ZBORNIK RADOVA PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET SVEZAK GEOGRAFIJA Izdavač: Univerzitet u Tuzli Prirodno-matematički fakultet Za izdavača: Dr. sc. Fehim Dedagić, dekan Odgovorni urednik: Dr. sc. Salih Kulenović, redovni profesor Uređivački odbor: Dr. sc. Salih Kulenović, redovni profesor Dr. sc. Izet Ibreljić, redovni profesor Dr. sc. Ibrahim Bušatlija, redovni profesor Dr. sc. Ibrahim Ahmetaj, vanredni profesor Dr. sc. Hasan Zolić, redovni profesor Dr. sc. Alija Suljić, docent Dr. sc. Nusret Mujagić, docent Tehnički urednici: Mr. sc. Semir Ahmetbegović Mr. sc. Sabahudin Smajić Štampa: "OFF-SET" Tuzla Za štampariju: Sadika Murić, direktor Tiraž: 150 komada Izlazi godišnje Odlukom Senata Univerziteta u Tuzli, broj 03-6125-11.8/04, od 17.12.2004. godine odobreno je izdavanje ovog zbornika. Prema mišljenju Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, broj 04-15-59-1/05, od 06.01.2005. godine ovaj Zbornik je, shodno članu 18. tačka 10. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga, oslobođen plaćanja poreza na promet.

ISSN: 1840-0515

SADRŽAJ 1. GEOGRAFIJA, EKONOMIJA I SAVREMENA ENERGETSKO-RESURSNA GEOPOLITIKA GEOGRAPHY, ECONOMY AND CONTEMPORARY ENERGETIC-RESOURCE GEOPOLITICS Dr. I. Ibreljić, Mr. Dž. Mešanović, A. Zaimović TRANSGRANIČNA SARADNJA KAO FAKTOR REGIONALNOG RAZVOJA – PRIMER ŽELEZNIČKOG SAOBRAĆAJA IZMEĐU SRBIJE I BOSNE I HERCEGOVINE CROSS-BORDER COOPERATION AS A REGIONAL DEVELOPING FACTOREXAMPLE, RAILWAYS BETWEEN SERBIA AND BOSNIA AND HERZEGOVINA Dr. Đ. Komlenović, Mr. E . Manić KULTURNO-HISTORIJSKE ZNAMENITOSTI I ETNOGRAFSKI SADRŽAJI NA PODRUČJU OPĆINE SREBRENICA KAO TURISTIČKI MOTIVI CULTURALLY-HISTORIC SIGHTS AND ETHNOGRAPHIC CONTENTS IN THE AREA OF SREBRENICA MUNICIPALITY AS A TOURISTICAL MOTIVES Dr. S. Kulenović, Mr. S. Smajić, Mr. A. Kadušić, Mr. S. Ahmetbegović, Mr. F. Kudumović OBIM, DINAMIKA I STRUKTURA INVESTICIJA NA PODRUČJU OPĆINE KALESIJA U PERIODU OD 1970. DO 2005. GODINE SCOPE, DYNAMICS AND STRUCTURE OF INVESTMENTS ON THE TERRITORY OF KALESIJA MUNICIPALITY IN THE PERIOD FROM 1970 TO 2005 Mr. Dž. Mešanović PROMJENE U NIVOU (I OCJENA) PRIVREDNE RAZVIJENOSTI I DINAMIKA RASTA DRUŠTVENOG PROIZVODA OPĆINE KALESIJA U PERIODU OD 1970. DO 2002. GODINE CHANGES IN THE LEVEL (AND ASSESSMENT) OF ECONOMIC DEVELOPMENT AND THE DYNAMICS OF GROWTH OF DOMESTIC PRODUCT OF KALESIJA MUNICIPALITY IN THE PERIOD FROM 1970 TO 2002 Mr. Dž. Mešanović STVARANJE POSLIJERATNOG IDENTITETA GRADOVA U BOSNI I HERCEGOVINI - NOVI TRENDOVI ILI NOVI URBICID THE CREATION OF AFTER WAR CITY’S IDENTITY IN BOSNIA AND HERZEGOVINA - NEW TRENDS OR NEW URBICIDE Dr. N. Mujagić OSVRT NA TERITORIJALNI I POPULACIONI RAZVOJ GRADA TUZLE REVIEW OF THE TERRITORIAL AND POPULATION DEVELOPMENT OF THE CITY OF TUZLA Mr. D. Džafić URBANOGEOGRAFSKI RAZVOJ GRADA TEŠNJA URBAN-GEOGRAPHICAL DEVELOPMENT OF CITY TEŠANJ Mr. A. Kadušić, Mr. F. Kudumović, Dr. S. Kulenović 7

2.

17

3.

27

4.

43

5.

51

6.

59

7.

73

8.

87

9.

RAZVOJ SEOSKIH NASELJA OPĆINE TEŠANJ DEVELOPMENT OF RURAL SETTLEMENTS OF MUNICIPALITY TEŠANJ Mr. A. Kadušić NEKE KARAKTERISTIKE DEMOGRAFSKOG RAZVOJA PERIPANONSKE MAKROREGIJE BOSNE I HERCEGOVINE U PERIODU OD 1991-2003. GODINE SOME CHARACTERISTICS OF DEMOGRAPHICAL DEVELOPMENT PERIPANONIC MACROREGION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA IN PERIOD 1991-2003. YEAR Mr. F. Kudumović, Mr. A. Kadušić PROMJENE U DEMOGRAFSKOM RAZVOJU PLANINSKO-KOTLINSKE MAKROREGIJE BOSNE I HERCEGOVINE U PERIODU OD 1991-2003. GODINE CHANGES IN DEMOGRAPHICAL DEVELOPMENT OF MOUNTAIN-WALLEY MACROREGION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA IN PERIOD 1991-2003. YEAR Mr. F. Kudumović STANOVNIŠTVO OPĆINE GRAČANICA POPULATION OF THE GRAČANICA MUNICIPALITY Dr. S. Kulenović, Mr. D. Džafić, A. Zaimović DOBNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA OPĆINE TUZLA U PERIODU 1953.1991. GODINE AGE STRUCTURE OF TUZLA MUNICIPALITY POPULATION IN PERIOD 1953.-1991. Dr. S. Kulenović, Mr. E. Jahić NEKE ANTROPOGEOGRAFSKE ODLIKE NASELJA URISIĆI SOME ANTHROPOGEOGRAPHICAL FEATURES OF URISIĆI SETTLEMENT Dr. A. Suljić PRIHVAT BOŠNJAČKIH PROGNANIKA I IZBJEGLICA U TUZLU ZA VRIJEME RATA 1992.-1995. GODINE – PRILOG PROUČAVANJU PRISILNIH MIGRACIJA BOSNIAK REFUGEES AND DISPLACED PERSONS HOSTED IN TUZLA DURING THE WAR 1992-1995. - ADDITION TO EXAMINATION ON FORCED MIGRATIONS Dr. A. Đozić, Dr. A. Suljić KLIMA U SLIVU RIJEKE SPREČE I NJENE SPECIFIČNOSTI CLIMATE IN THE SPREČA RIVER BASIN AND ITS COMMON CARACTERISTICS Mr. S. Smajić, Mr. S. Ahmetbegović PROBLEM VISOKIH VODA NA PROSTORU GORNJE SPREČE COMMON PROBLEMS WITH OVERFLOW IN THE GORNJA SPREČA AREA Mr. S. Ahmetbegović, Mr. S. Smajić MORFOSTRUKTURNE ODLIKE SLIVA RIJEKE SOLINE MORPHOLOGICAL CHARACTERISTIC OF SOLINA RIVER BASIN E. Hadžimustafić, Dr. A. Suljić, Dr. A. Baraković FIZIONOMSKA DIFERENCIJACIJA SLIVA RIJEKE JALE PHYSIOGNOMIC DIFFERENTIATION OF THE JALA RIVER BASIN Mr. S. Smajić, Mr. S. Ahmetbegović

101

10.

117

11.

127

12.

137

13.

151

14.

161

15.

171

16.

187

17.

201

18.

211

19.

219

Đ. 251 . D. 237 22. E. ORGANIZACIJA PROFESIONALNOG RAZVOJA NASTAVNIKA GEOGRAFIJE U ZEMLJAMA EVROPE ORGANIZATION FOR PROFESSIONAL DEVELOPMENT OF GEOGRAPHY TEACHERS IN THE EUROPEAN COUNTRIES Dr. Malinić INOVATIVNI NAČINI IZVOĐENJA NASTAVE IZVAN UNIVERZITETSKIH UČIONICA: "ISKUSTVENO UČENJE" KAO NASTAVNI METOD U VISOKOM OBRAZOVANJU I NAČIN PODRŠKE LOKALNIM ZAJEDNICAMA KOJE SU PREŽIVJELE GENOCID U BIH TAKING HIGHER EDUCATION BEYOND THE CLASS ROOM: EXPERIENTIAL LEARNING IN HIGHER EDUCATION AND CAPACITY BUILDING IN POST-GENOCIDE COMMUNITIES IN BIH H. Jahić 229 21. Halilović PLANIRANJE I PRIPREMANJE NASTAVNIKA GEOGRAFIJE ZA IZVOĐENJE NASTAVE LESSON PLANNING AND PREPARATION OF A GEOGRAPHY TEACHER IN ORDER TO DELIVER A LESSON Mr. Mr.20. Komlenović.

viši asistent. resursi. reader will probably come in situation to think actively less or more or at least think about an open questions which are mentioned here. Dževad Mešanović. Abstract The longer time modern civilisation fell in "narcotic dependence" of energetic resources and because of that energetic-recourse problems are very often a subject of debates in different levels which are getting different forms and becoming more intensive. No. Every year in the world it is produced and combusted more than 10 billion tones of conditional fuel and the result of that is unrestrainable consumption of energetic resources. This topic can be observed with different aspects.Zbornik radova PMF 4 i 5. Mr. In this paper these aspects are significantly reduced so that resources are reduced to oil and natural gas but world is observed as geopolitical in which geography and economy are mostly realities. Azra Zaimović. Ova tematika se može posmatrati sa mnogo aspekata. Ključne riječi: geografija. energetika. economy. EKONOMIJA I SAVREMENA ENERGETSKO-RESURSNA GEOPOLITIKA GEOGRAPHY. U ovom radu se to znatno reducira pa se energenti svode na naftu i prirodni gas ali se svijet posmatra kao geopolitičan u čemu su geografija i ekonomija uglavnom objektivna datost. Key words: geography. But. svijet ubrzano ulazi u fazu razvoja u kojoj nema skuplje energije od nedostatka energije. Ekonomski fakultet. 7 – 16 (2007-2008) Originalni naučni rad GEOGRAFIJA. ako ništa drugo. Univerzitet u Tuzli Sažetak Savremena civilizacija je već duži period dospjela u "narkotičku zavisnost" od energetskih resursa pa su i energetsko-resursni problemi veoma često predmet debata na različitim nivoima koje dobijaju razne forme i postaju sve intenzivnije. Univerzitet u Tuzli. Međutim. Prirodnomatematički fakultet. ECONOMY AND CONTEMPORARY ENERGETIC-RESOURCE GEOPOLITICS Dr. Danas se u svijetu svake godine proizvede i spali više od deset milijardi tona uslovnog goriva što rezultira da se energetski resursi nezadrživo troše a istovremeno multipliciraju i ekološki problemi pa je energija sve skuplja. redovni profesor. world is quicken entering in developmental phase in which lack of energy is the most expensive energy. resources. čitalac će vjerovatno ipak doći u situaciju da manje ili više aktivno razmišlja. ekonomija. However. Izet Ibreljić. sc. ecological problems which are multiplying and energy is more expensive. . without regard therewith. energetic. profesor geografije. onda barem o otvorenim pitanjima koja se ovdje postavljaju. bez obzira na to.

5 milijardi ljudi sa geoprostorom od 1. Koristeći to ova zemlja nastoji da mnoge zemlje u svijetu uključi u međusobnu mrežu zavisnosti posjednika i korisnika energije. Evropsko-ruska energetska integracija kao realna mogućnost u Evropi budućnosti Multiplikovanje energetskih linija na relaciji Istok-Zapad evropskog geoprostora odnosno integracija ovog Kontinenta u energetsku prije svega naftnu i gasnu mrežu je. Dž. nameće kao geografski i ekonomski veoma povoljan partner sa kojim bi se mogao ublažiti ovaj evropski deficit. Prvi projekti na ovu temu se manje ili više ubrzano operativno razrađuju. A. Energija dakle. povezuje se geoprostor od cca 17 biliona GDP i cca 0. ugalj) resursi pa se saradnja među njima nameće sama po sebi. prije svega energetskih resursa. Ibreljić.14 milijardi stanovnika. pregovaračka pozicija EU i Rusije u novom sporazumu o strateškom partnerstvu i saradnji čini se da je dobrim dijelom izjednačena. Posljednjih godina međutim.I. Najvažniji budući naftovodi i gasovodi trebaju u bliskoj budućnosti da povežu energetske izvore u Rusiji i Centralnoj Aziji sa tržištima u EU. Takvo interevropsko-rusko povezivanje dobija svoju potpuno novu geografsku i ekonomsku sadržinu. Rusija se. kao što je navedeno. Evropljani koji pojedinačno najčešće već imaju određene ekonomske i energetske bilateralne veze sa Rusijom kroz budući 8 . Dosadašnji integracijski procesi u Evropi bili su naime i ostali primarno ekonomskog karaktera i počeli su se odavno geografski oblikovati od Irske do Rusije (sa eventualno Turskom). Dostignuti nivo razvoja početkom 21 stoljeća i razvojni ciljevi u narednim decenijama još više potenciraju evropsku neophodnost raspolaganja odgovarajućim kvantumom. gas. Ekonomsku ekspanziju ovog dijela evroprostora kontinuirano je međutim. o "win-win" situaciji u kojoj svi imaju koristi. predmet sve intenzivnijih debata koje imaju svoju geografsku. Tranzitirajući ekstrahovane energente na ovoj relaciji proizvođači ostvaruju velike prihode a naftovodi i gasovodi treba da budu izvor prihoda i za zemlje kroz koje prolaze po osnovu transportnih tarifa i rastućeg snabdijevanja ovim proizvodima. tehnologija. Evropski integracijski proces u novonastalim okolnostima dobija novi geografski okvir vizionarske degolovske Evrope od Atlantika do Urala ili pak evroazijsku sadržinu u kome su na zapadnom dijelu locirani danas već tradicionalni (kapital. Riječ je o geoprostorima od cca 4. oskudica energetskih resursa. ekonomsku i geopolitičku komponentu.3 biliona GDP i cca 0. Ekonomsko-populacijski posmatrano. itd. sve više postaje spoljnopolitičko oružje. izgradnju interevropske željezničke mreže.5 miliona km2.5 odnosno 14. znanje) a u istočnom dijelu sve oskudniji energetski (nafta. Da bi zaštitili svoju energetsku infrastrukturu Evropljani protežiraju energetsku liberalizaciju odnosno reciprocitet u energetskim odnosima sa ovom zemljom kao i diversifikaciju izvora energije bez obzira što to mnogo više košta. Zaimović Uvod Prije nekoliko decenija kretanje trupa ili tajni razmještaj raketa na određenom geoprostoru su rezultirali bojazan nekih zemalja za sopstvenu bezbijednost. Mešanović. prije svega nafte i prirodnog gasa izaziva također bojazan za bezbijednost pojedinih zemalja. korištenje vodenih puteva. Nakon projekata koji se odnose na transport nafte i gasa i prenos elektroenergije mogli bi uslijediti i projekti investiranja u magistralne puteve. Ne zalazeći u analizu navedenih numeričkih indikatora. Sa šireg geostrateškog aspekta energetsko povezivanje evroprostora dobiva osim ekonomske i određenu geopolitičku sadržinu. Riječ je dakle. 1. uz Srednji istok i Sjevernu Afriku. Sticajem historijskih okolnosti odnosno posjedovanju Sibira potencijal novog oružja našao se najvećim dijelom u vlasti Rusije. pratila manja ili veća oskudica resursa.

po ruskom mišljenju buduće strateško partnerstvo Rusije i EU uključuje kompleksan proces tranzicije njihovih odnosa. Beograd. Prema ekspertima Svjetske banke "lignit je dakle.2006. Novoaktiviranim (2006. Tu je svakako i veliki ruski naftovod za Kinu kapaciteta 80 miliona tona nafte godišnje koji se investicijski privodi kraju. U energetskoj geopolitičkoj igri u Evropi slučaj Kosova je specifičan i na njemu se prelamaju geopolitički ali i energetski nesporazumi EU i Rusije. ali već postoje planovi i o gasovodu i eventualnoj izgradnji gasne električne centrale" 3) . Ruski proizvodni i transportni kapaciteti stiču vremenom na ovom geoprostoru sve veću konkurenciju.2008 5) EIA 2007. najvažniji izvor energije na Kosovu. Zapadna Evropa raspolaže samo sa 1.398. U osnovi dakle. godine) meganaftovodom od Kaspija do turskog dijela Mediterana nastoji se što više iskoristi centralnoazijske resurse i transportovati ih na 1) 2) "Le Monde". mart 2007. prema srbijanskim procjenama 2) kosovske rezerve uglja pretvorene u tone ekvivalentne nafte iznose preko 500 milijardi USD. 21. treba riješiti dva krupna pitanja i to: zahtjev EU sa liberalizacijom energetike kojim se želi zaštititi njena energetska infrastruktura od strane kontrole i rusko protežiranje manje ili više prikrivenih protekcionističkih principa. "Kwh" br. Prema energetskim analitičarima EIA proizvodnja nafte bi se ovdje mogla najmanje dvostruko povećati do 2015. U suštini. Iz tog razloga "bitka za Kaspij" gdje se nalaze velike rezerve nafte i gasa sve više dobiva na intenzitetu.10. naftnih rezervi. br. Beograd.Geografija.388. ekonomija i savremena energetsko-resursna geopolitika zajednički sporazum zahtijevaju jednak pristup svih proizvođača gasovodima i naftovodima. Kinezi su već osigurali određene količine nafte nakon izgradnje kinesko-kazahstanskog naftovoda a već se uveliko gradi i kinesko-kazahstanski gasovod. Uz dugoročne investicije u rekonstrukciju postojećih ("Kosovo A" i "Kosovo B") i izgradnju novih ("Kosovo C" i "Kosovo D") termoelektrana ovaj region bi mogao postati jedan od glavnih izvoznika elektroenergije u JIE. 3) "Ekonomist". str. godine (na preko 4. 4) "Politika" Beograd. Ovako (manje ili više modifikovano) razmišljanje ima danas znatan broj pristalica. Prema mišljenju jednog skandinavskog političkog analitičara status Kosova je između ostalog "indirektna igračka u geostrateškoj igri svjetskih sila oko energetske sigurnosti Evrope. te odsustvo diskriminacije za strane investitore koji žele da participiraju u eksploataciji rudnog bogatstva na ruskoj teritoriji i prelazak Rusije iz sistema "imitacije demokratije" u okvire demokratskog sistema i ljudskih prava koji važe na Zapadu Evrope obzirom da po njima "Rusi nikad nisu upoznali istinsku demokratiju" 1) . 29 oktobar 2007.01. Paris. Naime.4% svjetskih naftnih resursa.3 miliona barela dnevno).10 9 . Budući naftovodi i njihova geopolitička komponenta Evropske rezerve nafte locirane su najvećim dijelom u sedimentnim zonama (osobito u lagunama) u prostoru vlažne klime. budućnosti UN i želje SAD da oslabe nacionalni suverenitet i time internacionalizuju kontrolu nad svjetskim resursima nafte i drugim prirodnim bogatstvima" 4) . U Rusiji se pak od EU traži ravnopravan tretman koji ne bi obuhvatio samo energetiku.5% svjetskih rezervi nafte uglavnom u norveškom i britanskom dijelu Sjevernog mora 5) dok Rusija i Kazahstan posjeduju 6. a evropski zahtjevi i nametanje istovjetnih demokratskih standarda se tretiraju kao imperijalni kompleks. 18. 2.

kapaciteta 30-40 miliona t/god koji bi se gradio pretežno američkim kapitalom (cca 1. Panevropski naftovod (PEOP) dužine cca 1300 km i skoro trostruko većeg kapaciteta bi koštao cca 3. Makedoniju i Bugarsku) dužine 895 km. Po Turcima. A. PEOP bi po prvim procjenama predstavljao ekonomski rentabilan projekat i "ekološki naftovod" ali i svojevrstan energetski most između naftom bogatog Kaspija i tržišta EU i zauzimao bi važno mjesto na karti evropskih naftovoda. Drugi. Zaimović Zapad mimo Rusije.I. Mešanović. konkurentni tzv AMBO ili “američki” naftovod (povezuje Albaniju. 2007 10 . odnosno cisternama i reducirani broj tankera u sjevernojadranskim lukama). Beograd. odnosno desetostruko jeftiniji od transporta brodovima. čijom teritorijom (u dužini preko 1000 km) ova naftna magistrala prolazi i koji će samo na taksama po ovom osnovu zarađivati preko 300 miliona USD godišnje ovo je "put svile" 21 stoljeća. Dž. Treći. Ovdje se dakle radi o većem regionalnom integracijskom poduhvatu koji bi realizovala zajednička razvojna kompanija kroz partnerstvo javnog i privatnog sektora.7 milijardi USD čiji bi vlasnici (51%) bile ruske kompanije na liniji Burgas-Aleksandropolis koji zaobilazi ekološki kritične Bosfor i Dardanele. Trasa budućeg Panevropskog naftovoda 6) "Ekonomist". U trci za izgradnju novih naftno transportnih puteva uključene su posljednjih godina i balkanske zemlje prvenstveno kao “vezivno tkivo” između kaspijskih resursa i EU potrošača.5 milijardi USD i još bi više trebao reducirati evropsku ovisnost od ruskog naftnog "ventila" obzirom da bi se nafta dopremala iz Azerbejdžana. naftovodom Baku-Tbilisi-Ceyhan (BTC naftovod) dugačkim 1760 km u koji je investirano (uglavnom od strane zapadnih kompanija) preko 4 milijarde USD transportovaće se upočetku oko milion barela dnevno azerbejdžanske nafte a u strateškim planovima (SAD prije svega) u ove isporuke bi se (zaobilazeći Rusiju) uključile i centralnoazijske zemlje. Slika 1. Strateški cilj Zapada osloboditi se prevelike energetske zavisnosti od Rusije se na ovaj način dobrim dijelom realizuje. Naime. Ibreljić. 19 mart. Turkmenistana i Kazahstana (nastavak naftovoda od Bakua do Supse) do sjevernog Jadrana uz direktno priključenje na Transalpski naftovod (koji snabdijeva Austriju i Njemačku) i imao bi i širu ekonomsku i ekološku sadržinu (podzemni transport naftetrostruko. Prema nekim izvorima 6) 10-35 miliona tona ruske nafte bi uskoro trebalo da se transportuje naftovodom dužine 280 km investicijske vrijednosti 0.3 milijardi USD) bi povezivao Burgas i Vloru u Albaniji.

str. 11 . Nasuprot tome. 40 www. Posljednje procjene ukazale su na znatno veće rezerve ovog energenta u odnosu na ranije procjene u Centralnoj Aziji i Kini ali i na značajnu korekciju rezervi na niže u Holandiji.Geografija.4% a u ostalim zemljama od 2. Naime.3 7) 8) EIA 2007.1 Nigerija 2. Italiji. U susjednoj Hrvatskoj se privodi kraju studija izgradnje terminala na prostoru sjevernog Jadrana. Najviše se interregionalne gasne konekcije u budućnosti očekuju na relaciji Rusija i Centralna Azija prema Atlantiku i Pacifiku dok bi se iz prostora Srednjeg istoka bilo za očekivati ekspanzivniji LNG izvoz pogotovo iz Katara prema Sjevernoj Americi i Evropi a iz Australije prema azijskim potrošačima.9 UAE 3. Dio isporučenog LNG-a može biti distribuiran preko prihvatnih LNG terminala uz obalu ili rasplinjen i transportovan cjevovodima u unutrašnjost zemlje. kao što se uočava Rusija je u još povoljnijoj poziciji u odnosu na Zapadnu Evropu.5 miliona TJ (1990) na cca 5.9 Alžir 2. Arabija 3.7 Venecuela 2.1% godišnje te Indija sa 3. U OECD Evropi potrošnja gasa samo za proizvodnju elektroenergije se.5 Irak 1.9% godišnje i narasti sa cca 100 triliona (2004) na cca 163 triliona kubnih stopa (2030). Norveškoj. Racio rezervi i očekivane proizvodnje procjenjuje se na 65 godina. Gas je danas regionalna roba jer je transport gasa još uvijek primarno vezan za gasovode a globalno tržište gasa je pak usko vezano za razvoj LNG terminala u kojima se tekući ohlađeni gas (na -160°C) utače u specijalne brodove tankere i transportuje na veliku daljinu.6 % Slika 2. offshore rezerve Sjevernog mora predstavljaju samo 4% svjetskih rezervi gasa i relativno brzo će se iscrpiti u ritmu današnje ekstrakcije.8% Ostatak svijeta 21.pei magazine.8 Rusija 27. Rusija raspolaže sa 25. Svjetske rezerve prirodnog gasa po zemljama Što se prirodnog gasa tiče.5%). Ekonomski isplativ transport je već preko 2500 km a ovakva koncepcija distribucije gasa otvara i mogućnost njegovih novih primjena. U zemljama OECD-a taj rast se procjenjuju po stopi od 0. Ovakvu distribuciju koriste odavno naročito Japan. May 2008. Prirodni gas kao buduće spoljnopolitičko oružje Svjetske rezerve prirodnog gasa se procjenjuju 7) na maksimalnih 71 triliona kubnih stopa a njihova geografska distribucija po pojedinim zemljama je slijedeća: U Rusiji se nalazi više od četvrtine svih rezervi gasa u svijetu S. ekonomija i savremena energetsko-resursna geopolitika 3.1 % Katar 15.6% svjetskih rezervi gasa (ispred Irana i Arabije) i najveći je izvoznik prirodnog gasa osobito iz ležišta zone Tjumena (srednji tok Oba).5 SAD 3. zapadnog Sibira i poluotoka Jamal. Prema istom izvoru procjenjuje se da bi svjetska potrošnja gasa do 2030 godine mogla rasti po prosječnoj stopi od 1.6% (pri čemu dominiraju Kina i Brazil sa stopom rasta od 4.com. prema raspoloživim podacima 8) povećala sa cca 1. Južna Koreja i još neke druge zemlje.1% Iran 15. Velikoj Britaniji i Nigeriji.

moćne konkurentske evropske i američke kompanije su takođe zainteresovane za investiranje u 4300 km dugačak i 7. Poseban problem u ovom kontekstu (uz odnose sa tranzitnim zemljama) su veoma niske ruske investicije u proizvodnju i istraživanje novih ležišta gasa u Rusiji što pri ekspanziji domaće tražnje u budućnosti može rezultirati problem ruskog gasnog bilansa u dugom roku i bez obzira što se velike količine ovog energenta (po nekoliko puta nižim cijenama) preuzimaju iz centralnoazijskih zemalja. Litvanija). Španija) i "hladnih" pragmatičara (Velika Britanija. str.5 milijardi eura finansijski "težak" transsaharski gasovod koji bi povezivao deltu Nigera sa Al Kaleom u Alžiru 9) . uz tradicionalno snabdijevanje južne Evrope alžirskim gasom ovaj proces se danas još više intenzivira kroz nekoliko projekata i to: gasovod “Galti” kojim bi se od 2011 preko Sardinije distribuiralo u Evropu 10 milijardi m3 gasa godišnje. Pri tome treba imati u vidu i činjenicu da su proizvodni troškovi ruskih gasnih polja ("Jamal" i "Štokman" prije svega) znatno viši od onih u Africi. 2004. Njemačka. Ovakve namjere ruskih energetičara su naravno uglavnom teško ostvarive. Prije svega.07. zabrinjavajući djeluje i mogućnosti povećanja cijena ruskog gasa iznad "psihološkog praga" odnosno mimo uobičajenih kriterija koji vladaju na gasnom tržištu u određenom trenutku obzirom da se ponekad od strane ruskih gasnih menadžera ističe da je za evropske kupce najvažnija stabilnost isporuka a ne cijena. Osim toga. promjena smjera isporuka sa "Štokmana" npr) i nerealne želje ruskih kompanija za osvajanje svijeta kroz investiranje u kontrolu nigerijskih. Dž. 25. Italija.2007. Zaimović miliona TJ (2005) a do 2030 godine se prognozira prosječna godišnja stopa rasta potrošnje ovog energenta od 1. "Reading Economic Geography" Blackwell Publishing Ltd. Gasni koridor Istok-Zapad zasad počinje na istočnoj obali Kaspijskog mora a prema željama zapadnih energetskih stratega trebao bi počinjati dublje u evroazijskom prostoru zaobilazeći Rusiju. A. Evropljani mogu u budućnosti biti prisiljeni da neplanirano ulažu kapital u rješavanje eventualne gasne krize rezultirane ovakvim ponašanjem ruskih firmi. Estonija. Geopolitičke posljedice ruske energetske invazije na EU kako to smatraju američki analitičari će rasti u korelaciji sa količinom ruske nafte i gasa koja ulazi u EU i sa izgrađenim kapacitetima naftovoda i gasovoda. Oxford.4% i to prvenstveno u proizvodnji elektroenergije. Pri tome treba imati u vidu da su članice EU po ovom pitanju dosta različitih stavova počevši od onih koje neprikriveno zastupaju ruske interese (Grčka. Situaciju na ovom planu još više usložnjavaju monopolsko ponašanje ruskog "Gasproma" (istiskivanje "Šela" na "Sahalinu 2".I. Kipar) preko protagonista strateškog partnerstva (Francuska. U SAD se evropsku zavisnost od ruske energije korelira sa ruskim ekonomskim uticajem nad EU i slabljenjem transantlanskih veza. 9) 10) "Večernji list" Zagreb. Crno more postaje važan dio ovog koridora a Turska kao nezaobilazna zemlja pri transportu energenata nastoji da što bolje valorizuje svoj geopolitički položaj energetskog transportnog mosta i pojača uticaj u turkofonom prostoru Evroazije što je dobrim dijelom kompatibilno sa interesima SAD. Shodno tome svaka od ovih zemalja razvija i različite ekonomske bilateralne odnose sa ruskim energosektorom a i konkretne ugovore o isporuci gasa zaključuju odvojeno. libijskih i alžirskih gasnih polja te eventualno snabdijevanje Evrope afričkim gasom kroz tanssaharski gasovod (Nigerija-Niger-Alžir-EU) i investiranje u gasovode u Kanadi (Jukon-Britanska Kolumbija-Alberta) i SAD (Aljaskajužni dio SAD) itd. Češka) do hladnoratovskih pristupa ovoj temi (Poljska. zatim drugi krak "Medgasa" kojim bi se alžirski gas transportovao u Španiju te gasovod "Magreb" kojim bi se već od 2009 Španija snabdijevala alžirskim gasom preko Maroka i Gibraltara. Mešanović. Ibreljić. Ovdje je naravno problem i politička kriza u Nigeriji "nakon perioda petroeuforije" 10) . 213 12 . Pored toga.

Gasovod "Sjeverni tok". česta tema debatiranja na evropskim energetskim sesijama ali i u različitim političkim forumima trebalo bi da bude alternativa ranije izgrađenom gasovodu koji povezuje poluotok Jamal sa istočnom Njemačkom te da morskim dnom (zaobilazeći Baltik i Poljsku) poveže Njemačku i Rusiju. Ovaj gasovod koji ide od Novorosijska dnom Crnog mora bi. 4. dugoročno utvrđivanje cijena. Srbiju. a po nekima je uočljiva i njegova geopolitička sadržina tj. trebao da se spoji sa bugarskim gradom Burgasom i od Varne počinje račvati. Ovdje će se samo ukratko navesti najvažniji gasni projekti koji bi mogli biti realizovani do 2020 godine i imati. neke vrste gas-OPEC-a kao decentralizovane organizacije. manje pogodno u slučaju dirigovanja isporukama.). kako za sad stvari stoje do formiranja ovakve organizacije neće uskoro doći. ekonomske i geopolitičke reprekusije na interevropske i transatlanske odnose.Geografija. Magistralni gasovod "Južni tok" versus gasovod "Nabuko" Ekspanzivna ruska energetska politika prema rubnim dijelovima Evroazije manifestuje se prije svega kroz intenziviranje planskih projekata odnosno programirano investiranje u naftovode i gasovode koji bi povezivali zapadnu Evropu i energetski bogate dijelove Rusije i postsovjeskog geoprostora koji je pod njenim političkim i ekonomskim patronatom. Energenti u ovom slučaju postaju ne samo ekonomske nego i geostrateške i geopolitičke sirovine. samo manje količine isporuka u tečnom stanju na globalnom nivou. na dva kraka. Geoekonomska dimenzija programiranog investiranja u osnovi je inicirana geostrateškom logikom i zahtijeva svakako dublju analitičku geostrateško logičnu analizu koja nije predmet ovog rada. itd. reduciranje uticaja Turske na turkofone narode u postsovjetskoj interesnoj zoni Rusije odnosno ZND-u. ekonomija i savremena energetsko-resursna geopolitika S vremena na vrijeme danas se pojavljuju i razmišljanja o stvaranju šire međunarodne organizacije snabdjevača gasom tj. uticaj na globalno energetsko tržište. 13 . Bez obzira na specifičnosti gasnog tržišta u odnosu na naftno (manje pokretljivo. itd) potrošači gasa su već analizirali djejstvo ovog eventualnog udruženja sa različiti aspekata (uticaj na velike potrošače. Gasovod "Plavi tok" koji dijelom ide ispod Crnog mora i povezuje Rusiju i centralnu Tursku ima zadatak da supstituiše transport gasa kroz ekološki već problematične Bosfor i Dardanele te da osigura sigurno snabdijevanje sve ekspanzivnije turske ekonomije značajnim resursom. Mađarsku. prema najnovijim prognozama. Gasovod "Južni tok". Jedan krak bi išao preko Bugarske i Grčke do Brindizija u Italiji dok bi drugi pravcem sjever-zapad povezivao Bugarsku. Bez obzira što su poljski planeri (u saradnji sa onim u baltičkim zemljama) ustvrdili da bi trasa ovog gasovoda preko baltičkih zemalja i Poljske prema Njemačkoj (dakle članica EU) bila dvostruko jeftinija skoro je izvjesno da će "Sjeverni tok" u njemačko ruskoj varijanti biti preferiran od strane Evropske komisije. projekat koji zajednički forsiraju ruski "Gasprom" i italijanski "ENI" kroz "joint venture" aranžman kojim bi se prirodni gas transportovao iz Rusije i Centralne Azije u Evropu preko Crnog mora je za sve tranzitne zemlje "obećavajući komercijalno-energetski projekat". Sloveniju i Austriju i dovodio ruski gas do Baumgartena gdje je lociran veliki evropski sabirni centar gasa. uticaj na članice eventualnog udruženja.

rušenje institucija tržišta kao što je tender i tako otvaranje prostora za sumnje i transparentost odnosno zloupotrebe 14 ").2008 BBC Russian. Dio trase "Južnog toka" kroz Srbiju je okvirno dogovoren rusko-srbijanskim gasno-naftnim aranžmanom. Beograd. 11) 12) 13 14 "Politika". godine) kapaciteta 30 milijardi m3 godišnje Rusi su riješili važnu kritičnu tačku u daljoj gasnoj ekspanziji prema Evropi. Po navedenom sporazumu u Srbiji bi se (do 2014 godine) trebalo. 21. 22. pored dionice magistralnog gasovodnog sistema "Južni tok" izgraditi relativno veće gasno skladište u Banatskom dvoru te rekonstruisati "Naftna industrija Srbije" ("NIS"AD). Mešanović.01. Prognozna trasa gasovoda "Južni tok" Potpisivanjem ugovora sa Bugarskom o izgradnji ovog gasovoda (do 2014. Gasovod "Južni tok" se mogao nastaviti na već završeni gasovod "Plavi tok" ali je taj pravac geostrateški ciljano izbjegnut da bi se onemogućilo Turskoj da kontroliše ruske gasne tokove prema Evropi. U ekonomskom smislu ovaj slučaj je po nama najbolje pojasnio jedan poznati srbijanski ekonomist: "Na slučaju "NIS-a" porušeno je pravilo broj jedan iz knjige ekonomije-da se oskudni resursi moraju valorizovati na pravi način-što ređi resurs to viša cena.5 milijardi eura. Time je definisano "strateško partnerstvo između Srbije i Rusije u oblasti toplotno-energetskog kompleksa dugoročno na desetljeća" 13 . 18. 25.2008 14 .com. Dž. Ibreljić.06.01. Zaimović Slika 3. Bio je to školski primjer uplitanja političkih interesa u ekonomske tokove.2008 "Politika".01. To sumarno u ekonomskom smislu znači da Rusi postaju 51% vlasnici novoformiranih kompanija za tranzitiranje i skladištenje prirodnog gasa u Srbiji i preuzimaju 51% akcija "NIS-a" uz cijenu od 0.4 milijardi eura i uz ulaganje 0. Beograd. Političke. Slično je na ovu temu reagovala i Evropska komisija te menadžeri iz evropske gasne privrede. Beograd.I. A. Rusko i bugarsko učešće u zajedničkoj kompaniji za izgradnju i upravljanje gasovodom "Južni tok" na bugarskoj teritoriji (iznosi po 50%) te naftovod Burgas-Aleksandropolis i rusko opremanje nuklearke "Belene" su prema ruskim zvaničnicima 11) "zasnovani na istorijskim korenima i prošlosti koji su stvorili bazu uzajamnog poverenja bez koga se ne može raditi ni u biznisu ni u politici" se međutim. ekonomske i geopolitičke rasprave na ovu temu su u Srbiji dugo trajale pri čemu su se posmatrali više trenutni nego dugoročni aspekti ovog aranžmana pogotovo u vezi prodaje "NIS-a". prema američkim političkim analitičarima tretiraju kao "rusko kompletiranje monopola na bugarskom tržištu energetike" 12) U institucijama EU se nije poklonila značajnija pažnja ovoj "velikoj ruskoj igri" za jačanje uticaja u Evropi.2008 "Politika".

Geoekonomska strategija "Južni tok" odnosno gasnog umrežavanja Rusije i EU odnosno povezivanje evropskih potrošača sa proizvođačima gasa iz bliskoistočnog dijela evroazijskog Rimlanda označava još viši intenzitet energetske zavisnosti EU od Rusije te kao takva ima naravno već danas alternativu verifikovanu kroz gasovod "Nabuko". kao što je to slučaj u Srbiji steknu monopol nad hrvatskom energetskom infrastrukturom. Međutim velika gasna igra 21 stoljeća se nastavlja. Slika 4. Projekat "Nabuko" pored manje ili više aktivno članica EU 15 . "Družba Adria" kojim se ruska nafta trebala transportovati tankerima u svijet preko luke Omišalj. Ovdje se smatra da Rusima ne treba dozvoliti da. "Nabuko" gasovod je prema relevantnim procjenama jeftiniji projekat od "Južnog toka" i podrazumijeva prolazak gasovoda kroz pet zemalja koje bi u istoj srazmjeri od po 20% putem svojih nominiranih kompanija investirale u ovaj projekat. Italija za "Južni tok". koju gasovod "Južni tok" zaobilazi smatra da je to odgovor na hrvatsko odbijanje (iz ekoloških i strateških razloga) naftnog projekta. Rješavanje problema "tehnički rezervi" sa Turskom motivisanih pretežno političkim razlozima te novoutvrđene rezerve gasa u Azerbejdžanu i Turkmenistanu kao i moguće priključenje iračkih i iranskih gasnih polja ovom projektu (što naravno podrazumjeva rješavanje nuklearnih tenzija Zapada i ove zemlje) su bitni preduslovi za intenzivnije reaktiviranje odnosno pretvaranje “Nabuko” ideje u realan projekat. itd. U Bosni i Hercegovini koju "Južni tok" takođe zaobilazi je postojala naglašena nerealna želja u Republici Srpskoj da ovaj gasovod prođe kroz geoprostor ovog bosanskohercegovačkog entiteta tim više što je kao i u Srbiji većinski kapital naftne industrije takođe prodat Rusima (pod sumnjivim okolnostima).Geografija. U posljednje vrijeme međutim uočava se da su te prepreke rješive. Eventualni priključak na gasovod "Nabuko" je zasad znatno realnija opcija za BiH. ekonomija i savremena energetsko-resursna geopolitika Za razliku od Srbije Mađari su u ovom gasnom aranžmanu ravnopravni partneri obzirom da 50% učestvuju u izgradnji i shodno tome podjeli profita. Prognoza trasa gasovoda "Nabuko" Zaključivanjem ugovora o izgradnji "Sjevernog toka" sa Njemačkom i "Južnog toka" sa zemljama kroz koje bi on prolazio čini se da je Rusija stekla stratešku prednost u programu gasnog snabdijevanja EU. U Hrvatskoj. U Sloveniji se gasovod "Južni tok" prihvata obzirom da se nastoje diversifikovati energetski resursi i osigurati stabilnost u gasnoj industriji.). Gasovod "Nabuko" kojim se predviđa transport gasa iz Centralne Azije do Evrope zaobilazeći rusku teritoriju čime bi se reducirala opasnost od ruske komercijalne ili političke ucjene mada iniciran prije "Južnog toka" je neko vrijeme bio suočen sa problemima vezanim za nemogućnost osiguranja potrebnih količina gasa za evropsko tržište te razlika u pristupu ovom projektu od strane pojedinih članica EU (Njemačka vezana za "Sjeverni tok".

. ima mišljenja da će ovdje ipak biti riječ o jednom projektu pa je moguća i svakako neophodna u budućnosti saradnja Rusije. "Aspekt Press". Gadžiev. Zaključak U savremeno doba energenti predstavljaju ne samo ekonomske već i geostrateške i geopolitičke resurse i često se tretiraju kao spoljnopolitičko oružje koje se koristi u skladu sa ekonomskim ali i geopolitičkim interesima. Kako će se stvari na planu budućih gasnih sistema dalje odvijati danas je teško predvidjeti ali kao ozbiljno treba uzeti i razmišljanje nekih energetskih analitičara da projekti "Južni tok" i "Nabuko" dugoročno posmatrano i nisu konkurenti. Beograd. Moskva. Beograd.. Baku.S.A. Pored toga. London. Routledge. Dž.. A. www.1998 Darabadi. 2. www.2003 Agnew. Logos.V.. U centru ekonomske i energetsko-geopolitičke igre su Rusija. Oxford. Blackwell Publishing Ltd. 2003 5. Ibreljić. "Geopolitika". 2001 6. Svakako projekat "Nabuko" u američkim geoenergetskim analizama nije samo alternativa snabdijevanja Evrope gasom i faktor reduciranja ekonomske i energetske moći Rusije već i geostrateški projekat kojim se trebaju mijenjati politički odnosi i interesne sfere u kaspijskom geoprostoru odnosno jačanje zapadnih uticaja u centralnoj Aziji. "Geopolitika i političeskaja geografija". 2008 9. "Politika". "Geopolitika Kavkaza". Ovakve stavove podržava i većina članica EU ali svakako treba još riješiti čitav niz pitanja koji otežavaju ili čak dovode u pitanje realizaciju ovog projekta. Geoekonomska dimenzija nadmetanja u ovladavanju energetsko-resursnim potencijalom i kontrole transportnih puteva od proizvodnje do potrošnje danas je posebno aktuelno na evroazijskom prostoru..P. Beograd. Kolosov.com 16 . EIA 2007 7. geostrateškom i geopolitičkom planu. Zaimović forsiraju posebno SAD koje kritikuju ruske nabavke gasa od zemalja ZND-a koje realizuju na Zapadu po trostruko većim cijenama koristeći komercijalnu prinudu i stratešku kontrolu nad tim zemljama kao i činjenicu da se taj gas transportuje preko ruske teritorije. 2008 11. Mešanović.J. "Ekonomist". Moskva. 3. Mironenko. Prezentirani rad je imao za cilj da izloži samo segmente ove veoma aktuelne tematike ne zalazeći u detaljizaciju i samo nagovjesti neke aspekte moguće budućnosti veoma složenih globalnih odnosa proisteklih iz energetsko-resursnog kompleksa. "Elm". "Kwh" br. u SAD se posebno naglašava činjenica da ruske kompanije najveći dio ostvarenog profita investiraju u akviziciji strateško-energetske infrastrukure u Evropi a znatno manje u transport i razvoj kapaciteta proizvodnje gasa. "Meždunarodnie otnošenija". 2002 4.I.pei magazine. 2004 10. I.398. "Geoistorija Kaspijskoga regiona i geopolitika savremenosti". N.S. Moskva. K. Reference 1.com 12. EU i SAD ali i mnogi drugi učesnici koji pokušavaju da u njoj profitiraju na ekonomskom. "Geopolitics".A. "Reading Economic Geography".BBC Russian. i EU i SAD da se on čim prije realizuje. Osim toga. mart 2007 8.. Vasilenko.

we bring out main reasons for existence and modernization of these railroads. 17 – 25 (2007-2008) Originalni naučni rad TRANSGRANIČNA SARADNJA KAO FAKTOR REGIONALNOG RAZVOJA – PRIMER ŽELEZNIČKOG SAOBRAĆAJA IZMEĐU SRBIJE I BOSNE I HERCEGOVINE CROSS-BORDER COOPERATION AS A REGIONAL DEVELOPING FACTOREXAMPLE. Ključne reči: transgranična saradnja. ali i obeju država u celini. has been actual for a long period of time in the history. Ekonomski fakultet. kao i njihov uticaj na ukupni regionalni i ekonomski razvoj posmatranog područja. železničke trase Abstract In this article we are trying to give one possible chance of cross border cooperation between Serbia and Bosnia and Herzegovina through infrastructure projects. Key words: cross border cooperation. Serbian and Bosnian border regions got new wave of fast and efficient incorporation in the European traffic system. U datom istraživanju se iznose ključni razlozi postojanja i modernizacije ovih trasa. as well as their influence on the over whole regional development. železnica. asistent.Zbornik radova PMF 4 i 5 . Pedagoški institut u Beogradu. Economic connections between two regions in these countries – mine and industrial Tuzla basin and fertile Semberia region. RAILWAYS BETWEEN SERBIA AND BOSNIA AND HERZEGOVINA Dr. Đurđica Komlenović. railroad corriodors . naučni saradnik. Povezivanje rudarskog i industrijskog Tuzlanskog basena i plodne Semberije sa jedne strane. Mr. regional development. regionalni razvoj. sa druge strane aktuelno je još iz perioda XIX veka. With these railroads. sa Podrinjem i Posavinom. in the first place through railroad projects. railroad. u prvom redu železničke. but the real attraction it gains with proclamation the Corridor X as the most important pan European corridor in the Southeast Europe. da bi tokom XX veka dobilo na još većem značaju sa proklamovanjem Koridora X kao panevropskog koridora. Datim železničkim trasama otvara se mogućnost pomenutim regijama brzog i efikasnog uključivanja u evropski saobraćajni sistem. In this research. Emilija Manić. Univerzitet u Beogradu Sažetak U radu se daje osvrt na mogućnost transgranične saradnje Srbije i Bosne i Hercgovine kroz ulaganja u zajedničke infrastrukturne projekte.

Beograd-Niš. 18 . godine trasirane su i izgrađene kraće deonice lokalnih pruga normalnog i uskog koloseka.decembar 1898.. Nakon puštanja prve pruge. Austro-Ugarska na jednoj i Turska na drugo strani. počela je 12. 6. godine. Ove deonice postupno je gradila država uz ustupanja privatnim koncesionarima 2 . a to se prevashodno odnosi na infrastrukturne projekte. godine Ministarstvu rata da se izgradi pruga do Zvornika gde bi se sastajale četiri trase/kraka: Rača-Bijeljina-Zvornik. maja 1888. prostor Balkana nije bio najpoželjnije mesto za širenje ideja o međusobnoj pograničnoj saradnji. E. tako je uspostavljen železnički saobraćaj od Zemuna i Beograda. prekidani su i do danas nisu završeni. godine. ali i kao nove mogućnosti za ubrzaniji ekonomski razvitak tih zona. U isto vreme gradi se pruga i most preko Save od Beograda do Zemuna. čiji je cilj realizacija ideje međusobnog povezivanja. Od puštanja u saobraćaj prve pruge pa do 1904.Đ. objavljeno u „Srpskim novinama“ broj 281 od 23. Uslovi izgradnje pruge regulisani su članom 1. Posle Berlinskog kongresa Srbija je zaključila Konvencije sa Austro-Ugarskom o izgradnji železničkih pruga na svojoj teritoriji u dužini od oko 450 km (Nikolić. na prostoru Balkana datiraju od sredine XIX veka. a radovi na remontu pruge planirani su za poslednju deceniju prošlog veka. godine. 1980). godine. juna 1881. Radovi su završeni i deonica je puštena u saobraćaj 20. Postojeći železnički koridori između dveju zemalja Razmišljajući o boljem povezivanju susednih krajeva Srbije i Bosne. Manić Uvod Većina država u Evropi danas transgraničnu saradnju među susedima posmatra kao vid poboljšanja sigurnosti i uspostavljanja veza u svojim pograničnim zonama. godine. Radovi na pruzi Osečina-Zavlaka-Loznica-bosanska granica počinjali su uoči svih ratova na našim prostorima u XX veku. preko Niša i Ristovca i dalje do Skoplja. J. Brčko-Brezovo 1 2 Ristovac je naseljeno mesto na granici sa Makedonijom. Još tada se železnica videla kao neosporan faktor ekonomskog razvoja. Prva razmišljanja o izgradnji pruga. već krajem XIX veka planirana je izgradnja pruge normalnog koloseka na relaciji: ValjevoOsečina-Zavlaka-Loznica-bosanska granica i Ruma-Šabac-Lešnica-Loznica. Turskoj i Austro-Ugarskoj monarhiji bila je neophodna saobraćajna veza sa Carigradom i Bečom i dalje sa Evropom. tokom proteklih deceniju-dve. za putnički i teretni saobraćaj. ali i kao važan integrišući segment prostora kroz koji prolazi. „gvozdenih mostova“. a ona je najjeftinija i najproduktivnija „gvozdenim putem“ koji vodi kroz Srbiju i kroz Bosnu.Komlenović. srpkom državnom železnicom. na taj način povezane su. Na makedonskoj teritoriji izgrađena je pruga od Skoplja do Ristovca i puštena je u saobraćaj 6. Na žalost. radovi se nastavljaju na pruzi Niš-Vranje-Ristovac 1 . decembra 1898. avgusta 1884. U isto vreme na prostorima Bosne i Hercegovine Austro-Ugarski poglavar u Bosni i Hercegovini. U tom kontekstu posmatraćemo mogućnosti uspostavljanja međusobne saradnje između Srbije i BiH na pitanjima projekta realizacije mežusobnog železničkog povezivanja. dve moćne države. predložio je 1896. Zbog toga. Kalaj. Zakona o građenju i eksploataciji novih železnica. Gradnja prve srpske državne železnice. svi projekti koji promovišu transgraničnu saradnju dobijaju na važnosti. Pruga Ruma-ŠabacLešnica-Loznica-Brasina-Zvornik funkcionisala je sa malim prekidima.

U isto vreme ŽTP-a Sarajevo i Beograd usaglasili su red vožnje za putnički saobraćaj koji treba da krene krajem maja. staro i armirano gvožđe. Po procenama stručnjaka prave i pune efekte pruga će imati kada bude osposobljena za brzinu vozova od 120 km na sat. Jula meseca 1950 godine. nakon svečanog otvaranja. godine. Nakon pet i po godina gradnje. automobilima i glinicom za srbijansko tržište. prugom normalnog koloseka desilo se posle Drugog svetskog rata. Povreno saobraćaju teretni vozovi koji prevoze: šljunak.pan-evropski koridori Jedna od prvih prioritetnih mera prilikom uspostavljanja transgranične saradnje jeste jačanje prostornog. po procenama stručnjaka. i dalje Savom. a to zahteva hitnu modernizaciju pruge RumaZvornik. Danas je ovo međunarodna pruga. Saobraćaj na pruzi Tuzla-Zvornik prekinut je 26. uski kolosek od mosta na Savi do Bijeljine u dužini od 19. Saobraćaj na ovoj pruzi pratile su i neznatne poteškoće kao što su otežano snabdevanje dizel gorivom i smanjena brzina vozova na srbijanskoj strani uzrokovana ne remontovanom prugom. pre svega. dužine 44 km. godine prošao je prvi teretni voz koji je prevozio „golfove“ iz vogošćanskog TAS-a. Prugom Sarajevo-Tuzla-Zvornik-Ruma-Beograd. Povezivanje sremske i bosanske strane. a izgradnja železničke pruge odložena je za neko drugo vreme. godine. Teretni vozovi su natovareni gvozdenom rudom iz Omarske za železaru u Smederevu. u dužini od 28. Ubrzo su počeli istraživački radovi na potezu tunela Križevići. O putničkom saobraćaju. od 22. koksom iz Lukavca za Loznicu. industrijsku so. Samo za jedan mesec prugom TuzlaZvornik propušteno je 270 vozova sa oko 216 000 netotona raznog tereta (Železničke novine. Ove pruge koje presecaju Posavinu i donje Podrinje. Tek nakon toga sledi drugi prioritet koji 19 . aprila 1992. koje su projektovali austro-ugarski stručnjaci.3 km. Rat koji je zahvatio Bosnu i Hercegovinu prouzrokovao je prekid svih komunikacija sa Srbijom. br. Lukavac-Sprečko polje-dolina Drinjače-Zvornik i ZavidovićiOlovo-Kakanj-Zvornik. godine bilo je planirano da se završi studija i projekti oko izgradnje pruge normalnog koloseka Tuzla-Zvornik. januara 1992). godine. 25 km u Srbiji i 18 km u Bosni i Hercegovini. nije se ni razmišljalo. Ovom prugom iz Ugljevika do Bosanske Rače. Ovaj poduhvat i mnogi drugi. imale bi veliki značaj za vojni. Ovim činom zvanično je obeležen završetak pruge Tuzla-Zvornik. Programom modernizacije železničke mreže Bosne i Hercegovine do 1975. ugljem iz tuzlanskog basena za Loznicu i za druge kupce. oktobra 1912. odnosno. jačanjem međugranične infrastrukture i rešavanjem onih problema koji su za susedne države od interesa. januara 1992. a iz Sremske Rače do Šida prevožen je šljunak. Od Bosanske Rače do Ugljevika Austro-Ugarska je sagradila prugu uskog koloseka u dužini od 44 km. krenuli su i drugi teretni vozovi.4 km predata je u saobraćaj 22. Radovi na modernizaciji pruge su počeli tek 1987. Narednih 55 godina.9 km zamenjen je normalnim kolosekom. Privatna pruga normalnog koloseka Šid-Sremska Rača-Sava. fizičkog i infrastrukturnog integriteta prekograničnih oblasti. na deonici pruge Živinice-Zvornik. To se postiže. na ovoj pruzi odvijaće se redovan putnički i teretni saobraćaj.Transgranična saradnja kao faktor regionalnog razvoja – primer železničkog saobraćaja između Srbije i Bosne i Hercegovine Polje-Bijeljina-Zvornik. 1680. Zajednički projekti u oblasti železničkog saobraćaja . Iz pravca Rume prevožen je raznovrstan teret koji u Bosnu i Hercegovinu ulazi samo ovom šinskom vezom. prenošen je ugalj. drvo. dugoj 45. veštačko đubrivo i naftne derivate. u ovo vreme. ekonomski i kulturni razvoj ovih krajeva.. 17. uspostavljena je veza izmedju Sarajeva i Beograda. završen je omladinskim radnim akcijama u drugoj polovini prošlog veka (pruga TuzlaZvornik upravo je izgrađena omladinskim radnim akcijama). žitarice.

ubrzo je počela i redovnija isporuka rude ka Srbiji. godine. Beograda. Ljubljane. 2000). Tranzitne saobraćajnice u regionu zapadnog Balkana su veoma važne za međunarodnu trgovinu. Efektivna saobraćajna mreža predstavlja preduslov za slobodno kretanje robe i putnika i uslov za ekonomski razvoj. godine i da je moguć prevoz preko Kalesije i Tuzle do Doboja (Kostadinović. pre svega.Ruma uspostavljen je železnički saobraćaj između istočne Bosne i Hercegovine i zapadne Srbije i obema državama je to otvorilo mogućnost znatno većeg ekonomskog povezivanja. Torina. godine potpisan je Privremeni sporazum između „Zajednica Jugoslovenskih železnica“ i „Bosanskohercegovačke željezničke javne korporacije“ o regulisanju međusobnih odnosa i odvijanju saobraćaj na pruzi Brasina-Zvornik Novi. ali i uključivanje preko Rume i Šida na pruge i puteve evropskog značaja 4 kao i na železnice na Koridoru X.Đ. Razvojem železničkog saobraćaja na ovoj pruzi stvoreni su uslovi za komercijalni prevoz putnika i robe iz Bosne i Hercegovine ka Srbiji i obrnuto. marta 1999. Saobraćajna. novih zemalja-članica EU. Definitivno. Milana. pa i železnička mreža zemlja zapadnog Balkana. Manić podrazumeva jačanje prekograničnih inicijativa u cilju olakšavanja integracije tržišta i povećavanja koherentnosti među lokalnim zajednicama. Saobraćajna povezanost u regionu zapadnog Balkana je za zemlje članice EU značajna s gledišta tranzitnog saobraćaja. Sporazumom je predviđeno da redovni teretni saobraćaj na graničnoj pruzi može da otpočne 10. ali i prema njenim graničnim područjima i teritorijama potencijalnih kandidata za ulazak u EU. Pokazalo se da izgrađenost jedne teritorije u infrastrukturnom pogledu doprinosi daleko jednostavnijem i lakšem inkorporiranju u zajednicu kakava je EU. S.Komlenović. Februara 1999. Ovo nije samo važno sa aspekta Srbije i Bosne i Hercegovine. 4 Pruga E70 čini deo magistralnog pravca koji je definisan Evropskim sporazumom o najvažnijim železničkim prugama (AGC) potpisanim 1986. Uspostavljanju graničnog železničkog saobraćaja između SR Jugoslavije i Bosne i Hercegovine prethodio je Sporazum između Savezne vlade SRJ i Ministarskog saveta BiH potpisan juna 1998. jedan od neophodnih uslova i njeno bolje infrastrukturno povezivanje. Zagreba. natovarene predratne 1992. godune. Isporuka gvozdene rude. odnosno jaču koheziju kojoj EU stremi. godine. E. dugoročno posmatrano treba da postane sastavni deo proširene transevropske saobraćajne osovine mreže TEN. Međudržavni politički razlozi su odložili primenu pomenutog Sporazuma. godine 3 . 20 . koji predvidja da se železnički saobraćaj između dve države odvija na graničnim prugama Brasina-Zvornik Novi i Sremska Rača NovaBijeljina. Prvi voz koji je prošao prugom Brasina-Zvornik Novi-Tuzla prevozio je hlor iz Rumunije za Tuzlu a iz pravca Doboja vagoni su bili natovareni ugljem koji se isporučuje u Novom Sadu. Prugama Šid-Sremska Rača-Sava i Tuzla-Zvornik. iz Ljubije ka Smederevu preko Doboja i Zvornika krenula je avgusta 1999.. Svaćeno je da je za ekonomsko i političko povezivanje. Strategija za izgradnju 3 Proizvodnja i prerada gvozdene rude u Ljubiji otpočela je 2000 godine. Ova magistralna pruga se proteže od Pariza preko Modane. Teretni saobraćaj na ovoj pruzi odvija se i danas. već i sa gledišta članica Evropske unije (EU). Istambula do Ankare. Trsta. Niša. Sofije. EU potencira infrastrukturne projekte kod zemalja-kandidata prilikom sprovođenja procesa stabilizacije i pridruživanja EU. postoji jasna strategija EU oko saobraćajne politike i razvoja saobraćajne infrastrukture na teritoriji Unije.

Transgranična saradnja kao faktor regionalnog razvoja – primer železničkog saobraćaja između Srbije i Bosne i Hercegovine mreže infrastrukture pan-evropskih koridora na teritoriji Balkana zasniva se na nekoliko ključnih principa (Grupa autora. koji je nasledio transportnu rutu kroz Jugoistočnu Evropu iz vremena pre ratnih sukoba. Nakon završetka ratnih sukoba na teritoriji bivše SFRJ. European Comissinon TINA-VIENA. koju sačinjavaju multimodalne saobraćajne veze i saobraćajni čvorovi.  Pri izgradnji saobraćajne mreže koriste se principi politike saobraćaja EU (osnova privrednog razvoja i razvoja saradnje između pojedinačnih vrsta saobraćaja. godine u Helsinkiju održana je Konferencija o panevropskim koridorima. Karta 1: Železnice na pan-evropskim koridorima zapadnog Balkana Izvor: Group of authors (2002).  Prioritetno je obnavljanje postojeće infrastrukture (sa naglaskom da bi investicije u novu infrastrukturu trebale biti minimalne). a prednost se daje onim vrstama saobraćaja koje manje opterećuju životnu sredinu). Ovaj koridor predstavlja okosnicu pan-evropske mreže na Balkanu. čini najznačajniju 21 . Saobraćajni koridor X bio je veoma prometan i korišćen pre devedesetih godina prošlog veka. Na ovoj konferenciji predloženo je uspostavljanje Koridora X.Transport Strategies.  Investicioni program za realizaciju plana infrastrukture saobraćaja zasniva se na ekonomskoj istrajnosti projekata (na osnovu dosadašnjih iskustava visina investicija bi se trebala kretati na nivou oko 1 – 2% HDP (grubog domaćeg produkta) u zemlji). a sastavni deo ove mreže je povezivanje sa saobraćajnom mrežom celog regiona i sa pan-evropskim saobraćajnim koridorima i sa mrežama TEN-T i TINA. a za države kroz koje prolazi ili koje su u njegovom neposrednom okruženju. Ova trasa je bila od izuzetnog značaja za povezivanje Zapadne Evrope sa Grčkom i Turskom. 2004):  Strateškoj saobraćajnoj mreži za transport putnika i robe. 1997.Viena.

na ovim prostorima. Srbija (i Crna Gora). Svakako će modrenizacija i funkcionisanje jednog ovakvog sistema pan-evropskih železničkih koridora usloviti brže napredovanje ekonomije zemalja kroz koje prolaze i koje se nalaze u njihovom neposrednom susedstvu. neophodno je rekonstruisati i modernizovati. koji prolazi kroz BiH. ukršta sa Koridorom X u neposrednoj blizini teritorije BiH. od čega je 251 km sa duplim kolosekom. s obzirom da on ne prolazi kroz teritoriju date države. Modernizacija je neophodna na sektor Šid-Beograd i Subotica – Beograd. Bugarska. Elektrificirano je 80% pruga. a pre svih koridor Vc.finansira EIB i  modernizacija pravca Beograd – Horgoš. godine i pod istim pokroviteljima kao u prethodnom projektu. te da se ona poprečnim trasama na njega direktno naslanja. Postojeću mrežu koridora.Đ. odnosno rekonstrukciju drumskog pravca u dužini od 2300 km. godine. Preko njega se BiH „kači“ i na Koridor X. koji je za BiH najvažnija saobraćajnica. u okviru Koridora X. jeste Koridor V. U procesu modernizacije Koridora X. odnosno Srbiju i BiH. a nakon modernizacije železničkog transport i uspostavljanja redovinih železničkih linija na ovom koridoru.  elektrifikacija pruge od Dimitrovgrada do Kalotrine – finansira EIB. postaju značajni jer su prva spona tih zemalja sa teritorijom i tržištem EU.  dupliranje koloseka na relaciji Subotica – Stara Pazova (150 km) sa rokom do 2010. kada je potpisan Memorandum o razumevanju od strane ministara saobraćaja zemalja kroz koje prolazi koridor (Austrija. koji ima za cilj povezivanje Centralne i Istočne Evrope sa Jadranskim morem. Hrvatska. Od posebne je vežnosti činjenica da se ogranak Koridora V. odgovor se nalazi u činjenici da Koridor X za BiH predstavlja paralelan železnički koridor njenoj nacionalnoj železničkoj mreži. Slovenija. Makedonija i Grčka) o intenziviranju rada na njegovoj rekonstrukciji i izgradnji. Za izgradnju i rekonstrukciju mreže na ovim prostorima planirano je 16 milijardi EUR.3% sa duplm kolosekom. a pod pokroviteljstvom nacionalnog budžeta.  izgradanja mostova kod Novog Sada i Ostružnice – finansira EIB. Evropske investicione banke (EIB) i Svetske banke. Ako se upitate kakve konsekvence ima izgradnja jednog ovakvog koridora za BiH. Ovaj Memorandum podrazumeva rekonstrukciju Koridora X. Koridor V i njegov ogranak Vc dobija na značaju posle 2004. Manić saobraćajnu arteriju. Sa aspekta potencijalnih kandidata za učlanjenje u EU. E. Realizacija ideja oko njegove rekonstrukcije i dogradnje zaživela je na Ministarskoj konferenciji u Solunu 2001. godine. godine kada je EU proširila svoje članstvo na istok. Memorandum podrazumeva i rekonstrukciji i izgradnji Koridora Vc. Koridor Vc.6% čini jednopružni kolosek. Razvojem koridora planirano je da se podstakne infrastrukturno uključivanje novih zemalja-članica u postojeći saobraćajni sistem EU.  modrenizacija pravaca Beograd – makedonska granica. Zbog toga je i izgradnja i rekonstrukcija Koridora X postala veoma važna i za BiH. EU je predvidela još nekoliko projekata na teritoriji Srbije a to su:  dupliranje koloseka na relaciji Tovarnik – Beograd (120 km) sa rokom do 2010.Komlenović. Koridor X čine drumske i železničke saobraćajnice u dužini od 2500 km. kao i železničkog pravca dužine 2529 km. Ogranak C je u celini sa dizel lokomotivama. a ogranak B je 100% elektrificiran i 97. Drugi važan koridor za prostor zapadnog Balkana. oba pomenuta koridora. Mađarska. iznosi 867 km. odnosno njegov ogranak Vc. Ukupna dužina pruga na teritoriji Srbije. šanse za realizaciju 22 . Glavna trasa železničkog koridora je 100% elektrificirana i 40. Koridor Vc jeste deo Koridora V (karta 2).

Technical Research Centre of Finland. a potencijalno predstavlja moguć izvozni artikal u Srbiji. i za Srbiju:  Kakanj i Tuzla (vađenje uglja)  Ljubačev (veliki silos za proizvodnju brašna)  Bačevici (fabrika za proizvodnju aluminija) 23 . tako se nove čalnice svesrdno podržavaju uspostavljanju interregionalne i transgranične saradnje. (2005). PANrazmene sa Srbijom raste i on čini EUROSTAR – Pan-European Transport oko 6% ukupnih Corridors and Area Status Report. Final sopoljnotrgovinskih poslovanja u Report.Transgranična saradnja kao faktor regionalnog razvoja – primer železničkog saobraćaja između Srbije i Bosne i Hercegovine infrastrukturnih transgraničnih Karta 2: Pan-evropski Koridor V i njegov projekata sa susednim državama se ogranak Vc umnogome uvećavaju (u prvom redu sa Hrvatskom. Porast obima produkcije u BiH se očekuje posebno u slijedećim industrijskim oblastima i s obzirom na to pedstavlja u budućnosti perspektivne eksportne regione. BiH je ogromna resursna baza i interesantno tržište za plasman srpskih proizvoda:  Rudnici uglja u Federaciji predstavljaju jedna od najvećih u ovom delu Balkana i prugom Banovići – Tuzla vrši se trenutno transport uglja iz rudnika uglja u elektranu. kao spone i osnovine razvoja za pogranična područja obeju država. prugom Tuzla-Zvorni-Rača. Međutim. Drvo se izvozi u Srbiju. Zašto je važno uspostavljanje železničke mrže između Srbije i BiH? Definitivno je nakon ratnih sukoba smanjen obim trgovanja na čitavoj teritoriji bivše SFRJ. obim spoljnotrgovinske Izvor: Group of authors. koji se u slučaju kabastih tereta najbolje prevoze železnicom. Boksit i aluminijeve rude se transportuju u Zvornik Novi.org). posebno u čeličanu u Smederevu.  U Republici Srpskoj se nalazi rudnik železne rude koja se transportuje u zapadnu Srbiju. već sa prvim godinama primene Dejtonskog sporazuma u BiH.  Celokupna teritorija BiH predstavlja tržište za industrijsku robu i poljoprivredne proizvode iz Srbije. a posredno i sa Srbijom).a li i jačanje njihove međusobne saradnje. prostor Hamburg-Espoo. Upravo u tom smilsu je i predlog modernizacije železničkih koridora između Srbije i BiH. između ostalih.stabilitypact. Kako je politika regiona već odavno uspostavljena u EU. HB-Verkehrsconsult GmbH i VTT regionu (www. Sa aspekta privrede Srbije.

Đ. Na dva najvažnija železnička pravca u BiH nadovezuju se pruge u Srbiji i oni čine približno 70% ukupne železničke mreže u BiH:  Ploče – Mostar – Sarajevo – Zenica . a plavom bojom su označene deonice kojim upravlja poduzeće „Željeznica Republike Srpske”. a privrede obeju zemalja bi imale neprocenjive koristi od uspostavljanja mogućnosti transporta robe i putnika. modernizuju i izgrade saobraćajnu infrastrukturu na svojoj teritoriji. Srbija i BiH. na svom putu u procesu stabilizacije i pridruživanja EU imaju šansu da znatno unaprede. Železnička mreža BiH je pod upravom dveju kompanija: “Željeznica Federacije BiH” i „Železnica Republike Srpske”. Trenutno su i Srbija i BiH na granicama EU. Na karti 3. Mogućnost pojedinačnih zemalja da privuku strane investitore umnogome zavisi od njihovog položaja u odnosu na širi region u kome se te države nalaze i mogućnosti uspostavljanja efikasne regionalne saradnje. ponovo je pokrenuta ideja oko uspostavljanja železničkog saobraćajua između dve države. pa bi zbog toga uspostavljanje jedne transgranične saradnje između Srbije i BiH po pitanju realizacije infrastrukturnih projekata bilo od preke potrebe i važnosti za obe države. Nakon ratnih dešavanja na prostorima bivše SFRJ i uspostavljanja mira. ali istovremeno i osovinu ukupnog razvoja i sigurnosti na datim područijima.Komlenović.Doboj –Bosanski Šamac – Vinkovci (saobraćajni čvor u Hrvatskoj na relaciji Zagreb-Beograd) – deo Koridor Vc koji vodi od Budimpešte do luke Ploče. Dvostrukom linijom su označene deonice sa prugama sa dva koloseka. ističe rad na modernizaciji i izgradnji železničkih koridora. a jednostruka linija prikazuje pruge sa jednim kolosekom. Postojeće stanje železničke mreže BiH govori da je neophodno uspostavljanje saradnje sa susednim državama. E. obe zemlje. već i sva tržišta koja se oslanjaju na njih. Zemlje Balkan definitivno mogu ubrzati svoj ekonomski oporavak i razvoja kroz transgraničnu saradnju. a posebno železnice. čime bi se povezale ne samo ove dve zemlje. koja 24 . koji su u dva pravca spajali pomenute zemlje. Konačno. Svaka od ovih kompanija u pravlja onim delom železničkih koridora koji prolaze kroz njenu teritoriju.Banja Luka – Doboj – Tuzla – Zvornik – i dalje u Srbiju – paraleleni pružni pravac Koridoru X. U prošlosti su postojali izgrađeni železnički koridori između dveju država. sa železničkim saobraćajem pogranične oblasti obe države bi ekonomski prosperirale. U cilju ubrzavanja ekonomske saradnje svakako se pažnja mora posvetiti i izgradnji infrastrukture koja takođe mora biti integrisana u regionu. Kroz saobraćajnu politiku Evropske Unije o uspostavljanju mreže pan-evrospkih saobraćajnivca. hemijska industrija) Za sve ove moguće trgovinske odnose veoma važan momenat je razvoj saobraćajne infrastrukture. Železnička mreža jeste važan segment ukupne infrastrukturne opremeljenosti jedne teritorije. Manić  Zenica (čeličana)  Lukavac (koks. ljubičastom bojom označene su deonice železničke mreže u Bosni i Hercegovini koje spadaju u Federaciju Bosne i Hercegovine. a ako se tome priključe i činjenice o spoljnotrgovinskoj saradnji. Zbog toga se kao mogućnost buduće pogranične saradnje dve države. Zaključak Transgranična saradnja pedstavlja način uspostavljanja veza među susedima. uspostavljanje železničke veze sa Srbijom dobije svoj puni smisao. Srbije i BiH.  Bosanski Novi – Bihać – Prijedor .

(2004). 1680. 12.geocities.stabilitypact. a BiH sa Srbijom ima šanmsu da propjekat izgradnje i modernizacije postojećih železničkih koridora upravo „provuče“ kao transgranične projekte saradnje. Brno. Group of authors (2002). Beograd.com Internet-stranice Privredne komore Bosne i Hercegovine www. (1980): Istorija železnice Srbije.fmpik. Otvaranje železničke veze Sarajevo – Beograd predstavlja jedan od evropskh ciljeva. (2002). 4. 13. 10. 8. P. Železničke novine. 15.int Internet-stranice Ministarstva za saobraćaj i komunikacije Federacije Bosne i Hercegovine – www. ZJŽ.europa.org 25 . Literatura: 1.com Internet-stranice Željeznice Republike Srpske . Kostadinović. Zavod za novinsko-izdavačku i propagandnu delatnost JŽ.komorabih. Kovačević. S. Hamburg-Espoo. Vojvodine.ba Internet-stranice Vlade Republike Srpske .cemt. Viena. Agence Francaise de Development. 17. 6. Grupa autora.org Intrent-stranica Evropske ministarske konferencije za saobraćaj www. br. 14.bhzjk. Trasnsport Infrastructure Regional Study (TIRS). Internet: Internet-stranice Evropske unije . 5.www. 9. januara 1992.Transport Strategies.com Internet-stranice Pakta stabilnosti JI Evrope .net Internet-stranice Javne željezničke korporacije Bosne i Hercegovine www. (2000): Od prekida do uspostavljanja saobraćaja. Transgranična saradnja je nešto što EU posebno podržava i pomaže. 11. a pogranične oblasti i izgradnja saobraćajnica u njima mogu u tom smislu postati posebno važne. Group of authors.com Internet-stranice Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine www. Nikolić. 3.Transgranična saradnja kao faktor regionalnog razvoja – primer železničkog saobraćaja između Srbije i Bosne i Hercegovine pokušava kroz niz infrastrukturnih projekata u zemljama potrencijalnim kandidatima za ulazak u EU omogući pristup fondovima EU kojima bi se date zemlje infrastrukturno povezale i uspostavli određeni vid ekonoske saradnje. HB-Verkehrsconsult GmbH i VTT Technical Research Centre of Finland.www. EUROVISION. beograd.vladars. Final Report. 7. J. 2. Beograd.geocities. 16. Louis Bergera SA. SWOT analiza željezničkog sektora republike Bosne i Hercegovine . Gropu of authors.www. European Comissinon TINA-VIENA. stvarajući na taj način čvršće ekonomsko povezivanje tog prostora na putu ka EU. od 22. To je početak uspostavljanja čvršćih veza i odnosa.www.gov.Projekat izgradnje kapaciteta u oblasti željezničkog saobraćaja u Bosni i Hercegovini.eu. a ovakvo saobraćajno povezivanje svakako bi pozitivno uticalo na ukupni privredni razvoj obe zemlje. Crne Gore i Kosova. (2005). PAN-EUROSTAR – Pan-European Transport Corridors and Area Status Report.

Mr. .Zbornik radova PMF 4 i 5.historijske znamenitosti. viši asistent. viši asistent. Salih Kulenović. Univerzitet u Tuzli Sažetak Povoljni prirodno-geografski uvjeti općine Srebrenica i bogata nalazišta olova i cinka bili su presudan faktor za stalnu naseljenost na ovim prostorima još od prahistorije. viši asistent. Ključne riječi: općina Srebrenica. turizam.Fadila Kudumović. Na ovom području kroz dug vremenski period smjenjivali su se različiti narodi i njihove kulture koje su značajno uticale na antropogeografski razvoj ovog prostora. ethnographic contents. 27 – 42 (2007-2008) Originalni naučni rad KULTURNO-HISTORIJSKE ZNAMENITOSTI I ETNOGRAFSKI SADRŽAJI NA PODRUČJU OPĆINE SREBRENICA KAO TURISTIČKI MOTIVI CULTURALLY-HISTORIC SIGHTS AND ETHNOGRAPHIC CONTENTS IN THE AREA OF SREBRENICA MUNICIPALITY AS A TOURISTICAL MOTIVES Dr. Mr. sc. Alma Kadušić. culturally-historic sights. Zbog toga je u Srebrenici i njenoj okolini prisutno bogato kulturno-historijsko naslijeđe koje se u ovom radu zajedno sa etnografskim sadržajima prezentira.sc. Because of that is in Srebrenica and its surroundings present wealthy culturally-historic heritage which is presented in this paper together with ethnographic contents and for the purpose of development of tourism in this municipality. sc. On this area through the long period of time have settled different nations and their cultures which significantly influenced on anthropological development of this area. tourism. Sabahudin Smajić. Mr. redovni profesor. sc. Summary Suitable physical-geographic conditions of Srebrenica municipality and wealthy sites of lead and zinc have been the crucial factor for constant population density in this area since prehistory. viši asistent. touristical motives. etnografski sadržaji. Semir Ahmetbegović. sc. Mr. kulturno . Prirodno . a u cilju razvoja turizma u ovoj opštini. razvoj. Key words: municipality Srebrenica.matematički fakultet. turistički motivi.

stećci (srednjovjekovni nadgrobnici pripadnika bosanske crkve). Također. Jedno od takvih naselja bilo je Domavia u rudarskom basenu Argentaria. Nalazi u grobovima sa navedenih lokaliteta (nakit. srednjovjekovni gradovi. njihova ljepota i znamenitost. Kadušić. Domavia je bila jedan od najvažnijih rudarskih centara na Balkanu. Novoosvojene teritorije Rimljani su podijelili na provincije. Antičko naselje je ležalo između Saskog potoka i Majdanske rijeke. F. odnosno bogatstvo kulturno-historijskih resursa. keramičke posude i drugi predmeti) pružaju materijalne dokaze života u ovom kraju tokom bronzanog i željeznog doba. S. slučajnih nalaza i iskopavanja može se konstatovati da je područje Srebrenice i okoline oduvijek bilo interesantno za naseljavanje o čemu svjedoče ostaci materijalne kulture iz prahistorije. Eksploataciju rude na ovom području vjerovatno su započeli Iliri u prvom i drugom vijeku nove ere. srednjeg vijeka. Uglavnom se radi o kulturno-historijskim znamenitostima i etnografskim sadržajima koji su dobra osnova za razvoj turizma u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. urbane cjeline iz ranijih perioda. Osim ovog lokaliteta prahistorijski tumulus iz bronzanog ili željeznog doba čiji je prečnik osnove oko 20 m pronađen je na lokalitetu Humka u selu Liješće. Smajić. A. Jedna od njih je i osnivanje gradova po italskim uzorima. 1. b) Antički period Krajem trećeg i u drugom vijeku prije nove ere veći dio teritorija bivše Jugoslavije bio je pod vlašću Rimljana. Domavia se nalazila na mjestu kod današnjeg sela Gradina kod Sasa. antike. U vezi s ovim u radu se razmatraju arheološka nalazišta. Kulenović. Kudumović Uvod Na prostoru opštine Srebrenica koji zahvata površinu od 533 km2 postoje brojni antropogeni motivi koji mogu da zadovolje kulturne potrebe turističkih kretanja. Kulturno-historijski spomenici kao turistički motivi Na osnovu dosadašnjih arheoloških rekognosciranja. Na većinu turista koji žele zadovoljiti svoje kulturne potrebe pri odabiru destinacije i planiranju svog turističkog putovanja veliki uticaj ima bogatstvo kulturnohistorijskog naslijeđa. oružje. Na tom lokalitetu egzistiralo je rimsko rudarsko naselje i metalurški centar. selo Podravno. a obuhvataju motive različitih svojstava i vremena u kojima su nastali. Naselja se podižu pored prvobitnih vojnih logora ili pored rudnika. S. osmanskog i austrougarskog perioda a) Prahistorijski period Arheološka nalazišta iz prahistorijskog perioda do sada su utvrđena na lokalitetu Crvena Njiva. S obzirom da na prostoru opštine Srebrenice i njene okoline postoji kontinuitet življenja još od prahistorije ovom prilikom prezentirat ćemo kulturnohistorijske spomenike koji su ovdje brojni i raznovrsni. građevine sakralne arhitekture. Domavia je u to vrijeme imala status vicus-a (manje naselje). a radi se o prahistorijskoj nekropoli uz čije kamene tumule se nalazi i sedam stećaka. Ahmetbegović. Rimljani u ove krajeve donose niz novina.S. Nekropola je datovana u bronzano ili željezno doba. u radu se razmatraju i etnografski sadržaji koji mogu biti u funkciji razvoja turizma u ovom kraju. Takođe u ovom naselju je na lokalitetu Vaganj pronađen veći tumulus od prethodnog prečnika 25 m i visine cca 4 m. Područje današnje Bosne i Hercegovine pripadalo je dvjema provincijama: Dalmaciji i Panoniji. Početkom trećeg vijeka Domavia je dobila status municipium-a (grad sa 28 .

Septimius. 3. i 79. 2. Sl. U municipiju se podižu počasne baze carevima (Antonius Pius. Marsu. Tlocrt gradske vijećnice (Gradina – Domavia) U srednjem Podrinju najstarije rimsko naselje nalazilo se u Skelanima čije je puno ime "Flavijevski grad Malvesiatium". U to vrijeme ona je bila najveće gradsko naselje na području Bosne i Hercegovine. Na gornjoj terasi Drine uzvodno u dužini od jednog kilometra 29 . gradskim službama. Karakala). stakla i novca. a otkrivene su i dvije starokršćanske bazilike. Malvesatium-a i dr. nalazi keramike. Prema prof. Najznačajnije građevine u Domaviji bile su: curia (gradska vijećnica). 1. Ostatak rimske statue (Gradina – Domavia) Sl. a nazvan je tako po dinastiji careva u čije vrijeme je stekao status municipium-a odnosno grada sa autonomnom upravom.Kulturno-historijske znamenitosti i etnografski sadržaji na području općine Srebrenica kao turistički motivi autonomnom upravom). E. Na širokom prostoru uz Drinu pronađeni su ostaci građevina. godine u vrijeme cara Vespazijana. U trećem vijeku nove ere Domavia postaje administrativno-upravni rudarski centar za rimske provincije Dalmaciju i Panoniju. stanovnicima municipium-a. Podignuti žrtvenici su posvećeni rimskoj Trijadi (Jupiteru. Ulomci ukrasne arhitekture iz Skelana Sl. podni mozaici. forum (trg). blaneum publicum (gradsko kupatilo). dr. Asklepiju i Higiji. tribunal (sudnica) i macellum (tržnica). Iz Skelana potiče veliki broj rimskih nalaza od kojih poseban značaj imaju natpisi iz kojih se može dosta saznati o razvoju ovog grada. Imamoviću vjerovatno je to bilo između 69. Minervi i Junoni). te Silvani. a jedan grčkim kultovima. Severus. Liberu i Mitrasu. a sredinom tog vijeka dobila je viši rang samoupravnosti. te postaje colonia.

Marsu i Jupiter . Marsu. u Skelanima (l-6 st.). Pored navedenih antičkih lokaliteta na području Srebrenice i okoline nalazi se dosta lokaliteta s nadgrobnim spomenicima odnosno rimskim nekropolama. sudnica (tribunal) i drugo. od građevina javnog karaktera bila je gradska vijećnica (curia). Smajić. Od Grčkih kultova iz tog doba pronađeni su spomenici kultne zajednice Asklepije .Junoni. Takvi lokaliteti nalaze se u: Crvici (3 st. Na njivi zvanoj Rašće uz ostatke zidova i dijelova arhitektonskog ukrasa nađena su i tri nadgrobna spomenika s likom Atisa i figuralnim scenama i natpisom. 4. u Kaludri kod Zalužja (Bratunac). Zagraju. a od orijentalnih kultova spomenici Mitre. bazilika. Karauli (Rudine)Koštanovci. Kada je Domavia postala samostalna gradska općina pripao joj je znatan dio općinskog teritorija Skelana odnosno Malvesatiuma. Kudumović nalaze se ostaci rimskih Skelana gdje je pronađena velika količina građevinskog materijala kao i brojni spomenici iz tog doba i dr. Čadorištu-Gradina-Sase (2-3 st.Higija. gospodarski objekti koji su predstavljali središte poljoprivrednih imanja. Tegarama. Voljevici. Jupiter . lokalitet Veliki Plato-GradinaSase (2-3 st. S.Geniju. Segni. Ahmetbegović. Ostaci jednog od objekata otkriveni su na lokalitetu Rašće-Ljubina u Crvici.). Atisa i Iz doba kasne antike (peti i šesti vijek) na području Srebrenice osim one u Skelanima. Konjević Polju (Bratunac). Između prvog i četvrtog vijeka nove ere na području Srebrenice podizani su spomenici posvećeni samostalnim kultovima božanstava: Jupiteru. Rašću kod Srebrenice. na lokalitetu Zukića Strana-Zagaj osim ostataka rimske zgrade pronađena je i kasnoantička grobnica (3-6 st.). Kadušić. Dijani i Pomoni. Podliješću (Bratunac). Na području Srebrenice i njene okoline česti su i nalazi izoliranih objekata iz antičkog perioda kao na primjer vile rustike.).). Naselje je imalo sve urbane sadržaje što su ga činili standardnim rimskim gradom. te spomenici kultnih zajednica božanstava Jupiter . S.).S. Srebrenoj Luci-Liješću (na ovom lokalitetu nalazi se rimsko naselje i grobnica. Sl. Bronzana ruka boga Sabazija (Gradina – Domavia) samostalnih kultova božanstava Sabazija. F. Klotijevcu (3 st. Crkvištu (Brezik). Bronzani kip krilatog Genija (Gradina –Domavia) Sl. U prvo vrijeme rimskim Skelanima je pripadalo i područje današnje Srebrenice s naseljem u Gradini (Domavia).) u Zgunjevskom polju gdje je osim ostataka rimskog naselja pronađen i jedan žrtvenik posvećen Jupitru (3-4 st. Srebrenoj Luci. Loznici (Bratunac). 5. hram kapitolijske trijade (Jupitera. Minerve). Kulenović. lokalitet Mramorje (Potočari).Minervi. a datovano je od l-4 stoljeća). A.). Crkvi Ružici kod Tegara. u Bratuncu. Liberu. Junone. Mataruzima-Osatica (3 st. Njihovi ostaci su otkriveni u Bratuncu. Ždrijelu kod Voljevice i dr. 30 . otkrivena je ranohrišćanska bazilika i u Staroglavicama. Jupiter -Junoni . Osim većih naselja iz rimskog perioda u srednjem Podrinju nalazilo se i dosta manjih naselja na sasvim maloj udaljenosti što upućuje na gustu naseljenost ovog kraja. na Karauli kod Sikirića.

Osatgrad (Klotjevec). Procvat rudarstva u srebreničkom kraju bio je u XIV i XV vijeku. Srednjovjekovni grad Srebrenik u Srebrenici Srednjovjekovni grad Klotjevac je smješten na strmoj stijeni iznad lijeve obale Drine jugoistočno od Srebrenice na udaljenosti od oko 13 km zračne linije. Kao podgrađe tvrđave Srebrenik. Đurđevac 31 . godine. Sl. Kao i svi razvijeniji gradovi toga vremena. Zahvaljujući eksploataciji srebra i olova. c) Srednjovjekovni period Naseljavanje južnoslovenskih plemena na Balkansko poluostrvo počelo je u šestom. Srebrenica se u istorijskim izvorima prvi put spominje 1352. Tu su živili brojni poslovni ljudi iz Dubrovnika (trgovci i zanatlije) koji su ovdje osnovali svoju stalnu koloniju. Stoga je njihova turistička vrijednost i atraktivnost dosta umanjena. Osat i Trebotić. Najveći i najpoznatiji srednjovjekovni gradovi na širem području Srebrenice bili su: Donji i Gornji Srebrenik. Objekti su prilagođeni terenu na kome su situirani. Zbog izuzetnog privrednog značaja tokom XV vijeka Srebrenica je bila poprište ratnih sukoba između bosanskih i ugarskih kraljeva.Kulturno-historijske znamenitosti i etnografski sadržaji na području općine Srebrenica kao turistički motivi Inače. U to vrijeme srebro je uglavnom izvoženo preko Dubrovnika u Italiju. Zauzima prostor od 100 X 20 m. Na dvjema terasama nalaze se ostaci dviju tvrđava: u Donjem gradu dominira arhitektura iz turskog perioda koja je bolje očuvana u odnosu na Gornji ili Stari grad koji je u ruševnom stanju. Srebrenica je imala svoj gradski statut i kovnicu novca. vijeku bila najrazvijenije gradsko naselje u Bosni. Grad Srebrenik u Srebrenici (Argentaria). U arealu grada zvanom Jatara očuvano je desetak stećaka. a to su: Vratar. Šubin. srpskih despota i turskog sultana. Srebrenica je u prvoj polovini XV vijeka doživjela snažan društveno-ekonomski razvoj. ali se zna da je služio u svrhu zaštite srebreničke varoši koja je u 14. Od XI do XV vijeka šire područje Srebrenice ulazilo je u sastav nekoliko srednjovjekovnih župa. U pisanim izvorima ovaj grad se ne spominje često. Ključevac (Kličevac). O ranom srednjem vijeku na ovom području do sada imamo veoma malo podataka. 6. i 15. grad u Olovu. Birač. a vezan je za njemačke rudare Sase koji su u to vrijeme vodili rudarske poslove u većini mjesta srednjovjekovne Bosne i Srbije. Tehnika gradnje Starog grada je srednjovjekovna. na arheološkim lokalitetima od antičkih naselja gotovo da na terenu i nema ništa budući da je vrijeme učinilo svoje ili su otkriveni predmeti prenijeti u muzeje. Srebrenik (Stari Grad) je srednjovjekovni grad smješten na planinskoj kosi koja se sa istočne strane stepenasto spušta prema glavnini naselja Srebrenice. Đurđevac. a dobro su očuvane obje kule. kao i grad Salenes sagrađeni su da bi se zaštitila prirodna bogatstva i naselja. a završeno je sredinom sedmog vijeka.

Sredinom 15. muškim figurama. tordiranom vrpcom i jabukom. rukom. Ukrašena su dva stećka i to jedan sanduk i jedan stub. S. konjanicima i dr. ploča. Po obliku zastupljeni su stećci u vidu stubova. Stub je ukrašen figurom psa. Tu se nalaze ruševine tvrđave s kulama koje su u osnovi pravougaone. polumjesecom. polumjesecom i rozetom. S obzirom da ovi spomenici predstavljaju zanimljiv i dragocjen kulturno-umjetnički materijal. F. 3 sljemenjaka i 18 stubova). jabukama. 17 sljemenjaka i 2 stuba). Šubin se nalazi jugoistočno od Srebrenice na udaljenosti od oko 8 km zračne linije.S. a sanduk je ukrašen polumjesecom. tau krstovima. Ruševine ovog srednjovjekovnog grada leže na oštrom kamenitom visu. Na području opštine Srebrenica postoji veliki broj nekropola stećaka. suncem. rukom. A. mačem i s nekoliko ljudskih figura koje se samo naziru. stablom. Na istaknutom visu iznad lijeve obale Drine vidljivi su ostaci kvadratne kule i dvorišta (30 X 7 m) mjestimično visoki do 3 m. sanduka. U selu Sućeska koje je od Srebrenice udaljeno 6 km zračne linije na jugozapadnu stranu na lokalitetu Mramorje nalazi se nekropola sa 52 stećka (31 sanduk. Kadušić. srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika izrađenih od kamena koji su po svome obliku i ornamentici veoma interesantni. rozetama. vijeka grad je imao i svoj upravni kotar koji se zvao Trebotići. Smajić. Grad je imao trgovačko zanatsko podgrađe i upravni kotar. lukom i strijelom. granama i drvećem. krstača. Grad se nalazi duboko u kanjonu rijeke Zeleni Jadar na kraškoj stijeni koju obavija rijeka. Na nekropoli stećaka u Kalimaniću su ukrasi u vidu mačeva. Na brdu Recelj na lokalitetu Borići oko 700 m sjeverozapadno od Bojne iznad grada Srebrenice nalaze se 4 stećka u obliku sanduka od kojih je jedan ukrašen sabljom. luka i strijele. sljemenjaka. stubovima. a u pisanim izvorima spominje se u turskim defterima iz 1468/69 i 1485. U selu Bastahovine udaljenom 7 km zračne linije zapadno od Srebrenice na lokalitetu Sjedaljka nalazi se nekropola stećaka (35 sanduka. U Staroglavicama. Dva sanduka su ukrašena lukom i strijelom. 16 sanduka. ima razloga da se o njima saopšti barem ona najnužnija obavještenja koja mogu biti veoma interesantna za posjetioce. a ima dosta i onih koji su ornamentisani geometrijskim motivima. Oni predstavljaju snažan izraz kulturnih i ekonomskih prilika iz vremena u kome su nastali. 32 . Srednjovjekovni grad Kličevac se nalazi u ataru sela Sućeska jugozapadno od Srebrenice na udaljenosti od oko 6 km zračne linije. Ahmetbegović. a na padinama prema Drini ima ostatak i vanjskog bedema u dužini od oko 25 m. Dva stuba su s motivima figura čovjeka i mač. figurama psa i drugih životinja. krugovima. mačevima. U selu Gostilju koje se nalazi sjeverno od Srebrenice na udaljenosti od oko 3 km zračne linije na lokalitetu Osojnjača nalazi se nekropola sa 38 stećaka (3 ploče. Kudumović (Gradina) je takođe srednjovjekovni grad na području Srebrenice koji je smješten iznad lijeve obale Drine na udaljenosti od oko 17 km zračne linije jugoistočno od Srebrenice. 7 sljemenjaka i 6 stubova). S. Predstave u vidu muških figura i dva konjanika nalaze se na stećcima u Klotjevcu. Kulenović. a na stećcima na brdu Bojna u neposrednoj blizini Srebrenice su predstave u vidu ruke. Ispod grada nalazi se groblje s nekoliko stećaka. krstovima. Dosta nekropola je sa stećcima bez ukrasa ili sa po nekoliko ukrašenih. selu koje se nalazi zapadno od Srebrenice na udaljenosti oko 5 km zračne linije na jednom manjem brijegu pokraj Bejtića hana nalazi se nekropola sa 18 stećaka (8 sanduka i 10 sljemenjaka). bordurama. spiralama. godine. Jedan sanduk je ukrašen motivom polumjeseca. Uz ovu nekropolu se nalazi muslimansko mezarje s nišanima.

