P. 1
Najvece Kulture Sveta Egipat

Najvece Kulture Sveta Egipat

|Views: 178|Likes:
Published by Povijestumjetnosti
Umjetnost Egipta






Umjetnost Egipta






More info:

Categories:Topics, Art & Design
Published by: Povijestumjetnosti on Dec 19, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/14/2015

pdf

text

original

Uvad

da vela uxkovnlunc prasifl(, ria xunc-u

covtecansrva. 'vellcansrven krajolik koji okruzule ovu dolinu. redovlta pojava nilskih valova kao i neoogrestva Sunca otvaraju

dar jc sto ga hognvi .~aljll dobrohornosn daruju zemlji plodnost. Time

o ovom krajohku vodi iZf<1VnO do temeljmh tema

sjena 7.agTohnog 7.i-vora

Ova] osjecaj trajanja, ova] uravnorezent odrlOs izmedu zivora i vjeCllosli od\l.~vlj~n,.lii su bezbromc purruke poput Herodota, grckog oovlesntcara iz 5. Stoljf:b prije Krista, koji je Egip:.1\ srnatruo -da roru Ntla-. Ova] lemeljni u~jeCaj posrofanost i, upravo pecar za opsumak mjesra i l;;rzdublj~l, ocluscvljavat ce egfpatsku dusu kojih ceuri lisucC" godina

lzmedu KihJ koji oploduje svo!e obale i ncbu, oodrucja S1..lm~H. i.spre-plesc (~e se rnreza povezanost+ zematjskt dokaz za odgovarajucu bozansku iscinu. Roguvi sure Egipat. Oni odrccluju njek svijeta.

Potkralj Meter- prenosi svotem monnrhu Doxeru U -rma

jcdan grad na riiec! iz kojcg kao da Kit crp! svo]u snagu ga graclom

pocctka , :1 ondte daleko, duk-ku na jllgu nalaz! se ze-rnlja ko]a ie srvoreria

p.rije svih drngih zcruul]a. Ondjc dugncak niz stuba. nu 10m rmesru

cdmarao se bog R:l [.lOSLO ie prye ljndc-. A on die se nalazo i clvije

spiljc iz kojih tzvtru ova pOiob kou su pritoci Nila. vehkt potop koji preplavlju]o cijclu zemlju zapoctn]e oIHJjC. To se dogodilo ovako. bug Nil se pod-gao i srao IJ(llbli u snndalama po till, ruvorto je zasun i dvo]» vrata i7 kujih st' odmah i21il:l vodn. Sikub je van i uhrzo je zclen! sag prekr!o polja i vrtovc- ctrave zemlje i [judi .'>1..: sad:l raduju ocekujuci buduce zetve.. 'Iuko nasta]e povij(~:<;' svijc-tu, mit 0 stvaranju I.:oji povezujuc! ono poznaro s Iantastn-nim. magic no s \·jl"1"skim, sadrzava lipibl:1 cgtpnrska svotstva.

Religija

Glavna karakrertsnka ove reltguske

S bO;_cll1SlvOlll Tororn na egtparslcu reltgf]u

Ucenje Hermopola

U SUS1;1V1.l l-lermopo!a 1>kupil1:t bozanstava rada Sunce Tor, mjcsnt hog, srvarn svojim gLlt'onl OS~IT11 vuzruh bozanstava (zenska bozansrva urtelovljuju 7.mijc: rrmekn ;:111("), :1 I )1];1 ~e gruptraju u ceLiri para: nee, tnma. misterlj, vlecnost. Ti pru-ovi, povucen! ria bre7.ulj::lk stO sc i~dizc iz t~IHlL', stvaraju jaje iz kOJeg t;1:.' izvalja Sunce pobjednik i orgaruzaror svijera

Hcliopolsko ucen]e

l teltopolsko ucenfe, ko!e se naziva jos i -ucenje 0 Suncu ... ra aliku]e se hil.lln od lWrlnupul..,kug UCt'nj;1. N;) poce-tku posroji prarnore koje se natazr II

tarnt. 17. knr»,a koji <c .. ".nVt-' Nun SUTlCC - Alum - kojc po jednoj eel

mnogih verzna pljuvunjern rada zraka i niegovu zcnu TcfllUl

kUP1, pak, rada GL'b:I, bogu neba.

Su opel odva]a Gcb:1 eel 1'-111 nnkrm rada dva bozanska para

Iz:i<.lll i Ozirisa, Sera i Neft!s. To ukupno boz'ln.~l:·lv:1. h07.;II1Sk:.1

skupina devetero rrettopof« tc ~luzlJt..~11C hngnv,' .s!:uje religija

»aroda, no na prixan i jcdnostavan nucin

Mit 0 Oztrtsu

Nasta!u razuctre verzije jcdnog Illiia legendorn. K~lij':1sireniii ad

tih muova [c onaj 0 Ozirisu Oziris - sin Geba i _\111r. egtparskt

prijcstolonasfjednik. pribavio je svojoj zcmlji pruvdu, 1)l:tgn."I:l!1j~ i :-;igl.lrnost. Njegov je brat ~el bio ljubomoran pa sc urotio prouv svofega brata i lIuiu gao Na lwkoj gozbt pravlo se kao da zelt s gosumc igr:ni OhC<~:ln je veltk: putni kovceg 0110111 koji najbohe i:'uldl"

No kovceg je bto po Oziriso\,oj mjcti. Ka d [c Oil U

Set j njcgovi 1.:·II\,or;li Sli ga i bacili LI Nil. I.sIUCIO se na

HiiJlnsa gdje je pustio korijenje i posrao clrvcrom. Izida. njegov:1 m~lIljcsmJ bozanska zena, nasla g~l it..' napokon i vr;Jlib g:1 n:ITnlg II Delru Nib. Sakrua g:J te u 11l0CV~lre gdjc [c ;.ivio i Horus. Izidin i Ozlrtsov sin. rodeo nakon

or'evc smru. Set [e ponovno orkrto Oztrisa, rnz rezno g;' IW kourudc i

prosuo cetmaesr dhelova po 'l.{:mlji. Sada [c pocela druga Izidina

pormga. Ie .-;:IS!:·IVil; xvc dijdov!.: izuzev penisa koji te. navoclno.

pojcl« ncka l ztda je nn kraju zakopafu komacte IU on;111 mjestima 11:;1

kojima ill [e nasla. Z;1tO u Egtpru irna toukc svelist:J II koji1lld jc, navodno, Oztnsov grob

Kad jc Horus dovctmo ::;ta5;IO da osveu oca, tzazvao Ie srrtca Seta na dvobot. C drugoj verziji clozrtajerno 0 r~lzlicili1l1 bod):'11n:1 II kojirna su Horus i Set bili 11<1 suprotnim xuunama. One su zavrstle pobtedom Horusa koji je u-ijurutirno mu.l Zklll1 utjclovljenim 1I Setu. 'talco se domogao I3vUg:1 prav:l i nashjedlo OCI na egfparskom priiesrolju

govor! i 0 tome kako jc hog SIIIl(:,1 I{;'I poslao 5 neba boga Anubrsa

je irnuo sakalovu glavu i nadztrao tc Ozfrixovo 1):11/,:llnir:lnjt::. Anubis je ponovno sa:''i<lvio rrupfo i umorao ga U posmrtnu tkantnu: prekrizio IIILl jc ruke na grudimu i ukra .... io Illli gl:I\'1_I kuporn kojn ie sa strone btla ukrasena dvnmn velikim perima. Uz pomoc Nefris ':I_iel:! nru je ponovno udahnula Hvot. tako !:l10 lllll je pje-valn i (,itab psatme. .. Dobio si ponovno SV()ju glavu, drzis ponovno svoje lijdo. vr~nili su t i krvne zi!e c..) udi II svolu kucu!

Pogleclaj me, sam ti seSU-~1 koju vo! is, ilL: udulju] sc od rnene: Podi prernn

nnoj kuju idi svojo! zeru: bogov: i Hucf oplakuju tc z~,licdni,~ki.,

uilo [e to Ozirisovo ponovTlo nxknj(:. Kakc bi obrede sro su se

vrsili u t'~l~l Ozirisa ~I sunbohztrau su uskrsnuce. tc ()jx't'ni[() uvecteno

batzamtrante k:ICl pugrcbni obrcd. je obrca]e optsao Herodor u xvrrjirn -Prtpovijestima-: -Naiprije sc LIZ PUI11{)(' :tt-'lje7nih kuka i ubrtzgavanjem razorruh kernikalija kroz nosmce odstrani mozak. Znrirn se Z;ll"e'Lt' truplo sa Slr;111(' i iz\'adi uu-oba koja Sf:" tada ispere palminim vlnom i ()~~iSli zrlrobljcrum mtrodtjama. Zatirn S(: 1'rhll,;;n:1 Eiupljina nadjene nurhorn, luznim rlmetom i ostalim rniroclijama rostm tnmjnnn) Ie PUlIUVll(J S,1.';ijL'. reckon

rruplo s( 1I OJLfOll te csm!e scdamdeset dana II l(lj kupc1ji

s02cl:lllldeset mnvsn- 51._' opere. ornorn II lanenu rkaninu narop-

tjenu tI nc-ku vrsru smote i odnos! n;lpnknll ohilelji. Un:1 ctate iz ra-

rlit i rhvcriu ururniju u obltku covtcka LI paztjtvo cuva 1I k uoi. u oltiLdji. II gt"nbnoj ziti 1I stolecem polozutu "

Sud nad uartvtma

O/.iri:-; oredsieda sudom Anubis tnkoder sudtetu]e u odlucivauju

Najstariji tekstovt koji 0 tom sudu Sf:" nab ria zidovima pira-

rmda Slijedc cbljnji nu :itiiL:m!111~1 re »apokon teksrovi

Novog.r krnljevsrvu napisam na papirusu

za klinjc- da huck hlag(): -Srcc prcd mojim suctma

Mrtvac se obraca i cetrdeserovouc'

Ne mucth gladu. Nc tjerah II

Nt:' prtclriih

Nc uskrauh zrtve hramovima. Ne ukradoh mrtvima hrnne.

Ne zadrzavab vodu dok mora Ic(i,

sve bogove

dokazatt ria posjeduje curobne sue i cia mole

·0 ti, koji radts prema

se u 'Iebuu. ja ne

vodeni

o rt, svemogu(:i R()zc, xc- Fwlp;; na ja nisam covtek glasa

giasno jeci.

Ti, koji ostguravas blagostante mrrvaca j ]av1F1S se II S:lisll. j:l nfkarla ne bih nvrfjcxlio boga.

