Professional Documents
Culture Documents
Oni sluze za
resavanje razlicitih problema, na primer: obradu teksta, rad sa tabelama,crtanje, rad sa
bazama podataka, obradu slika, animacije, komponovanje I obradu zvucnih zapisa,
razlicite proracune u nauci I tehnici, igre itd. Ove programe pisu proizvodjaci racunara,
specijalizovane softverske kuce, kao I sami korisnici racunara.
Editori
Pod procesorima teksta nekada su se smatrali programi koji su imali vece mogucnosti od
editora jer su omogucavali i slozenije operacije sa tekstom.Ovi programi su se koristili za
unosenje teksta namenjenog za stampanje, da bi se kasnije tako uneti tekst dodatno
oblikovao i pripremao za stampu nekim od programa za oblikovanje (formater teksta).
Postoje 2 vrste programa za obradu teksta. Kod jednih se tekst ukucava u obicnom
editoru, a izmedju teksta se ukucavaju komande za procesor teksta. Ovakav tekst sluzi
kao ulazini podatak za procesor teksta. Kao rezultat obrade pomocu ovog programa obicno
se dobija medjurezultat – preradjeni tekst, koji sluzi kao ulazni podatak za programe za
gledanje obradjenog teksta na ekranu (preview) i programe za stampanje obradjenog teksta.
To znaci da korisnik prilikom kucanja ne vidi na ekranu izgled svog teksta. Ako zeli da vidi
kako ce izgledati obradjen tekst, korisnik mora da prekine ukucavanje, pokrene program za
obradu i posle toga pokrene progam za pregled da bi video prikaz obradjenog teksta na
ekranu. Ako nije zadovoljan ili ako treba nesto da menja, korisnik mora ponovo da se vrati
u editor. Ceo postupak se ponavalja dok korisnik ne bude zadovoljan pripremljenim
tekstom. Da bi se tekst odstampao, mora da se pokrene program za stampanje obradjenog
teksta. Tipican primer iz ove grupe programa je TEX, odnosno njegova podvarijanta
LATEX. Savremeni programi za obradu teksta su, po pravilu tzv. WYSISYG (What You
See Is What You Get) programi. Kod ovih programa korisnik za vreme kucanja vidi na
ekranu kako ce dokument priblizno izgledati kad bude odstampan.
Pored osnovnih mogucnosti, programi za rad sa tabelama imaju i manje ili vece
mogucnosti za rad sa bazama podataka, s obzirom na to da se relacione baze podataka
zasnivaju na tabelama. Ipak, treba imati u vidu da ovi programi nisu namenjeni za
upravljanje bazama podataka, i ne treba zloupotrebljavati ove mogucnosti i koristiti ih kao
programe za upravljanje bazama podataka.
Najosnovnije funkcije koje treba da obezbedi sistem za upravljanje bazama podataka su:
Kreiranje baze podataka,
Ponovni pristup podacima,
Modifikacija (azuriranje) podataka,
Sortiranje podataka
Kontrola pristupa podacima i
Formiranje izvestaja.
Bez obzira na to kojoj grupi pripadaju, svi programi za crtanje imaju veliki broj slicnih
naredbi koje se mogu podeliti u sledece grupe:
Programi za animaciju
Ovi programi se primenjuju za obradu zvucnih zapisa na slican nacin kao sto se
procesori teksta primenjuju za obradu teksta. Oni omogucavaju komponovanje (pocetno
stvaranje muzickih dela), unosenje u racunar postojecih dela (zadavanjem nota,
sviranjem na klavijaturi, putem audio-ulaza itd.), kao i razlicite naknadne obrade unetih
zvucnih zapisa: njihovu izmenu dodavanjem, ili izbacivanjem pojedinih delova, zamenu
instrumenata, razlicite zvucne efekte itd. Siroko se primenjuju u muzickoj industriji.
Igre
Posebnu, veliku grupu aplikaticnih programa cine igre, koje predstavljaju znatni deo
industrije softvera. Namenjeni su najrazlicitijim uzrastima, od najmladje dece do
odraslih ljudi.