18. 7. Srebrenica Sl. Kalimanić. 16. Srebrenica Sl.Loznica. Srebrenica Sl. Klotjevac. Loznica. Srebrenica Sl. Vojna. Srebrenica Sl. Srebrenica Sl. 13. Loznica. Boljević. Srebrenica 33 . 10. 17. Kalimanić. U blizini je aktivno muslimansko groblje. Srebrenica Sl. 8. Jugozapadno od Srebrenice na oko 7 km zračne udaljenosti u selu Kutuzero nalazi se nekropola sa 23 stećka (18 sanduka i 5 sljemenjaka). Jedan sanduk je ukrašen rozetom. Buča.12. U selu Urisićima udaljenom 11 km zračne linije na jugoistočnu stranu od Srebrenice kod zaseoka Greben na jednom brežuljku nalazi se nekropola sa 70 stećaka (60 sanduka i l0 sljemenjaka). Loznica. Jedan sljemenjak je ukrašen.Kulturno-historijske znamenitosti i etnografski sadržaji na području općine Srebrenica kao turistički motivi U selu Pribićevac koje se nalazi jugoistočno od Srebrenice na udaljenosti oko 4km (zračna udaljenost) na lokalitetu Šarampovo nalazi se nekropola sa 23 stećka (16 sanduka i 7 sljemenjaka). 20. Boljević. Srebrenica Sl. 14. a ukrasni motiv je ruka s mačem. Srebrenica Sl. Srebrenica Sl. Klotjevac. Boljević. 11. Sl. 21. 19. Jedan stećak oblika sanduka ukrašen je krugom (motiv sunca).15. Brana. Srebrenica Sl. Inače u Urisićima postoje tri lokaliteta stećaka sa oko 200 stećaka ukupno. Srebrenica Sl. Boljević.9. Srebrenica Sl. U selu Podravno koje se nalazi na oko 7 km zračne udaljenosti jugozapadno od Srebrenice na lokalitetu Crvena njiva nalazi se nekropola sa l0 stećaka od kojih je jedan primjerak ukrašen motivima polumjeseca i rozete. Srebrenica Sl.

u selu Knezovi na lokalitetu Borak nalazi se nekropola sa 20 stećaka u obliku sanduka. jedan sljemenjak i jedan stub). Kudumović U selu Ljeskovik koje se nalazi jugoistočno od Srebrenice na udaljenosti oko 11 km zračne linije na lokalitetu Mramorje na putu za Klotjevac nalazi se nekropola stećaka sa 3 sanduka i 15 sljemenjaka. Gračić sa 7 sanduka. Kulenović. jednim sljemenjakom i 12 stubova). 4 sljemenjaka i 2 stuba). četiri sljemenjaka i jedan stub). luk i mač. Kadušić. rozeta. Smajić. S. U blizini sela Trubar koje se nalazi jugoistočno od Srebrenice zračne udaljenosti od oko 19 km nalazi se nekropola sa 5 stećaka u obliku sljemenjaka. u selu Lubnica nalazi se nekropola sa 27 stećaka. Jedan sljemenjak je ukrašen motivom rozete u dvostrukom kružnom vijencu. Da bi se navedeni kulturno-historijski spomenici mogli koristiti u turističke svrhe bilo bi 34 . Iz prezentiranih podataka o nekropolama stećaka na području Srebrenice uočljivo je da je ovo područje veoma bogato ovim antropogenim motivima i svaki lokalitet je interesantan za posjetioce. na brijegu pored puta za Lubničko brdo nalazi se nekropola sa 4 stećka (jedan sanduk ukrašen motivom "svastike" i 3 sljemenjaka koji su bez ukrasa). Ukrašen je stub na čijim stranicama se nalaze motivi rozeta i štapa. F. u selu Palež na lokalitetu Šljivova nalazi se l0 stećaka od kojih je 5 sanduka i 5 sljemenjaka. u selu Poljaka na lokalitetu Kamenje nalazi se nekropola sa 44 stećka. 22. Nevolja je možda u tome što su mnoge od navedenih nekropola situirane izvan putnih pravaca i što je po mnogima obrasla šumska vegetacija. Nisu ukrašeni. u Poznanovićima nekropola sa 40 stećaka. Na spomeniku u obliku stuba ima natpis koji govori o tome kako tu leži "krstjanin Ostoja. oko 600 m sjeverno od ceste i rijeke." Na jednom oštećenom sanduku nalazi se drugi natpis od kojeg je samo preostala riječ "strojnik". A. a na lokalitetu Kosa nekropola sa 13 stećaka. Osim navedenih lokaliteta sa ponekim ukrašenim nadgrobnikom postoje i lokaliteti sa stećcima koji nemaju nikakvih ukrasa kao što su naprimjer nekropole u Potočarima (lok. S. Ukrašena su dva sljemenjaka i jedan stub. U selu Zgunja smještenom na lijevoj obali Drine udaljenom od Srebrenice oko 23km zračne linije na jugoistočnu stranu nalazi se nekropola sa 8 stećaka (jedna ploča. pokraj seoskog puta za Srebrenicu Sl. a motivi su polumjesec. Stećak u Zgunjanskom nalazi se nekropola sa 26 sanduka. u selu Sulice na lokalitetu Kamenje nalazi se 21 stećak. Međutim. Na perivoju i putu iznad sela Đurđevac u neposrednoj blizini istoimenog srednjovjekovnog grada nalazi se 6 stećaka (jedan sanduk. a mnogi su i devastirani prilikom izvođenja građevinskih i drugih radova. kod sela Zgunja sljemenjakom i 3 stuba. u selu Karačićima na lokalitetu Cura nalazi se nekropola sa 27 stećaka (21 sanduk. u Fojharu (lok.S. Drugi lokalitet sa stećcima nalazi se na Igrištu sa 23 nadgrobnika (l0 sanduka i 3 sljemenjaka). 18 sanduka i 10 sljemenjaka) u Orahovici na brijegu u blizini kuća. Bašča sa 4 ploče. a na lokalitetu Vitez 6 stećaka. Ahmetbegović. pet sanduka. jednim polju. na lokalitetu Zalisje blizu zaseoka Markovići.

Za vrijeme austrougarske uprave na području Srebrenice vrše se rudarska i geološka istraživanja. Srebrenica je 1533. šest mahala i šest džamija sa mihrabom. U drugoj polovini XX vijeka u gradu Srebrenici su bile četiri džamije među kojima je po svojoj arhitekturi bila najinteresantnija Hadži Skenderova džamija. a od toga 81 muslimanska kuća sa 12 mudžereda. U to vrijeme. Prema navedenom popisu Srebrenica je imala jedanaest naselja. bolnica.Kulturno-historijske znamenitosti i etnografski sadržaji na području općine Srebrenica kao turistički motivi neophodno iste zaštititi. sahat kule. A. pa su po njemu i džamija i mahala oko nje dobili ime Hadži Skender. a u kotaru Srebrenica 3 217 kuća i 23 466 stanovnika. te s obzirom na tu činjenicu. d) Tursko-austrougarski period U prvoj polovini XVI vijeka Srebrenica je dobila status kasabe. dr. škola i zgrada Gubera. Početkom turske uprave u našim bosanskohercegovačkim područjima nastaje period islamske umjetnosti. Ovo bi trebalo odmah raditi zato što iz dana u dan nestaju ne samo pojedini primjerci već i čitave nekropole. vjerovatno. tri mekteba. Bratovo. 35 . Prema M. Mujezinoviću spomenuti Hadži Skender je. U to vrijeme od industrijskih i javnih objekata izgrađena je tvornica okera. Tošino. a to su: varoš Srebrenica. godine u gradu Srebrenici je bilo 264 kuće i 1219 stanovnika. U ovom popisu evidentiran je i jedan pop. izgradio munaru. Prema popisu iz 1533. a među mještanima bolje poznata kao Bijela džamija. Od navedenog broja džamija Evlija Čelebija poimenično spominje jedino Bajezid Velijinu džamiju za koju kaže da je to glavna džamija rađena u starom stilu sa jednim minaretom i pokrivena ćeramidom. godine imala 800 prizemnih i na sprat tvrdo zidanih i lijepih kuća. Nikole. Dansku. Prema podacima prikupljenim od strane stručnjaka koji su boravili u raznim periodima u drugoj polovini XX vijeka na području Srebrenice i Bratunca evidentirano je oko l00 nekropola sa 2000 stećaka. godine ovdje je bio manji muslimanski džemat sa 36 kuća poreskih obveznika i jednom džamijom. Mehmed Mujezinović smatra da se ova džamija nalazila u tvrđavi Srebrenik i da je bila podignuta za potrebe vojske kao i to da je ona najstarija džamija u Srebrenici. Marije. U popisima iz XVI vijeka evidentirani su i zanati koji prate rudarsku djelatnost u Srebrenici. a i kasnije grade se džamije. Pretpostavlja se da je Bijela džamija prvobitno bila dubrovačka crkva sv. zatim jednu tekiju. Do prve polovine XVII vijeka Srebrenica je u graditeljskom pogledu brzo napredovala. novi konak-uredska zgrada. pa tek onda planski i uz pomoć struke i stručnih institucija pristupiti njihovoj zaštiti. jedan manji han. godine predstavljala razvijenu rudarsku varoš sa 25 mahala i 223 kuće. Sas. Prema opisu Evlije Čelebije Srebrenica je l660. podignuta u XIV stoljeću. Ljubović. 70 esnafskih dućana kao i jedno kupatilo (hamam). Suha. a počinju se eksploatisati i ljekovite vode Crnog Gubera koje austrijske tvrtke razašilju u Ameriku. Handžić pretpostavlja da je ovdje na periferiji Srebrenice morala biti i pravoslavna crkva. a prije toga ponovo sagledati pravo stanje na terenu. Prema popisu stanovništva 1880. Milačevići. Tada mnogi gradovi među kojima i Srebrenica poprimaju orijentalna obilježja. Holandiju i Švedsku. i Srdnje Biječevo. a to se moglo zaključiti po dijelovima lađe crkve kojoj je odsječeno svetište i preinačeno zapadno pročelje. 25 hrišćanskih mahala i crkvom sv. ali bez zemljišnog posjeda. Koliko ih je danas treba vidjeti. U nahiji je bilo ukupno 576 kuća poreskih obveznika i 96 mudžereda. Gornji Suhoj. Đinovina i Gostilj i dvije naseljene mezre: Donji i Gornji Kozlin. turbeta i drugi sakralni objekti.

kao osnov privređivanja. Tu se povećao priliv muslimanskog stanovništva iz Srbije. osam fijakerista. goveda. a u manjim količinama zob. poljoprivreda. Lubničkog brda. jabuke. ali i nedovoljno istraženo. kruške i orasi. Kudumović Godine 1911. Ljeskovika i Klotijevca. 2. S. sedam pekara. Uzgajali su se konji. Draškić i N. zatim. Najveći dio današnjeg područja srebreničke opštine zahvataju geografske i predjelne cjeline Osata i Ludmera. pet češljara vune. Za Osat i Ludmer se interesovao i Vuk Karadžić. na osnovu pismenog obavještenja koje je Vuk dobio 1860. u gradu Srebrenici je bilo 55 trgovaca mješovitom robom. Tor za ovce na Igrišniku Ekstenzivno ratarstvo. 9 opančara i 23 kafedžije. Osat se prvi put spominje u ugovoru između Sigismunda i Stevana Visokog 1426. Šezdesetih godina 19-tog vijeka evidentna su brojna etnička kretanja na području Osata i Ludmera. Vršidba se obavljala na guvnu. stočarstvo i voćarstvo. saobraćajna sredstva. kuće. Karačića brda. stočarstvo i drugo). godine kao OZACH koji je u srednjem vijeku bio u vlastelinskom posjedu porodice Kovačević. Prema V. Kadušić. Na osnovu narodnih kazivanja oni su utvrdili da Osat sjeverozapadno od Drine dopire do sela Brežana kao središnje tačke i sela Ljeskovika i Tegara kao krilnih tačaka. raž i ječam. Brežana. koja su naselja pripadala Osatu a koja Ludmeru i kakav je bio konfesionalni sastav stanovništva. Od voća najzastupljenije su šljive. a vršilo se konjima. Od ratarskih kultura ovdje se najviše uzgajaju kukuruz i pšenica. podudaraju se sa njihovim zapažanjima o materijalnoj kulturi ovog kraja (tip nošnje. Šljive su se sušile u "pušnicama' ("mišanama"). Granice Osata. Smajić. zemljoradničke sprave. u kojima žive Bošnjaci i Srbi. 23 gostionice. koje su utvrdili ovi autori. U to vrijeme. Pekmez 36 . M. Ahmetbegović. Osat i Ludmer su odavno bili predmet interesovanja naših istoričara i etnologa. Pavković su utvrdili da se u narodu postepeno gubi pojam Osata kao geografske i predjelne cjeline. ovce i koze. ralom. Sl. a od njih se spravlja i pekmez. što je uslovilo i porast broja naselja sa muslimanskim stanovništvom. jedan trgovac kožom. F. Etnološki sadržaji kao turistički motivi U etnološkom pogledu područje Srebrenice je veoma interesantno. Tradicionalna obrada zemlje obavljana je stočnom zapregom.S. dva trgovca špecerajske robe. Skariću. S. gruba granica na sjeverozapadu kreće se linijom od Tegara preko Moćevića. Osat je obuhvatao 46. Njega je zanimala narodna tradicija o nastanku imena ovih predjela. Šubina. pet mesara. dok se ugao Drine na istoku sasvim logično podrazumijeva. drljačom i motikom. drvenim plugom. a Ludmer 19 naseljenih mjesta. godine od učitelja Vasilija Stefanovića iz Bajine Bašte. Tako. Kulenović. U prošlosti stočarstvo je predstavljalo važnu granu privređivanja. A. 23. dali su osobit pečat cjelokupnom narodnom životu i kulturi ovoga kraja.

kamenih ploča. Skoro svako seosko domaćinstvo imalo je hudžeru. pušnicu za voće. Starija osećanska kuća iz 70-tih godina XIX. U ovom kraju posebno je zanimljiva drvena sprava za cijeđenje jabuka. štalu i košaru. verigama."Frndulje". Predmeti kućnog inventara su bili uglavnom jednostavnih oblika i grube izrade. s. a njene evolutivne i oblikovne karakteristike su usklađene sa prirodnim. hambar.istorijskih. a pokrov je bio od različitih materijala: paprati. Donje Žedanjsko Enterijeri tradicionalnih seoskih kuća u ovom kraju sastojali su se uglavnom od "kuće" sa polukružnim ognjištem. Koš za kukuruz. "sita"). koja ima dva "šarafa" i dva "ovna". Gospodarski objekti su bili sastavni dio seoskih domaćinstava. bakračem i osnovnim priborom koji ide uz otvoreno ognjište. Za prevoz i transport dobara služio je osamaren konj i zaprežna stoka. a ima ih i sa jednim "šarafom" i sa jednim "ovnom". zemljano i metalno posuđe. konoplje) spadala je u djelokrug ženskog rada. koš za kukuruz. Od starinskih saobraćajnih sredstava upotrebljavale su se "frndulje'' (drvena volovska kola). 25. Tradicionalna prerada tekstilnih sirovina (vune. lana. Starinska seoska kuća je odraz kulturno . a u ovisnosti od ekonomskih mogućnosti i višedjelne kuće.Kulturno-historijske znamenitosti i etnografski sadržaji na području općine Srebrenica kao turistički motivi se spravlja i od jabukovog soka ("šira". se redalo drveno. sanduci za rublje. U većim porodičnim zadrugama posteljina. U drugoj polovini XIX i početkom XX vijeka u ovom području su se gradile dvodjelne "šeperuše". 26. drvena volovska kola Sl. 24. crijepa "kopitara" i drugog. društveno . Sl. 37 . Pominje ih i Vuk Karadžić. društvenim i tehničkim uslovima. bešika i drugo držali su se u pomoćnim stambenim zgradama. Kuće su uglavnom sa četvoroslivnim krovovima. šindre. Ona predstavlja dragocjen dokumenat o stvaralačkoj sposobnosti naroda. Toplica Sl. a istovremeno u udubljenju u zidu "kuće" zvanom "hatula". dvokolice i saonice.ekonomskih i tehničkih prilika. zatim dvodjelne kuće na podrum. Ovaj kraj je poznat po majstorima dunđerima koji su gradili kuće širom bivše Jugoslavije.

ponjava. leđen. Tradicionalne gradske kuće u Srebrenici bile su veoma interesantne kako po svojim oblikovnim karakteristikama tako i po svom enterijeru. Kadušić. S. Grđić i M. Na horizontalnom stanu tkale su se ponjave. A. ćilimi i platno odnosno bez od koje su se šili odjevni predmeti kako za ženske tako i za muške nošnje. selo Osatica Sl. sukna. ibrik. Dio enterijera „kuće“. a u bošnjačkoj nošnji gunj "sarajac'. gunjić i gunj. mangalu. odjeća koja se nosila u seoskom području ovoga kraja pripada istočnobosanskom tipu nošnji. Na osnovu toga. sahan posuđe i drugo. U ženskoj srpskoj nošnji odjevni predmeti su: zubun. 27. Sobe bosanskih kuća u Srebrenici s kraja 19-tog i početkom 20-tog vijeka imale su karakterističan inventar: sećiju s jastucima. U siromašnijim kućama umjesto bakarnog u upotrebi je bilo "zemljano" i "drveno" posuđe. Po osnovnim obilježjima. đugum. tkanica. Dervišagića kuća u Srebrenici. sagrađena u drugoj polovini XIX vijeka 38 . Karanović pretpostavljaju da je osatsko stanovništvo starosjedilačko. kao i na osnovu karakteristične kape "roge" L. serdžadu. Sl. ćilima. gunj. šalvare i bijele čarape. U muškoj srpskoj nošnji od vunenih dijelova nosile su se crne čarape. Osatski zubuni su po nekim svojim elementima izuzetni. Prerada lana i konoplja obavljala se pomoću stupe. Fabrički proizvodi koristili su se veoma malo. a u njihovim spiralnim tehnikama ukrašavanja izvukao istovjetnost sa spiralnim ornamentima na stećcima u Bosni.S. S. Smajić. gaće i marame (bošče) izrađivane su od kudeljnog i lanenog beza. gunjić. zatim sprave za predenje i namotavanje prediva. pelengaće i tozluci. M. tkanica. Kudumović Tkanje platna. 28. Ahmetbegović. Karanović ih je svrstao u poseban tip zubuna. F. čaršafa i pokrivača obavljala se na tkalačkom stanu. Kulenović. Ženske i muške košulje. ćilim.

informisanje i obrazovanje formirana Muzejska zbirka sa stalnom muzejskom postavkom pod nazivom "Arheološko-etnografski-prikaz Srebrenice sa okolinom". From all interpreted intrudes the conclusion that the anthropogenic motives in area of Srebrenica are numerous and various and they include numerous appearances and objects from material and spiritual spheres of human life. With its historic. društveno-političkim interes turista. stepena afirmacije u zemlji i inostranstvu kao i od lokacije ovakvih motiva u odnosu na važnije pravce turističkih kretanja. Isto tako treba cjelovito istražiti kako materijalnu. tako i duhovnu kulturu srebreničkog kraja i sve to staviti u funkciju razvoja turističke privrede. a postoje i oni koji se ne mogu tretirati kao samostalni motivi. Ovdje je 1987.Kulturno-historijske znamenitosti i etnografski sadržaji na području općine Srebrenica kao turistički motivi Zaključak Iz navedenih razmatranja o kulturno-historijskim spomenicima i etnografskim sadržajima na području opštine Srebrenica uočljivo je da je turistička atraktivnost prezentiranih motiva neujednačena i da se među njima nalaze mnogi koju imaju veliku vrijednost i turistički značaj. ali se zato uklapaju u predione cjeline. social-political and economic importance they cause interest of tourists. ali je. Centre for culture. cultural and artistic values. informing and education of Srebrenica formed in 1987 museum collection with constant museum postulation under the name "Archeologically ethnographic review of Srebrenica with its surroundings" but unfortunately the same collection was destroyed during the war from 1992 to 1995. pa bi je zbog toga trebalo intenzivno proučavati kada je riječ o njenoj potpunoj valorizaciji u turizmu. Also there are those motives which can’t be treated as independent motives but can be fitted in landscapes. kulturnim i i ekonomskim značajem izazivaju Napomenimo i to da turistička atraktivnost antropogenih motiva na ovom području zavisi prije svega od njihove sopstvene vrijednosti. godine pri Centru za kulturu. nažalost. Conclusion From mentioned examinations about culturally . Izvanredna kulturna baština na području Srebrenice trebalo bi da privlači sve veću pažnju kako domaćih tako i stranih turista. Iz svega izloženog nameće se zaključak da Srebrenice brojni i raznovrsni i da obuhvataju materijalne i duhovne sfere ljudskog života. museum collection or native museum and should be worked on that as soon as possible. ista u toku rata 1992-1995. 39 . su antropogeni motivi na području mnogobrojne pojave i objekte iz Svojim istorijskim. uništena. From institution in the field of culture a special significance for tourism in Srebrenica should have the museum postulation. umjetničkim vrijednostima. muzejska zbirka ili zavičajni muzej i na tome bi trebalo što prije poraditi. Od ustanova u oblasti kulture poseban značaj za turizam u Srebrenici trebalo bi da ima muzejska postavka.historic monuments and ethnographic contents in the area of Srebrenica municipality it is visible that touristical attractiveness of presented motives is unequal and between them is many which have great value and touristical significance.

str.. 10. knj. Kulenović. 1911. S. Stećci.. Narodna nošnja iz Osata. Antički kultni i votivni spomenici na području Bosne i Hercegovine. Ulomci rimske arhitekture u Bratuncu. "Veselin Masleša". Sarajevo. VI. Herceg Bosnom uzduž i poprijeko. F. VI. 7.Dragoslav Srejović. Dr. "Svjetlost". 15. Migracije muslimanskog stanovništva iz Srbije u sjeveroistočnu Bosnu između 1788-1862. Dr. 17. etnički i hronološki problemi ilirskih nekropola Podrinja. Mehmed Ramović. Zorislava Čulić. Sarajevo.. Kulturni. IV. knj. knj. Milica Kosorić. str. Tuzla. 1977. Šefik Bešlagić. Tuzla. Smajić. Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni. 1880. Sarajevo. Tuzla. Also it is necessary to completely investigate material the same as spiritual culture of Srebrenica area and put all that in the function of development of tourism. Because of that it is necessary to study cultural heritage intensively when is about its complete valorisation in tourism. An extraordinary cultural heritage in area of Srebrenica should attract bigger attention of domestic and foreign tourists. Muzej istočne Bosne. Sarajevo. knj. Henrik Renner. 3. 1958. II. Novi rezultati ispitivanja rimske nekropole u Sasama. Adem Handžić. affirmation degrees in the country and the foreign countries and location of these motives in relation to more important directions of tourist movements.. Izdavačko preduzeće "Veselin Masleša". Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne. Sarajevo. 145-150. Djela. Zemaljski muzej u Sarajevu. 9.. Šaban Hodžić. Ahmetbegović. Milica Baum . 11. 1963. 14. 16. 2. 1957. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne. Dragan Srejović. 4. IV. 13. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne. 1900. Obim rudarske djelatnosti u srebreničkom kraju tokom rimskog doba i srednjeg vijeka. Miroslav Draškić . Sarajevo. Zavičajni muzej u Tuzli. XVIII. 1975. Tuzla i njena okolina u XVI vijeku. 1961. Ispitivanje rimske nekropole u Sasama 1961-1962. Naučno društvo NR Bosne i Hercegovine. Jedno interesovanje Vuka Karadžića za istočnu Bosnu. 13. knj. I. str. Članci i građa za kulturnu historiju istočne Bosne. Štatistika miesta i pučanstva Bosne i Hercegovine. Marian Wenzel. 12. Đuro Basler. str. Odjeljenje istorijsko-filoloških nauka. 3-31. 5. knj. Ukrasni motivi na stećcima.. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne. 40 . Sarajevo. 1965. 1971. 8. Kudumović We should also mention that touristical attractiveness of anthropogenic motives in this area depends from its intrinsic values. Tuzla. 1965. Narodne nošnje u Bosni i Hercegovini. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne. Tuzla. knj.Nikola Pavković. 1960. S. 67 i dalje. Kadušić.. Inž. Vidosava Nikolić. Članci i građa za kulturnu historiju istočne Bosne. Mitrovica. 6. Izvori i literatura: 1. knj. 151-177. Tuzla 1965. 33-41. Desanka Kovačević. Adressenjahrbuch Fur die Gesamte Volksvvirtschaft Bosniens und der Hercegovina. 1976. 1965. 1960. Muzej istočne Bosne. Tuzla. Enver Imamović. A. Tuzla. Sarajevo. str.S. Dr.

Članci i građa za kulturnu historiju istočne Bosne. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne. Tuzla. Dr. IP "Veselin Masleša". Srebrenica i okolica u rimsko doba. 2005. Mr. (doktorska disertacija). Zbornik radova sa ekonomskog seminara o razvoju turizma u sjeveroistočnoj Bosni. knj. Sar. str. Zaštitno iskopavanje na nekropoli sa stećcima”Rimsko groblje” u selu Loznica. Slučajni arheološki nalazi s područja Domavije. Isti. Mr. Srebrenica. 21. studije.. Dr. Članci i građa. 25. 1967. BOSNIA ARS. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine. Srebrenica. 24. knj. Siniša Perić. Tuzla. knj.. Isti.Besim Ibrišević. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne. Tuzla. ANU BiH. Prilozi za topografiju rimskih i predrimskih komunikacija i naselja u rimskoj provinciji Dalmaciji. Godišnjak Centra za balkanološka istraživanja. Muzej istočne Bosne. Naselja u okolini Srebrenice-Osat i Ludmer. Dr. 1982. Enver Imamović. informisanje i obrazovanje Srebrenica. Strategija ekonomskog razvoja turizma u sjeveroistočnoj Bosni. 26. VII. 41-52. Tuzla. 1980. Tuzla. 2002. 27. str. 1980. 20. 1972.. Salih Kulenović. Centar za kulturu. Salih Kulenović. Kulturno-historijske znamenitosti Tuzlanskog kantona kao osnova za razvoj turizma. Sarajevo. 23. XIV. Univerzitet u Tuzli. mart 1987.Kulturno-historijske znamenitosti i etnografski sadržaji na području općine Srebrenica kao turistički motivi 18. Mehmed Mujezinović. Salih Kulenović . str. članci). XIII. Boško Milovanović.... broj 27. knj. II.. str. 137-153. Tuzla. Članci i građa. 41-53. Filozofski fakultet. Muzejska zbirka. Arheološko-epigrafske bilješke s Drine. 41 . str. Isti.. 1981. 139-149. (rasprave. II. Tuzla. Etnologija sjeveroistočne Bosne. maj 2005. 37-52. Bego Omerčević. Kasna antika na tlu Bosne i Hercegovine u svjetlu arheološke i historijske građe. str. 7-36. Istočna i centralna Bosna. knj. 1995. 19. knj. 22. Arheološko-etnografski prikaz Srebrenice sa okolinom. Muzej istočne Bosne Tuzla. Srebreničke novine. str. 17. Severiana Bosnensia. 1977. Tuzla. Ivo Bojanovski..

Smajić. Ahmetbegović. S. 1 42 . S. Kulenović. Kudumović Prilog br. A.S. F. Kadušić.

Kalesija Municipality . In the period from 1970 to 1990. While discussing the basic characteristics of investments in the aforesaid period there are some questions which are inevitably posed. economic and non-economic activities. BiH). 43 – 50 (2007-2008) Originalni naučni rad OBIM. Investicije u velikoj mjeri određuju pravce i tred budućeg ekonomskog razvoja određenog prostora. Region.Zbornik radova PMF 4 i 5. They are the following. What is the purpose and technical structure of investments? What does the ratio of effects (achieved employment and the increase in domestic product) to investments show? Key words: Investments. Investments. viši asistent. Univerzitet u Tuzli Sažetak Obim. to a large extent. DYNAMICS AND STRUCTURE OF INVESTMENTS ON THE TERRITORY OF KALESIJA MUNICIPALITY IN THE PERIOD FROM 1970 TO 2005 Mr. on the territory of Kalesija municipality there were significant investments into economic and non-economic activities. godine na području općine Kalesija realizovana su realativno značajna investiciona ulaganja u privredne i vanprivredne djelatnosti. Regija. sc. donation. BiH)? Kakva je namjenska i tehnička struktura investicija? Šta pokazuje odnos efekata (ostvarena zaposlenost i prirast društvenog proizvoda) i investicija? Ključne riječi: Investicije. neizbježnim se nameću sljedeća pitanja: Koliko je ukupno uloženo sredstava u privredu i vanprivredne djelatnosti? Kakav je intenzitet i dinamika investicija u privredi u odnosu na uže i šire regionalno okruženje (Kanton. privredne i vanprivredne djelatnosti. Pri osvjetljavanju osnovnih karakteristika investicione aktivnosti u navedenom periodu. dinamika i struktura investicija u nekom području odražavaju postojeći nivo razvijenosti datog područja. donacije. dynamics and structure of investments on a particular territory reflect the existing level of development of that territory. Prirodno-matematički fakultet. Dževad Mešanović. U periodu od 1970. GODINE SCOPE. DO 2005. define directions and trends for future economic development of a certain territory. What is the total amount of investments into the economic and non-economic activities? What are the intensity and dynamics of investments into economy when compared to immediate and wider regional surrounding (Canton. općina Kalesija Abstract The scope. do 1990. DINAMIKA I STRUKTURA INVESTICIJA NA PODRUČJU OPĆINE KALESIJA U PERIODU OD 1970.

U prvom petogodišnjem periodu (1970.00. Takođe.06% Regije sjeveroistočna Bosna. Mešanović Obim. Kalesija. Tuzla. godine 24. Ukupno realizovana godišnja investiciona ulaganja po stanovniku u općini Kalesija iznose 161. – 6.01.16. Lukavac.187 7. godini. Statistički godišnjak BiH.00. do 1980. 1973. 1988.462 21.22% investicija privrede Bosne i Hercegovine.58% 1990. – 55. – 7.0% u 1986. Sarajevo 1 2 Statistički bilten "Investicije". do 1990.48%. Banovići.33 53. DEM ili 21.23. 1980. godine 53. 1976. Sjeveroistočna Bosna je ekonomsko-geografska regija koja obuhvata 19 općina: Bijeljina.52 0. Statistički godišnjak BiH. trend rasta općina Kalesija je bilježila i kod učešća u ukupnim investicijama Regije sjeveroistočna Bosna (od 0. do 1990.48 114. do 1975. do 0.57 0.7 DEM.13%.67 mil. Lopare. Gradačac. Odnos realizovanih investicija i broja stanovnika ukazuje na značajne razlike između ove općine i regionalnog centra. Brčko. – 9. Kladanj. značajnu ulugu imaju i investicijska ulaganja. ili 1. Regije SIB i BIH od 1970. – 7. Čelić. 1972.g.72 1. DEM ili 7.46 mil. do 1989.971 47.52% u 1970.95. – 18284.08% u 1970. – 6. UKUPNO: Ukupno investirano Milion DM % 8.5% investicija). Banovići. 1989. Kladanj.-1975.13 1.72% do 3.31. 1982. do 1989.33%. do 1986. Zvornik i Živinice. Srebrenik. 1978. Tuzlanski kanton se nalazi u Federaciji BiH i čini ga 13 općina: Tuzla.-1980. Gradačac. – 437.-1985.12.13 24.08 0. 1971. dinamika i struktura investicija u periodu od 1970.51 1.667 100. u razdoblju 1981. godine 28. Srebrenik.69. oko 8 puta ili 1. Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine. Srebrenica. 1981. Gračanica. 1984. 1976. 1974. – 5. razna godišta.) investirano je 8.31 1. – 21. Orašje.97 mil.10. godine u privredne i vanprivredne djelatnosti realizovana su realativno značajna.00. – 37. 1985. odnosno opadajući sa 3.00 2. – 8.22 Izvor: Statistički bilten "Investicije".36 1. – 5. 2 (tabela 1) Tabela 1: Kalesija u investicijama Kantona. – 4. ali nedovoljna.19. 44 . Sarajevo. 1987. godine Period 1970. Učešće općine Kalesija u privrednim investicijama Tuzlanskog kantona imalo je rastući trend u periodu 1970.) i Bosne i Hercegovine (od 0. U analizi izdvajamo slijedeće: a) Na području općine Kalesija u periodu od 1970. – 3. do 1990.90 Učešće Kalesije u investicijama SI Bosne BiH 0.04 DEM ili 24.59 0. – 182. 1983.67.047 24. a za općinu Tuzla ona su bila znatno veća: tj. – 1525. – 16.58 0. Gračanica. investiciona ulaganja. U privrednim investicijama općina Kalesija je participirala u visini 1. do 1985. do 1990. 1977. – 11. Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine. 1990. U periodu od 1970.90% investicija Tuzlanskog kantona. godine). Bratunac.00.40 3. Vlasenica. 00. godine u privredne djelatnosti ukupno je investirano 114.51% u 1990. 1 b) Najveća investiciona ulaganja na području općine Kalesija zabilježena su u periodu od 1981. godine (ukupno realizovano 71. 1981. 1986. 1979.42.270 DEM. – 13. godini na 2. godine i to od 0.06 28. Šekovići. Doboj Istok. Dinarske vrijednosti preračunate su u njemačku marku. Kalesija.18 mil.06 0.23. 1975.32% 1990.31. zatim od 1976. 1986. Lukavac. odnosno samo 0.0%. Živinice. do 1. DEM ili 47.-1990.58. Sapna i Teočak. Ugljevik.36. razna godišta. prema vremenu važenja dinarskih iznosa po kursu za (1 DEM) kako slijedi: 1970.21. te u posljednjem periodu od 1986.06%.0 TK 0.DŽ. godine Za ocjenu stepena i nivoa ekonomsko-razvojne snage općine Kalesija. DEM. – 97.

odnosno za 25.5 3 2.-1990.52 0.000 122.2% manja od Tuzle (153.047 53.9% manja od regionalnog (134.613 153.-1985.51 1. zatim tercijarni 25. 1976.5 1 0. Tuzla.5 0 0. 45 .-1980.187 28.-1990.61% (samo u industriji 51. Tabela 2: Suma ulaganja po novozaposlenom radniku za razdoblje od 1970. do 2005.06 3 2. godine 60 50 miliona DM 40 30 24. do 1990. Tuzla.04%).4 1. dinamika i struktura investicija na području općine Kalesija u periodu od 1970.-1980.5 u% 2 1. 1981.36 1986. Sarajevo i Klapić. godine u općini Kalesija.13 1976. M. 2002. razna godišta.-1975. Grafikon 1: Kalesija u privrednim investicijama u periodu 1970. str.-1975.59 0.971 Grafikon 2: Kalesija u privrednim investicijama Kantona.22 UKUPNO: Tuzlanskog kantona Bosne i Hercegovine d) Posebno je značajan podatak (tabela 2) o sumi ulaganja po novozaposlenom radniku u općini Kalesija (82.000 DEM). zatim 29.57 1. godine c) U sektorima privrede najveći udio odstvarenih investicija bilježi sekundarni sektor 58.25% i primarni sektor 23.64% (od toga u poljoprivredi 19.000 148. Sjeveroistočne Bosne 0.000 DEM). 1.-1985.5% od prosjeka privrede BiH (111. 0.: Tuzla kao razvojni centar Sjeveroistočne Bosne.08 1970.613 DEM) koja je za 43. godine 3. Regiji SIB i BiH Područje Kalesija Tuzla Regija SIB BiH Ulaganja po novozaposlenom u privredi 82. do 1989.Obim. 1986. 8.6%).000 Izvor: Statistički bilten "Investicije". Statistički godišnjak BiH.000 DEM).800 111.000 134.9 0.000 Ulaganja po novozaposlenom u privredi + vanprivredne djelatnosti … 167.58 1.31 1981. do 1990. Ekonomski institut. 0. 192.72 0.462 20 10 0 1970. Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine.. Regije SIB i BIH od 1970.

Sarajevo 46 . godine su iznosile 114. Na području općine Kalesija u periodima od 1970. do 1980. odnosno 8.45 mil. Ukupno realizovane investicije u ovu djelatnost u periodu 1970.2% u Bosni i Hercegovini. što je činilo 1. do 1989.0% od ukupno realizovanih investicija u cjelokupne privredne djelatnosti. godine došlo je do realizacije investicija u vrijednosti od 4.6% od ukupno realizovanih investicija u proizvodne djelatnosti privrede.22 mil.004% u Bosni i Hercegovini. U periodu od 1970. godine imale su vrijednost od samo 84. Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine. DEM. razna godišta.9 mil. odnosno u periodu od 1981. do 1989.1% ukupnih investicija za period od 1970.9 % od ukupno realizovanih investicija u privredne djelatnosti. DEM. do 1985. godine ukupno realizovane investicije su iznosile 58. DEM odnosno 1. Ukupno realizovane investicije u ovu djelatnost u periodu od 1970. do 1989. odnosno 0. do 1989. 7. DEM ili 53. 4. što čini 19.000 DEM ili 0.2% od svih realizovanih investicija u poljoprivredu Regije sjeveroistočna Bosna i 1. godina. DEM ili 63. godina općina Kalesija je participirala sa samo 0. do 1985. U ukupno realizovanim investicijama u vodoprivredi za period 1970. DEM. godine kada je u poljoprivredu ukupno investirano 11. godine i od 1986. U periodu od 1970.2% na nivou Regije sjeveroistočna Bosna.07% od ukupno realizovanih investicija u Općini. do 1985. Ukupno realizovane investicije u poljoprivredi općine Kalesija u dvijedecenijskom periodu imale su vrijednost od 22.5% od ukupnih investicija na području općine Kalesija. do 1989. Ukupno realizovane investicije u osnovna sredstva proizvodnih djelatnosti privrede društvenog sektora u općina Kalesija za period od 1970. DEM ili 51. U ukupno realizovanim investicijama u ovoj oblasti perioda 1970. godine. općina Kalesija je participirala sa 2. U saobraćajnu djelatnost ulagana su relativno značajna sredstva. Općina Kalesija 3 Statistički bilten "Investicije".0% od ukupnih investicija u periodu od 1970. godine u ovu oblast je samo uloženo 0. 3.6 mil. do 1980. Učešće općine Kalesija u ukupno realizovanim investicijama za isti period u industriji Regije sjeveroistočna Bosna iznosilo je 0. kada je investirano 36.02% Bosne i Hercegovine. godine.1 % od ukupno realizovanih investicija u Regiji sjeveroistočna Bosna odnosno samo 0. 5.8% u Regiji sjeveroistočna Bosna i 1. Najniža investicijska ulaganja na području općine Kalesija zabilježena su u građevinarstvu. godine u vodoprivredu nije bilo investicijskih aktivnosti.45% u Bosni i Hercegovini. -1989. do 1989. do 1989. godine. 2. Najveća investicijska aktivnost u industriji Općine zabilježena je u periodu od 1981. godine u razvoj šumarstva u Općini nije bilo investicija.5 mil.DŽ.0% od ukupnih investicija realizovanih u periodu od 1970. godine u općini Kalesija realizovano je najviše investicija u vrijednosti od 53. U šumarstvu općine Kalesija su zabilježena veoma skromna investicijska ulaganja. DEM ili 47. do 1989. Značajna investicijska aktivnost bila je prisutna u periodu od 1976. DEM ili 6. odnosno 0. što čini 0. Mešanović Analizirajući pokazatelje o dinamici investicija u pojedinačnim privrednim djelatnostima možemo zaključiti sljedeće 3 : 1. Statistički godišnjak BiH. do 1985.-1989.2% investicija Bosne i Hercegovine.9 mil. godine iznose 7.73%.17% kod Bosne i Hercegovine.9 mil. Na području općine Kalesija u industrijske djelatnosti u periodu od 1970. U periodu od 1981.4 mil.03% od ukupnih investicija u istoj oblasti Regije sjeveroistočna Bosna i 0.5 mil. do 1989. 6.

DEM ili 8. godine. što je i danas aktuelno. odnosno u periodima od 1981. godine.91% investicija iste djelatnosti Regije sjeveroistočna Bosna i 0.3% od ukupno realizovanih investicija u ovu djelatnost u periodu od 1970.32% u istoj djelatnosti Bosne i Hercegovine.36 mil. 12. Skromna investicijska aktivnost u trgovinskoj djelatnosti zabilježena je u periodu od 1985. odnosno u dvijedecenijskom razdoblju u trgovinu je uloženo 7. DEM ili 10.29 mil. do 1975. DEM.9 mil. godine. do 2005. 8. do 1975. godine i od 1986. slaba saobraćajna povezanost i dr. Značajna investicijska aktivnost bila je prisutna u periodu od 1970.73 mil. godine i od 1976. godine je u posmatranom periodu partcipirala sa samo 0. DEM ili 6.09% Bosne i Hercegovine. godine.14% od ukupno realizovanih investicija u privredu općine Kalesija.16 mil.01% u Bosni i Hercegovini. Značajan podstrijek početnom oživljavanju privrede dala su donatorska i kreditna sredstva. Značajno je napomenuti da je samo u periodu od 1985.2 mil. godine U postratnom periodu cjelokupna bosanskohercegovačka privreda (uključujući i privredu Kalesije) se suočila sa mnogobrojnim razvojnim problemima kao što su: nedostatak inicijalnih sredstava za rad. do 1989. zastarjelost opreme. Investicijska aktivnosti u trgovinu općine Kalesija najznačajnija je u periodu od 1981.9% od realizovanih investicija u cjelokupnoj privredi. odnosno 0. godine došlo je do realizacije investicija u vrijednosti od 0. Investicijska aktivnost u periodu od 1994. do 1985. do 1989. Ukupno realizovane investicije u komunalne djelatnosti općine Kalesija u dvijedecenijskom periodu imale su vrijednost od 2. DEM. U ugostiteljstvo i turizmu zabilježena su vrlo skromna investicijska ulaganja.3% od ukupno realizovanih investicija u privredne djelatnosti. DEM ili 54. godine ukupno je investirano je 0. izgubljene tržišne i poslovne veze. Navedena i druga ograničenja su usporavala postratnu obnovu zemlje.0% od ukupnih investicija u periodu od 1970. do 1989.29% od ukupno realizovanih investicija u posmatranom dvijedecenijskom razdoblju.8%. do 1985.3% od svih investicija u privredne djelatnosti Općine. do 1985. do 2005. do 1980. 11. kada je investirano samo 0.2 mil. dinamika i struktura investicija na području općine Kalesija u periodu od 1970. godine kada je u ovu djelatnost ukupno investirano 1. Ukupno realizovane investicije u zanatstvu u periodu 1970-1989. do 1989. osiromašeni fondovi. godine realizovano investicija u vrijednosti od 4.0% od svih investija posmatranog dvijedecenijskog razdoblja.1% kod Bosne i Hercegovine.2% odnosno 2. godine u ostale privredne djelatnosti nije bilo investicijskih aktivnosti.Obim. odnosno 0. do 1980.33 mil. godine.6% od svih realizovanih investicija u istoj oblasti Regije sjeveroistočna Bosna i 0. godine i od 1981. godine i od 1986. DEM. Na području općine Kalesija u periodima od 1970.5% od ukupno realizovanih investicija u periodu 1970. odnosno u periodu od 1976. 10. do 1989. što čini samo 0. DEM ili 0. do 1989. 47 . što čini 2. godine iznose 10. do 1975. DEM ili 48. Učešće općine Kalesija u ukupno realizovanim investicijama za isti period u zanatstvu Regije se kretalo 8. Realizovano je 3. godine nije bilo investicijskih aktivnosti.68 mil. što je 58. do 1989. U posmatranom periodu učešće trgovine općine Kalesija u istoj oblasti u investicijama Regije sjeveroistočna Bosna je 1. 9. U ove djelatnosti općine Kalesija u periodima od 1970.

933 216 Izvor: (1) Podaci Federalnog zavoda za statistiku. Tuzla. Učešće općine Kalesija u ukupno ostvarenim investicijama Tuzlanskog kantona je 9. za period 1994.2%. za godine 1998-2000. godine u hiljadama KM Godina Kumulativ 1994. DM. 2. Tabela 4: Izvršene isplate za investicije u općini Kalesija i Tuzlanskom kantonu za period 1994. iznos. 2000. Od ovih sredstava najviše je uloženo u stambeni fond 13.694 10.6 9.658 100. za period 1994.. DM ili 24. Dokumentacija Ministarstva za obnovu. Tuzla. razvoj i poduzetništvo u Vladi TK. U periodu od 1994.-1999.567 1.308 100. razvoj i poduzetništvo u Vladi TK.610 602.2 mil. godine ostvarene investicije u općini Kalesija iznosile su 71.-1997.-2000. DM ili 12. a izvršene isplate za investicije 63. Kumulativ 1994.57 %.232* 112. veću vrijednost od prosjeka Kantona (170 KM). godine.6 mil. godine..-2000. za godine 1998-2000. KM Po stanovniku godišnje KM Općina Kalesija 71. a kod izvršenih isplata za investicije 10.0% i td.-1997. Udio u (%) Godišnji prosjek Po stanovniku godišnje KM Općina Kalesija 56. (tabela 5) 48 .34 %. 1998. do 2000. KM.0 10.3 10.DŽ. Izvršene isplate za investicije po stanovniku godišnje iznosile su 265 KM i imale su. Udio u (%) Pros.-1997. Na području općine Kalesija prosječni godišnji nivo ostvarenih investicija po stanovniku u periodu 1994.039 2.436 141. Mešanović Tabela 3: Ostvarene investicije u općini Kalesija i Tuzlanskom kantonu za period od 1994. Sarajevo. takođe. u hilj. godine u hiljadama KM Godina 1994.484 9. Sarajevo. što je veći iznos od prosjeka za TK (216 KM).68 mil.212 297 Tuzlanski kanton 765. godine je iznosio 297 KM. DM ili 45. Općina Kalesija je u periodu od 1996. (2) Dokumentacija Ministarstva za obnovu. obrazovanje 3.-2000.-2000.0 86.212 63. 1999. zatim elektroenergetsku infrastrukturu 7.876 3.380* 109.099 265 Tuzlanski kanton 239.094 170 Izvor: Podaci Federalnog zavoda za statistiku. *Uključena općina Brčko Analizirajući tabele 3 i 4 možemo zaključiti sljedeće: 1.48 miliona KM.6 mil. godine primila pomoć za rekonstrukciju u vrijednosti od 30. god.4 mil.5%. do 2000.

godine.02 Teočak 7 65. Zbornik radova PMF. Devastacija urbanih sadržaja na području Tuzlanskog kantona u periodu agresije na R BiH 1992-1995.186 KM 4 ili 19. godine Sektor Poljoprivreda Obrazovanje Električna energija Zdravstvo Stanovanje Općinska zgrada Socijalni sektor Telekomunikacije Transport Voda UKUPNO Pomoć u hiljadama DM 960 3.49 Gradačac 1 12. 4 Kadušić A. Smajić. i pored do sada uloženih sredstava proces obnove još nije završen.85 Kladanj 13 94.1 100 Izvor: www. 57 i 58. Nekoliko međunarodnih humanitarnih organizacija. finansirale su proces obnove.6 45. godine. 58.447.444. Svezak Geografija. od toga u općinu Kalesija 224.de (Stvarna priča o rastu privatnog sektora u BiH.88 Sapna 23 188. 2005.212 (u %) 3.org-esiweb@t-online. Međutim.144..662 192 557 103 1. dinamika i struktura investicija na području općine Kalesija u periodu od 1970. Tuzla. godine Tabela 5: Pomoć za rekonstrukciju u općini Kalesija u periodu od 1996.421.5 2.80 Živinice 13 79.-1999. Tabela 6: Ulaganja sredstava za obnovu stambenih objekata na području Tuzlanskog kantona u periodu 2001-2005.30 Lukavac 29 255. S. Tuzla.8 0.402 13.470. Vlada Tuzlanskog kantona i dr.3 5.) za obnovu devastiranih stambenih objekata uloženo je 1.25 UKUPNO 178 1. do 2005.. Prema podacima Ministarstva za obnovu i razvoj Tuzlanskog kantona u posljednjih pet godina (2001-2005.Obim. Svezak Geografija.esiweb.88 Banovići 6 77.: Devastacija urbanih sadržaja na području Tuzlanskog kantona u periodu agresije na R BiH 1992-1995.98 Gračanica 2 25.661 626 30.993. godine na području Tuzlanskog kantona (uključujući i općinu Kalesija) otpočeo je proces obnove devastiranih građevinskih objekata ulaganjem finansijskih sredstava. str.14 Čelić 9 81. 2002.140. godine Općina Broj donacija Iznos u KM Tuzla 31 230.2 0. Smajić S.76 Srebrenik 16 109. str.071. 2005.670 KM. Zbornih radova PMF.2 12. Priština.414 1.0 24.801. 49 .14 Kalesija 28 224.484.) Od 1995.635 7.186.665.670.15 Izvor: A.6%..5 4.498.488.6 1. Kadušić.

godine ukupno je investirano 114. A.4 mil. Zbornih radova PMF.186 KM. DM ili 24. DEM. do 1989.3 % i primarnom sektoru 23. 2002. Statistički godišnjak BiH. DM.6 mil. www. Od ovih sredstava najviše je uloženo u stambeni fond 13.-1999. DM ili 45. Dokumentacija Ministarstva za obnovu. S. godine za rekonstrukciju primila 30.67 mil. M. 2002. Statistički bilten "Investicije". 2. godine ostvarene investicije u općini Kalesija iznose 71. Mešanović Zaključak Na području općine Kalesija u periodu od 1970. Najveći udio investicija zabilježen je u sekundarnom sektoru 51.esiweb. obrazovanje 3.0% i td. Sarajevo 4.2 mil.6 mil.2%.de (Stvarna priča o rastu privatnog sektora u BiH. Literatura 1. zatim tercijarnom 25.DŽ. godine za obnovu devastiranih stambenih objekata uloženo je ukupno 224. Kadušić. U periodu 2001-2005. Općina Kalesija je od 1996. za period 1994.5%. do 2000. Svezak Geografija. Tuzla.org-esiweb@t-online. Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine. DM ili 12.) 5. Tuzla.1 %.-1997. Ekonomski institut. Smajić. 50 .48 miliona KM. Devastacija urbanih sadržaja na području Tuzlanskog kantona u periodu agresije na R BiH 1992-1995. 2005. razna godišta. zatim elektroenergetsku infrastrukturu 7. Priština. godine. U periodu od 1994. Klapić: Tuzla kao razvojni centar Sjeveroistočne Bosne. Tuzla. 3. razvoj i poduzetništvo u Vladi TK. godine.6 %.

Prirodno-matematički fakultet. GODINE CHANGES IN THE LEVEL (AND ASSESSMENT) OF ECONOMIC DEVELOPMENT AND THE DYNAMICS OF GROWTH OF DOMESTIC PRODUCT OF KALESIJA MUNICIPALITY IN THE PERIOD FROM 1970 TO 2002 Mr. To je društveni (bruto domaći) proizvod po stanovniku. viši asistent. The dynamics of the growth of domestic product on the territory of Kalesija municipality will be analyzed through the growth rate of domestic product and its percentage in the domestic product of Tuzla Canton. sc.Zbornik radova PMF 4 i 5. That is domestic (gross domestic) product per capita. Kalesija Municipality . DO 2002. Dinamiku rasta društvenog proizvoda na području općine Kalesija analiziraćemo kroz stope rasta društvenog proizvoda i procentualno učešće u društvenom proizvodu Tuzlanskog kantona. osnovna sredstva. in a synthetic way. Promjene u nivou razvijenosti sagledavamo u dugom vremenskom periodu (oko tri decenije). Key words: Domestic product. Changes in the level of development are analyzed through a long period of time (around 3 decades) as well as with regard to the immediate surrounding (Tuzla Canton) and wider regional surrounding (region north-east Bosnia and Bosnia and Herzegovina). kao i u odnosu na uže (Tuzlanski kanton) i šire regionalno okruženje (Regija sjeveroistočna Bosna i Bosna i Hercegovina). national income. Regije sjeveroistočna Bosna i Bosne i Hercegovine. narodni dohodak. capital assets. 51 – 58 (2007-2008) Originalni naučni rad PROMJENE U NIVOU (I OCJENA) PRIVREDNE RAZVIJENOSTI I DINAMIKA RASTA DRUŠTVENOG PROIZVODA OPĆINE KALESIJA U PERIODU OD 1970. Univerzitet u Tuzli Sažetak Ocjena nivoa razvijenosti (i promjene u tom pogledu) općine Kalesija zasniva se na pokazatelju koji na sintetičan način izražava efekte djelovanja proizvodnih faktora u tom trenutku. Region North-East Bosnia and Bosnia and Herzegovina. shows the effects of production factors in that particular moment. općina Kalesija Abstract The assessment of the level of development (and related changes) of Kalesija Municipality is based on an indicator which. Dževad Mešanović. Ključne riječi: Društveni proizvod.

460 5.725 2. naročito u industriji i poljoprivredi: realizovano 81. Čine ga 13 općina: Tuzla.840 3.587 BiH 1.-1990.878 3. Sapna i Teočak.294 3.270 3.859 2.512 2.626 6.399 2. 1981. Gradačac. godine.376 1. 1975. Kladanj. Čelić.347 3.386 5.158 1.284 2.902 Izvor: Statistički bilten "Društveni proizvod. 1983. Mešanović Promjene u nivou (i ocjena) privredne razvijenosti Promjene u nivou razvijenosti analizirane su u periodu od 1970. a zatim pad od 1981.c. Doboj Istok.683 Regija SIB 1. DEM ili 85. Živinice.297 3.887 7.832 3. narodni dohodak…". Bratunac. do 1990.565 3.752 3. Lopare. povećan je od 373 DM na 978 DEM ili 2.521 3. Kalesija. 1973.) na 857 DEM u 1990. Tabela 1: Društveni proizvod per capita u općini Kalesija.976 3. Gračanica.521 5. 1978. razna godišta. 1974. 1987.514 1.459 2. 1986. Srebrenik.711 3.310 5.061 4. 1976. 1971.525 2.1 mil. razna godišta. godine.488 1.450 3. Kalesija. 1977. 1982. Statistički godišnjak BiH. Lukavac.717 2.200 1.908 3.997 2. 1980.739 2.677 3. Brčko. Lukavac. Orašje.119 2.c. i to od 978 DEM u 1981.062 3. Sjeveroistočna Bosna je ekonomsko-geografska regija koja obuhvata 19 općina: Bijeljina. Regiji sjeveroistočna Bosna i Bosni i Hercegovini od 1970.636 4. Analizirajući podatke u tabelama 1 i 2 vidimo da je prisutan rastući trend društvenog proizvoda po stanovniku u općini Kalesija u periodu 1970. Kladanj.894 5. Sarajevo.563 2. 1988.711 3. Zavod za statistiku BiH.136 3. 1985. do 1990.548 2.225 5.930 2.240 2.493 3.410 1. Banovići.408 2. Gračanica.333 3.DŽ. Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine.658 3.011 7. (maksimalni d.816 4. do 1985. do 1981.662 5. Osnovne karakteristike privredne razvijenosti Kalesije u ovom periodu ogledaju se u sljedećem: 1. U periodu od 1970.374 2.411 1.105 3. godine. 1990. 3 Tokom 80-tih godina pada investiciona aktivnost i usljed toga opada i društveni proizvod p.321 TK 1.237 5. u periodu 1970.4% ukupnih privrednih investicija 1970.530 1.803 2.576 3.810 3.985 3.105 3.709 1.519 3.480 4. Sarajevo 52 .c. Šekovići. 1 2 3 Tuzlanski kanton (prvobitno kao Tuzlansko-podrinjski kanton). Tuzla. Statistički godišnjak BiH. Statistički bilten "Investicije". do 1981. godine te ponovni rast do početka 90-tih godina.353 5. Tuzlanski kanton je subregija ekonomsko-geografske Regije sjeveroistočna Bosna. Ugljevik.074 2.p. 1972. Gradačac. Banovići.008 5.6 puta. godine društveni proizvod p.342 2.390 4. 1989. godine Godina 1970. Tuzlanskog kantonu. Intenzivan rast društvenog proizvoda podstaknut je investicionim ulaganjima. 1979.545 6. nastao je administrativnopolitičkim putem u procesu kantonizacije Federacije BiH i tvorevina je Dejtonskog sporazuma. U regionalnom smislu. Zvornik i Živinice. 1984.124 1.540 3. Srebrenik.425 1.199 4. do 1989. godini. Srebrenica.p. kao i u odnosu na uže (TK) 1 i šire regionalno okruženje (Regija SIB 2 i BiH). Kalesija 384 373 451 539 563 618 644 715 667 770 767 978 951 871 835 783 718 766 655 559 857 Tuzla 2.491 2. Vlasenica.

321 KM u 1990. (DEM) Kalesija TK SIB BIH 373 1. 1990. godini. 1986. Prema pokazateljima (tabela 3). Društveni proizvod p.Promjene u nivou (i ocjena) privredne razvijenosti i dinamika rasta društvenog proizvoda općine Kalesija u periodu od 1970. godini Kalesija rangirana na posljednjem 19 mjestu od svih općina u Regiji.2% u 1990.4 22.284 3. 3. Kalesije u odnosu na: TK=(100) SIB=(100) BIH(=100) 26.9%.908 857 3. razna godišta.734 DM) i Kalesija (719 DM). Tuzla 1974.c. Podaci pokazuju da je omjer GDP per capita općina Tuzla i Kalesija početkom 70-tih godina iznosio 6. narodni dohodak…". . godine 2.c.711 3. 1982. kompariranje nivoa razvijenosti vršeno je i po vrijednosti osnovnih sredstava po zaposlenom i narodnom dohotku po stanovniku.u odnosu na Bosnu i Hercegovinu od 26.2% na 23. . godini bio još veći (7.1 28. godini na 23. 1981. DM 5000 4000 3000 2000 1000 0 1970. godine 8000 7000 6000 D. 1980. općine Kalesija je u odnosu na nivo Kantona. g.411 644 2. 1976. a) Evidentne su vrlo izražene i produbljene disproporcije u nivou razvijenosti između općine sa najvećim per capita GDP u Regiji (općina Tuzla 6. p. 1971. c) Identičan je omjer najvećeg i najnižeg iznosa narodnog dohotka po stanovniku u 1990.376 1. 1988. Grafikon 1: Društveni proizvod per capita u općini Kalesija.u odnosu na Regiju sjeveroistočna Bosna. p. Pored društvenog proizvoda p. Kalesija 1972.3 23.683 3.3 23.4% u 1970.3 19.u odnosu na Tuzlanski kanton od 26.1 24. (tabela 3) 53 .c.p.2 26. 1986.061 3. u istom periodu. a kod sadašnje vrijednosti 30:1. Posebnu pažnju zaslužuje uporedba Kalesije u nivou razvijenosti sa drugim općinama u Regiji. Regije i BiH znatno smanjen: .9 21.587 3. Tuzla.902 Nivo d.P.859 2.c.563 978 4.c.9%. Društveni proizvod p.1:1 da bi u 1990. godini općine Banovići (5.124 1.c.199 718 3. i općine Kalesija 857 KM). Regiji sjeveroistočna Bosna i Bosni i Hercegovini od 1970.450 4.8 18. Regije sjeveroistočna Bosna i Bosne i Hercegovine God. Statistički godišnjak BiH.7 25.9 Izvor: Statistički bilten "Društveni proizvod.6:1. 1978. Tabela 2: Promjene u relativnom nivou razvijenosti Kalesije u odnosu na društveni proizvod p.5 28. 1976.2 23. od 33. Zavod za statistiku BiH. Tuzlanskog kantona. 1984. omjer kod nabavne vrijednosti po stanovniku između Ugljevika i Kalesije iznosi 26.3 21.4% na 21. Sarajevo. do 2002. Tuzlanskom kantonu.4 33. 1990. Tuzlanski kanton Sjeveroistočna Bosna Bosna i Hercegovina b) Tako je i kod vrijednosti osnovnih sredstava (nabavna i sadašnja vrijednost) u 1990.4:1). do 1990.240 2.

narodni dohodak…". Dinamika rasta društvenog proizvoda u periodu od 1970.725 1.268 3.030 8.p.6 9.5 1. 1. 184.706 1.4 1.734 2.394 3. Banovići Bijeljina Bratunac Brčko Gračanica Gradačac Kalesija Kladanj Lopare Lukavac Orašje Srebrenica Srebrenik Šekovići Tuzla Ugljevik Vlasenica Zvornik Živinice Regija SI Bosna Bosna i Hercegovina Nabavna vrijednost 15.2 12. Ekonomski institut.512 3. narodni dohodak…".-1980.6 9.845 1.479 2.111 2.400 3. godine Područje Kalesija TK SIB BIH 1970.840 2.435 1. Regiji sjeveroistočna Bosna i Bosni i Hercegovini u periodu 1970.14% Regije sjeveroistočna Bosna i 0.-1975.5 1975. po st.523 3.781 14. Tuzla. 2.185 2.7 Izvor: Statistički bilten "Društveni proizvod.8 9. 1996.2 1.339 3..-1990.081 7.150 1.3 0. Sarajevo. Zavod za statistiku BiH. što čini 1. 4 Statistički bilten "Društveni proizvod. Statistički godišnjak BiH.605 2.623 3. M. g.849 5. 2. godine ostvareno je 541.95% društvenog proizvoda Tuzlanskog kantona.774 3. Mešanović Tabela 3:Vrijednost osnovnih sredstava i narodni dohodak po stanovniku DM.100 13.959 2. Regijom sjeveroistočna Bosna i Bosnom i Hercegovinom. 5. razna godišta.214 43. U privrednim djelatnostima općine Kalesija u periodu od 1970. 12.0 3. strateški ciljevi i globalni pravci razvoja privrede TPK.531 7. razna godišta.490 1.141 4642 6455 Nar. 1990. Sarajevo.DŽ.352 1.195 7.294 3.0 Period 1980. Zavod za statistiku BiH.-1990. do 1990.2 7.006 2. problemi.923 3.7 6.132 1.686 1616 5. 54 . Statistički godišnjak BiH.856 5.751 2. DEM društvenog proizvoda.663 719 2.23% Bosne i Hercegovine.663 4.6 1985.-1985.-1990.107 3.0 5. godine Dinamiku rasta društvenog proizvoda na području općine Kalesija analiziraćemo kroz stope rasta društvenog proizvoda i njeno ušešće u društvenom proizvodu u uporedbi sa Tuzlanskim kantonom. Babović. Klapić: Stanje.6 3.451 3055 3312 Izvor: S. str.171 9618 13150 Sadašnja vrijednost 5.614 6.518 2. u Zborniku "Strategija privrednog razvoja TPK".9 1970.356 3.219 2.0 10. 5.774 26.4 mil.953 2. 5.6 13. do 1990. u općini Kalesija.795 2.584 877 2.825 20.373 6.688 4. Tuzlanskom kantonu. 4 Tabela 4: Stope rasta d. doh.

narodni dohodak…".27 0. realizovano je u djelatnostima primarnog sektora.21 1.03% u 1990. u društvenom proizvodu Regije SIB rast od 0. 1990. razna godišta. U periodu od 1985. do 1990.20%.7%) društvenog proizvoda ukupne privrede općine Kalesija ostvarenog u razdoblju od 1970. do 1990.-1990.35% u 1970. na 0. do 2002. do 1990.21% u 1975. do 1980.7% i kretala se u nivou stope rasta BiH (5. godine općina Kalesija bilježi porast u učešću u društvenom proizvodu Tuzlanskog kantona sa 1. do 1.26% na 1. godini. godine iznosila 5.P. do 1990. godini i od 0. Zavod za statistiku BiH.81 0. godine sa 2. 55 . Ako analiziramo podatke (tabela 5) vidimo da je učešće Kalesije u društvenom proizvodu Tuzlanskog kantona u opadanju od 1970. 22 33 29 28 24 Tabela 5: Kalesija u Kantonu. ali je bila niža u odnosu na TK (6.56 1. na 0. godini i Bosnu i Hercegovinu sa 0. godine od 0. prema učešću u društvenom proizvodu Godina 1970.03 0. Oko jedne polovine (49. godine 35 30 25 indeks 20 15 10 5 0 1970.24% u 1980. do 1990.5%). 1990.21% u 1975.77 1.82 0. 1975. Tome je najviše doprinijelo visoko učešće poljoprivrede u društvenom proizvodu ukupne privrede (49.56 %. na 0.26 1.96%. 1980. 1985. godini i u periodu 1985. zatim u padu u odnosu na Regiju sjeveroistočna Bosna sa 1. Sarajevo.12 0.Promjene u nivou (i ocjena) privredne razvijenosti i dinamika rasta društvenog proizvoda općine Kalesija u periodu od 1970. 1981.0%). godine Na osnovu podataka (tabela 4) možemo zaključiti da je stopa rasta društvenog proizvoda u općini Kalesija u periodu 1970. na 0.23 1.18 1. Učešće Kalesije u društvenom proizvodu Regije Bosne i Tuzlanskog kantona sjeveroistočnaBosna Hercegovine 2.20 Izvor: Statistički bilten "Društveni proizvod.18% u 1985. Statistički godišnjak BiH. te u D. Regiji SIB i BIH od 1970.82% u 1985.24% u 1980. 1975.81% na 1.85% u 1985.96 1.23% u 1970. Postavlja se pitanje koje su privredne oblasti u značajnijoj mjeri doprinosile ostvarenju društvenog proizvoda? Zaključci u vezi sa postignutim efektima su sljedeći: 1. Grafikon 2: Relativni nivoi društvenog proizvoda po stanovniku općine Kalesija (Regija sjeveroistočna Bosna=100) u periodu 1970.2%) i Regiju SIB (7.35 0.24 1.7%). godine. Bosne i Hercegovine porast od 0. 1985.18% na 0.

i rud.. ...1% Regije sjeveroistočna Bosna i 0.9 1. ...7% (u industriji 15...9 18..8 1. općine Kalesija je u periodu 1990-2002. .0% društvenog proizvoda Tuzlanskog kantona (3......5%) u ukupno ostvarenom društvenom proizvodu (kumulativ 1970.8 0. razna godišta. Društveni proizvod p.9% na 34.2 10..2 mil.3 7.3 .6 0.4 0.. .. 0....p... 0. .1 0.6 8...6 0.4 7. . 1987. ..2 0... dj.5 3.5 0.. U općini Kalesija u 2002......1 0. .9 14..6 30..1 0..0 Stamb. Statistički godišnjak BiH. ... .. 1989.2 33.0 2.7 2.1 2.4 0..1 2..7 1.. 0.1 0.1 .5 28.2% Bosne i Hercegovine. Tabela 6: Drustveni proizvod u (mil. .9 4.7%. 1976.. .9 6..) općine Kalesija. ..6 30...1 .7 34.5 1...2 0...9 5.5 Saob.3 0. . TK.4 0.8 0..4 0.4 4. 0.. 0.3 0.4 4. . . i rib....5 0.4 9.3 2..3 10..3 0. 1975. 0.4 9.-1990. ..6 0. 1988.... .1 .9 1. .3 0.3 0.. godine.7 5. . .DŽ..2 2.3 2.4 0..p.1 16. .6 0.1 17. .. 1979..7 4..1 0..6 12..7 25.... zatim 1. 0. ...5 10. Mešanović 2.4 22.3 0. 1981.9 8. godini ostvareno je 21.3 28.8% d.1 0.7 6... .7 2... 12.5 6.u odnosu na Regiju sjeveroistočna Bosna.1 10...5 6. Regije i BiH nešto povećan: .9% na 23.4 7. ..4 0. .6 0.6 2. .5 0..1 0.c.8 1.7 0.8 1.5 Ug. .6 8.. ukupne privrede. 0..5%. .3 3.2 21.5 14. .0%) društvenog proizvoda od 1970.1 0..7 Šum...6 0. KM) na području općine Kalesija u periodu od 1970.3 12.5 0. 1980.. Sarajevo. KM ili 29.1 5.1 3.. 1990.. Tercijarni sektor participirao je sa nešto više od jedne četvrtine (26... .4 3. kada je u pitanju nivo razvijenosti? 1..5 0.2 0.9 5.. .7 22. 0. do 1990. .1 0.9 36.1 11.8 1..9 2... .5 0. 1983.5 0. od 23.1 0.. .0 2.0 6...3 7.5 2. .3 Izvor: Statistički bilten "Društveni proizvod.8% d.7 0. U odnosu na 1990.. godinu vrijednost GDP se smanjio za 8. .6 13.3 0. Zavod za statistiku BiH.6 0.2 0.2 0.5 Zanat. ..... godine u odnosu na nivo Kantona.9 2.u odnosu na Bosnu i Hercegovinu od 21.6 36.6 Polj. 0. 1..4 0.7 12. 1977.4 0. Vodopr.3 Ost.1 0... .5 1. 1972. Uk.5 12.6 7.6 16.5 15.2 0. .0 4.88 mil. 1985. 3.... Nivo društvenog proizvoda per capita u periodu 2001-2002.. .1 14.8 0.. ..6 4.9 26. . . .2% u 1990.. . Regiju SIB i BiH i predratni period).1 0. godini. 1978. 1974..8 3. djel.9 28.4 0.3 1...2 0.... i tur.. do 1990. .1 ..8 20.9%... KM društvenog proizvoda.6 24..7 2. . 56 .. .9 1... Građ. 1971... godine God. 0. 9.1 0. ..9 0.2 2. 1973. 1982.6 32. 1986. ..4 0. .. . što je činilo 2. i veze .3 0. Tuzle).0 13. 0. . ....3 Trg.. . .0 6.0% u 2002.. 0. .5 0.5 .0 19. 1984..4 . . u istom periodu.3 0. 0. narodni dohodak…". . 2.. godini na 34.2 2. ..8 8.3 2. .. .3 1. .6 2.. .7 0. Tako je samo u trgovini u posmatranom razdoblju realizovano 19. kom.7 12.. 1970. U djelatnostima sekundarnog sektora realizovano je 23.5 0.7 Ind. godina Gdje je Kalesija danas (u odnosu na ostale općine TK..u odnosu na Tuzlanski kanton od 23. .

str.0 1.000 100 11. 6.3 14.0 21.481 21.658 49.084 1.320 2.9 56.500 100 2001.460 8.4 1.000 1.200 55.063 3. 2004.706 0. Iznos % 82. Iznos 70. Istok Gračanica Gradačac Kalesija Kladanj Lukavac Sapna Srebrenik Teočak Tuzla Živinice TK SIB BiH 1990.3 Izvor: Analiza ekonomskog stanja na Tuzlanskom kantonu.3 0. maj 2004.1 195.080.453 2.566 1.570 3. Tuzla.440 633 1.152 80.160 8.566 2.4 563.5 67.380 1. 2.193 6.049 3.168 19.4 151.935 2001..Promjene u nivou (i ocjena) privredne razvijenosti i dinamika rasta društvenog proizvoda općine Kalesija u periodu od 1970.5 100.6 45.0 58.7 0.683 3.9 63.040 490 4.152 1.0 23.750 3.1 90.1 75. 29 Tabela 8: Bruto društveni proizvod (GDP) po stanovniku i nivo razvijenosti u općinama Tuzlanskog kantona i BiH 1990.042 5.684 2.520 962.379 2.643 15.171 7.Tuzla.2 69..651.600 720 1.7 76. 2001.122 1. godine Tabela 7: Bruto društveni proizvod (GDP) u općinama Tuzlanskog kantona i BiH 1990.200 2.430 0.3 43.225.5 53.370 4.2 2.390. 2.784 52.3 21.584 341 852 1.565 2.6 25.250 1.357 1.0 97.5 49..788 1..9 24.6 22. maj 2004.599 954 934 743 3. do 2002.5 34.4 44.088 3.5 48.860 380 890 1.6 41.2 86.224 10.457 8. Socioekonomski pregled i SWOT analiza Ekonomske regije "Sjeveroistočna BiH". 2.6 5.4 7. Socioekonomski pregled i SWOT analiza Ekonomske regije "Sjeveroistočna BiH".705.2 100 … 100 2002.org.090 75.eured-bih.100 1.8 6.701 857 2.611.074 6.900 0..750 880 1.931 100 2.4 60.. www. godine u (000 KM) Općina Banovići Čelić D.6 3.197 1.2 146.3 2..739 … 9.851 1.org.6 154. Uloga Univerziteta u razvoju poduzetništva i opravdanost upravljanja biznis centra na Univerzitetu u Tuzli.550 1.281 5.113 11. godine GDP per capita u KM Općina Banovići Čelić Doboj Istok Gračanica Gradačac Kalesija Kladanj Lukavac Sapna Srebrenik Teočak Tuzla Živinice TK SIB BiH 1990.8 34.8 68. 2001.5 5. i 2002..441 60.040 Nivo razvijenosti (TK=100) 134.9 75.8 79.2 70. i 2002.972 1.755 2002.9 1.1 82.323 7. EURED Projekt Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH.765 3.5 0.0 65.050 .407 2. 29.0 21.120 2.4 201.000 % 7.3 66.1 30.8 16.eured-bih.561 5.8 40.040 514.9 17.050. Tuzla.7 Izvor: Analiza ekonomskog stanja na Tuzlanskom kantonu. Iznos % 180..2004.6 5.0 4..0 842. EURED Projekt Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH.8 45.350 8. 57 .577 3. Uloga Univerziteta u razvoju poduzetništva i opravdanost upravljanja biznis centra na Univerzitetu u Tuzli.9 42.6 66.050 100 17.120 35.269 100 3.0 8. str. Tuzla. www.917 2.119 100 Index 2002/1990 45.601 9.5 53.0 64.

6% prosjeka Evropske unije. što je činilo 1. Sarajevo. Zavod za statistiku BiH. Statistički bilten "Društveni proizvod.4 %). EURED Projekt Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH. KM. narodni dohodak…". Analiza ekonomskog stanja na Tuzlanskom kantonu.org. Podaci pokazuju da je omjer GDP per capita općina Tuzla i Kalesija početkom 70-tih godina iznosio 6. Tuzle).14 % Regije sjeveroistočna Bosna i 0. godini na 857 DEM u 1990. maj 2004. 3.p. Tuzla.-1990. godine ostvareno je 541. Uloga Univerziteta u razvoju poduzetništva i opravdanost upravljanja biznis centra na Univerzitetu u Tuzli. Ekonomski institut.1:1 da bi u 1990. povećan je sa 450 DEM u 1970.95% društvenog proizvoda Tuzlanskog kantona (4.23% Bosne i Hercegovine. u Zborniku "Strategija privrednog razvoja Tuzlansko-podrinjskog kantona". Babović.6% Luksemburga. Statistički bilten "Investicije". 4. problemi. 2. Značajniji pomak u nivou razvijenosti ove općine nije se ni mogao postići ima li se u vidu činjenica da je u ukupnim privrednim investicijama realiziranim na području Regije sjeveroistočna Bosna u dvijedecenijskom razdoblju (1970. razna godišta. g. do 1990. zemlje sa najvećim GDP per capita. Klapić: Stanje. S.321 KM u 1990. Statistički godišnjak BiH. općina Kalesija je u kontinuitetu od oko dvije decenije svrstavana u skupinu izrazito nerazvijenih bosanskohercegovačkih općina.eured-bih. sa per capita GDP u nivou od 650 do 800 KM.6 mil.4:1). zatim 1. odnosno samo 0.9 % ili 114. Tuzla. Literatura 1. Sarajevo 5.4 mil. Tokom 70-tih i 80. Statistički godišnjak BiH. M.DŽ. Društveni proizvod p. Mešanović Zaključak U privredi općine Kalesija u razdoblju od 1970. i općine Kalesija 857 KM). www. Današnji GDP per capita općine Kalesija (oko 800 KM) u nivou je tek 20% prosjeka Bosne i Hercegovine ili 1.c. 1996.3% d. Tuzla. DEM društvenog proizvoda. godina) općina Kalesija participirala sa samo 1. godini ili za 3.. Socioekonomski pregled i SWOT analiza Ekonomske regije "Sjeveroistočna BiH". što je znatno ispod učešća u stanovništvu (4. Evidentne su vrlo izražene i produbljene disproporcije u nivou razvijenosti između općine sa najvećim GDP per capita u Regiji (općina Tuzla 6. 58 . godini razlika u nivou razvijenosti ovih općina bila još veća (7. razna godišta.2 puta.tih godina prošlog stoljeća. Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine. strateški ciljevi i globalni pravci razvoja privrede Tuzlansko-podrinjskog kantona. juli 2004.

Arhitektonski izraz je tražen u simbiozi evropske arhitekture i orijentalnog podneblja tako da je postepeno nestajao tradicionalni orijentalni izgled u mnogim gradovima koji su sve više poprimali siluete evropskih gradova. ideološku i vjersku ikonografiju i simboliku dok su preostali gradovi razrušeni i zaboravljeni. RGGF. 59 – 72 (2007-2008) Originalni naučni rad STVARANJE POSLIJERATNOG IDENTITETA GRADOVA U BOSNI I HERCEGOVINI . Oriental type of towns with colossal minarets . urbani dizajn. urbana forma. a mnogi su sačuvani i do današnjih dana. In the following centuries. Građeni su na uzvišenjima . U novoj Jugoslaviji procesi industrijalizacije i urbanizacije su pospješili rast gradova a pored starih čaršija nikla su nova stambena naselja sa stambenim blokovima i soliterima. Taj fenomen je i predmet proučavanja ovog rada. vitkim munarama i zbijenim mahalama i čaršijama u obilju zelenila pružali ugodnu sliku putopiscima i sa istoka i sa zapada. protected by city walls but the beauty of monumental castles was eye-caching for European travelers. Regionalne i tradicionalne komponente bile su potpuno zanemarene a arhitektura u tim gradovima je bila anacionalna i u duhu Atinske povelje. Nusret Mujagić. ing. new towns were developed in the valleys along the rivers. trend. identitet. arh. utvrđeni debelim zidinama i sa svojim visokim kulama i svojom ljepotom plijenili su pažnju evropskih putnika. Cities have often been cited on hilltops. Univerzitet u Tuzli Abstrakt Najstariji bosanskohercegovački gradovi pojavili su se u srednjovjekovnoj Bosni. under Turkish rule.NEW TRENDS OR NEW URBICIDE Doc.NOVI TRENDOVI ILI NOVI URBICID THE CREATION OF AFTER WAR CITY’S IDENTITY IN BOSNIA AND HERZEGOVINA . dr. Rijetki od njih su prihvatili evropske principe redizajna i razvoja gradskih formi.. Nastajala je nova panorama bosanskih gradova prepuna radničkih „kolona“ i fabrika. dipl. simbolika Abstract The earliest cities of Bosnia and Herzegovina first appeared in the medieval period many of which have remained until today. Gradovi su poprimili sadašnji izgled a u to vrijeme nisu odudarali od bilo kojeg evropskog grada. ikonografija. Nakon zadnjih ratnih sukoba i disolucije Jugoslavije razvoj gradova je krenuo neujednačenim tokom poprimajući uglavnom nacionalna i vjerska obilježja.Zbornik radova PMF 4 i 5. urbicid. Sa stvaranjem stare Jugoslavije ovi procesi su nastavljeni sporijim tempom a fabrički dimnjaci su zamijenili visoke munare i crkvene tornjeve. drugi su zapali u dekadenciju. Pod austrougarskom upravom izgrađeni su brojni javni objekti koji su promijenili izgled svih gradova a po svojoj ljepoti nisu zaostajali za najljepšim gradovima austrougarske monarhije. U kasnijim vjekovima pod turskom upravom sagrađeni su novi gradovi u kotlinama pored rijeka te su svojim orijentalnim izgledom. Ključne riječi: bosanskohercegovački gradovi.

Such phenomenon is subject of examination in this study. politika. suše. urbanom morfologijom i urbanim pejzažom i danas plijene svojom ljepotom i neprolaznošću. Stvorene uslove čini demografija. Prirodne uslove čini geografija (geografski položaj... društveni odnosi. Identitet grada prema Linču (10 ) mora imati sljedeće elemente : – posebnost slike grada – jednostavnost oblika – kontinuitet 60 . temperature. Identitet prvih gradova stvaran je u interakciji prirode i arhitekture.. stari Mostar..N.. filled with factories and worker’s barracks called "kolona". Many cities are in decadence with ideological. fizičke strukture i na kraju ekologija. oblik zemljišta. religious iconography and symbolism. U prošlosti su prirodni uslovi bili dominantni u izboru mjesta nastanka i razvoja grada dok su u novijoj istoriji preovlađujući stvoreni uslovi. After recent conflicts and dissolution of Yugoslavia development of the cities was uneven with large national and religious influences... kultura. podzemne vode .) klimatologija (vjetrovi. (Počitelj.) Stari gradovi su nastali u usaglašenosti prirodnog ambijenta i fizičke strukture grada gdje su pojedini gradski oblici izrasli iz prirodnog terena dok su noviji gradovi nastali u kontrastu prirode pri čemu se naglašava ili izgrađena forma ili dominantno obilježje lokacije. urban design. completely. planine.. identity. with architecture that was not nationally controlled and it was based on Athena treaty.. Cities were getting today’s look and did not differ from other European cities. iconography. New panorama.) hidrografija (vode. urbicide. while the other cities are devastated and forgotten.. nosivost tla i pogodnost za gradnju . Regional and traditional components were excluded. urban form.) prirodne pojave (elementarne nepogode. razne funkcije. was also established in Bosnian cities. European principals of redesign and urban form of developments are rarely accepted.). religija. trusni pokreti. ekonomija.) geologija (sastav zemljišta i površinskog sloja. Numerous of governmental buildings were built during the Austro. Key words: Cities of Bosnia and Herzegovina.. poplave. As a result of rapid urban growth and industrialization New Yugoslavia initiated building of new urban complexes and buildings next to old cities with high-rise apartment buildings and skyscrapers. Mujagić and clustered urban areas and building blocks surrounded by grazing land were noticeable for essayist from the west and the east. oblačnost. topografija (reljef. ravnice . izvorišta. This process slowly continued with the establishment of Old Yugoslavia replacing minarets and church towers with factory chimneys..Hungarian ruling which have changed the shape of urban space and made cities similar to the most beautiful cities in the empire.) i na kraju prirodna bogatstva. magle. a tamo gdje je prihvaćena posebnost ambijenta („genius loci“ – duh mjesta) nastali su gradovi koji svojom formom. jezera. symbolism Uvod Na nastanak svakog grada utiču prirodni i stvoreni uslovi. mikroklima. Architectonic appearance was found in symbioses European and Oriental architecture gradually loosing traditional Oriental and getting European character. konfiguracija terena . osunčanje.. Ostrožac . rijeka. padavine. istorija. trend.

Delalle (3) i drugi postmodernisti u stvaranju identiteta savremenom gradu preporučuju i:  mogućnost akcije u prostoru– sudjelovanje u životu grada različito za stanovnike a različito za posjetioce – turiste  mogućnost avanture – gradski prostor kao mjesto lutanja.otkrića i traganja  ambijentalni doživljaj– raznovrsnost sadržaja ..novi trendovi ili novi urbicid – dominantnost jednog dijela nad cjelinom – jasnoću veza – diferencijaciju po usmjerenju – vizuelni cilj – kretanje kroz prostor – vremenske sekvence – nazive i značenja koji naglašavaju gradske elemente Ranko Radović (11) i drugi moderni urbanisti preporučuju još i :  dostupnost  lakoću kretanja i snalaženje  osjećanje bezbjednosti i opuštenosti  identifikaciju sa ambijentom  čitljivost plana i organizacije grada  autentičnost  urbani mobilijar i detalje Po njemu fizička struktura grada ne smije se shvatiti kao puko grupisanje i raspored objekata i ulica već kao cjelovit izgrađen ambijent koncipiran i oformljen kao životna sredina urbanizovane ljudske zajednice.intimnost. raznovrsna urbana morfologija.  rasvjeta– izdvajanje karakterističnih objekata i detalja. veza starog i novog …  poetika prostora– detalji objekata i prostora specifični za podneblje ili istoriju Svi ovi principi su univerzalni. ugođaj noćnih ulica . večernji ugođaj.Stvaranje poslijeratnog identiteta gradova u Bosni i Hercegovini . Urbanisti moraju otkriti zakonitosti nastanka i promjene urbane forme i pejzaža konstantno proučavajući uzroke njihovih nastajanja. funkciju prostora i međuzavisnost prirodnih i društvenih sila koje utiču na formiranje forme grada. mogućnost izbora .  boja – odabir boje prema funkciji ili vremenu nastanka neke urbane forme  komunikativnost arhitektonskih oblika– bogatstvo oblika.suštinu gradskih sadržaja i struktura.. Bublin (1) kaže da postoje određene bitne stvari koje treba uzeti u obzir kod bilo kakvih vizionarskih ideja o izgledu naših gradova i moraju se bazirati na potpunom razumijevanju svih čovjekovih potreba. Vraćajući se u davnu prošlost i tražeći uzore u njoj te ideologije vrše iskrivljivanje istorije kroz izgradnju arhitektonskih formi i urbanističkih kompleksa koji sa istorijom tih gradova nemaju nikakve veze. poznati svakom urbanisti i ugrađeni u svaku evropsku i svjetsku povelju o urbanizmu ali je očito da su nakon zadnjih ratnih sukoba i velikih emocionalnih naboja stavljeni u drugi plan zarad ograničenih nacionalnih ideologija. duh njihovih oblika .. a ne da nad njima dominira jedna ograničavajuća ideja ma koliko ona bila dramatična.. Zbog toga je potrebno podsjetiti se prvih bosanskohercegovačkih gradova. razvijali se i nestajali kako bi se izvukle pouke za budućnost. uslova na kojima su ponikli. 61 .

Najpoznatiji gradovi iz tog perioda su Sarajevo. U periodu Bosanske srednjovjekovne države postojale gradska naselja. Ezani sa munara.000 stanovnika što je bilo u rangu evropskih srednjih gradova. tekije. mektebi. njihove su kuće uglavnom bile prizemne. Kula Grad. Tutnjevci (između Bijeljine i Koraja). Počitelj. Zvornik. Srebrnik. Identitet bosanskohercegovačkih gradova u prošlosti Iz perioda prije dolaska Slavena ostalo je malo materijalnih dokaza da bi se mogao rekonstruisati izgled gradova iz tog perioda . Pored Čaršije u centru naselja su bili i drugi objekti zadužbina kao što su džamije. Podgrađa ispod utvrđenih gradova imala su takođe trgove i pijace. Kroz naselja su tekli bistri potoci. pijaca. Utvrđeni gradovi su građeni na brdima odakle se pružao pogled na cjelokupan posjed vlastelina. Ostaci ovih naselja nisu nikada do kraja istraženi i zaštićeni. Orijentalni izgled ovim gradovima su pored mnogobrojnih džamija sa vitkim minaretima davale i zbijene čaršije sa uskim i krivudavim uličicama. borgo) oko kojeg su bile formirane ulice. zdravstvenih i industrijskih objekata. Dolaskom austrougarske uprave u BiH 1878 godine počinje intenzivna izgradnja mnogih javnih objekata. Broca (kod Bijeljine i sl. Banja Luka. Gradačac i sl. hanovi i sl. Građeni su od kamena sa jakim bedemima i kulama na lako branjenim uzvišenjima. U turskom periodu većina utvrđenih gradova je porušena a sačuvani su samo oni koji su im bili potrebni iz vojno-strateških razloga. varoši ili zbijena naselja i kolonije rudara Sasa. Soko i dr.) sagrađeni nakon dolaska Rimljana. Najpoznatiji su ilirski grad Daorson (kod Stolca) i Domavija (kod Sreberenice). utvrđeni gradovi. dvorišta su bila zatvorena tarabom ali puna raznog cvijeća i voća. Tešanj. gostionice. Pravoslavno i katoličko stanovništvo je stanovalo u izdvojenim mahalama. ulice su bile kaldrmisane ili popločane kamenim oblutkom ili kamenim pločama. zvona sa crkvenih tornjeva . Ostali gradski sadržaji u vidu radnji i kuća trgovaca koncentrisanih oko trga. svratišta za putnike. i sakralnog objekta (crkva ili manastir). Većina tih gradova je do danas sačuvana i pretvorena u turističke destinacije a najpoznatiji su: Ostrožac. Pretvoreni su u tvrđave i u njima su se sagradile prve džamije. Za razliku od muslimanskih. razlikovala su se od naselja do naselja. hamami. Izuzetak je bila Čaršija u Srebrenici gdje su dubrovački trgovci stanovali na spratovima svojih dućana. Čaršiju su činili mali drveni dućani dok su dvospratne kuće (čardaklije) bile građene po okolnim padinama u vidu zbijenih mahala. Mujagić 1.N. Katoličko dok je pravoslavno i Opšte karakteristike gradskih naselja iz tog perioda ogledale su se u postojanju zajedničkog prostora (trg. Vlastelinski dvorovi su se gradili u utvrđenim gradovima po uzoru na zapadne dvorove. Jajce. vika trgovaca . Nova gradska naselja su poprimila tursko-orijentalni izgled.sakralnih. medrese. Mada se austrougarska vlast nije upuštala u veće urbane zahvate 62 . zanatlija iz Njemačke i Ugarske i stanovništvo je uglavnom živjelo u utvrđenim gradovima bogumilsko stanovništvo uglavnom živjelo po selima. Mada je u to vrijeme bosanska država bila najrazvijenija na Balkanu ovi gradovi nisu imali više od 2. a nedugo zatim i ostalih stambenih . bezistani. carinarnice i sl. Tada bi se Čaršija zatvarala i sve bi brzo utonulo u tišinu a trgovci i zanatlije bi odlazili u kuće na periferiji. na sve strane su žuborile česme. žubor vode i zveka točkova po kaldrmisanim ulicama davali su poseban ritam životu u gradu koji je prestajao sa prvim mrakom. Travnik. su četiri vrste naselja: sela. Postojale su još i Dubrovnika.

Objekti se grade bez ikakvih dekoracija u tzv. Najveće transformacije se vide u Bijeljini. gradovi postepeno gube orijentalni izgled i sve više poprimaju evropski izgled. Nakon stvaranja Kraljevine Jugoslavije ovaj rast gradova je usporen. Lukavcu. Zemaljski muzej u Sarajevu. kožare. koksare. sodare.Stvaranje poslijeratnog identiteta gradova u Bosni i Hercegovini . Sagrađeni objekti su među najljepšim u Evropi. Doboju i sl. Umjesto minareta i crkvenih tornjeva panoramu bosanskohercegovačkih gradova čine fabrički dimnjaci. 4 Stari grad Jajce sa istoimenom srednjovjekovnom tvrđavom na uzvišenju – turski period 63 . izgradnjom novih objekata uprave. Lukavcu. Zenici. pruge.novi trendovi ili novi urbicid u gradu zbog poštivanja zatečenog privatnog vlasništva. vodotornjevi. „kolone“. Gradska vijećnica u Sarajevu. hotel Neretva u Mostaru. banaka. a pisak lokomotiva. Grade se mostovi. zgrada sudova. ceste. To su: hotel Bristol u Tuzli. a objekti nemaju više onaj kitnjasti izgled. Sve važnije objektu projektuju eminentni evropski arhitekti do kraja poštujući zatečeni ambijent kombinovan sa modernom evropskom arhitekturom. buka tramvaja i buka iz obližnjih tvornica nadjačava viku trgovaca i zanatlija u Čaršijama. Gradovi ubrzano mijenjaju svoju fizionomiju i poprimaju siluetu evropskih gradova dok se orijentalni oblici sažimaju u malim Čaršijama i na periferiji grada. 3 Ulica pored Drine u Zvorniku – turski period Sl. Zenici i dr. Brčkom. internacionalnom stilu. Banjaluci. a u Sarajevu. Gradske vijećnice u svim bosansko-hercegovačkim gradovima. fabrike za preradu drveta. zgrada Pošte u Sarajevu. Zvorniku. hotel Evropa u Sarajevu i sl. krečane a uz njih i radnička naselja tzv. velike fabričke zgrade. Sl. 1 Ostrožac kod Bihaća Sl. Tuzli. 2 Stari grad Srebrnik Sl. zgrada Likovne akademije u Sarajevu. bolnica itd. Tuzli.

Kardeljevo. novih gradova i gradskih četvrti. Skenderija.novim nazivima i novom ikonografijom pokušava se zaboraviti prošlost da bi se lakše izgradilo novo društvo. termoelektrana. Alipašino polje i Nedžarići u Sarajevu. U tom smislu neki gradovi mijenjaju imena za imena poznatih partijskih funkcionera (Pucarevo. Ostao je nepromijenjen do danas. Očuvana do danas 2.. Ugljevik. petogodišnjih planova. pa zgrade PTT-a .) Značajnije promjene gradskog ambijenta dešavaju se periodično u raznim akcijama tzv. U nekoliko godina izgradilo bi se na hiljade škola. Zadržavaju su postojeći sakralni objekti dok se strogo kontroliše izgradnja novih sakralnih objekata i uglavnom usmjerava prema gradskim periferijama. pa stadioni . Novi gradovi (Banovići. godine dolazi do jačanja privrede a samim tim i do izgradnje novih industrijskih centara. Zetra .) dok svi javni objekti i ulice dobivaju imena po poznatim revolucionarima koji u većini slučajeva sa određenim gradovima i ulicama nisu imali nikakve veze. Kalesija.. 6 Stara čaršija u Tuzli iz austrogarskog perioda. Identitet bosanskohercegovačkih gradova u socijalističkoj Jugoslaviji Nakon 1950. U većini slučajeva se radilo o tipskim projektima ili o projektima koje su radile najveće projektne kuće u BiH tako da gradovi počinju sve više da liče jedni na druge a koncept univerzalizma i internacionalizma dobija sve više pobornika i u krugovima urbanista i prostornih planera. Novi Travnik i sl. džamija u Visokom . u sljedećem periodu domovi kulture .pa robne kuće. brana i vještačkih jezera za njihove potrebe i uopšte sve do izbijanja ratnih sukoba 1992 godine zemlja je zahvaćena snažnim procesima industrijalizacije i urbanizacije..N. pa stambene četvrti. saobraćajne infrastrukture. Moderne i velike robne kuće postaju svjetionici potrošačkog društva i prepoznatljivi centar grada i dobivaju imena po gradovima u kojima su sagrađene 64 .pa sportskorekreativni centri (Mejdan.). Izgradnjom novih gradskih sadržaja . Titov Drvar i sl.. U kreiranju kompleksa i naselja učestvuju najeminentniji domaći arhitekti i urbanisti a izgrađeni objekti ne zaostaju za najuspješnijim evropskim građevinama.. 5 Centar Gračanice razvijen u austrougarskom periodu.. Ukoliko se takvi objekti grade u gradskim centrima onda oni imaju savremeni izgled i skromne dimenzije ( Katolička crkva u Tuzli. Sl.) kao i nove gradske četvrti nisu u stanju da pariraju starim gradskim jezgrima koja postaju sve više zatrpana raznim sadržajima dok sa druge strane nove četvrti postaju spavaonice bez ikakavih društvenih sadržaja kao što su Sjenjak i Stupine u Tuzli.. Mujagić Sl.

univerzitetske zgrade .8 Lukavac –stambena četvrt nepromijenjena od 1992 godine. Zvijezda u Banovićima i Tuzli. Siluete gradova se mijenjaju a vertikale naglašavaju stambenim ili poslovnim soliterima (Kula u Kladnju..7 Banovići – nastali 1946 godine. sportski i industrijski objekti. srednjoškolski centri.10.) a oko njih se počinju graditi i prvi trgovi i uređeni parkovi.. Građanin kao kategorija i stvarni korisnik prostora ne postoji a umjesto njega postoji radni čovjek i njegove fabrike čijim se sredstvima grad gradi i razvija. Sl. Sarajka. soliteri UNISA u Sarajevu itd. Zbog toga svi gradovi počinju da liče jedan na drugi uljuljkani u okrilju zamornog univerzalizma.) a njihova koncentracija je uglavnom uz važne putne pravce. Nepromijenjen Sl. Ulice postaju saobraćajne prometnice a pješačke zone se sažimaju u uskim pojasima uz ove saobraćajnice. Potražnja stanova je veće od ponude tako da građevinske firme jedva uspijevaju obezbijediti neophodan broj stanova bez obzira na jaku privredu i stambene fondove. Sl. Izgled od 1992 godine. stambeni. zgrade Pošte. Upravo će te slobodne površine zadnjih godina postati mjesta najvećih sukoba između stanara koji žele da ih sačuvaju kao zelene površine i novog sloja moćnih investitora koji nakon privatizacije privrednih kompleksa i nagle liberalizacije tržišta na ovim površinama žele izgraditi sadržaje koji bi im omogućili brzu i laku zaradu. Za uređenje stambenih naselja nema sredstava ni vremena ali se ostavljaju velike slobodne površine između zgrada za buduće društvene sadržaje.novi trendovi ili novi urbicid (Tuzlanka. Domovi zdravlja. sa stambenim blokovima i soliterima upotpunjuju centralne zone gradova i postaju nukleus oko kojeg se koncentrično šire i drugi razni javni.9 Tuzla – blokovska izgradnja na Slatini Sl.Stvaranje poslijeratnog identiteta gradova u Bosni i Hercegovini . Zvornik – stambeni soliteri u centru 65 . Zeničanka itd. Predstavnici radničke klase su u vlasti i u svim porama društva tako da se svaki pokušaj tradicionalizma i regionalizma u urbanizmu i arhitekturi mora pažljivo odvagati jer se takvi napori tretiraju kao retrogradni i nepotrebni.

Roboti. Turista će uzalud tražiti ulicu nekog pjesnika. Takva su i spomen obilježja u gotovo svim gradskim centrima sagrađena u 66 . formiraju se poslovne zone u kojima dominiraju Merkatori. Mujagić 3. Merkuri i drugi potrošački lanci . Poslijeratni identitet gradova Sprega tajkuna i moćnih političara je jača od zakona koji je još uvijek na strani građana tako da se stavljaju van snage regulacioni planovi. Stolac . Počitelj..). Obiji. Vrace u Sarajevu . raspuštaju urbanistički zavodi. Gradske džamije su zamijenili Islamski centri. U takvoj zbrci naziva teško se mogu snaći i stariji građani a kamoli mnogobrojne izbjeglice. Takva ikonografija predstavlja najniži oblik identiteta koji vodi porijeklo od grupe.Tjentište. Ako se nema sredstava za izgradnju male džamije ili crkve na ulazu onda se na okolna brda postavljaju džinovski krstovi (Mostar.. Općinska vijeća mijenjaju ulice a referendumi i ostala učešća građana u ovim važnim pitanjima proglašavaju se tekovinama komunizma. Na prvom bilboardu se postavlja plan grada čiji su trgovi i ulice dobili imena po novim ratnicima i starim kraljevima a ponegdje i po fašistima iz predzadnjeg rata. po uzoru na Potemkina. a svaki glavni trg i svaka glavna ulica dobili su imena onih koji su svoje narode poveli u rat. zajedničke krvi i tla a što nije svojstveno gradovima Evrope i niukom slučaju ne može predstavljati novi identitet naših gradova već novi urbicid. opasniji i pogubniji od onog iz četiri ratne godine. Na periferiji gradova. Memorija grada je izbrisana. Takvi su spomenici na Šehitlucima kod Banjaluke.. Trgovi mladosti su pretvoreni u trgove šehida ili nacionalnih heroja. Konzumi. aleje poznatih pjesnika u aleje ljutih ratnika.. istorija zaboravljena a stvorena nova od 15 ratnih i poratnih godina. horde. Domovi kulture. Jablanica i sl. medrese i koledži. Razni domaći i susjedni moćni investitori obogaćeni sumnjivim privatizacijama koriste takvu situaciju da bi u starim gradskim centrima sagradili ogromne šoping centre i ugostiteljske objekte.. sva ostala groblja i obilježja su uglavnom locirana u gradskim prostorima sa puno kiča. Ukoliko se džamija ili crkva postavlja u kotlini onda mora biti visoka desetinama pa i stotinu metara kako bi nadvisila sve građevine u gradu. U prodaji atraktivnih lokacija općine nalaze siguran izvor prihoda jer su privredni subjekti uništeni. prognanici ili turisti.N.). Tuzla. Nakon NOR-a izgrađena su partizanska groblja u vidu monumentalnih spomeničkih komleksa (Mostar. Izuzev veoma dobro koncipiranih memorijalnih centara u Potočarima i na Kovačima. ukidaju stambeni fondovi i fondovi solidarnosti i otvara prostor za razne malverzacije i zloupotrebu gradskog prostora.. domova kulture. u vidu spomen kosturnica i spomen obilježja na mjestima velikih bitaka... Na ulazu u gradove je vidljivo istaknut grb grada sa vjerskim i nacionalnim simbolima a negdje je dodatno zakićen i ponekom zastavom susjedne zemlje. bioskopa i svojih šetališta prepušteni su parkovima koji su toliko zapušteni i ruinirani da su u njima ostale još samo rijetke i najotpornije biljne vrste. crkve su zamijenili katolički centri i manastiri a bolnice. književnika ili slikara ili nekog drugog znamenitog čovjeka. Interexi. škole i obdaništa su dobili imena po raznim svecima i spasiocima. bioskopi i sportski centri su zamijenjeni bezbrojnim kafeima a gradski trotoari i pločnici pretvoreni u kafanske bašte i parkinge za automobile. kamenim ili metalnim a negdje i neonskim krstom (Vitez. Pješak je protjeran i sa onih uskih traka uz saobraćajnice koje im je raniji sistem ostavio.). Ostavljeni bez svojih fabrika.

Zvornik. Čelić. Ugljevik nema sredstava da završi započeti grad ali zato ljubomorno čuva svoj urbani standard sa velikim trgom i zelenim površinama za neka bolja vremena. istočni Mostar.. ova spomen obilježja su radili ili domaći samouki umjetnici ili lokalni arhitekti podložni uticajima političkih moćnika. Bosmal centar . skromno i bez nepotrebne ikonografije najrječitije svjedoči o ratnim strahotama istovremeno korespondirajući sa ambijentom stare čaršije. Između robne kuće i stare čaršije u toku je izgradnja modernog trga koji je uokviren velikim parkovskim površinama. Zenica slijedi primjer Tuzle te uklanjanjem starih fabričkih dimnjaka u Željezari i izgradnjom savremenog kompleksa sa hotelom.novi trendovi ili novi urbicid parkovima i na pločnicima i bez ikakve umjetničke vrijednosti i sa suhoparnom vjerskom simbolikom u obliku stilizovanog krsta ili ljiljana (Brčko. ni formu niti identitet sve dok građani tih gradova ne preuzmu na sebe odgovornost za njihov razvoj u skladu sa evropskim urbanističkim poveljama. Siluete bosanskohercegovačkih gradova (bez obzira na velika razaranja iz ratnih godina) i bez obzira na vjersko-nacionalnu ikonografiju neće brzo promijeniti ni svoju sliku.Stvaranje poslijeratnog identiteta gradova u Bosni i Hercegovini . Dok su spomenike iz NOR-a radili eminentni jugoslovenski i svjetski arhitekti i vajari. tržnim centrom i sportskom dvoranom na Kamberovića polju stvara novi imidž grada pun lijepih parkova i čiste rijeke. Tuzla to postiže izgradnjom Panonskih jezera u centru grada sa sojeničkim naseljem. Aladža džamija u Foči . U tome prednjače Sarajevo.zelene površine urede po uzoru na Metković. Za početak bit će dovoljno da adekvatno označe i riješe ulaze u svoje gradove .. Sonim trgom sa muzejom soli.. riješe stacionarni saobraćaj a trotoare i ulice vrate pješacima. Bijeljina. džamija u Prnjavoru . kućom plamena mira.). Brčko vraća svoj nekadašnji sjaj i izgradnjom modernih objekata u centru (uz istovremenu revitalizaciju starih ) i izgradnjom pješačkih zona i trga predstavlja primjer za sve ostale gradove u BiH na koji način mogu izgraditi svoj identitet i prepoznatljivu formu. Kosim staklenim tornjem i brojnim fontanama po gradskim trgovima. Banjaluka je izgradila moderan administrativni kompleks u centru grada i bez obzira na političke motive i konotacije ovaj kompleks je dao novi imidž gradu. zaštite i ožive stara gradska jezgra itd. Travnik i Kalesija. 67 .) izgrade moderni trgovi i objekti čime bi se promijenila slika grada i izbrisala njegova memorija i tu su ideju podržali i nadležni urbanisti kroz izradu novih regulacionih planova i urbanističkih projekata. Sarajevo je puno paradoksa jer dok se sa jedne strane unutar stambenih blokova grade džamije i islamski centri u turskom i arapskom stilu sa druge strane se obnavljaju i grade poslovni i stambeni tornjevi koji svojom ljepotom ne zaostaju za najljepšim zgradama svijeta i stvaraju novu i modernu siluetu grada (Avazovi tornjevi.. Dobar primjer spomen obilježja je svakako Kapija u Tuzli gdje mermerni pločnik i natpis na zidu. raskrsnice i zaobilaznice osvijetle. S druge strane mnogi gradovi u FBiH pokušavaju vratiti stari orijentalni izgled izgradnjom objekata islamske arhitekture ali i objekata svih drugih namjena u tradicionalnom ili orijentalnom stilu.). Naravno da postoje i primjeri pozitivnih promjena gdje naši gradovi poprimaju obrise novijih evropskih gradova a svojim novim sadržajima privlače turiste iz cijelog svijeta istovremeno čuvajući svoje ambijentalne vrijednosti i istorijsko naslijeđe.. Do realizacije takvih ideja nije došlo zbog pritiska međunarodnih organizacija. Bilo je pokušaja da se na mjestima srušenih džamija u mnogim gradovima RS-e (Ferhadija u Banjaluci. Stupari.

Mujagić Sl.13-Ulaz u Tuzlu na Husinu-spomen obilježje Sl. Minhen je zadivio svijet svojim rotirajućim tornjem i natkrivenim stadionom izgrađenim za potrebe Olimpijade 1972 godine. godine a izgradnja tih gradova u socijalističkoj Jugoslaviji pod uticajem krute Atinske povelje iz 1933 godine.centar sa spomen obilježjem Sl. I u ostalim evropskim gradovima dominiraju nove građevine koje svojom veličinom i ljepotom nadmašuju stare srednjovjekovne zamke i tvrđave.14 Srebrenica –grad kome su pobili stanovnike 4.12 Čelić. Ukoliko BiH želi da postane članica Evropske unije onda mora promijeniti i formu svojih gradova u skladu sa mnogobrojnim poveljama Ujedinjenih nacija i Evropske unije. Pariz je izgradnjom centra Pompidu na Konkordu i drugim savremenim objektima ponudio novu sliku grada kojom ne dominira Ajfelov toranj i Luvr. Novi identitet evropskih gradova i neophodnost usklađivanja naših gradova sa evropskim urbanističkim poveljama i NUTS standardima Izgradnjom Milenijumske kupole London je svijetu poslao novu sliku o sebi u kojoj više ne dominira toranj Big Ben i most na Temzi. Izgradnja naših gradova u periodu između dva svjetska rata bila je pod uticajem Građevinskog zakona iz 1931.11 Bijeljina.izuzev spomenika centar je ostao isti Sl. U Evropi su odavno srušene granice između država i nacija a urbanizam je postao kosmopolitski.N. Povelja iz Machu Pichu 1973 godine nije puno promijenila koncept razvoja gradova na našim prostorima jer je ova povelja zagovarala veći uticaj tradicionalizma i regionalizma u urbanizmu što je 68 . osmišljen i izrastao iz najboljeg što je određeno podneblje i društvena zajednica mogla pružiti.

manje kontrole.univerzalne ideje održivog razvoja. više raznovrsnosti i raznolikosti.15 Kalesija-stvaranje identiteta mavarskim stilom Sl.  Uloga urbanizma u ostvarivanju programa održivog prostornog uređenja.  Preporuke koje će voditi stručnjake i one koji odlučuju na svim nivoima a koji se baziraju na principima nove . očuvanje karaktera grada. regeneraciji originalnog građevinskog fonda. okvir ekonomskog razvoja. To su :  Program trajnog prostornog uređenja u gradovima i njihovoj okolini. Kod ostvarivanja ideje održivog razvoja misli se na :očuvanje čovjekove okoline.16 Zenica. garantiranje bezbjednosti i zaštite zdravlja. upotreba novih tehnologija. istinsko učešće građana. multikulturalnoj integraciji svih socijalnih grupa i zajednica. aktivnom učešću svakog pojedinca.Stvaranje poslijeratnog identiteta gradova u Bosni i Hercegovini . U susjednim zemljama kod planiranja naselja i gradova već se primjenjuje NUTS sistem nomenklature prostornih jedinica za statistiku a koji se odnosi na teritorijalnu organizaciju naselja po broju stanovnika i veličini teritorijalne jedinice prema kriterijima EUROSTATA-a a utvrđuje ravnopravni kriterij za određivanje jedne od pet kategorija i opremljenost javnim službama. Sl. savremenom arhitektonskom oblikovanju prostora i objekata. afirmacija i porast kretanja.održivi razvoj. zaštita i unapređenje javnih prostora.novi trendovi ili novi urbicid bilo protivrječno tadašnjem sistemu koji je zagovarao stvaranje novog svijeta bez nacionalnih i regionalnih ograničenja. urbanoj bezbjednosti. afirmaciji i bezbjednosti kretanja i povezanosti i prožimanju funkcija u prostoru.evropski stil gradnje               69 . zaštitu i unapređenje graditeljske i kulturne baštine. U kratkim crtama ove preporuke se ogledaju u premisama: grad za sve. Evropska urbanistička povelja iz 1992 godine (Strazbur) kod nas je prošla nezapaženo zbog tek otpočetih ratnih dejstava a najnovija Atinska povelja iz 1998 godine koju je utvrdio Evropski savjet urbanista pod nazivom „Preporuke za prostorno uređenje gradova“ je za nas mnogo interesantnija jer definiše strateške ciljeve koje moraju usvojiti svi evropski gradovi . grad kao mjesto društvenog života.

. Mujagić Sl. Izuzev Tešnja i Gradačca malo je gradova koji su uspjeli riješiti ovaj problem. Prihvaćajući pojedine evropske vrijednosti od nas se ne traži i prihvatanje njihovih urbanih formi već da sami izgradimo te svoje urbane forme u interakciji prirodnih i društvenih činilaca.).. Ne treba težiti pukom amorfnom širenju grada izgradnjom industrijskih zona i naselja na periferijama gradova jer na to upozorava i „Lokalna agenda 21“ u konceptu održivog razvoja i očuvanja obnovljivih resursa za buduće generacije. 70 . regionalnim i pejzažnim vrijednostima po kojima su bili poznati u starijoj istoriji. raznih zanatskih i ugostiteljskih sadržaja nova središta urbanog života sa perifernih tržnih centara ponovo bi se vratila središtu grada a grad bi povratio izgubljeni identitet. fontane . Stara gradska jezgra su uglavnom zapuštena bez iole ozbiljnijih pokušaja njihove revitalizacije. redizajn i obnova naših gradova teći će nekim svojim tokovima. Sl. postavljanjem skluptura u prostoru. Ta forma ne smije biti plod neke ideologije i ikonografije već osmišljeni izraz onog najboljeg što ti činioci pružaju.Panonsko jezero sa slanim bunarom i staklenom kulom u pozadini. Primjenom preporuka evropskih urbanističkih povelja i standarda naši gradovi bi postepeno dobili novi identitet u simbiozi prirodnih i društvenih vrijednosti sa svim ambijentalnim.17 Tuzla. preporuke i agende koje nude rješenja i smjernice za idealne gradove i koje su u praksi primijenili mnogobrojni evropski gradovi.N.Bijeljina – poslovna zona na ulazu   Zaključak Bez obzira na mnogobrojne evropske povelje. scena na otvorenom. muzeja. hortikulturnim uređenjem zapuštenih zelenih površina i ubacivanjem privlačnih sadržaja u vidu bioskopa.18 . skokovito i različito od regije do regije. Industrijske zone sa nedovršenim ili ruiniranim starim kompleksima su najčešća slika na ulazu mnogih naših gradova čime se ne postiže ni lijepa slika a ni lijepa forma ovih gradova. U redizajnu i renoviranju ovih starih gradskih jezgra sa otvaranjem pješačkih komunikacija. ugradnjom uličnog mobilijara (klupe. lampe.

1997 godine 4. suggestions and agendas that provide solutions and guidance for ideal cities. BuybookSarajevo 2004 godine 2. Bublin Mehmed: "Rehabilitacija gradova Bosne i Hercegovine". museums. Potsdam.str. which have a practical use in some places around Europe. advice from “Local agenda 21” for durable development saving resources for the future generations. open theaters. Beograd 3. Građevinska knjiga.157-167 7.2331 6. redesign and rebuilding of our cities will have specific developments. That form can not be result of ideology and iconography. Literatura   1.Milica Grozdanić: "Savremeni koncept urbanog razvoja i kontekst" str. Towards Balanced and Sustainable Devolopment of the Teritory of the EU. Nakladni zavod matice Hrvatske. Simple amphoral spreading of the cities with industrial and urban zones in suburbs should not be an aspiration. 8.novi trendovi ili novi urbicid Conclusion Regardless of large number of European treaties. Društvo urbanista Beograda: "Urbani dizajn" . 1999. Accepting some of these values does not mean accepting European urban forms. Castex Jean: Depaule Charles i Panerai Philippe: "Urbane forme". fountains).Zbornik radova –Beograd 2006 godine 5. Krier Rob: "Gradski prostor-u teoriji i praksi". Committee of Spatial Devolopment. Građevinska knjiga –Beograd 1999 godine 71 . Redesign and renovation of these parts of the cities by building pedestrian walkways. mr. placing sculptures. installing street accessories (benches. Zagreb 1996/97 godine 10.Stvaranje poslijeratnog identiteta gradova u Bosni i Hercegovini . gradual and different in different regions. Zbornik radova. it means making our own urban forms respecting natural and social element. It has to be premeditating approach using the best elements. old complexes are scenes that can be seen entering many suburbs which creates unattractive forms of the cities. installing attractive elements such as cinemas.. horticultural landscapes. Dina Krunić i Studio Simbiosis: "Mikro urbanizam kao inicijator razvoja na primjeru projekta beogradska simbioza" . With exception of Tešanj and Gračanica there are only a few cities that have solved this problem successfully. Implementing suggestions of European urban treaties and standards our cities would gradually gain new identity in symbiosis of natural and social values with ambient of regional scenes which were recognizable throughout the history. Industrial zones with unfinished or ruined. European Spatial Devolopment Perspective (RSDP). lamps. European Spatial Planning Observation Network-Study Programme on European Spatial Planning (ESPON) 9. Delalle Radovan: "Traganje za identitetom grada" Izdavački centar Rijeka. Hrvatsko društvo za sustave: "Grad kao složen sustav". different vendor’s and catering places in city centers would bring back loosen identity. Old city parts are usually ruined with no revitalization endeavors.

N. Mujagić 11. Krunić Jovan: "Baština gradova srednjeg Balkana", Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, Beograd, 1996. godine 12. Linč Kevin "Slika jednog grada ", Beograd , Građevinska knjiga 1974) str.10 13. Pušić Ljubinko: "Čitanje grada-između duha i materije", Prometej-Novi Sad 1995 godine 14. Ranko Radović: "Forma grada-osnove,teorija i praksa", Stylos -Novi Sad 2003 godine 15. Serdarević Mevlida: "Pravna zaštita kulturno-historijeskog naslijeđa BiH – nastajanje, očuvanje, destrukcija", Međunarodni centar za mir, Sarajevo 1997. godine 16. Tošković Dobrivoje: "Urbani dizajn", Urbanistički zavod Republike Srpske, Banjaluka 2000 godine 17. Urbanistički zavod RS a.d. Banja Luka - Prostorni, urbanistički i regulacioni planovi RS, 2005 god. 18. Udruženje hrvatskih arhitekata "Regionalizam i globalizacija", Časopis Arhitektura br.1 (215), Zagreb 2003. godine 19. Vaništa-Lazarević Eva: "Obnova gradova u novom mileniju", Classic map studio, Beograd 2003. godine 20. Vresk Milan: "Razvoj urbanih sistema u svijetu", Školska knjiga, Zagreb, 2002. god.

     

72

Zbornik radova PMF 4 i 5, 73 – 86 (2007-2008)

Originalni naučni rad

OSVRT NA TERITORIJALNI I POPULACIONI RAZVOJ GRADA TUZLE REVIEW OF THE TERRITORIAL AND POPULATION DEVELOPMENT OF THE CITY OF TUZLA Mr. sc. Damir Džafić, prof. geografije, OŠ „Sjenjak“ Tuzla Sažetak Teritorijalni i populacioni razvoj gradova uopće, pa samim time i Tuzle stoje u uzročno – posljedičnoj vezi, te ih tako treba analizirati i proučavati. Ovaj rad ukazuje na osnovne faze teritorijalnog i populacionog razvoja današnjeg grada Tuzle kroz koje je on prošao do kraja 20. stoljeća. Ukupno je prikazano šest faza razvoja koje se vremenski ne podudaraju sa historijskim periodima kroz koje je prošla naša zemlja. Tako su svi historijski periodi do 15. stoljeća prikazani kroz jednu fazu razvoja, u periodu osmanske uprave Tuzla je prošla kroz tri faze, u vrijeme austrougarske uprave kroz jednu fazu i u socijalističkom periodu kroz posljednju, šestu fazu svog teritorijalnog i populacionog razvoja. Ključne riječi: grad, faza razvoja, teritorijalno širenje, broj stanovnika Abstract Territorial and population development of cities in general, including Tuzla, are connected, so they should be studied in such a way. This paper points out the basic stages of the territorial and the population development of the city of Tuzla since it was settled and until the end of the 20th century. Six stages have been identified in total, which do not coincide with the historical periods in our country. Namely, all the historical periods up to 15th century are shown in a single stage of development, during the period of the Turkish Empire Tuzla went through three stages, during the Austro-Hungarian period there was one stage, and in the Socialist period it went through the last stage of its territorial and population development. Key words: city, development stage, territorial expansion, population

D. Džafić Uvod Grad Tuzla se nalazi u Sjeveroistočnoj Bosni, odnosno u Tuzlanskom kantonu, čiji je glavni administrativni, obrazovni, kulturni, privredni i sportski centar, te najveće urbano naselje. Gradsko područje zahvata površinu od 4 842,29 ha ili oko 48 km2 , sa blizu 100 000 stanovnika, a smješteno je u dolini rijeka Jale, desne pritoke Spreče. Područje današnjeg grada Tuzle naseljeno je još od prethistorije, a u izvorima se prvi puta pominje pod nazivom Soli u srednjem vijeku, odnosno sredinom 10. stoljeća. Današnji naziv grada je turskog porijekla, od riječi tuz – so. Kroz svoju dugu povijest, Tuzla je od malog naselja sojeničkog tipa izrasla u jedno od najvećih urbanih naselja naše zemlje. Njena teritorija vremenom se širila, broj stanovnika je rastao, a zanimanje stanovništva ovisilo je o prirodnim bogatstvima ovog područja. Od tih bogatstava na prvom mjestu je so, zbog koje se oduvijek ovdje živjelo, gradilo, rušilo, popravljalo...
1

Sl. 1. Tuzla i njena okolina Područje današnjeg grada Tuzle u doturskom periodu Život ljudi na prostoru današnjeg grada Tuzle započeo je u razdoblju mlađeg kamenog doba (neolita) o čemu govore sačuvani historijski izvori među kojima sve do srednjeg vijeka preovladavaju ostaci materijalne kulture, a od tada pisani historijski izvori. Neolitsko naselje je bilo sojeničkog tipa, a sva saznanja o ovom naselju, koja su oskudna, dobijena su na osnovu slučajnih nalaza pronađenih prilikom većih ili manjih građevinskih radova. Naselje se nalazilo između današnjeg kina Mladost na zapadu,

1

Prostorni plan za područje Tuzlanskog kantona za period 2005-2025., Službene novine Tuzlanskog kantona, godina 13, broj 9, Tuzla septembar 2006., str. 799.

74

Osvrt na teritorijalni i populacioni razvoj grada Tuzle Čaršijske džamije na istoku, rijeke Jale na jugu i Muzičke škole na sjeveru, a centar tog naselja bio je prostor na kome se danas nalazi Šarena džamija. 2 Kontinuitet života na području današnje Tuzle nastavljen je i tokom metalnog doba. Sudeći prema materijalnim nalazima, omiljeno mjesto za život čovjeka tokom metalnog doba na ovom području bila je dolina rijeke Soline, desne pritoke Jale. Tu se 3 nalazi lokalitet Gradovrh, na kome je pronađen najveći broj nalaza iz metalnog doba. Iz perioda vladavine Rimljana na prostoru Tuzle nema materijalnih dokaza o postojanju naselja, što ne mora da znači da se kontinuitet života na ovom prostoru nije nastavio. Naime, “rječica Solina i samo naselje (Ad Salines – grad Solana) dobili su 4 ime za njihovog vremena”. Što se tiče same lokacije naselja Ad Salines, kao jednog od naselja u rimskoj urbanoj mreži, nema sumnje da se nalazilo na području današnje 5 Tuzle, što potvrđuju je i neki inostrani naučnici. Nakon Rimljana, u krajeve oko današnje Tuzle prodiru Germani i Mongoli, a u 7. stoljeću najveći dio Balkanskog poluotoka stalno nastanjuju Slaveni. Dolaskom Slavena iščezao je u unutrašnjosti Balkana čitav niz antičkih i još starijih gradova koji su se razvili na mjestima pogodnim u geografskom, vojnom i ekonomskom pogledu. Podaci iz pisanih izvora, kao i arheološki nalazi potvrđuju da je u unutrašnjosti Balkana život gradova nasilno prekinut krajem prvog i početkom drugog desetljeća 7. stoljeća. Prošlo je više stoljeća prije nego što su neki od njih u novijim, izmijenjenim uslovima uspjeli da povrate staru slavu. Po svemu izgleda da su od ranijih naselja Slaveni jadino upotrebljavali gradine. To potvrđuje ne samo naziv “gradina” koji je slavenskog porijekla, već i fragmenti slavenske keramike, na koju se često nailazi prilikom istraživanja prethistorijskih gradina. Mnogi bosanski srednjovjekovni gradovi, podignuti na nekadašnjim gradinama, takođe ukazuju na važnost uloge koju su gradine odigrale u prvim stoljećima slavenske historije na ovim prostorima. Pored gradina, Slaveni su 6 upotrebljavali utvrde ili gradišća, obično smještena u nizini i u močvarnim predjelima. Iz sredine 10. stoljeća potiče i prvi pisani spomen Tuzle. Naime, 950. godine je bizantijski car i historičar Konstantin Porfirogenit u svom djelu “De administrando imperio”, pomenuo neke gradove koji se nalaze na području Bosne (Kotor i Desnik), 7 kao i neke koji će kasnije ući u sastav bosanske države, a između njih i Salines. “Nema nikakve sumnje da je to današnja Soli ili Tuzla (slav. sol, turski tuz, so), jer osim ovog mjesta nema (barem sada ne) na čitavom području od Adrije do Crnog mora niti sonog 8 izvora niti kamene soli; sve te zemlje dobijaju so ili sa morskih obala ili iz Karpata.”

2

V. Milić, Praistorijska naselja na području Tuzle, 100 godina Fabrike soli Tuzla, Muzej istočne Bosne, Tuzla, 1985., str. 10 – 11. 3 V. Milić, Praistorijska naselja na području Tuzle, 100 godina Fabrike soli Tuzla, Muzej istočne Bosne, Tuzla, 1985., str. 12. 4 M. Klapić, Privredni razvoj Tuzle od prethistorije do II svjetskog rata, Stav, časopis za društvena pitanja, kulturu i umjetnost, Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić” Tuzla, Tuzla, 2003., str. 69. 5 B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća, II, srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb, 1995., str. 252. 6 D. Kovačević – Kojić, Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države, Veselin Masleša, Sarajevo, 1978., str. 18. 7 Ibid., str.19. 8 J. Jiriček, Trgovački drumovi i rudnici Srbije i Bosne u srednjem vijeku, Svjetlost, Sarajevo, 1951., str. 51.

75

D. Džafić I naziv srednjovjekovne bosanske župe Soli vezan je za sona nalazišta, a područje 9 ove župe, u kojoj se nalazio grad Salines, zahvatalo je dolinu Jale i gornji tok Spreče. Pretpostavlja se da su gradovi koje spominje Porfirogenit “bili utvrđenja, vojna i 10 upravna sjedišta, a neki od njih su mogli imati i izvjesnu ekonomsku funkciju”. Ta utvrđenja su se sastojala samo od “poneke zidane kule i obzidanog dvorišta, a sve ostalo 11 je bilo od drveta”. Ono što je bitno napomenuti jeste i činjenica da su urbana naselja u srednjovjekovnoj Bosni, i pored svojih određenih funkcija, daleko bila od toga da im se 12 mogu dati obilježja pravih centralnih naselja. To važi i za današnju Tuzlu koja je prije dolaska Turaka bila varošica. Iako je bila najveće naselje koje su Turci zatekli u ovom kraju, ipak se radi samo o malom trgu koji nije imao veći privredni značaj. Izgleda da se u doba bosanske srednjovjekovne države slani izvori nisu obimnije 13 iskorištavali, a ukoliko je i bilo proizvodnje soli, ona je imala samo lokalni značaj. Kraj srednjeg vijeka Tuzla je dočekala kao naselje koje je najvećim dijelom bilo sagrađeno od drveta, pa je zbog toga od Turaka i nazvano Drvenim gradom, a u osmoj deceniji 15. stoljeća Agac Tuzla što doslovno znači Drvena solana, odnosno Solana na 14 drvo, dok će se u 16. stoljeću za Tuzlu upotrebljavati naziv Memleha-i-zir. Drveni grad se nalazio na prostoru današnje Atik ili Šarene džamije i okolo nje. To naselje je u proljeće 1463. godine spalio bosanski kralj Stjepan Tomašević, a definitivnim 15 zaposijedanjem ovog područja uništeno naselje Turci više nisu obnavljali. Oko 1478. godine u tadašnjem naselju Donja Tuzla bile su 74 kuće (domaćinstva) sa oko 300 – 400 stanovnika, 16 iako to ne mora značiti da grad stoljeće ranije nije mogao imati i više stanovnika ako se imaju u vidu posljedice koje je na evropsko stanovništvo ostavila kuga u drugoj polovini 14. stoljeća. 17 I pored toga što će Turci kasnije izgraditi novo naselje, po svemu drugačije od srednjovjekovnog, možemo kazati da srednjovjekovni “Drveni grad” ipak predstavlja prvu, početnu fazu u razvoju Tuzle kao gradskog naselja.

9

Đ. Basler, Župa i grad Soli u srednjem vijeku, 100 godina Fabrike soli Tuzla, Muzej istočne Bosne, Tuzla 1985., str. 17. 10 D. Kovačević – Kojić, Op. cit., str.,19. 11 A. Benac, Kulturna istorija Bosne i Hercegovine, Narodna prosvjeta, Sarajevo, 1955., str. 119. 12 S. Bakaršić, Specifičnost urbanog fenomena Bosne i Hercegovine, Geographica Slovenica 10, Inštitut za geografijo Universe v Ljubljani, 1980, str. 79. 13 D. Kovačević – Kojić, Op. cit., str. 84. 14 A. Handžić, Tuzla i njena okolina u XVI vijeku, Svjetlost, Sarajevo, 1975., str. 166. 15 Ibid., str. 35. 16 M. Klapić, Op. cit., str. 70. 17 Tom prilikom su najviše stradali gradovi, naročito oni najveći i najrazvijeniji. Tako je npr. Firenca izgubila više od polovine stanovništva, a Venecija, Hamburg, Bremen i dr. više od dvije trećine. (O tome vidi šire u: B. Milić, Op. cit., str. 47).

76

174 – 176. godine. do oko 1548. i na sjevernoj strani bila je Džindićka kapija. 77 . stoljeća. osim što je došlo do krupnih građevinskih promjena. Atik mahala sa džamijom. XIV – XV. Op. Kako je u zidove trebalo zatvoriti i naselje i slane bunare i istovremeno imati prilaz Jali. Tako je Tuzla od varošice izrasla. već u prvoj polovini 16. tj. 18 Od gradskih naselja koja su Turci zatekli posebno se razvijaju ona koja su bila na putevima koji su povezivali ove prostore sa vrlo frekventnim Carigradskim drumom ili sa morem prema Dubrovniku i Splitu. polukružne kule nabijene zemljom. Geografski pregled. godine. u naselje sa šest mahala od kojih su četiri bile u okviru palanke (Džamijska 18 19 S. Upravo će na tom prostoru.. Tako je. Geografski pregled. III. odnosno iz orijentalne kulture ili. 21 U periodu od formiranja prve muslimanske mahale pa do izgradnje palanke. Pošto je voda iz Jale samo u nižem dijelu palanke mogla ulaziti u opkope. a od nje su prema svakoj kapiji vodili sokaci koji su ujedno predstavljali i glavne komunikacije kroz središta mahala. str. Jalska kapija se nalazila na južnoj strani i predstavljala izlaz na Jalu. kulture islama”. glavnim pravcima turskog prodiranja u Evropu. Ostali gradovi ili stagniraju ili propadaju jer u većini slučajeva nisu bili na pravcu prodiranja Turaka i u duhu s novim privrednim tendencijama toga vremena. na jugoistočnoj strani. nešto poslije 1533. vjerovatno pokretni. U sredini palanke postojala je čaršija. Zidovi palanke bili su visoki 8 – 9 stopa. 20 S. 21 A. Kasaba kao vrsta naselja. N. 80. 103. Oko zidova palanke bili su ozidani opkopi duboki 5 – 6 stopa. Op. str. koliko kao posljedica pojava koje proizilaze iz političke i društvene strukture Turske Carevine. Još jednom o procesu urbanizacije za turskog doba u Bosni i Hercegovini. pokraj koje je nastala i prva džamija. a s tim u vezi znatno se uvećalo i stanovništvo. Sarajevo. stvorena palanka oko Tuzle. Sarajevo. str. njima je sa sjevera tekla voda potoka s okolnih brda koja je ovuda usmjerena. Poljska kapija se nalazila nasuprot stare kapije tj. a na svakih 60 koraka tj. Turci su odmah prišli i njegovom utvrđivanju pa su cijelo naselje opasali jakim zidom sa četiri kapije koje su opet same za sebe predstavljale mala utvrđenja. 1959. izgrađeni od drveta. blizu slanih bunareva. 19 Ipak. 218. grupisanih prema kapijama sa unutrašnje strane. Handžić. na prijelomnim linijama zidova postojali su grudobrani. grad se znatno teritorijalno proširio u odnosu na srednjovjekovne okvire. tačnije. Tuzla je neko vrijeme bila otvoreno gradsko naselje jer je srednjovjekovni Drveni grad spaljen u borbama 1463. godine nastati prva muslimanska mahala. Mastilo. Posebno napreduju gradovi preko kojih su vodili putevi prema sjeveru i sjeverozapadu.. Prilaze do kapija omogućavali su mostovi. od oko 1533. slanih bunara i Jale je i odredila okvir zidova koji su zatvarali približno okrugao prostor čija je dijagonala iznosila oko 400 metara. Na sjeverozapadnoj strani nalazila se Stara kapija. godine. 20 Nakon dolaska Turaka. nešto prije 1548. današnjeg Sonog trga.Osvrt na teritorijalni i populacioni razvoj grada Tuzle Urbani i teritorijalni razvoj Tuzle u osmansko doba Uspostavom turske uprave u našim krajevima dolazi do osnivanja novih i razvoja zatečenih urbanih središta. a široki 12 stopa. Bakaršić.. sama razdaljina između Atik mahale. Što je posebno važno “ona se ovdje ne pojavljuje toliko kao posljedica onog osnovnog faktora – razvijenijih proizvodnih snaga zemlje. 1973. Bakaršić.. str. Razvijanjem naselja. cit. spojeni sa Jalom. jer u općoj ekonomskoj strukturi za turskog vremena nije došlo do bitnih promjena. potrebno je naglasiti da je urbanizacija Bosne i Hercegovine u tursko doba posljedica kompleksnog djelovanja brojnih faktora. a Stara i Poljska kapija predstavljale su ujedno glavne ulaze u palanku. cit.

Timur–hodžina. Džafić mahala. Prirodni i društveno-istorijski uslovi kao osnova demografskog i urbanog razvoja Tuzle i okoline.D.. Muzej istočne Bosne. 636. sagrađene od čvršće građe. S. da bi 1548. Odlomci o jugoslovenskim zemljama. a dvije izvan (Mahala subaše Alije i Kršćanska varoš). Tuzla. Dućani u kasabama su bili mali. knj. nego bar jednu džamiju. Broj kuća je 1533. Mahala hisarije Ferhada. 22 Na porast broja kuća. Da jedno naselje dobije status kasabe. Položaj mahala unutar palanke u prvoj polovini 16. Čaršija se obično nalazila u središtu kasabe. Sarajevo-Publishing.stoljeća Legenda: 1. Pri tome je broj muslimanskih kuća porastao sa 7 na 283. pri čemu istovremeno u okolnim seoskim naseljima dolazi do smanjenja broja stanovnika. Priznavanje takvog statusa potvrđivano je posebnim pravnim aktom. a često se u njima i trgovalo. trgovine i prometa. 78 .. 24 Svaka kasaba je imala čaršiju. 24 E. 4. Sl. tekiju. godine iznosio 57. a iza njih su se nalazile magaze. obično građeni od drveta. Poljska kapija. 23 Do kraja prve polovine 16. Džindićka kapija. Jalska kapija Sticanje naziva kasaba predstavljalo je krupan događaj u razvitku jednog naselja. ono je moralo imati ne samo svoju teritoriju i granice. mekteb. Etnologija sjeveroistočne Bosne. stoljeća Tuzla je dobila status kasabe koji je zadržala kroz cijeli period osmanske vladavine. Mahale su bile smještene neposredno uz čaršiju i na padinama obližnjih brda. Čelebi. rasprave-studije-članci. 3. uglavnom od kamena. središte zanatstva. Najčešće se prostirala duž glavne saobraćajnice. Od objekata društvenog značaja u čaršiji najčešći su bili hanovi koji su služili za odmor i prenoćište. niz dućana i druge ustanove u čaršiji koje mu daju obilježje gradskog naselja. Putopis. 1996. Kasabe su obično bile administrativni centri kadiluka ili bar nahije. 22 23 A. odnosno stanovništva uticalo je imigriranje seoskog stanovništva u grad Tuzlu. Op. stambene površine grada. Stara kapija. 1995. 9. a broj hrišćanskih kuća sa 50 na 123 kuće. Handžić.. cit. kroz koju je vodila glavna saobraćajnica i gdje su se sastajali putevi sa svih strana. imaret. U čaršiji se obavezno nalazila i džamija. a time se mijenjao i pravni položaj gradskog stanovništva. str. 2. Isa–begova. str. godine grad imao 406 kuća. 2. Kulenović. eventualno hamam. Sarajevo. sina Ahmedova). han ili karavan-saraj. te mahale. 2. 172 – 174. str.

Mahala Mustafe džindije (na sjevernoj strani palanke. 79 . stoljeća). naslanjajući se na Atik mahalu). 111 – 112. Jedan je bio glavni a od njega su se odvajali mnogobrojni ćorsokaci. Od opisanih mahala koje su se u prvoj polovici 16. Najvjerovatnije je poslije 1548. 29 25 26 N. jer kako je poznato.. Stav. Tuzla. Hadži Hasanova mahala (čaršijska) na mjestu nekadašnje Isa–begove mahale i izvan palanke. Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić” Tuzla. naslanjajući se na Turali–begovu i Mahalu Mustafe džindije). 26 U drugoj polovici 16. str. 28 Od brojnih vakufa. iako je tokom vremena učvršćivana. a ponegdje i tekija. A. 180. posebno je značajan Turalibegov. na obje obale Jale. Handžić. nalazila se zapadno od Mahale Osmana ćehaje). Op. Mahala Osmana ćehaje (iznad Mehmed–agine mahale. a manje stambeno naselje. Op. Pored stambenih zgrada. Op. Na desnoj obali Jale bile su: Atik mahala (na istom mjestu kao u prvoj polovici 16. 146. 27 A. 25 Ovakvom organizacijom postizao se dvostruki učinak: tišina u stambenim četvrtima i istovremeno manje gužve u čaršiji.. Širenjem grada izvan zidova palanke. oko palanke. Oko kuća bili su visoki zidovi. iako ni ona po popisu iz 1600. Kroz njih je prolazilo više sokaka. tijesan i kaldrmisan. omeđena Jalom. zatim mekteb. Može se reći da je u drugoj polovici 16.. str. Djedović. godine – 97 kuća). cit.. glavnom ulicom i palankom). Do kraja 16. ali i s druge strane palanke. Mastilo. Časopis za društvena pitanja. godine požar uništio najveći dio naselja uključujući i veću polovinu Atik mahale. str. zbog čega samom legatoru i pripadaju “glavne zasluge za izuzetno brz urbani razvoj Tuzle sredinom XVI stoljeća”. a njenom razvitku veoma su doprinijeli vakufi. stoljeća “već vladao princip da se naselje ne zbija u palanku”. nasuprot Džindijske kapije) i Kršćanska varoš (razvila se na sjeveroistočnoj strani. stoljeća Tuzla se razvija u širokom prostoru izvan palanke. stoljeća u kasabi se nalazilo 9 muslimanskih mahala. Mahala sagrakčije Murge (na zapadnoj strani palanke. U njenom okviru sve se više razvijaju javne ustanove i trg. Veći dio naselja razvio se ipak na desnoj obali Jale tj. ona je postepeno gubila svoj značaj. 29 R. u mahali se nalazila bar po jedna džamija ili mesdžid. te Kršćanska varoš. današnja Jalska džamija). Razvitkom naselja sve se više širila i čaršija. Uloga i značaj Turalibegovog vakufa u urbanom razvoju grada Tuzle. str. 27 pa su zbog toga mahale nastajale izvan zidova i to teritorijalno prilično razmaknute jedna od druge. Benac. požari su bili česta pojava u starim kasabama.Osvrt na teritorijalni i populacioni razvoj grada Tuzle uglavnom izvan najvažnijih komunikacija. kulturu i umjetnost. samo je Džamijska (Atik) mahala zadržala svoje ranije ime i nalazila se sigurno u okviru palanke. Kasaba se širila na sve strane od kapija i odmah se počela širiti na lijevu obalu Jale. Turali–begova mahala (razvila se na relativno udaljenom ravnom terenu u pravcu poljske kapije. stoljeća nalazile u okviru palanke. Gotovo svaka kuća u mahali imala je bašču i manji voćnjak. Na lijevoj obali Jale do kraja 16. Mahala Malkoča džindije (oko današnje zgrade pozorišta. 2003. godine (42 kuće) nije imala ni polovinu od ranijeg broja kuća (1548. pa se naziva još i Poljska mahala). stoljeća razvile su se tri mahale i to: Mehmed– agina mahala (razvila se na mjestu nekadašnje Timur–hodžine mahale. 28 Ibidem. cit. Glavni sokak bio je obično krivudav. cit. a prozori su redovno bili okrenuti u avliju. odnosno na lijevoj obali Jale gdje je bila džamija. današnja mahala Donje brdo) i Mahala Mosnik (nazvana kasnije Potočka mahala. 60.

Na desnoj obali Jale razvila se Tušanjska mahala (sjeverozapadno od palanke. 1975. 32 M. Tuzla i njena okolina u XVI vijeku. Na lijevoj obali Jale razvile su se: Dželalina ili Mejdanska mahala (nastala u prvoj polovici 17. te unutar već postojeće ali neizgrađene urbane strukture (Mejdanska mahala). stoljeća Legenda: 1. jugoistoku (Osman– begova mahala) i jugozapadu (Vikaljska mahala). Tuzla 1985. godine imala 500 kuća. 34. 31 A. godine na prostoru današnje mahale Gornje brdo) i Arslan–agina mahala (razvila se u prvoj polovici 17. a samim time i broj stanovnika. 4. Tuzlanski slani izvori i proizvodnja soli od XV do XVII stoljeća. Dakle. u 17. 80 . stoljeće. a zatim su nastale još četiri manje mahale od kojih na lijevoj obali Jale tri. stoljeća granica Tuzle kao kasabe bila znatno proširena. stoljeću povećavao se i broj kuća. 73. stoljeću teritorijalno širenje ovog grada je nastavljeno. Jalska kapija. 100 godina Fabrike soli Tuzla. 31 Uporedo sa teritorijalnim širenjem. u 17. Svjetlost. Tuzla će u ovim granicama i sa navedenim urbanim sadržajima uglavnom dočekati 20... Tako je Tuzla oko 1620. Položaj tuzlanskih mahala od druge polovine 16. str. str. Sarajevo. a na desnoj jedna mahala. a ta proizvodnja je u 16. pa se nazivala i Vikaljska mahala).D. Stara kapija. 32 i oko 4000 stanovnika. to ni blizu nije bila završna faza njenog teritorijalnog širenja i građevinskog razvoja za vrijeme turske vladavine. Muzej istočne Bosne. 30 Iako je do kraja 16. Vikalju. stoljeću veoma porasla. stoljeća. Do sredine stoljeća (oko 1655. U 17. cit. a 1674. Handžić. Tako je prvo obnovljena Čaršijska mahala. Poljska kapija. Handžić. 2. stoljeću Tuzla se širila prema sjeverozapadu (Tušanjska mahala). Džafić Pošto su legatori i osnivači mahala prethodno najvjerovatnije predstavljali organe u proizvodnji soli ili zakupnike. str. Sl. stoljeća na tzv. Op. 3. 3. godine) broj kuća je povećan na 550. godine u Tuzli je bilo više od 800 kuća. ili oko 2500 stanovnika. nastavljajući se na Mehmed–aginu i Mahalu Osmana ćehaje). Klapić. 30 A. Džindićka kapija. 187 – 188. a vršene su i određene rekonstrukcije postojećih mahala. može se reći da je proivodnja soli više od svih drugih faktora doprinijela razvoju Tuzle u osmanskom periodu.. a nazvana po nekadašnjem selu Tušnju koje je činilo periferiju srednjovjekovne varoši Donje soli). Kosundže Osman–begova mahala (nastala poslije 1600.

Kamena utvrda je izgrađena u periodu od 1760. u vrijeme kapetana Derviš Hasana. obuhvatala je obje Tuzle. 33 Tuzlanska kapetanija se prostirala između Zvorničke i Gradačačke. Kapetanije u Bosni i Hercegovini.). onda možemo kazati da nije bilo nikakvih povoljnih preduslova koji bi uticali na teritorijalni i populacioni rast Tuzle od početka 19. industrijski period u razvoju gradova. 1990. stoljeća bilo ih je i u unutrašnjosti i to uz glavne drumove koji su vodili u srednju Bosnu. 1866. tačno određene teritorije. raznih zloupotreba vlasti. i 1730.. a svaki vojnik je bio plaćen za vojnu službu. i 17. godine pristupilo izgradnji kamene utvrde.. Sarajevo. odnosno daleko od industrijske faze urbanizacije. Školska knjiga. utvrda je po svojoj arhitekturi bila slična srednjovjekovnim gradovima. gradovi dobijaju veći vojni značaj i imaju odbrambenu ulogu. Regionalni istorijski arhiv. 36 M. 213. a koje su vezane za slabljenje Osmanskog carstva.. 36 Tuzla sve do dolaska Austro – Ugarske ostaje na onom stepenu svog razvoja koji je dostigla u 16. do 1878. Vresk. 35 A. One su bile vojnički organizovane. 35 Ako imamo u vidu da je stanovništvo Tuzle u 18. tačnije na sredini trga ispred nekadašnje zgrade Općine. 34 i kao takva sačuvana je sve do dolaska Austrije... kao i epidemije kolere (1846. 1996. Ćilimković. a među njima i Tuzlanska koja je osnovana između 1717. – 1768. str. kao i teritoriju s druge strane Majevice i izlazila na Savu kod Brčkog. S tim u vezi osnivaju se kapetanije. Zagreb. ako ne i jedino značajno urbanističko ostvarenje u Tuzli. Sarajevo. onda možemo zaključiti da je kamena tvrđava najznačajnije. u prvo vrijeme samo duž granica koje su dijelile Osmansko Carstvo od hrvatskih zemalja. stoljeća započinje tzv. Ono što je obilježilo period od 1800. Handžić. od kamena. 7. da bi definitivno bila porušena 1895. Tuzla u osmansko doba.. a sve je to bilo popraćeno učestalim pobunama. godine. 1954. Sagrađena u obliku četverougaonika. od početka 18. str. 1870.Osvrt na teritorijalni i populacioni razvoj grada Tuzle Slabljenje Osmanskog Carstva i povlačenje granica na Savu krajem 17. godine. Tuzla i njena okolina u XVI vijeku. godine. stoljeću živjelo u veoma teškim uslovima koji su proisticali iz velikih obaveza u izgradnji tvrđave. Osnove urbane geografije. Kapetanije su bile manje. Kapetanije su se službeno zvale imenom glavnog grada (utvrde). 33 H.. 1855.. godine. Narodna štamparija. stoljeća pa do 1878. 144 – 146. 81 . a od 18. stoljeća odrazilo se direktno i na razvoj gradova u Bosni i Hercegovini i mijenjanje njihove fizionomije i značaja kroz naredna stoljeća. str. 1871. Kreševljaković. 37 Dž. stoljeću. Svjetlost. str. stoljeća pa do dolaska Austro – Ugarske 1878. sa brojnim posljedicama. u sredini palanke.. 13. godine. 1975. 167. 37 Ako se požarima i epidemijama dodaju nepovoljne prilike u okruženju. bolesti i elemementarnih nepogoda. str. godine jesu česti požari (1848. 34 Ibid. davanju raznih taksi. Čuvati granice od neprijatelja i puteve od hajduka i razbojnika bila je glavna zadaća kapetanija.. Iako od početka 19. Tuzla.). Formiranjem Tuzlanske kapetanije palanka nije mogla imati vojno odbrambenu funkciju pa se 1760.

str. a građeni su u raznim stilovima. ugalj. 42 U populacionom pogledu Tuzla je austrougarsku okupaciju dočekala kao mali grad koji je imao oko 5000 stanovnika. uveden je monopol nad sonim resursima.o. 1). 54-57. Ibid. Druga. osim možda malog pomaka na istok i zapad. Tuzla 1985. Za vrijeme austrougarske uprave stanovništvo Tuzle je poraslo za 6 946 stanovnika ili za 131. 40 Dž. Tradicionalni načini i sprave za proizvodnju soli u Tuzli. Prirodna bogatstva kojima je Tuzla sa okolinom raspolagala (so. parni mlin. godine. Op. Zemlja između istoka i zapada. Muzej istočne Bosne. 100 godina Fabrike soli Tuzla. fabriku piva. na istočnom i zapadnom dijelu grada podižu se vojni logori. mnogo veća solana od one u Simin Hanu izgrađena je u Kreki 1892.. 73. Zatim se gradi mreža vodovoda i kanalizacije. Bosnia ars.D. Izgradnjom uskotračne željezničke pruge Doboj – Simin Han koja je puštena u saobraćaj 1886. Prirodni i društveno-istorijski uslovi kao osnova demografskog i urbanog razvoja Tuzle i okoline.. I pored velikih građevinskih zahvata.. 41 U teritorijalnom pogledu.69 % (graf. 38 Do austrougarske uprave so se proizvodila na tradicionalan i zastarjeli način. Tuzla.o. stoljeća. 42 Vidi o tome Stadt Dolnja Tuzla 1884. Tuzla.. Pašić. Kulenović. šumsko bogatstvo). 41 S. R=1:1250 82 . Džafić Period 1878 – 1945. 38 39 M. a za zaposlenike u upravi. Tuzla se u ovom periodu ne širi izvan onih granica iz 17. U čaršiji se grade javni objekti koji se odlikuju grandioznošću. a postojeći putevi se rekonstruišu i modernizuju. 39 Godine 1880. dvije manje električne centrale koje su podmirivale preduzeća i grad električnom energijom itd. Klapić. Austrougarska vlast u Tuzli je izgradila i prvu fabriku špirita. O tradicionalnim načinima i spravama za proizvodnju soli u Tuzli vidi šire u: S. godine u Simin Hanu podignuta je prva moderna solana. godine. 1996.. u austrougarskom periodu grad nije podizan planski. a 1884. str. cit. 10. 37-45.. Kulenović. Godine 1885. str. Publikovao i štampao GAUSS d. privredi i vojsci grade se stambeni objekti. tuzlanski bazen je povezan sa željezničkom prugom u dolini rijeke Bosne. godine Period austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini za Tuzlu i okolinu karakterističan je po započinjanju industrijalizacije. otvoren je rudnik uglja Kreka. a preko nje i sa ostalim dijelovima Monarhije. str. odnosno njihova eksploatacija bila su ključni motiv stranih ulagača. 40 Takođe.

45 43 44 M.1 7.2 12. Tabela 1.06 31. 947 1072 1447 1976 % 18. str. Porast broja stanovnika Tuzle po austrougarskim popisima stanovništva (u hiljadama) 14 12 10 8 6 4 2 0 1879 1885 1895 1910 5.38 Katolici 237 795 2358 3839 % 4.. Op. cit.63 11. cit. str.86 3.52 2. 1). Prema podacima iz tabele 1 vidimo da se u periodu 1879–1910 godine najviše povećalo katoličko stanovništvo zbog doseljavanja iz raznih dijelova Monarhije.50 14. U to vrijeme jedan broj tradicionalnih zanata se gasi. str. godine) na 16 708 stanovnika (1931. zanatlija.1 Izvor: Popisi stanovništva BiH Usljed privremenog razvoja.91 14. Pašić.Osvrt na teritorijalni i populacioni razvoj grada Tuzle Grafikon 1.34 Izvor: preuzeto iz: Dž. broj stanovnika Tuzle je porastao sa 14 036 (1921.24 0. a istovremeno se razvijaju proizvodni. Op. osim porasta broja stanovnika dolazi i do promjena u strukturi stanovništva. 45 Ibidem. 44 Prema popisima stanovništva između dva svjetska rata. što se najbolje vidi na primjeru vjerske strukture (tab. Op. 3918 5171 5984 5859 % 76.76 0. zatim velepecara šljivovice sa modernim instalacijama i jedna manja tvornica cikorije”. odnosno 3 401 domaćinstvo. Klapić.89 Ostali / 17 78 42 % / 0. a među tim doseljenicima bio je veliki broj radnika. 1879 1885 1895 1910 Muslim. Vjerska struktura stanovništva Tuzle za vrijeme austrougarske uprave God. 83 .82 Jevreji 17 134 360 349 % 0.06 23.75.57 Pravosl.54 71.93 58.15 16. 73. godine).51 48.2 10. Dž. U gradu je bilo 2 700 kuća. Pašić...33 1. vojnih lica itd. 57. cit. 43 Period između dva svjetska rata je doba stagnacije kada je riječ o privrednom razvoju grada Tuzle. Stagnacija u privredi odrazila se i na demografska kretanja i razvoj naselja. “Za čitavo vrijeme postojanja Kraljevine Jugoslavije u gradu su izgrađene dvije manje ljevaonice željeza.

zgradu „Barok“ itd. a u njima je živjelo više od 10 000 stanovnika. do 1991. 1983. Stav.5 ha ili 0.D. te period između 1971. i 1980. sa oko 1200 stanova. Periodi najintenzivnije stambene izgradnje bili su između 1960. Tako je između naselja Brčanske Malte i Soline izgrađeno veliko stambeno naselje – Nova Solina. Kameni sud.. Takođe. Tuzla 1985. 84 . 18. Na zemljištu zahvaćenim slijeganjem.65 %. Hotel „Bristol“. Poštu. srušen je veliki broj objekata iz austrougarskog. Robnu kuću. 48 Prostorni plan opštine Tuzla za period 1986-2000/2005. 2003. Tuzla. 48 U vezi s intenzivnom industrijalizacijom kao i sveukupnim privrednim razvojem. Brčanska malta. Muzej istočne Bosne. Od ukupne površine općinske teritorije na industriju je otpadalo 198. Džafić Period socijalističke izgradnje Period intenzivnije izgradnje u gradu Tuzli nakon drugog svjetskog rata obilježen je teritorijalnim širenjem uglavnom prema istoku i zapadu. Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić”. 250-251.. Op. 60-62. na 40 ha zemljišta. kojom se dobilo preko 6000 stanova. str. Najveći broj stanova izgrađen je u gradu Tuzli gdje je 1986. Tuzla. Mosnik. Kula. str. godine u sekundarnom sektoru na prostoru Općine bilo zaposleno 28 128 radnika ili oko 66 % od ukupnog broja zaposlenih. Usljed rušenja brojnih stanbenih i javnih objekata u zoni slijeganja i prerazmještaja stanovništva unutar grada. Zatim je. Jala. Solana. intenzivna je bila i stambena izgradnja. 257. Prisilne urbane promjene u centralnom dijelu Tuzle. kasnije i hemijske industrije. Sjenjak. str. U periodu od 1981. počela izgradnja najvećeg stambenog područja u gradu.. Mejdan. Ši selo i Tušanj (bez naselja Rasovac). Na području Općine bilo je zastupljeno 18 industrijskih grana.. Igić – Muntić. ali i kasnijih perioda. str. godine bilo ukupno 19 420 stanova. Najznačajniji poduhvat u ovom periodu je izgradnja naselja Stupine u jugoistočnom dijelu grada od 10 stambenih blokova. Kreka. a istočno do Slavinovića. Medresu. Fenomen fenomena tonjenja Tuzle. Centar. Gradnja. 46 Od porušenih javnih objekata treba istaći Gimnaziju. 49 Ibid. godine grad se teritorijalno širio gotovo podjednako u svim pravcima. Mandžić. 47 Razvoj Tuzle poslije drugog svjetskog rata u prvom redu je odredila industrija. odvijala se u više faza. na Sjenjaku. 1986. Slatina. Nacrt. Novi Grad II. cit. 50 D. Stari Grad. 50. porušeni su i brojni individualni i kolektivni stanbeni objekti. Novi Grad I.“ 50 Tako je grad Tuzla u socijalističkom periodu zahvatio prostor od 3092. a centar grada je zahvaćen slijeganjem zbog eksploatacije slane vode za potrebe Fabrike soli u Tuzli. koje ima oblik elipse.. Igić – Muntić. 100 godina Fabrike soli Tuzla. te zbog doseljavanja velikog broja stanovnika koje se zapošljavalo u industriji. Tako je npr. str. godine kada je prosječno godišnje građeno 1129 stanova. Pored ovoga urbanom 46 E.2 ha obuhvatajući mjesne zajednice: Batva. Zatim je u ulici Maršala Tita izgrađeno pet sedmospratnica. Samostan. došlo je do „neplanirane hiperurbanizacije gradskih zona koje se nalaze zapadno i istočno od centra. Krajem sedamdesetih godina grad se teritorijalno proširio sjeverno do Doknja. 47 D. 49 Početkom 70-ih godina prošlog stoljeća organizirana stambena izgradnja najviše je došla do izražaja na desnoj obali Jale. i 1970. Sve je to bilo popraćeno i izgradnjom velikog broja privatnih porodičnih kuća. Dom Armije. godine kada je prosječno godišnje građeno 1120 stanova u Općini.

Orašje. godine (u hiljadama) 140 120 100 80 60 40 20 0 1948 1953 1961 1971 1981 1991 grad općina 82. doveo je do naglog teritorijalnog i populacionog razvoja grada. Grafikon 2. a osim prožimanja stilova gradnje dolazi i do prožimanja istočne i zapadne kulture. Nacrt. religije itd. Proces industrijalizacije koji je značajnije zahvatio Tuzlu u socijalističkom periodu.8 84. Križani. kada naselje stiče status grada (kasabe). Slavinovići i Solina.8 20.78 % stanovnika Općine. došlo je do kontinuiranog rasta broja stanovnika grada Tuzle.3 121.3 38. običaja. te poprima karakteristike orjentalno – islamskih gradova. privrednim razvojem i dr. Vršani.4 54 107. Dolovi. što čini 63. Grabovica Donja. Tako je stanovništvo ovog grada 1948. stambenom izgradnjom. 51 Uporedo s industrijalizacijom..7 131.2 65 Izvor: Popisi stanovništva BiH Zaključak Prirodna bogatstva i povoljan geografski položaj šireg tuzlanskog područja odlučujuće su uticali na veoma rano formiranje naselja na ovom području. Porast broja stanovnika grada i općine Tuzla u periodu 1948 – 1991. Husino. I pored toga što se teritorijalno širenje odvijalo u svim pravcima. 85 . godine imalo 20 815 odnosno 41.88 % ukupnog općinskog stanovništva (graf. Tuzla. U vrijeme austrougarske uprave urbani sadržaji u gradu Tuzli poprimaju karakteristike srednjoevropskih gradova. 2).8 25. 51 Prostorni plan opštine Tuzla za period 1986-2000/2005.Osvrt na teritorijalni i populacioni razvoj grada Tuzle području pripadali su su i dijelovi naselja Brđani.4 60 49. Teritorijalni i populacioni obuhvat naselja je dosta nepoznat sve do dolaska Osmanlija. 1986. ipak je uska dolina Jale odlučujuće uticala da se gradsko područje značajnije razvija u pravcu istok – zapad. Godine 1991. Tuzla je imala 84 244 stanovnika. a jedno od njih je i današnja Tuzla.

Prostorni plan opštine Tuzla za period 1986-2000/2005. 86 Bakaršić S. Narodna štamparija.. Sarajevo. 2. 1995. 15. Još jednom o procesu urbanizacije za turskog doba u Bosni i Hercegovini. Geographica Slovenica 10. 20. 5. knj. XIV – XV. 24. Tuzlanski slani izvori i proizvodnja soli od XV do XVII stoljeća.. Muzej istočne Bosne. Zemlja između istoka i zapada. Tradicionalni načini i sprave za proizvodnju soli u Tuzli. III. kulturu i umjetnost... Prisilne urbane promjene u centralnom dijelu Tuzle.. Tuzla. Bakaršić S. 100 godina Fabrike soli Tuzla. Službene novine Tuzlanskog kantona. 1986. 3. 23. Bosnia ars. . 1996. 1985. 1959. Milić V. Mastilo N. Tuzla. Muzej istočne Bosne. Tuzla i njena okolina u XVI vijeku. Jiriček J. Igić – Muntić D. Tuzla. Muzej istočne Bosne. Tuzla. Geografski pregled. 1954. 13.. 100 godina Fabrike soli Tuzla.D. Sarajevo. 2003. Handžić A. Svjetlost. Privredni razvoj Tuzle od prethistorije do II svjetskog rata. Mandžić E. Školska knjiga. 10. 1990. Djedović R. Milić B. Tuzla. Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić” Tuzla. Osnove urbane geografije. Svjetlost. Muzej istočne Bosne. 8. Tuzla 1985. 22. Sarajevo-Publishing. 6. Kulenović S. Trgovački drumovi i rudnici Srbije i Bosne u srednjem vijeku.. Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić”. 14. Tuzla u osmansko doba. 11. Stav. Etnologija sjeveroistočne Bosne. 1985. Prirodni i društveno-istorijski uslovi kao osnova demografskog i urbanog razvoja Tuzle i okoline. 12. 2003... 16. 100 godina Fabrike soli Tuzla. Razvoj grada kroz stoljeća.. Praistorijska naselja na području Tuzle. Kulenović S. Sarajevo. 1973. Školska knjiga. Muzej istočne Bosne. Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države. Tuzla. 1951. 7. Inštitut za geografija Universe v Ljubljani. Ćilimković Dž. Sarajevo.. 100 godina Fabrike soli Tuzla. 4. Tuzla. II. Kulturna istorija Bosne i Hercegovine. Putopis. 1978. 100 godina Fabrike soli Tuzla. Čelebi E. Kapetanije u Bosni i Hercegovini.. Tuzla. 18. raspravestudije-članci. Zagreb.. Zagreb. Uloga i značaj Turalibegovog vakufa u urbanom razvoju grada Tuzle. Klapić M. Stav. Handžić A. 1975. 1985. Sarajevo.. 1996. Tuzla septembar 2006. Vresk M. Kasaba kao vrsta naselja. Časopis za društvena pitanja.. kulturu i umjetnost. Basler Đ. Regionalni istorijski arhiv. Sarajevo. 17. broj 9. Benac A. Sarajevo. Tuzla. 9.... 2. 1955. Džafić Literatura 1. 21.... 19. 1980. Fenomen fenomena tonjenja Tuzle. srednji vijek. Pašić Dž. Prostorni plan za područje Tuzlanskog kantona za period 2005-2025. Časopis za društvena pitanja. Specifičnost urbanog fenomena Bosne i Hercegovine. Tuzla. Kreševljaković H. Geografski pregled. Tuzla. Nacrt. Odlomci o jugoslovenskim zemljama. Godina 13. Župa i grad Soli u srednjem vijeku. Muzej istočne Bosne. Veselin Masleša. Narodna prosvjeta. 1985... 2003. 1996. Sarajevo. Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić” Tuzla. Kovačević – Kojić D. 1995. Stav.

Results of this research are showing very long and dynamic urban-geographical development of settlement Tešanj. social topography. urbano-geografski razvoj. urban centre. functions. funkcije. Prirodno-matematički fakultet.Zbornik radova PMF 4 i 5. urbani centar. Različiti faktori u različitim historijskim periodima uslovili su specifičan urbanogeografski razvoj ovog naselja. na njegovu prostornu strukturu. urban-geographical development. Ključne riječi: Tešanj. redovni profesor. Univerzitet u Tuzli Abstrakt Grad Tešanj sa oko 6 500 stanovnika je najveće naselje općine Tešanj čiji postanak i razvoj možemo pratiti još od prahistorije. privredni pa samim tim i na urbanogeografski razvoj Tešnja. Mentioned factors influenced on territorial expansion of this city. industrial urbanisation. . Navedeni faktori su uticali na teritorijalno širenje grada. Fadila Kudumović. Relieves of different social and political systems in this area reflected on demographic. Rezultati ovog istraživanja pokazuju veoma dugi i dinamičan urbanogeografski razvoj naselja Tešanj. its significance in area and other urban-geographical processes. Dr. economic and urban-geographical development. viši asistent. Key words: Tešanj. its spatial structure. Mr. Smjena različitih društveno-političkih sistema na ovom području odrazila se na demografski.500 inhabitants Tešanj city is the biggest settlement of municipality Tešanj which development can be followed since prehistory. Salih Kulenović. 87 – 99 (2007-2008) Originalni naučni rad URBANOGEOGRAFSKI RAZVOJ GRADA TEŠNJA URBAN-GEOGRAPHICAL DEVELOPMENT OF CITY TEŠANJ Mr. Different factors in different historical periods caused specific urban-geographical development of this settlement. te savremeno stanje koje je karakteristično po intenzivnom procesu industrijalizacije koji se značajno odražava na urbani razvoj i teritorijalno širenje grada Tešnja. značaj u prostoru i druge urbanogeografske procese. Posebnu pažnju obratili smo na period nakon Drugog svjetskog rata. socijalnu topografiju. We gave special attentions to the period after Second World War and contemporary situation which is characterized by intensive process of industrialisation and this process is significantly influencing on urban development and territorial expansion of Tešanj city. Abstract With around 6. Alma Kadušić. industrijska urbanizacija. viši asistent.

Tek nakon Drugog svjetskog rata. Tešanj zahvata industrijska urbanizacija koja je dovela do teritorijalnog širenja i savremenog urbanog razvoja grada Tešnja. 1991. Nakon uspostave austrougarske vlasti nastavlja se izgradnja urbanih sadržaja ovog grada. Upravo ta činjenica je uticala na razvoj Tešnja kao odbrambenog grada. politički i upravni centar šire okoline. Kudumović.9 km2 površine gdje je živjelo 5 644 stanovnika. Tešanjska gradina je ponovo obnovljena i 1 Slika 1. Uvod Grad Tešanj predstavlja najveći urbani centar istoimene općine. Prema popisu stanovništva 1991. Kulenović 1. Tešanjska gradina Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti i površina naselja. 1 U periodu od 1992-1995. a i gradskog naselja i centra šire okoline. F. godine. str. te ovaj grad prestaje da postoji kao privredni. a posebno slabi njegova trgovačka funkcija. S. 135-136 88 . a nastavili i dogradili Rimljani. Beograd. 2. pod uticajem intenzivnog procesa industrijalizacije.A. te se mijenja njegova prostorna struktura i funkcije. Staru jezgru grada Tešnja predstavlja Stari grad ili Gradina čije su temelje izgradili Iliri. kulturni i politički centar. Kadušić. godine urbani sadržaji grada Tešnja pretrpjeli su značajna oštećenja. Teritorijalni razvoj grada Tešnja Iako je Tešanj od svog postanka u raznim vremenima ponekad bio i izvan glavnih putnih komunikacija njegov povoljan geografski položaj na prelazu između planinskog i ravničarskog područja kao i njegov topografski položaj zahtijevali su da ovo naselje postane veliko fortifikacijsko utvrđenje i uporište koje će odolijevati napadima neprijatelja. Savezni zavod za statistiku. Stara gradska jezgra grada Tešnja je dobila svoj današnji izgled i fizionomiju. te gradnja novih urbanih objekata. Nakon završetka rata počela je obnova porušenih i starih. Čini ga specifično urbanogeografsko područje čiji postanak i razvoj možemo pratiti još od prahistorije. godine Tešanj se rasprostirao na 5. Tešanj u ovom periodu gubi na svom privrednom značaju. Gradina je znatno oštećena prodorom Slavena u ove krajeve u VI i VII vijeku. Zahvaljujući gradnji mnogobrojnih urbanih sadržaja Tešanj u vrijeme turske uprave stiče status kasabe. Međutim. U periodu Kraljevine Jugoslavije počinje stagnacija privrednog i urbanog razvoja Tešnja. U ovom periodu grad Tešanj postaje značajan privredni. a formiranjem srednjovjekovne bosanske države značajno je obnovljena i dograđena. Međutim. značajniji urbanogeografski razvoj naselja Tešanj počinje u periodu turske uprave.

godine kada je iz Beča donesen sat koji pokazuje evropsko vrijeme. Svjetlost. 1974. u to vrijeme Tešanj je predstavljao kazu 5 u okviru banjalučkog sandžaka. Sarajevo. A. 2 U pisanim izvorima Tešanj se prvi put spominje u povelji bosanskog kralja Stjepana Tomaševića 1461.: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku. str. grad sa orijentalno-muslimanskom fizionomijom. Tešanj u početku nije ostao dugo pod turskom vlašću jer su ga Mađari ponovo osvojili i pod njihovom vlašću ostaje sve do pada srebreničke banovnine 1512. Bibilioteka-Posebna izdanja. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. određen broj dućana 9 . 2 Tešanj-kulturno-privredni informator. a u sklopu banjalučkog kajmakamluka.: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku.trgovačka radnja. Osnovni uslovi da bi jedan grad prerastao u kasabu bili su da ima muslimanski vjerski objekat (džamiju. 3 U vrijeme turske ekspanzije na ovom području Tešanj se nalazio u sastavu Srednjovjekovne bosanske države. str.: Bosanski pašaluk. 184-233 7 Štatistika miesta i žiteljstva Bosne i Hercegovine po popisu naroda od 1. manji provincijski grad.5 metara koja je pokazivala "alaturka" vrijeme sve do 1890. kada osim Maglaja i Doboja zauzimaju i grad Tešanj. 403 6 Šabanović. 225-226 89 . str. 4 Handžić. Tom prilikom gradina je dobila današnji izgled i fizionomiju.) . Međutim. Naučno društvo NR BiH. Tešanj. Sarajevo. 8 Kasaba (ar.. Djela XIV. Svjetlost. Početkom turske uprave Tešanj u sklopu nove administrativne podjele postaje administrativno i privredno središte šire okoline. 7 Za urbani razvoj grada Tešnja posebno veliku ulogu je odigrao Ferhad-beg i turska vlast. godine. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić.. 810 3 Katalog tešanjske privrede 1998-1999. 1966. Sarajevo. Po toj novoj podjeli Tešanj je bio u rangu mudirluka (sreza)...: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku. 1886. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. A. 1959. Svjetlost. Narodna bibilioteka Tešanj. H. Planjax. Polovinom devetnaestog vijeka nastale su krupne promjene u podjeli bosanskog pašaluka. Odjeljenje istorijskofiloloških nauka. 398 9 Dućan (ar. Situacija se značajno promijenila 1476. Grad postoje središte Tešanjske nahije koja je obuhvatala prostor veći od onog koji općina danas zauzima. godine za vrijeme turske vladavine. 1966. str. maja 1885. A.Urbanogeografski razvoj grada Tešnja.: Gazi-Husrev-begovi vakufi u tešanjskoj nahiji u XVI stoljeću. Pripadali su mu Doboj i Žepče. trg). Na osnovu podataka u turskim defterima možemo zaključiti da je grad Tešanj za vrijeme osmanske uprave predstavljao najznačajnije urbano središte šireg područja. bilo je potrebno da se steknu određeni uslovi.) .. područje jednog kadije. 1998. Takođe je u vrijeme turske uprave izgrađena i Sahat-kula visine 18. U turskim defterima iz 1570 i 1604.varoš. godine Tešanj je upisan kao kasaba (varoško naselje).. Planjax. str. A. Godine 1868. godine kada na ovo područje dolaze Turci. 4 U drugoj polovini XVI vijeka Tešanj postaje središte sudske vlasti za više nahija i to u rangu kadiluka.) . Pretpostavlja se da je bio središte oblasti koja se nalazila između ugarskih banovina (jajačke i srebreničke). Sarajevo. Anali Gazi Husrevbegove bibilioteke u Sarajevu. str.. godine. dograđena 1745. Sarajevo.srez. 1995. godine koji svom stricu Radivoju Krstiću daruje "na Usori grad Tešanj". Sarajevo. 6 Za vrijeme austrougarske uprave Tešanj predstavlja srez u okviru okružja Banjaluka. ponovo dolazi do administrativnih promjena. Da bi ovaj grad prerastao u kasabu 8 . 141-166 5 Kaza (ar. 1966.

1974. str.. 17 Godine 1665. 439-440 17 Prema nekim izvorima u turskom popisnom defteru iz 1604. Brkić. A. Navedeni urbani sadržaji pokazuju da je Tešanj u XVI vijeku bio urbano naselje orijentalnog tipa. do 1787. str.). Svjetlost. Tešanj... 455 16 Mahala (ar. str. 550 11 Medresa (ar. 309 13 Handžić. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. A. godine u kome se Tešanj vodi kao kasaba koja se sastoji iz dvije mahale 16 u kojima su bile 224 muslimanske kuće. Hanovi su se nalazili u gradovima i na drumovima. A.muslimanska osnovna vjerska škola. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. medresu 11 . gradska četvrt. str.Zgrada (kuća) koja služi za svratište i prenoćište putnika. mektep.. 18 Tešanj je i pored sticanja statusa kasabe i njegovog zapaženog razvoja na početku turske uprave.. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić.. 68 90 . 14 Gazi Ferhad-begovu ili Ferhadiju. Sarajevo. zaselak. 1966. te izgrađene tri džamije (Sultan Selimova. Pored toga izgradio je 32 dućana. S.: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku. Svjetlost. hanove itd. 451-452 12 Han (pers. han 12 . mehtef (ar.: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku. F.) . Kadušić. 1966. 2006. Svjetlost. godine.: Gazi-Husrev-begovi vakufi u tešanjskoj nahiji u XVI stoljeću. Ferhad-beg je u Tešnju do 1559. 1966.) . Svjetlost. Planjax. godini Tešanj je imao 300 kuća. Sarajevo. mejtef. Tešanj. 14 18 Alić. A.) . Ferhadija džmija i stari grad Karavan (pers. odnosno čaršijsku džamiju Ferhad-beg je izgradio prije 1559. str. str. turskim nadiranjem prema sjeveru i zapadu počeo stagnirati zato što je ostao u pozadini i zato je početkom 10 Slika 2. str. Gazi Ferhad-begova i Hadži Omerova). 138 14 Alić..) .. R. Sarajevo. 1966. 397.. A.A. A. Sarajevo. M. Brkić. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. mlinove. Centar za kulturu i obrazovanje. Svjetlost. te Mahala džamije Ferhadije. O tome više doznajemo iz turskog deftera iz 1604. O tome detaljnije vidjeti: Ćeman. Status kasabe obezbjeđivao je njenim stanovnicima različite povlastice.povorka robom natovarenih kola.: Urbana antropologija Tešnja (1461-1878. str. R. H. Planjax. palača.: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku. konja. Tešanj. 1966.: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku. Novu mahalu i Mahalu raje. O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. a njeno detaljno renoviranje trajalo je od 1786. Sarajevo. deva i dr. Sarajevo.. 13 Za vrijeme turske uprave u Tešnju su osnovane dvije medrese.) . 1999. Saraj (pers.) . godine izgradio džamiju. A. str. Mahale iz ovog perioda nosile su naziv Nova mahala.muslimanska vjerska škola u koju se stupa po završenom mektebu ili ruždiji.: Tešanj-grad kome se rado vraćam.: Tešanj-grad kome se rado vraćam. Anali Gazi Husrevbegove bibilioteke u Sarajevu... A. Za svog života Ferhad-beg se odlučio na izgradnju mekteba 15 i medrese. Kudumović. godine kasaba Tešanj imala je tri mahale i to: Mahalu džamije umrlog Ferhad-bega.dio grada ili sela. a za potrebe održavanja i obavljanja funkcija ovih objekata pored gotovog novca uvakufio je i prihode koji su ubirani sa njegovih posjeda..dvor. Kulenović karavan-saraj 10 i još neke ustanove koje bi gradu davale obilježje muslimanskog gradskog naselja. 20 15 Mekteb. 1999. godine.: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku.

godine u Tešnju je izgrađena još jedna veoma važna institucija. H. Tešanj. a 1885. str. 1998. godini sagrađena je zgrada kotara ili zgrada općine Tešanj. u Tešnju je izgrađen hotel "Angelius" sa pet ležaja. Biblioteka-Posebna izdanja. Te godine u Tešnju je izgrađena Muslimanska djevojačka škola..). te pred kraj XVIII vijeka ima sedam mahala. zbog doživljenog poraza naredio je da se čaršija spali i uništi. Zgrada općine izgrađena 1885.. 70 23 Katalog tešanjske privrede 1998-1999. (Prilog 1). 20 Ovakva situacija trajala je do austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine. 19 Vremenom Tešanj pored strateškog značenja dobija i ekonomski značaj. Princ Eugen Savojski je 1687. Tek krajem XVII vijeka položaj Tešnja ponovo dobija na značaju u odbrani granica turske carevine. Brkić. godine počela je modernizacija puta TeslićBanjaluka.. Tešanj. Međutim. te Gumanjska ili Hasanbegovića džamija. Planjax. A. XVII vijeka i došlo do stagnacije u urbanom razvoju grada Tešnja. godine osnovana je Opća škola u Tešnju. godine u Tešnju je živjelo oko 3 068 stanovnika. Ovo je vrijeme ubrzanog urbanog razvoja. godine izgrađena je prva ambulanta. Tako je naprimjer već 1881. 21 U 1885. a spominje se još 1864. Serava i Kapa džamija. Planjax. Planjax. godine 1897. 23 Na osnovu urbanističkog plana grada Tešnja iz 1882. Tešanj. godine u svom osvajačkom pohodu napao i Tešanj ali ga nije uspio osvojiti. 25-35 21 Prvi ljekar u Tešnju bio je Hadži Aljo Mešić. Gradsko utvrđenje i urbano središte grada se tada renoviraju. 12 22 Alić.. Hamzabegova džamija. Radilo se o slijedećim džamijama: Čaršijska ili Ferhad-begova džamija. Centar za kulturu i obrazovanje. Narodna biblioteka Tešanj.: Tešanj-grad kome se rado vraćam. Grad postaje trgovački centar gdje se vrši razmjena dobara između okolnih područja i prekosavskih krajeva. Prema austrougarskom popisu iz 1910. Bibilioteka-Posebna izdanja. R. 1999. te su obično ove mahale nosile i imena džamija. O tome detaljnije vidjeti: Ćeman. od čega 2 295 19 20 Katalog tešanjske privrede 1998-1999. godine u Tešnju osnovana poštanska služba. a posebno u pogledu slabljenja trgovačke funkcije Tešnja. a iste godine osnovana je i vatrogasna služba. 1998. grad se teritorijalno širi. str. a 1884. M. Godine Slika 3. godine možemo vidjeti da je grad Tešanj imao osam mahala. godine. Krajem devetnaestog stoljeća Tešanj ima tri medrese. 1995. Riječka džamija ili Donječaršijska džamija. Svrsishodnost utvrđivanja tešanjske tvrđave pokazala se opravdanom veoma brzo. Međutim i za vrijeme austrougarske uprave grade se određeni urbani sadržaji. Iste godine osnovana je i prva apoteka. Ciganlučka ili Mustafa-pašina džamija. Za vrijeme austrougarske uprave javljaju se prvi znaci stagnacije ovog područja.Urbanogeografski razvoj grada Tešnja.. Tom prilikom devastirana je stara urbana jezgra. Tešanjske mahale u ovom periodu su se razvijale oko izgrađenih džamija. Planjax. str.. O tome detaljnije vidjeti: Tešanj-kulturno-privredni informator. 2006.: Urbana antropologija Tešnja (1461-1878. Tabačka. 91 . 22 Godine 1886.. a slijedeće 1898.

52 jevreja i dva evangelca. Zagreb. Godine 1971. Kudumović.. Općina Tešanj. Nakon Prvog svjetskog rata Bosna i Hercegovina ulazi u sastav Kraljevine Jugoslavije. S. njegove funkcije i značaj u prostoru. a i drugim njegovim dijelovima razvija se tekstilna. str. u predgrađu Tešnja u naselju Bukva. Kulenović muslimana. u Tešnju je 24 25 Alić. Školska knjiga. Već pedesetih godina prošlog vijeka dolazi do izgradnje prvih stambenih i privrednih objekata ali do intenzivnije urbane izgradnje dolazi tek sredinom šezdesetih godina XX vijeka. F. Početkom dvadesetog vijeka počinje stagnacija Tešnja. 26 Tešanj je pod uticajem razvoja sekundarnih djelatnosti. jedan grko-katolik. te niža realna gimnazija. 1990. 1972. a 1980. 27 Na urbani razvoj grada Tešnja značajnu ulogu odigrao je i razvoj saobraćaja. 24 Još za vrijeme turske uprave postojala je kanalizacija grada Tešnja. odnosno način korištenja zemljišta. na njegovu prostornu strukturu. str. 1990. Maglaja i Teslića našli su se na boljem geoprometnom položaju dok je Tešanj ostao izolovan od glavnih putnih komunikacija tog perioda (Bosanski Brod-Sarajevo). Iste godine osnovana je Narodna biblioteka u Tešnju. 67-75 Strategija razvoja općine do 2000. str. Zagreb.. 1999.: Osnovi urbane geografije. Do razvoja značajnijih i modernijih saobraćajnica u općini Tešanj došlo je tek šezdesetih i sedamdesetih godina XX vijeka kada se pristupilo izgradnji modernog asfaltnog puta Doboj-Teslić. počeo je sa radom Dom kulture itd. te Tešanj-Tešanjka. a njena modernizacija je izvršena sedamdesetih godina XX vijeka. 1996. Teslić i Maglaj.A. 173 26 Pod funkcionalno-prostornom strukturom grada podrazumijevamo prostorni raspored i prostorno različite koncentracije i kombinacije gradskih djelatnosti. R. te Tešanj prestaje postojati kao kulturni. Godine 1968. a posebno industrije. Susjedni gradovi poput Doboja. Neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata započelo se sa izgradnjom urbanih sadržaja u Tešnju. pušten je u rad gradski vodovod u Tešnju. administrativni i politički centar. godini osnovana je škola učenika u privredi. 18-19 92 . U 1949. Do Drugog svjetskog rata u Tešnju su bile najznačajnije poljoprivredna i zanatska funkcija. Tada se u Tešnju osnivaju velika privredna preduzeća zbog čega se formira industrijska zona u Tešnju (u prigradskom naselju Bukva) što se značajno odrazilo na dalji tok urbanog razvoja grada Tešnja. M. prosvjetni.. U ovom periodu dolazi do privrednog. a zatim i Jelah-Tešanj. zahvatio proces industrijske urbanizacije.: Osnovi urbane geografije. komunikacijskog i urbanog zastoja. Brkić. Godine 1951. Tek pedesetih godina XX vijeka nakon elektrifikacije ovog područja dolazi do znatnijeg razvoja industrije. te se počelo sa izgradnjom Doma kulture. Tek pred Drugi svjetski rat Tešanj ponovo postaje sjedište kotara. str. 153 rimo-katolika. odmah nakon završetka Drugog svjetskog rata uspostavljen je novi socijalistički sistem sa dominantnom ulogom državnih organa i centralističkim planiranjem u privredi. 59-100 27 Vresk.: Tešanj-grad kome se rado vraćam. 265 pravoslavnih stanovnika. Tešanj. Planjax. godine. A. uporedo sa industrijskim razvojem dolazi do intenzivnijeg procesa urbanizacije što se odrazilo na prostornu i funkcionalnu strukturu grada Tešnja. Naime. a te funkcije preuzimaju susjedni kotari Doboj. izgrađen je hotel "B" kategorije.. O tome detaljnije vidjeti: Vresk. M. Nakon Drugog svjetskog rata ove dvije djelatnosti i dalje imaju primat. Kadušić.. metalna i mašinska industrija što je značajno uticalo na dalji urbani razvoj grada. 25 Dakle. godine. Tešanj. Od najznačajnijih treba spomenuti Dječji dom za ratnu siročad osnovan 1946. Školska knjiga. godini u Tešnju je u neposrednoj blizini Gradine izgrađena moderna pijaca.

M. Godina II. str. Panorama stare urbane jezgre Tešnja gradu. 390 Jugoslovena i 69 ostalih. Razvoj prostorne strukture grada Tešnja Prostorna struktura obuhvata prostorni raspored. te saobraćaju u Slika 4. 1990.: Osnove urbane geografije. Smajić. 31 28 29 Katalog tešanjske privrede 1998-1999. Bibilioteka-Posebna izdanja. 59-61 93 . 53-59 30 Vresk. BiH i svijeta. Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu u periodu 1992-1995. Budući da je grad smješten u prostoru koji je izgrađen urbanim sadržajem onda taj isti prostor možemo proučavati s aspekta njegove funkcionalne. Tešanj je lociran u dolini rijeke Tešanjke koja izvire u Crnom Vrhu i korito vodotoka kroz grad se pruža u pravcu jugozapad-sjeveroistok. 51 31 Ibid. 2. str.. populacijsko-demografske i morfološke strukture. godine grad Tešanj je pretrpio znatan urbicid. U geomorfološkom pogledu radi se o uskoj kotlini koja se nalazi na oko 230 m nadmorske visine. Planjax. 1998. 29 Velika oštećenja u gradu pretrpjeli su stambeni. 3.. prirodna osnova grada ili njegov topografski smještaj. Pojam urbicid označava uništavanje svega što je gradsko. privredni i drugi objekti. godine.. Funkcionalno-prostorna struktura Funkcionalna struktura grada Tešnja rezultat je nekoliko faktora od kojih su najvažniji korištenje pojedinih djelatnosti gradskim prostorom. A.: Devastacija urbanih sadržaja na području Tuzlanskog kantona u periodu agresije na R BiH 1992-1995. te sistem veza i odnosa između elemenata pojedinih fenomena u gradu. Pri tome se najveća pažnja posvećuje stambenim i poslovnim zonama. te na taj način poboljšala prilično nepovoljan saobraćajno-geografski položaj Tešnja. Zagreb. 1.9 km2 i tu je živilo ukupno oko 5 644 stanovnika. Tuzla.. Svezak Geografija. od čega 4 696 Muslimana. 295 Srba. 30 Na prostornu strukturu i teritorijalni razmještaj urbanih sadržaja Tešnja značajno je uticala prirodna osnova.Urbanogeografski razvoj grada Tešnja. te uticaj različitih društveno-ekonomskih i kulturnih elemenata kroz duži vremenski period. odnosno način korištenja zemljišta. Br. str. Po okončanju agresije došlo je do obnove starih i gradnje novih objekata. O tome detaljnije vidjeti: Kadušić. S. 3. izgrađena nova pošta i automatska telefonska centrala koja je povezala Tešanj sa drugim djelovima općine. Zbornik radova Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Tuzli. 28 Pred agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu grad Tešanj zahvatao je površinu od 5. Školska knjiga. Pod funkcionalno-prostornom strukturom grada podrazumijeva se prostorni raspored i prostorno različite koncentracije i kombinacije gradskih djelatnosti. 2005.. 214 Hrvata.

Kulenović Stambene zone u gradu Tešnju zauzimaju preko 50 % ukupne površine grada. Od stare čaršije.2. 101-122 94 . U Donjoj čaršiji stambene jedinice imaju tradicionalne bosanske elemente ali se tu vidi i srednjoevropski uticaj. Školska knjiga.Novi Šeher. Prema tome. Orijentalni uticaj odrazio se na raspored saobraćajnica u gradu Tešnju. godini prosječna gustoća naseljenosti povećala se na 1 108. te industrijska zona na periferiji grada itd. a zatim opada prema periferiji.Tešanj . Osim toga Tešanj nema jače izražen nodalni značaj za širi prostor BiH Na kraju dakle možemo zaključiti da je u gradu Tešnju izražen određen funkcionalni zoning (poslovna zona u centru grada. užoj gradskoj jezgri. djelatnosti tercijarnog sektora).9 st/km2. Zbog toga je grad Tešanj. U saobraćajno . Maglaj i Teslić. odnosno staru jezgru iz turskog perioda. Gravitira mu 39 seoskih naselja istoimene općine.). str.: Osnove urbane geografije. Obje saobraćajnice povezuju grad Tešanj sa magistralnim putnim pravcem Doboj . Kudumović.A. kao i neki drugi gradovi Bosne i Hercegovine. U 2004.geografskom pogledu grad Tešanj se nalazi na regionalnom putnom pravcu Jelah . Na površini od 5. a u njima je primjetan evropski način gradnje. S. 1990.. Grad Tešanj ima ulogu općinskog centra.9 km2 živilo je oko 5 664 stanovnika. trgovine. te noviji evropski dio grada.jug. stara se gradska jezgra Tešnja može podijeliti na tursku jezgru (Gornja čaršija) i austrougarsku jezgru (Donja čaršija). zatim stambeno naselje "Simetrale" u južnom dijelu grada i stambeno naselje "Krndija" u sjeverozapadnom dijelu grada. Kao i kod drugih gradova svijeta koji su bili pod orijentalnim uticajem prostorna struktura odlikuje se nepravilnom mrežom ulica (uske i nepravilne ulice s velikim brojem slijepih ulica). Gradsko zemljište namijenjeno objektima za privredne djelatnosti zauzima malu površinu. Najveća gustina naseljenosti je u centru grada. 32 Grad Tešanj 1991. Takođe. godine bio je najgušće naseljeno područje općine Tešanj. Novije stambene zone uglavnom se grade na periferiji grada. Populacijsko-demografska struktura grada Tešnja Populacijsko-demografska struktura grada određena je sa nekoliko varijabli od kojih su najbitnije gustoća stanovništva i socijalna topografija grada. prema sjeveru i jugu urbani sadržaji su građeni uglavnom nakon Drugog svjetskog rata. Za grad Tešanj nisu karakteristične višespratnice. Radi se uglavnom o bosanskim kućama koje su pod evropskim uticajem poprimile moderniji arhitektonski oblik. Doboj . U užem centru grada dominiraju starije i niske zgrade iz turskog i austrougarskog perioda. (Prilog 2). te je prosječna gustoća naseljenosti iznosila 960 st/km2. F. na sjevernoj periferiji grada. Za vrijeme bivše Jugoslavije izgrađene su dvije višespratnice (sa 5 spratova) u Donjoj čaršiji. Zagreb. tj. Pored ovog putnog pravca značajno je pomenuti i putni pravac koji Tešanj povezuje sa Tešanjkom. U samom centru grada nalazi se poslovna zona u kojoj je koncentrisana većina poslovnih djelatnosti (banke. U turskoj jezgri preovladavaju jednospratne i dvospratne stambene jedinice u čijoj je gradnji primjetan orijentalni stil. 3. specifičan po tome što ima dvojnu urbanu strukturu. 32 Vresk. stambene zone koje se nastavljaju na poslovnu zonu. M.Banjaluka. izgrađena je industrijska zona grada Tešnja koja zapošljava najveći broj radnika sekundarnog sektora. u predgrađu naselja Bukva. te određeni broj naselja općina Usora. ugostiteljski objekti i dr. Kadušić.

Najstariji objekti u gradu Tešnju nalaze se u užoj gradskoj jezgri. Tako se naprimjer. a zatim slijede zgrade iz austrougarskog perioda. 33 Po socijalnim obilježjima stanovništva grad ne mora biti homogen prostor. Morfološki elementi su ulice. Na ovom prostoru kuće su gradile samo begovske porodice (Eminagići. Kapetanovići i dr.: Osnovi urbane geografije. a oko stare urbane jezgre dalje se na lijevoj i desnoj obali rijeke Tešanjke teritorijalno širio i razvijao grad Tešanj. jezičkim i dr. orijentalni dio grada. kao i po socio-ekonomskim. S obzirom da se gradovi u svijetu razvijaju pod različitim društveno-ekonomskim i drugim faktorima onda možemo govoriti o različitim tipovima socijalno-prostorne strukture grada ili različitoj socijalnoj topografiji gradova.3. sa pojedinačnim zgradama iz austrougarskog perioda razvijao i širio oko Starog grada. Zagreb. 1990. Ona predstavlja urbani nukleus Tešnja. Budući da gustoća stanovništva opada od centra ka periferiji onda je logično što većina kuća na periferiji grada obično ima i okućnicu. a i u prošlosti je postojao socijalni zoning ili socijalna topografija stanovništva. Po svojoj prostornoj diferenciranosti. 3. Smailbegovići. M. njihovoj starosti i visini itd. Školska knjiga. karakteristikama može imati karakter mozaika. stambeno naselje ''Simetrale'' itd. str. javne površine. trgovi. Najveći procent stambenih jedinica predstavljen je jednospratnim i dvospratnim porodičnim kućama. Dok u većini gradova svijeta visina zgrada opada od centra ka periferiji u gradu Tešnju ovaj proces je obrnut. 123 95 . parcele. 33 Tako su se naprimjer na području kasabe Tešanj najvredniji i najkvalitetniji stambeni objekti nalazili u mahalama uz Gornju čaršiju i sjeverno od nje. Danas se grad Tešanj teritorijalno širi prema sjeveru (prigradsko naselje Bukva u kojem je smještena i industrijska zona) i prema zapadu. odnosno Tvrđave ili Gradine kako je zovu stanovnici Tešnja. etničkim.).Urbanogeografski razvoj grada Tešnja. M. Zagreb. određeni urbani sadržaji se grade u južnom dijelu grada u kojem je naprimjer smješten Srednjoškolski centar. Visoke zgrade koje su izgrađene u stambenim naseljima "Simetrale" i "Krndija" nalaze se na periferiji grada Tešnja. nogometni stadion. Ti objekti su uglavnom rađeni u turskom periodu. Novije zgrade grade se na periferiji. vjerskim. Lijeva obala rijeke Tešanjke je bila povoljnija za izgradnju tako da se veći broj urbanih sadržaja gradio u ovom dijelu. odnosno prema naselju Jelah. 1990. Školska knjiga. Grad je odraz određenih zakonitosti nastalih pod uticajem različitih faktora.: Osnove urbane geografije. Takođe. 34 Najdominantnija tačka u gradu je kota na kojoj je izgrađena Gradina.. str. zgrada MUP-a. Morfološka struktura grada Pod pojmom morfološke strukture grada podrazumijevamo prostorni raspored i međusobne odnose morfoloških elemenata u gradskom prostoru. O tome detaljnije vidjeti: Vresk. a samo mali procent otpada na stambene blokove sa višespratnicama. Takođe treba naglasiti da se pri morfološkoj analizi grada posebna pažnja pridaje tipovima zgrada. 105-120 34 Vresk. Takođe u gradu Tešnju danas postoji. blokovi zgrada itd.

U vrijeme turske uprave kasaba Tešanj predstavljala je značajan administrativni. Tešanj. 1959. 4. Significant urban development of Tešanj began in the sixties of twentieth century and it is caused by intensive process of industrialisation which seized this area. 6. M.: Tešanj-grad kome se rado vraćam. A. 2006. Značajan urbani razvoj Tešnja započeo je šezdesetih godina XX vijeka uslijed snažnog procesa industrijalizacije koji je zahvatio ovo područje.: Bosanski pašaluk. Sarajevo. R.. A. 1966. Zagreb. prosvjetni i kulturni centar šire okoline. 3. Literatura i izvori 1.).: Devastacija urbanih sadržaja na području Tuzlanskog kantona u periodu agresije na R BiH 1992-1995. Danas je grad Tešanj općinski centar što znači da mu gravitira stanovništvo ruralnog područja općine Tešanj. Kadušić. 1974.: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku. In the period of Turkish government Tešanj acquired characteristics of oriental city with specific spatial and functional structure. 4. Tešanj nema jače izražen nodalni značaj. trgovački. 2005. Tuzla. Friganović. 1999. Zbornik radova Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Anali Gazi Husrev-begove bibilioteke u Sarajevu. 1990. S. Ćeman. Zaključak Područje općine Tešanj naseljeno je još od paleolita ali je tek u vrijeme turske vlasti. 2. City has further developed under the influence of industry development. godine. Svezak Geografija. Osim toga. oko polovine XVI vijeka..: Demogeografija-stanovništvo svijeta. Maretić. Sarajevo. Doboj and Teslić. 1996. Odjeljenje istorijsko-filoloških nauka. Svjetlost. H. Except that Tešanj doesn`t have stronger nodal importance. Tešanj. political. 2. Šabanović. Školska knjiga. 8. a i određen broj stanovnika iz susjednih općina Maglaja. 5. Zagreb.: Gradski centri. Handžić. Za vrijeme austrougarske uprave i Kraljevine Jugoslavije nije došlo do značajnijih promjena u urbanoj strukturi grada ali su značajno oslabile funkcije koje je ovaj grad imao do tada. Teslića i Doboja. A. Tešanj city represented significant administrative. Tešanj is today centre of municipality. Kadušić. Djela XIV. F. Škaljić. Sarajevo.. Br. Grad se dalje razvijao pod uticajem razvoja industrije. M. commercial. 96 .: Urbana antropologija Tešnja (1461-1878. Za vrijeme osmanske uprave Tešanj je poprimio karakteristike orijentalnog grada sa specifičnom prostornom i funkcionalnom strukturom. In the period of Austro-Hungarian government and period of Kingdom of Yugoslavia it has not come to the significant urban changes but functions which this city had had until that period have significantly weaken. Planjax. Smajić. politički. 7. Školska knjiga. Godina II. H. Kulenović 4.: Gazi-Husrev-begovi vakufi u tešanjskoj nahiji u XVI stoljeću. Alić. Brkić. Conclusion The municipality Tešanj’s area has been settled since Palaeolithic but only in the period of Turkish government. Naučno društvo NR BiH. M. odnosno kasaba Tešanj. 5. ovdje osnovano gradsko naselje. which is in the middle of 16th century the Tešanj city is established. To this city are gravitating inhabitants of municipality Tešanj’s rural settlements and certain population from neighbouring municipalities Maglaj. Kudumović. educational and cultural centre of wider area in the period of Turkish government. A.A. S. Centar za kulturu i obrazovanje.

.pdf (21. Preuzeto sa: http://www. Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti i površina naselja. 97 . 1958. 2004. prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstva prema broju članova).. Rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 10. Broj stanovnika po mjesnim zajednicama sa pripadajućim naseljenim mjestima. 16. Sarajevo.. M.: Grad i urbanizacija. 1974. 22. 15. Beograd. 17.ba/admin/slike/doc/Strategija-Tesanjnacrt.09. Beograd. Popis stanovništva.07. Rezultati po opštinama. oktobra 1910. Strategija razvoja općine do 2000.) 24. Planjax.. Tešanj-kulturno-privredni informator. Savezni zavod za statistiku. Školska knjiga. Komisija za planiranje općinskog razvoja. godine. godine. Štatistika miesta i žiteljstva Bosne i Hercegovine po popisu naroda od 1. Knjiga VII. Osnovni podaci o stanovništvu . Vresk. 10. do 2015.: Osnovi urbane geografije.. Sarajevo. Sarajevo.) 25. Popis stanovništva i stanova 1971. Štatistika miesta i pučanstva Bosne i Hercegovine. Opšta i metodološka objašnjenja. 14. Glavni rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 22. Savezni zavod za statistiku. Beograd. Knjiga XIV. 1991. Školska knjiga. 1886. Državna štamparija.opcina-tesanj.. Stanovništvo (etnička. Sarajevo. 1991. domaćinstava i stanova 1981. 1982. Vresk. godine. Popis stanovništva 1953. godini. aprila 1895. Savezni zavod za statistiku. 1896.. 12. M.Urbanogeografski razvoj grada Tešnja. maja 1885. Savezni zavod za statistiku. 1995. 26. Statistički godišnjak Bosne i Hercegovine 1972. januara 1921. Općina Tešanj. Sarajevo. godine. Katalog tešanjske privrede 1998-1999.. 19. godine (Integracija stanjanacrt). (Popis 1879. 2007.podaci za naselja prema upravnoj podjeli u 1953. Beograd 1965. Republički zavod za statistiku. Popis stanovništva 1961. Služba općine Tešanj. Hrvata i Slovenaca 31. Beograd. 9. Bibilioteka-Posebna izdanja. 23. Općina Tešanj. Zagreb. str. 38. 1996. 11. Strategija razvoja općine Tešanj od 2007. 1990. 1880. Narodna bibilioteka Tešanj. 20. 1998. Tešanj. Tešanj. 1983. Prethodni rezultati popisa stanovništva u Kraljevini Srba. 18. godine. 2002. 1912.. Savezni zavod za statistiku. Sarajevo. Planjax. 1924. 13. 21.. Zagreb.

Kulenović 98 . S. F. Kadušić. Kudumović.A.

99 .Urbanogeografski razvoj grada Tešnja.

broj i veličinu naselja. kulturno-historijskih. ekonomskih i političkih uslova. rural settlements. size.Zbornik radova PMF 4 i 5. the houses arrangement etc. Ova naselja uglavnom su nastajala spontano i razvijala se neplanski što se značajno odrazilo na njihov oblik i fizionomiju. Key words: Tešanj. Through different historical periods this municipality had different number of settlements. seoska naselja. typology. veličini. that is on its spatial scope. Prirodno-matematički fakultet. Because of that all Tešanj’s settlements can be classified into certain groups which are characterized by specific genesis. number and size of settlements. economic and political conditions. Physiognomy of rural settlements of municipality Tešanj is a reflection of physical . Zbog toga se sva tešanjska naselja mogu razvrstati u određene skupine koje su karakteristične po specifičnoj genezi. Ključne riječi: Tešanj. 101 – 115 (2007-2008) Originalni naučni rad RAZVOJ SEOSKIH NASELJA OPĆINE TEŠANJ DEVELOPMENT OF RURAL SETTLEMENTS OF MUNICIPALITY TEŠANJ Mr.historic. Alma Kadušić. tipologija. razvoj. Fizionomija seoskih naselja tešanjske općine odraz je prirodno-geografskih. rasporedu kuća itd.geographic. . development. These settlements mostly appeared spontaneous and developed without planning which significantly reflected on settlement’s form and physiognomy. Abstract During a long period of time area of municipality Tešanj was a scene of tumultuous social changes which effected on Tešanj’s territorial development. Univerzitet u Tuzli Abstrakt Područje općine Tešanj je kroz dug vremenski period bilo poprište burnih društvenih promjena što se odražavalo na njen teritorijalni razvoj. Kroz različite historijske periode u sastavu ove općine bio je različit broj naselja. odnosno na njen prostorni obuhvat. viši asistent. cultural .

1996. A. Orašje Planje. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. godine na području Bosne i Hercegovine obuhvaćena su slijedeća tešanjska naselja: Blaževci. godine na području tešanjske nahije nalazila su se dva gradska naselja (kasabe Tešanj i Doboj). Plane (Planje). O značenju te riječi vidjeti: Škaljić. Sarajevo. XII 7 Niškanović. O značenju te riječi vidjeti: Evlija Čelebi: Putopis-Odlomci o jugoslovenskim zemljama. Etnologija tešanjskog kraja. Ravne i Žabljak. str. 1-23 5 Ibid.: Porijeklo stanovništva tešanjskog kraja. i 1604. Piljužići. polje. odnosno manje ili više jasne tragove ranijeg naselja (groblje. Novo Selo. 1-23 6 Sidžil Tešanjskog kadiluka (1740-1752. str.. Ripna. Sarajevo. godine pominju se neka naselja koja do tada nisu bila evidentirana. Kraševo. Dobro Polje (Dobropolje). Vukovo.). 41-43 102 . Bobare.: Porijeklo stanovništva tešanjskog kraja. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Svjetlost. 5 U sidžilu Tešanjskog kadiluka iz 1740-1752. Rakovica. Novo Selo. Ljetinić. str. Potočani. Tugavica (Tugavić). Glasnik Zemaljskog muzeja.A. Cerovac. 3 U turskim defterima pominju se sljedeća tešanjska naselja: Čagljići (Čaglići). na prve podatke o tešanjskim naseljima nailazimo tek u dokumentima iz turskog perioda. Mekiš. 667 4 Niškanović. Sarajevo. na kontaktu panonske Bosne i srednjobosanskih planina. 4 U sidžilima Tešanjskog kadiluka od 1639-1642. Karadaglije. Piljužići. Tešanj. 7 Prvim austrougarskim popisom stanovništva provedenim 1879. 1-23 8 "Štatistika miesta i pučanstva Bosne i Hercegovine. Jablanica. str. a kao turski agrarno-pravni termin znači staro selište. Lepenica. Drinčići. Etnologija tešanjskog kraja. Džemilić Planje. bunar. Glasnik Zemaljskog muzeja. napušteno ili raseljeno selo. str. Jelah. Lončari.tur. Jablanica. Trepče itd. čiftluk.vrsta feudalnog posjeda koji gospodar obrađuje sam ili preko čifčije. Raduša i Vukovo. Drinčići. godine ni jedno tešanjsko naselje nije imalo najviši stepen naselja (šeher). pet čifluka 2 i šest zemina. Sveska 41/42. 1987.. Trepče i Vrela.). Hrvatin (Hrvatinići). 642 2 Čifluk. Šije. Sveska 41/42. sedam mezri 1 . 1966. Orijentalni institut u Sarajevu. Ljetinić. Sarajevo.). str. str. 2005. 1987. 8 1 Mezra-doslovno znači ziratno zemljište. Čifluk.. ono je moralo imati svoju teritoriju. M. Mriotić (Mrkotić). Sarajevo. Mrkotić. Nakon potpadanja pod tursku vlast tešanjsko područje organizovano je kao nahija koja je obuhvatala teritoriju veću od današnje površine općine. četrdeset i jedno seosko naselje.) . u turskim dokumentima spominju se imena još nekih tešanjskih naselja kao što su Miljanovci.. Šije. sijalište.. voćnjaci i sl. M. Rosulje itd. Povoljne prirodnogeografske karakteristike područja općine Tešanj omogućile su stalnu naseljenost još od prahistorije o čemu nam svjedoče arheološki nalazi pronađeni na području Tešnja (u naseljima Kalošević. 1996. Smještena je u slivu rijeke Bosne i Usore. 174 3 Zemin-veći kompleks obradivog zemljišta koji nema status čifluka niti baštine.). Kraševo. česma. str. Sarajevo. Miljanovci. Ripna. Bobare. Trepče. Međutim. Kadušić 1. Sarajevo 1880". Uvod Općina Tešanj nalazi se u sjevernoj Bosni.: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku. Status srednje razvijenog naselja imao je jedino Tešanj. granice. 6 Godine 1877. To su naselja Bukva.. Da bi se jedno mjesto moglo smatrati ili proglasiti mezrom. Prema turskim defterima iz 1570. (Popis 1879. O značenju te riječi vidjeti: Evlija Čelebi: Putopis-Odlomci o jugoslovenskim zemljama. Lepenica. Gornja Modriča (Kalošević). čitluk (čivlak) m (pers.

str. Čaglići. Mrkotić i Kalošević. a osim njega općini pripadaju seoska naselja Bobare. Jevadžije. Karadaglije. Te promjene se ogledaju prije svega u izmijenjenoj etničkoj strukturi. Etnologija tešanjskog kraja. Ljetinić. 1987. Kraševo. Mrkotić 20 kuća i Kalošević 45 kuća. Piljužići. Zbog toga ćemo u ovom poglavlju obraditi evolutivni razvoj seoskih naselja općine Tešanj. Cerovac. a neka novijeg. Jelah. Naime. U ovim dokumentima pominju se tri tešanjska naselja i to Planje. Mrkotiću 29 kuća i Kaloševiću 49 kuća. Blaževci. Prema turskom defteru iz 1570. Dobro Polje (Dobropolje). Mrkotić. Pored toga. Tugavići. Novo Selo. U turskim defterima iz XVI vijeka pominju se još neka tešanjska naselja. Kalošević. Novo Selo. Hrvatin (Hrvatinići). Raduša i Vukovo. 1-23 12 Ibid. Kraševo. Ripna. 9 Danas se u sastavu općine Tešanj nalazi 25 mjesnih zajednica sa trideset i devet seoskih i jednim gradskim naseljem. Piljužići. Jelah. Potočani. Kaloševići. Koprivci. i 1604. porastu broja stanovnika. Dobropolje. godine kojeg je provela austro-ugarska uprava u sastav tešanjske općine ulazila su sljedeća naselja: Blaževci. Statistischen Depertment der Landesregierung. Drinčići. Miljanovci. Ljetinići. Služba Općine Tešanj. Logobare. Cerovac. Medakovo. Raduša. Određena seoska naselja općine Tešanj starijeg su postanka. Karadaglije i dr. Trepče i Vukovo.: Porijeklo stanovništva tešanjskog kraja. usljed dugotrajnog naseljavanja Vlaha iz Srbije i Crne Gore od strane Osmanlija značajno se povećao broj stanovnika u ovom području. Jelah-polje. Putešić. To su Čagljići (Čaglići). Bukva. U sidžilima Tešanjskog kadiluka od 1639-1642. Rakovica. Sarajevo. godine. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Drinčići. Mekiš. Džemilić. Orašje Planje. Bobare. Rosulje itd. 1912. Piljužići. Tugavica (Tugavić). Mekiš. i 1604. 12 Na osnovu prezentiranih podataka možemo zaključiti da je na području tešanjske općine u osmanskom periodu došlo do značajnih etničkih promjena. Novo Selo. Plane (Planje). str. Drinčić.. Mrkotići.. Ljetinić. 11 Krajem osmanske uprave. te postanku novih i razvoju starih naselja (kako po broju stanovnika i kuća tako i prostorno). Oktober 1910. 2004. Općinski centar je grad Tešanj. Glasnik Zemaljskog muzeja. Lončari. odnosno njihov postanak i razvoj kroz određeni historijski period. Trepče. u turskim zapisima sreću se imena još nekih tešanjskih naselja kao što su Miljanovci. Trepče i Vukovo.Razvoj seoskih naselja općine Tešanj Prema popisu stanovništva 1910. Tešanjka. godine naselje Planje imalo je 39 kuća. 210-223 10 Broj stanovnika po mjesnim zajednicama sa pripadajućim naseljenim mjestima. M. Jablanica. Sarajevo. Šije. Lepenica. Prema defteru iz 1604. 10 2. godine pominju se neka naselja koja nisu bila evidentirana u turskim defterima iz 1570. Lepenica. Tešanj. Lončari. Kraševo. Vlasi su se 9 Die ergebnisse der Volkszählung in Bosnien und Hercegovina von 10. Rosulje. 11 Niškanović. Orašje-Planje. Čifluk. Jablanica. Karadaglije. Ripna. neka naselja nisu nosila imena koja nose danas.. Šije. Novi Miljanovci. Razvoj seoskih naselja općine Tešanj Područje općine Tešanj naseljeno je još od prahistorije. Gornja Modriča (Kalošević). Prve pouzdane podatke o naseljima općine Tešanj možemo pronaći u turskim defterima iz 1570.. Jelah. Tešanj (grad). odnosno 1877. Sveska 41/42. To su naselja Bukva. godine u Planjama je bilo 75 kuća. Miljanovci. Jablanica. Čifluk. Šije. Potočani. Ripna. str. Lepenica. Raduša. Mriotić (Mrkotić). Medakovo. Koprivci. godine. 1-23 103 .

Značajniji broj stanovnika pravoslavne vjeroispovijesti živio je jedino u naselju Bobare (63 stanovnika). Šijama 431 stanovnik i Trepču (Trebče) 411 stanovnika. str. Piljužićima 399 stanovnika. Novoselo (Novo Selo) sa 176 stanovnika. Lončari sa 84 stanovnika. Mrkotiću 302 stanovnika. Koprivci sa 96 stanovnika. Tako se u popisu stanovništva iz 1879. Šijama i Trepču. Lončarima 119 stanovnika. Pravoslavno stanovništvo činilo je manjinu u slijedećim naseljima: Džemilić Planjama i Lepenici sa po 4 stanovnika. maja 1885. Šije sa 365 stanovnika i Trevče (Trepče) sa 364 stanovnika. 1-23 14 Imamović. 104 . Sarajevo 1880". Piljužićima. Bobarama. Koprivcima 90 stanovnika. godine pominju slijedeća tešanjska naselja: Blaževci sa 83 stanovnika. 13 Osim toga zbog stalnih austrijsko-turskih sukoba u kojima su Osmanlije gubile teritorije sjeverno od Save. Miljanovcima (Miljanovce) 582 stanovnika. a od toga u naselju Blaževci živjelo je oko 99 stanovnika.). Etnologija tešanjskog kraja. Djemilić (Džemilić Planje) sa 228 stanovnika. Ripna sa 73 stanovnika. U tim naseljima su živjeli katolici. Već 1600. 24 15 "Štatistika miesta i pučanstva Bosne i Hercegovine. Ljetiniću 89 stanovnika. Jablanica sa 371 stanovnikom. ovaj popis nam pokazuje da je došlo do određenog porasta u ukupnom broju stanovnika po pojedinim naseljima. str. Sarajevo.. 1998. Bobarama 189 stanovnika. Međutim. Miljanovcima. U periodu od 1885-1895. godine broj stanovnika u općini Tešanj povećao se sa 13 Niškanović. 1886. Novom Selu (Novoselo) 172 stanovnika. godine.: Porijeklo i pripadnost stanovništva Bosne i Hercegovine. Miljanovci sa 554 stanovnika. odnosno Bošnjaci činili većinu.A. a na tešanjsko područje su došli iz susjednih nahija Maglaja. Osim osnovnih podataka o broju stanovnika u austrougarskim popisima sadržani su i podaci o etničkoj strukturi stanovništva iz koje se vidi da su u većini naselja tešanjske općine Muslimani. Ripni 82 stanovnika. Prema ovom popisu na tešanjskoj općini je živjelo ukupno oko 10 582 stanovnika.. Drinčićima 53 stanovnika. godine nije došlo do značajnijih promjena u pogledu nastanka novih naselja. Sarajevo. Drinčići 42 stanovnika.: Porijeklo stanovništva tešanjskog kraja. Sveska 41/42. Kraševo sa 227 stanovnika. 41-43 16 Štatistika miesta i žiteljstva Bosne i Hercegovine po popisu naroda od 1. Sarajevo. 15 Do drugog popisa kojeg su austrougarske vlasti provele 1885. Orašje Planjama (Orašje) 190 stanovnika. (Popis 1879. Glasnik Zemaljskog muzeja. E. 1987. godine. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. 14 Početkom austrougarske uprave proveden je prvi popis stanovništva u Bosni i Hercegovini koji je obuhvatio i naselja tešanjskog kraja. Trebetina i Ozrena. Orašje Planje sa 165 stanovnika. Ljetinić sa 81 stanovnikom. bile su prisutne stalne emigracije stanovništva sa tog prostora koje se naseljavalo u područje sjeverne Bosne. Jedino novo naselje evidentirano u ovom popisu je naselje Kalošević u kojem je živjelo oko 353 stanovnika. 16 Blagi porast stanovništva i broja kuća u naseljima općine Tešanj nastavljen je i u narednim godinama što se može vidjeti iz podataka objavljenih u popisu iz 1895. Piljužići sa 351 stanovnikom. Kadušić naseljavali uglavnom u istočne i južne dijelove općine. Lepenica sa 259 stanovnika. Mrkotić sa 271 stanovnikom. str. Bobare 177 stanovnika. M. Orašje Planjama. Džemilić Planjama (Džemilić) 253 stanovnika. Jablanici 424 stanovnika. Katolika je bilo još i u Džemilić Planjama. godine stanovništvo ovog kraja dobrovoljno je prešlo na Islam i vjerski se konsolidovalo. Lepenici 283 stanovnika. Samo u Blaževcima i Lončarima nije bilo muslimanskog stanovništva. Kraševu 254 stanovnika.

Putešić. a to su: Bejići (300 ha). Lepenica (305 ha). Mekiš (75 ha). godine imala 49 seoskih naselja. Općina Tešanj je prema popisu iz 1991. Hrvata i Slovenaca 31. Jevadžije. 17 U slijedećih petnaest godina. Kalošević (960 ha). Cerovac. Logobare. Orašje Planje (575 ha). Drinčići (106 ha). Rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 10. godine vidi se da nije nastalo ni jedno novo naselje. u ovom popisu prvi put su evidentirana naselja koja se nisu pominjala u prethodnim austrougarskim popisima. Tešanj je izgubio status sreza. Omanjska. a to su Jelah. Tesliću i Doboju. a broj kuća na 2 638. Mrkotić (610 ha). Čaglići (214 ha). 1924. Prema popisu stanovništva iz 1921. Džemilić Planje (500 ha).. godine nije došlo do značajnijih promjena u pogledu porasta broja stanovnika. Jelah-polje (308 ha). a samim tim i širenja starih i nastanka novih naselja. odnosno do popisa stanovništva provedenog 1910. Putešić Slika 1. Izdanje direkcije državne statistike u Beogradu. godine povećao na 13 591. Jevadžije (250 ha). aprila 1895. Karadaglije. Logobare (225 ha). godine. Januara 1921. U periodu između dva svjetska rata za vrijeme Kraljevine Jugoslavije dolazi do stagnacije broja stanovnika. Vrela. Omanjska (650 ha). 1896. Raduša (1575 ha). Medakovo. a usljed tog procesa su se razvila i neka nova koja su prije bila u sastavu već postojećih naselja. Novo Selo (204 ha). Novi Miljanovci. Bobare (300 ha). U ovom periodu prostorno su se širila postojeća naselja. Sivša. do 1991.. To su naprimjer naselja Bejići. Blaževci (725 ha). Jelah-polje. str. Čifluk (675 ha). Lončari (331 ha). Bukva (85 ha). 1912. godine u bivšoj SFR Jugoslaviji stanovništvo općine Tešanj se povećalo sa 34 508 stanovnika koliko je bilo 1948. oktobra 1910. Ljetinić (275 ha). Medakovo (450 ha). Ripna 17 18 Glavni rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 22. Potočani (225 ha). Tradicionalni način stambene gradnje (265 ha). Novi Miljanovci (308 ha). godine u naseljima općine Tešanj živjelo je oko 12 704 stanovnika. Miljanovci (1280 ha). Sarajevo. Broj stanovnika općine Tešanj se prema popisu 1910. 18 Pretpostavlja se da su se navedena naselja sve do popisa stanovništva iz 1910. Cerovac (250 ha). Kraševo (195 ha). Takođe. godine takođe za vrijeme Kraljevine Jugoslavije. Sarajevo. Karadaglije (1000 ha). godine. godine na 48 480 stanovnika 1991. Jablanica (488 ha).. Dobropolje (600 ha). Sarajevo. Jelah (325 ha).Razvoj seoskih naselja općine Tešanj 10 582 na 12 265 stanovnika. Raduša i Vukovo. 19 Do slijedećeg popisa stanovništva koji je proveden 1931. Koprivci (198 ha). a broj kuća sa 1 987 na 2 187. 115-117 105 . godine razvijala u okviru većih susjednih naselja tešanjskog područja. 19 Popis stanovništva u Kraljevini Srba. Žabljak itd. Dobropolje. Piljužići (560 ha). Iz tog razloga ne raspolažemo podacima o broju stanovnika po naseljima općine Tešanj u tom periodu. prema popisu iz 1895. a njegova teritorija je podijeljena Maglaju. U periodu od 1948. Međutim.

Služba Općine Tešanj. Drinčići 282. 20 prepustom) Slika 3. Dobropolje 819. Karadaglije 746. Čifluk 249. a naselja Omanjska. Jevadžije 510. Putešić 286. Beograd. 106 . društveno . Novo Selo 1 165. Jelah-polje 680. Naselja Bejići. Kraševo 1177. Raduša 2 597. Rosulje (350 ha). Vitkovci i Vrela pripala su općini Teslić u Republici Srpskoj. Vrela (650 ha). Na osnovu materijalnih dokaza i pisanih izvora možemo zaključiti da je stambena gradnja u tešanjskom kraju prošla kroz tri osnovna perioda u kojima su politički.A. Srednja Omanjska i Žabljak novoosnovanoj općini Usora. Orašje Planje 1 050. Putešić. Tugovići (300 ha). Vukovo (200 ha) i Žabljak (285 ha). Ripna 124. teritorijalnim širenjem i prostornom organizacijom seoskih naselja razvijala se izgradnja seoskih stambenih i dr. Vitkovci (1250 ha). Trepče 2 379 i Vukovo Slika 2. godini općina Tešanj zauzimala je površinu od 163 km2 sa 25 mjesnih zajednica i trideset i devet seoskih naselja u kojima je živjelo oko 49 000 stanovnika (Bobare su imale 750 stanovnika. Tešanj. str. Blaževci 80. 21 Uporedo sa povećanjem broja stanovnika. Tešanjka 868. U 2004. Srednja Omanjska (350 ha). Jelah 3 833. Mrkotić 1 475. Koprivci 470. Savezni zavod za statistiku. Piljužići 1 785. Primjer tradicionalne bosanske arhitekture (Srednjobosanski tip kuće ili tip čardaklije s 1169 stanovnika). Tešanjka (433 ha). Lepenica 1293. Kalošević 806. Novi Miljanovci 1 988. 1991. Potočani 1 193. Rosulje 849. Bukva 831.ekonomski. Ljetinić 875. Tugavići 296. Logobare 370. Čaglići 428. Savremena stambena gradnja Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti i površina naselja. 2004. Šije (800 ha). Jablanica 1 130. Medakovo 1 083. Trepče (850 ha). 20 Nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma i osnivanjem općine Usora površina općine Tešanj je reducirana sa 223 km2 na 163 km2.. objekata koja na sebi nosi pečat vremena kroz koja je prolazila. Mekiš 369. Od kraja XIX vijeka pa do danas stambena gradnja u tešanjskom području prošla je kroz nekoliko faza. Šije 2 800. Cerovac 520. Miljanovci 1 042. 135-136 21 Broj stanovnika po mjesnim zajednicama sa pripadajućim naseljenim mjestima. Kadušić (375 ha). Sivša (925 ha). Lončari 125.

str.. kategorija. U ovom periodu posebno je bila značajna institucija porodične zadruge koja je dala posebno obilježje u obliku načina života kao i kulturi stanovanja u ovom periodu. Zbog toga susrećemo različite definicije i kriterije tipologije seoskih i gradskih naselja. varijeteta itd. I. str.. 118 26 Vresk.. Ta naselja nazivamo prijelaznim ili mješovitim naseljima. Zagreb. A... Zagreb.: Seoske stambene zgrade i kultura stanovanja u tešanjskom kraju.: Agrarna geografija. stvoreni su uslovi za intenzivniju urbanizaciju koja je dovela do napretka na polju stambene gradnje i kulture stanovanja. 2002. administrativni i dr. Đ. 7 107 . Takođe. 323 24 Prema popisu stanovništva i stanova 1961. 91-134 23 Nejašmić. Školska knjiga.: Uređenje seoskih teritorija i naselja. M.: Grad i urbanizacija. Zagreb. Stambeni objekti izgrađeni krajem XIX i početkom XX vijeka bili su karakteristični po tradicionalnom načinu gradnje. 23 Pri tipologiji naselja uglavnom polazimo od njihove osnovne podjele na seoska i gradska naselja.. Naime. O tome detaljnije vidjeti: Crkvenčić. Glasnik Zemaljskog muzeja. postoje i prijelazne forme naselja u kojima su sadržana svojstva seoskih i gradskih naselja. Malić. I. Ona su ishodišta i žarišta ljudskog rada i djelovanja.. kriteriji. uključivanjem aktivnog stanovništva u vanpoljoprivredne djelatnosti. a na osnovu kombiniranja kriterija broja stanovnika i udjela poljoprivrednog u ukupnom broju stanovnika. Sarajevo. način korištenja zemljišta i stepen opće razvijenosti. Ribar. 26 22 Bugarski. 1987. pravni. a njihov značaj se očituje u veličini (broju stanovnika) i izgledu. 25 Grad se može definisati kao kompaktno izgrađeno veće naselje u čijim sekundarnim i tercijarnim djelatnostima radi veći dio aktivnog stanovništva. Etnologija tešanjskog kraja.Razvoj seoskih naselja općine Tešanj kulturni i drugi faktori uticali na stvaranje specifičnih obilježja stambenih objekata u ovom području. gradska i mješovita. 1988. Definisanje sela naprimjer može se zasnivati na njegovom razlikovanju od grada pri čemu se kombiniraju historijski. str. godine u bivšoj Jugoslaviji sva naselja su klasificirana u tri osnovna tipa i to na seoska. Do značajnijih promjena u ovoj sferi dolazi krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina XX vijeka. Sveska 41/42. M. 28 25 Simonović. veličine i socijalne organizacije prostora itd. Arhitektonski fakultet. str. Postepenim ekonomskim i društvenim razvojem napuštaju se tradicionalni oblici i način gradnje stambenih objekata. Beograd. A. 1997. str. Tipologija seoskih naselja općine Tešanj Naselja su najvažniji plod ljudskog djelovanja. Stanovništvo je u ovom periodu još uvijek bilo orijentisano na poljoprivredu te je mijenjalo oblik i način života. U njima se ogleda prirodna osnova. Školska knjiga. Univerzitet u Beogradu. i 1971. 22 3. kriteriji broja stanovnika.: Osnove opće geografije. i to ne samo za vlastite potrebe nego i za potrebe stanovništva šireg prostora. društveno-ekonomskih i drugih promjena mogu se okarakterisati kao prijelazni period gradnje stambenih objekata. a posebno odlaskom određenog broja stanovnika na rad u inostranstvo. 1993. Naredne tri ili četiri decenije u kojima je došlo do značajnih političkih. Educa. Mnogo češće se definiše gradsko naselje pa se seoskim naseljima smatraju sva ona koja ne ispunjavaju određene kriterije. 24 Definisanje seoskih i gradskih naselja stvar je konvencije. a svako od ova dva tipa ima niz podtipova. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.

Novi Miljanovci. 27 Postoje različite tipologije seoskih naselja od različitih autora koji su se prilikom podjele takvih naselja koristili različitim kriterijima. Najčešće se nazivaju po patronimu. Prema tome raspored kuća i plan naselja zavisi prije svega od agrarne strukture ali i od reljefa i drugih elemenata prirodne osnove.. Đurić.: Uređenje seoskih teritorija i naselja. Cerovac. Ponekad zaseok nosi ime po nekom hidronimu. Kraševo.. Jelah. Putešić. Drinčići. Šije. M. Beograd. Miljanovci. Lepenica. Knjiga prva i druga. Arhitektonski fakultet. Novo Selo. Ribar. mediteranski. oronimu itd.: Prilog poznavanju tipologije seoskih naselja. a dijele se na zaseoke ili mahale koji su jedan od drugog udaljeni od 1-2 km. Trepče i Vukovo. str. Jablanica.: Balkansko poluostrvo i južnoslavenske zemlje. 28 Prema ovoj tipologiji naselja općine Tešanj se uglavnom svrstavaju u spontano nastala seoska naselja. Osnovna karakteristika tešanjskih naselja je to što imaju nepravilnu prostornu strukturu sa nepravilnom mrežom puteva i ulica. 1966. tursko-istočnjački i sela mješovite vrste. Rosulje. čitlučki. Lončari. Ta raznovrsnost posljedica je fizičko-geografskih. Piljužići. odnosno od načina iskorištavanja zemljišta koje ne zahvata samo poljoprivredne površine već i stambene objekte. Tešanjka. Tugavići. zatim od ekonomije. Beograd. Univerzitet u Beogradu. ponekad i prostor dužine 5-6 km. Čaglići. To znači da su postala spontano tj. Logobare. Ova naselja zahvataju veliko prostranstvo. Kuće su obično raspoređene na 27 Slika 4. Karadaglije. Zavod za izdavanje udžbenika SRS. Blaževci. Seoska naselja mogu biti raznovrsna po svome tipu. str. 150 29 Cvijić. XV. Mekiš. str.A. Čifluk. Naselje Šije u dolini rijeke Bosne (razbijeno-grupasto seosko naselje). Jelah-polje.. ušorena i spontano nastala naselja. Naselja razbijenog tipa Cvijić je klasifikovao na seoska naselja starovlaškog tipa (sa šumadijskim. 250-276 108 . Kadušić Na području općine Tešanj danas se izdvaja trideset i devet seoskih naselja. Da li je neko naselje kompaktno ili razbijeno zavisi u prvom redu od geografskog položaja. Beograd. 1968. Đ. J. Ljetinić. a to su: Bobare. Orašje Planje. 153 28 Simonović.. naselja karstnog tipa i naselja ibarskog (džematskog) tipa. Raduša. Ripna. 1993. slobodno bez bilo kakvih spoljnih uticaja. Dobropolje. Koprivci. kulturno-historijskih i ekonomskih uslova područja u kome nastaje i razvija se određeno seosko naselje. Jevadžije. Sv. 29 Prema Cvijićevoj tipologiji veći broj seoskih naselja općine Tešanj može se svrstati u naselja razbijenog tipa. odnosno prezimenu porodice koja je tu najbrojnija ili najduže živi u tom području. Kalošević. Medakovo. Mrkotić. a sela zbijenog tipa razvrstao je u pet grupa i to timočki. Zbornik radova Geografskog zavoda Prirodno-matematičkog fakulteta Beograd. V. Tako naprimjer seoska naselja možemo izdvajati prema njihovoj genezi na: planska. mačvanskim i jaseničkim varijetetom). Bukva. Prvu sistematsku tipologiju seoskih naselja na Balkanskom poluostrvu izvršio je Jovan Cvijić koji je sva seoska naselja podijelio na sela razbijenog i zbijenog tipa. Potočani.

Ljetinić. 31 Prema ovoj tipologiji seoska naselja općine Tešanj koja su smještena u dolini rijeke Usore u zapadnom dijelu općine (Potočani. Koprivci. njivama itd. Trepče. nizna. Karadaglije. Vide se pojedini šumski kompleksi koji su međusobno povezani. Na osnovu morfološko-fizionomskih karakteristika prof. str. Sela ovog tipa dvojako se razvijaju. 154 109 .. Skupinska razrijeđena naselja predstavljaju veće skupine kuća koje su nastale unutrašnjim približavanjem razbijenih zaseoka i pojedinačnih kuća. 30 Tipični predstavnici starovlaškog tipa seoskih naselja na području općine Tešanj su seoske zajednice koje su locirane u brdsko-planinskom južnom.) mogu se svrstati u razrijeđena skupinska naselja. Kalošević. Vladimir Đurić je sva seoska naselja u bivšoj Jugoslaviji svrstao u skupine usamljenih i skupinskih naselja (sa podtipovima). str.. Danas navedena seoska naselja zbog porasta stanovništva. baštama. razrijeđena. jugozapadnom i jugoistočnom dijelu općine. a podtipovi skupinskih naselja su zaseoci.. Ripna. Zbog toga se ova naselja danas mogu okarakterisati kao prijelazni tip između okupljenih i disperznih seoskih naselja. razbijeno-grupasta. Tešanjka i dr. Slika 5. infrastrukturnih sadržaja imaju tendenciju zbijanja i postepeno prelaze u džematski tip naselja. Sv. a istovremeno se vrši i izmještanje kuća na glavnu prometnu komunikaciju Doboj-Banja Luka. Zbornik radova Geografskog zavoda Prirodno-matematičkog fakulteta Beograd. Mekiš itd. Jablanica. Džemilić Planje. drumska. te razvoja saobraćaja i dr. 32 Skupinska razrijeđena seoska naselja općine Tešanj razvijaju se na taj način da se koncentracija novih kuća vrši u središtu sela ili kraj puta koji vodi kroz selo. Glavni podtipovi usamljenih naselja su farme. Vukovo. Ova seoska naselja zbog navedenih procesa narastanja i urastanja u posljednjih nekoliko godina bilježe znatno širenje te već pokazuju tendenciju prelaska u drumski tip razrijeđenih seoskih naselja. Starovlaška naselja obično imaju više grobalja i gotovo su sva osnovana na krčevinama. Šije.Razvoj seoskih naselja općine Tešanj više brda između kojih protiču potoci ili rijeke. ušorena krstasta i zvjezdasta kao i ušorena ortogonalna sela kvadratnog ili pravougaonog oblika. Beograd. 154-155 32 Ibid.: Prilog poznavanju tipologije seoskih naselja. Naselja Kalošević i Putešić u dolini rijeke Usore 30 31 Ibid. 1968. gomilasta. str. Orašje Planje. To su naselja Lepenica. ekonomije i salaši. između njih su iskrčeni proplanci sa seoskim kućama. V. Cerovac. Rosulje. XV. 250-276 Đurić.

Mekiš. Takođe. Šije. Neka od ovih naselja imaju tendenciju izmještanja kuća na glavnu saobraćajnicu koja prolazi kroz naselje. Bobare. U jugoistočnom dijelu općine mrežu naselja čine Šije. Kraševo. Oraš Planje i Džemilić Planje. koji je značajno uticao na njihov prostorni razmještaj. Tačnije. 33 33 Nejašmić. Zagreb.A. Trepče. Međutim. Kadušić Ostala naselja općine Tešanj (Novo Selo. S obzirom na broj stanovnika seoska naselja se mogu podijeliti na sitna (do 199 stanovnika). U pojedinim dijelovima općine postoji veća koncentracija stanovništva. 325 110 . Cerovac. središnju u kojoj se nalazi grad Tešanj i koja predstavlja najgušće naseljen prostor.) pripadaju razbijeno grupastim skupinskim naseljima kod kojih su kuće zbijene u zaseocima ali je rastojanje između pojedinih mahala znatno. Bukva.: Osnove opće geografije. U mreži naselja na sjeverozapadu nalaze se: Novi Miljanovci. Educa. Naselja Tešanjka i Jelah mogu se svrstati u skupinska naselja. ova naselja još uvijek nemaju potrebnu infrastrukturu da bi se proglasila gradskim naseljima. Centar naselja Jelah Putešić. Jelah-polje. Jablanica. te mrežu naselja na jugoistoku smještenu u brdsko-planinskom dijelu općine sa relativno manjom gustinom naseljenosti. Novo Selo. Medakovo. Lepenica. Vukovo. odnosno više seoskih naselja. Jablanica. prije svega reljef ovog područja. Naselja Tešanjka.. seoska naselja tešanjske općine mogu se podijeliti u različite skupine ako se kao kriterij za njihovo izdvajanje uzme prirodna osnova. Karadaglije. mala (200-499 stanovnika). Koprivci. Logobare. Tešanj. Čifluk. I. Karadaglije i Mekiš. Trepče. Ripna. Orašje i Džemilić Planje itd. srednja (500-999 stanovnika) i velika seoska naselja (1000 i više stanovnika). Medakovo. Rosulje. Piljužići. Raduša. str. Ljetinić. Slika 6. a zapravo predstavljaju prijelazne tipove naselja jer je u njima izražena velika koncentracija stanovništva na malom prostoru. 1997. Blaževci. Lončari. jugoistočni dio općine ima znatno rjeđu mrežu naselja za razliku od drugih dijelova općine. Miljanovci. a u drugim dijelovima mreža naselja je znatno rjeđa. Zbog toga seoska naselja na području općine Tešanj nisu ravnomjerno raspoređena. (Prilog 1). Čaglići. Lepenica. Mrkotić. Kalošević. Jelah i Potočani pripadaju središnjoj mreži naselja. Drinčići. Dobropolje. Jevadžije. Tugavići. S obzirom na tu činjenicu na području općine Tešanj možemo izdvojiti tri mreže naselja i to: mrežu naselja na sjeverozapadu smještenu u dolini rijeke Usore.

Lepenica. Ljetinić. Tačnije. Novo Selo. i 1877. Miljanovci. Mrkotić. Tipologija seoskih naselja općine Tešanj po veličini Sitna (do 199 st. Ripna. a sedamnaest naselja imalo je preko 1000 stanovnika. Karadaglije. Šije. Služba Općine Tešanj. Kalošević. Potočani. Oko jedanaest seoskih naselja je bilo u grupi srednje veličine. Hrvatanovići.) Džemilić Planje Jablanica Jelah Potočani Kraševo Medakovo Miljanovci Mrkotić Novi Miljanovci Novo Selo Orašje Planje Piljužići Raduša Šije Lepenica Trepče Vukovo Blaževci Ripna Lončari Drinčići Logobare Čifluk Mekiš Čaglići Putešić Koprivci Tugavići Bobare Bukva Dobropolje Cerovac Jelah-polje Jevadžije Kalošević Karadaglije Ljetinić Rosulje Tešanjka Uk. u turskim defterima iz 1570. te od 1740-1752.) Velika (> od 1000 st. godine pominju se slijedeća tešanjska naselja: Čaglići. (Prilog 2). a najbrojnije je bilo naselje Tešanjka sa 868 stanovnika.) (500-999 st. godine postojala tri seoska naselja koja pripadaju grupi sitnih seoskih naselja. Zaključak Neka seoska naselja današnje općine Tešanj pominju se još u vrijeme turske uprave. a najviše naselje Lončari sa 125 stanovnika. Bukva. te sidžilima Tešanjskog kadiluka iz 1639-1642.. Cerovac. Čifluk. možemo zaključiti da su u općini Tešanj 2004. Planje. U austrougarskim popisima možemo pronaći gotovo sva seoska 111 Naziv seoskog naselja . Na osnovu prezentiranih podataka u tabeli 1. Vukovo. a najbrojnije je bilo naselje Koprivci sa 470 stanovnika. Raduša. Tugavići. Rakovica i Rosulje. Jelah. Tešanj.) Tip seoskog naselja Mala Srednja (200-499 st. 1604. U okviru grupe malih seoskih naselja najmanji broj stanovnika imalo je naselje Čifluk u kome je bilo 249 stanovnika. Drinčići. Jablanica.Razvoj seoskih naselja općine Tešanj Tabela 1. Mekiš. 4.. Kraševo. Tako naprimjer u grupi sitnih seoskih naselja najmanje stanovnika imalo je selo Blaževci sa oko 80 stanovnika. 2004. Piljužići. 3 8 11 17 Izvor: Broj stanovnika po mjesnim zajednicama sa pripadajućim naseljenim mjestima.. Naselja koja pripadaju određenim grupama nisu jednaka po broju stanovnika. a u grupi malih seoskih naselja bilo je osam sela. Trepče. te su svrstana u grupu velikih seoskih naselja. U skupini velikih seoskih naselja po veličini se isticalo naselje Jelah sa 3 833 stanovnika dok je najmanji broj stanovnika u ovoj grupi imalo seosko naselje Miljanovci u kojem je živilo 1 042 stanovnika. Dobropolje. U grupi naselja srednje veličine najmanji broj stanovnika imalo je naselje Jevadžije sa oko 510 stanovnika.

Piljužići. Kraševo. Drugu skupinu sela čine razbijeno-grupasta skupinska naselja koja su se razvila u brdsko-planinskom južnom. In these settlements houses are grouped in small villages but distance between villages is significant. Prema popisu iz 1910. In Austro-Hungarian censuses we can find almost all rural settlements which today exist on area of this municipality.000 inhabitants. a danas u ovom području egzistira trideset i devet takvih naselja. Planje. 1604 and 1877. and today this municipality has 39 rural settlements. Ovaj tip naselja na području tešanjske općine rasprostranjen je u predjelima sa 150-300 m nadmorske visine. Međutim. Novo Selo. Mekiš. Prema popisu stanovništva 1991. Bukva. Ripna. Development of rural settlements in Tešanj`s area unscrew in the condition of complex political and economic opportunities. Toward census from 1910 on area of municipality Tešanj existed 24 rural settlements in which lived around 13. 112 . Tugavići. Karadaglije. 4. godine u općini Tešanj bilo je 49 seoskih naselja. First group are grouped settlements which originate as a consequence of compaction of less grouped villages and with house contraction. Prema podacima prvog austrougarskog popisa stanovništva Bosne i Hercegovine u općini Tešanj nalazilo se 17 seoskih naselja u kojima je živilo oko 9 000 stanovnika. Miljanovci. Lepenica. veličinu itd. Na području tešanjske općine u osnovi se mogu izdvojiti dvije skupine seoskih naselja. Rakovica i Rosulje. Toward data’s from first Austro-Hungarian census in Bosnia and Herzegovina municipality Tešanj had seventeen rural settlements in which lived around 9. size etc. jugozapadnom i jugoistočnom dijelu općine Tešanj.000 inhabitants. Raduša. In Turkish defters from 1570. Rural settlements of municipality Tešanj appeared spontaneous and developed without planning which significantly reflected on settlement’s physiognomy. Jablanica. veći broj sela općine Tešanj ima tendenciju zbijanja i postupno ova sela prelaze u zbijeni ili džematski tip naselja. Potočani. In the same time this houses are moving toward roads. Cerovac.A. godine na području tešanjske općine egzistirala su 24 seoska naselja u kojima je živilo oko 13000 stanovnika. a istovremeno se vrši izmještanje kuća uz značajne prometne komunikacije. Vukovo. On area of municipality Tešanj it is possible to single out two groups of rural settlements. Čifluk. This type of settlements on area of municipality Tešanj is placed in area from 150 to 300 metres. Dobropolje. a large number of rural settlements of municipality Tešanj has tendency of compaction and these villages slowly becoming grouped type of settlements. Ljetinić. Drinčići. U ovim naseljima kuće su zbijene u zaseocima ali je rastojanje između njih znatno. and sidžils of Tešanj`s kadiluk from 1639 to 1642 and from 1740 to 1752 these settlements are mentioned: Čaglići. south western and south eastern part of Tešanj. Second group of settlements are less populated settlements which are developed in southern. Šije. Trepče. Hrvatanovići. Prvu skupinu čine skupinska razrijeđena naselja koja čine veće skupine kuća koje su nastale unutrašnjim približavanjem razbijenih zaseoka i pojedinačnih kuća. Mrkotić. Kalošević. form. Razvoj seoskih naselja u tešanjskom području odvijao se u uvjetima složenih političkih i ekonomskih prilika. Seoska naselja općine Tešanj nastajala su spontano i razvijala se neplanski što se značajno odrazilo na njihovu fizionomiju. Kadušić naselja koja danas egzistiraju na prostoru općine. Jelah. Toward census from 1991 municipality Tešanj had 49 rural settlements. Conclusion Some rural settlements of municipality Tešanj are mentioned in the period of Turkish government. oblik. However.

15. 1987. V. Svjetlost. Zagreb. Đurić. E.. Štatistika miesta i žiteljstva Bosne i Hercegovine po popisu naroda od 1. Sarajevo. Sarajevo. Crkvenčić. godine. Beograd. Savezni zavod za statistiku.: Seoske stambene zgrade i kultura stanovanja u tešanjskom kraju. Sarajevo.). Ribar. Sarajevo. oktobra 1910. 18.: Grad i urbanizacija. 1988. Školska knjiga. XV. Sarajevo.. 4. "Štatistika miesta i pučanstva Bosne i Hercegovine. Zavod za izdavanje udžbenika SRS. A. Simonović. Bugarski.: Prilog poznavanju tipologije seoskih naselja. 8. M. 2004. 19. Arhitektonski fakultet. 1998. Zbornik radova Geografskog zavoda Prirodno-matematičkog fakulteta Beograd. 1896. Sarajevo. Tešanj. 7. Sarajevo. Beograd. Die ergebnisse der Volkszählung in Bosnien und Hercegovina von 10.: Uređenje seoskih teritorija i naselja. 13. 9. Broj stanovnika po mjesnim zajednicama sa pripadajućim naseljenim mjestima.. Glavni rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 22. 1968. Rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 10. Sarajevo. Sarajevo. Evlija Čelebi: Putopis-Odlomci o jugoslovenskim zemljama. Izdanje direkcije državne statistike u Beogradu. Etnologija tešanjskog kraja. 14. 1997. 1991. Sv. 6. Sveska 41/42. I. Januara 1921. maja 1885. A.. Đ. Sarajevo. Statistischen Depertment der Landesregierung. 16. 11.: Osnove opće geografije. aprila 1895. I. godine. Literatura i izvori 1. M. 17. Oktober 1910. Popis stanovništva u Kraljevini Srba. 1924. Beograd. 1912. 1886.: Balkansko poluostrvo i južnoslavenske zemlje. Vresk. 12. J. 10. Etnologija tešanjskog kraja. 113 . Beograd. Cvijić..Razvoj seoskih naselja općine Tešanj 5. Sarajevo 1880". Služba Općine Tešanj. Knjiga prva i druga. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. 1966. 1912. M. Malić. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Niškanović. Univerzitet u Beogradu. 1987. 2002. Educa. Hrvata i Slovenaca 31. 1966. Nejašmić.: Porijeklo i pripadnost stanovništva Bosne i Hercegovine.: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku. 1993. Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti i površina naselja. Zagreb. Imamović. Sveska 41/42. Glasnik Zemaljskog muzeja. 2. Škaljić. 3.: Porijeklo stanovništva tešanjskog kraja. 1996. Glasnik Zemaljskog muzeja. Školska knjiga.: Agrarna geografija. 5. A. (Popis 1879. Zagreb.

Kadušić 114 .A.

Razvoj seoskih naselja općine Tešanj 115 .

changes in demographical development in Peripanonic macro-region. ass. ass. . te općina koje su karakteristične po izrazito slaboj. godine je evidentan i predstavlja veliku prepreku ukupnom razvoju peripanonskog prostora. Prirodno-matematički fakultet. regionalni razvoj. Alma Kadušić. U radu su. mr. through analysis and comparison of demographical indicators (change in total population number. GODINE SOME CHARACTERISTICS OF DEMOGRAPHICAL DEVELOPMENT PERIPANONIC MACROREGION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA IN PERIOD 1991-2003. negativan demografski razvoj. Bosnia and Herzegovina. Bosna i Hercegovina. YEAR Mr. prikazane promjene koje su nastale u demografskom razvoju Peripanonske makroregije. natural population growth and density of population) of this area for 1991 and years after war. Odsjek za geografiju. her mezzo-regions and municipalities which are characteristic by expressive weak or stronger demographical development dynamics. 117 – 126 (2007-2008) Originalni naučni rad NEKE KARAKTERISTIKE DEMOGRAFSKOG RAZVOJA PERIPANONSKE MAKROREGIJE BOSNE I HERCEGOVINE U PERIODU OD 1991-2003. sc. i poslijeratne godine. In this paper. Ključne riječi: Peripanonska makroregija. sc. Navedena regija je u periodu od 1991. Fadila Kudumović vš. vš. Abstract Negative demographical development of the biggest physical region in Bosnia and Herzegovina in period after 1991 is evident and represents a big barrier for total development of Peripanonic area.. analizom i uspoređivanjem demografskih pokazatelja (kretanje ukupnog broja stanovnika. Quoted region experienced in the period from 1991 to 2003 the most expressive changes in population growth in Bosnia and Herzegovina. Univerzitet u Tuzli Abstrakt Negativan demografski razvoj najveće bosanskohercegovačke prirodnogeografske regije u vremenu nakon 1991. odnosno jačoj dinamici demografskog razvoja. negative demographical development. Key words: Peripanonic macro region. regional development. godine doživjela najizraženije promjene u pogledu ukupnog kretanja stanovništva u okviru Bosne i Hercegovine. prirodno kretanje stanovništva i razmještaj i gustinu naseljenosti stanovništva) ovog prostora za 1991. mezoregija u okviru nje.Zbornik radova PMF 4 i 5. do 2003..

pad stope nataliteta i prirodnog priraštaja. Kadušić 1. klima. Srnetica. U administrativno . str. te sve jaču demografsku polarizaciju. Usore i Spreče. a takođe su imale i različit tok demografskog razvoja u naznačenom periodu. S. odnosno koncentrisanje stanovništva u velikim urbanim centrima što ima za posljedicu pražnjenje perifernih. odnosno 42. Unsko .sanska mezoregija. Uspostavom međuentitetske linije razgraničenja. vode.9 %.1982. ekonomski slabije razvijenih općina. Teritorijalno je najveća mezoregija Peripanonske makroregije sa 8 460 km2. Konjuh i Javor.7 % teritorije Bosne i Hercegovine. Ima površinu od 7 529 km2.peripanonski dio Bosne i Hercegovine čija granica na jugu dopire do planina: Grmeč.teritorijalnom pogledu 1991. obuhvata dolinska proširenja donjih tokova Vrbasa i Bosne.donjobosanska mezoregija. do 1995. Obuhvata prostor od 21 860 km2. 1 % (13 793 km2). obuhvata Tuzlansku kotlinu.7 %. Gusta naseljenost ove regije (preko 100 st. a na prostor Federacije 36. od kojih je prostorno najveća općina Banja Luka sa 1 239 km2 površine. 1 Ima najmanju površinu u okviru Peripanonske makroregije od 5 867 km2. Separat za Republiku Bosnu i Hercegovinu. godine. JLZ. tj. dio bosanske Posavine i dijelove Podrinja.. Dejtonskim mirovnim sporazumom potpisanim 1995. 63. Vlašić. a njen udio u ukupnoj površini makroregije iznosi 38. Semberiju.4 % ukupne površine Peripanonske makroregije. Zagreb. zahvata zapadni dio makroregije i teritorijalno se podudara sa peripanonskim dijelom Bihaćke krajine i prijedorskim subregionom. 34. 118 . Čemernica. Enciklopedija Jugoslavije. A. Peripanonska makroregija je podijeljena na područja koja pripadaju Republici Srpskoj i područja koja pripadaju Federaciji Bosne i Hercegovine.donjodrinska mezoregija. a takođe i bogatstva prirodnim resursima neophodnim za razvoj privrednih djelatnosti na ovom prostoru. te njihovih pritoka Vrbanje. Kudumović. 2. Zahvata sjeverni . Regionalno-geografska i administrativno-teritorijalna podjela Peripanonske makroregije U regionalno . Na prostor Republike Srpske otpada 63. Posavsko – donjovrbasko ..geografskom pogledu na prostoru Peripanonske makroregije mogu se izdvojiti tri homogene mezoregionalne cjeline koje su specifične po prirodnogeografskim i društveno-geografskim obilježjima. Posavsko – sprečko – majevičko ./km2) je posljedica izuzetno povoljnih prirodnih uslova za naseljavanje (reljef. Rat u Bosni i Hercegovini (u periodu od 1992. godine Peripanonsku makroregiju činilo je 47 općinskih područja. Ističe se izrazito povoljnim geografskim položajem. Manjača. tlo). 1 Smlatić. Uvod Peripanonski prostor Bosne i Hercegovine je teritorijalno i demografski najveća regionalno-geografska cjelina Bosne i Hercegovine.F.9 % (8 063 km2) površine Peripanonske makroregije. odnosno njen udio u ukupnoj površini makroregije iznosi 26. godine) i snažni emigracijski procesi u poslijeratnom periodu uzrokovali su snažne promjene u stanovništvu ovog prostora koje su se očitovale kroz izrazit pad ukupnog broja stanovnika.

1998. U ratnom i poslijeratnom periodu. Karta br. pod uticajem brojnih i različitih veoma nepovoljnih faktora. do 1995.7 % državne teritorije. Dobretići (dio općine Skender Vakuf). Geografske regije Bosne i Hercegovine. a odlikuju se demografskom ispražnjenošću i ekonomskom neodrživošću. Doboj –istok (dio općine Doboj). Donji Žabar (dio općine Orašje). od ukupnog broja stanovnika makroregije u 1996.4 %. odnosno 1 104 164 stanovnika živjelo na prostoru Republike Srpske. odnosno 55. godine. Oštra Luka (dio općine Sanski Most).6 % od ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine. Karakteristike demografskog razvoja Peripanonske makroregije 3. Sapna (dio općine Zvornik) . Atlas svijeta. Milići (dio općine Vlasenica). 1: Administrativno-teritorijalna i regionalna podjela Peripanonske makroregije Izvor: Atlas svijeta.1) koje. Doboj jug (dio općine Doboj). 1998. 51. prema posljednjem popisu stanovništva živjelo je 2 432 723 stanovnika. Osmaci (dio općine Kalesija). Analizirajući procjene o ukupnom broju stanovnika po entitetskim područjima u okviru Peripanonske makroregije može se zaključiti da je. Pelagićevo (dio općine Gradačac). godine Ovakvom podjelom Peripanonska makroregija je dobila još 18 novih općina 2 (karta br. na 42.. Kretanje ukupnog broja stanovnika Na prostoru Peripanonske makroregije (21 856 km2). Ribnik (dio općine Ključ). Sejtarija.6 %. Vukosavlje (dio općine Odžak) i Kostajnica (dio općine Bosanska Dubica). Teočak (dio općine Ugljevik). odnosno 1 037 745 na prostoru Federacije BiH. Šamac-Domaljevac (dio općine Bosanski Šamac) i Čelić (dio općine Lopare). godini. ukupan broj stanovnika se smanjivao.Neke karakteristike demografskog razvoja Peripanonske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003. Sejtarija. 3. a najizraženije smanjenje se desilo za vrijeme agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu od 1992. Administrativna karta Bosne i Hercegovine. U 2 Novonastale općine Peripanonske makroregije na području Republike Srpske su: Krupa na Uni (dio općine Bosanska Krupa). a 48. Petrovo (dio općine Gračanica). uglavnom. 119 . imaju male teritorije. a na području Federacije BIH su: Usora (dio općine Tešanj).1.

2 1996 Uk.7 100 979 193 2 256 435 43. 1994. godinu na prostoru Peripanonske makroregije je živjelo ukupno 2 141 909. dok je Posavsko .7 35. živjelo više od 40 % stanovnika makroregije. Kretanje ukupnog broja stanovnika po mezoregijama Peripanonske makroregije je bilo relativno ujednačeno što se može vidjeti iz podataka sadržanih u tabeli 1 i grafikonu 1. br. Naime.4 %. odnosno 3.0 35. udio stanovništva Peripanonske makroregije u ukupnom u promatranom periodu se povećao sa 55. godina Unsko . odnosno na prostoru Posavsko – sprečko – majevičko . 2005.5 % 2003.2003. i 2003. ali je on još uvijek bio znatno manji (-176 288) u odnosu na predratni ukupni broj stanovnika. 2005. br.. Najveći broj stanovnika ove makroregije skoncentrisan je u njenom istočnom dijelu. godine.0 2003 Uk.1 100 931 681 2 183 974 42. godine.sanska i Posavsko – donjovrbaska . Razlog je intenzivna emigracija stanovništva u toku i nakon rata iz drugih područja Bosne i Hercegovine na prostor Peripanonske makroregije. U periodu od 2000 . Kantoni u brojkama. Federalni zavod za statistiku. 2) Tabela br. Vlada Republike Srpske.) sve tri mezoregije bilježile su pad u ukupnom broju stanovnika za više od 10 %. Uk. 2005. tj. stanovnika 473 943 803 299 % 21.donjodrinske mezoregije. godine u svim mezoregijama je evidentan porast broja stanovnika. Smanjenje apsolutnog broja stanovnika Peripanonske makroregije nije značajno uticalo na njen udio u ukupnom stanovništvu Bosne i Hercegovine. 2005. (Grafikon br. Banja Luka.sprečko – majevičko donjodrinska mezoregija bilježila pad od 1. VIII. Prema podacima za 1996. godini i njihov udio u ukupnom stanovništvu Peripanonske makroregije PERIPANONSKA MAKROREGIJA Unsko-sanska mezoregija Posavskodonjovrbaskadonjobosanska Posavsko-sprečkomajevičkodonjodrinska UKUPNO Površina u km2 5 867 8 460 1991.. a prema podacima za 2003. Državni zavod za statistiku.6 % 1991. u kojoj je u analiziranom periodu. godine smanjenje ukupnog broja stanovnika Peripanonske makroregije iznosilo je .6 % stanovnika makroregije živjelo je na području ovog dijela manjeg entiteta. Prema procjenama entitetskih zavoda za statistiku. Sarajevo. Banja Luka. a 2000. 1996. U 2003.1 %). 2000.1996.. A.6 7 529 21 856 1 049 437 2 432 723 43. godinu 52. godine 2 183 974 stanovnika. Naime. u periodu 1996-2003.6 2000 Uk. na 58. u periodu 1991 .donjobosanska mezoregija zabilježile su porast ukupnog broja stanovnika od 7. Demografska statistika. stanovnika 434 799 762 535 % 20.F.290 814 stanovnika. Statistički bilten Republike Srpske br.2 %. stanovnika 528 881 854 405 % 21. godine stanovništvo ovog dijela Republike Srpske bilježilo je stalan porast. a najznačajniji je bio u istočnom dijelu Peripanonske makroregije (5. Federalni Zavod za statistiku. godini zabilježen je blagi porast apsolutnog broja stanovnika makroregije. 1: Kretanje ukupnog broja stanovnika po mezoregijama u 1991.. br.. Kadušić periodu poslije 1996.3 35.3 36. 120 . -12 % u odnosu na stanje iz 1991.1 %. Kudumović. stanovnika 465 707 786 586 % 21. Republika Srpska.4 100 Izvori: Statistički godišnjak Republike Bosne i Hercegovine 1992. Sarajevo. br.1996. Republički zavod za statistiku.. Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine. Politika razvoja stanovništva Republike Srpske (Projekat). dok je u ostale dvije mezoregije živjelo manje od 60 % stanovnika. Sarajevo.1 100 944 575 2 141 909 44. u prvom periodu (1991 .

2000.. za 1. Državni zavod za statistiku.. u prvom redu.. Federalni zavod za statistiku.6 ‰.) 1200000 1000000 800000 600000 400000 200000 0 1991 1996 2000 2003 1991 1996 2000 2003 Unsko-sanska mezoregija Posavsko-donjovrbaska. godine. Sarajevo.2. Nakon 1996. godine evidentirana je viša stopa nataliteta (15. i 2003. tj. U poređenju sa komponentama prirodnog kretanja stanovništva Bosne i Hercegovine u cjelosti u 1991. godine.7 ‰. paralelno sa opadanjem stope nataliteta.) 3 4 Statistički godišnjak Republike Bosne i Hercegovine 1992. Vlada Republike Srpske. visoke stope prirodnog priraštaja. 2: Udio broja stanovnika mezoregija u ukupnom stanovništvu Peripanonske makroregije (1991.4 (Tabela br.. 1996.3 ‰) i umjerena stopa mortaliteta (7. 2.3 ‰ na 8.3 Nakon 1991. 1994.) % 50 40 30 20 10 0 Grafikon br. godine.donjobosanska Posavsko-sprečko-majevičko-donjodrinska Unsko-sanska mezoregija Posavsko-donjovrbaska.3 ‰ i prirodni priraštaj 7. 121 . 2005. Banja Luka.1 ‰ više u odnosu na stanje iz 1991. kontinuirano je rasla stopa mortaliteta da bi u 2003.) evidentiran pad prirodnog priraštaja na 3. Sarajevo. 2000. Republika Srpska. Naime. godinu. godini (natalitet 14. 1996. na prostoru ove makroregije 1991. 1: Kretanje ukupnog broja stanovnika po mezoregijama Peripanonske makroregije (1991. Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine. godine Grafikon br. Demografska statistika. Prirodno kretanje stanovništva Peripanonski prostor Bosne i Hercegovine u prijeratnom periodu se isticao izrazitom dinamikom prirodnog kretanja stanovništva što je bio rezultat. 2005.. a taj trend je nastavljen i dalje tako da je u 2003. Banja Luka. 2005. mortalitet 7. Kantoni u brojkama. VIII.2 ‰. broj umrlih bio veći za oko 4 000 u odnosu na stanje iz 1996. Politika razvoja stanovništva Republike Srpske (Projekat).donjobosanska Posavsko-sprečko-majevičko-donjodrinska 3.0 ‰). Federalni Zavod za statistiku. Sarajevo..3 ‰) Peripanonska makroregija bilježila je nadprosječne vrijednosti.Neke karakteristike demografskog razvoja Peripanonske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003. Republički zavod za statistiku. do 1996. usljed ratnih dešavanja i negativnih demografskih procesa došlo je do značajnog pada stope nataliteta. Pregled po općinama. Statistički bilten Republike Srpske br. godine kada je evidentiran porast sa 7. i 2003.. dok je uticaj unutrašnjih i vanjskih migracija na prirodno kretanje stanovništva bio zanemarljiv. Tako je u prvoj poslijeratnoj godini (1996. povećanja stope mortaliteta i kontinuiranog opadanja stope prirodnog priraštaja stanovništva Peripanonske makroregije. 2005. godini u ovom području rođeno duplo manje djece (19 380) u odnosu na 1991. godine.3 ‰) što je rezultiralo umjerenim prirodnim priraštajem (8. Smrtnost je bila najizraženija u periodu od 1991.

4: Kretanje stopa prirodnog priraštaja po mezoregijama Peripanonske makroregije (1991. Grafikon br. Kudumović... 2 i grafikonu br.2 8. 1996. A. Natalitet 36 697 24 094 23 098 19 380 ‰ 15..7 3. 3: Prirodno kretanje stanovništva Peripanonske makroregije 1991..donjodrinska mezoregija može izdvojiti kao područje sa najvećim promjenama.F. 3 možemo konstatovati da je prostor Peripanonske makroregije. 1996. godini. 2000 i 2003. ‰ 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 1991 1996 2000 2003 Unsko-sanska Posavsko-donjovrbaska -donjobosanska Posavsko-sprečko-majevičko-donjodrinska Na osnovu prikazanih podataka u tabeli br.. i 2003. Prirodni priraštaj 2003. 1996.0 3.7 ‰ (Donji Žabar) do 3. pored Posavsko – sprečko – majevičko – donjodrinske mezoregije (-0. Kadušić Tabela br. godine po mezoregionalnim područjima utvrdili smo da su se u sve tri mezoregije odvijali negativni procesi u pogledu prirodne dinamike stanovništva.9 11.1.0 8. 2: Prirodno kretanje stanovništva Peripanonske makroregije 1991. bilježila je i Unsko – sanska mezoregija sa -1.7 Izvor: Isto kao za tabelu br. nakon 1991. a 2003. godine Peripanonska makroregija Godina 1991. 3) Veličinu promjena najbolje pokazuje broj općina sa negativnim prirodnim priraštajem u istočnom dijelu Peripanonske makroregije.3 11. 122 . i 2003. 2000.6 Mortalitet 17 442 13 873 16 900 17 797 ‰ 7. 1996.7 ‰ (Sapna). pri čemu se Posavsko – sprečko – majevičko . godine čak 17 općina (od ukupno 32) imalo je negativan prirodni priraštaj. 1996..0 7.5 ‰).. Mortalitet 2000. Ovo se najvećim dijelom odnosi na novonastala općinska područja čije su se stope prirodnog priraštaja kretale od -9. i 2003. Grafikon br.. 2003. Analizom komponenata prirodnog kretanja stanovništva 1991. Negativnu stopu prirodnog priraštaja u 2003. 1996. 2000. Naime. 2000. godine. prešao sa srednje natalitetnog na nisko natalitetni tip (stopa nataliteta ispod 15 ‰). 2000. Natalitet 1996.9 Prirodni priraštaj 19 228 10 221 6 198 1 583 ‰ 8. (Tabela br.0 0. godine na području Posavsko – sprečko – majevičko – donjodrinske mezoregije evidentirano je 10 općina sa negativnim prirodnim priraštajem.3 8.1 ‰.) % 35 30 25 20 15 10 5 0 1991.

broj stanovnika 854405 762535 786586 803299 Uk.1 ‰ 7. na 98.0 ‰. 2000.9 Prirodni priraštaj 9366 4070 2885 960 ‰ 7.0 ‰ 14.3 ‰). Posavskodonjovrbaska donjobosanska 1991. 2003. 2003.donjodrinska mezoregija sa 139.6 10.9 ‰ 15.2 5.1 2. godine Tabela br.donjobosanske mezoregije od ukupno 20 općina polovina je u 2003. 3.0 st.3 -1. godini. godini skoro dostigla prijeratno stanje i iznosila je ponovo iznad 100 st.1 ‰ 7.9 2. sve tri mezoregije u 1991.4 ‰).7 ‰). Najveću gustinu naseljenosti imala je Posavsko – sprečko – majevičko .4 3. 2. što potvrđuju podaci u tabeli 4 i grafikonu 5.3 st. 2003. a najmanju Unsko-sanska sa 90.3 6. 1996. ali je u 2003. Usora (5./km2.0 7.8 3.7 13. Razmještaj stanovništva i gustina naseljenosti Gustina naseljenosti i razmještaj stanovništva Peripanonske makroregije odlikuje se određenim specifičnostima u odnosu na ostale regije Bosne i Hercegovine. pri čemu se izdvaja novonastala općina Krupa na Uni sa -17.4 9.6 ‰ 6. 123 . Peripanonska makroregija je najgušće i najravnomjernije naseljena oblast Bosne i Hercegovine sa prosječnom gustinom naseljenosti od 111.sanske mezoregije evidentirano je 7 općina (od ukupno 13) sa negativnim prirodnim priraštajem. Najveći prirodni priraštaj u 2003.2 9./km2).6 7./km2. Naime./km2 u 1996.5 Izvor: Isto kao za tabelu br.4 st.4 Mortalitet 4153 3193 3659 3735 Mortalitet 6579 5425 6653 6510 Mortalitet 6710 5255 6588 7552 ‰ 8 10.3 ‰ 9. Doboj Istok (6.3. 2000.5 ‰ u općinama Dobretići i Gradiška.9 13. odnosno naseljenost veću od bosanskohercegovačkog prosjeka (85. 1996. Posavskosprečkomajevičkodonjodrinska 1991./km2 u 1991. 1996. godini). Općina Bužim je u 2003.5 ‰. godine smanjivala se i gustina naseljenosti (sa 111.4 ‰) i Tešanj (4. 3: Prirodno kretanje stanovništva po mezoregijama Peripanonske makroregije Unsko-sanska 1991.2 -0. 2000.3 11.1 ‰) i Kalesija (6. godini su imale gustu naseljenost.2 ‰).5 2.3 u 1991.1 11.5 8. Naime.Neke karakteristike demografskog razvoja Peripanonske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003. godini zabilježila najveći prirodni priraštaj koji je iznosio 10. U isto vrijeme na području Unsko .1 st. broj stanovnika 1049437 944575 931681 979193 Natalitet 8433 5896 5058 4164 Natalitet 12188 8873 8567 6704 Natalitet 16076 9325 9473 8512 ‰ 15.3 ‰ u Banja Luci do -2.9 9./km2.4 7.5 1.9 Prirodni priraštaj 4280 2703 1399 449 Prirodni priraštaj 5582 3448 1914 239. Stanovništvo Peripanonske makroregije je dosta ravnomjerno raspoređeno po pojedinim mezoregijama. Najveći prirodni priraštaj imale su općine Doboj Jug (8.5 st. broj stanovnika 528881 434799 465707 473943 Uk. godini zabilježen je u općinama Živinice (8.6 7.7 8.4 7. godini imala negativan prirodni priraštaj koji se kretao se od -0. Smanjenjem ukupnog broja stanovnika nakon 1991. U okviru Posavsko – donjovrbasko . Uk.4 8.

8 st/km2).donjobosanska Unsko-sanska mezoregija 50 200 Promjene u gustini naseljenosti koje su se desile u ratnom i poslijeratnom periodu po mezoregijama Peripanonske makroregije su bile dosta slične (pad u periodu 1991 1996. Laktaši.6). 1996.8 95. Zvornik. Bužim.5 98. 4: Kretanje gustine naseljenosti po mezoregijamaPeripanonske makroregije 1991. Najznačajnije smanjenje gustine naseljenosti imala je Unsko . Banja Luka. a najslabija u Unsko . Živinice. st. dok su u druge dvije mezoregije te promjene bile nešto slabijeg intenziteta.. godine PERIPANONSKA MAKROREGIJA Unsko-sanska mezoregija Posavskodonjovrbaskadonjobosanska Posavsko-sprečkomajevičkodonjodrinska UKUPNO km2 1991. sa 104. 3.1 90. Ove općine imaju naseljenost preko 100 st. Banovići.8). br. Bijeljina. Srebrenik.1 139.1 103. Uk. 124 . 2000. Orašje i Odžak. Općine Peripanonske makroregije koje se ističu po izrazitoj gustini naseljenosti su Prijedor. Krupa na Uni (20.0 2000.9 2003.2 Izvori: isto kao za tabelu br. st.) 2003 2000 1996 1991 0 100 150 st. Pelagićevo (33.st. Grafikon br.1 st. Brod. a zatim kontinuiran i umjeren porast gustine naseljenosti nakon 1996.0 123. Gradačac.4 93. 434799 762535 944575 2141909 st/km2 74..donjodrinskoj mezoregiji (130. i 2003.F./km2.sanskoj (80. Nasuprot njima su općine sa vrlo slabom naseljenošću i to su uglavnom one koje su nastale diobom prijeratnih općina kao što su: Oštra Luka (16.. Doboj./km2 Posavsko-sprečko-majevičko-donjodrinska Posavsko-donjovrbaska.9) i dr. Velika Kladuša. Uk.1 125.2 na 74./km2. 5: Kretanje gustine naseljenosti po mezoregijama Peripanonske makroregije (1991. A.1 st/km2). godine. Godine 2003. Kudumović. br.sanska mezoregija u periodu od 1991. Tešanj.4 111. Tuzla. Uk. br. Kalesija. Cazin. Lukavac. 5867 8460 7529 21856 528881 854405 1049437 2432723 st/km2 90. Žepče.1 100. Gračanica. 1996. 465707 786586 931681 2183974 st/km2 79. do 1996.. Kadušić Tabela br.. 473943 803299 979193 2256435 st/km2 80. 2000 i 2003.7 99.3 1996.3). st. br. Ribnik (18. Uk. godine).0 130. najgušća naseljenost je bila u Posavsko – sprečko – majevičko .

da se ukaže na složenost problema demografskog razvoja Bosne i Hercegovine u periodu nakon 1991. radi harmonizacije ovog prostora kako na demografskom tako i na ekonomskom planu. Ovako drastično smanjenje rezultat je agresije i rata u Bosni i Hercegovini. posebno prirodnog kretanja stanovništva i migracija. Peripanonske makroregije. This drastic decrease is a result of aggression and war in Bosnia and Herzegovina. However. ublažio proces etničke homogenizacije entiteta. godine Zaključak Zadatak ovog istraživanja bio je. posebno perifernih nerazvijenih i novonastalih općina. mitigate process of ethnical homogenisation of entities. Ipak.2 % less in the comparison to pre-war condition. was exposed to the most intensive changes and destructions and the best prove for those are statistical data’s-evaluations for period after 1991. Stanovništvo. Moreover. to point at complexity of problem of demographical development of Bosnia and Herzegovina in the period after 1991 on the example of its biggest regional-geographic region. Constant reduction of natural growth and increases of death rates resulted with negative natural growth rates and the population is growing old. odnosno za 7. before all. barem djelimično.288 that are for 7. prije svega. bilo je izloženo najjačim promjenama i destrukciji o čemu najbolje govore statistički podaci-procjene za period nakon 1991. godine. Konstantno opadanje stopa nataliteta i rast stopa mortaliteta rezultirali su negativnom stopom prirodnog priraštaja i starenjem stanovništva. regional developmental agencies are mechanisms which should work on reinforcement of local government. In the period from 1991 to 2003 Peripanonic macro region lost a large number of inhabitants which is evaluated at around 173. as the most important sate segment. Ono što predstavlja problem razvoja i na čemu je potrebno intenzivno raditi je povratak izbjeglih i raseljenih na prijeratna mjesta boravka kako bi se. do 2003. Takođe. kao osnovni i najvažniji segment države. regionalne razvojne agencije su mehanizmi koji trebaju raditi na jačanju lokalne samouprave.2 % manje u odnosu na predratno stanje. godine na primjeru njene najveće regionalno-geografske cjeline. at least partially. which is Peripanonic macro region. Peripanonic macro region is the most intensive and most even populated area of Bosnia and Herzegovina with more than 100 inhabitants per square kilometre. Its population. ali i intenzivnih postratnih negativnih demografskih trendova. but also it is a result of intensive post-war negative demographical trends. The problem is and the problem on which is necessary to work intensively is returning of displaced and refugees to pre-war place of living so that we could. godine. 125 .Neke karakteristike demografskog razvoja Peripanonske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003. Peripanonska makroregija je. izgubila veliki broj stanovnika koji se procjenjuje na oko 176 288 stanovnika. Peripanonska makroregija je najgušće i najravnomjernije naseljen prostor Bosne i Hercegovine sa više od 100 st/km2. u periodu od 1991. especially peripheral undeveloped and new-created municipalities because of harmonisation of this area on demographical and economic planning. especially natural growth rates and migrations. Conclusion The aim of this research was.

. Sarajevo. S. S. 1990. Geografski pregled. I. Statistički godišnjak Republike Bosne i Hercegovine 1992. 1984.. 10. Federalni zavod za statistiku. Geografski atlas Bosne i Hercegovine. 9. Tuzla. Changes in the 1990 s and the Demographic Future of the Balkans. Some aspects of Balkan economic and demographic changes in the nineties and demographic trends in the first decades of the third millenium. 126 . 8. 2005. Sarajevo. Tuzla. Osnovna obilježja demografskog razvitka u Bosni i Hercegovini u periodu nakon drugog svjetskog rata. Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine. Sarajevo. Separat za Republiku Bosnu i Hercegovinu. 2. J. Geografija.F. Kadušić Literatura 1. Banja Luka. JLZ.. Statistički bilten Republike Srpske br. Demogeografija-Stanovništvo svijeta. Markotić. Godina III. 2005. Zagreb. Vlada Republike Srpske. Enciklopedija Jugoslavije.. 2006. 2005. Conférence internationale. 1994. Sveska 26-27. F. Kudumović.. Kulenović. A. 2005. Kulenović. Banja Luka.1982. Sarajevo. I. S. Sv.. Školska knjiga. 7. Centar za ekonomsko održivi i regionalni razvoj Tuzla. Zagreb. godine. Ibreljić. 3. 2005. M. VIII. Pregled po općinama. A. Republika Srpska. Smlatić. 5. 1998. Geodetski zavod BiH. Politika razvoja stanovništva Republike Srpske (Projekat).. Republički zavod za statistiku. Kudumović.P. Demografska statistika. 11. Br. Kantoni u brojkama. Sarajevo. Friganović. Državni zavod za statistiku. Sarajevo. 2000. 12.. Zbornik radova Prirodno-matematičkog fakulteta u Tuzli. 4. Regionalni ekonomsko-geografski i demogeografski trendovi u jugoistočnoj Evropi (sa posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu). 3. Ibreljić. 6. Federalni Zavod za statistiku. Regionalne razlike u kretanju ukupnog broja stanovnika i gustine naseljenosti Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2004.

Bosna i Hercegovina. U ovom periodu najsnažnije promjene u stanovništvu Bosne i Hercegovine pa i navedene regije desile su se u periodu rata (1992-1995. regionalni razvoj. This resulted with very low values of natural population growth rate. regional development. . Abstract In this paper are analyzed changes in demographical development in Mountainvalley macro region of Bosnia and Herzegovina which appeared in the last 10 years of 20th century and in the beginning of 21st century.) kada je značajno smanjen ukupan broj stanovnika i gustina naseljenosti. posebno u velikim urbanim centrima: Sarajevu i Zenici. 127 – 136 (2007-2008) Originalni naučni rad PROMJENE U DEMOGRAFSKOM RAZVOJU PLANINSKO-KOTLINSKE MAKROREGIJE BOSNE I HERCEGOVINE U PERIODU OD 1991-2003. Fadila Kudumović. u najvećoj mjeri. Odsjek za geografiju. unbalanced demographical development. Besides quoted. The most intensive changes in population of Bosnia and Herzegovina and quoted region happened during the period of war (1992-1995) when total inhabitants number and population density were significantly reduced. GODINE CHANGES IN DEMOGRAPHICAL DEVELOPMENT OF MOUNTAINWALLEY MACROREGION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA IN PERIOD 1991-2003. neravnomjeran demografski razvoj. in the greatest. Prirodno-matematički fakultet. vš. Univerzitet u Tuzli Abstrakt U radu su analizirane promjene u demografskom razvoju prostora bosanskohercegovačke Planinsko-kotlinske makroregije nastale u posljednjem desetljeću XX i na početku XXI vijeka. jedna od osnovnih demografskih karakteristika ovog prostora je izrazita neravnomjernost u demografskom razvoju mezoregionalnih područja. connected with unfavorable natural growth of population which is seen trough decreases of birthrate and increases of death-rate. sc. posljedica nepovoljnog prirodnog kretanja stanovništva koje se očituje kroz pad stope nataliteta i povećanje stope mortaliteta što je rezultiralo jako niskim vrijednostima prirodnog priraštaja. Key words: Mountain-valley macro region.. Bosnia and Herzegovina. especially in the bigger urban centers: Sarajevo and Zenica. one of the basic demographical characteristic of this area is expressive asymmetry in demographical development of mezzo-regional areas but strong polarization of population.Zbornik radova PMF 4 i 5. Ključne riječi: Planinsko-kotlinska makroregija. Demographical destruction of mountain-valley area is. which is the whole area of Sarajevo-zenica valley. YEAR Mr. Demografska destrukcija planinsko-kotlinskog prostora je. ass. ali i jaka polarizacija stanovništva. Pored navedenog.

Gornjobosansko . a zahvata područje gornjih tokova rijeka Vrbasa i Plive. godine. Gornjodrinska mezoregija. 2.2 % državne teritorije. Rzava i drugih manjih tokova. 82-85. u periodu 1991-2003. Paralelno sa padom ukupnog broja stanovnika opadala je i prosječna gustina naseljenosti regije pa je u 2003. ima središnji položaj u okviru makroregije.lašvanska mezoregija.geografski Planinsko . tj. godini iznosila 86. ekonomskog i socijalnog razvoja zemlje u cjelosti. u odnosu na stanje iz 1991. Mirić R.7 ‰. Tuzla. godini).5 ‰ u 2003.plivska mezoregija.6 % makroregionalnog teritorija) što je čini najmanjom mezoregijom ovog područja.2 %. 3. godini stopa prirodnog priraštaja bila je negativna i iznosila je -2. smještena je na istoku makroregije.Javor. smanjenje ukupnog broja stanovnika ove regije je iznosilo 255 098 stanovnika. Granicu prema sjeveru čine planinski vijenci Dimitor – Manjača – Čemernica – Vlašić – Konjuh .kotlinsku makroregiju čine tri mezoregionalne cjeline 1 i to: 1.. a od Bosanskohercegovačkog visokog krša razdvajaju je planinski masivi Lisina – Vitorog – Raduša – Bitovnja – Bjelašnica – Treskavica .. Smještena je između Peripanonske oblasti na sjeveru i područja Bosanskohercegovačkog visokog krša na jugu. smještena u zapadnom dijelu Planinsko – kotlinske makroregije.9 % manje stanovnika u 2003..Zelengora. 128 . Ima površinu od 2 655 km2 (20. U navedenom ukupnom smanjenju Planinsko-kotlinska makroregija je imala udio od 51. (Karta br. a obuhvata široko područje Sarajevsko – zeničke kotline smještene u dolini gornjeg toka rijeke Bosne i lašvanske kotline u dolini rijeke Lašve. Osvrt na geografsku regionalizaciju Bosne i Hercegovine. Kudumović 1. Lima. 1) 1 Nurković S. a obuhvata područje gornjeg toka rijeke Drine i njenih pritoka Sutjeske. a na području istočnog dijela makroregije (Gornjodrinska mezoregija) u 2003. U Bosni i Hercegovini je. Nalazi se na drugom mjestu po površini i po broju stanovnika (iza Peripanonske makroregije). 2. Nepovoljnost prirodnog kretanja stanovništva očituje se kroz pad stope nataliteta i povećanje stope mortaliteta što je rezultiralo niskim vrijednostima prirodnog priraštaja (0. Ćehotine. 1. Zastoj u demografskom razvoju središnjeg dijela Bosne i Hercegovine nakon 1991. Geografski radovi br.2 % površine Planinsko kotlinske makroregije). evidentiran pad ukupnog broja stanovnika za čak 523 110 osoba. Gornjovrbasko . Regionalna i administrativno-teritorijalna podjela Planinsko-kotlinske makroregije Posmatrano regionalno . Središnji planinski prostor Bosne i Hercegovine oduvijek je predstavljao važnu raskrsnicu magistralnih putnih pravaca i tranzitno područje između prostora peripanonske Bosne i jadranskog primorja. 2005. Prače.. godine uslovljen je specifičnim tokom političkog. Univerzitet u Tuzli. str. Uvod Planinsko-kotlinska makroregija zahvata središnji planinsko-kotlinski dio Bosne i Hercegovine i ima površinu od 12 882 km2 što čini 25. odnosno za 11./km2. g. Ima površinu od 4 408 km2 što čini 34.2 % u ukupnoj teritoriji makroregije. Predstavlja prostorno najveću mezoregiju sa površinom od 5 821 km2 (45.F.9 st.

a u Federaciji BiH: Foča . te su na taj način. a manji Republici Srpskoj 5 914 km2 (45. Karta 1: Regionalna i administrativno-teritorijalna podjela Planinsko-kotlinske makroregije Izvor: Atlas svijeta.Ustikolina (dio općine Foča).Ustikolina (dio općine Foča).kotlinske makroregije vezano je isključivo za dolinsko .kotlinske makroregije 3. Sejtarija. 129 . Ustiprača (dio općine Goražde). godine bila je Foča sa 1 121 km2. U 2003. tako i u demografskom i funkcionalnom smislu.Centar sa 33 km2 površine. od prijeratnih osam sarajevskih općina. Administrativna karta Bosne i Hercegovine. Pale (dio općine Pale).1. Atlas svijeta. Međuentitetskom linijom razdvajanja prostor Planinsko . godini na području Planinsko kotlinske makroregije evidentirane su 44 općine. Prostorno najveća općina ove regije 1991. Ovakva podjela je uzrokovala destrukciju prijeratnog komunalnog sistema regije koja se ogleda u uspostavi novih općinskih područja bez utemeljenja kako u teritorijalnom. odnosno formirano je sedam novih općina. godine Planinsko kotlinska makroregija bila je podijeljena na 37 općinskih područja raspoređenih na površini od 12 884 km2. 3. a u Federaciji BiH: Foča .kotlinske makroregije u Republici Srpskoj su: Jezero (dio općine Jajce). nastale još četiri nove. Karakteristike demografskog razvoja Planinsko . 2 Iz karte br. Sejtarija.1 %). 2 Novonastale općine Planinsko . 1 može se vidjeti da je najsnažnija destrukcija međuentitetskom linijom razgraničenja izvršena na području grada Sarajeva pri čemu je došlo do potpunog destruiranja urbane zone.Promjene u demografskom razvoju Planinsko-kotlinske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003. godine Prema komunalnoj strukturi Bosne i Hercegovine iz 1991.geografskom pogledu. 1998. Kretanje ukupnog broja stanovnika Koncentrisanje stanovništva na prostoru Planinsko . Ilidža (dio općine Ilidža). u prirodno . Stari Grad (dio općine Stari Grad). Geografske regije Bosne i Hercegovine. općine Pale).kotlinske makroregije je podijeljen između dva entiteta pri čemu veći dio pripada Federaciji Bosne i Hercegovine 6 970 km2 (54.kotlinske predjele koji. a najmanja je bila općina Sarajevo . Novo Sarajevo (dio općine Novo Sarajevo).9 %). 1998. Ustiprača (dio općine Goražde)..

4 Sarajevsko . M. Enciklopedija Jugoslavije. S.zeničke kotline 4 koja se po industrijskom razvoju izdvajala kako u Bosni i Hercegovini tako i u bivšoj Jugoslaviji. te drugi manji gradski centri. 6 Statistički godišnjak Republike Bosne i Hercegovine 1992.25 km.2 % državnog teritorija.XV. a sastoji se od Sarajevskog. zajedno sa lašvanskom dolinom. industrijski i urbani centri Bosne i Hercegovine kao što su Sarajevo.. Vareš i Ilijaš) kao i više grana prerađivačke industrije (metalne.8 % i 2003. Federalni zavod za statistiku.4 % ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine bilo je koncentrisano na 25. godinu ukupan broj stanovnika Planinsko .1) Bjelovitić. U društveno .. Kakanjskog i Zeničkog polja. 25. uticalo je nekoliko procesa. Geografski pregled XIV. 3 Ovdje se prije svega misli na prostor Sarajevsko . 69.. Sarajevo . koncentrisanje privrednih djelatnosti i industrijskih kapaciteta uticalo je na slijevanje stanovništva iz udaljenijih planinskih seoskih naselja prema dolinama. dužinu oko 80 km i širinu 20 . Državni zavod za statistiku. 2005. Statistički bilten Republike Srpske br. (Opširnije vidjeti u: Ćehajić.. JLZ. 209. godine došlo do neznatnog porasta od tek 0. U 1996. kroz cijeli posmatrani period. krupnim privrednim objektima i gradovima posebno. Federalni Zavod za statistiku. drvne.. godine zabilježen je značajniji porast ukupnog broja stanovnika (4. Republika Srpska. 7 Ibid 8 Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine. do 2003. Travnik. Zenica. 7 Prema procjenama za 1996.lašvanska mezoregija. Sarajevo. godine 83 %. Sarajevo. 5 Prema popisu stanovništva 1991.F. str.) u Sarajevu i drugim manjim centrima. J. Izgradnja najznačajnijih saobraćajnica u dolinama velikih bosanskohercegovačkih rijeka. 1982. što je i očekivano s obzirom na činjenicu da su na ovom prostoru smješteni značajni administrativni. str. Promjene u prostornom rasporedu stanovništva Srednjebosanske regije.8 % (-313 690). 1973. 8 Analizom podataka o učešću broja stanovnika entitetskih područja u ukupnom stanovništvu Planinsko – kotlinske makroregije može se zaključiti da je. Banja Luka. najveći broj stanovnika ove regije živio na području Federacije BiH. 3 130 . Kantoni u brojkama. Geografski pregled 26-27. godine 82.geografskom smislu na ubrzano naseljavanje ovog prostora. 2000. Navedena kotlina. Sarajevo.zenička kotlina ima površinu od 990 km2. U periodu od 2000. grafikon br. Sarajevo.. Zauzima središnji dio Bosne i Hercegovine. godine 6 na prostoru Planinsko – kotlinske makroregije živjelo je 1 374 157 stanovnika. 1. bila je središte razvoja crne metalurgije (Zenica. (Tabela br. 2005. Sarajevo. da bi u u periodu od 1996. U mezoregionalnom pogledu najveći udio u ukupnom stanovništvu Planinsko kotlinske makroregije imala je Gornjobosansko . do 2000. a najznačajniji su urbanizacija i ubrzana industrijalizacija Planinsko kotlinske makroregije..7 %). VIII.8 %. Kudumović pružaju najpogodnije uslove za naseljavanje.) 5 Smlatić. godini na području Federacije živjelo je čak 84 % stanovništva regije. odnosno 31. 1994. Zagreb.društvenogeografski pregled. Demografska statistika.kotlinske makroregije smanjio se za 22. str. tekstilne i dr. Separat za Republiku Bosnu i Hercegovinu. Republički zavod za statistiku. 2005. prehrambene. 1982/1983. u periodu nakon Drugog svjetskog rata. Visočkog.

Državni zavod za statistiku. stanovnika 117 556 820 527 130 516 1 068 599 % 11.9 100 1996 Uk. Uk. godine i njihov udio u ukupnom stanovništvu Planinsko . Na području osam sarajevskih općina u 1991. 2: Udio broja stanovnika mezoregija u ukupnom stanovništvu Planinsko-kotlinske makroregije (1991.2 % makroregionalnog prostora. stanovnika 951 80 822 669 142 618 1 060 467 % 9. 2000.kotlinske makroregije PLANINSKOKOTLINSKA MAKROREGIJA Gornjovrbaskoplivska mezoregija Gornjobosanskolašvanska mezoregija Gornjodrinska mezoregija UKUPNO Površina % 20. na prostoru Gornjobosansko . 2000 i 2003.6 45. 1996.8 12. Budući da je privredni i ekonomski razvitak makroregije poticao.kotlinske makroregije bila prisutna i u prijeratnom periodu.. U periodu nakon 1991.2 100 2003 Uk. 2005.9 %) stanovništva Planinsko .4 % stanovništva makroregije. VIII.0 77. Naime. odnosno oko 75 % ukupnog stanovništva Planinsko . sa sarajevskog i zeničkog područja i najveći broj seoskog stanovništva pod uticajem jake industrijalizacije preselio se upravo na područja navedenih općina. Republički zavod za statistiku.. 1996.) % 100 80 60 40 20 0 1991 1996 2000 2003 Gornjovrbasko-plivska mezoregija Gornjobosansko-lašvanska mezoregija Gornjodrinska mezoregija Godine 1991.2 100 1991. Politika razvoja stanovništva Republike Srpske (Projekat).6 13.. Sarajevo..8 11.lašvanskoj mezoregiji.lašvanske mezoregije živjelo je više od milion ljudi. Vlada Republike Srpske. 1: Kretanje ukupnog broja stanovnika po mezoregijama Planinsko-kotlinske makroregije (1991. Kada se ovom području doda i područje općine Zenica onda se može vidjeti da je skoro polovina (48. br. 1994..2 34.. 2005. Sarajevo. Banja Luka. To istovremeno znači da je na ovom prostoru živjelo 23. br. stanovnika 126 218 859 202 133 639 1 119 059 % 11. 1996.7 11. Gornjovrbasko plivskoj i Gornjodrinskoj. Federalni Zavod za statistiku. Statistički bilten Republike Srpske br. Republika Srpska.5 % ukupnog bosanskohercegovačkog stanovništva.. Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine..) 1500000 1000000 500000 0 1991 1996 2000 2003 Gornjovrbasko-plivska mezoregija Gornjobosansko-lašvanska mezoregija Gornjodrinska mezoregija Grafikon br. godini živilo je čak 38. uglavnom.kotlinske makroregije. odnosno 12 % stanovništva Bosne i Hercegovine. Ovi podaci upućuju na to da je jako izražena neravnomjernost u ukupnom broju stanovnika po mezoregijama Planinsko . na oko 55 % površine. Demografska statistika. br. i u poslijeratnom periodu većina stanovništva (oko 77 %) živila je u Gornjobosansko . godine Tabela br.kotlinskog prostora živilo na 2 600 km2. živjelo je tek oko 25 % stanovnika makroregije.Promjene u demografskom razvoju Planinsko-kotlinske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003. 2005.9 100 2 655 5 821 4 408 12 884 Izvori: Statistički godišnjak Republike Bosne i Hercegovine 1992. godine demografski odnosi u okviru makroregije se nisu značajno izmijenili. 2005.0 76. 1: Kretanje ukupnog broja stanovnika po mezoregijama 1991. i 2003. Grafikon br.. U ostale dvije mezoregije. Sarajevo.4 100 2000 Uk. stanovnika 184 595 1 026 541 163 021 1 374 157 % 13. odnosno na 20. Kantoni u brojkama. Banja Luka. Federalni zavod za statistiku.3 76..4 74. 2000 i 2003. 131 . br.

3: Prirodno kretanje stanovništva Planinskokotlinske makroregije ‰ (1991. Uk.7 ‰).2. 1996. nakon čega je nastupilo konstantno opadanje zbog čega je u 2003. Prirodno kretanje stanovništva Prirodno kretanje stanovništva Planinsko .kotlinske makroregije 1991. godini ova mezoregija imala najnižu stopu nataliteta (5.2 0.9 ‰ (Gornjovrbasko .3 ‰. 2003. do 2000.5 11. Natalitet Mortalitet 2000. do 2003.6 ‰ što je više u odnosu na pad u toku ratnog perioda (1. 1. 2000. Prirodni priraštaj 2003. 2000. godine povećala se za 2.kotlinskog područja Bosne i Hercegovine u 1991. 1996. (Vidjeti tabelu br. godine. Stope nataliteta po mezoregijama Planinsko .1 9. godini iznosila je 14. 1996. godine Planinsko – kotlinska makroregija Godina 1991. Prema podacima istih izvora u 2000. i 2003.7 ‰ i to u periodu od 1996. Tako je za period od tri godine (2000 .9 2.6 Prirodni priraštaj 11 379 7 260 2 367 1 065 ‰ 7.5 ‰ (Gornjodrinska mezoregija) do 17. 1996. i 2003. Grafikon br.5 Mortalitet 9 642 7 005 9 504 9 612 ‰ 7. 2000. godine u ovoj makroregiji iznosio 0. opšta stopa nataliteta na ovom prostoru u 1991.9 ‰.2003. godine. 3) 132 .9 ‰. a nakon 2000. stopa smrtnosti stanovništva od 1996.2 6. 2: Prirodno kretanje stanovništva Planinsko .F. Usljed takvog trenda. i 2003. 1996.4 ‰).6 8. Kudumović 3... godini smanjila se na 13.9 Izvori: Isto kao za tabelu br. broj stanovnika 1 374 157 1 060 467 1 068 599 1 119 059 Natalitet 20 945 14 265 11 871 10 677 ‰ 14. Podaci o stopi mortaliteta. a prema procjenama Zavoda za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske u 1996. godini karakteristično je po naglom padu nataliteta i povećanom mortalitetu što je rezultiralo sa jako niskim prirodnim priraštajem koji je 2003. U periodu od 1996.) 35 30 25 20 15 10 5 0 1991.6 6..) stopa nataliteta opala čak za 1.9 8..plivska mezoregija).. 2000. i 2003.5 ‰. godine jedino je Gornjodrinska mezoregija zabilježila blagi porast stope nataliteta od 0.kotlinske makroregije u prvoj poslijeratnoj godini kretale su se u razmaku od 6. Naime. do 2003. do 2000.9 13. ukazuju na izražen trend rasta smrtnosti stanovništva. godini nastavljene su negativne tendencije u reprodukciji stanovništva ove makroregije. godine stope smrtnosti se neznatno smanjuju. Tabela br. za period od 1991.

u 2003.7 5.3.2 5.1 6.1 ‰ (Gornjodrinska mezoregija) do 7.3 ‰ (Goražde). broj stanovnika 184595 95180 117556 126218 Uk. i 2003.2 11. godini imalo je negativan prirodni priraštaj (Rudo.6 st/km2 u 2003. godini iznosila je 106.9 ‰ 13. 4) 133 . one su se u 1996.9 st/km2.. i 147.3 st/km2 u 2003. 2000. Sokolac. 1996.plivska mezoregija).3 8.7 Mortalitet 1266 694 950 1029 Mortalitet 6974 5589 7480 7465 Mortalitet 1402 722 1074 1118 ‰ 7.1 ‰ u 2000.4 Prirodni priraštaj 1718 1007 488 379 Prirodni priraštaj 8921 6054 2017 1060 Prirodni priraštaj 740 199 -138 -354 ‰ 8. Najgušće je naseljena Gornjobosansko . 2003. godine Tabela br. Ova mezoregija je najnaseljenija regionalna cjelina Bosne i Hercegovine sa čak dvostruko većom gustinom naseljenosti od prosječne gustine naseljenosti Bosne i Hercegovine (85. Prosječna gustina naseljenosti na prostoru Planinsko .3 1.7 ‰ 8. 2000.godini). Gornjobosanskolašvanska mezoregija 1991. imala i najveći ukupan broj rođenih u poslijeratnom periodu. odnosno 75. godine umrlo ukupno 7 480 stanovnika.5 7.Ustiprača) do -1. godini gustina naseljenosti iznosila 86. godine. 1996.lašvanska mezoregija je. i 2. s obzirom na najveći broj stanovnika.5 ‰ (Goražde .9 11. Najviša zabilježena stopa smrtnosti u posmatranim godinama vezana je za Gornjobosansko . Gornjobosansko .7 Izvor: Isto kao za tabelu br.4 7.plivska mezoregija (10.6 4. a u 2000. broj stanovnika 1 026761 840622 844842 859202 Uk.4 -1. 2. godini negativan prirodni priraštaj zabilježen je u svim općinama te mezoregije i kretao se od -5.9 8. godini. 2003.3 2. 3: Prirodno kretanje stanovništva po mezoregijama Planinsko-kotlinske makroregije Gornjovrbaskoplivska mezoregija 1991.2 8. Najviše stope prirodnog priraštaja bilježila je Gornjovrbasko .0 -2..9 ‰).1 6.8 ‰ u 2003. u kojoj je 2000. 1996. broj stanovnika 163021 142618 130516 133639 Natalitet 2984 1701 1438 1388 Natalitet 15895 11643 9497 8525 Natalitet 2066 921 936 764 ‰ 16.0 17.4 1.6 8. Razmještaj stanovništva i gustina naseljenosti Kao što je prisutna velika razlika u prirodnom kretanju stanovništva po pojedinim dijelovima Planinsko – kotlinske makroregije tako je i kada se posmatra razmještaj stanovništva i gustina njegove naseljenosti na ovom prostoru.0 ‰ 15.3 ‰ (Gornjovrbasko . Uk. 2000. opadala je i gustina naseljenosti tako da je.9 12.9 10.2 ‰ 7.1 8. što je ovu regiju svrstavalo u gusto naseljene prostore. Ukupno pet općina Gornjodrinske mezoregije u 1996.6 ‰ u 1996. Sa opadanjem ukupnog broja stanovnika.kotlinske makroregije u 1991.1 8.lašvanska mezoregija sa gustinom naseljenosti od 176. (Vidjeti tabelu br. godini kretale u razmaku od 5. 4. prema procjenama. nakon 1992. Kada je riječ o stopama smrtnosti po mezoregionalnim područjima. Višegrad i Čajniče).5 st/km2 u 1991. 3) 3.2 9.4 st/km2 u 1991. godini).lašvansku mezoregiju (8. Gornjodrinska mezoregija 1991.2 ‰ 4.Promjene u demografskom razvoju Planinsko-kotlinske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003.1 2.8 ‰ 8.7 st/km2. (Vidjeti tabelu br.1 7. 2003. Han Pijesak.5 13.

/km2 u 2003.. Bugojno i dr.9 Izvor: Isto kao za tabelu br. tj.6 30.7 st. i 2003.4 82. Tako npr.2 st/km2).F. ali i drugih dijelova zemlje.kotlinske makroregije je vrlo neujednačena. a 86. br./km2.4 37.5 st/km2). sudeći prema dostupnim podacima. stanovnika 184595 1026541 163021 1374157 st/km 75. Breza. Vitez./km2 u 2003. stanovnika 95180 822669 142618 1060467 st/km 35.6 st. Uk. 4: Kretanje gustine naseljenosti po mezoregijama Planinsko-kotlinske makroregije 1991. br. 1996.6 82.). Najmanja gustina naseljenosti je zabilježena u 1996.7 1996 Uk.6 st/km2). za 58 377 prijeratnih stanovnika ove mezoregije. br. Foča-Ustikolina (13. stanovnika 126218 859202 133639 1119059 st/km 47. Najveće smanjenje ukupnog broja stanovnika u okviru ove makroregije. Goražde. i dalje opadati. br. Zaključak Demografski razvoj bosanskohercegovačke Planinsko – kotlinske makroregije.8 141. Conclusion Demographical development of Bosnia and Herzegovina’s Mountain-valley macro region in the last ten years of the last century and at the beginning of this century stagnated and had negative trend in comparison to previous period. 4 u 1991. odnosno za 255 098 stanovnika..6 %. 3. Promatranjem po općinama uočava se još veća nesrazmjera u pogledu naseljenosti.3 2000 Uk. Absolute number of inhabitants of this region of Bosnia and Herzegovina decreased for 18. Visoko. godini kada se u pojedinim područjima ove makroregije dvostruko smanjila kao na primjer u Gornjovrbasko-plivskoj mezoregiji. godine PLANINSKOKOTLINSKA MAKROREGIJA Gornjovrbaskoplivska mezoregija Gornjobosanskolašvanska mezoregija Gornjodrinska mezoregija UKUPNO Površina u km2 2655 5821 4408 12884 1991.1 176. Smanjenje ukupnog broja stanovnika najočitije se reflektovalo na gustinu naseljenosti koja je na području makroregije u 1991. vrlo slabo naseljene općine u 2003.9 st. a ogleda se u niskoj stopi prirodnog priraštaja (0.3 141.0 106.3 st/km2) i Čajniče (19. godini.6 % or 255. 6 %. godini iznosila 106. i 147.0 29. godini bile su: Trnovo (2. Gustina naseljenosti mezoregija Planinsko . Zenica.098 134 .5 147. stanovnika 117556 820527 130516 1068599 st/km 44. Trend prirodnog kretanja stanovništva je bio izrazito nepovoljan. a nasuprot njima su vrlo gusto naseljene općine: Sarajevo. Osim navedenog ovdje je prisutan i izrazit disparitet u naseljenosti po mezoregijama što potvrđuje činjenica da je Gornjobosansko – lašvanska mezoregija imala neuporedivo veću gustinu naseljenosti u odnosu na druge dvije mezoregije planinsko – kotlinskog područja (176. 2000.3 86. Dinamika kretanja gustine naseljenosti u sve tri mezoregije ogleda se u smanjenju u 1996. Apsolutni broj stanovnika ove regije Bosne i Hercegovine u analiziranom vremenu se smanjio za čak 18. i 2003. a i cijele države evidentiran je u Gornjovrbasko – plivskoj mezoregiji za čak 31. u posljednjih deset godina prošlog i na početku ovog stoljeća. godini. je stagnirao i imao negativan trend u odnosu na prethodni period.5 ‰) koja će. godini i laganom i neujednačenom rastu gustine naseljenosti u 2000.9 2003 Uk. Han Pijesak (14. Kudumović Tabela br.3 32.

Mirić R.377 pre-war inhabitants of this mezzo region. Sarajevo.XV. Tuzla.6 %. 3.. Univerzitet u Tuzli. Nurković S. Sarajevo .: Regionalizacija i regionalni razvoj – ekonomski procesi i tendencije u svijetu. JLZ. F. 4. Ibreljić.. 1. Osnovna obilježja demografskog razvitka u Bosni i Hercegovini u periodu nakon drugog svjetskog rata. Regionalni ekonomsko-geografski i demogeografski trendovi u jugoistočnoj Evropi (sa posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu). I.. Geografski pregled XIV. J.Promjene u demografskom razvoju Planinsko-kotlinske makroregije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2003. The biggest decrease in total number of inhabitants in this macro region and the whole Bosnia and Herzegovina is in Upper Vrbas-Pliva mezzo region for 31.. Sarajevo.7 inhabitants per square kilometer in 1991 to 86. which are 58. M. Conférence internationale. 10. Bjelovitić. D. 3. Sarajevo. A. 1973.5 %) which will continue to decrease. Drugo izdanje. I. Demografija. 6. Naučna knjiga. 2005. Zbornik radova Prirodno-matematičkog fakulteta u Tuzli.. S. Ibreljić.. Trend of natural population growth was highly unfavorable and it is reflecting at low natural population growth rate (0. 135 . 8. Tuzla. Markotić.4 in 1991 and 147. 11.. Geografski pregled 26-27. Changes in the 1990 s and the Demographic Future of the Balkans. Separat za Republiku Bosnu i Hercegovinu. Regionalne razlike u kretanju ukupnog broja stanovnika i gustine naseljenosti Bosne i Hercegovine u periodu od 1991-2004. Sv.. 2006. 1982/1983. Zagreb. metodi i modeli. Ibreljić. 9. Tuzla. Ekonomski fakultet Tuzla. Kulenović. godine. Demogeografija-Stanovništvo svijeta. Analiza. 1984. 1990. Godina III.. Geografski radovi br. 1980.. 5.. Tuzla. S. Enciklopedija Jugoslavije. S. Kudumović. Geografija.9 inhabitants per square kilometer in 2003. Some aspects of Balkan economic and demographic changes in the nineties and demographic trends in the first decades of the third millenium. 2005. Sveska 26-27. Smlatić.. Osvrt na geografsku regionalizaciju Bosne i Hercegovine.6 inhabitants per square kilometer in 2003) but other parts of country too. Promjene u prostornom rasporedu stanovništva Srednjebosanske regije. 1994. M. Centar za ekonomsko održivi i regionalni razvoj Tuzla. Sarajevo. Br. Reduction of total number of inhabitants reflected on population density which in the area of this macro region was 106. Literatura 1. Zagreb. Friganović. 7. Beograd. Breznik. 2. Kulenović. I. Školska knjiga. 2000.društvenogeografski pregled. godine inhabitants in analyzed period.1982. Ćehajić. Except mentioned here is present expressive disparity in population density through mezzo regions which can be conformed with fact that Upper Bosnian-Lašva’s mezzo region had incomparable bigger population density in comparision to other two regions of mountain-valley area (176. Geografski pregled..

Geodetski zavod BiH. Statistički bilten Republike Srpske br. 1994. Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine. 15. Sarajevo. Sarajevo. Vlada Republike Srpske. 13. J. 2005. Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Banja Luka. Državni zavod za statistiku. 2005. 17. Demografska statistika. Republika Srpska. Sarajevo. Republički zavod za statistiku. Banja Luka. 1998. Sarajevo. Federalni zavod za statistiku. Kantoni u brojkama. Kudumović 12. 14. 136 .F. VIII. Statistički godišnjak Republike Bosne i Hercegovine 1992. 2005. Politika razvoja stanovništva Republike Srpske (Projekat). 2005. 16. Pregled po općinama.P. Federalni Zavod za statistiku.

komponenata prirodnog i mehaničkog kretanja stanovništva. has undergone significant demographic changes since the 1960ies. Prirodno – matematički fakultet. Key words: Gračanica municipality. sc. Damir Džafić. Univerzitet u Tuzli. još od 60-ih godina prošlog stoljeća doživljavaju značajne demografske promjene. profesor geografije. stoljeća. the components of the natural and mechanical movement of the population. redovni profesor. te strukture stanovništva gračaničke općine u drugoj polovini 20. Univerzitet u Tuzli Sažetak Naša zemlja u cjelini. a samim time i gračanička općina kao njen sastavni dio. population. One su posebno izražene od početka zadnje decenije prošlog stoljeća. Ključne riječi: gračanička općina. U ovom radu se analiziraju promjene ukupnog broja stanovnika. 137 – 149 (2007-2008) Originalni naučni rad STANOVNIŠTVO OPĆINE GRAČANICA POPULATION OF THE GRAČANICA MUNICIPALITY Dr. gustine naseljenosti. Azra Zaimović. promjene Summary Our country as a whole. OŠ „Sjenjak“ Tuzla. The changes have especially been pronounced since the last decade of the last century. i početkom 21. This paper it analyzes the changes in the population. and the structure of the inhabitants of the Gračanica municipality in the second half of 20th and the beginning of 21st century. stanovništvo. Prirodno – matematički fakultet. Salih Kulenović. sc. therefore including Gračanica as its part. Mr. changes .Zbornik radova PMF 4 i 5. its density. profesor geografije.

S druge strane. Međutim. Kulenović. 1981.) 1 2 A. urbanizam i prostorno planiranje. godine živjelo 2 47 840 stanovnika. Stoga je stanovništvo vrlo promjenljiva veličina jer se pod uticajem varijacija u broju rođenih i umrlih. Baletić. 37. Informator. gradovi. W. Institut za arhitekturu. godine jest konstantno povećanje tog broja. Sarajevo. 1. Prostorni plan općine Gračanica 2001-2021. godine GODINA 1961. GRAD 7 656 9 477 12 077 12 711 17 140 OPĆINA 40 695 46 950 54 311 59 050 52 364 Izvor: Zvanični popisni podaci i podaci FZS (za 2004. korupcija itd. stalno mijenja ukupan 1 broj stanovnika. u naseljima današnje općine Gračanica je 1991. 2001. Bez obzira na to. mortaliteta. Obzirom na trenutnu društveno – političku situaciju u našoj zemlji. država u cjelini) tako i na mikro planu (sela. str. s druge strane. str. da bi već u ratnim godinama taj broj premašio 50 000. demografski razvoj se uglavnom stavlja u drugi plan što će se neminovno negativno odraziti na ukupni društveno – ekonomski razvoj. 1). Osnovno obilježje kretanja ukupnog broja stanovništva u gradu Gračanici u periodu 1961 – 2004. 133. Demografija. poskupljenja.S. a nakon toga dolazi do smanjenja broja stanovnika u Općini. kada usporedimo broj stanovnika onih naselja koja su danas u sastavu općine Gračanica prije i nakon agresije na BiH vidimo znatno drugačije stanje. 138 . 2004. Zagreb 1982. Džafić. te u migracijama stanovništva između pojedinih područja i zemalja. s jedne strane. što je u vezi sa imigriranjem velikog broja prognanika na područje općine Gračanica. o čemu ćemo kasnije nešto više reći. godine. općine). Tabela.). emigracije itd. 1971. Naime. zadatak nas geografa jeste da ukazujemo na demografske promjene koje se dešavaju u našoj zemlji kao i na njihove uzroke i posljedice i to kako na makro planu (regije. U ovom radu je učinjen jedan takav pokušaj na primjeru općine Gračanica. Kretanje ukupnog broja stanovnika Pod ukupnim kretanjem stanovništva smatraju se promjene koje nastaju u broju stanovnika jednog područja pod uticajem različitih faktora: nataliteta. ukupan broj općinskog stanovništva je bilježio porast do 1991. Zaimović Uvod Među brojnim problemima koji opterećuju tranzicijske zemlje. što stoji u vezi sa promjenama općinskih granica (tab. veoma značajno mjesto zauzimaju i demografske promjene koje se znaju višestruko negativno odraziti na sveukupan razvoj tih zemalja ukoliko se blagovremeno ne reaguje i ne iznađu adekvatna rješenja. Kretanje ukupnog broja stanovnika grada i općine Gračanica u periodu 1961-2004. imigracije. 1991. A. Stanovništvo i ekonomski razvitak. D. opterećenoj brojnim problemima (nezaposlenost.

Školska knjiga. godine (u st/km2) 300 250 200 150 105. Makedonija (81 st/km2) itd. Zagreb 1990. a zatim slijede: Srbija (110 st/km2). str.6 243. Opća gustoća naseljenosti općine Gračanica u periodu 1961-2004. Neum 2004. 8. Seminar geografa. 3 4 M.6 Izvor: Izračunavanja na osnovu podataka iz tabele 1 Ako prihvatimo podjelu prostora prema gustoći naseljenosti na: rijetko naseljene (do 10 st/km2). Drešković. (R. Usporedimo li gustoću naseljenosti gračaničke općine sa zemljama koje se nalaze u regiji Jugoistočne Evrope uočit ćemo da je ona u gračaničkoj općini znatno veća. Grafikon 1. kako od prosjeka Regije tako i od svake zemlje pojedinačno. str.3 140.3 152. Opća gustoća naseljenosti Uporedo sa povećanjem ukupnog broja stanovnika povećavala se i opća ili aritmetička gustoća naseljenosti u općini Gračanica (graf. 4 Prirodno kretanje stanovništva općine Gračanica Kretanje ukupnog broja stanovništva bilo kojeg područja u određenom periodu nemože nam pokazati sve karakteristike populacije.7 st/km. Prosječna gustoća naseljenosti u Jugoistočnoj Evropi iznosi 86. Mirić. a stanovništvo općine Gračanica za 11 669 stanovnika ili 29 %. gusto naseljene (51-100 st/km2) i prenaseljene (više od 100 st/km2) 3 . Demografija. Rumunija (91 st/km2). Jugoistočna Evropa. godine uvećalo za 9 484 stanovnika ili 124 %.2 Najveću gustoću naseljenosti ima Albanija (123 st/km2). Grčka (81 st/km2). 22-24. N.2 100 50 0 1961 1971 1981 1991 2004 121. Stanovništvo svijeta.) 139 . Stoga je neophodno analizirati komponente prirodnog i mehaničkog kretanja stanovništva. 1). Friganović. srednje naseljene (10-50 st/km2). onda možemo konstatovati da je općina Gračanica još početkom posmatranog perioda ušla u red prenaseljenih područja.Stanovništvo općine Gračanica Prema podacima iz tabele 1 vidimo da se stanovništvo grada Gračanice u periodu 1961-2004.

cit. mortaliteta i prirodnog priraštaja na području gračaničke općine u periodu 1961 – 2004. a njihova je rezultanta u pravilu prirodni prirast 5 (višak rođenih nad brojem umrlih). godine one su prešle u srednje. 76. Natek. 138. D. 97. A. godine konstantno opadala (grafikon 2). godine opadale.2 ‰). Nivo mortaliteta u jednoj zemlji izraz je komplesnog djelovanja bioloških. 9 Stope mortaliteta gračaničke općine su u periodu 1961-1981.5 5.” Natalitet je najvažniji faktor porasta stanovništva.5 6.) Stope nataliteta u svijetu se kreću od oko 10 do oko 50 ‰ godišnje.2 35 30 26.4 23 18.2 16. Kulenović. a nakon toga u niske stope.7 25 20 15 10 5 0 1961 1971 1981 1991 2004 9. Kretanje stopa nataliteta. str.1 9. Op.9 ‰). Hrvatske (9. Op.9 9. str.5 6. tako da je nivo mortaliteta uopće. a posebno mortaliteta dojenčadi značajan pokazatelj postojećeg životnog standarda. XXIII. godine 40 36. 9 A.4 3.. Položaj i stanovništvo gornjeg Podrinja. a do 1991. 8 Mortalitet je negativna komponenta prirodnog i ukupnog kretanja stanovništva koja djeluje na smanjenje ukupnog broja stanovnika.5 13. 158. Op...5 16. K. Sarajevo 1979. Grafikon 2. srednji (16-25 ‰) i visoki (više od 25 ‰ godišnje). Papić.S.4 natalitet mortalitet prirodni priraštaj Izvor: Zvanični popisni podaci i podaci FZS (za 2004. a u vezi s tim izdvajaju se tri tipa nataliteta: niski (do 15 ‰). Džafić. Geografski pregled. Baletić. Mladinska knjiga. 5 6 A. str. 7 M. 8 K. a iskustvo u mnogim zemljama 6 svijeta pokazuje da sa društveno-ekonomskim razvojem dolazi do njegovog opadanja. W. Bugarske (8. ekonomskih i socijalnih faktora. M. Baletić. Gračanička općina naprimjer ima veće stope nataliteta od Slovenije (8.4 ‰) itd. a niže nego što su u Albaniji (17. odnosno stopa nataliteta na području gračaničke općine je u periodu 19612004. cit. W. godine općina Gračanica imala visoke stope nataliteta. 7 Obzirom na ovu podjelu. Broj rođenih. Zaimović “Osnovne komponente prirodnog kretanja stanovništva su natalitet (rodnost) i mortalitet (smrtnost) stanovništva.3 ‰). Natek. 140 . Države sveta. a prema podacima iz grafikona 2.6 6. cit. a nakon toga one su se povećavale (grafikon 2). Beograd 2005.8 ‰). str. Friganović. uočavamo da je do 1971. Makedoniji (11.

Struktura stanovništva Tuzle i njena izmjena pod uticajem novijeg privrednog razvoja. cit. Danska (4 ‰). Austrija (4.3 ‰ itd. 13 Stope smrtnosti dojenčadi u gračaničkoj općini su u periodu 1961-2004. Grafikon 3. K. stopa mortaliteta početkom ovog stoljeća u Bugarskoj je iznosila 14. 10 Na osnovu podataka iz grafikona 2 možemo konstatovati da su stope mortaliteta u gračaničkoj općini tokom posmatranog perioda bile uz donju granicu svjetskih okvira.. Beograd 1980. Friganović. 11 Smrtnost dojenčadi je sve do kraja 19.5 9. 14 10 11 M. Kretanje stopa smrtnosti dojenčadi u općini Gračanica u periodu 1961 . Beograd 2005. na osnovu podataka iz grafikona 3.7 ‰. Rumuniji 12 ‰. godine 120 100 80 59 60 40 22. 81. Natek. Sloveniji i Grčkoj 9. 83.8 20 0 1961 1971 1981 1991 2004 17. stoljeća u svim zemljama svijeta predstavljala nedaću težu od ma koje epidemije zaraznih bolesti koje su satirale čovječanstvo.3 Izvor: Zvanični popisni podaci i podaci FZS (za 2004. cit. odnosno da su bile niske. a takve su npr.Stanovništvo općine Gračanica Prosječne godišnje stope mortaliteta u svijetu kreću se od 7 ‰ do 30 ‰. str. str. godine konstantno opadale (graf. 141 . Francuska (4. 13 M.9 95. 12 Stoga je stopa smrtnosti dojenčadi “prilično pouzdan odraz socijalnoekonomskih i higijensko-medicinskih uvjeta opstojanja stanovništva”. Belgija (4. stoljeća ušla unutar evropskih okvira kada je u pitanju smrtnost dojenčadi. M. u velikom broju razvijenih evropskih zemalja smrtnost dojenčadi se kreće uz donju granicu ovih okvira. Države sveta. Primjera radi. str. 12 S. Natek. možemo konstatovati. Beograd 2005.2 ‰).4 ‰.8 ‰) itd.1 ‰). Države sveta.2004. Mladinska knjiga. da je općina Gračanica početkom 21.. ratova. Međutim. 3). 26. Kulenović. M. 14 K. Op. Natek. Mladinska knjiga. Hrvatskoj 9. Friganović. Op. Zabilježene su i stope mortaliteta veće od 30 ‰ što je posljedica prirodnih katastrofa. magistarski rad. epidemija bolesti i sl. Natek.) Obzirom da se stope smrtnosti dojenčadi u razvijenim zemljama Evrope kreću od 4 do 10 ‰.

Položaj i stanovništvo gornjeg Podrinja. tj. Pokazatelji o prirodnom kretanju stanovništva. Pad stopa prirodnog priraštaja mogao bi uskoro dovesti do prirodnog pada stanovništva u općini Gračanica. visoki (15-20 ‰). Papić. 17 V. 2). krećući se u rasponu od 26.7 ‰ do 3. cit. D.S. 18 M. 15 K. 186. Geografski pregled. 87. međusobno ih usporediti i utvrditi koji ima veći uticaj na promjene broja stanovnika. godine konstantno opadale. str. strukturi kućanstava i obitelji u Hrvatskoj. dok je migraciona komponenta imala negativan uticaj. com. A. nego u mnogo čemu ovisi i o mehaničkom kretanju ili migracijama. Rumunija. da bi početkom 21. godine te stope su visoke. str. cit. 87. 136. On je vrlo važan pokazatelj koji služi kao osnova u cilju rješavanja važnih društveno-ekonomskih problema. Ukrajina i dr. str. 142 . Grčka. Njemačka. Džafić. Bugarska. možemo konstatovati da je općina Gračanica 1961. str. bilo migracije. 19 Međutim. 1971. umjereni (5-14 ‰) i niski (manje od 5 ‰ godišnje) 16 . 20 Ibid. dominantan uticaj na ukupno kretanje stanovništva može imati mehaničko kretanje stanovništva. www. Italija. Sarajevo 1979.. Baletić. 2. Op. Op. W. što je slučaj sa čak 17 evropskih zemalja među kojima su: Hrvatska. posebno onih vezanih za planiranje. što su očigledni pokazatelji demografske tranzicije. XXIII. str. Friganović. godine prirodni priraštaj imao dominantan uticaj na porast broja stanovnika gračaničke općine.. 99. Puljiz. Kulenović. kao njegove sastavne dijelove. Op. ipak u pojedinim manjim područjima unutar državnih granica jedne zemlje. Stoga je u demografskoj literaturi uobičajeno raščlaniti ukupan porast stanovništva na prirodni prirast i migracioni saldo. Slovenija. 15 Stope prirodnog priraštaja na prostoru gračaničke općine su u periodu 1961-1991. do kraja stoljeća su umjerene. 16 M.. 19 A. Zaimović Prirodni priraštaj je rezultat nataliteta i mortaliteta.2 ‰ (grafikon 2). str. stoljeća one postale niske. Mađarska. usporavala porast broja stanovnika (tab. 18 Iako je osnovna determinanta ukupnog kretanja stanovništva u većini zemalja svijeta prirodno kretanje stanovništva. Prihvatajući podjelu prirodnog priraštaja na četiri tipa i to: vrlo visoki (više od 20 ‰). 17 Mehaničko kretanje stanovništva Kretanje broja stanovnika nije posljedica samo prirodnog kretanja. promjene koje nastaju u ukupnom kretanju stanovništva mogu uslijediti pod pretežnim uticajem bilo prirodnog kretanja. 20 Tako je u periodu 1961 – 1991. cit. revija-socijalna politika. Friganović. godine imala vrlo visoke stope prirodnog priraštaja.. a nakon toga.

godine PERIOD UKUPAN PORAST PRIRODNI PRIRAST SALDO MIGRACIJE 1961-1971. izuzev perioda 1971-1981. tako i iz cijele BiH. Vlasenica (295). Sebiočina. Narodni život i običaji prognanika u Doborovcima. 21 Migraciona komponenta imala je presudan značaj u promjeni ukupnog broja stanovnika općine Gračanica. Potočari. a zbog nerazvijenosti gračaničke privrede u tom periodu. Kulenović. Obzirom na kriterij voljnosti. godine. Cerska. Džafić. Pobrđe. dok oko 2 % od ukupnog broja otpada na prognaničku populaciju iz ostalih dijelova BiH. 171. godine. Pribidoli. 24 Broj prognanika tokom agresije bio je znatno veći. Hrnčići. Rađenovići.) 143 . Tuzla 2002. Buljevići i Džambići). 25 21 S.. 22 Ovaj tip migracija novijeg je postanka. Liješće.. Nurići. str. Bratunac (360). str. Tuzla 1994. krajem 1999. Ukupan porast. Osmače.. Gračanica i okolina. prirodni prirast i saldo migracije stanovništva općine Gračanica u periodu 1961-1991. a osim njih u Doborovcima su se naselili i prognanici sa područja Vlasenice (sela: Skugrići. 7 361 7 249 112 1981-1991. Kamenica. (O bližem porijeklu prognanika u Doborovcima vidi: D.Stanovništvo općine Gračanica Tabela 2. Zvornika (sela: Glodi. Kostrijevo i Drinjača). 142. 4 739 7 072 -2 333 1961-1991. bila emigracijsko područje. Dobrak. Bijeljina (82) itd. u kome je 1995. godine na prostor gračaničke općine je imigrirao veliki broj stanovnika kako iz susjednih općina. godine 612 stanovnika. do 1995. a oko 50 % od ukupnog broja prognanih naselilo se u gradu Gračanici. Glogova i Konjević). sve do danas. cit. 23 M. te migracije bile su prisilne. str. Šljivice. Bratunca (sela: Urkovići. godine na prostoru općine Gračanica živjelo je 7291 prognano lice. W. a zatim slijede podrinjske općine: Srebrenica (516). o čemu svjedoči primjer prognaničkog naselja u selu Doborovcima. Naime. cit. 18 355 24 686 -6 601 Izvor: Zvanični popisni podaci Na osnovu podataka prezentiranih u tabeli 2 možemo zaključiti da je općina Gračanica u analiziranom periodu. od 1992. 24 Statistika općine Gračanica 25 Najviše prognanih porodica je sa područja općine Srebrenica i to iz sela: Trubari. Op. G. godine. godini. a posebno iz bosanskog Podrinja. 3. str.” 23 Prema podacima općinskih službi. prije svega tokom agresije na RBiH. Baletić. 22 O tipovima migracija vidi šire A. Op. Osatice. Najveći broj prognanika u općinu Gračanica imigrirao je iz susjednog Doboja (3166). seminarski rad. antropogeografske i etnološke odlike. Prognanici su se nastanjivali gotovo u svim mjesnim zajednicama gračaničke općine. 196-197. kada se otvaraju novi i proširuju postojeći industrijski pogoni. a i nakon toga. Karačići. a 1999. godine živjelo oko 1000 stanovnika. sličnih zajednica i čak naroda zbog geopolitičkih promjena. Najveći broj emigranata zabilježen je u periodu 1961-1971. što je jedan od uzroka naglog porasta gradskog stanovništva. Sase i dr. dok je pozitivan migracioni saldo zabilježen u periodu 1971-1981. Sulice. Taj broj se smanjio na 289 stanovnika u 2002. tj. Zvornik (201). stoljeća s ciljem “premještanja čitavih etničkih manjina. 6 255 10 365 -4 380 1971-1981. a javlja se s jačanjem nacionalizma od početka 19. Neđeljišta. Friganović. Muzej istočne Bosne.

rata. jer sredina u kojoj preovladavaju muški ima drugačiji okvir nego sredina u kojoj preovladavaju žene. dakle. fertilitet i u krajnjoj liniji na prirodni priraštaj. Područja najveće imigracije u gračaničku općinu u periodu 1992-1995. 144 . kulturnih i drugih faktora. Friganović.” 26 Spolna struktura je u znatnoj mjeri određena karakteristika fiziološkog okvira demografske mase. 27 26 27 K. str.. cit. str. A. M. socijalnih. godine Struktura stanovništva Struktura stanovništva se formira pod uticajem bioloških. Op. Zaimović Sl. Neravnoteža spolne strukture uglavnom je posljedica nenormalnih društvenih zbivanja. 108. Između strukture stanovništva i njegovog ukupnog kretanja postoji. Neujednačenost spolne strukture nepovoljno utiče na nupcijalitet.. 104. iseljavanja muškaraca iz ekonomski pasivnih krajeva i njihovo useljavanje u ekonomski aktivne krajeve i dr. Kulenović. Papić. Džafić. Zbog toga “struktura stanovništva predstavlja važnu i složenu problematiku čije proučavanje omogućuje da se uoče karakteristike i izvuku zaključci o sadašnjem stanju i potencijalnim mogućnostima stanovništva u ekonomskom razvoju. cit. Op. D.S. uzročno-posljedična veza. a promjene u strukturi stanovništva odraz su promjena tih faktora. a time i na natalitet. 2.

9 50. Baletić.4 9 798 18. ali istovremeno i ona sama određuje natalitet. mortalitet i stopu rasta stanovništva.3 40 180 67. Starosna struktura stanovništva općine Gračanica u periodu 1971-2004.6 %) i na početku posmatranog perioda (51. 2004.9 15 499 28.. 145 .9 50. cit. i A.1 4 515 Izvor: Zvanični popisni podaci i podaci FZS (za 2004. 53 52 51 50 49 48 47 46 45 44 1971 1981 1991 muško žensko 2000 48.5 65 i više 1 950 4.6 Izvor: Zvanični popisni podaci i općinska služba za statistiku Prezentirani podaci u grafikonu 4 nam pokazuju da je u periodu 1971-1991. 111. Op. str.6 14 439 24. godine.3 51. Baletić.9 7.9 %). a što je u uskoj vezi sa biološkim i društvenim faktorima.Stanovništvo općine Gračanica Grafikon 4. Tabela 3. str. veće učešće u ukupnom stanovništvu imalo žensko stanovništvo. Vidi o tome: M. 28 29 A. Op. Učešće ženskog u ukupnom stanovništvu bilo je najveće krajem (52. Spolna struktura stanovništva općine Gračanica u periodu 1971 . 28 Dobnom strukturom uočava se mladost. str.2000. Istovremeno je došlo do smanjenja procentualnog učešća mladog stanovništva u ukupnom. Starosna 1971.1 47. cit. W. Starosna (dobna) struktura stanovništva izraz je zajedničkog dugoročnog djelovanja svih onih faktora koji određuju ukupno kretanje stanovništva. Iz grafikona vidimo i to da je spolna struktura ujednačena tek 1991. W.) Podaci iz tabele 3 nam pokazuju da je gračanička općina tokom cijelog perioda imala najveće učešće zrelog stanovništva. kao i učešće starog stanovništva konstantno je raslo.. 232. 231. Op.7 15 – 64 27 553 58.1 52. skupina broj % broj % broj % broj % 0 – 14 17 251 36.7 38 116 4 450 72. 1981 1991. Procentualno učešće zrelog. zrelost ili starost određene demografske mase.8 8. godine. 29 Mi ćemo se ovom prilikom služiti podjelom stanovništva prema radnim kontingentima (0-14 godina. Friganović.9 35 952 66.7 49. 15-64 godina i 65 i više godina)..4 49. cit.2 2 776 5. Postoje različiti načini povlačenja granica između tih skupina.

cit.. kojih je mnogo. Radna snaga općine Gračanica 1991. 280.7 %). 2001. Kulenović. W.4 %). Beograd. 32 30 31 K. godini uporedimo sa podacima iz 1996. kojih je tri ili četiri. godine uočavamo neznatne razlike. odnosno radne snage.4). str. cit.2 % ukupne radne snage. 2004. 13. Države sveta. neposredno nakon zaustavljanja rata kada je broj nezaposlenih iznosio 7200 lica. Natek. str. stanje je znatno drugačije ako usporedimo brojeve zaposlenih i nezaposlenih (tab. Tabela 4. Natek. Ukupan broj nezaposlenih osoba od 8484 predstavlja jedan od većih problema gračaničke općine. Nacrt./1991. Taj broj čini 52. Op. Op. godine i u periodu 2001-2004. Albanija (28.1 %). godini broj zaposlenih u općini Gračanica manji za 3605 lica u odnosu na stanje iz 1991. M. i 2004. Radna snaga Razlika (zaposleni + 1991. D. godine evidentno postepeno povećanje broja zaposlenih. 30 Polaznu osnovu za proučavanje ekonomske strukture ukupnog stanovništva čini ekonomska struktura aktivnog stanovništva. Zaimović Ukoliko usporedimo učešće mladog u ukupnom stanovništvu gračaničke općine sa zemljama u okruženju vidimo da gračanička općina ima veći procenat mladog stanovništva od Grčke (15. kao što su: Makedonija (22. nezaposleni) Radna snaga 16 185 14 624 15 475 15 863 16 226 + 41 Broj 11 363 6 367 6 834 7 399 7 758 . A. te da je istovremeno broj nezaposlenih veći za 3646 lica. 2004. u 2004. ili po glavnim sektorima djelatnosti. dok neke zemlje. Prezentirani podaci u tabeli 4 nam pokazuju da je. Hrvatske (16. A. 122.S. imaju veće učešće mladog u ukupnom stanovništvu od gračaničke općine.3 605 zaposlenih Broj 4 822 8 257 8 641 8 464 8 468 + 3646 nezaposlenih Izvor: Strategija ekonomskog razvoja općine Gračanica 2005-2010. 2002. godine. 2005. zavisno od kriterija koji je primijenjen. Rumunije (18. godine tj. jer je radna snaga „osnovni subjektivni činilac i pokretač procesa proizvodnje. 2003. osnovna dinamička komponenta razvitka proizvodnih snaga društva“ 31 Upoređujući ukupnu radnu snagu na području gračaničke općine danas sa stanjem iz 1991. Bugarske (15 %). Gračanica.9 %). i pored približno istog broja radne snage 1991. str.2 %) i dr. 32 M. 146 . Međutim. godine. Iako je od 1996. Baletić. Slovenije (16.. možemo uočiti da je intenzitet porasta tog broja nedovoljan zbog toga što je iz godine u godinu daleko veći priliv onih koji traže posao u odnosu na otvaranje novih radnih mjesta. Ovaj problem je još veći ukoliko podatke o broju nezaposlenih u 2004..1 %) i dr. Mladinska knjiga. Džafić. Osnovna dioba aktivnog stanovništva obavlja se po granama djelatnosti. novembar 2005. Friganović.

22 Ostalo 3. Jugosloveni i mnogi drugi (tab.5 30. str. (tab. godini) na 72. trgovina na malo itd.5 2.2 3.6 28. Procentualno učešće Srba u ukupnom stanovništvu je u navedenom periodu smanjeno sa 30.3 24. 1961. Tabela 6.6 2. knj. 147 . poljoprivreda.2 %).83 Trgovina motornim vozilima 1.8 1. 6). 5) Tabela 5.1 % činili su Bošnjaci.44 Poljoprivreda 7. godini. a pored njih tu su živjeli i Srbi.135 199 184 297 46 950 70. tako i u procentualnom učešću u ukupnom stanovništvu (sa 0.0 0.6 % (1961. godine) na 23 % (1991. 24.3 100 42 599 13 588 132 1530 1201 59 050 72.1 100 Izvor: Zvanični popisni podaci Podaci iz tabele 6 pokazuju da su većinu stanovništva općine Gračanica u navedenom periodu činili Muslimani (Bošnjaci) i Srbi na koje je zajedno 1991. 33 U periodu 1961-1991.Stanovništvo općine Gračanica Posmatrajući učešće privrednih djelatnosti u ukupnom broju zaposlenih na općini Gračanica. 33 Vidi šire: S.08 Saobraćaj 5. Kulenović. NARODNOST Broj % Broj % Broj % Broj % MUSLIMANI SRBI HRVATI JUGOSLOVENI OSTALI UKUPNO 27 072 12 470 200 837 116 40 695 66. multinacionalno i multikulturalno područje.5 % (u 1961.4 0.3 100 33 135 13. Od ukupnog broja stanovnika 1991. Tuzla 1995. Učešće privrednih djelatnosti u ukupnom broju zaposlenih u općini Gračanica 2004.4 0. godine (u %) Privredna djelatnost Učešće u broju zaposlenih Prerađivačka industrija 61. godine otpadalo 95. Muzej istočne Bosne.0 0. godine).2 2. do 1991.46 Izvor: Strategija ekonomskog razvoja općine Gračanica. Prerađivačku industriju slijede: građevinarstvo. 2. 1981.4 0. uočavamo da najveće učešće otpada na prerađivačku industriju. Nacionalni sastav stanovništva gračaničke općine pukazuje da je ona multietničko.5 na 0.10 Građevinarstvo 9. Etnologija sjeveroistočne Bosne. godine. Broj hrvatskog stanovništva u navedenom periodu je smanjen kako u apsolutnom iznosu (sa 200 na 132 stanovnika). Ibid. Etničke prilike u prošlosti Gračanice i okoline. a njihovo procentualno učešće poraslo je sa 66.1 0. 1991. Nacionalni sastav stanovništva općine Gračanica u periodu 1961-1991.. 1533. str. Hrvati.1 % u 1991. godine većinsko stanovništvo činili su Bošnjaci (Muslimani).1 23. U svim popisima od 1961.6 0.6 100 38 189 13 226 135 2 047 714 54 311 70. 1971. 72.60 Trgovina na malo 6. rasprave-studije-članci.27 Trgovina na veliko i posredništvo 5.1 % (56 187 stanovnika) od ukupnog broja stanovnika.

Džafić.1 %. godine znatno promijenilo procentualno učešće konstitutivnih naroda BiH u ukupnom stanovništvu općine Gračanica (grafikon 5). godine njihov broj dostigao je 2047. D.8 % ukupnog stanovništva. godinu Prema podacima prezentiranim u grafikonu 5 vidimo da je od 1991. godine. Jugoslovena (sa 2.6 %). kojom prilikom su naselja sa većinskim stanovništvom srpske nacionalnosti pripala entitetu Republika Srpska. Razloge ovih promjena možemo objasniti sljedećim činjenicama:  promjena općinskih granica Dejtonskim sporazumom.1 % na 2 %) u ukupnom stanovništvu općine Gračanica. 148 . Kulenović. A. godine. do 2005. a Hrvata sa 0. Nacionalni sastav stanovništva gračaničke općine 2005.S. godine taj broj se smanjio na 1530 (2.3 Hrvati 2 Ostali Izvor: Lična karta općine Gračanica za 2005. 1981. s tim što se nakon 1991.  emigriranje manjeg broja stanovnika srpske nacionalnosti iz naselja sa većinskim bošnjačkim stanovništvom. odnosno 3. Grafikon 5. Zaimović godine u općini Gračanica bio je veliki broj onih koji su se izjašnjavali kao Jugosloveni.  izjašnjavanje Bošnjaka nacionalnom kategorijom „Jugosloveni“ po popisu 1991. a 1991. godine (u %) 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0 97.6 % ukupnog stanovništva). Istovremeno je došlo do procentualnog smanjenja udjela Srba (sa 23 % na 0.6 Bošnjaci Srbi 0.3 %. Multinacionalnost gračaničke općine zadržana je i do danas. procentualno učešće Bošnjaka u ukupnom stanovništvu općine Gračanica poraslo sa 72.  imigriranje prognanika bošnjačke nacionalnosti na prostor gračaničke općine tokom agresije na RBiH.6 % na 0 %) i ostalih (sa 2.2 % na 0.1 0.1 % na 97.

doveli su do: promjene općinskih granica. Tuzlanski kanton u brojkama.. Položaj i stanovništvo gornjeg Podrinja. Seminar geografa. seminarski rad. Džafić D. Baletić A. XXIII.. te sve manji broj mladog stanovništva.. Stanovništvo svijeta. Pokazatelji o prirodnom kretanju stanovništva. Federalni zavod za statistiku. www. Demografija. Etničke prilike u prošlosti Gračanice i okoline. Etnologija sjeveroistočne Bosne. Prostorni plan općine Gračanica 2001-2021. Natek K.. 2. 5. 11. koja je rezultat naglog smanjenja stope nataliteta i umjerenog smanjenja stope mortaliteta s jedne strane. 7. Kulenović S. Institut za arhitekturu. Informator. Sarajevo 2004. Tuzla 1994. Friganović M. Drešković N. Struktura stanovništva Tuzle i njena izmjena pod uticajem novijeg privrednog razvoja. Zagreb 1982. Izvori i literatura: 1.. 2.. 3.. 8. 9. smanjenja ukupnog broja stanovnika. izmjene spolne strukture. Zagreb 1990. Tuzla 2002.. odnosno smanjenja broja muškog u ukupnom stanovništvu. Ovaj proces se u prvom redu manifestuje kroz permanentno smanjenje stope prirodnog priraštaja. Nacrt. Mirić R. Neum 2004. Mladinska knjiga. knj. Sarajevo 1979. Muzej istočne Bosne. povećanja opće gustoće naseljenosti. rasprave-studije-članci. Kulenović S.. strukturi kućanstava i obitelji u Hrvatskoj. revija-socijalna politika. a smanjenja broja stanovnika srpske nacionalnosti itd. magistarski rad. porasta broja nezaposlenih. antropogeografske i etnološke odlike. Narodni život i običaji prognanika u Doborovcima. Muzej istočne Bosne. urbanizam i prostorno planiranje.. 6. Sarajevo 2000. Beograd 1980. odnosno povećanje broja starijeg stanovništva s druge strane. com 149 . Natek M. društveno – historijski uslovi. Gračanica 2005 Puljiz V. Demografija. 12. Države sveta. Školska knjiga. Papić K. povećanja broja bošnjačkog. imigriranja prognaničkog stanovništva u gračaničku općinu. u prvom redu agresija na BiH. Gračanica i okolina. Tuzla 1995. Stanovništvo i ekonomski razvitak. 4. 13. Kulenović S. 10.Stanovništvo općine Gračanica Zaključak Povoljnosti geografskog i prometnog položaja gračaničke općine nisu mogle odlučujuće uticati na proces demografske tranzicije koji je već odavno zahvatio ovo područje. Geografski pregled. Beograd 2005.. Strategija ekonomskog razvoja općine Gračanica 2005-2010. Jugoistočna Evropa. Osim toga..

151-160 (2007-2008) Originalni naučni rad DOBNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA OPĆINE TUZLA U PERIODU 19531991. godine znatno se izmijenila. godine do 1991. redovni profesor. In this observation period ther is increase of old age population and decrease in young population. ABSTRACT Age strukture of Tuzla municipality population in period 1953-1991. Ključne riječi: demogeografija. U posmatranom periodu došlo je do porasta starijeg i zrelog stanovništva. . population. Mr. jer je stanovništvo prešlo put od mladog do zrelog tipa stanovništva.Zbornik radova PMF 4 i 5. Tuzla. substantial changed. struktura. Salih Kulenović. viši asistent. stanovništvo. sc. Dr. sc. dob. a konstantno je opadao udio mladog stanovništva. age. The main cause of demographic process of population growing old is decrease in birth rate and fertility Key words: demogeography. Osnovni uzrok demografskog procesa starenja stanovništva je opadanje nataliteta i fertiliteta. Univerzitet u Tuzli SAŽETAK Dobna struktura stanovništva u općini Tuzla u periodu od 1953. Prirodnomatematički fakultet. structure. GODINE AGE STRUCTURE OF TUZLA MUNICIPALITY POPULATION IN PERIOD 1953-1991. spol. Tuzla. gender. Edin Jahić. There was change from young to old composition.

U dobnoj strukturi po petogodištima muško stanovništvo brojnije je u dobi od 0-24.000 u dobi 25-65.20-59.09 %.) Najbrojnija dobna grupa stanovništva općine Tuzla bila je u dobi 0-4. Iz nje se vidi prošlost. (1. (1990. mlado (ekspanzivno ili progresivno) . i više godina.60. stanovništvo se klasificira u tri osnovna tipa: . godina bio iznad 1. izuzimajući petogodišnju dobnu grupu od 45-49. sa izuzetkom dobne grupe 45-49. Od nje u najvećoj mjeri zavisi i reprodukcija stanovništva. 3. do 1991. dok se starim smatra ono stanovništvo u kojem dobna skupina od 60. Višak muškog stanovništva javlja se u svim starosnim grupama od 0-34.91 %. otvaranje novih radnih mjesta za generacije koje pristižu itd.95%) i 55-59. godina čini više od 35 % ukupne populacije.80 %). godine žensko stanovništvo Tuzle činilo je 50. i dalje staro (konstriktivno ili regresivno) Mladim stanovništvom smatra se ono u kojem skupina od 0. možemo vidjeti da u općini Tuzla u spolnoj strukturi prevladava žensko stanovništvo (50. i više godina čini više od 12 % ukupnog stanovništva. (vidjeti prilog br. zatim pokazuje broj stanovnika u pojedinim dobnim grupama. a muško 49. dok je koeficijent feminiteta bio iznad 1. dok je u svim ostalim dobnim grupama brojnije žensko stanovništvo. kao ogledala odgovarajućih demografskih procesa. Dobna struktura stanovništva općine Tuzla Prema popisu stanovništva iz 1953.) O značaju dobne strukture Friganovič M. U ovom radu prezentira se ukupno kretanje dobne strukture stanovništva Tuzle od 1953. godina (2. izuzimajući starosnu grupu 20-24. godine kao i faktori koji su uslovili promjene te strukture. Zrela populacija je ona koja nema izrazito zastupljeno ni mlado ni staro stanovništvo u spomenutom omjeru. Jahić Uvod Dobna struktura je jedna od najznačajnijih struktura stanovništva određenog područja.000. 1. dobna je struktura osnov opće dijagnoze stanovništva. (vidjeti grafikon br. godine.0-19. Kulenović. osobito fertiliteta i prosječnog trajanja života. (15. 3. Specifični koeficijent maskuliniteta od 0-34. Od 35-te godine starosti veći je udio ženskog stanovništva. Kada je dana uz spolnu i po petogodišnjim skupinama. dok su najmanje bile grupe u dobi od 60-64. (vidjeti prilog br.) piše: "Struktura po dobi je temeljna osobina sastava stanovništva jer pokazuje potencijalnu vitalnost i biodinamiku stanovništva nekog prostora.69%) i 15-19. i br.92% od ukupnog stanovništva). a samim time indicira i sve potrebe društva (gradnje obrazovnih i zdravstvenih institucija. godine bio je 152 . " Na osnovu dobno-spolnog sastava stanovništva. 2. E.) Također i grafički prikaz (starosna piramida) nam ovo potvrđuje.) Prema popisu stanovništva 1961. a slična situacija je bila i u BiH. godine. godina. čita sadašnjost i nazire budućnost kretanja stanovništva. s obzirom da je stanovništvo sa područja ove općine u navedenom periodu prošlo put od mladog do zrelog tipa stanovništva. do 19. godina (11. godina. Koeficijent maskuliniteta u općini Tuzla je u dobi 0-24.62 % od ukupnog stanovništva).S. zrelo (stacionirano ili stagnantno) .

(993.35) i 40-44.90%) i 5-9.) Slična situacija je bila i u ukupnom stanovništvu BiH. a najmanje su bile 60-64. (2.17) i 35-39 godine (991. dok se povećao procenat ostalih petogodišnjih dobnih grupa u odnosu na prethodne popise.814 ili 49 24 % muškog stanovništva). 4. dok su specifični koeficijenti feminiteta bili od 30.000. godine starosti bio je iznad 1. godine (61. godina (11.000.000. Najbrojnije grupe po petogodištima bile su od 25-29. (10. " Najbrojnije petogodišnje dobne grupe bile su od 0-4. jer treba imati u vidu da je na području općine Tuzla 1961. Najbrojnije petogodišnje dobne grupe bile su od 15-19. Specifični koeficijenti feminiteta bili su od 35.804 ili 50. dok je najmanje bilo u dobnoj grupi od 60-64. a muško 49.64% ženskog i 60.) 153 . (5. (2.96%) i 5559.075 ili 49. godine.76% ženskog i 64. (vidjeti grafikon br. godine. (4.000.62%) i 65 i više godina (2. Specifični koeficijent maskuliniteta od 0-29. Veći broj ženskog nad muškim stanovništvom općine Tuzla ustanovljen je i popisom stanovništva 1981.24%). Bitno se smanjio procenat stanovništva od 0-4. izuzimajući petogodišnje dobne grupe 35-39. i 35-39. dok je u svim ostalim petogodišnjim dobnim grupama brojnije žensko stanovništvo.48%). godine iznad 1. (11.38%) i 5-9.000. (10. Muško stanovništvo je bilo u većini u svim petogodišnjim dobnim grupama do 24.000. O tome pišu Kulenović S. godina.81% od ukupnog stanovništva). godina (9.000. Specifični koeficijenti feminiteta su bili od 20. dok od 30-te godine prevladava žensko stanovništvo. godine. godina starosti. (8.36% muškog stanovništva). Popisom stanovništva 1971.Dobna struktura stanovništva općine Tuzla u periodu 1953-1991.000.51%) i 45-49. godine žensko stanovištvo Tuzle činilo je 50. a najmanje su bile 60-64.70 %. (14. godine zbog smanjenog nataliteta.): "Ovakve varijacije u veličini stope maskuliniteta mogu se donekle objasniti faktorima rađanja i diferencijalnog mortaliteta prema polu. godine starosti iznad 1. dok je žensko stanovništvo bilo brojnije u dobnim grupama od 25. godine starosti iznad 1. 28%) i 50-54. godine starosti iznad 1. (vidjeti grafikon br. godine starosti iznad 1. izuzimajući dobne grupe 45-49.40%). Prema ovom popisu višak muškog stanovništva javlja se u svim petogodišnjim dobnim grupama do 29. Specifični koeficijent maskuliniteta od 0-19. i Suljić A. kada je broj muškog stanovništva bio veći.57%). godine bilo svega 64. izuzev petogodišnje dobne grupe 45-49. (2. sa izuzetkom dobne grupe 20–24.59%) i 20-24.74).642 ili 50. a najmanje 60-64. (3. godina. izuzimajući dobne grupe 35-39.83). godina (13.87%).04%) i 30-34. (943. godine starosti bio je iznad 1. kada je iznosio 937. izuzev dobnih grupa 30-34. i 40-44. (1. Najbrojnije petogodišnje dobne grupe bile su od 10-14. 2.83%). godine.1% domicilnog stanovništva. izuzimajući dobne grupe od 30-34. godine starosti. Veći broj ženskog u odnosu na muško stanovništvo općine Tuzla zabilježen je i popisom iz 1991.62% od ukupnog stanovništva općine). a i uticajem migracionog faktora i njegovog djelovanja na spolnu strukturu. godine (66. godina u kojoj prevladava muško stanovništvo. dok su specifični koeficijenti feminiteta bili od 25.30 %. (2004. Specifični koeficijent maskuliniteta od 0-24. U dobnoj strukturi po petogodištima muško stanovništvo je brojnije u dobi od 0-19. godine starosti bio je iznad 1. godine (952.

0-4. 15-19. 40-44. 2. 3. Jahić Grafikon br. 45-49.S.: Spolno-dobna struktura stanovništva općine Tuzla 1953. 10-14. 30-34. 0-4. 10 5 muško 0 žensko 5 10 154 . 40-44. E. 20-24. godine u procentima (%) 75 i 60-64. 8 6 4 2 0 2 4 6 8 muško žensko Grafikon br. 10-14.: Spolno-dobna struktura stanovništva Bosne i Hercegovine 1953.: Spolno-dobna struktura stanovništva općine Tuzla 1991. Kulenović. godine u procentima (%) 60-64 50-54. 0-4. 30-34. 20-24. godine u procentima (%) 60-64 50-54. 30-34. 6 4 2 muško 0 žensko 2 4 6 Grafikon br. 1.

5% (ukupno 131.99 76.: 98.77 % (u BiH 46. Popis 1961. 5. 6.00 42. 55-59.83% (u BiH 5.618 100.22%). pripadalo 48.04%) od ukupnog stanovništva.01% (u BiH 38.13 3.618 35.2004.2%).64 530 0.439 100. godine.13% (u BiH 11.6% i preko 65 godina 13.919). 2.01 70.26%). godine ne pokazuje značajnije promjene u dobnoj strukturi stanovništva: mlado 44.95 40. godine.: Spolno-dobna struktura stanovništva Bosne i Hercegovine 1991.944 4.31 % (u BiH 53.: Promjene u veličini glavnih dobnih grupa stanovništva općine Tuzla u periodu 1953-1991.722 6.93%).42%).403 49.19 13.331 10.293 100.304 44.49%) i staro 5. Tada je mlado stanovništvo obuhvatalo svega 28. Tendencija starenja stanovništva je nastavljena. 62. a staro 4. 40-44.31 7.440 ili 74.00 38.34 404 0.95% (u BiH 46. (vidjeti tabelu br.31% od ukupnog stanovništva (u BiH 44.026 4.584 58.00 30.791 ili 10. godine utvrđene su značajne promjene koje pokazuju smanjenje mladog stanovništva na 35. a staro 10. godine Godine Ukupno % 0-19 % 20-59 % 60 i više % nepoznato % 1953.83 … … 1961 82.19% (u BiH 54.32%).65%).Dobna struktura stanovništva općine Tuzla u periodu 1953-1991.549 49. (vidjeti grafikon br. Popis 1971.34% (u BiH 8.31 3.9%.717 100.84 28.48%) i starog stanovništva na 6.09 53.69%).99% od ukupnog stanovništva općine (u BiH 31. 1.) Kontingentu mladog stanovništva općine Tuzla prema popisu stanovništva iz 1953.49 1981 121. i br. Popisom 1981.33 1991 131.12.156 28.84% stanovništva (u BiH 50. 25-29. 1. godine pokazuje je da je kontingent mladog stanovništva u općini Tuzla smanjen na 45. 10-14. godine Grafikon br.525 100. i br. godine dobna struktura stanovništva općine Tuzla izgleda ovako: 0-14. stanje 31. dok je kontingent zrelog stanovništva povećan i iznosio je 49.77 6.08 1971 107.879 45.78 67 0. 15-64.09% (u BiH 45.) Prema raspoloživim podacima Federalnog zavoda za statistiku. zrelo 49.64% (u BiH 7.961 46.973 58. godine.547 2. Tabela br.1%).056 5.19 3.688 ili 14. dok je zrelo obuhvatalo 58. što pokazuju podaci popisa 1991.72%). godine u procentima (%) 70-74.538 48. 6 4 2 muško 0 žensko 2 4 6 U okviru dobne strukture stanovništva analizirani su važniji tipovi dobne strukture stanovništva općine Tuzla i Bosne i Hercegovine u periodu 1953-1991.19% (u BiH 47. 4.: 19.69 155 .00 37. a povećanje kontingenta zrelog stanovništva na 58.00 47.54%). Zrelo stanovništvo je obuhvatalo 46.

65 1812870 47. 5.2 1.4 46.04 102462 2.9 7.48 340497 8.5 54.42 2030872 46.72 14223 0.3 4649.38 1981 4124256 100 1567425 38.2 50 40 30 20 10 0 1953.98 2066 0.8 1953.268.01 2500931 53. godine Godine Ukupno % 0-19 % 20-59 % 60 i više % nepoznato % 1953.9 156 .22 11 0 1961 3277948 100 1529011 46.3 45.459 100 1.54 148. 6.2 49. 2.5 38 31. godine u procentima (%) 70 60 50 40 30 20 10 0 58.7 53.: Promjene u veličini glavnih dobnih grupa stanovništva Bosne i Hercegovine u periodu 1953-1991.855 5.747.32 196050 5.: Promjene u veličini glavnih dobnih grupa stanovništva općine Tuzla u periodu 1953-1991.5 46.1 4.93 483012 11.2 48.8 46.: Promjene u veličini glavnih dobnih grupa stanovništva Bosne i Hercegovine u periodu 1953-1991.332 44.69 2766014 54.1 29 6. godine u procentima (%) 60 50. 2.26 9907 0.8 1961 0-19 5.34 Grafikon br.847. 1961 0-19 1971 20-59 60 i više 1981 1991 5. Jahić Tabela br.541 50.06 1971 3746111 100 1701756 45.24 1991 4377033 100 1387399 31. Kulenović.8 44.429.2 5.7 8.3 10.3 35 58. E.6 1971 20-59 1981 60 i više 1991 Grafikon br.49 289070 7. 4.3 11 44.S.

. Popis stanovništva 1961.. 1972. Godina X. Jahić Edin: Demogeografske promjene u općini Tuzla od 1879. Godina I. Popis stanovništva 1961. Wertheimer – Baletić Alica: Demografija – Stanovništvo i ekonomski razvitak. br. Beograd. SZS. 8. 3. Stanovništvo po naseljenim mjestima. 1983. Univerzitet u Tuzli. RSZ. pismenost i narodnost. 7. Statistički bilten. Beograd. Popis stanovništva i stanova 1971. Zagreb. Odsjek za geografiju. br. a i mortalitet neposredno utiče na proces starenja stanovništva. 1965. Univerzitet u Tuzli.. Podaci za opštine prema upravnoj podeli u 1953. SZS. 1990. Magistarski rad. godine. Popis stanovništva 1953. godini. Beograd. Knjiga XI. SZS. FZS. 2004. Stanovništvo. Popis stanovništva. Vitalna. godina). 5. Pol i starost. Stanovništvo. Vitalna i etnička obeležja.. 2006. 2. Došlo je do porasta starijeg (60 i više godina) i zrelog stanovništva (20-59.. 1 Deo. domaćinstava i stanova 1981. Starost. Breznik Dušan. Rašević Miroslav: Razmatranja o populacionoj politici u Jugoslaviji. 1998. godine prešlo put od mladog (ekspanzivnog ili progresivnog) tipa stanovništva u 1953. 1980. 4. 257. 1982. Popis stanovništva. domaćinstava/kućanstava. str. 6. 9. 2005. Breznik Dušan: Demografija – Analiza. 5-13.163-172. Stanovništvo po naseljenim mjestima. Tuzla. godinu. Broj 1. Izvori: 1. Na osnovu ovih podataka možemo zaključiti da su se desile velike promjene u starosnoj strukturi stanovništva u odnosu na 1991. 2.Dobna struktura stanovništva općine Tuzla u periodu 1953-1991. godine. 4. Sarajevo. Suljić Alija: Spolno-dobna struktura stanovništva općine Tuzla u periodu 1961. SZS.) stanovništva. Prirodno-matematički fakultet. 1967. 157 . Zbornik radova Prirodno-matematičkog fakulteta.. Beograd... do 2005. Beograd. 1973. SZS. 1959. Školska knjiga.. Popis stanovništva 1953.. “Selimpex” Srebrenik.-1991. godini. Ovo se najbolje može vidjeti po udjelu velikih starosnih grupa u ukupnom stanovništvu općine u promatranom periodu. Friganović Mladen: Demogeografija – Stanovništvo svijeta. etnička i migraciona obeležja. Sarajevo... Kanton u brojkama. Pol i starost. Osnovni uzrok demografskog procesa starenja stanovništva je opadanje nataliteta i fertiliteta. Statistički bilten. godine Zaključak Na osnovu navedenih podataka možemo reći da je stanovništvo općine Tuzla i BiH u periodu 1953-1991. Knjiga VI. 3. stanova i poljoprivrednih gazdinstava 1991.. Rezultati za opštine. FZS. str. metodi i modeli. 5. Broj 1-2. Beograd. Literatura i izvori: Literatura: 1. Naučna knjiga. Knjiga I. Kulenović Salih. 1960. a opadanje udjela mladog (0-19. Rezultati po naseljima i opštinama. 111. Zagreb. Rezultati za naselja. Knjiga XI. godini do zrelog (stacioniranog ili stagnantnog) tipa stanovništva u 1991. Sarajevo. Beograd.

.

1961.402 1.567 1.. 2.981 3. 41.067 4.771 2. SZS..659 12.329 6.756 1.615 3. domaćinstava/kućanstava. SZS. 151-160 (2007-2008) Originalni naučni rad Prilog br. 1998..776 64. … 30.804 Izvor: Popis stanovništva 1953. Beograd.369 1.707 4.403 3. br.052 5.771 66.827 2.907 4..728 4.600 1...795 2.260.313 1. 711.560 5.. 121.117 254.814 svega 9.809 3. 61.657 11.650 3.679 2.090 … 31. 35.937 7.146 1971. pismenost i narodnost.434 7.696 4. FZS.304 3.408 1.120 2.171 209. Knjiga VI.124 803.561 5.108 2. 257.682 9. Popis stanovništva 1961.132 792. Tabela br.819 4.727 3.620 3.439 žensko 5. muško 5.110 4.828 4. Stanovništvo.625 4.675 12.830 6. Starost. stanova i poljoprivrednih gazdinstava 1991. 30-34.297.191 1.771 2..805 5.664 2.363 1. Podaci za opštine prema upravnoj podeli u 1953.814 6.: Spolno-dobna struktura stanovništva općine Tuzla po petogodištima prema popisima 1953. 3.037 5.809 4.717 žensko 4.009 2.420 7.809 4.315 4.756 5.056 4.807 9. 54.436 6.627 6.931 5. SZS. 45-49.967 5. Sarajevo.618 žensko 4. Vitalna i etnička obeležja.402 1.575 2. 20-24. Pol i starost.401 5.239 6.458 1.548 1.027 1. Popis stanovništva 1961.533 2. Knjiga XI.539 4. 40-44.197 982.416 4.589 4. .284 8.733 6.781 7. 1.833 3.563 6.390 11. Statistički bilten.843 4.352 3. 10-14. 50-54.668 11.321 1. 35-39.634 5. Rezultati po naseljima i opštinama. 25-29. 1. 673. 1981.394 3. Knjiga I. 3.225 1.839 4.333 404..004 3. muško 4.652 1.526 3.456 7.542 2.378 9.128 1491 276.050 6.880 12.320 2.785 2.188 7.477 3.689 1.854 5. 3. Statistički bilten.303. br.382 3.461 3. 3. 15-19.143 4.199 9.594 1.408.454 4.275 3.814 5. etnička i migraciona obeležja.873 5.874 1981. 52. 3.639 1..023 6.796 4.559 1..522 6. 55-59.802 3.584 5.617 3. muško 6.162 195. 82.541 1. 3. 1965.744 1.256 5.043 977.782 7. Popis stanovništva.877 2. 1967.872 2. 1991.412 3. 1971.689 2.Popis stanovništva i stanova 1971. RSZ.895 12. godini.448 3. SZS.. Beograd.863 9.528 2..236 1.461 9.222 9. Stanovništvo po naseljenim mjestima.525 žensko 4. Knjiga XI. Popis stanovništva. Beograd. Beograd.547 131.212 4. Rezultati za naselja.149 847. Vitalna.404 9. Stanovništvo po naseljenim mjestima.159 67.075 1991.386 7. Rezultati za opštine.642 svega 8.193 3.208 1. 41..424 1. 60-64. Pol i starost.857 11.389 5.853 5.882 4.182 8. muško 4.771 12. 1973.333 1.705 7.293 Svega 9.566 6. Beograd.621 1.161 9. 1 Deo. 111. 65 i više Nepoznato UKUPNO 1953.846 9.002 2.926 6.763 svega 11.293 žensko 4.057 2. 1983. 1. 60.754 4. godine Godina Starost 0-4 5-9.070 4... muško 4.925 4.729 4.059 5.976 3.762 1961. Sarajevo. 552. 1960.905 8.581.419 svega 10.803 3.111 8. 107.875 3.875 9.572 9.214 2.949 4.784 3.469 1.Zbornik radova PMF 4 i 5. Popis stanovništva 1953.608 530.118 4.394 4..756 2.166 3..280 4. SZS.898 11.249 6. 1959. domaćinstava i stanova 1981.845 1.585 4..801 … 62.073 8.301 32. 858.281 1.166 4.

.

38 1. godine u procentima Godina 1953 1961.48 11.81 2.78 11.12 4.86 3.61 3.14 7.49 5.60 1.54 3.81 7. 151-160 (2007-2008) Originalni naučni rad Prilog br.35 3.73 5.00 49.13 3.33 55-59.76 Izvor: Samostalna izračunavanja na bazi popisnih podataka .49 2.41 8.96 7.50 3.62 3.34 7. 1981.17 0.80 4.69 14.40 25-29.88 1. Starost svega muško žensko svega muško žensko svega muško žensko svega muško žensko svega muško žensko 0-4.49 3.38 5-9.19 6. 1971.81 1.21 6.26 1.64 100.73 3.05 1.63 9.82 3.15 1.72 7.78 7.97 4.36 1. 2.53 9.58 3.42 8.71 4.16 2.30 4.46 2.00 4. 1971.28 5.00 49.66 3.00 3.70 1.95 2.57 1.16 6.45 5.83 1. 2.83 3.44 5.24 2.13 1.75 50-54.88 2.39 1.80 1.97 2.87 35-39.07 6.64 1.00 5.35 1.29 4.07 0.04 3.16 3. 1991.46 3.28 1. 1981.04 0.68 3.28 15.62 1.57 5.08 0.24 0.62 1. 1961.34 40-44.90 2.20 4.97 7.24 9.88 6.78 2.27 10.50 0.45 3.50 7.97 1..81 1.04 3.84 3.56 7.96 4.59 10. 4. 5.09 6.37 5.00 49.19 50.88 1.51 45-49.91 3.24 50.64 5.74 3. 1991.92 6.59 4. 3.22 3.39 5.99 10.36 1.35 2.33 0.57 6.57 9.95 3.79 4.68 2.19 1.51 65 i više 2.62 2.95 4.50 5.18 3.15 3.16 2. 4.46 Nepoznato … … … 0.98 3... 10.45 4. 11.82 8.30 8.64 3.60 5.74 5.24 2.70 4.97 2.13 1. Tabela br.41 4.15 5.93 4.23 0.65 1.02 60-64 0.44 7.48 3.27 3.95 7.08 5. 4.64 1.19 5.45 2.35 4.00 49.36 50.28 5.52 10.37 4.04 0.36 1.59 20-24.66 5.85 3.54 5.65 13.86 4.90 15-19.80 4. 11. 10.16 3.83 4.18 1.20 7.26 0.70 1.91 6. 7.09 100.80 100.16 2.91 6.72 2.87 4.28 4.90 2.27 6.62 1.40 1.72 5.15 2.47 5.72 7.60 4. 9.40 1.94 4.04 1.34 8.75 3. 4.28 5.04 9.00 49.51 4.68 3.16 2.71 2.26 5.05 8.30 4.37 3.43 2.70 100.04 30-34.06 2.: Spolno-dobna struktura stanovništva općine Tuzla po petogodištima prema popisima 1953.83 3.64 11.32 2.30 4..91 50.74 2.30 50.65 5.35 UKUPNO 100.60 3.15 8.Zbornik radova PMF 4 i 5.81 10-14.

.

05 1004.47 1292..Zbornik radova PMF 4 i 5.54 5-9.1 0-4.98 1051.3 779.61 1029.17 1008.52 1024.7 958.84 1014.0 971.87 10-14.49 1516.5 996.72 1222.21 1030.0 1049.9 1007.44 1003.93 1186.03 1049.98 998.62 970.3 961.4 963. 5.09 924.59 1456..66.99 1028.2 977.12 1015.3 1023.5 909. 1030.05 656.: Specifični koeficijenti maskuliniteta i feminiteta.6 943.39 1013.6 969.35 25-29.85 1084. po petogodištima.3 704.2 842.19.9 854.42.97 1006.74 951.04 1033. godine 1953.83 1066.01 1031.82 1261. 151-160 (2007-2008) Originalni naučni rad Prilog br.1 976.37 1195.84 1037.73 1056.85 1160.99 1226. 1024. 1018.1 949. 1981.84 1105.42 1102.36 1281.74 1094.9 686.4 913.6 971.2 1059. 967.5 956.6 952.46 876.71 886. 836.63 891.5 45-49.93 1445. Maskulinitet Feminitet Maskulinitet Feminitet Maskulinitet Feminitet Maskulinitet Feminitet Ukupno 966.46 1026. 3.0 1100. Maskulinitet Feminitet 970. 1981.82 1053.3 992.05 1061.5 Izvor: Samostalna izračunavanja na bazi popisnih podataka Godina 1991.01 937.8 40-44.3 1419.4 984. 986.28 1094. 1082.28 1042. 1971.44 939..44 1051.0 780.9 792.31 1043.5 951.74 30-34.9 993. 1013.73 921.8 960.2 1015.01 1064.4 975. 935.1 976.44 15-19.4 958.83 953.3 986. 1961.4 891.0 982.58 1026.35 993.27 1040.87 907.55 1170.0 55-59.2 961. 1033.06 1069.2 817.12 1035. 1991. 814.87 1121. 820.2 691.2 1219. 983. 1001. u općini Tuzla prema popisima 1953.3 974. 1971.9 60-64. Tabela br..2 913.14 1045.7 1056.01 968.5 946.5 959.2 974.9 20-24.1 625.74 942.62 1127.19 1522.9 .27 1047.36 50-54.1 1025.4 954.99 1121. 1961.3 1040.3 904.2 65 i više 652.41 1598.1 1006. 985.25 1141.19 1040.8 35-39.05 996.4 1016.2 991. 861.8 946.

hudovice. development of population density in middle age (necropolis of tomb-stones) and population development of this settlement at the end of 19th and the beginning of the 20th century. Urisići. the return. Urisići. orphans. families. i početkom 20. before all. that is topographical site of settlement. odnosno topografski položaj naselja. rat. genocide. broj porodica i broj domaćinstava. U drugom dijelu rada prikazane su familije. U prvom dijelu ovog rada analiziran je geografski. In the first part of this paper is analyzed geographical. članova pojedinih familija. antropogeografski razvoj. zatim razvoj naseljenosti u srednjem vijeku (nekropole stećaka). kao i stradanje osoba. historical development. genocid. Key words: Srebrenica. Bošnjaci. displaced and persecuted persons. koje su živjele u ovom naselju do 1991. vijeka. anthropogeographical development. war. Univerzitet u Tuzli Abstrakt U ovom radu prikazane su osnovne geografske. docent. agresija. godine. Ključne riječi: Srebrenica. 161 – 169 (2007-2008) Originalni naučni rad NEKE ANTROPOGEOGRAFSKE ODLIKE NASELJA URISIĆI SOME ANTHROPOGEOGRAPHICAL FEATURES OF URISIĆI SETTLEMENT Dr. widows. porodice. kao i razvoj stanovništva ovog naselja krajem 19. prije svega. jula 1995. Abstract In this paper are presented basic geographical. djeca siročad. . Prirodno . aggression. historijski razvoj.matematički fakultet. members of family during the aggression and genocide in Srebrenica in July 1995. antropogeografske karakteristike naselja Urisići. raseljena i prognana lica.Zbornik radova PMF 4 i 5. anthropogeographical characteristics of Urisići settlement. povratak. In the second part of paper are showed families. number of families and number of family members who lived in this settlement until 1991 and sufferings of people. godine. u toku agresije i genocida u Srebrenici. Alija Suljić.

n. što je iznad općinskog prosjeka. Suljić 1. 162 . Mujići (620 m. smješten je u donjem dijelu istočne padine gorske kose Glize. odnosno na pedimentima ove gore (oko 420 m. možemo konstatirati da je ovo naselje. u odnosu na hipsometrijske i orografske karakteristike .n. Od grada Srebrenice udaljeno je oko 27 kilometara. Vjerovatno je ime naselja 1 FAO projekat.v. Glavni dio naselja Nema podataka o naselju Urisići u starijim historijskim izvorima.v. a obradivo 46. tako da nam i sam toponim (domicilionim – ime naselja) nije poznat. nedaleko od vodne akumulacije jezera Perućac na rijeci Drini.n.A. U blizini naselja nalazi se manji vodotok po imenu Rijeka u koji se slijevaju sve vode sa okolnog terena.9 km2.n. kao i manji broj potočića bujičarskog karaktera. Opće geografske karakteristike Naselje Urisići smješteno je u južnom dijelu općine Srebrenica. Površinska hidrografija slabo je razvijena. a od toga je 74. koje je stanovništvo koristilo za vodosnabdijevanje .).7% od ukupne površine katastarske općine.). općina Srebrenica. Glavni dio ovog naselja. 2004. Gustina naseljenosti na području katastarske općine Urisići iznosila je u 1991.v. Površina katastarske općine Urisići iznosi oko 2.). od toga je 52% privatno vlasništvo. što je uvjetovano općim klimatskih karakteristikama koje vladaju nad ovim područjem – manje od 800 mm kišnog taloga u toku godine. 2006.v. Poljoprivredno zemljište zahvata 59%. Relativna visina između najnižih i najviših dijelova naselja kreće se između 170 i 270 metara. Oko 41% površine katastarske općine bilo je pokriveno šumom. kao i geološko-geomorfološkim sklopom terena.brdskoplaninskog tipa. 1 Urisići.4% privatno vlasništvo. godini 115 stan./ km2. U okolini naselja postoji veći broj izvora pitke vode. male izdašnosti.) i Greben (720 m. topografski gledano. S obzirom da se radi o naselju razbijenog tipa u čiji sastav ulaze i zaseoci: Porobići (450 m.

U ovom se naselju nalaze nekropole sa više od 200 stećaka 3 (u blizini Urisića i Grebena) koje su nastale u srednjem vijeku. 633. A. Treća nekropola (79 stećaka) nalazi se sjeveroistočno od Urisića. To nam svakako govori da je tu živjelo bošnjačko stanovništvo koje je pripadalo Bosanskoj crkvi (Bogumilima). ùrija – pašnjak.str. očuvani nadgrobni spomenici koji potiču još iz 16. sjeverno od naselja Urisići. 4 Veća nekropola (preko 100 stećaka) nalazi se u dolini Rijeke na njenoj lijevoj obali.Neke antropogeografske odlike naselja Urisići nastalo od turske riječi urija. ili još i prije. 2006.“ Najčešći oblik stećka je sanduk. nalazi se na lokalitetu Liješće. Sarajevo. Bešlagića: „Stećci . „Svjetlost“. a koje je već na početku osmanske okupacije Bosne prihvatilo vjeru osvajača . 2 3 4 Örü. livada ili mera.islam. 2008.: Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku. Rimska stela . dijelom. Dio stećaka u selu Urisići koji se nalaze neposredno uz lokalni vodotok Rijeka. 1966. najkasnije u 15 stoljeću.Urisići.kataloško topografski pregled. što je slučaj i sa Urisićima. južno od Urisića na udaljenosti od 400 metara. U blizini te nekropole stećaka smješteno je lokalno muslimansko mezarlje u kojem su. meraja. u zaseoku Greben. uglavnom sanduka. iz čega možemo zaključiti da je područje ovog naselja bilo nastanjeno u srednjem vijeku. Vidi: Škaljić... 2 Ovo ime davalo se uglavnom livadama ili pašnjacima koji su se nalazila blizu rijeke. nisu evidentirani u djelu Š. sa oko 15 stećaka. nađena je stela sa uklesanom glavom Rimskog plemića. vijeka. Druga nekropola. Djelimično je oštećena jer su je mještani prije agresije na RBiH koristili kao menjik. Nekropola stećaka u Urisićima. 163 . Na lokalitetu Ravne. zatim u Liješću i Zobištu..

To se posebno odnosi na načelo prisutnog (austrougarski i popis u K. što je manje od ukupnog rasta stanovništva općine Srebrenica (272. knjiga XIV. Suljić 2. godine. Tako je.7%).-1991. poljoprivredom su se bavile 23 osobe. Nakon deset godina. tj. vijeka. 457. I pored toga podaci se mogu uslovno upoređivati jer je ovo naselje bilo gotovo stoprocentno agrarno. Popis 1991. u ovom naselju udio poljoprivrednog u ukupnom stanovništvu iznosio 51%. Ostalo aktivno stanovništvo bilo je uposleno u sljedećim djelatnostima: građevinarstvo – 29 osoba. Tako je. Stanovništvo Urisića u periodu 1879. godine je ukupno poraslo za 209%..3 1991. Sarajevo... 297 166 190.-1991. a udio aktivnog poljoprivrednog u ukupnom aktivnom stanovništvu iznosio je 58% (Suljić. 1921. povećao se za 295. na primjer. 1885. 6 Tabela 1. Jugoslaviji) i stalnog stanovništva (svi popisi u bivšoj SFRJ). 253 141 162. 145 72 92. godine broj domaćinstava ovog naselja povećao se za 214%.8 1948.-1991. tj.6 327 – – 71 62 5.4% od ukupnog aktivnog stanovništva Urisića. do 60. 2006:319). a 38 godina 5 6 7 Napominjemo da su metodološka načela popisa stanovništva BiH za vrijeme austrougarske uprave. domaćinstava i kuća (stanova) u naselju Urisići u periodu 1879. tako da nije bilo privremenog ili sezonskog napuštanja ovog naselja od strane privredno aktivnog stanovništva. na primjer.. 1953.A. 164 . 2008..0 1981.1 – – – – 31 6. 1971. 156 85 100 156 – – 24 – – 1885. godine. 1961.. 121 72 77.-1991. i 1991. Dokumentacija FZS.. takođe 1 osoba. 226 119 144..6 121 – – 26 24 5. g. 175 86 112. Stepen pismenosti i obrazovanosti stanovništva naselja Urisići stalno se povećavao poslije Drugog svjetskog rata. prema popisu stanovništva 1981. tj. (Suljić.).3 105 – – – 22 4. 1948. privredno aktivne osobe. Broj Nacionalnost Domaćinstva Godina Indeks rasta Broj kuća stanovnika popisa (1879=100) (stanova) prosječna svega muški Bošnjaci Srbi Ostali broj veličina 1879.0 1921.4 291 – 6 60 56 5.3 člana (u 1991. 5 Naselje je bilo bošnjačko. 1895.8%. u istom periodu. U periodu 1895.-tih godina 20. godini bilo 70% nepismenog stanovništva u ukupnom stanovništvu starijem od 10 godina 7 . gotovo 3 puta (tabela 1). Stanovništvo naselja Urisići u periodu 1879. u 1953.3 Izvor: Popisi stanovništva BiH (1879. vijeka.. Kraljevine Jugoslavije i socijalističke Jugoslavije bila različita.0 1910. Od ukupno 71. ili 32. Ukupan broju kuća (stanova) u periodu 1879.6 – – – – 31 6. 2006:320). došlo je do značajne promjene u ekonomskoj strukturi stanovništva ovog naselja. Kretanje broja stanovnika.0 1953.2 175 – – 31 – – 1895. 1981. g. Popis 1953.9 224 1 1 – 39 5.9 145 – – 23 29 5.) na 5.. godine.8 1971. godine.2 252 – 1 42 42 6. 327 185 209. a prosječna veličina domaćinstava neznatno se povećala. godine).-1991. godine. 1991.0 članova (u 1895. sa 5. saobraćaj – 1 osoba i trgovina.6 1961. str. Poljoprivredno obilježje zadržala je većina stanovništva Urisića sve do 80-ih godina 20. industrija i rudarstvo – 11 osoba. 206 104 132. 1910. šumarstvo – 5 osoba. 105 54 67. Kod jedne privredno aktivne osobe iz ovog naselja nije bila poznata djelatnost. 185 94 118.

mi smo izdvojili kontingent stanovništva koje bio star 10 i više godina. u ovom naselju bilo je 327 stanovnika (od toga 185 osoba muškog spola). 8 Pored pismenosti. Efendići – porijeklom su iz Srebrenice. To su sljedeće familije: Efendići. što je za 10% više u odnosu na popis 1981.4%. godine. u naselju je bilo ukupno 256 osoba starih 10 i više godina. Prosječna starost stanovništva ovog naselja 1991.3 člana. Mladom stanovništvu pridalo je 45. S obzirom da raspolažemo podacima o starosti svakog stanovnika naselja Urisići. 1976. Istina.3% od ukupnog stanovništva Urisića. radi različite metodologije ova dva popisa stanovništva u bivšoj Jugoslaviji. tj. Broj domaćinstava povećao se na 62 ili za 10. Memiševići.6% nepismeni osoba. rastao je i stepen obrazovanosti stanovništva Urisića. uslovno. odnosno koeficijent maskuliniteta iznosio je 130.) u obzir je uzimana pismenost i školska sprema stanovništva starog 10 i više godina. djelimično. U narednom dijelu rada prikazat ćemo stradanje porodica i njihovih članova po pojedinim familijama. godine. Mujići. stanovništvo ovog naselja s obzirom na dobnu strukturu pripadalo je mladoj. godine.) u obzir je uzimana starost 10 i više godina kod nepismenog. Bilo je samo jedno porodično. a u drugom slučaju (popis 1991. bili su bošnjačke nacionalnosti. tj. a živjeli su u zaseoku Greben. populaciji. 1991. 1991. starijem sredovječnom – 17. Prema posljednjem popisu stanovništva u ex-Jugoslaviji. šesteročlano. Porobići. U naselju je bila 71 kuća (stan) koje su uništene u toku srpskocrnogorske agresije na BiH. pojedinačno prema popisu 1991. rezultate popisa moguće je samo djelimično upoređivati.-1991. Siručići.). U obzir je uzeto samo stanovništvo koje je u vrijeme popisa 1991. 1991. Dakle. Mujčići. Sarajevo.9%). Trideset godina kasnije. uglavnom žena. Prema popisu stanovništva 1991. prema popisu stanovništva 1991. Mehmedovići. Primjera radi. godine. Većina stanovništva ovog naselja bila je muškog spola. Ibiševići. godine iznosila je 28. odnosno starost 15 i više godina kod pismenog i obrazovanog stanovništva. tj. Bošnjačke familije Urisića.) i sin (r. Ibrahimovići.9%. 2008. uključujući i jednu osobu koja se izjasnila kao Jugosloven. godini bilo je 150 osoba starih 10 i više godina. progresivnoj. mlađem sredovječnom – 25. od toga je 67 osoba završilo 4-7 razreda osnovne škole. Karamehmedovići. godine. godine. domaćinstvo. 165 . među kojima i 56 osoba koje su završile osmogodišnju osnovnu školu (ili 21. Sinanovići. i 1991. među kojima i 3 neporodična (samačka) domaćinstva. Prosječna veličina domaćinstva iznosila je 5. godine poraslo je za 77.7% više u odnosu na prethodni popis. 9 3. a starom stanovništvu pripadalo je 11. g. među kojima i 36 osoba koje su završile četverogodišnju osnovnu školu (ili 24%).4%. Kao posljedica ubistva 8 9 Popis 1991. navest ćemo. Tako smo. godine. Svi stanovnici ovog naselja. U 1961.3. bilo je 15. Hrustići. kao i 1 osoba koja je završila osmogodišnju osnovnu školu. živjelo je ukupno 14 familija koje su bile grupisane u 62 domaćinstva. U toku zločina genocida ubijene su dvije osobe iz ove porodice – otac (r. u prvom slučaju (popis 1961. u stanovništvu starom 10 i više godina. Suljići i Zukići. Stanovništvo naselja Urisići u periodu 1948. Neku od srednji škola završilo je 18 osoba iz ovog naselja. godine. podatke o obrazovanosti stanovništva ovog naselja iz popisa 1961. Na području naselja Urisići. Dokumentacija FZS. 1949.Neke antropogeografske odlike naselja Urisići kasnije. godine bilo staro 15 i više godina. odnosno uporedit ćemo.0%. godine. godine u ovom naselju su bile i 74 osobe koje su završile 1-7 razreda osnovne škole. g.6 godina. ublažili metodološku razliku između popisa stanovništva iz 1961. njihovo porijeklo i stradanje tokom agresije i genocida 1992-1995. i 1991.

iz okoline Užica. među kojima otac i sin. Tokom agresije na RBiH niko nije stradao iz ove porodice. r. kao pripadnik vojske Austrougarske monarhije i nije imao djece. a jedno dijete siroče. a neki su se iselili u SAD-e. godine. je usvojen od strane daidže – Hrustić Muje. Suljić nosioca domaćinstva (glava domaćinstva). domaćinstvo najmlađeg od tri brata. Domaćinstva su osnovala tri brata i srednji sin od najstarijeg brata. U toku genocida ubijen je osnivač ove familije. godine. bila je oženjena i imala je troje malodobne djece. jedno samačko. 1993. Dio preživjelih članova iz ove familije naselio se u općinama FBiH. Karamehmedovići – živjeli su u Urisićima. Dakle. a bila su dva domaćinstva. U toku genocida ubijene su dvije osobe muškog spola.7 godina. Ubijen je 1993. 10 Mehmedović (Mehmed) Bajro. 10 U toku agresije na BiH (1993. vjerovatno. zaseok Prohića. a dio se iselio u inostranstvo (Holandija i Irska).). U toku genocida ubijen je nosilac porodičnog domaćinstva (otac. ukupno su ubijene 4 osobe iz ove familije. suprug). godine. tj.3 godine. 1936. rođena 1978.) ubijen je nosilac (suprug) ovog domaćinstva. godine. Svi članovi ove porodice vratili su se u Urisiće. Preživjeli članovi ove porodice danas žive u SAD-u (2 člana). koja su ukupno imala 9 članova. Bilo je samo jedno porodično domaćinstvo sa dva člana (stariji supružnici). općina Lukavac (1 član). 166 . Na početku agresije na RBIH ubijena je jedna maloljetna osoba muškog spola. a druga sa dvoje djece siročadi. poslije 2002. a porijeklom su iz Gladovića (općina Srebrenica). prosječne starosti 45. amidžić i amidžična. Preživjeli iz ove porodice nastanili su se u Federaciji BiH. jedna hudovica sa četvero. godine u Gladovićima. Starija ubijena osoba muškog spola. a iza njega je ostala hudovica sa četvero siročadi – prosječne starosti 12. a živjeli su u glavnom dijelu naselja. U toku genocida ubijene su tri osobe muškog spola. ubijene tri osobe. To znači da su iz jedne porodice. prosječne starosti 11.3 godine. ubijene su dvije osobe iz ove familije.živjeli su u Urisićima. bježeći ispred četnika). godine. a bila su četiri porodična domaćinstva koja su ukupno brojala 18 članova. Tokom agresije na RBiH.0 godina. a u genocidu ubijen je sin (jedinac) koji je živio u Srebrenici. Mehmedovići – živjeli su u Urisićima. Memiševići . Njemačkoj (1 član) i BiH. 1974. Hrustići – živjeli su u Urisićima. dva brata i sestra. jedna žena je ostala hudovica. tj. a porijeklom su. koji je bio vojni penzioner Austrije. Iza ubijenih ostale su tri hudovice i šestero djece siročadi – prosječne starosti 9. na putu prema Srebrenici. koji su također braća ranije ubijene ženske osobe. Bilo je samo jedno porodično domaćinstvo sa šest članova. i 1977. godine. g. rođena 1957. Urisićima. dva brata (r. jedna osoba se vratila u Srebrenicu. godine u četničkoj zasjedi. Preživjeli članovi ove porodice nastanili su se u općinama Federacije Bosne i Hercegovine. a porijeklom su iz Grujčića. rođen 1928. Ibiševići – porijeklom su iz Višegrada (rodonačelnik doselio u toku II Svjetskog rata. među kojima i jedna djevojka. a neki članovi su u inostranstvu. Ova familija brojala je sedam porodičnih domaćinstava koja su ukupno imala 36 članova. rođen 1956.A. Ibrahimovići – živjeli su u Urisićima.

Neke antropogeografske odlike naselja Urisići Dio preživjelih iz ove familije (3 osobe) vratio se u Urisiće, a jedan dio se naselio u općinama FBiH, a ostali su se iselili u neke evropske (Švedska) i prekomorske zemlje (SAD-e). Mujčići - živjeli su u Urisićima, a porijeklom su iz Osmača. Bila su četiri domaćinstva, jedno samačko i tri porodična, sa ukupno 16 članova. U toku genocida ubijena je jedna mlađa osoba muškog spola (r. 1972. g.), član peteročlanog domaćinstva. Preživjeli članovi ove familije naselili su se u Lukavcu (FBiH), a neki su se iselili u SAD-e. Mujići - živjeli su u zaseocima Mujići i Greben, a bilo je osam porodičnih domaćinstava koja su ukupno brojala 52 člana. Tokom agresije na RBiH, tj. 1993. godine, ubijene su dvije osobe iz ove familije; starija muška osoba, r. 1904. i sredovječna ženska osoba, majka troje malodobne djece, rođena 1948. godine. U toku genocida ubijeno je 11 osoba muškog spola, iz familije Mujić, prosječne starosti 42,5 godina. Kao posljedica genocida, odnosno masovnog ubijanja muškog stanovništva, ostalo je 5 žena hudovica (jedna hudovica sa četvero, a druga sa dvoje siročadi) i 9. djece siročadi, među kojima i troje djece bez oba roditelja. Prosječna starost djece siročadi bila je 10,4 godine. Preživjeli članovi porodica iz familije Mujić naselili su se, uglavnom, u općini Srebrenik, nešto manje u općini Ilijaš i Gračanica, a dio njih iselio se u Austriju, Francusku, Njemačku i SAD-e. U zaseok Greben vratile su se samo dvije porodice. Porobići – živjeli su u zaseoku Porobići, a porijeklom su iz okoline gradskog naselja Dervente. U zaseok Porobići, koji je po njima dobio i ime (antroponim), doselili su se u drugoj polovini 19. stoljeća. Bilo je 6 porodičnih domaćinstava koja su ukupno brojala 28 članova. Na početku agresije na RBiH ubijena je mlađa osoba muškog spola, rođena 1966. godine, a 1994. godine ubijena je starija osoba muškog spola (amidža od ranije ubijene osobe), rođena 1926. godine. Iza ubijenih ostale su dvije hudovice i dvoje djece siročadi; djeca od mlađe ubijene osobe. U toku genocida, jula 1995. godine, ubijeno je 8 osoba muškog spola iz ove familije, među kojima i jedno dijete, prosječne starosti 40,4 godine. Iza žrtava genocida ostalo je 6 hudovica i 5. djece siročadi – prosječne starosti 6,0 godina. Većina preživjelih iz ove familije naselila se na područje Federacije Bosne i Hercegovine, a dio njih se iselio i izvan granica Bosne i Hercegovine. Sinanovići – živjeli su u Urisićima, a porijeklom su iz okoline Užica iz kojega su protjerani tokom 19. stoljeća. Bilo je samo jedno porodično domaćinstvo sa ukupno devet članova. U toku genocida ubijene su tri osobe muškog spola iz ove porodice (otac i dva sina), a jedna žena (supruga od nosioca domaćinstva) ostala je hudovica sa jednim djetetom-siročetom. Samo jedan član iz ove familije, u postratnom periodu zasnovao vlastitu porodicu, vratio se sa porodicom u ovo naselje, a drugi član iz ove familije, najstariji sin, iselio se u Austriju. Siručići – živjeli su u zaseoku Porobići, a porijeklom su iz Voljavice (općina Bratunac) iz koje su se doselili u prvoj polovini 20. stoljeća. Bilo je jedno porodično domaćinstvo sa ukupno tri člana. U toku genocida, jula 1995. godine, ubijen je nosilac domaćinstva (suprug, r. 1940.), a supruga je ostala hudovica. Suljići - živjeli su u Urisićima, a porijeklom su iz okoline Zenice iz koje su se doselili sredinom 19. vijeka. Ova familija brojala je 21 domaćinstvo, među kojima i jedno samačko, koja su ukupno imala 108 članova. Porodice sa ovim prezimenom bile su najbrojnije i činile su oko 1/3 od ukupno stanovništva naselja Urisići. Tokom agresije 167

A. Suljić na RBiH ubijeno je 8 osoba iz ove familije, prosječne starosti 24,4 godine, među kojima i jedna djevojčica i jedan dječak. Iza žrtava agresije ostale su 3 hudovice i 5. djece siročadi – prosječne starosti 6,4 godine. U toku genocida ubijena je 21 osoba muškog spola iz ove familije, prosječne starosti 36,5 godina, među kojima i dvije maloljetne osobe. Kao posljedica masovnog ubijanja muškog, uglavnom oženjenog stanovništva, ostalo je 15 hudovica i 22 djeteta siročeta – prosječne starosti 8,7 godina. Jedna dio porodica iz familije Suljić vratio se u Urisiće, oko 6 porodica sa ukupno 20 članova, a veći dio naselio se u općinama FBiH, kao što su: Ilijaš, Lukavac, Srebrenik, Sarajevo, Tuzla, Živinice i dr. Dio porodica živi u Brčkom, distriktu BiH, a dio u općini Bratunac i gradu Srebrenici. Neki od članova ove familije iselili su se iz Bosne i Hercegovine i nastanili se u Danskoj, Kanadi, SAD-a i dr. Zukići - živjeli su u zaseoku Greben, a porijeklom su iz susjednog sela Karačići, u koje su doselili iz Crne Gore. Ova familija brojala je 5 porodičnih domaćinstava koja su ukupno imala 32 člana. U toku genocida ubijeno je 11 osoba muškog spola iz ove familije, prosječne starosti 31,2 godine, među kojima i tri maloljetne osobe. Kao posljedica genocida, odnosno masovnog ubistva osoba muškog spola, uglavnom oženjenih, ostalo je 7 hudovica i 8. djece siročadi – prosječne starosti 5,0 godina. U zaseok Greben vratile su se samo tri osobe iz ove familije; dva domaćinstva, jedno samačko. Ostali preživjeli članovi porodica iz familije Zukić nastanili su se, većim dijelom, na području općina Federacije BiH (Ilidža, Ilijaš. Sarajevo, Zavidovići i dr.), a neki su se iselili izvan BiH; Njemačka, SAD-e i dr.

Zaključak Prema popisu stanovništva 1991. godine u naselju Urisići živjelo je ukupno 14 familija koje su bile grupisane u 62 domaćinstva (3 samačka) koja su ukupno imala 327 članova. To su sljedeće familije: Efendići, Hrustići, Ibiševići, Ibrahimovići, Karamehmedovići, Mehmedovići, Memiševići, Mujčići, Mujići, Porobići, Sinanovići, Siručići, Suljići i Zukići. Tokom agresije na RBiH, u periodu 1992-1993. godine, ubijeno je ukupno 16 osoba iz ovog naselja, prosječne starosti 34,3 godine, među kojima i tri osobe ženskog spola, kao i tri maloljetne osobe. Iza ubijenih, odnosno žrtava agresije, ostalo je 7 hudovica i 10. djece siročadi – prosječne starosti 7,0 godina. U toku genocida u „zaštićenoj zoni UN Srebrenica“, jula 1995. godine, ubijeno je ukupno 65 osoba muškog spola iz ovog naselja, prosječne starosti 37,3 godine, među kojima i 7 maloljetnih osoba – djece. Kao posljedica masovnog ubistva muškog stanovništva u toku genocida, ostalo je 40 žena hudovica i 55. djece siročadi – prosječne starosti 8,7 godina. Dakle, tokom agresije i genocida ukupno je ubijena 81 osoba iz ovog naselja, ili 25 % od ukupnog prijeratnog stanovništva. U periodu 2002.–2005 godine, uz pomoć vlade Federacije BiH, kao i drugih organizacija, obnovljeno je 19 kuća, tj. izgrađene su nove kuće. Do kraja 2005. godine u naselje Urisići se vratilo 14 domaćinstava koja ukupno broje 40 članova. Više od 70 osoba iz ovog naselja živi izvan Bosne i Hercegovine, uglavnom u SAD-a i zapadnoj Evropi, a ostali preživjeli iz ovog naselja naselili su se u općinama FBiH.

168

Neke antropogeografske odlike naselja Urisići Izvori i literatura 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Tabela praćenja povratka, urađenih objekata i infrastrukture po MZ, naseljima, kao i naziv organizacije koje su donirale sredstva, Služba za povratak opštine Srebrenica, 2006.; FAO projekat, «Inventar stanja zemljišnih resursa u Bosni i Hercegovini u poslijeratnom periodu» Opština Srebrenica, 2004. (CD-ROM); Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica. Baza podataka o raseljenim osobama i izbjeglicama, Sarajevo, 2005. (CD-ROM); Odjeljenje za privredu i društvene djelatnosti, općina Srebrenica, 2005. (CDROM); Odsjek za rekonstrukciju i povratak, općina Srebrenica, 2006. (CD-ROM); Popis stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gazdinstava 1991. godine, (dio podataka na CD-ROM-u za općinu Srebrenica); Baza poginuli i nestalih Srebreničana, žrtava agresije i genocida, 1992-1995. godine (CD-ROM); Razna dokumentacija Federalnog zavoda za statistiku o podacima popisa stanovništva Bosne i Hercegovine u periodu 1879.-1991. godine; Suljić, A. (2006.): Stanovništvo i naselja općine Srebrenica, Univerzitet u Tuzli, (doktorska disertacija).

Podaci sa Interneta:

1. Preliminarni spisak nestalih i ubijenih osoba u Srebrenici 1995. godine.

Preuzeto: http://www.srebrenica-zepa.ba/srebrenica/spisak.htm (13.04.2006.)

2. http://www.un.org/icty/bhs/latest/reports.htm (3.3.2006.) 3. Udruženje žena Srebrenice i Žepe, Preliminarni spisak nestalih i ubijenih osoba
u Srebrenici 1995. godine. http://www.srebrenicazepa.ba/srebrenica/spisak.htm (22.08.2006.), 4. Vlada RS, Dodataka izvještaju od 11. juna 2004. godine o događajima u i oko Srebrenice od 10. do 19. jula 1995. godine, http://www.vladars.net/pdf/srebr_final_s_l.pdf (22.08.2006.)

169

Zbornik radova PMF 4 i 5, 171 – 185 (2007-2008)

Originalni naučni rad

PRIHVAT BOŠNJAČKIH PROGNANIKA I IZBJEGLICA U TUZLU ZA VRIJEME RATA 1992.-1995. GODINE – PRILOG PROUČAVANJU PRISILNIH MIGRACIJA BOSNIAK REFUGEES AND DISPLACED PERSONS HOSTED IN TUZLA DURING THE WAR 1992-1995. - ADDITION TO EXAMINATION ON FORCED MIGRATIONS Dr. Adib Đozić, vanredni profesor, Filozofski fakultet Univerzitet u Tuzli, Dr. Alija Suljić, docent, Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Tuzli Abstrakt Jedna od najizraženijih posljedica rata protiv bosansko-hercegovačkog društva i države jeste i problem prognanih i izbjeglih lica. Ova destruktivna posljedica rata, iako prisutna na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine, najizraženija je bila u područjima gdje je vršeno etničko čišćenje bošnjačkog stanovništva (područja: Bosanske Krajine, istočne Hercegovine, Bosanske Posavine, Bosanskog Podrinja i dr.) i na kraju 1995. g izvršen genocid (Srebrenica). U proljeće 1992. g. u Tuzlu pristiže veliki broj prognanika i izbjeglica iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. Krajem 1992. g u Tuzli je već boravilo i bilo zbrinuto 50.615 prognanih i izbjeglih lica. Broj prognanih i izbjeglih u Tuzli se svake ratne godine povećavao, da bi krajem 1995. godine dostigao cifru od 68.349 prognanih i izbjeglih lica. Od toga u privatnim individualnim objektima bilo je smješteno 62.530 i objektima kolektivnog smještaja 5.819 lica. Do povećanja broja prognanih u odnosu na kraj 1994. g dolazi, zbog počinjenog zločina genocida nad Bošnjacima u Srebrenici jula 1995. g. Ključne riječi: Prognanik, izbjeglica, raseljena osoba, prihvat prognanika, rat, Tuzla, Bosna i Hercegovina. Abstract One of most expressive consequence of the war against BiH society and the state is the problem of refugees and displaced persons. This destructive consequence of the war, although visible at the whole area of Bosnia and Herzegovina, is significant at the areas where ethnical cleaning of Bosnian population has been done (Bosanska Krajina, Eats Herzegovina, Bosanska Posavina, Bosansko Podrinje ...etc) and finalized with the genocide in Srebrenica in 1995. In the spring in 1992 in Tuzle came significant number of refugees and displaced persons from all the parts of Bosnia and Herzegovina. By the end of 1992. in Tuzla already have been settled 50.615 refugees and displaced persons. Number of refugees and displaced persons in Tuzla increased and by the end of 1995 was 68.349. From that number 62.530 person were settled in private houses and 5.819 persons in collective capacities. Increasing of the number of refugees and displaced persons was noted by the end of 1994. and min reason was the genocide at the Bosnian in Srebrenica in July 1995. Key words: Refugees, displaced person, shelter of refugees and displaced persons, war, Tuzla, Bosnia i Herzegovina.

A. Đozić, A. Suljić Uvod Rat koji je vođen protiv bosansko-hercegovačkog društva i države 1992.-1995. godine, karakterizira nekoliko specifičnih društveno-historijskih uzroka i društvenopraktičnih posljedica. Jedna od najizraženijih posljedica rata protiv bosanskohercegovačkog društva i države jeste i problem prognanih i izbjeglih lica. Ova destruktivna posljedica rata, iako prisutna na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine, najizraženija je bila u područjima gdje je vršeno etničko čišćenje bošnjačkog stanovništva (područja: Bosanske Krajine, istočne Hercegovine, Bosanske Posavine, Bosanskog Podrinja i dr.) i na kraju 1995. g izvršen genocid (Srebrenica). Najveći broj ovih prognanika i izbjeglica, i ne samo njih, svoje privremeno boravište našao je u Tuzli i okolnim gradovima. Mi ćemo u ovom radu prezentirati najznačajnije podatke o prihvatu bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu, ali i ukazati na njihov razmještaj na području cijelog Tuzlanskog kantona. To je neophodno iz razloga što se slučaj Tuzle ne može posmatrati izolovano od njezinog prirodnog i kulturno-tradicijskog okruženja. Istaći ćemo i neke osnovne karakteristike društvene sadržajnosti načina i uslova života prognanih i izbjeglih u Tuzli. Da bi smo u potpunosti mogli razumjeti cjelokupnost fenomenologije postavljenog problema, neophodno se prethodno upoznati sa prijeratnom demografsko-etničkom strukturom stanovništva Sjeveroistočne Bosne, čiji je administrativni i privredni centar bila, upravo, Tuzla. I Demografsko-etnička sadržajnost regije sjeveroistočna Bosna 1991. godine Bosna i Hercegovina tokom hiljadugodišnje povijesti, izuzimajući kratkotrajne periode izvan bosanskih uticaja, kao što su agresije, razvijala se kao «prirodna» i skladna, ekonomski, kulturno, etnički i politički povezana cjelina vlastitih regija. S druge strane, pojedinačni razvoj bosanskohercegovačkih regija bitno je zavisio od razvoja Bosne i Hercegovine kao «organske» cjeline. Regija sjeveroistočne Bosne (Prilog 1), ne predstavlja nikakav izuzetak, naprotiv, predstavlja samo jednu od bosanskohercegovačkih regija, čiji je razvoj bitno uslovljen, između ostalog, demografskim, ekonomskim, teritorijalnim i administrativno–upravnim ustrojstvom regije u svim segmentima organiziranja društva i države. Sjeveroistočna Bosna je prostor veličine 6820 km2 i čini 13,3% površine Bosne i Hercegovine. Prema popisu stanovnika 1991. god. ovdje je u 19 opština živjelo 950.808 stanovnika što je činilo 21,8% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine (tabela 1).

172

3 2.7 22.9 11990 36. 1995.7 13 93.4 1.2 2. Ekonomski institut Tuzla.7 30528 74.2 2.9 19.2 1. u općini Tuzla.7 184 583 1.1 27572 75.  značajne su razlike u tempu rasta stanovništva među opštinama regije od 0. god.7 28367 21308 75.6 1315 1436 2. kao posljedica. god. univerzitetskog. Beograd.1 96988 492 0.5 1455 275 0.1 1. regija sjeveroistočne Bosne je emigraciono područje.3 34.4 4.2 11621 72.2 33856 59. Odnos prosječne stope rasta bosanskohercegovačkog stanovništva i stanovništva regije sjeveroistočne Bosne u periodu 1948-1961. Zagreb.1 21535 64. godine: Sjeveroistočna Bosna – 2. sa područja sjeveroistočne Bosne iselilo se gotovo 135.5 30229 31.2 40896 2752 6.1 59134 132 0.6 1. zabilježen je u posljednjem međupopisnom razdoblju (1981.1 59. SZS. Izvor: Popisi stanovništva.5 62669 47./km2.7 346 4426 4. godine.9 1105 129 1.6 2. Najveći negativni saldo migracija.8 15.1 1 2.1 21. Ovako visok tempo rasta Tuzle je uslovljen prije svega doseljavanjem iz okolnih opština zbog uloge Tuzle kao privrednog.6 3.6 9629 10 0.4 17 28. u općinama Kladanj i Šekovići do 430 stan.000 stanovnika.7 36666 38 0. Bosna i Hercegovina – 1. Klapić: Tuzla kao razvojni centar sjeveroistočne Bosne.7 1. .5% Jugosloveni svega % svega 223 0.7 1.4% u Loparama i Šekovićima do 13.3 436 48174 5% 24780 Ostali % 1 4.  u prijeratnom periodu.8 2. M. pa do 1992.1 950808 84271 8. Negativni migracioni saldo ove regije zabilježen je u svim međupopisnim razdobljima od 1953.4 56.2 81295 122 0.3 134 21995 16.9 22.1 532 340 1 477 1248 1.3 26590 550 2.2 20.Nacionalni sastav po naseljima.» 3 1 2 3 Stanovništvo Bosne i Hercegovine.4 38617 44./km2.2 87627 22252 25.1 1893 6.2 305 380 1 361 1203 2.9 1135 1928 7. kulturnog.6 56.2 10241 40 33942 39 0. str.9% 524901 55% ukupno Srbi svega 11475 57389 18128 13558 11221 7659 3952 18243 12169 4235 8315 5308 9030 20271 14468 14359 30863 3525 4514 268682 % 34.6% Kompariranjem ovih pokazatelja uočavamo nekoliko značajnih demografskih karakteristika regije:  multinacionalna i multikonfesionalna sadržajnost regije odražava multinacionalnu sadržajnost bosanskohercegovačke države i rezultat je ukupnog društveno – historijskog razvoja bosanskohercegovačkog društva.1 18727 55.5 2899 1530 2.7 703 277 1.3 14.189 stanovnika.5 960 2130 3.3 16070 36 0.2 54783 3976 7. što predstavlja odliv 42% prirodnog prirasta u tom periodu. U tom. prije svega privredne nerazvijenosti i vrlo nepovoljne industrijske strukture.4 2.7 6285 290 1.8 18.  gustoća naseljenosti je neujednačena i kreće se od 49 stan.5 423 38 6.8 41809 35 0. do 1991. gotovo četiri decenije dugom razdoblju.3 32537 1263 3.6 25587 56 0.8 458 3424 6 1238 626 2. 2002 god.8 38080 66.95.4 131618 20398 15.3 44017 80. Tuzla.Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu za vrijeme rata 1992-1995.1 1.9% u Tuzli.25.1 1.1 19162 72.1 33137 79.  regija sjeveroistočne Bosne u odnosu na Bosnu i Hercegovinu u prijeratnom periodu imala je natprosječnu stopu rasta stanovništva 2 . zdravstvenog i administrativnog centra regije. 1 Opština Bijeljina Bratunac Brčko Gračanica Gradačac Kalesija Kladanj Lopare Lukavac Orašje Srebrenica Srebrenik Šekovići Tuzla Ugljevik Vlasenica Zvornik Živinice Banovići Ukupno Hrvati Bošnjaci svega % svega % 33619 40 0.2 48102 59. Nacionalna Struktura Stanovništva regije sjeveroistočne Bosne 1991.9 57070 2159 3. 173 . do 1991.2 42599 72 56581 8613 15. godine ) i to u nivou od 42. godine Tabela 1. 103.6 4452 5731 6.1 326 3. Državni zavod za statistiku.  ova regija je najnaseljenije područje u Bosni i Hercegovini.

te zbog toga proganjani i ubijani. isplanirale. 2004.A. organizirale i izvele rat protiv bosansko-hercegovačkog društva i države 5 . Kriterij za ovakvo klasificiranje jeste razlog (uzrok) zbog koga pojedinac ili grupa napušta.) 174 . A. str. radeći blisko sa srbijanskim MUP-om. godine. Suljić Ovaj «prirodno» uspostavljeni (sedimentirani) sklad međuzavisnosti razvojnih činilaca prirodnih resursa i predratne društveno . pored jedinica JNA. policije i parapolicijske formacije). među njima je bio i Arkan. a onda su redom. aprila 1992. jer su im ono bili porušeni ili zapaljeni tokom ratnih dejstava. Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu. progona. socijalne. bježi ili pak biva prognana iz mjesta svog življenja. neophodno je istaći uzroke «dolaska». Subjekti izvanbosanskih velikodržavnih projekata (države. 287-288. predao je raport komandantu bijeljinskog garnizona. odnosno reafirmaciji znanstvenih činjenica o događajima u Bosni i Hercegovini. Prognanici su ona kategorija građana koji su ratnim operacijama nasilno protjerani iz svojih domova. klanja. 2. nakon izlaska muslimanskih vjernika iz Sulejmanije džamije. ubijanja.). od kojih su svi nastradali. godine Zbog sve prisutnijih. Doista. U tu kategoriju spadaju i oni pojedinci i grupe koji su svoja mjesta življenja napustili a da u njima i nije bilo neposrednih ratnih dejstava. Izvanbosanski subjekti destrukcije bosansko-hercegovačkog društva u proljeće 1992. II Progon (etničko čišćenje) nesrpskog stanovništva iz Bosanskog Podrinja i Bosanske Posavine 1992. zatim Brčkog (početkom maja 1992. Vođa Arkanovaca.(…). generalu Praščeviću (koji je na Arkanov raport vojnički uzvratio). ležali leševi ubijenih Bošnjaka. rušenja. Napadane su po pravilu općine sa većinskim bošnjačkim 4 U kategoriji prinudno migriralog stanovništva neophodno je razlikovati dvije kategorije. ali u pravilu perfidno prikrivenih. gdje Srbi nisu imali većinu. maja). već širom Bosne i Hercegovine. rijetki su živi narodi na planeti koji su dulje i bezobzirnije «osporavani» u nacionalnom smislu. Čekić. a time i o Tuzli u periodu 1992-1995. aprila 1992. Početkom aprila 1992.”(S. Čekić. Đozić. »U toku 31. kao što je to slučaj sa Bošnjacima. armije. etničko – kulturne. godine. po istom scenariju nastavljeni progoni i ubijanja i u drugim. 6 “Grupe Arkanovaca su zajedno sa Šešeljevcima i pripadnicima JNA. adekvatniji je izraz bijega od nasilne smrti prognanih i izbjeglih 4 Bošnjaka u Tuzlu i ostale gradove i sela pod kontrolom Armije Bosne i Hercegovine. Tada su Arkanove oružane formacije. a kad su se ostali povukli u džamiju za njima je bačeno više bombi.-1995. Željko Ražnatović .) i drugih mjesta.Arkan. isto. dezavuirani. paljenja i sl. Nadamo se da će neumoljive društvene činjenice iznesene u ovom radu doprinijeti dekriptoiziranju. religijske.ekonomske. što su zabilježile i TV kamere. spolne i starosne strukture stanovništva regije sjeveroistočne Bosne narušen je ratom protiv bosansko-hercegovačkog društva i države 1992. pokušaja stereotipnog prikazivanja karaktera rata protiv bosansko-hercegovačkog društva i države. marta/1. g. U zauzimanju Zvornika (8. nekada otvorenih.-1995. srpske Teritorijalne odbrane i drugih srpskih formacija.-11. po ulicama. u Bijeljinu je. 5 O agresiji na Bosnu i Hercegovinu opširnije pogledati u: S. Sarajevo. rukovođeni ideologijom „jedna nacija jedna država“ projektirale su. kriptoizirana njihova historija. ne samo gradovima sjeveroistočne Bosne. paramilitarne formacije. počeli su sa programima zla (zastrašivanja.. Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava. uključujući i Šešeljevce. godine Arkanovi Tigrovi su stigli u Zvornik. zaklale dva lica naočigled prisutnih. Izbjeglice su ona kategorija ljudi koji su svoje mjesto življenja napustili prije izbijanja ratnih sukoba. međunarodni kriminalac. Arkan se grlio sa Biljnom Plavšić dok su sa strane. kako bi realizirali svoje političke i ideološke ciljeve.» 6 Počelo je u Bijeljini. učestvovale su i Arkanove jedinice i ubile mnogo civila. stigao Arkan sa grupom uniformisanih i dobro opremljenih snaga i počeo sa ubijanjem bošnjačkih civila. nastavile sa zločinima nad Bošnjacima Bijeljine.

Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu za vrijeme rata 1992-1995. godine stanovništvom, upravo da bi se izvršilo etničko čišćenje 7 prostora od nesrpskog življa. Nakon pokolja i ubijanja u Bijeljini i Zvorniku, nastavljeno je istim metodama i sredstvima u Bratuncu, Vlasenici, Srebrenici, Rogatici, Foči, Višegradu i drugim gradovima. U većini operacija etničkog čišćenja bošnjačkog življa učestvovali su zajedno JNA (posebno Užički korpus), te razne parapolicijske i paramilitarne grupe 8 , koje su također, bile organizirane i opremljene od JNA. Goloruko civilno stanovništvo nije imalo drugog izbora nego bježati i potražiti utočište u Tuzli i drugim slobodnim gradovima (prilog 2).

III Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu Općina Tuzla je jedna od 13 općina Tuzlanskog kantona, konstituisanog u procesu kantonizacije Federacije Bosne i Hercegovine 1994. godine. Od predratnih 307 km2 površine, današnja površina općine je nešto manja i iznosi 294 km2. Tuzla predstavlja administrativno sjedište Tuzlanskog Kantona. Pored toga što je administrativno sjedište kantona, Tuzla je njegov i privredni, kulturni i naučnoobrazovni centar. Tuzlanski kanton, kome općina Tuzla institucionalno pripada, obuhvaća 39% teritorije regiona Sjeveroistočna Bosna. Ova činjenica nepovoljno utiče na razvoj, ne samo grada Tuzle, Tuzlanskog Kantona, već i cijele regije Sjeveroistočne Bosne. Od strane UNHCR 1998. godine Tuzla je proglašena “Otvorenim gradom “ što

7

8

Etničko čišćenje je posebna vrsta (ratnog) zločina kažnjivog prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju ratnog zločina genocida(Rezolucija UN 260A, III,9. decembra 1948. godine). Nažalost, termin etničko čišćenje se koristi i kao eufemizam za genocid. Dakle, upozoravamo na razlikovanje pojmova etničko čišćenje i genocid. “Na osnovu raspoloživih podataka može se utvrditi da su u agresiji i drugim zločinima u Republici Bosni i Hercegovini sa teritorije Srbije i Crne Gore učestvovale sljedeće oružane formacije i grupe: Arkanovci, Šešeljevci, Beli orlovi, Rojalisti, Srpska garda, Vukovarci, specijalci Saveznog sekretarijata za unutrašnje poslove, specijalci Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije, Martićevci, Žute ose i dr.(Isto, str. 872.)

175

A. Đozić, A. Suljić potvrđuje kontinuitet ovog grada u čuvanju tradicije otvorenosti za drugo i drugačije i uvažavanja drugog i drugačijeg. Poznato je da je rat u Sloveniji i Hrvatskoj počeo prije rata protiv Bosne i Hercegovine i da prve izbjeglice u Tuzlu stižu upravo iz Slovenije i Hrvatske. Uviđajući taj problem, Ratno predsjedništvo općine Tuzla formira „Štab za izbjeglice“ u avgustu 1991. godine. Upravo u to vrijeme pristižu u Tuzlu prvi prognanici i izbjeglice ratom zahvaćenih područja bivše Jugoslavije. Sastav štaba je bio multietnički. U njegov rad aktivno su bili uključeni predstavnici Civilne i Socijalne zaštite, te predstavnici Crvenog krsta i Teritorijalne odbrane Skupštine općine. Ovaj organ je otvorio prve kolektivne centre za smještaj prognanika i izbjeglica, vodio brigu o ishrani i ostalim potrebama raseljenog stanovništva. Zbog, kako smo već istakli, agresije na Bosnu i Hercegovinu, prije svega na područje Bosanskog Podrinja (Bijeljinu, Zvornik, Bratunac, Vlasenicu i druge gradove) i zločina koji su vršeni nad civilnim stanovništvom (rušenje i paljenje kuća, progono i ubijanja, sijanje straha i drugih oblika represije) u Tuzlu pristiže sve veći broj prognanika iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. Iz tih razloga Predsjedništvo Skupštine općine Tuzla 19. decembra 1992. godine donosi odluku o osnivanju Opštinskog centra za raseljena lica, prognanike i izbjeglice. Sjedišta Centra locirano je u objektu obdaništa “Bambi” u ulici Maršala Tita br. 149 u Tuzli. Osnovni i najveći problemi bili su: smještaj i ishrana prognanih i izbjeglih. Manji dio prognanika uspio se smjestiti kod rodbine i preijatelj, dok je veći dio bio na brizi Općinskom centru za raseljena lica 9 , prognanike i izbjeglice. Prognanici i izbjeglice su smješteni u objekte osnovnih i srednjih škola, u KSC “Mejdan”, Univerzitetsku dvoranu, studentske i đačke domove, Hotel “Tehnograd” i Dom penzionera. Na području općine Tuzla ukupno su bila 32 objekata koja su služila kao kolektivni centri za prihvat izbjeglih i prognanih lica. Centar je prognanim i raseljenim licima i izbjeglicama pružao kompletnu podršku u hrani, odjeći, obući, dušecima, prekrivačima, pećima, posuđem i slično. Ukupno je na svim poslovima angažirano više od 200 volontera entuzijasta, uključujući tu, pored angažiranih osoba operativaca iz Centra, Službe za evidencije magacina, prodavnica, još i povjerenike kolektivnih punktova i povjerenike 39 mjesnih zajednica. U svom radu Centar za raseljena lica i izbjeglice, je još prije formiranja Tuzlanskog okruga, zatim Tuzlansko-podrinjskog kantona i Ministarstva za rad, socijalnu politiku i izbjeglice, prihvatio u općini Tuzla najveći broj raseljenih lica i izbjeglica iz Sjeveroistočne Bosne. Pretpostavlja se da je kroz Tuzlu prošlo preko 260.000 raseljenih lica i izbjeglica. Od 01.01.1995. godine pa sve do 01.07.1998. godine. Centar za raseljena lica i izbjeglice organizira se kao općinski organ uprave pod nazivom Sekretarijat za raseljena lica i izbjeglice, sa sjedištem u Tuzli, ulica Džafer Mahala broj 70. Reorganizacijom općinskih uprava Sekretarijat se od 01.07.1998. godine transformiše u Službu za raseljena lica i izbjeglice. Prognanici, izbjeglice i raseljena lica stambeno su zbrinjavani na raznovrsne načine. Najčešći oblici stambenog zbrinjavanja bili su: a) u napuštenim privatnim kućama, 10
9

Kategorijom raseljenih lica definiraju se oni građani koji su stanovnici općine Tuzla, a koji su bili u nemogućnosti ,zbog ratnih aktivnosti stanovati u svojim kućama ili stanovima. 10 Nije bilo slučajeva da je neko nasilno istjeran iz privatne kuće da bi se uselili prognanici. Navodimo ovaj primjer , vrijedan pažnje, kao suprotnost onome što se dešavalo u Bijeljini. U Bijeljini su zabilježeni, ne rijetki, slučajevi, izgona Bošnjaka iz njihovih privatnih kuća na ulicu, kako bi se uselile srpske izbjeglice u Bijeljinu. U Tuzli, ali i u drugim gradovima pod kontrolom Armije BiH, manjine (drugi i drugačiji - Srbi, Hrvati, Jevreji i ostali ) stanovali su u svojim kućama.

176

Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu za vrijeme rata 1992-1995. godine b) c) d) e) f) u napuštenim stanovima nosilaca stanarskog prava, u kolektivnim centrima, u kolektivnim naseljima, 11 u adaptiranim, obnovljenim nedovršenim ili oštećenim kućama domicilnog stanovništva. 12 u Dom za djecu bez roditeljskog staranja, smještana su djeca prognanika i izbjeglica bez oba roditelja.

Na području općine Tuzla u 1992. g. ukupno je bilo zbrinuto 50.615 prognanika i izbjeglica (tabela 2). Tabela 2 . Broj raseljenih lica prema spolu i starosnoj dobi u Tuzli 1992. godine.
djeca do 1 godine starosti djeca od 1 do 7 godina starosti Djeca (0-18 godina djeca starosti od 7 do 14 godina starosti) djeca starosti od 14 do 18 godina Ukupno djece od 0 do 18 godina Žene Starije osobe (žene iznad 55 godina, muškarci iznad Muškarci 60 godina) Ukupno stare osobe Žene od 18 do 60 godina Broj radno sposobnih lica Muškarci od 18 do 65 godina Ukupno radno sposobnih lica: Broj ranjenih, iznemoglih i invalidnih osoba Broj raseljenih lica u kolektivnom smještaju 651 6.946 8.200 2.150 17.947 3.238 1.950 5.188 20.630 1.034 21.664 186 5.630

Primjećujemo iz ovih podataka izuzetno mali broj muškaraca životne dobi od 18 do 65 godina. Razlog su masovna ubistva i odvođenja u logore, te na radnu obavezu u Vojsci Republike Srpske. Od ukupnog broja prognanih i izbjeglih, njih 44.985 bilo je smješteno u privatnim individualnim objektima, a za 5.630 smještaj je bio obezbijeđen u kolektivnim boravištima. 13 Kolektivni smještaj raseljenih lica organiziran je u 10 osnovnih škola, 4 srednje škole, dva obdaništa, dva studentska doma, srednjoškolskom domu, jednom samačkom hotelu, dvije sportske hale, Nastavnom centru civilne zaštite Dubrave i
11

Kolektivni centri i kolektivna naselja građeni su i opremani uz pomoć međunarodnih humanitarnih organizacija. Npr., uz pomoć međunarodne humanitarne organizacije NPA izgrađeno je nekoliko faza naselja u Mihatovićima sa 57 kuća sa po dva apartmana. Uz naselje je uređena potpuna infrastruktura: struja, voda, put, ambulanta, obdanište i osmogodišnja osnovna škola. Ukupno na području općine Tuzla otvorena su 32 kolektivna centra za smještaj raseljenih lica. 12 U obnovljene kuće domicilnog stanovništva raseljena lica, prognanici i izbjeglice smještani su na rok od 2,5 godina. U rekonstrukciji, obnovi i dogradnji ovih kuća učestvovale su putem donacija međunarodne humanitarne organizacije: NRC, Caritas, GTZ, Intersos i AMG. 13 U 1992. godini otvoreni su sljedeći punktovi za kolektivni smještaj raseljenih lica: Nastavni centar u Dubravama (600 osoba), Privredno sportski centar “Mejdan” (1500 osoba), Univerzitetska sportska dvorana (320 osoba), Osnovna škola “2 Oktobar” Kiseljak (730 osoba), OŠ “Tomislav Ramljak” Miladije (450 osoba), OŠ “Tomislav Ramljak” podr.odjelj. Solana (250 osoba), OŠ “Rudolf Vikić” Miladije (180 osoba), OŠ “Franjo Rezač” Kreka (180 osoba), OŠ “Jusuf jakubović” Tušanj (320 osoba), OŠ “Džemal Mandžić” Pazar (200 osoba), OŠ “7 Sekretara SKOJ-a” (300 osoba), OŠ “Petar Kočić” Solina (500 osoba) i Građ.škol. centar-sport. sala (100 osoba). U ovim kolektivnim centrima bilo je smješteno ukupno 5.630 raseljenih osoba. Izvor: Općinski sekretarijata za raseljena lica, Tuzla, 2008.

177

A. Đozić, A. Suljić Domu penzionera (djelimično). Sportski centar “Mejdan” i Univerzitetska dvorana služile su za prihvat raseljenih lica. Tu se vršila trijaža raseljenih lica po kategorijama i broju, a neki su upućivani i u druge općine. Uslovi smještaja nisu u svim objektima bili isti. Većina objekata nije pružala povoljne uslove boravka (posebno školski objekti). O smještaju majki sa djecom do 1 godine, starim i iznemoglim i invalidnim licima vođena je posebna briga prilikom smještaja. U 1993. godini ukupan broj prognanih, izbjeglih i raseljenih lica na području općine Tuzla se povećao i iznosio je 58.000 lica. U individualnim, privatnim objektima bilo je smješteno 50.470 lica, dok je 7.530 prognanika smješteno u 19 objekata kolektivnog tipa. Povećanje broja prognanika uzrokovan je, prije svega, progonom Bošnjaka iz Konjević Polja, općina Bratunac i Cerske, općina Vlasenica. Iz sljedećeg tabelarnog pregleda broja prognanika sa smještajem u privatnim individualnim objektima u Tuzli jasno možemo da vidimo regionalnu pripadnost prognanih, odnosno, njihovu pripadnost po općinama prijeratnog življenja. Najveći broj prognanih je iz općina :Zvornik, Vlasenica, Bratunac i Brčko (tabela 3). Tabela 3. Broj raseljenih porodica prema broju članova smještenih u općini Tuzla 1992-1995. godine.
R. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. Općina iz koje je prognan Zvornik sa Kamenicom, Vitinicom, Sapnom i Snagovom Vlasenica Bratunac Brčko Ugljevik Lopare, Koraj, Čelić Gradačac Srebrenica Doboj Sarajevo Bijeljina Derventa Modriča Foča Bosanski Brod Rogatica Olovo Jajce Sanski most Orašje Odžak Prijedor Ostale opštine UKUPNO Broj nosilaca izbjegličkih kartona 4580 1226 1114 905 645 589 479 459 222 192 133 77 64 40 38 27 29 31 20 19 18 6 3104 14.017 Ukupan broj lica 19229 4575 4247 2683 2676 1945 1556 1609 608 428 326 215 171 113 83 90 81 87 20 49 46 13 9620 50.470

Kako smo već i istakli o prognanicima i izbjeglicama, nije vođena samo briga za smještaj i hranu, veći drugi oblici zaštite, među kojima je izuzetno bila važna higijensko-epidemiološka zaštita. Higijensko-epidemiološku zaštitu od samog početka dolaska prognanih i raseljenih lica sprovodili su Zavod za zdravstvenu zaštitu i 178

Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu za vrijeme rata 1992-1995. godine Higijensko- epidemiološka služba Doma zdravlja. Svakodnevno je na objektima gdje su bili smješteni prognanici provođena dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija. Rađena je kompletna depedikulacija (otklanjanje vašljivosti). Zdravstvena zaštita prognanih lica ostvarivala se putem Medicinskog centra “dr. Mustafa Mujbegović” na osnovu odgovarajućih kartona prognanika. Na osnovu izvještaja Doma zdravlja u 1993. godini izvršeno je pregleda – 2585; pruženo usluga – 4383; vakcina - 94; usluge socijalnog rada – 19; stacioniran broj bolesnika –191; broj BI dana – 4200. Situacija sa prehranom, ne samo prognanika i izbjeglica, bila je izuzetno teška. Ta situacija se dramatično pogoršala u zimu 1993/1994. godine zbog sukoba Armije RBiH i postrojbi HVO. Tada se prostor današnjeg Tuzlanskog Kantona našao u potpunoj blokadi i izolaciji. U istoj su situaciji bili svi prostori Bosne i Hercegovine pod kontrolom Armije RBiH. Bio je to vojni pokušaj realizacije dogovora Tuđmana i Miloševića iz Karađorđeva 14 za definitivnom podjelom Bosne i Hercegovine i uspostavom paradržavnih tvorevina (srpske i hrvatske) na državnom teritoriju Bosne i Hercegovine. Iz tih razloga značajno je pogledati način i strukturu prehrane prognanog i izbjeglog stanovništva. Spremanje hrane organizovano je u 8 objekata i obezbijeđen je jedan topli obrok za sva lica smještena u kolektivnim boravcima. Pored toga na svim punktovima omogućeno je pripremanje hrane za djecu do 1 godine starosti. Zbog drastično smanjenih količina prehrambenih artikala, prognanici, izbjeglice i raseljena lica u kolektivnim centrima dobijala su samo dva obroka- jedan topli i jedan suhi. Raseljena lica smještena u privatnim objektima dobijala su pomoć u osnovnim životnim namirnicama zavisno od broja članova domaćinstva. Treba istaći da bez pomoći Crvenog krsta i humanitarnih organizacija (međunarodnih i domaćih) bošnjačko stanovništvo ne bi moglo preživjeti namijenjenu mu sudbinu umiranja od gladi. Ukupan broj prognanika koji su hranu dobijali u kolektivnom smještaju je 6.530. Za njih se dnevno spremalo 12.314 toplih obroka i 6.905 suhih obroka. Distribucija hrane se vršila po punktovima svakih sedam dana. U Studentskom restoranu hrana se pripremala za 12 objekata. U 1994. godini prema podacima UNHCR-a u općini Tuzla bilo je zbrinuto 61.900 prognanika i izbjeglica. Od toga u objektima individualnog smještaja 57.053 lica i u kolektivnom smještaju 4.847 lica. Prognanici su bili iz istih mjesta prijeratnog življenja kao i 1993. g. Starosna struktura prognanika u 1994. godini prikazana je u tabeli br. 4. Zapažamo znatno smanjen broj prognanika i izbjeglica u objektima kolektivnog smještaja, a povećan broj smještenih u individualne objekte. To se desilo iz razloga što je jedna od osnovnih aktivnosti u 1994. godini bila usmjerena na iseljavanje kolektivnih objekata, s ciljem obezbjeđivanja humanijih uslova života prognanika koji su više od dvije godine bili smješteni u objektima nepripremljenim za ovu namjenu. U toku 1994. godine iseljeni su sljedeći objekti kolektivnog smještaja: SC “Mejdan, Univerzitetska dvorana, Nastavni centar “Dubrave”, Osnovne škole “Mosnik”, ”Kiseljak”, ”Kreka”, “Pazar”, i “Tomislav Ramljak”, Srednje škole: Građevinska, Elektro-tehnička i Mašinska i Dio Stacionara “Enver Šiljak”. Tabela 4. Spolno-dobna struktura prognanika u općini Tula 1994. godine.
Starost prognanika 0,5 0,5-1 (u godinama) Broj prognanika 112 204 1-3 3.404 3-7 5.633 7-14 5.881 14-45 žene 9.471 45-65 žene 15.282 14-65 >65 muški 17.951 3.962 žene muški % % 59.13 40.87

14

Opširnije o dogovorima Miloševića i Tuđmana o podjeli Bosne i Hercegovine vidjeti u: S. Omeragić, Dogovoreni rat, Proton, Sarajevo, 2000.

179

R. proteinski keks i dodatni obrok). Tabela 5. g. U organizaciji Danskog komiteta za izbjeglice (DRC) veliki broj djece bio je uključen u različite društvene aktivnosti. br. Posebna pažnja u ovoj oblasti poklanjala se realizaciji programa socijalne adaptacije raseljenih i prognanih lica.A.300 kg 1750 kg 1500 kg 30 kom 275 kom 400 kg 750kg 1000 kg - Obrazovanje prognanika odvijalo se u okviru institucije sistema. kao i Elektro-tehničku i Građevinsku školu. U 1994. godine u Tuzli je bilo smješteno 68. zdravstveno je zbrinuo sve pristigle prognanike u Tuzlu. Adaptaciju osnovne škole u Kreki finansirala je Humanitarna organizacija CAP ANAMUR. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 Artikli Ulje Brašno Šećer Grah Leća Mesni narezak Sir “feta” Riba 425 gr Porodični paketi Tomato sos Dječija hrana Laktovit Mlijeko u prahu Deterdžent Sapuni So Kolektivni smještaj 650 l 700 kg 600 kg 2500 kg 1500 kg 2000 kom 2000 kom 1800 kom 200 kom 500 kom 500 kg 330 kg 500 kg 250 kartona Individualni smještaj 1750 l 16. Istovremeno realiziran je program dodatne ishrane teškim bolesnicima kojima je zbog zdravstvenog stanja bila potrebna dodatna ishrana (mlijeko u prahu. 1994. g dolazi. Krajem 1995. Od toga u privatnim individualnim objektima 62. Pregled prehrambenih artikala za kolektivni i individualni smještaj u općini Tuzla. Zavodom za zdravstvenu zaštitu i Kliničkim centrom. Kroz rad dva društvena centra (jedan na Tehnološkom fakultetu. Mosniku i Miladijama. Đozić. u čemu je sveukupnu podršku davao i Opštinski Centar za raseljena i prognana lica Tuzla. Kroz različite programe i akcije.530 i objektima kolektivnog smještaja 5. zbog počinjenog zločina genocida nad Bošnjacima u Srebrenici jula 1995. Radi što jasnijeg 180 . Adaptaciju ovog objekta finansirala je Humanitarna organizacija IRC. Udruženje žena Tuzla organiziralo je nekoliko zajedničkih druženja sa ženama prognanicama. Manji dio muškog stanovništva je uspio da pobjegne. godine. a žene i djeca su protjerani. Svim prognanim i raseljenim licima obezbjeđena je zdravstvena zaštita. Ista organizacija adaptirala je Osnovnu školu u Tušnju. tako i u privatnim kućama i stanovima. Do povećanja broja prognanih u odnosu na kraj 1994. godini Opštinski Centar za raseljena i prognana lica Tuzla u saradnji sa Domom zdravlja Tuzla.819 lica. Stacionar “Enver Šiljak” po strukturi prognanika koji su u njemu smješteni predstavlja specifičan kolektivni centar.349 prognanih i izbjeglih lica. te uz pomoć nadležnih organa privrednih organizacija grada i opštine svakodnevno su se poboljšavali uslovi života prognanicima smještenim kako u kolektivnim centrima. a drugi u Samačkom hotelu “Tehnograd”). Edukacija odraslih vršena je putem predavanja i javnih tribina. Suljić Prognanici su iz kolektivnih objekata iseljeni u 119 kuća koje je za ove potrebe adaptirala Humanitarna organizacija NRC. A.

Kolektivni smještaj 5. 2000. 5.507 18.349 44.242 4. 1. 3159 714 372 816 493 183 65 21 10 113 3 5 7 2007. Decembar 1997. radi što autentičnijeg sagledavanja i razumijevanja cjeline ovog.133 6.836 1. 11. 16.158 13.470 57.900 68. Decembar 2007.046 1.082 6. 3573 798 488 967 548 193 69 21 10 111 5 5 7 2006. koja su u toku rata potražila i našla utočište u Tuzli.235 38. 5743 1263 1149 1543 1233 618 466 128 64 149 22 31 2005.385 2. 10.272 21. 9.158 Individualni smještaj 44. do 2007. 14256 4641 5143 3909 3497 2433 2216 1378 731 582 154 119 121 1997. zaista. decembra 2007. Po općinama najviše ih je iz Zvornika. 12573 4641 4660 3909 3497 2433 2216 1378 731 582 154 119 121 1998. 8. 2. Prognanici i izbjeglice u Tuzli od 1996.2007.985 50. složenog društvenog fenomena.530 42. Decembar 2001. pogledajmo sada regionalnu zastupljenost prognanika i izbjeglica u Tuzli u periodu od 1996. 6. Decembar 2003. Tabela 7.179 7.023 1.880 40. Decembar 1998.847 5.Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu za vrijeme rata 1992-1995. 14. Decembar 1999.630 7.053 62. godine razumijevanja ovog rijetkog fenomena na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata. 11125 9187 9377 7575 4864 1943 1957 1675 5235 4518 4653 3381 4111 2412 2361 2083 3555 1921 1915 1616 2433 786 766 767 2216 851 845 635 1378 350 284 145 73 86 84 66 582 330 330 154 39 23 119 53 56 33 121 36 31 Nastavak tabele na sljedećoj stranici 2003. najviše prognanika je iz Bosanskog Podrinja i Bosanske Posavine. Luka Modriča Prijedor 1996. 12. Bijeljine. 7.. g. do 31. Decembar 2002.809 38.408 21.000 61.620 41. 6804 1318 2736 1726 1352 638 511 128 64 149 22 31 2004.017 1. Bratunca i Vlasenice. Ipak. prezentiraćemo zbirni presjek dinamike prihvata prognanika i izbjeglica u Tuzli od 1992. 3. te osnovnim karakteristikama njihovog prihvata i zbrinjavanja. g. Mjesec i godina Decembar 1992. Decembar 1994. 4.319 1. 2002. Broj prognanih i izbjeglih lica na području općine Tuzla od 1992.927 1.841 17.880 16.071 1. g. do 2007. Srebrenice. 15.530 4. Decembar 1996.819 2.997 12.161 1. Decembar 2005.666 1.065 5. prema općini predratnog prebivališta Općina Zvornik Srebrenica Bijeljina Bratunac Vlasnica Ugljevik Brčko Doboj Kalesija Lopare B. Decembar 1993.265 6.954 Ukupno 50.372 2. 13. godine (tabela 6).615 58. 2001.217 41.12. Decembar 2004. 12573 4641 4971 3909 3497 2433 2216 1378 731 582 154 119 121 1999.112 Kada je u pitanju teritorijalna pripadnost prognanih i izbjeglih lica. Kako smo već naprijed prezentirali podatke o pokretljivosti i ukupnom društvenom dinamizmu prognanih i izbjeglih lica na području općine Tuzla.845 39. prema vrsti smještaja Rb. Decembar 2006. do 31. 3134 699 388 758 477 183 70 16 14 112 5 4 181 . godine. Decembar 1995.561 14.244 23. Decembar 2000.199 23. sa sigurnošću se može konstatovati da ih je bilo iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. Tabela 6.

u toku rata.1997.1997. bilo je jako teško u ratnim godinama voditi precizne pokazatelje o broju prognanih i izbjeglih lica. ćemo prezentirati starosnu. Također. iz 70 i više opština sa cijelog prostora Bosne i Hercegovine. polnu i nacionalnu strukturu prognanog i izbjeglog stanovništva na području cijelog Tuzlanskog kantona. tj. Most Trebinje Z. iz razloga što u prvoj godini postratnog perioda i u toku rata. zbog velike društvene pokretljivosti raseljenih osoba nije bila ustrojena precizna statistička baza podataka. Srbinje Teočak Sapna Ukupno: 118 149 130 97 149 127 79 2416 1366 116 105 16 44 36 372 108 12 118 149 130 97 149 127 79 1178 1366 116 105 16 44 36 372 108 12 118 149 130 97 149 127 79 1719 1366 116 105 16 44 36 372 108 13 118 149 130 97 149 127 79 1208 1366 116 105 16 44 36 372 108 13 3 10 40 36 33 13 20 132 154 291 3 40 36 33 23 13 135 194 361 30 25 20 10 6 90 142 99 29 25 20 10 6 80 142 166 29 25 20 10 3 80 142 166 17 6 5 30 54 46 14 17 5 5 27 60 56 16 17 2 5 28 50 20 18 44620 41217 41880 40199 23244 23507 11 41 35 28 26 19 28 25 18880 11 44 23 28 26 19 28 22 16158 11 44 17 28 26 19 28 22 13179 56 16 21 10 14 12 7082 56 15 24 13 52 15 25 10 12 6265 12 6112 IV U cijelom Tuzlanskom kantonu isto kao i u Tuzli Ako se želimo držati jednog od osnovnih znanstveno-metodoloških principa (princip cjeline) neophodno je fenomenologiju prihvata i zbrinjavanja prognanih i izbjeglih lica u Tuzli uporediti sa njezinim neposrednim okruženjem.687. Brod Olovo Ilijaš Gradačac S. sa drugim općinama u Tuzlanskom kantonu. a u 12 kolektivnih centara 766 lica. god. kao rezultat etničkog čišćenja i zločina genocida nad Bošnjacima. godine iznosio 614. Svojom ukupnom sadržajnošću ova naselja 15 Prezentiramo podatke sa stanjem 31.12.000 stanovnika. Zbog ratnih uslova života. jer su to prvi potpuno tačni podaci za cijeli Kanton. Iz tih razloga prezentiraćemo osnovne pokazatelje broja prognanih i izbjeglih lica u drugom općinama Tuzlanskog kantona. vidimo da je na području Kantona ukupan broj stanovnika krajem 1997.. Đozić. 15 Dodamo li ovom broju 468550 «domicilnog» stanovništva. 182 . na prostoru današnjeg Tuzlanskog kantona prinudno migriralog stanovništva bilo je 146. domicilno stanovništvo činilo je 76. u Tuzlanskom kantonu.2% a. u 1997. Ovom prilikom iznijećemo podatke sa stanjem 31. Mostar Milići Osmaci Šekovići Han Pij. Zbog nedostatka stambenog prostora.12.137 osoba. FBiH Ostali RS Čelić Odžak Stolac B. Procentualno.8%. raseljena lica 23. Procjenjuje se da je u raznim vremenskim intervalima. g. privremeni smještaj zatražilo cca 300. prevelikog dinamizma nasilnog migriranja stanovništva. A.A. Suljić Goražde Gacko Foča Rogatica Višegrad Glamoč Jajce Derventa Ost. godini 6258 raseljenih lica smješteno je u 11 kolektivnih naselja. Krajem 1997. g.

17 Vrlo bitno je istaći činjenicu da Bošnjaci .012 0.Opširnije pogledati u: A. Izvor podataka su opštinske službe za raseljena lica i izbjeglice.37 0.3 0. već i na ukupan društveni razvoj. izuzimajući grad Goražde sa najužom okolinom.8 0. 135-143.Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu za vrijeme rata 1992-1995. Bošnjačko stanovništvo iz Bosanskog Podrinja cjelokupno je. Bošnjačka vertikala vlasništva nad zemljom u bosanskom Podrinju. kao u ostalom i ostalih dijelova Bosne i Hercegovine.5 45.8 99. ugrožavanjem života i razaranjem materijalnih dobara došlo je do nacionalnog preoblikovanja demografske strukture sjeveroistočne Bosne.07 0 14 1 0 0.8 99.2 0. 17 Na ovaj je način bitno 16 Pod opštinom Zvornik imenovana je današnja teritorija opštine Sapna. godine predstavljala su istinske «socijalne rane ». S druge strane. Primjenom nasilja. pod kontrolom Armije RBiH administrativno su vođena kao opština Brčko. Đozić.već su oni istovremeno bili i većinski vlasnici nad zemljom(61. Filozofski fakultet.24 0.2 0. Upečatljiv je primjer velikog stradanja muškaraca.01 0 0 0.12. bilo.8 99. skoro isključivo bošnjačke nacionalnosti.9 99. te ostalim gradovima i naseljima u njihovom okruženju . što pored ostalih uslova. stanovništvo srpske nacionalnosti doselilo se u gradove i naselja u Bosanskom Podrinju u kojima je prije rata.06 0. str. Migriranje. g.05 0. Najviše stradanja doživjelo je muško stanovništvo od 15 do 65 godina.5%). Tabela 8. jer su migrirale sve starosne dobi i osobe oba pola.26 0. Zbornik radova. na što ukazuju podaci «degradirane» polne strukture. ne samo na demografski.05 0 0.15 0 0. na i onako demografski destruiranoj strukturi regije.56 85 99. V Političko-administrativna razdrobljenost (podijeljenost) regije sjeveroistočna Bosna danas Rat protiv Bosne i Hercegovine 1992-1995 godine uzrokovao je velika stradanja i prinudne migracije stanovništva. Tuzla.04 0.05 0.5 0.5 0. 183 .nisu predstavljali samo demografsku većinu stanovništva bosanskog Podrinja(57%). još više negativno utiče.4 99. dakle. 16 Opština Banovići Brčko Čelić Doboj Istok Gračanica Gradačac Kalesija Kladanj Lukavac Srebrenik Teočak Tuzla Živinice Zvornik Ukupno Pol (u %) Nacionalna struktura (u %) Ukupan Starosna struktura (u godinama) broj 0-1 1-3 3-7 7-14 14-65 >65 Ž M Bošnjaci Hrvati Srbi Ostali 5623 265 264 515 796 3510 273 15063 62 336 550 1905 10672 1538 4854 54 93 155 674 3093 785 8345 281 1110 896 2449 2754 855 7242 399 647 833 1490 3462 411 4422 36 93 256 567 2990 480 5434 297 403 756 1285 2668 25 6077 31 52 103 400 4980 511 7518 173 525 654 1237 4421 508 12639 665 980 1093 1672 7065 1164 3593 133 138 230 352 2467 273 41217 159 2206 4176 6171 23343 5162 19692 245 418 2341 2981 11626 2081 4418 58 332 691 846 1933 558 146137 2858 7597 13249 22825 84984 14624 45 51 58 56 54 54 52 55 63 55 49 42 44 46 46 48 45 37 99 97 99.55 0. nasilno protjerano prema regionalnim centrima Sarajevu i Tuzli. na štetu muškog pola.05 0 0. ne na isti način.5 54. živjelo većinsko bošnjačko stanovništvo. Maoča i dr. polna i nacionalna struktura prognanog i izbjeglog stanovništva na području Tuzlanskog Kantona (stanje 31.9 99.99 99. radno sposobno stanovništvo.2 98.1997). uzrokovano nasilnim protjerivanjem bilo je potpuno.5 100 0 1 0 2 0.5 69 31 60 40 Izneseni podaci pokazuju da je prognano i izbjeglo stanovništvo na područje Tuzlanskog kantona. Starosna. isto tako naseljena mjesta Rahić. 2002.01 0.

predstavlja osnovni faktor zapreke bržem društveno-ekonomskom razvoju cijele regije. zbog počinjenog zločina genocida nad Bošnjacima u Srebrenici jula 1995. Okrug Bijeljina i dio koji pripada Okrugu Doboj. neprirodnu. izbjeglice i raseljena lica stambeno su zbrinjavani na raznovrsne načine. ratom i nasiljem uspostavljenu današnju političko-administrativnu podjelu regije sjeveroistočne Bosne. ne ogleda se samo u etničkoj. Višegrad. parcijaliteta su: Tuzlanski kanton. Pogledajmo vizuelno tu iracionalnu. necivilizacijsku. Krajem 1992. Broj prognanih i izbjeglih u Tuzli se svake ratne godine povećavao. odvojenih. nehistorijsku. prijeratna. i dugi niz stoljeća. već i u socijalnokulturnoj i administrativno-političkoj.615 prognanih i izbjeglih lica. 184 . godine u Tuzlu stižu prvi prognanici i izbjeglice iz ratom zahvaćenih područja bivše Jugoslavije. g u Tuzli je već boravilo i bilo zbrinuto 50. Zaključak Rat protiv Bosne i Hercegovine 1992-1995 godine uzrokovao je velika stradanja i prinudne migracije stanovništva. regija sjeveroistočne Bosne. Dejtonskim mirovnim sporazumom je podijeljena na pet administrativno-političke cjeline. progon i ubijanja. društvena. Zvornik. Prognanici. A. u kolektivnim centrima. nemoralnu i nadasve.349 prognanih i izbjeglih lica. uistinu. Demografska narušenost i izobličenost. g. Najčešći oblici stambenog zbrinjavanja bili su: u napuštenim privatnim kućama. u odnosu na prijeratno stanje. milenijski sedimentirana.A. Suljić narušena.»sijanje» straha i drugih oblika represije) u proljeće 1992. polnoj i starosnoj strukturi. godine dostigao cifru od 68. u Tuzlu pristiže veliki broj prognanika i izbjeglica iz svih krajeva Bosne i Hercegovine.530 i objektima kolektivnog smještaja 5. prije svega na područje Bosanskog Podrinja. komunikacijska.(Bijeljinu. u adaptiranim. površine 2. ne samo etnička. kolektivnim naseljima.819 lica. Foču i druge gradove)i zločina koji su vršeni nad civilnim stanovništvom(rušenje i paljenje kuća. napuštenim stanovima nosilaca stanarskog prava. Prije rata. nedovršenim ili oštećenim kućama domicilnog stanovništva. smještana su djeca prognanika i izbjeglica bez oba roditelja.649 km2. sjeveroistočne Bosne. Đozić. Od toga u privatnim individualnim objektima bilo je smješteno 62. obnovljenim. prirodna. jedinstvena ekonomska. da bi krajem 1995. kulturna. površine 493 km2. Vlasenicu. Tih pet političko-administrativnih. Već u avgustu 1991. Bratunac. Do povećanja broja prognanih u odnosu na kraj 1994. već i socijalnodemografska. u Dom za djecu bez roditeljskog staranja. Zbog agresije na Bosnu i Hercegovinu. g. što. sastavljen od dvije odvojene enklave. Kanton Orašje. I Okrug Bijeljina i Okrug Doboj pripadaju Republici Srpskoj (prilog 3). Distrikt Brčko. ekonomska i komunikacijska struktura sjeveroistočne Bosne. g dolazi.

Pogledi. br. Tuzla kao razvojni centar sjeveroistočne Bosne. Postratne demografske prilike Tuzlanskog kantona. Prinudne migracije i problemi razvoja regije sjeveroistočne Bosne. Podaci (izvještaj) Ministarstva za rad socijalnu politiku i izbjeglice u Vladi T. Bratunca i Vlasenice. 2003. Bez njihove pomoći sama općina ne bi mogla izvršiti potpuno zbrinjavanje prognanih i izbjeglih lica. 12. Socioekonomski pregled Tuzlanskog kantona. 11. pećima. 1995 godine. Bošnjević Ilijas. 4. sa sigurnošću se može konstatovati da ih je bilo iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. pružana je i u hrani. VKBI. Bošnjačka vertikala vlasništva nad zemljom u bosanskom Podrinju. Sv. 8. Koordinator i glavni rukovodilac ovog složenog procesa bio je općinski organ zadužen za prognana i izbjegla lica. 13. Povijest Bosne. 2001. O migracijama stanovništva u Bosni i Hercegovini. Sarajevo 1969. godine Organi općine Tuzla prognanim i raseljenim licima i izbjeglicama pružali su kompletnu socijalnu podršku. Stanovništvo Bosne i Hercegovine. Kada je u pitanju teritorijalna pripadnost prognanih i izbjeglih lica. Zbornik radova. Tradicija Bosne koju su izdali. Svjetlost. 7.8. koji se nisu uspjeli vratiti u mjesta svog prijeratnog življenja. Ekonomski institut Tuzla. najviše prognanika je iz Bosanskog Podrinja i Bosanske Posavine. g)pruža utočište za 6. Bošnjević Ilijas. Državni zavod za statistiku. 1990.K-a. Fototip izdanja iz 1882 godine. Podaci (izvještaj) Ministarstva za obnovu razvoj i povratak u Vladi T. obući. osim u stambenom zbrinjavanju. 1963. Zagreb. Literatura: 1. Klaić Vjekoslav. Klapić Muharem. Đozić Adib.112 izbjeglih i raseljenih lica. Pogledi. Neophodno je istaći da su u ovom procesu učestvovale i međunarodne i domaće humanitarne organizacije. Đozić Adib. Sarajevo. posuđu i drugim kućnim i sanitarnim potrebama. br. koja su u toku rata potražila i našla utočište u Tuzli. Ipak. Ekonomski institut. 2002 god. 8. Podaci UNHCR-a: Minority Return Statistics fot Municiapalities in SonBiH AOR period January 1996-December 2002. Prognanicima i izbjeglicama pružana je i zdravstvena zaštita. Ta podrška. Sarajevo. GZM. g i početak 2008. 6. Tuzla. Sarajevo 1992 godine. 2001. 2. odjeći. Hodžić Kadrija. 2001 godine 185 . 9. Đozić Adib. Univerzitet u Tuzli.Prihvat bošnjačkih prognanika i izbjeglica u Tuzlu za vrijeme rata 1992-1995. 5.Narodnosni sastav po naseljima. . Kikanović Mirsad. Petrić Mario. Ekonomski institut Tuzla. Klapić Muharem. 10. XVIII. Tuzla. Regije i centri društveno-ekonomskog razvoja BiH. za 1997 god. Srebrenice. Po općinama najviše ih je iz Zvornika Bijeljine. Regionalizacija Bosne i Hercegovine. Tuzla. Filozofski fakultet. Sarajevo. Društveno-historijska situiranost Bošnjaka u Srebrenici.K-a za 2002 godinu. 14. 2001. 3. Tuzla i do danas(kraj 2007. 15. Tuzla. Zbornik radova: Regionalno razvojna problematika BiH i susjednih zemalja u procesu približavanja Evropskoj uniji. Žiga Jusuf. 2001.

isotherms. sc. Na osnovu tih podataka dobijene su srednje temperaturne vrijednosti (mjesečne. isolations. climate elements and forms. pluviometrijski režim. rijeka Spreča. izohijete. This research focuses on 30 year period or standard term from 1961 to 1990. Tuzli. padavine i drugi klimatski elementi i pojave. Mr. srednja relativna vlažnost zraka. oblačnost. Kladnju. isohyets climate specifics. Tuzla. sc. Za analizu klimatskih parametara korišteni su podaci sa meteoroloških stanica u Zvorniku. Kladanj. klimatski faktori. insolacija. Ključne riječi: Klima. izoterme. Istraživanje obuhvata tridesetogodišnji period odnosno standardno razdoblje 1961-1990. According to these data we have average temperatures (monthly. . seasonally and for vegetation period). annually. precipitation as well as other climate elements all of which was used to define basic climate characteristics of this area with all the specifics. a na osnovu istih interpretirana su osnovna obilježja klime ovog područja i njene specifičnosti. godišnje.Zbornik radova PMF 4 i 5. viši asistent. temperature regime. Gračanica and Doboj. 187 – 200 (2007-2008) Originalni naučni rad KLIMA U SLIVU RIJEKE SPREČE I NJENE SPECIFIČNOSTI CLIMATE IN THE SPREČA RIVER BASIN AND ITS COMMON CARACTERISTICS Mr. clouds. termički režim. climate factors. godine. Key words: Climate. Semir Ahmetbegović. te za vegetacioni period). In order to analyze climate parameters we use data from meteorological observing points Zvornik. za godišnja doba. Gračanici i Doboju. average humidity. viši asistent. Univerzitet u Tuzli Abstrakt U radu su analizirani osnovni klimatski parametri u slivu rijeke Spreče i njihove specifičnosti. Spreča River. Prirodno-matematički fakultet. klimatske specifičnosti. Abstract This study analyzes basic climate parameters in Spreča river basin with common characteristics. Sabahudin Smajić. basin. klimatski elementi i pojave. pluviometer regime. sliv. Odsjek za geografiju.

veće maglovitosti. Smajić. 188 . Ozrena (918 m) na zapadu. kada je prostor sliva pod uticajem azorskog anticiklona.š. Stoga ovaj rad ima za cilj sagledavanje klimatskih elemenata i pojava kroz tridesetogodišnji period i u vezi s tim determiniranje klime ovog prostora.g. Atlantska izvorišna oblast. udaljena oko 1 400 km. te metoda terenskog istraživanja. sliv rijeke Spreče je veoma interesantno za klimatska.d.72).6 km.S. duža osa se pruža pravcem jugoistok-sjeverozapad u dužini 83. S. odnosno sibirski anticiklon. značajniji vremenski uticaj zračne mase vrše tokom ljeta kada donose veoma toplo i suho vrijeme.š. a od sezonskih sibirska anticiklona. hidrografska kao i za druga fizičkogeografska proučavanja. Na vremenska stanja u slivu Spreče i Bosni i Hercegovini u cjelini značajan uticaj imaju stacionarni i sezonski akcijski centri atmosfere.g. naročito u hladnijoj polovini godine po čemu je ovo područje prepoznatljivo u okolini (9.7 km2. Rad ima za cilj da na osnovu analize klimatskih elemenata i pojava determinira klimu u slivu rijeke Spreče i utvrdi njene specifičnosti. U geografskom pogledu jedan od značajnijih klimatskih faktora ovog prostora je geografski položaj. statistička metoda.g. Sliv rijeke Spreče smješten je u sjeveroistočnoj Bosni između Panonske nizije na sjeveru i Dinarskog planinskog masiva na jugu. Od Sredozemlja je prostor sliva Spreče udaljen oko 800 km zračne linije. dominantan uticaj ima u toplijem dijelu godine. U prezentiranom radu objekat istraživanja je klima datog prostora a predmet analize su klimatski elementi i pojave. Od stacionarnih aktivnih akcijskih centara najvažniji su azorski anticiklon i islandska depresija. Ahmetbegović Uvod O klimi Sprečko-majevičkog kraja i njenim specifičnostima do sada nije bilo stručnih i naučnih radova. (Konjuh) i 440 33' s. Sliv ima nepravilan oblik. koji zimi vrši najznačajniji uticaj na vrijeme i klimu u slivu Spreče. tokom ljeta. termičkih inverzija.g. Ovako planinsko okruženje ima veliku ulogu u formiranju lokalnih klimatskih uslova. a kraća osa pravcem jugozapad-sjeveroistok u dužini 42. Tokom izrade navedenog rada korištene su uglavnom metoda analize i sinteze. koji se manifestiraju u slaboj provjetrenosti. Konjuha (1327 m) i Javornika (1019 m) na jugu i jugoistoku.84). te Majevice (915 m) na sjeveru i sjeveroistoku. kartografska metoda. (Banj Brdo) i između 180 06' i. komparativna metoda. U regionalnogeografskom pogledu sliv pripada regiji Sjeverne Bosne. (ušće Spreče u Bosnu) i 190 03' i. odnosno subregiji Sprečko-majevičkog kraja. Ovi aktivni akcijski centri raspoređeni su u obliku šahovskog polja i tokom godine čine baričko deformaciono polje na našem kontinentu (11. Najznačajniji uticaj ostvaruje sibirska zračna oblast (iako udaljena oko 2 000 km). U matematičkogeografskom pogledu sliv se nalazi između 440 18' s. Dinarski planinski sistem u velikoj mjeri sprečava uticaj vlažnih zračnih masa sa Mediterana.6 km. u nastanku lokalnih depresija. ovaj sliv smješten je u Unutrašnjim Dinaridima između planine Trebave (692 m) na sjeverozapadu. tokom zime i arabijska ili karači depresija. Geomorfološki. a malo se pisalo i o klimatskim elementima i pojavama ovog prostora. (Velja glava). Površina sliva rijeke Spreče iznosi 1947. Inače.d.

) Termički režim po godišnjim dobima pokazuje da je ljeto (jun-avgust) najtoplije godišnje doba u slivnom području rijeke Spreče sa srednjom temperaturom 18.5 40 39.6 1 10.9 -2.3 14. Najniže srednje maksimalne temperature ovdje izmjerene su u januaru. sa sporijim temperaturnim prelazom od zime ka ljetu.7 10.6°C) i mart (5. S HMZ.2 -12.4 -1 1 5 -1 -3.7 26. (Slika 1.9°C) za prosječno 0.6°C) imaju nešto više godišnje temperature zraka od Tuzle (10°C) i Gračanice (10°C) i znatno više od Kladnja (9.9 5.2°C.9 1.4 oC u avgustu i Doboj 27 oC u julu). Tuzla 3.6°C i proljeća (mart-maj) 10. zime (decembar-februar) 0.5 40 T min °C -32. Konjuha i Majevice imaju odlike planinske klime.3 17. Tabela 1.2 ╤ 6.8 11. U tabeli 1. a povećanje od marta do maja 9. Novembar (5.9 17. Srednje maksimalne godišnje temperature u ovom slivu približno su iste za sva navedena mjesta i iznose 16.3 oC u julu.1°C.4 max °C 3. Na osnovu termičkog režima može se zaključiti da su ljeta u analiziranom području umjereno topla.8 °C. Godišnji prosjek jeseni (septembar-novembar) iznosi 10.6 -11 -16 -20. Temperaturne razlike su vjerovatno posljedica nešto jačih kontinentalnih uticaja sa sjevera i sjeverozapada i reljefnih odlika ovog područja.6 23.1 21. prosječno 26. jer je smanjenje od septembra do novembra 10.9°C.8 -32. dok najviši predjeli Ozrena. apsolutne maksimalne i minimalne te srednje maksimalne i minimalne temperature zraka u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990.3 oC (Zvornik 3. su prezentirane prosječne vrijednosti temperature zraka u slivnom području rijeke Spreče.3 oC.6°C.7°C. Temperaturni prijelaz od ljeta ka zimi je nešto brži nego prijelaz od zime ka ljetu.7°C) imaju skoro jednake temperature. Zvornik (10. prosječno 3.7 10. Kao što se vidi prosječne jesenje temperature su više od proljetnih.1°C.9 26.3°C.2 1.7°C) i Doboj (10. u odnosu na temperaturni prijelaz 189 . Iz prezentiranih podataka vidi se da je najhladniji mjesec u ovom području januar sa prosjekom od -0.6 o C i Doboj 3. a septembar (15.6 19.2 -25. U vegetacionom periodu srednji maksimum temperatura je 23. iznosi 10.9°C) je topliji od aprila (10. T °C -0.4 oC.1 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci.1 5. a razlika je svega 0.9 17. Srednje mjesečne. oktobar (10. Godišnja amplituda temperature zraka u ovom području iznosi 20. One se u ovom području povećavaju od zapada prema istoku. a to se pozitivno odražava na sazrijevanje poznih agrokultura.8 24.5 39.5 min °C -4.Klima u slivu rijeke Spreče i njene specifičnosti ANALIZA KLIMATSKIH ELEMENATA I POJAVA U SLIVU SPREČE Termički režim Na osnovu podataka o prosječnim mjesečnim i godišnjim temperaturama zraka prezentiranim u tabeli 1.3 30. Upravo zbog toga. U ovom području jeseni su toplije od proljeća zbog toga što zemljište tokom ljeta akumulira veću količinu toplote u odnosu na zimu.7 14 13.6 26.8 23.1 5.4 oC. Tuzla 26. vidi se da prosječna godišnja temperatura zraka u slivnom području rijeke Spreče.9 19.1 5 16.5 6. Beograd. u analiziranom periodu.2°C). U temperaturnom bilansu najtopliji mjeseci juli i avgust gotovo su izjednačeni.7°C) je topliji od maja (14.4°C.2 15.6 12. Najviše srednje mjesečne temperature zraka u slivnom području rijeke Spreče zabilježene su u julu i avgustu.6 10. a opadaju prema jugu zbog povećanja nadmorske visine.6 5.4 -18.3°C) za 0.3 ╤ -2 1.1 T max °C 20 23 29 30 36. a najtopliji juli sa prosjekom od 19.5 36.6°C. a zime umjereno hladne.2 9.9 oC (Zvornik 27. predjeli koji gravitiraju okolnim planinama (preko 400 m nadmorske visine) pripadaju pojasu umjereno kontinentalne klime predplaninskog tipa.9 11.9°C.1 oC). Mjeseci I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.5°C i prilično je ujednačena za sve meteorološke stanice.

prosjek -4. Srednji broj mraznih.1 0 0 0 0. Ledeni dani se ovdje ne javljaju tokom vegetacionog perioda pa ne predstavljaju opasnost po agrokulture. Tropski dani su u ovom području zastupljeni manjim brojem dana u odnosu na ljetne dane.1 oC. Nerijetko se mrazevi ovdje javljaju i u aprilu.1 0 84 T max ≥ 30 0C 0 0 0 0 0. Smajić.2 oC. Tabela 2.7 puta. zatim Tuzli i Zvorniku (39.2 oC (januar) i Zvorniku -30 oC (februar).4 19 T max ≥ 25 0C 0 0 1.5 oC).4 od ukupnog broja ljetnih dana. Najhladniji mjesec u ovom području (januar) ima apsolutne maksimume između 18. dok je opadanje od septembra do novembra 12.2 oC.9 85.1 1. U vegetacionom periodu srednji temperaturni minimum iznosi 10. Beograd. Prosječna amplituda srednjeg temperaturnog maksimuma u ovom području iznosi 23.9 oC). Tuzla -4.8 11. junu i septembru mjesečni maksimumi najčešće preko 30 oC. Maksimalne temperature javljaju se najčešće u julu i avgustu.6 oC). zatim u Doboju (24 dana) i Tuzli (19 dana). a najveća učestalost je tokom ljeta i iznosi 55.8 oC u Tuzli i 20 oC u Gračanici.5 oC i Doboj -4 oC). a najviše ih je u januaru (8.8 9 19.3 20. Najviše tropskih dana javlja se u Zvorniku (25 dana).4 5.5 1 0 0 0 0 0 0 0 0. a najviše ih je u januaru (24 dana) i decembru (19.7 dana. ali su i u maju.9 3.2 4.6 oC (Zvornik 24 oC.9 dana) i decembru (5. Period javljanja ovih dana je od marta do novembra.S. Oni su u ovom području znatno manje zastupljeni od mraznih dana i njihov godišnji prosjek iznosi 19 dana.3 17. Mrazni dani se u ovom području javljaju od septembra do maja. voće i žitarice u toku njihovog vegetacionog perioda. Zastupljenost ovih dana u analiziranom periodu manja je u odnosu na ljetne dane za 3.8 oC.4 dana). Tuzla 22.7 dana i gotovo svi se javljaju u vegetacionom periodu.3 10. S HMZ. Ovdje se u proljeće (prosječno 17 dana) javlja više ljetnih dana nego u jesen (prosječno 11 dana). Javljaju se od maja (0. Najniža apsolutno maksimalna temperatura u ovom području zabilježena je u Doboju -32.9 1. Za neposredno slivno područje rijeke Spreče karakteristični su rani jesenji i kasni proljetni mrazevi koji mogu imati negativne posljedice po povrće. ljetnih i tropskih dana u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990.6 dana.4 0.7 T max ≤ 0 0C 8. Godišnja učestalost ovih dana kreće se od 18 dana u Zvorniku i Doboju do 21 dan u Tuzli.1 dana).6 7.5 oC) u odnosu na temperaturni prijelaz od ljeta ka zimi (8. a najviše ih je u avgustu i julu (8 dana). sa sporijim porastom od zime ka ljetu (8.1 0 0 22. Prosječna srednja minimalna temperatura zraka u ovom području iznosi 5. Ljeti temperatura zraka može prilično porasti tako da u ovom području više od polovine dana u svakom ljetnom mjesecu ima temperaturu veću ili jednaku 25 °C. Ledeni dani se ovdje javljaju od novembra (0.6 dana).9 dana) do oktobra (0.9 17. Mjeseci I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.9 dana) i avgustu (17. Najviša apsolutno maksimalna temperatura u ovom području zabilježena je u Doboju (40 oC).8 dana ili 66.6 0. Naime. Ahmetbegović od ljeta ka zimi.9 oC.9 2. Σ T min ≤ 0 0C 24 18. sa najvećom prosječnom učestalošću u julu (20.5 oC (Zvornik -3.8 7. Prosječna godišnja zastupljenost mraznih dana u ovom području iznosi 85.8 2. Prosječan godišnji broj tropskih dana za bazen iznosi 22.9 3.1 0. prosječno 1.8 o C i Doboj 23. dok su najniže evidentirane u januaru. a prosjek za sliv iznosi 85 dana. ledenih.9 dana).6 8. 190 . Najviše prosječne srednje minimalne temperature ovdje su zabilježene u julu (14 oC).4 dana) do marta (1 dana). Apsolutno kolebanje temperature zraka u slivnom području rijeke Spreče iznosi 72.9 oC. Prosječna godišnja zastupljenost ljetnih dana kreće se od 79 u Tuzli do 87 u Doboju. temperaturno povećanje od marta do maja je 9. S.7 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci.

prosječna godišnja temperatura zraka .Klima u slivu rijeke Spreče i njene specifičnosti 191 Slika 1. Sliv rijeke Spreče .

Iz podataka se također vidi da relativna vlažnost zraka u ovom području opada od decembra do maja. ublažava donekle suše. a to je opet u uskoj vezi sa pojavom kišovitosti. Srednja mjesečna relativna vlažnost zraka u slivnom području rijeke Spreče u periodu 1961-1990.2 %). Godišnji tok temperature. oblačnosti i relativne vlažnosti zrak a u slivu rijek e Spreče u periodu 1961-1990. S. a najmanju u julu (73. Kladanj 77 %.2 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci. Povećana relativna vlažnost zraka u ovom području.8 79.S. koji se nalaze neposredno uz tok rijeke Spreče pa se oni odlikuju i povećanom maglovitošću.2 74.2 %).6 81.2 75. Grafik on 1. Gračanica 82 % i Doboj 81 %).2 77. Beograd. S HMZ. oblačnosti i srednjih mjesečnih temperatura zraka u slivu Spreče prezentiran je na grafikonu 1. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.2 74.6 83. Tabela 3. Po godišnjem hodu relativne vlage ovo područje pripada kontinentalnom tipu godišnje raspodjele relativne vlažnosti.8 87. vidi se da je dugogodišnji hod srednje mjesečne oblačnosti u ovom području analogan dugogodišnjem hodu srednje mjesečne relativne vlažnosti zraka. Upoređivanjem podataka iz tabele 3. Iz prezentiranih podataka se vidi da se godišnji maksimum i minimum relativne vlažnosti zraka u slivu rijeke Spreče javlja približno u isto vrijeme kada i maksimum i minimum oblačnosti i temperature zraka. Odnos srednje relativne vlažnosti zraka. Izuzetak je samo mjesec juli sa 73. Živinica i Gračanice (oko 82 %). Oblačnost Dugogodišnja promatranja oblačnosti pokazuju da je slivno područje rijeke Spreče veoma oblačno područje.6 75. koja u analiziranom periodu iznosi 79.2 % relativne vlažnosti zraka. Prema skali za ocjenu veličine relativne vlažnosti neposredno slivno područje rijeke Spreče ima povećanu relativnu vlažnost zraka. a od tada ponovo raste do decembra.2 % (Zvornik i Tuzla 78 %. Ahmetbegović Relativna vlažnost zraka Najbolji pokazatelj vlažnosti zraka je njegova relativna vlažnost.2 79.2 73. Ovakvo stanje u slivu uvjetovano je prolaskom barometarskih depresija preko ovog područja. % 86 82. Najveću relativnu vlažnost zraka navedeno slivno područje ima u decembru (87. i 4. Smajić. 192 . 100 20 °C % 80 60 40 20 0 I 15 10 5 0 -5 II III IV V VI VII VIII IX X XI XII oblačnost relativna vlažnost temperatura Nešto veću od prosječne vlažnosti imaju dijelovi Kalesije. naročito u ljetnim mjesecima.

žetvu pšenice i drugih strnih žitarica i obavljanje drugih poljoprivrednih radova koji zahtijevaju vedro vrijeme (9. S HMZ. Prosječna oblačnost u Zvorniku iznosi 58 %.0 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci. Ljetne vedrine u julu i avgustu su od izuzetnog značaja za koševinu.7 vedrih dana.7 dana) broj vedrih dana opada do decembra (2.7 10.0 5.Klima u slivu rijeke Spreče i njene specifičnosti Tabela 4.7 124. a posebno u poljoprivredi.7 12. S HMZ. Maksimalna oblačnost je u decembru (74 %). kada se i javlja maksimum.3 10.77). nastaju povoljni uslovi za uzlazna kretanja zraka koji stvaraju oblake kumuluse. sprečavaju dugotalasnu radijaciju i donekle su izvor atmosferske vlažnosti u bazenu. U slivnom području rijeke Spreče se godišnje u prosjeku javljaju 124 oblačna dana (u Zvorniku 121. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.5 2. kada je približno najmanja i relativna vlažnost zraka. godine. kada je najveća i relativna vlažnost zraka. a minimalna u avgustu (42 %).7 10. U ovom području su 193 . Oni stvaraju manju oblačnost.7 dana). U narednoj tabeli je prezentirana prosječna maglovitost u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990. magle u ostalom dijelu godine.0 7. Ovi mjeseci se mogu smatrati vedrim.7 3. Srednja mjesečna oblačnost i broj vedrih i oblačnih dana u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990.5 2.7 O≥8 15. Magla Slivno područje rijeke Spreče je veoma maglovito područje jer svi mjeseci tokom godine imaju određen broj dana sa maglom.5 75. Od jula (10. zdravstvu.7 5. Od decembra broj oblačnih dana opada. sušenje sijena. Tuzli 64 dana i Doboju 58 dana.3 8. Beograd. jer je ovdje u ovo doba godine prisutna anticiklonska aktivnost. vidi se da srednja vrijednost oblačnosti u slivu Spreče opada od zimskih prema ljetnim.0 6. Opadanje vedrih dana od ljetnih ka jesenjim i zimskim mjesecima je u vezi sa porastom oblačnosti i srednje mjesečne relativne vlažnosti zraka. i grafikona 3.3 dana). Trajanje preovlađujućeg vedrog i oblačnog perioda u ovom području ima veliki značaj u turizmu. Zima je u ovom području najoblačnije godišnje doba sa 71 % oblačnosti. a najvedrije je ljeto sa 46 % oblačnosti. / Σ % 71 69 63 64 57 53 43 42 49 56 68 74 59 O≤2 2. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.5 8. vidi se da najviše magle u ovom području ima u hladnijem dijelu godine. naprotiv.3 5. jer je srednja oblačnost manja od 50 %.0 4.0 13. a najmanji je u julu i avgustu (5 dana). Tuzli 59 %. Σ Dani 8 6 4.3 dana) i februar (13.3 13. Tabela 5.5 10 12 8.7 16.5 3 6. Najveći broj oblačnih dana imaju zimski mjeseci: decembar (16. januar (15. a daju veću količinu padavina u slivu (9.7 dana) i avgustu (10 dana). Kako srednja oblačnost u navedenom periodu iznosi 59 % to se može zaključiti da slivno područje rijeke Spreče ima obilježje oblačnog područja.3 64. naročito od septembra do januara. Prema podacima iz tabele 4.3 5. a Doboju 60 %.7 3.5 3.5 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci.7 9.3 2. U ovom području se prosječno godišnje javlja 64.3 4. u Zvorniku 72 dana. Ljeti.77). Tuzli 126 i Doboju 125 dana. Proljeće je oblačnije (61 %) od jeseni (58 %) za oko 3 %. Za razliku od zimskih. a zatim opet raste prema zimskim mjesecima. Iz tabele 5. Najviše vedrih dana u ovom području je u julu (10. Beograd.3 5. posebno noću.7 7.7 dana). Srednja mjesečna maglovitost u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990. Zimi su pri velikoj relativnoj vlažnosti i niskim temperaturama u slivu optimalni uslovi za stvaranje magle i oblaka stratusa.

2 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci.6 1632. Kotlinski smještaj.6 126. Beograd. Gračanica 1559.5 dana). Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Σ Sati 56. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII % 20 26 33 37 39 40 49 50 45 37 25 17 Sati/dan 1. a ukupan broj sunčanih sati iznosi 1632. su mogući uzročnici takvog stanja. Srednji broj sunčanih sati u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990. S HMZ. Ova pojava je u vezi sa naglim promjenama temperature.4 7 5. Insolacija u ovom području ima dosta pravilan godišnji hod. Beograd. U narednoj tabeli je prezentirana prosječna insolacija u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990. S HMZ.8 2.6).6 4 2. U slivnom području rijeke Spreče se godišnje u prosjeku javlja 75.4 1. Godišnji hod insolacije. vedrih i oblačnih dana u slivu rijek e Spreče u periodu 1961-1990.6 230. vidi se da je najviše sunčanih sati u slivnom području rijeke Spreče u julu (230.7 4 5 5. te opterećenost atmosfere iznad ovog područja aeropolutantima. S. te srednji broj sati sa sunčevim sjajem na jedan dan.2 187. naročito u hladnijem periodu godine. S obzirom da je riječ o morfološkoj depresiji najveća pojava magle ovdje javlja se još u oktobru. slaba provjetrenost. Smajić. Insolacija Godišnji tok sunčeva sjaja u slivnom području rijeke Spreče odgovara godišnjem toku temperature zraka i u obrnutom je odnosu sa oblačnošću. Relativno trajanje sunčeva sjaja i srednji broj sati sa sunčevim sjajem na jedan dan u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990.5 167.8 47. Tabela 7. 194 . Doboj 87 dana idr.9 178. koja prelazi iz ljetnih u jesenje uslove kao i zbog prodora hladnih zračnih masa na još relativno toplo tlo. Tabela 6.S.2 7.).2 godišnje (Tuzla 1755.2). a Doboj 1583 sati).5 dana sa maglom (Tuzla 64 dana.5 75. U toplijem dijelu godine pojava magle je znatno manja i najmanja je u junu (2.4 122. Grafik on 2.5 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci.7 6. 20 sati dani 16 12 8 4 0 I II III IV V VI VII VIII IX oblačni dani X XI XII vedri dani insolacija 250 200 150 100 50 0 Iz podataka u tabeli 6. a najmanje u decembru (47. Pri određivanju dužine trajanja sunčeva sjaja u ovom području potrebno je uzeti u obzir i relativno trajanje sunčeva sjaja.6 149. Ahmetbegović septembar (10 dana) i oktobar (12 dana) najmaglovitiji mjeseci.2 218.2 71.

Klima u slivu rijeke Spreče i njene specifičnosti Najduže trajanje relativne insolacije u slivnom području rijeke Spreče imaju ljetni mjeseci juli (49 %) i august (50 %) kada je najmanja oblačnost, a najkraća insolacija je u novembru (25 %) i u zimskim mjesecima (17-26 %), kada je i najveća oblačnost. Ljeti je insolacija nešto više od dva puta duža nego zimi. Iz ovih podataka se vidi da je relativno trajanje sunčeva sjaja ovdje 49 % odnosno 50 % od mogućeg trajanja samo u najvedrijim mjesecima, julu i avgustu, dok je u najoblačnijem mjesecu decembru samo 17 %. Insolacija raste od decembra (19 %) do jula (55 %), a od jula do decembra opada. Iz tabele se takođe vidi da Sunce u toku dana, u slivu, najviše sati sija u julu (7,4 sata), a najmanje u decembru (1,5 sati). Ovi podaci jasno ukazuju da dužina trajanja sunčeva sjaja zavisi kako od dužine dana tako i od oblačnosti. Pluviometrijski režim Obzirom da se maksimalna količina padavina u slivu izlučuje u toplijem periodu godine, ovo područje ima statički ili inverzivni tip padavina. Nešto veće količine padavina se izlučuju u južnom, jugoistočnom, sjeveroistočnom i sjeverozapadnom dijelu sliva tj. njegovom obodu gdje su uglavnom smještene i najveće planinske morfostrukture ovog područja. Taj dio sliva se nalazi unutar godišnjih izohijeta od 1000 - 1250 mm. Centralni, kotlinski dio, se nalazi unutar godišnjih izohijeta od 900 - 1000 mm. (Slika 2.) U tabeli 8. su prezentirane srednje mjesečne, maksimalne dnevne količine padavina i broj dana sa dnevnom količinom padavina ≥1 mm u slivnom području rijeke Spreče u periodu 1961-1990. godine. Tabela 8. Srednje mjesečne, maksimalne dnevne količine padavina i broj dana sa dnevnom količinom padavina ≥1 mm u u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. R (mm) 63,0 59,8 64,0 79,7 96,5 107,5 89,8 83,2 69,3 60,5 77,7 76,0 927,0 Rmax 40,5 43,5 43,5 43 60,5 58,5 80 52 58 44 44,5 46,5 80 R ≥1 mm 9 8,5 9,5 10,3 10,5 10,5 8,0 8,0 8,0 7,3 9,0 9,8 108,3 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci, S HMZ, Beograd.
125 100 75 50 25 0 I -25 II III IV V VI VII VIII IX X XI XII -5 Grafik on 3. Histogram temperatura i padavina u slivu rijek e Spreče za period 1961-1990. 25 mm °C mm °C 20 15 10 5 0

Padavine u ovom području počinju rasti od februara do juna, kada dostižu maksimalnu vrijednost, a zatim se smanjuju idući prema hladnijem dijelu godine 195

S. Smajić, S. Ahmetbegović (grafikon 3). Najmanja visina padavina je u februaru 59,8 i oktobru 60,5 mm. Mjeseci sa najvećom količinom padavina su maj (96,5 mm) i juni (107,5 mm). Iz prezentiranog se vidi da je glavni maksimum padavina u ovom području u junu, a minimum u februaru. Sekundarni maksimum se ovdje javlja u novembru, a minimum u oktobru. Maksimum padavina u junu posljedica je ciklonske aktivnosti i čestih grmljavinskih pljuskova. Slivno područje rijeke Spreče u prosjeku dobija 927 mm padavina godišnje (Zvornik 919 mm, Tuzla 895 mm, Kladanj 1103 mm, Banovići 920 mm, Gračanica 838 mm te Doboj 887 mm). U toplijem dijelu godine (april-septembar) izluči se oko 56,7 % godišnje količine padavina. Svaki mjesec toplijeg dijela godine u prosjeku prima 88 mm padavina, dok za mjesece hladnijeg dijela godine ta količina iznosi 67 mm. Prema tome, preovladavaju padavine u toplijem dijelu godine, pa je pluviometrijski režim kontinentalni. Mjesečni prosjek padavina u analiziranom periodu iznosi 77 mm. Padavine su u ovom području uglavnom ravnomjerno raspoređene tokom godine sa relativnim kolebanjem od 5 %. Na osnovu prezentiranih pokazatelja o ukupnoj količini padavina u slivu zaključujemo da ona nije mala što ovo područje u cjelini čini vlažnim. Najveća količina padavina se izluči u ljeto (281 mm ili 30,3 %), kada su za vegetaciju i čovjeka najpotrebnije i obrnuto, najmanje u zimu (198,8 mm ili 21,4 %) kada su potrebe za njima mnogo manje. U vegetacionom periodu, kada biljke klijaju, cvjetaju i sazrijevaju, padne 590 mm ili 63,6 % svih godišnjih količina padavina. Problem je u tome što se znatne količine padavina izlučuju u pljuskovima, te se nepovoljno odražavaju na biljni svijet tokom vegetacionog perioda. Veliki značaj za biljke tokom vegetacionog perioda ima relativna vlažnost koja u ovom periodu iznosi 76,4 %, te srednja temperatura zraka od 14,3 0C. Tabela 9. Maksimalna visina sniježnog pokrivača i srednji broj dana pokrivačem ≥ 10, 30 i 50 cm u slivu rijeke Spreče u periodu 1961-1990. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI cm 69,7 99,3 54,7 26,7 3,0 7,7 41,7 ≥10 cm 9,7 6,5 2,7 0,4 0,2 1,7 ≥30 cm 3,4 1,9 0,6 0,1 0,5 ≥50 cm 0,1 0,3 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci, S HMZ, Beograd. sa sniježnim XII God. Σ 68,7 99,3 6,7 27,7 1,8 8,0 0,5 0,7

Sniježni pokrivač se u ovom području najduže zadržava u decembru i januaru, a najmanje u oktobru. Od 90 zimskih dana, 43 dana su sa sniježnim pokrivačem. Prosječan broj dana sa sniježnim pokrivačem tokom godine ovdje iznosi 58 dana, a debljina snježnog pokrivača može biti i preko 1 metar. Maksimalna visina sniježnog pokrivača ovdje je u februaru i iznosi 99,3 cm (Tuzla 97 cm, Kladanj 129 cm i Doboj 72 cm). U ovom području prosječno godišnje 28 dana ima visinu snježnog pokrivača veću od 10 cm, 8 dana veću od 30 i svega 1 dan veću od 50 cm. Najviše dana sa visinom sniježnog pokrivača većom od 10 cm imaju decembar i januar, u prosjeku po 8 dana. Na višim nadmorskim visinama u slivu snijeg se duže zadržava i njegova prosječna visina se kreće između 30 i 40 cm a na planinama i preko 50 cm. Obzirom da snijeg ima visoku sposobnost odbijanja sunčevih zraka to je temperatura sniježnih površina obično niža od temperatura tla bez snijega i utiče na godišnji tok temperature zraka, oblačnost, vlažnost i druge klimatske elemente i pojave u ovom području (9,81).

196

Klima u slivu rijeke Spreče i njene specifičnosti

197

Slika 2. Sliv rijeke Spreče - prosječna godišnja količina padavina

S. Smajić, S. Ahmetbegović Vjetar Osobine zračnih masa i njihova kretanja uvjetuju vremenske prilike u slivnom području rijeke Spreče. Pored opšte cirkulacije atmosfere na režim vjetrova u ovom području veliki uticaj ima i reljef. Zbog toga su ovdje najčešći vjetrovi iz pravca sjevera, sjeveroistoka, juga i zapada. Oni su u ovom području uglavnom slabi i javljaju se sa svih strana. Zimi preovladavaju vjetrovi iz sjevernog kvadranta, pošto se niski pritisci nalaze iznad Sredozemnog mora i njihovih ogranaka. Hladne vjetrove uzrokuju prodori hladnih zračnih masa sa sjevera. Najvjetrovitije godišnje doba u ovom području je proljeće. Ljeti se zračni pritisak iznad naše zemlje smanjuje od sjeverozapada ka jugoistoku, pa zbog toga i vjetrovi uglavnom imaju takav pravac. Tabela 10. Čestine i srednje brzine pojedinih pravaca vjetra u slivu rijeke Spreče Pravac N NE E SE S SW W NW C % 14,7 7,0 4,2 5,1 9,8 6,1 9,1 3,3 40,9 m/s 1,8 1,9 1,5 1,9 1,9 1,9 1,6 1,6 Izvor podataka: Meteorološki godišnjaci, S HMZ, Beograd.
Grafikon 4a. Čest ine i srednje brzine pojedinih pravaca vjet ra u slivu Spreče N 16,0 14,0 12,0 NW NE 10,0 8,0 6,0 4,0 2,0 W 0,0 E Grafikon 4b. Čest ine i srednje brzine pojedinih pravaca vjet ra u T uzli N 18 16 14 NW NE 12 10 8 6 4 2 0 W

E

SW S čest ina vjet ra (%) srednja brzina (m/s)

SE

SW S čest ina vjet ra (%) srednja brzina (m/s)

SE

Prema vrijednostima čestina i tišina, najveću učestalost imaju vjetrovi iz sjevernog (14,7 %), a najmanju iz sjeverozapadnog pravca (3,3 %). Najveća srednja brzina vjetra u slivu izmjerena je kod vjetrova koji pušu sa jugozapada, juga i sjeveroistoka (1,9 m/s), a najmanja kod istočnih (1,3 m/s), sjeverozapadnih i zapadnih (1,6 m/s) vjetrova. (Tabela 10 ., grafikon 4a.) Zbog položaja, veličine sliva i njegove raščlanjenosti ovdje se javljaju značajne oscilacije u pogledu režima vjetrova. Tako naprimjer u Doboju najveću učestalost imaju vjetrovi iz sjevernog (12,6 %), Gračanici iz zapadnog (19,5 %), Tuzli iz sjeveroistočnog (17,2 %), a Kladnju iz sjevernog (31,8 %) pravca. Najveću srednju brzinu u Doboju imaju sjeverni (2,7 m/s), Gračanici jugoistočni (2,1 m/s), Tuzli jugozapadni (1,9 m/s), a Kladnju sjeveroistočni (2,2 m/s) vjetrovi. Najmanje tišina u ovom području je zabilježeno u Kladnju (23,6 %) i Tuzli (31,4 %), a najviše u Gračanici (64,4 %) i Doboju (44,2 %). (Slika 2.)

198

Klima u slivu rijeke Spreče i njene specifičnosti Zaključak Pored općih faktora koji utiču na klimatske odlike u slivu rijeke Spreče i Bosne i Hercegovine u cjelini od posebnog značaja su njegov geografski položaj i osobine reljefa. Geografski položaj i reljefni sklop su uslovili da prezentirani prostor svojim najvećim dijelom pripada umjereno kontinentalnom klimatu sa relativno blagim zimama i primjetnim prelazima između godišnjih doba, a planinske morfostrukture oboda predplaninskom umjereno kontinentalnom klimatu. Prosječna godišnja temperatura zraka u slivu rijeke Spreče iznosi 10,1°C. Zvornik (10,7°C) i Doboj (10,6°C) imaju nešto više godišnje temperature zraka od Tuzle (10°C) i Gračanice (10°C) i znatno više od Kladnja (9,2°C). Temperaturne razlike su vjerovatno posljedica nešto jačih kontinentalnih uticaja sa sjevera i sjeverozapada, promjenjivosti vertikalnog termičkog gradijenta i reljefnih odlika ovog prostora. Godišnja amplituda temperature zraka u prezentiranom slivu iznosi 20,5°C i prilično je ujednačena za sve meteorološke stanice. Prosječna godišnja količina padavina u slivu rijeke Spreče iznosi 927 mm i najveća je u njegovom planinskom području (Zvornik 919 mm, Tuzla 895 mm, Kladanj 1103 mm, Banovići 920 mm, Gračanica 838 mm i Doboj 887 mm). Padavine su uglavnom ravnomjerno raspoređene tokom godine sa relativnim kolebanjem od 5 %. Najviši dijelovi planine Majevice (915 m) i Konjuha (1327 m) po temperaturnim i pluviometrijskim karakteristikama pripadaju planinskom umjereno kontinentalnom klimatu. U kotlinskim dijelovima, koji zahvataju veću površinu sliva, preovladavaju kopneni zračni uticaji. Takve su odlike uslovile planinske strukture koje su pridonijele morfološkoj zatvorenosti. Količina padavina je manja u odnosu na obod, ljeta su duža i toplija a zime kraće i blaže. Preovladava umjereno kontinentalni klimatski tip, klasificiran po Köppenu kao Cfb klimat. Planinski lanci su modificirali klimatske uticaje i doprinijeli da u području planina koje čine obod sliva rijeke Spreče preovladava predplaninski klimatski tip. Ovakav klimatski tip se odlikuje nešto kraćim ljetima i nešto dužim zimskim periodima s više sniježnih padavina. Prema Gradačcu i Modriči postepeno preovlađuje uticaj kontinentalne klime, karakteristične za južne dijelove Panonske nizije. Conclusion Beside basic factors that form climate specifics in the Spreča River valley and Bosnia and Herzegovina as a whole geographic position and relief specifics have essential role. These characteristics shape med-continental climate with relatively mild winters and noticeable season changes with morph-structural mountains hilly midcontinental climate. Average annual air temperature in the Spreca valley is 10,1 degrees Celsius. Zvornik 10,7 Doboj 10,6 which is little higher than temperature in Tuzla and Gracanica 10 and slightly higher then Kladanj with 9,2 degrees Celsius. Differences in temperature may be caused by stronger continenttal influence from the north and northwest, changes in vertical thermod gradient and relief characteristics of this area. Annual amplitude of air temperature in the presented valley is 20,5 degree Celsius and relatively similar for all meteorological observing points. Average annual precipitation in Spreca valley is 927mm with highest amount in mountains (Zvornik 919mm, Tuzla 895mm, Kladanj 1103mm, Banovici 920mm, Gracanica 838mm and Doboj with 887mm). Presipation is mostly even throughout the year with relative oscillation of 5%. Highest hilltops of mountains Majevica (915 meters) and Konjuh (1327 meters) belong to mountain mid-continental climate according to temperature and pluviometer characteristics. Valleys have larger water capacities and this creates continental air conditions. These characteristics have created 199

Milosavljević.: Klimatologija. 5. Marković. Tuzla. Midcontinental climate is dominating and it is classified by Köppen as a Cfb climate. 13.: Klima Bosne i Hercegovine. A. 1998.: Klimatologija. str. Paunković.. Svezak Geografija. 1963. 7. Meteorološki godišnjaci (1961-1990). Sarajevo. D. Beograd. 4. Spahić. Tuzla.. R. Penzar. 7-17. Filipčić. B. 2000. str. 1973. 2005. Godina II. S. R. M.: Fizička geografija Jugoslavije. Amount of precipitations is lower then in the mountains with longer summer seasons and mild and short winters. Beograd. 12. Zagreb.: Osnovi primjenjene geomorfologije. 2002. Zagreb. Šegota. M. Zubić. 78-107. XX i XXI.: Fluktuacija nekih hidroklimatskih parametara u Bosni i Hercegovini. Zbornik radova I kongresa geografa Bosne i Hercegovine. Suljić. 3. I.: Klimatologija. A. 1979.: Klima kupreškog kraja. 1993. str. A. Filozofski fakultet. J. 11.. Filipčić.. Đ. Geografski horizont. Sv. T. Geografsko društvo Federacije Bosne i Hercegovine. XXIII. broj 2.: Klimatske promjene. Dukić. Školska knjiga. Smajić. 2. M. Beograd. Mountain complex have modified climate forms and created sub mountain climate type in Spreča River valley. Broj 2. Naučna Knjiga. Školska knjiga.: Spreča. Geoinstitut. Hrvatsko geografsko društvo. Glasnik Geografskog društva. Sarajevo. Mirić.: Režim padavina na području Tuzle. Beograd. Ahmetbegović mountain structures that make morphological closure. Zbornik radova Prirodnomatematičkog fakulteta. 1998. Milosavljević..: Opća klimatologija. 1934-35. Geografski pregled. 71-82. 1983. 10. 2005.: Klimatske karakteristike Tuzle. Godina 2. 14. Spahić. Penzar. Zbornik radova. Zagreb. N.. Doktorska disertacija. M. 1990. 2000. N. Geografsko društvo Federacije Bosne i Hercegovine. Specifics of this climate type are shorter summers and longer winters with more snowfall. 15. Marković. 200 . 6. Beograd. Beograd.: Agrometeorologija. Area around Gradačac and Modriča has continental climate which is characteristic of south parts of Panon valley. 9.. Literatura i izvori 1. Geografski fakultet.S.. Sarajevo. S HMZ. Drešković. Naučna Knjiga. Smajić S. Sarajevo. 8.

viši asistent. a u direktnoj su vezi sa vodostajem rijeke Spreče. Another problem is underground water that stays close to surface impacted directly by water level of Spreca River. floodings. Gornja Spreča je tektonska depresija smještena na prostoru sjeveroistočne Bosne koju karakteriše relativno gusta riječna mreža i razvijen riječni sistem. U periodu otapanja snijega i povećane količine padavina. uzdužni profil. Prirodno-matematički fakultet. high water. water regime. Ključne riječi: Hidrografija. Key words: Hydrography. flow. vodostaj. Gornja Spreča. sc. Univerzitet u Tuzli Abstrakt U radu se prezentira problem visokih voda na prostoru Gornje Spreče. poplave. Izrada ovog rada inicirana je stalnim poplavama koje uzrokuju značajne probleme na prostoru Gornje Spreče. diamete. After the snow melts and precipitations increases. riječni režim. water capacity.Zbornik radova PMF 4 i 5. 201 – 210 (2007-2008) Originalni naučni rad PROBLEM VISOKIH VODA NA PROSTORU GORNJE SPREČE COMMON PROBLEMS WITH OVERFLOW IN THE GORNJA SPREČA AREA Mr. water is flooding alluvial area around Spreca and its tributaries. with geological structure and terrain configuration and water depth. Abstract This study presents problem of overflow of the Spreca River in the upper part. Odsjek za geografiju. proticaj. . This area is tectonic depression placed in the north-eastern part of Bosnia and Herzegovina with relatively big number of tributaries with big accumulation of water. sc. Značajan problem predstavljaju i podzemne vode koje se nalaze blizu topografske površine. This study was initiated by constant flooding problem in upper part of the Spreca River is damaging not only agricultural production but also industrial capacities as well as individual houses in the area of inundation. Mr. viši asisent. visoke vode. Semir Ahmetbegović. Gornja Spreča. konfiguraciju terena i plitka riječna korita. tim više što je pored poljoprivredne proizvodnje. s obzirom na geološku građu. voda plavi aluvijalnu ravan rijeke Spreče i njenih pritoka. Sabahudin Smajić. intenzivirana izgradnja industrijskih kapaciteta i individualnih stambenih objekata u inundacionom području rijeke Spreče i njenih pritoka.

s obzirom na konfiguraciju terena i plitka riječna korita vodotoci plave značajne površine zemljišta. Rijeka Spreča po uzdužnom profilu od ušća Male Spreče ima izrazit ravničarski karakter jer ukupan pad iznosi svega 0. između planinskih morfostruktura Majevice na sjeveru. Visok nivo podzemnih voda vezan je uglavnom za prostor Sprečkog polja i direktno je povezan sa vodostajima rijeka koje teku ovim poljem. Smajić Uvod Gornja Spreča je tektonska depresija dinarskog pravca pružanja. Geotektonske karakteristike i petrografski sastav Gornje Spreče su uslovili da rijeka Spreča na ovom prostoru ima asimetričan sliv sa znatno razvijenijom lijevom slivnom površinom. posmatrana u navedenim granicama. što je uzrokovano malim padom po uzdužnom profilu i akumuliranjem značajne količine riječnog nanosa kojeg u aluvijalne ravni dopremaju pritoke. dok ukupan pad rijeke Spreče na uzdužnom profilu iznosi 304. Hidrografske karakteristike Gornje Spreče Najveći vodotok Gornje Spreče je rijeka Spreča čija se izvorišna čelenka nalazi na sjevernim padinama Velje Glave (najvažniji izvor u izvorišnoj čelenki je na nadmorskoj visini 453 m).22 ‰.3 m odnosno 2. Nizvodno od naselja Capardi pa do ušća u Modračko jezero pad je znatno umjereniji i iznosi svega 1.7 km2. Poseban problem na prostoru Gornje Spreče predstavljaju česte poplave. Ukupan pad od izvora do ušća u Modračko jezero iznosi oko 4.92 ‰ (0.4 km.92 m/km). korišten je i kartografski metoda jer su rezultati analize navedenog problema prezentirani na izrađenoj hidrografskoj karti Gornje Spreče. Gornja Spreča zahvata prostor od izvorišne čelenke rijeke Spreče (Velja glava) jugozapadno od Zvornika do Modraca i razvođa rijeke Turije na planini Ozren. a ušće u rijeku Bosnu istočno od Doboja na nadmorskoj visini od 149 m. Najveće i najznačajnije pritoke rijeke Spreče na ovom prostoru su rijeka Oskova sa Gosteljom i Turija. Izrada ovog rada podrazumijevala je analizu dostupnih izvora te anketiranje stanovništva i stručnih lica. Javornika i Konjuha na jugu te Ozrena na zapadu. a površinu sliva 1947. smještena na prostoru sjeveroistočne Bosne. Problem predstavlja i visok nivo podzemnih voda (freatske izdani) koje izbijaju na topografsku površinu i plave aluvijalnu ravan rijeke Spreče i njenih pritoka.85 ‰. Gornja Spreča se odlikuje relativno gustom riječnom mrežom dendroidnog tipa i razvijenim riječnim sistemom.63 ‰.S.88 km2. odnosno korištena je statistička metoda kao nezaobilazna naučna metoda u geografiji. U istraživanju su korišteni i statistički pokazatelji. U periodu otapanja snijega i povećane količine padavina. duga je oko 68 km (NW-SE) sa prosječnom širinom od oko 15 km (maksimalna širina iznosi oko 38 km) i zahvata površinu od 1208. Tok rijeke Spreče se odlikuju meandrima odnosno laktastim skretanjima. Gornja Spreča. (Topografska karta 1:200000) Najveći vodotok na prostoru Gornje Spreče je rijeka Spreča koja ovim tektonskim rovom protiče meandarski u dužini od oko 60 km (do ušća u Modračko jezero). Ukupna dužinu ovog vodotoka iznosi 115. 202 . Također. S. U gornjem dijelu toka rijeke Spreče od izvorišta do Capardi na kratkom sektoru od oko 7 km uzdužni profil se odlikuje padom od oko 23 ‰. Ahmetbegović.