Ti, koji J1odize.<:i ruku i javljas se u pakl u. [a nlkada ne bih ucinto rusca sto bi sablazntlo boga moje ctomovtne "

Ako xc pokojnik osudi. odmah ga tijelo nilskoga kcnja, no ria mjesro pokraj Ozmsova nevtnost, Horus ga tada mjesto na drugom svtteru.

koja irua

5 IJo~1 .'<ltl< "<'/sf! ~If/l('('1J rlisk i.!~;i 01;('1:}'1 ::mijll IIIl'''_, i 1(100 j(' :::I<{/I('<'II !Xl 11{liX,ti{l, .'Jeil:D F pI11::1::.1IUI II,mwli::/xJ(lzl!":lja

rtaraousko nacelo

Bog Oziris, gospoctar zagrobnog zivora i prija!;nji cgip.uskt kralj. preko

svojih nasljednikn i cblje pnjestolonasljednika u svojcm priia.~njcT1l

zemaltskoru c.u'srvu. potiv;] prcma tome- 11" elva srupa kojc SLI

pn\'l"/:lll~1 jed~u1 s drugu». su bosaoskoga podrtjcrla, ;\ cstm toga

egfparsko je kruljcvxko prtiestolje nasuectoo. Za vnjemc prvih din:!Slijel, rrorusova slna kao faraona stmboltzrrao je sokot, u Sredruem se kraljcvsrvu lI]ll~IVO on - Oztnsov unuk - nuztvao -Raovin- suiom- koji je u isrom rangu s bogovtma dcvcteroclnne sku pine iz Heliopola. CiSI'OC~l kraljcvskc krvi jedan je od odlucujucih r:1",hlg:l Z,! kgiLimnoSl kraljn. Tako su sc kraljcvi najrndije zentlr nekom oct svojih sestara. (1I.1nc).-;no polusesrara. OSi111 toga, bog Sum-a mllr:1 kral]n uciniri svojim nasljcclnikom u krunidbenoj svccanosu. Faraorr je tadu otac cgtp.uske zemlje i niezina naroda te Ix)sn~dnlk

iZ!1!et1u i bogova.

f(r:,Jlj samo natvisi gospodar uprave vojske. on im:1 i svckoltku

duhovnu vlasr. P()cli7.c~ hogovinla hramove i daje da hu Sf: ondjc n..:d()vilo sluzi. I on prinosi bogo v Jma 7.rrve, no Z;I to rnoze zildu~iLi i svecenlke. Nakon svoje SI1l11i vraca se svojem ocu. bogu SU!1ca. t'osto je bio podvrgnur obredntm r-ert-morrijuma prociscenja , koje Sll urvrdcnc u tcksrovima u ptrnruidarnu, cctlazt u nebo u obhku pi ice, skcrcbe]a iii skakavca. PriLOITt mu lX'll!l;tz.u sve prtrodne silt: isanti bogovt

Prije nego sro clock u "pnlje posvc-ceruh darova-. sreuuka na

istoku, krnlj mora procl jOs pnsljl·dllju provjcru prijeci prcko jczera

koie .slili vratn rain. Splavnr gn u svom cauv-u poctvrgava ispirivauiu .vloru oduovarati na pitanj:.1 ul.)I"cdnim formulnma. Kad :-'VI:llb lLl

zapre-ku. prima ga bog Sunca: [IU·IV:·IC mcze snda dijcliti njeguv

zivol

Od Srednjeg kruljcvsrvn ruoze os.rn Iaraon.r i sv.uko drug; clospjeti do vjct'na ztvcr«. Pri uaporiu 11 111 11UVU egzis[(:nciju du.:;;,! p'okt tjnik a ,·1);1<

zauzuua ;;v chmju LI razfk'Itim olilictma za njcgn, ,I noe'll g:1

takoder trazi u njegovll grobu biuru k.unktertsnkn covjeka i

-boznnska srvaralacka ..;nag:l" jl.."~l I.!(I. temetino zivnrnl> n.rcelo od

SV:·1 stvorcnja II htierarbijskom nizll svo! rnalent lldiu. O\':!

.<;11;11:/1 prch. zi od stvol·ilclj:1 n;1

vuce oel srvoruella svijcta k.oji ju jc prenio n:1 prvi par.

Sljcdci"c g .. enerncne bogova prcnosile xu jc- clnlje tako cia je na Jlosljetku

presla na kralja. xinn i nnsljedrrikn Kr:dj inn ccunaesr /"1/:/0. Njegov

jc- zac .. latak talcocler cla 111 bosanskv rasporect: lm.:Llll lillcle jer na zemlf

S;IIIiU on raspolaze 0\'0111 snagoTll. Ali i furuon 1110m poput svakog {()vjek:l umrijeti da l » :-'1:" ctomogao svoga teaa. To .,>c dog;l(b nakon posljednj .. ·g

suda nad mrtvncern. T):1 Ili rnogl~l nasravn: zivjcti Ll svtjeru. dusi

l.n.:h;·1 rruplo i tOg:l se Egill(".;tni rrude du Lila su

izmislili i balzamir.ruje. Daljnja eaa jest pokojnik

njegovlm oosredovanjcru moze dohiti zrrvene darovo ko]c zivi ostavljaju 1I nj<.::govll grobu.

t.imjernosr grobova

.,U zarvoru () kotem Pascal Ijnrli su llspjeli U svorr, vlastitorn hi61

naci odgovor knji, taka reci, one k.ojl xu loga vrijedni tspunjava

(),<;jeC:ljem besmrtnosu. N:ljVC(\1 tajnu nije 10 sro srno mi 1.1('/.. UlOgUC-

nosu izlXlnl bacent 1I 0\'<1; kaoncni svi]ct {xl rnarente i zvijezda, vee cinjc-

nica Sto mi u Inm zatvoru snnu srvararuo slikc su dovoljno jake cia bi

opravdnle nas bitak.T I1C '<t1lI() sttke- (Andre Ovc rnagtcne sl ike

llK)gu C:ak zajarncin nastavak duscvnog» Zivul<l_ -Svaka se sakralna umjetnest suprotsurvl]a xmni zbog toga sto ona ne rest Sarno civiliznciju iz koje proizlazi, vee log:·) SIU tzrazava nteztne iSfaknllte vrrtednosne prcdr )cizhe< (Andre

U nastambama za vjei"nosl, tj LI egrpatskim grobntcama. svaki jc likovni pnkaz , bio to i luteronhf. izvor eg;.'.iSL(-:ncije. Moze se prtkazaf il statui, no dovoljan je i malcrii rcljef iii sllka rX1 cak i urCZ:HlU irue kako br se srvortla ta egzistenct]a pa Cak i tls:-lvr.';il;l. eilav egipat-kt 7:ivol jo~ jcdnorn ozrvljuje II tun nasrambama vjecnosli z;ljt'dno s egtparskom povijcsu. Kada egjpacska uruk-rnosr postof U saruorn stilu. (111:1 posuze eta se postnvllanjem cit; a slrcnosn s izvorrukom, stvara apsolutno. Tako jc xva umfernost grobna

umjetnost, a du nije Illr,'Il'IW ili tuZtLl1. Ona je naprotiv rchgrozno

SVCC;Jlla IIPniVO zatc ie riiec 0 sakralncj umternosn. Umjetnici se trudo

priknzati ZivOl sa svih ;'I:.pckau koji su vazni za nastavak Zivul~l na drugom

no prtkuzuju ga vjerno u odnosu nn 11111a5t\:0 kraljevskih IXI i ljud-

rllI/.nusti <u netzbteztvc upravljnnje kraljevstvorn i uzivanjc 11

to] p oxic-iji (pnzori zrrvovunja , izr;lzavanje pocastt, svecanosn,

poljski radovt, zannuan]a. svnkodnevnt ztvot. ribnlov. lov ircl.)

Puinnuramo Ii re radnje, primjor-ice 0<1 temelju kraljevskc groh-

nice, re radulc u nekoliko vtu-ijan ata ~ nvisno 0 djelova njirun povtle-

xrtfh prevrata - pl'ik:-Izuju iste- obrecle. razumije sc bczvrClllcnust ove

uruknoosn cije se posltedtce Ipak prtmaju ostecatno. Svako veliko umjc-t-

nlcko djolo tzvire doduse iz vremcna no mcze ga jednako taka

naclztvtett eleillentinl,] koji Iz okvha tog vrx-numa: osjetna

rez<Jnancija posrojanra neccg novog sto moze tzazvart visestrukc [ck«. Tako Fgip{';:'lJli upotrebljnvaju rnaterlfale k.oji j:I1!'1l-C da ce btti vjecnl. primjerice poput gran+ta , IvnJog vapnenca. alabastera. porrir:l, dforlra i taka tblje. Time cine grobove neraxorivima i neosetljrvtma 113 smlgu vjetra, pfjcska i vodemh valova. Iz Isrog razloga Ir:lg:lju i zn sve glaclim geOlllerrtjskun obllclma. Tnko je prtmjerice bio hram ·pcr:-I- bozja -kucc-. a arhrte-ktonska gradevina predsl'lvlj<lb it> [amsrvo prot!" pro!a7:rlosti tijcla i dust'.

Slike u boji

IH Izmedu Kefrenove i Givi golema statua metara dllgJckl, portrer

i statue Ta]a, Je od cbano-

19

20

22

vine.

23

24

Pretpovijesno razdoblje

tstaknure nekropola

sa svonm 1I j LUXOrtL

[edmstvenorn Dolinom kraljevn i Nul.ujoiu. To je fanu:-;ticno hodocasce u razcloblje koje se 6n1 bezvremensknn .• Nasi tuneli isk.lcsaru 1I karncriu, s

turbtnamu za ventilaciju nas na to cia ie

Egipat !las podsjeca na to cia pronagao

Vee iz vremena sacuvana su prva grohlja, ()krugli grohovi kamenja. Poslijc su dobili ovalni oblik. a stijene su iru

lctvarna iii ohlogarna oel gline. to postaju cervero-

kurrii grobovi pa stoga maze ubuduce II njih star: i v;lznijih dodutaka

grobu. 'I'll 5U ponajprtje prve malene statue: ftgurtce ad terakote poput one

koja podizc ruku u srnjen-u neb;~ i lime drzarrje karaktensucno pri

molirvi iii zalopojki - prvi likovni zagrobnoga zivota. Ncdvojbeno

~e religio enc predoclzbe nalaze u fazl magije bez razractene povi-

stvaranja ili dognn-, ali LI pocectma sola moze se osjetiti

tendenctje da se II nadzcmaljskt

U ovirn grobovuna orkrivcna u Hicrankopolu skonskoga umjetnlckog urvrden, sltke Sf" jos ne jnii

skoga vee se

clok su lice iii noge

kod mugkaraca okera. Cmo i

spektru boja sitka na stijenama tih grobnica, a mogu se prepoznatt i pocect prvth kromarsldh konvencf]a.

Sro so rice doclaraka LI grob, ovdje se ualaz. vcflk i I1mj ohlici

i dekorativn! elernenu sve finiji i sve bolje razliku-

»rerpovnesnog loncarsrva rip iz Badarije tvorc posude od

je covjek poceo bakar

p~1 jeo nastao ruz posucla LI

8 G!lISOL"/ltI PII;('/(I III _,,,,;dm lJl"tlly' _\'nrm(,nI IrruJufnje okr) JOfJO_ gntl prt*' K,.iSI<1. Na Slmi!ijQ_j ~'lm'li ~ldl st.' "'my Irofi III,.'{a rleprljmelja. (/ rlufje soL'OIHol1ls.

jedtru predmer iz tog razdoblja i"ija namjena jog nije otkrivena je paleta od ):ikrilj:lvcl koja rakoder doztvljava vlasthi razvoj. Mohb jc ra oaleca sluzrla za usttnjavan]e sminkt::, a moguce [e i cia je bib jednostavno ohredni prcctmer za magtjske svccancsn pri Iovu iii rtbolovu. Slonovaca i kostl upotrebljuvalt su se takoder za izradu toajcu-rih art+kala poput cesueva, ukosnica i slicno. Metal! bakar i zlnro uporrebtlavau su se 7.<1 i7.nJdll alatu i naktta. Nalazimo npr. nO;!.ev(' fija [e ostrtca obtcno od kremena. a balcak ili ad slcnovace ili ad ztata.

Tinitsko razdoblje

Menc s. kralj 1. cltnasujc, sjcvcr i jug Dchu Kil~l i odabrao Tis za glavnt grad

njegovo su doba postali arhitek-

Opeke zarnjenjuju od drva i gline, a

ncurt'tin:J. gonula karnenja post:lje cctvcrckucrum maslvno ohzidanirn grobom sa 'sllpljim prosrorcm smjestennn u :~nxlini U koji se pola ze I1l1TI/:.\C. Kod krnljevskih grobova nalnzi se ria istom mjr-xtu neku vrsta xtan.r. Neke su soce predvtdene za pnman]e zrrvenrh dan-ova zivih, a dr\lgc

su namtjcnjcne d.u-ovtma za grab. T'i grobovt xu imali drven i strop.

no kasnl!e su i().~ hili zazidant ctglama. Vanjsk.i hili xu ukruseru.

