasabe i njegovog zapaženog razvoja na početku turske uprave. gradska četvrt. M.: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku. Sarajevo. Svjetlost. Svjetlost.. 550 11 Medresa (ar. A. mektep.) . Anali Gazi Husrevbegove bibilioteke u Sarajevu. Gazi Ferhad-begova i Hadži Omerova). 1974.muslimanska osnovna vjerska škola. han 12 .dio grada ili sela.: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku. Centar za kulturu i obrazovanje. Sarajevo.. 20 15 Mekteb. zaselak. Svjetlost. 1999. Kulenović karavan-saraj 10 i još neke ustanove koje bi gradu davale obilježje muslimanskog gradskog naselja. do 1787.: Gazi-Husrev-begovi vakufi u tešanjskoj nahiji u XVI stoljeću.: Tešanj-grad kome se rado vraćam. te izgrađene tri džamije (Sultan Selimova.. 1999. a za potrebe održavanja i obavljanja funkcija ovih objekata pored gotovog novca uvakufio je i prihode koji su ubirani sa njegovih posjeda. Tešanj. 439-440 17 Prema nekim izvorima u turskom popisnom defteru iz 1604. godine kasaba Tešanj imala je tri mahale i to: Mahalu džamije umrlog Ferhad-bega..: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku. Planjax. A.. Tešanj. A.dvor.) .muslimanska vjerska škola u koju se stupa po završenom mektebu ili ruždiji. Sarajevo.) . godine izgradio džamiju.) .A. F. 17 Godine 1665. te Mahala džamije Ferhadije. 68 90 . O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. Navedeni urbani sadržaji pokazuju da je Tešanj u XVI vijeku bio urbano naselje orijentalnog tipa. Brkić. Pored toga izgradio je 32 dućana. turskim nadiranjem prema sjeveru i zapadu počeo stagnirati zato što je ostao u pozadini i zato je početkom 10 Slika 2. H. Sarajevo. Tešanj. str.: Urbana antropologija Tešnja (1461-1878. deva i dr. str. A. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. Hanovi su se nalazili u gradovima i na drumovima. str. Saraj (pers. Svjetlost. str. Ferhadija džmija i stari grad Karavan (pers.Zgrada (kuća) koja služi za svratište i prenoćište putnika. 455 16 Mahala (ar. O tome više doznajemo iz turskog deftera iz 1604. konja. mlinove.: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku. 1966. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. godine. Planjax.povorka robom natovarenih kola. A.. str. 14 18 Alić. Brkić. Svjetlost..) . a njeno detaljno renoviranje trajalo je od 1786. S. A. 13 Za vrijeme turske uprave u Tešnju su osnovane dvije medrese. 1966.: Tešanj-grad kome se rado vraćam. 397. godini Tešanj je imao 300 kuća.. A. mejtef.

. godine u svom osvajačkom pohodu napao i Tešanj ali ga nije uspio osvojiti. Centar za kulturu i obrazovanje. godine. a spominje se još 1864. H.: Tešanj-grad kome se rado vraćam.: Urbana antropologija Tešnja (1461-1878. Tešanj. Planjax. 1998. a 1884. O tome detaljnije vidjeti: Ćeman.. godine osnovana je Opća škola u Tešnju.).. godini sagrađena je zgrada kotara ili zgrada općine Tešanj. Godine Slika 3. Planjax. Krajem devetnaestog stoljeća Tešanj ima tri medrese. a slijedeće 1898. Za vrijeme austrougarske uprave javljaju se prvi znaci stagnacije ovog područja. Tešanjske mahale u ovom periodu su se razvijale oko izgrađenih džamija. Bibilioteka-Posebna izdanja. te Gumanjska ili Hasanbegovića džamija. a iste godine osnovana je i vatrogasna služba. Ovo je vrijeme ubrzanog urbanog razvoja. Međutim i za vrijeme austrougarske uprave grade se određeni urbani sadržaji.. O tome detaljnije vidjeti: Tešanj-kulturno-privredni informator. Grad postaje trgovački centar gdje se vrši razmjena dobara između okolnih područja i prekosavskih krajeva. XVII vijeka i došlo do stagnacije u urbanom razvoju grada Tešnja. 20 Ovakva situacija trajala je do austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine. od čega 2 295 19 20 Katalog tešanjske privrede 1998-1999. u Tešnju je izgrađen hotel "Angelius" sa pet ležaja. Te godine u Tešnju je izgrađena Muslimanska djevojačka škola. Planjax. Tešanj. 21 U 1885. godine možemo vidjeti da je grad Tešanj imao osam mahala. (Prilog 1). grad se teritorijalno širi. Gradsko utvrđenje i urbano središte grada se tada renoviraju. Radilo se o slijedećim džamijama: Čaršijska ili Ferhad-begova džamija. Hamzabegova džamija. Planjax. Zgrada općine izgrađena 1885.Urbanogeografski razvoj grada Tešnja. Tešanj. M. Tako je naprimjer već 1881. Svrsishodnost utvrđivanja tešanjske tvrđave pokazala se opravdanom veoma brzo. R. Tabačka. 1995. Brkić.. te pred kraj XVIII vijeka ima sedam mahala. Narodna biblioteka Tešanj.. godine u Tešnju je izgrađena još jedna veoma važna institucija. godine izgrađena je prva ambulanta. 1998. Iste godine osnovana je i prva apoteka. godine 1897. a 1885. a posebno u pogledu slabljenja trgovačke funkcije Tešnja. 12 22 Alić. te su obično ove mahale nosile i imena džamija.. godine počela je modernizacija puta TeslićBanjaluka. Međutim. 91 . Biblioteka-Posebna izdanja. 2006. 1999. Serava i Kapa džamija. 19 Vremenom Tešanj pored strateškog značenja dobija i ekonomski značaj. Princ Eugen Savojski je 1687. zbog doživljenog poraza naredio je da se čaršija spali i uništi. 22 Godine 1886. godine u Tešnju je živjelo oko 3 068 stanovnika. str. Ciganlučka ili Mustafa-pašina džamija. Tek krajem XVII vijeka položaj Tešnja ponovo dobija na značaju u odbrani granica turske carevine. Tom prilikom devastirana je stara urbana jezgra. Prema austrougarskom popisu iz 1910. Riječka džamija ili Donječaršijska džamija. 70 23 Katalog tešanjske privrede 1998-1999. str. 23 Na osnovu urbanističkog plana grada Tešnja iz 1882. 25-35 21 Prvi ljekar u Tešnju bio je Hadži Aljo Mešić. godine u Tešnju osnovana poštanska služba. str. A.

U 1949. Godine 1968. godine. počeo je sa radom Dom kulture itd. 153 rimo-katolika. 67-75 Strategija razvoja općine do 2000. komunikacijskog i urbanog zastoja. O tome detaljnije vidjeti: Vresk. Susjedni gradovi poput Doboja. 25 Dakle. 24 Još za vrijeme turske uprave postojala je kanalizacija grada Tešnja. Maglaja i Teslića našli su se na boljem geoprometnom položaju dok je Tešanj ostao izolovan od glavnih putnih komunikacija tog perioda (Bosanski Brod-Sarajevo).. Kadušić. S. njegove funkcije i značaj u prostoru. U ovom periodu dolazi do privrednog. uporedo sa industrijskim razvojem dolazi do intenzivnijeg procesa urbanizacije što se odrazilo na prostornu i funkcionalnu strukturu grada Tešnja. te Tešanj-Tešanjka. a 1980.: Osnovi urbane geografije. 173 26 Pod funkcionalno-prostornom strukturom grada podrazumijevamo prostorni raspored i prostorno različite koncentracije i kombinacije gradskih djelatnosti. 26 Tešanj je pod uticajem razvoja sekundarnih djelatnosti. Zagreb. pušten je u rad gradski vodovod u Tešnju. Neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata započelo se sa izgradnjom urbanih sadržaja u Tešnju..: Tešanj-grad kome se rado vraćam. Zagreb. Školska knjiga. Kulenović muslimana. Godine 1951. 1999. a njena modernizacija je izvršena sedamdesetih godina XX vijeka. A. Teslić i Maglaj. Već pedesetih godina prošlog vijeka dolazi do izgradnje prvih stambenih i privrednih objekata ali do intenzivnije urbane izgradnje dolazi tek sredinom šezdesetih godina XX vijeka. Početkom dvadesetog vijeka počinje stagnacija Tešnja. Tešanj. M. Kudumović. 1996. str.. 1972. Do Drugog svjetskog rata u Tešnju su bile najznačajnije poljoprivredna i zanatska funkcija. 265 pravoslavnih stanovnika. godine. odnosno način korištenja zemljišta. 18-19 92 .. Školska knjiga. Brkić. F. te Tešanj prestaje postojati kao kulturni. Tek pedesetih godina XX vijeka nakon elektrifikacije ovog područja dolazi do znatnijeg razvoja industrije. odmah nakon završetka Drugog svjetskog rata uspostavljen je novi socijalistički sistem sa dominantnom ulogom državnih organa i centralističkim planiranjem u privredi. Od najznačajnijih treba spomenuti Dječji dom za ratnu siročad osnovan 1946. 1990. te se počelo sa izgradnjom Doma kulture.: Osnovi urbane geografije. R. a posebno industrije. M. str. 27 Na urbani razvoj grada Tešnja značajnu ulogu odigrao je i razvoj saobraćaja. Planjax. jedan grko-katolik. Godine 1971. Općina Tešanj. 52 jevreja i dva evangelca. Tada se u Tešnju osnivaju velika privredna preduzeća zbog čega se formira industrijska zona u Tešnju (u prigradskom naselju Bukva) što se značajno odrazilo na dalji tok urbanog razvoja grada Tešnja. str. prosvjetni. Nakon Prvog svjetskog rata Bosna i Hercegovina ulazi u sastav Kraljevine Jugoslavije. Do razvoja značajnijih i modernijih saobraćajnica u općini Tešanj došlo je tek šezdesetih i sedamdesetih godina XX vijeka kada se pristupilo izgradnji modernog asfaltnog puta Doboj-Teslić. 1990. 59-100 27 Vresk. zahvatio proces industrijske urbanizacije. Iste godine osnovana je Narodna biblioteka u Tešnju. godini osnovana je škola učenika u privredi. a zatim i Jelah-Tešanj. te niža realna gimnazija.A. Tek pred Drugi svjetski rat Tešanj ponovo postaje sjedište kotara. administrativni i politički centar. metalna i mašinska industrija što je značajno uticalo na dalji urbani razvoj grada. na njegovu prostornu strukturu.. Nakon Drugog svjetskog rata ove dvije djelatnosti i dalje imaju primat. godini u Tešnju je u neposrednoj blizini Gradine izgrađena moderna pijaca. str. Tešanj. a i drugim njegovim dijelovima razvija se tekstilna. u predgrađu Tešnja u naselju Bukva. u Tešnju je 24 25 Alić. a te funkcije preuzimaju susjedni kotari Doboj. izgrađen je hotel "B" kategorije. Naime.

Tuzla. M.9 km2 i tu je živilo ukupno oko 5 644 stanovnika. populacijsko-demografske i morfološke strukture. A. Zbornik radova Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Razvoj prostorne strukture grada Tešnja Prostorna struktura obuhvata prostorni raspored. 1. 2005. od čega 4 696 Muslimana.. BiH i svijeta. Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu u periodu 1992-1995. Po okončanju agresije došlo je do obnove starih i gradnje novih objekata. str. 1998. Tešanj je lociran u dolini rijeke Tešanjke koja izvire u Crnom Vrhu i korito vodotoka kroz grad se pruža u pravcu jugozapad-sjeveroistok.: Devastacija urbanih sadržaja na području Tuzlanskog kantona u periodu agresije na R BiH 1992-1995. Pod funkcionalno-prostornom strukturom grada podrazumijeva se prostorni raspored i prostorno različite koncentracije i kombinacije gradskih djelatnosti. godine. O tome detaljnije vidjeti: Kadušić. Pojam urbicid označava uništavanje svega što je gradsko. 2. 295 Srba. 59-61 93 .Urbanogeografski razvoj grada Tešnja. Pri tome se najveća pažnja posvećuje stambenim i poslovnim zonama. prirodna osnova grada ili njegov topografski smještaj. Funkcionalno-prostorna struktura Funkcionalna struktura grada Tešnja rezultat je nekoliko faktora od kojih su najvažniji korištenje pojedinih djelatnosti gradskim prostorom.: Osnove urbane geografije. S.. 3. privredni i drugi objekti. 3. te na taj način poboljšala prilično nepovoljan saobraćajno-geografski položaj Tešnja. Smajić. godine grad Tešanj je pretrpio znatan urbicid. 28 Pred agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu grad Tešanj zahvatao je površinu od 5. Školska knjiga. izgrađena nova pošta i automatska telefonska centrala koja je povezala Tešanj sa drugim djelovima općine. Planjax. 31 28 29 Katalog tešanjske privrede 1998-1999. str. odnosno način korištenja zemljišta. Godina II.. Panorama stare urbane jezgre Tešnja gradu. te sistem veza i odnosa između elemenata pojedinih fenomena u gradu. 29 Velika oštećenja u gradu pretrpjeli su stambeni.. 1990. 214 Hrvata. 53-59 30 Vresk. Svezak Geografija. Br. Zagreb. te uticaj različitih društveno-ekonomskih i kulturnih elemenata kroz duži vremenski period. 30 Na prostornu strukturu i teritorijalni razmještaj urbanih sadržaja Tešnja značajno je uticala prirodna osnova.. te saobraćaju u Slika 4. Bibilioteka-Posebna izdanja. 51 31 Ibid. U geomorfološkom pogledu radi se o uskoj kotlini koja se nalazi na oko 230 m nadmorske visine. 390 Jugoslovena i 69 ostalih. Budući da je grad smješten u prostoru koji je izgrađen urbanim sadržajem onda taj isti prostor možemo proučavati s aspekta njegove funkcionalne. str.

te noviji evropski dio grada. 1990.Banjaluka. Osim toga Tešanj nema jače izražen nodalni značaj za širi prostor BiH Na kraju dakle možemo zaključiti da je u gradu Tešnju izražen određen funkcionalni zoning (poslovna zona u centru grada. te industrijska zona na periferiji grada itd.A. U samom centru grada nalazi se poslovna zona u kojoj je koncentrisana većina poslovnih djelatnosti (banke. Na površini od 5. na sjevernoj periferiji grada. tj. u predgrađu naselja Bukva. U užem centru grada dominiraju starije i niske zgrade iz turskog i austrougarskog perioda. Obje saobraćajnice povezuju grad Tešanj sa magistralnim putnim pravcem Doboj . Zagreb. (Prilog 2). M. Gravitira mu 39 seoskih naselja istoimene općine. U turskoj jezgri preovladavaju jednospratne i dvospratne stambene jedinice u čijoj je gradnji primjetan orijentalni stil.: Osnove urbane geografije. S.2.9 st/km2. stara se gradska jezgra Tešnja može podijeliti na tursku jezgru (Gornja čaršija) i austrougarsku jezgru (Donja čaršija)..9 km2 živilo je oko 5 664 stanovnika. a zatim opada prema periferiji. Pored ovog putnog pravca značajno je pomenuti i putni pravac koji Tešanj povezuje sa Tešanjkom. godini prosječna gustoća naseljenosti povećala se na 1 108. trgovine. 3. Takođe. 101-122 94 . Od stare čaršije. Orijentalni uticaj odrazio se na raspored saobraćajnica u gradu Tešnju. F. Kao i kod drugih gradova svijeta koji su bili pod orijentalnim uticajem prostorna struktura odlikuje se nepravilnom mrežom ulica (uske i nepravilne ulice s velikim brojem slijepih ulica). Maglaj i Teslić. Za vrijeme bivše Jugoslavije izgrađene su dvije višespratnice (sa 5 spratova) u Donjoj čaršiji. kao i neki drugi gradovi Bosne i Hercegovine. U Donjoj čaršiji stambene jedinice imaju tradicionalne bosanske elemente ali se tu vidi i srednjoevropski uticaj. 32 Vresk. prema sjeveru i jugu urbani sadržaji su građeni uglavnom nakon Drugog svjetskog rata. specifičan po tome što ima dvojnu urbanu strukturu. zatim stambeno naselje "Simetrale" u južnom dijelu grada i stambeno naselje "Krndija" u sjeverozapadnom dijelu grada.geografskom pogledu grad Tešanj se nalazi na regionalnom putnom pravcu Jelah . godine bio je najgušće naseljeno područje općine Tešanj. 32 Grad Tešanj 1991. str. ugostiteljski objekti i dr. Kadušić.jug. te je prosječna gustoća naseljenosti iznosila 960 st/km2. užoj gradskoj jezgri. djelatnosti tercijarnog sektora). odnosno staru jezgru iz turskog perioda. a u njima je primjetan evropski način gradnje.Tešanj . U 2004. Kudumović. Novije stambene zone uglavnom se grade na periferiji grada. Prema tome.Novi Šeher. Populacijsko-demografska struktura grada Tešnja Populacijsko-demografska struktura grada određena je sa nekoliko varijabli od kojih su najbitnije gustoća stanovništva i socijalna topografija grada. Školska knjiga. Za grad Tešanj nisu karakteristične višespratnice. Doboj . U saobraćajno . Radi se uglavnom o bosanskim kućama koje su pod evropskim uticajem poprimile moderniji arhitektonski oblik. Zbog toga je grad Tešanj.). Kulenović Stambene zone u gradu Tešnju zauzimaju preko 50 % ukupne površine grada. Gradsko zemljište namijenjeno objektima za privredne djelatnosti zauzima malu površinu. te određeni broj naselja općina Usora. stambene zone koje se nastavljaju na poslovnu zonu. Grad Tešanj ima ulogu općinskog centra. Najveća gustina naseljenosti je u centru grada. izgrađena je industrijska zona grada Tešnja koja zapošljava najveći broj radnika sekundarnog sektora.

stambeno naselje ''Simetrale'' itd. parcele. blokovi zgrada itd. 123 95 .). odnosno prema naselju Jelah. Grad je odraz određenih zakonitosti nastalih pod uticajem različitih faktora. kao i po socio-ekonomskim. jezičkim i dr. Zagreb. vjerskim. Tako se naprimjer. M. 1990. Po svojoj prostornoj diferenciranosti. Morfološka struktura grada Pod pojmom morfološke strukture grada podrazumijevamo prostorni raspored i međusobne odnose morfoloških elemenata u gradskom prostoru. Školska knjiga. sa pojedinačnim zgradama iz austrougarskog perioda razvijao i širio oko Starog grada. Ti objekti su uglavnom rađeni u turskom periodu. 33 Po socijalnim obilježjima stanovništva grad ne mora biti homogen prostor. javne površine. određeni urbani sadržaji se grade u južnom dijelu grada u kojem je naprimjer smješten Srednjoškolski centar. zgrada MUP-a.Urbanogeografski razvoj grada Tešnja. Kapetanovići i dr. str. Takođe treba naglasiti da se pri morfološkoj analizi grada posebna pažnja pridaje tipovima zgrada. Lijeva obala rijeke Tešanjke je bila povoljnija za izgradnju tako da se veći broj urbanih sadržaja gradio u ovom dijelu. a oko stare urbane jezgre dalje se na lijevoj i desnoj obali rijeke Tešanjke teritorijalno širio i razvijao grad Tešanj. Novije zgrade grade se na periferiji. Školska knjiga.: Osnovi urbane geografije. Takođe u gradu Tešnju danas postoji.. Visoke zgrade koje su izgrađene u stambenim naseljima "Simetrale" i "Krndija" nalaze se na periferiji grada Tešnja. Danas se grad Tešanj teritorijalno širi prema sjeveru (prigradsko naselje Bukva u kojem je smještena i industrijska zona) i prema zapadu. 105-120 34 Vresk. etničkim. a i u prošlosti je postojao socijalni zoning ili socijalna topografija stanovništva. karakteristikama može imati karakter mozaika. str. 34 Najdominantnija tačka u gradu je kota na kojoj je izgrađena Gradina. Dok u većini gradova svijeta visina zgrada opada od centra ka periferiji u gradu Tešnju ovaj proces je obrnut. njihovoj starosti i visini itd. orijentalni dio grada. Takođe. Ona predstavlja urbani nukleus Tešnja. Zagreb. Najstariji objekti u gradu Tešnju nalaze se u užoj gradskoj jezgri. odnosno Tvrđave ili Gradine kako je zovu stanovnici Tešnja. Na ovom prostoru kuće su gradile samo begovske porodice (Eminagići. Najveći procent stambenih jedinica predstavljen je jednospratnim i dvospratnim porodičnim kućama. Smailbegovići. 3. 1990. a samo mali procent otpada na stambene blokove sa višespratnicama. O tome detaljnije vidjeti: Vresk.3. Budući da gustoća stanovništva opada od centra ka periferiji onda je logično što većina kuća na periferiji grada obično ima i okućnicu. M. 33 Tako su se naprimjer na području kasabe Tešanj najvredniji i najkvalitetniji stambeni objekti nalazili u mahalama uz Gornju čaršiju i sjeverno od nje. a zatim slijede zgrade iz austrougarskog perioda. Morfološki elementi su ulice. nogometni stadion. trgovi. S obzirom da se gradovi u svijetu razvijaju pod različitim društveno-ekonomskim i drugim faktorima onda možemo govoriti o različitim tipovima socijalno-prostorne strukture grada ili različitoj socijalnoj topografiji gradova.: Osnove urbane geografije.

godine. Svezak Geografija. 6.: Gradski centri. Kadušić. 4. 4. Ćeman. H. Planjax.: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku. S.: Gazi-Husrev-begovi vakufi u tešanjskoj nahiji u XVI stoljeću. Za vrijeme osmanske uprave Tešanj je poprimio karakteristike orijentalnog grada sa specifičnom prostornom i funkcionalnom strukturom. Sarajevo.: Bosanski pašaluk. 2.: Demogeografija-stanovništvo svijeta. M. Tešanj nema jače izražen nodalni značaj. 1990. educational and cultural centre of wider area in the period of Turkish government. Grad se dalje razvijao pod uticajem razvoja industrije. 1999. 5. Conclusion The municipality Tešanj’s area has been settled since Palaeolithic but only in the period of Turkish government. ovdje osnovano gradsko naselje. City has further developed under the influence of industry development. Teslića i Doboja. Školska knjiga. odnosno kasaba Tešanj. Centar za kulturu i obrazovanje. Tešanj.: Devastacija urbanih sadržaja na području Tuzlanskog kantona u periodu agresije na R BiH 1992-1995.: Tešanj-grad kome se rado vraćam. 7. Zaključak Područje općine Tešanj naseljeno je još od paleolita ali je tek u vrijeme turske vlasti. Osim toga. Sarajevo.). Šabanović. Za vrijeme austrougarske uprave i Kraljevine Jugoslavije nije došlo do značajnijih promjena u urbanoj strukturi grada ali su značajno oslabile funkcije koje je ovaj grad imao do tada. Literatura i izvori 1. commercial. which is in the middle of 16th century the Tešanj city is established. Anali Gazi Husrev-begove bibilioteke u Sarajevu..A. Škaljić. U vrijeme turske uprave kasaba Tešanj predstavljala je značajan administrativni. Kadušić. Doboj and Teslić. M. Tešanj city represented significant administrative. Tuzla. To this city are gravitating inhabitants of municipality Tešanj’s rural settlements and certain population from neighbouring municipalities Maglaj. a i određen broj stanovnika iz susjednih općina Maglaja. Significant urban development of Tešanj began in the sixties of twentieth century and it is caused by intensive process of industrialisation which seized this area. Odjeljenje istorijsko-filoloških nauka. Zbornik radova Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Tuzli. A. 1959. F. Smajić. Handžić. Svjetlost.. A. Friganović. M. 96 . H. 1974. 1996.: Urbana antropologija Tešnja (1461-1878. S. prosvjetni i kulturni centar šire okoline. Brkić. In the period of Turkish government Tešanj acquired characteristics of oriental city with specific spatial and functional structure. R. Školska knjiga. political. Naučno društvo NR BiH. In the period of Austro-Hungarian government and period of Kingdom of Yugoslavia it has not come to the significant urban changes but functions which this city had had until that period have significantly weaken. 5. Tešanj is today centre of municipality. Kulenović 4. Djela XIV. oko polovine XVI vijeka. Alić. 2. A. 2005. A. Kudumović. 8. Danas je grad Tešanj općinski centar što znači da mu gravitira stanovništvo ruralnog područja općine Tešanj. Br.. Sarajevo. Zagreb. trgovački. 2006. Zagreb. politički. Značajan urbani razvoj Tešnja započeo je šezdesetih godina XX vijeka uslijed snažnog procesa industrijalizacije koji je zahvatio ovo područje. Maretić. Godina II. 1966. 3. Tešanj. Except that Tešanj doesn`t have stronger nodal importance.

16. Opšta i metodološka objašnjenja. Beograd. Državna štamparija. Tešanj. 1924.opcina-tesanj...Urbanogeografski razvoj grada Tešnja. Savezni zavod za statistiku. Strategija razvoja općine do 2000. Komisija za planiranje općinskog razvoja. 9. (Popis 1879. M.07. godine.podaci za naselja prema upravnoj podjeli u 1953. Sarajevo. 21. Statistički godišnjak Bosne i Hercegovine 1972. domaćinstava i stanova 1981. Republički zavod za statistiku.: Grad i urbanizacija. Popis stanovništva i stanova 1971. 20. januara 1921. Glavni rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 22. godine. Beograd. str. Zagreb. M. Beograd 1965. Zagreb. Planjax. 1912.. Školska knjiga. Sarajevo. 1991. Katalog tešanjske privrede 1998-1999. godine. 2007.. oktobra 1910. 1958. 10. 1998.. maja 1885. godine.. Sarajevo. 1982. Savezni zavod za statistiku.) 25. aprila 1895.) 24. Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti i površina naselja. Bibilioteka-Posebna izdanja. Savezni zavod za statistiku. Beograd. Hrvata i Slovenaca 31. 1886. 11. 38. 1991. Savezni zavod za statistiku. Vresk. Popis stanovništva 1953. Vresk. godine. 1880. Rezultati po opštinama. Sarajevo. Popis stanovništva. 1983.. Školska knjiga. do 2015. 22. 17. 12. 1995. 26. 1974. Sarajevo. Općina Tešanj. Štatistika miesta i pučanstva Bosne i Hercegovine. 97 . Sarajevo. 19.09.. Broj stanovnika po mjesnim zajednicama sa pripadajućim naseljenim mjestima. Beograd. 18. Preuzeto sa: http://www. Narodna bibilioteka Tešanj. Knjiga VII. Tešanj.. Općina Tešanj. Osnovni podaci o stanovništvu . 2004. Štatistika miesta i žiteljstva Bosne i Hercegovine po popisu naroda od 1. Prethodni rezultati popisa stanovništva u Kraljevini Srba. Planjax. 1990. Popis stanovništva 1961. Savezni zavod za statistiku. 1896. Rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 10.ba/admin/slike/doc/Strategija-Tesanjnacrt. 13. 15..: Osnovi urbane geografije. godini. Stanovništvo (etnička.pdf (21. 14. Knjiga XIV. prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstva prema broju članova). 1996. godine (Integracija stanjanacrt). Strategija razvoja općine Tešanj od 2007. Tešanj-kulturno-privredni informator. Služba općine Tešanj. 2002. 23.

Kadušić. S. Kulenović 98 .A. F. Kudumović.

99 .Urbanogeografski razvoj grada Tešnja.

101 – 115 (2007-2008) Originalni naučni rad RAZVOJ SEOSKIH NASELJA OPĆINE TEŠANJ DEVELOPMENT OF RURAL SETTLEMENTS OF MUNICIPALITY TEŠANJ Mr.geographic. tipologija. Through different historical periods this municipality had different number of settlements. the houses arrangement etc.Zbornik radova PMF 4 i 5. kulturno-historijskih. rural settlements. Prirodno-matematički fakultet. Physiognomy of rural settlements of municipality Tešanj is a reflection of physical . Ova naselja uglavnom su nastajala spontano i razvijala se neplanski što se značajno odrazilo na njihov oblik i fizionomiju. Kroz različite historijske periode u sastavu ove općine bio je različit broj naselja. size. seoska naselja. razvoj. viši asistent. broj i veličinu naselja. Ključne riječi: Tešanj. These settlements mostly appeared spontaneous and developed without planning which significantly reflected on settlement’s form and physiognomy. Fizionomija seoskih naselja tešanjske općine odraz je prirodno-geografskih. that is on its spatial scope. ekonomskih i političkih uslova. economic and political conditions. typology. odnosno na njen prostorni obuhvat. veličini. Because of that all Tešanj’s settlements can be classified into certain groups which are characterized by specific genesis. Key words: Tešanj. cultural . Alma Kadušić. rasporedu kuća itd. .historic. Abstract During a long period of time area of municipality Tešanj was a scene of tumultuous social changes which effected on Tešanj’s territorial development. number and size of settlements. development. Zbog toga se sva tešanjska naselja mogu razvrstati u određene skupine koje su karakteristične po specifičnoj genezi. Univerzitet u Tuzli Abstrakt Područje općine Tešanj je kroz dug vremenski period bilo poprište burnih društvenih promjena što se odražavalo na njen teritorijalni razvoj.

čiftluk. Rakovica. Sarajevo. 174 3 Zemin-veći kompleks obradivog zemljišta koji nema status čifluka niti baštine. Etnologija tešanjskog kraja. Drinčići. 8 1 Mezra-doslovno znači ziratno zemljište. 3 U turskim defterima pominju se sljedeća tešanjska naselja: Čagljići (Čaglići). 1966. 5 U sidžilu Tešanjskog kadiluka iz 1740-1752. a kao turski agrarno-pravni termin znači staro selište. bunar. O značenju te riječi vidjeti: Evlija Čelebi: Putopis-Odlomci o jugoslovenskim zemljama. Trepče i Vrela. Lepenica. Sarajevo. Novo Selo. godine pominju se neka naselja koja do tada nisu bila evidentirana. 1-23 8 "Štatistika miesta i pučanstva Bosne i Hercegovine. Sarajevo. A. str. Mriotić (Mrkotić). godine na području Bosne i Hercegovine obuhvaćena su slijedeća tešanjska naselja: Blaževci. na kontaktu panonske Bosne i srednjobosanskih planina. Vukovo. M. 1-23 5 Ibid. Lončari. Šije. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. i 1604. Mekiš. 1987. Džemilić Planje. sedam mezri 1 . Gornja Modriča (Kalošević). Nakon potpadanja pod tursku vlast tešanjsko područje organizovano je kao nahija koja je obuhvatala teritoriju veću od današnje površine općine. 2005.). Ravne i Žabljak. voćnjaci i sl. 7 Prvim austrougarskim popisom stanovništva provedenim 1879. str.: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku. To su naselja Bukva. Jablanica. str. Bobare. str. Ljetinić. ono je moralo imati svoju teritoriju. str.). na prve podatke o tešanjskim naseljima nailazimo tek u dokumentima iz turskog perioda. čitluk (čivlak) m (pers. Status srednje razvijenog naselja imao je jedino Tešanj.vrsta feudalnog posjeda koji gospodar obrađuje sam ili preko čifčije. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. (Popis 1879. Ripna. Glasnik Zemaljskog muzeja. Cerovac. Sveska 41/42. Povoljne prirodnogeografske karakteristike područja općine Tešanj omogućile su stalnu naseljenost još od prahistorije o čemu nam svjedoče arheološki nalazi pronađeni na području Tešnja (u naseljima Kalošević.. Čifluk. polje. Svjetlost. 1996. Orašje Planje. XII 7 Niškanović. Sarajevo. 6 Godine 1877.. Jelah.). Prema turskim defterima iz 1570.. Smještena je u slivu rijeke Bosne i Usore. Tešanj. 667 4 Niškanović. odnosno manje ili više jasne tragove ranijeg naselja (groblje. Sarajevo. Dobro Polje (Dobropolje). Miljanovci. M. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. granice. česma. Trepče. Lepenica. 1-23 6 Sidžil Tešanjskog kadiluka (1740-1752. str. Ripna..: Porijeklo stanovništva tešanjskog kraja. sijalište. Međutim. Piljužići. 4 U sidžilima Tešanjskog kadiluka od 1639-1642. napušteno ili raseljeno selo. Kadušić 1. Kraševo. Piljužići. Glasnik Zemaljskog muzeja. Da bi se jedno mjesto moglo smatrati ili proglasiti mezrom. 41-43 102 . Jablanica. Mrkotić. str. Trepče itd. pet čifluka 2 i šest zemina. Raduša i Vukovo. Sarajevo 1880". Orijentalni institut u Sarajevu. Plane (Planje). Sveska 41/42.. Novo Selo. 642 2 Čifluk. Rosulje itd. u turskim dokumentima spominju se imena još nekih tešanjskih naselja kao što su Miljanovci. Karadaglije. Kraševo. 1996. godine ni jedno tešanjsko naselje nije imalo najviši stepen naselja (šeher). Potočani.. Tugavica (Tugavić).: Porijeklo stanovništva tešanjskog kraja. O značenju te riječi vidjeti: Evlija Čelebi: Putopis-Odlomci o jugoslovenskim zemljama.A. Ljetinić. 1987. Etnologija tešanjskog kraja.). četrdeset i jedno seosko naselje. Sarajevo. str.tur. Drinčići.) . Bobare. godine na području tešanjske nahije nalazila su se dva gradska naselja (kasabe Tešanj i Doboj). Hrvatin (Hrvatinići). Šije. Uvod Općina Tešanj nalazi se u sjevernoj Bosni.

a osim njega općini pripadaju seoska naselja Bobare. u turskim zapisima sreću se imena još nekih tešanjskih naselja kao što su Miljanovci.: Porijeklo stanovništva tešanjskog kraja. Ripna. Gornja Modriča (Kalošević). Koprivci. Prema defteru iz 1604. godine u Planjama je bilo 75 kuća. Mrkotići. Ljetinići. Miljanovci. Služba Općine Tešanj. Mrkotiću 29 kuća i Kaloševiću 49 kuća. str. i 1604. Lepenica.Razvoj seoskih naselja općine Tešanj Prema popisu stanovništva 1910. U turskim defterima iz XVI vijeka pominju se još neka tešanjska naselja. Mriotić (Mrkotić).. Glasnik Zemaljskog muzeja. godine. Raduša. Prve pouzdane podatke o naseljima općine Tešanj možemo pronaći u turskim defterima iz 1570. odnosno njihov postanak i razvoj kroz određeni historijski period. Drinčići. Ripna. Lončari. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Šije. To su naselja Bukva. godine pominju se neka naselja koja nisu bila evidentirana u turskim defterima iz 1570. Kraševo. Jablanica. Trepče. Trepče i Vukovo. Lepenica. Rosulje itd. Jelah. Te promjene se ogledaju prije svega u izmijenjenoj etničkoj strukturi. Jevadžije. Ljetinić. Cerovac. Orašje-Planje. Bukva. Mekiš. Etnologija tešanjskog kraja. Kalošević. usljed dugotrajnog naseljavanja Vlaha iz Srbije i Crne Gore od strane Osmanlija značajno se povećao broj stanovnika u ovom području. Čifluk. Putešić. Blaževci. Pored toga.. Statistischen Depertment der Landesregierung. Cerovac. 1-23 12 Ibid. 2004. Rosulje. Čifluk. Dobropolje. Karadaglije. godine kojeg je provela austro-ugarska uprava u sastav tešanjske općine ulazila su sljedeća naselja: Blaževci. Džemilić. Prema turskom defteru iz 1570. 1-23 103 . Kraševo. odnosno 1877. str. Jelah. Jablanica. Lončari. Sveska 41/42. Mekiš. Jelah-polje. 9 Danas se u sastavu općine Tešanj nalazi 25 mjesnih zajednica sa trideset i devet seoskih i jednim gradskim naseljem. godine naselje Planje imalo je 39 kuća. Mrkotić 20 kuća i Kalošević 45 kuća. U sidžilima Tešanjskog kadiluka od 1639-1642. 11 Krajem osmanske uprave. To su Čagljići (Čaglići). Piljužići. M. Raduša. Bobare. neka naselja nisu nosila imena koja nose danas. Logobare. Mrkotić i Kalošević. Određena seoska naselja općine Tešanj starijeg su postanka. str. Medakovo. Čaglići. Tešanjka. Kaloševići. Kraševo. te postanku novih i razvoju starih naselja (kako po broju stanovnika i kuća tako i prostorno). Potočani. a neka novijeg. Oktober 1910. Miljanovci. Šije. Plane (Planje).. Raduša i Vukovo. 10 2. Potočani. Šije. Razvoj seoskih naselja općine Tešanj Područje općine Tešanj naseljeno je još od prahistorije. Piljužići. 12 Na osnovu prezentiranih podataka možemo zaključiti da je na području tešanjske općine u osmanskom periodu došlo do značajnih etničkih promjena. Jelah. Sarajevo. 210-223 10 Broj stanovnika po mjesnim zajednicama sa pripadajućim naseljenim mjestima. Ljetinić. 1912. Novo Selo. Tešanj (grad). Novi Miljanovci. Drinčić. 11 Niškanović. porastu broja stanovnika. Vlasi su se 9 Die ergebnisse der Volkszählung in Bosnien und Hercegovina von 10. Orašje Planje. Medakovo. Ripna. Trepče i Vukovo. U ovim dokumentima pominju se tri tešanjska naselja i to Planje. Karadaglije. Karadaglije i dr. Novo Selo. Novo Selo. i 1604. Tugavica (Tugavić). Drinčići. Koprivci. Tugavići. Mrkotić. 1987. godine. Zbog toga ćemo u ovom poglavlju obraditi evolutivni razvoj seoskih naselja općine Tešanj. Piljužići. Općinski centar je grad Tešanj. Sarajevo. Hrvatin (Hrvatinići).. Jablanica. Tešanj. Lepenica. Naime. Rakovica. Dobro Polje (Dobropolje).

). Kraševu 254 stanovnika. (Popis 1879. 16 Blagi porast stanovništva i broja kuća u naseljima općine Tešanj nastavljen je i u narednim godinama što se može vidjeti iz podataka objavljenih u popisu iz 1895. str. godine broj stanovnika u općini Tešanj povećao se sa 13 Niškanović. Miljanovci sa 554 stanovnika. 13 Osim toga zbog stalnih austrijsko-turskih sukoba u kojima su Osmanlije gubile teritorije sjeverno od Save. Mrkotić sa 271 stanovnikom. 15 Do drugog popisa kojeg su austrougarske vlasti provele 1885. Kraševo sa 227 stanovnika. U periodu od 1885-1895. Mrkotiću 302 stanovnika. Lončarima 119 stanovnika. Pravoslavno stanovništvo činilo je manjinu u slijedećim naseljima: Džemilić Planjama i Lepenici sa po 4 stanovnika. Piljužićima 399 stanovnika. Orašje Planjama (Orašje) 190 stanovnika. Značajniji broj stanovnika pravoslavne vjeroispovijesti živio je jedino u naselju Bobare (63 stanovnika). Džemilić Planjama (Džemilić) 253 stanovnika. Osim osnovnih podataka o broju stanovnika u austrougarskim popisima sadržani su i podaci o etničkoj strukturi stanovništva iz koje se vidi da su u većini naselja tešanjske općine Muslimani. E. Ljetinić sa 81 stanovnikom. Samo u Blaževcima i Lončarima nije bilo muslimanskog stanovništva.: Porijeklo i pripadnost stanovništva Bosne i Hercegovine. bile su prisutne stalne emigracije stanovništva sa tog prostora koje se naseljavalo u područje sjeverne Bosne. Sarajevo. Miljanovcima. U tim naseljima su živjeli katolici. Međutim. Šije sa 365 stanovnika i Trevče (Trepče) sa 364 stanovnika. 24 15 "Štatistika miesta i pučanstva Bosne i Hercegovine. Novoselo (Novo Selo) sa 176 stanovnika. Jedino novo naselje evidentirano u ovom popisu je naselje Kalošević u kojem je živjelo oko 353 stanovnika. Katolika je bilo još i u Džemilić Planjama. 1-23 14 Imamović. Bobarama. 104 . Šijama i Trepču. Sveska 41/42. Koprivci sa 96 stanovnika. Ljetiniću 89 stanovnika. Orašje Planje sa 165 stanovnika. 14 Početkom austrougarske uprave proveden je prvi popis stanovništva u Bosni i Hercegovini koji je obuhvatio i naselja tešanjskog kraja. godine nije došlo do značajnijih promjena u pogledu nastanka novih naselja. Orašje Planjama. Sarajevo. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.: Porijeklo stanovništva tešanjskog kraja. Jablanica sa 371 stanovnikom. godine. a od toga u naselju Blaževci živjelo je oko 99 stanovnika. Sarajevo 1880". Djemilić (Džemilić Planje) sa 228 stanovnika. Glasnik Zemaljskog muzeja. Piljužićima. Lepenica sa 259 stanovnika. a na tešanjsko područje su došli iz susjednih nahija Maglaja. Drinčići 42 stanovnika. Koprivcima 90 stanovnika. godine stanovništvo ovog kraja dobrovoljno je prešlo na Islam i vjerski se konsolidovalo.. str. 1886. 41-43 16 Štatistika miesta i žiteljstva Bosne i Hercegovine po popisu naroda od 1. Šijama 431 stanovnik i Trepču (Trebče) 411 stanovnika. Jablanici 424 stanovnika. str. Lepenici 283 stanovnika. Piljužići sa 351 stanovnikom. M. Ripna sa 73 stanovnika. godine pominju slijedeća tešanjska naselja: Blaževci sa 83 stanovnika.A. Novom Selu (Novoselo) 172 stanovnika. Trebetina i Ozrena. Lončari sa 84 stanovnika. godine. 1987. Etnologija tešanjskog kraja. Bobare 177 stanovnika. ovaj popis nam pokazuje da je došlo do određenog porasta u ukupnom broju stanovnika po pojedinim naseljima. Sarajevo. Kadušić naseljavali uglavnom u istočne i južne dijelove općine. Već 1600. Prema ovom popisu na tešanjskoj općini je živjelo ukupno oko 10 582 stanovnika. Ripni 82 stanovnika. Miljanovcima (Miljanovce) 582 stanovnika. 1998. odnosno Bošnjaci činili većinu. maja 1885. Drinčićima 53 stanovnika.. Bobarama 189 stanovnika. Tako se u popisu stanovništva iz 1879.

a to su Jelah. Općina Tešanj je prema popisu iz 1991. Januara 1921. U periodu između dva svjetska rata za vrijeme Kraljevine Jugoslavije dolazi do stagnacije broja stanovnika. 17 U slijedećih petnaest godina. godine u naseljima općine Tešanj živjelo je oko 12 704 stanovnika. Tešanj je izgubio status sreza. Jablanica (488 ha). Orašje Planje (575 ha). godine povećao na 13 591. Medakovo (450 ha). Čifluk (675 ha). Omanjska. godine nije došlo do značajnijih promjena u pogledu porasta broja stanovnika. Prema popisu stanovništva iz 1921.. godine u bivšoj SFR Jugoslaviji stanovništvo općine Tešanj se povećalo sa 34 508 stanovnika koliko je bilo 1948. do 1991. Ripna 17 18 Glavni rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 22. Lepenica (305 ha). Piljužići (560 ha). aprila 1895. Omanjska (650 ha). godine na 48 480 stanovnika 1991. Broj stanovnika općine Tešanj se prema popisu 1910. Jevadžije (250 ha). Karadaglije.. a usljed tog procesa su se razvila i neka nova koja su prije bila u sastavu već postojećih naselja. Dobropolje. 18 Pretpostavlja se da su se navedena naselja sve do popisa stanovništva iz 1910. Logobare (225 ha). 19 Do slijedećeg popisa stanovništva koji je proveden 1931. u ovom popisu prvi put su evidentirana naselja koja se nisu pominjala u prethodnim austrougarskim popisima. Cerovac (250 ha). 115-117 105 . Hrvata i Slovenaca 31. Miljanovci (1280 ha). Mrkotić (610 ha). Cerovac. Takođe. Medakovo. prema popisu iz 1895. odnosno do popisa stanovništva provedenog 1910. Raduša i Vukovo. Jelah-polje (308 ha).. 1912. Čaglići (214 ha). U periodu od 1948. Novi Miljanovci (308 ha). Tesliću i Doboju. Žabljak itd. Raduša (1575 ha). To su naprimjer naselja Bejići. godine. Blaževci (725 ha). Jelah-polje. Rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 10. 1896. a to su: Bejići (300 ha). Jevadžije. Kraševo (195 ha). Putešić Slika 1. Međutim. Lončari (331 ha). Iz tog razloga ne raspolažemo podacima o broju stanovnika po naseljima općine Tešanj u tom periodu. 1924. Ljetinić (275 ha). Tradicionalni način stambene gradnje (265 ha). Dobropolje (600 ha). godine imala 49 seoskih naselja. godine razvijala u okviru većih susjednih naselja tešanjskog područja. godine. Potočani (225 ha). godine vidi se da nije nastalo ni jedno novo naselje. Sarajevo. Bukva (85 ha). godine takođe za vrijeme Kraljevine Jugoslavije. oktobra 1910. Novo Selo (204 ha). Novi Miljanovci. a broj kuća na 2 638. U ovom periodu prostorno su se širila postojeća naselja. Izdanje direkcije državne statistike u Beogradu. Karadaglije (1000 ha). a njegova teritorija je podijeljena Maglaju. Jelah (325 ha).Razvoj seoskih naselja općine Tešanj 10 582 na 12 265 stanovnika. Logobare. Bobare (300 ha). Sivša. Koprivci (198 ha). a broj kuća sa 1 987 na 2 187. a samim tim i širenja starih i nastanka novih naselja. str. Mekiš (75 ha). Džemilić Planje (500 ha). Sarajevo. Sarajevo. Drinčići (106 ha). Putešić. 19 Popis stanovništva u Kraljevini Srba. Vrela. Kalošević (960 ha).

Naselja Bejići. Karadaglije 746. Šije 2 800. 106 . Koprivci 470. objekata koja na sebi nosi pečat vremena kroz koja je prolazila. Čaglići 428. Kadušić (375 ha). Vitkovci (1250 ha). Jelah-polje 680. Bukva 831. Vitkovci i Vrela pripala su općini Teslić u Republici Srpskoj. Od kraja XIX vijeka pa do danas stambena gradnja u tešanjskom području prošla je kroz nekoliko faza. Orašje Planje 1 050. Sivša (925 ha). Medakovo 1 083. Miljanovci 1 042. Mrkotić 1 475. teritorijalnim širenjem i prostornom organizacijom seoskih naselja razvijala se izgradnja seoskih stambenih i dr. 21 Uporedo sa povećanjem broja stanovnika. Savezni zavod za statistiku. Vukovo (200 ha) i Žabljak (285 ha). Ljetinić 875. Blaževci 80. Savremena stambena gradnja Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti i površina naselja. Služba Općine Tešanj. Lepenica 1293. Kraševo 1177. Vrela (650 ha). Tešanj. Rosulje 849. Srednja Omanjska i Žabljak novoosnovanoj općini Usora. godini općina Tešanj zauzimala je površinu od 163 km2 sa 25 mjesnih zajednica i trideset i devet seoskih naselja u kojima je živjelo oko 49 000 stanovnika (Bobare su imale 750 stanovnika. Novi Miljanovci 1 988. 2004. Jelah 3 833.ekonomski. 20 Nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma i osnivanjem općine Usora površina općine Tešanj je reducirana sa 223 km2 na 163 km2. U 2004. društveno . Mekiš 369. 20 prepustom) Slika 3. Drinčići 282. Logobare 370. Trepče (850 ha). Tugovići (300 ha). 135-136 21 Broj stanovnika po mjesnim zajednicama sa pripadajućim naseljenim mjestima. Potočani 1 193. Cerovac 520. Šije (800 ha). Jevadžije 510. str. Jablanica 1 130. Tugavići 296. Piljužići 1 785. Srednja Omanjska (350 ha). Ripna 124. a naselja Omanjska. Putešić.A. Putešić 286. Raduša 2 597. 1991.. Dobropolje 819. Novo Selo 1 165. Tešanjka (433 ha). Na osnovu materijalnih dokaza i pisanih izvora možemo zaključiti da je stambena gradnja u tešanjskom kraju prošla kroz tri osnovna perioda u kojima su politički. Čifluk 249. Tešanjka 868. Kalošević 806. Rosulje (350 ha). Trepče 2 379 i Vukovo Slika 2. Lončari 125. Primjer tradicionalne bosanske arhitekture (Srednjobosanski tip kuće ili tip čardaklije s 1169 stanovnika). Beograd.

1987.. A. Arhitektonski fakultet. I. i 1971. Beograd. kriteriji. A. 1993. Glasnik Zemaljskog muzeja. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Stambeni objekti izgrađeni krajem XIX i početkom XX vijeka bili su karakteristični po tradicionalnom načinu gradnje. 25 Grad se može definisati kao kompaktno izgrađeno veće naselje u čijim sekundarnim i tercijarnim djelatnostima radi veći dio aktivnog stanovništva. 118 26 Vresk. 26 22 Bugarski. postoje i prijelazne forme naselja u kojima su sadržana svojstva seoskih i gradskih naselja. Definisanje sela naprimjer može se zasnivati na njegovom razlikovanju od grada pri čemu se kombiniraju historijski. str. Naime. O tome detaljnije vidjeti: Crkvenčić. kriteriji broja stanovnika. administrativni i dr. Zagreb. kategorija. veličine i socijalne organizacije prostora itd... gradska i mješovita. Tipologija seoskih naselja općine Tešanj Naselja su najvažniji plod ljudskog djelovanja.: Agrarna geografija. I. Školska knjiga. Sveska 41/42. U njima se ogleda prirodna osnova. Sarajevo. 28 25 Simonović. Zagreb. 23 Pri tipologiji naselja uglavnom polazimo od njihove osnovne podjele na seoska i gradska naselja. a na osnovu kombiniranja kriterija broja stanovnika i udjela poljoprivrednog u ukupnom broju stanovnika. a posebno odlaskom određenog broja stanovnika na rad u inostranstvo.. a svako od ova dva tipa ima niz podtipova. Mnogo češće se definiše gradsko naselje pa se seoskim naseljima smatraju sva ona koja ne ispunjavaju određene kriterije. U ovom periodu posebno je bila značajna institucija porodične zadruge koja je dala posebno obilježje u obliku načina života kao i kulturi stanovanja u ovom periodu.Razvoj seoskih naselja općine Tešanj kulturni i drugi faktori uticali na stvaranje specifičnih obilježja stambenih objekata u ovom području. Zbog toga susrećemo različite definicije i kriterije tipologije seoskih i gradskih naselja. Educa. 1997.. M. Do značajnijih promjena u ovoj sferi dolazi krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina XX vijeka. Postepenim ekonomskim i društvenim razvojem napuštaju se tradicionalni oblici i način gradnje stambenih objekata. i to ne samo za vlastite potrebe nego i za potrebe stanovništva šireg prostora. Takođe.: Uređenje seoskih teritorija i naselja. Naredne tri ili četiri decenije u kojima je došlo do značajnih političkih. Đ. stvoreni su uslovi za intenzivniju urbanizaciju koja je dovela do napretka na polju stambene gradnje i kulture stanovanja. 2002. uključivanjem aktivnog stanovništva u vanpoljoprivredne djelatnosti. 7 107 . Malić. Zagreb. Stanovništvo je u ovom periodu još uvijek bilo orijentisano na poljoprivredu te je mijenjalo oblik i način života. str. 91-134 23 Nejašmić. Univerzitet u Beogradu. 1988.: Seoske stambene zgrade i kultura stanovanja u tešanjskom kraju.. godine u bivšoj Jugoslaviji sva naselja su klasificirana u tri osnovna tipa i to na seoska. M. 22 3. pravni. Ribar. str. str. društveno-ekonomskih i drugih promjena mogu se okarakterisati kao prijelazni period gradnje stambenih objekata. str. varijeteta itd. Ona su ishodišta i žarišta ljudskog rada i djelovanja.: Grad i urbanizacija. 323 24 Prema popisu stanovništva i stanova 1961. 24 Definisanje seoskih i gradskih naselja stvar je konvencije. Školska knjiga. Etnologija tešanjskog kraja..: Osnove opće geografije. a njihov značaj se očituje u veličini (broju stanovnika) i izgledu. Ta naselja nazivamo prijelaznim ili mješovitim naseljima. način korištenja zemljišta i stepen opće razvijenosti.

Knjiga prva i druga. J. Novi Miljanovci. Putešić. M. Piljužići. Tako naprimjer seoska naselja možemo izdvajati prema njihovoj genezi na: planska.: Prilog poznavanju tipologije seoskih naselja. Kuće su obično raspoređene na 27 Slika 4. Mrkotić. Naselja razbijenog tipa Cvijić je klasifikovao na seoska naselja starovlaškog tipa (sa šumadijskim. 250-276 108 . Ribar.. odnosno od načina iskorištavanja zemljišta koje ne zahvata samo poljoprivredne površine već i stambene objekte. Mekiš. 27 Postoje različite tipologije seoskih naselja od različitih autora koji su se prilikom podjele takvih naselja koristili različitim kriterijima. mačvanskim i jaseničkim varijetetom). Najčešće se nazivaju po patronimu. ušorena i spontano nastala naselja. Zavod za izdavanje udžbenika SRS. naselja karstnog tipa i naselja ibarskog (džematskog) tipa. a to su: Bobare. Beograd. Arhitektonski fakultet. Blaževci. Naselje Šije u dolini rijeke Bosne (razbijeno-grupasto seosko naselje). str. Trepče i Vukovo. Orašje Planje. Beograd. Lončari. XV. Čifluk. Karadaglije. Kalošević. Kraševo. Jelah. Cerovac. Lepenica. ponekad i prostor dužine 5-6 km. Drinčići. 1968. Jablanica. Dobropolje. Jelah-polje. Bukva. Ponekad zaseok nosi ime po nekom hidronimu. Medakovo. 29 Prema Cvijićevoj tipologiji veći broj seoskih naselja općine Tešanj može se svrstati u naselja razbijenog tipa. 153 28 Simonović. str. Kadušić Na području općine Tešanj danas se izdvaja trideset i devet seoskih naselja. Zbornik radova Geografskog zavoda Prirodno-matematičkog fakulteta Beograd. Sv. Seoska naselja mogu biti raznovrsna po svome tipu. Čaglići.: Balkansko poluostrvo i južnoslavenske zemlje. Da li je neko naselje kompaktno ili razbijeno zavisi u prvom redu od geografskog položaja.. Šije. To znači da su postala spontano tj. Univerzitet u Beogradu. oronimu itd. kulturno-historijskih i ekonomskih uslova područja u kome nastaje i razvija se određeno seosko naselje. Prvu sistematsku tipologiju seoskih naselja na Balkanskom poluostrvu izvršio je Jovan Cvijić koji je sva seoska naselja podijelio na sela razbijenog i zbijenog tipa. Ova naselja zahvataju veliko prostranstvo. slobodno bez bilo kakvih spoljnih uticaja. Jevadžije. Tugavići. Osnovna karakteristika tešanjskih naselja je to što imaju nepravilnu prostornu strukturu sa nepravilnom mrežom puteva i ulica. str. 1993. 150 29 Cvijić. Rosulje. Ta raznovrsnost posljedica je fizičko-geografskih. odnosno prezimenu porodice koja je tu najbrojnija ili najduže živi u tom području. čitlučki. Novo Selo.. Logobare. Miljanovci. Tešanjka. Beograd. Raduša. Đ. Koprivci. V. Ripna. zatim od ekonomije. mediteranski.A. tursko-istočnjački i sela mješovite vrste. Prema tome raspored kuća i plan naselja zavisi prije svega od agrarne strukture ali i od reljefa i drugih elemenata prirodne osnove.: Uređenje seoskih teritorija i naselja.. Potočani. a dijele se na zaseoke ili mahale koji su jedan od drugog udaljeni od 1-2 km. 1966. Đurić. Ljetinić. 28 Prema ovoj tipologiji naselja općine Tešanj se uglavnom svrstavaju u spontano nastala seoska naselja. a sela zbijenog tipa razvrstao je u pet grupa i to timočki.

gomilasta. 1968.. Koprivci. 31 Prema ovoj tipologiji seoska naselja općine Tešanj koja su smještena u dolini rijeke Usore u zapadnom dijelu općine (Potočani.: Prilog poznavanju tipologije seoskih naselja.Razvoj seoskih naselja općine Tešanj više brda između kojih protiču potoci ili rijeke. str. To su naselja Lepenica. Mekiš itd. Šije. Kalošević. ekonomije i salaši. V. Ova seoska naselja zbog navedenih procesa narastanja i urastanja u posljednjih nekoliko godina bilježe znatno širenje te već pokazuju tendenciju prelaska u drumski tip razrijeđenih seoskih naselja.. Vide se pojedini šumski kompleksi koji su međusobno povezani. Karadaglije.. a istovremeno se vrši i izmještanje kuća na glavnu prometnu komunikaciju Doboj-Banja Luka. Glavni podtipovi usamljenih naselja su farme. XV. Trepče. Beograd. 250-276 Đurić. Skupinska razrijeđena naselja predstavljaju veće skupine kuća koje su nastale unutrašnjim približavanjem razbijenih zaseoka i pojedinačnih kuća. razrijeđena. Slika 5. Tešanjka i dr. Sv. a podtipovi skupinskih naselja su zaseoci. Džemilić Planje. nizna. između njih su iskrčeni proplanci sa seoskim kućama. Ljetinić. drumska. Danas navedena seoska naselja zbog porasta stanovništva. Vukovo. razbijeno-grupasta. Zbog toga se ova naselja danas mogu okarakterisati kao prijelazni tip između okupljenih i disperznih seoskih naselja. Jablanica. jugozapadnom i jugoistočnom dijelu općine. Naselja Kalošević i Putešić u dolini rijeke Usore 30 31 Ibid. 32 Skupinska razrijeđena seoska naselja općine Tešanj razvijaju se na taj način da se koncentracija novih kuća vrši u središtu sela ili kraj puta koji vodi kroz selo. Ripna.) mogu se svrstati u razrijeđena skupinska naselja. njivama itd. str. infrastrukturnih sadržaja imaju tendenciju zbijanja i postepeno prelaze u džematski tip naselja. Na osnovu morfološko-fizionomskih karakteristika prof. Zbornik radova Geografskog zavoda Prirodno-matematičkog fakulteta Beograd. Sela ovog tipa dvojako se razvijaju. Orašje Planje. str. 154 109 . 30 Tipični predstavnici starovlaškog tipa seoskih naselja na području općine Tešanj su seoske zajednice koje su locirane u brdsko-planinskom južnom. te razvoja saobraćaja i dr. ušorena krstasta i zvjezdasta kao i ušorena ortogonalna sela kvadratnog ili pravougaonog oblika. Starovlaška naselja obično imaju više grobalja i gotovo su sva osnovana na krčevinama. Cerovac. 154-155 32 Ibid. baštama. Rosulje. Vladimir Đurić je sva seoska naselja u bivšoj Jugoslaviji svrstao u skupine usamljenih i skupinskih naselja (sa podtipovima).

jugoistočni dio općine ima znatno rjeđu mrežu naselja za razliku od drugih dijelova općine. U jugoistočnom dijelu općine mrežu naselja čine Šije. Zbog toga seoska naselja na području općine Tešanj nisu ravnomjerno raspoređena. Karadaglije. Dobropolje. prije svega reljef ovog područja. Lončari. mala (200-499 stanovnika). koji je značajno uticao na njihov prostorni razmještaj. srednja (500-999 stanovnika) i velika seoska naselja (1000 i više stanovnika). Cerovac. Jablanica. Mekiš. a zapravo predstavljaju prijelazne tipove naselja jer je u njima izražena velika koncentracija stanovništva na malom prostoru.) pripadaju razbijeno grupastim skupinskim naseljima kod kojih su kuće zbijene u zaseocima ali je rastojanje između pojedinih mahala znatno. Oraš Planje i Džemilić Planje. Kadušić Ostala naselja općine Tešanj (Novo Selo. Miljanovci. ova naselja još uvijek nemaju potrebnu infrastrukturu da bi se proglasila gradskim naseljima. U mreži naselja na sjeverozapadu nalaze se: Novi Miljanovci. Lepenica. Naselja Tešanjka i Jelah mogu se svrstati u skupinska naselja. Ljetinić. S obzirom na broj stanovnika seoska naselja se mogu podijeliti na sitna (do 199 stanovnika). Medakovo. (Prilog 1). Medakovo. Takođe. Tešanj. 33 33 Nejašmić. Bukva. Bobare. Jelah i Potočani pripadaju središnjoj mreži naselja. te mrežu naselja na jugoistoku smještenu u brdsko-planinskom dijelu općine sa relativno manjom gustinom naseljenosti. Mrkotić.. Raduša. Kraševo. Karadaglije i Mekiš. Jelah-polje. Neka od ovih naselja imaju tendenciju izmještanja kuća na glavnu saobraćajnicu koja prolazi kroz naselje. Koprivci. Orašje i Džemilić Planje itd. odnosno više seoskih naselja. I. Kalošević. Logobare. Zagreb. Drinčići. a u drugim dijelovima mreža naselja je znatno rjeđa. U pojedinim dijelovima općine postoji veća koncentracija stanovništva. S obzirom na tu činjenicu na području općine Tešanj možemo izdvojiti tri mreže naselja i to: mrežu naselja na sjeverozapadu smještenu u dolini rijeke Usore. Vukovo. središnju u kojoj se nalazi grad Tešanj i koja predstavlja najgušće naseljen prostor. Jablanica. Čaglići. 325 110 . Čifluk. Jevadžije. Šije. Lepenica. Tačnije. Blaževci. Tugavići. Međutim. Novo Selo. Naselja Tešanjka.A. seoska naselja tešanjske općine mogu se podijeliti u različite skupine ako se kao kriterij za njihovo izdvajanje uzme prirodna osnova. 1997.: Osnove opće geografije. Centar naselja Jelah Putešić. Ripna. Slika 6. Educa. Rosulje. Piljužići. Trepče. str. Trepče.

U skupini velikih seoskih naselja po veličini se isticalo naselje Jelah sa 3 833 stanovnika dok je najmanji broj stanovnika u ovoj grupi imalo seosko naselje Miljanovci u kojem je živilo 1 042 stanovnika. a u grupi malih seoskih naselja bilo je osam sela. a najviše naselje Lončari sa 125 stanovnika. Drinčići.) Džemilić Planje Jablanica Jelah Potočani Kraševo Medakovo Miljanovci Mrkotić Novi Miljanovci Novo Selo Orašje Planje Piljužići Raduša Šije Lepenica Trepče Vukovo Blaževci Ripna Lončari Drinčići Logobare Čifluk Mekiš Čaglići Putešić Koprivci Tugavići Bobare Bukva Dobropolje Cerovac Jelah-polje Jevadžije Kalošević Karadaglije Ljetinić Rosulje Tešanjka Uk. Hrvatanovići.) (500-999 st. Ljetinić. i 1877. (Prilog 2). Bukva. te od 1740-1752. 3 8 11 17 Izvor: Broj stanovnika po mjesnim zajednicama sa pripadajućim naseljenim mjestima. Planje. Naselja koja pripadaju određenim grupama nisu jednaka po broju stanovnika. godine postojala tri seoska naselja koja pripadaju grupi sitnih seoskih naselja. Jelah. godine pominju se slijedeća tešanjska naselja: Čaglići. Tako naprimjer u grupi sitnih seoskih naselja najmanje stanovnika imalo je selo Blaževci sa oko 80 stanovnika. Čifluk. Miljanovci.. Ripna. Rakovica i Rosulje. Vukovo. te su svrstana u grupu velikih seoskih naselja. Karadaglije. Tačnije. a najbrojnije je bilo naselje Koprivci sa 470 stanovnika. Oko jedanaest seoskih naselja je bilo u grupi srednje veličine. Trepče. 4. Jablanica. Mrkotić. a najbrojnije je bilo naselje Tešanjka sa 868 stanovnika. Piljužići. Tešanj. U okviru grupe malih seoskih naselja najmanji broj stanovnika imalo je naselje Čifluk u kome je bilo 249 stanovnika. Lepenica. 1604. Na osnovu prezentiranih podataka u tabeli 1. Zaključak Neka seoska naselja današnje općine Tešanj pominju se još u vrijeme turske uprave. Tugavići. Cerovac. Služba Općine Tešanj. U austrougarskim popisima možemo pronaći gotovo sva seoska 111 Naziv seoskog naselja . u turskim defterima iz 1570. Šije. Novo Selo. te sidžilima Tešanjskog kadiluka iz 1639-1642. 2004.) Tip seoskog naselja Mala Srednja (200-499 st. možemo zaključiti da su u općini Tešanj 2004.. U grupi naselja srednje veličine najmanji broj stanovnika imalo je naselje Jevadžije sa oko 510 stanovnika. Raduša.. Dobropolje.Razvoj seoskih naselja općine Tešanj Tabela 1. Kraševo. a sedamnaest naselja imalo je preko 1000 stanovnika. Potočani. Kalošević. Tipologija seoskih naselja općine Tešanj po veličini Sitna (do 199 st. Mekiš.) Velika (> od 1000 st.

and today this municipality has 39 rural settlements. Karadaglije. Kalošević. godine u općini Tešanj bilo je 49 seoskih naselja. Drinčići. Rakovica i Rosulje. Mekiš. In the same time this houses are moving toward roads. Planje. south western and south eastern part of Tešanj. Seoska naselja općine Tešanj nastajala su spontano i razvijala se neplanski što se značajno odrazilo na njihovu fizionomiju. Rural settlements of municipality Tešanj appeared spontaneous and developed without planning which significantly reflected on settlement’s physiognomy. Development of rural settlements in Tešanj`s area unscrew in the condition of complex political and economic opportunities. Second group of settlements are less populated settlements which are developed in southern.000 inhabitants. Šije. godine na području tešanjske općine egzistirala su 24 seoska naselja u kojima je živilo oko 13000 stanovnika. Čifluk. Drugu skupinu sela čine razbijeno-grupasta skupinska naselja koja su se razvila u brdsko-planinskom južnom. jugozapadnom i jugoistočnom dijelu općine Tešanj. Toward census from 1910 on area of municipality Tešanj existed 24 rural settlements in which lived around 13. Ovaj tip naselja na području tešanjske općine rasprostranjen je u predjelima sa 150-300 m nadmorske visine. Vukovo.A. a danas u ovom području egzistira trideset i devet takvih naselja. oblik. Jablanica.000 inhabitants. Toward census from 1991 municipality Tešanj had 49 rural settlements. veći broj sela općine Tešanj ima tendenciju zbijanja i postupno ova sela prelaze u zbijeni ili džematski tip naselja. Novo Selo. First group are grouped settlements which originate as a consequence of compaction of less grouped villages and with house contraction. Cerovac. This type of settlements on area of municipality Tešanj is placed in area from 150 to 300 metres. Prvu skupinu čine skupinska razrijeđena naselja koja čine veće skupine kuća koje su nastale unutrašnjim približavanjem razbijenih zaseoka i pojedinačnih kuća. Bukva. Jelah. Trepče. Raduša. Prema popisu iz 1910. Međutim. 112 . In Austro-Hungarian censuses we can find almost all rural settlements which today exist on area of this municipality. size etc. 4. On area of municipality Tešanj it is possible to single out two groups of rural settlements. Miljanovci. However. Tugavići. Kraševo. Piljužići. Toward data’s from first Austro-Hungarian census in Bosnia and Herzegovina municipality Tešanj had seventeen rural settlements in which lived around 9. In Turkish defters from 1570. a large number of rural settlements of municipality Tešanj has tendency of compaction and these villages slowly becoming grouped type of settlements. U ovim naseljima kuće su zbijene u zaseocima ali je rastojanje između njih znatno. a istovremeno se vrši izmještanje kuća uz značajne prometne komunikacije. 1604 and 1877. Prema podacima prvog austrougarskog popisa stanovništva Bosne i Hercegovine u općini Tešanj nalazilo se 17 seoskih naselja u kojima je živilo oko 9 000 stanovnika. and sidžils of Tešanj`s kadiluk from 1639 to 1642 and from 1740 to 1752 these settlements are mentioned: Čaglići. Potočani. Prema popisu stanovništva 1991. Razvoj seoskih naselja u tešanjskom području odvijao se u uvjetima složenih političkih i ekonomskih prilika. In these settlements houses are grouped in small villages but distance between villages is significant. form. veličinu itd. Hrvatanovići. Conclusion Some rural settlements of municipality Tešanj are mentioned in the period of Turkish government. Na području tešanjske općine u osnovi se mogu izdvojiti dvije skupine seoskih naselja. Kadušić naselja koja danas egzistiraju na prostoru općine. Dobropolje. Lepenica. Mrkotić. Ljetinić. Ripna.

Glasnik Zemaljskog muzeja. Evlija Čelebi: Putopis-Odlomci o jugoslovenskim zemljama. J... Univerzitet u Beogradu. M. Imamović. Glavni rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 22. oktobra 1910. 1896. 1924. Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti i površina naselja.). 13.. 1912. Glasnik Zemaljskog muzeja. 1993. 4. Zagreb. Sv. 1886. 14. E. godine. Sarajevo 1880". Školska knjiga. Beograd. Ribar. I. Bugarski. Sarajevo. Nejašmić. Sarajevo.: Agrarna geografija. Sarajevo. 2. 17. Sveska 41/42. Savezni zavod za statistiku. 3.: Seoske stambene zgrade i kultura stanovanja u tešanjskom kraju. Sarajevo. Beograd. Sarajevo. A. Malić. 2002. Literatura i izvori 1. Školska knjiga. Statistischen Depertment der Landesregierung. 1987. Sarajevo. maja 1885. 16. 18. Knjiga prva i druga.: Uređenje seoskih teritorija i naselja.: Porijeklo stanovništva tešanjskog kraja. 5. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Sveska 41/42. 6. "Štatistika miesta i pučanstva Bosne i Hercegovine. 1998. Vresk. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. 1996. Sarajevo. Rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 10. 7. Zagreb.Razvoj seoskih naselja općine Tešanj 5. Popis stanovništva u Kraljevini Srba. 12. Etnologija tešanjskog kraja. Etnologija tešanjskog kraja. Sarajevo. I.: Balkansko poluostrvo i južnoslavenske zemlje. Zbornik radova Geografskog zavoda Prirodno-matematičkog fakulteta Beograd. Zagreb. Beograd. Broj stanovnika po mjesnim zajednicama sa pripadajućim naseljenim mjestima. Škaljić. A.: Grad i urbanizacija. Sarajevo.: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku. XV. 11.: Osnove opće geografije. 1966.. godine. Arhitektonski fakultet. Izdanje direkcije državne statistike u Beogradu. M. Svjetlost.. 8. Educa. 1968. Hrvata i Slovenaca 31. Simonović. 1912. 1997.: Prilog poznavanju tipologije seoskih naselja. Die ergebnisse der Volkszählung in Bosnien und Hercegovina von 10. 1988. 113 . 10. Januara 1921. 9. Zavod za izdavanje udžbenika SRS.: Porijeklo i pripadnost stanovništva Bosne i Hercegovine. Cvijić. Beograd. aprila 1895. 1966. Služba Općine Tešanj. Štatistika miesta i žiteljstva Bosne i Hercegovine po popisu naroda od 1. Sarajevo. 1991. Oktober 1910. Đ. Niškanović. Tešanj. 19. V. 15. 2004. A. Crkvenčić. 1987. Đurić. (Popis 1879. M.

Kadušić 114 .A.

Razvoj seoskih naselja općine Tešanj 115 .

prirodno kretanje stanovništva i razmještaj i gustinu naseljenosti stanovništva) ovog prostora za 1991. mr. natural population growth and density of population) of this area for 1991 and years after war. Alma Kadušić. mezoregija u okviru nje. GODINE SOME CHARACTERISTICS OF DEMOGRAPHICAL DEVELOPMENT PERIPANONIC MACROREGION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA IN PERIOD 1991-2003.. regional development. ass. Univerzitet u Tuzli Abstrakt Negativan demografski razvoj najveće bosanskohercegovačke prirodnogeografske regije u vremenu nakon 1991.. Ključne riječi: Peripanonska makroregija. analizom i uspoređivanjem demografskih pokazatelja (kretanje ukupnog broja stanovnika. te općina koje su karakteristične po izrazito slaboj.Zbornik radova PMF 4 i 5. sc. through analysis and comparison of demographical indicators (change in total population number. Prirodno-matematički fakultet. . YEAR Mr. i poslijeratne godine. regionalni razvoj. vš. negative demographical development. Bosnia and Herzegovina. Abstract Negative demographical development of the biggest physical region in Bosnia and Herzegovina in period after 1991 is evident and represents a big barrier for total development of Peripanonic area. U radu su. Navedena regija je u periodu od 1991. 117 – 126 (2007-2008) Originalni naučni rad NEKE KARAKTERISTIKE DEMOGRAFSKOG RAZVOJA PERIPANONSKE MAKROREGIJE BOSNE I HERCEGOVINE U PERIODU OD 1991-2003. Key words: Peripanonic macro region. ass. prikazane promjene koje su nastale u demografskom razvoju Peripanonske makroregije. Quoted region experienced in the period from 1991 to 2003 the most expressive changes in population growth in Bosnia and Herzegovina. Odsjek za geografiju. negativan demografski razvoj. In this paper. godine je evidentan i predstavlja veliku prepreku ukupnom razvoju peripanonskog prostora. do 2003. Bosna i Hercegovina. godine doživjela najizraženije promjene u pogledu ukupnog kretanja stanovništva u okviru Bosne i Hercegovine. Fadila Kudumović vš. odnosno jačoj dinamici demografskog razvoja. changes in demographical development in Peripanonic macro-region. her mezzo-regions and municipalities which are characteristic by expressive weak or stronger demographical development dynamics. sc.

klima. dio bosanske Posavine i dijelove Podrinja. A. Vlašić. Manjača. do 1995. Zagreb.sanska mezoregija.teritorijalnom pogledu 1991./km2) je posljedica izuzetno povoljnih prirodnih uslova za naseljavanje (reljef. Posavsko – sprečko – majevičko . Uspostavom međuentitetske linije razgraničenja. JLZ.. str. Separat za Republiku Bosnu i Hercegovinu. Rat u Bosni i Hercegovini (u periodu od 1992. a njen udio u ukupnoj površini makroregije iznosi 38. obuhvata Tuzlansku kotlinu.peripanonski dio Bosne i Hercegovine čija granica na jugu dopire do planina: Grmeč. Obuhvata prostor od 21 860 km2. Semberiju. Gusta naseljenost ove regije (preko 100 st. a na prostor Federacije 36.F. 1 % (13 793 km2).donjodrinska mezoregija. S. Konjuh i Javor. Dejtonskim mirovnim sporazumom potpisanim 1995. 118 . Zahvata sjeverni . vode.geografskom pogledu na prostoru Peripanonske makroregije mogu se izdvojiti tri homogene mezoregionalne cjeline koje su specifične po prirodnogeografskim i društveno-geografskim obilježjima. Kudumović.4 % ukupne površine Peripanonske makroregije. zahvata zapadni dio makroregije i teritorijalno se podudara sa peripanonskim dijelom Bihaćke krajine i prijedorskim subregionom. Unsko . Regionalno-geografska i administrativno-teritorijalna podjela Peripanonske makroregije U regionalno . 2. a takođe i bogatstva prirodnim resursima neophodnim za razvoj privrednih djelatnosti na ovom prostoru. godine Peripanonsku makroregiju činilo je 47 općinskih područja. Čemernica. Ističe se izrazito povoljnim geografskim položajem. Na prostor Republike Srpske otpada 63. od kojih je prostorno najveća općina Banja Luka sa 1 239 km2 površine. obuhvata dolinska proširenja donjih tokova Vrbasa i Bosne. U administrativno .donjobosanska mezoregija.. ekonomski slabije razvijenih općina. tlo). odnosno njen udio u ukupnoj površini makroregije iznosi 26. Srnetica. Uvod Peripanonski prostor Bosne i Hercegovine je teritorijalno i demografski najveća regionalno-geografska cjelina Bosne i Hercegovine. te sve jaču demografsku polarizaciju. a takođe su imale i različit tok demografskog razvoja u naznačenom periodu. te njihovih pritoka Vrbanje. Enciklopedija Jugoslavije. Posavsko – donjovrbasko . Ima površinu od 7 529 km2. 34. Usore i Spreče.7 % teritorije Bosne i Hercegovine. godine. 1 Ima najmanju površinu u okviru Peripanonske makroregije od 5 867 km2. godine) i snažni emigracijski procesi u poslijeratnom periodu uzrokovali su snažne promjene u stanovništvu ovog prostora koje su se očitovale kroz izrazit pad ukupnog broja stanovnika. odnosno koncentrisanje stanovništva u velikim urbanim centrima što ima za posljedicu pražnjenje perifernih. 63. pad stope nataliteta i prirodnog priraštaja.7 %. odnosno 42. Kadušić 1.9 % (8 063 km2) površine Peripanonske makroregije. Teritorijalno je najveća mezoregija Peripanonske makroregije sa 8 460 km2.9 %.1982. 1 Smlatić. Peripanonska makroregija je podijeljena na područja koja pripadaju Republici Srpskoj i područja koja pripadaju Federaciji Bosne i Hercegovine. tj.

3. 119 . Šamac-Domaljevac (dio općine Bosanski Šamac) i Čelić (dio općine Lopare). a odlikuju se demografskom ispražnjenošću i ekonomskom neodrživošću. Oštra Luka (dio općine Sanski Most).6 %. uglavnom. Karakteristike demografskog razvoja Peripanonske makroregije 3.1. Geografske regije Bosne i Hercegovine. Doboj –istok (dio općine Doboj). Donji Žabar (dio općine Orašje). Dobretići (dio općine Skender Vakuf). 1998. Analizirajući procjene o ukupnom broju stanovnika po entitetskim područjima u okviru Peripanonske makroregije može se zaključiti da je. 51. od ukupnog broja stanovnika makroregije u 1996. ukupan broj stanovnika se smanjivao. 1998. U ratnom i poslijeratnom periodu. Atlas svijeta. U 2 Novonastale općine Peripanonske makroregije na području Republike Srpske su: Krupa na Uni (dio općine Bosanska Krupa). odnosno 1 104 164 stanovnika živjelo na prostoru Republike Srpske. godine Ovakvom podjelom Peripanonska makroregija je dobila još 18 novih općina 2 (karta br. do 1995. a najizraženije smanjenje se desilo za vrijeme agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu od 1992. imaju male teritorije. Ribnik (dio općine Ključ). odnosno 1 037 745 na prostoru Federacije BiH.7 % državne teritorije.1) koje. 1: Administrativno-teritorijalna i regionalna podjela Peripanonske makroregije Izvor: Atlas svijeta. Kretanje ukupnog broja stanovnika Na prostoru Peripanonske makroregije (21 856 km2).. pod uticajem brojnih i različitih veoma nepovoljnih faktora.6 % od ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine. godine. Karta br. Doboj jug (dio općine Doboj).4 %. odnosno 55. Pelagićevo (dio općine Gradačac). Sapna (dio općine Zvornik) . Osmaci (dio općine Kalesija). prema posljednjem popisu stanovništva živjelo je 2 432 723 stanovnika. a na području Federacije BIH su: Usora (dio općine Tešanj). Vukosavlje (dio općine Odžak) i Kostajnica (dio općine Bosanska Dubica).Neke karakteristike demografskog razvoja Peripanonske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003. godini. Sejtarija. a 48. Teočak (dio općine Ugljevik). Milići (dio općine Vlasenica). na 42. Petrovo (dio općine Gračanica). Sejtarija. Administrativna karta Bosne i Hercegovine.

1996. Kudumović. stanovnika 528 881 854 405 % 21.6 % 1991. Federalni zavod za statistiku. ali je on još uvijek bio znatno manji (-176 288) u odnosu na predratni ukupni broj stanovnika. VIII. Statistički bilten Republike Srpske br.5 % 2003. u periodu 1996-2003. Kantoni u brojkama. godine u svim mezoregijama je evidentan porast broja stanovnika. stanovnika 465 707 786 586 % 21.1996.4 100 Izvori: Statistički godišnjak Republike Bosne i Hercegovine 1992.6 7 529 21 856 1 049 437 2 432 723 43. Banja Luka.7 100 979 193 2 256 435 43.1996.1 100 931 681 2 183 974 42. godine. dok je Posavsko . Sarajevo. 1994. Vlada Republike Srpske. godine 2 183 974 stanovnika. udio stanovništva Peripanonske makroregije u ukupnom u promatranom periodu se povećao sa 55. 2005.3 36. Politika razvoja stanovništva Republike Srpske (Projekat). Republički zavod za statistiku. Prema procjenama entitetskih zavoda za statistiku. U periodu od 2000 . 2005. odnosno na prostoru Posavsko – sprečko – majevičko .. -12 % u odnosu na stanje iz 1991.4 %.sanska i Posavsko – donjovrbaska .donjobosanska mezoregija zabilježile su porast ukupnog broja stanovnika od 7. u prvom periodu (1991 . Kretanje ukupnog broja stanovnika po mezoregijama Peripanonske makroregije je bilo relativno ujednačeno što se može vidjeti iz podataka sadržanih u tabeli 1 i grafikonu 1. br. na 58. živjelo više od 40 % stanovnika makroregije.2003. godine. a 2000.. 120 . 2) Tabela br. Sarajevo.. Državni zavod za statistiku. Razlog je intenzivna emigracija stanovništva u toku i nakon rata iz drugih područja Bosne i Hercegovine na prostor Peripanonske makroregije. i 2003. Najveći broj stanovnika ove makroregije skoncentrisan je u njenom istočnom dijelu. a najznačajniji je bio u istočnom dijelu Peripanonske makroregije (5. Republika Srpska.290 814 stanovnika. godina Unsko ..6 % stanovnika makroregije živjelo je na području ovog dijela manjeg entiteta. 2000. Sarajevo.7 35. Banja Luka. 1: Kretanje ukupnog broja stanovnika po mezoregijama u 1991.1 %). u kojoj je u analiziranom periodu. godine smanjenje ukupnog broja stanovnika Peripanonske makroregije iznosilo je . br.F. a prema podacima za 2003.0 35. U 2003. Demografska statistika. godinu 52.) sve tri mezoregije bilježile su pad u ukupnom broju stanovnika za više od 10 %. Smanjenje apsolutnog broja stanovnika Peripanonske makroregije nije značajno uticalo na njen udio u ukupnom stanovništvu Bosne i Hercegovine..2 1996 Uk. dok je u ostale dvije mezoregije živjelo manje od 60 % stanovnika. odnosno 3. Uk. Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine.1 100 944 575 2 141 909 44.donjodrinske mezoregije.2 %. A.1 %. br.6 2000 Uk. Prema podacima za 1996. 2005. u periodu 1991 ..0 2003 Uk. br. stanovnika 434 799 762 535 % 20. stanovnika 473 943 803 299 % 21. godini i njihov udio u ukupnom stanovništvu Peripanonske makroregije PERIPANONSKA MAKROREGIJA Unsko-sanska mezoregija Posavskodonjovrbaskadonjobosanska Posavsko-sprečkomajevičkodonjodrinska UKUPNO Površina u km2 5 867 8 460 1991. godinu na prostoru Peripanonske makroregije je živjelo ukupno 2 141 909. (Grafikon br.3 35. Naime. Kadušić periodu poslije 1996. Federalni Zavod za statistiku. Naime. 2005.sprečko – majevičko donjodrinska mezoregija bilježila pad od 1. godine stanovništvo ovog dijela Republike Srpske bilježilo je stalan porast. tj. godini zabilježen je blagi porast apsolutnog broja stanovnika makroregije.

2. VIII. godinu. broj umrlih bio veći za oko 4 000 u odnosu na stanje iz 1996. Republički zavod za statistiku. i 2003. godine. Federalni Zavod za statistiku.. godini (natalitet 14. U poređenju sa komponentama prirodnog kretanja stanovništva Bosne i Hercegovine u cjelosti u 1991.3 ‰ i prirodni priraštaj 7.. kontinuirano je rasla stopa mortaliteta da bi u 2003.) 1200000 1000000 800000 600000 400000 200000 0 1991 1996 2000 2003 1991 1996 2000 2003 Unsko-sanska mezoregija Posavsko-donjovrbaska. godini u ovom području rođeno duplo manje djece (19 380) u odnosu na 1991. 2000. Vlada Republike Srpske. godine kada je evidentiran porast sa 7.6 ‰.) % 50 40 30 20 10 0 Grafikon br..1 ‰ više u odnosu na stanje iz 1991.Neke karakteristike demografskog razvoja Peripanonske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003. visoke stope prirodnog priraštaja. godine. 121 . Kantoni u brojkama.. Državni zavod za statistiku.3 ‰) što je rezultiralo umjerenim prirodnim priraštajem (8. Tako je u prvoj poslijeratnoj godini (1996.. i 2003. Naime. 1: Kretanje ukupnog broja stanovnika po mezoregijama Peripanonske makroregije (1991.. godine evidentirana je viša stopa nataliteta (15. Sarajevo.4 (Tabela br. Banja Luka.3 ‰ na 8.donjobosanska Posavsko-sprečko-majevičko-donjodrinska Unsko-sanska mezoregija Posavsko-donjovrbaska. 2005.donjobosanska Posavsko-sprečko-majevičko-donjodrinska 3. 2000.) evidentiran pad prirodnog priraštaja na 3.) 3 4 Statistički godišnjak Republike Bosne i Hercegovine 1992.2 ‰. 2. Statistički bilten Republike Srpske br. Federalni zavod za statistiku. za 1. usljed ratnih dešavanja i negativnih demografskih procesa došlo je do značajnog pada stope nataliteta. do 1996. Sarajevo. 2005. Banja Luka. 2005. 2: Udio broja stanovnika mezoregija u ukupnom stanovništvu Peripanonske makroregije (1991. Prirodno kretanje stanovništva Peripanonski prostor Bosne i Hercegovine u prijeratnom periodu se isticao izrazitom dinamikom prirodnog kretanja stanovništva što je bio rezultat. mortalitet 7. dok je uticaj unutrašnjih i vanjskih migracija na prirodno kretanje stanovništva bio zanemarljiv.0 ‰).. Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine.3 ‰) i umjerena stopa mortaliteta (7. povećanja stope mortaliteta i kontinuiranog opadanja stope prirodnog priraštaja stanovništva Peripanonske makroregije.3 Nakon 1991. na prostoru ove makroregije 1991. a taj trend je nastavljen i dalje tako da je u 2003. Pregled po općinama. godine Grafikon br. 1996. Nakon 1996. Demografska statistika. 1994. u prvom redu. paralelno sa opadanjem stope nataliteta. Smrtnost je bila najizraženija u periodu od 1991. tj. 1996. Republika Srpska.7 ‰.3 ‰) Peripanonska makroregija bilježila je nadprosječne vrijednosti. godine. Sarajevo. 2005. Politika razvoja stanovništva Republike Srpske (Projekat). godine.

.3 8. ‰ 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 1991 1996 2000 2003 Unsko-sanska Posavsko-donjovrbaska -donjobosanska Posavsko-sprečko-majevičko-donjodrinska Na osnovu prikazanih podataka u tabeli br. 3 možemo konstatovati da je prostor Peripanonske makroregije..9 11. 1996. godini. pored Posavsko – sprečko – majevičko – donjodrinske mezoregije (-0. Naime. 1996.3 11.0 3. 2000 i 2003. nakon 1991. 3: Prirodno kretanje stanovništva Peripanonske makroregije 1991. (Tabela br. godine na području Posavsko – sprečko – majevičko – donjodrinske mezoregije evidentirano je 10 općina sa negativnim prirodnim priraštajem. godine po mezoregionalnim područjima utvrdili smo da su se u sve tri mezoregije odvijali negativni procesi u pogledu prirodne dinamike stanovništva. Natalitet 1996. Negativnu stopu prirodnog priraštaja u 2003.1 ‰. Prirodni priraštaj 2003.. Mortalitet 2000. pri čemu se Posavsko – sprečko – majevičko . godine čak 17 općina (od ukupno 32) imalo je negativan prirodni priraštaj. 3) Veličinu promjena najbolje pokazuje broj općina sa negativnim prirodnim priraštajem u istočnom dijelu Peripanonske makroregije. 2000.9 Prirodni priraštaj 19 228 10 221 6 198 1 583 ‰ 8. Analizom komponenata prirodnog kretanja stanovništva 1991. Kadušić Tabela br.) % 35 30 25 20 15 10 5 0 1991.0 7. 2003.2 8. i 2003. 1996. 2000. 1996. 2000.. 2 i grafikonu br.0 0. i 2003. A.5 ‰). 122 . 4: Kretanje stopa prirodnog priraštaja po mezoregijama Peripanonske makroregije (1991. godine.. 1996.7 Izvor: Isto kao za tabelu br. 1996. bilježila je i Unsko – sanska mezoregija sa -1. prešao sa srednje natalitetnog na nisko natalitetni tip (stopa nataliteta ispod 15 ‰).donjodrinska mezoregija može izdvojiti kao područje sa najvećim promjenama. Natalitet 36 697 24 094 23 098 19 380 ‰ 15... Grafikon br.F.. Kudumović.7 3. godine Peripanonska makroregija Godina 1991. 2000. a 2003.6 Mortalitet 17 442 13 873 16 900 17 797 ‰ 7. Ovo se najvećim dijelom odnosi na novonastala općinska područja čije su se stope prirodnog priraštaja kretale od -9. 2: Prirodno kretanje stanovništva Peripanonske makroregije 1991.1.7 ‰ (Sapna). i 2003.0 8.7 ‰ (Donji Žabar) do 3. Grafikon br.

3 u 1991.5 ‰. Naime.4 8. Posavskodonjovrbaska donjobosanska 1991. sve tri mezoregije u 1991.4 ‰). godini).3.4 Mortalitet 4153 3193 3659 3735 Mortalitet 6579 5425 6653 6510 Mortalitet 6710 5255 6588 7552 ‰ 8 10. 3./km2). 2003.3 6. 2003. 1996. pri čemu se izdvaja novonastala općina Krupa na Uni sa -17. na 98. a najmanju Unsko-sanska sa 90.9 Prirodni priraštaj 9366 4070 2885 960 ‰ 7.3 11. 2.4 7. 1996. godini skoro dostigla prijeratno stanje i iznosila je ponovo iznad 100 st.5 Izvor: Isto kao za tabelu br.3 -1. 1996.5 st.3 ‰).4 9.9 Prirodni priraštaj 4280 2703 1399 449 Prirodni priraštaj 5582 3448 1914 239. 3: Prirodno kretanje stanovništva po mezoregijama Peripanonske makroregije Unsko-sanska 1991.2 9.0 7. godini.9 9. Usora (5.8 3. Smanjenjem ukupnog broja stanovnika nakon 1991. godini zabilježen je u općinama Živinice (8./km2.3 ‰ u Banja Luci do -2.9 13. Najveći prirodni priraštaj imale su općine Doboj Jug (8. Najveću gustinu naseljenosti imala je Posavsko – sprečko – majevičko .0 st.6 ‰ 6.1 11. ali je u 2003.4 st. 2003.1 2. Posavskosprečkomajevičkodonjodrinska 1991. godine smanjivala se i gustina naseljenosti (sa 111.1 ‰ 7.9 ‰ 15. Općina Bužim je u 2003.4 3.1 st.7 8. U okviru Posavsko – donjovrbasko . Najveći prirodni priraštaj u 2003.2 5. Uk. 2000.6 10.0 ‰.3 st.3 ‰ 9. 2000. Naime. Doboj Istok (6. što potvrđuju podaci u tabeli 4 i grafikonu 5. 2000. broj stanovnika 528881 434799 465707 473943 Uk.donjobosanske mezoregije od ukupno 20 općina polovina je u 2003.6 7. broj stanovnika 854405 762535 786586 803299 Uk.Neke karakteristike demografskog razvoja Peripanonske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003.donjodrinska mezoregija sa 139.4 ‰) i Tešanj (4.sanske mezoregije evidentirano je 7 općina (od ukupno 13) sa negativnim prirodnim priraštajem.7 ‰). godini su imale gustu naseljenost.6 7. odnosno naseljenost veću od bosanskohercegovačkog prosjeka (85.5 2.2 ‰).1 ‰ 7.2 -0. godini zabilježila najveći prirodni priraštaj koji je iznosio 10.5 1./km2 u 1991.7 13. U isto vrijeme na području Unsko ./km2. Stanovništvo Peripanonske makroregije je dosta ravnomjerno raspoređeno po pojedinim mezoregijama.0 ‰ 14. Razmještaj stanovništva i gustina naseljenosti Gustina naseljenosti i razmještaj stanovništva Peripanonske makroregije odlikuje se određenim specifičnostima u odnosu na ostale regije Bosne i Hercegovine. godine Tabela br.5 ‰ u općinama Dobretići i Gradiška./km2 u 1996. 123 ./km2.1 ‰) i Kalesija (6. Peripanonska makroregija je najgušće i najravnomjernije naseljena oblast Bosne i Hercegovine sa prosječnom gustinom naseljenosti od 111.4 7.9 2. broj stanovnika 1049437 944575 931681 979193 Natalitet 8433 5896 5058 4164 Natalitet 12188 8873 8567 6704 Natalitet 16076 9325 9473 8512 ‰ 15. godini imala negativan prirodni priraštaj koji se kretao se od -0.5 8.

3. Banja Luka./km2 Posavsko-sprečko-majevičko-donjodrinska Posavsko-donjovrbaska. Doboj../km2. Bužim. br. dok su u druge dvije mezoregije te promjene bile nešto slabijeg intenziteta. Srebrenik. 124 . 2000 i 2003. a zatim kontinuiran i umjeren porast gustine naseljenosti nakon 1996. Gradačac. br. Uk.9 2003.0 123.1 103.0 2000. Uk.sanska mezoregija u periodu od 1991. godine).7 99. Gračanica.4 111.st.1 90.2 na 74.0 130. st.. Velika Kladuša. st. Lukavac. br. br. Tešanj..1 st.1 125.) 2003 2000 1996 1991 0 100 150 st. 1996.8 95. 5: Kretanje gustine naseljenosti po mezoregijama Peripanonske makroregije (1991. Brod.8). Laktaši. Živinice. Kudumović..3 1996. Grafikon br. Nasuprot njima su općine sa vrlo slabom naseljenošću i to su uglavnom one koje su nastale diobom prijeratnih općina kao što su: Oštra Luka (16. Žepče. Najznačajnije smanjenje gustine naseljenosti imala je Unsko . godine PERIPANONSKA MAKROREGIJA Unsko-sanska mezoregija Posavskodonjovrbaskadonjobosanska Posavsko-sprečkomajevičkodonjodrinska UKUPNO km2 1991. Kadušić Tabela br. 473943 803299 979193 2256435 st/km2 80. A.1 100.2 Izvori: isto kao za tabelu br.3)..4 93. godine. 4: Kretanje gustine naseljenosti po mezoregijamaPeripanonske makroregije 1991.sanskoj (80.donjobosanska Unsko-sanska mezoregija 50 200 Promjene u gustini naseljenosti koje su se desile u ratnom i poslijeratnom periodu po mezoregijama Peripanonske makroregije su bile dosta slične (pad u periodu 1991 1996.9) i dr. Pelagićevo (33.8 st/km2). Ove općine imaju naseljenost preko 100 st. 434799 762535 944575 2141909 st/km2 74. Tuzla. Uk. sa 104. Krupa na Uni (20. do 1996. Bijeljina. Cazin.F. 1996. Kalesija. a najslabija u Unsko ./km2. Uk. Banovići.5 98. Općine Peripanonske makroregije koje se ističu po izrazitoj gustini naseljenosti su Prijedor. st. 2000.6). Zvornik. Orašje i Odžak. najgušća naseljenost je bila u Posavsko – sprečko – majevičko . Godine 2003.1 139. i 2003.1 st/km2).donjodrinskoj mezoregiji (130. 465707 786586 931681 2183974 st/km2 79. 5867 8460 7529 21856 528881 854405 1049437 2432723 st/km2 90. Ribnik (18.

especially natural growth rates and migrations. izgubila veliki broj stanovnika koji se procjenjuje na oko 176 288 stanovnika. godine. mitigate process of ethnical homogenisation of entities. Peripanonska makroregija je najgušće i najravnomjernije naseljen prostor Bosne i Hercegovine sa više od 100 st/km2. as the most important sate segment. prije svega. but also it is a result of intensive post-war negative demographical trends. barem djelimično.2 % manje u odnosu na predratno stanje. posebno prirodnog kretanja stanovništva i migracija. at least partially. In the period from 1991 to 2003 Peripanonic macro region lost a large number of inhabitants which is evaluated at around 173.Neke karakteristike demografskog razvoja Peripanonske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003. Moreover. This drastic decrease is a result of aggression and war in Bosnia and Herzegovina. godine Zaključak Zadatak ovog istraživanja bio je. kao osnovni i najvažniji segment države. Constant reduction of natural growth and increases of death rates resulted with negative natural growth rates and the population is growing old. Conclusion The aim of this research was. regionalne razvojne agencije su mehanizmi koji trebaju raditi na jačanju lokalne samouprave. 125 . Konstantno opadanje stopa nataliteta i rast stopa mortaliteta rezultirali su negativnom stopom prirodnog priraštaja i starenjem stanovništva. was exposed to the most intensive changes and destructions and the best prove for those are statistical data’s-evaluations for period after 1991.2 % less in the comparison to pre-war condition. bilo je izloženo najjačim promjenama i destrukciji o čemu najbolje govore statistički podaci-procjene za period nakon 1991. godine na primjeru njene najveće regionalno-geografske cjeline. before all. to point at complexity of problem of demographical development of Bosnia and Herzegovina in the period after 1991 on the example of its biggest regional-geographic region. Ipak. odnosno za 7. Peripanonska makroregija je. regional developmental agencies are mechanisms which should work on reinforcement of local government. Its population. which is Peripanonic macro region. radi harmonizacije ovog prostora kako na demografskom tako i na ekonomskom planu. Peripanonic macro region is the most intensive and most even populated area of Bosnia and Herzegovina with more than 100 inhabitants per square kilometre. Peripanonske makroregije. godine. posebno perifernih nerazvijenih i novonastalih općina. ali i intenzivnih postratnih negativnih demografskih trendova. da se ukaže na složenost problema demografskog razvoja Bosne i Hercegovine u periodu nakon 1991.288 that are for 7. Ono što predstavlja problem razvoja i na čemu je potrebno intenzivno raditi je povratak izbjeglih i raseljenih na prijeratna mjesta boravka kako bi se. ublažio proces etničke homogenizacije entiteta. u periodu od 1991. Ovako drastično smanjenje rezultat je agresije i rata u Bosni i Hercegovini. The problem is and the problem on which is necessary to work intensively is returning of displaced and refugees to pre-war place of living so that we could. Stanovništvo. especially peripheral undeveloped and new-created municipalities because of harmonisation of this area on demographical and economic planning. Takođe. However. do 2003.

. 1984. 2.F. I. Statistički godišnjak Republike Bosne i Hercegovine 1992. 2005. Smlatić. Federalni Zavod za statistiku. Kadušić Literatura 1. Geografski pregled. Ibreljić. Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine. Školska knjiga. Demogeografija-Stanovništvo svijeta. 3. Kudumović. Regionalni ekonomsko-geografski i demogeografski trendovi u jugoistočnoj Evropi (sa posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu). Tuzla. 12. Sarajevo. Federalni zavod za statistiku. Sarajevo. godine. 5. Kulenović. JLZ.. F. 126 . Banja Luka. Sarajevo. Friganović. 7. S. Banja Luka. Geodetski zavod BiH. 10. Conférence internationale. 1998. Zagreb. 11. Pregled po općinama. Zbornik radova Prirodno-matematičkog fakulteta u Tuzli. Kudumović. Centar za ekonomsko održivi i regionalni razvoj Tuzla. 1990. Sveska 26-27.. I. Some aspects of Balkan economic and demographic changes in the nineties and demographic trends in the first decades of the third millenium. Godina III. Separat za Republiku Bosnu i Hercegovinu.P. 3. M. Regionalne razlike u kretanju ukupnog broja stanovnika i gustine naseljenosti Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2004. Demografska statistika. Geografija. Politika razvoja stanovništva Republike Srpske (Projekat). 2005. Enciklopedija Jugoslavije. 8. Sarajevo. 2006. Statistički bilten Republike Srpske br. Kulenović. VIII. 9. 2005. Sv. Changes in the 1990 s and the Demographic Future of the Balkans. Zagreb. 4. Republika Srpska. Sarajevo. Državni zavod za statistiku. 2005. 2000.. Kantoni u brojkama.1982.. Tuzla. S.. 6. Sarajevo. A. Ibreljić. Vlada Republike Srpske. Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Markotić. Republički zavod za statistiku. A.. 2005. J. Br.. 1994. S. Osnovna obilježja demografskog razvitka u Bosni i Hercegovini u periodu nakon drugog svjetskog rata.

regional development. posljedica nepovoljnog prirodnog kretanja stanovništva koje se očituje kroz pad stope nataliteta i povećanje stope mortaliteta što je rezultiralo jako niskim vrijednostima prirodnog priraštaja. in the greatest. Bosna i Hercegovina. neravnomjeran demografski razvoj.Zbornik radova PMF 4 i 5. jedna od osnovnih demografskih karakteristika ovog prostora je izrazita neravnomjernost u demografskom razvoju mezoregionalnih područja. sc. Univerzitet u Tuzli Abstrakt U radu su analizirane promjene u demografskom razvoju prostora bosanskohercegovačke Planinsko-kotlinske makroregije nastale u posljednjem desetljeću XX i na početku XXI vijeka. ali i jaka polarizacija stanovništva. posebno u velikim urbanim centrima: Sarajevu i Zenici. YEAR Mr. connected with unfavorable natural growth of population which is seen trough decreases of birthrate and increases of death-rate. one of the basic demographical characteristic of this area is expressive asymmetry in demographical development of mezzo-regional areas but strong polarization of population. vš. especially in the bigger urban centers: Sarajevo and Zenica. The most intensive changes in population of Bosnia and Herzegovina and quoted region happened during the period of war (1992-1995) when total inhabitants number and population density were significantly reduced. Besides quoted. U ovom periodu najsnažnije promjene u stanovništvu Bosne i Hercegovine pa i navedene regije desile su se u periodu rata (1992-1995. Fadila Kudumović. Demografska destrukcija planinsko-kotlinskog prostora je.. This resulted with very low values of natural population growth rate. Odsjek za geografiju. 127 – 136 (2007-2008) Originalni naučni rad PROMJENE U DEMOGRAFSKOM RAZVOJU PLANINSKO-KOTLINSKE MAKROREGIJE BOSNE I HERCEGOVINE U PERIODU OD 1991-2003. regionalni razvoj. .) kada je značajno smanjen ukupan broj stanovnika i gustina naseljenosti. which is the whole area of Sarajevo-zenica valley. Demographical destruction of mountain-valley area is. GODINE CHANGES IN DEMOGRAPHICAL DEVELOPMENT OF MOUNTAINWALLEY MACROREGION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA IN PERIOD 1991-2003. Key words: Mountain-valley macro region. Pored navedenog. Ključne riječi: Planinsko-kotlinska makroregija. Prirodno-matematički fakultet. Bosnia and Herzegovina. ass. unbalanced demographical development. Abstract In this paper are analyzed changes in demographical development in Mountainvalley macro region of Bosnia and Herzegovina which appeared in the last 10 years of 20th century and in the beginning of 21st century. u najvećoj mjeri.

Geografski radovi br. 3. 2. Ima površinu od 4 408 km2 što čini 34.9 % manje stanovnika u 2003. Gornjodrinska mezoregija. Nepovoljnost prirodnog kretanja stanovništva očituje se kroz pad stope nataliteta i povećanje stope mortaliteta što je rezultiralo niskim vrijednostima prirodnog priraštaja (0.7 ‰. str.F. Ima površinu od 2 655 km2 (20. godini stopa prirodnog priraštaja bila je negativna i iznosila je -2.Zelengora.2 % u ukupnoj teritoriji makroregije..6 % makroregionalnog teritorija) što je čini najmanjom mezoregijom ovog područja. u odnosu na stanje iz 1991.. smještena je na istoku makroregije. Paralelno sa padom ukupnog broja stanovnika opadala je i prosječna gustina naseljenosti regije pa je u 2003. godini iznosila 86. smještena u zapadnom dijelu Planinsko – kotlinske makroregije.2 % državne teritorije. a na području istočnog dijela makroregije (Gornjodrinska mezoregija) u 2003. Uvod Planinsko-kotlinska makroregija zahvata središnji planinsko-kotlinski dio Bosne i Hercegovine i ima površinu od 12 882 km2 što čini 25. 82-85. odnosno za 11. Predstavlja prostorno najveću mezoregiju sa površinom od 5 821 km2 (45. a zahvata područje gornjih tokova rijeka Vrbasa i Plive. a obuhvata široko područje Sarajevsko – zeničke kotline smještene u dolini gornjeg toka rijeke Bosne i lašvanske kotline u dolini rijeke Lašve. 1) 1 Nurković S. Ćehotine. (Karta br. Kudumović 1. smanjenje ukupnog broja stanovnika ove regije je iznosilo 255 098 stanovnika.Javor. Smještena je između Peripanonske oblasti na sjeveru i područja Bosanskohercegovačkog visokog krša na jugu. Središnji planinski prostor Bosne i Hercegovine oduvijek je predstavljao važnu raskrsnicu magistralnih putnih pravaca i tranzitno područje između prostora peripanonske Bosne i jadranskog primorja.9 st. tj. Rzava i drugih manjih tokova. Univerzitet u Tuzli. Gornjobosansko .2 % površine Planinsko kotlinske makroregije). u periodu 1991-2003. Granicu prema sjeveru čine planinski vijenci Dimitor – Manjača – Čemernica – Vlašić – Konjuh .. 128 . a obuhvata područje gornjeg toka rijeke Drine i njenih pritoka Sutjeske. Lima.kotlinsku makroregiju čine tri mezoregionalne cjeline 1 i to: 1.geografski Planinsko . ekonomskog i socijalnog razvoja zemlje u cjelosti. U Bosni i Hercegovini je. Nalazi se na drugom mjestu po površini i po broju stanovnika (iza Peripanonske makroregije).plivska mezoregija. 2005. 1. 2.lašvanska mezoregija. Prače. Zastoj u demografskom razvoju središnjeg dijela Bosne i Hercegovine nakon 1991. a od Bosanskohercegovačkog visokog krša razdvajaju je planinski masivi Lisina – Vitorog – Raduša – Bitovnja – Bjelašnica – Treskavica . godini).5 ‰ u 2003. Regionalna i administrativno-teritorijalna podjela Planinsko-kotlinske makroregije Posmatrano regionalno . U navedenom ukupnom smanjenju Planinsko-kotlinska makroregija je imala udio od 51. Gornjovrbasko ..2 %. evidentiran pad ukupnog broja stanovnika za čak 523 110 osoba./km2. godine. ima središnji položaj u okviru makroregije. godine uslovljen je specifičnim tokom političkog. Tuzla. Osvrt na geografsku regionalizaciju Bosne i Hercegovine. Mirić R. g.

kotlinske makroregije vezano je isključivo za dolinsko . a u Federaciji BiH: Foča . Karta 1: Regionalna i administrativno-teritorijalna podjela Planinsko-kotlinske makroregije Izvor: Atlas svijeta. te su na taj način. U 2003. Administrativna karta Bosne i Hercegovine. godine Planinsko kotlinska makroregija bila je podijeljena na 37 općinskih područja raspoređenih na površini od 12 884 km2. 2 Novonastale općine Planinsko . 3. tako i u demografskom i funkcionalnom smislu. općine Pale). Karakteristike demografskog razvoja Planinsko . u prirodno . Novo Sarajevo (dio općine Novo Sarajevo).kotlinske makroregije 3. 1 može se vidjeti da je najsnažnija destrukcija međuentitetskom linijom razgraničenja izvršena na području grada Sarajeva pri čemu je došlo do potpunog destruiranja urbane zone. 1998. Ilidža (dio općine Ilidža). Pale (dio općine Pale). Atlas svijeta.1 %). godini na području Planinsko kotlinske makroregije evidentirane su 44 općine. odnosno formirano je sedam novih općina. Ustiprača (dio općine Goražde). nastale još četiri nove.Ustikolina (dio općine Foča). a u Federaciji BiH: Foča . Međuentitetskom linijom razdvajanja prostor Planinsko . Sejtarija.Ustikolina (dio općine Foča). od prijeratnih osam sarajevskih općina.kotlinske makroregije u Republici Srpskoj su: Jezero (dio općine Jajce). Kretanje ukupnog broja stanovnika Koncentrisanje stanovništva na prostoru Planinsko . Ustiprača (dio općine Goražde). a najmanja je bila općina Sarajevo . 1998.kotlinske predjele koji. godine bila je Foča sa 1 121 km2.Promjene u demografskom razvoju Planinsko-kotlinske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003.Centar sa 33 km2 površine. 129 .1. Ovakva podjela je uzrokovala destrukciju prijeratnog komunalnog sistema regije koja se ogleda u uspostavi novih općinskih područja bez utemeljenja kako u teritorijalnom..9 %).kotlinske makroregije je podijeljen između dva entiteta pri čemu veći dio pripada Federaciji Bosne i Hercegovine 6 970 km2 (54. 2 Iz karte br. a manji Republici Srpskoj 5 914 km2 (45. godine Prema komunalnoj strukturi Bosne i Hercegovine iz 1991. Geografske regije Bosne i Hercegovine.geografskom pogledu. Prostorno najveća općina ove regije 1991. Sejtarija. Stari Grad (dio općine Stari Grad).

Statistički bilten Republike Srpske br. 1982/1983. 3 130 . U društveno . 69. Visočkog.geografskom smislu na ubrzano naseljavanje ovog prostora. Sarajevo.8 %. koncentrisanje privrednih djelatnosti i industrijskih kapaciteta uticalo je na slijevanje stanovništva iz udaljenijih planinskih seoskih naselja prema dolinama. 2005.zenička kotlina ima površinu od 990 km2. Kantoni u brojkama. do 2003. M. Zenica. U 1996. Zauzima središnji dio Bosne i Hercegovine. godine 6 na prostoru Planinsko – kotlinske makroregije živjelo je 1 374 157 stanovnika. Geografski pregled XIV. industrijski i urbani centri Bosne i Hercegovine kao što su Sarajevo.4 % ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine bilo je koncentrisano na 25.XV. Travnik.. 8 Analizom podataka o učešću broja stanovnika entitetskih područja u ukupnom stanovništvu Planinsko – kotlinske makroregije može se zaključiti da je. S. godini na području Federacije živjelo je čak 84 % stanovništva regije. odnosno 31. uticalo je nekoliko procesa. 25... 3 Ovdje se prije svega misli na prostor Sarajevsko . u periodu nakon Drugog svjetskog rata. (Tabela br.F. Federalni Zavod za statistiku. bila je središte razvoja crne metalurgije (Zenica. Izgradnja najznačajnijih saobraćajnica u dolinama velikih bosanskohercegovačkih rijeka. 1994. godine 83 %..kotlinske makroregije smanjio se za 22..zeničke kotline 4 koja se po industrijskom razvoju izdvajala kako u Bosni i Hercegovini tako i u bivšoj Jugoslaviji. 2000. krupnim privrednim objektima i gradovima posebno. 1982. str. Sarajevo . Republički zavod za statistiku. dužinu oko 80 km i širinu 20 .. U periodu od 2000. Kakanjskog i Zeničkog polja..lašvanska mezoregija.) 5 Smlatić. a najznačajniji su urbanizacija i ubrzana industrijalizacija Planinsko kotlinske makroregije. tekstilne i dr. Enciklopedija Jugoslavije. str. a sastoji se od Sarajevskog.25 km. 209. drvne. 1973. 5 Prema popisu stanovništva 1991. U mezoregionalnom pogledu najveći udio u ukupnom stanovništvu Planinsko kotlinske makroregije imala je Gornjobosansko . JLZ. Federalni zavod za statistiku.1) Bjelovitić. godinu ukupan broj stanovnika Planinsko . 7 Ibid 8 Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine.društvenogeografski pregled. godine došlo do neznatnog porasta od tek 0. Sarajevo. Sarajevo. do 2000. VIII. najveći broj stanovnika ove regije živio na području Federacije BiH.8 % (-313 690). Kudumović pružaju najpogodnije uslove za naseljavanje. Republika Srpska. str. 4 Sarajevsko . Navedena kotlina. Geografski pregled 26-27. kroz cijeli posmatrani period. što je i očekivano s obzirom na činjenicu da su na ovom prostoru smješteni značajni administrativni. 7 Prema procjenama za 1996. Promjene u prostornom rasporedu stanovništva Srednjebosanske regije. Zagreb. Vareš i Ilijaš) kao i više grana prerađivačke industrije (metalne. Separat za Republiku Bosnu i Hercegovinu. Banja Luka. da bi u u periodu od 1996. J. 1. Sarajevo. 2005. 2005.2 % državnog teritorija. Sarajevo. zajedno sa lašvanskom dolinom.) u Sarajevu i drugim manjim centrima. te drugi manji gradski centri. godine zabilježen je značajniji porast ukupnog broja stanovnika (4. grafikon br. prehrambene.8 % i 2003. Državni zavod za statistiku. 6 Statistički godišnjak Republike Bosne i Hercegovine 1992. godine 82. Demografska statistika. (Opširnije vidjeti u: Ćehajić.7 %).

1996. uglavnom. Demografska statistika. Politika razvoja stanovništva Republike Srpske (Projekat). 2000 i 2003. godine demografski odnosi u okviru makroregije se nisu značajno izmijenili. Na području osam sarajevskih općina u 1991. VIII. stanovnika 126 218 859 202 133 639 1 119 059 % 11...4 74. stanovnika 184 595 1 026 541 163 021 1 374 157 % 13. Uk.8 11. Budući da je privredni i ekonomski razvitak makroregije poticao.7 11.. U periodu nakon 1991. na prostoru Gornjobosansko . Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine. na oko 55 % površine. godini živilo je čak 38.lašvanske mezoregije živjelo je više od milion ljudi. 1: Kretanje ukupnog broja stanovnika po mezoregijama Planinsko-kotlinske makroregije (1991..2 100 1991.8 12.. 2000 i 2003.lašvanskoj mezoregiji.9 100 1996 Uk. Vlada Republike Srpske. i 2003. Grafikon br. 2005.) 1500000 1000000 500000 0 1991 1996 2000 2003 Gornjovrbasko-plivska mezoregija Gornjobosansko-lašvanska mezoregija Gornjodrinska mezoregija Grafikon br.kotlinskog prostora živilo na 2 600 km2.6 13. br.kotlinske makroregije PLANINSKOKOTLINSKA MAKROREGIJA Gornjovrbaskoplivska mezoregija Gornjobosanskolašvanska mezoregija Gornjodrinska mezoregija UKUPNO Površina % 20. Federalni zavod za statistiku. 1996.2 100 2003 Uk. Sarajevo.kotlinske makroregije. 1994.2 % makroregionalnog prostora..Promjene u demografskom razvoju Planinsko-kotlinske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003. To istovremeno znači da je na ovom prostoru živjelo 23. Sarajevo.5 % ukupnog bosanskohercegovačkog stanovništva. Sarajevo.) % 100 80 60 40 20 0 1991 1996 2000 2003 Gornjovrbasko-plivska mezoregija Gornjobosansko-lašvanska mezoregija Gornjodrinska mezoregija Godine 1991. Banja Luka. živjelo je tek oko 25 % stanovnika makroregije. 2005.0 76.. 2005. 131 . Federalni Zavod za statistiku. U ostale dvije mezoregije. Gornjovrbasko plivskoj i Gornjodrinskoj. br. Naime.0 77.4 100 2000 Uk. Republički zavod za statistiku. 1996. br. odnosno na 20. Ovi podaci upućuju na to da je jako izražena neravnomjernost u ukupnom broju stanovnika po mezoregijama Planinsko . 2: Udio broja stanovnika mezoregija u ukupnom stanovništvu Planinsko-kotlinske makroregije (1991. i u poslijeratnom periodu većina stanovništva (oko 77 %) živila je u Gornjobosansko .. 1: Kretanje ukupnog broja stanovnika po mezoregijama 1991. stanovnika 951 80 822 669 142 618 1 060 467 % 9. stanovnika 117 556 820 527 130 516 1 068 599 % 11.3 76. 2005. godine Tabela br. 2000. br.. Statistički bilten Republike Srpske br.6 45. Republika Srpska. Kada se ovom području doda i područje općine Zenica onda se može vidjeti da je skoro polovina (48. sa sarajevskog i zeničkog područja i najveći broj seoskog stanovništva pod uticajem jake industrijalizacije preselio se upravo na područja navedenih općina. odnosno 12 % stanovništva Bosne i Hercegovine. odnosno oko 75 % ukupnog stanovništva Planinsko .2 34. Kantoni u brojkama.kotlinske makroregije bila prisutna i u prijeratnom periodu.9 %) stanovništva Planinsko . godine i njihov udio u ukupnom stanovništvu Planinsko . Državni zavod za statistiku.4 % stanovništva makroregije.. Banja Luka.9 100 2 655 5 821 4 408 12 884 Izvori: Statistički godišnjak Republike Bosne i Hercegovine 1992.

godini ova mezoregija imala najnižu stopu nataliteta (5. 3: Prirodno kretanje stanovništva Planinskokotlinske makroregije ‰ (1991.3 ‰. Prirodno kretanje stanovništva Prirodno kretanje stanovništva Planinsko . 2000.9 8. (Vidjeti tabelu br. Prirodni priraštaj 2003. Tako je za period od tri godine (2000 . 2: Prirodno kretanje stanovništva Planinsko . Grafikon br. do 2000.5 11.5 Mortalitet 9 642 7 005 9 504 9 612 ‰ 7. 1996. 2000. do 2003.kotlinske makroregije 1991.2 0. 1996. godini iznosila je 14.7 ‰ i to u periodu od 1996.1 9. a prema procjenama Zavoda za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske u 1996. 3) 132 . godini smanjila se na 13. i 2003. godine u ovoj makroregiji iznosio 0. 2003.. Uk.9 2. opšta stopa nataliteta na ovom prostoru u 1991. Tabela br. godine. i 2003.2003.) 35 30 25 20 15 10 5 0 1991.. 2000.5 ‰ (Gornjodrinska mezoregija) do 17.9 ‰. godine jedino je Gornjodrinska mezoregija zabilježila blagi porast stope nataliteta od 0.plivska mezoregija). Kudumović 3. a nakon 2000. godini nastavljene su negativne tendencije u reprodukciji stanovništva ove makroregije. za period od 1991.) stopa nataliteta opala čak za 1.7 ‰). Prema podacima istih izvora u 2000. nakon čega je nastupilo konstantno opadanje zbog čega je u 2003. i 2003. Stope nataliteta po mezoregijama Planinsko . godini karakteristično je po naglom padu nataliteta i povećanom mortalitetu što je rezultiralo sa jako niskim prirodnim priraštajem koji je 2003. Podaci o stopi mortaliteta.9 ‰.2 6. stopa smrtnosti stanovništva od 1996. 1996. 1996.. Usljed takvog trenda.6 6. godine Planinsko – kotlinska makroregija Godina 1991.4 ‰).9 Izvori: Isto kao za tabelu br.. i 2003. godine povećala se za 2.kotlinske makroregije u prvoj poslijeratnoj godini kretale su se u razmaku od 6. Natalitet Mortalitet 2000.6 ‰ što je više u odnosu na pad u toku ratnog perioda (1. godine stope smrtnosti se neznatno smanjuju. Naime. 1. broj stanovnika 1 374 157 1 060 467 1 068 599 1 119 059 Natalitet 20 945 14 265 11 871 10 677 ‰ 14.9 ‰ (Gornjovrbasko . U periodu od 1996.6 Prirodni priraštaj 11 379 7 260 2 367 1 065 ‰ 7.6 8.5 ‰. 2000. do 2000. ukazuju na izražen trend rasta smrtnosti stanovništva.2. 1996.F. do 2003. godine.kotlinskog područja Bosne i Hercegovine u 1991.9 13..

2 ‰ 7. 2000.3 ‰ (Gornjovrbasko .4 -1. godini kretale u razmaku od 5. godine Tabela br.plivska mezoregija (10.9 st/km2. u 2003.4 1.9 12. Višegrad i Čajniče). Najgušće je naseljena Gornjobosansko ..8 ‰ u 2003. 3) 3.9 8.1 ‰ u 2000. godini iznosila je 106.6 ‰ u 1996.1 2. 3: Prirodno kretanje stanovništva po mezoregijama Planinsko-kotlinske makroregije Gornjovrbaskoplivska mezoregija 1991.3 2.4 7.2 5.3 8.9 ‰ 13.lašvanska mezoregija sa gustinom naseljenosti od 176. Uk.4 Prirodni priraštaj 1718 1007 488 379 Prirodni priraštaj 8921 6054 2017 1060 Prirodni priraštaj 740 199 -138 -354 ‰ 8. Najviša zabilježena stopa smrtnosti u posmatranim godinama vezana je za Gornjobosansko .9 10. Sokolac.7 st/km2.lašvansku mezoregiju (8. 1996.7 5. godini.2 8.7 Izvor: Isto kao za tabelu br. 2003.8 ‰ 8. godine. Ukupno pet općina Gornjodrinske mezoregije u 1996. (Vidjeti tabelu br. broj stanovnika 1 026761 840622 844842 859202 Uk. i 147.1 6.2 ‰ 4.1 8. broj stanovnika 184595 95180 117556 126218 Uk.Promjene u demografskom razvoju Planinsko-kotlinske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003.5 13. Prosječna gustina naseljenosti na prostoru Planinsko . broj stanovnika 163021 142618 130516 133639 Natalitet 2984 1701 1438 1388 Natalitet 15895 11643 9497 8525 Natalitet 2066 921 936 764 ‰ 16.6 4. s obzirom na najveći broj stanovnika. Kada je riječ o stopama smrtnosti po mezoregionalnim područjima.6 st/km2 u 2003. i 2003.3. 1996.1 6. Razmještaj stanovništva i gustina naseljenosti Kao što je prisutna velika razlika u prirodnom kretanju stanovništva po pojedinim dijelovima Planinsko – kotlinske makroregije tako je i kada se posmatra razmještaj stanovništva i gustina njegove naseljenosti na ovom prostoru. 4) 133 . 2003.6 8.. i 2. Najviše stope prirodnog priraštaja bilježila je Gornjovrbasko .3 st/km2 u 2003.2 9. Han Pijesak.kotlinske makroregije u 1991.1 ‰ (Gornjodrinska mezoregija) do 7.3 1. prema procjenama.9 ‰). Gornjodrinska mezoregija 1991.Ustiprača) do -1. 1996.godini).3 ‰ (Goražde).5 st/km2 u 1991. godini imalo je negativan prirodni priraštaj (Rudo.plivska mezoregija).lašvanska mezoregija je. one su se u 1996. 2. (Vidjeti tabelu br. godini gustina naseljenosti iznosila 86. Gornjobosanskolašvanska mezoregija 1991. imala i najveći ukupan broj rođenih u poslijeratnom periodu.4 st/km2 u 1991.5 7. 4.0 17. 2000. 2000. odnosno 75. a u 2000. nakon 1992. opadala je i gustina naseljenosti tako da je.5 ‰ (Goražde .7 Mortalitet 1266 694 950 1029 Mortalitet 6974 5589 7480 7465 Mortalitet 1402 722 1074 1118 ‰ 7. Sa opadanjem ukupnog broja stanovnika. 2003.1 7. Gornjobosansko . godini negativan prirodni priraštaj zabilježen je u svim općinama te mezoregije i kretao se od -5.0 -2. godine umrlo ukupno 7 480 stanovnika.2 11. godini).0 ‰ 15.7 ‰ 8.1 8. Ova mezoregija je najnaseljenija regionalna cjelina Bosne i Hercegovine sa čak dvostruko većom gustinom naseljenosti od prosječne gustine naseljenosti Bosne i Hercegovine (85. u kojoj je 2000.9 11. što je ovu regiju svrstavalo u gusto naseljene prostore.

).. Trend prirodnog kretanja stanovništva je bio izrazito nepovoljan. 6 %. br. godine PLANINSKOKOTLINSKA MAKROREGIJA Gornjovrbaskoplivska mezoregija Gornjobosanskolašvanska mezoregija Gornjodrinska mezoregija UKUPNO Površina u km2 2655 5821 4408 12884 1991. godini iznosila 106. i 2003. 4 u 1991. tj. Bugojno i dr.9 Izvor: Isto kao za tabelu br. i dalje opadati.5 147.8 141.6 st. 4: Kretanje gustine naseljenosti po mezoregijama Planinsko-kotlinske makroregije 1991.0 106. i 2003. a ogleda se u niskoj stopi prirodnog priraštaja (0. Apsolutni broj stanovnika ove regije Bosne i Hercegovine u analiziranom vremenu se smanjio za čak 18.3 141. Conclusion Demographical development of Bosnia and Herzegovina’s Mountain-valley macro region in the last ten years of the last century and at the beginning of this century stagnated and had negative trend in comparison to previous period./km2 u 2003.F.. Zaključak Demografski razvoj bosanskohercegovačke Planinsko – kotlinske makroregije. Najmanja gustina naseljenosti je zabilježena u 1996.2 st/km2).9 st. godini bile su: Trnovo (2. 2000. Kudumović Tabela br. a i cijele države evidentiran je u Gornjovrbasko – plivskoj mezoregiji za čak 31. 1996. Breza.7 1996 Uk. stanovnika 117556 820527 130516 1068599 st/km 44.6 % or 255.6 st/km2). godini kada se u pojedinim područjima ove makroregije dvostruko smanjila kao na primjer u Gornjovrbasko-plivskoj mezoregiji./km2.5 ‰) koja će. stanovnika 95180 822669 142618 1060467 st/km 35. u posljednjih deset godina prošlog i na početku ovog stoljeća. stanovnika 126218 859202 133639 1119059 st/km 47. Zenica.6 30. godini. sudeći prema dostupnim podacima.9 2003 Uk.1 176. Vitez. odnosno za 255 098 stanovnika.kotlinske makroregije je vrlo neujednačena. stanovnika 184595 1026541 163021 1374157 st/km 75.0 29.5 st/km2).6 82. 3. je stagnirao i imao negativan trend u odnosu na prethodni period. a 86. godini i laganom i neujednačenom rastu gustine naseljenosti u 2000. za 58 377 prijeratnih stanovnika ove mezoregije.7 st.4 82.3 2000 Uk. Smanjenje ukupnog broja stanovnika najočitije se reflektovalo na gustinu naseljenosti koja je na području makroregije u 1991. a nasuprot njima su vrlo gusto naseljene općine: Sarajevo. Dinamika kretanja gustine naseljenosti u sve tri mezoregije ogleda se u smanjenju u 1996. Uk. Foča-Ustikolina (13. Absolute number of inhabitants of this region of Bosnia and Herzegovina decreased for 18.3 86. godini.3 st/km2) i Čajniče (19. vrlo slabo naseljene općine u 2003. i 147. br. Najveće smanjenje ukupnog broja stanovnika u okviru ove makroregije.4 37. Osim navedenog ovdje je prisutan i izrazit disparitet u naseljenosti po mezoregijama što potvrđuje činjenica da je Gornjobosansko – lašvanska mezoregija imala neuporedivo veću gustinu naseljenosti u odnosu na druge dvije mezoregije planinsko – kotlinskog područja (176. Gustina naseljenosti mezoregija Planinsko . br. Goražde.3 32. Han Pijesak (14. br.6 %. ali i drugih dijelova zemlje. Visoko./km2 u 2003. Tako npr. Promatranjem po općinama uočava se još veća nesrazmjera u pogledu naseljenosti.098 134 .

Smlatić. Regionalne razlike u kretanju ukupnog broja stanovnika i gustine naseljenosti Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2004. Breznik. Ekonomski fakultet Tuzla.. Sveska 26-27.. Mirić R.. Zagreb. 4. Enciklopedija Jugoslavije. Ibreljić. Sarajevo. Regionalni ekonomsko-geografski i demogeografski trendovi u jugoistočnoj Evropi (sa posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu). Ibreljić. 2000. JLZ. Geografski pregled 26-27. 1980. Br. 1.1982. Geografski radovi br. Markotić. Sarajevo. Osnovna obilježja demografskog razvitka u Bosni i Hercegovini u periodu nakon drugog svjetskog rata. Except mentioned here is present expressive disparity in population density through mezzo regions which can be conformed with fact that Upper Bosnian-Lašva’s mezzo region had incomparable bigger population density in comparision to other two regions of mountain-valley area (176.. Some aspects of Balkan economic and demographic changes in the nineties and demographic trends in the first decades of the third millenium. Geografija. F. Kulenović.6 inhabitants per square kilometer in 2003) but other parts of country too. 3. 11.društvenogeografski pregled. godine inhabitants in analyzed period. Ibreljić. Sarajevo. Univerzitet u Tuzli. A. Centar za ekonomsko održivi i regionalni razvoj Tuzla.377 pre-war inhabitants of this mezzo region. Reduction of total number of inhabitants reflected on population density which in the area of this macro region was 106. The biggest decrease in total number of inhabitants in this macro region and the whole Bosnia and Herzegovina is in Upper Vrbas-Pliva mezzo region for 31.9 inhabitants per square kilometer in 2003.4 in 1991 and 147.XV. J. Conférence internationale. 1990.7 inhabitants per square kilometer in 1991 to 86.. Sarajevo. 2005. godine. 1984. Literatura 1. Školska knjiga. S.. S. Geografski pregled. Friganović. 10. 135 .. 2006. Tuzla. Trend of natural population growth was highly unfavorable and it is reflecting at low natural population growth rate (0. S.. Separat za Republiku Bosnu i Hercegovinu. Sarajevo . Changes in the 1990 s and the Demographic Future of the Balkans. Promjene u prostornom rasporedu stanovništva Srednjebosanske regije. 5. I. M. Kudumović. metodi i modeli. Osvrt na geografsku regionalizaciju Bosne i Hercegovine.: Regionalizacija i regionalni razvoj – ekonomski procesi i tendencije u svijetu. Nurković S. Demografija. Ćehajić. 2. Bjelovitić. I. Naučna knjiga. M. Demogeografija-Stanovništvo svijeta.. Tuzla. 1994. I. Sv. 7. Geografski pregled XIV.Promjene u demografskom razvoju Planinsko-kotlinske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003. Zagreb. Zbornik radova Prirodno-matematičkog fakulteta u Tuzli. Analiza... Beograd. 1982/1983. 9.. 8. Tuzla.. 6. Tuzla. Kulenović. 2005.5 %) which will continue to decrease. which are 58. Drugo izdanje. 1973. D. 3.6 %. Godina III.

Sarajevo. 2005. 136 .P. Kantoni u brojkama. Geodetski zavod BiH. Statistički bilten Republike Srpske br. 2005. Republika Srpska. Politika razvoja stanovništva Republike Srpske (Projekat). 17. Banja Luka. Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine. 14. Državni zavod za statistiku. Republički zavod za statistiku. VIII. 1998. 2005. 15. Statistički godišnjak Republike Bosne i Hercegovine 1992. Pregled po općinama. Federalni Zavod za statistiku. Vlada Republike Srpske. Sarajevo. Sarajevo. Kudumović 12. 1994. J. Demografska statistika. Sarajevo. 16. Geografski atlas Bosne i Hercegovine. 13. Federalni zavod za statistiku. Banja Luka.F. 2005.

stoljeća. profesor geografije. sc. Prirodno – matematički fakultet. a samim time i gračanička općina kao njen sastavni dio. još od 60-ih godina prošlog stoljeća doživljavaju značajne demografske promjene. promjene Summary Our country as a whole. sc. population. its density. profesor geografije. komponenata prirodnog i mehaničkog kretanja stanovništva. One su posebno izražene od početka zadnje decenije prošlog stoljeća. te strukture stanovništva gračaničke općine u drugoj polovini 20. Ključne riječi: gračanička općina. Prirodno – matematički fakultet. U ovom radu se analiziraju promjene ukupnog broja stanovnika. 137 – 149 (2007-2008) Originalni naučni rad STANOVNIŠTVO OPĆINE GRAČANICA POPULATION OF THE GRAČANICA MUNICIPALITY Dr. The changes have especially been pronounced since the last decade of the last century. redovni profesor. Univerzitet u Tuzli Sažetak Naša zemlja u cjelini. Salih Kulenović. i početkom 21. has undergone significant demographic changes since the 1960ies. therefore including Gračanica as its part.Zbornik radova PMF 4 i 5. Univerzitet u Tuzli. OŠ „Sjenjak“ Tuzla. Key words: Gračanica municipality. Damir Džafić. Azra Zaimović. and the structure of the inhabitants of the Gračanica municipality in the second half of 20th and the beginning of 21st century. Mr. the components of the natural and mechanical movement of the population. This paper it analyzes the changes in the population. changes . gustine naseljenosti. stanovništvo.

Bez obzira na to. demografski razvoj se uglavnom stavlja u drugi plan što će se neminovno negativno odraziti na ukupni društveno – ekonomski razvoj. 1. mortaliteta. S druge strane. Informator. imigracije. te u migracijama stanovništva između pojedinih područja i zemalja. Stanovništvo i ekonomski razvitak. država u cjelini) tako i na mikro planu (sela. Međutim. W. zadatak nas geografa jeste da ukazujemo na demografske promjene koje se dešavaju u našoj zemlji kao i na njihove uzroke i posljedice i to kako na makro planu (regije. Zagreb 1982. što stoji u vezi sa promjenama općinskih granica (tab. korupcija itd. s jedne strane. Osnovno obilježje kretanja ukupnog broja stanovništva u gradu Gračanici u periodu 1961 – 2004. Institut za arhitekturu. emigracije itd. Baletić. opterećenoj brojnim problemima (nezaposlenost. godine jest konstantno povećanje tog broja. A. da bi već u ratnim godinama taj broj premašio 50 000. ukupan broj općinskog stanovništva je bilježio porast do 1991. Kretanje ukupnog broja stanovnika Pod ukupnim kretanjem stanovništva smatraju se promjene koje nastaju u broju stanovnika jednog područja pod uticajem različitih faktora: nataliteta.) 1 2 A. s druge strane. godine.). u naseljima današnje općine Gračanica je 1991. o čemu ćemo kasnije nešto više reći. Obzirom na trenutnu društveno – političku situaciju u našoj zemlji. 2004. Naime. Sarajevo. D. godine živjelo 2 47 840 stanovnika. Kretanje ukupnog broja stanovnika grada i općine Gračanica u periodu 1961-2004. stalno mijenja ukupan 1 broj stanovnika. 138 . općine). godine GODINA 1961. GRAD 7 656 9 477 12 077 12 711 17 140 OPĆINA 40 695 46 950 54 311 59 050 52 364 Izvor: Zvanični popisni podaci i podaci FZS (za 2004.S. kada usporedimo broj stanovnika onih naselja koja su danas u sastavu općine Gračanica prije i nakon agresije na BiH vidimo znatno drugačije stanje. Prostorni plan općine Gračanica 2001-2021. gradovi. Demografija. Džafić. 1971. U ovom radu je učinjen jedan takav pokušaj na primjeru općine Gračanica. urbanizam i prostorno planiranje. 1). 1991. Stoga je stanovništvo vrlo promjenljiva veličina jer se pod uticajem varijacija u broju rođenih i umrlih. Kulenović. poskupljenja. veoma značajno mjesto zauzimaju i demografske promjene koje se znaju višestruko negativno odraziti na sveukupan razvoj tih zemalja ukoliko se blagovremeno ne reaguje i ne iznađu adekvatna rješenja. str. 133. a nakon toga dolazi do smanjenja broja stanovnika u Općini. što je u vezi sa imigriranjem velikog broja prognanika na područje općine Gračanica. Zaimović Uvod Među brojnim problemima koji opterećuju tranzicijske zemlje. 1981. 2001. 37. str. Tabela.

str.6 243. Mirić. Seminar geografa. godine uvećalo za 9 484 stanovnika ili 124 %. Rumunija (91 st/km2). a zatim slijede: Srbija (110 st/km2).2 100 50 0 1961 1971 1981 1991 2004 121. Zagreb 1990. 8. onda možemo konstatovati da je općina Gračanica još početkom posmatranog perioda ušla u red prenaseljenih područja. Školska knjiga. 3 4 M.3 152. Jugoistočna Evropa. Stanovništvo svijeta. (R.7 st/km. Drešković. Grčka (81 st/km2). Prosječna gustoća naseljenosti u Jugoistočnoj Evropi iznosi 86. 1).6 Izvor: Izračunavanja na osnovu podataka iz tabele 1 Ako prihvatimo podjelu prostora prema gustoći naseljenosti na: rijetko naseljene (do 10 st/km2). Grafikon 1.) 139 . 22-24. Usporedimo li gustoću naseljenosti gračaničke općine sa zemljama koje se nalaze u regiji Jugoistočne Evrope uočit ćemo da je ona u gračaničkoj općini znatno veća. srednje naseljene (10-50 st/km2).Stanovništvo općine Gračanica Prema podacima iz tabele 1 vidimo da se stanovništvo grada Gračanice u periodu 1961-2004. Makedonija (81 st/km2) itd. Opća gustoća naseljenosti Uporedo sa povećanjem ukupnog broja stanovnika povećavala se i opća ili aritmetička gustoća naseljenosti u općini Gračanica (graf. N. Opća gustoća naseljenosti općine Gračanica u periodu 1961-2004. 4 Prirodno kretanje stanovništva općine Gračanica Kretanje ukupnog broja stanovništva bilo kojeg područja u određenom periodu nemože nam pokazati sve karakteristike populacije. godine (u st/km2) 300 250 200 150 105. str. gusto naseljene (51-100 st/km2) i prenaseljene (više od 100 st/km2) 3 . a stanovništvo općine Gračanica za 11 669 stanovnika ili 29 %. Demografija.3 140. Neum 2004. kako od prosjeka Regije tako i od svake zemlje pojedinačno. Friganović. Stoga je neophodno analizirati komponente prirodnog i mehaničkog kretanja stanovništva.2 Najveću gustoću naseljenosti ima Albanija (123 st/km2).

str. 140 .5 6. a niže nego što su u Albaniji (17. a do 1991. Bugarske (8. godine opadale.4 natalitet mortalitet prirodni priraštaj Izvor: Zvanični popisni podaci i podaci FZS (za 2004.2 ‰). Zaimović “Osnovne komponente prirodnog kretanja stanovništva su natalitet (rodnost) i mortalitet (smrtnost) stanovništva. Položaj i stanovništvo gornjeg Podrinja.9 ‰). uočavamo da je do 1971. 97. Sarajevo 1979. Džafić. str. a iskustvo u mnogim zemljama 6 svijeta pokazuje da sa društveno-ekonomskim razvojem dolazi do njegovog opadanja.5 13. godine one su prešle u srednje. Natek. mortaliteta i prirodnog priraštaja na području gračaničke općine u periodu 1961 – 2004. a posebno mortaliteta dojenčadi značajan pokazatelj postojećeg životnog standarda.9 9. Op. a njihova je rezultanta u pravilu prirodni prirast 5 (višak rođenih nad brojem umrlih). ekonomskih i socijalnih faktora. a nakon toga one su se povećavale (grafikon 2). Baletić. cit.7 25 20 15 10 5 0 1961 1971 1981 1991 2004 9. Nivo mortaliteta u jednoj zemlji izraz je komplesnog djelovanja bioloških. Gračanička općina naprimjer ima veće stope nataliteta od Slovenije (8. str. Beograd 2005.6 6.4 23 18. 7 M. godine konstantno opadala (grafikon 2). Kulenović. Mladinska knjiga.. odnosno stopa nataliteta na području gračaničke općine je u periodu 19612004. K. 9 A.5 5. str.8 ‰).2 35 30 26. a prema podacima iz grafikona 2. W. cit. 5 6 A.4 3. tako da je nivo mortaliteta uopće. Baletić. Papić. godine općina Gračanica imala visoke stope nataliteta.. 9 Stope mortaliteta gračaničke općine su u periodu 1961-1981. Op. 8 K. Države sveta. Broj rođenih. Op.5 6.3 ‰).. 7 Obzirom na ovu podjelu. M. srednji (16-25 ‰) i visoki (više od 25 ‰ godišnje). cit. Friganović.) Stope nataliteta u svijetu se kreću od oko 10 do oko 50 ‰ godišnje.5 16. 138.1 9. XXIII. 76. A. D.4 ‰) itd. a nakon toga u niske stope. Kretanje stopa nataliteta. Grafikon 2. W. godine 40 36. Geografski pregled.S. Natek. Hrvatske (9. 158.2 16. Makedoniji (11.” Natalitet je najvažniji faktor porasta stanovništva. a u vezi s tim izdvajaju se tri tipa nataliteta: niski (do 15 ‰). 8 Mortalitet je negativna komponenta prirodnog i ukupnog kretanja stanovništva koja djeluje na smanjenje ukupnog broja stanovnika.

12 Stoga je stopa smrtnosti dojenčadi “prilično pouzdan odraz socijalnoekonomskih i higijensko-medicinskih uvjeta opstojanja stanovništva”. 81. M.8 ‰) itd. Austrija (4. stoljeća ušla unutar evropskih okvira kada je u pitanju smrtnost dojenčadi.3 ‰ itd.) Obzirom da se stope smrtnosti dojenčadi u razvijenim zemljama Evrope kreću od 4 do 10 ‰. cit. Natek. 12 S. K. 14 10 11 M. Kulenović. na osnovu podataka iz grafikona 3.Stanovništvo općine Gračanica Prosječne godišnje stope mortaliteta u svijetu kreću se od 7 ‰ do 30 ‰. Sloveniji i Grčkoj 9. str. Francuska (4. godine 120 100 80 59 60 40 22. Države sveta. godine konstantno opadale (graf. Zabilježene su i stope mortaliteta veće od 30 ‰ što je posljedica prirodnih katastrofa.5 9. Primjera radi. 13 M. 13 Stope smrtnosti dojenčadi u gračaničkoj općini su u periodu 1961-2004. da je općina Gračanica početkom 21. Friganović. Beograd 2005. Belgija (4.. a takve su npr. Države sveta. možemo konstatovati. Natek. Mladinska knjiga. 83.1 ‰).4 ‰. Danska (4 ‰). M. Beograd 2005. odnosno da su bile niske. Struktura stanovništva Tuzle i njena izmjena pod uticajem novijeg privrednog razvoja. str. 11 Smrtnost dojenčadi je sve do kraja 19.3 Izvor: Zvanični popisni podaci i podaci FZS (za 2004. Međutim.9 95. 141 . str. Grafikon 3.8 20 0 1961 1971 1981 1991 2004 17. Rumuniji 12 ‰. ratova. Hrvatskoj 9. 3).7 ‰. Op. u velikom broju razvijenih evropskih zemalja smrtnost dojenčadi se kreće uz donju granicu ovih okvira. Kretanje stopa smrtnosti dojenčadi u općini Gračanica u periodu 1961 . 26.2004. cit. Natek. 10 Na osnovu podataka iz grafikona 2 možemo konstatovati da su stope mortaliteta u gračaničkoj općini tokom posmatranog perioda bile uz donju granicu svjetskih okvira. Mladinska knjiga. Natek. 14 K.2 ‰). stopa mortaliteta početkom ovog stoljeća u Bugarskoj je iznosila 14. magistarski rad. Friganović. Beograd 1980. Op. stoljeća u svim zemljama svijeta predstavljala nedaću težu od ma koje epidemije zaraznih bolesti koje su satirale čovječanstvo.. epidemija bolesti i sl.

19 A. 99.S. XXIII. Zaimović Prirodni priraštaj je rezultat nataliteta i mortaliteta. Prihvatajući podjelu prirodnog priraštaja na četiri tipa i to: vrlo visoki (više od 20 ‰). strukturi kućanstava i obitelji u Hrvatskoj. 87. 17 V. cit. On je vrlo važan pokazatelj koji služi kao osnova u cilju rješavanja važnih društveno-ekonomskih problema. visoki (15-20 ‰). Slovenija. 2. godine imala vrlo visoke stope prirodnog priraštaja. nego u mnogo čemu ovisi i o mehaničkom kretanju ili migracijama. Op. 2). Baletić. Stoga je u demografskoj literaturi uobičajeno raščlaniti ukupan porast stanovništva na prirodni prirast i migracioni saldo. A. Papić.. str. promjene koje nastaju u ukupnom kretanju stanovništva mogu uslijediti pod pretežnim uticajem bilo prirodnog kretanja. Njemačka. Op. međusobno ih usporediti i utvrditi koji ima veći uticaj na promjene broja stanovnika. 18 M. www. Puljiz. W.. Friganović. 15 K. bilo migracije. revija-socijalna politika. Rumunija.. umjereni (5-14 ‰) i niski (manje od 5 ‰ godišnje) 16 . 20 Ibid. Geografski pregled.. Bugarska. ipak u pojedinim manjim područjima unutar državnih granica jedne zemlje. cit. dominantan uticaj na ukupno kretanje stanovništva može imati mehaničko kretanje stanovništva. Ukrajina i dr. posebno onih vezanih za planiranje. usporavala porast broja stanovnika (tab. tj. 1971. a nakon toga. Pad stopa prirodnog priraštaja mogao bi uskoro dovesti do prirodnog pada stanovništva u općini Gračanica. 186. str. Džafić. Položaj i stanovništvo gornjeg Podrinja. krećući se u rasponu od 26. Kulenović. str. kao njegove sastavne dijelove. 20 Tako je u periodu 1961 – 1991. godine konstantno opadale. da bi početkom 21. 16 M. str. 142 . 18 Iako je osnovna determinanta ukupnog kretanja stanovništva u većini zemalja svijeta prirodno kretanje stanovništva. cit. com. Italija. 87. Friganović. što su očigledni pokazatelji demografske tranzicije. Op. možemo konstatovati da je općina Gračanica 1961. Mađarska. godine te stope su visoke. 19 Međutim. 15 Stope prirodnog priraštaja na prostoru gračaničke općine su u periodu 1961-1991. str. 17 Mehaničko kretanje stanovništva Kretanje broja stanovnika nije posljedica samo prirodnog kretanja. 136. što je slučaj sa čak 17 evropskih zemalja među kojima su: Hrvatska. stoljeća one postale niske. Grčka. godine prirodni priraštaj imao dominantan uticaj na porast broja stanovnika gračaničke općine.7 ‰ do 3. dok je migraciona komponenta imala negativan uticaj. Sarajevo 1979. str.2 ‰ (grafikon 2). D. Pokazatelji o prirodnom kretanju stanovništva. do kraja stoljeća su umjerene.

Op. Taj broj se smanjio na 289 stanovnika u 2002. Kamenica. godine PERIOD UKUPAN PORAST PRIRODNI PRIRAST SALDO MIGRACIJE 1961-1971. godine. 21 Migraciona komponenta imala je presudan značaj u promjeni ukupnog broja stanovnika općine Gračanica. Ukupan porast. Tuzla 1994. Glogova i Konjević). Op. Džafić. seminarski rad. godine na prostor gračaničke općine je imigrirao veliki broj stanovnika kako iz susjednih općina. Friganović. kada se otvaraju novi i proširuju postojeći industrijski pogoni. Najveći broj prognanika u općinu Gračanica imigrirao je iz susjednog Doboja (3166). str. Baletić. Pobrđe. prirodni prirast i saldo migracije stanovništva općine Gračanica u periodu 1961-1991. a zatim slijede podrinjske općine: Srebrenica (516). W. u kome je 1995. tj. izuzev perioda 1971-1981. cit. Naime. godini. Liješće. godine na prostoru općine Gračanica živjelo je 7291 prognano lice. a osim njih u Doborovcima su se naselili i prognanici sa područja Vlasenice (sela: Skugrići. Osatice.. 142. Prognanici su se nastanjivali gotovo u svim mjesnim zajednicama gračaničke općine. G. Narodni život i običaji prognanika u Doborovcima. Pribidoli. a i nakon toga. 3. godine. Buljevići i Džambići). cit. Karačići. Kostrijevo i Drinjača). o čemu svjedoči primjer prognaničkog naselja u selu Doborovcima. Sase i dr. 4 739 7 072 -2 333 1961-1991. godine 612 stanovnika. 22 Ovaj tip migracija novijeg je postanka. Gračanica i okolina. godine živjelo oko 1000 stanovnika. bila emigracijsko područje. 6 255 10 365 -4 380 1971-1981. Nurići. (O bližem porijeklu prognanika u Doborovcima vidi: D. str. od 1992. 24 Statistika općine Gračanica 25 Najviše prognanih porodica je sa područja općine Srebrenica i to iz sela: Trubari. krajem 1999. godine. dok oko 2 % od ukupnog broja otpada na prognaničku populaciju iz ostalih dijelova BiH. Osmače. 7 361 7 249 112 1981-1991. a oko 50 % od ukupnog broja prognanih naselilo se u gradu Gračanici. 25 21 S. Vlasenica (295). 18 355 24 686 -6 601 Izvor: Zvanični popisni podaci Na osnovu podataka prezentiranih u tabeli 2 možemo zaključiti da je općina Gračanica u analiziranom periodu. dok je pozitivan migracioni saldo zabilježen u periodu 1971-1981. Kulenović. Zvornik (201). Potočari. do 1995.Stanovništvo općine Gračanica Tabela 2. Tuzla 2002. što je jedan od uzroka naglog porasta gradskog stanovništva. Sebiočina. a zbog nerazvijenosti gračaničke privrede u tom periodu. tako i iz cijele BiH. Bijeljina (82) itd.. Sulice. str. antropogeografske i etnološke odlike. Hrnčići. a 1999. 22 O tipovima migracija vidi šire A. sličnih zajednica i čak naroda zbog geopolitičkih promjena. 196-197. Obzirom na kriterij voljnosti. Bratunac (360). a posebno iz bosanskog Podrinja. 24 Broj prognanika tokom agresije bio je znatno veći. 23 M. 171. Dobrak. Rađenovići. str. Muzej istočne Bosne. Cerska. Neđeljišta. Najveći broj emigranata zabilježen je u periodu 1961-1971. te migracije bile su prisilne..) 143 . Šljivice. Bratunca (sela: Urkovići.” 23 Prema podacima općinskih službi. prije svega tokom agresije na RBiH. sve do danas. Zvornika (sela: Glodi. stoljeća s ciljem “premještanja čitavih etničkih manjina. a javlja se s jačanjem nacionalizma od početka 19.

. kulturnih i drugih faktora. rata. Neravnoteža spolne strukture uglavnom je posljedica nenormalnih društvenih zbivanja. Op. Džafić. godine Struktura stanovništva Struktura stanovništva se formira pod uticajem bioloških. cit. 2. D. 108. Zaimović Sl. cit. str. dakle. M.S. Kulenović. Friganović. socijalnih. 27 26 27 K. 104. Op. a time i na natalitet. iseljavanja muškaraca iz ekonomski pasivnih krajeva i njihovo useljavanje u ekonomski aktivne krajeve i dr. Zbog toga “struktura stanovništva predstavlja važnu i složenu problematiku čije proučavanje omogućuje da se uoče karakteristike i izvuku zaključci o sadašnjem stanju i potencijalnim mogućnostima stanovništva u ekonomskom razvoju.” 26 Spolna struktura je u znatnoj mjeri određena karakteristika fiziološkog okvira demografske mase.. A. Područja najveće imigracije u gračaničku općinu u periodu 1992-1995. str. 144 . uzročno-posljedična veza. jer sredina u kojoj preovladavaju muški ima drugačiji okvir nego sredina u kojoj preovladavaju žene. Papić. a promjene u strukturi stanovništva odraz su promjena tih faktora. Neujednačenost spolne strukture nepovoljno utiče na nupcijalitet. Između strukture stanovništva i njegovog ukupnog kretanja postoji. fertilitet i u krajnjoj liniji na prirodni priraštaj.

6 14 439 24. skupina broj % broj % broj % broj % 0 – 14 17 251 36.5 65 i više 1 950 4. str. cit. Istovremeno je došlo do smanjenja procentualnog učešća mladog stanovništva u ukupnom. mortalitet i stopu rasta stanovništva. Procentualno učešće zrelog. veće učešće u ukupnom stanovništvu imalo žensko stanovništvo.Stanovništvo općine Gračanica Grafikon 4. cit. Starosna 1971. 28 29 A. 232.1 52. zrelost ili starost određene demografske mase. 1981 1991. kao i učešće starog stanovništva konstantno je raslo.6 Izvor: Zvanični popisni podaci i općinska služba za statistiku Prezentirani podaci u grafikonu 4 nam pokazuju da je u periodu 1971-1991. godine.3 51.9 %). a što je u uskoj vezi sa biološkim i društvenim faktorima.7 15 – 64 27 553 58.2000. 231.1 4 515 Izvor: Zvanični popisni podaci i podaci FZS (za 2004.2 2 776 5.7 49.7 38 116 4 450 72. W.9 35 952 66. Tabela 3. Starosna struktura stanovništva općine Gračanica u periodu 1971-2004. 53 52 51 50 49 48 47 46 45 44 1971 1981 1991 muško žensko 2000 48.9 50.. Starosna (dobna) struktura stanovništva izraz je zajedničkog dugoročnog djelovanja svih onih faktora koji određuju ukupno kretanje stanovništva. 28 Dobnom strukturom uočava se mladost. 15-64 godina i 65 i više godina).4 49.. Iz grafikona vidimo i to da je spolna struktura ujednačena tek 1991. str.3 40 180 67. cit. Op. Baletić.4 9 798 18. W. Vidi o tome: M.9 15 499 28. 29 Mi ćemo se ovom prilikom služiti podjelom stanovništva prema radnim kontingentima (0-14 godina. Op.1 47. 111.) Podaci iz tabele 3 nam pokazuju da je gračanička općina tokom cijelog perioda imala najveće učešće zrelog stanovništva. 2004. Spolna struktura stanovništva općine Gračanica u periodu 1971 .9 50. Učešće ženskog u ukupnom stanovništvu bilo je najveće krajem (52. str. Friganović. ali istovremeno i ona sama određuje natalitet. godine. Baletić.9 7. Op.8 8.. i A.6 %) i na početku posmatranog perioda (51. 145 . Postoje različiti načini povlačenja granica između tih skupina.

Op. godine evidentno postepeno povećanje broja zaposlenih. i pored približno istog broja radne snage 1991. kao što su: Makedonija (22. Bugarske (15 %).S. Međutim. W. zavisno od kriterija koji je primijenjen. str. Države sveta. te da je istovremeno broj nezaposlenih veći za 3646 lica. neposredno nakon zaustavljanja rata kada je broj nezaposlenih iznosio 7200 lica. Slovenije (16. imaju veće učešće mladog u ukupnom stanovništvu od gračaničke općine. Mladinska knjiga. cit. godini uporedimo sa podacima iz 1996. Džafić.9 %). kojih je tri ili četiri. Prezentirani podaci u tabeli 4 nam pokazuju da je. možemo uočiti da je intenzitet porasta tog broja nedovoljan zbog toga što je iz godine u godinu daleko veći priliv onih koji traže posao u odnosu na otvaranje novih radnih mjesta. 2005. jer je radna snaga „osnovni subjektivni činilac i pokretač procesa proizvodnje. dok neke zemlje. Kulenović. str. godine i u periodu 2001-2004. Iako je od 1996. 2003. Radna snaga Razlika (zaposleni + 1991. Albanija (28. Osnovna dioba aktivnog stanovništva obavlja se po granama djelatnosti. 30 Polaznu osnovu za proučavanje ekonomske strukture ukupnog stanovništva čini ekonomska struktura aktivnog stanovništva./1991. godine. u 2004.1 %) i dr. cit. godine. nezaposleni) Radna snaga 16 185 14 624 15 475 15 863 16 226 + 41 Broj 11 363 6 367 6 834 7 399 7 758 . odnosno radne snage.3 605 zaposlenih Broj 4 822 8 257 8 641 8 464 8 468 + 3646 nezaposlenih Izvor: Strategija ekonomskog razvoja općine Gračanica 2005-2010. Baletić. Natek. godini broj zaposlenih u općini Gračanica manji za 3605 lica u odnosu na stanje iz 1991. M. 280. osnovna dinamička komponenta razvitka proizvodnih snaga društva“ 31 Upoređujući ukupnu radnu snagu na području gračaničke općine danas sa stanjem iz 1991. 2001. godine tj. ili po glavnim sektorima djelatnosti. 146 . 2004. Beograd. Nacrt. Gračanica.4). str. D. Radna snaga općine Gračanica 1991.2 %) i dr.2 % ukupne radne snage. A. godine uočavamo neznatne razlike. i 2004. kojih je mnogo. 122. 2002.4 %). A. Rumunije (18. Ovaj problem je još veći ukoliko podatke o broju nezaposlenih u 2004. Natek. Op. 13. stanje je znatno drugačije ako usporedimo brojeve zaposlenih i nezaposlenih (tab. Hrvatske (16... Zaimović Ukoliko usporedimo učešće mladog u ukupnom stanovništvu gračaničke općine sa zemljama u okruženju vidimo da gračanička općina ima veći procenat mladog stanovništva od Grčke (15. Ukupan broj nezaposlenih osoba od 8484 predstavlja jedan od većih problema gračaničke općine. Friganović. 32 30 31 K. novembar 2005. Tabela 4..7 %). 32 M.1 %). Taj broj čini 52. 2004.

Etničke prilike u prošlosti Gračanice i okoline. godini. 33 U periodu 1961-1991.135 199 184 297 46 950 70. godine.6 2.44 Poljoprivreda 7. knj. poljoprivreda. 24.1 0. Od ukupnog broja stanovnika 1991.5 % (u 1961. 2.6 % (1961. 1961. Nacionalni sastav stanovništva gračaničke općine pukazuje da je ona multietničko.1 23. 72. 6). Muzej istočne Bosne. 147 .2 3.60 Trgovina na malo 6. Jugosloveni i mnogi drugi (tab.2 2.1 % (56 187 stanovnika) od ukupnog broja stanovnika. str.6 100 38 189 13 226 135 2 047 714 54 311 70.5 na 0.1 % činili su Bošnjaci.0 0. godine većinsko stanovništvo činili su Bošnjaci (Muslimani). multinacionalno i multikulturalno područje.10 Građevinarstvo 9. 1991.3 24. rasprave-studije-članci.2 %). Procentualno učešće Srba u ukupnom stanovništvu je u navedenom periodu smanjeno sa 30. U svim popisima od 1961. godine) na 23 % (1991.08 Saobraćaj 5. Broj hrvatskog stanovništva u navedenom periodu je smanjen kako u apsolutnom iznosu (sa 200 na 132 stanovnika). tako i u procentualnom učešću u ukupnom stanovništvu (sa 0.27 Trgovina na veliko i posredništvo 5.6 28. 1971.Stanovništvo općine Gračanica Posmatrajući učešće privrednih djelatnosti u ukupnom broju zaposlenih na općini Gračanica. Tabela 6. 1533. do 1991. (tab.8 1.83 Trgovina motornim vozilima 1. godini) na 72. Etnologija sjeveroistočne Bosne.5 30. a pored njih tu su živjeli i Srbi. Učešće privrednih djelatnosti u ukupnom broju zaposlenih u općini Gračanica 2004.4 0. godine).. uočavamo da najveće učešće otpada na prerađivačku industriju.46 Izvor: Strategija ekonomskog razvoja općine Gračanica.5 2. a njihovo procentualno učešće poraslo je sa 66. NARODNOST Broj % Broj % Broj % Broj % MUSLIMANI SRBI HRVATI JUGOSLOVENI OSTALI UKUPNO 27 072 12 470 200 837 116 40 695 66. Tuzla 1995. 1981.3 100 33 135 13. 33 Vidi šire: S. godine (u %) Privredna djelatnost Učešće u broju zaposlenih Prerađivačka industrija 61. 5) Tabela 5.4 0.1 100 Izvor: Zvanični popisni podaci Podaci iz tabele 6 pokazuju da su većinu stanovništva općine Gračanica u navedenom periodu činili Muslimani (Bošnjaci) i Srbi na koje je zajedno 1991.6 0. godine otpadalo 95. Nacionalni sastav stanovništva općine Gračanica u periodu 1961-1991. str. Hrvati. Prerađivačku industriju slijede: građevinarstvo.1 % u 1991.0 0.3 100 42 599 13 588 132 1530 1201 59 050 72. Ibid. Kulenović.22 Ostalo 3. trgovina na malo itd.4 0.

1 % na 2 %) u ukupnom stanovništvu općine Gračanica. godine njihov broj dostigao je 2047. 1981.  emigriranje manjeg broja stanovnika srpske nacionalnosti iz naselja sa većinskim bošnjačkim stanovništvom. procentualno učešće Bošnjaka u ukupnom stanovništvu općine Gračanica poraslo sa 72. godine (u %) 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0 97.6 % na 0 %) i ostalih (sa 2. godine znatno promijenilo procentualno učešće konstitutivnih naroda BiH u ukupnom stanovništvu općine Gračanica (grafikon 5).6 %).3 %.S. Razloge ovih promjena možemo objasniti sljedećim činjenicama:  promjena općinskih granica Dejtonskim sporazumom. godine. Džafić.  imigriranje prognanika bošnjačke nacionalnosti na prostor gračaničke općine tokom agresije na RBiH. Multinacionalnost gračaničke općine zadržana je i do danas.1 % na 97. A.1 0. Nacionalni sastav stanovništva gračaničke općine 2005.1 %. 148 .3 Hrvati 2 Ostali Izvor: Lična karta općine Gračanica za 2005. kojom prilikom su naselja sa većinskim stanovništvom srpske nacionalnosti pripala entitetu Republika Srpska.2 % na 0. godine. Zaimović godine u općini Gračanica bio je veliki broj onih koji su se izjašnjavali kao Jugosloveni.6 Bošnjaci Srbi 0. do 2005. odnosno 3. Jugoslovena (sa 2.6 % ukupnog stanovništva).  izjašnjavanje Bošnjaka nacionalnom kategorijom „Jugosloveni“ po popisu 1991. Istovremeno je došlo do procentualnog smanjenja udjela Srba (sa 23 % na 0. D. Kulenović. a Hrvata sa 0.8 % ukupnog stanovništva. s tim što se nakon 1991. Grafikon 5. a 1991. godinu Prema podacima prezentiranim u grafikonu 5 vidimo da je od 1991. godine taj broj se smanjio na 1530 (2.

Drešković N. strukturi kućanstava i obitelji u Hrvatskoj. imigriranja prognaničkog stanovništva u gračaničku općinu. Struktura stanovništva Tuzle i njena izmjena pod uticajem novijeg privrednog razvoja. Gračanica 2005 Puljiz V. Pokazatelji o prirodnom kretanju stanovništva. društveno – historijski uslovi. Džafić D. Školska knjiga. Demografija. Mirić R. Sarajevo 2004. Muzej istočne Bosne. Etničke prilike u prošlosti Gračanice i okoline. com 149 . Muzej istočne Bosne.Stanovništvo općine Gračanica Zaključak Povoljnosti geografskog i prometnog položaja gračaničke općine nisu mogle odlučujuće uticati na proces demografske tranzicije koji je već odavno zahvatio ovo područje. Tuzla 2002.. Ovaj proces se u prvom redu manifestuje kroz permanentno smanjenje stope prirodnog priraštaja. Kulenović S. Beograd 2005. Tuzla 1995. Narodni život i običaji prognanika u Doborovcima. Strategija ekonomskog razvoja općine Gračanica 2005-2010. te sve manji broj mladog stanovništva. povećanja broja bošnjačkog. Natek M. 3. Seminar geografa. Neum 2004. Nacrt. Stanovništvo i ekonomski razvitak. Institut za arhitekturu. Gračanica i okolina. Informator. 11. izmjene spolne strukture.. 12. 2.. 7.. rasprave-studije-članci. 8. Izvori i literatura: 1. u prvom redu agresija na BiH.. odnosno povećanje broja starijeg stanovništva s druge strane. Sarajevo 1979. Zagreb 1982. 4. www. revija-socijalna politika. urbanizam i prostorno planiranje.. 10. Tuzlanski kanton u brojkama. 13. odnosno smanjenja broja muškog u ukupnom stanovništvu. magistarski rad.. Stanovništvo svijeta. Prostorni plan općine Gračanica 2001-2021. antropogeografske i etnološke odlike. Kulenović S. Friganović M.. 6. doveli su do: promjene općinskih granica. Mladinska knjiga. Geografski pregled. koja je rezultat naglog smanjenja stope nataliteta i umjerenog smanjenja stope mortaliteta s jedne strane. porasta broja nezaposlenih. Natek K. 2. Zagreb 1990. Jugoistočna Evropa. smanjenja ukupnog broja stanovnika. 9. Položaj i stanovništvo gornjeg Podrinja.. Osim toga. povećanja opće gustoće naseljenosti. 5. Papić K. Sarajevo 2000. Beograd 1980. Federalni zavod za statistiku. Etnologija sjeveroistočne Bosne. Države sveta. knj. a smanjenja broja stanovnika srpske nacionalnosti itd.. seminarski rad.. Kulenović S. XXIII. Tuzla 1994.. Baletić A. Demografija.

a konstantno je opadao udio mladog stanovništva. Dr. 151-160 (2007-2008) Originalni naučni rad DOBNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA OPĆINE TUZLA U PERIODU 19531991. GODINE AGE STRUCTURE OF TUZLA MUNICIPALITY POPULATION IN PERIOD 1953-1991. Univerzitet u Tuzli SAŽETAK Dobna struktura stanovništva u općini Tuzla u periodu od 1953. spol. sc.Zbornik radova PMF 4 i 5. U posmatranom periodu došlo je do porasta starijeg i zrelog stanovništva. age. substantial changed. The main cause of demographic process of population growing old is decrease in birth rate and fertility Key words: demogeography. Tuzla. . population. Ključne riječi: demogeografija. viši asistent. Salih Kulenović. structure. Mr. godine znatno se izmijenila. Osnovni uzrok demografskog procesa starenja stanovništva je opadanje nataliteta i fertiliteta. redovni profesor. Prirodnomatematički fakultet. Edin Jahić. There was change from young to old composition. sc. dob. godine do 1991. gender. ABSTRACT Age strukture of Tuzla municipality population in period 1953-1991. struktura. stanovništvo. jer je stanovništvo prešlo put od mladog do zrelog tipa stanovništva. Tuzla. In this observation period ther is increase of old age population and decrease in young population.

Dobna struktura stanovništva općine Tuzla Prema popisu stanovništva iz 1953.60. Od 35-te godine starosti veći je udio ženskog stanovništva. do 1991.) Prema popisu stanovništva 1961. godina bio iznad 1. (vidjeti prilog br.S.95%) i 55-59.000.62 % od ukupnog stanovništva). U ovom radu prezentira se ukupno kretanje dobne strukture stanovništva Tuzle od 1953.) piše: "Struktura po dobi je temeljna osobina sastava stanovništva jer pokazuje potencijalnu vitalnost i biodinamiku stanovništva nekog prostora. osobito fertiliteta i prosječnog trajanja života. otvaranje novih radnih mjesta za generacije koje pristižu itd.91 %. Iz nje se vidi prošlost. (15. kao ogledala odgovarajućih demografskih procesa. godina čini više od 35 % ukupne populacije. Specifični koeficijent maskuliniteta od 0-34. Višak muškog stanovništva javlja se u svim starosnim grupama od 0-34. zrelo (stacionirano ili stagnantno) .000 u dobi 25-65. (vidjeti grafikon br.) Također i grafički prikaz (starosna piramida) nam ovo potvrđuje. a samim time indicira i sve potrebe društva (gradnje obrazovnih i zdravstvenih institucija. izuzimajući petogodišnju dobnu grupu od 45-49. dok je koeficijent feminiteta bio iznad 1. sa izuzetkom dobne grupe 45-49. a slična situacija je bila i u BiH. " Na osnovu dobno-spolnog sastava stanovništva.20-59. godine kao i faktori koji su uslovili promjene te strukture. E. zatim pokazuje broj stanovnika u pojedinim dobnim grupama. U dobnoj strukturi po petogodištima muško stanovništvo brojnije je u dobi od 0-24.92% od ukupnog stanovništva). 2. a muško 49. godine. (1990. godina. do 19. (vidjeti prilog br. i dalje staro (konstriktivno ili regresivno) Mladim stanovništvom smatra se ono u kojem skupina od 0. izuzimajući starosnu grupu 20-24. dok su najmanje bile grupe u dobi od 60-64.09 %. i više godina čini više od 12 % ukupnog stanovništva. (1. dobna je struktura osnov opće dijagnoze stanovništva. Jahić Uvod Dobna struktura je jedna od najznačajnijih struktura stanovništva određenog područja. i br. godina (11. čita sadašnjost i nazire budućnost kretanja stanovništva. i više godina. dok se starim smatra ono stanovništvo u kojem dobna skupina od 60.) O značaju dobne strukture Friganovič M. godine bio je 152 . 3. Od nje u najvećoj mjeri zavisi i reprodukcija stanovništva. dok je u svim ostalim dobnim grupama brojnije žensko stanovništvo. godina (2. stanovništvo se klasificira u tri osnovna tipa: .69%) i 15-19. godine žensko stanovništvo Tuzle činilo je 50. Koeficijent maskuliniteta u općini Tuzla je u dobi 0-24. mlado (ekspanzivno ili progresivno) . godine. Kada je dana uz spolnu i po petogodišnjim skupinama. Kulenović. 3.80 %). Zrela populacija je ona koja nema izrazito zastupljeno ni mlado ni staro stanovništvo u spomenutom omjeru.) Najbrojnija dobna grupa stanovništva općine Tuzla bila je u dobi 0-4. 1. godina. s obzirom da je stanovništvo sa područja ove općine u navedenom periodu prošlo put od mladog do zrelog tipa stanovništva.0-19. možemo vidjeti da u općini Tuzla u spolnoj strukturi prevladava žensko stanovništvo (50.

i 40-44.35) i 40-44. O tome pišu Kulenović S.81% od ukupnog stanovništva).000.) Slična situacija je bila i u ukupnom stanovništvu BiH. Specifični koeficijenti feminiteta su bili od 20. dok od 30-te godine prevladava žensko stanovništvo.24%).74). sa izuzetkom dobne grupe 20–24. 4. izuzimajući dobne grupe 45-49. (943. godine starosti iznad 1.36% muškog stanovništva). (8. U dobnoj strukturi po petogodištima muško stanovništvo je brojnije u dobi od 0-19. a najmanje su bile 60-64. dok se povećao procenat ostalih petogodišnjih dobnih grupa u odnosu na prethodne popise. (1. godina (13. godine žensko stanovištvo Tuzle činilo je 50. godine starosti iznad 1.000. godina.04%) i 30-34. " Najbrojnije petogodišnje dobne grupe bile su od 0-4.62% od ukupnog stanovništva općine). godine (61.57%).96%) i 5559.804 ili 50. godine starosti iznad 1.70 %. godine zbog smanjenog nataliteta. godine.1% domicilnog stanovništva.51%) i 45-49. godine starosti bio je iznad 1.000.814 ili 49 24 % muškog stanovništva). i 35-39.17) i 35-39 godine (991. Veći broj ženskog u odnosu na muško stanovništvo općine Tuzla zabilježen je i popisom iz 1991. dok je u svim ostalim petogodišnjim dobnim grupama brojnije žensko stanovništvo.000. godina. Specifični koeficijent maskuliniteta od 0-19.83%).000. Muško stanovništvo je bilo u većini u svim petogodišnjim dobnim grupama do 24. dok su specifični koeficijenti feminiteta bili od 25. godine bilo svega 64. izuzev dobnih grupa 30-34. (5. dok su specifični koeficijenti feminiteta bili od 30. Bitno se smanjio procenat stanovništva od 0-4. izuzimajući petogodišnje dobne grupe 35-39. kada je broj muškog stanovništva bio veći. godine starosti bio je iznad 1. a najmanje su bile 60-64. godine starosti. godina u kojoj prevladava muško stanovništvo.000. godina (9.59%) i 20-24.90%) i 5-9. godine (952. dok je najmanje bilo u dobnoj grupi od 60-64. dok je žensko stanovništvo bilo brojnije u dobnim grupama od 25.): "Ovakve varijacije u veličini stope maskuliniteta mogu se donekle objasniti faktorima rađanja i diferencijalnog mortaliteta prema polu. godina starosti.38%) i 5-9. Specifični koeficijenti feminiteta bili su od 35. godine. kada je iznosio 937. izuzimajući dobne grupe od 30-34. (4.075 ili 49. Prema ovom popisu višak muškog stanovništva javlja se u svim petogodišnjim dobnim grupama do 29. a najmanje 60-64. jer treba imati u vidu da je na području općine Tuzla 1961.30 %. 28%) i 50-54. godine (66.Dobna struktura stanovništva općine Tuzla u periodu 1953-1991.48%).83). Popisom stanovništva 1971.76% ženskog i 64. godine starosti iznad 1. (10. (vidjeti grafikon br. Specifični koeficijent maskuliniteta od 0-29. Najbrojnije petogodišnje dobne grupe bile su od 15-19.000. izuzimajući dobne grupe 35-39.642 ili 50. (10.62%) i 65 i više godina (2. Veći broj ženskog nad muškim stanovništvom općine Tuzla ustanovljen je i popisom stanovništva 1981. Najbrojnije grupe po petogodištima bile su od 25-29.000. (11. (14. izuzev petogodišnje dobne grupe 45-49. (993.40%). Specifični koeficijent maskuliniteta od 0-24. (2. 2. godine starosti bio je iznad 1. i Suljić A. a muško 49. godine. (2. godine iznad 1. (3.64% ženskog i 60. a i uticajem migracionog faktora i njegovog djelovanja na spolnu strukturu.87%).) 153 . (2004. (vidjeti grafikon br. godine. (2. godina (11. Najbrojnije petogodišnje dobne grupe bile su od 10-14.

40-44.: Spolno-dobna struktura stanovništva općine Tuzla 1953.: Spolno-dobna struktura stanovništva općine Tuzla 1991. 1.S. 10-14. 10 5 muško 0 žensko 5 10 154 . 8 6 4 2 0 2 4 6 8 muško žensko Grafikon br. godine u procentima (%) 75 i 60-64. 40-44. 0-4. 10-14. E. 0-4. 3. 6 4 2 muško 0 žensko 2 4 6 Grafikon br. godine u procentima (%) 60-64 50-54. 30-34. godine u procentima (%) 60-64 50-54. 30-34. 15-19. Kulenović. 20-24. 30-34. 45-49. 2. 0-4. 20-24.: Spolno-dobna struktura stanovništva Bosne i Hercegovine 1953. Jahić Grafikon br.

78 67 0.77 % (u BiH 46.: Spolno-dobna struktura stanovništva Bosne i Hercegovine 1991. dok je kontingent zrelog stanovništva povećan i iznosio je 49.688 ili 14. godine. godine Grafikon br.49 1981 121.) Kontingentu mladog stanovništva općine Tuzla prema popisu stanovništva iz 1953. pripadalo 48. godine.01 70.64 530 0.83 … … 1961 82. a staro 4.95 40.54%). 62.961 46. Zrelo stanovništvo je obuhvatalo 46.77 6.304 44. 1.64% (u BiH 7.547 2. 15-64. Popisom 1981.84% stanovništva (u BiH 50.) Prema raspoloživim podacima Federalnog zavoda za statistiku.93%).33 1991 131.403 49. Tendencija starenja stanovništva je nastavljena.13 3.00 47.9%. godine u procentima (%) 70-74.Dobna struktura stanovništva općine Tuzla u periodu 1953-1991.00 30.26%).2004. (vidjeti tabelu br.48%) i starog stanovništva na 6.791 ili 10.19% (u BiH 54.944 4.84 28.19% (u BiH 47.12. godine.879 45.83% (u BiH 5.31% od ukupnog stanovništva (u BiH 44.65%).01% (u BiH 38.722 6.34% (u BiH 8. 40-44.026 4. 5. Popis 1961.19 13.00 38.49%) i staro 5.69%). 25-29. i br.04%) od ukupnog stanovništva. Tada je mlado stanovništvo obuhvatalo svega 28.09% (u BiH 45. (vidjeti grafikon br. 2. što pokazuju podaci popisa 1991.618 35. 6.973 58.525 100.1%).538 48. 1.00 42.22%). zrelo 49. Tabela br.5% (ukupno 131.69 155 .293 100.95% (u BiH 46.2%).31 7. dok je zrelo obuhvatalo 58. 4. a staro 10. godine utvrđene su značajne promjene koje pokazuju smanjenje mladog stanovništva na 35. godine Godine Ukupno % 0-19 % 20-59 % 60 i više % nepoznato % 1953. 6 4 2 muško 0 žensko 2 4 6 U okviru dobne strukture stanovništva analizirani su važniji tipovi dobne strukture stanovništva općine Tuzla i Bosne i Hercegovine u periodu 1953-1991. a povećanje kontingenta zrelog stanovništva na 58.618 100. stanje 31.717 100. godine pokazuje je da je kontingent mladog stanovništva u općini Tuzla smanjen na 45.99 76. Popis 1971.056 5. 55-59.72%).549 49. godine dobna struktura stanovništva općine Tuzla izgleda ovako: 0-14.00 37.09 53.331 10.31 % (u BiH 53.31 3.439 100.99% od ukupnog stanovništva općine (u BiH 31. i br. 10-14.: 98.440 ili 74.156 28.08 1971 107.32%).42%).6% i preko 65 godina 13.: 19.584 58.34 404 0.919).19 3.13% (u BiH 11. godine ne pokazuje značajnije promjene u dobnoj strukturi stanovništva: mlado 44.: Promjene u veličini glavnih dobnih grupa stanovništva općine Tuzla u periodu 1953-1991.

Kulenović.: Promjene u veličini glavnih dobnih grupa stanovništva općine Tuzla u periodu 1953-1991.7 8. godine Godine Ukupno % 0-19 % 20-59 % 60 i više % nepoznato % 1953.6 1971 20-59 1981 60 i više 1991 Grafikon br. 4. godine u procentima (%) 70 60 50 40 30 20 10 0 58.34 Grafikon br.: Promjene u veličini glavnih dobnih grupa stanovništva Bosne i Hercegovine u periodu 1953-1991.48 340497 8.S.3 35 58.1 29 6.7 53.9 7.8 46.2 5.38 1981 4124256 100 1567425 38.459 100 1.24 1991 4377033 100 1387399 31.5 54.3 45.5 38 31.93 483012 11.541 50. E.3 10.26 9907 0.332 44.855 5.2 48.65 1812870 47.8 1953.04 102462 2.8 1961 0-19 5.268.8 44.2 1.32 196050 5.54 148.49 289070 7. godine u procentima (%) 60 50.4 46. 1961 0-19 1971 20-59 60 i više 1981 1991 5.: Promjene u veličini glavnih dobnih grupa stanovništva Bosne i Hercegovine u periodu 1953-1991.3 11 44.2 49.3 4649.01 2500931 53. Jahić Tabela br.22 11 0 1961 3277948 100 1529011 46.747.9 156 .2 50 40 30 20 10 0 1953.69 2766014 54.06 1971 3746111 100 1701756 45.429.42 2030872 46.5 46.98 2066 0.847. 2. 6. 2.72 14223 0.1 4. 5.

Beograd. Jahić Edin: Demogeografske promjene u općini Tuzla od 1879.. godine Zaključak Na osnovu navedenih podataka možemo reći da je stanovništvo općine Tuzla i BiH u periodu 1953-1991. Zagreb. Statistički bilten. SZS. 8. Suljić Alija: Spolno-dobna struktura stanovništva općine Tuzla u periodu 1961. Knjiga XI. Na osnovu ovih podataka možemo zaključiti da su se desile velike promjene u starosnoj strukturi stanovništva u odnosu na 1991. Magistarski rad. Beograd.. Prirodno-matematički fakultet. Popis stanovništva 1953.. Breznik Dušan: Demografija – Analiza. Univerzitet u Tuzli. pismenost i narodnost. RSZ. 1972. Pol i starost. a opadanje udjela mladog (0-19. etnička i migraciona obeležja. 2006. Sarajevo. domaćinstava i stanova 1981. 1973. godini. godinu. Broj 1-2. Godina X. Rezultati za opštine. Kulenović Salih. Stanovništvo po naseljenim mjestima. Stanovništvo po naseljenim mjestima. Breznik Dušan. Popis stanovništva 1953.. Rezultati po naseljima i opštinama. 2004.. 2. 1 Deo. 1965. Školska knjiga. 9. Popis stanovništva 1961.. Stanovništvo. Tuzla.) stanovništva. Godina I. “Selimpex” Srebrenik. Zagreb. godine prešlo put od mladog (ekspanzivnog ili progresivnog) tipa stanovništva u 1953.Dobna struktura stanovništva općine Tuzla u periodu 1953-1991..-1991. 3. 157 . Beograd. Popis stanovništva 1961. Knjiga XI. 4. 5. Popis stanovništva. do 2005. 2005. 4. SZS. FZS. Došlo je do porasta starijeg (60 i više godina) i zrelog stanovništva (20-59. Rašević Miroslav: Razmatranja o populacionoj politici u Jugoslaviji. Statistički bilten. 1959. a i mortalitet neposredno utiče na proces starenja stanovništva. Rezultati za naselja. Starost.. godine. Odsjek za geografiju.. godini do zrelog (stacioniranog ili stagnantnog) tipa stanovništva u 1991. Sarajevo. 2. str. godine.. 1980. godina). br. metodi i modeli. Vitalna i etnička obeležja. 1983. domaćinstava/kućanstava. br.163-172. Naučna knjiga. Zbornik radova Prirodno-matematičkog fakulteta. Izvori: 1. 257. Kanton u brojkama. SZS. Beograd.. 1998. 5. 5-13. SZS. 1960. Popis stanovništva. Broj 1. Ovo se najbolje može vidjeti po udjelu velikih starosnih grupa u ukupnom stanovništvu općine u promatranom periodu. 7. 3. Beograd.. 111. 6. Wertheimer – Baletić Alica: Demografija – Stanovništvo i ekonomski razvitak. Pol i starost. 1982. Beograd. Univerzitet u Tuzli. FZS. Stanovništvo. Sarajevo. 1990. Popis stanovništva i stanova 1971. godini. SZS. Friganović Mladen: Demogeografija – Stanovništvo svijeta. Knjiga I. Osnovni uzrok demografskog procesa starenja stanovništva je opadanje nataliteta i fertiliteta. str. Knjiga VI. Podaci za opštine prema upravnoj podeli u 1953. Beograd. 1967. Literatura i izvori: Literatura: 1. Vitalna. stanova i poljoprivrednih gazdinstava 1991..

.

931 5. Pol i starost.193 3. 15-19.976 3.581. 1973. 35. muško 4.402 1.675 12.561 5.293 žensko 4.589 4..717 žensko 4.333 1.394 3.456 7.585 4.118 4.191 1. 20-24.363 1. 52.575 2.320 2. 1960.132 792.161 9. 61.333 404.727 3. RSZ.801 … 62..863 9.403 3. 1983. 41. 111.075 1991.845 1.461 3.197 982. 3.390 11.907 4.843 4. SZS.819 4.803 3.162 195.756 5.458 1.705 7.795 2.297.981 3.. 3. 45-49.225 1.124 803. Pol i starost. 55-59.108 2.281 1.412 3.642 svega 8.905 8.439 žensko 5. 711.280 4. FZS.809 3. SZS. 257.533 2. Popis stanovništva.424 1.830 6.401 5. Knjiga I. muško 5.807 9. Rezultati za naselja.525 žensko 4..436 6.402 1. Sarajevo.009 2.166 3.027 1.389 5. br.763 svega 11.833 3.057 2.117 254. 30-34.756 2.926 6. Stanovništvo po naseljenim mjestima.214 2.600 1..378 9. 60-64. 35-39. 82.781 7. Sarajevo.212 4. Popis stanovništva 1961.067 4.729 4.434 7.284 8.239 6..880 12.416 4.. Rezultati za opštine.143 4. etnička i migraciona obeležja. 3. 50-54.477 3.566 6.236 1.634 5. Beograd. 2.762 1961.559 1.275 3.967 5.873 5. SZS.469 1. Stanovništvo.382 3. stanova i poljoprivrednih gazdinstava 1991. domaćinstava i stanova 1981. br.567 1.260.814 svega 9. 1961.659 12. Popis stanovništva.621 1.563 6.541 1.120 2.857 11.733 6.620 3. 3. 40-44.Zbornik radova PMF 4 i 5.594 1.875 9.707 4.128 1491 276. 107.785 2.872 2. 673.249 6. Popis stanovništva 1953. 3.853 5.618 žensko 4. Rezultati po naseljima i opštinama.650 3. 10-14.784 3.528 2.321 1. 1965.329 6.617 3.776 64.073 8.802 3.. Statistički bilten.420 7.542 2. Beograd. Statistički bilten. 54.090 … 31. 151-160 (2007-2008) Originalni naučni rad Prilog br.679 2.199 9.548 1.809 4.771 12.608 530.728 4. Starost.394 4.404 9. 60.208 1.043 977.875 3.895 12.110 4.056 4.882 4.814 6. 121. 1959.313 1. 1.052 5.448 3. 1981.059 5. Beograd..023 6.369 1. Knjiga VI.664 2. Beograd.461 9.560 5.652 1. Vitalna i etnička obeležja. 1.804 Izvor: Popis stanovništva 1953. 65 i više Nepoznato UKUPNO 1953.. 1998.898 11.782 7.547 131.408.771 2..584 5.771 66. 1..159 67.949 4..744 1.771 2.002 2. domaćinstava/kućanstava.846 9.627 6.293 Svega 9.937 7.301 32.874 1981.352 3.682 9. pismenost i narodnost. Podaci za opštine prema upravnoj podeli u 1953. 1 Deo. Stanovništvo po naseljenim mjestima.827 2.386 7. SZS. godini. Knjiga XI. SZS.419 svega 10..814 5. Knjiga XI.454 4.037 5.050 6. 25-29.171 209.188 7..756 1... muško 4. Vitalna.004 3.303. godine Godina Starost 0-4 5-9.696 4. 1967.828 4.070 4.111 8.: Spolno-dobna struktura stanovništva općine Tuzla po petogodištima prema popisima 1953.657 11. Popis stanovništva 1961.526 3.572 9.256 5. 3.408 1.839 4.304 3.149 847. 552.689 2..539 4.754 4.315 4.689 1.639 1. Beograd.796 4.805 5.854 5.668 11. Tabela br. 41.146 1971.615 3.Popis stanovništva i stanova 1971..182 8.166 4. 1971.625 4.809 4.522 6. 1991. muško 6.222 9. … 30. .925 4. muško 4. 858.877 2.

.

88 6.62 1.26 1.04 0.53 9.12 4.37 3.90 15-19.83 1.84 3.40 25-29.33 55-59.36 1.88 1.35 UKUPNO 100.97 7.00 3..73 5.91 50.13 1.82 3.62 3.60 3.93 4.83 3.64 100.65 5.00 4.81 1.97 2.72 7..19 1.15 1.62 2. 9.16 2.13 3.49 2.74 5.28 15.23 0.72 7.50 7.81 7.83 4.24 9. 1981.20 4.45 2.78 2.39 1.45 5.24 2.75 50-54. 10.51 65 i više 2.08 0. 1991.26 0.27 6.04 3.56 7.74 2.62 1.00 49.36 50.45 3.68 3.48 3.16 2. 5.88 2.96 4.57 1.75 3.35 3.88 1.90 2. Tabela br.86 3.97 4.68 3. 4.70 1.70 100. godine u procentima Godina 1953 1961.07 0.64 1.76 Izvor: Samostalna izračunavanja na bazi popisnih podataka . 10.95 7.44 5.70 1.18 3.08 5.16 3.36 1.20 7.32 2.04 1.70 4.64 11.40 1.00 49.80 4.48 11.19 5.15 2. 7.00 49.30 4.80 4.79 4.85 3.71 2. 3. 4.21 6.34 8.72 2.15 5.26 5. 11.49 5.28 5. 1961.04 3.28 5.99 10.87 35-39.19 50.05 1.40 1.05 8.97 1..57 5.92 6.28 4.91 6.24 2.16 2.35 2.60 5.66 5. 1981. Starost svega muško žensko svega muško žensko svega muško žensko svega muško žensko svega muško žensko 0-4.51 45-49. 1991.64 3.09 100.16 2.90 2.24 50.61 3.71 4.46 Nepoznato … … … 0.38 5-9.35 4.46 3.63 9.50 5.30 50.15 3.13 1.28 5.02 60-64 0.50 0.69 14.07 6.65 13.68 2. 1971.09 6.74 3.29 4.42 8.47 5.78 11.97 2.72 5. 2.50 3.64 1.64 5.18 1. 151-160 (2007-2008) Originalni naučni rad Prilog br.62 1.44 7.16 6.58 3.30 4.94 4.83 3.60 4.41 4.81 10-14.86 4.04 9.22 3.57 6.33 0.06 2.19 6.30 4.00 49.27 10. 11.00 5.82 8.34 40-44.16 3.73 3.80 1.80 100.45 4.95 4.49 3.28 1.39 5.35 1.59 10.17 0.81 2.14 7.24 0.04 0.51 4.37 5.54 3.27 3.59 20-24.54 5.00 49.59 4.78 7.66 3. 4.41 8. 1971.91 3.15 8.95 2.60 1.91 6.96 7.57 9.52 10.95 3.04 30-34.38 1. 4..37 4.46 2.98 3.65 1.34 7.81 1.87 4.30 8. 2.Zbornik radova PMF 4 i 5.43 2.: Spolno-dobna struktura stanovništva općine Tuzla po petogodištima prema popisima 1953.36 1.

.

46 1026.35 25-29. 1030.06 1069.3 986.17 1008.2 977.1 976.47 1292.12 1035.9 854.2 991.09 924.84 1014.87 907.71 886. 836.5 946.2 1015.: Specifični koeficijenti maskuliniteta i feminiteta. 1961.6 943.83 953.27 1047. godine 1953.2 961.1 1025.72 1222.87 1121.7 1056.87 10-14.0 55-59.0 1049.82 1261.2 913.05 996.28 1094.3 1419. 861.25 1141.4 963.4 984.3 974. 5.4 1016.52 1024. 1971. 1033.1 949.19 1040.4 954.4 891.58 1026.3 1040.9 993.62 970. 985.5 951.0 780. Maskulinitet Feminitet Maskulinitet Feminitet Maskulinitet Feminitet Maskulinitet Feminitet Ukupno 966. 1082. Maskulinitet Feminitet 970.49 1516.46 876. po petogodištima.44 15-19.21 1030.28 1042.1 0-4.. 935.99 1226.93 1186. 1024.01 968. 1001.9 792.8 40-44.6 971.44 1003.5 959. 1991.5 996.82 1053.3 704. 1961.98 998...93 1445.19 1522. 1013.44 1051.5 956.85 1160.01 1064.35 993. Tabela br.2 65 i više 652.6 969. u općini Tuzla prema popisima 1953.74 30-34.41 1598.42 1102.4 958.36 50-54. 151-160 (2007-2008) Originalni naučni rad Prilog br.63 891.27 1040.62 1127.9 686.6 952.3 904.03 1049.8 960.39 1013.7 958.4 975.9 .01 937.05 1061.44 939.1 1006. 967.04 1033. 986.54 5-9. 814.8 946. 3.0 1100.3 1023.2 817.66.55 1170.99 1028.97 1006.98 1051.37 1195. 1981.9 20-24.3 992.05 1004.36 1281.14 1045. 1971.5 45-49.0 982.3 961.5 Izvor: Samostalna izračunavanja na bazi popisnih podataka Godina 1991. 1018.05 656.31 1043. 1981.8 35-39.0 971.42.74 1094.84 1105.2 1219.61 1029.2 842.2 1059. 983.12 1015.9 1007.59 1456.Zbornik radova PMF 4 i 5.2 974.1 625.3 779.83 1066.4 913.73 1056.19..1 976.01 1031.99 1121.84 1037.85 1084.2 691.74 951.73 921. 820.9 60-64.74 942.5 909.

historijski razvoj. antropogeografski razvoj. that is topographical site of settlement. orphans. . families. povratak. development of population density in middle age (necropolis of tomb-stones) and population development of this settlement at the end of 19th and the beginning of the 20th century. members of family during the aggression and genocide in Srebrenica in July 1995. anthropogeographical characteristics of Urisići settlement. i početkom 20. historical development. U prvom dijelu ovog rada analiziran je geografski. antropogeografske karakteristike naselja Urisići. Ključne riječi: Srebrenica. kao i razvoj stanovništva ovog naselja krajem 19. number of families and number of family members who lived in this settlement until 1991 and sufferings of people. djeca siročad. the return. broj porodica i broj domaćinstava.Zbornik radova PMF 4 i 5. godine. anthropogeographical development. jula 1995. u toku agresije i genocida u Srebrenici. aggression. In the first part of this paper is analyzed geographical. agresija. docent. odnosno topografski položaj naselja. kao i stradanje osoba. Urisići. godine. koje su živjele u ovom naselju do 1991. before all. Alija Suljić. Abstract In this paper are presented basic geographical. genocid. porodice. Key words: Srebrenica. In the second part of paper are showed families. Univerzitet u Tuzli Abstrakt U ovom radu prikazane su osnovne geografske. 161 – 169 (2007-2008) Originalni naučni rad NEKE ANTROPOGEOGRAFSKE ODLIKE NASELJA URISIĆI SOME ANTHROPOGEOGRAPHICAL FEATURES OF URISIĆI SETTLEMENT Dr. war. widows. prije svega. Prirodno . hudovice. raseljena i prognana lica. vijeka.matematički fakultet. rat. Bošnjaci. genocide. zatim razvoj naseljenosti u srednjem vijeku (nekropole stećaka). displaced and persecuted persons. U drugom dijelu rada prikazane su familije. Urisići. članova pojedinih familija.

topografski gledano.v./ km2. Vjerovatno je ime naselja 1 FAO projekat. nedaleko od vodne akumulacije jezera Perućac na rijeci Drini. kao i geološko-geomorfološkim sklopom terena. male izdašnosti. a od toga je 74. U blizini naselja nalazi se manji vodotok po imenu Rijeka u koji se slijevaju sve vode sa okolnog terena.n.n. kao i manji broj potočića bujičarskog karaktera. 162 . možemo konstatirati da je ovo naselje. Površinska hidrografija slabo je razvijena. 1 Urisići.). tako da nam i sam toponim (domicilionim – ime naselja) nije poznat.) i Greben (720 m.4% privatno vlasništvo. 2004.). Suljić 1. Gustina naseljenosti na području katastarske općine Urisići iznosila je u 1991.A. 2006.9 km2. Površina katastarske općine Urisići iznosi oko 2. U okolini naselja postoji veći broj izvora pitke vode. a obradivo 46. u odnosu na hipsometrijske i orografske karakteristike . Opće geografske karakteristike Naselje Urisići smješteno je u južnom dijelu općine Srebrenica. smješten je u donjem dijelu istočne padine gorske kose Glize. što je iznad općinskog prosjeka. Oko 41% površine katastarske općine bilo je pokriveno šumom.v.n. S obzirom da se radi o naselju razbijenog tipa u čiji sastav ulaze i zaseoci: Porobići (450 m. Poljoprivredno zemljište zahvata 59%. Glavni dio ovog naselja.7% od ukupne površine katastarske općine. od toga je 52% privatno vlasništvo. Relativna visina između najnižih i najviših dijelova naselja kreće se između 170 i 270 metara. koje je stanovništvo koristilo za vodosnabdijevanje . odnosno na pedimentima ove gore (oko 420 m. općina Srebrenica. Od grada Srebrenice udaljeno je oko 27 kilometara.).v. Glavni dio naselja Nema podataka o naselju Urisići u starijim historijskim izvorima.brdskoplaninskog tipa. godini 115 stan.v.n. što je uvjetovano općim klimatskih karakteristikama koje vladaju nad ovim područjem – manje od 800 mm kišnog taloga u toku godine. Mujići (620 m.

„Svjetlost“. dijelom. nađena je stela sa uklesanom glavom Rimskog plemića. Djelimično je oštećena jer su je mještani prije agresije na RBiH koristili kao menjik.str. ili još i prije. nisu evidentirani u djelu Š. ùrija – pašnjak. 2008. Rimska stela . najkasnije u 15 stoljeću. sjeverno od naselja Urisići. 633. To nam svakako govori da je tu živjelo bošnjačko stanovništvo koje je pripadalo Bosanskoj crkvi (Bogumilima). nalazi se na lokalitetu Liješće.kataloško topografski pregled.“ Najčešći oblik stećka je sanduk. a koje je već na početku osmanske okupacije Bosne prihvatilo vjeru osvajača . Druga nekropola. što je slučaj i sa Urisićima. Sarajevo.. 2 3 4 Örü. Vidi: Škaljić. zatim u Liješću i Zobištu. Dio stećaka u selu Urisići koji se nalaze neposredno uz lokalni vodotok Rijeka. sa oko 15 stećaka. U blizini te nekropole stećaka smješteno je lokalno muslimansko mezarlje u kojem su.Urisići. livada ili mera. 1966. Treća nekropola (79 stećaka) nalazi se sjeveroistočno od Urisića. 4 Veća nekropola (preko 100 stećaka) nalazi se u dolini Rijeke na njenoj lijevoj obali.Neke antropogeografske odlike naselja Urisići nastalo od turske riječi urija. očuvani nadgrobni spomenici koji potiču još iz 16. u zaseoku Greben. 163 . južno od Urisića na udaljenosti od 400 metara. Bešlagića: „Stećci .. A.. 2 Ovo ime davalo se uglavnom livadama ili pašnjacima koji su se nalazila blizu rijeke.: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku. U ovom se naselju nalaze nekropole sa više od 200 stećaka 3 (u blizini Urisića i Grebena) koje su nastale u srednjem vijeku. vijeka. meraja. 2006.islam. iz čega možemo zaključiti da je područje ovog naselja bilo nastanjeno u srednjem vijeku. Nekropola stećaka u Urisićima. Na lokalitetu Ravne. uglavnom sanduka.

Stepen pismenosti i obrazovanosti stanovništva naselja Urisići stalno se povećavao poslije Drugog svjetskog rata. To se posebno odnosi na načelo prisutnog (austrougarski i popis u K.-1991. Tako je.3 člana (u 1991. godine. godine. 1953. povećao se za 295.6 – – – – 31 6. 121 72 77. u ovom naselju udio poljoprivrednog u ukupnom stanovništvu iznosio 51%.9 224 1 1 – 39 5. 6 Tabela 1. Kretanje broja stanovnika. Stanovništvo naselja Urisići u periodu 1879.0 1981. poljoprivredom su se bavile 23 osobe.0 članova (u 1895. tako da nije bilo privremenog ili sezonskog napuštanja ovog naselja od strane privredno aktivnog stanovništva. 185 94 118. godine. 145 72 92. takođe 1 osoba. 1921. Sarajevo. Kraljevine Jugoslavije i socijalističke Jugoslavije bila različita. 156 85 100 156 – – 24 – – 1885. godine. 1948. sa 5. gotovo 3 puta (tabela 1). 175 86 112.1 – – – – 31 6.-1991. 206 104 132. u 1953. godine je ukupno poraslo za 209%. 226 119 144.).. U periodu 1895. Stanovništvo Urisića u periodu 1879. 297 166 190. Ukupan broju kuća (stanova) u periodu 1879.2 252 – 1 42 42 6. što je manje od ukupnog rasta stanovništva općine Srebrenica (272. 1971.7%).6 1961. privredno aktivne osobe. str.3 1991. prema popisu stanovništva 1981. (Suljić.. a udio aktivnog poljoprivrednog u ukupnom aktivnom stanovništvu iznosio je 58% (Suljić. tj. na primjer. Poljoprivredno obilježje zadržala je većina stanovništva Urisića sve do 80-ih godina 20.-1991. Nakon deset godina.6 327 – – 71 62 5. Suljić 2. vijeka. Kod jedne privredno aktivne osobe iz ovog naselja nije bila poznata djelatnost. 164 .9 145 – – 23 29 5..0 1953. do 60. u istom periodu. Dokumentacija FZS. 327 185 209.6 121 – – 26 24 5. industrija i rudarstvo – 11 osoba. godine). 5 Naselje je bilo bošnjačko. g. šumarstvo – 5 osoba. 253 141 162.4 291 – 6 60 56 5. saobraćaj – 1 osoba i trgovina..8%.3 Izvor: Popisi stanovništva BiH (1879. 1895. 105 54 67.) na 5.3 105 – – – 22 4. 2006:320). Popis 1953. godine. domaćinstava i kuća (stanova) u naselju Urisići u periodu 1879. g. vijeka.. 1961. godini bilo 70% nepismenog stanovništva u ukupnom stanovništvu starijem od 10 godina 7 . Tako je.-1991. 2008. I pored toga podaci se mogu uslovno upoređivati jer je ovo naselje bilo gotovo stoprocentno agrarno. a prosječna veličina domaćinstava neznatno se povećala. 1981. Popis 1991. 1910. tj.2 175 – – 31 – – 1895.0 1910.. na primjer.-1991. 2006:319)...-tih godina 20. Ostalo aktivno stanovništvo bilo je uposleno u sljedećim djelatnostima: građevinarstvo – 29 osoba.8 1948. ili 32.4% od ukupnog aktivnog stanovništva Urisića.A. Broj Nacionalnost Domaćinstva Godina Indeks rasta Broj kuća stanovnika popisa (1879=100) (stanova) prosječna svega muški Bošnjaci Srbi Ostali broj veličina 1879. tj. Od ukupno 71.8 1971.0 1921.. došlo je do značajne promjene u ekonomskoj strukturi stanovništva ovog naselja. 1885. godine broj domaćinstava ovog naselja povećao se za 214%. i 1991. 1991. knjiga XIV. Jugoslaviji) i stalnog stanovništva (svi popisi u bivšoj SFRJ).. 457. a 38 godina 5 6 7 Napominjemo da su metodološka načela popisa stanovništva BiH za vrijeme austrougarske uprave.

među kojima i 56 osoba koje su završile osmogodišnju osnovnu školu (ili 21. u naselju je bilo ukupno 256 osoba starih 10 i više godina. Suljići i Zukići.4%.6 godina. U toku zločina genocida ubijene su dvije osobe iz ove porodice – otac (r. godine bilo staro 15 i više godina. rastao je i stepen obrazovanosti stanovništva Urisića. godine iznosila je 28. Mujčići. odnosno uporedit ćemo. 1949. Neku od srednji škola završilo je 18 osoba iz ovog naselja. a živjeli su u zaseoku Greben. Na području naselja Urisići. odnosno starost 15 i više godina kod pismenog i obrazovanog stanovništva. uglavnom žena. i 1991. U obzir je uzeto samo stanovništvo koje je u vrijeme popisa 1991. godine. S obzirom da raspolažemo podacima o starosti svakog stanovnika naselja Urisići. godine. Broj domaćinstava povećao se na 62 ili za 10.) u obzir je uzimana starost 10 i više godina kod nepismenog.3% od ukupnog stanovništva Urisića. od toga je 67 osoba završilo 4-7 razreda osnovne škole. Porobići. Siručići. Primjera radi. Ibrahimovići. Bošnjačke familije Urisića. šesteročlano. radi različite metodologije ova dva popisa stanovništva u bivšoj Jugoslaviji. Tako smo. Memiševići. Prosječna starost stanovništva ovog naselja 1991. 9 3. Sarajevo. tj. a starom stanovništvu pripadalo je 11. mlađem sredovječnom – 25. odnosno koeficijent maskuliniteta iznosio je 130. domaćinstvo. Većina stanovništva ovog naselja bila je muškog spola. godine u ovom naselju su bile i 74 osobe koje su završile 1-7 razreda osnovne škole.9%). u prvom slučaju (popis 1961. Prosječna veličina domaćinstva iznosila je 5. To su sljedeće familije: Efendići. Stanovništvo naselja Urisići u periodu 1948. Ibiševići. među kojima i 36 osoba koje su završile četverogodišnju osnovnu školu (ili 24%).-1991. godine.) i sin (r.3 člana.6% nepismeni osoba.Neke antropogeografske odlike naselja Urisići kasnije. Karamehmedovići. rezultate popisa moguće je samo djelimično upoređivati. među kojima i 3 neporodična (samačka) domaćinstva. Mladom stanovništvu pridalo je 45. godini bilo je 150 osoba starih 10 i više godina. Kao posljedica ubistva 8 9 Popis 1991. godine.7% više u odnosu na prethodni popis. a u drugom slučaju (popis 1991. U narednom dijelu rada prikazat ćemo stradanje porodica i njihovih članova po pojedinim familijama. Sinanovići. godine poraslo je za 77. godine. Prema posljednjem popisu stanovništva u ex-Jugoslaviji. Hrustići.0%. djelimično. 1976. g. prema popisu stanovništva 1991. g. 1991. Dakle. 1991. i 1991. uključujući i jednu osobu koja se izjasnila kao Jugosloven. živjelo je ukupno 14 familija koje su bile grupisane u 62 domaćinstva. ublažili metodološku razliku između popisa stanovništva iz 1961. što je za 10% više u odnosu na popis 1981. pojedinačno prema popisu 1991. Efendići – porijeklom su iz Srebrenice.9%. populaciji. podatke o obrazovanosti stanovništva ovog naselja iz popisa 1961. Istina. godine. godine. 8 Pored pismenosti. mi smo izdvojili kontingent stanovništva koje bio star 10 i više godina.4%. u ovom naselju bilo je 327 stanovnika (od toga 185 osoba muškog spola). U 1961. njihovo porijeklo i stradanje tokom agresije i genocida 1992-1995.3.) u obzir je uzimana pismenost i školska sprema stanovništva starog 10 i više godina. tj. U naselju je bila 71 kuća (stan) koje su uništene u toku srpskocrnogorske agresije na BiH. progresivnoj. Dokumentacija FZS. Trideset godina kasnije. godine. uslovno. 165 . 1991. 2008. bilo je 15. godine. bili su bošnjačke nacionalnosti. tj. kao i 1 osoba koja je završila osmogodišnju osnovnu školu. Mujići. Mehmedovići. Prema popisu stanovništva 1991.). Bilo je samo jedno porodično. navest ćemo. u stanovništvu starom 10 i više godina. Svi stanovnici ovog naselja. stanovništvo ovog naselja s obzirom na dobnu strukturu pripadalo je mladoj. starijem sredovječnom – 17.

Dakle. rođena 1957. a druga sa dvoje djece siročadi. Suljić nosioca domaćinstva (glava domaćinstva). ubijene tri osobe. jedna žena je ostala hudovica. 1936. Domaćinstva su osnovala tri brata i srednji sin od najstarijeg brata. bila je oženjena i imala je troje malodobne djece. Preživjeli iz ove porodice nastanili su se u Federaciji BiH. Njemačkoj (1 član) i BiH. a neki članovi su u inostranstvu. Hrustići – živjeli su u Urisićima. jedna osoba se vratila u Srebrenicu. ukupno su ubijene 4 osobe iz ove familije. prosječne starosti 11. a u genocidu ubijen je sin (jedinac) koji je živio u Srebrenici. Urisićima. tj. Preživjeli članovi ove porodice nastanili su se u općinama Federacije Bosne i Hercegovine. na putu prema Srebrenici. suprug). iz okoline Užica. Iza ubijenih ostale su tri hudovice i šestero djece siročadi – prosječne starosti 9. rođena 1978. a bila su četiri porodična domaćinstva koja su ukupno brojala 18 članova. Preživjeli članovi ove porodice danas žive u SAD-u (2 člana). Tokom agresije na RBiH.) ubijen je nosilac (suprug) ovog domaćinstva. Memiševići .3 godine. godine. Ova familija brojala je sedam porodičnih domaćinstava koja su ukupno imala 36 članova. a porijeklom su iz Grujčića.A. vjerovatno. općina Lukavac (1 član). Ibrahimovići – živjeli su u Urisićima. Dio preživjelih članova iz ove familije naselio se u općinama FBiH. dva brata (r. godine. a neki su se iselili u SAD-e. g. dva brata i sestra. a iza njega je ostala hudovica sa četvero siročadi – prosječne starosti 12.0 godina. Karamehmedovići – živjeli su u Urisićima. Na početku agresije na RBIH ubijena je jedna maloljetna osoba muškog spola. Tokom agresije na RBiH niko nije stradao iz ove porodice. 1974. 1993. r. Ubijen je 1993. godine. Ibiševići – porijeklom su iz Višegrada (rodonačelnik doselio u toku II Svjetskog rata. godine. i 1977. 10 Mehmedović (Mehmed) Bajro. U toku genocida ubijene su dvije osobe muškog spola. Bilo je samo jedno porodično domaćinstvo sa dva člana (stariji supružnici). kao pripadnik vojske Austrougarske monarhije i nije imao djece.). To znači da su iz jedne porodice. godine. a bila su dva domaćinstva. je usvojen od strane daidže – Hrustić Muje. Svi članovi ove porodice vratili su se u Urisiće. Starija ubijena osoba muškog spola. koji su također braća ranije ubijene ženske osobe. jedno samačko. a živjeli su u glavnom dijelu naselja. rođen 1928. U toku genocida ubijen je nosilac porodičnog domaćinstva (otac. rođen 1956. a porijeklom su iz Gladovića (općina Srebrenica). 10 U toku agresije na BiH (1993. jedna hudovica sa četvero. bježeći ispred četnika). koji je bio vojni penzioner Austrije. među kojima i jedna djevojka. amidžić i amidžična. 166 .živjeli su u Urisićima.7 godina. godine u Gladovićima. Mehmedovići – živjeli su u Urisićima. koja su ukupno imala 9 članova.3 godine. zaseok Prohića. tj. ubijene su dvije osobe iz ove familije. a jedno dijete siroče. a porijeklom su. godine u četničkoj zasjedi. poslije 2002. prosječne starosti 45. godine. domaćinstvo najmlađeg od tri brata. U toku genocida ubijen je osnivač ove familije. U toku genocida ubijene su tri osobe muškog spola. a dio se iselio u inostranstvo (Holandija i Irska). Bilo je samo jedno porodično domaćinstvo sa šest članova. među kojima otac i sin.

Neke antropogeografske odlike naselja Urisići Dio preživjelih iz ove familije (3 osobe) vratio se u Urisiće, a jedan dio se naselio u općinama FBiH, a ostali su se iselili u neke evropske (Švedska) i prekomorske zemlje (SAD-e). Mujčići - živjeli su u Urisićima, a porijeklom su iz Osmača. Bila su četiri domaćinstva, jedno samačko i tri porodična, sa ukupno 16 članova. U toku genocida ubijena je jedna mlađa osoba muškog spola (r. 1972. g.), član peteročlanog domaćinstva. Preživjeli članovi ove familije naselili su se u Lukavcu (FBiH), a neki su se iselili u SAD-e. Mujići - živjeli su u zaseocima Mujići i Greben, a bilo je osam porodičnih domaćinstava koja su ukupno brojala 52 člana. Tokom agresije na RBiH, tj. 1993. godine, ubijene su dvije osobe iz ove familije; starija muška osoba, r. 1904. i sredovječna ženska osoba, majka troje malodobne djece, rođena 1948. godine. U toku genocida ubijeno je 11 osoba muškog spola, iz familije Mujić, prosječne starosti 42,5 godina. Kao posljedica genocida, odnosno masovnog ubijanja muškog stanovništva, ostalo je 5 žena hudovica (jedna hudovica sa četvero, a druga sa dvoje siročadi) i 9. djece siročadi, među kojima i troje djece bez oba roditelja. Prosječna starost djece siročadi bila je 10,4 godine. Preživjeli članovi porodica iz familije Mujić naselili su se, uglavnom, u općini Srebrenik, nešto manje u općini Ilijaš i Gračanica, a dio njih iselio se u Austriju, Francusku, Njemačku i SAD-e. U zaseok Greben vratile su se samo dvije porodice. Porobići – živjeli su u zaseoku Porobići, a porijeklom su iz okoline gradskog naselja Dervente. U zaseok Porobići, koji je po njima dobio i ime (antroponim), doselili su se u drugoj polovini 19. stoljeća. Bilo je 6 porodičnih domaćinstava koja su ukupno brojala 28 članova. Na početku agresije na RBiH ubijena je mlađa osoba muškog spola, rođena 1966. godine, a 1994. godine ubijena je starija osoba muškog spola (amidža od ranije ubijene osobe), rođena 1926. godine. Iza ubijenih ostale su dvije hudovice i dvoje djece siročadi; djeca od mlađe ubijene osobe. U toku genocida, jula 1995. godine, ubijeno je 8 osoba muškog spola iz ove familije, među kojima i jedno dijete, prosječne starosti 40,4 godine. Iza žrtava genocida ostalo je 6 hudovica i 5. djece siročadi – prosječne starosti 6,0 godina. Većina preživjelih iz ove familije naselila se na područje Federacije Bosne i Hercegovine, a dio njih se iselio i izvan granica Bosne i Hercegovine. Sinanovići – živjeli su u Urisićima, a porijeklom su iz okoline Užica iz kojega su protjerani tokom 19. stoljeća. Bilo je samo jedno porodično domaćinstvo sa ukupno devet članova. U toku genocida ubijene su tri osobe muškog spola iz ove porodice (otac i dva sina), a jedna žena (supruga od nosioca domaćinstva) ostala je hudovica sa jednim djetetom-siročetom. Samo jedan član iz ove familije, u postratnom periodu zasnovao vlastitu porodicu, vratio se sa porodicom u ovo naselje, a drugi član iz ove familije, najstariji sin, iselio se u Austriju. Siručići – živjeli su u zaseoku Porobići, a porijeklom su iz Voljavice (općina Bratunac) iz koje su se doselili u prvoj polovini 20. stoljeća. Bilo je jedno porodično domaćinstvo sa ukupno tri člana. U toku genocida, jula 1995. godine, ubijen je nosilac domaćinstva (suprug, r. 1940.), a supruga je ostala hudovica. Suljići - živjeli su u Urisićima, a porijeklom su iz okoline Zenice iz koje su se doselili sredinom 19. vijeka. Ova familija brojala je 21 domaćinstvo, među kojima i jedno samačko, koja su ukupno imala 108 članova. Porodice sa ovim prezimenom bile su najbrojnije i činile su oko 1/3 od ukupno stanovništva naselja Urisići. Tokom agresije 167

A. Suljić na RBiH ubijeno je 8 osoba iz ove familije, prosječne starosti 24,4 godine, među kojima i jedna djevojčica i jedan dječak. Iza žrtava agresije ostale su 3 hudovice i 5. djece siročadi – prosječne starosti 6,4 godine. U toku genocida ubijena je 21 osoba muškog spola iz ove familije, prosječne starosti 36,5 godina, među kojima i dvije maloljetne osobe. Kao posljedica masovnog ubijanja muškog, uglavnom oženjenog stanovništva, ostalo je 15 hudovica i 22 djeteta siročeta – prosječne starosti 8,7 godina. Jedna dio porodica iz familije Suljić vratio se u Urisiće, oko 6 porodica sa ukupno 20 članova, a veći dio naselio se u općinama FBiH, kao što su: Ilijaš, Lukavac, Srebrenik, Sarajevo, Tuzla, Živinice i dr. Dio porodica živi u Brčkom, distriktu BiH, a dio u općini Bratunac i gradu Srebrenici. Neki od članova ove familije iselili su se iz Bosne i Hercegovine i nastanili se u Danskoj, Kanadi, SAD-a i dr. Zukići - živjeli su u zaseoku Greben, a porijeklom su iz susjednog sela Karačići, u koje su doselili iz Crne Gore. Ova familija brojala je 5 porodičnih domaćinstava koja su ukupno imala 32 člana. U toku genocida ubijeno je 11 osoba muškog spola iz ove familije, prosječne starosti 31,2 godine, među kojima i tri maloljetne osobe. Kao posljedica genocida, odnosno masovnog ubistva osoba muškog spola, uglavnom oženjenih, ostalo je 7 hudovica i 8. djece siročadi – prosječne starosti 5,0 godina. U zaseok Greben vratile su se samo tri osobe iz ove familije; dva domaćinstva, jedno samačko. Ostali preživjeli članovi porodica iz familije Zukić nastanili su se, većim dijelom, na području općina Federacije BiH (Ilidža, Ilijaš. Sarajevo, Zavidovići i dr.), a neki su se iselili izvan BiH; Njemačka, SAD-e i dr.

Zaključak Prema popisu stanovništva 1991. godine u naselju Urisići živjelo je ukupno 14 familija koje su bile grupisane u 62 domaćinstva (3 samačka) koja su ukupno imala 327 članova. To su sljedeće familije: Efendići, Hrustići, Ibiševići, Ibrahimovići, Karamehmedovići, Mehmedovići, Memiševići, Mujčići, Mujići, Porobići, Sinanovići, Siručići, Suljići i Zukići. Tokom agresije na RBiH, u periodu 1992-1993. godine, ubijeno je ukupno 16 osoba iz ovog naselja, prosječne starosti 34,3 godine, među kojima i tri osobe ženskog spola, kao i tri maloljetne osobe. Iza ubijenih, odnosno žrtava agresije, ostalo je 7 hudovica i 10. djece siročadi – prosječne starosti 7,0 godina. U toku genocida u „zaštićenoj zoni UN Srebrenica“, jula 1995. godine, ubijeno je ukupno 65 osoba muškog spola iz ovog naselja, prosječne starosti 37,3 godine, među kojima i 7 maloljetnih osoba – djece. Kao posljedica masovnog ubistva muškog stanovništva u toku genocida, ostalo je 40 žena hudovica i 55. djece siročadi – prosječne starosti 8,7 godina. Dakle, tokom agresije i genocida ukupno je ubijena 81 osoba iz ovog naselja, ili 25 % od ukupnog prijeratnog stanovništva. U periodu 2002.–2005 godine, uz pomoć vlade Federacije BiH, kao i drugih organizacija, obnovljeno je 19 kuća, tj. izgrađene su nove kuće. Do kraja 2005. godine u naselje Urisići se vratilo 14 domaćinstava koja ukupno broje 40 članova. Više od 70 osoba iz ovog naselja živi izvan Bosne i Hercegovine, uglavnom u SAD-a i zapadnoj Evropi, a ostali preživjeli iz ovog naselja naselili su se u općinama FBiH.

168

Neke antropogeografske odlike naselja Urisići Izvori i literatura 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Tabela praćenja povratka, urađenih objekata i infrastrukture po MZ, naseljima, kao i naziv organizacije koje su donirale sredstva, Služba za povratak opštine Srebrenica, 2006.; FAO projekat, «Inventar stanja zemljišnih resursa u Bosni i Hercegovini u poslijeratnom periodu» Opština Srebrenica, 2004. (CD-ROM); Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica. Baza podataka o raseljenim osobama i izbjeglicama, Sarajevo, 2005. (CD-ROM); Odjeljenje za privredu i društvene djelatnosti, općina Srebrenica, 2005. (CDROM); Odsjek za rekonstrukciju i povratak, općina Srebrenica, 2006. (CD-ROM); Popis stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gazdinstava 1991. godine, (dio podataka na CD-ROM-u za općinu Srebrenica); Baza poginuli i nestalih Srebreničana, žrtava agresije i genocida, 1992-1995. godine (CD-ROM); Razna dokumentacija Federalnog zavoda za statistiku o podacima popisa stanovništva Bosne i Hercegovine u periodu 1879.-1991. godine; Suljić, A. (2006.): Stanovništvo i naselja općine Srebrenica, Univerzitet u Tuzli, (doktorska disertacija).

Podaci sa Interneta:

1. Preliminarni spisak nestalih i ubijenih osoba u Srebrenici 1995. godine.

Preuzeto: http://www.srebrenica-zepa.ba/srebrenica/spisak.htm (13.04.2006.)

2. http://www.un.org/icty/bhs/latest/reports.htm (3.3.2006.) 3. Udruženje žena Srebrenice i Žepe, Preliminarni spisak nestalih i ubijenih osoba
u Srebrenici 1995. godine. http://www.srebrenicazepa.ba/srebrenica/spisak.htm (22.08.2006.), 4. Vlada RS, Dodataka izvještaju od 11. juna 2004. godine o događajima u i oko Srebrenice od 10. do 19. jula 1995. godine, http://www.vladars.net/pdf/srebr_final_s_l.pdf (22.08.2006.)

169

Zbornik radova PMF 4 i 5, 171 – 185 (2007-2008)

Originalni naučni rad

PRIHVAT BOŠNJAČKIH PROGNANIKA I IZBJEGLICA U TUZLU ZA VRIJEME RATA 1992.-1995. GODINE – PRILOG PROUČAVANJU PRISILNIH MIGRACIJA BOSNIAK REFUGEES AND DISPLACED PERSONS HOSTED IN TUZLA DURING THE WAR 1992-1995. - ADDITION TO EXAMINATION ON FORCED MIGRATIONS Dr. Adib Đozić, vanredni profesor, Filozofski fakultet Univerzitet u Tuzli, Dr. Alija Suljić, docent, Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Tuzli Abstrakt Jedna od najizraženijih posljedica rata protiv bosansko-hercegovačkog društva i države jeste i problem prognanih i izbjeglih lica. Ova destruktivna posljedica rata, iako prisutna na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine, najizraženija je bila u područjima gdje je vršeno etničko čišćenje bošnjačkog stanovništva (područja: Bosanske Krajine, istočne Hercegovine, Bosanske Posavine, Bosanskog Podrinja i dr.) i na kraju 1995. g izvršen genocid (Srebrenica). U proljeće 1992. g. u Tuzlu pristiže veliki broj prognanika i izbjeglica iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. Krajem 1992. g u Tuzli je već boravilo i bilo zbrinuto 50.615 prognanih i izbjeglih lica. Broj prognanih i izbjeglih u Tuzli se svake ratne godine povećavao, da bi krajem 1995. godine dostigao cifru od 68.349 prognanih i izbjeglih lica. Od toga u privatnim individualnim objektima bilo je smješteno 62.530 i objektima kolektivnog smještaja 5.819 lica. Do povećanja broja prognanih u odnosu na kraj 1994. g dolazi, zbog počinjenog zločina genocida nad Bošnjacima u Srebrenici jula 1995. g. Ključne riječi: Prognanik, izbjeglica, raseljena osoba, prihvat prognanika, rat, Tuzla, Bosna i Hercegovina. Abstract One of most expressive consequence of the war against BiH society and the state is the problem of refugees and displaced persons. This destructive consequence of the war, although visible at the whole area of Bosnia and Herzegovina, is significant at the areas where ethnical cleaning of Bosnian population has been done (Bosanska Krajina, Eats Herzegovina, Bosanska Posavina, Bosansko Podrinje ...etc) and finalized with the genocide in Srebrenica in 1995. In the spring in 1992 in Tuzle came significant number of refugees and displaced persons from all the parts of Bosnia and Herzegovina. By the end of 1992. in Tuzla already have been settled 50.615 refugees and displaced persons. Number of refugees and displaced persons in Tuzla increased and by the end of 1995 was 68.349. From that number 62.530 person were settled in private houses and 5.819 persons in collective capacities. Increasing of the number of refugees and displaced persons was noted by the end of 1994. and min reason was the genocide at the Bosnian in Srebrenica in July 1995. Key words: Refugees, displaced person, shelter of refugees and displaced persons, war, Tuzla, Bosnia i Herzegovina.

A. Đozić, A. Suljić Uvod Rat koji je vođen protiv bosansko-hercegovačkog društva i države 1992.-1995. godine, karakterizira nekoliko specifičnih društveno-historijskih uzroka i društvenopraktičnih posljedica. Jedna od najizraženijih posljedica rata protiv bosanskohercegovačkog društva i države jeste i problem prognanih i izbjeglih lica. Ova destruktivna posljedica rata, iako prisutna na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine, najizraženija je bila u područjima gdje je vršeno etničko čišćenje bošnjačkog stanovništva (područja: Bosanske Krajine, istočne Hercegovine, Bosanske Posavine, Bosanskog Podrinja i dr.) i na kraju 1995. g izvršen genocid (Srebrenica). Najveći broj ovih prognanika i izbjeglica, i ne samo njih, svoje privremeno boravište našao je u Tuzli i okolnim gradovima. Mi ćemo u ovom radu prezentirati najznačajnije podatke o prihvatu bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu, ali i ukazati na njihov razmještaj na području cijelog Tuzlanskog kantona. To je neophodno iz razloga što se slučaj Tuzle ne može posmatrati izolovano od njezinog prirodnog i kulturno-tradicijskog okruženja. Istaći ćemo i neke osnovne karakteristike društvene sadržajnosti načina i uslova života prognanih i izbjeglih u Tuzli. Da bi smo u potpunosti mogli razumjeti cjelokupnost fenomenologije postavljenog problema, neophodno se prethodno upoznati sa prijeratnom demografsko-etničkom strukturom stanovništva Sjeveroistočne Bosne, čiji je administrativni i privredni centar bila, upravo, Tuzla. I Demografsko-etnička sadržajnost regije sjeveroistočna Bosna 1991. godine Bosna i Hercegovina tokom hiljadugodišnje povijesti, izuzimajući kratkotrajne periode izvan bosanskih uticaja, kao što su agresije, razvijala se kao «prirodna» i skladna, ekonomski, kulturno, etnički i politički povezana cjelina vlastitih regija. S druge strane, pojedinačni razvoj bosanskohercegovačkih regija bitno je zavisio od razvoja Bosne i Hercegovine kao «organske» cjeline. Regija sjeveroistočne Bosne (Prilog 1), ne predstavlja nikakav izuzetak, naprotiv, predstavlja samo jednu od bosanskohercegovačkih regija, čiji je razvoj bitno uslovljen, između ostalog, demografskim, ekonomskim, teritorijalnim i administrativno–upravnim ustrojstvom regije u svim segmentima organiziranja društva i države. Sjeveroistočna Bosna je prostor veličine 6820 km2 i čini 13,3% površine Bosne i Hercegovine. Prema popisu stanovnika 1991. god. ovdje je u 19 opština živjelo 950.808 stanovnika što je činilo 21,8% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine (tabela 1).

172

4% u Loparama i Šekovićima do 13.9 19.1 1893 6.5 1455 275 0.8 38080 66.3 32537 1263 3. godine Tabela 1.1 18727 55.2 1.3 16070 36 0.1 326 3. Klapić: Tuzla kao razvojni centar sjeveroistočne Bosne.2 54783 3976 7.7 184 583 1.1 96988 492 0.8 18.4 1.000 stanovnika.8 15.6 4452 5731 6.3 34.Nacionalni sastav po naseljima.9 1105 129 1.4 2.1 1.1 59. u općini Tuzla.2 87627 22252 25.3 2.5 423 38 6. godine: Sjeveroistočna Bosna – 2.5% Jugosloveni svega % svega 223 0.6 25587 56 0.8 2. kulturnog.1 27572 75. U tom. Državni zavod za statistiku.3 134 21995 16. pa do 1992.3 44017 80.9 1135 1928 7.5 2899 1530 2.25. što predstavlja odliv 42% prirodnog prirasta u tom periodu. SZS. 103. sa područja sjeveroistočne Bosne iselilo se gotovo 135. Nacionalna Struktura Stanovništva regije sjeveroistočne Bosne 1991.2 33856 59.2 40896 2752 6.9 57070 2159 3.4 131618 20398 15. Tuzla.7 13 93.1 21./km2.5 30229 31.2 81295 122 0.  regija sjeveroistočne Bosne u odnosu na Bosnu i Hercegovinu u prijeratnom periodu imala je natprosječnu stopu rasta stanovništva 2 .7 703 277 1.8 41809 35 0.7 28367 21308 75. 1 Opština Bijeljina Bratunac Brčko Gračanica Gradačac Kalesija Kladanj Lopare Lukavac Orašje Srebrenica Srebrenik Šekovići Tuzla Ugljevik Vlasenica Zvornik Živinice Banovići Ukupno Hrvati Bošnjaci svega % svega % 33619 40 0. Negativni migracioni saldo ove regije zabilježen je u svim međupopisnim razdobljima od 1953.2 2./km2.  ova regija je najnaseljenije područje u Bosni i Hercegovini. kao posljedica.9% 524901 55% ukupno Srbi svega 11475 57389 18128 13558 11221 7659 3952 18243 12169 4235 8315 5308 9030 20271 14468 14359 30863 3525 4514 268682 % 34. godine.4 56.2 11621 72.3 26590 550 2. do 1991.2 42599 72 56581 8613 15.6 3.7 1.7 346 4426 4. .9% u Tuzli.1 59134 132 0.1 19162 72. 2002 god.2 48102 59. godine ) i to u nivou od 42.Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu za vrijeme rata 1992-1995.3 436 48174 5% 24780 Ostali % 1 4.1 950808 84271 8. zdravstvenog i administrativnog centra regije.9 11990 36.5 62669 47.7 22. Izvor: Popisi stanovništva. Bosna i Hercegovina – 1.6 9629 10 0.2 10241 40 33942 39 0.95.189 stanovnika. u općinama Kladanj i Šekovići do 430 stan. Beograd.2 20.6 1315 1436 2.3 14.7 1. Najveći negativni saldo migracija. Zagreb.4 17 28.1 21535 64.5 960 2130 3.7 30528 74. god.7 36666 38 0.6% Kompariranjem ovih pokazatelja uočavamo nekoliko značajnih demografskih karakteristika regije:  multinacionalna i multikonfesionalna sadržajnost regije odražava multinacionalnu sadržajnost bosanskohercegovačke države i rezultat je ukupnog društveno – historijskog razvoja bosanskohercegovačkog društva. zabilježen je u posljednjem međupopisnom razdoblju (1981.8 458 3424 6 1238 626 2.6 1. M.7 6285 290 1.6 56. Odnos prosječne stope rasta bosanskohercegovačkog stanovništva i stanovništva regije sjeveroistočne Bosne u periodu 1948-1961. str. 1995.6 2. Ekonomski institut Tuzla.2 2.2 305 380 1 361 1203 2. 173 .  gustoća naseljenosti je neujednačena i kreće se od 49 stan. Ovako visok tempo rasta Tuzle je uslovljen prije svega doseljavanjem iz okolnih opština zbog uloge Tuzle kao privrednog.4 38617 44.1 1.1 33137 79.1 1.9 22.  u prijeratnom periodu. prije svega privredne nerazvijenosti i vrlo nepovoljne industrijske strukture. gotovo četiri decenije dugom razdoblju. univerzitetskog.  značajne su razlike u tempu rasta stanovništva među opštinama regije od 0. god. do 1991.» 3 1 2 3 Stanovništvo Bosne i Hercegovine.1 1 2.1 532 340 1 477 1248 1. regija sjeveroistočne Bosne je emigraciono područje.4 4.

-11. nekada otvorenih. a kad su se ostali povukli u džamiju za njima je bačeno više bombi. Suljić Ovaj «prirodno» uspostavljeni (sedimentirani) sklad međuzavisnosti razvojnih činilaca prirodnih resursa i predratne društveno .) 174 . marta/1. paramilitarne formacije. dezavuirani.Arkan. 2. isplanirale. Kriterij za ovakvo klasificiranje jeste razlog (uzrok) zbog koga pojedinac ili grupa napušta. etničko – kulturne. godine Zbog sve prisutnijih.A. međunarodni kriminalac. zaklale dva lica naočigled prisutnih. radeći blisko sa srbijanskim MUP-om. g. Željko Ražnatović . 2004. među njima je bio i Arkan. isto. jer su im ono bili porušeni ili zapaljeni tokom ratnih dejstava. Doista. godine. što su zabilježile i TV kamere. Izbjeglice su ona kategorija ljudi koji su svoje mjesto življenja napustili prije izbijanja ratnih sukoba. stigao Arkan sa grupom uniformisanih i dobro opremljenih snaga i počeo sa ubijanjem bošnjačkih civila. Arkan se grlio sa Biljnom Plavšić dok su sa strane. religijske. policije i parapolicijske formacije).» 6 Počelo je u Bijeljini. maja). po ulicama. Subjekti izvanbosanskih velikodržavnih projekata (države. kao što je to slučaj sa Bošnjacima.). već širom Bosne i Hercegovine. 5 O agresiji na Bosnu i Hercegovinu opširnije pogledati u: S. ali u pravilu perfidno prikrivenih. adekvatniji je izraz bijega od nasilne smrti prognanih i izbjeglih 4 Bošnjaka u Tuzlu i ostale gradove i sela pod kontrolom Armije Bosne i Hercegovine. ubijanja. zatim Brčkog (početkom maja 1992. počeli su sa programima zla (zastrašivanja. aprila 1992. nastavile sa zločinima nad Bošnjacima Bijeljine.. Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu. neophodno je istaći uzroke «dolaska». generalu Praščeviću (koji je na Arkanov raport vojnički uzvratio).-1995. godine. gdje Srbi nisu imali većinu. Tada su Arkanove oružane formacije. 287-288.-1995. »U toku 31. A. Prognanici su ona kategorija građana koji su ratnim operacijama nasilno protjerani iz svojih domova. organizirale i izvele rat protiv bosansko-hercegovačkog društva i države 5 . II Progon (etničko čišćenje) nesrpskog stanovništva iz Bosanskog Podrinja i Bosanske Posavine 1992. te zbog toga proganjani i ubijani. učestvovale su i Arkanove jedinice i ubile mnogo civila. a time i o Tuzli u periodu 1992-1995. predao je raport komandantu bijeljinskog garnizona. 6 “Grupe Arkanovaca su zajedno sa Šešeljevcima i pripadnicima JNA. ne samo gradovima sjeveroistočne Bosne. uključujući i Šešeljevce. u Bijeljinu je. srpske Teritorijalne odbrane i drugih srpskih formacija. Početkom aprila 1992. Čekić. rijetki su živi narodi na planeti koji su dulje i bezobzirnije «osporavani» u nacionalnom smislu. str. U tu kategoriju spadaju i oni pojedinci i grupe koji su svoja mjesta življenja napustili a da u njima i nije bilo neposrednih ratnih dejstava.”(S.(…).) i drugih mjesta. kako bi realizirali svoje političke i ideološke ciljeve. progona.ekonomske. Nadamo se da će neumoljive društvene činjenice iznesene u ovom radu doprinijeti dekriptoiziranju. od kojih su svi nastradali. po istom scenariju nastavljeni progoni i ubijanja i u drugim. odnosno reafirmaciji znanstvenih činjenica o događajima u Bosni i Hercegovini. kriptoizirana njihova historija. paljenja i sl. pokušaja stereotipnog prikazivanja karaktera rata protiv bosansko-hercegovačkog društva i države. godine Arkanovi Tigrovi su stigli u Zvornik. socijalne. aprila 1992. spolne i starosne strukture stanovništva regije sjeveroistočne Bosne narušen je ratom protiv bosansko-hercegovačkog društva i države 1992. armije. Đozić. Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava. pored jedinica JNA. klanja. Izvanbosanski subjekti destrukcije bosansko-hercegovačkog društva u proljeće 1992. a onda su redom. ležali leševi ubijenih Bošnjaka. nakon izlaska muslimanskih vjernika iz Sulejmanije džamije. Sarajevo. rukovođeni ideologijom „jedna nacija jedna država“ projektirale su. Napadane su po pravilu općine sa većinskim bošnjačkim 4 U kategoriji prinudno migriralog stanovništva neophodno je razlikovati dvije kategorije. rušenja. Vođa Arkanovaca. bježi ili pak biva prognana iz mjesta svog življenja. Čekić. U zauzimanju Zvornika (8.

Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu za vrijeme rata 1992-1995. godine stanovništvom, upravo da bi se izvršilo etničko čišćenje 7 prostora od nesrpskog življa. Nakon pokolja i ubijanja u Bijeljini i Zvorniku, nastavljeno je istim metodama i sredstvima u Bratuncu, Vlasenici, Srebrenici, Rogatici, Foči, Višegradu i drugim gradovima. U većini operacija etničkog čišćenja bošnjačkog življa učestvovali su zajedno JNA (posebno Užički korpus), te razne parapolicijske i paramilitarne grupe 8 , koje su također, bile organizirane i opremljene od JNA. Goloruko civilno stanovništvo nije imalo drugog izbora nego bježati i potražiti utočište u Tuzli i drugim slobodnim gradovima (prilog 2).

III Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu Općina Tuzla je jedna od 13 općina Tuzlanskog kantona, konstituisanog u procesu kantonizacije Federacije Bosne i Hercegovine 1994. godine. Od predratnih 307 km2 površine, današnja površina općine je nešto manja i iznosi 294 km2. Tuzla predstavlja administrativno sjedište Tuzlanskog Kantona. Pored toga što je administrativno sjedište kantona, Tuzla je njegov i privredni, kulturni i naučnoobrazovni centar. Tuzlanski kanton, kome općina Tuzla institucionalno pripada, obuhvaća 39% teritorije regiona Sjeveroistočna Bosna. Ova činjenica nepovoljno utiče na razvoj, ne samo grada Tuzle, Tuzlanskog Kantona, već i cijele regije Sjeveroistočne Bosne. Od strane UNHCR 1998. godine Tuzla je proglašena “Otvorenim gradom “ što

7

8

Etničko čišćenje je posebna vrsta (ratnog) zločina kažnjivog prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju ratnog zločina genocida(Rezolucija UN 260A, III,9. decembra 1948. godine). Nažalost, termin etničko čišćenje se koristi i kao eufemizam za genocid. Dakle, upozoravamo na razlikovanje pojmova etničko čišćenje i genocid. “Na osnovu raspoloživih podataka može se utvrditi da su u agresiji i drugim zločinima u Republici Bosni i Hercegovini sa teritorije Srbije i Crne Gore učestvovale sljedeće oružane formacije i grupe: Arkanovci, Šešeljevci, Beli orlovi, Rojalisti, Srpska garda, Vukovarci, specijalci Saveznog sekretarijata za unutrašnje poslove, specijalci Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije, Martićevci, Žute ose i dr.(Isto, str. 872.)

175

A. Đozić, A. Suljić potvrđuje kontinuitet ovog grada u čuvanju tradicije otvorenosti za drugo i drugačije i uvažavanja drugog i drugačijeg. Poznato je da je rat u Sloveniji i Hrvatskoj počeo prije rata protiv Bosne i Hercegovine i da prve izbjeglice u Tuzlu stižu upravo iz Slovenije i Hrvatske. Uviđajući taj problem, Ratno predsjedništvo općine Tuzla formira „Štab za izbjeglice“ u avgustu 1991. godine. Upravo u to vrijeme pristižu u Tuzlu prvi prognanici i izbjeglice ratom zahvaćenih područja bivše Jugoslavije. Sastav štaba je bio multietnički. U njegov rad aktivno su bili uključeni predstavnici Civilne i Socijalne zaštite, te predstavnici Crvenog krsta i Teritorijalne odbrane Skupštine općine. Ovaj organ je otvorio prve kolektivne centre za smještaj prognanika i izbjeglica, vodio brigu o ishrani i ostalim potrebama raseljenog stanovništva. Zbog, kako smo već istakli, agresije na Bosnu i Hercegovinu, prije svega na područje Bosanskog Podrinja (Bijeljinu, Zvornik, Bratunac, Vlasenicu i druge gradove) i zločina koji su vršeni nad civilnim stanovništvom (rušenje i paljenje kuća, progono i ubijanja, sijanje straha i drugih oblika represije) u Tuzlu pristiže sve veći broj prognanika iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. Iz tih razloga Predsjedništvo Skupštine općine Tuzla 19. decembra 1992. godine donosi odluku o osnivanju Opštinskog centra za raseljena lica, prognanike i izbjeglice. Sjedišta Centra locirano je u objektu obdaništa “Bambi” u ulici Maršala Tita br. 149 u Tuzli. Osnovni i najveći problemi bili su: smještaj i ishrana prognanih i izbjeglih. Manji dio prognanika uspio se smjestiti kod rodbine i preijatelj, dok je veći dio bio na brizi Općinskom centru za raseljena lica 9 , prognanike i izbjeglice. Prognanici i izbjeglice su smješteni u objekte osnovnih i srednjih škola, u KSC “Mejdan”, Univerzitetsku dvoranu, studentske i đačke domove, Hotel “Tehnograd” i Dom penzionera. Na području općine Tuzla ukupno su bila 32 objekata koja su služila kao kolektivni centri za prihvat izbjeglih i prognanih lica. Centar je prognanim i raseljenim licima i izbjeglicama pružao kompletnu podršku u hrani, odjeći, obući, dušecima, prekrivačima, pećima, posuđem i slično. Ukupno je na svim poslovima angažirano više od 200 volontera entuzijasta, uključujući tu, pored angažiranih osoba operativaca iz Centra, Službe za evidencije magacina, prodavnica, još i povjerenike kolektivnih punktova i povjerenike 39 mjesnih zajednica. U svom radu Centar za raseljena lica i izbjeglice, je još prije formiranja Tuzlanskog okruga, zatim Tuzlansko-podrinjskog kantona i Ministarstva za rad, socijalnu politiku i izbjeglice, prihvatio u općini Tuzla najveći broj raseljenih lica i izbjeglica iz Sjeveroistočne Bosne. Pretpostavlja se da je kroz Tuzlu prošlo preko 260.000 raseljenih lica i izbjeglica. Od 01.01.1995. godine pa sve do 01.07.1998. godine. Centar za raseljena lica i izbjeglice organizira se kao općinski organ uprave pod nazivom Sekretarijat za raseljena lica i izbjeglice, sa sjedištem u Tuzli, ulica Džafer Mahala broj 70. Reorganizacijom općinskih uprava Sekretarijat se od 01.07.1998. godine transformiše u Službu za raseljena lica i izbjeglice. Prognanici, izbjeglice i raseljena lica stambeno su zbrinjavani na raznovrsne načine. Najčešći oblici stambenog zbrinjavanja bili su: a) u napuštenim privatnim kućama, 10
9

Kategorijom raseljenih lica definiraju se oni građani koji su stanovnici općine Tuzla, a koji su bili u nemogućnosti ,zbog ratnih aktivnosti stanovati u svojim kućama ili stanovima. 10 Nije bilo slučajeva da je neko nasilno istjeran iz privatne kuće da bi se uselili prognanici. Navodimo ovaj primjer , vrijedan pažnje, kao suprotnost onome što se dešavalo u Bijeljini. U Bijeljini su zabilježeni, ne rijetki, slučajevi, izgona Bošnjaka iz njihovih privatnih kuća na ulicu, kako bi se uselile srpske izbjeglice u Bijeljinu. U Tuzli, ali i u drugim gradovima pod kontrolom Armije BiH, manjine (drugi i drugačiji - Srbi, Hrvati, Jevreji i ostali ) stanovali su u svojim kućama.

176

Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu za vrijeme rata 1992-1995. godine b) c) d) e) f) u napuštenim stanovima nosilaca stanarskog prava, u kolektivnim centrima, u kolektivnim naseljima, 11 u adaptiranim, obnovljenim nedovršenim ili oštećenim kućama domicilnog stanovništva. 12 u Dom za djecu bez roditeljskog staranja, smještana su djeca prognanika i izbjeglica bez oba roditelja.

Na području općine Tuzla u 1992. g. ukupno je bilo zbrinuto 50.615 prognanika i izbjeglica (tabela 2). Tabela 2 . Broj raseljenih lica prema spolu i starosnoj dobi u Tuzli 1992. godine.
djeca do 1 godine starosti djeca od 1 do 7 godina starosti Djeca (0-18 godina djeca starosti od 7 do 14 godina starosti) djeca starosti od 14 do 18 godina Ukupno djece od 0 do 18 godina Žene Starije osobe (žene iznad 55 godina, muškarci iznad Muškarci 60 godina) Ukupno stare osobe Žene od 18 do 60 godina Broj radno sposobnih lica Muškarci od 18 do 65 godina Ukupno radno sposobnih lica: Broj ranjenih, iznemoglih i invalidnih osoba Broj raseljenih lica u kolektivnom smještaju 651 6.946 8.200 2.150 17.947 3.238 1.950 5.188 20.630 1.034 21.664 186 5.630

Primjećujemo iz ovih podataka izuzetno mali broj muškaraca životne dobi od 18 do 65 godina. Razlog su masovna ubistva i odvođenja u logore, te na radnu obavezu u Vojsci Republike Srpske. Od ukupnog broja prognanih i izbjeglih, njih 44.985 bilo je smješteno u privatnim individualnim objektima, a za 5.630 smještaj je bio obezbijeđen u kolektivnim boravištima. 13 Kolektivni smještaj raseljenih lica organiziran je u 10 osnovnih škola, 4 srednje škole, dva obdaništa, dva studentska doma, srednjoškolskom domu, jednom samačkom hotelu, dvije sportske hale, Nastavnom centru civilne zaštite Dubrave i
11

Kolektivni centri i kolektivna naselja građeni su i opremani uz pomoć međunarodnih humanitarnih organizacija. Npr., uz pomoć međunarodne humanitarne organizacije NPA izgrađeno je nekoliko faza naselja u Mihatovićima sa 57 kuća sa po dva apartmana. Uz naselje je uređena potpuna infrastruktura: struja, voda, put, ambulanta, obdanište i osmogodišnja osnovna škola. Ukupno na području općine Tuzla otvorena su 32 kolektivna centra za smještaj raseljenih lica. 12 U obnovljene kuće domicilnog stanovništva raseljena lica, prognanici i izbjeglice smještani su na rok od 2,5 godina. U rekonstrukciji, obnovi i dogradnji ovih kuća učestvovale su putem donacija međunarodne humanitarne organizacije: NRC, Caritas, GTZ, Intersos i AMG. 13 U 1992. godini otvoreni su sljedeći punktovi za kolektivni smještaj raseljenih lica: Nastavni centar u Dubravama (600 osoba), Privredno sportski centar “Mejdan” (1500 osoba), Univerzitetska sportska dvorana (320 osoba), Osnovna škola “2 Oktobar” Kiseljak (730 osoba), OŠ “Tomislav Ramljak” Miladije (450 osoba), OŠ “Tomislav Ramljak” podr.odjelj. Solana (250 osoba), OŠ “Rudolf Vikić” Miladije (180 osoba), OŠ “Franjo Rezač” Kreka (180 osoba), OŠ “Jusuf jakubović” Tušanj (320 osoba), OŠ “Džemal Mandžić” Pazar (200 osoba), OŠ “7 Sekretara SKOJ-a” (300 osoba), OŠ “Petar Kočić” Solina (500 osoba) i Građ.škol. centar-sport. sala (100 osoba). U ovim kolektivnim centrima bilo je smješteno ukupno 5.630 raseljenih osoba. Izvor: Općinski sekretarijata za raseljena lica, Tuzla, 2008.

177

A. Đozić, A. Suljić Domu penzionera (djelimično). Sportski centar “Mejdan” i Univerzitetska dvorana služile su za prihvat raseljenih lica. Tu se vršila trijaža raseljenih lica po kategorijama i broju, a neki su upućivani i u druge općine. Uslovi smještaja nisu u svim objektima bili isti. Većina objekata nije pružala povoljne uslove boravka (posebno školski objekti). O smještaju majki sa djecom do 1 godine, starim i iznemoglim i invalidnim licima vođena je posebna briga prilikom smještaja. U 1993. godini ukupan broj prognanih, izbjeglih i raseljenih lica na području općine Tuzla se povećao i iznosio je 58.000 lica. U individualnim, privatnim objektima bilo je smješteno 50.470 lica, dok je 7.530 prognanika smješteno u 19 objekata kolektivnog tipa. Povećanje broja prognanika uzrokovan je, prije svega, progonom Bošnjaka iz Konjević Polja, općina Bratunac i Cerske, općina Vlasenica. Iz sljedećeg tabelarnog pregleda broja prognanika sa smještajem u privatnim individualnim objektima u Tuzli jasno možemo da vidimo regionalnu pripadnost prognanih, odnosno, njihovu pripadnost po općinama prijeratnog življenja. Najveći broj prognanih je iz općina :Zvornik, Vlasenica, Bratunac i Brčko (tabela 3). Tabela 3. Broj raseljenih porodica prema broju članova smještenih u općini Tuzla 1992-1995. godine.
R. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. Općina iz koje je prognan Zvornik sa Kamenicom, Vitinicom, Sapnom i Snagovom Vlasenica Bratunac Brčko Ugljevik Lopare, Koraj, Čelić Gradačac Srebrenica Doboj Sarajevo Bijeljina Derventa Modriča Foča Bosanski Brod Rogatica Olovo Jajce Sanski most Orašje Odžak Prijedor Ostale opštine UKUPNO Broj nosilaca izbjegličkih kartona 4580 1226 1114 905 645 589 479 459 222 192 133 77 64 40 38 27 29 31 20 19 18 6 3104 14.017 Ukupan broj lica 19229 4575 4247 2683 2676 1945 1556 1609 608 428 326 215 171 113 83 90 81 87 20 49 46 13 9620 50.470

Kako smo već i istakli o prognanicima i izbjeglicama, nije vođena samo briga za smještaj i hranu, veći drugi oblici zaštite, među kojima je izuzetno bila važna higijensko-epidemiološka zaštita. Higijensko-epidemiološku zaštitu od samog početka dolaska prognanih i raseljenih lica sprovodili su Zavod za zdravstvenu zaštitu i 178

Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu za vrijeme rata 1992-1995. godine Higijensko- epidemiološka služba Doma zdravlja. Svakodnevno je na objektima gdje su bili smješteni prognanici provođena dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija. Rađena je kompletna depedikulacija (otklanjanje vašljivosti). Zdravstvena zaštita prognanih lica ostvarivala se putem Medicinskog centra “dr. Mustafa Mujbegović” na osnovu odgovarajućih kartona prognanika. Na osnovu izvještaja Doma zdravlja u 1993. godini izvršeno je pregleda – 2585; pruženo usluga – 4383; vakcina - 94; usluge socijalnog rada – 19; stacioniran broj bolesnika –191; broj BI dana – 4200. Situacija sa prehranom, ne samo prognanika i izbjeglica, bila je izuzetno teška. Ta situacija se dramatično pogoršala u zimu 1993/1994. godine zbog sukoba Armije RBiH i postrojbi HVO. Tada se prostor današnjeg Tuzlanskog Kantona našao u potpunoj blokadi i izolaciji. U istoj su situaciji bili svi prostori Bosne i Hercegovine pod kontrolom Armije RBiH. Bio je to vojni pokušaj realizacije dogovora Tuđmana i Miloševića iz Karađorđeva 14 za definitivnom podjelom Bosne i Hercegovine i uspostavom paradržavnih tvorevina (srpske i hrvatske) na državnom teritoriju Bosne i Hercegovine. Iz tih razloga značajno je pogledati način i strukturu prehrane prognanog i izbjeglog stanovništva. Spremanje hrane organizovano je u 8 objekata i obezbijeđen je jedan topli obrok za sva lica smještena u kolektivnim boravcima. Pored toga na svim punktovima omogućeno je pripremanje hrane za djecu do 1 godine starosti. Zbog drastično smanjenih količina prehrambenih artikala, prognanici, izbjeglice i raseljena lica u kolektivnim centrima dobijala su samo dva obroka- jedan topli i jedan suhi. Raseljena lica smještena u privatnim objektima dobijala su pomoć u osnovnim životnim namirnicama zavisno od broja članova domaćinstva. Treba istaći da bez pomoći Crvenog krsta i humanitarnih organizacija (međunarodnih i domaćih) bošnjačko stanovništvo ne bi moglo preživjeti namijenjenu mu sudbinu umiranja od gladi. Ukupan broj prognanika koji su hranu dobijali u kolektivnom smještaju je 6.530. Za njih se dnevno spremalo 12.314 toplih obroka i 6.905 suhih obroka. Distribucija hrane se vršila po punktovima svakih sedam dana. U Studentskom restoranu hrana se pripremala za 12 objekata. U 1994. godini prema podacima UNHCR-a u općini Tuzla bilo je zbrinuto 61.900 prognanika i izbjeglica. Od toga u objektima individualnog smještaja 57.053 lica i u kolektivnom smještaju 4.847 lica. Prognanici su bili iz istih mjesta prijeratnog življenja kao i 1993. g. Starosna struktura prognanika u 1994. godini prikazana je u tabeli br. 4. Zapažamo znatno smanjen broj prognanika i izbjeglica u objektima kolektivnog smještaja, a povećan broj smještenih u individualne objekte. To se desilo iz razloga što je jedna od osnovnih aktivnosti u 1994. godini bila usmjerena na iseljavanje kolektivnih objekata, s ciljem obezbjeđivanja humanijih uslova života prognanika koji su više od dvije godine bili smješteni u objektima nepripremljenim za ovu namjenu. U toku 1994. godine iseljeni su sljedeći objekti kolektivnog smještaja: SC “Mejdan, Univerzitetska dvorana, Nastavni centar “Dubrave”, Osnovne škole “Mosnik”, ”Kiseljak”, ”Kreka”, “Pazar”, i “Tomislav Ramljak”, Srednje škole: Građevinska, Elektro-tehnička i Mašinska i Dio Stacionara “Enver Šiljak”. Tabela 4. Spolno-dobna struktura prognanika u općini Tula 1994. godine.
Starost prognanika 0,5 0,5-1 (u godinama) Broj prognanika 112 204 1-3 3.404 3-7 5.633 7-14 5.881 14-45 žene 9.471 45-65 žene 15.282 14-65 >65 muški 17.951 3.962 žene muški % % 59.13 40.87

14

Opširnije o dogovorima Miloševića i Tuđmana o podjeli Bosne i Hercegovine vidjeti u: S. Omeragić, Dogovoreni rat, Proton, Sarajevo, 2000.

179

br. Pregled prehrambenih artikala za kolektivni i individualni smještaj u općini Tuzla. Do povećanja broja prognanih u odnosu na kraj 1994. Od toga u privatnim individualnim objektima 62. Istovremeno realiziran je program dodatne ishrane teškim bolesnicima kojima je zbog zdravstvenog stanja bila potrebna dodatna ishrana (mlijeko u prahu. Svim prognanim i raseljenim licima obezbjeđena je zdravstvena zaštita. Kroz rad dva društvena centra (jedan na Tehnološkom fakultetu. g dolazi. Suljić Prognanici su iz kolektivnih objekata iseljeni u 119 kuća koje je za ove potrebe adaptirala Humanitarna organizacija NRC. zdravstveno je zbrinuo sve pristigle prognanike u Tuzlu. Tabela 5.A. A. Adaptaciju ovog objekta finansirala je Humanitarna organizacija IRC. R. Edukacija odraslih vršena je putem predavanja i javnih tribina.349 prognanih i izbjeglih lica. Krajem 1995. Udruženje žena Tuzla organiziralo je nekoliko zajedničkih druženja sa ženama prognanicama. kao i Elektro-tehničku i Građevinsku školu.300 kg 1750 kg 1500 kg 30 kom 275 kom 400 kg 750kg 1000 kg - Obrazovanje prognanika odvijalo se u okviru institucije sistema. U 1994. Kroz različite programe i akcije. 1994. godine u Tuzli je bilo smješteno 68. U organizaciji Danskog komiteta za izbjeglice (DRC) veliki broj djece bio je uključen u različite društvene aktivnosti. zbog počinjenog zločina genocida nad Bošnjacima u Srebrenici jula 1995. proteinski keks i dodatni obrok). Manji dio muškog stanovništva je uspio da pobjegne. Posebna pažnja u ovoj oblasti poklanjala se realizaciji programa socijalne adaptacije raseljenih i prognanih lica. Adaptaciju osnovne škole u Kreki finansirala je Humanitarna organizacija CAP ANAMUR. te uz pomoć nadležnih organa privrednih organizacija grada i opštine svakodnevno su se poboljšavali uslovi života prognanicima smještenim kako u kolektivnim centrima. u čemu je sveukupnu podršku davao i Opštinski Centar za raseljena i prognana lica Tuzla. a žene i djeca su protjerani. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 Artikli Ulje Brašno Šećer Grah Leća Mesni narezak Sir “feta” Riba 425 gr Porodični paketi Tomato sos Dječija hrana Laktovit Mlijeko u prahu Deterdžent Sapuni So Kolektivni smještaj 650 l 700 kg 600 kg 2500 kg 1500 kg 2000 kom 2000 kom 1800 kom 200 kom 500 kom 500 kg 330 kg 500 kg 250 kartona Individualni smještaj 1750 l 16. Đozić.530 i objektima kolektivnog smještaja 5. Stacionar “Enver Šiljak” po strukturi prognanika koji su u njemu smješteni predstavlja specifičan kolektivni centar.819 lica. a drugi u Samačkom hotelu “Tehnograd”). Zavodom za zdravstvenu zaštitu i Kliničkim centrom. tako i u privatnim kućama i stanovima. g. Mosniku i Miladijama. godini Opštinski Centar za raseljena i prognana lica Tuzla u saradnji sa Domom zdravlja Tuzla. Ista organizacija adaptirala je Osnovnu školu u Tušnju. Radi što jasnijeg 180 . godine.

836 1. 13. 11125 9187 9377 7575 4864 1943 1957 1675 5235 4518 4653 3381 4111 2412 2361 2083 3555 1921 1915 1616 2433 786 766 767 2216 851 845 635 1378 350 284 145 73 86 84 66 582 330 330 154 39 23 119 53 56 33 121 36 31 Nastavak tabele na sljedećoj stranici 2003.319 1.217 41. Decembar 1999.. godine (tabela 6). Decembar 2000. Tabela 6. prema općini predratnog prebivališta Općina Zvornik Srebrenica Bijeljina Bratunac Vlasnica Ugljevik Brčko Doboj Kalesija Lopare B.470 57.997 12.023 1.000 61. prema vrsti smještaja Rb. Decembar 2003. 2001. 10.272 21. do 31. Tabela 7. sa sigurnošću se može konstatovati da ih je bilo iz svih krajeva Bosne i Hercegovine.Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu za vrijeme rata 1992-1995. Decembar 2005. 2002. pogledajmo sada regionalnu zastupljenost prognanika i izbjeglica u Tuzli u periodu od 1996.927 1. 9. decembra 2007. 16.530 4. 3159 714 372 816 493 183 65 21 10 113 3 5 7 2007.530 42.372 2.630 7. 3134 699 388 758 477 183 70 16 14 112 5 4 181 . 12573 4641 4971 3909 3497 2433 2216 1378 731 582 154 119 121 1999.2007. 14.112 Kada je u pitanju teritorijalna pripadnost prognanih i izbjeglih lica.017 1. 5743 1263 1149 1543 1233 618 466 128 64 149 22 31 2005.561 14. g.158 Individualni smještaj 44. 1. 2000. 4. g. Decembar 2007.179 7.615 58. Decembar 1998. Decembar 1996. 3. Po općinama najviše ih je iz Zvornika.841 17.666 1.985 50. 12. radi što autentičnijeg sagledavanja i razumijevanja cjeline ovog. 6.161 1.235 38. 11.880 40.199 23. Ipak. Decembar 1995. zaista. 5.242 4.158 13. Decembar 2002.349 44. 14256 4641 5143 3909 3497 2433 2216 1378 731 582 154 119 121 1997. do 2007.065 5.819 2.845 39. Kolektivni smještaj 5. 12573 4641 4660 3909 3497 2433 2216 1378 731 582 154 119 121 1998. Decembar 1994. Prognanici i izbjeglice u Tuzli od 1996. Mjesec i godina Decembar 1992.954 Ukupno 50.620 41. Decembar 1993. 7.071 1. 2.053 62.847 5.265 6. Broj prognanih i izbjeglih lica na području općine Tuzla od 1992.880 16. najviše prognanika je iz Bosanskog Podrinja i Bosanske Posavine.408 21. do 2007.900 68. koja su u toku rata potražila i našla utočište u Tuzli.507 18. do 31.046 1. g. Luka Modriča Prijedor 1996. Decembar 1997. Bijeljine. 8. te osnovnim karakteristikama njihovog prihvata i zbrinjavanja. prezentiraćemo zbirni presjek dinamike prihvata prognanika i izbjeglica u Tuzli od 1992.082 6. 6804 1318 2736 1726 1352 638 511 128 64 149 22 31 2004. godine razumijevanja ovog rijetkog fenomena na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata. Decembar 2001. godine. Decembar 2004. Decembar 2006.809 38. Bratunca i Vlasenice.133 6.385 2. Srebrenice. 15. složenog društvenog fenomena. Kako smo već naprijed prezentirali podatke o pokretljivosti i ukupnom društvenom dinamizmu prognanih i izbjeglih lica na području općine Tuzla.12.244 23. 3573 798 488 967 548 193 69 21 10 111 5 5 7 2006.

ćemo prezentirati starosnu. Ovom prilikom iznijećemo podatke sa stanjem 31. Brod Olovo Ilijaš Gradačac S.12. Mostar Milići Osmaci Šekovići Han Pij. domicilno stanovništvo činilo je 76. A.A. iz razloga što u prvoj godini postratnog perioda i u toku rata. Svojom ukupnom sadržajnošću ova naselja 15 Prezentiramo podatke sa stanjem 31. Đozić. Srbinje Teočak Sapna Ukupno: 118 149 130 97 149 127 79 2416 1366 116 105 16 44 36 372 108 12 118 149 130 97 149 127 79 1178 1366 116 105 16 44 36 372 108 12 118 149 130 97 149 127 79 1719 1366 116 105 16 44 36 372 108 13 118 149 130 97 149 127 79 1208 1366 116 105 16 44 36 372 108 13 3 10 40 36 33 13 20 132 154 291 3 40 36 33 23 13 135 194 361 30 25 20 10 6 90 142 99 29 25 20 10 6 80 142 166 29 25 20 10 3 80 142 166 17 6 5 30 54 46 14 17 5 5 27 60 56 16 17 2 5 28 50 20 18 44620 41217 41880 40199 23244 23507 11 41 35 28 26 19 28 25 18880 11 44 23 28 26 19 28 22 16158 11 44 17 28 26 19 28 22 13179 56 16 21 10 14 12 7082 56 15 24 13 52 15 25 10 12 6265 12 6112 IV U cijelom Tuzlanskom kantonu isto kao i u Tuzli Ako se želimo držati jednog od osnovnih znanstveno-metodoloških principa (princip cjeline) neophodno je fenomenologiju prihvata i zbrinjavanja prognanih i izbjeglih lica u Tuzli uporediti sa njezinim neposrednim okruženjem. Krajem 1997. vidimo da je na području Kantona ukupan broj stanovnika krajem 1997. Zbog ratnih uslova života. bilo je jako teško u ratnim godinama voditi precizne pokazatelje o broju prognanih i izbjeglih lica. Procjenjuje se da je u raznim vremenskim intervalima.12. kao rezultat etničkog čišćenja i zločina genocida nad Bošnjacima.8%. god. iz 70 i više opština sa cijelog prostora Bosne i Hercegovine. u toku rata. 15 Dodamo li ovom broju 468550 «domicilnog» stanovništva. Također. godine iznosio 614. a u 12 kolektivnih centara 766 lica. u Tuzlanskom kantonu. sa drugim općinama u Tuzlanskom kantonu. tj. Zbog nedostatka stambenog prostora. Most Trebinje Z. godini 6258 raseljenih lica smješteno je u 11 kolektivnih naselja. Iz tih razloga prezentiraćemo osnovne pokazatelje broja prognanih i izbjeglih lica u drugom općinama Tuzlanskog kantona. zbog velike društvene pokretljivosti raseljenih osoba nije bila ustrojena precizna statistička baza podataka. polnu i nacionalnu strukturu prognanog i izbjeglog stanovništva na području cijelog Tuzlanskog kantona. FBiH Ostali RS Čelić Odžak Stolac B. g. na prostoru današnjeg Tuzlanskog kantona prinudno migriralog stanovništva bilo je 146.2% a.000 stanovnika. 182 . raseljena lica 23.1997. prevelikog dinamizma nasilnog migriranja stanovništva. Suljić Goražde Gacko Foča Rogatica Višegrad Glamoč Jajce Derventa Ost. u 1997. jer su to prvi potpuno tačni podaci za cijeli Kanton.137 osoba.1997..687. g. Procentualno. privremeni smještaj zatražilo cca 300.

te ostalim gradovima i naseljima u njihovom okruženju . 2002. izuzimajući grad Goražde sa najužom okolinom. živjelo većinsko bošnjačko stanovništvo.01 0. na štetu muškog pola. Bošnjačka vertikala vlasništva nad zemljom u bosanskom Podrinju. na što ukazuju podaci «degradirane» polne strukture. jer su migrirale sve starosne dobi i osobe oba pola.01 0 0 0. 17 Na ovaj je način bitno 16 Pod opštinom Zvornik imenovana je današnja teritorija opštine Sapna.2 0. na i onako demografski destruiranoj strukturi regije.05 0.8 99.05 0.26 0.04 0.56 85 99. ne na isti način. Tuzla.12.5 0.05 0 0. ne samo na demografski.nisu predstavljali samo demografsku većinu stanovništva bosanskog Podrinja(57%). dakle. nasilno protjerano prema regionalnim centrima Sarajevu i Tuzli.05 0 0.8 99. Upečatljiv je primjer velikog stradanja muškaraca. S druge strane.5 100 0 1 0 2 0. Migriranje.8 99. već i na ukupan društveni razvoj. 135-143. Đozić. 183 .07 0 14 1 0 0. godine predstavljala su istinske «socijalne rane ».Opširnije pogledati u: A. Tabela 8. kao u ostalom i ostalih dijelova Bosne i Hercegovine. Starosna. Najviše stradanja doživjelo je muško stanovništvo od 15 do 65 godina.55 0. Bošnjačko stanovništvo iz Bosanskog Podrinja cjelokupno je. ugrožavanjem života i razaranjem materijalnih dobara došlo je do nacionalnog preoblikovanja demografske strukture sjeveroistočne Bosne. bilo.24 0. još više negativno utiče.5 54.Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu za vrijeme rata 1992-1995.8 0.5%). g. str.9 99.15 0 0.5 45.2 0.2 98. skoro isključivo bošnjačke nacionalnosti.012 0. Izvor podataka su opštinske službe za raseljena lica i izbjeglice. Zbornik radova. isto tako naseljena mjesta Rahić. 16 Opština Banovići Brčko Čelić Doboj Istok Gračanica Gradačac Kalesija Kladanj Lukavac Srebrenik Teočak Tuzla Živinice Zvornik Ukupno Pol (u %) Nacionalna struktura (u %) Ukupan Starosna struktura (u godinama) broj 0-1 1-3 3-7 7-14 14-65 >65 Ž M Bošnjaci Hrvati Srbi Ostali 5623 265 264 515 796 3510 273 15063 62 336 550 1905 10672 1538 4854 54 93 155 674 3093 785 8345 281 1110 896 2449 2754 855 7242 399 647 833 1490 3462 411 4422 36 93 256 567 2990 480 5434 297 403 756 1285 2668 25 6077 31 52 103 400 4980 511 7518 173 525 654 1237 4421 508 12639 665 980 1093 1672 7065 1164 3593 133 138 230 352 2467 273 41217 159 2206 4176 6171 23343 5162 19692 245 418 2341 2981 11626 2081 4418 58 332 691 846 1933 558 146137 2858 7597 13249 22825 84984 14624 45 51 58 56 54 54 52 55 63 55 49 42 44 46 46 48 45 37 99 97 99. što pored ostalih uslova.3 0. radno sposobno stanovništvo.5 0.99 99. uzrokovano nasilnim protjerivanjem bilo je potpuno.5 69 31 60 40 Izneseni podaci pokazuju da je prognano i izbjeglo stanovništvo na područje Tuzlanskog kantona. pod kontrolom Armije RBiH administrativno su vođena kao opština Brčko.9 99. 17 Vrlo bitno je istaći činjenicu da Bošnjaci . stanovništvo srpske nacionalnosti doselilo se u gradove i naselja u Bosanskom Podrinju u kojima je prije rata.1997).37 0.06 0. polna i nacionalna struktura prognanog i izbjeglog stanovništva na području Tuzlanskog Kantona (stanje 31. V Političko-administrativna razdrobljenost (podijeljenost) regije sjeveroistočna Bosna danas Rat protiv Bosne i Hercegovine 1992-1995 godine uzrokovao je velika stradanja i prinudne migracije stanovništva.4 99. Primjenom nasilja.već su oni istovremeno bili i većinski vlasnici nad zemljom(61. Maoča i dr. Filozofski fakultet.

(Bijeljinu. i dugi niz stoljeća. Višegrad. prije svega na područje Bosanskog Podrinja.349 prognanih i izbjeglih lica. izbjeglice i raseljena lica stambeno su zbrinjavani na raznovrsne načine. polnoj i starosnoj strukturi.530 i objektima kolektivnog smještaja 5. napuštenim stanovima nosilaca stanarskog prava. 184 . regija sjeveroistočne Bosne. već i u socijalnokulturnoj i administrativno-političkoj. ne samo etnička. Distrikt Brčko. Prognanici.A. u Dom za djecu bez roditeljskog staranja. jedinstvena ekonomska. Zaključak Rat protiv Bosne i Hercegovine 1992-1995 godine uzrokovao je velika stradanja i prinudne migracije stanovništva. smještana su djeca prognanika i izbjeglica bez oba roditelja. kolektivnim naseljima. odvojenih. nedovršenim ili oštećenim kućama domicilnog stanovništva. ne ogleda se samo u etničkoj. Pogledajmo vizuelno tu iracionalnu.»sijanje» straha i drugih oblika represije) u proljeće 1992. u odnosu na prijeratno stanje. Đozić. površine 2. u adaptiranim. necivilizacijsku. sjeveroistočne Bosne. društvena. Najčešći oblici stambenog zbrinjavanja bili su: u napuštenim privatnim kućama. Suljić narušena. Zbog agresije na Bosnu i Hercegovinu. Zvornik. Do povećanja broja prognanih u odnosu na kraj 1994. Broj prognanih i izbjeglih u Tuzli se svake ratne godine povećavao. kulturna.615 prognanih i izbjeglih lica. Prije rata. ekonomska i komunikacijska struktura sjeveroistočne Bosne. površine 493 km2. predstavlja osnovni faktor zapreke bržem društveno-ekonomskom razvoju cijele regije. Već u avgustu 1991. uistinu. Od toga u privatnim individualnim objektima bilo je smješteno 62. g u Tuzli je već boravilo i bilo zbrinuto 50. milenijski sedimentirana. Demografska narušenost i izobličenost. I Okrug Bijeljina i Okrug Doboj pripadaju Republici Srpskoj (prilog 3).649 km2. Okrug Bijeljina i dio koji pripada Okrugu Doboj. Bratunac. neprirodnu. g. Tih pet političko-administrativnih. komunikacijska. progon i ubijanja. nemoralnu i nadasve. Kanton Orašje. prijeratna. nehistorijsku. Vlasenicu. godine u Tuzlu stižu prvi prognanici i izbjeglice iz ratom zahvaćenih područja bivše Jugoslavije. g dolazi. u kolektivnim centrima. Krajem 1992. ratom i nasiljem uspostavljenu današnju političko-administrativnu podjelu regije sjeveroistočne Bosne.819 lica. zbog počinjenog zločina genocida nad Bošnjacima u Srebrenici jula 1995. godine dostigao cifru od 68. parcijaliteta su: Tuzlanski kanton. prirodna. što. već i socijalnodemografska. g. sastavljen od dvije odvojene enklave. obnovljenim. A. Dejtonskim mirovnim sporazumom je podijeljena na pet administrativno-političke cjeline. u Tuzlu pristiže veliki broj prognanika i izbjeglica iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. Foču i druge gradove)i zločina koji su vršeni nad civilnim stanovništvom(rušenje i paljenje kuća. da bi krajem 1995.

13. 2. Sarajevo.K-a za 2002 godinu. Zbornik radova: Regionalno razvojna problematika BiH i susjednih zemalja u procesu približavanja Evropskoj uniji. g i početak 2008. Bošnjević Ilijas. 1963. 9. 3. Ekonomski institut. O migracijama stanovništva u Bosni i Hercegovini. Literatura: 1. 1990. Klaić Vjekoslav. posuđu i drugim kućnim i sanitarnim potrebama. Ekonomski institut Tuzla. Tuzla. 2001. 14. Đozić Adib. Sarajevo. Sarajevo 1992 godine. Kikanović Mirsad. Koordinator i glavni rukovodilac ovog složenog procesa bio je općinski organ zadužen za prognana i izbjegla lica. Pogledi. Svjetlost. 6. Sarajevo. 12. Podaci (izvještaj) Ministarstva za rad socijalnu politiku i izbjeglice u Vladi T. Podaci (izvještaj) Ministarstva za obnovu razvoj i povratak u Vladi T.8. Regionalizacija Bosne i Hercegovine. Bošnjević Ilijas.Narodnosni sastav po naseljima. 15. Pogledi. Tuzla. pećima. Hodžić Kadrija. Univerzitet u Tuzli. koji se nisu uspjeli vratiti u mjesta svog prijeratnog življenja. Fototip izdanja iz 1882 godine. 8. Sv. Đozić Adib. 2001. pružana je i u hrani. 2003. Bratunca i Vlasenice. Filozofski fakultet. Sarajevo 1969. br. br. 2001. GZM. sa sigurnošću se može konstatovati da ih je bilo iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. 11. osim u stambenom zbrinjavanju. najviše prognanika je iz Bosanskog Podrinja i Bosanske Posavine. za 1997 god. Tradicija Bosne koju su izdali. Žiga Jusuf. Zagreb. Tuzla. Neophodno je istaći da su u ovom procesu učestvovale i međunarodne i domaće humanitarne organizacije.K-a. Bošnjačka vertikala vlasništva nad zemljom u bosanskom Podrinju. Ta podrška. Postratne demografske prilike Tuzlanskog kantona. Društveno-historijska situiranost Bošnjaka u Srebrenici. VKBI. Državni zavod za statistiku. Bez njihove pomoći sama općina ne bi mogla izvršiti potpuno zbrinjavanje prognanih i izbjeglih lica. Đozić Adib. 8. 5. obući. 2001 godine 185 .112 izbjeglih i raseljenih lica. Po općinama najviše ih je iz Zvornika Bijeljine. 2002 god. g)pruža utočište za 6. 4. Prognanicima i izbjeglicama pružana je i zdravstvena zaštita. 2001. Ekonomski institut Tuzla. Podaci UNHCR-a: Minority Return Statistics fot Municiapalities in SonBiH AOR period January 1996-December 2002. Tuzla i do danas(kraj 2007. Klapić Muharem. Zbornik radova. 10. Ipak. odjeći. Tuzla kao razvojni centar sjeveroistočne Bosne. godine Organi općine Tuzla prognanim i raseljenim licima i izbjeglicama pružali su kompletnu socijalnu podršku. 1995 godine. Tuzla. Regije i centri društveno-ekonomskog razvoja BiH. Petrić Mario. Socioekonomski pregled Tuzlanskog kantona. Srebrenice. Stanovništvo Bosne i Hercegovine. Prinudne migracije i problemi razvoja regije sjeveroistočne Bosne.Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu za vrijeme rata 1992-1995. Klapić Muharem. Kada je u pitanju teritorijalna pripadnost prognanih i izbjeglih lica. 7. . XVIII. Povijest Bosne. koja su u toku rata potražila i našla utočište u Tuzli.

This research focuses on 30 year period or standard term from 1961 to 1990. te za vegetacioni period). za godišnja doba. sc. annually. klimatski faktori. 187 – 200 (2007-2008) Originalni naučni rad KLIMA U SLIVU RIJEKE SPREČE I NJENE SPECIFIČNOSTI CLIMATE IN THE SPREČA RIVER BASIN AND ITS COMMON CARACTERISTICS Mr. pluviometer regime. Na osnovu tih podataka dobijene su srednje temperaturne vrijednosti (mjesečne. termički režim. Gračanica and Doboj. climate factors. Gračanici i Doboju. klimatski elementi i pojave. Spreča River. isotherms. clouds. Mr. godišnje. Key words: Climate. precipitation as well as other climate elements all of which was used to define basic climate characteristics of this area with all the specifics. Kladnju. seasonally and for vegetation period). Istraživanje obuhvata tridesetogodišnji period odnosno standardno razdoblje 1961-1990. Semir Ahmetbegović. a na osnovu istih interpretirana su osnovna obilježja klime ovog područja i njene specifičnosti. Tuzli. Za analizu klimatskih parametara korišteni su podaci sa meteoroloških stanica u Zvorniku. sliv. insolacija. sc. oblačnost. Tuzla. izohijete. Prirodno-matematički fakultet. temperature regime. isohyets climate specifics. izoterme. Univerzitet u Tuzli Abstrakt U radu su analizirani osnovni klimatski parametri u slivu rijeke Spreče i njihove specifičnosti. klimatske specifičnosti. Sabahudin Smajić. Kladanj. rijeka Spreča. viši asistent. Ključne riječi: Klima. viši asistent. Odsjek za geografiju. Abstract This study analyzes basic climate parameters in Spreča river basin with common characteristics. basin. pluviometrijski režim. srednja relativna vlažnost zraka. padavine i drugi klimatski elementi i pojave. According to these data we have average temperatures (monthly. godine. climate elements and forms. . In order to analyze climate parameters we use data from meteorological observing points Zvornik. average humidity.Zbornik radova PMF 4 i 5. isolations.

u nastanku lokalnih depresija. statistička metoda. Sliv rijeke Spreče smješten je u sjeveroistočnoj Bosni između Panonske nizije na sjeveru i Dinarskog planinskog masiva na jugu.72).š. (Velja glava). te Majevice (915 m) na sjeveru i sjeveroistoku. dominantan uticaj ima u toplijem dijelu godine. Konjuha (1327 m) i Javornika (1019 m) na jugu i jugoistoku. ovaj sliv smješten je u Unutrašnjim Dinaridima između planine Trebave (692 m) na sjeverozapadu. Na vremenska stanja u slivu Spreče i Bosni i Hercegovini u cjelini značajan uticaj imaju stacionarni i sezonski akcijski centri atmosfere. Stoga ovaj rad ima za cilj sagledavanje klimatskih elemenata i pojava kroz tridesetogodišnji period i u vezi s tim determiniranje klime ovog prostora. Ahmetbegović Uvod O klimi Sprečko-majevičkog kraja i njenim specifičnostima do sada nije bilo stručnih i naučnih radova. kartografska metoda.g. Smajić. Od Sredozemlja je prostor sliva Spreče udaljen oko 800 km zračne linije. koji zimi vrši najznačajniji uticaj na vrijeme i klimu u slivu Spreče. Površina sliva rijeke Spreče iznosi 1947. (Konjuh) i 440 33' s. (ušće Spreče u Bosnu) i 190 03' i. 188 . udaljena oko 1 400 km. Ozrena (918 m) na zapadu. veće maglovitosti. U matematičkogeografskom pogledu sliv se nalazi između 440 18' s. a malo se pisalo i o klimatskim elementima i pojavama ovog prostora. S. Atlantska izvorišna oblast. Inače. komparativna metoda. tokom ljeta. termičkih inverzija.g. Dinarski planinski sistem u velikoj mjeri sprečava uticaj vlažnih zračnih masa sa Mediterana. Rad ima za cilj da na osnovu analize klimatskih elemenata i pojava determinira klimu u slivu rijeke Spreče i utvrdi njene specifičnosti. Najznačajniji uticaj ostvaruje sibirska zračna oblast (iako udaljena oko 2 000 km).84).S. Od stacionarnih aktivnih akcijskih centara najvažniji su azorski anticiklon i islandska depresija.6 km. duža osa se pruža pravcem jugoistok-sjeverozapad u dužini 83.š. Ovi aktivni akcijski centri raspoređeni su u obliku šahovskog polja i tokom godine čine baričko deformaciono polje na našem kontinentu (11. sliv rijeke Spreče je veoma interesantno za klimatska. naročito u hladnijoj polovini godine po čemu je ovo područje prepoznatljivo u okolini (9. Sliv ima nepravilan oblik. Geomorfološki. Tokom izrade navedenog rada korištene su uglavnom metoda analize i sinteze.d. Ovako planinsko okruženje ima veliku ulogu u formiranju lokalnih klimatskih uslova. U geografskom pogledu jedan od značajnijih klimatskih faktora ovog prostora je geografski položaj. koji se manifestiraju u slaboj provjetrenosti. hidrografska kao i za druga fizičkogeografska proučavanja.d. U prezentiranom radu objekat istraživanja je klima datog prostora a predmet analize su klimatski elementi i pojave. (Banj Brdo) i između 180 06' i. odnosno subregiji Sprečko-majevičkog kraja. značajniji vremenski uticaj zračne mase vrše tokom ljeta kada donose veoma toplo i suho vrijeme. a od sezonskih sibirska anticiklona. U regionalnogeografskom pogledu sliv pripada regiji Sjeverne Bosne.6 km.g. te metoda terenskog istraživanja. kada je prostor sliva pod uticajem azorskog anticiklona.7 km2. a kraća osa pravcem jugozapad-sjeveroistok u dužini 42. odnosno sibirski anticiklon.g. tokom zime i arabijska ili karači depresija.

sa sporijim temperaturnim prelazom od zime ka ljetu.3°C) za 0. Srednje maksimalne godišnje temperature u ovom slivu približno su iste za sva navedena mjesta i iznose 16. Temperaturne razlike su vjerovatno posljedica nešto jačih kontinentalnih uticaja sa sjevera i sjeverozapada i reljefnih odlika ovog područja.3 17.Klima u slivu rijeke Spreče i njene specifičnosti ANALIZA KLIMATSKIH ELEMENATA I POJAVA U SLIVU SPREČE Termički režim Na osnovu podataka o prosječnim mjesečnim i godišnjim temperaturama zraka prezentiranim u tabeli 1.9 26.9 5.7°C) i Doboj (10.2 -25.7 14 13.6 1 10. S HMZ.9 1. u odnosu na temperaturni prijelaz 189 .5 39.3 oC (Zvornik 3. U ovom području jeseni su toplije od proljeća zbog toga što zemljište tokom ljeta akumulira veću količinu toplote u odnosu na zimu.5 40 T min °C -32. Kao što se vidi prosječne jesenje temperature su više od proljetnih.) Termički režim po godišnjim dobima pokazuje da je ljeto (jun-avgust) najtoplije godišnje doba u slivnom području rijeke Spreče sa srednjom temperaturom 18.3 30. Tuzla 3.9 17.6 26.2°C).1°C. Konjuha i Majevice imaju odlike planinske klime.6 10.1 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci.2 15.2 ╤ 6.1 21. Tuzla 26.4 max °C 3.4 -18.1 T max °C 20 23 29 30 36.9°C) je topliji od aprila (10.9 19.6°C i proljeća (mart-maj) 10.9 11. U vegetacionom periodu srednji maksimum temperatura je 23. a najtopliji juli sa prosjekom od 19.9°C. Beograd.8 24.6 5. U temperaturnom bilansu najtopliji mjeseci juli i avgust gotovo su izjednačeni.7°C) imaju skoro jednake temperature. a povećanje od marta do maja 9.7°C.2 -12.3 ╤ -2 1.3 oC.3°C.6°C.2°C.8 -32.1°C.8 °C.6 -11 -16 -20.6 23. Godišnji prosjek jeseni (septembar-novembar) iznosi 10. Srednje mjesečne. prosječno 3.2 1.6 o C i Doboj 3. a septembar (15. a razlika je svega 0.7 10.5 36.9 oC (Zvornik 27.1 oC).3 14.1 5 16.4 oC. (Slika 1. su prezentirane prosječne vrijednosti temperature zraka u slivnom području rijeke Spreče.5°C i prilično je ujednačena za sve meteorološke stanice. u analiziranom periodu. Mjeseci I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.9 -2. U tabeli 1.4 -1 1 5 -1 -3.6°C) i mart (5. Godišnja amplituda temperature zraka u ovom području iznosi 20.3 oC u julu.6 12. Zvornik (10. One se u ovom području povećavaju od zapada prema istoku. zime (decembar-februar) 0. Upravo zbog toga. Temperaturni prijelaz od ljeta ka zimi je nešto brži nego prijelaz od zime ka ljetu. Najniže srednje maksimalne temperature ovdje izmjerene su u januaru.9 17.7°C) je topliji od maja (14.8 11.6 19. a zime umjereno hladne.9°C.5 min °C -4. a to se pozitivno odražava na sazrijevanje poznih agrokultura.8 23.5 6. apsolutne maksimalne i minimalne te srednje maksimalne i minimalne temperature zraka u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990.1 5.5 40 39. vidi se da prosječna godišnja temperatura zraka u slivnom području rijeke Spreče.6°C. Na osnovu termičkog režima može se zaključiti da su ljeta u analiziranom području umjereno topla. jer je smanjenje od septembra do novembra 10.4°C. dok najviši predjeli Ozrena. iznosi 10. Najviše srednje mjesečne temperature zraka u slivnom području rijeke Spreče zabilježene su u julu i avgustu.7 10.4 oC.1 5.6°C) imaju nešto više godišnje temperature zraka od Tuzle (10°C) i Gračanice (10°C) i znatno više od Kladnja (9. prosječno 26. T °C -0.2 9.7 26. Novembar (5. Tabela 1.9°C) za prosječno 0. oktobar (10. a opadaju prema jugu zbog povećanja nadmorske visine.4 oC u avgustu i Doboj 27 oC u julu). predjeli koji gravitiraju okolnim planinama (preko 400 m nadmorske visine) pripadaju pojasu umjereno kontinentalne klime predplaninskog tipa. Iz prezentiranih podataka vidi se da je najhladniji mjesec u ovom području januar sa prosjekom od -0.

5 oC i Doboj -4 oC). Ljeti temperatura zraka može prilično porasti tako da u ovom području više od polovine dana u svakom ljetnom mjesecu ima temperaturu veću ili jednaku 25 °C. Godišnja učestalost ovih dana kreće se od 18 dana u Zvorniku i Doboju do 21 dan u Tuzli. ali su i u maju. Najviša apsolutno maksimalna temperatura u ovom području zabilježena je u Doboju (40 oC). Prosječan godišnji broj tropskih dana za bazen iznosi 22. junu i septembru mjesečni maksimumi najčešće preko 30 oC. Beograd.9 2.9 oC. Zastupljenost ovih dana u analiziranom periodu manja je u odnosu na ljetne dane za 3.5 oC) u odnosu na temperaturni prijelaz od ljeta ka zimi (8. prosjek -4. Srednji broj mraznih.9 dana) i avgustu (17.6 oC (Zvornik 24 oC.1 1.7 T max ≤ 0 0C 8.4 0. S. Mjeseci I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. Prosječna srednja minimalna temperatura zraka u ovom području iznosi 5.9 3.S.9 oC.5 oC).8 7. a najviše ih je u avgustu i julu (8 dana). Tuzla -4.6 0. a najveća učestalost je tokom ljeta i iznosi 55.9 oC). dok je opadanje od septembra do novembra 12. U vegetacionom periodu srednji temperaturni minimum iznosi 10. ljetnih i tropskih dana u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990. a najviše ih je u januaru (8.2 oC. Period javljanja ovih dana je od marta do novembra. Σ T min ≤ 0 0C 24 18. Mrazni dani se u ovom području javljaju od septembra do maja. Maksimalne temperature javljaju se najčešće u julu i avgustu.6 oC). temperaturno povećanje od marta do maja je 9.1 0. Najviše prosječne srednje minimalne temperature ovdje su zabilježene u julu (14 oC). Smajić. Ahmetbegović od ljeta ka zimi.1 0 0 22.2 oC.3 17. sa sporijim porastom od zime ka ljetu (8.1 dana).8 9 19. Prosječna godišnja zastupljenost mraznih dana u ovom području iznosi 85. Oni su u ovom području znatno manje zastupljeni od mraznih dana i njihov godišnji prosjek iznosi 19 dana.1 oC.7 dana i gotovo svi se javljaju u vegetacionom periodu.7 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci. Najhladniji mjesec u ovom području (januar) ima apsolutne maksimume između 18.6 8. zatim u Doboju (24 dana) i Tuzli (19 dana). Prosječna godišnja zastupljenost ljetnih dana kreće se od 79 u Tuzli do 87 u Doboju.6 7. Ledeni dani se ovdje javljaju od novembra (0. Najviše tropskih dana javlja se u Zvorniku (25 dana).6 dana.6 dana). Za neposredno slivno područje rijeke Spreče karakteristični su rani jesenji i kasni proljetni mrazevi koji mogu imati negativne posljedice po povrće.9 85.1 0 84 T max ≥ 30 0C 0 0 0 0 0.4 od ukupnog broja ljetnih dana. a prosjek za sliv iznosi 85 dana.2 oC (januar) i Zvorniku -30 oC (februar). zatim Tuzli i Zvorniku (39. Javljaju se od maja (0. Naime.4 dana) do marta (1 dana).4 5.8 oC u Tuzli i 20 oC u Gračanici. a najviše ih je u januaru (24 dana) i decembru (19. Nerijetko se mrazevi ovdje javljaju i u aprilu.2 4. 190 .8 o C i Doboj 23.9 17. Najniža apsolutno maksimalna temperatura u ovom području zabilježena je u Doboju -32.9 3. voće i žitarice u toku njihovog vegetacionog perioda.4 19 T max ≥ 25 0C 0 0 1. Tropski dani su u ovom području zastupljeni manjim brojem dana u odnosu na ljetne dane. Ovdje se u proljeće (prosječno 17 dana) javlja više ljetnih dana nego u jesen (prosječno 11 dana).3 20. prosječno 1.8 oC. Tuzla 22.8 11.7 dana.3 10.5 oC (Zvornik -3.7 puta. dok su najniže evidentirane u januaru. sa najvećom prosječnom učestalošću u julu (20. Tabela 2.9 dana). ledenih.1 0 0 0 0. Prosječna amplituda srednjeg temperaturnog maksimuma u ovom području iznosi 23.9 1. Ledeni dani se ovdje ne javljaju tokom vegetacionog perioda pa ne predstavljaju opasnost po agrokulture.4 dana).8 dana ili 66. S HMZ.5 1 0 0 0 0 0 0 0 0.9 dana) do oktobra (0.8 2. Apsolutno kolebanje temperature zraka u slivnom području rijeke Spreče iznosi 72.9 dana) i decembru (5.

Klima u slivu rijeke Spreče i njene specifičnosti 191 Slika 1.prosječna godišnja temperatura zraka . Sliv rijeke Spreče .

S.2 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci. Beograd. Smajić. Godišnji tok temperature. S. a od tada ponovo raste do decembra. a najmanju u julu (73. vidi se da je dugogodišnji hod srednje mjesečne oblačnosti u ovom području analogan dugogodišnjem hodu srednje mjesečne relativne vlažnosti zraka. Srednja mjesečna relativna vlažnost zraka u slivnom području rijeke Spreče u periodu 1961-1990.2 %). Tabela 3.2 %). Upoređivanjem podataka iz tabele 3.6 81.6 75. Kladanj 77 %.2 75. S HMZ. naročito u ljetnim mjesecima. Živinica i Gračanice (oko 82 %). Po godišnjem hodu relativne vlage ovo područje pripada kontinentalnom tipu godišnje raspodjele relativne vlažnosti. Izuzetak je samo mjesec juli sa 73. Povećana relativna vlažnost zraka u ovom području. Gračanica 82 % i Doboj 81 %). 100 20 °C % 80 60 40 20 0 I 15 10 5 0 -5 II III IV V VI VII VIII IX X XI XII oblačnost relativna vlažnost temperatura Nešto veću od prosječne vlažnosti imaju dijelovi Kalesije. Grafik on 1. i 4. Oblačnost Dugogodišnja promatranja oblačnosti pokazuju da je slivno područje rijeke Spreče veoma oblačno područje. Iz prezentiranih podataka se vidi da se godišnji maksimum i minimum relativne vlažnosti zraka u slivu rijeke Spreče javlja približno u isto vrijeme kada i maksimum i minimum oblačnosti i temperature zraka.8 87.2 74. Ahmetbegović Relativna vlažnost zraka Najbolji pokazatelj vlažnosti zraka je njegova relativna vlažnost.2 % (Zvornik i Tuzla 78 %. oblačnosti i relativne vlažnosti zrak a u slivu rijek e Spreče u periodu 1961-1990. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. Iz podataka se također vidi da relativna vlažnost zraka u ovom području opada od decembra do maja. 192 . koja u analiziranom periodu iznosi 79. Najveću relativnu vlažnost zraka navedeno slivno područje ima u decembru (87.2 74. Odnos srednje relativne vlažnosti zraka. oblačnosti i srednjih mjesečnih temperatura zraka u slivu Spreče prezentiran je na grafikonu 1.2 73.2 79. % 86 82.2 % relativne vlažnosti zraka.8 79. Prema skali za ocjenu veličine relativne vlažnosti neposredno slivno područje rijeke Spreče ima povećanu relativnu vlažnost zraka.6 83.2 77. a to je opet u uskoj vezi sa pojavom kišovitosti. Ovakvo stanje u slivu uvjetovano je prolaskom barometarskih depresija preko ovog područja. koji se nalaze neposredno uz tok rijeke Spreče pa se oni odlikuju i povećanom maglovitošću. ublažava donekle suše.

5 3.7 dana). Tuzli 64 dana i Doboju 58 dana. naprotiv.5 3 6. S HMZ.7 O≥8 15.3 10. / Σ % 71 69 63 64 57 53 43 42 49 56 68 74 59 O≤2 2. i grafikona 3. Oni stvaraju manju oblačnost. jer je ovdje u ovo doba godine prisutna anticiklonska aktivnost.3 dana). Beograd.3 5. Od jula (10. S HMZ.3 2. a najmanji je u julu i avgustu (5 dana). sprečavaju dugotalasnu radijaciju i donekle su izvor atmosferske vlažnosti u bazenu. a posebno u poljoprivredi.7 5. a zatim opet raste prema zimskim mjesecima. sušenje sijena. Od decembra broj oblačnih dana opada. januar (15.Klima u slivu rijeke Spreče i njene specifičnosti Tabela 4. a najvedrije je ljeto sa 46 % oblačnosti.0 5. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.5 2. kada je najveća i relativna vlažnost zraka.0 4. Zimi su pri velikoj relativnoj vlažnosti i niskim temperaturama u slivu optimalni uslovi za stvaranje magle i oblaka stratusa.7 dana) broj vedrih dana opada do decembra (2. godine. Tuzli 126 i Doboju 125 dana. Maksimalna oblačnost je u decembru (74 %).3 dana) i februar (13. vidi se da srednja vrijednost oblačnosti u slivu Spreče opada od zimskih prema ljetnim. u Zvorniku 72 dana.3 64. Beograd. Opadanje vedrih dana od ljetnih ka jesenjim i zimskim mjesecima je u vezi sa porastom oblačnosti i srednje mjesečne relativne vlažnosti zraka.7 dana) i avgustu (10 dana). Za razliku od zimskih. Srednja mjesečna maglovitost u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990.0 13.3 13. vidi se da najviše magle u ovom području ima u hladnijem dijelu godine.7 dana). a Doboju 60 %.7 12. Trajanje preovlađujućeg vedrog i oblačnog perioda u ovom području ima veliki značaj u turizmu. Ljetne vedrine u julu i avgustu su od izuzetnog značaja za koševinu. Ljeti. Tabela 5.0 6. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. Magla Slivno područje rijeke Spreče je veoma maglovito područje jer svi mjeseci tokom godine imaju određen broj dana sa maglom. U narednoj tabeli je prezentirana prosječna maglovitost u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990. Najveći broj oblačnih dana imaju zimski mjeseci: decembar (16. Proljeće je oblačnije (61 %) od jeseni (58 %) za oko 3 %. Zima je u ovom području najoblačnije godišnje doba sa 71 % oblačnosti. Prema podacima iz tabele 4. Srednja mjesečna oblačnost i broj vedrih i oblačnih dana u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990. U ovom području su 193 . nastaju povoljni uslovi za uzlazna kretanja zraka koji stvaraju oblake kumuluse. posebno noću.7 7.3 8.5 75.7 3. Σ Dani 8 6 4. kada je približno najmanja i relativna vlažnost zraka.5 8. a daju veću količinu padavina u slivu (9. U ovom području se prosječno godišnje javlja 64.7 3.77).3 5.0 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci. Iz tabele 5.7 124. U slivnom području rijeke Spreče se godišnje u prosjeku javljaju 124 oblačna dana (u Zvorniku 121.5 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci. Najviše vedrih dana u ovom području je u julu (10. Prosječna oblačnost u Zvorniku iznosi 58 %. magle u ostalom dijelu godine.3 4.5 10 12 8.77).7 16. Ovi mjeseci se mogu smatrati vedrim.7 10. Kako srednja oblačnost u navedenom periodu iznosi 59 % to se može zaključiti da slivno područje rijeke Spreče ima obilježje oblačnog područja. zdravstvu. a minimalna u avgustu (42 %). naročito od septembra do januara.7 10. Tuzli 59 %.5 2. žetvu pšenice i drugih strnih žitarica i obavljanje drugih poljoprivrednih radova koji zahtijevaju vedro vrijeme (9.7 9.0 7.3 5. kada se i javlja maksimum. jer je srednja oblačnost manja od 50 %.7 vedrih dana.

7 6.2 71.6 149. 20 sati dani 16 12 8 4 0 I II III IV V VI VII VIII IX oblačni dani X XI XII vedri dani insolacija 250 200 150 100 50 0 Iz podataka u tabeli 6. Ahmetbegović septembar (10 dana) i oktobar (12 dana) najmaglovitiji mjeseci. te opterećenost atmosfere iznad ovog područja aeropolutantima. Smajić.6 126. naročito u hladnijem periodu godine.5 dana). Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII % 20 26 33 37 39 40 49 50 45 37 25 17 Sati/dan 1. S obzirom da je riječ o morfološkoj depresiji najveća pojava magle ovdje javlja se još u oktobru. slaba provjetrenost. S HMZ.6 4 2. Ova pojava je u vezi sa naglim promjenama temperature. Kotlinski smještaj.7 4 5 5.S.2 7. Tabela 6. Gračanica 1559.4 122.6 230.8 2. 194 . vidi se da je najviše sunčanih sati u slivnom području rijeke Spreče u julu (230.5 75.2 godišnje (Tuzla 1755. Doboj 87 dana idr. te srednji broj sati sa sunčevim sjajem na jedan dan. Srednji broj sunčanih sati u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990.4 1.8 47. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Σ Sati 56. Pri određivanju dužine trajanja sunčeva sjaja u ovom području potrebno je uzeti u obzir i relativno trajanje sunčeva sjaja.). S. a Doboj 1583 sati). Godišnji hod insolacije.2 218.5 167. Insolacija Godišnji tok sunčeva sjaja u slivnom području rijeke Spreče odgovara godišnjem toku temperature zraka i u obrnutom je odnosu sa oblačnošću. Insolacija u ovom području ima dosta pravilan godišnji hod. Relativno trajanje sunčeva sjaja i srednji broj sati sa sunčevim sjajem na jedan dan u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990.6 1632. U slivnom području rijeke Spreče se godišnje u prosjeku javlja 75.5 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci. Grafik on 2. a ukupan broj sunčanih sati iznosi 1632. koja prelazi iz ljetnih u jesenje uslove kao i zbog prodora hladnih zračnih masa na još relativno toplo tlo. su mogući uzročnici takvog stanja. U narednoj tabeli je prezentirana prosječna insolacija u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990.4 7 5.5 dana sa maglom (Tuzla 64 dana.9 178. Beograd.2 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci. S HMZ. U toplijem dijelu godine pojava magle je znatno manja i najmanja je u junu (2. Tabela 7.2).2 187. a najmanje u decembru (47. vedrih i oblačnih dana u slivu rijek e Spreče u periodu 1961-1990.6). Beograd.

Klima u slivu rijeke Spreče i njene specifičnosti Najduže trajanje relativne insolacije u slivnom području rijeke Spreče imaju ljetni mjeseci juli (49 %) i august (50 %) kada je najmanja oblačnost, a najkraća insolacija je u novembru (25 %) i u zimskim mjesecima (17-26 %), kada je i najveća oblačnost. Ljeti je insolacija nešto više od dva puta duža nego zimi. Iz ovih podataka se vidi da je relativno trajanje sunčeva sjaja ovdje 49 % odnosno 50 % od mogućeg trajanja samo u najvedrijim mjesecima, julu i avgustu, dok je u najoblačnijem mjesecu decembru samo 17 %. Insolacija raste od decembra (19 %) do jula (55 %), a od jula do decembra opada. Iz tabele se takođe vidi da Sunce u toku dana, u slivu, najviše sati sija u julu (7,4 sata), a najmanje u decembru (1,5 sati). Ovi podaci jasno ukazuju da dužina trajanja sunčeva sjaja zavisi kako od dužine dana tako i od oblačnosti. Pluviometrijski režim Obzirom da se maksimalna količina padavina u slivu izlučuje u toplijem periodu godine, ovo područje ima statički ili inverzivni tip padavina. Nešto veće količine padavina se izlučuju u južnom, jugoistočnom, sjeveroistočnom i sjeverozapadnom dijelu sliva tj. njegovom obodu gdje su uglavnom smještene i najveće planinske morfostrukture ovog područja. Taj dio sliva se nalazi unutar godišnjih izohijeta od 1000 - 1250 mm. Centralni, kotlinski dio, se nalazi unutar godišnjih izohijeta od 900 - 1000 mm. (Slika 2.) U tabeli 8. su prezentirane srednje mjesečne, maksimalne dnevne količine padavina i broj dana sa dnevnom količinom padavina ≥1 mm u slivnom području rijeke Spreče u periodu 1961-1990. godine. Tabela 8. Srednje mjesečne, maksimalne dnevne količine padavina i broj dana sa dnevnom količinom padavina ≥1 mm u u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. R (mm) 63,0 59,8 64,0 79,7 96,5 107,5 89,8 83,2 69,3 60,5 77,7 76,0 927,0 Rmax 40,5 43,5 43,5 43 60,5 58,5 80 52 58 44 44,5 46,5 80 R ≥1 mm 9 8,5 9,5 10,3 10,5 10,5 8,0 8,0 8,0 7,3 9,0 9,8 108,3 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci, S HMZ, Beograd.
125 100 75 50 25 0 I -25 II III IV V VI VII VIII IX X XI XII -5 Grafik on 3. Histogram temperatura i padavina u slivu rijek e Spreče za period 1961-1990. 25 mm °C mm °C 20 15 10 5 0

Padavine u ovom području počinju rasti od februara do juna, kada dostižu maksimalnu vrijednost, a zatim se smanjuju idući prema hladnijem dijelu godine 195

S. Smajić, S. Ahmetbegović (grafikon 3). Najmanja visina padavina je u februaru 59,8 i oktobru 60,5 mm. Mjeseci sa najvećom količinom padavina su maj (96,5 mm) i juni (107,5 mm). Iz prezentiranog se vidi da je glavni maksimum padavina u ovom području u junu, a minimum u februaru. Sekundarni maksimum se ovdje javlja u novembru, a minimum u oktobru. Maksimum padavina u junu posljedica je ciklonske aktivnosti i čestih grmljavinskih pljuskova. Slivno područje rijeke Spreče u prosjeku dobija 927 mm padavina godišnje (Zvornik 919 mm, Tuzla 895 mm, Kladanj 1103 mm, Banovići 920 mm, Gračanica 838 mm te Doboj 887 mm). U toplijem dijelu godine (april-septembar) izluči se oko 56,7 % godišnje količine padavina. Svaki mjesec toplijeg dijela godine u prosjeku prima 88 mm padavina, dok za mjesece hladnijeg dijela godine ta količina iznosi 67 mm. Prema tome, preovladavaju padavine u toplijem dijelu godine, pa je pluviometrijski režim kontinentalni. Mjesečni prosjek padavina u analiziranom periodu iznosi 77 mm. Padavine su u ovom području uglavnom ravnomjerno raspoređene tokom godine sa relativnim kolebanjem od 5 %. Na osnovu prezentiranih pokazatelja o ukupnoj količini padavina u slivu zaključujemo da ona nije mala što ovo područje u cjelini čini vlažnim. Najveća količina padavina se izluči u ljeto (281 mm ili 30,3 %), kada su za vegetaciju i čovjeka najpotrebnije i obrnuto, najmanje u zimu (198,8 mm ili 21,4 %) kada su potrebe za njima mnogo manje. U vegetacionom periodu, kada biljke klijaju, cvjetaju i sazrijevaju, padne 590 mm ili 63,6 % svih godišnjih količina padavina. Problem je u tome što se znatne količine padavina izlučuju u pljuskovima, te se nepovoljno odražavaju na biljni svijet tokom vegetacionog perioda. Veliki značaj za biljke tokom vegetacionog perioda ima relativna vlažnost koja u ovom periodu iznosi 76,4 %, te srednja temperatura zraka od 14,3 0C. Tabela 9. Maksimalna visina sniježnog pokrivača i srednji broj dana pokrivačem ≥ 10, 30 i 50 cm u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI cm 69,7 99,3 54,7 26,7 3,0 7,7 41,7 ≥10 cm 9,7 6,5 2,7 0,4 0,2 1,7 ≥30 cm 3,4 1,9 0,6 0,1 0,5 ≥50 cm 0,1 0,3 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci, S HMZ, Beograd. sa sniježnim XII God. Σ 68,7 99,3 6,7 27,7 1,8 8,0 0,5 0,7

Sniježni pokrivač se u ovom području najduže zadržava u decembru i januaru, a najmanje u oktobru. Od 90 zimskih dana, 43 dana su sa sniježnim pokrivačem. Prosječan broj dana sa sniježnim pokrivačem tokom godine ovdje iznosi 58 dana, a debljina snježnog pokrivača može biti i preko 1 metar. Maksimalna visina sniježnog pokrivača ovdje je u februaru i iznosi 99,3 cm (Tuzla 97 cm, Kladanj 129 cm i Doboj 72 cm). U ovom području prosječno godišnje 28 dana ima visinu snježnog pokrivača veću od 10 cm, 8 dana veću od 30 i svega 1 dan veću od 50 cm. Najviše dana sa visinom sniježnog pokrivača većom od 10 cm imaju decembar i januar, u prosjeku po 8 dana. Na višim nadmorskim visinama u slivu snijeg se duže zadržava i njegova prosječna visina se kreće između 30 i 40 cm a na planinama i preko 50 cm. Obzirom da snijeg ima visoku sposobnost odbijanja sunčevih zraka to je temperatura sniježnih površina obično niža od temperatura tla bez snijega i utiče na godišnji tok temperature zraka, oblačnost, vlažnost i druge klimatske elemente i pojave u ovom području (9,81).

196

Klima u slivu rijeke Spreče i njene specifičnosti

197

Slika 2. Sliv rijeke Spreče - prosječna godišnja količina padavina

S. Smajić, S. Ahmetbegović Vjetar Osobine zračnih masa i njihova kretanja uvjetuju vremenske prilike u slivnom području rijeke Spreče. Pored opšte cirkulacije atmosfere na režim vjetrova u ovom području veliki uticaj ima i reljef. Zbog toga su ovdje najčešći vjetrovi iz pravca sjevera, sjeveroistoka, juga i zapada. Oni su u ovom području uglavnom slabi i javljaju se sa svih strana. Zimi preovladavaju vjetrovi iz sjevernog kvadranta, pošto se niski pritisci nalaze iznad Sredozemnog mora i njihovih ogranaka. Hladne vjetrove uzrokuju prodori hladnih zračnih masa sa sjevera. Najvjetrovitije godišnje doba u ovom području je proljeće. Ljeti se zračni pritisak iznad naše zemlje smanjuje od sjeverozapada ka jugoistoku, pa zbog toga i vjetrovi uglavnom imaju takav pravac. Tabela 10. Čestine i srednje brzine pojedinih pravaca vjetra u slivu rijeke Spreče Pravac N NE E SE S SW W NW C % 14,7 7,0 4,2 5,1 9,8 6,1 9,1 3,3 40,9 m/s 1,8 1,9 1,5 1,9 1,9 1,9 1,6 1,6 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci, S HMZ, Beograd.
Grafikon 4a. Čest ine i srednje brzine pojedinih pravaca vjet ra u slivu Spreče N 16,0 14,0 12,0 NW NE 10,0 8,0 6,0 4,0 2,0 W 0,0 E Grafikon 4b. Čest ine i srednje brzine pojedinih pravaca vjet ra u T uzli N 18 16 14 NW NE 12 10 8 6 4 2 0 W

E

SW S čest ina vjet ra (%) srednja brzina (m/s)

SE

SW S čest ina vjet ra (%) srednja brzina (m/s)

SE

Prema vrijednostima čestina i tišina, najveću učestalost imaju vjetrovi iz sjevernog (14,7 %), a najmanju iz sjeverozapadnog pravca (3,3 %). Najveća srednja brzina vjetra u slivu izmjerena je kod vjetrova koji pušu sa jugozapada, juga i sjeveroistoka (1,9 m/s), a najmanja kod istočnih (1,3 m/s), sjeverozapadnih i zapadnih (1,6 m/s) vjetrova. (Tabela 10 ., grafikon 4a.) Zbog položaja, veličine sliva i njegove raščlanjenosti ovdje se javljaju značajne oscilacije u pogledu režima vjetrova. Tako naprimjer u Doboju najveću učestalost imaju vjetrovi iz sjevernog (12,6 %), Gračanici iz zapadnog (19,5 %), Tuzli iz sjeveroistočnog (17,2 %), a Kladnju iz sjevernog (31,8 %) pravca. Najveću srednju brzinu u Doboju imaju sjeverni (2,7 m/s), Gračanici jugoistočni (2,1 m/s), Tuzli jugozapadni (1,9 m/s), a Kladnju sjeveroistočni (2,2 m/s) vjetrovi. Najmanje tišina u ovom području je zabilježeno u Kladnju (23,6 %) i Tuzli (31,4 %), a najviše u Gračanici (64,4 %) i Doboju (44,2 %). (Slika 2.)

198

Klima u slivu rijeke Spreče i njene specifičnosti Zaključak Pored općih faktora koji utiču na klimatske odlike u slivu rijeke Spreče i Bosne i Hercegovine u cjelini od posebnog značaja su njegov geografski položaj i osobine reljefa. Geografski položaj i reljefni sklop su uslovili da prezentirani prostor svojim najvećim dijelom pripada umjereno kontinentalnom klimatu sa relativno blagim zimama i primjetnim prelazima između godišnjih doba, a planinske morfostrukture oboda predplaninskom umjereno kontinentalnom klimatu. Prosječna godišnja temperatura zraka u slivu rijeke Spreče iznosi 10,1°C. Zvornik (10,7°C) i Doboj (10,6°C) imaju nešto više godišnje temperature zraka od Tuzle (10°C) i Gračanice (10°C) i znatno više od Kladnja (9,2°C). Temperaturne razlike su vjerovatno posljedica nešto jačih kontinentalnih uticaja sa sjevera i sjeverozapada, promjenjivosti vertikalnog termičkog gradijenta i reljefnih odlika ovog prostora. Godišnja amplituda temperature zraka u prezentiranom slivu iznosi 20,5°C i prilično je ujednačena za sve meteorološke stanice. Prosječna godišnja količina padavina u slivu rijeke Spreče iznosi 927 mm i najveća je u njegovom planinskom području (Zvornik 919 mm, Tuzla 895 mm, Kladanj 1103 mm, Banovići 920 mm, Gračanica 838 mm i Doboj 887 mm). Padavine su uglavnom ravnomjerno raspoređene tokom godine sa relativnim kolebanjem od 5 %. Najviši dijelovi planine Majevice (915 m) i Konjuha (1327 m) po temperaturnim i pluviometrijskim karakteristikama pripadaju planinskom umjereno kontinentalnom klimatu. U kotlinskim dijelovima, koji zahvataju veću površinu sliva, preovladavaju kopneni zračni uticaji. Takve su odlike uslovile planinske strukture koje su pridonijele morfološkoj zatvorenosti. Količina padavina je manja u odnosu na obod, ljeta su duža i toplija a zime kraće i blaže. Preovladava umjereno kontinentalni klimatski tip, klasificiran po Köppenu kao Cfb klimat. Planinski lanci su modificirali klimatske uticaje i doprinijeli da u području planina koje čine obod sliva rijeke Spreče preovladava predplaninski klimatski tip. Ovakav klimatski tip se odlikuje nešto kraćim ljetima i nešto dužim zimskim periodima s više sniježnih padavina. Prema Gradačcu i Modriči postepeno preovlađuje uticaj kontinentalne klime, karakteristične za južne dijelove Panonske nizije. Conclusion Beside basic factors that form climate specifics in the Spreča River valley and Bosnia and Herzegovina as a whole geographic position and relief specifics have essential role. These characteristics shape med-continental climate with relatively mild winters and noticeable season changes with morph-structural mountains hilly midcontinental climate. Average annual air temperature in the Spreca valley is 10,1 degrees Celsius. Zvornik 10,7 Doboj 10,6 which is little higher than temperature in Tuzla and Gracanica 10 and slightly higher then Kladanj with 9,2 degrees Celsius. Differences in temperature may be caused by stronger continenttal influence from the north and northwest, changes in vertical thermod gradient and relief characteristics of this area. Annual amplitude of air temperature in the presented valley is 20,5 degree Celsius and relatively similar for all meteorological observing points. Average annual precipitation in Spreca valley is 927mm with highest amount in mountains (Zvornik 919mm, Tuzla 895mm, Kladanj 1103mm, Banovici 920mm, Gracanica 838mm and Doboj with 887mm). Presipation is mostly even throughout the year with relative oscillation of 5%. Highest hilltops of mountains Majevica (915 meters) and Konjuh (1327 meters) belong to mountain mid-continental climate according to temperature and pluviometer characteristics. Valleys have larger water capacities and this creates continental air conditions. These characteristics have created 199

: Klima kupreškog kraja. str. str. S HMZ. M. Geografski horizont. Zbornik radova I kongresa geografa Bosne i Hercegovine. Zagreb. 15. Geografsko društvo Federacije Bosne i Hercegovine. S. R. M. 2000. str.: Osnovi primjenjene geomorfologije. Mirić. 1990. Milosavljević. 8. 12. 5. Broj 2.. XX i XXI. 1998. 10. J..: Klimatske promjene.. Smajić S.: Režim padavina na području Tuzle. Sarajevo. R.. Sarajevo.: Klimatologija. 71-82. 1983. Penzar. A. Zagreb. Penzar. Drešković. Mountain complex have modified climate forms and created sub mountain climate type in Spreča River valley. Meteorološki godišnjaci (1961-1990). Beograd. Geografski fakultet. Dukić. Naučna Knjiga. Beograd.. Sarajevo. 200 .S. 78-107. Doktorska disertacija.: Klimatologija. Sv. Školska knjiga. Beograd. Godina 2. Ahmetbegović mountain structures that make morphological closure. 13. 2005. Hrvatsko geografsko društvo. Svezak Geografija. Spahić. 4. M. 1993. 2002. 2. Suljić. Naučna Knjiga. 14. Midcontinental climate is dominating and it is classified by Köppen as a Cfb climate.: Klimatologija. Beograd. N. Paunković. 11. 7-17. Zagreb. Zbornik radova. Geografsko društvo Federacije Bosne i Hercegovine. Marković. Area around Gradačac and Modriča has continental climate which is characteristic of south parts of Panon valley.. Filipčić. Marković.: Spreča. Zbornik radova Prirodnomatematičkog fakulteta. 2000. Milosavljević. Literatura i izvori 1. 1934-35. 1979. Školska knjiga. Filozofski fakultet. 7. T. A.: Opća klimatologija. A. 6. Đ.: Klima Bosne i Hercegovine. 1973. 1963. M. N. Spahić. Beograd.: Fizička geografija Jugoslavije. Zubić. Glasnik Geografskog društva. Smajić. Sarajevo. 1998. Godina II.: Agrometeorologija. Geografski pregled. Amount of precipitations is lower then in the mountains with longer summer seasons and mild and short winters. Geoinstitut.: Klimatske karakteristike Tuzle. 2005. 9.: Fluktuacija nekih hidroklimatskih parametara u Bosni i Hercegovini. Tuzla. Filipčić. broj 2. Specifics of this climate type are shorter summers and longer winters with more snowfall. Tuzla. Beograd. I.. D.. Šegota. 3. B. XXIII.

intenzivirana izgradnja industrijskih kapaciteta i individualnih stambenih objekata u inundacionom području rijeke Spreče i njenih pritoka. floodings. sc. Gornja Spreča. visoke vode. This area is tectonic depression placed in the north-eastern part of Bosnia and Herzegovina with relatively big number of tributaries with big accumulation of water. uzdužni profil. diamete. water regime. tim više što je pored poljoprivredne proizvodnje. with geological structure and terrain configuration and water depth. Abstract This study presents problem of overflow of the Spreca River in the upper part. Gornja Spreča. sc. . viši asistent. s obzirom na geološku građu. vodostaj. Značajan problem predstavljaju i podzemne vode koje se nalaze blizu topografske površine. Semir Ahmetbegović. flow. Ključne riječi: Hidrografija. poplave. a u direktnoj su vezi sa vodostajem rijeke Spreče. Prirodno-matematički fakultet. Izrada ovog rada inicirana je stalnim poplavama koje uzrokuju značajne probleme na prostoru Gornje Spreče. high water.Zbornik radova PMF 4 i 5. water capacity. Univerzitet u Tuzli Abstrakt U radu se prezentira problem visokih voda na prostoru Gornje Spreče. voda plavi aluvijalnu ravan rijeke Spreče i njenih pritoka. After the snow melts and precipitations increases. water is flooding alluvial area around Spreca and its tributaries. Key words: Hydrography. U periodu otapanja snijega i povećane količine padavina. Odsjek za geografiju. Sabahudin Smajić. riječni režim. This study was initiated by constant flooding problem in upper part of the Spreca River is damaging not only agricultural production but also industrial capacities as well as individual houses in the area of inundation. viši asisent. proticaj. Another problem is underground water that stays close to surface impacted directly by water level of Spreca River. 201 – 210 (2007-2008) Originalni naučni rad PROBLEM VISOKIH VODA NA PROSTORU GORNJE SPREČE COMMON PROBLEMS WITH OVERFLOW IN THE GORNJA SPREČA AREA Mr. Mr. Gornja Spreča je tektonska depresija smještena na prostoru sjeveroistočne Bosne koju karakteriše relativno gusta riječna mreža i razvijen riječni sistem. konfiguraciju terena i plitka riječna korita.

korišten je i kartografski metoda jer su rezultati analize navedenog problema prezentirani na izrađenoj hidrografskoj karti Gornje Spreče. posmatrana u navedenim granicama. Poseban problem na prostoru Gornje Spreče predstavljaju česte poplave. Najveće i najznačajnije pritoke rijeke Spreče na ovom prostoru su rijeka Oskova sa Gosteljom i Turija. Ahmetbegović. Gornja Spreča se odlikuje relativno gustom riječnom mrežom dendroidnog tipa i razvijenim riječnim sistemom. Hidrografske karakteristike Gornje Spreče Najveći vodotok Gornje Spreče je rijeka Spreča čija se izvorišna čelenka nalazi na sjevernim padinama Velje Glave (najvažniji izvor u izvorišnoj čelenki je na nadmorskoj visini 453 m).22 ‰. U periodu otapanja snijega i povećane količine padavina. U istraživanju su korišteni i statistički pokazatelji. Nizvodno od naselja Capardi pa do ušća u Modračko jezero pad je znatno umjereniji i iznosi svega 1. Javornika i Konjuha na jugu te Ozrena na zapadu.7 km2. odnosno korištena je statistička metoda kao nezaobilazna naučna metoda u geografiji. dok ukupan pad rijeke Spreče na uzdužnom profilu iznosi 304. Ukupan pad od izvora do ušća u Modračko jezero iznosi oko 4. što je uzrokovano malim padom po uzdužnom profilu i akumuliranjem značajne količine riječnog nanosa kojeg u aluvijalne ravni dopremaju pritoke. Tok rijeke Spreče se odlikuju meandrima odnosno laktastim skretanjima. (Topografska karta 1:200000) Najveći vodotok na prostoru Gornje Spreče je rijeka Spreča koja ovim tektonskim rovom protiče meandarski u dužini od oko 60 km (do ušća u Modračko jezero). Gornja Spreča zahvata prostor od izvorišne čelenke rijeke Spreče (Velja glava) jugozapadno od Zvornika do Modraca i razvođa rijeke Turije na planini Ozren. Visok nivo podzemnih voda vezan je uglavnom za prostor Sprečkog polja i direktno je povezan sa vodostajima rijeka koje teku ovim poljem.3 m odnosno 2. S. između planinskih morfostruktura Majevice na sjeveru.S. U gornjem dijelu toka rijeke Spreče od izvorišta do Capardi na kratkom sektoru od oko 7 km uzdužni profil se odlikuje padom od oko 23 ‰. smještena na prostoru sjeveroistočne Bosne.4 km. Smajić Uvod Gornja Spreča je tektonska depresija dinarskog pravca pružanja. Ukupna dužinu ovog vodotoka iznosi 115.85 ‰.88 km2. 202 .92 ‰ (0. Također.63 ‰. Gornja Spreča. Rijeka Spreča po uzdužnom profilu od ušća Male Spreče ima izrazit ravničarski karakter jer ukupan pad iznosi svega 0. s obzirom na konfiguraciju terena i plitka riječna korita vodotoci plave značajne površine zemljišta. duga je oko 68 km (NW-SE) sa prosječnom širinom od oko 15 km (maksimalna širina iznosi oko 38 km) i zahvata površinu od 1208. a površinu sliva 1947. Izrada ovog rada podrazumijevala je analizu dostupnih izvora te anketiranje stanovništva i stručnih lica.92 m/km). Geotektonske karakteristike i petrografski sastav Gornje Spreče su uslovili da rijeka Spreča na ovom prostoru ima asimetričan sliv sa znatno razvijenijom lijevom slivnom površinom. a ušće u rijeku Bosnu istočno od Doboja na nadmorskoj visini od 149 m. Problem predstavlja i visok nivo podzemnih voda (freatske izdani) koje izbijaju na topografsku površinu i plave aluvijalnu ravan rijeke Spreče i njenih pritoka.

ali sa tendencijom pada ka minimalnom protoku.84 7.82 33.23 6.6 Izvor podataka: HMZ Sarajevo Iz prezentiranih podataka u tabeli 1 vidljivo je da se najviši proticaji ovdje javljaju u januaru. O režimu rijeke Spreče na prostoru Gornje Spreče. Geografski položaj Gornje Spreče Slika 2.Problem visokih voda na prostoru Gornje Spreče Slika 1. koji se javljaju u septembru (6.37 18. a najniži u septembru i oktobru.13 30. februaru i martu.13m³/s) ne odgovara maksimalna količina padavina koja se na ovom prostoru javlja u junu (108 mm/m²) jer u februarskom maksimalnom protoku učestvuju otopljene snježne padavine. Uzdužni profil rijeke Spreče od izvorišta do Modračkog jezera Rijeka Spreča je bogata vodom.3 20.32 13. Maksimalnom srednjem februarskom proticaju (33.25 24. Povišeni proticaji se nastavljaju u martu i aprilu.71 18. možemo govoriti na osnovu podataka sa vodomjerne stanice "Modrac" kao i podataka vezanih za padavine na ovom prostoru izmjerene na meteorološkoj stanici u Tuzli. (mm) 59 55 61 76 92 111 94 84 64 58 71 72 75 3 (m /s) 29. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.19 9. Tabela 1.98 13. a za nju kao i za sve njene pritoke karakterističan je nivalno-pluvijalni režim. Odnos padavina i proticaja na prostoru Gornje Spreče za period 1961-1990.84 203 .63 9.

pa sa ove strane ima i veći broj pritoka. a ušće joj je južno od naselja Donje Vukovije. S. Ona je desna pritoka rijeke Spreče čiji je sliv smješten u rejonu Glumine. Smajić m³/s). Klanca i Crnog Vrha. (Grafikon 1) mm 120 100 80 60 15 40 20 0 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII 10 5 0 Grafikon 1. Slijedeća pritoka Spreče je Paprača. posebno kada je riječ o visini vodostaja i količini proticaja odnosno nema podudaranja između maksimalne količine padavina sa maksimalnim proticajima. Rijeka Gostelja izvire na području općine Kladanj.3 km je Ljeskovica. Desna pritoka rijeke Spreče (na području općine Kalesija) je rijeka Gribaja koja izvire ispod Banj Brda (700 m). Rijeka Oskova zajedno sa Gosteljom ima površinu sliva od 342 km². Snježne padavine se ne javljaju odmah u hidrosistemu već se u slivu zadržavaju duži period te učestvuju u režimu rijeke Spreče početkom proljetnog hidrološkog razdoblja. što čini oko 17 % sliva rijeke Spreče. Pritoke Male Spreče su Repuški potok. Prva pritoka rijeke Spreče duga 6. Najveća i najznačajnija lijeva pritoka rijeke Spreče je Oskova sa Gosteljom. Ahmetbegović. Danas se njenom vodom snabdijeva akumulativno jezero Modrac. Turija je 22 km duga pritoka Spreče. Sa zapadnog dijela oboda Gornje Spreče lijevu pritoku čini rijeka Turija. Prosječan godišnji proticaj rijeke Spreče izmjeren na vodomjernoj stanici "Modrac" iznosi 18. Dakle. Prema podacima prikupljenim na navedenoj vodomjernoj stanici za period 1967-1990. Oskova sa Gosteljom i Turija. Paprača je lijeva pritoka od čijeg ušća Spreča poprima sva obilježja ravničarske rijeke. a ulijeva se u rijeku Oskovu jugozapadno od Živinica. Lijeva strana sliva rijeke Spreče na prostoru Gornje Spreče ja znatno razvijenija.S. Odnos padavina i proticaja u slivu Spreče (Gornja Spreča) 1961-1990. ne postoji potpuna usaglašenost između godišnje raspodjele količine padavina i kategorija režima. Padavine Proticaj m 3 /s 35 30 25 20 Na prostoru Gornje Spreče koja obiluje vodom rijeku Spreču obogaćuju njene najznačajnije pritoke: Gribaja. Rijeka Oskova nastaje na području općine Banovići odnosno na sjevernim padinama planine Konjuh i ima dužinu toka 32 km. Nizvodno sljedeća lijeva pritoka Spreče je rijeka Mala Spreča koja izvire ispod Bišine. 204 .6 m³/s. Ona se ulijeva u rijeku Spreču sjeverozapadno od gradskog naselja Živinice. malog pada uz karakteristično meandriranje. koje je za potrebe privrede izgrađeno 1964 godine. Culjaga i Gračanička rijeka. Ovakva neusaglašenost se može objasniti i time što veći dio Gornje Spreče pripada planinskim morfostrukturama što uvjetuje da se u hladnijem dijalu godine uglavnom izlučuju snježne padavine. Rijeka Krivača kao lijeva pritoka izvire na lokalitetu Džebari i do ulijevanja u rijeku Spreču teče dužinom od 9. U analizi koja slijedi dat ćemo osnovne hidrografske karakteristike pritoka Spreče od izvorišta do Modraca. koja zajedno sa lijevom pritokom Bukovicom odvodi vode sa istočnih i jugoistočnih padina Ozrena. godine prosječan godišnji vodostaj iznosi 115 cm.5 km.

5 ‰. rađene 2001. što je oko 0. Pored osnovnih hidrografskih karakteristika rijeke Spreče prezentiranih u radu neophodno je prikazati i osnovne karakteristike visokih voda (Q1/l0. Ovaj nivo vode u akumulaciji nema značajnog uticaja na veličinu plavljenih površina u zoni rijeke Spreče. Uzvodno uz rijeku Spreču poplavna površina se kontinuirano smanjuje tako da nizvodno od mosta na regionalnom putu Živinice-Kalesija njena širina iznosi oko 400 m. Kota uspora u akumulaciji se nalazi na nadmorskoj visini 200 m. Dubnica. U 205 . Karakteristike visokih voda Gornje Spreče Vodni režim rijeke Spreče kao najvećeg vodotoka Gornje Spreče i njenih pritoka karakterišu dugotrajne niske vode te brzo nadolaženje i veoma kratko trajanje visokih voda.0 m3/s vode. odnosno 7. rijeka Oskova oko 10 ha poljoprivrednog zemljišta i oko 30 stambenih objekata. Krivačnjak. vode porijeklo od ljetnih pljuskova jer se ovaj period odlikuje velikim intenzitetom kišnih padavina koje se izlučuju u slivu. Površine koje plave vodotoci Gornje Spreče su poljoprivredno i građevinsko zemljište te dijelovi nekih saobraćajnica. Najznačajniji od njih su: Mramorak. Uslijed toga je područje ušća rijeke Spreče u akumulaciju podložno plavljenju. Poplave se na ovom prostoru javljaju najmanje jednom u toku godine. dok se 4. Krivača i Brod sa lijeve te Bukovica. Kako na ušću nema prirodnih i vještačkih prepreka često se dešava to da inundaciono područje rijeke Spreče pri tečenju služi kao manje korito. Brestovik sa desne slivne površine. Sajatovica. godine na osnovu kojih možemo utvrditi maksimalnu širinu plavnog vala. plavljene površine su rezultat visokih voda rijeke Spreče i njenih pritoka. Q1/25. Ukupna površina općine Živinice zahvaćena poplavama iznosi oko 220 ha. Q1/l00). Lješnica. od čega na raspolaganju industriji stoji 2.7 m3/s ispušta kao biološki minimum. Plavni val (prirodno stanje) za stogodišnje vode (Q1/100) u naselju Strašanj uz magistralni put Sarajevo-Županja ima širinu preko 1500 m. Neke zaključke o širini inundacije i površinama koje se plave visokim vodama dobili smo iz "Hidrološke analize o mogućnostima uređenja korita rijeke Spreče" na potezu od mosta na magistralnom putu Sarajevo-Županja do mosta na regionalnom putu Živinice-Kalesija. sa malom površinom sliva.8 % od ukupne površine ove općine. Visoke vode na pritokama. Nizvodno od mosta na magistralnom putu Sarajevo-Županja do ušća u Modračko jezero širina plavnog vala iznosi 500-700 m. Prosječni pad doline Spreče u zoni akumulacije Modračkog jezera je veoma mali i iznosi oko 1. Ove karakteristike su u vezi sa veličinom vodotoka i izraženije su kod manjih tokova.3 m3/s. Dakle. Modračko jezero sa pritokama obezbjeđuje zapreminu akumulacije od 100 miliona m3 vode. (Služba civilne zaštite Općine Živinice) Na prostoru općine Kalesija i dijela općine Lukavac koji pripada prostoru Gornje Spreče plavljene površine su znatno manje. Uglavnom je to poljoprivredno zemljište uz same riječne tokove. a rijeka Gostelja oko 5 ha poljoprivrednog zemljišta i oko 20 stambenih objekata.Problem visokih voda na prostoru Gornje Spreče Gornja Spreča je ispresjecana i drugim manjim rječicama i potocima koji se direktno ulivaju u rijeku Spreču. Rijeku Spreču i njene pritoke na prostoru Gornje Spreče karakterišu česte poplave. Krivača. Zbog čestih poplava značajno je utvrditi širinu inundacije s pojavom visokih voda. Samo na prostoru općine Živinice rijeka Spreča plavi oko 200 ha poljoprivrednog zemljišta i preko 100 stambenih objekata. Bjelova.

U negativne hidroekološke probleme ubrajaju se i učestale poplave riječnih tokova izazvane antropogenim faktorima. Tehnički projekat 543 A i 492 Analizirajući podatke iz tabele 2 uočljivo je da su neuporedive razlike između srednjih mjes ečni i srednjih godišnjih proticaja sa onima koju se odnose na visoke vode. pa ova negativna pojava (odlaganje otpada) značajno remeti prirodno usaglašavanje uzdužnog profila rijeke (prirodno produbljivanje korita). Ahmetbegović. Karakteristike visokih voda rijeke Spreče sa pritokama na prostoru Gornje Spreče Karakteristike pritoka Rijeka Spreča sa pritokama Mjerodavni proticaj Površina Mjerodavni proticaj Površina Pritoke (m3/s) sliva. pogotovu kroz općinu Živinice. Ova pojava naziva se unazadna ili regresivna erozija. Zbog nedostupnosti potpunih podataka u analizi koja slijedi nije prezentirana rijeka Turija. Rijeka Sprečana ušću u Modračko jezero ima srednji godišnji proticaj 18. za rijeku Spreču sa Turijom. (13. Minimalni proticaj na rijeci Oskovi je izmjeren u augustu 1971. 2 2 km km Q1/l00 Q1/25 Q1/l0 Q1/l00 Q1/25 Q1/l0 M.4 318 248 204 Gribaja 77. a kod visokih voda vrijednost proticaja iznosi Q1/l0 = 460 m3/s. počevši od donje erozivne baze.d.4 49 35 28 318. a prije svega se odnose na odlaganje krutog otpada u korita rijeka. Hidrološkom analizom podataka sa vodomjerne stanice na brani "Modrac" došlo se do rezultata za istu vjerovatnoću pojave.9 373 295 246 Brnjak 17. Tabela 2. (m3/s) sliva. odnosno minimalni proticaj od 824 l/s.92 m/km).5 380 300 252 Rijeka 25 66 45 37 470.92 ‰ (0. 201) Prirodno je da se erozija vrši istovremeno na cijelom uzdužnom profilu. Usaglašavanje uzdužnih riječnih profila ka ravnotežnom.7 410 324 270 Oskova sa * * 348 848 690 590 460 342 540 456 Gosteljom Izvor: Vodoprivredno preduzeće d.0 362 286 239 Močionica 27. vrši se od ušća prema izvorištu. Minimalni proticaji vode su mjereni i analizirani jedino na rijeci Oskovi vodomjerna stanica "Višća" i na brani "Modrac". ima izrazit ravničarski karakter jer ukupan pad iznosi svega 0. U ovakvim uslovima rijeka Spreče sa svojim pritokama (u donjem dijelu toka) široko plavi aluvijalne ravni sa inundacijom od nekoliko desetina pa i stotina metara. Erozija se vrši unazadno. "Spreča". S. Tuzla. Spreča 76. Smajić tabeli 2 koja slijedi prezentirani su podaci o visokim vodama rijeke Spreče i njenih pritokama na prostoru Gornje Spreče do ušća u hidroakumulaciju Modrac.S.9 68 48 40 423.3 92 63 46 301 250 Krivača 16.6 135 87 63 396. Q1/l00 = 690 m3/s. * Q1/50 206 . Q1/250 = 590 m3/s. Analizom je utvrđeno da ova sušna godina odgovara povratnom periodu od oko 20 godina. godine i iznosio je 170 l/s.9 396 313 261 Lješnica 35 78 56 45 513. To su posredni nenamjerni uticaji. Rijeka Spreča po uzdužnom profilu.6 m3/s.6 51 36 20 441.

) značajno se mijenja prirodno usaglašavanje uzdužnog profila rijeke. zaustavlja se proces prirodnog produbljivanja riječnog korita. Smanjenjem brzine vode u riječnom koritu opada kinetička erozivna energija. slijedeći način. naselje Maline. Voda gubi erozivnu i transportnu moć i započinje proces odlaganja vučenog materijala (šljunak) i suspendovanih čestica (pijesak i milj) u riječnom koritu što dovodi do izdizanja dna riječnog korta. . Da bi se ublažio problem poplava izvode se radovi koji se ogledaju u čišćenju i produbljivanju korita rijeke Spreče i njenih pritoka. juni 2001. povećana količina suspendovanog materijala u riječnim tokovima izazvana je erozijom površina koje pripadaju površinskim kopovima i njihovim odlagalištima. odnosno smanjuje se brzina vode u riječnom toku. donju erozionu bazu predstavlja Modračko jezero. bijela tehnika i sl. Poplave u dolini rijeke Spreče. Pošto voda rijeke Spreče i njenih pritoka nosi veliku Slika 4. Na mjestima gdje dođe do odlaganja otpada (npr. Ukoliko se čvrsti magistralni put Sarajevo-Orašje. školjke automobila. Povećana količina suspendovanog materijala u vodi riječnih tokova uslovljena je i geološkom građom terena (značajno je učešće mekših i rastresitih stijena koje čine geološku građu sliva rijeke Spreče i njenih pritoka). Poplave u dolini rijeke Spreče. Također. Otpad stvara zagat koji usporava oticanje vode u riječnom koritu. 1 Ova pojava se manifestira na Slika 3. a v brzina riječnog toka.Problem visokih voda na prostoru Gornje Spreče Kada je u pitanju tok rijeke Spreče kroz Gornju Spreču. a izvršeno je i ispravljanje korita rijeke Spreče uzvodno od mosta na ovom magistralnom putu. otpad odloži u koritu na tom dijelu Foto: CZ općine Živinice uzdužnog profila stvara se nova donja (lokalna) erozivna baza. godine od Modračkog jezera do mosta na magistralnom putu Sarajevo-Županja u naselju Maline. dijelova automobila. količinu suspendovanog materijala. Zadnje uređenje korita rijeke Spreče obavljeno je u proljeće 2007. Ova negativna pojava se manifestira izdizanjem dna riječnih korita. odnosno. juni 2001. 1 Qv Kinetička erozvina energija energija izražava se općom formulom: E  u 2 207 2 kojoj je Q proticaj. Na tom dijelu uzdužnog profila zaustavlja se regresivna erozija. Foto: CZ općine brzina zapunjavanja dna riječnog Živinice korita je vrlo izražena. te poplave izazivaju i manje količine kišnih padavina.

D. Čičić. Površine koje plave vodotoci Gornje Spreče su poljoprivredno i građevinsko zemljište te dijelovi nekih saobraćajnica što uzrokuje značajne materijalne štete. M. (2006): Hidrologija. 4. Zbornik radova Prirodno-matematičkog fakulteta. Svezak Geografija. Stručni skup "Zaštita okolice . Flooded areas are agricultural and urban areas as well as some communications which causes lot of damage. (1978): Tektonska rejonizacija Jugoslavije. This problem is more intensive in recent years with flooding of surrounding rivers and also caused by agricultural occupation and intensive constructing of living and industrial buildings. Large part of this area belongs to mountain morphologic structure with large amount of snow during cold months. geotektonskim. IX Kongres geologa Jugoslavije. geo-tectonic. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Sarajevo.Tuzla". Snježne padavine se ne javljaju odmah u hidrosistemu. pored agrarne osvojenosti. we still have to have in mind that this can interrupt hydro regime at water dam on the Modrac Lake and in the lower part of the river. Godina III. Nonetheless. prostorno uređenje i zaštitu okolice. Lj. Tuzla.. Ova pojava je u vezi sa geološkim. geo-morphologic. This is related with geological. Literatura i izvori 1. Ove vode učestvuju u riječnom režimu rijeke Spreče početkom proljeća kada se javlja povećava količina kišnih padavina koja dostiže svoj maksimum početkom ljeta (juni). (2006): Neki geoekološki problemi općine Živinice. . S. karakteristikama navedenog prostora. (2002): Geološki sastav i tektonika Bosne i Hercegovine. S. Smajić Zaključak Riječni režim Gornje Spreče karakterišu dugotrajne niske vode te brzo nadolaženje i kratko trajanje visokih voda. 2. Z. Dukić. geomorfološkim. Broj III.S. Monografija. Ministarstvo za urbanizam. Ahmetbegović. Because of these characteristics in Spreca river basin flooding is taking place during spring and beginning of summer. Snow does not appear in the hydro system immediately but stays in the basin for a long time. Sarajevo. Gavrilović. S.. nego u slivu ostaju duži period. mora se imati u vidu da se navedenim radnjama može narušiti hidrološki režim na brani Modračkog jezera i nizvodno. Arnautalić. Anđelković. Zbornik radova. Tuzla. 208 Ahmetbegović. Znatan dio Gornje Spreče pripada planinskim morfostrukturama gdje se u hladnijem dijalu godine uglavnom izlučuju snježne padavine. Conclusion Water flow in the upper part of the Spreča River specifics are low water level in the long term and quick and short term of increased water flow with high water level. Ovoj problema se rješava čišćenjem i produbljivanjem riječnih korita te izgradnjom nasipa. postalo prostorom intenzivne gradnje naselja i industrijskih objekata. Smajić. (1997): Stanje zagađenja površinskih voda i devastiranog zemljišta u TPK. This problem could be solved by cleaning and deepening rivers and building levees. klimatskim i dr. S. Problem poplava je u posljednjih nekoliko godina sve izraženiji jer je plavno područje Spreče i njenih pritoka. Ipak. Zbornik radova. This water gets into the system during the spring when precipitants are also increased and reaches its maximum amount at a beginning of summer (June). Earth Science Institute. Zbog ovih karakteristika u slivnom području Gornje Spreče česte su poplave u proljeće i početkom ljeta. climate and other characteristics of the area. 5. 3. Beograd.

1:100 000. T. Služba civilne zaštite općine Živinice. Filipčić. 14. 21. 1:200 000. Beograd. 20. Prirodnomatematički fakultet. Geološki zavod. www. 18. 25. S. T. Spahić. 19. Oberman. Hidraulička analiza o mogućnostima uređenja korita rijeke Spreče na potezu od mosta na putu sarajevo-Županja do mosta na putu Živinice-Dubrave. Opštinski zavod za urbanizam Tuzla. 2007. Beograd.fizičkogeografske karakteristike. 1987. 13. (separat) Grupa autora: Vodoprivredna osnova rijeke Spreče. 17. Glasnik Geografskog društva.. 26. J. Osnovna geološka karta 1:100 000. Zagreb. Prostorni plan opštine Živinice. 8.vladatk. Tuzla. potoka Lješnica i sjevernog obodnog kanala. (1993): Klimatologija. 12. broj 79. 24. (2006): Klimatske karakteristike Tuzle. Tuzla. Geografsko društvo federacije Bosne i Hercegovine. Google Map Satelite. (1934-35): Spreča. 1983.com www. 7. Naučna Knjiga. Beograd. Sarajevo. Zbornik radova. Topografska karta 1:25 000. Zavod za urbanizam. 11. D. Fazlić. Fond stručne dokumentacije općine Lukavac. Tuzla 1999. (2002): Opća klimatologija. Smajić. Vodoprivredno preduzeće „Spreča“.zivinice. 2001. list Tuzla OGK L-32.kim. Treće izdanje. Školska knjiga. Petrović. 1:50 000. 15. 10. XX i XXI. 23. Harfo-Graf. Prostorni plan za područje Tuzlanskog kantona 2005-2025. 27. Vojnogeografski institut. (1963): Fizička geografija Jugoslavije. 22. Udruženje “ Kontakt plus“: Lokalni ekološki akcioni plan općine Živinice. S. 9. Služba za poslove planiranja i razvoja općine Živinice. Tehnički projekat regulacije rijeke Spreče. Geografski list. Sv. 16. Marković. 28. 2006. A. (2003): Rijeka Spreča . Beograd. 1990. HMZ Sarajevo. Služba za zaštitu okoliša općine Živinice. Građevinska knjiga. Vodoprivredno preduzeće „Spreča“. Beograd. Tuzla. Sarajevo.ba 209 . Šegota. 2007. Đ. (1978): Studija osnovnih vodoprivrednih elemenata za potrebe prostornog plana opštine Lukavac. (1982): Geomorfologija. Paunković. M.Problem visokih voda na prostoru Gornje Spreče 6.

210 S. Smajić Slika 5. S. Ahmetbegović. Hidrografska karta Gornje Spreče .

The morphological structure of the mountain Majevica was formed with the radial tectonic movements. geomorfologija. horst. Majevica u morfološkom i strukturnotektonskom pogledu predstavlja horst-antiklinorij. sliv. Sliv Soline ima meridijanski pravac pružanja. The above-mentioned units had an effect on the formation of three morphological units in the Solina river basin. Tektonski pokreti u slivu rijeke Soline. docent. Na južnim padinama Majevice se nalazi sliv rijeke Soline. RGGF-a Univerziteta u Tuzli Abstrakt U ovom radu prezentiramo morfostrukturne odlike slivnog područja Soline koji predstavljaju osnovu za dalja geomorfološka proučavanja. Na posmatranom području uočene su četri tektonske jedinice koje su zapravo dijelovi krupnijih formi dinarskog pravca pružanja. The Solina river basin has a meridian flow direction. Relief morphology spreads laterally over the whole river basin and its flow. The Solina river basin lies on the southern slopes of Majevica. fizička geografija Abstract This paper analyzes the morphological characteristics of the Solina river basin. a takođe i za kompleksna fizičko-geografska istraživanja. Key words: tectonic movement. prof. horst. U oblikovanju recentnog morfološkog sklopa sliva Soline primarni značaj imali su tangencijalni neotektonski pokreti. Reljefne morfostrukture se pružaju laterarno na riječni tok i sliv u cjelini. There are four tectonic units evident in the observed area. Prirodno-matematički fakultet. asistent. Amir Baraković. Navedene jedinice predisponirale su formiranje tri morfološke cjeline u slivu rijeke Soline. primarno utiču na formiranje osnovnih crta reljefa. which are the basis for further geomorphological research as well as for complex physical geography research. dr. Univerzitet u Tuzli. Tectonic movements in the Solina river basin have an influence on the formation of the basic relief elements. In terms of morphological and structural-tectonic characteristics. physical geography . geografija. Djelovanjem radijalnih tektonskih pokreta nastala je planinska morfostruktura Majevica.Zbornik radova PMF 4 i 5. Ključne riječi: tektonski pokreti. river basin. Majevica represents a horst. sc. Alija Suljić. Tangential neo-tectonic movements were mainly significant for the formation of the recent morphological structure of the Solina river basin. vanr. geomorphology. 211 –218 (2007-2008) Originalni naučni rad MORFOSTRUKTURNE ODLIKE SLIVA RIJEKE SOLINE MORPHOLOGICAL CHARACTERISTICS OF SOLINA RIVER BASIN Edin Hadžimustafić. Dr. which are actually parts of the larger structures of the Dinaric extending.

U toku pripreme rada primjenili smo prvenstveno kabinetsku metodu (konsultiranje dostupne literature. Klima ovoga područja je umjereno-kontinentalna.g. 18°45´29˝ i. A.d i 18°38´16˝ i.). Sjeveroistočna vododjelnica sliva ujedno predstavlja i granicu između općine Tuzla i općine Čelić. te drugog materijala). (DMRS. A. Zbog toga smo za istraživano područje sliva rijeke Soline odlučili da determinišemo djelovanje tektonskih pokreta. što je u konačnici rezultiralo analizom naučnog materijala i formiranje zaključaka. čija je direktna posljedica formiranje u reljefu krupnih morfostrukturnih oblika. a takođe i da ukažemo na kauzalni odnos u kojem se nalaze u slivu rijeke Soline. U geotektonsko-geomorfološkom smislu sliv Soline pripada Unutrašnjim Dinaridima. Geoprometni položaj područja sliva Soline određuje regionalno saobraćajni pravac R-459 Tuzla – Dokanj – Šibošnica . Oblici nastali u reljefu Zemljine površine primarno nastaju kao posljedica djelovanja tektonskih pokreta. Suljić. CD-rom. Matematičko-geografske koordinate krajnjih tačaka sliva Soline su: 44°37´53˝ s.Čelić.E.g. odnosno leži na kontaktnoj zoni bosanskohercegovačkih Dinarida sa Panonskom nizijom. 212 .12% od ukupne površine općine Tuzla. koja se uz ostale fizičkogeografske uvjete pozitivno odrazila na razvoj biljnog i životinjskog svijeta koji predstavlja konglomerat panonske i planinske florno-faunističke oblasti. 44°31´50˝ s.4 km² što predstavlja 16. Geografski položaj sliva rijeke Soline Sliv rijeke Soline se prostire u sjeveroistočnom dijelu općine Tuzla i na ukupnoj površini od 47. topografskih i geoloških karata.d. U samom slivu putna mreža nije dovoljno razvijena tako da se prometna povezanost ostvaruje kategorisanim lokalnim putevima Obodnica Donja – Dokanj i Tetima – Kosci – Solina i mrežom nekategorisanih lokalnih i pristupnih puteva. Izrađena kabinetska koncepcija bila je osnov za početak neposrednih terenskih analiza. (Sl.g. Sliv Soline ima karakterističan oblik koji podsjeća na Afrički kontinent.1). Cilj nam je da istaknemo distinkciju između tektonskih pokreta i morfostrukturnih oblika. Baraković Uvod Jedna od najvažnijih komponenti u sklopu geonauka je poznavanje geneze i morfološke evolucije reljefa planete Zemlje a poseban akcenat se treba staviti na proučavanje reljefnih oblika u neposrednom okruženju.š.š. Hadžimustafić. kojim je ovaj prostor povezan sa magistralnim pravcem M4 Doboj – Tuzla – Zvornik.g.

(Ahmetaj.2). i u određivanju intenziteta. 18) Slivno područje rijeke Soline pripada neotektonskoj jedinici Tuzlanski bazen koji se nalazi između dvije veće strukturno-tektonske jedinice. Neotektonske osobenosti istraživanog područja Proučavanje tektonskih karakteristika terena predstavlja fundament za dalja istraživanja određenog područja. Topografski položaj sliva Soline Geološka građa u slivu rijeke Soline Područje sliva rijeke Soline pripada zoni unutrašnjih Dinarida i odlikuje se heterogenom geološkom građom. Pravac pružanja ovih tektonskih jedinica je dinarski. Stratigrafskim raščlanjivanjem dolazi se do zaključka da se slivno područje Soline sastoji iz više geoloških cjelina koje se razlikuju kako po vremenu tako i po samom načinu postanka.Morfostrukturne odlike sliva rijeke Jale Sl. pravca i smisla djelovanja erozijskih sila. 1. dolomiti i laporci. pijesak i pjeskovite gline. Kredno-paleogeni klastiti (Greben Majevica) na sjeveru i neotektonske jedinice Sprečanska depresija na jugu. (Sl. pijesak. sitnozrni šljunak. Složeni litološki sastav čine prije svega krečnjaci. alevroliti i gline itd.. odnosno sjeverozapad-jugoistok. pješčari. Tektonski pokreti koji su se odvijali u širem području Tuzlanske kotline imali su veliki uticaj na genezu i morfološku evoluciju reljefa sliva Soline. klastiti. 1994. Istraživano područje izgrađeno je uglavnom od neogenih sedimenata. 213 . Međutim. u užem smislu pripada Tuzlanskom bazenu koji se nalazi na prelazu između planinske ofiolitske zone i obodnog dijela Panonske oblasti (ravničarski dio). Tektonski pokreti se ogledaju u formiranju osnovnih morfoloških crta reljefa. različite starosti.

nastale su naborane strukture u starom predmajevičkom bazenu. Baraković Potrebno je naglasiti da u cijelom slivnom području neogeni sedimenti su maskirali raniji veoma složeni tektonski sklop što znatno otežava rekonstrukciju primarnih odnosa u podlozi neogena.. Suljić. Idući dalje ka istoku zalazi u sinklinorijum Janje. 2. Ova antiklinala se proteže od Grabovičkog potoka na istoku do Dobrnjske rijeke na zapadu.. Geološka karta sliva Soline Dokanjski bazen. Zapadnim dijelom platoa dominira antiklinala Dolovi. 1964. 19) 214 . (Soklić. Tektonske jedinice koje grade sliv Soline imaju pravac pružanja paralelan pružanju naboranih gorja Majevice (jugoistok-sjeverozapad). Manjim dijelom se nalazi na prostoru sliva rijeke Soline i to u njegovom sjeverozapadnom dijelu. okružen i zatvoren naborima. Čičić i ostali. Dokanjski bazen se proteže od naselja Avdibašići na zapadu do lokaliteta Busija na istoku. Hadžimustafić. Radijalnim neotektonskim pokreti nastala je fleksura koja u zapadnom dijelu prelazi u krljušasto navlačenje Kika. južne Majevice na istoku i Moluškog rasjeda na jugozapadu. javljaju se i znatni radijalni pokreti pomjeranja duž rasjeda. (Soklić. Obrazovao se. Slivnom području Soline pripadaju dijelovi 4 nezavisne tektonske cjeline koje idući od juga prema sjeveru imaju sljedeći raspored: Tuzlanski ubrani plato. ( Soklić. 17) Sl. Bazen se zavlačio između krljušti srednje Majevice na istoku i krljušti Kik na jugu. (S. 18) Kraljušt Kik: podilazi pod timor srednje Majevice na sjeveru duž linije Gornja Obodnica-Kicelj.E. 1964. a djelomično i potpuno prekrivene naslage oligocena i donjeg odnosno srednjeg miocena. Pored toga. Dokanjski bazen se pruža od Dulera na istoku do Obodnice Donje na zapadu. Antiklinala Dolovi se nalazi u slivu Dolovskog potoka (desna pritoka rijeke Soline). Posmatrajući u cjelini. krajem miocena. 18) Sinklinala Podorašje: izolovani položaj zapadnog dijela podmajevičke depresije daje mu sve karakteristike bazena. koja se nalazi i u zapadnom dijelu sliva Soline. 1991. (Soklić. U panonu je Dokanjski bazen preko područja današnjeg naselja Breške bio u vezi sa Krekanskim bazenom. Pored tangencijalnih pokreta koji su uslovili nastanak ovih nabora. U slivu rijeke Soline.. Radijalnim tektonskim pokretima i ubiranjem horsta srednje Majevice u pontu.. tačnije. na fleksuri se javljaju gravitacioni nabori od kojih je najduži nabor Dulerka. 1964. Djelovanjem tangencijalnih pokreta Dokanjski bazen je strukturno. Posljedice tih pokreta su sabijene. Oba krila antiklinale Dolovi su omeđena rasjedima. Tuzlanski ubrani plato se prostire na velikoj površini između dokanjskog bazena i janjskog sinklinorija na sjeveru. A. A. je zahvaćen snažnim procesom izdizanja od neogena (pliocen) pa sve do danas. 1964. 50) Tuzlanski bazen čini nekoliko tektonskih jedinica nižeg reda..

n. nego u prostoru Tuzlanskog ubranog platoa dok za područje Dokanjskog bazena prije bi se moglo reći da stagnira u tektonskom smislu. Istaknuti reljefni oblici. što indicira na savremene pokrete izdizanja u tom djelu.v). ograničavaju sliv sa sjeverne. Uzdužni profil rijeke Soline 215 . koje se djelimično poklapaju sa tektonskim oblicima nastalim radom endogenih sila. Maksimalna visinska razlika u slivu Soline iznosi 575 m dok je prosječna nadmorska visina oko 480 m. Navedeni tektonski pokreti nastavljaju se i danas s tim što je izdizanje mnogo intenzivnije u prostoru Majevice. (Sl. Morfogeneza tektonskog reljefa sliva rijeke Soline uvjetovana je sukcesivnim smjenjivanjem orogenih faza alpske orogeneze. 3. Razlamanje i ugibanje u slivu Soline. posebno tokom neogena. koji se nalazi na sjeveroistoku sliva. je Greda (803 m. sjeveroistočne i sjeverozapadne strane. Svojom nadmorskom visinom može se ubrojati u red srednjevisokih planina. Najniža tačka sliva se nalazi na ušću Soline u Jalu. Povećan pad korita u donjem toku Soline donekle je i pojačan i spuštanjem donje erozivne baze.3) u stanju smo izdvojiti tri morfotektonske jedinice. inicirano neotektonskim pokretima formirali su i osnovne crte reljefa sa izdvojenim morfostrukturama. Na osnovu izgleda uzdužnog profila (Sl. Djelovanjem orogenih faza došlo je do radijalnih tektonskih pokreta izdizanja (horsta Majevice) u sjevernom djelu sliva i do pokreta nabiranja i izdizanja u južnom djelu (Tuzlanski ubrani plato). Uzdužni profil vodotoka reaguje na svaki pokret zemljine kore i na osnovu njegovog izgleda moguće je konstatovati iznos neotektonskih pokreta koji iniciraju morfotektonske oblike u slivu Soline. Najveći pad korita je u izvorištu. Najviši vrh u slivu Soline.2‰ (prostor Majevice) a najmanji u srednjem djelu sliva 19. uslijed usijecanja rijeke Jale.5). od eocena do danas. U donjem djelu toka Soline pad korita se povećava. Sl.Morfostrukturne odlike sliva rijeke Jale Morfotektonske odlike prostora Reljef sliva rijeke Soline je pretežno brdsko-brežuljkastog karaktera. 80. nego da tone. ujedno i sa najvećim nadmorskim visinama. na nadmorskoj visini od oko 228 m.5‰ (Dokanjski bazen).

Tektonsko izdizanje horsta Majevice. i gledano u cjelini ovaj dio sliva ima izgled jako diseciranog terena. Južni rasjed se većim dijelom nalazi na prostoru sliva rijeke Soline.). Suljić. i Ravni bukvik (739 m. što upućuje na jak proces vertikalne erozije uslovljen tektonskim izdizanjem. Sl. Dulerke. A. A. pripadaju Tuzlanskom neogenom bazenu. kao morfotektonske jedinice. Sve pomenute neotektonske strukture izuzev Dokanjskog bazena ulaze u prostor sliva tek svojim manjim djelom.n. koje je počelo sredinom 216 .v). evidentna je intenzivna tektonska aktivnost. zbog prethodno opisanih neotektonskih pokreta u slivu Soline. To je hipsometrijski najviši dio sliva. Gavranić (720 m. Rijeka Solina . obuhvataju sjeverni i sjeveroistočni dio sliva. se nalazi između sjevernog i južnog rasjeda. (Geološka karta 1:100 000).4). U sjevernom dijelu sliva rijeke Soline.v.E. Hadžimustafić.n.  Planina Majevica –gornji dio sliva  Dokanjski bazen –centralni dio sliva  Tuzlanski ubrani plato –donji dio sliva Dokanjski bazen i Tuzlanski ubrani plato. strukturno facijalnoj jedinici višeg reda. Kicelj (673 m. oni su izdvojeni u zasebne morfotektonske jedinice. Greda (803 m.n.v. Rasjed je uzrokovao i povećan pad topografske površine u tom dijelu sliva. 5.). 1991. na lokalitetu Kamenita kosa – Kik . manji. Navedeni vrhovi su dinarskog pravca pružanja (SZ-JI) i čine sjeveroistočnu granicu sliva u dužini od oko 8 km.n.v. Račetinog potoka i drugih manjih. Međutim. Andrića potoka. sa dominantnim vrhovima Kapljevac (745 m. 4. U prostor sliva ulazi. Greben Majevice odnosno tektonski horst.Mali kik. (Osnovna geološka karta 1:100 000. Baraković U reljefu sliva mogu se izdvojiti tri morfotektonske jedinice. građen uglavnom od eocenskih kvarcnih pješčara. odnosno južne padine Majevice (sl. Planina Majevica.).n.ušće u rijeku Jalu Dokanjski bazen (podmajevička depresija) zauzima središnji dio sliva pruža se pravcem jugoistok-sjeverozapad između planine Majevice na sjeveru i Tuzlanskog ubranog platoa na jugu. gornji tokovi Soline i njenih pritoka. su formirali duboke doline sa poprečnim profilima u obliku slova ˝V˝. Predisponiran je Dokanjskom sinklinalom unutar Tuzlanskog neogenog basena. središnji dio jugozapadnih padina grebena planine.) Uslijed snažnih tektonskih pokreta izdizanja majevičkog horst-antiklinorija. Južni obronci planine Majevice Sl. pjeskovitih krečnjaka i laporaca sa krednim sedimentima u podini.v). Kreda se pojavljuje na topografskoj površini mjestimično u području Velikih njiva. tako da najviši vrhovi u centralnom djelu grebena Majevice čine razvođe između slivova rijeka Soline i Gnjice.

56) Tuzlanski ubrani plato zauzima donji dio sliva rijeke Soline. desna pritoka.Na zapadnom obodu antiklinale Dolovi (299m). Na tektonski proces izdizanja ukazuje i izgled uzdužnog riječnog profila Soline koja u svom donjem toku ima veći pad korita u odnosu na srednji tok. Utvrdili smo da se na području sliva rijeke Soline izdvajaju. koje u potpunosti ili manjim dijelom ulaze u tektonski sklop područja. Dokanjski bazen. nastavili su se u neogenu i sa sigurnošću možemo tvrditi da traju i danas. Značajne morfološke forme predstavljene su sa. 217 . Tektonski sklop je složen i predisponiran je sukcesivnim i snažnim pokretima koji su najizraženiji bili u paleogenu. Pored fluvijalnih oblika izraženi su i procesi erozije tla. Jedina veća pritoka Soline u ovom dijelu je. Prosječna nadmorska visina kreće se od 300 do 400m sa nešto izraženijim padovima.Morfostrukturne odlike sliva rijeke Jale miocena uzrokovalo je kao sekundarnu posljedicu. Tu spadaju: Tuzlanski ubrani plato.). tj. kao posljedica djelovanja pretežno radijalnih tektonskih pokreta. što je uzrokovalo nastanak bora upravnih na pravac potiska. Nabrojane neotektonske jedinice nalaze se u sastavu Tuzlanskog bazena. potok Dolovi. Njegova dužina je 5km a maksimalna širina 7 km. Djelovanjem tih pokreta u slivnom području Solina diferencirale su se četiri nezavisne neotektonske jedinice. denudacije i kliženje tla i nešto manje kraški oblici u prostoru ovog platoa. koji nastaje kao posljedica djelovanja tektonskih pokreta.) koje uokviruju ovaj dio sliva. ( S. Pomenuti tektonski proces je prisutan i u savremenom dobu. Tu spadaju: Planina Majevica. Zaključak Prostor sliva rijeke Soline ima prilično ujednačenu geološku građu u kojoj dominiraju miocenski sedimenti. Kozlovac (435 m. jako raščlanjene zaravni. jak tangencijalni pritisak u pravcu jugozapada na sedimente Tuzlanskog basena. Na pomenuto područje plato prodire svojim manjim djelom. Plane. Dokanjski bazen ima izgled blago zatalasane predgorske depresije. krljušt Kik i sinklinala Podorašje. koji se u kombinaciji sa regionalnim tektonskim pokretima izražava u neujednačenom tektonskom izdizanju cijelog sliva.. Također na isti zaključak upućuje i postojanje inversne terase u donjem djelu sliva (sektor Gradina). Oblik antiklinale je prizmatičan. Parlog (399 m. pristupili smo morfostrukturnoj interpretaciji specifičnosti sliva rijeke Soline. Gradovrh (416 m. Sa geomorfološkog aspekta smo objasnili formiranje inicijalnog reljefa u slivu rijeke Soline. U prostoru sliva ovaj plato ima izgled izdignute. oba krila su omeđena rasjedima. Tuzlanski ubrani plato je po genezi istovjetan sa Dokanjskim basenom a odlikuju ga savremeni pokreti tektonskog izdizanja. tri morfostrukturne jedinice. Dominantan položaj na platou zauzima u zapadnom dijelu antiklinala Dolovi. naročito ako imamo u vidu činjenicu da je ovo jedno od najnaseljenijih područja općine Tuzla i da će se u budućnosti urbani razvoj intenzivirati dolinom rijeke Soline. Navedeni zaključci impliciraju nužnost daljeg i sistematičnijeg istraživanja područja. nalazi se i jedan termalni izvor. Gradina (300 m. Na osnovu izdvojene tektonske rejonizacije.). Sinklinala Dokanj i antiklinala Dolovi (koje čine dio Tuzlanskog ubranog platoa) su elementi nabranih struktura istaknuti u slivu Soline. Čičić i ostali. 1991.). tačnije antiklinalom Dolovi. koji se u užem smislu proteže između grebena Majevice na sjeveru i sprečke depresije na jugu. Dokanjski bazen i Tuzlanski ubrani plato. Sinklinala Dokanj i antiklinala Dolovi i Grabovica (koje čine Tuzlanski ubrani plato) su elementi nabranih struktura izraženi u slivu Soline.

. Milovanović B. Beograd. IX kongres geografa Jugoslavije. 13. Zagreb. R 1:500 000. Beograd.. Univerzitetski udžbenik. 3. 2. Dr. 1965 god. Sarajevo 1972god. 1983 god. Postanak i struktura tuzlanskog bazena. godine. 2008.. Geokarta. Građevinska knjiga. Osnovi opšte geologije-egzodinamike. Tumač za list Tuzla (L34-132)... Osnovna geološka karta. Dr.g.. 1991god.Herak M. 15.. 10. Vojnogeografski institut..Dragutin Petrović. Beograd 1985. Beograd 1963 god. Vojnogeografski institut. Baraković. Literatura i izvori 1.Ibrahim Bušatlija.. Univerzitet u Tuli. Kosta Petković. Tajder M i Dr. Topografska Karta 1:50 000. Školska knjiga. 1972 god. 218 . Petrologija i geologija. 269. Fizička geografija Jugoslavije.. Sarajevo. 1949 god. 6. Dr. 2007. Ibrahim Ahmetaj. Tuzla. Savez geografskih društava. list Tuzla 426-3. 4. Beograd 1976. Osnovi primjenjene geomorfologije. RGGF-a Univerziteta u Tuzli. Geomorfološka karta Jugoslavije. Suljić. 11. Marković Jovan. Opšta geologija. Miroslav Marković. A. Topografska Karta 1:25 000. R 1:100 000. 1994. 14. A. Geomorfologija porječja Miruše. A. Morfostrukturne i morfosklupturne karakteristike reljefa Bosne i Hercegovine. Hadžimustafić. 1991god. R 1:100 000. Osnovna geološka karta. Beograd. 1992. Priština.E. Tuzla. Soklić Ivan... 374. Univerzitetski udžbenik. Dr. Beograd. Beograd. 12. (L34-132). Baraković Istraživanja ove vrste predstavljaju dobru osnovu za dalja fizičkogeografska proučavanja i zbog toga smatramo da ovaj rad predstavlja vrijedan i značajan doprinos geografskoj nauci a također i ostalim geonaukama. 1964 god.: Geomorfologija.: Opća geologija. 8. Baraković. Naučna knjiga. 9. Geomorfologija.g. Dr. 7. Dr. 1982 god. Beograd. Geoinstitut. 16. RGGF-a. A. list Tuzla 426-3-4. Dr. Beograd.. 5. Geološki glasnik. godine..

Jala River . sliv.Zbornik radova PMF 4 i 5. geomorfoloških. land shaft of mezofile forest with hornbeam and land shaft with beech forests. pedoloških i dr. For the process of differentiation of Jala River basin components important factors are geological structure and relief. climate. geo-morphological. Svaki od navedenih faktora u postupku fizičkogeografske diferencijacije prostora može imati ulogu vodećeg faktora. Fizičkogeografske karakteristike prezentiranog sliva rezultat su interakcijskih odnosa više fizičkogeografskih faktora. viši asistent. prostorno planiranje. All of the mention factors could play vital role in defining physical-geographic differentiation. physionomic diferentation. Odsjek za geografiju. enviromental planing. Sabahudin Smajić. Prirodno-matematički fakultet. landšaftne cjeline. vegetacijskih. Ključne riječi: Fizičkogeografski faktori. Physical-geographic characteristics of presented basin is direct result of interactions between several physical-geographic factors especially geologicalgeotechnical. Based on complex analyzes of olaet physical-geographic elements using geographic homogeny principals Jala River basin was separated in three land shaft components: land shaft of mezohigrifile forests with oak trees. Navedeni faktori u interakciji imaju značajnu ulogu u formiranju klimatskih. Abstract This study presents differentiation of the Jala River basin in physiognomic component. pedoloških. Univerzitet u Tuzli Abstrakt U radu je prezentirana diferencijacija sliva rijeke Jale na fizionomske cjeline. odlika navedenog područja. pedology as well as anthropogenic influence throughout the time. 219 – 228 (2007-2008) Originalni naučni rad FIZIONOMSKA DIFERENCIJACIJA SLIVA RIJEKE JALE PHYSIOGNOMIC DIFFERENTIATION OF THE JALA RIVER BASIN Mr. Key words: Physio-geographic factors. sc. vegetation. pedological and other characteristics of the area and according to attributive distinctiveness of these elements which separates favorable from unfavorable area. Mr. a na osnovu atributivnih svojstava navedenih elemenata izdvajaju se područja kao povoljna ili nepovoljna za određenu vrstu namjene. vegetation. landshaft parts. vegetacijskih. Semir Ahmetbegović. sc. kao i antropogenih djelovanja tokom vremena. landšaft mezofilnih šuma kitnjaka i običnog graba i landšaft montanih bukovih i bukovo-jelovih šuma. naročito geološko-geotektonskih. Na osnovu kompleksne analize oleata fizičkogeografskih elemenata poštujući princip geografske homogenosti u slivu rijeke Jale izdvojene su tri landšaftne cjeline: landšaft mezohigrofilnih šuma sa lužnjakom. rijeka Jala. fizionomska diferencijacija. These factors in its interactions have vital role in forming climate. klimatskih. U postupku diferencijacije sliva rijeke Jale na cjeline kao vodeći faktori uzeti su geološka građa i reljef sliva. viši asistent. basin.

dok se hidromorfna tla javljaju neposredno uz vodotoke. odnosno subregiji Sprečko-majevičkog kraja. Smajić. U regionalnogeografskom pogledu navedeni sliv pripada regiji Sjeverne Bosne. zatim raznovrsni tortonski. Obrađena tema je prezentirana komponentno a korišten je induktivni metod fizičkogeografskog prikaza datog prostora. karta nagiba. a čini ga nekoliko dugačkih poprečnih potočnih dolina i kosa koje završavaju u dolini rijeke Jale. a prosječnom temperaturom najtoplijeg mjeseca 19. Sliv rijeke Jale je asimetričan i odlikuje se prilično gustom riječnom mrežom. kartografska metoda. Tokom izrade navedenog rada korištene su uglavnom metoda analize i sinteze. Prezentirani sliv je izgrađen uglavnom od vodonepropusnih stijena pa su orografska razvođa ujedno i vododjelnice. hidrografska. Ahmetbegović Uvod Sliv rijeke Jale se nalazi u sjeveroistočnoj Bosni između Panonske nizije na sjeveru i Dinarskog planinskog masiva na jugu. a u radu su prezentirane četiri najznačajnije. a u drugom dijelu fizionomske cjeline. hipsometrijska. karta digitalnog modela reljefa.S. blago je nagnuto prema jugu. panonski. Zbog potpunije analize navedenog problema urađeno je nekoliko tematskih karata sliva rijeke Jale i to: geološka. te metoda terenskog istraživanja. Sliv rijeke Jale pripada umjereno toplom vlažnom klimatu sa toplim ljetom (Cfb klimat) čija prosječna godišnja temperatura zraka iznosi 10 0C. ekspozicija i energije reljefa. Automorfna tla su rasprostranjena u sjeveroistočnom i jugozapadnom dijelu sliva. reljefni sklop i geomorfološka evolucija su u interakcijskom odnosu omogućili formiranje normalne riječne doline na ovom prostoru. U prvom dijelu rada su prezentirane fizičkogeografske odlike sliva rijeke Jale. Rad ima za cilj da na osnovu kompleksne analize fizičkogeografskih komponenata. S. Njega predstavljaju brojna morfološka uzvišenja koja se strmo izdiži iznad aluvijalne ravni navedenih vodotoka. Usljed uticaja različitih fizičkogeografskih uslova slivno područje Jale pripada peripanonskom biljnovegetacijskom pojasu. pedološka i vegetacijska karta. komparativna metoda. Riječni režim rijeke Jale je pluvijalno-nivalni. a minimalni u ljetnjem i rano jesenjem periodu. pontijski i pliokvartarni sedimenti. Površina sliva rijeke Jale iznosi 237. Geološka građa. statistička metoda.9 km2. Najstarije su naslage fliša iz gornjeg eocena i donjeg oligocena preko kojih kontinualno leže slatkovodni sedimenti donjeg i srednjeg miocena sa ležištima kamene soli. Složena geološka građa i tektonska struktura praćena brojnim egzogenim uticajima uvjetovali su reljefni sadrža u slivu koji karakteriše veoma uska zaobljena aluvijalna ravan sa riječnim terasama rijeke Jale i rijeke Soline i prostrani tuzlanski plato.3 0C. determinira landšaftne cjeline u slivu rijeke Jale. Preklapanjem oleata navedenih elemenata izvršena je diferencijacija neposrednog područja sliva rijeke Jale na cjeline. sarmatski. Maksimalni vodostaji i proticaji se redovito javljaju u proljetnom periodu. Aluvijalna ravan je široka oko 2 km i naglo prelazi u strma brda. Minimalni vodostaji i proticaji se najčešće javljaju tokom avgusta i septembra. poštujući princip geografske homogenosti. Područje je uglavnom izdignuto u pravcu zapad-istok (220-240 m). 220 .

tufovi. do Lukavca zove se Tuzlanska kotlina. prostor Tušnja. glina i pijesak. Ova morfostruktura predstavlja horst između Sprečkog polja na južnoj i Posavine na sjevernoj strani. Moluha. Kreke. Sliv rijeke Jale se nalazi na kontaktu Panonske nizije sa sjevera i Dinarskog planinskog masiva sa juga. uglavnom konglomerati. Geološka karta sliva rijeke Jale U geološkoj građi sliva rijeke Jale dominiraju tercijarne tvorevine. Bukinja. Ova rijeka je usjekla Tuzlansku kotlinu i njeno slivno područje se nalazi na južno eksponiranim padinama Majevice. Cijela slivna površina je smještena između planinske morfostrukture Majevice na sjeveroistoku i Sprečkog polja na jugu. šljunak. pješčari. alevritima. (Slika 1) U geomorfološkom pogledu najveći dio sliva pripada zoni rudnih i flišnih planina Bosne i Hercegovine. Navedeni sliv zahvata središnji prostor sjeveroistočnog dijela Bosne i Hercegovine i pripada hidrografskom sistemu rijeke Bosne. preko Gornje Tuzle i Tuzle. Janje na istoku. pijesak. zapadsjeverozapad. "tuzlanski krečnjaci" i dr. odnosno subregiji Sprečkomajevičkog kraja. Šićkog Broda. Donji dio toka se takođe usjekao u pliocene naslage. Šibošnice i Lukavca na sjeveru. Gribaje na jugoistoku te Spreče na jugu. U njoj se nalazi dolina rijeke Jale i čine je 221 . breče. Dio toka od izvorišta do gradskog dijela Tuzle čine mioceni sedimenti. glinama i ugljonosnim naslagama. pretežno miocene i pliocene starosti. Središnji dio toka. alevriti kroz koje mjestimice probija proluvijalni nanos. usjekao se u pliocene naslage predstavljene kvarcnim pijeskom.Fizionomska diferencijacija sliva rijeke Jale Fizičkogeografske karakteristike Sliv rijeke Jale pripada regiji sjeverne Bosne. Sliv ove tekućice je građen uglavnom od stijena koje čine hidrološki izolatori pa su orografska razvođa ujedno i vododijelnice. Smješteno je između riječnih sistema Tinje. Reljef se odlikuje umjerenom raščlanjenošću sa nadmorskim visinama od 181-915 m. Slika 1. a prostire se od podnožja Majevice i Banj Brda. dok pri samom ušću rijeke Jale u rijeku Spreču kod Lukavca preovladavaju kvartarni sedimenti. Uzana potolina koja se pruža pravcem istok-jugoistok.

1972.76 13.98 800-900 0. (Tabela 1.63 km2 ili 15. blago zatalasan i brdovit prostor sa nadmorskim visinama do 500 m.50 km2 ili 41 % teritorije.98 %). Smajić.93 11.57 % . a od toga veći dio sliva ima nadmorsku visinu od 400 do 500 m (97. Hipsometrijske karakteristike sliva rijeke Jale Nadmorska Nadmorska Površina Površina visina (m) visina (m) % (km2) % (km2) 100-200 3.19 km2 ili 71.63 km2 ili 8. Hipsometrijska karta sliva rijeke Jale Analizom vrijednosti uglova nagiba reljefa sliva rijeke Jale prezentiranih u tabeli 2. Beograd.37 600-700 32. slika 2) Tabela 1.07 0. Ovdje se Tuzlanska kotlina spaja sa Sprečkim poljem. Drugi prostraniji dio doline se nalazi između Bistarca na desnoj te Bokavića na lijevoj obali rijeke Jale u dužini oko 12 km. Iz prezentiranih podataka uočljvo je i to da se na nagibu većem od 20° nalazi svega 11. Zbog ovakvih uglova nagiba terena ovaj dio sliva odlikuje veoma snažna erozija. dok na nagibe od 15-20° otpada 20.92 200-300 41.16 400-500 97.31 17.71 km2 ili 28.88 % površine sliva.46 500-600 30.67 % slivne površine.74 12.12 % teritorije prezentiranog sliva.03 Ukupno 237. (Tabela 2 i slika 3) 222 .00 Izvor: Podaci dobiveni planimetrisanjem sa Topografske karte 1:200 000. nagibi od 10-15° na 37.79 km2 ili 4.S. Ovaj hipsometrijski pojas zahvata 169.48 km2 ili 40. Ahmetbegović dva dijela. Sliv rijeke Jale predstavlja najvećim dijelom uravnjen.90 100.77 300-400 26.13 2. Gornji dio doline se prostire od podnožja planine Majevice do linije MoluheMiladije u dužini oko 10 km. Slika 2.32 700-800 5. utvrđeno je da su uglovi nagiba do 5° rasprostranjeni na 97. S.96 % teritorije sliva. nagibi od 5-10° na 70. Hipsometrijski pojas od 500 do 1000 m ili pojas brdskog i nisko-planinskog reljefa zahvata 68.82 %.46 1. pojačano spiranje i odnošenje materijala.35 km2 ili 29. Vojnogeografski institut.48 40.

67 5-10° 70.57 20° i više 11. Izvire u podnožju planine Majevice na nadmorskoj visini 728 m.9 100 Izvor: Podaci dobiveni planimetrisanjem sa Topografske karte 1:200 000. Najhladniji mjesec je januar sa prosjekom od -0.82 Ukupno 237.9 km2. Godišnja količina padavina varira od 900 . dok je najtopliji juli sa 19. kroz gradski dio i tuzlansku industrijsku zonu. Beograd. Slivno područje rijeke Jale odlikuje veoma izražen reljef sa razvijenom hidrografskom mrežom 223 .98 15-20° 20.Fizionomska diferencijacija sliva rijeke Jale Tabela 2. Ovaj vodotok protiče kroz naselje Gornja Tuzla i Simin Han gdje se spaja sa Požarnicom.50 40.63 8. Nagibi padina u slivu rijeke Jale Uglovi Uglovi Površina Površina nagiba nagiba % (km2) % (km2) 0-5° 97. Dužina glavnog toka od izvorišta do ušća iznosi 37 km. Godišnja amplituda temperature zraka ovdje iznosi 20. Slika 3.2 %. Rijeka Jala je desna pritoka rijeke Spreče i drugi je vodotok po značaju u Tuzlanskom basenu. Površina sliva rijeke Jale iznosi 237. a dužina slivnog područja 88 km. a većom količinom se odlikuje sjeveroistočno i sjeverozapadno područje prezentiranog sliva. 1972.35 29.79 4. Vojnogeografski institut. a zatim teče prema zapad kroz široku dolinu. a razlika je svega 0.1000 mm.1°C. Sliv rijeke Jale se odlikuje ravnomjerno raspoređenim padavinama tokom cijele godine sa relativnim kolebanjem od 6.8°C.3°C. Ona je pritoka prvog reda i ujedno najduža pritoka rijeke Spreče. Karta uglova nagiba reljefa sliva Jale Prema Kepenovoj klasifikaciji klime sliv rijeke Jale pripada Cfb klimatu sa prosječnom godišnjom izotermom od 100C i prosječnom temperaturom najtoplijeg mjeseca ispod 22 0C. U neposrednoj blizini industrijskog kombinata Lukavac rijeka Jala se ulijeva u rijeku Spreču na nadmorskoj visini 181 m.4°C.96 10-15° 37.63 15. U temperaturnom bilansu najtopliji mjeseci juli i avgust gotovo su izjednačeni.

Grabovac. a dolinske strane su pod mezofilnim šumama hrasta kitnjaka i običnog graba koje u višim zonama prelaze u biom bukovih i bukovo jelovih šuma. Najveće njene pritoke sa desne strane su: Solina. Ovakve oscilacije. Navedeni faktori u interakciji imaju značajnu ulogu u formiranju klimatskih. pedoloških. Landšaft montanih bukovih i bukovo-jelovih šuma. vegetacijskih. pedoloških i dr. Geotektonske odlike i petrografski sastav su omogućili da ovaj vodotok formira asimetrično porječje sa razvijenijom desnom stranom i riječnu mrežu pravouglog tipa. klimatskih. topole i hrasta lužnjaka. Landšaft mezohigrofilnih šuma sa lužnjakom. smeđa degradirana tla na glinama. naročito geološko-geotektonskih. Smajić. Jedina veća pritoka sa lijeve strane. Sve važnije pritoke ulijevaju se u rijeku Jalu sa desne strane. U područjima 224 . Najviše vodostaje ovaj vodotok ima u periodu od novembra do maja sa maksimumom u aprilu. rijeka Požarnica sa Kovačicom. ulijevaju se u izvorišnom dijelu. Fizičkogeografske cjeline Fizičkogeografske karakteristike sliva rijeke Jale su rezultat interakcijskih odnosa više fizičkogeografskih faktora.S. Pedo i biodiverzitet neposrednog područja ovog sliva u značajnoj mjeri je odraz svih fizičkogeografskih činilaca. hijerarhičnosti. Joševica i Mramorska. smeđa beskarbonatna tla i dr. prostranim dnom i plitkim usjecima. gradu Tuzli čine i znatne ekološke probleme.728 m. Landšaft mezohigrofilnih šuma sa lužnjakom zahvata najniže hipsometrijske nivoe u slivnom području Jale. lijeske. Ahmetbegović i visinskim razlikama između 181 m . sivosmeđa karbonatna tla. taksonomatičnosti i dr. U ovom dijelu sliva nadmorske visine ne premašuju 300 m. johe. Landšaft mezofilnih šuma kitnjaka i običnog graba i 3. a padovi se kreću u intervalu od 0-50. odlika navedenog područja. žutosmeđa tla na pijescima. pored ostalog. Riječni režim Jale i njenih pritoka je pluvijalnonivalni. S. energija reljefa nije veća od 100 m. ilovačama. a na osnovu atributivnih svojstava navedenih elemenata izdvajaju se područja kao povoljna ili nepovoljna za određenu vrstu namjene. na drugom drugi itd. siva karbonatna i beskarbonatna tla. Tako je na profilu Tuzla u tridesetogodišnjem periodu izmjeren minimalni proticaj od 0. Jala ima normalnu dolinu i njene strane se odlikuju malim padovima. Fizičkogeografska diferencijacija se može provesti i u postupku smjene vodećih faktora gdje se na jednom nivo jedan faktor uzima kao vodeći. U postupku diferencijacije sliva rijeke Jale na cjeline kao vodeći faktori uzeti su geološka građa i reljef sliva. kao i antropogenih djelovanja tokom vremena. Složen petrografski sastav uz ostale uvjete u slivu omogučio je obrazovanje više vrsta automorfnih i hidromorfnih tala kao što su smonice. Na osnovu kompleksne analize oleata fizičkogeografskih elemenata poštujući princip geografske homogenosti moguće je u slivnom području rijeke Jale izdvojiti slijedeće landšaftne cjeline i to: 1. Svaki od navedenih faktora u postupku fizičkogeografske diferencijacije prostora može imati ulogu vodećeg faktora a to ovisi prije svega od svrhe ovog postupka. geomorfoloških.06 m3/s i maksimalni od 268 m3/s. naročito u sušnom periodu godine. a najniže od juna do oktobra sa minimumom u augustu i septembru. Područje uz neposredni tok rijeke Jale pripada biomu umjereno vlažnih šuma vrbe. Uz to ima veoma izražen bujični karakter. I pored većeg broja pritoka Jala je mali vodotok. 2. vegetacijskih. Procentualno je veća pokrivenost šumskim fitocenozama sjevernog i sjeveroistočnog u odnosu na južni dio sliva.

U geološkoj građi ovog landšafta dominiraju tercijarne i kvartarne tvorevine.5 m/s. Jugozapadni dio ove cjeline situiran je od ofiolita. smeđa beskarbonatna tla na trošnim krečnjacima. Nagibi padina su u ovom landšaftu mnogo veći u odnosu na prethodnu cjelinu i kreću se u intervalu od 5 do 200. Dio cjeline koji se prostire neposredno uz tok Jale i njenih pritoka odlikuje se velikom količinom aluvijuma kroz koji mjestimice izbija proluvijalni nanos. litohromatogena crvena i ljubičasta tla. a prosječna godišnja količina padavina 897 mm. smonice. žuto-smeđa tla na pijescima. U ovom dijelu sliva prisutna je snažna erozija. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi oko 9. Pedološki pokrov ove landšaftne cjeline čini nekoliko vrsta dolinskih tala neposredno uz tokove Jale i Soline dok su uske doline pritoka Jale i periferni dijelovi ovog landšafta pokriveni tlima koja su svoj puni razvitak ostvarila na višim nadmorskim visinama u skladu sa dominirajućim pedogenetskim faktorima tj. uglavnom serpentina sa naslagama kvartarnih sedimenata. a najčešći vjetrovi su iz sjeveroistočnog i jugozapadnog pravca čija srednja brzina iznosi svega 1. Površina ove landšaftne cjeline iznosi 45 km2 što predstavlja 19 % ukupne površine sliva Jale. U geološkoj građi ovog landšafta dominiraju uglavnom tvorevine miocene i pliocene starosti. smeđa srednje duboka i duboka tla na karbonatnoj trošini. johe. rjeđe oligocena. izraženo je spiranje i kliženje terena. a zbog ekspozicionih odnosa u navedenom landšaftu i bukovih formacija. uglavnom vrbe. hidrografske i pedološke karakteristike ova cjelina predstavlja pogodno stanište za razvoj hrasta kitnjaka i običnog graba. Ovo područje ima odlike umjereno tople i vlažne klime sa toplim ljetom klasificirane po Kepenu kao Cfb klimat. lijeske i topole na koju se u višim hipsometrijskim nivoima ovog landšafta nastavlja formacija hrasta lužnjaka. klimatske. manje vlažniji i ima neznatno veću količinu padavina u odnosu na prethodni što je direktna posljedica razlike u nadmorskim visinama između navedenih cjelina. u landšaftu mezohigtofilnih šuma kitnjaka i običnog graba. Ovaj landšaft je nešto hladniji. Cjelina se odlikuje veoma složenim pedološkim pokrivače kojeg čine najvećim dijelom smeđe degradirana tla na glinama i ilovačama. U vegetacijskom pogledu u ovoj cjelini dominiraju poplavne šume. Naime. S obzirom na geološku građu.Fizionomska diferencijacija sliva rijeke Jale ovog landšafta (aluvijalna ravan) gdje nagibi reljefa ne premašuju 20 nema vidljivih tragova kretanja masa pa je površinsko spiranje svedeno na minimum. Srednja godišnja temperatura zraka u ovoj landšaftnoj cjelini iznosi oko 10 0C. reljef. Zbog ovih i niza drugih atributa navedena cjelina se manjim dijelom odlikuje blago zatalasanim (brežuljkastim) reljefom dok je veći dio terena izrazito brdovitog karaktera. Postranstvo ove cjeline pripada prvom i drugom razredu energije reljefa (0-50 m i 50-120 m) što znači da se ova lanšaftna cjelina rasprostire na prilično uravnjenom terenu čiji su periferni dijelovi znatno zatalasani te naglo prelaze u padine hipsometrijski viših brdovitih formi. Landšaft mezofilnih šuma kitnjaka i običnog graba u slivu Jale zahvata hipsometrijske nivoe između 300 m i 500 m i kontaktna je zona između landšafta mezohigrofilnih šuma sa lužnjakom na jugu i landšafta montanih bukovih i bukovojelovih šuma na sjeveru. Energija reljefa u ovom dijelu sliva je mnogo veća nego u prethodnom landšaftu i kreće se u intervalima drugog i trećeg razreda energije reljefa (50-120 m i 120-170 m).5 0C. zbog 225 . Obodni dijelovi ove cjeline imaju padove do 50 pa su tu vidljive pojave kretanja. intenzivno spiranje i pokreti masa što predstavlja veliki problem u pogledu stabilnosti terena. obrazovanja i očuvanja pedološkog pokrova na navedenim terenima i dr. siva karbonatna i beskarbonatna tla na škriljcima. Površina ovog areala iznosi 124 km2 ili 52 % ukupne površine sliva Jale i predstavlja najprostraniju landšaftnu cjelinu u analiziranom slivu. Prosječna relativna vlažnost zraka ovdje iznosi 80 %. Po obimu su najzastupljenije tvorevine miocene i pliocene. pelosoli i dr.

i bukve u kombinaciji sa jelom. Prosječna količina padavina se kreće u intervalu od 900-1000 mm. radi se o smjeni sjevernih i južnih ekspozicija u navedenom dijelu ovog landšafta. na višim hipsometrijskim nivoima ovog landšaft. Landšaftne cjeline u slivu rijeke Jale 226 . (Slika 4) Slika 4. u nižim. Srednja godišnja temperatura zraka je niža za oko 1 0C u odnosu na landšaft mezohigrofilnih šuma sa lužnjakom i iznosi oko 9 0C. Reljef se odlikuje kontinuirano velikim padovima koji u krajnjem sjeveroistočnom dijelu ove cjeline znatno premašuju 200. 170230 m i preko 240 m). U geološkoj građi ovog landšafta učestvuju manjim arealom kredne. andeziti (M 1. Energija reljefa je također izražena. Uglavnom su to pločasti krečnjaci. rijeđe laporoviti krečnjaci (K 2 ). rijeđe konglomerati (Ol). bankoviti kvarcni pješčari. Zbog složenih fizičkogeografskih uvjeta koji vladaju u slivu navedeni landšaft predstavlja pogodnu sredinu za razvoj bukve. četvrti i manjim arealom peti razred energije reljefa (120-170 m. Smajić. tufovi. S. pješčari. Ovaj landšaft je znatno hladniji u odnosu na dva prethodna. pjeskoviti krečnjaci i laporci (E 2. Ahmetbegović termičkih razlika u južnom dijelu ovog landšafta ispod hrastovih formacija javlja se inverziona bukva iako je ona karakteristična za više nadmorske visine. laporci. a nagib padina se bitnije ne razlikuje u odnosu na prethodnu cjelinu. U ovom dijelu sliva nadmorske visine se kreću od 500 do 800 m.3 ). glinci i pješčari.S. a dominira treći. Iz prezentiranog se vidi da navedeni landšaft ima u cijelosti brdovit i značajno raščlanjen reljef predstavljen uglavnom južnim obroncima planine Majevice. laporci.2 ) i dr. listasti glinjci. Površina navedenog landšafta iznosi 69 km2 ili 29 % ukupne površine analiziranog područja. pojačano spiranje i odnošenje materijala što svakako umanjuje kvalitet životnog prostora u navedenom landšaftu. oligocene i miocene tvorevine. Landšaft montanih bukovih i bukovo-jelovih šuma zahvata najviše hipsometrijske nivoe u slivnom području Jale. Dakle. Zbog navedenih nagiba ovaj dio sliva karakteriše veoma snažna erozija. eocene.

Anđelković. This area is partly stable but some parts are unstable so it requires geo-mechanic analyze of terrain to avoid possible unwished consequences. Zbog nepostojanja politike prostornog razvoja i nekonsultiranja struke danas je u ovom području industrija smještena na najpovoljnijem građevinskom zemljištu. Jovanović. 4. Main problem is that favorable areas are already urbanized and occupied without planning for other purposes. Salvation of this very complex situation can be resolved by organizing qualitative environmental planning with main focus on better quality of living space which would also provide better results in economical aspects. tla i dr). IX kongres geografa Jugoslavije. dok su ostala područja uslovno stabilna ili nestabilna. IX Kongres geologa Jugoslavije. Dukić. Dijelovi sliva rijeke Jale sa višim nadmorskim visinama su također izgrađeni stambenim objektima ali zbog velikih inklinacija javljaju se klizišta koja uvjetuju brojne probleme.: Prilog poznavanju geološke građe. Naučna knjiga. Bušatlija. pa je stanovništvo prisiljeno da se naseljava u istočni dio grada koji je i onako prebukiran. evolucije i tektonike tuzlanskog bazena. To su uslovno stabilni i nestabilni tereni pa je prije gradnje bilo kakvog objekta potrebno uraditi geomehaničku analizu terena da bi se eventualno izbjegle neželjene posljedice. 1987.Fizionomska diferencijacija sliva rijeke Jale Zaključak Rezultati analize tematskih karata i brojnih mjerenja pokazali su da se najpovoljnija područja za gradnju u prezentiranom slivu nalaze u dolini rijeke Jale i Soline. Grad se ne može širiti u pravcu istoka jer je raspoloživa površina uglavnom urbanizirana. Sarajevo 1972. Rješenja ovakve kompleksne situacije moguće je potražiti u budućem kvalitetnom prostornom planiranju čiji će primarni cilj biti kvalitetna organizacija životnog prostora. M. a ona bi zasigurno dala pozitivne rezultate i sa ekonomskog aspekta. 30.. Sarajevo. S. Parts of Jala basin in higher elevation are also packed with large number of houses causing dirt slide because of big inclination. Geološki glasnik br. As a direct result of lack of environmental policy plan and not consulting experts we end up occupying western part of the city by industry complex and have large number of people moving to the eastern part that is already crowded. 1984. a odnose se prije svega na zagađenost životnog prostora (zraka. 227 . sa širim osvrtom na prilike u slivu Jale i Soline. ground etc). geneze.: Hidrologija kopna. 2. Beograd. I. Problem predstavlja to što su površine povoljne za gradnju već urbanizirane ili neplanski uzurpirane za druge namjene. 3. Conclusion Analyze results of thermal maps and numerous of measuring have shown that the most favorable areas for constructions in the presented basin are in valleys of Jala and Solina Rivers. water. D. a u zapadnom dijelu gdje su uvjeti za gradnju znatno povoljniji izgrađena su brojna industrijska postrojenja i privredni objekti. Sarajevo. unlike the other areas there are conditionally stable or unstable. Because of these and some other reasons this area has many geological problems such is environmental pollution (air.: Tektonska rejonizacija Jugoslavije. The city can not expanded towards east because of urbanized areas and western part is occupied by industrial zone. Zbog ovih i niza drugih problema ovo područje se odlikuje brojnim geoekološkim problemima. Zbornik radova. vode. Čičić. 1978. Literatura i izvori 1. Č.: Morfostrukturne i morfosklupturne karakteristike reljefa Bosne i Hercegovine.

17. Šegota.: Postanak i struktura tuzlanskog bazena. 41-65. 33-34. Geografski fakultet. Vidović. Ahmetbegović 5. XX i XXI. Broj 2. 14. 2003. Geografski pregled.: Fizička geografija Jugoslavije. I. 25. Zbornik radova Prirodnomatematičkog fakulteta. 1993.: Geotektonsko poznavanje terena BiH.: Osnovi primjenjene geomorfologije. 1978.: Spreča.: Rijeka Krivaja – Potamološka razmatranja. M. Sarajevo. S. 1981. Beograd. Sarajevo. Tuzla. Lakušić. Smajić. I. Đ. 13. J. Geoinstitut. Knj. 6. 7. str. 1963. 8. 228 . Marković. 1934-1935.. M. 11. Geografski pregled sv. R. 2005. GGD. Matvejev. Beograd. Sarajevo. Sarajevo. F.: Klimatologija. 9.: Geomorfologija. Beograd. Jovanović. D. Marković. Č. 12.: Geologija Bosne i Hercegovine. Soklić. Beograd. Naučna knjiga.: Klimatogeni ekosistemi Bosne I Hercegovine.: Biogeografija Jugoslavije. str. Geološki glasnik.: Klimatske karakteristike Tuzle.. 15. Školska knjiga. S. 1981. Đ. 1964. P. Manojlović. 16.S. 1990. 1983. 1926. A. 10. T. IX kongres geologa Jugoslavije. Filipčić. Katzer. Knj. 1979. 10. Petrović.: Geološko tektonske karakteristike Sjeverne Bosne. Beograd. Sarajevo. M. Zagreb. S. Svezak Geografija. Godina II. Sarajevo. 38-49. Spahić. Smajić. Geoinžinjering. Paunković.

Dušica Malinić. obrazovanje. education. broj 149001 (2006-2010). dok se treći deo rada odnosi na sadržaje i metode stučnog usavršavanja nastavnika geografije u Evropi. odnosno njihovom usavršavanju kroz neposredan rad. Summary This paper is about geography teachers’ professional development as a sustained and lifelong process that portrays a personal commitment for each teacher alone. The first part considers initial education of geography teachers in European countries. Key words: geography teacher. with special reference to their elementary education in the countries of South-East Europe. while the third part refers to contents and methods of advanced training for geography teachers in Europe. Institut za pedagoška istraživanja. Članak predstavlja rezultat rada na projektu »Obrazovanje za društvo znanja«. professional development. Mr. Ključne reči: nastavnik geografije. . čiju realizaciju finansira Ministarstvo nauke i zaštite životne sredine Republike Srbije.Zbornik radova PMF 4 i 5. Đurđica Komlenović. Drugi deo rada posvećen je postinicijalnom profesionalnom razvoju nastavnika geografije. The second part is dedicated to postinitial professional development of geography teachers. 1 Napomena. The paper is divided in three thematic parts. 229 – 236 (2007-2008) Originalni naučni rad ORGANIZACIJA PROFESIONALNOG RAZVOJA NASTAVNIKA GEOGRAFIJE U ZEMLJAMA EVROPE 1 ORGANIZATION FOR PROFESSIONAL DEVELOPMENT OF GEOGRAPHY TEACHERS IN THE EUROPEAN COUNTRIES Dr. in regard to their advanced training through direct work. Rad je tematski podeljen u tri celine. Beograd Sažetak U radu se govori o profesionalnom razvoju nastavnika geografije kao kontinuiranom i doživotnom procesu koji predstavlja ličnu obavezu svakog nastavnika. sa posebnim osvtrom na osnovno obrazovanje nastavnika geografije u zemljama jugoistočne Evrope. profesionalni razvoj. U prvom delu razmatra se inicijalno obrazovanje nastavnika geografije u zemljama Evrope.

Komlenović. osim u Nemačkoj. uglavnom. individualne karakteristike učenika. razvijaju i usavršavaju u procesu inicijalnog i postinicijalnog/doživotnog obrazovanja. Pod nastavničkim kompetencijama najčešće se podrazumevaju: stručnost. Prilikom boravka u školi studenti se upoznaju sa školskom zakonskom regulativom. Malinić Inicijalno obrazovanje nastavnika geografije u evropskim univerzitetskim centrima Nastava zauzima centralno mesto u školi i predstavlja složen i dinamički odnos u kome se dolazi do određenih rezultata. U državama Evrope. ličnost nastavnika. Sadržaji geografske nauke u nastavi.5 godina. Istraživanja su pokazala da na efikasnost nastave utiču brojni faktori. a najveći deo vremena provode na časovima gde ih iskusni nastavnici upoznaju sa budućim zanimanjem. dok je problemski pristup. tradicionalnim nastavnim metodama i oblicima nastavnog rada. istraživački. Ovaj podatak ukazuje da se budući nastavnici školuju kao predmetni specijalisti. poznavanje i korišćenje savremenih nastavnih metoda. praktični ili eksperimentalni stručni rad sa studentima u značajnoj meri je zapostavljen. U svim zemljama strukturu u studentske metodičke prakse čine dva dela: (1) poseta školi i prisustvo časovima geografije i (2) praktični rad u učionici. ali je ključno pitanje kako doći do kvalitetne nastave koja obezbeđuje veću uspešnost učenika u školskom radu. D. fleksibilnost u radu i otvorenost za promene. Najčešće je organizovana u semestru koji sledi nakon izučavanja pedagoške grupe predmeta ili po okončanju akademskih studija i traje od nekoliko sati (zemlje jugoistočne Evrope) do nekoliko nedelja ili duže (Nemačka). Posebno značajnu ulogu imaju nastavnici. Dakle. slušaju predavanja o nastavnim principima. 2007).Đ. već te veštine stiču i razvijaju u praksi odnosno. uzimajući u obzir kvalitet onih koji pomažu i podržavaju proces učenja. Neosporno je da se poželjne nastavničke kompetencije stiču. inicijalno obrazovanje budućih nastavnika geografije najčešće traje od 4 do 5 godina. nastava se realizuje kroz klasične oblike rada (predavanja) i teorijske vežbe. odnosno predavanja i tumačenja nastavnika. Na većini univerziteta čak su i vežbanja iz psihološko-pedagoške i metodičke grupe predmeta teorijskog karaktera. Kreatori obrazovne politike kvalitet škole najčešće sagledavaju kroz ostvarenost postavljenih obrazovnih ciljeva i ishoda u nastavi. a posebno: način organizovanja procesa nastave. pedagoške veštine. a osposobljavanje za njihovu primenu u nastavnom procesu je zapostavljeno. uz dominatno izučavanje akademskih geografskih disciplina. podrška učenikove porodice (Малинић. Drugi deo prakse 230 . Organizacija studentske metodičke prakse (hospitovanja) u zemljama Evrope veoma se razlikuje. prezentuju se teorijski i praktično i obuhvataju od 70% do 96% nastavnog vremena. Različiti modeli nastave zalažu se za različite ciljeve školovanja. koji svojim stručnim i didaktičko-metodičkim kompetencijama direktno utiču na efikasnost obrazovanja. dok je ostatak vremena namenjeno psihološko-pedagoškim sadržajima. 2006). Važno je napomenuti da u univerzitetskoj nastavi dominiraju verbalne metode rada. Pored inicijalnog obrazovanja od četiri i po godine. pedagoškom dokumentacijom. to znači da budući studenti. u inicijalnom obrazovanju studenti se ne osposobljavaju da koriste aktivne nastavne metode i savremenu nastavnu tehnologiju. oblicima organizovanja nastavnog i vannastavnog rada. gde traje 6. aktivnih oblika rada i savremene obrazovne tehnologije. nastavnici geografije u Nemačkoj na akademskim studijama imaju obavezne i dve godine pripravničkog staža. obrazovni sadržaji. Jedno od najvažnijih pitanja školske prakse je kako nastavu učiniti što efikasnijom. U većini evropskih univerzitetskih centara. dok je osposobljavanje za raznovrsne nastavničke uloge i zadatke marginalizovano (Klašnja. u učionici.

Ne treba zaboraviti da u ovom periodu pripravnici retko kada dobijaju adekvatnu pomoć. Zato je neophodno. Zasnivanjem radnog odnosa u školama. izvode profesori različitih užih (geografskih) specijalnosti koji nisu imali neposredan nastavnički kontakt sa školom i koji se nisu bavili bazičnim (obaveznim) i srednjim obrazovanjem. pedagoga i/ili psihologa. vrednovanja rada i profesionalnog napredovanja nastavnika koji treba da odgovore svim savremenim profesionalnim izazovima (Rawling. Nastavna praksa ili hospitovanje studenata je formalnog karaktera. pre svega. koji najčešće nisu adekvatni predviđenim ciljevima i ishodima nastave. inicijalno obrazovanje nastavnika geografije najčešće traje 4 godine i nije se menjalo niti usaglašavalo sa savremenim promenama i potrebama nastavničke profesije. kao i nastavom na tim nivoima. pa zato često u radu pripravnika postoji šarenilo u primeni metoda i oblika rada. svršeni diplomci počinju pripravnički staž. psiholoških i metodičkih znanja i veština. sve je jasniji zahtev za modifikovanjem i osavremenjivanjem pedagoških. razvoj timskog 231 . koji traje od 6 do 12 meseci. Zbog toga je važno podsticanje interdisciplinarnosti i kooperativnosti u radu. uz mentorski nadzor oni pripremaju i izvode nastavni čas geografije. U bazičnom obrazovanju nastavnika dominiraju sadržaji geografske nauke. psihologija i metodika nastave nisu usaglašeni i obuhvataju od 4-10 % nastavnog vremena. U zemljama jugoistočne Evrope. od nastavnika se očekuje da unapređuje kvalitet i efikasnost obrazovanja. uspostavljanja sistema praćenja. najčešće. Potencira se nužnost osnaživanja i inoviranja načina i oblika usavršavanja uz rad. Dakle. dok sadržaji predmeta pedagogija. da prati naučna i tehnička dostignuća. da ih primenjuje u svom radu i da prihvata inovacije u nastavnom procesu (Рудић. koji mora da bude usmeren ka profesionalnom razvoju akademskih znanja i veština potrebnih za obavljanje nastavničkog poziva. Nesumnjivo je da ovakva organizacija inicijalnog obrazovanja ne odgovara savremenim potrebama društva. 2007). inoviranje kurikuluma za obrazovanje nastavnika. savet ili uputstva od iskusnih nastavnika ili stručne službe u školi. Važno je napomenuti da metodiku nastave geografije. U toku ovog perioda. Otuda je ovakav vid organizovanja metodičke prakse formalnog karaktera i može se smatrati ne odgovarajućim.Organizacija profesionalnog razvoja nastavnika geografije u zemljama Evrope odnosi se na neposredan rad studenata u školi. predviđeno je da mladi nastavnici stiču znanja i iskustva o nastavničkoj profesiji. odnosno. Naime. Nastavna sekcija Internacionalne geografske unije dala je preporuke koje se odnose na modernizaciju i unapređivanje kvaliteta inicijalnog obrazovanja i uvođenja u rad nastavnika geografije. 2007). Ovakvo stanje u akademskom obrazovanju nastavnika ne može da doprinese savremenim potrebama obrazovanja i društva u celini. U zemljama jugoistočne Evrope pripravništvo nije sastavni deo inicijalnog obrazovanja. Pogotovu što se od nastavnika očekuje da bude nosilac promena u obrazovnom sistemu (Станковић и Павловић. budući da ne doprinosi didaktično-metodičkom obrazovanju i modernizaciji nastave geografije. 1995/96). nakon čega uz preporuku mentorskog tima oni polažu pripravnički ispit (Рудић. a koji bi trebalo da bude pod mentorskim nadzorom iskusnog nastavnika geografije. Po obavljenom praktičnom radu/praksi. studentima se izdaje potvrda koja ne sadrži ni jedan kvalitativni pokazatelj njihovog rada. kao ni podizanju opšte i pedagoške kulture budućih nastavnika. 2007) ili ispit za nastavničku licencu. Usled nedostatka primera dobre prakse značajno opada i kvalitet same nastave i ne razvija se dobra osnova za dalje stručno usavršavanje nastavnika. što se može smatrati i imperativom savremenog obrazovanja. Sve ovo ukazuje da institucije koje obrazuju buduće nastavnike geografije nemaju dovoljno interesovanja za osnaživanje inicijalnog didaktičko-metodičkog obrazovanja koje je neophodno budućim nastavnicima. Inicijalno obrazovanje nastavnika u zemljama jugoistočne Evrope.

2000). (3) nedovoljna povezanost inicijalnog obrazovanje i profesionalnog razvoja nastavnika i (4) nepostojanje sitemske veze između inicijalnog obrazovanja nastavnika.Đ. Na ovaj način. vladine i nevladine agencije i mediji. u mnogim zemljama Evrope prisutno je tradicionalno shvatanje profesionalnog razvoja nastavnika koje karakteriše: (1) kratak period inicijalnog obrazovanja. Međutim. D. Oblici i načini organizovanja ovog vida profesionalnog razvoja planiraju se u svim državama Evrope i na svim nivoima. vrlo uspešno stručno usavršavanje za nastavnike geografije osnovnih. nastavnici zadovoljavaju potrebu za akademskim sadržajem obrazovanja i ujedno se praktično obučavaju. Italiji. Usavršavanje nastavnika geografije uz rad Usavršavanje nastavnika u toku rada je kontinuirani proces i predstavlja ličnu obavezu svakog pojedinca. veoma se razlikuje. Španiji. počev od lokalnog do centralnog (državnog) nivoa. simpzijumi.  Mobil teacher training – mobilno usavršavanje. Udruženja geografa na regionalnom. 2004). uvođenje inovacijskih metoda i oblika rada. Malinić rada. istraživanja i unapređivanja škola i sistema obrazovanja uopšte (Klašnja. (2) marginalizovan značaj kontinuiranog razvoja nastavnika. kao što su Pedagoški i drugi instituti u Rusiji i u zemljama Istočne Evrope ili nastavničke asocijacije i organizacije. Negde se formiraju posebni. evropskom i svetskom nivou (kongresi. odnosno. Najčešće se odvija u vanuniverzitetskim ustanovama. 2007). dok didaktičkometodička pitanja nisu u sferi interesovanja ovih asocijacija. To je otvoren. čime se uspostavlja kontinuitet sa inicijalnim obrazovanjem. dinamičan i trajan proces učenja. U novije vreme. Francuskoj. Profesionalni razvoj nastavnika geografije. Kontinuirano. kao i osnaživanje socio-psiholoških komponenti nastavničkih veština Nova obrazovna politika koja se odnosi na inicijalno obrazovanje nastavnika prisutna je u gotovo svim zemljama Evrope. U većini zemalja Evrope profesionalni razvoj nastavnika geografije odvija se na nekoliko načina:  Cascade training – kaskadno usavršavanje. Male grupe eksperata obučavaju veće grupe savetnika. Francuska. literatura) omogućavaju nastavnicima geografije da saznaju novine u nauci. srednjih i učiteljskih škola realizuje Kraljevska škola za pedagoške studije u Danskoj (Усавршавање наставника у европским земљама. Istraživanja ukazuju da inicijalno obrazovanje ne može da bude dovoljno za celokupnu nastavničku karijeru. 232 . U manjem broju zemalja (Nemačka. naročito zbog velike šarolikosti u kvalitetu stručnog i pedagoškog obrazovanja (Комленовић. razvijaju veštine i sposobnosti koje treba da odgovore bržim promenama i izazovima sve zahtevnijeg društva. nadzornika i predavača u školama na regionalnom ili lokalnom nivou. Portugalija) stručno usavršavanje se organizuje na matičnom fakultetu. praktičnog rada i istraživačkih delatnosti u kome se dopunjuju znanja. u zemljama Evrope. namenski projekti nacionalnih ili međunarodnih organizacija u koje se uključuju pojedinci ili ekipe nastavnika i školske ustanove u saradnji sa lokalnim institucijama.Komlenović. Organizovane su ekipe instruktora koje edukuje veće grupe nastavnika na lokalnom nivou. usavršavanjem nastavnika geografije bave se razne profitabilne i neprofitabilne organizacije. nastavnički centri u Velikoj Britaniji.

nastavnim sadržajima. prepušteno je slobodnom izboru nastavnika (Комленовић. Д и Б. Ovaj način usavršavanja najprisutniji je u Velikoj Britaniji. Continuing education – kontinuirano obrazovanje koje se ostvaruje preko kurseva i seminara. nastavnici imaju izraženu potrebu za profesionalnim razvojem kao kontinuiranim procesom. U pojedinim zemljama ovakav vid stručnog usavršavanja je regulisan zakonskom regulativom i obavezan je za nastavnike. 2007). problemi kod obezbeđenja zamene časova (u vreme nastavnih dana) i nedostatak finansijskih sredstava. Ovaj način stručnog usavršavanja podrazumeva evaluaciju i kriterijume za napredovanje nastavnika. svakako je i stručno usavršavanje nastavnika koje je često neadekvatno. Posebno je značajno naglasiti da. nastavnim planovima i programima. mogu da steknu diplomu višeg nivoa. S tim u vezi zemlje Evropske unije usvojile su 2001. Ovakvi programi sadrže didaktičke inovacije.Organizacija profesionalnog razvoja nastavnika geografije u zemljama Evrope  Modular training – modularno usavršavanje. prema nalazima nekih istraživanja. Činjenica je da stručno usavršavanje treba da bude u skladu sa: strategijom obrazovanja. ujedno i potreba. nove metode i oblike rada. godine tri strateška cilja obrazovanja i obuke nastavnika koje je potrebno realizovati do 2007. finansijskom situacijom zemlje i škole. Distance training . računari.obrazovanje na daljinu. Za ovaj vid usavršavanja koriste se razni mediji. U nekim zemljama Evrope ovakav vid stručnog usavršavanja. satelitske komunikacije. Ostvarenost ovih ciljeva evaluiraće se definisanim kvantitativnim i kvalitativnim indikatorima koji treba da posluže većini zemalja da izrade sveobuhvatne strategije profesionalnog razvoja nastavnika (Klašnja. ograničeno ili je zanemareno duži vremenski period. Nastavniku se ponuđeni moduli    sa sadržajima koji su diferencirani po nivou složenosti i sa očekivanim ishodima. Sadržaji i metode profesionalnog razvoja nastavnika geografije Jedan od apostrofiranih problema u obrazovanju. Mišljenja eksperata koji se bave obrazovanjem i iskustva nastavnika potvrđuju da su najkvalitetniji oni vidovi stručnog usavršavanja koji objedinjuju teorijske sadržaje i praktičnu obuku uz aktivno učešće nastavnika. godine. diskovi. pedagoški časopisi i listovi. nove nastavne programe kao i novine iz geografske nauke. inicijalnim obrazovanjem i ličnim afinitetima nastavnika. 2007). 233 . Павловић. Kontinuiranim obrazovanjem nastavnici stiču nova znanja i veštine. evaluacijom učeničkih postignuća. (2) olakšan pristup svim sistemima i (3) otvaranje sistema ka spoljnom svetu (The concrete future objectives of education and training systems. audio i video kasete. kao i ostali vidovi. koji je dostupan svima i koji je usklađen sa savremenim dostignućima (Станковић. 2001). Najčešći razlozi su: mišljenje ili volje direktora škole. 2004). potrebom i vrstom škole. podrazumeva program za proširivanje i dopunjavanje znanja iz geografije. Ovakav vid usavršavanja ima za cilj da se nastavnici redovno informišu o novinama u: školskom zakonodavstvu. Ovi strateški ciljevi podrazumevaju: (1) unapređivanje kvaliteta i efikasnosti sistema obrazovanja i obuke u zemljama EU. In-service further training – dalje obrazovanje.

Multikulturalizam i evropska dimenzija u obrazovanju 8. nastavnička udruženja. nastavnicima sa značajnim radnim iskustvom. Didaktika i metodika geografske nastave (ocenjivanje. 2000). U nekim zemljama. Obrazovna i psihološka problematika (deca sa posebnim potrebama. U stručnom usavršavanju učestvuju: inspektori. Većina seminara se sastoji od teorijskog i praktičnog. dok iskusni nastavnici iz škola osnažuju didaktička i metodička iskustva polaznicima seminara. 2 i 3). Posebne specijalizacije iz geografskih disciplina 7. Zbog angažmana u specijalizovanim ustanovama za stručno usavršavanje. nastavnicima za dodatnu kvalifikaciju i nastavnicima različitog nivoa obrazovanja (Komlenović. Geografi koji su stalno zaposleni u centrima ili zavodima za stručno usavršavanje poseduju veliko i kvalitetno iskustvo u nastavi i dodatno su specijalizovani za stručno usavršavanje. objavljuje ih i na osnovu 234 . U većini zemalja Evrope prioritet se daje saminarima koji su direktno vezani za inovacije u nastavnom procesu (stavke: 1. Seminari su najčešće tematski organizovani i obuhvataju sadržaje i aktivnosti iz sledećih oblasti: 1. Svakako. Na ovaj način. nadzornici. Organizator seminara obrađuje podatke. Tribine su najčešće tematskog i teorijskog karaktera. nove tehnologije. u zemljama Evrope daje se veći značaj obrazovanju. Seminare za nastavnike u srednjim stručnim školama mogu organizovati institucije iz lokalne sredine koje su direktno zainteresovane za određeno područje rada (Усавршавање наставника у европским земљама. Oni su nadležni za usavršavanje vezano za obrazovnu politiku i novine u obrazovanju. U ulozi predvača su najčešće nastavnici i predavači sa institucija na kojima se stiče inicijalno obrazovanje. direktori škola i stručni saradnici. Vaspitno usmeravanje i profesionalna orijentacija 9. uključujući i kompjutere) 3.Đ. organizuju ih stručna udruženja i namenjene su ne samo nastavnicima geografije. oblici učenja. Predmetni kurikulum (struktura. Malinić U novije vreme. Evaluaciji programa stručnog usavršavanja daje se veliki značaj. postoje razlike u obliku i kvalitetu nastave u inicijalnom obrazovanju i u načinu prenošenja znanja i veština budućim nastavnicima geografije. Najčešće su to centri ili pedagoški zavodi za stručno usavršavanje. Sve ove institucije najčešće angažuju predavače i edukatore iz svoje ili drugih sredine. individualna i grupna nastava za učenje na osnovu sposobnosti učenika) 5. Seminare organizuju ustanove koje se razvijaju i usavršavaju u skladu sa državnom politikom i njenim odnosom prema obrazovanju. određene organizacione jedinice pri ministarstvima prosvete. nastavnici-edukatori u svojim školama imaju smanjen obim nastavnih i vannastavnih aktivnosti. Izrada nastavnih sredstava 4. savetnici. evaluacija se vrši interno. nevladine organizacije i asocijacije. problemska nastava. Stručno usavršavanje nastavnika geografije u zemljama Evrope najčešće je organizovano putem tribina i seminara koji su namenjeni različitim ciljnim grupama: pripravnicima. položaju škole u društvu i razvoju nastavničkog poziva. Seminari se najčešće evaluiraju na osnovu upitnika koji popunjavaju polaznici u toku ili na kraju seminara. Obično su angažovani za organizacione i tehničke poslove na seminaru. D.Komlenović. interaktivne nastavne metode i savremeni oblici rada. odnos nastavnik-učenik. 2004). sadržaj) 2. Očuvanje prirodnog okruženja i zdravlja 6. rad sa obdarenom decom. 2003). radioničarskog dela gde se teorijska znanja i veštine osnažuju ili dopunjuju. već i široj zainteresovanoj javnosti. Saradnja na relaciji nastavnik-roditelj: (Комленовић. radom ekstertnih timova ili u formi inspekcije. nastavnici dobijaju nova znanja iz sveta nauke.

postoje namenske stipendije međunarodnih organizacija (Evropski savet. Usavršavanje nastavnika geografije potrebno je internacionalizovati i u njega ugraditi evropsku dimenziju (Komlenović. a u nekim državama utiče na lično profesionalno napredovanje. Na evropskom nivou. kao i lična 235 . solidarnosti i širenju geografskog horizonta. iskusni nastavnici iz škola ili stručnjaci iz ostalih sfera društvenog života koji su zainteresovani za obrazovanje i usavršavanje nastavnika. pripravništva ili uvođenja u rad. stručna udruženja nastavnika. časopisa. polaganje testa nakon završetka seminara. Edukatori su eksperti iz nauke. Važno je napomenuti. i za ovakve seminare prijavljuje se mali broj polaznika. razumevanju. usavršavanja uz rad do profesionalnog napredovanja nastavnika. Ovakav način stručnog usavršavanja može značajno doprineti jačanju međunarodne saradnje. na osnovu čega može da se utiče na poboljšanje kvaliteta budućih seminara. finansijska orijentacija škole. doživotno usavršavanje je zakonom regulisano pravo i obaveza svakog pojedinca i pokriva sve oblasti institucionalnog i vaninstitucionalnog obrazovanja. zavode. a najčešće se odvija preko tribina. potrebe nastavnika. pogotovu ako se ima u vidu da je njegova metodologija nedovoljno razrađena. Zato je neophodno osmisliti programe za razmenu nastavnika. radionica. Međutim. počev od osnovnog/inicijalnog. u okruženju i na širem prostoru. Holandije i Norveške). programe za studijske boravke i putovanja u matičnoj zemlji. Postinicijalno obrazovanje i usavršavanje vezuje se za institute. Za sada. koje pružaju veoma stručna. razne nevladine asocijacije i organizacije. odnosno. vrednovanje pojedinačnih predavanja ili radionica.čiji su korisnici nastavnici geografije iz osnovnih i srednjih škola (najbrojniji su nastavnici iz Austrije. lokalne zajednice i drugih organizacija. Poseban vid usavršavanja nastavnika obuhvata praćenje naučne i stručne literature. Znanja i iskustva koja nastavnici stiču u procesu stručnog usavršavanja vrednuju se na način na koji ih nastavnik primenjuje u nastavi i mogu da utiču na profesionalno napredovanje pojedinaca. UNESKO) i instituta. usvojeni su strateški ciljevi obrazovanja i obuke nastavnika svih profila koji treba da doprinesu kvalitetu i efikasnosti sistema obrazovanja na nivou Evrope i u pojedinačnim zemljama. medija i informatičke mreže novine iz nauke i nastave prenose daljim korisnicima. U razvijenim zemljama. a koji prijavom na konkurs ostvaruju učešće na projektima tih organizacija. Inicijalno obrazovanje nastavnika organizovano je na univerzitetskim institucijama. geografska znanja i oskudna psihološko-pedagoška i metodička znanja i veštine. Problem kod ovakvog tipa evaluacije može predstavljati neadekvatna kritičnost nastavnika (preterano blag ili strog kriterijum vrednovanja). Evaluacioni listi najčešće sadrži pitanja koja se odnose na: očekivane ishode. da je proces evaluacije seminara veoma kompleksan segment strategije unapređivanja rada nastavnika. radionica i slično. predlog novih tema. oblike i načine stručnog usavršavanja najčešće utiču državna politika u oblasti obrazovnog sistema. što može dovesti do nerealnih zaključaka o kvalitetu seminara u celini ili nekih njegovih delova Polaznicima seminara poseban problem stvara samoevaluacija odnosno.Organizacija profesionalnog razvoja nastavnika geografije u zemljama Evrope rezultata procenjuje da li je ostvaren postavljen cilj. iako po njegovom završetku nastavnici dobijaju sertifikat koji ima određenu težinu. obrazovne institucije imaju razvijenu izdavačku delatnost i preko praktikuma. za sada ne postoji konsenzus oko koncepcije i strukture stručnog usavršavanja nastavnika geografije. lokalne sredine. Svetska banka. studijskih putovanja i razmene nastavnika. zbornika radova. seminara. Za ovakav vid stručnog usavršavanja neophodna je finansijska podrška škole. Na organizaciju. Zaključak Profesionalni razvoj nastavnika. 2005).

Ђ. Literatura 1. Грчић. 10. pp. 2. (12-32). (2006): Узроци школског неуспеха. 29. стр. (прир): Србија и савремени процеси у Европи и свету (177-188): Београд: Географски факултет.. В.Đ. Ne sme se zaboraviti činjenica da kvalitetan obrazovni sistem zahteva visoko obrazovane nastavnike koji podržavaju socijalne i kulturne dimenzije obrazovanja. 4.Komlenović. Đ. Malinić motivacija nastavnika. Rawling. (2003): Organizacija geografske nastave u školskim kurikulumima u svetu i primena iskustava u nastavi geografije Srbije. M. Усавршавање наставника у европским земљама (2000) Београд: Министарство просвете. Максић (прир. S. Комленовић. 5. Beograd: EDP i CIDA. Klašnja. Д и Б. Глобус. E. D. Number 2. Novi Sad: Prirodno-matematički fakultet. doktorska disertacija. Павловић (2007): Нове улоге и професионални развој наставника у времену промена у Гашић-'Павишић С. i S. (2005): Европска димензија у настави географије у Стаменковић. Малинић. у С. (1995/96): A School Geography for the Twentry-First Century? The Experience 7. The concrete future objectives of education and training systems (2001): Brisel: Savet evropske zajednice. The International Journal of Social Education. и С. Vol. Д. Београд: Институт за педагошка истраживања. 11. (2007): Profesionalni razvoj nastavnika u evropskim zemljama u VanBalkom. С. Ђ. D. (2004): Професионални развој наставника. kao i razvoj učeničkog potencijala. Станковић. 236 . и М. Рудић. 10. бр. 6.): На путу ка друштву знања (119-132). 8. Крњајић (прир): Претпоставке успешне наставе (229-254). Београд: Завод за унапређивање образовања и васпитања и Интерсистем. 3. Mijatović (prir): Stručno usavršavanje: iskustva edukatora za edukatore (19-37 ) . Београд: Институт за педагошка истраживања. (2007): Развој наставе географије у Србији. of the Nacional Curriculum in England and Wales. 129 -134. 9. Komlenović. Комленовић..

podrinjsko selo. jačanje lokalnih zajednica Abstract Last year. Anthropology and Social Inquiry The University of Melbourne Victoria 3010 Australia Abstrakt Prošloga ljeta. kratkoročna posjeta malobrojnim povratnicima. Ron Adams.Zbornik radova PMF 4 i 5. Ova najavljena. Kroz kritički osvrt na iskustveno učenje. etnografsko istraživanje.postali su aktivisti i zastupnici jedne „nevidljive“. kreirao i uspješno realizirao istraživačko-obrazovni projekat/predmet iz socijalne antropologije namijenjen grupi studenata iz Australije. School of Philosophy. zajedno sa svojim kolegom prof. upoznati studente s devastirajućim efektima genocida na lokalne zajednice u BiH. 237-250 (2007-2008) Originalni naučni rad INOVATIVNI NAČINI IZVOĐENJA NASTAVE IZVAN UNIVERZITETSKIH UČIONICA: "ISKUSTVENO UČENJE" KAO NASTAVNI METOD U VISOKOM OBRAZOVANJU I NAČIN PODRŠKE LOKALNIM ZAJEDNICAMA KOJE SU PREŽIVJELE GENOCID U BIH TAKING HIGHER EDUCATION BEYOND THE CLASS ROOM: EXPERIENTIAL LEARNING IN HIGHER EDUCATION AND CAPACITY BUILDING IN POST-GENOCIDE COMMUNITIES IN BIH Hariz Halilović. iz prve ruke tj. rezultirala je nizom plodotvornih aktivnosti za vrijeme i nakon boravka u selu. Etnografsko istraživanje. learning based on their first-hand experiences while conducting fieldwork in those communities. mladih ljudi povezanih uzajamnim osjećajem univerzalne odgovornosti .mogu upotrijebiti kao nastavni metod ali istovremeno i način podrške i jačanja lokalnih zajednica koje su predmet izučavanja. which was location of a ten-day-long fieldwork conducted by the students and . the author of this paper. demografski devastirane i socijalno marginalizirane lokalne zajednice u dalekoj istočnoj Bosni. together with his colleague Prof. a koje se pokušavaju rekonsturirati. u ovo nekad živopisno selo na Drini.bazirane na kreiranju i ispitivanju znanja u praksi . inovativni nastavni metod u visokom obrazovanju. autor nudi ideje i konkretne prijedloge kako se slične inicijative . Ključne riječi: iskustveno učenje. 25 „stranaca“. je vezano za jedno.e. i.djeluj lokalno!“ . iskustvenim učenjem (experiential learning) i terenskim istraživanjem. Ron Adamsom. The aim of the project was to enable the students to learn about devastating effects of genocide on the local communities in BiH through ‘experiential learning’. elaborirano u radu. koje je prošloga ljeta bilo lokacija desetodnevnog boravka i terenskog istraživanja australskih studenata i njihovih predavača. cilj ovog rada je ukazati na stvarni potencijal koje iskustveno učenje i etnografsko-istraživački rad mogu imati na iniciranje pozitivnih promjena u lokalnim zajednicama afektiranim genocidom. U zaključku. potpuno uništeno. developed and successfully implemented a research/educational project as a subject for a group of Australian university students studying social anthropology. „pronaći“ i održati u novim društveno-političkim okolnostima. kao popularni. autor ovog rada je. Projekat je imao za cilj. Bez obzira na geografsku udaljenost i kulturološke različitosti. The ethnographic research elaborated on in the paper relates to a destroyed village in Podrinje.po onoj „Misli globalno .

Jean Piaget-a 3 i Kurt Lewin-a 4 . 238 . kaže: „Čujem i zaboravim. In conclusion. the aim of this paper is to point out to the real potential that experiential learning and ethnographic research can have on fostering a positive change in postgenocide communities trying to reconstruct. Key words: experiential learning. demographically decimated and socially marginalised local community in faraway eastern Bosnia.edu.act local! – have become activists and advocates of an ‘invisible’.n. Halilović their teachers. empowerment of local communities Uvod Ovaj rad predstavlja sintezu teorije iskustvenog učenja i personalnog narativa o jednom studijskom putovanju u Bosnu i Hercegovinu (BiH). I do and I understand.piaget. Zahvaljujući njegovom radu.ukw. By critically reflecting on experiential learning as an increasingly popular teaching method in higher education. I see and I remember.pl/index. young people sharing mutual commitment to universal responsibility as per ‘Think global . pedagoški pristup ovom projektu baziranog na iskustvenom učenju (experiential learning).siu. utemeljitelj socijalne psihologije. poznat po svojim teorijama o učenju i znanju.e. 1995.http://www. David Kolb (1984. teorije kognitivnog razvoja i konstruktivne teorije znanja. iskustveno učenje – je sigurno najstariji pedagoški metod. švicarski filozof. Despite the geographical distance and cultural differences.gutenberg. Vidim i sjetim se. This short-term visit to the once vibrant and picturesque village in Drina Valley has resulted in many positive outcomes during and after the visit. 450 BC..php) ili na linku. 2001). Jedna Konfučijeva izreka. Experiential learning ili learning by doing – tj.lewincenter. Više o idejama ovog utjecajnog filozofa može se naći na webstranici The Jean Piaget Society: http://www. Uz kritički osvrt na neke bitne aspekte vezane za iskustveno učenje i etnografsko istraživanje. 3 Jean Piaget 1896 –1980). Uradim i razumijem“. the author offers some ideas how similar initiatives – based on creating and testing knowledge in practice – could be applied as both teaching method and a way to empower local communities. 25 ‘foreigners’. Confucius c. U uvodu ovoga rada najprije će biti sažeto predstavljena teorijska podloga tj. kao i radu drugih suvremenih teoretičara iz ove oblasti. ‘re-discover’ and sustain themselves in the new socio-political realities. 1 Uzimajući ovu jednostavnu mudrost kao idejnu platformu te oslanjajući se na ideje John Dewey-a 2 . koja datira oko 450 godina p. razvio je pedagoški model tj.org/thinkers/etlewin. poput Graham Gibbs-a (1987) i Peter Jarvis-a (1987). američki teoretičar pedagogije. cilj ovoga rada je da ukaže na stvarni potencijal koji znanstveno-istraživački i obrazovni rad imaju na iniciranje pozitivnih promjena u lokalnim zajednicama nakon genocida. Više o radu John Dewey-a može se naći na web stranici The Center for Dewey Studies: http://www.) 2 John Dewey (1859 –1952) je bio lider progresivnog obrazovanja u SAD početkom XX stoljeća.org/. je poznat po istraživačkom radu iz oblasti grupne dinamike i organizacijskog razvoja. 4 Kurt Zadek Lewin (1890 .edu/~deweyctr/.infed. Poznat je po svom radu iz oblasti filozofije te jedan od utemeljitelja filozofske škole pragmatizma. Neki od radova ovog istaknutog filozofa obrazovanja poput ‘Democracy and Education: an introduction to the philosophy of education’ i ‘Moral Principles in Education’ su dostupni na webstranici Project Gutenberg: http://www.1947). je autor niza publikacija iz oblasti epistemologije. Više o idejama ovog znanstvenika može biti nađeno na oficijelnoj webstranici The Kurt Lewin Center for Psychological Research (http://www.htm. iskustveno učenje je 1 Prevedeno s engleskog: I hear and I forget. ethnographic research.H.org/browse/authors/d#a446. teoriju učenja zasnovanu na direktnom iskustvu.

Inovativni načini izvođenja nastave izvan univerzitetskih učionica ponovo „otkriveno“ i popularizirano i sve više se primjenjuje u visokom obrazovanju.). Planiranje iskustva treba uključiti bitne stavke kao što su: akcioni plan (kako primijeniti teoriju i opće znanstvene principe na terenu). formulirati probleme (dozvoliti studentima da formuliraju probleme kao i načine kako da ih riješe). Ovo često zahtijeva temeljite pripreme i refleksivnost odnosno evaluaciju i artikuliranje direktnog iskustva u tzv. (1995). svrsishodnog i dugoročnog učenja. ciljevi i kriteriji i taj dokument treba da služi kao ugovor između studenta ili grupe studenata i nastavnika/vođa putovanja). ne samo u tehničkim i prirodno-znanstvenim disciplinama (sciences) nego i u društvenim oblastima (arts) koje su tradicionalno vezane za konzvervativne metode učenja (knjige. 239 . 2) promatranje i „refleksiju“ (kritički/analitički osvrt) na dato iskustvo. dakle. Kolb-a (1984. odrediti ciljeve. 3) formuliranje apstraktnih koncepata i teorija nakon „refleksije“ i 4) testiranje (provjera) novih koncepata (kroz ponavljanje). 1995. Kolb (1984) dijeli iskustveno učenje u četiri uzajamno povezane faze: 1) konkretno iskustvo. Sintetizirajući koncepte razvijene od strane ova dva suvremena teoretičara iskustvenog učenja. testiranje ideja i pretpostavki u praksi. razviti jasne kriterije koji će se koristi za evaluiranje rezultata. David Kolb definira iskustveno učenje kao „filozofiju i metodologiju kojima se pedagozi ciljano tj. Graham Gibbs (1987) ističe da iskustveno učenje nije pasivna praksa nego aktivno izučavanje. D (1984. može se dobiti „recept“ za iskustveno učenje koji se sastoji od nekoliko bitnih elemenata. teoretsko znanje. 2001) i Kolb et al. uključuje direktan kontakt sa fenomenima koji su predmet izučavanja. Uloga pedagoga je da osmisli. Iskustveno učenje zahtijeva od učesnika holistički pristup tj. 5 Vidi Kolb. lista zapažanja (usmjeriti studente da ciljano istražuju). znanje od opće i univerzalne primjenjivosti i relevantnosti. On također smatra da iskustveno učenje nije otkrivačko učenje (discovery learning) jer sve aktivnosti moraju biti pažljivo dizajnirane od strane predavača a studenti trebaju „obraditi“ svoje iskustvo na kritički način. planski uključuju u direktna iskustva i fokusiranu reflesivnost sa studentima s ciljem sticanja i testiranja znanja ili učenja konkretnih vještina“ 5 . Iskustveno učenje. organizira i rukovodi direktnim iskustvima čiji cilj je da dovede do istinskog. primjenu raznih perspektiva i znanja. 2001) i Gibbs-a (1987). i ugovor o učenju (uključiti sve bitne nabrojane elemente kao što su akcioni plan. kabinetska predavanja i sl.

Ostale metode vezane za simuliranje stvarne situacije iskustvenog učenja obuhvaćaju igrokaze. dijagnozu problema.). pored tradicionalnih predavanja u učionicama. postavljanje i formuliranje „pravih“ pitanja. Postoji niz nastavnih metoda koji se mogu primijeniti za „simuliranje“ tj. 2) izvođenje studijskog putovanja i 3) obrada. Sama grupna dinamika i život i rad u grupi su sastavni dio iskustvenog učenja. odgovorima i listama zapažanja.ako ne i nužno unaprijed dogovoriti i definirati uloge članova grupe. korištenje audio i video snimaka. analiza i evaluacija nakon završetka putovanja. Predmet pod nazivom “Posljedice genocida i prisilnog raseljavanja – Studijsko putovanje u Bosnu i 240 . U skladu s Kolbovim konceptom o iskustvenom učenju Porth (1997) smatra da studijska putovanja moraju uključiti tri osnovna elementa: 1) pripremni program. akademsko učenje. U zavisnosti od veličine grupe i vrste iskustvenih aktivnosti. poznata je činjenica da u oblasti visokog obrazovanja diljem svijeta još uvijek preovladava klasično tj. predviđanje rezultata. iskustava. Studijska putovanja su vjerovatno najpopularniji vid iskustvenog učenja za mnoge studente. zajedno sa svojim kolegom Ron Adams-om. u nekim slučajevima je preporučljivo . tj. članci itd. rad na slučaju. Prošloga ljeta (juli-avgust 2007. Dobar primjer studijskog slučaja. treba uključiti razumijevanje situacije. ocjenjivanje pojedinaca od strane grupe. diskusije o upitnicima. Rotacija uloga je poželjna. prepoznavanje i svjesnost sopstvenih emocija. Ovaj vid iskustvenog učenja kombinira putovanje i obrazovanje kroz fleksibilne načine izvođenja nastave i učenje u stvarnim situacijama. mnogi univerziteti sve više prakticiraju redovna ili sporadična odstupanja od ovog dominantnog obrazovnog metoda. Međutim. učenje u kontroliranim. non-verbalna komunikacija i uloga govornih pauza te pozitivan doprinos grupnoj dinamici. uzajamno intervjuiranje učesnika te pisanje pojedinačnih i grupnih izvještaja. Hutchings K et al. Halilović Povećanje pažnje i usredsređenost na unaprijed definirane ciljeve. Simuliranje iskustva je također bitan element iskustvenog učenja. bazirano na akumuliranju informacija vezanih za određeni predmet bez direktnog iskustva vezanog za temu studiranja. strukturirane de-briefing sesije. pokusnim uvjetima. samoocjenjivanje. reprezentacije stvarnih događaja te korištenje i analizu relevantnih materijala kao što su dokumentarci. Neki od njih su rad na opisanim stvarnim ili izmišljenim slučajevima (case studies) na teme za koje je iskustveno učenje vezano. razmjena prikupljenih informacija. U simuliranje treba također uključiti i ocjenjivanje. filmovi. se ostvaruje kroz niz praktičnih aktivnosti kao što su: vođenje zabilješki. biranje između alternativnih rješenja te formuliranje rezultata i analizu. vježbe aktivnog slušanja. Bosnian Study Tour U predstojećem dijelu ovoga rada opisana su iskustva „iz prve ruke“ vezana za studijsko putovanje kao vrstu iskustvenog učenja. Razmatranje i refleksije iskustva se mogu ostvariti kroz niz konkretnih aktivnosti kao što su: pisanje dnevnika.H. kreiranje alternativnih rješenja. Studijska putovanja kao vid iskustvenog učenja Bez obzira na teoretsku podlogu i empirijsku potvrdu o pozitivnom doprinosu iskustvenog učenja profesionalnom i personalnom razvoju studenata. fotografije. autor ovog rada je koncipirao i realizirao istraživačko-obrazovni projekat/predmet za grupu australskih studenata. zbog svoje kompleksnosti i niza direktnih. (2002) ističu da studijska putovanja. za vrijeme iskustvenog učenja. pitanjima. strukturirane diskusije. face-to-face. imaju podjednaku važnost za osobni i za profesionalni razvoj studenata.

nužno je „zaviriti ispod površine“ te se što više približiti svojim ispitanicima. kao i bilo kojeg drugog znanstvenog istraživanja. Ustvari.od učešća na seminarima i međunarodnim konferencijama. vrlo personalno i porodično vezan. tj. najprije u Grazu. antropolozi nastoje izvući neke univerzalne pouke i razviti teoretske koncepte te doprinijeti razumijevanju socio-kulturoloških posebnosti i fenomena koji prevazilaze okvire lokalnih zajednica (Eriksen 2001). danas u okviru Republike Srpske (RS). živjeti sa njima. disaster tourism nego dio akreditiranog predmeta koji je uključio sve bitne aspekte iskustvenog učenja.Inovativni načini izvođenja nastave izvan univerzitetskih učionica Hercegovinu“ (Bosnian Study Tour 2007 – BST) je izazvao veliku zainteresiranost australskih studenata i akademskih kolega. lokalnih grupa. negdje u centralnoj Bosni 6 . jeste zaštita identiteta ispitanika ukoliko bi isti bili izloženi bilo kakvom riziku ili šteti. Etnografski rad norveške antropologinje Tone Bringa i njeni pisani i filmski zapisi o „njenom selu“ Dolina. tj. a teme koje istražujem su skoro identične nazivu studijskog putovanja. Da bi se razotkrili ti suptilni. Bitno je naglasiti da jednomjesečno putovanje australskih studenata iz dalekog Melbourne-a nije bilo turistička ekskurzija niti tzv. socijalne veze. nepisani „zakoni“. iziskuje vrijeme. namjera autora je povesti zainteresiranog čitatelja na zamišljeni put u to zaboravljeno istočno-bosansko selo.održavaju i konstruiraju svoj grupni identitet. promatrati ih. autor se ne razlikuje od ostalih kolega antropologa koji svjesno koriste narativni metod kako bi ono o čemu istražuju i pišu što bliže približili svojoj publici. kodovi i pravila po kojima lokalne grupacije (pre)žive. održavaju se i (re)konsturiraju svoj identitet. genocidom devastiranom selu u istočnoj Bosni. vođenje 6 Jedan od važnih etičkih postulata etnografskog istraživanja. ja sam svoj etnografski projekt prilagodio tj.bilo da se radi o lokalnim plemenskim zajednicama bilo o pripadnicima globalnih elita . jednomjesečno studijsko putovanje je uključilo niz aktivnosti koje su bile dio iskustvenog učenja . ukratko postati insider. proširio istraživačkoedukativnim boravkom grupe australskih studenata u „etnički očišćenom“. Konačno. a potom u Sarajevu. ili onome što je od tih života još ostalo. preuzimajući ulogu naratora u prvom licu. U ovoj želji. 241 . običaji. strpljivost. Na primjeru specifičnih. participirati u njihovom svakodnevnom životu. usredsređenost i studiozno proučavanje lokalne kulture ispitanika. pa sam možda baš stoga želio svoju subjektivnost izbalansirati neutralnošću kolega i studenata s drugog kraja svijeta koji sa Bosnom i Podrinjem nisu imali nikakve veze. koje je predmet mog dugoročnog istraživanja.te kulminiralo terenskim istraživačkim radom (fieldwork) i desetodnevnim boravkom u jednom „zaboravljenom“ i „etnički očišćenom“ selu u istočnoj Bosni. Kroz „putovanje“ u narativ. Moj etnografski rad je također vezan za nekoliko lokalnih sredina u Bosni i Hercegovini (i drugim dijelovima svijeta). cilj svakog antropologa jeste da što bliže doživi. Nakon temeljnih priprema u Australiji. godišnjice genocida u Potočarima . od priprema kroz teoretsku nastavu. Za razliku od Tone Bringa. zabilježi i prenese (ne)obične ljudske priče te da razotkrije neke „zakone“ po kojima se socijalne grupacije . koji počinje na ovom mjestu. preko terenskog istraživanja (fieldwork). što ponekad nije jednostavno izbalansirati Ovaj način ili metod kvalitativnog istraživanja. do prisustvovanja komemoraciji 12. ali istovremeno zadržati svoj istraživački fokus i profesionalnu distancu. Stoga i Dolina nije stvarno ime sela koje je bilo predmet istraživanja Tone Bringa. koje su predmet istraživanja. su primjer briljantne etnografije jedne semi-ruralne sredine u BiH. u jednu posebnu priču o običnim ljudima i njihovim (ne)običnim životima. pogotovo za njen istočni dio. nazvan etnografija. ja sam za Bosnu. norme. utjecaj nasilja na lokalne zajednice. Podrinje.

studenti su i naučili neke bitne riječi. a pored domaćih studenata ljetnu školu su pohađale i grupe studenata iz regiona. a seminari. 7 Naši domaćini u Sarajevu su bili Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava i Međunarodna asocijacija istraživača genocida (International Association of Genocide Scholars) . utiscima i sopstvenom iskustvu. studenti su učestvovali na Međunarodnoj konferenciji o genocidu i prevenciji genocida. na kome su prikazani odabrani filmovi bh autora . socijalne.i po prvi put se okusila zeljanica. zainteresiranost studenata je bila iznad svih naših očekivanja. oko 2/3 su bile djevojke i 1/3 mladići (što je otprilike struktura studentske populacije na fakultetima društvenih znanosti u Australiji). kao gosti Word University Service-a (WUS) i European Center for Teaching and Research in Human Rights (ETC) pri Graz univerzitetu. socijalni rad i žurnalizam. koji su pokrili teorijski dio predmeta i važne logističke detalje. političke nauke. U BiH Za vrijeme boravka u Sarajevu. od pedesetak prijavljenih kandidata.. pored slušanja izlaganja vodećih svjetskih i lokalnih eksperata iz područja genocida i političkog nasilja. međunarodne odnose. Iako neočekivano. odabrali smo 23 najentuzijastičnija i akademski najkompetentnija studenta koji su nas svojim pismenim prijavama i u pojedinačnim usmenim intervjuima ubijedili da su adekvatni kandidati za učestvovanje u jednom ovakvom projektu. izbjeglice. g. europskih zemalja i Sjeverne Amerike. U Grazu su studenti učestvovali na predavanjima na kojima je govoreno o mjestu i ulozi BiH u europskim integracijama te saznali o stanju ljudskih prava u regionu viđenih iz perspektive austrijskih stručnjaka. pored ostalog. međutim. Štaviše. Namjera nam je bila povesti grupu od 15 studenata. Na trosatnim seminarima. Nakon cjelodnevnog Bosnian Film and Cultural Festival-a. Uz to. u Austriji. uže specijalizacije (majors) koje su studenti studirali uključili antropologiju. australski studenti su učestvovali u programu ljetne škole „Zločini protiv čovječnosti i međunarodno humanitarno pravo“ organizirane od strane Studentske asocijacije Pravnog fakulteta. Prije polaska Iako smo kolega Adams i ja razvili jasne kriterije za prospektivne učesnike na studijskom putovanju u BiH te pored činjenice da su studenti snosili najveći dio troškova puta. studenti također prezentirali svoj vlastiti workshop na kojem su izložili svoje ideje o ulozi studenata i visokog obrazovanja u sprječavanju genocida i tretiranju posljedica genocida. razgovorima. Starosni prosjek studenata je bio oko 21 godinu. raseljena lica (IDPs). sirnica i ćevapi . Također smo imali prijem kod Gradonačelnika grada Graza. ljudska prava. 7 Na konferenciji su. jula. ICTY (Haag Tribunal). kulturne i političke posljedice rata u BiH te o bitnim aspektima kulture i historije BiH i regiona.sve je bilo spremno za pokret. Halilović dnevnika i zabilješki (fieldnotes) do pisanja akademskih eseja baziranih na pojedinačnim opservacijama.H. od 7. čiji su studenti prethodno postali članovi 242 . studenti su. tj. Bosnian Study Tour je boravila tri dana u Grazu. do 14. etničko čišćenje. su počeli početkom marta. pozdrave i fraze na našem jeziku. dok su fakulteti. U Austriji Prije dolaska u Sarajevo. Putovanje je bilo planirano za početak jula 2007. bili upoznati sa konceptima i temama kao što su genocid. Australija je bila najbrojnije zastupljena zemlja.

Nakon prilično lagodnog i ugodnog boravka u Sarajevu uslijedilo je višesatno putovanje regularnom autobusnom linijom. a onda „prebacivanje“ do Klotijevca. premali da bi u njega mogla stati i trećina studenata. u zadnjem trenutku. Klotjevac je tradicionalno bio poznat po svojim hrabrim splavarima i živopisnim slapovima. bio „pošteni Srbin“ i nekada je bio jedan od vozača koji su redovno vozili na relaciji Srebrenica-Klotjevac. Osim dva studenta za koje je prisustvovanje ovom tužnom događaju predstavljao preveliki psihički i emotivni napor te su odlučili ostati u Sarajevu. duboko u Podrinju. g. sredinom 1960-tih. Znači. kasno poslijepodne. Od kulturnih znamenitosti studenti su upoznali kulturno-historijske spomenike i institucije u Sarajevu. Prije nego što je potpuno uništen kao ljudska nastamba. Klotjevac Odlazak u selo Klotjevac 8 . je bio dobrovoljan. Studenti su bili nekoliko mjeseci unaprijed najavljeni i naš dolazak očekivan. a kamoli mnogobrojni prtljag. kako nam je sam otkrio. gdje smo čekali da se nešto desi. sticajem sretnih okolnosti i nakon dogovora sa vozačem autobusa koji je „slučajno“ zastao ispred nekadašnje robne kuće u Srebrenici. jula 2007. autobus nikada više nije vozio za Klotjevac. nekada popularnu turističku destinaciju u srebreničkoj općini. njih pun autobus. koji je s jeseni puhao iz kanjona Drine. Vozač je. U Sarajevu su studenti uspostavili kontakte sa lokalnim i međunarodnim vladinim i nevladinim organizacijama te se povezali sa lokalnim i stranim studentima. Uz to. Smješten na lijevoj obali Drine. 8 Klotjevac je također ponekad pisan i izgovaran kao Klotivac i Klotijevac. do tog dana jula 2007. a i rješenja iznađena. Klotjevac je bio poznat po ljepoti drinskog jezera i oštrom vjetru zvanom Sopur. Blagaj na Buni. prema Višegradu. Počitelj i Međugorje. zbog vikenda i drugih obaveza naše „kontakt osobe“ nisu bile u Srebrenici. u 1992-95. Nakon toga. konačno smo. pa smo se morali sami snaći za prijevoz. 243 . To je bilo prilično potresno iskustvo za sve studente. mnoge neočekivane prepreke su se pojavile. posjetili Mostar. svi ostali su svojim prisustvom komemoraciji željeli iskazati svoje poštovanje žrtvama genocida i solidarnost sa preživjelima. udaljen 28 km od Srebrenice i 48 km od Višegrada. bili na putu prema našoj krajnjoj destinaciji. onakav kakav je nekad bio. nekoliko studenata je razgovaralo o mogućnosti volontiranja u lokalnim nevladinim organizacijama u BiH. Također. Srećom. Prijevoz koji su nam lokalni predstavnici vlasti u Srebrenici bili obezbjedili je bio jedan mali kombi. kao po pravilu „očekuj neočekivano“. agresiji na BiH. je bio završni dio jednomjesečnog putovanja. a odlazak na komemoraciju i dženazu u Potočarima 11. niti je bilo putnika za Klotjevac niti se put smatrao dovoljno sigurnim. grupa studenta iz Australije. Međutim. Rekonstrukcja uništene lokalne zajednice Ovdje bih napravio malu digresiju i predstavio Klotjevac. Tradicija splavarenja je prekinuta izgradnjom hidro-elektrane Perućac i formiranjem 56 km dugog akumulacionog jezera između Bajine Bašte i Višegrada. su bili prvi putnici u prvom autobusu koji se nakon rata uputio za ovo uništeno selo.Inovativni načini izvođenja nastave izvan univerzitetskih učionica Zajedno sa ostalim delegatima konferencije studenti su učestvovali na komemoraciji 12. s polaskom u 7 ujutro iz Sarajeva do Srebrenice. godišnjice genocida u Potočarima. na samoj granici sa Srbijom. a bio je zadnji koji je vozio za Klotjevac u proljeće 1992.

brojni dani u godini. 11 U svom dokumuternom-istraživačkom filmu o stećcima Zehrudin Isaković je zabilježio identičan obred u hercegovačkom selu Jezero kod Uloga. pogotovo petkom kada bi na džumu namaz dolazili muškarci iz Klotijevca i okolnih sela. npr. Wilkesa koji je istraživao ostatke ilirske kulture u BiH i koji tvrdi da je Klotjevac bio razvijeno ilirsko naselje još u 2. Halilović Smješteno između planina Sušice. Klotjevac se također spominje u radovima britanskog historičara John J. zbog anonimnosti studije. su bili poznati po svojoj bijeloj džamiji. rimske. a neki su uništeni proširenjem puta i općom nebrigom vlasti. „godovi“ kao „Vodena Marija“ i „Ognjena Marija“ su bili dani na kojima se određeni poslovi nisu radili.bajinaBašta. U samom selu i u njegovoj okolici nalazi se više desetina dobro očuvanih stećaka. žitelji Klotijevca. Nažalost. koja je više puta iznova građena i dograđivana. na nadmorskoj visini od 280 metara.e. bogumilska i kršćanska) bila potpuno integrirana u vjerske i narodne običaje muslimana Klotijevca koji su činili stopostotno. Osim ovakvih i sličnih rituala lokalnog stanovništva u Klotijevcu.html ili http://www. dubok između 700 i 1000 metara.tara.yu/indexeng. slavenske i otomanske kulture. poznati bosanski etnolog i vjerovatno najveći skupljač narodnih predanja u BiH.n. Bajina Bašta Portal na www. godine. 10 U obimnoj studiji.H. Iako malo poznat izvan Podrinjskog regiona. 10 Bogata kulturna historija Klotijevca je rezultirala u specifičnoj lokalnoj kulturi u kojoj su predislamska vjerovanja (paganska. se smatra ne samo najživopisnijim i najljepšim dijelom toka Drine nego predstavlja i treći kanjon po dubini u svijetu (nakon Colorado kanjona u US i Tara kanjona u CG) 9 . za vrijeme sušnih godina učile su se „kišne dove“ i poljevali vodom stećci. na bosanskoj. Skoro da je vrlo izvjesno da su se neki običaji iz tadašnjeg Klotijevca našli i u antologijskoj studiji Vere Erlich (1964) Porodica u Trasnformaciji. dijelili informacije. „Vikendaši“ su dolazili s obje strane Drine (Srbije i BiH). a mala djeca su poticana na plač za vrijeme obreda kako bi se Bog (ili bogovi?) smilovao i prekinuo sušu. Npr. a tu se nalazio i ljetni kamp studenata fakulteta fizičke kulture (DIF) s Beogradskog univerziteta. na srbijanskoj strani. poslovi koji uključuju kopanje zemlje ili mućenje vode.org. jezero je duboko 90 metara. 244 . ugovarali poslove. a džamija je služila kao centar duhovnog i socijalnog života sela. autora Jovana Deroka. U periodu izmedju dva zadnja rata. stoljeću p. razgovarali. koja je obuhvatila 300 sela u raznim dijelovima Jugoslavije krajem tridesetih godina XX stoljeća.com/bbportal/main/river/facts/river_facts_e. Klotjevac između I i II svjetskog rata je opisan u monografiji iz 1939. autohtono stanovništvo sela do 1992. 11 Bez obzira na poštovanje i održavanje svoje predislamske duhovne i materijalne tradicije. srednjovjekovne tvrđave povrh Klotijevca i legenda o njegovoj gospodarici Jerinji su dio usmenog predanja stanovnika Klotijevca koje je zabilježio i pokojni Vlajko Palavestra. uključujući i mnoge detalje iz muslimanskih sela u Podrinju. 9 Prema informacijama Zavoda za turizam Bajina Bašta. Pred sami rat broj vikednica u Klotjevcu se približavao broju kuća strarosjedilačkog stanovništva. Ostaci Starog grada tj. a 24 km dug kanjon Drine između Klotjevca i Žepe. Vera Erlich opisuje porodične i druge običaje u više sela u Bosni i Hercegovini. Klotivljani. keltske. imena sela nisu navedena ali postoje indicije da je dobar dio opisanih običaja mogao upravo biti iz Klotjevac i okolnih sela. i u kojoj su se redovno održavali vjerski obredi. mnogi stećci su potopljeni prilikom punjenja akumulacionog jezera.html. tzv. Klotijevac ima dugu historiju o čemu svjedoče ostaci ilirske. Zbog toga ne čudi da su Klotjevac i okolna sela uz Drinu bili popularna turistička destinacija tokom ljetnih mjeseci. i planina Zvijezde i Tare.

Užicu. Međutim. gravitirajućim selima Prohići i Urisići ukupno imao 1047 stanovnika. Vogošći. Smješteni smo u dvije popravljene kuće. sve kuće i građevine srušene i spaljene. u Bajinoj Bašti. razreda). većinsko bošnjačko stanovništvo je. Takvu sliku nisu vidjeli već duže od 15 godina i sigurno ih je podsjetilo na vremena kada su ovim selima redovno. Pored stalnih povratnika. 245 . obrazovanju i politici kako u lokalnoj regiji tako i diljem zemlje. kako se hipokritički reducira genocid počinjen u BiH. Mnogi Klotivljani. u poređenju sa desetinama do temelja srušenih i spaljenih kuća svuda oko nas. g. svih 12 osoba . kao i „na privremenom radu“ u Austriji i Njemačkoj. pogotovo generacija nakon drugog svjetskog rata. a nemali broj njih su bili na istaknutim pozicijama u privredi. prodavnice. satkana u mozaiku od plavozelene vode jezera. dočekani smo uz osmijehe i zagrljaje kao najbliži rod. zajedno sa hiljadama protjeranih Podrinjaca. mnogi pobijeni. spas potražilo u Srebrenici. Beogradu i drugim mjestima tadašnje Jugoslavije..Inovativni načini izvođenja nastave izvan univerzitetskih učionica Stanovnici Klotjevca su zaposlenje nalazili u industriji u općinama Srebrenica i Bratunac. Ipak... Klotijevac je . Boravak australskih studenata u Klotijevcu Sam dolazak u Klotjevac. na kojima su rupe od granata i tragovi paljevine još bili jasno vidljivi. zarasle ruševine nekadašnjih domova uz tek poneki trag života. često pripadnici tri generacije. u selu su još bili i preživjeli iz tri porodice koji sada žive svoje izbjegličke živote u Njemačkoj i Holandiji.. autobusna stanica. zelenila drveća. prirodna harmonija.koje sada čine povratnici iz četiri porodice. prolazili đački. Klotjevac je izgledao nadrealno. U narednih deset dana dijelili smo životne uvjete u kojima i povratnici. danas nastanjenih u Tuzli. kao i putovanje kroz mjesta gdje su nekada bila sela. Sve je izgledalo kao da je rat tek stao. u više navrata dnevno. povratnika na koje smo naišli. otkupna stanica. od kojih su. riječna luka… U toku rata svi žitelji iz ovog područja su protjerani. osim 14 Srba. Oko 90% muške populacije Klotijevca je pobijeno. Hadžićima. među njima i svi muški članovi mnogih porodica. Sam Klotijevac je imao nešto preko trećine stanovnika. radnički i putnički autobusi. Kulminacija tragedije Klotijevca se desila u julu 1995. Ovo je bila slika genocida. na putu od Srebrenice do Klotijevca. uništeni nečiji domovi i životi. su završili srednje. znaci rata i uništenja u kućama u kojima smo se smjestili su bili gotovo bezazleni. a u toku našeg boravka došlo je još nekoliko „bivših“ Klotivljana. koje su zjapile tugom i odsustvom života i opominjale da se nešto strašno ovdje desilo. u Srebreničkom genocidu. više i visoke škole.zajedno sa okolnim. svježeg zraka i veličanstvenog kanjona. odnosno ono što je od tih porodica ostalo. Ovako dakle izgleda (još) jedan „lokalni genocid''. je bilo posebno emocionalno iskustvo i konfrontacija sa obimom tragedije kroz koje je ovaj dio BiH prošao. su s čuđenjem gledali autobus pun mladih ljudi. ali i preko Drine. u Klotijevcu. Po zadnjem popisu iz 1991. Zapuštena cesta je završavala na našoj krajnjoj odrednici. a sva pokretna imovina opljačkana. naši domaćini. Dok su malobrojni Srbi područje napustili neposredno pred rat i utočiste našli u Srbiji. je bila u potpunom kontrastu i kontradikciji sa ruševinama kuća. pred nama je bila stvarnost jedne ubijene lokalne zajednice. ambulanta. Na mjestima nekadašnjih sela stajala su zgarišta.je bilo na okupu da nam zaželi dobrodošlicu. a služio je kao centar za okolna sela jer se u Klotijevcu nalazila osnovna škola (do 5. cijelo selo . već godinama žive. ili još uvijek u toku. svi bili Bošnjaci. U mnoga od ovih sela niko se nije vratio ili imao vratiti. Onih nekoliko starijih osoba. u Srbiji.

Ocjena. našoj pasivnosti. Halilović Svaki dan je bio strukturiran i uključivao je predavanja na otvorenom. koji je kao dječak preživio Marš smrti. učinilo nam se beskrajnoj livadi. Zbog toga refleksija na studijsko putovanje i evaluacija istog mora obuhvatiti i neke druge aspekte osim opisa kriterija po kojima su studentski radovi. to dugujemo Bosni i našim prijateljima u Klotijevcu. rekonstruirana mapa sela na osnovu ruševina i razgovora sa preživjelima. refleskija i evaluacija BST-a Studijsko putovanje Bosnian Study Tour 2007 kao vid iskustvenog učenja je prevazišlo sva planirana pedagoška očekivanja.H. Uz to. jedna od učesnica BST. Sada je konačno vrijeme za akciju. U toku tih deset dana snimljeno je 16 sati dokumentarnog materijala.. To dugujemo globalnoj zajednici. eseji i izvještaji ocijenjeni. ponad sela. Kupanje u jezeru. Svaka ruševina je dobila ime.. a domaćin Dule je bio zadužen za spremanje i okretanje ražnjeva. Pored toga što je bilo poučno i korisno iskustvo za studente i predavače također je pozitivno utjecalo i na lokalne domaćine. Moj kolega Ron je redovno. zadnje lubenice i zadnje pivske flaše. je napisala: „Privilegija koja nam je ukazana za vrijeme boravka u Bosni je bio jedan fundamentalni akt prema našoj odgovornosti kao ljudska bića. Zajednički ručkovi i večere su bili prilika da se domaćini i gosti još više zbliže i postanu doživotni prijatelji. Duletovo stado od stotinjak je umanjeno za deset brava tih dana. socijalne aktivnosti te učestvovanje u svakodnevici povratnika što je npr. napravljeno više stotina fotografija. druženja i aktivnosti na vodi su ponekad odavali utisak kao da se radi o grupi bezbrižnih turista. uključilo i cjelodnevno kupljenje sijena na jednoj. U više navrata sam vidio studente i domaćine udubljene u razgovore iako nisu govorili istim jezikom. do kasno u noć. U Klotijevcu se nikada poslije rata nije toliko razgovaralo i tako od srca smijalo kao tih desetak dana. istraživački rad baziran na posmatranju i razgovorima s povratnicima i posjetiteljima. ispisane stranice zabilješki i dnevnika. jer smo postali svjesni posljedica pasivnog posmatranja zla kroz koje je Bosna prošla. . Šta je BST značio studentima? U svom eseju studentica Anna Lockhard. Zlo je ovdje bilo ovladalo dobrim zahvaljujući i pasivnosti globalne zajednice.. a eho studijskog putovanja je još uvijek prisutan kako u dalekom Melbourne-u i u Klotijevcu tako i u mnogim drugim mjestima diljem planete. Sabina i Sadeta . ime porodica koje su činile Klotjevac onim što je nekad bio. jula 1995. je obezbjeđivao frišku ribu iz jezera.su se trudile da naprave dovoljno pita i somuna. ovo putovanje nas je povezalo sa ostalim članovima globalne zajednice. Tri domaćice . Improvizirana prodavnica u kući jedinog povratnika u zaseoku Sejdinovići je redovna pražnjena do zadnje namirnice. Jedna od prvih inicijativa je bilo prikupljanje novčanih sredstava za izgradnju spomenika žrtvama Klotijevca koji su pobijeni u ratu. bilo kroz ruševine nekadašnjih domova bilo kroz saznanje da su nekadašnja sela u okolici sada potpuno pusta. „razgovarao“ sa Duletom. Duletov sin Huso. što vodi ka razvijanju konkretnog osjećaja međunarodne odgovornosti. Ljudska povezanost i želja da se ostvari kontakt su vrlo brzo oborili sve jezičke i kulturološke barijere između gostiju i domaćina. U Klotijevcu smo vidjeli nesvakidašnje prirodne ljepote koje je skoro nemoguće spojiti sa zlom i nasiljem kojem je bilo izloženo ovo pitomo mjesto. Mirsom i Ekremom. Na osnovu razgovora i opservacija studenti su producirali mape sela 246 . Živjeli smo u sredini gdje je bilo nemoguće mimoići stalna podsjećanja na taj period zla. uz domaću šljivovicu.Zlatija. Upravo sada.“ Po povratku u Australiju studenti su formirali udruženje Friends of Klotjevac s ciljem pomaganja povratnicima u Klotjevac..

iako je već platio i obavio veterinarski pregled za svoje stado. dobroćudnost i povjerenje. dok je Laura Tracy na jednogodišnjem boravku u Kambodži kao UN Ambasador za mlade. Dolazak prvog autobusa u 15 godina je za njih simbolično značio povratak života u njihovo ubijeno selo. i ukažu gostoprimstvo svojim gostima iz daleka. Za svoje usluge bili su plaćeni po komercijalnim cijenama usluga u većim gradovima u BiH. To je za njih bio značajan novčani iznos i u početku su se osjećali nelagodno. iz perspektive povratnika. udaljena na puškomet kako su to na svojim životima već osjetili žitelji Klotijevca. okretali janjci na ražnju. domaći somuni. članci i eseji u dalekoj Australiji. Klotijevcu su bile posvećene izložbe. Dule čeka već duže od godinu dana da mu RS vlasti izdaju potrebnu dozvolu kako bi mogao prodati ovce u Federaciji. Kažu da su postali bolji ljudi. Mnogi su izjavili da je boravak u Klotijevcu bio turning point u njihovim životima tj. pa i Europe. večerama i sijelima. Pekle su se pite. Istovremeno je po prvi put pružena mogućnost povratnicima da budu domaćini. Neki već planiraju povratak u Bosnu i Klotjevac. To je prvi put da je ovakav dokument kreiran. roštiljale ribe iz jezera. ali smo Ron i ja bili neumoljivi i držali smo se ranijih proračuna i planiranog budžeta. jeste praktična solidarnost koju su osjetili i potvrda da Klotjevac nije potpuno zaboravljen i „otpisan“. 25 putnika namjernika s drugog kraja svijeta. Lucy Kawal je već nekoliko mjeseci na Istočnom Timoru gdje radi sa traumatiziranom djecom i omladinom. Klotjevac više nije samo ubijeno i zaboravljeno selo negdje na istoku gdje Bosna počinje (ili je počinjala?) nego je ponovo postao mjesto u koje se dolazi i koje ima svoje prijatelje i zaljubljenike daleko od Drine i daleko od Bosne. Svi povratnici tj. Njihov boravak je. kao što su to nekada bili. a svi povratnici su bili istovremeno i naši domaćini i naši gosti na zajedničkim ručkovima. Srbija. filmske predstave. Većina studenta je napisala izuzetno kvalitetne eseje na osnovu kojih su dobili dobre ocjene. inspirirane iskustvom u Klotijevcu i BiH su već na novim mjestima koja su bila afektirana nasiljem. uglavnom mladih ljudi. sve one vrijednosti koje su ubijene genocidom u Klotijevcu. bar donekle. kod povratnika vratio povjerenje u ljude i humanost koju svi dijelimo. Studenti su svojim iskustvom uvidjeli aspekte i konzekvence genocida po lokalne zajednice i obične ljude i upoznali se sa problemima preživjelih povratnika. spremni da se založe za druge i zahvalni su što im je data mogućnost da urade nešto konkretno. hrane i spavanja za australsku goste. a dvije studentice. S ekonomskog i materijalnog aspekta posjeta Klotijevcu je također bila opravdana. sva četiri domaćinstva su bila uključena u pružanje usluga. sa sobom su donijeli veselje. Suze na rastanku su bili najočitiji izraz non-verbalne komunikacije o tome koje je značenje imala ova posjeta povratnicima u Klotjevac. je također nedostižno tržište za Duletove ovce. O tome znaju i pričaju i malobrojni preživjeli Klotivljani. Kako nam je rekao. radost. Dva studentska rada su objavljena kao novinski i magazinski članci.Inovativni načini izvođenja nastave izvan univerzitetskih učionica kako izgleda sada i kako je izgledalo nekada. Priča koju nam je ispričao Dule Mešanović je jedna od mnogih koje ilustriraju kako RS vlasti nastavljaju diskriminaciju povratnika i onemogućavaju im egzistenciju baziranu na njihovom sopstvenom radu. Njihov kolega Tom Quinn je dobio posao u Vladi Australije. Svi su dijelili osjećaj da su na najbolji način spojili ugodno sa korisnim. referati. 247 . Studenti su postali glas Klotijevca koji se čuje čak na drugoj strani planete. nešto što je promijenilo njihov pogled na život. Šta je boravak studenata značio domaćinima? Najvažniji aspekt ove posjete. gdje žele utjecati na pozitivne promjene. Dule ima 100 ovaca ali mu RS vlasti ne dozvoljavaju izvoz u Federaciju niti Duletove „muslimanske“ ovce imaju kupce u RSu.

Naš boravak u selu je pružao kontekst u kome su se po prvi put sreli poznanici od prije rata koji su završili na različitim stranama sukoba. koja bi povezala univerzitete. koja su potpuno lišena obrazovanja. našim domaćinima je bila poznata činjenica da vozač koji nas je dovezao u njihovo selo.političarima i birokratama da Klotjevac neće više biti nevidljiv i zaboravljen. g. za vrijeme našeg boravka u selu od Duleta je kupljeno osam ovaca. studenti su. žrtava agresije i genocida. koja je putem satelita bila gledana diljem svijeta. kroz razne vidove donacija. Iz budžeta smo također donirali novac za nabavku električne pumpe kako bi sve kuće imale nesmetano snadbijevanje vodom. nije bio baš previše „pošten i neutralan“ kako nam se predstavljao. Čak i ono što je studentima bilo interesantno i zabavno iskustvo bilo je od praktične koristi za domaćine. Širi ili „društveno-politički“ aspekti boravka u Klotijevcu? Studenstka posjeta Klotijevcu je. već sakupili dovoljno novčanih sredstava za otpočinjanje prve faze izgradnje spomenika žrtvama genocida u Klotijevcu. Program ljetne škole bi uključio studente pedagoških akademija iz Sarajeva i Tuzle. Pored konkretne ekonomske to je također pružilo i veliku moralnu satisfakciju povratnicima. Halilović I ovdje smo direktno „intervenirali“. Radovi na spomeniku su već započeli. jer za ono posla što smo zajedno uradili za jedan dan trebalo bi povratnicima bar nekoliko dana. Ovo je bio prvi put nakon rata da su povratnici imali mogućnost zaraditi novac svojim radom u svom selu. tj. U roku od nepune godine dana. on je bio jedan od onih koji su služili kao vodiči srbijanskim paravojskama i vojskama koje su nanijele 248 . TV Hayat je snimio emisiju o Klotijevcu. a udruženje Friends of Klotjevac bi platilo troškove boravka i simboličnu plaću za rad. diplomate. Na spomeniku će se po prvi put na jednom mjestu naći imena 110 Klotivljana. a zvanično otvorenje je planirano 15. studente i akademske radnike. bilo bi im dovoljno jedno ovako „sezonsko uposlenje“ godišnje pa da mogu preživjeti od zarađenog cijelu godinu. također ukazala lokalnim dobronamjernim . a dalo im i ideju da se preorijentiraju na seoski turizam. u koordinaciji sa preživjelim Klotivljanima rasutim diljem planete. Naravno. predavanja i etnografskog istraživanja. Nekako u isto vrijeme.ali i indiferentnim i zlonamjernim . iz raznih dijelova svijeta sa lokalnim zajednicama u BiH poput Klotijevca. Po njihovim svjedočenjima. Dva mjeseca nakon našeg boravka u selu Dule je dobio traktor. buduće pravnike. Austrije i US-a razmatramo ideju o izgradnji Learning Centre (Obrazovnog centra) u Klotijevcu koji bi služio za organiziranje seminara. Kako nam naši domaćini u Klotijevcu rekoše. Informacije o selu proslijeđene su potencijalnim donatorima. tj. Austrije i US su pokazali zanimanje za posjetu Klotijevcu sa svojim studentima. Tu prije svega mislim na kupljenje sijena. njihov nekadašnji komšija iz susjednog sela. svojim preživjelim rođacima i komšijama. Razmatra se i šira inicijativa Universities adopting Communities. Također. sa kolegama iz Australije. Npr. Ono što priroda u Klotijevcu ima za ponuditi sigurno bi zadovoljilo prohtjeve i najrafiniranijih eko-turista. a Dule je počastio goste tako što je donirao i ispekao dvoje janjadi. Njima bi to bila korisna praksa. Akademske kolege iz Sarajeva. istraživače. Bit će to njihov simboličan povratak u svoje selo. ovdje se ne radi o nekakvim basnoslovnim novcima ali onima koji nemaju skoro nikakva primanja ovakav nenadani prihod je svakako puno značio.H. juli 2009. pred navedenog. Klotijevac je dobio svoje advokate. Planovi za budući angažman u Klotijevcu obuhvaćaju organiziranje ljetne škole za djecu iz Klotijevca (trenutno ih ima dvoje) i okoline (oko desetak). međunarodnim nevladinim organizacijama (NVO).

Držanjem dominiranih masa u podčinjenom položaju se odvija i kroz njihovo onemogućavanje i pristup znanju i kreiranju znanja. Biološka i socijalna supstanca. Kao što Feld i Baso (1996) pišu „Mjesto čine ljudi a ne prostor“. dakle istine. dok su drugi izbjegli svaki direktan kontakt. Također se zna da je isti vozač. znanje kao moć nije samo vezano za one koji 12 Iz originalne definicije genocida Raphaela Lemkina koja je također prihvaćena kao zvanična definicija genocida u UN Konvenciji o genocidu. Zaključak Genocid. Dragan Otašević. Na trenutak je nastupila suspenzija nepovjerenja i svi su željeli biti dobri domaćini svojim gostima izdaleka. posjete mjestima kao što su Klotjevac. On ipak za sve krivi „prokleti rat“ i međunarodnu zavjeru. Vidi Lemkin 2002: 27-53.želio bih upravo završiti ovaj članak ehoom Foucault-ove poznate teze. je devastirao Klotjevac u demografskom. političkom i svakom drugom pogledu. bar u Klotijevcu. pored moralne i materijalne podrške. Bez ulaska u dublju interpretaciju Foucautovim ideja . Po prvi put poslije rata moglo se primijetiti nešto kao otpočinjanje procesa pomirenja. bilo da se radi o eko-turizmu bilo o obrazovno-istraživačkim boravcima studenata iz BiH i cijeloga svijeta. U slučaju iskustvenog učenja i opisanog studijskog putovanja. je bio gostoljubiv. ekonomskom. moći i diskursa. 249 . dakle ljudi. također treba uključiti i ljudsku komponentu tj. donekle. u aprilu 1992.koje su puno šire i kompleksnije od ove. oni (vlastodršci) koji imaju moć kontroliraju znanje i preuzimaju autoritet istine tj. kao „sistematski zločin usmjeren ka potpunom ili djelimičnom uništenju određene socijalne grupacije“ 12 . Dragan je govorio o tuzi koju osjeća kad vidi ruševine kuća svojih nekadašnjih prijatelja Bošnjaka kojih više nema. Zbog toga. kulturnom. Drugi „lokalni“ Srbin. da nas provoza u svom čamcu uz kanjon Drine te pozvao svoje kolege sa srbijanske strane da mu ustupe još jedan motorni čamac pošto nismo svi mogli stati u jedan. vjeruje da ugnjetavani i dominirani jedino kroz znanje mogu promijeniti svoj društveni položaj. prof. njihova moć postaje istina i zvanično znanje. bar između onih koji u zločine nisu bili direktno umiješani. potpuno poznati. na primjer. Po njemu. Foucault. se ne može nadoknaditi. Postoje svjedoci koji su potvrdili da je „naš vozač“ učestvovao u zasjedama u kojima su ubijani Klotivljani.Inovativni načini izvođenja nastave izvan univerzitetskih učionica ogromno zlo Klotijevcu i njegovoj okolini.. „Znanje je moć. očito zaintrigiran našom posjetom selu. a i od namjere ovoga rada . I pored toga. a bez ljudi selo će vremenom postati samo puki geografski pojam. Beograđanin s manje-više stalnim boravkom u svojoj vikendici u Klotijevcu. koji su do tada bili prilično hladni i distancirani. bio u srpskoj delegaciji koja je žiteljima Klotijevca dala ultimatum za predaju. Pilot projekat Bosnian Study Tour.“ – svojevremeno je proklamirao jedan od najvećih filozofa XX stoljeća. iako su i njemu i žrtve i zločinci. Stoga ne iznenađuje da su neki od naših domaćina bili rezervirani prema njemu. koji su i bili primarni cilj genocida. Michel Foucault je vjerovatno u široj javnosti najviše poznat po svojim idejama o povezanosti znanja. pojednostavljene interpretacije odnosa znanja i moći. neki od Klotivljana su se rukovali sa njim. kao realizacija ideje zasnovane na konceptu iskustvenog učenja. pomoć dobronamjernih „outsajdera“. Naš boravak je otvorio proces komunikacije između Dragana i povratnika u selo. S druge strane. Insistirao je. Također jer rekao da je znao šta se ovdje dešavalo pokušao bi nešto učiniti. Npr. Jasno je da Klotjevac nikad neće biti onakav kakav je nekad bio. se po mnogo čemu pokazao adekvatnim modelom podrške lokalnim zajednicama nakon genocida i isti se može primijeniti na druge slične lokalne zajednice u BiH i šire. poput Marxove ideje o klasnoj svijesti.

1987. Prentice Hall. Birmingham. 1939. D. iako su još uvijek predmet diskriminacije i ignorantskog odnosa od strane RS vlasti. 27-53. 3. R. T. Being Muslim the Bosnian Way: Identity and Community in a Central Bosnian Village. 1995. & Rubin I. 21..H. 17. J. Osland. Theory and practice 2e. and McEllister. Senses of place. 1964. J. Stećak – the Last Bosnian Mystery. Feld S. Z. 7. Možda je najveći uspjeh ovog istraživačko-obrazovnog projekta upravo u tome što smo napravili ove ljude ponovo „vidljivima“. 2003. 25-27 settembre 2003). The 4MAT system. FEU Birmingham Polytechnic. 5. S. Princeton. Eriksen. 1995. 16. Također. kao i nastavak genocida drugim. Isaković. TVSA. 1995. B 1987. 12. saznali njihovu istinu i time doprinijeli da se posljedice genocida. ojačalo i ohrabrilo same povratnike u Klotjevac. Experiential Learning Theory Bibliography 1971-2001. McCarthy. Porodica u Transformaciji.. G.H. Experiential Learning: The experience as the source of learning and development. Porth. ‘Drina: geografsko-turistička monografija’.) Genocide: An Anthropological Reader. Sarajevo-Zemun. London. R. 250 . Large Issues: An Introduction to Social and Cultural Anthropology. Routledge. Literatura 1. and Kolb D. Bringa. Blackwell Publishers. Seattle. Sarajevo.: McBer and Co. Halilović su nešto naučili. Lemkin. in Hinton. Prentice Hill. Fondazione Niccolò Canussio.Dall'Adriatico al Danubio. Novi Sad. 21. 2. 14. Ma. 190-200. A. L'Illirico nell'età greca e romana (Cividale del Friuli. T. (sa)znanje o Klotijevcu i njegovim malobrojnim žiteljima koji su preživjeli genocid. 2001. 10. K. V. 2008.J. Adult and Continuing Education. ‘Management education goes international: A model for designing and teaching a study tour course’. Englewood Cliffs. Small Places. Naprijed. A. Kolb D. ‘Cultural identities in the Illyrian provinces (2nd century BC to 3rd century AD): old problems re-examined’. Higher Education Research & Development. je „omoćalo“. Wilkes. V. Learning by doing: A guide to teaching and learning methods. ‘Exploiting the Links between Theory and Practice: Developing Students' Cross-cultural Understanding through an International Study Tour to China’. 1984. 15. Kolb. D. Hutchings. 11. bar donekle ublaže. 2002. Zagreb. 2001. P. ‘Genocide'. Deroko. A. 8.H. Jarvis P. Pluto Press. Baybook-Mostart. 6. University of Washington Press. 55-71. 2002. Princeton University Press. Kolb. pp. pp. Historijska usmena predanja iz Bosne i Hercegovine. & Basso K. 4. 13. Journal of Management Education. Gibbs. NJ. O njima se sada zna i oni nisu više nevidljivi i bespomoćni.1996. London. 2004. A. The Organizational Behavior Reader 6e. Oxford. (ed. Izdanje društva Fruška Gora. Jackson. Convegno. 9. New Jersey. J. 1997. Palavestra. Erlich. birokratskim sredstvima. dakle studente koji su iskustvenim učenjem naučili o posljedicama genocida na lokalne zajednice. IL: Excel Inc. Boston.J.

student. teacher.Planning and preparation of a teacher to deliver a lesson would not be complete if it was not a student activities plan in order to fulfill educative-pedagogical topic to place a student on a subject position and a teacher's assistant who assists in preparing. planning. viši asistent. material-technical and methodical character. nastavnik. Univerzitet u Tuzli Abstrakt Planiranje i pripremanje nastavnika geografije za izvođenje nastave permanentan je proces i radna obaveza svakog nastavnika. niz didaktičkih postupaka u njihovom formiranju u jedno. pripremanje. pa je nužno tom pitanju posvetiti punu pažnju. Za uspješno pripremanje nastavnika za izvođenje nastave geografije neophodna je opremljenost škole savremenom nastavnom tehnikom. analyzing and assessment of a lesson. Edin Jahić. Key words: Geography. so it is important to be focused on that issue as well as to use effectively the equipment that already exist in school. Ključne riječi: geografija. psyhological. Planiranje i pripremanje za nastavu geografije i izvođenje nastave čine nedjeljivu cjelinu.Preparing and planning of a teacher have a significant importance on student's education. Lesson planning and preparation of a Geography lesson and delivery of a lesson are inseparable entities. Abstract Lesson planning and preparation of a Geography teacher in order to deliver a lesson is a permanent process and job responsibility of all teachers. 251 – 259 (2007-2008) Originalni naučni rad PLANIRANJE I PRIPREMANJE NASTAVNIKA GEOGRAFIJE ZA IZVOĐENJE NASTAVE LESSON PLANNING AND PREPARATION OF A GEOGRAPHY TEACHER IN ORDER TO DELIVER A LESSON Mr. it is necessary for a school to be equipped with contemporary technical equipment. Prirodno-matematički fakultet. Planiranje i pripremanje nastavnika za izvođenje nastave ne bi bilo potpuno kad u njemu ne bi bile planirane aktivnosti učenika na realizaciji odgojno-obrazovnih sadržaja koje će ga staviti u poziciju subjekta i nastavnikvog saradnika u pripremanju. obradi i valorizaciji rada. ali i uspješnijem korištenju onih sredstava i pomagala koje škole posjeduju. učenik. it is necessary to complete a preliminary work that contains a cognitive. sc. planiranje. In order to achieve them successfully.Zbornik radova PMF 4 i 5. To plan a lesson. materijalno-tehničkog i metodičkog karaktera. Uspješno ostvarivanje ovih zadataka traži stvaralački čin nastavnika. preparation. . In oreder to be prepared successfully for Geography lesson. a teacher is required to be creative and to possess series of didactic methods in order to unify everything in one. Za pripremanje nastave potrebno je izvršiti predradnje spoznajnog. psihološkog. Planiranje i pripremanje nastavnika ima značajan odgojni uticaj na učenike.

da stvara uslove i povoljnu klimu za samostalan rad učenika u naučnim grupama. zatim uzimajući u obzir teorijska dostignuća. nije dovoljno da se gradivo samo predaje. da razvija osjećanje kolektivne brige prema napredovanju slabijih učenika. pa prema tome i geografija. Jahić Uvod Planiranje (lat. programima i udžbenicima. kao i nakon toga. Za to nisu dovoljne demonstracije nastavnika. Škola mora u savremenim uslovima života pružati sve više učenicima. grupni i individualni. Kada se nastavnik geografije priprema za rad u novoj školskoj godini. planum – praviti plan rada. veća povezanost sa društvenom sredinom. već isticanje bitnih momenata i produbljivanje znanja vježbama i radovima učenika. smišljati program rada) je bitna pretpostavka osmišljene polivalentne aktivnosti na usvajanju nastavnih sadržaja. poboljšanje tehnologije rada. Pored njih nužno je organizovati rad učenika. nabavka novih učila. naročito. Nastavnik svake godine izrađuje nove planove uvažavajući svoje iskustvo kao praktičar. mora da misli kako maksimalno da aktivira učenike i. po svojim sadržajima i aktuelnosti pružaju velike mogućnosti za intelektualan rad i odgoj učenika. Planiranje i pripremanje nastavnika nije povremeni posao. da vodi brigu o bržem razvoju i zadovoljenju radoznalosti darovitijih učenika. promjene u nastavnim planovima. Od nastavnika se zahtjeva da u procesu nastave podstiče učenike na diskusiju. programsko uključivanje roditelja u pojedine aktivnosti i dr. ali i samim učenicima. ali i zahtjevati od njih sve više. Sve prirodne nauke. jer je u savremenoj nastavi geografije jako naglašen zahtjev da se nastava zasniva na posmatranju. 1998. kako da razvija kulturu rada učenika. gradilištima. Obrađivati gradivo nastavnog programa nije jednolično i monotono prelaženje gradiva.E. Nastavnik se samostalno priprema za nastavu. prihvatanje novih uputa od nadležnih prosvjetnih i školskih organa.). poljoprivrednim dobrima itd. Svaki nastavnik geografije mora u svom radu dati slobodu učenicima da oni mogu slobodno koristiti nastavna sredstva i da sami rade. ali u skladu sa prirodom nastavnih jedinica koje se obrađuju. Pri tome. Bez dobro organizovane pripreme za nastavu nije moguće ostvariti ciljeve i zadatke nastave geografije. Zbog toga savremena škola zahtjeva da se nastavni rad ne obavlja samo u učionici. on razmišlja o tome kako da organizuje rad u razredima u kojima će predavati. Planiranje i pripremanje za nastavu je dio nastavničkog stručnog rada i o tome zavisi njegov rad i kvalitet tog rada. nego je potrebno da se ono izučava neposredno onako kako nam pruža priroda. ali i u samom procesu realizacije. da aktivno učestvuju u sticanju i proširivanju znanja. prilikom posjete prirodnim i kulturnim znamenostima. realizacija nastavnog programa ne znači samo predavanje nastavnih tema i njihovo ponavljanje na časovima ponavljanja i utvrđivanja.. raznolikoj i bogatoj nastavi. u dobro organizovanoj. Jer. Uz ovo sagledava se materijalna strana nastave. imajući u vidu obrazovne i odgojne zadatke svog predmeta. proizvodnim preduzećima. posmatraju. Ovo je prvo polje rada svakog nastavnika prije početka školske godine. Po riječima Hodžić T. kako bi se izvršila analiza planiranog i sačinili bolji planovi za narednu školsku godinu. s obzirom da je geografija predmet vezan sa samostalnim i praktičnim radom. Taj rad se treba izvoditi i van učionica u prirodi. nastavnik započinje sa pripremama već samim početkom rada sa učenicima i to traje sve do okončanja njegove nastavničke karijere (Hodžić. u naseljima itd. tj. (Stevanović. 1999. Pretežno frontalna i pretežno verbalna nastava postaje u današnje vrijeme sve više neadekvatna savremenim procesima u nastavi. Ali da bi se zaista postigao cilj. već permanentan i kontinuiran proces koji se obavlja neposredno prije izvođenja nastave i uporedo sa izvođenjem nastave.). u proizvodnim i drugim preduzećima. već 252 .

Tek kada nastavnik geografije prouči literaturu. psihološko i drugo obrazovanje nastavnika. dobro će mu doći prije planiranja. improvizacija i povremenog rada.) Godišnje (globalno) planiranje nastavnika geografije Temeljito i svestrano planiranje i pripremanje nastavnika za neposredan odgojnoobrazovni rad je osnovna pretpostavka uspješnog rada u nastavi geografije. smišljen. 1998. To znači. planiranje nastavnog učenja na razini jedne nastavne jedinice. a to će mu za daljnji tok njegovog rada biti glavna orijentacija. u toku studija i ono što je pročitao u svom radnom vijeku. a to znači da u ovom radu nikako ne smije biti stihijnosti. već bi došlo u pitanje i ostvarivanje odgojnih zadataka. Prije globalnog planiranja i programiranja treba proučiti nastavni program. Neplansko izvođenje nastave ne bi imalo samo negativan uticaj na kvalitet obrazovnog rada. Pri tome najvažniji kriterijum mora da bude princip postupnosti i sistematičnosti. upoznavanje sa novom tehnologijom i tehnikom nastavnog procesa. planski i sistematski rad. studijska priprema nastavnika za izvođenje odojno-obrazovnog rada bitna je pretpostavka da će se u nastavi ostvariti odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci. Prema svemu naprijed rečenom vidimo je pripremanje nastavnika za neposredan odgojno-obrazovni rad vrlo složen posao i zahtjeva temeljite pripreme. Globalno planiranje i programiranje obuhvata razradu nastavnih sadržaja i vremensko dimenzioniranje trajanja pojedinih glavnih etapa nastavne. broj sati) za određeni razred. pedagoško. Svaki nastavnik geografije na početku školske godine mora upoznati stručnu i metodičku literaturu. a to su ona znanja koja će učenicima koristiti cijeli život. Pripreme obuhvataju stalno stručno. Pripremanje nastavnika za nastavu predstavlja vrlo odgovoran. dopunskom literaturom. U nastavnikovom radu veoma značajno mjesto zauzimaju bilješke koje su dragocjen materijal. Pripremanje za nastavu mora biti stvaralački rad nastavnika u kojem su sadržane njegove teorijske spoznaje i praktično iskustvo. neposredno pripremanje za nastavni rad i druge postupke koji doprinose realizaciji programskih sadržaja geografije (Rudić. U planiranju nastave postoje dvije razine:   globalna razrada osnovnog programa u okviru predviđenog vremena (školska godina. U ovom radu su obrađene najvažnije etape u planiranju nastave i date njegove karakteristike. Dobro izveden plan za izvođenje odgojno-obrazovnog procesa čini osnovu za njegovo uspješno ostvarivanje. može prići globalnom planiranju i programiranju. već počinje onog dana kada se nastavnik prihvati obaveze i radnih zadataka za tekuću godinu. Sve ono što je svaki nastavnik radio u toku školovanja. priručnicima. Solidna. didaktičkim materijalom i svim onim što će mu biti potrebno u radu. (Jelavić. detaljno upoznavanje sa udžbenicima. Ono zahtjeva visok stepen misaone 253 . metodičko. Nakon toga vidjet će dobre i loše strane pripremanja. a ostvarivanje odgojno-obrazovnih zadataka bez pripreme je slučajnost koja ne može dati trajnije rezultate. već u toku rada cijele školske godine.Planiranje i pripremanje nastavnika geografije za izvođenje nastave povezivanje nastavnikovog izlaganja sa praktičnim znanjem učenika. 2003. Planiranjem se projektira rad kojeg ćemo kasnije izvoditi. koji će mu koristiti na samo kod planiranja i programiranja. Zbog toga bi svaki nastavnik na kraju školske godine trebao provesti samokritičku analizu načina pripremanja za nastavu.). Samo dobro provedena priprema može dati solidne rezultate. Pripremanje nastavnika ne počinje i ne završava pisanjem dnevnih priprema.

Bilo kakva neadekvatna priprema nastavnika za čas povlači za sobom velike posljedice. zanimljivije nego u udžbeniku da bi osigurao da učenici svjesno i aktivno usvoje nastavnu građu. bitno utiče na cjelokupni nastavnikov rad. Programiranje je vezano uz nastavne programe. moraju biti međusobno usklađeni. jer mjesečni planovi i sedmične i dnevne pripreme moraju proizilaziti iz godišnjeg plana. sedmične i dnevne pripreme (a ovi kasnije utiču na njegovu eventualnu korekciju). takav čas na kojem učenici stiču kvalitetna znanja. nastavnik ne izlaže samo ono što ima u školskom udžbeniku. svaki čas geografije je jedan korak u proširivanju geografskih znanja. koji su nastavnicima već dati u službenim dokumentima. 1967. Naravno. Da bi nastavnik uspješno mogao planirati nastavno gradivo geografije potrebno je da dobro poznaje zahtjeve nastavnog programa. Nastavnik će izložiti detaljnije i osvijetliti markantnim činjenicama građu koja ima veći odgojni i obrazovni značaj. Nastavni programi trebali bi biti izrađeni prije početka nastave. Bez te međusobne povezanosti. Nastavnik mora izlagati građu izrazitije. dakle. preduslov za dalju i detaljniju razradu. nema smišljenog procesa.E. prije svega. konkretizuje ono o čemu sažeto i suhoparno priča udžbenik. pomaže im da shvate novo oslanjajući se na već proučenu građu. koje će trpiti učenici. Dobar čas geografije je. vodi ih do zaključaka i uopštavanja. samo jedna faza nastavnikovog rada. a sam jedva poznaje problematiku nastavne jedinice. radi sa učenicima na karti ili dijagramima iz udžbenika. ali mora za to imati volju i upornost. 254 . Zbog svog globalnog karaktera godišnji plan je samo predradnja. uči učenike da upoređuju činjenice. bez potpunog usklađivanja sitnih ciljeva svakog pojedinog časa sa krajnjim ciljem koji treba postići u toku jedne godine. znanje je nešto što se može steći. za detaljnije planove: mjesečne i dnevne. uslovljenosti i usklađenosti od godišnjeg plana do dnevnih priprema. Jer. Pripremanje nastavnika geografije za čas Uspješna realizacija odgojno-obrazovnih zadataka nastave geografije u školi moguća je samo pod uslovom da se nastavnik kvalitetno pripremi za čas. kako bi bez poteškoća nastavnik odmah mogao početi sa odgojno-obrazovnim radom. Svjesno usvajanje novih znanja zahtjeva aktivan umni rad učenika na nastavi. Jer. Nastavnik može osigurati sprovođenje takvih kvalitetnih časova samo svojom svestranom pripremom. Dimenzioniranje nastavnog sadržaja nastavnik će provoditi kasnije. Jahić aktivnosti i ne može se mehanički obaviti. Zato je neophodno da svaki nastavnik studijski proučava nastavni program. Jer ako čas nije pravilno pripremljen ne može biti ni kvalitetno realizovan. On. Iznoseći tu građu. a posebno ono čega nema u udžbeniku. Svaki nastavnik može savladati nova znanja iz geografije. ali u saradnji sa svim ostalim faktorima koji sudjeluju u nastavi. bez uzajamnog prožimanja globalnih i detaljnih planova. Za takav rad na času treba im pružiti interesantnu i pristupačnu nastavnu građu. šta su osnovna pitanja i koje probleme treba postaviti i izdvojiti na času geografije (Zgonik. Za nastavu geografije važno je znati šta je glavna vodeća misao nastavnog časa. uslovljava. koristi se ilustracijama iz udžbenika itd.). Loše je kad nastavnik odlazi na čas. on sprovodi složen i izdiferenciran rad: objašnjava ono što je u udžbeniku teško učenicima. razotkriva na konkretnim činjenicama i primjerima nove pojmove. usmjerava i determiniše mjesečne planove. jer učenici vole i cijene kada im nastavnik geografije otkriva na času ono zanimljivo. To znači da od kvaliteta i usmjerenosti godišnjeg plana u velikoj mjeri zavisi kvalitet i usmjerenost nastavnikovog rada. konkretnije. nema uspješne i organizovane nastave geografije.

koji najviše doprinosi usvajanju novih geografskih znanja. zaključaka). nastavnik istovremeno riješava i probleme sadržaja i probleme metodike. iskustva. nastavnik nije u stanju da u potpunosti ovlada svim geografskim sadržajima. a to je razvijanje mišljenja. od toga zavisi uspješna realizacija zadataka koje postavljamo na času." (Hodžić. a posebno 255 . isplanirati tok razgovora i jasno formulisati zaključke i rezime razgovora. Znati nastavne sadržaje nije garancija da će nastavnici te sadržaje zaista moći uspješno prenijeti na učenike. Pripremajući se za čas. piše: "Izučavajući širok spektar geografskih disciplina u toku svog obučavanja na fakultetu ili pedagoškoj akademiji. Koje činjenice treba izložiti detaljnije. Raspored građe i metodička sredstva moraju služiti otkrivanju idejnog sadržaja časa i realizaciji odgojno-obrazovnih zadataka. Stoga se ne mogu predlagati jedinstvena rješenja koja bi važila za sve bez obzira na osobenost gradiva i individualnost nastavnika.  Pripremanje nastavnika za spoznajnu stranu nastave Mnogi nastavnici geografije često naglašavaju da su u toku studija stekli dovoljno znanja i da s njim suvereno vladaju. Jedan od najvažnijih momenata u pripremanju nastavnika za čas je određivanje nastavnih obrazovno-odgojnih zadataka. tip časa. metodičke obaviještenosti. ciljeve časa (odgojne. emocija. šta iskoristiti kao primjer. primjenu ranije stečenih znanja.. O tome Hodžić T. koje se proteže kroz cijeli njegov radni ciklus. Nastavnik unaprijed priprema takva pitanja koja od učenika zahtijevaju samostalan misaoni rad. niti primjeri i vježbanja u različitim oblicima koji najbolje odgovaraju postavljenom cilju. mašte. objašnjavanje uzroka i posljedica. ekološke svijesti. oblike rada. pamćenja. otkrivanje veza i odnosa među geografskim pojavama i procesima. Neposredno pripremanje za izvođenje nastave Za pripremanje nastave potrebno je izvršiti predradnje spoznajnog. nastavna sredstva i strukturu rada (Romelić. u pripremi za čas geografije ne bi smjela izostati metodička razrada izvođenja nastave. psihološkog.). Pismena priprema ne bi trebala da bude detaljna. Određivanje obrazovnih zadataka sastoji se u navođenju novih znanja koja će učenici steći u toku časa. To što on usvoji zapravo je samo osnova za njegovo daljnje geografsko obrazovanje. nego i o takvim oblicima rada koji obezbjeđuju aktivno usvajanje izložene građe i aktivan misaoni rad učenika na času geografije. materijalno-tehničkog i metodičkog karaktera. Kada se priprema za čas. patriotizma itd. nastavnik mora razmisliti ne samo o sadržaju nastavnog rada.Planiranje i pripremanje nastavnika geografije za izvođenje nastave Planiranje nastavnog časa čini najznačajniju etapu planiranja nastavnog rada. te da im nije potrebna posebna priprema. analizu i ocjenu geografskih činjenica itd. Od pravilnog riješenja ovog pitanja zavisi i pravilno odabiranje građe i izbor onih metodičkih sredstava i oblika rada na času čija će primjena omogućiti nastavniku da do maksimuma ostvari predviđene zadatke. nastavnu jedinicu. obrazovne. dok odgojni zadaci navode uticaj geografskih sadržaja na formiranje pogleda na svijet i na psiho-fizičku komponentu učenikove ličnosti. Nastavnik mora voditi nastavu spoznajom učenika (formiranje predodžbi. nastavnikovih i učeničkih aktivnosti. 1999. pojmova. Odabiranje građe (šta od programske građe istaći. Priprema treba da sadrži: naziv nastavnog predmeta. bitno je razmisliti o načinu analize i uopštavanja građe na času. nastavnu temu. šta izložiti kraće) je i pitanje sadržaja i pitanje metodike. Također. naučnog tumačenja. nastavne metode. funkcionalne). Ipak. U kom obliku će nastavnik pisati pripreme za čas zavisi od više faktora. 2003. koje samo spomenuti. stepena razvijenosti njegove radne kulture itd.). a prvenstveno od dubine nastavnikovog poznavanja materije. str. 91. unaprijed skicirati pitanja za učenike. već treba biti sačinjena u skraćenom obliku. konkretizovti. jer bi suviše mnogo vremena oduzimala nastavniku.

tada smo otvorili put psihološkoj strani nastave. a samim tim i stalno stručno pripremanje za nastavu. moguće je samo onda ako nastavnik poznaje svoje učenike. Pripremanje nastavnika da učenici nastavni sadržaj dožive.“ (Rudić. O tome Rudić V. kao i na projiciranje nastave koja će učenicima biti interesantna. Oni iz njih 256 . On prati stručnu literaturu. Ako smo dobro zamislili kako će teći spoznaja učenika. Određivanje tih zadataka usko je vezano uz određivanje materijalnih ili obrazovnih zadataka. koje će ciljeve ostvariti i kakve će promjene učenici doživjeti u toku sata. koje nastavnik u toku svog školovanja nije učio i ne poznaje ih. Nastavnik će u toku pripremanja predvidjeti koje će djelove nastavnog sadržaja učenici usvajati sami. Učenici imaju velike spoznajne želje i nastavnik se na to ne smije oglušiti. Nastavu treba ogranizovati tako da se učenici angažuju. niti da im čas bude samo zabava. Oni proizilaze iz nastavnog sadržaja i ne mogu biti samo formalno postavljeni.. To opet pretpostavlja stalno permanentno stručno usavršavanje. Poznavanje geografske struke još uvijek ne znači da je nastavnik u mogućnosti da rukovodi nastavnim procesom. Jahić treba dovesti učenika do generalizacija i aktivirati i one učenike koji nisu dovoljno aktivni. za koje je djelove potrebna njegova intervencija. U ovoj fazi pripremanja nastavnik određuje obrazovne. Dobar nastavnik cijeloga života stalno uči. Za takav rad nije dovoljno samo poznavanje nastavnog gradiva. Stručno znanje nastavnika mora biti i veće i intenzivnije od onog što će ga dati učenicima. Za nastavnika je važno da prikaže šta učenici moraju spoznati u toku nastavnog sata. poznavanje njegovih mogućnosti. već u jedinstvu sa ostalim stranama nastavnog procesa. Ovdje se postavlja i pitanje učenika kao subjekta u nastavi. Učenici preuzimaju obaveze u nastavnom procesu. da posvete veliku pažnju pripremama za nastavni rad. a ne da se oslobode rada. Uporedo sa razvojem nauke i tehnike u nastavne programe unose se novi nastavni sadržaji. funkcionalne zadatke (razvoj sposobnosti) i odgojne zadatke (razvoj moralne spoznaje). da se u školi osjeća radost života. preuzimaju odgovornost. odnosno koja će kod njih buditi znatiželju i navoditi ih na razmišljanje. Nastavnik će na osnovu nastavnih sadržaja moći formulisati obrazovne zadatke. To je najvažniji zadatak i njemu treba prići sa mnogo pažnje. prati TV programe i poznaje gotovo sve aktuelnosti iz geografske struke. ne samo na nastavu. O tome da li će učenik biti više ili manje subjekt zavisi i o pripremi nastavnika za psihološku stranu nastave koju ne možemo posmatrati izolirano. a koje će zajednički raditi. 1998. već mora biti aktivni subjekt u nastavi i vršiti uticaj. već i na nastavnike i druge učenike. 254) Samo na taj način nastavnik može osigurati da spoznaja učenika bude kvalitetna. njegovih sklonosti. kako će izgledati spoznajna strana nastave. natpise u štampi. str.  Pripremanje nastavnika za psihološku stranu nastave Psihološka strana odnosi se na prevladavanje trema nastavnika. njegovih briga i radosti omogućit će nam da organizujemo nastavu tako da ona bude dinamičana. detaljno proučava program i pristupa temeljitom pripremanju gradiva. jer su geografske promene česte i intenzivne u svim delovima sveta. publikacije. Time postižemo da učenici nauče raditi i shvate intelektualni rad kao određenu teškoću koju se može savladati ako je taj rad organizovan i stalan. sreće i učenja. zbog raznovrsnosti nastavne materije. Uz psihološku stranu nastave vezano je i određivanje jednog dijela odgojnih zadataka. čim dozna u kojim će odijeljenjima predavati svoj predmet. Od stručnosti nastavnika zavisi nivo efikasnosti odgojno-obrazovnog procesa u savremenoj školi. interesantana. To su oni zadaci kojima djelujemo na razvoj ličnosti kod učenika. a ne osjećaj straha i strepnje. ali im to ne smije biti teret.E. Da bi odgovorio svim ovim zadacima nastavnik geografije. da ne bude monotona. Poznavanje svakog učenika. jer učenik ne može biti pasivni subjekt u nastavi. funkcionalne i odgojne zadatke. piše: “Nastavnici geografije moraju. Svakako treba voditi računa da se učenici previše ne opterete.

nadopunjuju ih i utiču na pozitivnu promjenu ličnosti kod učenika. moramo i sami biti odgovorni. Izabrani materijal mora se rasporediti tako da se obezbijedi shvatanje i čvrsto usvajanje od strane učenika. da izvrše promatranja. Zbog toga nastavnik treba pravilno planirati koja će nastavna sredstva koristiti u određenim fazama nastave. a time će se ostvarivati i funkcionalni zadaci nastave. Nažalost velika većina osnovnih škola slabo je ili skoro nikako opremljena nastavnom opremom i stručnom literaturom za nastavnike.Planiranje i pripremanje nastavnika geografije za izvođenje nastave proizilaze. već ih koristiti pravilno i racionalno. da skupe materijal za pojedine nastavne jedinice i donesu ga u školu. Jedan od prvih zadataka nastavnika geografije u početku školske godine je pravilan izbor materijala prema programu rada za pojedine razrede u kojima će predavati. Nastavnik se može dogovoriti sa učenicima da oni kod kuće skupe i pripreme didaktički-metodički materijal. bogate njihov doživljaj.tehničke strane nastave Pripremanje materijalno-tehničke strane nastave spada u domen vanjske organizacije nastave. U ovoj fazi pripreme nastavnik bira načine rada u obradi pojedinih geografskih sadržaja i opredjeljuje se za najfunkcionalnija nastavna sredstva čija je metodička. Razumljivo je da već i prilikom rasporeda materijala nastavnik razmišlja o metodama rada koje će osigurati najbolji uspjeh učenika. sa upotrebom nastavnih sredstava ne treba pretjerivati.). odgovornost je i moralna vrijednost i zbog toga je moramo razvijati stalno sa sve većim zahtjevima. U pripremama nastavnika još uvjek je prisutna tročlana struktura 257 . Danas se ne može ni zamisliti uspješan i moderan rad u nastavi bez stručne primjene savremene nastavne tehnike. Dakle. Veoma značajan faktor za uspješno pripremanje nastavnika su materijalni uslovi i opremljenost škole nastavnom opremom i stručnom literaturom.  Pripremanje materijalno . školskoj godini itd. ali i sami učenici. mobilišu njihovu pažnju. ukoliko se želi povećati nivo nastave geografije potrebno je konstantno pristupati otklanjanju svih smetnji koje proizilaze iz nedovoljne materijalne opremljenosti škola. jer su samostalno radili. dešava se da je škola opremljena savremenom nastavnom tehnikom. pravilan vremenski raspored nastavnog rada u danu. Međutim. pomagala i tehničkih uređaja za rad nastavnika i učenika. pravilnu adaptaciju školskog namještaja i njegov raspored u učionici i ostalim školskim prostorijama. sedmici. jer nastavnici iz različitih razloga izbjegavaju njezinu primjenu. Razvijajući svoju odgovornost učenik će biti u stanju da otkrije neodgovornost drugih. Vanjska organizacija nastave ili vanjska strana organizacije nastave obuhvata didaktičko usklađivanje vanjskih faktora: uređivanje mjesta za izvođenje nastave. Pripremajući psihološku stranu nastave moramo imati na umu da u toku odgojnoobrazovnog rada moramo pripremiti učenike da snose odgovornost za svoj rad.  Pripremanje metodičke strane nastave Pripremanje metodičke strane nastave osigurava efikasne načine i puteve u realizaciji nastave. usavršavanju nastavnih planova i programa. ali se ona dovoljno ne koristi. 2006. priručnika i ostale literature i nabavci savremenih nastavnih sredstava i pomagala. Nastavnik je dužan u toku izvođenja nastave koristiti različita nastavna sredstva. Njemu u tome pomaže menadžment škole. izradi odgovarajućih udžbenika. Na taj način učenici mogu izvršiti veliki dio predradnji za nastavni sat. a pored toga to je za njih dragocjeno i značajno iskustvo. Ona povećavaju interesovanje učenika. Jer. Da bismo to tražili. jer na takav očigledan način učenici brže stiču nova znanja. Međutim. utiču na trajnije zapamćivanje itd. (Tomić & Osmić. nabavka odgovarajućih nastavnih sredstava. didaktička i pedagoška korisnost dokazana. kolege. Materijalno-tehničku stranu nastave ne treba pripremati samo nastavnik. kao i pripreme koje će učenici ranije izvršiti da bi mogli u toku nastavnog procesa sarađivati sa nastavnikom.

web-stranice itd.E. Kod pripremanja odgojno-obrazovnog rada najznačajnija pitanja su: didaktičko i metodičko prerađivanje gradiva. a mogu pripremati da pomažu nastavniku i da povremeno preuzmu ulogu predavača (radionice i sl. postupke i metode. koje će biti pojednostavljene i uprošćene. Ovakva struktura nije u skladu sa savremenom nastavom geografije i treba tražiti nove modernije strukture. gdje nastavnik govori. Savremena metodika nastave geografije sve više afirmiše samostalan rad učenika. kako bi oni mogli što samostalnije da rješavaju postavljene probleme. predviđanje izmjene oblika rada (frontalnog. prije svega. Nastavnik mora planirati takav rad i tražiti najbolje mogućnosti racionalizacije. nastavna sredstva. Zaključak Svaki nastavnik geografije zna da je kvalitetna i temeljita priprema osnov uspješnog izvođenja nastave.). Najbolji rezultati u nastavi geografije postižu se onda kada nastavnik prestane da bude samo predavač. Učenik u savremenim procesima obrazovanja. Razumljivo je da se ovakvi časovi moraju pažljivo pripremati. Pravih klasičnih sati u učionici. kod izvođenja nastave geografije ne smije se izgubiti iz vida da se obrazovanje ne odvija samo u učionicama i da ga ne izvode samo nastavnici. u muzejima itd. lice koje učenicima daje već gotova i sistematizirana znanja. svaki nastavnik zna da se rad u toku školske godine utoliko lakše obavlja ukoliko je on preko ljetnog odmora uspio da pročita više stručne i metodičke literature i ukoliko je studioznije izvršio planiranje gradiva. Svakako. razrada i zaključak). a ne pasivan. obliku. Moramo znati da ne postoje jednake odgojno-obrazovne grupe ili razredi u kojima ćemo moći koristiti iste načine. Nastavnik o tome mora jako voditi računa i pravilno se pripremiti za taj rad. Intencija savremenog obrazovanja je da učenici dobiju veću ulogu u nastavi i da postanu aktivan faktor nastave. U tim aktivnostima ne učestvuju samo nastavnici već i ljudi drugih profesija i stručnosti. Jer. već da bude racionalno organizovana uz aktivno učešće svih faktora. stavlja ih pred različite probleme ili im daje na raspolaganje potrebne izvore informacija (knjige. Na ovakav način učenici neposredno uočavaju geografske pojave u njihovoj prirodnoj veličini. kako bi u što većem stepenu samostalno dolazili do određenih znanja. u prirodi. grupnog. samostalno rade i istražuju. boji. pripremanje zadataka za samostalan rad. ali ne tako da ona bude rastegnuta i nefunkcionalna. Učenike treba pripremati za odgojno-obrazovni rad. 258 . pravilna artikulacija nastavnog sata. individualnog rada i rada u parovima). Prilikom svojih posjeta sa učenicima nastavnik geografije mora uočavati najbolja mjesta na kojima bi mogao izvesti taj čas. Jahić nastave (uvod. položaju i odnosu u prostoru. U pripremanju neposrednog odgojno-obrazovnog rada nastavnik ne smije gubiti iz vida učenika. Nastavu treba fleksibilnije postaviti. određivanje najefikasnijih nastavnih metoda. u tvornicama. mora da nauči da misli. Savremeni nastavnik pretežno pita učenike. Oni već unaprijed mogu sudjelovati u pripremanju tog rada (materijalno-tehnička strana). a učenici slušaju treba biti sve manje. kako će se odvijati rad izvan učionice. Također. tj. organizovanje vježbanja i niz drugih pojedinosti koje je potrebno izvršiti u nastavnom radu. Obrazovanje se odvija i izvan učionica. a da im u svemu tome nastavnik bude partner i organizator. jer gradivo geografije je za svaki razred specifično i zahtjeva posebne pripreme. Za ovakvu vrstu rada nastavnik geografije trebat će mnogo više vremena za pripremanje nastave. atlase. određivanje kriterija za produktivno ponavljanje. publikacije. odabiranje najefikasnijih izvora znanja. u školskom dvorištu.). nikakvo objašnjavanje u razredu ne može dati tako jasne predstave o različitim geografskim pojavama i procesima kao neposredno posmatranje na terenu. Metodičku pripremu treba vršiti za svaki razred. Dakle učenicima treba dati više prostora u nastavi da više pitaju. Pripremajući takvu nastavu morat će pripremiti i to kako će drugi obavljat njegovu ulogu.

snalažljivog i fleksibilnog. 675684. Metodičke osnove nastave geografije za osnovne i srednje škole. Prvi dio. (1983). Ovakvo znanje učenici će steći samo onda kada se njihov nastavnik kvalitetno pripremi za nastavu i kvalitetno prezentuje nastavnu materiju. Jelavić. Tomić. Hodžić. F. 2. V. (1996). R. T. M. 3. 5. Didaktika. Metodičke osnove nastave geografije za osnovne i srednje škole. Sarajevo: Svjetlost. (1999). (2003). Literatura Hodžić.Planiranje i pripremanje nastavnika geografije za izvođenje nastave jer takav oblik rada stvara preduslove da stvori produktivnog čovjeka. Stevanović. Rudić. Nastava i vaspitanje. i Osmić. sa pravilnim naučnim pogledom na svijet. 11. J. J. 1. 7. koji će biti u stanju da stečena znanja u školi primjeni u praksi. (1998). 6. (2006). Časopis za pedagošku teoriju i praksu. 4. Novi Sad. Beograd: Savez pedagoških društava SR Srbije. (1973). Metodika nastave geografije. Matas. D. (1967). Sarajevo: Svjetlost. Metodika nastave geografije. Metodika nastave geografije. Romelić.. M. 9. Beograd. Zagreb. Metodika nastave geografije. (1998). (2003). 259 . 10. str. Đuričković. 8. Sarajevo. Zagreb. Razvoj i modernizacija geografskog obrazovanja. Zgonik. M. Wolfgang. 4. Formiranje predodžbi i pojmova u nastavi geografije. Br. T. Tuzla. V. (2003). I. Tuzla. Didaktika. Drugi dio. Didaktika. Zagreb. & Walter.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful