P. 1
Odabrana Poglavlja iz Matematike

Odabrana Poglavlja iz Matematike

|Views: 18,979|Likes:
Published by Bahrudin Hrnjica
Gotovo sve knjige iz matematike tako strogo obrađuju teme kao što i sama matematika to zahtijeva. Pokušao sam sebi dati malo slobode da na jedan nestandardan način potenciram i obradim neke detalje koji površno gledajući ne zahtijevaju mnogo pažnje, a temelj su u stvaranju prave slike i rasuđivanja u matematici.
Mnogi studenti dobijaju komplekse i razne male „traume“ kada ugledaju te silne teoreme, te matematičke simbole i zadatke. Koristio sam jedan, više simbolički način u rješavanju zadataka, a ne odstupajući od standarda rješavanja. Na taj način želio sam približiti i dati više hrabrosti studentima da se upuste u proučavanje te tako neophodne grane nauke i objasniti sve te strogo definisane zakone kroz jednu vrstu humora sa puno simbolike, a koji u biti ostaju tamo gdje su uvijek pripadali – u matematici.
Protekli rat je učinio da mnogi studenti koji pohađaju I godinu nisu dolazili u dodir sa mnogim stvarima iz matematike, koje se obrađuju u srednjim školama. Kada jedan takav ratni srednjoškolac počinje da susreće sve te maloprije navedene stvari, pada u jednu vrstu averzije prema matematici bez koje nikako ne može da napreduje. Averzija i strah od matematike u studentu živi cijelo vrijeme i jednostavno ga koči. U takvom stanju student postaje fobičan na svaku novu informaciju. On tada traži druge putove spoznaje: drži se strogih šablona uči napamet određene teoreme i formule, jednostavno vodi jednu ogorčenu bitku s matematikom.
Gotovo sve knjige iz matematike tako strogo obrađuju teme kao što i sama matematika to zahtijeva. Pokušao sam sebi dati malo slobode da na jedan nestandardan način potenciram i obradim neke detalje koji površno gledajući ne zahtijevaju mnogo pažnje, a temelj su u stvaranju prave slike i rasuđivanja u matematici.
Mnogi studenti dobijaju komplekse i razne male „traume“ kada ugledaju te silne teoreme, te matematičke simbole i zadatke. Koristio sam jedan, više simbolički način u rješavanju zadataka, a ne odstupajući od standarda rješavanja. Na taj način želio sam približiti i dati više hrabrosti studentima da se upuste u proučavanje te tako neophodne grane nauke i objasniti sve te strogo definisane zakone kroz jednu vrstu humora sa puno simbolike, a koji u biti ostaju tamo gdje su uvijek pripadali – u matematici.
Protekli rat je učinio da mnogi studenti koji pohađaju I godinu nisu dolazili u dodir sa mnogim stvarima iz matematike, koje se obrađuju u srednjim školama. Kada jedan takav ratni srednjoškolac počinje da susreće sve te maloprije navedene stvari, pada u jednu vrstu averzije prema matematici bez koje nikako ne može da napreduje. Averzija i strah od matematike u studentu živi cijelo vrijeme i jednostavno ga koči. U takvom stanju student postaje fobičan na svaku novu informaciju. On tada traži druge putove spoznaje: drži se strogih šablona uči napamet određene teoreme i formule, jednostavno vodi jednu ogorčenu bitku s matematikom.

More info:

Published by: Bahrudin Hrnjica on Dec 25, 2010
Copyright:Traditional Copyright: All rights reserved

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

10/05/2015

pdf

text

original

Definicija tangente u elementarnoj geometriji, koja se radi u osnovnoj školi, definiše
tangentu kao jednu pravu koja ima samo jednu zajedničku tačku sa kružnicom. Međutim,
ima tu nešto. Tačno je da se radi o jednoj tački i tačno je da se radi o pravoj. Međutim,
kada pogledamo iz drugog ugla stvari odnosno sliku 3.1, vidimo kako jedna prava siječe

65 Izvod funkcije

Bahrudin Hrnjica

MATEMATIKA ODABRANA POGLAVLJA

www.bhrnjica.wordpress.com

65

parabolu samo u jednoj tački, ali ova prava nije tangenta date parabole u toj tački. Prava
tangenta u toj tački je prava koja je normalna na pravu i prolazi tačkom .

Da bi smo došli do valjane definicije tangente uočimo sliku i sve što je na njoj nacrtano.
Slika 3.2 sadrži jednu krivu , dvije tačke , 1te pravu koja spaja ove tačke. Vidimo da
prava ( 1) siječe krivu u obliku kriške lubenice te ćemo je nazvati sječica . Kada
hoćemo da odsjećemo što manji komad lubenice odnosno krive, mi ćemo postupiti tako
da tačku _1pomjeramo prema tački preko ruba lubenice odnosno krive. Ako se tačka
1, krijući se, približava tački kriška lubenice će se sve više smanjivati.

Sječica će se mijenjati u odnosu na početni položaj, i kad tačka 1 teži tački , teži
jednom graničnom položaju. Granični položaj sječice upravo će biti tangenta, tj.
lubenica će ostati čitava.

Slika 3.1 Položaj krive, sječice i tangente

Slika 3.2 Sječica

66 Izvod funkcije

Bahrudin Hrnjica

MATEMATIKA ODABRANA POGLAVLJA

www.bhrnjica.wordpress.com

66

Definicija 3.1. Tangenta krive u datoj tački zove se granični položaj sječice
= ( ) kada tačka ove krive teži po krivoj ka tački .

Ako se napravimo Englezi i želimo da ne odsječemo lubenicu tj. da nam tačka 1 teži
tački koeficijent smjera krive u tački jednak je koeficijentu smjera tangente krive u toj
tački. Sve prethodno rečeno kažimo na jednom drugom (matematičkom) jeziku.
Posmatrajmo sliku, tamo ćemo vidjeti krivu sličnu prošloj krivoj i koordinatni sistem
0 . Ova kriva koju vidimo je grafik neprekidne funkcije = ( ). U gornjem dijelu
smo kazali da je kojeficijent smjera sječice koja prolazi tačkama 1 koje imaju
koordinate ( , ), a 1(∆ + , +∆ ). Koordinate tačke 1 lako se prepoznaju ako
znamo da je ∆ = 1 − odnosno ∆ = 1 − , što se sa slike može vidjeti. Nadalje,
znamo da je koeficijent smjera dat izrazom:


∆ = ( +∆ )− ( )

=

(4.1)

Dakle koeficijent smjera tangente krive = ( ) u tački ( , ) jednak je graničnoj
vrijednosti količnika ∆

∆ priraštaja funkcije ∆ i priraštaja argumenta (nezavisno

promjenjive ) ∆ kad on teži nuli.
Kao i u Poglavlju I (Matematička indukcija) mi definišemo neke sporedne pojmove,
nesvjesno dolazimo do onoga čemu ovdje težimo da definišemo – to je prvi izvod
funkcije. Zadnja tvrdnja koju smo napisali izraz 2.1 zovemo prvi izvod funkcije ( ) ili

Slika 3.3 Sječica

67 Izvod funkcije

Bahrudin Hrnjica

MATEMATIKA ODABRANA POGLAVLJA

www.bhrnjica.wordpress.com

67

kraće izvod funkcije ( ), a kojeg obilježavamo sa ′

= ′

( ) (čitaj prim jednako

prim od ). Dakle prvim izvodom funkcije zovemo:

lim

∆ →0


∆ = lim

∆ →0

( +∆ )− ( )

= ′

( ) =

(4.2)

Na ovaj način smo definisali šta je koeficijent smjera krive u tački, odnosno koeficijent
smjera tangente u tački, a istovremeno smo se upoznali sa osnovnom metodom
određivanja koeficijenta smjera tangente u datoj tački krive, odnosno vidjeli smo
jednostavni postupak konstruisanja tangente.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->