(lkr:lsi prcclstavljaju procelta s izl)()(:inam:l i ruulama kakvi su nectvofbcno prixtojali u jcdnostuvrujim kraljevsklm palacarna, Primjer za to jest -stela

kralja (Louvre, Partz) kojn je u pocasno] grobnic:i toga

krnlju 1I Takav pocasni spomenik prnzan jc grob kOJi

se podtzc u t:Jsl nekog pokolntka je pokopan drugdje. U L dtnasn]t

egtpatskcg kraljcvsrva (illi :>10' <.b su srurtnt osraci kraljcvn ;7. Abidosa bili zakapnru u jOs vece grobove i It) LI Saqqart gd;e $U otkriveni takv! grobovi Tu vrsru grobu nazrvamo opcenito mastatxi. Doruaci raclnici francuskog

egrptologa Maricnea (lH11. - 18R1.) dali <u grobntcuma to tme

jer SLl ill na klupc kakvc xu irnali pred svojim kucama. Mastaha

znm:i 11;-1 urupskom -kluptca. .. Velika zdanjc te vrste pronadeno je na lskoptnama Nagabc u hlizini 't'ebe, rijec je vlerotatno 0 grobu kralj3 Menesa Grobov! privatnfh osoha koj; SlI pronactent ria tstom mjestu LJ vehkom

I_h()g ."vojih malih climenzija nisu ;H"llilckLonski posebno zanlmljiv:

se rice cgjpatskog teljefn iz nrurskoga razdobl]a, -orr je po put sltkarstva 7.hng svcn znacenla Izvan» kr'ljllje prolaznog i !wog uklapanja u arhitckturu zgr:HI:1 z;lpravo nadreden statui. U poLirut·j:.l prikazivnnja rellefa pripadaju podrucie zetve, dornac(:' zivotinje, ples i lev. ( ... )

Os!m toga zapanjuje nas nacin koji ne moze prikazatt

uzvtsene skulpturc- LI stijr-ni

palet~ rid /.l~lenog skriljavca, t7.V. Narmerova paleta. u naznalcan»r razhctre

ostaje uvijc-k podrc-ctcn Ist0111 nuzncsti cia so pokojniku omoguct

nasravak ztvora nakon nasra]u posltle posve prirodno Iz

109 razvoja koji uvijek osra]e vezan HZ taj cilj

Staro kraljevstvo

Slcpc..~nicasta piramida - egipatski kanon

Krulj Doser ciao je sagradtti ria vtsoravnt tI Saqqarl. koja sc nalaxila plcko

pura gradu J\'lemtisa, u 3 grobnt kompleks za sebe koji je po

slozenosn j vclicini znatno pretpovije-sne mastabe. Arhnekrura

ave srepentcasre piraruide upucuie na vee glasovttu grobnk-u II Ci:d ko]a predsrnvl]a vrhunac razvoja ptramtda u Starom kraljevstvu. Ova je grobnica sagradena vee mnago l:lskn.<lnijc Ill.:gO spomenk-i unuskog razdobua. Gradio ju ie Imhotep, lcancelar i graclirelj kralja Dosera, kojcg su oslm log:1 poshjc snuuralt polubogom j kkrnjali 1l1U se kao zagtitniku znanosu i medicine, Pod rtmskom vladavinorn Irnhotep se usporeorvao s Iiskulaporn lzgrudruom tog grobnog kompleksa Imhotcp jc poslao prdo.'.:("011I kusrujih gr:Jc!ildj:l Sl:Irog:l kraljevstva ko]i su svt osran anonimnl. Ova] "grad turtvih- koji sc proxtiro ria povrgtnt od pernaest hektara opasutu ztcltne dugacke elva k.iloruerra cije ,ie vanjxko pro«cljc okmscno skulptu-

Prvi [e put 1I egrpatsko! arhltektur! Imhotep ovdjc gradio iskljul~iv() vapncnCClIl, ~I t~lj vrhunski graditelj izvodio je (0 izvanredno dobra. Ostavio je da arhirektonski olomcrui prip,'injih r:17.dohlj:1 (ctgla i trstikn) nusrave zivjeri u ruegovu gradevnom rnarerttalu

Danasma suukrurn slcpcni(aslc Doserove ptranude nasratata je posrupno tzgradnjom sve noviji.h slojeva Olllllta(a nnlik na ptmnudu izrmd grobntce u obliku klupe. Prvornu cetvrtasru grobnu konstrukciju nadvisivale ':>11 za elva l11c1.r:-I zidint! koje su je opasavale. Tek tada [e graditelj dosao ria zamtsao da postupno »adograd: mastarnc (najprijc trima, ~I zuttm jos clvama

No, to ie tek lupoteza, jer je ptrarntda (ria gl'CkUlll ptramida

-mali pi:tcTli":'ni kola c.) ostalu neclvotbeno nedovrscna. Ovi razncttt slojevl ko]t se medusobno prckrivaju i koji nnpokon s:H:inj:.lv,lju stepenicastu ptramtdu oglednt su prtmter loa vee SPOl!IL'TlUli ()I)('i v.rkrin 0 staltroru razvoju Sro [e spectftcan egtpatskt zakon.

diIW,li/(iJ ii.'ia0'f",.r

O<.1:'Jj:J II donjem diielu piramide oprerultena je kao grobntca

cetiri osrale prostortje ulcragenc su plavom fnjansorn. L dvjcma oel prostorija naiaze Sl' tri stele U obltku b:7.nih vrara ukraseuc prika/.illl;\ Dose-ra. Te nadgrobnc stele II obliku laznth vrata izr.rdene vectnom od vnprierica arlnre-ktortskl su SLlvis:lTl cleme-nt i pre dstavljaju vrara koja su uresena reljefima. i htterogufskun natpisinra. Nalaze se na Isrocnom zidu grubnice, a pokojnik .'ie slu~i lim vrattma kako hi i/.:I:;;:IO iz svfjeta mrtvih u svijct zivih, cla bt ond]e sa scola Z:'I znve, kef stof ispred IL' nadgrobne stele, mogao uzett liranu pripremljenu za njega

Ceremonl]a jl~ nrnogu(av)lb Iaraonu oaken trtdesetogodtsnje vtactavrne ponovno obredno rodenje. Ta ko jc d()bio rmvu snagu zn jOs tedno vladarsko ruxdoblje. Poslije monarsi niau vise cckali tradictonaln! ruk eel rndeset godina kako bi ih xlavili kao -stnove bogova- i -oceve Egipra-, vee je ucesralosr tih iubileja m·-i:;.ib 0 volji pnjedinoga vladara.

-Ku(:J sjevera- i -kuca juga. jednosravna SLI svertgr» Dl"mjcg i Cornjeg Egipta tc ;;.-.ra;::;.av;ljll fa raonovn suverenost nad oba clijela zemlje. Lkrasni elcmenu tih gradevina. pOpl.lI Slllpi(:1 U obliku Iorosa u sjevernoj kapeli

razlikuju elva geografskt i odvojena dijela zcmljc.

Napoleon 1(1 [c jus ria perzuskom znact "nOV~1 Slu7.ila jc-

za grobne statue izraclene k()pijc p()kojnik:l. One pokojnlku lz

I1Jcgova aemaltskoga ztvora jamditi odgovarajuci vjcr-n i ;",ivol. L: to] prusLofiji sagradcno! l x-z i7_laz:1 pronndena [e Doserova scuua ko]a se danus mlbzi u Egtpatskom muzc}u u Kah-n. Ihl<Ji ~e 0 jednoj od prvih stnrua Staroga kmhevsrvo .. ked koje umjetnik na kraju pretpovijcslIlIg r:lzduulja posuze ucnadmacno matsrorstvo i velictnu- (Andre .\1alr.1UX). Doser je pnkazan 11 obrednom odijelu za <verkrrvinu Sed. Suuua slijedi isti eilj kao j arhitekturn. ana [e cvrsro povezuna s nasravkom zi\'ot:1 poslijc xrnni Kao nostlac leaa OIl:1 mora sjcdne strane bitt vjerria prirodi, a s drugc stranc mora istodobno prtkazatt suvcrcru vc!i(::1n:-iIV(·:ni lik. k.tdi se dakle 0 reattstlcnom, ali ne naturaltsucnom prikazu. To jc kuh.na skulprura. POZ:l je reltgtoano .svc{:lna, poglc-d Ie na rtptcno egtpatsk! nacln usmteren srrogo II b,-'sk()Tlacnest. Ako :K' poglClb t t of:i Doserovo] statui. vidr se u ruegovu pogledu necgranicenosr beskonacnoga. Covjek re:-,i, kau lb ga privlaci magnet vjeonosu, 7':i »psctutntm i vee je po tome besnutan. Trosnost statue prtdonost tornu Ct.1 se in.~ vise pOj~IC~1 to vedro i odlucno drzanje obozavanoga monarha.

I'\c:ke sporcdoe prostorije LI grohruc! ukrasene su rcljcfima koji 'it: ocllikuju gT";-ln(~kilI1 uzorkom svecantm pozama i odsornoscu svakog pokrera

grobntct je f)D.'il:r na u+ma lnzruru vrattma . jedan od

prikaza putovan]u. Ovclje [c ncdvojlx-no 0

na unaprttect odrectenom podrucju hi

svoje kraljcvsrvo.

Ovdte se pruza da prikazemo uujvazniic kamku-risnkc: -cglpatskoga kanona- knji ,~t" Tie ociluje sa1110 na relieflma nego i 1I slikarstvu. Egtpc'ant nisu u svojim prik17.im:l prtmjvnjival! Euklidova pravila perspektive. Oni dakle, ntsu prtkaztvali predmere takvimn kakvi 'iC vkk-, m:go rakvuna kakvi se pozTlaju. Likovni prikaz, pravo srvaranje koje posjedu]e sn:lgll (b so prevlada stun. 1I10ra hili stu \,j(-:rnij:1 suka srvarnosu jer bi promjene koje sa sobom donosi perspektiva moglc nvjerovan sun-trrjc II zagrobnom

11 snmo raxini. Dijelovi prika/.aflog

da postatu vidljivi svt pri prikazivnnju ljudskih

btca. Neizbjeztva je nuznost I'rik:OIF,:-tli r;I/_li{~il(~

po mogucnosrt, sve njihove vazne aspekte. kako Sill !'l !

prisrup -podructtma vjecnoga zrvora-. Muskarac i zena prtkazant SLL taka da je gjava vfdljiva II profflu, a oko frontulno. Rcmenu SLl prikaxaoa sprijeda pri cemu se kod zene prsa pojavljuju u profilu. Zeljclica SI.: [avlja In Cctvrunc 1I profilu, ruke i noge su, napronv. prrkazane u profllu, no rukc se vide otvorene. Prikaz ujcla pokorav» se vrlo srrogom i rocnom sustuvu proporcija. 'I'Ijelo covteka koji sjedi poclijdjcno jc na pcln:lcsi 1T1j(~rnih jed i-

nk-a: tri Z~! sest od pocctka vraca do koljena i jos se:;t od koljena do

tabana . Po sustavu i covjek koji je prtkuzan srotect

uvijek nu sljecleci nacln: 7.:1 gl:lVll, scsI od vraur do

koljena i sest za noge

Sve do rencsnnsc SV:lk~1 jc- skolpu.ru polikromna pa egtpatske statue rusu ovd]e rukakva izmmka.

Ve!ican.stveml pojava gorovo svih srarua posebno je Israknura blj..,tavirn i zivim bojauur. r.sLo vrii(-~di i za rehefe. Upornjebljene bo]e imaju mectuttm stmboltcne funkcije. Zclenu boja 11H~d.sl:Jvlj:J svj~'zinll, ml:ldOSI i uskrsnuce Crna boja evcctra ria plodnu zernlju nilske doline, za razltku od r-rverie kOFI simholi/.;r..l netznuernu vehcrnu pusunfe. Dnelo sunboltztra svjetlo kote Izran]a iz tame, a xlntnozura hoj;.1 ic bop vjei:'flustL ujclo bogova. Muska

511 11 boji crvenkasrog okera , a zenska svijctloj.uta. Crvcno jc h()j~1 krvi snage. a urktanopluvu stmboltztra proztrnost prvocnlh vocta iz kojih se ponovno rarlaju hogovi.

Piramide iz Dahshura

Prvi razvojni korak sada JL' izvrsen. Ruzvoj grudrteljske umtemosu Sraroga kraltevstva doseze novu Iazu izgraunj()rn ptramtde kr;llj:1 Snofma 1I Dahshuru

ZlJC)g njcvlna nt'ohi('!1<1 obltka nnzivaju zapravo ne posve tocan naz!v, pir;.lmif]:;! jc razltcira kuta nagtba.

-svrnucom ptramtdom-. Ovaj, Lbug':ivojcga proAla 5 dva

13 Prp:;;.jek (is/ok _ ~"'pttdj krDZ 5<';'W'" pimmMII ,:: nl/!J.;}wriJ. jt>till(' ot/ til iiI< :m.;r;S';Jih kt",,,'/;/b pimmid<l km!_ft:! ~/mJi";.(/ (1 dll/flsl!F/; Od IIfaztl 0., d"ila; >I.' d"!lni!',.iceU; ilO'<II"")lpimlll!d~

Izvorr»

izgradc-na 0<-1 blokova doroaccg iz Turaha. To je [edna od

je 18.':) a visoka 97 metara

i oblozenn ve'Puc" sacuvanih piraruida Kut

plramide

u kamenu. brze zavrst.

oko 50 rnetara tznosi S,I1110

ove ph-amide su elva uluza koja vode do neke druge komore.

Ovi ulazt nalaze se nn razhctnm razmama. Prvi je u dok

rragovi rekonstrulratt nacrte dvaju hramova plranude

It' prramtda-, preteca pirarrude

VC(JTlla JC uralc n. Su-aniccsu metara. Sagradena je ad crvenlh olocama va pnenca iz Turaha. 7.0VU i -crvcmom ptramtdom.

mnogo Ll grobni hodnlk nalazf

se na metara iz nad tta. Odatle se najprije clul;lzi u r}Jvu predvo,·je; idu{i pu kr;llkUIll hodniku dolaz! ~e du drugog

predvoria nego sro se ude Ll rrect prostor uedvofbeno bio grob-

ie okruzena nekropolom II su pokopani ctnovmct

Pir-amjda Iz Medu'ma

se od dvtju velikih dvoruna i k.ornortizmcdu pirumn.lc i zida koji JC

Cija rocns namjena do dunas nije obja3njena. oct

pojavom kOj~l izaziva

iii cia su se mozda vrarili iz carsrva mrtvih (lei. kao

od btjelog knmena, KV;)rC"a i ebanov.ne (za prtkaz rozruce, zjenicl' To

u

Selda se nalaze u Egtparskon-

rnllzeju u Kairu

Medu . slikarije koje ukragavaju grobovc II Mcx.h.unu, prtpacla neprijeporno remek-djelo mcctu likovnim prtkazirna razdobl]a poznatog pod Imenoni -Ouske iz Meduma-. Ova] fragment slike tova na price pronadcn je: u kapeli A1l:IOvc mast abe i orad se tUV:J u Fgip:llskum muzeju Ll Kairu. Prikazano

je sesr guski kuko vodt i love kukcc SID i1-1 nalaze nn till. Ove

price plivacice izvaru-edrio vjet-nirn i tocnirn priklzuITl te

svje(\(lce 0 veltkom su cgipatxk i umjetruci dokazali prfkaxujuci

ztvourue. Rasporcd zivorinja [e sunerrtcan. trt guske kn::('u se desno, osrale tri lttevo i pritom kljucaju ;,iIO, tamedu nogu i vratova ml\:.Jz<..: .sc travke i

'~ivotini;l j ructtmenrarnog kr:ajoiik:;1 pokuzu]e iznenadujucu ';iigU1'l10Sl11 sttlu cgtpau.l«: urnjemosn 4_ dtnasn]e. Boje su jcdnoznacne bez ptijclaza: crna, stva. btteta, oker, ZelCIW.

Piramlde u Gizi

dv1c)/,l\,1 l.iozansku kojom neke povijcsnc osobe zrace u odnosu na

evo]u okolinu IH.': roltko do tarazaja ni na kojeru drugom rnjesru nu

svijeru kno Ll Gizi, gdje ."e nckc ud nuisuu-ijih osoba suprotstavljaju neizmjcrnoj vjecnosn. C.) Ako se umjesto ccxrrnn prtmtcete piramidama i z pravca seb, \'idj(~1 t'elc kako se nee spusta nn to mjcsto. Rusevtne- hrama II dolini koje asoclraju na ncr: . .:d It:ze poput stluera 11:l tamno] pOI.'.:II..1ini Zidine .'itu SLI ih pocligli ljucli sta paju M: s kamenim blokovtma koji III postoje oduvijek u svjetlosrt posljednjih zraka suncn. (..J U sjeni velike pirurnide snopovr posljednjth suncamh zraka obastavaju sfingu i Cine je Vet"oill. Druga pfrarnida u daljini zar'rkn 1/.1 Ijc -Iiku i ctm kolosalnu

masku strazarou- n;ld zasiedom koja ie postavtjcn» pre-rna ptescantm pustinjsktm valovfmu i tumt. CA. Mulrnux).

Na i'.ap;Jdnoj obali _'HJa 1I preclgraclu Kaira, t'"'ije ime znaci -bijeli zid-, u7.di7.11 se vchkc piramitit:' koje .0;1:' nazivaju sljedecnu uncntma: -Keopsov obzor -, -velfk je Kefren. ... Ho/.:lT1ski jc Mikenn-. U toj pJodnoj dolini, b2c «rnpska

poslovica .• sve srvar! srrepe prcct ali samo se vrtjeme boji pira-

mida ... Protivno stanovtnm predrasudama rusu postavljene u cast

faraona. vee naprouv kuko bi nje-mu kao i dvorjarurna koji ga okruzutu ouiogucue vjecni zlvot. Tuko bi on trebuo i ria drugom sviieru lla.<;I,;1vili

obnasati svoje zemaljske Osim ruc.lnici koji su dali prtnos

izgradnji nh rllvov.sklb msu btu, sc C<..:.-;i{) rnisliJo, robovt,

Vt~(: natamntct

U pi-vim srohectma krscansrva splela sc jll,::i, jcdna legeoda 0 ptramfdarua. Krs(:ani su te gradcvmc sm.nralt ztrrucama ko]c [e pocligao Josip kako bi u

njima uskladistio ztro jc t.rdxilo spastu Bgipar za vrijeme sudum

1llr.::;:lVih lnterprcttrao 1';.lr:l(lIlOV san (Slari zavjet, Knjiga

Postanlca.

Ova] je teksr uostalom . shkovno prilc17.:'1!l Il3 mozaiku II jednoj ad kupola crkve Sv. Marka u veneci]!

Tri grade-vine dlmenzija.

istols),

keopsova grobruca imala [c unatoc romu, n:ILt!osL prostorije koje ctielomicno masa kamena vrsi na nju

Slikc LL boji

41

,-j:! U grobu RalTlZCSa L (J 9- dinastiia) u Dolini kraljeva poscbno su dobro ccuvnne boje. 1'\a n,lsoj slu.i Oztrtsa podupire bog ko]i ima glavu U obliku ovna.

43 [ ova] pnzor potiel~e i" grobmcc Ramzesa I. u Dolin! kraljeva

s glavom U obhku ovna vozi S~ na t::l1nCll kroz podzemni

44 Godlne 1881. otkrili su u doltnama kod Deir el-Baharija nalazisrc kruljcvskih mumija koje je krllo i ovaj sarkofag kraljice Meritamun (18. dinasnja).

'1') lJ bllzlm 1~:tmezeJa nnlazt se llaemhetn OR din:l~tij:l) kuji Amenoftsa lli.

46 Od .'\1110nOV3 hratua II Knmaku vodila je aleja ohrubliena

sfioge s glavom II obliku ovna do pristanista bark!

47 Graditelj Senerunur bio je prism prijatvli kralpce Hatsepsur clju [c krcr Nofrure on odgofto. Na ovoj statui LI obhku kocke (ld dinastija. Kumnk) prikazao je sebe zajedno sa svojom ence-

4S C hramu u Mcdatundu ked 'Iebe pronadcna je glava h:!lj:l Sesosrrisa III. (12. dina~\ija) koja prtpnda statui od zelenog gr~mi\a

suant prcdvorja vc x] i u

II obliku obrnutoga slova T (,iji strop nos! sesnaest

Ta dvorana bib opremljena s

Ktal] nbj(~ lllkc nn lu-drtmn. jcrhw Je ofvo-

rena, z.uvorena. Statue su ad alabastera, skrtttavca i dtortta. Iza glave

ovth statue je tzlozena u egtpatskom muzeju u Kaifu) sokol rasircrum krflima vc-licartxt.vcrrotn zasliLnii"korn za glavu koji se zove i nemes

Pandzc ,<;u 11111 se zrrbile II naslon prtjestolja. Na jednoj arran! kraljevskog stolen prtfcazune su dvtje biljkr- kojo sirnbciliziraju Gumji i Donf Egipat:

IUlOS i paptrus. U religiozno svecano] poz i kralj kao U:J \"i~e ne pripad:~ svijc-tu zivil!, VI...'(· je postao dio svtieta bozansrava koje simbolizira Horus. njegov otac. Ovu vtadarcvu ouujc-noxr pojacav:lju i rtrmovt koji se povezuju u potpuno] ravnotezi. Okonutc su-ukturo naslona i pravilne pruge na kratkoj preg:,!('i kcta prekriva spolovtlo sugertraju plasncnost i odgovaraju -rirmu rasta- koji xc rnoze osjeliti vel" 1I ukladama lazmh vrnta i lco]i poslije dolaz! do tzraza]a na krilima txtde kOj,l ,~riti drugi Tutankhamonov

sarkofng. Linija naktra za glavu odgovara onoj Horusovih krila

te vee: time gunl na ncodoljiv ncctn 1I smjeru njegovu bozaoskog

odredenta I Mikerin, koji s bozicom Hathor i bozanxtvom lednog kraIjc-vskog ckruga rvort -rrtjadu- pronadenu u hramu njcgovc pirnrnido, odlaz i l::vr. .. ta i LOm.:rgi(~na koruka 1I pravcu vjecnosn

-,.r----, r-'

juz na vrara h.posnlne dvornne 01110gUClljll prisrup hodniku iz kojega . .,e

mcse doer do IIi dubokc ruse sllljcslclle LI i-:;lOk - i poredane

poput zuba ceslja. Kroz sjevema vrata so napokon lrodruka koji

vodi Na hodnika zapisani Sl1 brotnt reksrovi

Rijee

kral]n hodniku u puauucli j saclr Zavaju carobne koje- SLl slu7..ile za to cia

xe odvede pok ojnika putom zaprebl 11:'1 drugi svijCI. Molnvc su HIli.

eta zrtvene darove sto su bili postavfieni za shive zasluge i mac krnlja.

s jos verlr-im neholll U prrzmlini je gluva. nazalosr. osrecena i -ro ostecen]e koic iznakazujc njcainc

crte lica II raj mten da oblici iscezavaju, gura ie 1I l-iliz.inu vrazjih

kamcnu svc-tih llH.b· (Andr{: Malrmrx )

Izmedn .vovom

krunu

Mastabe ptemlca

1J grobn.cu sc ulaz! stubama iii kroz OtvOI smarralt su sebe besmrrntma zbog sratua izradenih prema njihovu modele

Neka ot.l till r.ljela MI slavna,

tez!

CinQvnik citnvim svopm bioern

Brada izrazava snaznu vol!u. a ciravo cirz:H1jc tijc!a .wicclnci 0 velikoj vnalnosu. Figur:.l jc- post.rvljcna II i"II(:e{em poloza]u, nosi stroku pregacu, ,I n;1 koljcnirua drz.i dugacak odmotani paptrus te prtbor profc-stonnlnogu pisar:.! (palcta za tinru od drva, kamena, bjelokoMi. nlubnsrc-rn iii gftne. naostrena

trstika se urania II tttuu).

xvijct.u odr::IZ;JV~1 kastlrisk l sustav. Na (t·ll! MI krnlje vi - sveoentc! sa svcjim savlemtctma i ucentctma. 1I srodiui cinnvnici i ria kraju

narod ko]! se eel scli:1k:., i ot-n-mtk a Mcdu visokim ctnovructrna pisar

Z,tUZII11<1 VCU11';1 mjesto. Kao stuzbent ptsar koji izrnvno odguv:lr:1

faraonu. igra vaznu ulogu u gospodarsrvenom, v()jni(k()Jll i suoskcm zivotu. Kao naknadu za svo]c llsluge uziva vlsescruke povtasuceosloboden jt: ()1J\'c;(.(_~ placania ne mora obavljau nika knv fizi(ki rud k(lji smatra ponizavatucim i su obrazovnm

(".) Bolji si kujt." nosis u

srcu veltka je. u lc vrijedan (...) jedna i:t. tvojih uxta

vise vrttectt ad tri knjige C .. ). divim se k:HI i:t,i'l\.-]iujC'~: 1-::10 pisar pronusljentjr sam 0<.1 neva, zc-mljc i zagrobnog svijera .•

V:Jzno dakle prikaznri ptsara u grobcvtma kcko hi S('

trajno Lvijek je 1I vjr-rxk i svccanom

visoko] kao nostrel]a

bog mudrostt Tot, vlada svirn On je tajnf k bogova i carobntak koji jc uLllbren snagoll1 zrianja i snagom luecerua. Prtkn znn [e U ol slik u ihi;;~1 iii pavijarm.

Medii S(;.lfU<I!Jl:01 pie uuca pronaden je jo,~ jCd'1I1 ctnovntk eiji qelesn! volumen svjedcci n njcgovoj vaznosn. Ovu su figuru. koja sc F_ove Kaaper, raclruci arheologa Marietrea nazvnh ~:;;dl El Beled- jer su u njo] proml.~li sltcnost sa svojtm gospcctarom. predsrojntkom sci:!. Kaa perov pogled uperen II vjecnost pllll dobrote, vebkoclusnosrt i zivallrl()s1i

Croil()vi plernlcu vaznc reljefe poput prlmjenc e ollog 11,1

Ptahotcpovoj mastcrbt u Saqqart. Prtzort .'ill pochjeljeni ria vise dnelova i predstavljaju IH'T>n_:kidnu proceslju nostcet]a zrtava. Njthovc ~vccano reltgiozne poze koje odgovaralu konvencijama u neobtcnoj su Sllpnll!HISli prl'!l11;l ;,louudi pokrera koju i111:1;U zivolinjc kad ~e vode nn znvovanjc (parke. guskc, lchld, goveda, Iarcu. Sluge nose. kao ill Srarom kraltevsrvu. knnke cregace i kratkc vlasuhos uvojcima ko]e su ujekom vr cmcna posrajalc .we dIl7.e. Svaki prikazani slug» ima druga6je drzante. Aka to prrtma- 1ra1110 zajedno .~ poumim prtkuzom detalj~1 gonulc zrlvenih darova. osvjedoctr cemo se 1I nepcmovljlvu vtnuoznosr koja je bib svojvrvena cgtpatskim kipat-ima

On! zriaju savl'.~(;nu sloboclno buratati svojirn umjemtckim sredsrvtrna ko]e zahttjeva vrto firu. plosru golovo ctzelirant reljef pri prikazu ljudskih tijela i ;I.riv(;nih darova.

Prvo prijelazno razdoblje

Nakon uzlera 1ll~I.~te 1 kreativnrrsti Starog kraljevsrva te

arhitekture toga sfijedi period raspada. Dvije su se

na Egtpnr. napact naroda i poglavtto bratoubuackt rarovt Vlad«]u

posve nesredeni odnosi, narod oduziTll3 Imovlnu plemsrvu i taka nasra!e -secijalna rcvolucija-. To je doba uzasa koje je Neferoku, sveceruk Iz 4. dinasuje prorekao krnlju Snofruu ..j00 godina prije

-Prir-a rut1in;:,;kog podnjetla sagradir ce gllii~zuo u moevnrama Delre u bltztnt Ijudi i 5nij(!li j:.lj:.1. U svojoj nevolji ljucli ce pusuf ptic-u ,13 dode u njiliovu blizinu (. .. ) palaca cc hili Ll opasnostt. .vnko nece prtteci u pornoc

(. .. ). ztvcnnje pit' ce iz egipatskih rijckl i lirnrnu se na stetu

rijecnih jcr ondj{-' nece bni nikoga tko bi ill mogao otjcrau. /:clnijll ce

zahvatitl pobune.,

Napcr.r sifll;]cij;l, najezde Izvana koje su uxlijcclilc [edna za drugom I unutarn]e borbc plems!v;1 ntsu povoljru uvjeti za procvat umjemosrt. L-

gradtreljstvu nasra!e nov! nhlik - klesan ad kamena - ko]! kao cl:-l

pcuixkuje ublik groba Sraroga l'ir:J!llide su mnnjih duuenzfia. a

bro] plelnit'kih grobova se povecava. Pogrebni obtcaj! ,<;(! dcmokr.utairuju Svutko se rnoze LIZ pomoc -"yoga teaa, kef je u vez! 5 tcaom kralja. P0Lrudili d:1 ucte u vjecnt zlvot i tako dobiti mj\~.'iln 1I "vijetu boga Raa. Sada se gotovo nest,11i rcljdi i sltkarne zamjenjuju kao u pretpovtjcstt rnalertim figurama od vapneuca ili oaltkanim drvertirn ftgurama (nositeljice znava ili konkubrne'j koje se treba!u pohrinuti :/.;·1 ugodan ZiVOl pokotntka ria drugom svijcru

Uz te "figure modele- n:aJl1.!;illlo II grcbovtma toga razdoblja prtkaze skupina lilldi tzradene od drva koji pokazuju rad rut polju. ctscen]e volova. proizvoclnju piva iii ':\lk vojnicke postrojbe, prtmjcncc popu: rezbarl]e iz Astura kojn Ie poznara po tome SIO St:' 11,1 njoj ne mogu pronac! elva je-driuku lk-a

Srednje kraljevstvo

"Ali poglcdajtc, dol'i Ci.:;: krnlj s juga C.)

Nalazc se. obliku. Bitnc

pOd1"LlCjU 1I ono doba ciju St:lrog kraljevsrva zufc spontant]c i iskrcni_i(:

kral] Sesosrns III. gJeda pomalo U

orerhoctncm razdobl]u rutko se ne br usuctto iii

,~ crrama knje sviedocc 0 buli. Sacla starak vjerskog uvjererija . Ociro je

Amenemheur ttt., ogorcenog vlaclara je dodijalo nostu [eret kra-

ramcntma, iZf,IZ:·lva i rugu. Razhka II odnosu 118.

II. je.

-Zatim smo vjerovali kako je suprotstavljena

vi:,oko cijc-rrje-nfm epohamn veltke snage C_). Ali tu su jos I

11 Tell el-Amnrni klo i skufpturr- iz poce-tka 19 bfizu Amenemhetu TIT. i po temeljitosti ravria Sve te- skulpture neprijeporno pokazuju

prikaza pOpUI pneska

svaku pojeclinu statuu i pusta ncp()-

(Andre Malraux)

pretvoreno u samostan), vazna vine kraheva Menruhorepa L j 'vtemnhoreoa

alcja voch do vclikog Lrga. Ochmc!c sv prcko dugackc-, ali nc-narkrt-

leota se pravocrtno nadovezule na h1"a111 i obrubljena jc rama-

cludova kote statue do terase

opugtenoj vanje.Ona

svore- ili predodzbe

poscbno SLi clojruljivc. pom.rlo nespretnom i

ztvota na Memuhorepove umjcmoxt uvijck stilizira.nu. xvcirn tzgtedu Mentuhotep pricionosi tome cia Z:I ctm reze svt stanovruci bozje

r:-17.doblje Seankhare Napusno je Tebu i

SllljCSliCi sc 1I Faivuun,

.Medinet Magi

T7 12 dinasuje santo je jedan hrarn donekle dobro Il.~61van Amenemheta Ill. 1I Medlnet Maglju, 11.<1 Posve-ccn jc- bozict zctve Renenutet

plodnosti. [2. dvorane sa stupovnna u konstruk-

ciju stupovi naltk 11<1 stabljiku paptrusa stize se U predvorte,

a odande u tri svensta smjesrena jedno Z,1 drugim.

Nn sreeu tnj jt' In-urn clinustija och-zala L! dobrom stan]u. Ovi su

vladari ctoctaf jos 1,;1 pro('esiju kou je bio obrubhen sraruama

sfmge re jo.1:; jedno svettsre koje sc nadovczujc ria st:lJije sveriste.

Kapela sesostrtsa I. u Karnaku

sv("rkovin:1 Seda pa makar $i jos taka ziv bogova Amona, o(ln(Jsnn Aurori-Mina

Scxosuixu U knpe] i kala mu posvecena bog Mcnru

prati kraljn ho:l.ic:l: .. Primite koji pottcce od

vas k sebt, docttre i ponovne za njega sve svetkovmc St.:da jer njt'g:-l vole svi boguvi .•

0\'(1 je kapela ponovno izgr:Jut::n:l blokovtma srttena koji su ncdent II reme[jima crecega puon a hmma u Kamaku. To [c rnalcna cdvrta/:<I':I gractevina s dvijc .sr\Jlx~ ko]e prolaze osno. Gradevinn sadrzava cjelinu Izvnrirc-drrih reijefa , se/.lk.:sCL guL()v() poxve ocuvanrh pr-izora Krul] je. pnmjertce, prikazan 32 puta zaledno s nektm hngnm 11:1 osum Cctvrtasfih stupova. Na drugjm tzduzenrm sfikamn pojavljuje se bog koji ga prati zaicduo .~ jednim bozanstvcnn Krucu svih rih prtzora jest ptica, kratjevskt iii lestnar. Kral] Ie djelomicno prikaznn 1I molcccm ili Zrtvlljll(:em poloza]u djclomicrro on grli munuftctranoga boga Mina kako hi udahnuo dacak zivota krrji nIL! xu-uji iz 110,s;1

Katkacl .':it' pojavljuje s Anubisorn, ali naivazriiji prtzor prikuzuje ga pr-i gradnji kapele- posvcccnc Amon-Mlnu. U pratnji ostahh bozunstavn Wj 111\1 bug duru]e. 7.hog njegovlh krahevskth zrrveruh darova , dug ztvor re srabilnosr. zclravlje i rudosr Z~I c-ijele- njegovc xcmaljskc vladcvrne.

Otac ruu II PUUCIlU ttuontranorn upucu]e zelie (P:I cak i savielc)

Amcncmhct 1., kraljevsko obnju Egip:.lI:1, sin Sunca kaze

Scsostrtso

-Tt, koji se uzdil:e.; prcnua posfusaj me da posranes kralje-m

-vijera. Nc odlaz! bcz pratnie u jer vulju biti naurU/.:1I1 prot!v svojih

podarnka.

Ne stnvljuj ~rce II rukc svoga brat». ne uzirnaj rukoga za prijaldja, 11('

osobe kojlma cd vlercvatr jer valja dugo ispitivati

Grobovi ptemtca

Prcko prtstupa vtecnom ztvotu, je II Srednjcrn kraljcvstvu bio moguc

za sve, umnozava sc bruj gJUbOV:.l nalazirno ponajprije u Beni

nassanu i Axua nu. Oru nam razvo] religij::;ke kor-ccpc.tjc

k o]a na odreden nacin pogrcboc ohrede. rsklesant u

maslvntm sujenama. ti grohovi unaju pojcdnostavljen tlorts no, jednako kao i prt kraljevtm grobovtma. i ovdje se grobru hram nalazi izuad maxral-c. U grobnicu se ulazi kroz orvor eiii je ulaz vrlo sprclIl(J prikrfven. Neki ad

tih grobova su vrlo iSl:lI1(allo, a urvrdeno [e znarno povecanjc

. sln/.enost gradevln ...

posebno 5U zani1111jivi el(:'llH:.'nl.i nakita. U jcdncm od

prsama IZ godinc Cll:llnpollinn pise 0 orkrtcu shkarija. ··U osvtr

zore isprii:':!lo rni jc nckoliko nasfh mladih Ijudi koji su isH kao b:1kljono!k:

II ohli::>.njc :.ipilje kako se ondje ne moze nisla islr,liiv;lli jcr .'1U svc sllkarlje posrale gorovo posve neprepoznatljtvc. No, kadse razdantlo, krenuo sam sam gore kakc bih r;lzglt.:dao te podzemne svodove. 13io .s:un ugodnn i~l1L:11:Id\:n eto sam pronasuo cijel i niz sllkart]a kojc su bilt.! bcsprijekomo

prepoznatlttve do t·im ~n((J ill navlaz!l! spuzvom i time

uklonili koru ocl ill prekrivala. Od toga tremuka dali sruo

,"e na posao i LIZ pomoc llestava spuzava ukazco n:nll SL; niz najsjajnijih slika koje covjck maze zanuslui. SVI;! ll~ xhkc prodatavljaju podrucja umtemosrt. profesf]c, clvihu ::>.ivot i orio sro je novo - vojnicku kasru..

Grobnt predmen

II grob se polaze sve ono sro je ~ivulll rc SL' LOInu clocluju nakit. rcalernt pribor i alieno dodataka za

sn Startm krad",,,",,,;w,;,e. Kn~vcLi st:

Drugo prijeJazno razdoblje

i soda zeml!u naroda koji se dao Mrlneron, cg.patski je u 3. stoljecu prije Krista. ria nas i posve nenaduno s iSloka drznuli xu sc upaxti \I nasu

reskoca iii borbi ovladatt zemljom. su

palih hramove popur drvljaka, rualli hramove bogova, a

stanovntcrvu odnostl! SII ,~e kr:1jnje okr-ntno xtnoge su odvcll 1I robl]e (., .j-.

smatrah remcontma, drugi nekom semtrskom

skupirmm ilt rukuda rusu nuzivah njihovirn

su upotrebljavah izraze: -kraljevi pastirskih naroda. iii

su se n azuski .narodi s istoka naselnt II Dcln Nila, a zaum .~ll VI~.j(Jali su 25 godtna

vlsesuul,a pontzen]a.

U toi armosfert rudtnske vlasn j_ previranja [edva da se rnogla

razvijati umje-tnost. V:dj;l prtcekau do kraljevstva da bi se osteno

nasranak 110vng polet» , novug Odll.:;cvljcllp

Novo kraljevstvo

xac i L1 Srednjem krcnulo od njcvina svladao [e re reskoce. -teba je vlarlar svih okolici rrikada se

drzave

clinnsuji koja [e :-;lekb vrhovnu vlasr

Slike 1I bo]i

davoralfa@warez-ba org

65 Glava oslikane drvene statue iz Saqqare (5. dinastija) koia prtkazu]c nadgleclnika krnljevskih ratara po imenu Metjetji

66 Zidne slikanje u grobu lnherhe (20. dinastila) u Deir el-Medini; podarnk Ramzesa III. naslikan jc bez vlasulje koja se nosila samo izvan kure

67 iz prolemelskoga doba (oko

u njegovoj lijevoj kapeh poka-

68

Prizori iz groba Inherhe u Deir-el-Medini. Gore se ispod nje' neki shjcpac uvesehava svojcm pokojnika i njegovu zenu

zmna

69

Groh Sencfera OR pogrebnim obredima te se naztva i -grobom u lozi-

u Abd el-Kurni oslikan ukrasa II obliku boba

70

Velika

Amonova hrama II Luxoru 09. dina-

stija) na zidnim reljefima cerernonije svetkovine

Opct. ovcne je prtkazano klanje vola.

71

Lijeva od dviju golemth statua dvonsru hrurna u Luxoru nosi Cornje-g i Donjeg Egtptu.

Ramzesa II. 1I Hamzesovu simbolizira ujedtnjenje

72 Pod Turmozisom IV. (lB. dinastija) Nakht je bio visoki

Cinovnik. Njegov grab u Abel el-Kurni je oxllkan. Ovdjc

su pnkazane tri zene s ljiljanima II ruci pogrebnoj gozbi

No kraljevi su pcnajprije hrjell dokazatl svoju poboznosr u odnosu ria duboki vterski osjecaj pucanstva. U cast bogova podtzani su novi hramovt.

on! u Luxoru i Karnaku su posvec'e-ni Amonu, tebanskom

Ta] je bog U ono doba bio kao ni jedan do tada, a njegov jr:

tek pomalo pomuttlo arnarrisko prijeJazno razdoblje.

Oslm hrama u Edfuu danas su svt cgipatxk: hramovi octcccnt arhitekruru razlikuju se dvije vrsre hramova. iz kapele sro je slllzib Stovanju kralja i bozji hrarn bozansrva. Najveda graditeljsLI hram Ll Karnaku je tada cesrom bio poveznn s 'reborn.

Obuzdavum hozjc rilujc Mumijskim

fiji I'll oblici

Svoje zrtve dobtvao S<:I1TI u casovtma kojc je odredila suclbina.

Pogledajte, ovd]e se Ra pracen cervoncom

u

Oztrts, odhzim na put

ko]c- je- Cldredib slldbin:~ vlsoko na uzadi nebeske burke. Poctnjem svoi nov! zivot

Egipal.sb Knjiga mrrvth

Pokazujc 'iC da prilicno tesko rekonstrutran shemu

klaslcnoga hrama lpak pokuaar: dati

koji opasuje kompleks ucinlo je od hrama neku vrstu gradica.

:llej:~ je obrubljujo statue sfinge. takozvana -bozta

do monumenralnih ulaznih nata na {:ijc 'ill obje su-ane tornjevt i na I\.Oji111'1 su stajala dva larbola ukrasena zasravicanta. hramu. rza njega nalazno se veliko

svecenik.

llramovi su bili bogato uresent. Na vcjruckth uspteha boca i kralja prizrn-irna

Manje

zf dovtrna nalazfli xu sc ohh~n(J su unurarntt zidovl blll ukrasent

opravdava rell-

svensta se neprestano uzui/.c

sve vise smanju]e. Dvoriste se nalazi dok je xvcno mlesro uronteno u u hr.unovuna Sunc:n 5

clin<l"liji.__ zrake. zaurn nestaje s grcklm

hramovtma. no ponovno Sl: javl]a u kr~{;lnskim svensnma

U bJizini hrarna nalazllo se sveto [ezero koje je slu/.ilo odrcrtcnc ce-re-

rmmijc- sro su se odrzavale u tocno odredeno vrtjeme.

Katkad je dromos, pnplol'cll~l ulica sfinge, povezt-

vala 5 rijekom na Cijoj oball s kraljcvxkoru S131U()1TI

bib vrucena u prilikom postera svenstu nekog clrugog

hrama

rsprecl portal» k.uk.rdsu bib pochgnuta elva granirna obcltska kOFI su podsjecaln na osntvan]e hrama

U lim su se hrnrnovuna odrzava!e razlicite o-rcmoru]e kao npr. polagarue rerueljnog kamcnu Z~I neku grobnicu. Temeljnl kamcr- 11'101':10 se- polugau nocu j~r [e promarranje z\'ijczlb omogucavalo da se utvrcli tocan poh)/.aj i smjcr hruma. Kralj i boztca Se!;:H - b07.iCl krouicara ~ koja je u ukrusu na glavl nosila slap ukmsen sedmerokurom zvqezdom - SI:lj:11i SLl jedno nasuprot drugor» i zs.bili ccrtrt s ILlJ_M koja $U odrectrvata buduci IXllol.aj

gradcvine. Zatirn se napelo uze. a S:lI11 ji;.' tskopao [arak za temelje . .'>Ja

kraju [c monarh bacto 1I SV.1ki kut jarka srebrni iii bakrent karnen. U

slucaju vazruh clog:ldaj::t kraljn jc rnogno znmjenjivar i svcccnik.

B!)~i{'ll Sesar piikuzivala je osobno kraljevskn C:mIUllQV;'1 zena.

Ostale obrcdc kno npr. pcsvecente hrama zapoctnjal! l ri r-e-re-moriijom orociscerua. Kralj bi obis:I(' pjcsf ce gmdevmu i posveno [e. Zarirn hi l()li~lgom udarto 0 vrata hrama kako bi nu krnju octsrto 11:105, nisu u kojoj je bib skrivenn holj:1 stutua

Temelju: elemenrl egtpatskog Ilr;lm:l. kumenl srupov: koji su se ,.,l/,.\,ili eel prunitivnfh drvenih srupova, pokazu]u n:ljr:lzlicilije sulskc pravce. Nek! oct tlh stilskih pr:rvaca anricipu-aju kasruju grcku umjemost , kuo npr. osmerokutni protodorskt stup sa 7.1jt:hi(ima kod kojega gtavna gredu POCiV;I na kapuclu i nasi karnenu stropnu konstmkct]u. Misticki i reugrozno vazan Huthor-in xrup stmbouztra boztcu Hathor s njczinorn oznnkorn, sistrumom (glazbulom nalik n:r zvccku).

Srecln]i dto stupa predsravlja drzak rnsrrumenra, a kaptrel je na cenrt srrane ukra.son reljefima bozjcmn Hca Osrali stu povi oclaju nadahnuce koje je bilo usmjereno vise na biljkc: stup U ohliku lotosa koji prikazuje kiticu bijelih i plavih cvjetova lotosa sto se skuplja II zatvorenu cvjetnu krunu; stup u obltku palme Cijl kapirel tma oblik palme koje se Iistovi uokolo bogaro rasrvara]u. Stup rrbujrnljuju vrpce; stabljike trsrike podsjecaju na rana raadoblja egipatske umjetnostt. Papirus je takoder kurnovao obhku stupe koji [e bio vrlo rasiren 1I Egiptu, tzv. srupu II obliku oaotrusa. Jos jedan oblik stupa s kapitclcm u obliku zvorra obrnuLo okrenutoga nalazt se takoder vrlo cesto, npr. u velikoi hipostilnoj dvorani Amonova hrarua 1I Karnaku. U ptolemejskom razdobl]u nasrat ce napoleon jos i oblik stupa 5 kompoznrum kapirelom koji prikazuje kiticu cvijeca s rascvteralrm laticama. Neke motive mezoporamskoga podrijctla , poscbno rozeru, preuzel! su Egtpcant, ali prtkazane u sve stiliziranijem obliku.

Karnak

povqcsno Karnak (hje nam nesto popuc preglcda, knko .'ivih rmdi-

cionalnih egtpatskoga hrama, tako 1 prinosa sjjedecth faraona

koji su 5vOj0111 opsjednutoscu htjeli trijumfirajuci uttsnutt

Karnaku vlaxttti pcr'at. Takc) usranovni dtidavanjc jn's

zida koji okruzuje podrucje hrama (Sto su ga sagradth Tutmozts i Tutmoais 11.), unutarujegn dvortsra 'rutmoztsa 1., Amenofisa 111. iii

Rarnzesa TI., jo,t.; (SIO xu ga s:cgradili Tufmoxix I., 'Tutmoz!s

[II" Amenofls odnosno kapefe koja zamjenjuje stariju

(Tutmozis ut. razorto je rako kapelu svoje tete natsepsur), male

RHniZCS~1 n., proorcctcnjc lmuua u razdoblju J'tolcrocjcvica sto ga je podigao Tutmozis III. 1..1 cast boga Ptaha koji je ztvtc u Memfisu iii gradntu hramova Izvan bedema kao npr. hramova sto th je Amenofis 111. posveuo bcgu Mcmuu i bozici Mut. Ova cjellria Iu-amova 1I Karnaku koja je nalik kiklopskom groblju, a koja zbog velikog broja rusevtna uzlva veliku slavu, da]e i Izvanrednu sliku meet koju joS p'ovecavaju divovske proporcije jedne od dvorana sa srupovtma 0 cijoj [c ljeport Champolltoroduzevljeno pisao. -U Europ! masta doduse znatno nadmasuje veltcfnu tamosnjih htposnlnth dvorana, ali U odnosu na 111 stupa hlpostilne dvorane 1I Karriaku III masta pOlpllno zakaz.uje- (Charnpollionovo pismo od 24. studenoga 1828.)

Ova naddtmenzlonatna golema grndevtna dugacka jc ·102 metra :1 siroka 53. -Na objema stranarua glavnog broda u koji upada svietlcst kroz orvorc na stropu nalaztla su Sf' dva bocna breda kuji su bili oko deser metara nizi I ciji je zid sa 62 stupa bio uronjeo u polutamu. Stupovi glavnog broda nosili su kaptrele koji su prikazivali malene orvorene cvtetove paptrusa sto su se sup-orstavljalt svterlu popur orvorcnih soncobrana. nit. srupovt bocnth brodova nosili xu kapitele s jos zarvorentm cvjotovima paptrusa(Rene Huyghe. Govjek i umjetnoet).

Ova veorna »lozena konstrukclja potjece 01..1 Tuunozisn HI. koji [e na ta] nacin pokusavao nadoknadjf svo]u frustnranosr vlascu. Gradtreljska djelatnosr Amenofisa !IL moze sc mofdn objasruti time sto jc svecenstvc moruu podvrgnuti svom aurortteru

1 di'ol,-!lnlllz,';,a!i Jl.:npejasml"'III<)H' 1r:d;(-'IJ."_,/wwr/,,.

Luxor

Luxor sc 11;~I:Ii:i upravo II 'Feb! gdie po Homen) gractevme sadrzava!u netzmterna bogarstva, :1 svaka od storinu graclslcth ClIV3 200 ratnlka kflji iz.lazc- kroz orvore t1:1 vrata s konttma i bojnim lcolima.

Hrarn II l.uxr.uu tako reel ie ljemtkovac Arnoria, njegovn -juzria rczldcn-. uz njegovu .vcllku rezrctencttu- II Karnaku. Gnlt)nj:] Je pocela za 18. diriastije pod Aruenoflsom llL; z.tvrsili su [c Tutanklunnon i Hurcrnbap P(l.<';ro ju [e Ekhnaton osteuo.

Hramove II Luxoru i Kanraku povezu]c sveta cesta uug;H-;k;1 31.5 ktlornetar

Ie poplocena i s ohj{~ srrarn- sraruarna OV113. PoCinje kod

lnarna 1I Kru-naku, voclt faVI1() veltka tuzna vrata iz hrarna,

zaur» zavlja na visini hrama boztce Mur prerna zap:tdll, a odunde vodi 1I ravno] ern prema Luxoru. Na xie-verrtorn procel]u nrama U Luxcu-u izdrzalo

se seer golc-mih srarua prikazujll f;-lr:l(_l11(:.' kako steele i stole u: dV:1

monolttna ohelisk;,] ()(i granita . jedau od lill obehska darovao

je Mehmed Ali 1831. Prnnr-uxkoj rnko je on 25. llsropada lR36. god. dospto 11<1 Place de fa concorac LI Partzu.

Nu ulaznln- vrarirna ukrusenun cerirtma n:1 reljcfirna S10 se odb-

kuju srrogtm i ja.~nilll lil1ij:-\lII;(, slave se LI bite! knd K;II..il'S;l u kojoi

jc Rnmzes 11. vodio egtpatske jlosl.rojbe narodi skloptlt su pcx l

\-,Od5IY0111 hdilskoga vlacfarn Muvatalija savcz prouv Cgipta. Taj vojskovoda uspio je dobiti pOlj)()fI) vist:' ad dvadeset natodn kuji su mu ustupili VOil\ik(_~ i veliki bro] bolnrh kola. Suvez jc- trebao bltzu sirijsk'lg:1 grada kadesa udariu n:1 egrparsku votsku. Vojska R:11I1ZCS~1 11. sasrota!a se od certdiu vojski. Amonovc vojske, Raove vojske. Prahcvc voj.'ike i Setove vojske. Rarl1zcs 11, znpovijedao je vojskruu vrhovnog bozansrva togu ravdoblju, An-ona. Bogov; zasntntct l::,gipta prisustvovali SII svakom vaznom trenutku povttesrt (kno i svakodncvnoga z.ivota).

U eglpatskoj vojxci slu;;>.ili su i mnog! sunru ptacentct. Farnan je vodio svoiu vojsku preko Kanaana i Galile]e, obalom prcltla sjcveru. POSIO je stigao 1I dolinu OrOI)I:'1 koja se nalazna dublje Ll uuutrasnjosti zl.:lIdjl.:, dvojica Muvatalijcvrh uhncla navela su krnl]a na pogresnu odluku. Rekl i su mu kako je hentski kral] dao odvest! svoju vojsku do grada Alepa. Faraon je odlucio prugoniti ga re je dcsao do grada Kadesa U eijuj j{~ bltxtru ciao posra viii (abo!". No. Azijci su opkolili grad kako bi iznenaclili Egipeane i napali Raovu vojsku. Ramzes so;; lritro ubacto 1I bnku kako bi opet ovladao situaoijorn, ali nije vise mogao vratir! grad Kadee. Nije 1l10g;IU ni rnarsirati u smjcru EUrr:II:1 kako je planrrao. Uspio je same odvrauti katasrrofalan poraz svo]e vojskc tc Muvatalijcvu vojsk u drzatt rta udaljenosrt. Zapadn i toranj ulazrrih vrnta nasi prlkaz cetverokurnog egip<lISkug tabora II Cljoj se srcdini zal'iavljaju vojnici i ne- sluteci dn im prijeti pogibelj. Na istncnmn tornju pr ikuzan [e njek prnvc bitkc.

vrata smjesrena juzno od velikog dvorista vodc izmec1u dviju golemih statua H:11H",-l.'S~1 IT. koji sjecli U dvon •. mi 5 cermaesr stupova i kapireb II obliku cvtetova sto se otvaraju. (Dtrnenztje srupova. 15,H metara vlslne. 9,8 metaru opsega LIZ tezinu od oko dvadcscr tona.) Zidni reljefi iz doba rurankhamona i Haremhabn prtknzuju veliku novogodfan]n svccanost 1I cast boga. Toga dana donosile su se UuZ .. mske barke iz svettsta 11 Kamaku re se u njirua 1.1 procesiji plovilo Nlloru ria brodovima posebno predvidenim za L11 svrhu. Na tsrocnom bedemu reljef iz doba Haremhaba prtkaznju veliku sverkovmu Opcr

svecanost Opel

S\'ci:~Jn(}st Oper bib je vrlo pOj1ularn;l svccanost u krnju oko Tebe i najva7:nija u hramu lJ T,!IXOl1J. Amonov harem slavic [c svakc godine vrlo raskosno AJl10nOV dolazak II Km-nnk 1',1 ccremont]a odrzavala sc Izmcdu 15. i 26 dan.r drugog mjcseca godtsnjega ctoba poplave. Svecanosc je poclntata ceremorujom 7.rrvovanja koju jt' vodio Iaraon. Prcd hoga su se stavljali darovi i cvnece. Njegova se barku ukrasena glavom [area i dvjema j;Jn"e\'ilJl nugam;l n~dazila u njegovoj kapeli. lst() vrii(-~di i za tri osrale burke: Muttnu

xhonsuovu i monurhovu. Krulj [e pnnio 7.ftVll i priron- zamnhnuo

bacvom s ramtanom. Nakon re ccrernonfje je procc-sija s [ectnnn

votmkor» i [edrurn bubnjarom nn (~elu_ Odmah nakon oocetka sveccntct hi odnijdi t':etiri burke na ohalu Nila i utovarili ill 113 za to predvktene brodove. Na celu raskocne povorkc- nulazila se barka boga Amona I.lkrasen~1 zlutom i dr:lgim kamenjem. ,I zarim jc povorka drugtb bnrkl. S obale su vojska. svecenstvo Ie glazbentct ples<lci pna,ili velic:1I1srvenu povorku 5 velikom pozornoccu. I riarod ie prornatrao procesi]u If: izr:izaV;HJ svote umebesno veselte i octuscvllcmc. Sve re barke napoleon su stigle u Luxor

,"LI sc ponovno cuvale. Faraon je osobno prinosto bogovima ios zrrvenc d:.Irove i zrvonnlske znve

ceonot sttjerti hiposttlue dvornnc II Luxoru moze se pratiti povrarak boga II Km-nak Obredi Sll jednaki. a ism vcdrina i odu.'ievljenje prate ga na povratku u njcgovu rezide-ncj]u. U egtparskom obredu dogada se prtltcno cesro da bog ide nu put ka ku bi posjcrio nekog drugog

1J od dvorana u blizini svettsta nala:«: xe osralt govore 0 na prijl'sluljl' Amenofisn III.

Kraljev dolazak na prijestolje

rcakon ceremonttc proci,~fenj;! sje-o hi budLlCi vladar reclom na dva prtje-

.. ,t,olj:.1 :;[0 su Sf' nalazila u gl'~ldevini koja I:>t' sasrctala ad kape!a

smjdtcnih jeclTl~1 uz drugu rcosto je ctugackt pb.'iL, :·1 II rue! je zezlo i

bi(', kraljevske 7.n<lkove vlnstl. I'ri dolasku nosio je na gl:lvi hijelll krunu Gornjeg Egtpra. zatim bi stavio crvcrtu krunu Donjeg Egtpta l popeo se na drugo pojcstolic Nakon zavrserka ave ccrcrnonije ispkli bi svecentct koji

su prtkaztvab Hnruxa i Sct:t (ili 'rota) stmbollcne biljke kraljcvstava

oku srupa. zattm je kralj prC\.IZ,Xl ;;;vole kruljevsrvo talco bt obiiiao

simbulit:ni zid Sljedcce ceremontje prtpadalc- su krahevskom prorokolu i kraljevsktm svccanosnrua. U jednoj od prostortja nalazt sc i prtkaz legende () rodenju kralja kojeg su z,I(":cli kraliica Mutemvna i bog Amon. Ondje se pn:po/,n;l)e i bog Khonsu ko]i izradujc od glint: lik kmlin (ka) re ga prtnost Amonu i mjexriim Lozunstvimu koji takoder prtsustvu]n rrxle-nju

Sveninja nnd svertmuma hrama 11 Luxoru koju je podigao Amenotts IT!. irna s objc srranc po jcdnu malu komoru ko].r sluzi tome cia M:' u nju spreme sven predmert iIi da uocl sverkovtne nndje l-sucln smjcslcni cuv,Lri !:oVL'tisla Svetinja nad svenntama cerverok utna je obuka, a strop su prtle nosila ccun stupa . Pb,fnrm:-L ad poroznc kvrunukc ko]u jt:' bib prtcvrscena na elva SIUP;l i juzni ztd tvorila je bazu naosa kuji sc aa .... tojao od knmena (grunitu) ; LI kojem Sf:' nn luzfla -rnilijun goclina srara boz]a sllka prfltka..

Deir cj-Bahar i

BoL.ji hram posclmo k:;Jl":lkleriSli(':m Z;I Novo kraljevsrvo je hmm kraljtce Jtatsepsut smjesren nedaleko ad Tebe 11>1 dorgoj obali Nita. Kncl jc umro 'rutmozts 1.1 .• osravto je dvije zakonite kceri i jednog nezakonttoga sina, Tutmovlsa TTl. koji jc- proglascn nusljcctutkom kraljevstvn. uuduct cia je princ jos bio dijete. ntegova teta. udovica Tuuuozisa II. prigrabila jc \'13SI i progtasila snmu sebc narntesrucom. Njezlna je vladnvina trajala 22 godinc. Natpis iz tog vremcna Cini Sec da potvrduje oumanje vlasri -Tutmozts Ll. krenuo je

u trijurufu 11 nebo i uputlo Sc: I Jugovirna_ Njegov ie sin preuzeo

njegovo prqestot]c kao krnlj kratlevsrava i k30 zakontrt n;v;ljcdnik

unoga tko ga ie zaceo. rcjcgova tera, bozanska suprvxa Turmozisa 11., Hatscpsut , odredtla ie sudbinu zcmlie po vlastuu nahodcnju., jos se danas ne zna nleta 0 slidbini "r'uunozrsa 111, 7<1 vrije-rne »amjesnlstva ujcgove rete T:I castohlepna kraljlca ni po cemu ntje htjela z:'lu>i(ajati zn kraljem. Ociijevala sc poput muskarca. uklont!a je zenske nastavke II svortm naslovlma i imeriima te jc napokon i potpuno preuzclu dvorske obicajc cgtparskih kraljeva, osnu nadtcfonatnog rurclimku -jaki bik-. Zu r;p.lik1.1 ad svojih prcrhcclnik:-l uijo kretala ni u kakve l~lll1C pchode. Za vrfjcn-o njeziria namtesntstva zavrsava osv:,Jjacka politika kraljeva !R. dinastije. No, lpak je duln pocuct spomenike u cast bogovu Njeztn grobni IW.Jl'n projekttruo je ntezin omiljeni gradildj Senmut koji je kao uxor lIZCO grobni hram Mcntuhotepa sro se skladno uklapao u veltcansrvene i divlje snenovne rascjepe nu rubu pustinje kod Deir el-Bahan]a. Niz od triju terasa pored:mih popur sruba i otn-ubljeruh kolonackuna vodi po Iecunstvcnom planu prcko nanizanih 1":101pi do svettnje nad svettnjuma uklesnne u stfjenu. Hram je bio posvcccn Anronu i bozici kruvi Hathor, bogu mrtvih Anublsu l bogu Sum-a Hall. Sluzlo je prismrrnorn kuhu kraljice i njezinih rcxlite-lja Tutruoztsa I. i druge zene njezina oca, Ahmes. Nu svakoi srrnni rarnpe nalazo sc kac na prvo] teras: dvije kolonude U lijevoj se nalaz! prikaz neke ugoveckc ckspedrcqe u Punt. Egiparska rcljctna umternosr je u SV01l"1 renlizmu karkad go10VL> okr-utna. Raskogna ~rrainjiGl -kraljice od Punta- svjccloei ° gorovo prctjcranom kiparevu uztvan!u LI deralju ko]c, medutirn, ne ]lrekcJJ~I(::'lIjt' prag karikaturc. Ht:7obzirno vodenje lirnja dokozuje Izrazcnt dar zap~17.;Jnia umjetnika t.og:! rnzdoblja

Dcsna kolonuda it: takozvant mamtst, rodnu kuca. Ovd]e se hog Amon. kojcg vodi Tot, sjediniuje ~ kraljtcom Ahrnes knko hi 7.;I('eli bozansko clijcle Hatsepsut:

36 (;mimi "mm /miljiu! /-illlf(1-~'IiJ /1 Deir r!{·/lIIIl!I-

-Svemoguct bog,

Amon, gospcdar prijestol]a dvaju kraljevstava, Pojavto se u liku nje;dn:1 muza

Nash su ih kako pocivaju II njczinoj lijcpnj p:,d:ll:::i

Kad sc probudtla 0<1 mirtsn boga, Nasmijesila se nlegovu velii":-HlstvlI

prtbltzto se, zanttela ga je.

Je src-c zu morn.

Dna je rnogla vidieti D:I on bog

Dok se prlllllClo.

Radovala se ntegovo] ljepoti.

Nlegova ju je ljubav POSV(: prozel;1 Pataca je bib tspunjcna Mirisom bogn.

Svi njegovi miomirtsi potjecu lz Punta , 7.emijc tnmjana

U vclic;HI.~lvl'llorn blcu

Uog ctnto s njom sto je htio Prepusttla se rqegovol pozudi

I zagrl ila g:L-

u bramu u Deli el-Bahariju pn marlena jt' kraljicinu snnua ocl bijeloga mrarnora. U rcovom kraltevsrvu statue SII pnst::ljulc izrnzajnije j manic SYCC<lIlC nego u r.mijim razclohljima. U Srednjem kraljevstvu tonclcnc-ija prerna realizmu juznc .:<,knle omogucila je r::IZVOJ orijenralne proftntenostt Dna je nestata rek u kasnom razdobl]u. Tijeb su se produztla, nactn Cc~ljanj,. i n .. kit postal! su vredniji. Kraljica Hatsepsut o(;ilo jc izrrimkn Ona nasi kraljevu pregacu, iura nu glavi /WII!I,'S i prtkazana je pOpUt faraona - sjedecl s obje ruke polozene na bcdra No, ruezina Jtepcm i njezine mladcn:H;kc cari tpak su privlacne. tqeztne tine trcpavice, njezine Iije-po zaobtjene obrve, njczin 1I1"iI(-'ni ravru nos i nteztna energtcna usta. sve to kao du upucuje na neki neukrottv karakrer koji II se-bi povezuje ttpicno zeusrvonc karaktc-rne- crre lukavsrva i prijetvoinoxti. Priknz H<II~pSLll je unaroc njezinoj mucjnj pojavi po~ve podrecten konvencnama egtpatskc uuijctuosu Isro vrijedi i za njezlna nch:lka TLJrTll(Jzi:.:t IlL koji se nakon t Jarsepsurtnc xmni dao ovjekovjecnt kno velfk! vojskovoda LI srla;f,noj [ednako mladenacko] p07.i

Slike u boji

89 I ovaj prtzor Prikazuje dvije

Nakhta 1I Abdul el-Kurnt klasova.

90/91 Posmrtnl hram

ori najdolinu Detr

92 Neferrarin grab 09. dinastlja) u Dolini kraljica najljepsi je u

l'\a.~;J slib prikazuje suprugu namzesa II. s nakitom.

93 iz Amonova jc (vjerojatno

94

09. dinastf]e. Deil pripremu grobne

opreme.

96 SL:HUJ Ramzesa II. (19

muzrju II Kairu

Dolina kraljeva

gmh)

Slike su nastikane na podlo/.i od gtpsane zbuke. Boje Cerna, blteta. zelena, plava, crvenaj rnrneratnoga su pocirijcrla. Mijd:lju se u posucbcama od Skoljk! i vex+nom n:1I105e kistovima tzrademm od trsnkc. IbzliCiLc matert[ale drZi na vapncnacko] stijeni veztvno sredsrvo ko]e je neka vrsra Ijeptla tzractenog ad kaucukn i bjelanca

Prijc likov;1 sltkala se .. uvljek oozadtna. Na pocetku JR. cJin;lslije bil:1 fe plavo-stva, ria krajn 18. i u :19. dinastiji bila je bijela , LI razdobttu Ramcsf da btln je hila. Buduct cia su zidovi stijcnu hili lornljivt, shkarsrvc je ovd]e prllzalu zarujenu zn relief.

Od Tutmozisa I. L1vrijC:f.io se obtca] da se murnije pokusava skloniti 11;1 sigurno nuesto. To [e znat'ilo da ih xe cuvalo na mjesru odvojenom ad grolrnih gradevma kako bi se osigurao nasravak njihova zivora. To je

pocerak iskorislavanj;,1 Online Doline krcljtca i Define plernica £.<1

vrsoke cinovnike. T:1. nekropola II uloknucu plantnskoga lanca koji

prolax! rubom Libnske pusnn]e.

Do nmarrisk oga ra;.:dublj:1 podzemni se svod sasrcjao ad dvorana sa stupovima. nlza laznth hodruka koji vrx.lc pr<.:rn;1 dolje, stuba koje oruogucuju da [judi udu u grobnicu. Na nesrecu. ove lnbirnuskc konstrukcije ntsu zaustavile plj:l«blsc grobov». Dolma nekropola bib je za njih stoljecima izvunredno rntesto za Jcdini jo.~ neraknutt grob bio je glasovtu Tutanklrumonov

Svl Jladgr()llni spomenic: su bog.uo ukrageni. Mnogi prtzori nasfikani xu na srupovtma i zldovtma k:,IO npr prizuri 1I Fl.ehmireovu grobu. On je bio veztr za vrijeme Tutmozisa If I. Slikarije u ovom podzcmnom svodu u

2illwdWr(llW

3 im.).~lur sa .>l,rl.."y..og"m ((11>">1"11110 5lf'lil m,pa)

Dolini plemlcn potjecu iz prfjeluzriog razdcbt!a. slikarstva prerhodmh razdoblja slabc, a p()Le

Kompoziciia shka uvijek je isra, a maze se na

loncara. Razltcire faze rzrade prtkazane su [edna za

vditini

se ne rarnena tz frontalne

mrsavqa daje naslutttt nestanak

Strogu npr. kod -gusaka iz Mcclumu- ovclje

koji se myna po pokrerhna razlicitih figura. To je posebno

srolara zauzert tzrndom kreveta. SIO se rice boje pojavljuju se

okc-r-skih tonova nek:!

iz Nib pOSLO je podrucja LIZ oba!u uctrula Zgoda iz price 0 elva

brata govori 0 OVOITI ueruuku seltackog "U doba ked SLJ se obradi-

vata pol!n, rekao 1l1LJ je stariji brat: 'Prfprern i zapregu i kreriirno oran

voda ad poplave Zeml]a je opet izronila lz vade, vrijeme

obradivanjc polj» i odne"i sjeme nu polju. ~ULr:\ pocimemo

Take je govorto, a mlaclf je brat uCinio ono Sro mil Suuadnn Sli 1I zoru krenuli S:J cijeloga Plug vuku

drz.i.s bi( 541 zlnrnim balcakom u

ruci i nove uzde..

Plesacl i gbzhenici dornacine i njihove gnste. Oni dirnuti m;]u.~-

kuju slijepog harfista koji ad ganuca, zarvoren u svoj unutarnji svller

i osuden ria to cla nikada ne vidi surice-

lJ kojem SLJ prika xani ri seoski pr-ivrni i gozlxl TlCldcn je

lava u mocvarama (iji [e prtkaz VeOIll41 On prekriva

zfda i un.uoc masc. Dolje jc tamnih

Raskrcccnc noge pokazu]u kao da je spreman na skok. U dcsno] ruci drzi bumerang, u Hlevot par ptica. lza njega nalnzt se njegova zena koja no.",i mnogo duzu vlasulju nego Sto je bilo lIobi(;;.Jjeno U ranijim razdobljima. Odlevena je 1I laganu i prozrncnu haljinu s nabortma • Llz nuge para prepoznajemo golu mladu djevojku ljupka stasa koja se podatno sagiTIje kako bt u rtjeci ubrala pupoljak lotosa. Priknz ave dtevolke u profilu taka da sc Lbog finih crra Tijelo naztre tek kao Juk, vee je .";1111 za ~cbc remek-dfelo sltkarstva. Na dcsno] baret prepozna]u se iste osobe pri ccmu ~{:' posuze simetrtcna kompozicija alike Mcrnnn ovdje nosi dugncku fino

LkHIHI nmik u i lovi rtbe harpunom. Njegova zena opel iZ:1 njega i elrz;

gn za hokove rln nc izguoi ravnorezu. Razne zarke pridot'iose-

dinamicnom dojmu ovog vrlo zivug i carobnog prtzora.

Alnarnsko krivovjerje

Dvjesro godma prcvlad:l\>ali su U kraljevstvu politicka stabilnost i blagostanje. Egipat je tadn hin najvcr'u sib -plodcoga polumleseca- i vladao jc

zornljnrua na jugu sve do cervrte ntlske kataruktc, a na do sirijske

granicc. Amcnofis DI. konsohdtrao ie ova No, dopustao

je ipak octrecteno odstup:l1ljt..: ud uvrije-zeruh

davoralfa@warez-ba.org

ad grobnog hrarna Amenofisa rII. II nekropoli Ll Tebi sacuvane su samo dvije jako ostecene goleme statue krnlja Ll sjectecem polozu]u. Grci SLl ih nazivali Meneninim kolosnna. Do restauraci]e koju je organizirao rimski car Septimije Sever jedna od dviju statue Arnenoftsa III. tspuscua je pjevne tonove pri izlazu sunca koji SLl nastajali zhog napetostt u kamenu

u toj klimi mira roden je kasniji faraon Amenofis IV. Odrastao [e u doha pobune proriv suvtse mocnog svecensrva. Taka je mladi prine, posro je naslijedio svog oca na prijestolju, zapoceo vazne reltgjtske reforme koje su imale znatnog utjecaja i na umjetnost i polittcku situaciju II zemlji

Zbog useljavan]a mnosrva stranaca u plodnu dolinu Nila egipatska je rasa izgubi!a ctstocu. Amon je bto prevtse egtpatskt obiljezen eta bi kao bog odgovarao ovom sada heterogenom pucanstvu. Tako je Amenofts IV. htio ponovno uvestt raniju monotetsrtcku religiju iz Heliopola. Zaro je zabranio svc osrale bogove, a posebno Amona, tebanskoga boga cije je ime ciao ukloniti odasvud. -Prevrar je jednako tako dubok kao i ona] u invaziji, a osirn toga organiziran sustavno i veoma pam no" (Andre Malraux)

Atonov kult ko]i simbolizira Suncev disk zapoceo je vee pod vladavinom Amenoftsa TIL 5 druge srrnne svecenstvo boga Amana imalo je preveliku mac, a njihav poltuckt utjeca] bio [e jo.<:_; veci ad njihove vjerske furikcije. Amenofis IV. je to sbvarto i napusrfo Tebu, omiljeni grad kraljeva 18. dinastije kako bt u srednjcm Egtpru osnovao novi grad Ahet-Aton (Tell el-Arnarrta). To irne znact -obzor Sunceva dtska-. On sam uzeo je ime Ekhnaron sro znaci -ona] koji se svida bogu Atonu-. Bog Aron bio je svevladajuci clemiurg (srvoritelj svijeta). Bio je sveprtsuran taka cia nije trebao biti prikazivan U obliku statue. Njemu su se zrtve prinosile tzravno, a njegovo je svenste bilo dvortgte bez nadstresntce Sto je onima koji su prinosili zrtve omogucavalo cia se suncaju ria njegovim zrakama svjetlost!

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->