25 24.82 33.23 6.3 20. ali sa tendencijom pada ka minimalnom protoku.98 13. a najniži u septembru i oktobru.71 18. Maksimalnom srednjem februarskom proticaju (33. Povišeni proticaji se nastavljaju u martu i aprilu. možemo govoriti na osnovu podataka sa vodomjerne stanice "Modrac" kao i podataka vezanih za padavine na ovom prostoru izmjerene na meteorološkoj stanici u Tuzli.37 18. Uzdužni profil rijeke Spreče od izvorišta do Modračkog jezera Rijeka Spreča je bogata vodom. Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. koji se javljaju u septembru (6. a za nju kao i za sve njene pritoke karakterističan je nivalno-pluvijalni režim. O režimu rijeke Spreče na prostoru Gornje Spreče.32 13.Problem visokih voda na prostoru Gornje Spreče Slika 1. Tabela 1. februaru i martu.19 9.13 30.63 9. (mm) 59 55 61 76 92 111 94 84 64 58 71 72 75 3 (m /s) 29.13m³/s) ne odgovara maksimalna količina padavina koja se na ovom prostoru javlja u junu (108 mm/m²) jer u februarskom maksimalnom protoku učestvuju otopljene snježne padavine.84 7. Odnos padavina i proticaja na prostoru Gornje Spreče za period 1961-1990.84 203 .6 Izvor podataka: HMZ Sarajevo Iz prezentiranih podataka u tabeli 1 vidljivo je da se najviši proticaji ovdje javljaju u januaru. Geografski položaj Gornje Spreče Slika 2.

Danas se njenom vodom snabdijeva akumulativno jezero Modrac. Ona se ulijeva u rijeku Spreču sjeverozapadno od gradskog naselja Živinice. pa sa ove strane ima i veći broj pritoka. Najveća i najznačajnija lijeva pritoka rijeke Spreče je Oskova sa Gosteljom. Turija je 22 km duga pritoka Spreče. što čini oko 17 % sliva rijeke Spreče. Rijeka Oskova nastaje na području općine Banovići odnosno na sjevernim padinama planine Konjuh i ima dužinu toka 32 km. Smajić m³/s). Prema podacima prikupljenim na navedenoj vodomjernoj stanici za period 1967-1990. Padavine Proticaj m 3 /s 35 30 25 20 Na prostoru Gornje Spreče koja obiluje vodom rijeku Spreču obogaćuju njene najznačajnije pritoke: Gribaja. Dakle. Pritoke Male Spreče su Repuški potok. Klanca i Crnog Vrha. Desna pritoka rijeke Spreče (na području općine Kalesija) je rijeka Gribaja koja izvire ispod Banj Brda (700 m). ne postoji potpuna usaglašenost između godišnje raspodjele količine padavina i kategorija režima. Prva pritoka rijeke Spreče duga 6. Sa zapadnog dijela oboda Gornje Spreče lijevu pritoku čini rijeka Turija.3 km je Ljeskovica. Culjaga i Gračanička rijeka. Rijeka Gostelja izvire na području općine Kladanj.S. 204 . Nizvodno sljedeća lijeva pritoka Spreče je rijeka Mala Spreča koja izvire ispod Bišine. Snježne padavine se ne javljaju odmah u hidrosistemu već se u slivu zadržavaju duži period te učestvuju u režimu rijeke Spreče početkom proljetnog hidrološkog razdoblja. Ahmetbegović. (Grafikon 1) mm 120 100 80 60 15 40 20 0 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII 10 5 0 Grafikon 1. malog pada uz karakteristično meandriranje. koje je za potrebe privrede izgrađeno 1964 godine. koja zajedno sa lijevom pritokom Bukovicom odvodi vode sa istočnih i jugoistočnih padina Ozrena. S. Paprača je lijeva pritoka od čijeg ušća Spreča poprima sva obilježja ravničarske rijeke.6 m³/s. Oskova sa Gosteljom i Turija. Slijedeća pritoka Spreče je Paprača. godine prosječan godišnji vodostaj iznosi 115 cm. a ušće joj je južno od naselja Donje Vukovije. Prosječan godišnji proticaj rijeke Spreče izmjeren na vodomjernoj stanici "Modrac" iznosi 18. a ulijeva se u rijeku Oskovu jugozapadno od Živinica. Rijeka Oskova zajedno sa Gosteljom ima površinu sliva od 342 km². Odnos padavina i proticaja u slivu Spreče (Gornja Spreča) 1961-1990. posebno kada je riječ o visini vodostaja i količini proticaja odnosno nema podudaranja između maksimalne količine padavina sa maksimalnim proticajima. Rijeka Krivača kao lijeva pritoka izvire na lokalitetu Džebari i do ulijevanja u rijeku Spreču teče dužinom od 9. U analizi koja slijedi dat ćemo osnovne hidrografske karakteristike pritoka Spreče od izvorišta do Modraca. Ovakva neusaglašenost se može objasniti i time što veći dio Gornje Spreče pripada planinskim morfostrukturama što uvjetuje da se u hladnijem dijalu godine uglavnom izlučuju snježne padavine.5 km. Lijeva strana sliva rijeke Spreče na prostoru Gornje Spreče ja znatno razvijenija. Ona je desna pritoka rijeke Spreče čiji je sliv smješten u rejonu Glumine.

Nizvodno od mosta na magistralnom putu Sarajevo-Županja do ušća u Modračko jezero širina plavnog vala iznosi 500-700 m. Modračko jezero sa pritokama obezbjeđuje zapreminu akumulacije od 100 miliona m3 vode. Krivačnjak. Bjelova. Plavni val (prirodno stanje) za stogodišnje vode (Q1/100) u naselju Strašanj uz magistralni put Sarajevo-Županja ima širinu preko 1500 m. Q1/l00). Pored osnovnih hidrografskih karakteristika rijeke Spreče prezentiranih u radu neophodno je prikazati i osnovne karakteristike visokih voda (Q1/l0.5 ‰. rijeka Oskova oko 10 ha poljoprivrednog zemljišta i oko 30 stambenih objekata. dok se 4. Krivača. što je oko 0.3 m3/s. Sajatovica.0 m3/s vode. vode porijeklo od ljetnih pljuskova jer se ovaj period odlikuje velikim intenzitetom kišnih padavina koje se izlučuju u slivu. odnosno 7. Uslijed toga je područje ušća rijeke Spreče u akumulaciju podložno plavljenju. Rijeku Spreču i njene pritoke na prostoru Gornje Spreče karakterišu česte poplave. od čega na raspolaganju industriji stoji 2. Ove karakteristike su u vezi sa veličinom vodotoka i izraženije su kod manjih tokova. Lješnica. Neke zaključke o širini inundacije i površinama koje se plave visokim vodama dobili smo iz "Hidrološke analize o mogućnostima uređenja korita rijeke Spreče" na potezu od mosta na magistralnom putu Sarajevo-Županja do mosta na regionalnom putu Živinice-Kalesija. Uglavnom je to poljoprivredno zemljište uz same riječne tokove. Površine koje plave vodotoci Gornje Spreče su poljoprivredno i građevinsko zemljište te dijelovi nekih saobraćajnica. a rijeka Gostelja oko 5 ha poljoprivrednog zemljišta i oko 20 stambenih objekata. (Služba civilne zaštite Općine Živinice) Na prostoru općine Kalesija i dijela općine Lukavac koji pripada prostoru Gornje Spreče plavljene površine su znatno manje. Visoke vode na pritokama. Krivača i Brod sa lijeve te Bukovica. Prosječni pad doline Spreče u zoni akumulacije Modračkog jezera je veoma mali i iznosi oko 1. plavljene površine su rezultat visokih voda rijeke Spreče i njenih pritoka. Dubnica.7 m3/s ispušta kao biološki minimum. sa malom površinom sliva. Kako na ušću nema prirodnih i vještačkih prepreka često se dešava to da inundaciono područje rijeke Spreče pri tečenju služi kao manje korito. godine na osnovu kojih možemo utvrditi maksimalnu širinu plavnog vala.Problem visokih voda na prostoru Gornje Spreče Gornja Spreča je ispresjecana i drugim manjim rječicama i potocima koji se direktno ulivaju u rijeku Spreču. Zbog čestih poplava značajno je utvrditi širinu inundacije s pojavom visokih voda. Najznačajniji od njih su: Mramorak. Uzvodno uz rijeku Spreču poplavna površina se kontinuirano smanjuje tako da nizvodno od mosta na regionalnom putu Živinice-Kalesija njena širina iznosi oko 400 m. Kota uspora u akumulaciji se nalazi na nadmorskoj visini 200 m. Brestovik sa desne slivne površine. Samo na prostoru općine Živinice rijeka Spreča plavi oko 200 ha poljoprivrednog zemljišta i preko 100 stambenih objekata. Ukupna površina općine Živinice zahvaćena poplavama iznosi oko 220 ha. Dakle. U 205 . Poplave se na ovom prostoru javljaju najmanje jednom u toku godine.8 % od ukupne površine ove općine. rađene 2001. Q1/25. Ovaj nivo vode u akumulaciji nema značajnog uticaja na veličinu plavljenih površina u zoni rijeke Spreče. Karakteristike visokih voda Gornje Spreče Vodni režim rijeke Spreče kao najvećeg vodotoka Gornje Spreče i njenih pritoka karakterišu dugotrajne niske vode te brzo nadolaženje i veoma kratko trajanje visokih voda.

Analizom je utvrđeno da ova sušna godina odgovara povratnom periodu od oko 20 godina.9 68 48 40 423. za rijeku Spreču sa Turijom. Hidrološkom analizom podataka sa vodomjerne stanice na brani "Modrac" došlo se do rezultata za istu vjerovatnoću pojave. Zbog nedostupnosti potpunih podataka u analizi koja slijedi nije prezentirana rijeka Turija. ima izrazit ravničarski karakter jer ukupan pad iznosi svega 0.92 ‰ (0.4 49 35 28 318.3 92 63 46 301 250 Krivača 16.d.9 396 313 261 Lješnica 35 78 56 45 513. "Spreča".6 135 87 63 396.S.4 318 248 204 Gribaja 77. Tuzla. Ova pojava naziva se unazadna ili regresivna erozija. odnosno minimalni proticaj od 824 l/s. pogotovu kroz općinu Živinice.6 51 36 20 441. 201) Prirodno je da se erozija vrši istovremeno na cijelom uzdužnom profilu. S. Rijeka Spreča po uzdužnom profilu.7 410 324 270 Oskova sa * * 348 848 690 590 460 342 540 456 Gosteljom Izvor: Vodoprivredno preduzeće d. Smajić tabeli 2 koja slijedi prezentirani su podaci o visokim vodama rijeke Spreče i njenih pritokama na prostoru Gornje Spreče do ušća u hidroakumulaciju Modrac. Q1/l00 = 690 m3/s. Minimalni proticaji vode su mjereni i analizirani jedino na rijeci Oskovi vodomjerna stanica "Višća" i na brani "Modrac". Q1/250 = 590 m3/s. a kod visokih voda vrijednost proticaja iznosi Q1/l0 = 460 m3/s. U ovakvim uslovima rijeka Spreče sa svojim pritokama (u donjem dijelu toka) široko plavi aluvijalne ravni sa inundacijom od nekoliko desetina pa i stotina metara. pa ova negativna pojava (odlaganje otpada) značajno remeti prirodno usaglašavanje uzdužnog profila rijeke (prirodno produbljivanje korita). godine i iznosio je 170 l/s. vrši se od ušća prema izvorištu.6 m3/s. U negativne hidroekološke probleme ubrajaju se i učestale poplave riječnih tokova izazvane antropogenim faktorima. počevši od donje erozivne baze. Tabela 2. Karakteristike visokih voda rijeke Spreče sa pritokama na prostoru Gornje Spreče Karakteristike pritoka Rijeka Spreča sa pritokama Mjerodavni proticaj Površina Mjerodavni proticaj Površina Pritoke (m3/s) sliva. Minimalni proticaj na rijeci Oskovi je izmjeren u augustu 1971.92 m/km). Erozija se vrši unazadno. a prije svega se odnose na odlaganje krutog otpada u korita rijeka. Spreča 76.9 373 295 246 Brnjak 17.5 380 300 252 Rijeka 25 66 45 37 470. Usaglašavanje uzdužnih riječnih profila ka ravnotežnom. To su posredni nenamjerni uticaji. Rijeka Sprečana ušću u Modračko jezero ima srednji godišnji proticaj 18. * Q1/50 206 . (13. Tehnički projekat 543 A i 492 Analizirajući podatke iz tabele 2 uočljivo je da su neuporedive razlike između srednjih mjes ečni i srednjih godišnjih proticaja sa onima koju se odnose na visoke vode.0 362 286 239 Močionica 27. (m3/s) sliva. 2 2 km km Q1/l00 Q1/25 Q1/l0 Q1/l00 Q1/25 Q1/l0 M. Ahmetbegović.

otpad odloži u koritu na tom dijelu Foto: CZ općine Živinice uzdužnog profila stvara se nova donja (lokalna) erozivna baza. Na mjestima gdje dođe do odlaganja otpada (npr. Ova negativna pojava se manifestira izdizanjem dna riječnih korita. dijelova automobila. odnosno. Voda gubi erozivnu i transportnu moć i započinje proces odlaganja vučenog materijala (šljunak) i suspendovanih čestica (pijesak i milj) u riječnom koritu što dovodi do izdizanja dna riječnog korta. Otpad stvara zagat koji usporava oticanje vode u riječnom koritu. Zadnje uređenje korita rijeke Spreče obavljeno je u proljeće 2007.Problem visokih voda na prostoru Gornje Spreče Kada je u pitanju tok rijeke Spreče kroz Gornju Spreču. odnosno smanjuje se brzina vode u riječnom toku. te poplave izazivaju i manje količine kišnih padavina. donju erozionu bazu predstavlja Modračko jezero. 1 Ova pojava se manifestira na Slika 3.) značajno se mijenja prirodno usaglašavanje uzdužnog profila rijeke. Na tom dijelu uzdužnog profila zaustavlja se regresivna erozija. Foto: CZ općine brzina zapunjavanja dna riječnog Živinice korita je vrlo izražena. bijela tehnika i sl. Također. godine od Modračkog jezera do mosta na magistralnom putu Sarajevo-Županja u naselju Maline. Ukoliko se čvrsti magistralni put Sarajevo-Orašje. . juni 2001. Poplave u dolini rijeke Spreče. školjke automobila. zaustavlja se proces prirodnog produbljivanja riječnog korita. a v brzina riječnog toka. povećana količina suspendovanog materijala u riječnim tokovima izazvana je erozijom površina koje pripadaju površinskim kopovima i njihovim odlagalištima. juni 2001. a izvršeno je i ispravljanje korita rijeke Spreče uzvodno od mosta na ovom magistralnom putu. količinu suspendovanog materijala. Da bi se ublažio problem poplava izvode se radovi koji se ogledaju u čišćenju i produbljivanju korita rijeke Spreče i njenih pritoka. naselje Maline. Pošto voda rijeke Spreče i njenih pritoka nosi veliku Slika 4. Povećana količina suspendovanog materijala u vodi riječnih tokova uslovljena je i geološkom građom terena (značajno je učešće mekših i rastresitih stijena koje čine geološku građu sliva rijeke Spreče i njenih pritoka). Smanjenjem brzine vode u riječnom koritu opada kinetička erozivna energija. 1 Qv Kinetička erozvina energija energija izražava se općom formulom: E  u 2 207 2 kojoj je Q proticaj. Poplave u dolini rijeke Spreče. slijedeći način.

S. Dukić. This problem is more intensive in recent years with flooding of surrounding rivers and also caused by agricultural occupation and intensive constructing of living and industrial buildings. geo-tectonic. This is related with geological.S. 3. 208 Ahmetbegović. Gavrilović.. prostorno uređenje i zaštitu okolice. Smajić. Ahmetbegović. Broj III. Nonetheless. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Zbornik radova. climate and other characteristics of the area. Tuzla. postalo prostorom intenzivne gradnje naselja i industrijskih objekata. Godina III. Ovoj problema se rješava čišćenjem i produbljivanjem riječnih korita te izgradnjom nasipa. M. Snow does not appear in the hydro system immediately but stays in the basin for a long time. Beograd.. Površine koje plave vodotoci Gornje Spreče su poljoprivredno i građevinsko zemljište te dijelovi nekih saobraćajnica što uzrokuje značajne materijalne štete. Problem poplava je u posljednjih nekoliko godina sve izraženiji jer je plavno područje Spreče i njenih pritoka. Flooded areas are agricultural and urban areas as well as some communications which causes lot of damage. Zbog ovih karakteristika u slivnom području Gornje Spreče česte su poplave u proljeće i početkom ljeta. (2006): Hidrologija. Ove vode učestvuju u riječnom režimu rijeke Spreče početkom proljeća kada se javlja povećava količina kišnih padavina koja dostiže svoj maksimum početkom ljeta (juni). Lj. 4. . Large part of this area belongs to mountain morphologic structure with large amount of snow during cold months. Monografija. geotektonskim. S. Earth Science Institute. 2. S. mora se imati u vidu da se navedenim radnjama može narušiti hidrološki režim na brani Modračkog jezera i nizvodno. Svezak Geografija. Znatan dio Gornje Spreče pripada planinskim morfostrukturama gdje se u hladnijem dijalu godine uglavnom izlučuju snježne padavine. Anđelković. (1997): Stanje zagađenja površinskih voda i devastiranog zemljišta u TPK. Ministarstvo za urbanizam. geo-morphologic. Arnautalić.Tuzla". Čičić. Stručni skup "Zaštita okolice . Sarajevo. Zbornik radova. (2006): Neki geoekološki problemi općine Živinice. Zbornik radova Prirodno-matematičkog fakulteta. karakteristikama navedenog prostora. Ova pojava je u vezi sa geološkim. we still have to have in mind that this can interrupt hydro regime at water dam on the Modrac Lake and in the lower part of the river. S. This water gets into the system during the spring when precipitants are also increased and reaches its maximum amount at a beginning of summer (June). Conclusion Water flow in the upper part of the Spreča River specifics are low water level in the long term and quick and short term of increased water flow with high water level. D. IX Kongres geologa Jugoslavije. (1978): Tektonska rejonizacija Jugoslavije. Ipak. klimatskim i dr. (2002): Geološki sastav i tektonika Bosne i Hercegovine. Literatura i izvori 1. pored agrarne osvojenosti. Snježne padavine se ne javljaju odmah u hidrosistemu. This problem could be solved by cleaning and deepening rivers and building levees. Tuzla. nego u slivu ostaju duži period. Z. 5. Sarajevo. Because of these characteristics in Spreca river basin flooding is taking place during spring and beginning of summer. Smajić Zaključak Riječni režim Gornje Spreče karakterišu dugotrajne niske vode te brzo nadolaženje i kratko trajanje visokih voda. geomorfološkim.

Marković. 19. Služba civilne zaštite općine Živinice. Beograd.ba 209 . Vojnogeografski institut. 28. Opštinski zavod za urbanizam Tuzla.. 2001. Tuzla. Sv. 2006. Beograd. (2002): Opća klimatologija. Geografsko društvo federacije Bosne i Hercegovine. Osnovna geološka karta 1:100 000. 15. Služba za zaštitu okoliša općine Živinice. Glasnik Geografskog društva. 7.com www. Školska knjiga. Geografski list. Beograd. Tehnički projekat regulacije rijeke Spreče.vladatk. Prostorni plan za područje Tuzlanskog kantona 2005-2025. Beograd. 14. Građevinska knjiga. Naučna Knjiga. XX i XXI. S. 1:100 000. A. 18. Đ. (1978): Studija osnovnih vodoprivrednih elemenata za potrebe prostornog plana opštine Lukavac. broj 79. Sarajevo. (1963): Fizička geografija Jugoslavije. (2003): Rijeka Spreča . 26. Filipčić. 1987. 24. Vodoprivredno preduzeće „Spreča“. 27. 9. Tuzla. 12. potoka Lješnica i sjevernog obodnog kanala. Fond stručne dokumentacije općine Lukavac. list Tuzla OGK L-32. Harfo-Graf. 11. 1:200 000. Prirodnomatematički fakultet. Geološki zavod. Šegota. 21. Smajić. 25. 2007. 10. 2007. Vodoprivredno preduzeće „Spreča“.zivinice. Google Map Satelite. 1:50 000. J. Prostorni plan opštine Živinice. 16. M. T. HMZ Sarajevo. Oberman.Problem visokih voda na prostoru Gornje Spreče 6. Služba za poslove planiranja i razvoja općine Živinice. (1993): Klimatologija. (1982): Geomorfologija. T. 8.kim. 1990. Treće izdanje. 1983. www. Zavod za urbanizam. (1934-35): Spreča. D. Zagreb. Tuzla. (separat) Grupa autora: Vodoprivredna osnova rijeke Spreče. Topografska karta 1:25 000. Petrović. S. Beograd. 13. Hidraulička analiza o mogućnostima uređenja korita rijeke Spreče na potezu od mosta na putu sarajevo-Županja do mosta na putu Živinice-Dubrave. Fazlić. 17. Sarajevo. Spahić. 22. Udruženje “ Kontakt plus“: Lokalni ekološki akcioni plan općine Živinice. 20. Paunković. 23.fizičkogeografske karakteristike. Zbornik radova. (2006): Klimatske karakteristike Tuzle. Tuzla 1999.

Smajić Slika 5.210 S. S. Hidrografska karta Gornje Spreče . Ahmetbegović.

geografija. prof. Relief morphology spreads laterally over the whole river basin and its flow. sliv. Dr. The Solina river basin lies on the southern slopes of Majevica. horst. Reljefne morfostrukture se pružaju laterarno na riječni tok i sliv u cjelini. RGGF-a Univerziteta u Tuzli Abstrakt U ovom radu prezentiramo morfostrukturne odlike slivnog područja Soline koji predstavljaju osnovu za dalja geomorfološka proučavanja. The morphological structure of the mountain Majevica was formed with the radial tectonic movements. Majevica represents a horst. a takođe i za kompleksna fizičko-geografska istraživanja. Tektonski pokreti u slivu rijeke Soline. Alija Suljić. river basin. Na južnim padinama Majevice se nalazi sliv rijeke Soline.Zbornik radova PMF 4 i 5. U oblikovanju recentnog morfološkog sklopa sliva Soline primarni značaj imali su tangencijalni neotektonski pokreti. asistent. Ključne riječi: tektonski pokreti. horst. Tangential neo-tectonic movements were mainly significant for the formation of the recent morphological structure of the Solina river basin. There are four tectonic units evident in the observed area. The Solina river basin has a meridian flow direction. Univerzitet u Tuzli. Navedene jedinice predisponirale su formiranje tri morfološke cjeline u slivu rijeke Soline. primarno utiču na formiranje osnovnih crta reljefa. Prirodno-matematički fakultet. which are actually parts of the larger structures of the Dinaric extending. Djelovanjem radijalnih tektonskih pokreta nastala je planinska morfostruktura Majevica. dr. 211 –218 (2007-2008) Originalni naučni rad MORFOSTRUKTURNE ODLIKE SLIVA RIJEKE SOLINE MORPHOLOGICAL CHARACTERISTICS OF SOLINA RIVER BASIN Edin Hadžimustafić. vanr. Na posmatranom području uočene su četri tektonske jedinice koje su zapravo dijelovi krupnijih formi dinarskog pravca pružanja. The above-mentioned units had an effect on the formation of three morphological units in the Solina river basin. which are the basis for further geomorphological research as well as for complex physical geography research. Sliv Soline ima meridijanski pravac pružanja. geomorphology. physical geography . Majevica u morfološkom i strukturnotektonskom pogledu predstavlja horst-antiklinorij. Key words: tectonic movement. geomorfologija. In terms of morphological and structural-tectonic characteristics. sc. Tectonic movements in the Solina river basin have an influence on the formation of the basic relief elements. fizička geografija Abstract This paper analyzes the morphological characteristics of the Solina river basin. docent. Amir Baraković.

Izrađena kabinetska koncepcija bila je osnov za početak neposrednih terenskih analiza.E. 18°45´29˝ i.12% od ukupne površine općine Tuzla. U geotektonsko-geomorfološkom smislu sliv Soline pripada Unutrašnjim Dinaridima.Čelić. (Sl. U samom slivu putna mreža nije dovoljno razvijena tako da se prometna povezanost ostvaruje kategorisanim lokalnim putevima Obodnica Donja – Dokanj i Tetima – Kosci – Solina i mrežom nekategorisanih lokalnih i pristupnih puteva.1). Hadžimustafić.). Suljić. čija je direktna posljedica formiranje u reljefu krupnih morfostrukturnih oblika. CD-rom.4 km² što predstavlja 16. Matematičko-geografske koordinate krajnjih tačaka sliva Soline su: 44°37´53˝ s. Geoprometni položaj područja sliva Soline određuje regionalno saobraćajni pravac R-459 Tuzla – Dokanj – Šibošnica . Sliv Soline ima karakterističan oblik koji podsjeća na Afrički kontinent. Klima ovoga područja je umjereno-kontinentalna. Oblici nastali u reljefu Zemljine površine primarno nastaju kao posljedica djelovanja tektonskih pokreta.d i 18°38´16˝ i. (DMRS. što je u konačnici rezultiralo analizom naučnog materijala i formiranje zaključaka.g. kojim je ovaj prostor povezan sa magistralnim pravcem M4 Doboj – Tuzla – Zvornik. A. te drugog materijala).š.š. 44°31´50˝ s. 212 . Cilj nam je da istaknemo distinkciju između tektonskih pokreta i morfostrukturnih oblika. odnosno leži na kontaktnoj zoni bosanskohercegovačkih Dinarida sa Panonskom nizijom.d. Sjeveroistočna vododjelnica sliva ujedno predstavlja i granicu između općine Tuzla i općine Čelić. Zbog toga smo za istraživano područje sliva rijeke Soline odlučili da determinišemo djelovanje tektonskih pokreta.g. U toku pripreme rada primjenili smo prvenstveno kabinetsku metodu (konsultiranje dostupne literature. topografskih i geoloških karata. A. Geografski položaj sliva rijeke Soline Sliv rijeke Soline se prostire u sjeveroistočnom dijelu općine Tuzla i na ukupnoj površini od 47. koja se uz ostale fizičkogeografske uvjete pozitivno odrazila na razvoj biljnog i životinjskog svijeta koji predstavlja konglomerat panonske i planinske florno-faunističke oblasti. Baraković Uvod Jedna od najvažnijih komponenti u sklopu geonauka je poznavanje geneze i morfološke evolucije reljefa planete Zemlje a poseban akcenat se treba staviti na proučavanje reljefnih oblika u neposrednom okruženju. a takođe i da ukažemo na kauzalni odnos u kojem se nalaze u slivu rijeke Soline.g.g.

Međutim. klastiti. 213 . alevroliti i gline itd. pijesak i pjeskovite gline.. i u određivanju intenziteta. 1994. Stratigrafskim raščlanjivanjem dolazi se do zaključka da se slivno područje Soline sastoji iz više geoloških cjelina koje se razlikuju kako po vremenu tako i po samom načinu postanka. u užem smislu pripada Tuzlanskom bazenu koji se nalazi na prelazu između planinske ofiolitske zone i obodnog dijela Panonske oblasti (ravničarski dio). pješčari. 1. Tektonski pokreti se ogledaju u formiranju osnovnih morfoloških crta reljefa. pijesak. Istraživano područje izgrađeno je uglavnom od neogenih sedimenata. Pravac pružanja ovih tektonskih jedinica je dinarski. različite starosti. Neotektonske osobenosti istraživanog područja Proučavanje tektonskih karakteristika terena predstavlja fundament za dalja istraživanja određenog područja. Kredno-paleogeni klastiti (Greben Majevica) na sjeveru i neotektonske jedinice Sprečanska depresija na jugu. 18) Slivno područje rijeke Soline pripada neotektonskoj jedinici Tuzlanski bazen koji se nalazi između dvije veće strukturno-tektonske jedinice.Morfostrukturne odlike sliva rijeke Jale Sl. Složeni litološki sastav čine prije svega krečnjaci. (Ahmetaj. (Sl. dolomiti i laporci. pravca i smisla djelovanja erozijskih sila. odnosno sjeverozapad-jugoistok. Topografski položaj sliva Soline Geološka građa u slivu rijeke Soline Područje sliva rijeke Soline pripada zoni unutrašnjih Dinarida i odlikuje se heterogenom geološkom građom. sitnozrni šljunak. Tektonski pokreti koji su se odvijali u širem području Tuzlanske kotline imali su veliki uticaj na genezu i morfološku evoluciju reljefa sliva Soline.2).

2. tačnije. ( Soklić. na fleksuri se javljaju gravitacioni nabori od kojih je najduži nabor Dulerka. 1964. Hadžimustafić. Posmatrajući u cjelini. (Soklić. Ova antiklinala se proteže od Grabovičkog potoka na istoku do Dobrnjske rijeke na zapadu.. 1964. (Soklić. južne Majevice na istoku i Moluškog rasjeda na jugozapadu. Radijalnim tektonskim pokretima i ubiranjem horsta srednje Majevice u pontu. 19) 214 . Obrazovao se. a djelomično i potpuno prekrivene naslage oligocena i donjeg odnosno srednjeg miocena. Slivnom području Soline pripadaju dijelovi 4 nezavisne tektonske cjeline koje idući od juga prema sjeveru imaju sljedeći raspored: Tuzlanski ubrani plato. U slivu rijeke Soline. Idući dalje ka istoku zalazi u sinklinorijum Janje. Manjim dijelom se nalazi na prostoru sliva rijeke Soline i to u njegovom sjeverozapadnom dijelu. 18) Kraljušt Kik: podilazi pod timor srednje Majevice na sjeveru duž linije Gornja Obodnica-Kicelj. nastale su naborane strukture u starom predmajevičkom bazenu. Pored toga.E. Geološka karta sliva Soline Dokanjski bazen. Dokanjski bazen se pruža od Dulera na istoku do Obodnice Donje na zapadu. Bazen se zavlačio između krljušti srednje Majevice na istoku i krljušti Kik na jugu.. (Soklić. koja se nalazi i u zapadnom dijelu sliva Soline.. Posljedice tih pokreta su sabijene. Antiklinala Dolovi se nalazi u slivu Dolovskog potoka (desna pritoka rijeke Soline). 1964. Baraković Potrebno je naglasiti da u cijelom slivnom području neogeni sedimenti su maskirali raniji veoma složeni tektonski sklop što znatno otežava rekonstrukciju primarnih odnosa u podlozi neogena. Suljić.. Tektonske jedinice koje grade sliv Soline imaju pravac pružanja paralelan pružanju naboranih gorja Majevice (jugoistok-sjeverozapad). (S. krajem miocena. 1991. A. okružen i zatvoren naborima. Radijalnim neotektonskim pokreti nastala je fleksura koja u zapadnom dijelu prelazi u krljušasto navlačenje Kika. Oba krila antiklinale Dolovi su omeđena rasjedima. Djelovanjem tangencijalnih pokreta Dokanjski bazen je strukturno. A.. Zapadnim dijelom platoa dominira antiklinala Dolovi. Dokanjski bazen se proteže od naselja Avdibašići na zapadu do lokaliteta Busija na istoku. 17) Sl. 50) Tuzlanski bazen čini nekoliko tektonskih jedinica nižeg reda. javljaju se i znatni radijalni pokreti pomjeranja duž rasjeda. Čičić i ostali. Pored tangencijalnih pokreta koji su uslovili nastanak ovih nabora. U panonu je Dokanjski bazen preko područja današnjeg naselja Breške bio u vezi sa Krekanskim bazenom. Tuzlanski ubrani plato se prostire na velikoj površini između dokanjskog bazena i janjskog sinklinorija na sjeveru. 18) Sinklinala Podorašje: izolovani položaj zapadnog dijela podmajevičke depresije daje mu sve karakteristike bazena. je zahvaćen snažnim procesom izdizanja od neogena (pliocen) pa sve do danas. 1964.

5). (Sl. na nadmorskoj visini od oko 228 m.5‰ (Dokanjski bazen).n. Povećan pad korita u donjem toku Soline donekle je i pojačan i spuštanjem donje erozivne baze. Maksimalna visinska razlika u slivu Soline iznosi 575 m dok je prosječna nadmorska visina oko 480 m.v). 3. nego u prostoru Tuzlanskog ubranog platoa dok za područje Dokanjskog bazena prije bi se moglo reći da stagnira u tektonskom smislu.3) u stanju smo izdvojiti tri morfotektonske jedinice.2‰ (prostor Majevice) a najmanji u srednjem djelu sliva 19. posebno tokom neogena. Najniža tačka sliva se nalazi na ušću Soline u Jalu. Uzdužni profil rijeke Soline 215 . je Greda (803 m. ograničavaju sliv sa sjeverne. sjeveroistočne i sjeverozapadne strane. nego da tone.Morfostrukturne odlike sliva rijeke Jale Morfotektonske odlike prostora Reljef sliva rijeke Soline je pretežno brdsko-brežuljkastog karaktera. inicirano neotektonskim pokretima formirali su i osnovne crte reljefa sa izdvojenim morfostrukturama. ujedno i sa najvećim nadmorskim visinama. Morfogeneza tektonskog reljefa sliva rijeke Soline uvjetovana je sukcesivnim smjenjivanjem orogenih faza alpske orogeneze. uslijed usijecanja rijeke Jale. Uzdužni profil vodotoka reaguje na svaki pokret zemljine kore i na osnovu njegovog izgleda moguće je konstatovati iznos neotektonskih pokreta koji iniciraju morfotektonske oblike u slivu Soline. Svojom nadmorskom visinom može se ubrojati u red srednjevisokih planina. Sl. 80. Navedeni tektonski pokreti nastavljaju se i danas s tim što je izdizanje mnogo intenzivnije u prostoru Majevice. koje se djelimično poklapaju sa tektonskim oblicima nastalim radom endogenih sila. Najviši vrh u slivu Soline. Djelovanjem orogenih faza došlo je do radijalnih tektonskih pokreta izdizanja (horsta Majevice) u sjevernom djelu sliva i do pokreta nabiranja i izdizanja u južnom djelu (Tuzlanski ubrani plato). U donjem djelu toka Soline pad korita se povećava. od eocena do danas. Razlamanje i ugibanje u slivu Soline. Najveći pad korita je u izvorištu. Istaknuti reljefni oblici. što indicira na savremene pokrete izdizanja u tom djelu. koji se nalazi na sjeveroistoku sliva. Na osnovu izgleda uzdužnog profila (Sl.

i Ravni bukvik (739 m.).n. Račetinog potoka i drugih manjih. Sve pomenute neotektonske strukture izuzev Dokanjskog bazena ulaze u prostor sliva tek svojim manjim djelom. Južni obronci planine Majevice Sl. A.ušće u rijeku Jalu Dokanjski bazen (podmajevička depresija) zauzima središnji dio sliva pruža se pravcem jugoistok-sjeverozapad između planine Majevice na sjeveru i Tuzlanskog ubranog platoa na jugu. na lokalitetu Kamenita kosa – Kik . 1991. Suljić. A. središnji dio jugozapadnih padina grebena planine. Baraković U reljefu sliva mogu se izdvojiti tri morfotektonske jedinice.n.n. manji. To je hipsometrijski najviši dio sliva.n. se nalazi između sjevernog i južnog rasjeda. Navedeni vrhovi su dinarskog pravca pružanja (SZ-JI) i čine sjeveroistočnu granicu sliva u dužini od oko 8 km. Planina Majevica. Greben Majevice odnosno tektonski horst. Kreda se pojavljuje na topografskoj površini mjestimično u području Velikih njiva.4). U sjevernom dijelu sliva rijeke Soline. (Geološka karta 1:100 000). U prostor sliva ulazi. građen uglavnom od eocenskih kvarcnih pješčara. oni su izdvojeni u zasebne morfotektonske jedinice.E.v). Tektonsko izdizanje horsta Majevice.Mali kik. Dulerke. Sl.  Planina Majevica –gornji dio sliva  Dokanjski bazen –centralni dio sliva  Tuzlanski ubrani plato –donji dio sliva Dokanjski bazen i Tuzlanski ubrani plato. 4.v. evidentna je intenzivna tektonska aktivnost. što upućuje na jak proces vertikalne erozije uslovljen tektonskim izdizanjem. tako da najviši vrhovi u centralnom djelu grebena Majevice čine razvođe između slivova rijeka Soline i Gnjice. su formirali duboke doline sa poprečnim profilima u obliku slova ˝V˝. Rijeka Solina .). gornji tokovi Soline i njenih pritoka. Greda (803 m.v). Andrića potoka. pjeskovitih krečnjaka i laporaca sa krednim sedimentima u podini.) Uslijed snažnih tektonskih pokreta izdizanja majevičkog horst-antiklinorija. strukturno facijalnoj jedinici višeg reda. zbog prethodno opisanih neotektonskih pokreta u slivu Soline. sa dominantnim vrhovima Kapljevac (745 m.v. Međutim. Gavranić (720 m.v. obuhvataju sjeverni i sjeveroistočni dio sliva.n. odnosno južne padine Majevice (sl. i gledano u cjelini ovaj dio sliva ima izgled jako diseciranog terena. koje je počelo sredinom 216 .). Predisponiran je Dokanjskom sinklinalom unutar Tuzlanskog neogenog basena. (Osnovna geološka karta 1:100 000. Rasjed je uzrokovao i povećan pad topografske površine u tom dijelu sliva. Kicelj (673 m. 5. Hadžimustafić. Južni rasjed se većim dijelom nalazi na prostoru sliva rijeke Soline. pripadaju Tuzlanskom neogenom bazenu. kao morfotektonske jedinice.

). nastavili su se u neogenu i sa sigurnošću možemo tvrditi da traju i danas. Jedina veća pritoka Soline u ovom dijelu je. Gradina (300 m. Tektonski sklop je složen i predisponiran je sukcesivnim i snažnim pokretima koji su najizraženiji bili u paleogenu. tj. 1991. Tu spadaju: Planina Majevica. Nabrojane neotektonske jedinice nalaze se u sastavu Tuzlanskog bazena. Dominantan položaj na platou zauzima u zapadnom dijelu antiklinala Dolovi. 217 . pristupili smo morfostrukturnoj interpretaciji specifičnosti sliva rijeke Soline. Sinklinala Dokanj i antiklinala Dolovi (koje čine dio Tuzlanskog ubranog platoa) su elementi nabranih struktura istaknuti u slivu Soline. Prosječna nadmorska visina kreće se od 300 do 400m sa nešto izraženijim padovima. Na pomenuto područje plato prodire svojim manjim djelom. denudacije i kliženje tla i nešto manje kraški oblici u prostoru ovog platoa. Sinklinala Dokanj i antiklinala Dolovi i Grabovica (koje čine Tuzlanski ubrani plato) su elementi nabranih struktura izraženi u slivu Soline. Tu spadaju: Tuzlanski ubrani plato. ( S. Dokanjski bazen i Tuzlanski ubrani plato. koji nastaje kao posljedica djelovanja tektonskih pokreta. Djelovanjem tih pokreta u slivnom području Solina diferencirale su se četiri nezavisne neotektonske jedinice.). Pomenuti tektonski proces je prisutan i u savremenom dobu. Navedeni zaključci impliciraju nužnost daljeg i sistematičnijeg istraživanja područja. Također na isti zaključak upućuje i postojanje inversne terase u donjem djelu sliva (sektor Gradina). naročito ako imamo u vidu činjenicu da je ovo jedno od najnaseljenijih područja općine Tuzla i da će se u budućnosti urbani razvoj intenzivirati dolinom rijeke Soline. koji se u kombinaciji sa regionalnim tektonskim pokretima izražava u neujednačenom tektonskom izdizanju cijelog sliva. Čičić i ostali. nalazi se i jedan termalni izvor. potok Dolovi.Na zapadnom obodu antiklinale Dolovi (299m).. Utvrdili smo da se na području sliva rijeke Soline izdvajaju. kao posljedica djelovanja pretežno radijalnih tektonskih pokreta. desna pritoka. 56) Tuzlanski ubrani plato zauzima donji dio sliva rijeke Soline.Morfostrukturne odlike sliva rijeke Jale miocena uzrokovalo je kao sekundarnu posljedicu. Kozlovac (435 m. Plane.). koje u potpunosti ili manjim dijelom ulaze u tektonski sklop područja. Dokanjski bazen. krljušt Kik i sinklinala Podorašje. Značajne morfološke forme predstavljene su sa. Na tektonski proces izdizanja ukazuje i izgled uzdužnog riječnog profila Soline koja u svom donjem toku ima veći pad korita u odnosu na srednji tok. U prostoru sliva ovaj plato ima izgled izdignute. što je uzrokovalo nastanak bora upravnih na pravac potiska.) koje uokviruju ovaj dio sliva. jako raščlanjene zaravni. tačnije antiklinalom Dolovi. Zaključak Prostor sliva rijeke Soline ima prilično ujednačenu geološku građu u kojoj dominiraju miocenski sedimenti. Na osnovu izdvojene tektonske rejonizacije. Pored fluvijalnih oblika izraženi su i procesi erozije tla. Njegova dužina je 5km a maksimalna širina 7 km. Dokanjski bazen ima izgled blago zatalasane predgorske depresije. koji se u užem smislu proteže između grebena Majevice na sjeveru i sprečke depresije na jugu. Tuzlanski ubrani plato je po genezi istovjetan sa Dokanjskim basenom a odlikuju ga savremeni pokreti tektonskog izdizanja. oba krila su omeđena rasjedima. Gradovrh (416 m. jak tangencijalni pritisak u pravcu jugozapada na sedimente Tuzlanskog basena. Sa geomorfološkog aspekta smo objasnili formiranje inicijalnog reljefa u slivu rijeke Soline. tri morfostrukturne jedinice. Parlog (399 m. Oblik antiklinale je prizmatičan.

269. Geomorfologija. Sarajevo 1972god..E. Opšta geologija. Baraković.. 1992. 1991god. 3.Herak M.. godine. Beograd. 1983 god. R 1:500 000. list Tuzla 426-3-4. Vojnogeografski institut. 10. Beograd. 1964 god. Beograd 1976. Miroslav Marković. Marković Jovan.g. Geomorfologija porječja Miruše. Vojnogeografski institut. 4. 6. Topografska Karta 1:50 000. Geokarta. Suljić. 1991god. Dr. Osnovna geološka karta. Dr. Literatura i izvori 1. A. Građevinska knjiga. Postanak i struktura tuzlanskog bazena. Geološki glasnik. Geomorfološka karta Jugoslavije. Osnovna geološka karta. list Tuzla 426-3. Ibrahim Ahmetaj. Dr. (L34-132).. 16.Ibrahim Bušatlija. Beograd. Naučna knjiga.: Geomorfologija. 1965 god. Beograd 1985.. Tajder M i Dr. Beograd. Morfostrukturne i morfosklupturne karakteristike reljefa Bosne i Hercegovine. 2. Zagreb. Beograd 1963 god.. Univerzitetski udžbenik. Školska knjiga. Kosta Petković. A.... Sarajevo. 218 .. 374. 1949 god. RGGF-a. Beograd. A. 11. Geoinstitut. Tuzla. R 1:100 000.. Milovanović B. Hadžimustafić. Univerzitetski udžbenik. A. Dr. 13.Dragutin Petrović. 5. 2008. RGGF-a Univerziteta u Tuzli. Tuzla. godine. Baraković. Priština. 14. Dr.: Opća geologija. 8. Soklić Ivan.. 1972 god. Topografska Karta 1:25 000.g. Univerzitet u Tuli. Osnovi opšte geologije-egzodinamike. 15. 12. Beograd. 1982 god. Dr. 2007. Petrologija i geologija. Fizička geografija Jugoslavije.. Baraković Istraživanja ove vrste predstavljaju dobru osnovu za dalja fizičkogeografska proučavanja i zbog toga smatramo da ovaj rad predstavlja vrijedan i značajan doprinos geografskoj nauci a također i ostalim geonaukama. R 1:100 000. Osnovi primjenjene geomorfologije. 7. Dr. 9. Savez geografskih društava. 1994.. IX kongres geografa Jugoslavije. Tumač za list Tuzla (L34-132). Beograd.

Odsjek za geografiju. Physical-geographic characteristics of presented basin is direct result of interactions between several physical-geographic factors especially geologicalgeotechnical. landšaftne cjeline. vegetation. Semir Ahmetbegović. These factors in its interactions have vital role in forming climate.Zbornik radova PMF 4 i 5. Svaki od navedenih faktora u postupku fizičkogeografske diferencijacije prostora može imati ulogu vodećeg faktora. Based on complex analyzes of olaet physical-geographic elements using geographic homogeny principals Jala River basin was separated in three land shaft components: land shaft of mezohigrifile forests with oak trees. Key words: Physio-geographic factors. a na osnovu atributivnih svojstava navedenih elemenata izdvajaju se područja kao povoljna ili nepovoljna za određenu vrstu namjene. Prirodno-matematički fakultet. geo-morphological. pedological and other characteristics of the area and according to attributive distinctiveness of these elements which separates favorable from unfavorable area. physionomic diferentation. prostorno planiranje. basin. pedoloških. Fizičkogeografske karakteristike prezentiranog sliva rezultat su interakcijskih odnosa više fizičkogeografskih faktora. klimatskih. climate. pedoloških i dr. vegetacijskih. For the process of differentiation of Jala River basin components important factors are geological structure and relief. fizionomska diferencijacija. enviromental planing. vegetation. sc. U postupku diferencijacije sliva rijeke Jale na cjeline kao vodeći faktori uzeti su geološka građa i reljef sliva. vegetacijskih. Ključne riječi: Fizičkogeografski faktori. Univerzitet u Tuzli Abstrakt U radu je prezentirana diferencijacija sliva rijeke Jale na fizionomske cjeline. sliv. Mr. Jala River . viši asistent. 219 – 228 (2007-2008) Originalni naučni rad FIZIONOMSKA DIFERENCIJACIJA SLIVA RIJEKE JALE PHYSIOGNOMIC DIFFERENTIATION OF THE JALA RIVER BASIN Mr. sc. pedology as well as anthropogenic influence throughout the time. Na osnovu kompleksne analize oleata fizičkogeografskih elemenata poštujući princip geografske homogenosti u slivu rijeke Jale izdvojene su tri landšaftne cjeline: landšaft mezohigrofilnih šuma sa lužnjakom. Navedeni faktori u interakciji imaju značajnu ulogu u formiranju klimatskih. rijeka Jala. Sabahudin Smajić. Abstract This study presents differentiation of the Jala River basin in physiognomic component. landshaft parts. All of the mention factors could play vital role in defining physical-geographic differentiation. geomorfoloških. landšaft mezofilnih šuma kitnjaka i običnog graba i landšaft montanih bukovih i bukovo-jelovih šuma. kao i antropogenih djelovanja tokom vremena. odlika navedenog područja. land shaft of mezofile forest with hornbeam and land shaft with beech forests. viši asistent. naročito geološko-geotektonskih.

poštujući princip geografske homogenosti. a čini ga nekoliko dugačkih poprečnih potočnih dolina i kosa koje završavaju u dolini rijeke Jale. U prvom dijelu rada su prezentirane fizičkogeografske odlike sliva rijeke Jale. 220 . reljefni sklop i geomorfološka evolucija su u interakcijskom odnosu omogućili formiranje normalne riječne doline na ovom prostoru. hipsometrijska. a u radu su prezentirane četiri najznačajnije. Smajić. Sliv rijeke Jale pripada umjereno toplom vlažnom klimatu sa toplim ljetom (Cfb klimat) čija prosječna godišnja temperatura zraka iznosi 10 0C. Usljed uticaja različitih fizičkogeografskih uslova slivno područje Jale pripada peripanonskom biljnovegetacijskom pojasu. dok se hidromorfna tla javljaju neposredno uz vodotoke. Složena geološka građa i tektonska struktura praćena brojnim egzogenim uticajima uvjetovali su reljefni sadrža u slivu koji karakteriše veoma uska zaobljena aluvijalna ravan sa riječnim terasama rijeke Jale i rijeke Soline i prostrani tuzlanski plato. Maksimalni vodostaji i proticaji se redovito javljaju u proljetnom periodu. Tokom izrade navedenog rada korištene su uglavnom metoda analize i sinteze. te metoda terenskog istraživanja. determinira landšaftne cjeline u slivu rijeke Jale. Područje je uglavnom izdignuto u pravcu zapad-istok (220-240 m). Zbog potpunije analize navedenog problema urađeno je nekoliko tematskih karata sliva rijeke Jale i to: geološka. panonski. blago je nagnuto prema jugu. Minimalni vodostaji i proticaji se najčešće javljaju tokom avgusta i septembra. sarmatski. a u drugom dijelu fizionomske cjeline. a prosječnom temperaturom najtoplijeg mjeseca 19. karta digitalnog modela reljefa. Rad ima za cilj da na osnovu kompleksne analize fizičkogeografskih komponenata. Površina sliva rijeke Jale iznosi 237. Njega predstavljaju brojna morfološka uzvišenja koja se strmo izdiži iznad aluvijalne ravni navedenih vodotoka.9 km2. zatim raznovrsni tortonski. U regionalnogeografskom pogledu navedeni sliv pripada regiji Sjeverne Bosne. pedološka i vegetacijska karta. S. Ahmetbegović Uvod Sliv rijeke Jale se nalazi u sjeveroistočnoj Bosni između Panonske nizije na sjeveru i Dinarskog planinskog masiva na jugu. karta nagiba. odnosno subregiji Sprečko-majevičkog kraja. Aluvijalna ravan je široka oko 2 km i naglo prelazi u strma brda. Sliv rijeke Jale je asimetričan i odlikuje se prilično gustom riječnom mrežom. a minimalni u ljetnjem i rano jesenjem periodu. Riječni režim rijeke Jale je pluvijalno-nivalni. Obrađena tema je prezentirana komponentno a korišten je induktivni metod fizičkogeografskog prikaza datog prostora. Najstarije su naslage fliša iz gornjeg eocena i donjeg oligocena preko kojih kontinualno leže slatkovodni sedimenti donjeg i srednjeg miocena sa ležištima kamene soli.S. komparativna metoda. Automorfna tla su rasprostranjena u sjeveroistočnom i jugozapadnom dijelu sliva. Geološka građa. pontijski i pliokvartarni sedimenti. ekspozicija i energije reljefa. Prezentirani sliv je izgrađen uglavnom od vodonepropusnih stijena pa su orografska razvođa ujedno i vododjelnice. statistička metoda. Preklapanjem oleata navedenih elemenata izvršena je diferencijacija neposrednog područja sliva rijeke Jale na cjeline. hidrografska.3 0C. kartografska metoda.

Janje na istoku. pijesak. Kreke. tufovi. U njoj se nalazi dolina rijeke Jale i čine je 221 . Uzana potolina koja se pruža pravcem istok-jugoistok. Dio toka od izvorišta do gradskog dijela Tuzle čine mioceni sedimenti. dok pri samom ušću rijeke Jale u rijeku Spreču kod Lukavca preovladavaju kvartarni sedimenti. glinama i ugljonosnim naslagama. Reljef se odlikuje umjerenom raščlanjenošću sa nadmorskim visinama od 181-915 m. "tuzlanski krečnjaci" i dr. (Slika 1) U geomorfološkom pogledu najveći dio sliva pripada zoni rudnih i flišnih planina Bosne i Hercegovine. Šićkog Broda. odnosno subregiji Sprečkomajevičkog kraja. Središnji dio toka. Ova morfostruktura predstavlja horst između Sprečkog polja na južnoj i Posavine na sjevernoj strani. Geološka karta sliva rijeke Jale U geološkoj građi sliva rijeke Jale dominiraju tercijarne tvorevine. preko Gornje Tuzle i Tuzle. Smješteno je između riječnih sistema Tinje. Bukinja. uglavnom konglomerati. Cijela slivna površina je smještena između planinske morfostrukture Majevice na sjeveroistoku i Sprečkog polja na jugu. a prostire se od podnožja Majevice i Banj Brda. Šibošnice i Lukavca na sjeveru. šljunak. Slika 1. usjekao se u pliocene naslage predstavljene kvarcnim pijeskom. alevritima.Fizionomska diferencijacija sliva rijeke Jale Fizičkogeografske karakteristike Sliv rijeke Jale pripada regiji sjeverne Bosne. alevriti kroz koje mjestimice probija proluvijalni nanos. glina i pijesak. Moluha. do Lukavca zove se Tuzlanska kotlina. Donji dio toka se takođe usjekao u pliocene naslage. Sliv rijeke Jale se nalazi na kontaktu Panonske nizije sa sjevera i Dinarskog planinskog masiva sa juga. zapadsjeverozapad. Navedeni sliv zahvata središnji prostor sjeveroistočnog dijela Bosne i Hercegovine i pripada hidrografskom sistemu rijeke Bosne. pješčari. Ova rijeka je usjekla Tuzlansku kotlinu i njeno slivno područje se nalazi na južno eksponiranim padinama Majevice. breče. pretežno miocene i pliocene starosti. prostor Tušnja. Gribaje na jugoistoku te Spreče na jugu. Sliv ove tekućice je građen uglavnom od stijena koje čine hidrološki izolatori pa su orografska razvođa ujedno i vododijelnice.

98 %). S. dok na nagibe od 15-20° otpada 20.19 km2 ili 71.92 200-300 41.88 % površine sliva.98 800-900 0. slika 2) Tabela 1. (Tabela 1.31 17. nagibi od 5-10° na 70.74 12. a od toga veći dio sliva ima nadmorsku visinu od 400 do 500 m (97. Hipsometrijske karakteristike sliva rijeke Jale Nadmorska Nadmorska Površina Površina visina (m) visina (m) % (km2) % (km2) 100-200 3. Gornji dio doline se prostire od podnožja planine Majevice do linije MoluheMiladije u dužini oko 10 km. Smajić. Slika 2.16 400-500 97. Iz prezentiranih podataka uočljvo je i to da se na nagibu većem od 20° nalazi svega 11.79 km2 ili 4.32 700-800 5. Hipsometrijski pojas od 500 do 1000 m ili pojas brdskog i nisko-planinskog reljefa zahvata 68.12 % teritorije prezentiranog sliva. blago zatalasan i brdovit prostor sa nadmorskim visinama do 500 m. Sliv rijeke Jale predstavlja najvećim dijelom uravnjen.35 km2 ili 29.37 600-700 32.96 % teritorije sliva.07 0.63 km2 ili 15. Beograd. nagibi od 10-15° na 37. 1972. Vojnogeografski institut.67 % slivne površine.46 1. (Tabela 2 i slika 3) 222 . Hipsometrijska karta sliva rijeke Jale Analizom vrijednosti uglova nagiba reljefa sliva rijeke Jale prezentiranih u tabeli 2.71 km2 ili 28.48 km2 ili 40.50 km2 ili 41 % teritorije.63 km2 ili 8. Zbog ovakvih uglova nagiba terena ovaj dio sliva odlikuje veoma snažna erozija. Ovaj hipsometrijski pojas zahvata 169.57 % .46 500-600 30.S.76 13.90 100. Ahmetbegović dva dijela.48 40. utvrđeno je da su uglovi nagiba do 5° rasprostranjeni na 97.03 Ukupno 237.93 11.82 %.00 Izvor: Podaci dobiveni planimetrisanjem sa Topografske karte 1:200 000.77 300-400 26. pojačano spiranje i odnošenje materijala.13 2. Drugi prostraniji dio doline se nalazi između Bistarca na desnoj te Bokavića na lijevoj obali rijeke Jale u dužini oko 12 km. Ovdje se Tuzlanska kotlina spaja sa Sprečkim poljem.

U neposrednoj blizini industrijskog kombinata Lukavac rijeka Jala se ulijeva u rijeku Spreču na nadmorskoj visini 181 m.82 Ukupno 237. Slika 3. a zatim teče prema zapad kroz široku dolinu.63 8.4°C.Fizionomska diferencijacija sliva rijeke Jale Tabela 2. Najhladniji mjesec je januar sa prosjekom od -0. Površina sliva rijeke Jale iznosi 237. Beograd.8°C.1000 mm.57 20° i više 11. Godišnja količina padavina varira od 900 .1°C. Ovaj vodotok protiče kroz naselje Gornja Tuzla i Simin Han gdje se spaja sa Požarnicom. Karta uglova nagiba reljefa sliva Jale Prema Kepenovoj klasifikaciji klime sliv rijeke Jale pripada Cfb klimatu sa prosječnom godišnjom izotermom od 100C i prosječnom temperaturom najtoplijeg mjeseca ispod 22 0C.9 km2. Ona je pritoka prvog reda i ujedno najduža pritoka rijeke Spreče.50 40.79 4.3°C.2 %. Izvire u podnožju planine Majevice na nadmorskoj visini 728 m. Nagibi padina u slivu rijeke Jale Uglovi Uglovi Površina Površina nagiba nagiba % (km2) % (km2) 0-5° 97. a većom količinom se odlikuje sjeveroistočno i sjeverozapadno područje prezentiranog sliva. Godišnja amplituda temperature zraka ovdje iznosi 20. kroz gradski dio i tuzlansku industrijsku zonu. U temperaturnom bilansu najtopliji mjeseci juli i avgust gotovo su izjednačeni.9 100 Izvor: Podaci dobiveni planimetrisanjem sa Topografske karte 1:200 000. Rijeka Jala je desna pritoka rijeke Spreče i drugi je vodotok po značaju u Tuzlanskom basenu.63 15.67 5-10° 70. Sliv rijeke Jale se odlikuje ravnomjerno raspoređenim padavinama tokom cijele godine sa relativnim kolebanjem od 6. Slivno područje rijeke Jale odlikuje veoma izražen reljef sa razvijenom hidrografskom mrežom 223 .96 10-15° 37.35 29.98 15-20° 20. a dužina slivnog područja 88 km. 1972. Vojnogeografski institut. Dužina glavnog toka od izvorišta do ušća iznosi 37 km. dok je najtopliji juli sa 19. a razlika je svega 0.

Procentualno je veća pokrivenost šumskim fitocenozama sjevernog i sjeveroistočnog u odnosu na južni dio sliva. 2. geomorfoloških. topole i hrasta lužnjaka. Landšaft mezofilnih šuma kitnjaka i običnog graba i 3. smeđa degradirana tla na glinama. Jala ima normalnu dolinu i njene strane se odlikuju malim padovima. vegetacijskih. Jedina veća pritoka sa lijeve strane. Ahmetbegović i visinskim razlikama između 181 m . prostranim dnom i plitkim usjecima. Fizičkogeografska diferencijacija se može provesti i u postupku smjene vodećih faktora gdje se na jednom nivo jedan faktor uzima kao vodeći. lijeske. taksonomatičnosti i dr. klimatskih. Sve važnije pritoke ulijevaju se u rijeku Jalu sa desne strane. energija reljefa nije veća od 100 m. johe. a padovi se kreću u intervalu od 0-50. Najviše vodostaje ovaj vodotok ima u periodu od novembra do maja sa maksimumom u aprilu. Složen petrografski sastav uz ostale uvjete u slivu omogučio je obrazovanje više vrsta automorfnih i hidromorfnih tala kao što su smonice. odlika navedenog područja. a dolinske strane su pod mezofilnim šumama hrasta kitnjaka i običnog graba koje u višim zonama prelaze u biom bukovih i bukovo jelovih šuma. ulijevaju se u izvorišnom dijelu. Ovakve oscilacije. I pored većeg broja pritoka Jala je mali vodotok. gradu Tuzli čine i znatne ekološke probleme. Svaki od navedenih faktora u postupku fizičkogeografske diferencijacije prostora može imati ulogu vodećeg faktora a to ovisi prije svega od svrhe ovog postupka. Smajić. sivosmeđa karbonatna tla. Najveće njene pritoke sa desne strane su: Solina. Landšaft mezohigrofilnih šuma sa lužnjakom zahvata najniže hipsometrijske nivoe u slivnom području Jale. Landšaft montanih bukovih i bukovo-jelovih šuma. a na osnovu atributivnih svojstava navedenih elemenata izdvajaju se područja kao povoljna ili nepovoljna za određenu vrstu namjene. Grabovac. Na osnovu kompleksne analize oleata fizičkogeografskih elemenata poštujući princip geografske homogenosti moguće je u slivnom području rijeke Jale izdvojiti slijedeće landšaftne cjeline i to: 1. naročito geološko-geotektonskih. rijeka Požarnica sa Kovačicom.S. pedoloških. Riječni režim Jale i njenih pritoka je pluvijalnonivalni. U ovom dijelu sliva nadmorske visine ne premašuju 300 m. siva karbonatna i beskarbonatna tla. hijerarhičnosti. Navedeni faktori u interakciji imaju značajnu ulogu u formiranju klimatskih. vegetacijskih. Landšaft mezohigrofilnih šuma sa lužnjakom. ilovačama.728 m. smeđa beskarbonatna tla i dr. Pedo i biodiverzitet neposrednog područja ovog sliva u značajnoj mjeri je odraz svih fizičkogeografskih činilaca. Uz to ima veoma izražen bujični karakter. Područje uz neposredni tok rijeke Jale pripada biomu umjereno vlažnih šuma vrbe. Geotektonske odlike i petrografski sastav su omogućili da ovaj vodotok formira asimetrično porječje sa razvijenijom desnom stranom i riječnu mrežu pravouglog tipa. Tako je na profilu Tuzla u tridesetogodišnjem periodu izmjeren minimalni proticaj od 0. a najniže od juna do oktobra sa minimumom u augustu i septembru. Joševica i Mramorska. U područjima 224 . pored ostalog. naročito u sušnom periodu godine. U postupku diferencijacije sliva rijeke Jale na cjeline kao vodeći faktori uzeti su geološka građa i reljef sliva.06 m3/s i maksimalni od 268 m3/s. S. žutosmeđa tla na pijescima. Fizičkogeografske cjeline Fizičkogeografske karakteristike sliva rijeke Jale su rezultat interakcijskih odnosa više fizičkogeografskih faktora. pedoloških i dr. kao i antropogenih djelovanja tokom vremena. na drugom drugi itd.

S obzirom na geološku građu. a najčešći vjetrovi su iz sjeveroistočnog i jugozapadnog pravca čija srednja brzina iznosi svega 1. uglavnom vrbe. Srednja godišnja temperatura zraka u ovoj landšaftnoj cjelini iznosi oko 10 0C. manje vlažniji i ima neznatno veću količinu padavina u odnosu na prethodni što je direktna posljedica razlike u nadmorskim visinama između navedenih cjelina. Površina ove landšaftne cjeline iznosi 45 km2 što predstavlja 19 % ukupne površine sliva Jale. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi oko 9. obrazovanja i očuvanja pedološkog pokrova na navedenim terenima i dr. smonice. Landšaft mezofilnih šuma kitnjaka i običnog graba u slivu Jale zahvata hipsometrijske nivoe između 300 m i 500 m i kontaktna je zona između landšafta mezohigrofilnih šuma sa lužnjakom na jugu i landšafta montanih bukovih i bukovojelovih šuma na sjeveru. Po obimu su najzastupljenije tvorevine miocene i pliocene. U ovom dijelu sliva prisutna je snažna erozija. smeđa beskarbonatna tla na trošnim krečnjacima. Postranstvo ove cjeline pripada prvom i drugom razredu energije reljefa (0-50 m i 50-120 m) što znači da se ova lanšaftna cjelina rasprostire na prilično uravnjenom terenu čiji su periferni dijelovi znatno zatalasani te naglo prelaze u padine hipsometrijski viših brdovitih formi. pelosoli i dr.5 0C. siva karbonatna i beskarbonatna tla na škriljcima. hidrografske i pedološke karakteristike ova cjelina predstavlja pogodno stanište za razvoj hrasta kitnjaka i običnog graba. Površina ovog areala iznosi 124 km2 ili 52 % ukupne površine sliva Jale i predstavlja najprostraniju landšaftnu cjelinu u analiziranom slivu. smeđa srednje duboka i duboka tla na karbonatnoj trošini. Naime. Pedološki pokrov ove landšaftne cjeline čini nekoliko vrsta dolinskih tala neposredno uz tokove Jale i Soline dok su uske doline pritoka Jale i periferni dijelovi ovog landšafta pokriveni tlima koja su svoj puni razvitak ostvarila na višim nadmorskim visinama u skladu sa dominirajućim pedogenetskim faktorima tj. žuto-smeđa tla na pijescima. intenzivno spiranje i pokreti masa što predstavlja veliki problem u pogledu stabilnosti terena.Fizionomska diferencijacija sliva rijeke Jale ovog landšafta (aluvijalna ravan) gdje nagibi reljefa ne premašuju 20 nema vidljivih tragova kretanja masa pa je površinsko spiranje svedeno na minimum. Prosječna relativna vlažnost zraka ovdje iznosi 80 %.5 m/s. U geološkoj građi ovog landšafta dominiraju tercijarne i kvartarne tvorevine. Obodni dijelovi ove cjeline imaju padove do 50 pa su tu vidljive pojave kretanja. johe. klimatske. reljef. U geološkoj građi ovog landšafta dominiraju uglavnom tvorevine miocene i pliocene starosti. Nagibi padina su u ovom landšaftu mnogo veći u odnosu na prethodnu cjelinu i kreću se u intervalu od 5 do 200. a prosječna godišnja količina padavina 897 mm. U vegetacijskom pogledu u ovoj cjelini dominiraju poplavne šume. Cjelina se odlikuje veoma složenim pedološkim pokrivače kojeg čine najvećim dijelom smeđe degradirana tla na glinama i ilovačama. litohromatogena crvena i ljubičasta tla. rjeđe oligocena. Ovaj landšaft je nešto hladniji. Energija reljefa u ovom dijelu sliva je mnogo veća nego u prethodnom landšaftu i kreće se u intervalima drugog i trećeg razreda energije reljefa (50-120 m i 120-170 m). a zbog ekspozicionih odnosa u navedenom landšaftu i bukovih formacija. u landšaftu mezohigtofilnih šuma kitnjaka i običnog graba. uglavnom serpentina sa naslagama kvartarnih sedimenata. zbog 225 . izraženo je spiranje i kliženje terena. Ovo područje ima odlike umjereno tople i vlažne klime sa toplim ljetom klasificirane po Kepenu kao Cfb klimat. Zbog ovih i niza drugih atributa navedena cjelina se manjim dijelom odlikuje blago zatalasanim (brežuljkastim) reljefom dok je veći dio terena izrazito brdovitog karaktera. Dio cjeline koji se prostire neposredno uz tok Jale i njenih pritoka odlikuje se velikom količinom aluvijuma kroz koji mjestimice izbija proluvijalni nanos. Jugozapadni dio ove cjeline situiran je od ofiolita. lijeske i topole na koju se u višim hipsometrijskim nivoima ovog landšafta nastavlja formacija hrasta lužnjaka.

Dakle. S. na višim hipsometrijskim nivoima ovog landšaft. radi se o smjeni sjevernih i južnih ekspozicija u navedenom dijelu ovog landšafta. Ahmetbegović termičkih razlika u južnom dijelu ovog landšafta ispod hrastovih formacija javlja se inverziona bukva iako je ona karakteristična za više nadmorske visine. andeziti (M 1. a dominira treći. Zbog složenih fizičkogeografskih uvjeta koji vladaju u slivu navedeni landšaft predstavlja pogodnu sredinu za razvoj bukve. U geološkoj građi ovog landšafta učestvuju manjim arealom kredne. četvrti i manjim arealom peti razred energije reljefa (120-170 m. Uglavnom su to pločasti krečnjaci.2 ) i dr. tufovi. Iz prezentiranog se vidi da navedeni landšaft ima u cijelosti brdovit i značajno raščlanjen reljef predstavljen uglavnom južnim obroncima planine Majevice. oligocene i miocene tvorevine. Reljef se odlikuje kontinuirano velikim padovima koji u krajnjem sjeveroistočnom dijelu ove cjeline znatno premašuju 200. rijeđe konglomerati (Ol). bankoviti kvarcni pješčari. rijeđe laporoviti krečnjaci (K 2 ).S. Ovaj landšaft je znatno hladniji u odnosu na dva prethodna. Landšaft montanih bukovih i bukovo-jelovih šuma zahvata najviše hipsometrijske nivoe u slivnom području Jale. glinci i pješčari. Landšaftne cjeline u slivu rijeke Jale 226 . listasti glinjci. laporci. Energija reljefa je također izražena. Prosječna količina padavina se kreće u intervalu od 900-1000 mm. eocene. laporci. Smajić. Zbog navedenih nagiba ovaj dio sliva karakteriše veoma snažna erozija. (Slika 4) Slika 4. Površina navedenog landšafta iznosi 69 km2 ili 29 % ukupne površine analiziranog područja. pjeskoviti krečnjaci i laporci (E 2. 170230 m i preko 240 m). pojačano spiranje i odnošenje materijala što svakako umanjuje kvalitet životnog prostora u navedenom landšaftu. a nagib padina se bitnije ne razlikuje u odnosu na prethodnu cjelinu. U ovom dijelu sliva nadmorske visine se kreću od 500 do 800 m. i bukve u kombinaciji sa jelom. pješčari.3 ). Srednja godišnja temperatura zraka je niža za oko 1 0C u odnosu na landšaft mezohigrofilnih šuma sa lužnjakom i iznosi oko 9 0C. u nižim.

vode.: Prilog poznavanju geološke građe. 30. The city can not expanded towards east because of urbanized areas and western part is occupied by industrial zone. water. IX Kongres geologa Jugoslavije. Parts of Jala basin in higher elevation are also packed with large number of houses causing dirt slide because of big inclination. Čičić. 227 . I. Zbornik radova. Jovanović. tla i dr). sa širim osvrtom na prilike u slivu Jale i Soline. To su uslovno stabilni i nestabilni tereni pa je prije gradnje bilo kakvog objekta potrebno uraditi geomehaničku analizu terena da bi se eventualno izbjegle neželjene posljedice. Main problem is that favorable areas are already urbanized and occupied without planning for other purposes. Sarajevo. This area is partly stable but some parts are unstable so it requires geo-mechanic analyze of terrain to avoid possible unwished consequences. Geološki glasnik br. Problem predstavlja to što su površine povoljne za gradnju već urbanizirane ili neplanski uzurpirane za druge namjene.: Morfostrukturne i morfosklupturne karakteristike reljefa Bosne i Hercegovine. S. Anđelković. a u zapadnom dijelu gdje su uvjeti za gradnju znatno povoljniji izgrađena su brojna industrijska postrojenja i privredni objekti.Fizionomska diferencijacija sliva rijeke Jale Zaključak Rezultati analize tematskih karata i brojnih mjerenja pokazali su da se najpovoljnija područja za gradnju u prezentiranom slivu nalaze u dolini rijeke Jale i Soline. D. 3. Zbog nepostojanja politike prostornog razvoja i nekonsultiranja struke danas je u ovom području industrija smještena na najpovoljnijem građevinskom zemljištu. pa je stanovništvo prisiljeno da se naseljava u istočni dio grada koji je i onako prebukiran. evolucije i tektonike tuzlanskog bazena. M. Naučna knjiga. 1987. Salvation of this very complex situation can be resolved by organizing qualitative environmental planning with main focus on better quality of living space which would also provide better results in economical aspects. a odnose se prije svega na zagađenost životnog prostora (zraka. IX kongres geografa Jugoslavije. 4. Zbog ovih i niza drugih problema ovo područje se odlikuje brojnim geoekološkim problemima. Because of these and some other reasons this area has many geological problems such is environmental pollution (air. Dijelovi sliva rijeke Jale sa višim nadmorskim visinama su također izgrađeni stambenim objektima ali zbog velikih inklinacija javljaju se klizišta koja uvjetuju brojne probleme. Dukić. Rješenja ovakve kompleksne situacije moguće je potražiti u budućem kvalitetnom prostornom planiranju čiji će primarni cilj biti kvalitetna organizacija životnog prostora.: Tektonska rejonizacija Jugoslavije. Bušatlija. Conclusion Analyze results of thermal maps and numerous of measuring have shown that the most favorable areas for constructions in the presented basin are in valleys of Jala and Solina Rivers. Literatura i izvori 1. 1984. Sarajevo. Č. As a direct result of lack of environmental policy plan and not consulting experts we end up occupying western part of the city by industry complex and have large number of people moving to the eastern part that is already crowded. geneze. dok su ostala područja uslovno stabilna ili nestabilna. ground etc). unlike the other areas there are conditionally stable or unstable. Grad se ne može širiti u pravcu istoka jer je raspoloživa površina uglavnom urbanizirana. Beograd. a ona bi zasigurno dala pozitivne rezultate i sa ekonomskog aspekta. 1978.: Hidrologija kopna.. Sarajevo 1972. 2.

Manojlović. 14. Jovanović. str. Geografski fakultet. Soklić. I. 38-49. Matvejev.: Klimatologija. F.: Geologija Bosne i Hercegovine. M. Knj. Školska knjiga. Beograd. Ahmetbegović 5. 15.: Geološko tektonske karakteristike Sjeverne Bosne. GGD. A. Smajić. Beograd. J.: Spreča. Sarajevo. 1983.: Geotektonsko poznavanje terena BiH. Marković. Sarajevo. XX i XXI. 1964. Petrović. Knj. Đ. IX kongres geologa Jugoslavije. Lakušić. 1978. Naučna knjiga. str. 12.: Osnovi primjenjene geomorfologije. D.S. 2005.: Rijeka Krivaja – Potamološka razmatranja. Geografski pregled.: Geomorfologija. 1963. Geoinstitut.: Klimatske karakteristike Tuzle. Geološki glasnik. 1981.. Sarajevo. 33-34. Katzer. Vidović. S. Sarajevo. T. Spahić. Geoinžinjering. 10.: Postanak i struktura tuzlanskog bazena. P. 9. 17. 1934-1935. M. S. Zbornik radova Prirodnomatematičkog fakulteta. Sarajevo.. 11. 16. Broj 2. Beograd. Zagreb. Beograd. 1990. R.: Biogeografija Jugoslavije. 13. 1993. Đ. 1926.: Fizička geografija Jugoslavije. 6. Beograd. Šegota. 1979. 7. Č. 25. Godina II. 2003.: Klimatogeni ekosistemi Bosne I Hercegovine. Smajić. 41-65. 8. 228 . Svezak Geografija. 10. I. Paunković. Sarajevo. Marković. S. Filipčić. M. Tuzla. Geografski pregled sv. 1981.

1 Napomena. Institut za pedagoška istraživanja. The paper is divided in three thematic parts. with special reference to their elementary education in the countries of South-East Europe. Summary This paper is about geography teachers’ professional development as a sustained and lifelong process that portrays a personal commitment for each teacher alone. The first part considers initial education of geography teachers in European countries. Rad je tematski podeljen u tri celine. broj 149001 (2006-2010). 229 – 236 (2007-2008) Originalni naučni rad ORGANIZACIJA PROFESIONALNOG RAZVOJA NASTAVNIKA GEOGRAFIJE U ZEMLJAMA EVROPE 1 ORGANIZATION FOR PROFESSIONAL DEVELOPMENT OF GEOGRAPHY TEACHERS IN THE EUROPEAN COUNTRIES Dr. čiju realizaciju finansira Ministarstvo nauke i zaštite životne sredine Republike Srbije. education. in regard to their advanced training through direct work.Zbornik radova PMF 4 i 5. Članak predstavlja rezultat rada na projektu »Obrazovanje za društvo znanja«. while the third part refers to contents and methods of advanced training for geography teachers in Europe. Drugi deo rada posvećen je postinicijalnom profesionalnom razvoju nastavnika geografije. profesionalni razvoj. sa posebnim osvtrom na osnovno obrazovanje nastavnika geografije u zemljama jugoistočne Evrope. The second part is dedicated to postinitial professional development of geography teachers. odnosno njihovom usavršavanju kroz neposredan rad. . dok se treći deo rada odnosi na sadržaje i metode stučnog usavršavanja nastavnika geografije u Evropi. Key words: geography teacher. Dušica Malinić. Đurđica Komlenović. Beograd Sažetak U radu se govori o profesionalnom razvoju nastavnika geografije kao kontinuiranom i doživotnom procesu koji predstavlja ličnu obavezu svakog nastavnika. professional development. U prvom delu razmatra se inicijalno obrazovanje nastavnika geografije u zemljama Evrope. Ključne reči: nastavnik geografije. Mr. obrazovanje.

u učionici. Kreatori obrazovne politike kvalitet škole najčešće sagledavaju kroz ostvarenost postavljenih obrazovnih ciljeva i ishoda u nastavi. istraživački. D. Prilikom boravka u školi studenti se upoznaju sa školskom zakonskom regulativom. nastavnici geografije u Nemačkoj na akademskim studijama imaju obavezne i dve godine pripravničkog staža. Malinić Inicijalno obrazovanje nastavnika geografije u evropskim univerzitetskim centrima Nastava zauzima centralno mesto u školi i predstavlja složen i dinamički odnos u kome se dolazi do određenih rezultata. ličnost nastavnika. inicijalno obrazovanje budućih nastavnika geografije najčešće traje od 4 do 5 godina.Đ. Najčešće je organizovana u semestru koji sledi nakon izučavanja pedagoške grupe predmeta ili po okončanju akademskih studija i traje od nekoliko sati (zemlje jugoistočne Evrope) do nekoliko nedelja ili duže (Nemačka). odnosno predavanja i tumačenja nastavnika. a posebno: način organizovanja procesa nastave. uzimajući u obzir kvalitet onih koji pomažu i podržavaju proces učenja. Ovaj podatak ukazuje da se budući nastavnici školuju kao predmetni specijalisti. Pod nastavničkim kompetencijama najčešće se podrazumevaju: stručnost. ali je ključno pitanje kako doći do kvalitetne nastave koja obezbeđuje veću uspešnost učenika u školskom radu. a osposobljavanje za njihovu primenu u nastavnom procesu je zapostavljeno. Istraživanja su pokazala da na efikasnost nastave utiču brojni faktori. U većini evropskih univerzitetskih centara. osim u Nemačkoj. uglavnom. U svim zemljama strukturu u studentske metodičke prakse čine dva dela: (1) poseta školi i prisustvo časovima geografije i (2) praktični rad u učionici. aktivnih oblika rada i savremene obrazovne tehnologije. praktični ili eksperimentalni stručni rad sa studentima u značajnoj meri je zapostavljen. pedagoškom dokumentacijom. gde traje 6. razvijaju i usavršavaju u procesu inicijalnog i postinicijalnog/doživotnog obrazovanja. Na većini univerziteta čak su i vežbanja iz psihološko-pedagoške i metodičke grupe predmeta teorijskog karaktera. oblicima organizovanja nastavnog i vannastavnog rada. već te veštine stiču i razvijaju u praksi odnosno. Neosporno je da se poželjne nastavničke kompetencije stiču. pedagoške veštine. 2007). poznavanje i korišćenje savremenih nastavnih metoda. Važno je napomenuti da u univerzitetskoj nastavi dominiraju verbalne metode rada. Drugi deo prakse 230 . 2006). Jedno od najvažnijih pitanja školske prakse je kako nastavu učiniti što efikasnijom. podrška učenikove porodice (Малинић. Pored inicijalnog obrazovanja od četiri i po godine. tradicionalnim nastavnim metodama i oblicima nastavnog rada. to znači da budući studenti. u inicijalnom obrazovanju studenti se ne osposobljavaju da koriste aktivne nastavne metode i savremenu nastavnu tehnologiju. Sadržaji geografske nauke u nastavi. individualne karakteristike učenika.Komlenović. obrazovni sadržaji. Posebno značajnu ulogu imaju nastavnici. Organizacija studentske metodičke prakse (hospitovanja) u zemljama Evrope veoma se razlikuje. dok je ostatak vremena namenjeno psihološko-pedagoškim sadržajima. U državama Evrope. prezentuju se teorijski i praktično i obuhvataju od 70% do 96% nastavnog vremena. dok je osposobljavanje za raznovrsne nastavničke uloge i zadatke marginalizovano (Klašnja. Dakle. fleksibilnost u radu i otvorenost za promene. Različiti modeli nastave zalažu se za različite ciljeve školovanja. koji svojim stručnim i didaktičko-metodičkim kompetencijama direktno utiču na efikasnost obrazovanja. nastava se realizuje kroz klasične oblike rada (predavanja) i teorijske vežbe. uz dominatno izučavanje akademskih geografskih disciplina. dok je problemski pristup. slušaju predavanja o nastavnim principima.5 godina. a najveći deo vremena provode na časovima gde ih iskusni nastavnici upoznaju sa budućim zanimanjem.

odnosno. U zemljama jugoistočne Evrope pripravništvo nije sastavni deo inicijalnog obrazovanja. predviđeno je da mladi nastavnici stiču znanja i iskustva o nastavničkoj profesiji. 1995/96). Pogotovu što se od nastavnika očekuje da bude nosilac promena u obrazovnom sistemu (Станковић и Павловић. Važno je napomenuti da metodiku nastave geografije. inoviranje kurikuluma za obrazovanje nastavnika. koji traje od 6 do 12 meseci. Ovakvo stanje u akademskom obrazovanju nastavnika ne može da doprinese savremenim potrebama obrazovanja i društva u celini. uspostavljanja sistema praćenja. da prati naučna i tehnička dostignuća. psihologija i metodika nastave nisu usaglašeni i obuhvataju od 4-10 % nastavnog vremena. savet ili uputstva od iskusnih nastavnika ili stručne službe u školi. Naime. kao i nastavom na tim nivoima. koji mora da bude usmeren ka profesionalnom razvoju akademskih znanja i veština potrebnih za obavljanje nastavničkog poziva. U toku ovog perioda. razvoj timskog 231 . Nesumnjivo je da ovakva organizacija inicijalnog obrazovanja ne odgovara savremenim potrebama društva. dok sadržaji predmeta pedagogija. budući da ne doprinosi didaktično-metodičkom obrazovanju i modernizaciji nastave geografije. Inicijalno obrazovanje nastavnika u zemljama jugoistočne Evrope. svršeni diplomci počinju pripravnički staž. koji najčešće nisu adekvatni predviđenim ciljevima i ishodima nastave. Nastavna praksa ili hospitovanje studenata je formalnog karaktera. pedagoga i/ili psihologa. Zato je neophodno. Usled nedostatka primera dobre prakse značajno opada i kvalitet same nastave i ne razvija se dobra osnova za dalje stručno usavršavanje nastavnika. 2007). a koji bi trebalo da bude pod mentorskim nadzorom iskusnog nastavnika geografije. Dakle. psiholoških i metodičkih znanja i veština. Sve ovo ukazuje da institucije koje obrazuju buduće nastavnike geografije nemaju dovoljno interesovanja za osnaživanje inicijalnog didaktičko-metodičkog obrazovanja koje je neophodno budućim nastavnicima. 2007) ili ispit za nastavničku licencu. uz mentorski nadzor oni pripremaju i izvode nastavni čas geografije. pa zato često u radu pripravnika postoji šarenilo u primeni metoda i oblika rada. izvode profesori različitih užih (geografskih) specijalnosti koji nisu imali neposredan nastavnički kontakt sa školom i koji se nisu bavili bazičnim (obaveznim) i srednjim obrazovanjem. studentima se izdaje potvrda koja ne sadrži ni jedan kvalitativni pokazatelj njihovog rada. Nastavna sekcija Internacionalne geografske unije dala je preporuke koje se odnose na modernizaciju i unapređivanje kvaliteta inicijalnog obrazovanja i uvođenja u rad nastavnika geografije. U zemljama jugoistočne Evrope. sve je jasniji zahtev za modifikovanjem i osavremenjivanjem pedagoških. inicijalno obrazovanje nastavnika geografije najčešće traje 4 godine i nije se menjalo niti usaglašavalo sa savremenim promenama i potrebama nastavničke profesije. Po obavljenom praktičnom radu/praksi. U bazičnom obrazovanju nastavnika dominiraju sadržaji geografske nauke. kao ni podizanju opšte i pedagoške kulture budućih nastavnika. vrednovanja rada i profesionalnog napredovanja nastavnika koji treba da odgovore svim savremenim profesionalnim izazovima (Rawling. što se može smatrati i imperativom savremenog obrazovanja. Zbog toga je važno podsticanje interdisciplinarnosti i kooperativnosti u radu. Ne treba zaboraviti da u ovom periodu pripravnici retko kada dobijaju adekvatnu pomoć. Potencira se nužnost osnaživanja i inoviranja načina i oblika usavršavanja uz rad. pre svega. Otuda je ovakav vid organizovanja metodičke prakse formalnog karaktera i može se smatrati ne odgovarajućim. od nastavnika se očekuje da unapređuje kvalitet i efikasnost obrazovanja. najčešće. 2007).Organizacija profesionalnog razvoja nastavnika geografije u zemljama Evrope odnosi se na neposredan rad studenata u školi. Zasnivanjem radnog odnosa u školama. da ih primenjuje u svom radu i da prihvata inovacije u nastavnom procesu (Рудић. nakon čega uz preporuku mentorskog tima oni polažu pripravnički ispit (Рудић.

Profesionalni razvoj nastavnika geografije. u mnogim zemljama Evrope prisutno je tradicionalno shvatanje profesionalnog razvoja nastavnika koje karakteriše: (1) kratak period inicijalnog obrazovanja. Kontinuirano. naročito zbog velike šarolikosti u kvalitetu stručnog i pedagoškog obrazovanja (Комленовић. Portugalija) stručno usavršavanje se organizuje na matičnom fakultetu. Francuskoj. Usavršavanje nastavnika geografije uz rad Usavršavanje nastavnika u toku rada je kontinuirani proces i predstavlja ličnu obavezu svakog pojedinca. 232 . (2) marginalizovan značaj kontinuiranog razvoja nastavnika. nastavnici zadovoljavaju potrebu za akademskim sadržajem obrazovanja i ujedno se praktično obučavaju. 2000). U novije vreme. Međutim. Francuska. 2007). nastavnički centri u Velikoj Britaniji. Italiji. To je otvoren. U većini zemalja Evrope profesionalni razvoj nastavnika geografije odvija se na nekoliko načina:  Cascade training – kaskadno usavršavanje. čime se uspostavlja kontinuitet sa inicijalnim obrazovanjem. Najčešće se odvija u vanuniverzitetskim ustanovama. U manjem broju zemalja (Nemačka. kao i osnaživanje socio-psiholoških komponenti nastavničkih veština Nova obrazovna politika koja se odnosi na inicijalno obrazovanje nastavnika prisutna je u gotovo svim zemljama Evrope. razvijaju veštine i sposobnosti koje treba da odgovore bržim promenama i izazovima sve zahtevnijeg društva. simpzijumi. Na ovaj način. istraživanja i unapređivanja škola i sistema obrazovanja uopšte (Klašnja. D. vladine i nevladine agencije i mediji. dinamičan i trajan proces učenja. dok didaktičkometodička pitanja nisu u sferi interesovanja ovih asocijacija. uvođenje inovacijskih metoda i oblika rada. literatura) omogućavaju nastavnicima geografije da saznaju novine u nauci. počev od lokalnog do centralnog (državnog) nivoa. nadzornika i predavača u školama na regionalnom ili lokalnom nivou.Đ. odnosno. srednjih i učiteljskih škola realizuje Kraljevska škola za pedagoške studije u Danskoj (Усавршавање наставника у европским земљама. Male grupe eksperata obučavaju veće grupe savetnika. namenski projekti nacionalnih ili međunarodnih organizacija u koje se uključuju pojedinci ili ekipe nastavnika i školske ustanove u saradnji sa lokalnim institucijama. Španiji. evropskom i svetskom nivou (kongresi.Komlenović. u zemljama Evrope. usavršavanjem nastavnika geografije bave se razne profitabilne i neprofitabilne organizacije. praktičnog rada i istraživačkih delatnosti u kome se dopunjuju znanja. vrlo uspešno stručno usavršavanje za nastavnike geografije osnovnih. Malinić rada. Udruženja geografa na regionalnom. (3) nedovoljna povezanost inicijalnog obrazovanje i profesionalnog razvoja nastavnika i (4) nepostojanje sitemske veze između inicijalnog obrazovanja nastavnika. kao što su Pedagoški i drugi instituti u Rusiji i u zemljama Istočne Evrope ili nastavničke asocijacije i organizacije. Oblici i načini organizovanja ovog vida profesionalnog razvoja planiraju se u svim državama Evrope i na svim nivoima. veoma se razlikuje. Negde se formiraju posebni. Istraživanja ukazuju da inicijalno obrazovanje ne može da bude dovoljno za celokupnu nastavničku karijeru. 2004). Organizovane su ekipe instruktora koje edukuje veće grupe nastavnika na lokalnom nivou.  Mobil teacher training – mobilno usavršavanje.

mogu da steknu diplomu višeg nivoa. svakako je i stručno usavršavanje nastavnika koje je često neadekvatno. Ovi strateški ciljevi podrazumevaju: (1) unapređivanje kvaliteta i efikasnosti sistema obrazovanja i obuke u zemljama EU. godine.Organizacija profesionalnog razvoja nastavnika geografije u zemljama Evrope  Modular training – modularno usavršavanje. Najčešći razlozi su: mišljenje ili volje direktora škole. Павловић. koji je dostupan svima i koji je usklađen sa savremenim dostignućima (Станковић.obrazovanje na daljinu. nastavnim sadržajima. godine tri strateška cilja obrazovanja i obuke nastavnika koje je potrebno realizovati do 2007. diskovi. U pojedinim zemljama ovakav vid stručnog usavršavanja je regulisan zakonskom regulativom i obavezan je za nastavnike. 2004). pedagoški časopisi i listovi. Distance training . Ovaj način stručnog usavršavanja podrazumeva evaluaciju i kriterijume za napredovanje nastavnika. Ovakvi programi sadrže didaktičke inovacije. računari. podrazumeva program za proširivanje i dopunjavanje znanja iz geografije. nove nastavne programe kao i novine iz geografske nauke. prepušteno je slobodnom izboru nastavnika (Комленовић. 233 . kao i ostali vidovi. nastavnim planovima i programima. Nastavniku se ponuđeni moduli    sa sadržajima koji su diferencirani po nivou složenosti i sa očekivanim ishodima. problemi kod obezbeđenja zamene časova (u vreme nastavnih dana) i nedostatak finansijskih sredstava. Posebno je značajno naglasiti da. In-service further training – dalje obrazovanje. potrebom i vrstom škole. Ostvarenost ovih ciljeva evaluiraće se definisanim kvantitativnim i kvalitativnim indikatorima koji treba da posluže većini zemalja da izrade sveobuhvatne strategije profesionalnog razvoja nastavnika (Klašnja. Ovakav vid usavršavanja ima za cilj da se nastavnici redovno informišu o novinama u: školskom zakonodavstvu. 2007). Za ovaj vid usavršavanja koriste se razni mediji. S tim u vezi zemlje Evropske unije usvojile su 2001. prema nalazima nekih istraživanja. Kontinuiranim obrazovanjem nastavnici stiču nova znanja i veštine. 2007). evaluacijom učeničkih postignuća. inicijalnim obrazovanjem i ličnim afinitetima nastavnika. nastavnici imaju izraženu potrebu za profesionalnim razvojem kao kontinuiranim procesom. nove metode i oblike rada. finansijskom situacijom zemlje i škole. ujedno i potreba. audio i video kasete. Д и Б. ograničeno ili je zanemareno duži vremenski period. 2001). Mišljenja eksperata koji se bave obrazovanjem i iskustva nastavnika potvrđuju da su najkvalitetniji oni vidovi stručnog usavršavanja koji objedinjuju teorijske sadržaje i praktičnu obuku uz aktivno učešće nastavnika. (2) olakšan pristup svim sistemima i (3) otvaranje sistema ka spoljnom svetu (The concrete future objectives of education and training systems. Sadržaji i metode profesionalnog razvoja nastavnika geografije Jedan od apostrofiranih problema u obrazovanju. Continuing education – kontinuirano obrazovanje koje se ostvaruje preko kurseva i seminara. Činjenica je da stručno usavršavanje treba da bude u skladu sa: strategijom obrazovanja. U nekim zemljama Evrope ovakav vid stručnog usavršavanja. Ovaj način usavršavanja najprisutniji je u Velikoj Britaniji. satelitske komunikacije.

nadzornici. Seminare organizuju ustanove koje se razvijaju i usavršavaju u skladu sa državnom politikom i njenim odnosom prema obrazovanju. Izrada nastavnih sredstava 4. određene organizacione jedinice pri ministarstvima prosvete. Većina seminara se sastoji od teorijskog i praktičnog. Posebne specijalizacije iz geografskih disciplina 7. U stručnom usavršavanju učestvuju: inspektori. 2004). Saradnja na relaciji nastavnik-roditelj: (Комленовић. Sve ove institucije najčešće angažuju predavače i edukatore iz svoje ili drugih sredine. 2003). Organizator seminara obrađuje podatke.Komlenović. nastavnici dobijaju nova znanja iz sveta nauke. dok iskusni nastavnici iz škola osnažuju didaktička i metodička iskustva polaznicima seminara. direktori škola i stručni saradnici. Očuvanje prirodnog okruženja i zdravlja 6. Evaluaciji programa stručnog usavršavanja daje se veliki značaj. nastavnicima sa značajnim radnim iskustvom. Multikulturalizam i evropska dimenzija u obrazovanju 8. 2 i 3). položaju škole u društvu i razvoju nastavničkog poziva. Stručno usavršavanje nastavnika geografije u zemljama Evrope najčešće je organizovano putem tribina i seminara koji su namenjeni različitim ciljnim grupama: pripravnicima. Svakako. nevladine organizacije i asocijacije. već i široj zainteresovanoj javnosti. Obično su angažovani za organizacione i tehničke poslove na seminaru. Oni su nadležni za usavršavanje vezano za obrazovnu politiku i novine u obrazovanju. Tribine su najčešće tematskog i teorijskog karaktera. Vaspitno usmeravanje i profesionalna orijentacija 9. oblici učenja. Na ovaj način. Geografi koji su stalno zaposleni u centrima ili zavodima za stručno usavršavanje poseduju veliko i kvalitetno iskustvo u nastavi i dodatno su specijalizovani za stručno usavršavanje. u zemljama Evrope daje se veći značaj obrazovanju. U većini zemalja Evrope prioritet se daje saminarima koji su direktno vezani za inovacije u nastavnom procesu (stavke: 1. uključujući i kompjutere) 3. U nekim zemljama. Zbog angažmana u specijalizovanim ustanovama za stručno usavršavanje. evaluacija se vrši interno. odnos nastavnik-učenik. nastavnička udruženja. nove tehnologije. Najčešće su to centri ili pedagoški zavodi za stručno usavršavanje. rad sa obdarenom decom. savetnici. interaktivne nastavne metode i savremeni oblici rada. Seminari su najčešće tematski organizovani i obuhvataju sadržaje i aktivnosti iz sledećih oblasti: 1. Predmetni kurikulum (struktura. Seminare za nastavnike u srednjim stručnim školama mogu organizovati institucije iz lokalne sredine koje su direktno zainteresovane za određeno područje rada (Усавршавање наставника у европским земљама. problemska nastava. objavljuje ih i na osnovu 234 . individualna i grupna nastava za učenje na osnovu sposobnosti učenika) 5. Didaktika i metodika geografske nastave (ocenjivanje. postoje razlike u obliku i kvalitetu nastave u inicijalnom obrazovanju i u načinu prenošenja znanja i veština budućim nastavnicima geografije. radioničarskog dela gde se teorijska znanja i veštine osnažuju ili dopunjuju.Đ. nastavnici-edukatori u svojim školama imaju smanjen obim nastavnih i vannastavnih aktivnosti. 2000). radom ekstertnih timova ili u formi inspekcije. Malinić U novije vreme. Seminari se najčešće evaluiraju na osnovu upitnika koji popunjavaju polaznici u toku ili na kraju seminara. sadržaj) 2. D. U ulozi predvača su najčešće nastavnici i predavači sa institucija na kojima se stiče inicijalno obrazovanje. nastavnicima za dodatnu kvalifikaciju i nastavnicima različitog nivoa obrazovanja (Komlenović. Obrazovna i psihološka problematika (deca sa posebnim potrebama. organizuju ih stručna udruženja i namenjene su ne samo nastavnicima geografije.

Usavršavanje nastavnika geografije potrebno je internacionalizovati i u njega ugraditi evropsku dimenziju (Komlenović. usavršavanja uz rad do profesionalnog napredovanja nastavnika. obrazovne institucije imaju razvijenu izdavačku delatnost i preko praktikuma. pogotovu ako se ima u vidu da je njegova metodologija nedovoljno razrađena. Zato je neophodno osmisliti programe za razmenu nastavnika. zavode. Znanja i iskustva koja nastavnici stiču u procesu stručnog usavršavanja vrednuju se na način na koji ih nastavnik primenjuje u nastavi i mogu da utiču na profesionalno napredovanje pojedinaca. koje pružaju veoma stručna. Za ovakav vid stručnog usavršavanja neophodna je finansijska podrška škole.čiji su korisnici nastavnici geografije iz osnovnih i srednjih škola (najbrojniji su nastavnici iz Austrije. što može dovesti do nerealnih zaključaka o kvalitetu seminara u celini ili nekih njegovih delova Polaznicima seminara poseban problem stvara samoevaluacija odnosno. 2005). studijskih putovanja i razmene nastavnika. u okruženju i na širem prostoru.Organizacija profesionalnog razvoja nastavnika geografije u zemljama Evrope rezultata procenjuje da li je ostvaren postavljen cilj. Evaluacioni listi najčešće sadrži pitanja koja se odnose na: očekivane ishode. radionica i slično. programe za studijske boravke i putovanja u matičnoj zemlji. postoje namenske stipendije međunarodnih organizacija (Evropski savet. UNESKO) i instituta. vrednovanje pojedinačnih predavanja ili radionica. Edukatori su eksperti iz nauke. polaganje testa nakon završetka seminara. na osnovu čega može da se utiče na poboljšanje kvaliteta budućih seminara. solidarnosti i širenju geografskog horizonta. kao i lična 235 . Na evropskom nivou. iako po njegovom završetku nastavnici dobijaju sertifikat koji ima određenu težinu. Na organizaciju. Inicijalno obrazovanje nastavnika organizovano je na univerzitetskim institucijama. Poseban vid usavršavanja nastavnika obuhvata praćenje naučne i stručne literature. za sada ne postoji konsenzus oko koncepcije i strukture stručnog usavršavanja nastavnika geografije. odnosno. seminara. časopisa. Za sada. da je proces evaluacije seminara veoma kompleksan segment strategije unapređivanja rada nastavnika. Postinicijalno obrazovanje i usavršavanje vezuje se za institute. usvojeni su strateški ciljevi obrazovanja i obuke nastavnika svih profila koji treba da doprinesu kvalitetu i efikasnosti sistema obrazovanja na nivou Evrope i u pojedinačnim zemljama. i za ovakve seminare prijavljuje se mali broj polaznika. Ovakav način stručnog usavršavanja može značajno doprineti jačanju međunarodne saradnje. iskusni nastavnici iz škola ili stručnjaci iz ostalih sfera društvenog života koji su zainteresovani za obrazovanje i usavršavanje nastavnika. radionica. doživotno usavršavanje je zakonom regulisano pravo i obaveza svakog pojedinca i pokriva sve oblasti institucionalnog i vaninstitucionalnog obrazovanja. pripravništva ili uvođenja u rad. U razvijenim zemljama. predlog novih tema. geografska znanja i oskudna psihološko-pedagoška i metodička znanja i veštine. a najčešće se odvija preko tribina. a koji prijavom na konkurs ostvaruju učešće na projektima tih organizacija. potrebe nastavnika. finansijska orijentacija škole. a u nekim državama utiče na lično profesionalno napredovanje. razne nevladine asocijacije i organizacije. Međutim. Zaključak Profesionalni razvoj nastavnika. Holandije i Norveške). Problem kod ovakvog tipa evaluacije može predstavljati neadekvatna kritičnost nastavnika (preterano blag ili strog kriterijum vrednovanja). stručna udruženja nastavnika. počev od osnovnog/inicijalnog. medija i informatičke mreže novine iz nauke i nastave prenose daljim korisnicima. lokalne zajednice i drugih organizacija. zbornika radova. oblike i načine stručnog usavršavanja najčešće utiču državna politika u oblasti obrazovnog sistema. Svetska banka. Važno je napomenuti. razumevanju. lokalne sredine.

и С. (1995/96): A School Geography for the Twentry-First Century? The Experience 7. Павловић (2007): Нове улоге и професионални развој наставника у времену промена у Гашић-'Павишић С. бр. D. Ne sme se zaboraviti činjenica da kvalitetan obrazovni sistem zahteva visoko obrazovane nastavnike koji podržavaju socijalne i kulturne dimenzije obrazovanja. (прир): Србија и савремени процеси у Европи и свету (177-188): Београд: Географски факултет. (12-32). Д. Београд: Институт за педагошка истраживања. стр. 2. of the Nacional Curriculum in England and Wales.. i S. Rawling. 10. Komlenović. Београд: Институт за педагошка истраживања. kao i razvoj učeničkog potencijala. 8.Đ. у С. (2007): Profesionalni razvoj nastavnika u evropskim zemljama u VanBalkom. doktorska disertacija. 6. (2006): Узроци школског неуспеха. 3. Mijatović (prir): Stručno usavršavanje: iskustva edukatora za edukatore (19-37 ) . Beograd: EDP i CIDA. Number 2. Усавршавање наставника у европским земљама (2000) Београд: Министарство просвете. S. Комленовић. The International Journal of Social Education. M. Klašnja. и М.): На путу ка друштву знања (119-132). 5. E.Komlenović. Максић (прир. Vol. Београд: Завод за унапређивање образовања и васпитања и Интерсистем. 29. Крњајић (прир): Претпоставке успешне наставе (229-254). Д и Б. (2004): Професионални развој наставника. (2003): Organizacija geografske nastave u školskim kurikulumima u svetu i primena iskustava u nastavi geografije Srbije. Đ. 129 -134. 4. (2007): Развој наставе географије у Србији. pp. 9. Literatura 1. Станковић. Ђ. Малинић. (2005): Европска димензија у настави географије у Стаменковић. 236 . Грчић. Комленовић. Глобус. 11. Novi Sad: Prirodno-matematički fakultet. Рудић. D. 10. Ђ. С. The concrete future objectives of education and training systems (2001): Brisel: Savet evropske zajednice. Malinić motivacija nastavnika.. В.

Ron Adamsom. Bez obzira na geografsku udaljenost i kulturološke različitosti. potpuno uništeno.bazirane na kreiranju i ispitivanju znanja u praksi . upoznati studente s devastirajućim efektima genocida na lokalne zajednice u BiH. Projekat je imao za cilj. Kroz kritički osvrt na iskustveno učenje. mladih ljudi povezanih uzajamnim osjećajem univerzalne odgovornosti . autor nudi ideje i konkretne prijedloge kako se slične inicijative . je vezano za jedno. elaborirano u radu. 237-250 (2007-2008) Originalni naučni rad INOVATIVNI NAČINI IZVOĐENJA NASTAVE IZVAN UNIVERZITETSKIH UČIONICA: "ISKUSTVENO UČENJE" KAO NASTAVNI METOD U VISOKOM OBRAZOVANJU I NAČIN PODRŠKE LOKALNIM ZAJEDNICAMA KOJE SU PREŽIVJELE GENOCID U BIH TAKING HIGHER EDUCATION BEYOND THE CLASS ROOM: EXPERIENTIAL LEARNING IN HIGHER EDUCATION AND CAPACITY BUILDING IN POST-GENOCIDE COMMUNITIES IN BIH Hariz Halilović.e. i.po onoj „Misli globalno . cilj ovog rada je ukazati na stvarni potencijal koje iskustveno učenje i etnografsko-istraživački rad mogu imati na iniciranje pozitivnih promjena u lokalnim zajednicama afektiranim genocidom. koje je prošloga ljeta bilo lokacija desetodnevnog boravka i terenskog istraživanja australskih studenata i njihovih predavača. learning based on their first-hand experiences while conducting fieldwork in those communities. The aim of the project was to enable the students to learn about devastating effects of genocide on the local communities in BiH through ‘experiential learning’. the author of this paper. u ovo nekad živopisno selo na Drini.djeluj lokalno!“ . School of Philosophy. kao popularni. jačanje lokalnih zajednica Abstract Last year. Etnografsko istraživanje. podrinjsko selo. rezultirala je nizom plodotvornih aktivnosti za vrijeme i nakon boravka u selu.Zbornik radova PMF 4 i 5. inovativni nastavni metod u visokom obrazovanju. „pronaći“ i održati u novim društveno-političkim okolnostima. a koje se pokušavaju rekonsturirati. Anthropology and Social Inquiry The University of Melbourne Victoria 3010 Australia Abstrakt Prošloga ljeta. U zaključku. Ključne riječi: iskustveno učenje. autor ovog rada je. etnografsko istraživanje.postali su aktivisti i zastupnici jedne „nevidljive“. developed and successfully implemented a research/educational project as a subject for a group of Australian university students studying social anthropology. The ethnographic research elaborated on in the paper relates to a destroyed village in Podrinje. demografski devastirane i socijalno marginalizirane lokalne zajednice u dalekoj istočnoj Bosni. which was location of a ten-day-long fieldwork conducted by the students and . Ron Adams. together with his colleague Prof.mogu upotrijebiti kao nastavni metod ali istovremeno i način podrške i jačanja lokalnih zajednica koje su predmet izučavanja. 25 „stranaca“. kratkoročna posjeta malobrojnim povratnicima. kreirao i uspješno realizirao istraživačko-obrazovni projekat/predmet iz socijalne antropologije namijenjen grupi studenata iz Australije. Ova najavljena. iz prve ruke tj. zajedno sa svojim kolegom prof. iskustvenim učenjem (experiential learning) i terenskim istraživanjem.

http://www. Neki od radova ovog istaknutog filozofa obrazovanja poput ‘Democracy and Education: an introduction to the philosophy of education’ i ‘Moral Principles in Education’ su dostupni na webstranici Project Gutenberg: http://www.php) ili na linku.) 2 John Dewey (1859 –1952) je bio lider progresivnog obrazovanja u SAD početkom XX stoljeća. koja datira oko 450 godina p. Više o idejama ovog znanstvenika može biti nađeno na oficijelnoj webstranici The Kurt Lewin Center for Psychological Research (http://www.gutenberg. I do and I understand. iskustveno učenje – je sigurno najstariji pedagoški metod. Key words: experiential learning. cilj ovoga rada je da ukaže na stvarni potencijal koji znanstveno-istraživački i obrazovni rad imaju na iniciranje pozitivnih promjena u lokalnim zajednicama nakon genocida. ‘re-discover’ and sustain themselves in the new socio-political realities. In conclusion. 450 BC. razvio je pedagoški model tj. 238 . David Kolb (1984. demographically decimated and socially marginalised local community in faraway eastern Bosnia. poput Graham Gibbs-a (1987) i Peter Jarvis-a (1987). I see and I remember. pedagoški pristup ovom projektu baziranog na iskustvenom učenju (experiential learning). Jedna Konfučijeva izreka. 2001).siu. the aim of this paper is to point out to the real potential that experiential learning and ethnographic research can have on fostering a positive change in postgenocide communities trying to reconstruct.1947). poznat po svojim teorijama o učenju i znanju.piaget. ethnographic research. Confucius c. Više o idejama ovog utjecajnog filozofa može se naći na webstranici The Jean Piaget Society: http://www. Uz kritički osvrt na neke bitne aspekte vezane za iskustveno učenje i etnografsko istraživanje.lewincenter.edu. Halilović their teachers. By critically reflecting on experiential learning as an increasingly popular teaching method in higher education..e.ukw.act local! – have become activists and advocates of an ‘invisible’. Experiential learning ili learning by doing – tj. je poznat po istraživačkom radu iz oblasti grupne dinamike i organizacijskog razvoja. Jean Piaget-a 3 i Kurt Lewin-a 4 . utemeljitelj socijalne psihologije.org/browse/authors/d#a446. This short-term visit to the once vibrant and picturesque village in Drina Valley has resulted in many positive outcomes during and after the visit. young people sharing mutual commitment to universal responsibility as per ‘Think global . je autor niza publikacija iz oblasti epistemologije. 1 Uzimajući ovu jednostavnu mudrost kao idejnu platformu te oslanjajući se na ideje John Dewey-a 2 . teorije kognitivnog razvoja i konstruktivne teorije znanja. kao i radu drugih suvremenih teoretičara iz ove oblasti. 1995.H. švicarski filozof. 25 ‘foreigners’. the author offers some ideas how similar initiatives – based on creating and testing knowledge in practice – could be applied as both teaching method and a way to empower local communities. Više o radu John Dewey-a može se naći na web stranici The Center for Dewey Studies: http://www. 3 Jean Piaget 1896 –1980). teoriju učenja zasnovanu na direktnom iskustvu. U uvodu ovoga rada najprije će biti sažeto predstavljena teorijska podloga tj. Despite the geographical distance and cultural differences.pl/index.infed. Zahvaljujući njegovom radu. kaže: „Čujem i zaboravim. 4 Kurt Zadek Lewin (1890 . iskustveno učenje je 1 Prevedeno s engleskog: I hear and I forget.htm. američki teoretičar pedagogije. Uradim i razumijem“.n.org/.org/thinkers/etlewin.edu/~deweyctr/. empowerment of local communities Uvod Ovaj rad predstavlja sintezu teorije iskustvenog učenja i personalnog narativa o jednom studijskom putovanju u Bosnu i Hercegovinu (BiH). Poznat je po svom radu iz oblasti filozofije te jedan od utemeljitelja filozofske škole pragmatizma. Vidim i sjetim se.

Iskustveno učenje zahtijeva od učesnika holistički pristup tj. ciljevi i kriteriji i taj dokument treba da služi kao ugovor između studenta ili grupe studenata i nastavnika/vođa putovanja). 5 Vidi Kolb. uključuje direktan kontakt sa fenomenima koji su predmet izučavanja. Uloga pedagoga je da osmisli. razviti jasne kriterije koji će se koristi za evaluiranje rezultata. kabinetska predavanja i sl. može se dobiti „recept“ za iskustveno učenje koji se sastoji od nekoliko bitnih elemenata. i ugovor o učenju (uključiti sve bitne nabrojane elemente kao što su akcioni plan. Planiranje iskustva treba uključiti bitne stavke kao što su: akcioni plan (kako primijeniti teoriju i opće znanstvene principe na terenu). 1995. primjenu raznih perspektiva i znanja. Ovo često zahtijeva temeljite pripreme i refleksivnost odnosno evaluaciju i artikuliranje direktnog iskustva u tzv. 239 . Iskustveno učenje. (1995). formulirati probleme (dozvoliti studentima da formuliraju probleme kao i načine kako da ih riješe). planski uključuju u direktna iskustva i fokusiranu reflesivnost sa studentima s ciljem sticanja i testiranja znanja ili učenja konkretnih vještina“ 5 . David Kolb definira iskustveno učenje kao „filozofiju i metodologiju kojima se pedagozi ciljano tj. svrsishodnog i dugoročnog učenja. On također smatra da iskustveno učenje nije otkrivačko učenje (discovery learning) jer sve aktivnosti moraju biti pažljivo dizajnirane od strane predavača a studenti trebaju „obraditi“ svoje iskustvo na kritički način. organizira i rukovodi direktnim iskustvima čiji cilj je da dovede do istinskog. D (1984. 2) promatranje i „refleksiju“ (kritički/analitički osvrt) na dato iskustvo.). odrediti ciljeve. lista zapažanja (usmjeriti studente da ciljano istražuju). ne samo u tehničkim i prirodno-znanstvenim disciplinama (sciences) nego i u društvenim oblastima (arts) koje su tradicionalno vezane za konzvervativne metode učenja (knjige. Graham Gibbs (1987) ističe da iskustveno učenje nije pasivna praksa nego aktivno izučavanje. testiranje ideja i pretpostavki u praksi. Kolb (1984) dijeli iskustveno učenje u četiri uzajamno povezane faze: 1) konkretno iskustvo. 2001) i Kolb et al. Sintetizirajući koncepte razvijene od strane ova dva suvremena teoretičara iskustvenog učenja. 3) formuliranje apstraktnih koncepata i teorija nakon „refleksije“ i 4) testiranje (provjera) novih koncepata (kroz ponavljanje). znanje od opće i univerzalne primjenjivosti i relevantnosti. Kolb-a (1984. 2001) i Gibbs-a (1987). dakle. teoretsko znanje.Inovativni načini izvođenja nastave izvan univerzitetskih učionica ponovo „otkriveno“ i popularizirano i sve više se primjenjuje u visokom obrazovanju.

tj. Ostale metode vezane za simuliranje stvarne situacije iskustvenog učenja obuhvaćaju igrokaze. diskusije o upitnicima. analiza i evaluacija nakon završetka putovanja. treba uključiti razumijevanje situacije. dijagnozu problema. face-to-face. fotografije. pored tradicionalnih predavanja u učionicama. iskustava. postavljanje i formuliranje „pravih“ pitanja. non-verbalna komunikacija i uloga govornih pauza te pozitivan doprinos grupnoj dinamici. U simuliranje treba također uključiti i ocjenjivanje. Dobar primjer studijskog slučaja. zbog svoje kompleksnosti i niza direktnih. pitanjima. Razmatranje i refleksije iskustva se mogu ostvariti kroz niz konkretnih aktivnosti kao što su: pisanje dnevnika. biranje između alternativnih rješenja te formuliranje rezultata i analizu. Hutchings K et al. Međutim. Halilović Povećanje pažnje i usredsređenost na unaprijed definirane ciljeve. U skladu s Kolbovim konceptom o iskustvenom učenju Porth (1997) smatra da studijska putovanja moraju uključiti tri osnovna elementa: 1) pripremni program. Postoji niz nastavnih metoda koji se mogu primijeniti za „simuliranje“ tj.ako ne i nužno unaprijed dogovoriti i definirati uloge članova grupe. mnogi univerziteti sve više prakticiraju redovna ili sporadična odstupanja od ovog dominantnog obrazovnog metoda. Prošloga ljeta (juli-avgust 2007. Studijska putovanja su vjerovatno najpopularniji vid iskustvenog učenja za mnoge studente. akademsko učenje. uzajamno intervjuiranje učesnika te pisanje pojedinačnih i grupnih izvještaja.). reprezentacije stvarnih događaja te korištenje i analizu relevantnih materijala kao što su dokumentarci. bazirano na akumuliranju informacija vezanih za određeni predmet bez direktnog iskustva vezanog za temu studiranja. korištenje audio i video snimaka. zajedno sa svojim kolegom Ron Adams-om. predviđanje rezultata. poznata je činjenica da u oblasti visokog obrazovanja diljem svijeta još uvijek preovladava klasično tj. za vrijeme iskustvenog učenja. Sama grupna dinamika i život i rad u grupi su sastavni dio iskustvenog učenja. Neki od njih su rad na opisanim stvarnim ili izmišljenim slučajevima (case studies) na teme za koje je iskustveno učenje vezano. se ostvaruje kroz niz praktičnih aktivnosti kao što su: vođenje zabilješki. Predmet pod nazivom “Posljedice genocida i prisilnog raseljavanja – Studijsko putovanje u Bosnu i 240 . članci itd. Rotacija uloga je poželjna. pokusnim uvjetima. prepoznavanje i svjesnost sopstvenih emocija. razmjena prikupljenih informacija. Studijska putovanja kao vid iskustvenog učenja Bez obzira na teoretsku podlogu i empirijsku potvrdu o pozitivnom doprinosu iskustvenog učenja profesionalnom i personalnom razvoju studenata. U zavisnosti od veličine grupe i vrste iskustvenih aktivnosti. Bosnian Study Tour U predstojećem dijelu ovoga rada opisana su iskustva „iz prve ruke“ vezana za studijsko putovanje kao vrstu iskustvenog učenja. vježbe aktivnog slušanja. Simuliranje iskustva je također bitan element iskustvenog učenja. strukturirane diskusije. 2) izvođenje studijskog putovanja i 3) obrada. samoocjenjivanje. kreiranje alternativnih rješenja.H. odgovorima i listama zapažanja. imaju podjednaku važnost za osobni i za profesionalni razvoj studenata. učenje u kontroliranim. filmovi. u nekim slučajevima je preporučljivo . strukturirane de-briefing sesije. Ovaj vid iskustvenog učenja kombinira putovanje i obrazovanje kroz fleksibilne načine izvođenja nastave i učenje u stvarnim situacijama. (2002) ističu da studijska putovanja. ocjenjivanje pojedinaca od strane grupe. rad na slučaju. autor ovog rada je koncipirao i realizirao istraživačko-obrazovni projekat/predmet za grupu australskih studenata.

genocidom devastiranom selu u istočnoj Bosni. su primjer briljantne etnografije jedne semi-ruralne sredine u BiH. nazvan etnografija. nepisani „zakoni“. autor se ne razlikuje od ostalih kolega antropologa koji svjesno koriste narativni metod kako bi ono o čemu istražuju i pišu što bliže približili svojoj publici. Da bi se razotkrili ti suptilni. od priprema kroz teoretsku nastavu. a teme koje istražujem su skoro identične nazivu studijskog putovanja. Stoga i Dolina nije stvarno ime sela koje je bilo predmet istraživanja Tone Bringa. vrlo personalno i porodično vezan. pogotovo za njen istočni dio. kodovi i pravila po kojima lokalne grupacije (pre)žive. negdje u centralnoj Bosni 6 . usredsređenost i studiozno proučavanje lokalne kulture ispitanika. kao i bilo kojeg drugog znanstvenog istraživanja. preko terenskog istraživanja (fieldwork). Bitno je naglasiti da jednomjesečno putovanje australskih studenata iz dalekog Melbourne-a nije bilo turistička ekskurzija niti tzv. Za razliku od Tone Bringa. U ovoj želji. antropolozi nastoje izvući neke univerzalne pouke i razviti teoretske koncepte te doprinijeti razumijevanju socio-kulturoloških posebnosti i fenomena koji prevazilaze okvire lokalnih zajednica (Eriksen 2001). jeste zaštita identiteta ispitanika ukoliko bi isti bili izloženi bilo kakvom riziku ili šteti. najprije u Grazu. promatrati ih. danas u okviru Republike Srpske (RS). nužno je „zaviriti ispod površine“ te se što više približiti svojim ispitanicima. u jednu posebnu priču o običnim ljudima i njihovim (ne)običnim životima. utjecaj nasilja na lokalne zajednice. jednomjesečno studijsko putovanje je uključilo niz aktivnosti koje su bile dio iskustvenog učenja . koji počinje na ovom mjestu. zabilježi i prenese (ne)obične ljudske priče te da razotkrije neke „zakone“ po kojima se socijalne grupacije . tj. običaji. Etnografski rad norveške antropologinje Tone Bringa i njeni pisani i filmski zapisi o „njenom selu“ Dolina. cilj svakog antropologa jeste da što bliže doživi. Moj etnografski rad je također vezan za nekoliko lokalnih sredina u Bosni i Hercegovini (i drugim dijelovima svijeta). proširio istraživačkoedukativnim boravkom grupe australskih studenata u „etnički očišćenom“. Nakon temeljnih priprema u Australiji. norme. namjera autora je povesti zainteresiranog čitatelja na zamišljeni put u to zaboravljeno istočno-bosansko selo. ili onome što je od tih života još ostalo. što ponekad nije jednostavno izbalansirati Ovaj način ili metod kvalitativnog istraživanja. do prisustvovanja komemoraciji 12. ja sam za Bosnu. ukratko postati insider. godišnjice genocida u Potočarima . Konačno. održavaju se i (re)konsturiraju svoj identitet. ja sam svoj etnografski projekt prilagodio tj.te kulminiralo terenskim istraživačkim radom (fieldwork) i desetodnevnim boravkom u jednom „zaboravljenom“ i „etnički očišćenom“ selu u istočnoj Bosni. 241 . a potom u Sarajevu. vođenje 6 Jedan od važnih etičkih postulata etnografskog istraživanja. participirati u njihovom svakodnevnom životu. disaster tourism nego dio akreditiranog predmeta koji je uključio sve bitne aspekte iskustvenog učenja. tj. živjeti sa njima. socijalne veze. iziskuje vrijeme.od učešća na seminarima i međunarodnim konferencijama. strpljivost. pa sam možda baš stoga želio svoju subjektivnost izbalansirati neutralnošću kolega i studenata s drugog kraja svijeta koji sa Bosnom i Podrinjem nisu imali nikakve veze. Podrinje. koje su predmet istraživanja. Na primjeru specifičnih.održavaju i konstruiraju svoj grupni identitet.bilo da se radi o lokalnim plemenskim zajednicama bilo o pripadnicima globalnih elita .Inovativni načini izvođenja nastave izvan univerzitetskih učionica Hercegovinu“ (Bosnian Study Tour 2007 – BST) je izazvao veliku zainteresiranost australskih studenata i akademskih kolega. ali istovremeno zadržati svoj istraživački fokus i profesionalnu distancu. Ustvari. koje je predmet mog dugoročnog istraživanja. preuzimajući ulogu naratora u prvom licu. lokalnih grupa. Kroz „putovanje“ u narativ.

. Također smo imali prijem kod Gradonačelnika grada Graza. bili upoznati sa konceptima i temama kao što su genocid. studenti su učestvovali na Međunarodnoj konferenciji o genocidu i prevenciji genocida. su počeli početkom marta. pored slušanja izlaganja vodećih svjetskih i lokalnih eksperata iz područja genocida i političkog nasilja. socijalne. oko 2/3 su bile djevojke i 1/3 mladići (što je otprilike struktura studentske populacije na fakultetima društvenih znanosti u Australiji). Štaviše. Halilović dnevnika i zabilješki (fieldnotes) do pisanja akademskih eseja baziranih na pojedinačnim opservacijama. Putovanje je bilo planirano za početak jula 2007. jula. 7 Na konferenciji su. studenti također prezentirali svoj vlastiti workshop na kojem su izložili svoje ideje o ulozi studenata i visokog obrazovanja u sprječavanju genocida i tretiranju posljedica genocida. Uz to. pozdrave i fraze na našem jeziku. australski studenti su učestvovali u programu ljetne škole „Zločini protiv čovječnosti i međunarodno humanitarno pravo“ organizirane od strane Studentske asocijacije Pravnog fakulteta. 7 Naši domaćini u Sarajevu su bili Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava i Međunarodna asocijacija istraživača genocida (International Association of Genocide Scholars) . čiji su studenti prethodno postali članovi 242 . Australija je bila najbrojnije zastupljena zemlja. Prije polaska Iako smo kolega Adams i ja razvili jasne kriterije za prospektivne učesnike na studijskom putovanju u BiH te pored činjenice da su studenti snosili najveći dio troškova puta. a pored domaćih studenata ljetnu školu su pohađale i grupe studenata iz regiona. tj. g. sirnica i ćevapi . u Austriji. razgovorima. studenti su. izbjeglice. a seminari. zainteresiranost studenata je bila iznad svih naših očekivanja. od 7. međunarodne odnose. etničko čišćenje. Bosnian Study Tour je boravila tri dana u Grazu. utiscima i sopstvenom iskustvu.i po prvi put se okusila zeljanica. uže specijalizacije (majors) koje su studenti studirali uključili antropologiju. socijalni rad i žurnalizam. do 14.H. U Grazu su studenti učestvovali na predavanjima na kojima je govoreno o mjestu i ulozi BiH u europskim integracijama te saznali o stanju ljudskih prava u regionu viđenih iz perspektive austrijskih stručnjaka. Iako neočekivano.sve je bilo spremno za pokret. U BiH Za vrijeme boravka u Sarajevu. na kome su prikazani odabrani filmovi bh autora . europskih zemalja i Sjeverne Amerike. studenti su i naučili neke bitne riječi. Namjera nam je bila povesti grupu od 15 studenata. ICTY (Haag Tribunal). kao gosti Word University Service-a (WUS) i European Center for Teaching and Research in Human Rights (ETC) pri Graz univerzitetu. od pedesetak prijavljenih kandidata. Na trosatnim seminarima. ljudska prava. odabrali smo 23 najentuzijastičnija i akademski najkompetentnija studenta koji su nas svojim pismenim prijavama i u pojedinačnim usmenim intervjuima ubijedili da su adekvatni kandidati za učestvovanje u jednom ovakvom projektu. Starosni prosjek studenata je bio oko 21 godinu. pored ostalog. Nakon cjelodnevnog Bosnian Film and Cultural Festival-a. kulturne i političke posljedice rata u BiH te o bitnim aspektima kulture i historije BiH i regiona. U Austriji Prije dolaska u Sarajevo. međutim. koji su pokrili teorijski dio predmeta i važne logističke detalje. političke nauke. raseljena lica (IDPs). dok su fakulteti.

autobus nikada više nije vozio za Klotjevac. sredinom 1960-tih. Znači. Nakon prilično lagodnog i ugodnog boravka u Sarajevu uslijedilo je višesatno putovanje regularnom autobusnom linijom. svi ostali su svojim prisustvom komemoraciji željeli iskazati svoje poštovanje žrtvama genocida i solidarnost sa preživjelima. bio „pošteni Srbin“ i nekada je bio jedan od vozača koji su redovno vozili na relaciji Srebrenica-Klotjevac. premali da bi u njega mogla stati i trećina studenata. grupa studenta iz Australije. Nakon toga. godišnjice genocida u Potočarima. nekada popularnu turističku destinaciju u srebreničkoj općini. Vozač je. agresiji na BiH. jula 2007. kao po pravilu „očekuj neočekivano“. Od kulturnih znamenitosti studenti su upoznali kulturno-historijske spomenike i institucije u Sarajevu. g. Prije nego što je potpuno uništen kao ljudska nastamba. udaljen 28 km od Srebrenice i 48 km od Višegrada. su bili prvi putnici u prvom autobusu koji se nakon rata uputio za ovo uništeno selo. s polaskom u 7 ujutro iz Sarajeva do Srebrenice. To je bilo prilično potresno iskustvo za sve studente. do tog dana jula 2007. posjetili Mostar. U Sarajevu su studenti uspostavili kontakte sa lokalnim i međunarodnim vladinim i nevladinim organizacijama te se povezali sa lokalnim i stranim studentima. njih pun autobus. konačno smo.Inovativni načini izvođenja nastave izvan univerzitetskih učionica Zajedno sa ostalim delegatima konferencije studenti su učestvovali na komemoraciji 12. a onda „prebacivanje“ do Klotijevca. Tradicija splavarenja je prekinuta izgradnjom hidro-elektrane Perućac i formiranjem 56 km dugog akumulacionog jezera između Bajine Bašte i Višegrada. Također. bili na putu prema našoj krajnjoj destinaciji. Počitelj i Međugorje. na samoj granici sa Srbijom. Uz to. Smješten na lijevoj obali Drine. Klotjevac je tradicionalno bio poznat po svojim hrabrim splavarima i živopisnim slapovima. niti je bilo putnika za Klotjevac niti se put smatrao dovoljno sigurnim. 243 . nekoliko studenata je razgovaralo o mogućnosti volontiranja u lokalnim nevladinim organizacijama u BiH. Međutim. mnoge neočekivane prepreke su se pojavile. sticajem sretnih okolnosti i nakon dogovora sa vozačem autobusa koji je „slučajno“ zastao ispred nekadašnje robne kuće u Srebrenici. duboko u Podrinju. Studenti su bili nekoliko mjeseci unaprijed najavljeni i naš dolazak očekivan. 8 Klotjevac je također ponekad pisan i izgovaran kao Klotivac i Klotijevac. u zadnjem trenutku. a odlazak na komemoraciju i dženazu u Potočarima 11. onakav kakav je nekad bio. je bio dobrovoljan. pa smo se morali sami snaći za prijevoz. a bio je zadnji koji je vozio za Klotjevac u proljeće 1992. Osim dva studenta za koje je prisustvovanje ovom tužnom događaju predstavljao preveliki psihički i emotivni napor te su odlučili ostati u Sarajevu. a i rješenja iznađena. Rekonstrukcja uništene lokalne zajednice Ovdje bih napravio malu digresiju i predstavio Klotjevac. u 1992-95. je bio završni dio jednomjesečnog putovanja. Blagaj na Buni. Klotjevac je bio poznat po ljepoti drinskog jezera i oštrom vjetru zvanom Sopur. zbog vikenda i drugih obaveza naše „kontakt osobe“ nisu bile u Srebrenici. Klotjevac Odlazak u selo Klotjevac 8 . Srećom. Prijevoz koji su nam lokalni predstavnici vlasti u Srebrenici bili obezbjedili je bio jedan mali kombi. koji je s jeseni puhao iz kanjona Drine. kasno poslijepodne. prema Višegradu. a kamoli mnogobrojni prtljag. kako nam je sam otkrio. gdje smo čekali da se nešto desi.

na bosanskoj. Wilkesa koji je istraživao ostatke ilirske kulture u BiH i koji tvrdi da je Klotjevac bio razvijeno ilirsko naselje još u 2. godine. 10 Bogata kulturna historija Klotijevca je rezultirala u specifičnoj lokalnoj kulturi u kojoj su predislamska vjerovanja (paganska. a neki su uništeni proširenjem puta i općom nebrigom vlasti. i u kojoj su se redovno održavali vjerski obredi.html ili http://www. Klotivljani. imena sela nisu navedena ali postoje indicije da je dobar dio opisanih običaja mogao upravo biti iz Klotjevac i okolnih sela. na nadmorskoj visini od 280 metara. Klotjevac se također spominje u radovima britanskog historičara John J. 10 U obimnoj studiji. poznati bosanski etnolog i vjerovatno najveći skupljač narodnih predanja u BiH. a džamija je služila kao centar duhovnog i socijalnog života sela. Ostaci Starog grada tj. srednjovjekovne tvrđave povrh Klotijevca i legenda o njegovoj gospodarici Jerinji su dio usmenog predanja stanovnika Klotijevca koje je zabilježio i pokojni Vlajko Palavestra. rimske. su bili poznati po svojoj bijeloj džamiji.org. mnogi stećci su potopljeni prilikom punjenja akumulacionog jezera. za vrijeme sušnih godina učile su se „kišne dove“ i poljevali vodom stećci. npr. koja je obuhvatila 300 sela u raznim dijelovima Jugoslavije krajem tridesetih godina XX stoljeća. dijelili informacije. slavenske i otomanske kulture. uključujući i mnoge detalje iz muslimanskih sela u Podrinju. jezero je duboko 90 metara. autohtono stanovništvo sela do 1992.html. dubok između 700 i 1000 metara.tara. 11 U svom dokumuternom-istraživačkom filmu o stećcima Zehrudin Isaković je zabilježio identičan obred u hercegovačkom selu Jezero kod Uloga. „Vikendaši“ su dolazili s obje strane Drine (Srbije i BiH). se smatra ne samo najživopisnijim i najljepšim dijelom toka Drine nego predstavlja i treći kanjon po dubini u svijetu (nakon Colorado kanjona u US i Tara kanjona u CG) 9 . Zbog toga ne čudi da su Klotjevac i okolna sela uz Drinu bili popularna turistička destinacija tokom ljetnih mjeseci.bajinaBašta. Skoro da je vrlo izvjesno da su se neki običaji iz tadašnjeg Klotijevca našli i u antologijskoj studiji Vere Erlich (1964) Porodica u Trasnformaciji. poslovi koji uključuju kopanje zemlje ili mućenje vode.H. a 24 km dug kanjon Drine između Klotjevca i Žepe. tzv. Klotijevac ima dugu historiju o čemu svjedoče ostaci ilirske.com/bbportal/main/river/facts/river_facts_e. 244 . a tu se nalazio i ljetni kamp studenata fakulteta fizičke kulture (DIF) s Beogradskog univerziteta. brojni dani u godini. Bajina Bašta Portal na www. razgovarali. a mala djeca su poticana na plač za vrijeme obreda kako bi se Bog (ili bogovi?) smilovao i prekinuo sušu. stoljeću p. Klotjevac između I i II svjetskog rata je opisan u monografiji iz 1939. koja je više puta iznova građena i dograđivana. Osim ovakvih i sličnih rituala lokalnog stanovništva u Klotijevcu. i planina Zvijezde i Tare. Pred sami rat broj vikednica u Klotjevcu se približavao broju kuća strarosjedilačkog stanovništva.yu/indexeng. Npr.n. 9 Prema informacijama Zavoda za turizam Bajina Bašta. autora Jovana Deroka. ugovarali poslove. žitelji Klotijevca. keltske. Halilović Smješteno između planina Sušice. Vera Erlich opisuje porodične i druge običaje u više sela u Bosni i Hercegovini. Nažalost. bogumilska i kršćanska) bila potpuno integrirana u vjerske i narodne običaje muslimana Klotijevca koji su činili stopostotno. U samom selu i u njegovoj okolici nalazi se više desetina dobro očuvanih stećaka. „godovi“ kao „Vodena Marija“ i „Ognjena Marija“ su bili dani na kojima se određeni poslovi nisu radili. pogotovo petkom kada bi na džumu namaz dolazili muškarci iz Klotijevca i okolnih sela. U periodu izmedju dva zadnja rata. na srbijanskoj strani.e. zbog anonimnosti studije. 11 Bez obzira na poštovanje i održavanje svoje predislamske duhovne i materijalne tradicije. Iako malo poznat izvan Podrinjskog regiona.

povratnika na koje smo naišli. Užicu. često pripadnici tri generacije.koje sada čine povratnici iz četiri porodice. gravitirajućim selima Prohići i Urisići ukupno imao 1047 stanovnika. pred nama je bila stvarnost jedne ubijene lokalne zajednice. Hadžićima. je bila u potpunom kontrastu i kontradikciji sa ruševinama kuća. prolazili đački. ali i preko Drine. u poređenju sa desetinama do temelja srušenih i spaljenih kuća svuda oko nas. koje su zjapile tugom i odsustvom života i opominjale da se nešto strašno ovdje desilo. svježeg zraka i veličanstvenog kanjona. su s čuđenjem gledali autobus pun mladih ljudi. a sva pokretna imovina opljačkana. Kulminacija tragedije Klotijevca se desila u julu 1995. kao i putovanje kroz mjesta gdje su nekada bila sela. Zapuštena cesta je završavala na našoj krajnjoj odrednici. već godinama žive. Sam Klotijevac je imao nešto preko trećine stanovnika. uništeni nečiji domovi i životi. kao i „na privremenom radu“ u Austriji i Njemačkoj. dočekani smo uz osmijehe i zagrljaje kao najbliži rod. obrazovanju i politici kako u lokalnoj regiji tako i diljem zemlje. 245 . Takvu sliku nisu vidjeli već duže od 15 godina i sigurno ih je podsjetilo na vremena kada su ovim selima redovno. mnogi pobijeni. spas potražilo u Srebrenici. a nemali broj njih su bili na istaknutim pozicijama u privredi. otkupna stanica.. Onih nekoliko starijih osoba. na putu od Srebrenice do Klotijevca. Pored stalnih povratnika. sve kuće i građevine srušene i spaljene. u Srebreničkom genocidu. Mnogi Klotivljani.je bilo na okupu da nam zaželi dobrodošlicu. na kojima su rupe od granata i tragovi paljevine još bili jasno vidljivi. Ovo je bila slika genocida. prirodna harmonija. Beogradu i drugim mjestima tadašnje Jugoslavije. U narednih deset dana dijelili smo životne uvjete u kojima i povratnici. prodavnice. odnosno ono što je od tih porodica ostalo. su završili srednje. ambulanta. više i visoke škole. Na mjestima nekadašnjih sela stajala su zgarišta. Smješteni smo u dvije popravljene kuće.Inovativni načini izvođenja nastave izvan univerzitetskih učionica Stanovnici Klotjevca su zaposlenje nalazili u industriji u općinama Srebrenica i Bratunac. u Bajinoj Bašti. Sve je izgledalo kao da je rat tek stao. među njima i svi muški članovi mnogih porodica. znaci rata i uništenja u kućama u kojima smo se smjestili su bili gotovo bezazleni. u selu su još bili i preživjeli iz tri porodice koji sada žive svoje izbjegličke živote u Njemačkoj i Holandiji. zarasle ruševine nekadašnjih domova uz tek poneki trag života. Boravak australskih studenata u Klotijevcu Sam dolazak u Klotjevac. U mnoga od ovih sela niko se nije vratio ili imao vratiti.. u Klotijevcu. zelenila drveća. a služio je kao centar za okolna sela jer se u Klotijevcu nalazila osnovna škola (do 5. od kojih su. Dok su malobrojni Srbi područje napustili neposredno pred rat i utočiste našli u Srbiji. u više navrata dnevno. osim 14 Srba. Klotijevac je . zajedno sa hiljadama protjeranih Podrinjaca. cijelo selo . Ipak. Vogošći. većinsko bošnjačko stanovništvo je.. Po zadnjem popisu iz 1991. pogotovo generacija nakon drugog svjetskog rata. je bilo posebno emocionalno iskustvo i konfrontacija sa obimom tragedije kroz koje je ovaj dio BiH prošao. Ovako dakle izgleda (još) jedan „lokalni genocid''. g. Međutim. ili još uvijek u toku. autobusna stanica. svih 12 osoba . riječna luka… U toku rata svi žitelji iz ovog područja su protjerani. Klotjevac je izgledao nadrealno. satkana u mozaiku od plavozelene vode jezera. a u toku našeg boravka došlo je još nekoliko „bivših“ Klotivljana. radnički i putnički autobusi.. naši domaćini. kako se hipokritički reducira genocid počinjen u BiH. svi bili Bošnjaci. danas nastanjenih u Tuzli.zajedno sa okolnim. Oko 90% muške populacije Klotijevca je pobijeno. u Srbiji. razreda).

a eho studijskog putovanja je još uvijek prisutan kako u dalekom Melbourne-u i u Klotijevcu tako i u mnogim drugim mjestima diljem planete. Duletov sin Huso.. ponad sela. Živjeli smo u sredini gdje je bilo nemoguće mimoići stalna podsjećanja na taj period zla. bilo kroz ruševine nekadašnjih domova bilo kroz saznanje da su nekadašnja sela u okolici sada potpuno pusta.H. Sabina i Sadeta . rekonstruirana mapa sela na osnovu ruševina i razgovora sa preživjelima. napravljeno više stotina fotografija. do kasno u noć.su se trudile da naprave dovoljno pita i somuna. jedna od učesnica BST. je obezbjeđivao frišku ribu iz jezera. Jedna od prvih inicijativa je bilo prikupljanje novčanih sredstava za izgradnju spomenika žrtvama Klotijevca koji su pobijeni u ratu. eseji i izvještaji ocijenjeni. učinilo nam se beskrajnoj livadi. istraživački rad baziran na posmatranju i razgovorima s povratnicima i posjetiteljima. Ljudska povezanost i želja da se ostvari kontakt su vrlo brzo oborili sve jezičke i kulturološke barijere između gostiju i domaćina. Uz to.. Na osnovu razgovora i opservacija studenti su producirali mape sela 246 . Improvizirana prodavnica u kući jedinog povratnika u zaseoku Sejdinovići je redovna pražnjena do zadnje namirnice. uključilo i cjelodnevno kupljenje sijena na jednoj. U toku tih deset dana snimljeno je 16 sati dokumentarnog materijala. našoj pasivnosti. Duletovo stado od stotinjak je umanjeno za deset brava tih dana. Zajednički ručkovi i večere su bili prilika da se domaćini i gosti još više zbliže i postanu doživotni prijatelji. jula 1995. Zbog toga refleksija na studijsko putovanje i evaluacija istog mora obuhvatiti i neke druge aspekte osim opisa kriterija po kojima su studentski radovi. jer smo postali svjesni posljedica pasivnog posmatranja zla kroz koje je Bosna prošla.. refleskija i evaluacija BST-a Studijsko putovanje Bosnian Study Tour 2007 kao vid iskustvenog učenja je prevazišlo sva planirana pedagoška očekivanja. Ocjena.. to dugujemo Bosni i našim prijateljima u Klotijevcu. ispisane stranice zabilješki i dnevnika. Tri domaćice . „razgovarao“ sa Duletom. U više navrata sam vidio studente i domaćine udubljene u razgovore iako nisu govorili istim jezikom.“ Po povratku u Australiju studenti su formirali udruženje Friends of Klotjevac s ciljem pomaganja povratnicima u Klotjevac. U Klotijevcu smo vidjeli nesvakidašnje prirodne ljepote koje je skoro nemoguće spojiti sa zlom i nasiljem kojem je bilo izloženo ovo pitomo mjesto. Kupanje u jezeru.Zlatija. je napisala: „Privilegija koja nam je ukazana za vrijeme boravka u Bosni je bio jedan fundamentalni akt prema našoj odgovornosti kao ljudska bića. Svaka ruševina je dobila ime. To dugujemo globalnoj zajednici. Zlo je ovdje bilo ovladalo dobrim zahvaljujući i pasivnosti globalne zajednice. . U Klotijevcu se nikada poslije rata nije toliko razgovaralo i tako od srca smijalo kao tih desetak dana. ime porodica koje su činile Klotjevac onim što je nekad bio. ovo putovanje nas je povezalo sa ostalim članovima globalne zajednice. druženja i aktivnosti na vodi su ponekad odavali utisak kao da se radi o grupi bezbrižnih turista. Pored toga što je bilo poučno i korisno iskustvo za studente i predavače također je pozitivno utjecalo i na lokalne domaćine. Mirsom i Ekremom. Upravo sada. socijalne aktivnosti te učestvovanje u svakodnevici povratnika što je npr. uz domaću šljivovicu. zadnje lubenice i zadnje pivske flaše. Šta je BST značio studentima? U svom eseju studentica Anna Lockhard. što vodi ka razvijanju konkretnog osjećaja međunarodne odgovornosti. Moj kolega Ron je redovno. Halilović Svaki dan je bio strukturiran i uključivao je predavanja na otvorenom. a domaćin Dule je bio zadužen za spremanje i okretanje ražnjeva. Sada je konačno vrijeme za akciju. koji je kao dječak preživio Marš smrti.

Za svoje usluge bili su plaćeni po komercijalnim cijenama usluga u većim gradovima u BiH. Svi su dijelili osjećaj da su na najbolji način spojili ugodno sa korisnim. radost. Njihov boravak je. dobroćudnost i povjerenje. nešto što je promijenilo njihov pogled na život. spremni da se založe za druge i zahvalni su što im je data mogućnost da urade nešto konkretno. Klotjevac više nije samo ubijeno i zaboravljeno selo negdje na istoku gdje Bosna počinje (ili je počinjala?) nego je ponovo postao mjesto u koje se dolazi i koje ima svoje prijatelje i zaljubljenike daleko od Drine i daleko od Bosne. udaljena na puškomet kako su to na svojim životima već osjetili žitelji Klotijevca. a svi povratnici su bili istovremeno i naši domaćini i naši gosti na zajedničkim ručkovima. Većina studenta je napisala izuzetno kvalitetne eseje na osnovu kojih su dobili dobre ocjene. Dolazak prvog autobusa u 15 godina je za njih simbolično značio povratak života u njihovo ubijeno selo. iako je već platio i obavio veterinarski pregled za svoje stado. S ekonomskog i materijalnog aspekta posjeta Klotijevcu je također bila opravdana. Kažu da su postali bolji ljudi. Dule čeka već duže od godinu dana da mu RS vlasti izdaju potrebnu dozvolu kako bi mogao prodati ovce u Federaciji. Neki već planiraju povratak u Bosnu i Klotjevac. sa sobom su donijeli veselje.Inovativni načini izvođenja nastave izvan univerzitetskih učionica kako izgleda sada i kako je izgledalo nekada. roštiljale ribe iz jezera. Suze na rastanku su bili najočitiji izraz non-verbalne komunikacije o tome koje je značenje imala ova posjeta povratnicima u Klotjevac. Priča koju nam je ispričao Dule Mešanović je jedna od mnogih koje ilustriraju kako RS vlasti nastavljaju diskriminaciju povratnika i onemogućavaju im egzistenciju baziranu na njihovom sopstvenom radu. uglavnom mladih ljudi. članci i eseji u dalekoj Australiji. Njihov kolega Tom Quinn je dobio posao u Vladi Australije. sve one vrijednosti koje su ubijene genocidom u Klotijevcu. je također nedostižno tržište za Duletove ovce. O tome znaju i pričaju i malobrojni preživjeli Klotivljani. Istovremeno je po prvi put pružena mogućnost povratnicima da budu domaćini. Mnogi su izjavili da je boravak u Klotijevcu bio turning point u njihovim životima tj. dok je Laura Tracy na jednogodišnjem boravku u Kambodži kao UN Ambasador za mlade. kao što su to nekada bili. sva četiri domaćinstva su bila uključena u pružanje usluga. Dule ima 100 ovaca ali mu RS vlasti ne dozvoljavaju izvoz u Federaciju niti Duletove „muslimanske“ ovce imaju kupce u RSu. Klotijevcu su bile posvećene izložbe. a dvije studentice. gdje žele utjecati na pozitivne promjene. i ukažu gostoprimstvo svojim gostima iz daleka. jeste praktična solidarnost koju su osjetili i potvrda da Klotjevac nije potpuno zaboravljen i „otpisan“. filmske predstave. inspirirane iskustvom u Klotijevcu i BiH su već na novim mjestima koja su bila afektirana nasiljem. večerama i sijelima. Dva studentska rada su objavljena kao novinski i magazinski članci. pa i Europe. ali smo Ron i ja bili neumoljivi i držali smo se ranijih proračuna i planiranog budžeta. okretali janjci na ražnju. Studenti su svojim iskustvom uvidjeli aspekte i konzekvence genocida po lokalne zajednice i obične ljude i upoznali se sa problemima preživjelih povratnika. Pekle su se pite. referati. Šta je boravak studenata značio domaćinima? Najvažniji aspekt ove posjete. domaći somuni. Srbija. To je prvi put da je ovakav dokument kreiran. To je za njih bio značajan novčani iznos i u početku su se osjećali nelagodno. 247 . iz perspektive povratnika. Kako nam je rekao. 25 putnika namjernika s drugog kraja svijeta. Svi povratnici tj. hrane i spavanja za australsku goste. bar donekle. Studenti su postali glas Klotijevca koji se čuje čak na drugoj strani planete. Lucy Kawal je već nekoliko mjeseci na Istočnom Timoru gdje radi sa traumatiziranom djecom i omladinom. kod povratnika vratio povjerenje u ljude i humanost koju svi dijelimo.

buduće pravnike. tj. nije bio baš previše „pošten i neutralan“ kako nam se predstavljao. a zvanično otvorenje je planirano 15. međunarodnim nevladinim organizacijama (NVO). Austrije i US su pokazali zanimanje za posjetu Klotijevcu sa svojim studentima. Pored konkretne ekonomske to je također pružilo i veliku moralnu satisfakciju povratnicima. Klotijevac je dobio svoje advokate. Akademske kolege iz Sarajeva. koja su potpuno lišena obrazovanja. koja je putem satelita bila gledana diljem svijeta. Halilović I ovdje smo direktno „intervenirali“. Austrije i US-a razmatramo ideju o izgradnji Learning Centre (Obrazovnog centra) u Klotijevcu koji bi služio za organiziranje seminara. Dva mjeseca nakon našeg boravka u selu Dule je dobio traktor. njihov nekadašnji komšija iz susjednog sela. TV Hayat je snimio emisiju o Klotijevcu. studenti su. jer za ono posla što smo zajedno uradili za jedan dan trebalo bi povratnicima bar nekoliko dana. Iz budžeta smo također donirali novac za nabavku električne pumpe kako bi sve kuće imale nesmetano snadbijevanje vodom. Tu prije svega mislim na kupljenje sijena. u koordinaciji sa preživjelim Klotivljanima rasutim diljem planete.H. predavanja i etnografskog istraživanja. Naš boravak u selu je pružao kontekst u kome su se po prvi put sreli poznanici od prije rata koji su završili na različitim stranama sukoba. diplomate. Informacije o selu proslijeđene su potencijalnim donatorima. Širi ili „društveno-politički“ aspekti boravka u Klotijevcu? Studenstka posjeta Klotijevcu je. našim domaćinima je bila poznata činjenica da vozač koji nas je dovezao u njihovo selo. Kako nam naši domaćini u Klotijevcu rekoše. kroz razne vidove donacija. žrtava agresije i genocida. Njima bi to bila korisna praksa. U roku od nepune godine dana. Razmatra se i šira inicijativa Universities adopting Communities. Bit će to njihov simboličan povratak u svoje selo. Radovi na spomeniku su već započeli. Program ljetne škole bi uključio studente pedagoških akademija iz Sarajeva i Tuzle. on je bio jedan od onih koji su služili kao vodiči srbijanskim paravojskama i vojskama koje su nanijele 248 . Planovi za budući angažman u Klotijevcu obuhvaćaju organiziranje ljetne škole za djecu iz Klotijevca (trenutno ih ima dvoje) i okoline (oko desetak).političarima i birokratama da Klotjevac neće više biti nevidljiv i zaboravljen. g. iz raznih dijelova svijeta sa lokalnim zajednicama u BiH poput Klotijevca. a udruženje Friends of Klotjevac bi platilo troškove boravka i simboličnu plaću za rad. već sakupili dovoljno novčanih sredstava za otpočinjanje prve faze izgradnje spomenika žrtvama genocida u Klotijevcu. koja bi povezala univerzitete. Nekako u isto vrijeme. također ukazala lokalnim dobronamjernim . istraživače. sa kolegama iz Australije. Npr. ovdje se ne radi o nekakvim basnoslovnim novcima ali onima koji nemaju skoro nikakva primanja ovakav nenadani prihod je svakako puno značio. Također. Na spomeniku će se po prvi put na jednom mjestu naći imena 110 Klotivljana. svojim preživjelim rođacima i komšijama. a dalo im i ideju da se preorijentiraju na seoski turizam. Po njihovim svjedočenjima. Ono što priroda u Klotijevcu ima za ponuditi sigurno bi zadovoljilo prohtjeve i najrafiniranijih eko-turista. pred navedenog. Čak i ono što je studentima bilo interesantno i zabavno iskustvo bilo je od praktične koristi za domaćine. juli 2009. studente i akademske radnike. tj.ali i indiferentnim i zlonamjernim . za vrijeme našeg boravka u selu od Duleta je kupljeno osam ovaca. bilo bi im dovoljno jedno ovako „sezonsko uposlenje“ godišnje pa da mogu preživjeti od zarađenog cijelu godinu. Naravno. a Dule je počastio goste tako što je donirao i ispekao dvoje janjadi. Ovo je bio prvi put nakon rata da su povratnici imali mogućnost zaraditi novac svojim radom u svom selu.

oni (vlastodršci) koji imaju moć kontroliraju znanje i preuzimaju autoritet istine tj. iako su i njemu i žrtve i zločinci. Drugi „lokalni“ Srbin. prof. njihova moć postaje istina i zvanično znanje. 249 . na primjer. dakle istine. Postoje svjedoci koji su potvrdili da je „naš vozač“ učestvovao u zasjedama u kojima su ubijani Klotivljani. ekonomskom. bio u srpskoj delegaciji koja je žiteljima Klotijevca dala ultimatum za predaju. Kao što Feld i Baso (1996) pišu „Mjesto čine ljudi a ne prostor“. poput Marxove ideje o klasnoj svijesti. Stoga ne iznenađuje da su neki od naših domaćina bili rezervirani prema njemu. Michel Foucault je vjerovatno u široj javnosti najviše poznat po svojim idejama o povezanosti znanja. Po prvi put poslije rata moglo se primijetiti nešto kao otpočinjanje procesa pomirenja. Na trenutak je nastupila suspenzija nepovjerenja i svi su željeli biti dobri domaćini svojim gostima izdaleka. Pilot projekat Bosnian Study Tour. a bez ljudi selo će vremenom postati samo puki geografski pojam. U slučaju iskustvenog učenja i opisanog studijskog putovanja. Također jer rekao da je znao šta se ovdje dešavalo pokušao bi nešto učiniti. a i od namjere ovoga rada . Jasno je da Klotjevac nikad neće biti onakav kakav je nekad bio. moći i diskursa. posjete mjestima kao što su Klotjevac. koji su i bili primarni cilj genocida. bar u Klotijevcu. dok su drugi izbjegli svaki direktan kontakt. znanje kao moć nije samo vezano za one koji 12 Iz originalne definicije genocida Raphaela Lemkina koja je također prihvaćena kao zvanična definicija genocida u UN Konvenciji o genocidu. pojednostavljene interpretacije odnosa znanja i moći. očito zaintrigiran našom posjetom selu. bilo da se radi o eko-turizmu bilo o obrazovno-istraživačkim boravcima studenata iz BiH i cijeloga svijeta. u aprilu 1992. je devastirao Klotjevac u demografskom. političkom i svakom drugom pogledu. Biološka i socijalna supstanca. kao realizacija ideje zasnovane na konceptu iskustvenog učenja. bar između onih koji u zločine nisu bili direktno umiješani. Dragan je govorio o tuzi koju osjeća kad vidi ruševine kuća svojih nekadašnjih prijatelja Bošnjaka kojih više nema. je bio gostoljubiv. kulturnom. Npr. vjeruje da ugnjetavani i dominirani jedino kroz znanje mogu promijeniti svoj društveni položaj. Naš boravak je otvorio proces komunikacije između Dragana i povratnika u selo. „Znanje je moć. Vidi Lemkin 2002: 27-53. On ipak za sve krivi „prokleti rat“ i međunarodnu zavjeru. Također se zna da je isti vozač. pomoć dobronamjernih „outsajdera“. Po njemu. kao „sistematski zločin usmjeren ka potpunom ili djelimičnom uništenju određene socijalne grupacije“ 12 . dakle ljudi.Inovativni načini izvođenja nastave izvan univerzitetskih učionica ogromno zlo Klotijevcu i njegovoj okolini.“ – svojevremeno je proklamirao jedan od najvećih filozofa XX stoljeća. također treba uključiti i ljudsku komponentu tj. koji su do tada bili prilično hladni i distancirani. Zbog toga. potpuno poznati. Zaključak Genocid. da nas provoza u svom čamcu uz kanjon Drine te pozvao svoje kolege sa srbijanske strane da mu ustupe još jedan motorni čamac pošto nismo svi mogli stati u jedan. neki od Klotivljana su se rukovali sa njim. se ne može nadoknaditi. Foucault. pored moralne i materijalne podrške. Držanjem dominiranih masa u podčinjenom položaju se odvija i kroz njihovo onemogućavanje i pristup znanju i kreiranju znanja. I pored toga. S druge strane.koje su puno šire i kompleksnije od ove. Insistirao je. donekle. Bez ulaska u dublju interpretaciju Foucautovim ideja . se po mnogo čemu pokazao adekvatnim modelom podrške lokalnim zajednicama nakon genocida i isti se može primijeniti na druge slične lokalne zajednice u BiH i šire. Dragan Otašević.želio bih upravo završiti ovaj članak ehoom Foucault-ove poznate teze.. Beograđanin s manje-više stalnim boravkom u svojoj vikendici u Klotijevcu.

5. Englewood Cliffs. IL: Excel Inc. Isaković. L'Illirico nell'età greca e romana (Cividale del Friuli. Kolb. Convegno. Naprijed. Kolb D. Porth. 2001. Wilkes. Literatura 1. 190-200. Hutchings. Eriksen. Stećak – the Last Bosnian Mystery. D. K. Erlich. Možda je najveći uspjeh ovog istraživačko-obrazovnog projekta upravo u tome što smo napravili ove ljude ponovo „vidljivima“. Palavestra. ‘Genocide'. Higher Education Research & Development. 1939. Jackson. 2.. A. Baybook-Mostart. T. 21. 3. Sarajevo-Zemun. A. 1995. Jarvis P.. Osland. Theory and practice 2e.H. Small Places. Fondazione Niccolò Canussio. Experiential Learning Theory Bibliography 1971-2001. Sarajevo. 6. 16. Kolb. Boston. 1964. & Rubin I. 17. 1987. Zagreb. (ed. dakle studente koji su iskustvenim učenjem naučili o posljedicama genocida na lokalne zajednice. McCarthy. London. A. saznali njihovu istinu i time doprinijeli da se posljedice genocida. ojačalo i ohrabrilo same povratnike u Klotjevac. iako su još uvijek predmet diskriminacije i ignorantskog odnosa od strane RS vlasti. je „omoćalo“. NJ. Lemkin. Learning by doing: A guide to teaching and learning methods. Seattle. pp. birokratskim sredstvima. 8. The Organizational Behavior Reader 6e. in Hinton. Halilović su nešto naučili. 1995. Feld S. & Basso K. 2001. Gibbs. Large Issues: An Introduction to Social and Cultural Anthropology. 250 . 15. (sa)znanje o Klotijevcu i njegovim malobrojnim žiteljima koji su preživjeli genocid. J. 2003. Deroko. 11.Dall'Adriatico al Danubio. Adult and Continuing Education. G. ‘Management education goes international: A model for designing and teaching a study tour course’.J. 2008. Z. and Kolb D. R. Princeton University Press. Također. bar donekle ublaže. J.1996. V.: McBer and Co. Prentice Hall. 2004.H. 4. O njima se sada zna i oni nisu više nevidljivi i bespomoćni. TVSA. Experiential Learning: The experience as the source of learning and development. Historijska usmena predanja iz Bosne i Hercegovine. 14. 9. 10. 7.H. Prentice Hill. The 4MAT system. 55-71. Blackwell Publishers. New Jersey. London. Pluto Press. Ma. D. ‘Exploiting the Links between Theory and Practice: Developing Students' Cross-cultural Understanding through an International Study Tour to China’. 1984. Birmingham. kao i nastavak genocida drugim. 13. and McEllister. V. Senses of place. P. ‘Drina: geografsko-turistička monografija’. University of Washington Press.J. 2002. 2002. pp. Journal of Management Education. R. Novi Sad. 21. FEU Birmingham Polytechnic. B 1987. Being Muslim the Bosnian Way: Identity and Community in a Central Bosnian Village. T. 1997. 25-27 settembre 2003). S. 12. A.) Genocide: An Anthropological Reader. Princeton. Routledge. Bringa. J. 1995. Porodica u Transformaciji. ‘Cultural identities in the Illyrian provinces (2nd century BC to 3rd century AD): old problems re-examined’. 27-53. Izdanje društva Fruška Gora. Oxford.

preparation.Planning and preparation of a teacher to deliver a lesson would not be complete if it was not a student activities plan in order to fulfill educative-pedagogical topic to place a student on a subject position and a teacher's assistant who assists in preparing. . materijalno-tehničkog i metodičkog karaktera. psyhological. To plan a lesson. analyzing and assessment of a lesson. planiranje. Lesson planning and preparation of a Geography lesson and delivery of a lesson are inseparable entities.Zbornik radova PMF 4 i 5. niz didaktičkih postupaka u njihovom formiranju u jedno. Za pripremanje nastave potrebno je izvršiti predradnje spoznajnog. In oreder to be prepared successfully for Geography lesson. učenik. 251 – 259 (2007-2008) Originalni naučni rad PLANIRANJE I PRIPREMANJE NASTAVNIKA GEOGRAFIJE ZA IZVOĐENJE NASTAVE LESSON PLANNING AND PREPARATION OF A GEOGRAPHY TEACHER IN ORDER TO DELIVER A LESSON Mr. pa je nužno tom pitanju posvetiti punu pažnju. psihološkog. student. Abstract Lesson planning and preparation of a Geography teacher in order to deliver a lesson is a permanent process and job responsibility of all teachers. Planiranje i pripremanje za nastavu geografije i izvođenje nastave čine nedjeljivu cjelinu. planning. Edin Jahić. nastavnik. viši asistent. pripremanje. Planiranje i pripremanje nastavnika za izvođenje nastave ne bi bilo potpuno kad u njemu ne bi bile planirane aktivnosti učenika na realizaciji odgojno-obrazovnih sadržaja koje će ga staviti u poziciju subjekta i nastavnikvog saradnika u pripremanju. Ključne riječi: geografija. Za uspješno pripremanje nastavnika za izvođenje nastave geografije neophodna je opremljenost škole savremenom nastavnom tehnikom. Univerzitet u Tuzli Abstrakt Planiranje i pripremanje nastavnika geografije za izvođenje nastave permanentan je proces i radna obaveza svakog nastavnika. it is necessary to complete a preliminary work that contains a cognitive. sc. it is necessary for a school to be equipped with contemporary technical equipment.Preparing and planning of a teacher have a significant importance on student's education. so it is important to be focused on that issue as well as to use effectively the equipment that already exist in school. a teacher is required to be creative and to possess series of didactic methods in order to unify everything in one. teacher. Prirodno-matematički fakultet. In order to achieve them successfully. obradi i valorizaciji rada. Planiranje i pripremanje nastavnika ima značajan odgojni uticaj na učenike. ali i uspješnijem korištenju onih sredstava i pomagala koje škole posjeduju. Key words: Geography. material-technical and methodical character. Uspješno ostvarivanje ovih zadataka traži stvaralački čin nastavnika.

(Stevanović. Pretežno frontalna i pretežno verbalna nastava postaje u današnje vrijeme sve više neadekvatna savremenim procesima u nastavi. ali i u samom procesu realizacije. da aktivno učestvuju u sticanju i proširivanju znanja. nastavnik započinje sa pripremama već samim početkom rada sa učenicima i to traje sve do okončanja njegove nastavničke karijere (Hodžić. Planiranje i pripremanje za nastavu je dio nastavničkog stručnog rada i o tome zavisi njegov rad i kvalitet tog rada. nije dovoljno da se gradivo samo predaje. realizacija nastavnog programa ne znači samo predavanje nastavnih tema i njihovo ponavljanje na časovima ponavljanja i utvrđivanja. posmatraju. nego je potrebno da se ono izučava neposredno onako kako nam pruža priroda. ali i samim učenicima. proizvodnim preduzećima. kako bi se izvršila analiza planiranog i sačinili bolji planovi za narednu školsku godinu. mora da misli kako maksimalno da aktivira učenike i. zatim uzimajući u obzir teorijska dostignuća. Nastavnik svake godine izrađuje nove planove uvažavajući svoje iskustvo kao praktičar. raznolikoj i bogatoj nastavi. gradilištima. kao i nakon toga. Svaki nastavnik geografije mora u svom radu dati slobodu učenicima da oni mogu slobodno koristiti nastavna sredstva i da sami rade. Od nastavnika se zahtjeva da u procesu nastave podstiče učenike na diskusiju. poboljšanje tehnologije rada. 1999. da vodi brigu o bržem razvoju i zadovoljenju radoznalosti darovitijih učenika. u naseljima itd. da stvara uslove i povoljnu klimu za samostalan rad učenika u naučnim grupama. u proizvodnim i drugim preduzećima. Pri tome. već 252 . naročito. prihvatanje novih uputa od nadležnih prosvjetnih i školskih organa. grupni i individualni.E. da razvija osjećanje kolektivne brige prema napredovanju slabijih učenika. Kada se nastavnik geografije priprema za rad u novoj školskoj godini. veća povezanost sa društvenom sredinom. Taj rad se treba izvoditi i van učionica u prirodi. po svojim sadržajima i aktuelnosti pružaju velike mogućnosti za intelektualan rad i odgoj učenika. Uz ovo sagledava se materijalna strana nastave. planum – praviti plan rada. on razmišlja o tome kako da organizuje rad u razredima u kojima će predavati. programsko uključivanje roditelja u pojedine aktivnosti i dr. poljoprivrednim dobrima itd. pa prema tome i geografija. Škola mora u savremenim uslovima života pružati sve više učenicima. Ali da bi se zaista postigao cilj. ali u skladu sa prirodom nastavnih jedinica koje se obrađuju. Po riječima Hodžić T. Ovo je prvo polje rada svakog nastavnika prije početka školske godine. Za to nisu dovoljne demonstracije nastavnika. Planiranje i pripremanje nastavnika nije povremeni posao. tj. Jer. ali i zahtjevati od njih sve više. kako da razvija kulturu rada učenika. imajući u vidu obrazovne i odgojne zadatke svog predmeta. Jahić Uvod Planiranje (lat. već permanentan i kontinuiran proces koji se obavlja neposredno prije izvođenja nastave i uporedo sa izvođenjem nastave.). programima i udžbenicima. Sve prirodne nauke. Bez dobro organizovane pripreme za nastavu nije moguće ostvariti ciljeve i zadatke nastave geografije. promjene u nastavnim planovima. Pored njih nužno je organizovati rad učenika. Nastavnik se samostalno priprema za nastavu. Obrađivati gradivo nastavnog programa nije jednolično i monotono prelaženje gradiva. 1998. Zbog toga savremena škola zahtjeva da se nastavni rad ne obavlja samo u učionici.). jer je u savremenoj nastavi geografije jako naglašen zahtjev da se nastava zasniva na posmatranju. prilikom posjete prirodnim i kulturnim znamenostima. s obzirom da je geografija predmet vezan sa samostalnim i praktičnim radom.. već isticanje bitnih momenata i produbljivanje znanja vježbama i radovima učenika. nabavka novih učila. u dobro organizovanoj. smišljati program rada) je bitna pretpostavka osmišljene polivalentne aktivnosti na usvajanju nastavnih sadržaja.

). Zbog toga bi svaki nastavnik na kraju školske godine trebao provesti samokritičku analizu načina pripremanja za nastavu. 1998. Prema svemu naprijed rečenom vidimo je pripremanje nastavnika za neposredan odgojno-obrazovni rad vrlo složen posao i zahtjeva temeljite pripreme. koji će mu koristiti na samo kod planiranja i programiranja. detaljno upoznavanje sa udžbenicima. Dobro izveden plan za izvođenje odgojno-obrazovnog procesa čini osnovu za njegovo uspješno ostvarivanje. pedagoško. Pripremanje za nastavu mora biti stvaralački rad nastavnika u kojem su sadržane njegove teorijske spoznaje i praktično iskustvo. U nastavnikovom radu veoma značajno mjesto zauzimaju bilješke koje su dragocjen materijal. Solidna. planski i sistematski rad. Pripreme obuhvataju stalno stručno. Pripremanje nastavnika ne počinje i ne završava pisanjem dnevnih priprema. već bi došlo u pitanje i ostvarivanje odgojnih zadataka. već u toku rada cijele školske godine. Samo dobro provedena priprema može dati solidne rezultate. improvizacija i povremenog rada. (Jelavić. već počinje onog dana kada se nastavnik prihvati obaveze i radnih zadataka za tekuću godinu. Globalno planiranje i programiranje obuhvata razradu nastavnih sadržaja i vremensko dimenzioniranje trajanja pojedinih glavnih etapa nastavne. neposredno pripremanje za nastavni rad i druge postupke koji doprinose realizaciji programskih sadržaja geografije (Rudić. Pri tome najvažniji kriterijum mora da bude princip postupnosti i sistematičnosti.) Godišnje (globalno) planiranje nastavnika geografije Temeljito i svestrano planiranje i pripremanje nastavnika za neposredan odgojnoobrazovni rad je osnovna pretpostavka uspješnog rada u nastavi geografije. studijska priprema nastavnika za izvođenje odojno-obrazovnog rada bitna je pretpostavka da će se u nastavi ostvariti odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci.Planiranje i pripremanje nastavnika geografije za izvođenje nastave povezivanje nastavnikovog izlaganja sa praktičnim znanjem učenika. priručnicima. Pripremanje nastavnika za nastavu predstavlja vrlo odgovoran. Planiranjem se projektira rad kojeg ćemo kasnije izvoditi. a to će mu za daljnji tok njegovog rada biti glavna orijentacija. dobro će mu doći prije planiranja. smišljen. a to znači da u ovom radu nikako ne smije biti stihijnosti. a to su ona znanja koja će učenicima koristiti cijeli život. To znači. Tek kada nastavnik geografije prouči literaturu. Ono zahtjeva visok stepen misaone 253 . U planiranju nastave postoje dvije razine:   globalna razrada osnovnog programa u okviru predviđenog vremena (školska godina. Sve ono što je svaki nastavnik radio u toku školovanja. a ostvarivanje odgojno-obrazovnih zadataka bez pripreme je slučajnost koja ne može dati trajnije rezultate. metodičko. 2003. Prije globalnog planiranja i programiranja treba proučiti nastavni program. broj sati) za određeni razred. didaktičkim materijalom i svim onim što će mu biti potrebno u radu. U ovom radu su obrađene najvažnije etape u planiranju nastave i date njegove karakteristike. Nakon toga vidjet će dobre i loše strane pripremanja. planiranje nastavnog učenja na razini jedne nastavne jedinice. Neplansko izvođenje nastave ne bi imalo samo negativan uticaj na kvalitet obrazovnog rada. psihološko i drugo obrazovanje nastavnika. upoznavanje sa novom tehnologijom i tehnikom nastavnog procesa. može prići globalnom planiranju i programiranju. Svaki nastavnik geografije na početku školske godine mora upoznati stručnu i metodičku literaturu. u toku studija i ono što je pročitao u svom radnom vijeku. dopunskom literaturom.

1967. on sprovodi složen i izdiferenciran rad: objašnjava ono što je u udžbeniku teško učenicima. konkretnije.E. pomaže im da shvate novo oslanjajući se na već proučenu građu. Nastavnik mora izlagati građu izrazitije. kako bi bez poteškoća nastavnik odmah mogao početi sa odgojno-obrazovnim radom. uslovljenosti i usklađenosti od godišnjeg plana do dnevnih priprema. bitno utiče na cjelokupni nastavnikov rad. Jer. Zato je neophodno da svaki nastavnik studijski proučava nastavni program. On.). preduslov za dalju i detaljniju razradu. Jahić aktivnosti i ne može se mehanički obaviti. Nastavnik može osigurati sprovođenje takvih kvalitetnih časova samo svojom svestranom pripremom. uči učenike da upoređuju činjenice. bez potpunog usklađivanja sitnih ciljeva svakog pojedinog časa sa krajnjim ciljem koji treba postići u toku jedne godine. sedmične i dnevne pripreme (a ovi kasnije utiču na njegovu eventualnu korekciju). jer učenici vole i cijene kada im nastavnik geografije otkriva na času ono zanimljivo. Da bi nastavnik uspješno mogao planirati nastavno gradivo geografije potrebno je da dobro poznaje zahtjeve nastavnog programa. moraju biti međusobno usklađeni. Zbog svog globalnog karaktera godišnji plan je samo predradnja. Za takav rad na času treba im pružiti interesantnu i pristupačnu nastavnu građu. koristi se ilustracijama iz udžbenika itd. takav čas na kojem učenici stiču kvalitetna znanja. Jer. Programiranje je vezano uz nastavne programe. Bilo kakva neadekvatna priprema nastavnika za čas povlači za sobom velike posljedice. zanimljivije nego u udžbeniku da bi osigurao da učenici svjesno i aktivno usvoje nastavnu građu. Iznoseći tu građu. ali mora za to imati volju i upornost. 254 . Pripremanje nastavnika geografije za čas Uspješna realizacija odgojno-obrazovnih zadataka nastave geografije u školi moguća je samo pod uslovom da se nastavnik kvalitetno pripremi za čas. ali u saradnji sa svim ostalim faktorima koji sudjeluju u nastavi. bez uzajamnog prožimanja globalnih i detaljnih planova. nema uspješne i organizovane nastave geografije. nema smišljenog procesa. Svjesno usvajanje novih znanja zahtjeva aktivan umni rad učenika na nastavi. šta su osnovna pitanja i koje probleme treba postaviti i izdvojiti na času geografije (Zgonik. usmjerava i determiniše mjesečne planove. Za nastavu geografije važno je znati šta je glavna vodeća misao nastavnog časa. Dobar čas geografije je. dakle. Nastavni programi trebali bi biti izrađeni prije početka nastave. konkretizuje ono o čemu sažeto i suhoparno priča udžbenik. Naravno. koji su nastavnicima već dati u službenim dokumentima. Svaki nastavnik može savladati nova znanja iz geografije. prije svega. Loše je kad nastavnik odlazi na čas. Jer ako čas nije pravilno pripremljen ne može biti ni kvalitetno realizovan. znanje je nešto što se može steći. Dimenzioniranje nastavnog sadržaja nastavnik će provoditi kasnije. razotkriva na konkretnim činjenicama i primjerima nove pojmove. Nastavnik će izložiti detaljnije i osvijetliti markantnim činjenicama građu koja ima veći odgojni i obrazovni značaj. radi sa učenicima na karti ili dijagramima iz udžbenika. nastavnik ne izlaže samo ono što ima u školskom udžbeniku. uslovljava. To znači da od kvaliteta i usmjerenosti godišnjeg plana u velikoj mjeri zavisi kvalitet i usmjerenost nastavnikovog rada. svaki čas geografije je jedan korak u proširivanju geografskih znanja. koje će trpiti učenici. a posebno ono čega nema u udžbeniku. vodi ih do zaključaka i uopštavanja. Bez te međusobne povezanosti. a sam jedva poznaje problematiku nastavne jedinice. samo jedna faza nastavnikovog rada. za detaljnije planove: mjesečne i dnevne. jer mjesečni planovi i sedmične i dnevne pripreme moraju proizilaziti iz godišnjeg plana.

Nastavnik mora voditi nastavu spoznajom učenika (formiranje predodžbi. Znati nastavne sadržaje nije garancija da će nastavnici te sadržaje zaista moći uspješno prenijeti na učenike. stepena razvijenosti njegove radne kulture itd. šta izložiti kraće) je i pitanje sadržaja i pitanje metodike. Kada se priprema za čas. mašte.. analizu i ocjenu geografskih činjenica itd. ciljeve časa (odgojne. funkcionalne).). u pripremi za čas geografije ne bi smjela izostati metodička razrada izvođenja nastave." (Hodžić. koji najviše doprinosi usvajanju novih geografskih znanja. te da im nije potrebna posebna priprema. pamćenja. otkrivanje veza i odnosa među geografskim pojavama i procesima.  Pripremanje nastavnika za spoznajnu stranu nastave Mnogi nastavnici geografije često naglašavaju da su u toku studija stekli dovoljno znanja i da s njim suvereno vladaju. od toga zavisi uspješna realizacija zadataka koje postavljamo na času. Raspored građe i metodička sredstva moraju služiti otkrivanju idejnog sadržaja časa i realizaciji odgojno-obrazovnih zadataka. Jedan od najvažnijih momenata u pripremanju nastavnika za čas je određivanje nastavnih obrazovno-odgojnih zadataka. bitno je razmisliti o načinu analize i uopštavanja građe na času. Pripremajući se za čas. nastavnik istovremeno riješava i probleme sadržaja i probleme metodike. ekološke svijesti. nego i o takvim oblicima rada koji obezbjeđuju aktivno usvajanje izložene građe i aktivan misaoni rad učenika na času geografije. 91. metodičke obaviještenosti. isplanirati tok razgovora i jasno formulisati zaključke i rezime razgovora. Nastavnik unaprijed priprema takva pitanja koja od učenika zahtijevaju samostalan misaoni rad. primjenu ranije stečenih znanja. To što on usvoji zapravo je samo osnova za njegovo daljnje geografsko obrazovanje. materijalno-tehničkog i metodičkog karaktera. emocija. Priprema treba da sadrži: naziv nastavnog predmeta. piše: "Izučavajući širok spektar geografskih disciplina u toku svog obučavanja na fakultetu ili pedagoškoj akademiji. a to je razvijanje mišljenja. 2003. naučnog tumačenja. O tome Hodžić T. nastavnik nije u stanju da u potpunosti ovlada svim geografskim sadržajima. objašnjavanje uzroka i posljedica. Od pravilnog riješenja ovog pitanja zavisi i pravilno odabiranje građe i izbor onih metodičkih sredstava i oblika rada na času čija će primjena omogućiti nastavniku da do maksimuma ostvari predviđene zadatke. 1999. Koje činjenice treba izložiti detaljnije. koje samo spomenuti. nastavnu temu. nastavne metode.Planiranje i pripremanje nastavnika geografije za izvođenje nastave Planiranje nastavnog časa čini najznačajniju etapu planiranja nastavnog rada. niti primjeri i vježbanja u različitim oblicima koji najbolje odgovaraju postavljenom cilju. dok odgojni zadaci navode uticaj geografskih sadržaja na formiranje pogleda na svijet i na psiho-fizičku komponentu učenikove ličnosti. već treba biti sačinjena u skraćenom obliku. Odabiranje građe (šta od programske građe istaći. Određivanje obrazovnih zadataka sastoji se u navođenju novih znanja koja će učenici steći u toku časa. psihološkog. koje se proteže kroz cijeli njegov radni ciklus. Stoga se ne mogu predlagati jedinstvena rješenja koja bi važila za sve bez obzira na osobenost gradiva i individualnost nastavnika. Također. pojmova. konkretizovti. U kom obliku će nastavnik pisati pripreme za čas zavisi od više faktora. obrazovne. tip časa. nastavnu jedinicu.). a posebno 255 . nastavnik mora razmisliti ne samo o sadržaju nastavnog rada. iskustva. Ipak. patriotizma itd. šta iskoristiti kao primjer. oblike rada. a prvenstveno od dubine nastavnikovog poznavanja materije. nastavna sredstva i strukturu rada (Romelić. Neposredno pripremanje za izvođenje nastave Za pripremanje nastave potrebno je izvršiti predradnje spoznajnog. jer bi suviše mnogo vremena oduzimala nastavniku. str. unaprijed skicirati pitanja za učenike. zaključaka). nastavnikovih i učeničkih aktivnosti. Pismena priprema ne bi trebala da bude detaljna.

O tome da li će učenik biti više ili manje subjekt zavisi i o pripremi nastavnika za psihološku stranu nastave koju ne možemo posmatrati izolirano. Učenici imaju velike spoznajne želje i nastavnik se na to ne smije oglušiti. a koje će zajednički raditi. njegovih briga i radosti omogućit će nam da organizujemo nastavu tako da ona bude dinamičana. piše: “Nastavnici geografije moraju. To su oni zadaci kojima djelujemo na razvoj ličnosti kod učenika. Dobar nastavnik cijeloga života stalno uči. On prati stručnu literaturu. Oni proizilaze iz nastavnog sadržaja i ne mogu biti samo formalno postavljeni. Ako smo dobro zamislili kako će teći spoznaja učenika. da posvete veliku pažnju pripremama za nastavni rad. prati TV programe i poznaje gotovo sve aktuelnosti iz geografske struke. sreće i učenja. zbog raznovrsnosti nastavne materije. već i na nastavnike i druge učenike. publikacije. preuzimaju odgovornost. Da bi odgovorio svim ovim zadacima nastavnik geografije. Svakako treba voditi računa da se učenici previše ne opterete.. kako će izgledati spoznajna strana nastave. a samim tim i stalno stručno pripremanje za nastavu. natpise u štampi. jer su geografske promene česte i intenzivne u svim delovima sveta.E. O tome Rudić V. koje će ciljeve ostvariti i kakve će promjene učenici doživjeti u toku sata. jer učenik ne može biti pasivni subjekt u nastavi. U ovoj fazi pripremanja nastavnik određuje obrazovne. Za takav rad nije dovoljno samo poznavanje nastavnog gradiva. koje nastavnik u toku svog školovanja nije učio i ne poznaje ih. ali im to ne smije biti teret. detaljno proučava program i pristupa temeljitom pripremanju gradiva. Nastavnik će u toku pripremanja predvidjeti koje će djelove nastavnog sadržaja učenici usvajati sami. Nastavu treba ogranizovati tako da se učenici angažuju. Uz psihološku stranu nastave vezano je i određivanje jednog dijela odgojnih zadataka. ne samo na nastavu.“ (Rudić. Poznavanje geografske struke još uvijek ne znači da je nastavnik u mogućnosti da rukovodi nastavnim procesom. a ne da se oslobode rada. a ne osjećaj straha i strepnje. Stručno znanje nastavnika mora biti i veće i intenzivnije od onog što će ga dati učenicima. Time postižemo da učenici nauče raditi i shvate intelektualni rad kao određenu teškoću koju se može savladati ako je taj rad organizovan i stalan. Za nastavnika je važno da prikaže šta učenici moraju spoznati u toku nastavnog sata. Ovdje se postavlja i pitanje učenika kao subjekta u nastavi. Uporedo sa razvojem nauke i tehnike u nastavne programe unose se novi nastavni sadržaji. za koje je djelove potrebna njegova intervencija.  Pripremanje nastavnika za psihološku stranu nastave Psihološka strana odnosi se na prevladavanje trema nastavnika. poznavanje njegovih mogućnosti. 254) Samo na taj način nastavnik može osigurati da spoznaja učenika bude kvalitetna. već mora biti aktivni subjekt u nastavi i vršiti uticaj. Od stručnosti nastavnika zavisi nivo efikasnosti odgojno-obrazovnog procesa u savremenoj školi. tada smo otvorili put psihološkoj strani nastave. Jahić treba dovesti učenika do generalizacija i aktivirati i one učenike koji nisu dovoljno aktivni. Poznavanje svakog učenika. To je najvažniji zadatak i njemu treba prići sa mnogo pažnje. Pripremanje nastavnika da učenici nastavni sadržaj dožive. str. funkcionalne i odgojne zadatke. interesantana. Nastavnik će na osnovu nastavnih sadržaja moći formulisati obrazovne zadatke. već u jedinstvu sa ostalim stranama nastavnog procesa. Učenici preuzimaju obaveze u nastavnom procesu. 1998. njegovih sklonosti. čim dozna u kojim će odijeljenjima predavati svoj predmet. da se u školi osjeća radost života. Oni iz njih 256 . kao i na projiciranje nastave koja će učenicima biti interesantna. da ne bude monotona. funkcionalne zadatke (razvoj sposobnosti) i odgojne zadatke (razvoj moralne spoznaje). To opet pretpostavlja stalno permanentno stručno usavršavanje. niti da im čas bude samo zabava. moguće je samo onda ako nastavnik poznaje svoje učenike. Određivanje tih zadataka usko je vezano uz određivanje materijalnih ili obrazovnih zadataka. odnosno koja će kod njih buditi znatiželju i navoditi ih na razmišljanje.

jer na takav očigledan način učenici brže stiču nova znanja. Jedan od prvih zadataka nastavnika geografije u početku školske godine je pravilan izbor materijala prema programu rada za pojedine razrede u kojima će predavati. Ona povećavaju interesovanje učenika. priručnika i ostale literature i nabavci savremenih nastavnih sredstava i pomagala. Na taj način učenici mogu izvršiti veliki dio predradnji za nastavni sat. pomagala i tehničkih uređaja za rad nastavnika i učenika. Da bismo to tražili. Nažalost velika većina osnovnih škola slabo je ili skoro nikako opremljena nastavnom opremom i stručnom literaturom za nastavnike.). Razvijajući svoju odgovornost učenik će biti u stanju da otkrije neodgovornost drugih. pravilnu adaptaciju školskog namještaja i njegov raspored u učionici i ostalim školskim prostorijama. Vanjska organizacija nastave ili vanjska strana organizacije nastave obuhvata didaktičko usklađivanje vanjskih faktora: uređivanje mjesta za izvođenje nastave. Međutim. Njemu u tome pomaže menadžment škole. jer su samostalno radili. Materijalno-tehničku stranu nastave ne treba pripremati samo nastavnik. kolege. a pored toga to je za njih dragocjeno i značajno iskustvo.tehničke strane nastave Pripremanje materijalno-tehničke strane nastave spada u domen vanjske organizacije nastave. Pripremajući psihološku stranu nastave moramo imati na umu da u toku odgojnoobrazovnog rada moramo pripremiti učenike da snose odgovornost za svoj rad. sa upotrebom nastavnih sredstava ne treba pretjerivati. moramo i sami biti odgovorni. nadopunjuju ih i utiču na pozitivnu promjenu ličnosti kod učenika. ali i sami učenici. Danas se ne može ni zamisliti uspješan i moderan rad u nastavi bez stručne primjene savremene nastavne tehnike. usavršavanju nastavnih planova i programa.  Pripremanje materijalno . da skupe materijal za pojedine nastavne jedinice i donesu ga u školu. Razumljivo je da već i prilikom rasporeda materijala nastavnik razmišlja o metodama rada koje će osigurati najbolji uspjeh učenika. Veoma značajan faktor za uspješno pripremanje nastavnika su materijalni uslovi i opremljenost škole nastavnom opremom i stručnom literaturom. Međutim. pravilan vremenski raspored nastavnog rada u danu. Izabrani materijal mora se rasporediti tako da se obezbijedi shvatanje i čvrsto usvajanje od strane učenika. 2006. U pripremama nastavnika još uvjek je prisutna tročlana struktura 257 . jer nastavnici iz različitih razloga izbjegavaju njezinu primjenu. dešava se da je škola opremljena savremenom nastavnom tehnikom. nabavka odgovarajućih nastavnih sredstava. ukoliko se želi povećati nivo nastave geografije potrebno je konstantno pristupati otklanjanju svih smetnji koje proizilaze iz nedovoljne materijalne opremljenosti škola. a time će se ostvarivati i funkcionalni zadaci nastave. Nastavnik je dužan u toku izvođenja nastave koristiti različita nastavna sredstva. da izvrše promatranja. ali se ona dovoljno ne koristi. sedmici. kao i pripreme koje će učenici ranije izvršiti da bi mogli u toku nastavnog procesa sarađivati sa nastavnikom. bogate njihov doživljaj. Dakle. (Tomić & Osmić. didaktička i pedagoška korisnost dokazana. izradi odgovarajućih udžbenika. odgovornost je i moralna vrijednost i zbog toga je moramo razvijati stalno sa sve većim zahtjevima. utiču na trajnije zapamćivanje itd. školskoj godini itd. U ovoj fazi pripreme nastavnik bira načine rada u obradi pojedinih geografskih sadržaja i opredjeljuje se za najfunkcionalnija nastavna sredstva čija je metodička.Planiranje i pripremanje nastavnika geografije za izvođenje nastave proizilaze. već ih koristiti pravilno i racionalno. mobilišu njihovu pažnju.  Pripremanje metodičke strane nastave Pripremanje metodičke strane nastave osigurava efikasne načine i puteve u realizaciji nastave. Jer. Zbog toga nastavnik treba pravilno planirati koja će nastavna sredstva koristiti u određenim fazama nastave. Nastavnik se može dogovoriti sa učenicima da oni kod kuće skupe i pripreme didaktički-metodički materijal.

web-stranice itd. određivanje najefikasnijih nastavnih metoda. pravilna artikulacija nastavnog sata. Savremena metodika nastave geografije sve više afirmiše samostalan rad učenika. organizovanje vježbanja i niz drugih pojedinosti koje je potrebno izvršiti u nastavnom radu. Oni već unaprijed mogu sudjelovati u pripremanju tog rada (materijalno-tehnička strana). u prirodi. Na ovakav način učenici neposredno uočavaju geografske pojave u njihovoj prirodnoj veličini. jer gradivo geografije je za svaki razred specifično i zahtjeva posebne pripreme. Nastavu treba fleksibilnije postaviti. koje će biti pojednostavljene i uprošćene. Najbolji rezultati u nastavi geografije postižu se onda kada nastavnik prestane da bude samo predavač. a mogu pripremati da pomažu nastavniku i da povremeno preuzmu ulogu predavača (radionice i sl. Učenik u savremenim procesima obrazovanja. Pripremajući takvu nastavu morat će pripremiti i to kako će drugi obavljat njegovu ulogu. Ovakva struktura nije u skladu sa savremenom nastavom geografije i treba tražiti nove modernije strukture. individualnog rada i rada u parovima).). razrada i zaključak). Svakako. kod izvođenja nastave geografije ne smije se izgubiti iz vida da se obrazovanje ne odvija samo u učionicama i da ga ne izvode samo nastavnici. samostalno rade i istražuju.). kako će se odvijati rad izvan učionice. Obrazovanje se odvija i izvan učionica. postupke i metode. predviđanje izmjene oblika rada (frontalnog. Razumljivo je da se ovakvi časovi moraju pažljivo pripremati. pripremanje zadataka za samostalan rad. svaki nastavnik zna da se rad u toku školske godine utoliko lakše obavlja ukoliko je on preko ljetnog odmora uspio da pročita više stručne i metodičke literature i ukoliko je studioznije izvršio planiranje gradiva. Nastavnik o tome mora jako voditi računa i pravilno se pripremiti za taj rad. već da bude racionalno organizovana uz aktivno učešće svih faktora. boji. ali ne tako da ona bude rastegnuta i nefunkcionalna. određivanje kriterija za produktivno ponavljanje. mora da nauči da misli. kako bi oni mogli što samostalnije da rješavaju postavljene probleme. Zaključak Svaki nastavnik geografije zna da je kvalitetna i temeljita priprema osnov uspješnog izvođenja nastave. kako bi u što većem stepenu samostalno dolazili do određenih znanja. u muzejima itd. u školskom dvorištu. Za ovakvu vrstu rada nastavnik geografije trebat će mnogo više vremena za pripremanje nastave. Moramo znati da ne postoje jednake odgojno-obrazovne grupe ili razredi u kojima ćemo moći koristiti iste načine. a ne pasivan. gdje nastavnik govori. atlase. Učenike treba pripremati za odgojno-obrazovni rad. u tvornicama. stavlja ih pred različite probleme ili im daje na raspolaganje potrebne izvore informacija (knjige. nikakvo objašnjavanje u razredu ne može dati tako jasne predstave o različitim geografskim pojavama i procesima kao neposredno posmatranje na terenu. Prilikom svojih posjeta sa učenicima nastavnik geografije mora uočavati najbolja mjesta na kojima bi mogao izvesti taj čas. Jahić nastave (uvod. lice koje učenicima daje već gotova i sistematizirana znanja. publikacije. Jer. a da im u svemu tome nastavnik bude partner i organizator. tj. Intencija savremenog obrazovanja je da učenici dobiju veću ulogu u nastavi i da postanu aktivan faktor nastave. Nastavnik mora planirati takav rad i tražiti najbolje mogućnosti racionalizacije. Također. grupnog. U tim aktivnostima ne učestvuju samo nastavnici već i ljudi drugih profesija i stručnosti. položaju i odnosu u prostoru. U pripremanju neposrednog odgojno-obrazovnog rada nastavnik ne smije gubiti iz vida učenika. obliku. prije svega. Pravih klasičnih sati u učionici.E. odabiranje najefikasnijih izvora znanja. 258 . Savremeni nastavnik pretežno pita učenike. Dakle učenicima treba dati više prostora u nastavi da više pitaju. a učenici slušaju treba biti sve manje. Metodičku pripremu treba vršiti za svaki razred. Kod pripremanja odgojno-obrazovnog rada najznačajnija pitanja su: didaktičko i metodičko prerađivanje gradiva. nastavna sredstva.

(1983). T. Drugi dio. T. Đuričković. 4. I. D. 10. Tuzla. Tomić. Nastava i vaspitanje. Br. J. 6. 8. Wolfgang.. 7. Metodika nastave geografije. Metodika nastave geografije. Tuzla. 1. Sarajevo: Svjetlost. Zgonik. Metodičke osnove nastave geografije za osnovne i srednje škole. Zagreb. Didaktika. Hodžić. 9. Jelavić. (1998). sa pravilnim naučnim pogledom na svijet. (2003). Stevanović. Metodika nastave geografije. V. Matas. Beograd: Savez pedagoških društava SR Srbije. 675684. (2003). Sarajevo: Svjetlost. M. Časopis za pedagošku teoriju i praksu. Didaktika. F. Beograd. Prvi dio. Zagreb. Literatura Hodžić. M. M. (1967). R. 2. 3. Metodičke osnove nastave geografije za osnovne i srednje škole. Rudić. 11. Metodika nastave geografije. (2006). & Walter. (1996). Ovakvo znanje učenici će steći samo onda kada se njihov nastavnik kvalitetno pripremi za nastavu i kvalitetno prezentuje nastavnu materiju. Formiranje predodžbi i pojmova u nastavi geografije. koji će biti u stanju da stečena znanja u školi primjeni u praksi. (2003). str. Novi Sad. 259 . i Osmić. J. (1998). (1973). Razvoj i modernizacija geografskog obrazovanja.Planiranje i pripremanje nastavnika geografije za izvođenje nastave jer takav oblik rada stvara preduslove da stvori produktivnog čovjeka. Zagreb. Romelić. Sarajevo. snalažljivog i fleksibilnog. V. (1999). 5. 4. Didaktika.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful