P. 1
Upravljanje kvalitetom

Upravljanje kvalitetom

|Views: 1,978|Likes:

More info:

Published by: Radosavljevic Marija on Dec 19, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/22/2013

pdf

text

original

Sections

  • KONCEPT
  • PREPORUČENA LITERATURA
  • Sadržaj
  • 1) i 2)Uvod i Osnovni pojmovi
  • 3) Pregled povijesnog razvoja
  • 4) Kvaliteta i normizacija
  • 9) Zaključne napomene
  • 10) Ogledni primjer seminarskog rada
  • 11) “Check” lista savladanog gradiva
  • Cilj i zadatak
  • Definicije kvalitete (1)
  • Definicije kvalitete (2)
  • Definicije kvalitete (3)
  • Temeljni pojmovi (1)
  • Temeljni pojmovi (2)
  • Temeljni pojmovi (3)
  • Pregled povijesnog razvoja
  • Alternativna podjela
  • 4. Faza (kraj 80-tih do konca 90-tih)
  • 5. Faza (21.st.)
  • Razvoj do XX stoljeća
  • Teorije upravljanja
  • Statistička kontrola kvalitete (1)
  • Statistička kontrola kvalitete (2)
  • Integralna kontrola kvalitete (1)
  • Integralna kontrola kvalitete (2)
  • Japanska dostignuća
  • Proces visoke varijabilnosti
  • Proces smanjene varijabilnosti
  • Revolucija za kvalitetu
  • Kvaliteta i normizacija
  • Hrvatsko zakonodavstvo
  • Definicija norme (standarda)
  • Norme
  • Zakon o normizaciji
  • Ciljevi normizacije
  • Pojmovi iz Zakona o normizaciji (1)
  • Pojmovi iz Zakona o normizaciji (2)
  • Načela hrvatske normizacije
  • Troškovi kvalitete
  • Vrste troškova kvalitete
  • Niz normi ISO 9000
  • Razvitak niza normi ISO 9000 (1)
  • Razvitak niza normi ISO 9000 (2)
  • Razvitak niza normi ISO 9000 (3)
  • Značajke niza normi ISO 9000
  • Povratne informacije od korisnika
  • Udovoljavanje željama korisnika
  • Novi duh (filozofija) normi
  • Norme sustava ISO 9000:2008
  • Norma ISO 9000:2000 (2008)
  • Procesni pristup
  • Načela upravljanja kvalitetom
  • Pojmovi i definicije (1)
  • Pojmovi i definicije (2)
  • Pojmovi i definicije (3)
  • Pojmovi i definicije (4)
  • Pojmovi i definicije (5)
  • Norma ISO 9001:2000 (2008.)
  • Pojmovi i definicije
  • Dokumentacija
  • Poglavlja norme ISO 9001:2008
  • 4. Sustav upravljanja kvalitetom
  • 4.2 Zahtjevi za dokumentacijom (1)
  • 4.2 Zahtjevi za dokumentacijom (2)
  • 5. Odgovornost uprave (1)
  • 5. Odgovornost uprave (2)
  • 6. Upravljanje resursima
  • 7. Realizacija proizvoda
  • 7.2 Procesi povezani s kupcem
  • 7.3 Projektiranje i razvoj (1)
  • 7.3 Projektiranje i razvoj (2)
  • 7.3 Projektiranje i razvoj (3)
  • 7.3 Projektiranje i razvoj (4)
  • 7.4 Nabava
  • 8. Mjerenje, analiza i poboljšavanje
  • 8.2 Nadzor i mjerenje
  • 8.2.3 Nadzor i mjerenje procesa
  • 8.2.4 Nadzor i mjerenje proizvoda
  • 8.3 Upravljanje nesukladnim proizvodom
  • 8.4 Analiza podataka
  • 8.5 Poboljšavanje
  • Norma ISO 9004:2000
  • Završne napomene
  • Prvi koraci
  • Postupci kvalitete
  • Simboli u dijagramima toka (1)
  • Simboli u dijagramima toka (2)
  • Prosudbe i posvjedočenje sustava
  • Objektivni dokazi
  • Ciljevi prosudbe
  • Unutarnja prosudba
  • Lokalna ocjena
  • Unutarnja nezavisna ocjena
  • Upravina ocjena
  • Nacionalna shema za ovlašćivanje
  • Nacionalni sustav ovlašćivanja RH
  • Tržišni udjeli tvrtki ovlaštenih za certificiranje u RH
  • Najzastupljeniji industrijski sektori certificirani s ISO 9001
  • Vanjska nezavisna prosudba
  • Posvjedočenje (1)
  • Posvjedočenje (2)
  • Horizontalna prosudba
  • Vertikalna prosudba
  • Planiranje prosudbi
  • Zadatak prosuditelja
  • Način izvoñenja prosudbi
  • Zanimanja kvalitete
  • Osnovni podaci o tvrtci
  • Ciljevi i razlozi uvoñenja (1)
  • Ciljevi i razlozi uvoñenja (2)
  • Način uvoñenja
  • Rezultati (1)
  • Rezultati (2)
  • Zaključne napomene
  • Cijena
  • Rokovi
  • Korist
  • Pitanja (1)
  • Pitanja (2)
  • Pitanja (3)
  • Pitanja (4)
  • Pitanja (5)

9/30/2009

UPRAVLJANJE KVALITETOM
Mr.sc. Domagoja Buljan Barbača, viši predavač Prof. dr. sc. Nenad Vulić 2009/2010

KONCEPT
-PREDAVANJA 30 sati
-VJEŽBE 30 sati -SEMINARSKI RAD- obavezan

1

9/30/2009

PREPORUČENA LITERATURA

1.VULIĆ, N.,”SUSTAVI UPRAVLJANJA KVALITETOM”, VELEUČILIŠTE U SPLITU, SPLIT,2001. 2. BULJAN BARBAČA, D., VULIĆ, N., “ UPRAVLJANJE KVALITETOM”, RADNI MATERIJALI, www.oss.unist.hr

DOPUNSKA LITERATURA
1.LAZIBAT, T., “POZNAVANJE ROBE I UPRAVLJANJE KVALITETOM”, SINERGIJA, ZAGREB, 2005. 2.INJAC, N.,”MALA ENCIKLOPEDIJA KVALITETE, I. DIOUPOZNAJMO NORMU ISO 9000”, OSKAR, ZAGREB, 2002. 3.INJAC, N.,”MALA ENCIKLOPEDIJA KVALITETE, II. DIOINFORMACIJE; DOKUMENTACIJA; AUDITI”, OSKAR, ZAGREB, 2002. 4.INJAC, N.,”MALA ENCIKLOPEDIJA KVALITETE, III. DIOMODERNA POVIJEST KVALITETE”, OSKAR, ZAGREB, 2001.

2

9/30/2009

ISPITIVANJE ZNANJA
1. PREDUVJET PRISTUPANJU ISPITU JE IZRAðEN SEMINARSKI RAD I NJEGOVA JAVNA PREZENTACIJA 2. MOGUĆNOST POLAGANJA ISPITA KROZ DVA KOLOKVIJA 3. POLAGANJE NA ISPITNOM ROKU – USMENO ILI PISMENO

KONTAKT S NASTAVNIKOM
Kabinet 204 dobuljan@oss.unist.hr 021 329 304

3

9/30/2009 UPRAVLJANJE KVALITETOM 1. Uvod Sadržaj 1) Uvod 2) Osnovni pojmovi 3) Pregled povijesnog razvoja 4) Kvaliteta i normizacija 5) Norme niza ISO 9000 za sustave kvalitete 6) Uspostava sustava kvalitete u tvrtki 7) Prosudbe i posvjedočenje sustava 8) Primjer primjene u stvarnoj tvrtki 9) Zaključne napomene 10) Ogledni primjer seminarskog rada 11) “Check” lista savladanog gradiva 4 .

9/30/2009 1) i 2)Uvod i Osnovni pojmovi Definicije kvalitete Objašnjenje temeljnih pojmova ispitivanje kvalitete (QT) kontrola kvalitete (QC) osiguranje kvalitete (QA) upravljanje kvalitetom (QM) potpuno upravljanje kvalitetom (TQM) 3) Pregled povijesnog razvoja Teorije upravljanja Statistička kontrola kvalitete Integralna kontrola kvalitete Suvremena zbivanja Kontrola kvalitete u suvremenoj tvrtki Odgovornost kao posljedica loše kvalitete 5 .

hrvatski) Ciljevi i pojmovi normizacije Načela hrvatske normizacije Hrvatski zavod za norme (HZN) Hrvatske norme (HRN) Razlozi uvoñenja normi za sustave upravljanja kvalitetom Troškovi kvalitete 5) Norme niza ISO 9000 za sustave upravljanja kvalitetom Razvojni put niza normi ISO 9000 Funkcionalna shema tvrtke bez sustava upravljanja kvalitetom Funkcionalna shema tvrtke s uvedenim sustavom upravljanja kvalitetom Pregled zahtjeva norme ISO 9000:2008 Pregled zahtjeva norme ISO 9001:2008 Osvrt na zahtjeve norme ISO 9004:2000 6 . nacionalni.9/30/2009 4) Kvaliteta i normizacija Temeljni pojmovi hrvatskog zakonodavstva Norme i Zakon o normizaciji Sustavi normizacije (meñunarodni.

9/30/2009 6) Uspostava sustava upravljanja kvalitetom u tvrtki Preduvjeti koje tvrtka mora ispuniti za uvoñenje sustava Ustroj dokumentacije sustava upravljanja kvalitetom Početak uvoñenja dokumentiranog sustava (izrada dokumentacije) 7) Prosudbe i posvjedočenje sustava Pojam prosudbe i objektivnog dokaza Ciljevi prosudbe Unutarnja prosudba Nacionalna shema za ovlašćivanje Vanjska nezavisna prosudba Horizontalna i vertikalna prosudba Zadatak prosuditelja i izvoñenje prosudbi Zanimanja kvalitete 7 .

9/30/2009 8) Primjer primjene u stvarnoj tvrtki (Eurodaus) Predmet rada odabrane tvrtke Preduvjeti (opredijeljenost i izobrazba) Organizacijska shema. ciljevi. politika. predstavnik uprave Izrada dokumentacije i početna iskustva Priprema za vanjsku nezavisnu prosudbu Procjena ulaganja i dobiti 9) Zaključne napomene Zašto uopće u tvrtki uvoditi sustav Kako pokrenuti uvoñenje sustava Koje su temeljne faze Cijena Rokovi Koristi 8 .

11) “Check” lista savladanog gradiva Služi kao lista temeljnih pitanja za ponavljanje savladanog gradiva. 9 .9/30/2009 10) Ogledni primjer seminarskog rada Seminarski rad izradila je studentica Miranda Gojak iz generacije studenata Trgovinskog poslovanja koji su kolegij Upravljanje kvalitetom slušali u akademskoj godini 2008/2009.

Osnovni pojmovi Cilj i zadatak Cilj razumjeti meñunarodnu regulativu na polju sustava upravljanja kvalitetom Zadatak upoznati se s nastankom. razvojem i konkretnim zahtjevima meñunarodnih normi koje čine sustav ISO 9000 osposobiti se na razini unutarnjeg prosuditelja samostalno izraditi dokument kvalitete 10 .9/30/2009 UPRAVLJANJE KVALITETOM 2.

Juran: “Kvaliteta je pogodnost za uporabu. Klaić: “Kvaliteta (latinski: qualitas) kakvoća.” Tvrtka Ericsson: “Kvaliteta je pogodnost za upotrebu! Kvaliteta je usklañenost sa zahtjevima!” Tvrtka IBM: “Kvaliteta je ono što odluči kupac!” 11 .” Genichi Taguchi: “Kvaliteta nekog proizvoda jest (minimalan) gubitak pridonesen proizvodom društvu od trenutka otpreme proizvoda. odlika. a ne proizvod.): “Kvalitetom nazivamo ono na osnovi čega se kaže da je nešto stvoreno onakvim kakvo je (s izvjesnim svojstvima). svojstvo. prije n.-322. vrednota.9/30/2009 Definicije kvalitete (1) Prof. B.” Joseph M.” Aristotel (384. značajka. vrsnoća neke stvari.e. sposobnost.” Definicije kvalitete (2) Margaret Thatcer: “Kvaliteta je kada se vraća kupac.

procesa ili usluge koje se odnose na njihovu mogućnost da zadovolje utvrñene ili indirektno izražene potrebe.” Temeljni pojmovi (1) Ispitivanje kvalitete (quality testing.” Norma ISO 9000:2000 (2008.): “Kvaliteta je stupanj do kojeg skupina postojećih bitnih svojstava ispunjava zahtjeve.9/30/2009 Definicije kvalitete (3) Norma ISO 8402:1994: “Kvaliteta je skup svih svojstava i osobina proizvoda. kontrola procesa i izlazna kontrola 12 . QT) cilj: uočiti greške u proizvodnji i ukloniti ih ukloniti proizvode s greškama prije početka njihove upotrebe Kontrola kvalitete (quality control. QC) cilj: poboljšavati one faze u proizvodnji koje utječu na kvalitetu u proizvodnji se provodi kao: ulazna kontrola.

QA) skup radnji za osiguranje svrhovitosti procesa stvaranjem dokumentiranog sustava uspostavljeni dokumentirani sustav odreñuje način izvoñenja tih procesa Upravljanje kvalitetom (quality management. QM) razvija i nadzire sve radnje i procese u organizaciji koji utječu na kvalitetu cilj: uspostava optimalne kvalitete proizvoda i primjena optimalnih načina rada Temeljni pojmovi (3) Potpuno upravljanje kvalitetom (total quality management. grupni rad i privrženost rukovodstva TQM je ranije bio idealan cilj kojemu se teži danas zastario pojam (njegove su postavke sasvim prirodne u poduzećima sa sustavom kvalitete prema normi ISO 9001:2000) TQM danas treba podvesti pod QM 13 .9/30/2009 Temeljni pojmovi (2) Osiguranje kvalitete (quality assurance. TQM) uključuje svakog zaposlenog.

9/30/2009 UPRAVLJANJE KVALITETOM 3. Povijesni prikaz Pregled povijesnog razvoja Teorije upravljanja Statistička kontrola kvalitete Integralna kontrola kvalitete Suvremena zbivanja Kontrola kvalitete u suvremenoj tvrtki Odgovornost kao posljedica loše kvalitete 14 .

9/30/2009 Alternativna podjela Imajući u vidu različite tržišne okolnosti evolucijski put sustava upravljanja kvalitetom možemo promatrati i na slijedeći način. a malo robe. svjetskog rata do početka 60-tih godina) Odlika faze: “Ponuda je manja od potražnje”. Faza (od 2. Zahtjev za kvalitetom: zadovoljenje osnovne potrebe kojoj su proizvod ili usluga namjenjeni. st. Pet razvojnih faza sustava upravljanja kvalitetom od polovine 20. 15 . do današnjih dana: 1. Odnos na tržištu: puno kupaca.

Zahtjev za kvalitetom: kvaliteta se mora preventivno osigurati sustavnim praćenjem procesa nastanka proizvoda.9/30/2009 2. Faza (sredina 70-tih do kraja 80-tih) Odlika faze: “Povećana ponuda proizvodapomicanje i promjena tržišta”. Odnos na tržištu: ujednačena zastupljenost potreba kupaca i dostupnosti proizvoda. Odnos na tržištu: velika konkurencija meñu isporučiteljima roba i usluga. Zahtjev za kvalitetom: ispunjavaju se prvi jednostavniji zahtjevi u pogledu kvalitete . 3. 16 . Faza (od početka 60-tih do sredine 70tih) Odlika faze: “Uravnoteženje ponude i potražnje”.

Odnos na tržištu: globalna ponuda svim kupcima. kvalitete usluga. Zahtjev za kvalitetom: zadovoljenje kupca postaje parametar mjere za kvalitetu proizvoda i usluga.9/30/2009 4. 5.) Odlika faze: “Meñusobno povezivanje isporučitelja.st. Zahtjev za kvalitetom: potpuno upravljanje kvalitetom uz brigu o zaštiti okoliša. Faza (kraj 80-tih do konca 90-tih) Odlika faze: “Promjena i proširivanje razumijevanja proizvoda”. kupca. značenje zaštite okoliša-orijentacija na budućnost”. Faza (21. Odnos na tržištu: kupac postavlja uvjete. 17 .

st.9/30/2009 Razvoj do XX stoljeća Hamurabijev zakonik Egipatske piramide Veliki kineski zid Prvi grañevinski inspektor: Teba.-XVIII. 1450. pr. Rimsko carstvo: zakonska regulativa Srednjovjekovne europske cehovske i trgovinske udruge (gilde.) Frederick W. st. XIII. Taylor: Znanstveno upravljanje Henri Fayol: Opća teorija upravljanja Ostale teorije upravljanja Kvantitativni pristup upravljanju Istraživanje organizacijskog ponašanja Prvobitne teorije motivacije Prvobitne teorije rukovoñenja 18 .e.) Industrijska revolucija Teorije upravljanja Klasici teorije upravljanja (XIX.n.

itd. kontrolne karte. Shewhart (SAD. rata) razradili tablice za kontrolu putem uzoraka Statističko upravljanje procesima (SPC): Primjenom SPC računa se indeks sposobnosti procesa Cp (preduvjet za sklapanje ugovora) 19 . Statistička kontrola kvalitete (2) Početak: W. testovi značajnosti. preuzimanje uzorkovanjem. Romig (SAD. tijekom II svj.9/30/2009 Statistička kontrola kvalitete (1) dio kontrole kvalitete u kojem se primjenjuju statističke tehnike: razdioba frekvencija. mjera centralnih tendencija i rasipanja. Dodge i H. 1924. analiza regresije.) konstruira prvu statističku kontrolnu kartu za praćenje proizvodnje H.

sve to u svrhu omogućavanja proizvodnji i servisu da potpuno zadovolje kupca na najekonomičnije načine”. 1961. ali i pouzdanost proizvoda) Novi pristup (A. Integralna kontrola kvalitete (2) SAD: potpuna kontrola kvalitete (TQC) Europa: integralna kontrola kvalitete Japan: kontrola kvalitete kroz cijelu tvrtku (CWQC) Bit djelovanja: uključivanje svih zaposlenika u rješavanju problema.): Potpuna kontrola kvalitete (TQC): “Djelotvoran sustav integracije napora različitih grupa u tvrtki u razvoju. a ne rješavanju problema 20 . kružoci za kvalitetu Svaki djelatnik na osnovi dobrog ulaza mora dati dobar izlaz! Uvjet: IZOBRAZBA Težište na preventivi. ugradbi i promicanju kvalitete.9/30/2009 Integralna kontrola kvalitete (1) Razvoj vrlo složenih proizvoda: nedovoljna sama statistička kontrola (potrebna sve viša kvaliteta. Feigenbaum.

Zapad gubitke kvalitete smatra rezultatom ne udovoljavanja tolerancijama. a ne udovoljavanje tolerancijama Kvaliteta (npr. Rezultat ove razlike u baznoj definiciji kvalitete je veći stupanj efikasnosti sustava upravljanja kvalitetom u Japanu nego u SADu ili Europi. 21 . 2) one koji stabiliziraju ciljnu vrijednost. ureñaja) se mora projektirati: projekt funkcije. a ne udovoljavanje tolerancijama. 3) zanemarive Temeljna razlika u pristupu kvaliteti u Japanu u odnosu na Zapadni svijet U Japanu se pod gubicima kvalitete smatraju sva odstupanja od zadane vrijednosti.9/30/2009 Japanska dostignuća Taguchi pristup: Gubici kvalitete .odstupanje od cilja (nazivne vrijednosti). parametara i tolerancija Projekt mora biti neosjetljiv na varijabilnosti u procesu proizvodnje Planiranjem pokusa razlučiti: 1) čimbenike koji smanjuju varijabilnost.

5 X 100.0 X GGT 100.5 σ1 6σ 1 Proces smanjene varijabilnosti T Cp2 = σ T 12 2 = =2 6σ2 6σ2 X DGT 99.5 X 100.0 X GGT 100.9/30/2009 Proces visoke varijabilnosti T Cp1 = XGGT XDGT T − = =1 61 σ 61 σ X DGT 99.5 σ2 12 σ 2 22 .

niti na funkcionalnost ukrasni dijelovi tokarilica u brodskoj radionici posude stlačenog pumpe rashladne zraka za vode upućivanje motora KAZNENA UGOVORNA Odgovornost UGOVORNA 23 .rok automatizacija i računalno upravljanje proizvodnim procesima proizvodnja bez skladišta rad bez grešaka proces prvo treba centrirati na nazivnu mjeru zatim smanjivati njegovu varijabilnost uloga izobrazbe (Kaoru Ishikawa): "Kvaliteta započinje i završava izobrazbom.9/30/2009 Revolucija za kvalitetu kvaliteta .cijena .posljedica nekvalitete Podjela (klasifikacija) dijelova PRIMARNI A Sigurnosni dijelovi B Funkcijski dijelovi Lom ugrožava samo funkcionalnost dijelovi motora SEKUNDARNI C Ostali dijelovi Utjecaj na sigurnost Primjer: automobil Primjer: dijelovi broda Lom dovodi do nesreće ugrožavajući osobe i okoliš kočnice Lom ne utječe na sigurnost." Odgovornost .

hrvatski) Ciljevi i pojmovi normizacije Načela hrvatske normizacije Hrvatski zavod za norme (HZN) Hrvatske norme (HRN) Razlozi uvoñenja normi za sustave upravljanja kvalitetom Troškovi kvalitete 24 . nacionalni.9/30/2009 UPRAVLJANJE KVALITETOM 4. Kvaliteta i normizacija Kvaliteta i normizacija Temeljni pojmovi hrvatskog zakonodavstva Norme i Zakon o normizaciji Sustavi normizacije (meñunarodni.

nn. Svi dokumenti su javno dostupni u Narodnim novinama (Internet stranica: www. 25 . Uredbe donosi Vlada RH. procesa i usluga. proizvoda.9/30/2009 Hrvatsko zakonodavstvo Zakoni -pravilnici .uredbe Zakone potpisuje Predsjednik Sabora RH. da se osigura prikladnost za uporabu materijala. upute ili značajke za aktivnosti i njihove rezultate.hr) Primjer navoñenja (citiranja): Zakon o normizaciji (NN 163/03) Definicija norme (standarda) (prema Zakonu o normizaciji) . Odluku o proglašenju donosi Predsjednik RH. Pravilnike donosi nadležno Ministarstvo. te jamči najbolji stupanj ureñenosti u danim uvjetima. koji za opću i višekratnu uporabu daje pravila. smjernice ili definicije svojstava. Norme sadrže tehničke specifikacije ili druge precizne kriterije koji se sustavno koriste kao pravila.dokument donesen konsenzusom i odobren od mjerodavnog tijela. a potpisuje ih Ministar.

HRN EN ISO .hrvatske norme. BSI. ili EN ISO .). AFNOR.. odnosno Hrvatskog zavoda za norme. rezultat rada nacionalnih normirnih tijela HRN . UNI. DZNM (do kraja 2004.. rezultat rada organizacije ISO (globalna rješenja) EN .. rezultat rada Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo.. 26 ..nacionalne norme.) Preuzete norme: oznaka npr.europske norme.. rezultat rada CEN DIN. HZN (od početka 2005.9/30/2009 Meñunarodne normizacijske organizacije Meñunarodna organizacija za normizaciju. . . god. ISO (International Organisation for Standardisation) Europsko povjerenstvo za normizaciju. CEN (Comité Européen de Normalisation) Značajniji članovi (nacionalna normirna tijela): DIN – Deutsches Institut für Normung BSI – British Standard Institution UNI – Ente Nazionale Italiano di Unificazione SNV – Schweizerische Normen-Vereinigung Norme ISO norme .meñunarodne.

ograničenje raznolikosti. Predmet normizacije je proizvod. Ciljevi normizacije povećanje razine sigurnosti proizvoda i procesa. osnivanje. otklanjanje tehničkih zapreka u meñunarodnoj trgovini. promicanje kakvoće. pripremanje i izdavanje hrvatskih norma i njihovu uporabu. čuvanje zdravlja i života ljudi te zaštita okoliša. osiguranje spojivosti i zamjenjivosti. osiguranje svrsishodne uporabe rada. poboljšanje proizvodne učinkovitosti. proces ili usluga koju treba normirati.9/30/2009 Zakon o normizaciji ureñuje: načela i ciljeve hrvatske normizacije. 27 . materijala i energije. ustrojstvo i djelatnost nacionalnoga normirnog tijela.

Pojmovi iz Zakona o normizaciji (2) Hrvatska norma . u kojem se nastoje uzeti u obzir gledišta svih zainteresiranih strana te uskladiti oprečna stajališta. Konsenzus .9/30/2009 Pojmovi iz Zakona o normizaciji (1) Meñunarodna norma .opće slaganje koje se odlikuje odsutnošću razlika u bitnim pitanjima izmeñu većine zainteresiranih strana. 28 . Nacionalna norma .norma dostupna javnosti koju je prihvatilo hrvatsko nacionalno normirno tijelo.norma dostupna javnosti koju je prihvatila koja meñunarodna normizacijska / normirna organizacija Europska norma .norma dostupna javnosti koju je prihvatilo nacionalno normirno tijelo odreñene države.norma dostupna javnosti koju je prihvatila koja europska normizacijska / normirna organizacija.

te rezultata ISO i europske normizacije.9/30/2009 Načela hrvatske normizacije pravo dragovoljnog sudjelovanja svih zainteresiranih strana u postupku pripreme hrvatskih norma. meñusobna usklañenost hrvatskih norma. objavljuje obavijesti o hrvatskim normama. 29 . prihvaćanja hrvatskih norma. održava zbirku i vodi registar hrvatskih norma. a posebno gospodarstvu. dragovoljna uporaba hrvatskih norma. konsenzus o sadržaju hrvatskih norma. javnost rada i obavješćivanje javnosti. sprječavanje prevladavanja pojedinačnih interesa nad zajedničkim. održava baze podataka o normama. osigurava informacije o normama cjelokupnoj javnosti. Djelatnost hrvatskog normirnog tijela Hrvatski zavod za norme. predstavlja hrvatsku normizaciju. izdaje i raspačava hrvatske norme. ureñuje. uzimanje u obzir dostignutog stanja tehnike. HZN izdaje hrvatske norme.

Svaka je tvrtka razvijala svoj sustav kriterija. Pritisak vladinih organizacija na svoje dobavljače. Pritisak potrošača. Mogući gubitak tržišnog udjela.9/30/2009 Razlozi uvoñenja normi za sustave upravljanja kvalitetom Pritisak od strane kupaca. Svaki kupac ima svog kupca. Troškovi kvalitete Ukupan trošak kvalitete Troškovi kontrole Troškovi loše kvalitete Troškovi preventive Troškovi ocjene Interni troškovi loše kvalitete Eksterni troškovi loše kvalitete 30 . Kupci zahtijevaju pisane dokaze.

9/30/2009 Vrste troškova kvalitete Troškovi kontrole kvalitete – vezani za aktivnosti kojima se uklanjaju pogreške tokom proizvodnje Troškovi preventive – aktivnosti prije proizvodnje usmjerene na sprečavanje grešaka prije nego do njih doñe Troškovi ocjenjivanja – inspekcija usmjerena na uklanjanje pogrešaka nakon što do njih doñe. vraćena robe. Norme niza ISO 9000 31 . kvalitet nižeg standarda. itd. itd. nakon što je proizvod isporučen (eksterni): garancije. ali prije nego što proizvod doñe do kupca Troškovi loše kvalitete/troškovi pogrešaka – dolazi ili za vrijeme proizvodnog procesa (interni): škart. UPRAVLJANJE KVALITETOM 5. popravke. zastoj strojeva.

9/30/2009 Norme niza ISO 9000 za sustave upravljanja kvalitetom Razvojni put niza normi ISO 9000 Funkcionalna shema tvrtke bez sustava upravljanja kvalitetom Funkcionalna shema tvrtke s uvedenim sustavom upravljanja kvalitetom Pregled zahtjeva norme ISO 9000:2008 Pregled zahtjeva norme ISO 9001:2008 Osvrt na zahtjeve norme ISO 9004:2000 Niz normi ISO 9000 Elementi preventivnog modela Planiranje – politika se uspostavlja i priopćava Dokumentacija – pišu se postupci kvalitete i održavaju zapisi Mjerenje – prikupljanje podataka Povratne informacije – unutarnja prosudba doprinosi stalnom poboljšavanju Preventivne radnje – uzročna analiza pomaže popravnim radnjama 32 .

9002 i 9003 1994.9/30/2009 Razvitak niza normi ISO 9000 (1) Ishodište u NATO i BSI normama 1980. potpuno izmijenjeno: Sustav sačinjavaju norme ISO 9000:2000. novo izdanje (prošireni zahtjevi za dokumentiranim postupcima) Razvitak niza normi ISO 9000 (2) 1996.. :1996 2000. ISO 9001:2000 i ISO 9004:2000 Prijašnje norme iz 1994. 2002. prvo izdanje ISO 9001. novo izdanje. god. hrvatsko izdanje normi: HRN EN ISO 9001/9002/9003/9004 .. revizija normi. vrijedile su do kraja 2003. u Kanadi osnovan ISO / TC 176 Quality management and quality assurance Sredinom 1980-tih objavljeni prijedlozi niza normi ISO 9000 iz područja sustava kvalitete 1987. novo izdanje hrvatskih normi HRN EN ISO 9000/ 9001/ 9004:2002 33 .

2008. novo izdanje hrvatskih normi HRN EN ISO 9000/ 9001/ 9004:2008 Novo revidiranje postojećih normi ne očekuje se prije 2015. ISO 9001:2008 i ISO 9004:2008 Prijašnje norme iz 2000. kao i davatelji usluga Razvijene da bi se elementi sustava kvalitete u poduzeću mogli djelotvorno dokumentirati Temeljna zamisao: treba dokumentirati ono što se napravi treba raditi ono što je dokumentirano 34 .studenog 2010. godine. vrijede do 13. novo izdanje. ne previše izmijenjeno: Sustav sačinjavaju norme ISO 9000:2008. god.9/30/2009 Razvitak niza normi ISO 9000 (3) 2008. Značajke niza normi ISO 9000 Norme su općenite (ne odnose se na neke posebne proizvode) Mogu ih jednako koristiti proizvoñači.

9/30/2009 Funkcionalna shema tvrtke bez sustava upravljanja kvalitetom nabava projekt kupci D PROIZVODNI PROCES sljedljivost-stanje-upravljanje procesom rukovanje čuvanje dostava K popravak dobavljači servisna jamstva škart povrat Funkc. shema tvrtke s uvedenim sustavom upravljanja kvalitetom nabava priručnik kvalitete postupci kvalitete upute za rad / obuka upravljanje dokumentima popravne i preventivne radnje marketing projekt kupci D ulazni pregled PROIZVODNI PROCES sljedljivost-stanje-upravljanje procesom završna provjera rukovanje čuvanje dostava prenamjena K povrat prerada dobavljači prerada pregled tijekom procesa popravak servisna jamstva povrat prosudbe kvalitete škart 35 .

9/30/2009 Razlozi uvoñenja novog sustava normi Zašto su 2000. umjesto ranijih iz 1994: Povratne informacije od korisnika Udovoljavanje željama korisnika Novi duh (filozofija) normi Povratne informacije od korisnika Prevelika posvećenost starih normi proizvodnji Korisnici previše birokratiziraju Nedostatak jednostavnosti i jasnoće u starim normama Slaba povezanost s ostalim normama Neprikladnost poslovnoj praksi 36 . god. uvedene nove norme.

9/30/2009 Udovoljavanje željama korisnika Norma okrenuta procesu Norma razumljiva korisniku Integracija s drugim normama. npr: ISO 14001 Sposobnost prilagodbe poslovnoj praksi Uključivanje stalnog poboljšavanja Novi duh (filozofija) normi Zahtjevi koji se izgrañuju oko poslovnih procesa Pogled unaprijed (proaktivnost) Težište na udovoljavanju zahtjevima kupaca Naglasak na poboljšavanju Evolucija QC QA QM 37 .

kao i smjernice za trajno poboljšavanje Ranije norme ISO 9002 i ISO 9003 su ukinute Norma ISO 9000:2000 (2008) Daje osnove sustava upravljanja kvalitetom procesni pristup politika kvalitete i ciljevi kvalitete uloga uprave i dokumentacija ocjena sustava i stalno poboljšavanje Daje načela upravljanja kvalitetom Odreñuje pojmove i definicije (nazivlje) 38 .9/30/2009 Norme sustava ISO 9000:2008 ISO 9000 odreñuje koncepciju i nazivlje ISO 9001 uspostavlja zahtjeve ISO 9004 daje objašnjenja zahtjeva ISO 9001.

9/30/2009 Model sustava upravljanja kvalitetom na osnovi procesa Stalno poboljšavanje sustava upravljanja kvalitetom Kupac Odgovornost uprave Kupac Upravljanje resursima Mjerenje. analiza i poboljšavanje izlaz ulaz Zahtjev Realizacija proizvoda Proizvod Procesni pristup UPRAVLJANJE -ciljevi -postupci i upute -izobrazba ULAZ -materijal -informacije PROCES IZLAZ -proizvodi -zapisi RESURSI -osoblje -objekti i oprema -radni okoliš 39 .

strojni element). mazivo) 40 . transport). rječnik). software (npr. smatra proizvodom ne samo finalni proizvod nego i intermedijerne proizvode) Postoje 4 izvorne kategorije proizvoda: usluga (npr.9/30/2009 Načela upravljanja kvalitetom 1) organizacija okrenuta kupcima 2) rukovoñenje 3) uključenost osoblja 4) procesni pristup 5) sustavan pristup upravljanju 6) stalno poboljšavanje 7) odlučivanje temeljem činjenica 8) obostrano koristan odnos s dobavljačima Pojmovi i definicije (1) PROCES Skup meñusobno povezanih ili uzajamno djelujućih aktivnosti koji pretvara ulaze u izlaze PROIZVOD Rezultat procesa (norma iz 2008. hardware (npr. obrañeni materijal (npr.

zahtjeve stavlja pod isti nazivnik pa oni mogu biti regulatorni. statutarni ili zakonski) PLANIRANJE KVALITETE Dio upravljanja kvalitetom usmjeren na uspostavu ciljeva kvalitete i odreñivanje neophodnih procesa i pripadnih resursa za ispunjenje ciljeva kvalitete 41 .9/30/2009 Pojmovi i definicije (2) SUSTAV Skup meñusobno povezanih ili uzajamno djelujućih elemenata SUSTAV UPRAVLJANJA Sustav koji uspostavlja politiku i ciljeve i ostvaruje te ciljeve SUSTAV UPRAVLJANJA KVALITETOM Sustav upravljanja organizacijom s gledišta kvalitete Pojmovi i definicije (3) KVALITETA Stupanj do kojeg skup sadržanih osobina ispunjava zahtjeve (2008.

9/30/2009 Pojmovi i definicije (4) POSTUPAK (PROCEDURA) Specificirani način za izvoñenje aktivnosti ili procesa DOKUMENT Informacija zajedno s medijem na kojem se nalazi ZAPIS Dokument koji prikazuje postignute rezultate ili daje dokaz o izvršenim radnjama Pojmovi i definicije (5) PROJEKTIRANJE I RAZVOJ Skup procesa koji pretvara zahtjeve u specificirana svojstva. ili specifikaciju proizvoda. procesa ili sustava POPRAVNA RADNJA Radnja poduzeta u svrhu otklanjanja uzroka otkrivene nesukladnosti PREVENTIVNA RADNJA Radnja poduzeta u svrhu otklanjanja uzroka moguće nesukladnosti 42 .

koristeći procese stalnog poboljšavanja i sprječavanja nesukladnosti Pojmovi i definicije Koriste se pojmovi i definicije prema ISO 9000:2008 Pojam PROIZVOD se primjenjuje isključivo na proizvod namijenjen kupcu. gdje organizacija: dokazuje svoju sposobnost da trajno dobavlja proizvod koji udovoljava zahtjevima kupca i primjenjivih propisa postiže zadovoljstvo kupca djelotvornom primjenom QMS sustava. ili zahtijevan od strane kupca Opis dobavljačkog lanca: dobavljač organizacija kupac PROIZVOD uvijek može značiti i USLUGA 43 .9/30/2009 Norma ISO 9001:2000 (2008.) Propisuje zahtjeve za sustav upravljanja kvalitetom (QMS).

analiza i poboljšavanje 44 .9/30/2009 Dokumentacija Norma ISO 9001:2008 zahtijeva samo 6 dokumentiranih postupaka (procedura): Upravljanje dokumentacijom Upravljanje zapisima kvalitete Unutarnja prosudba Upravljanje nesukladnostima Popravne radnje Preventivne radnje Poglavlja norme ISO 9001:2008 4) Sustav upravljanja kvalitetom 5) Odgovornost uprave 6) Upravljanje resursima 7) Realizacija proizvoda 8) Mjerenje.

2 Zahtjevi za dokumentacijom (1) Dokumentacija mora uključivati: Dokumentirane iskaze o politici kvalitete i ciljevima kvalitete Priručnik o kvaliteti Najmanje 6 dokumentiranih postupaka Dokumente neophodne organizaciji za djelotvorno planiranje. provedbu i upravljanje svojim procesima Zapise o kvaliteti zahtijevane ovom normom 45 . primijeniti i održavati sustav upravljanja kvalitetom neprekidno ga poboljšavati Bitno je (na razini organizacije): utvrditi procese i njihovu primjenu odrediti slijed procesa i meñusobne odnose Sve ovo u skladu s normom ISO 9001:2008 4. Sustav upravljanja kvalitetom Organizacija mora: uspostaviti.9/30/2009 4. dokumentirati.

9/30/2009

4.2 Zahtjevi za dokumentacijom (2)
4.2.2 Priručnik kvalitete, sadrži: područje primjene QMS sustava

pojedinosti o izuzecima (ako postoje) dokumentirane postupke (ili upućivanje na njih) procese uključene u QMS sustav, opis njihovog slijeda i meñudjelovanja 4.2.3 Upravljanje dokumentima 4.2.4 Upravljanje zapisima o kvaliteti

5. Odgovornost uprave (1)
5.1 Opredijeljenost uprave: Uprava mora dokazati svoju opredijeljenost razvoju i poboljšavanju QMS sustava: obavještavanjem organizacije o značaju ispunjenja zahtjeva kupaca i zakonskih propisa, uspostavom politike i ciljeva kvalitete, provedbom tzv. upravinih ocjena, osiguravanjem potrebnih resursa

46

9/30/2009

5. Odgovornost uprave (2)
5.2 Usredotočenost na kupca 5.3 Politika kvalitete (mora biti prikladna svrsi,
opredijeljena zadovoljenju zahtijeva i neprekidnom poboljšavanju, okvir za ciljeve, priopćena i shvaćena, ocjenjivana) 5.4 Planiranje (ciljevi kvalitete i planiranje QMS sustava) 5.5 Odgovornost, ovlasti (predstavnik uprave) 5.6 Upravina ocjena (ulazni i izlazni elementi)

6. Upravljanje resursima
6.1 Osiguranje resursa 6.2 Ljudski resursi (osoblje)
školovanje, izobrazba, vještine, iskustvo svijest i stručnost

6.3 Objekti (infrastruktura)
zgrade (radni prostor), procesna oprema pomoćne usluge (transport, komunikacije i prema 2008 informacijski sustav)

6.4 Radni okoliš

47

9/30/2009

7. Realizacija proizvoda
7.1 Planiranje realizacije proizvoda Organizacija mora planirati i razviti procese za realizaciju i mjerenje učinkovitosti proizvoda. Treba odrediti: ciljeve kvalitete i zahtjeve za proizvod,

potrebu utvrñivanja procesa, dokumentacije i osigurati resurse specifične za proizvod zahtijevane radnje potvrde, ovjeravanja, nadzora i ispitivanja proizvoda kriterije prihvatljivosti proizvoda potrebne zapise (dokaz ispunjenih zahtjeva)

7.2 Procesi povezani s kupcem
7.2.1 Utvrñivanje zahtjeva primjenjivih na proizvod
zahtjevi kupca zahtjevi koji su neophodni, iako ih kupac ne postavlja obveze (zakonske i dodatni zahtjevi)

7.2.2 Ocjena zahtjeva vezanih za proizvod
zahtjevi moraju biti utvrñeni, razlike razriješene, organizacija ih mora biti sposobna ispuniti

7.2.3 Komunikacija s kupcem

48

3 Projektiranje i razvoj (1) 7.2 Ulazni elementi projektiranja i razvoja funkcionalni zahtjevi i zahtjevi načina rada primjenjivi zahtjevi zakona i propisa informacije iz ranijih sličnih projektnih rješenja ostali zahtjevi bitni za projektiranje i razvoj 49 .1 Planiranje projektiranja i razvoja utvrditi faze procesa projektiranja i razvoja utvrditi ocjene.9/30/2009 7.3.3 Projektiranje i razvoj (2) 7. potvrde i ovjeravanja za svaku fazu utvrditi odgovornosti i ovlaštenja za projektiranje i razvoj upravljati meñusobnim vezama različitih grupa 7.3.

7 Upravljanje izmjenama projekta i razvoja 50 .3 Projektiranje i razvoj (3) 7. ili upućivati na njih moraju utvrditi osobine proizvoda.5 Potvrda projekta i razvoja Izlazni elementi moraju udovoljavati ulaznim 7.3.6 Ovjera projekta i razvoja Provodi se kad je proizvod gotov 7.3.3.9/30/2009 7. proizvodnju i servis moraju sadržavati kriterije prihvatljivosti proizvoda.4 Ocjena projekta i razvoja Vrednovanje sposobnosti rezultata da se ispune zahtjevi i rješavanje problema 7.3.3 Projektiranje i razvoj (4) 7. koje su bitne za njegovu sigurnu i ispravnu upotrebu 7.3.3 Izlazni elementi projektiranja i razvoja moraju zadovoljiti ulazne zahtjeve moraju osigurati informacije za nabavu.

5. temeljem uspostavljenih kriterija 7. isporuku i nakon isporuke 51 .2 Informacije o nabavi Opis proizvoda koji se nabavlja 7.9/30/2009 7.4 Nabava 7.1 Proces nabave Odabir i vrednovanje dobavljača.5 Proizvodnja i pružanje usluga (1) 7.1 Upravljanje proizvodnjom (pod nadziranim uvjetima) dostupnost informacija o svojstvima proizvoda dostupnost radnih uputa upotreba prikladne opreme dostupnost i upotreba ureñaja za nadzor i mjerenje provedba nadzora i mjerenja radnje za puštanje.4.4.4.3 Provjera nabavljenog proizvoda Nabavljeni proizvod mora ispunjavati postavljene zahtjeve 7.

5 Čuvanje proizvoda 7.6 Upravljanje ureñajima za nadzor i mjerenje Mjerna oprema mora biti umjerena. podešena. kvalifikacija osoblja. označena. oprema.5.5. postupci.5.3 Označavanje i sljedivost Mora se označiti proizvod Mora biti jasno njegovo stanje (u pogledu nadzora i mjerenja) 7.5 Proizvodnja i pružanje usluga (2) 7.4 Vlasništvo kupca 7.2 Ovjera procesa proizvodnje i pružanja usluga Mora se ovjeriti svaki proces kod kojeg je izlaz nemoguće provjeriti naknadnim pregledima i mjerenjem. To je bilo koji proces u kojemu nedostaci postaju vidljivi tek tijekom uporabe proizvoda ili nakon pružanja usluge.9/30/2009 7. Za ove procese mora se uspostaviti način odvijanja (kriteriji ocjene i odobrenja.5.5 Proizvodnja i pružanje usluga (3) 7. provjerena. metode. zapisi) 7. čuvana i zaštićena 52 .

Mjerenje. analiza i poboljšavanje procesa: neophodnih za dokazivanje sukladnosti proizvoda neophodnih za postizanje sukladnosti sustava upravljanja kvalitetom neophodnih za neprekidno poboljšanje djelotvornosti sustava upravljanja kvalitetom 8.2. analiza i poboljšavanje Mora se planirati i provesti upravljanje.2.4 Nadzor i mjerenje proizvoda 53 .1 Zadovoljstvo kupca Odrediti načine prikupljanja i upotrebu informacija o tome je li organizacija ispunila zahtjeve kupca 8.2.2 Unutarnja prosudba Sustav mora biti sukladan planiranom. mjerenje. djelotvorno primjenjivan i održavan 8.2.2 Nadzor i mjerenje 8.3 Nadzor i mjerenje procesa 8.9/30/2009 8.

3 Nadzor i mjerenje procesa Za svaki proces uspostavljaju se kriteriji prihvatljivosti (što je dobro-prihvatljivo. uz težnju sužavanja (postroženja) kriterija 8. tolerancije) Analiza: dobiveni rezultati mjerenja se usporeñuju s kriterijima prihvatljivosti Ako su loši: proizvod je nesukladan Ako su dobri: proizvod je prihvatljiv Rezultati se zapisuju.9/30/2009 8. a zatim kako ga otkloniti Ako su dobri: traži se način kako ih poboljšati.4 Nadzor i mjerenje proizvoda Mjerenje: ispituju se (mjere) svojstva proizvoda Za svaki proizvod postoje kriteriji prihvatljivosti (npr.2. a što ne) Mjere se rezultati procesa Analiziraju se dobiveni rezultati mjerenja i usporeñuju s kriterijima Ako su loši: traži se uzrok.2. a zapisi održavaju 54 .

3 Upravljanje nesukladnim proizvodom Što se s njim može učiniti? Poduzeti radnje za otklanjanje otkrivenih nesukladnosti (prerada) Dozvoliti upotrebu. te što se može otkloniti Temeljno je utvrditi uzroke nekvalitete Analiza podataka mora pružiti informacije o: zadovoljstvu kupca sukladnosti proizvoda sa zahtjevima osobinama i trendovima procesa i proizvoda dobavljačima 55 .4 Analiza podataka U svrhu utvrñivanja je li QMS sustav prikladan i djelotvoran. isporuku ili prihvaćanje na osnovi suglasnosti dobivene od ovlaštene institucije ili od kupca (odobrenje) Spriječiti upotrebu ili primjenu nesukladnog proizvoda u izvornu svrhu (prenamjena) Škart (recikliranje) 8.9/30/2009 8.

nalaza prosudbe. 8.5. analize podataka.1 Stalno poboljšavanje (primjenom politike i ciljeva kvalitete. upravine ocjene) 8.. Norma ISO 9004:2000 Sustavi upravljanja kvalitetom Smjernice za poboljšavanje djelotvornosti Preporučuje se kao vodič organizacijama čija uprava želi ići iznad zahtjeva norme ISO 9001 s namjerom stalnog poboljšavanja djelotvornosti sustava upravljanja kvalitetom U sebi sadrži uokviren tekst norme ISO 9001 Daje praktična objašnjenja kako primijeniti pojedini zahtjev norme ISO 9001 56 .5 Poboljšavanje 8.2 Popravne radnje otklanjanje uzroka nastalih nesukladnosti (uključivo i reklamacija kupca) .5.5. popravnih i preventivnih radnji.3 Preventivne radnje otklanjanje uzroka mogućih nesukladnosti ...9/30/2009 8..

studenog 2010. dozvoljena je uparaba normi iz 2008. uz minorne preinake u odnosu na prethodno izdanje iz 2000.9/30/2009 Završne napomene Sustav normi ISO 9000:2008 14. U prijelaznom periodu do 13. UPRAVLJANJE KVALITETOM 6. studenog 2008.. Iako je novi sustav normi prirodan. Uspostava sustava 57 . u svijetu postoje i neke grupacije koje ga osporavaju.

gdje. koja upravlja svakim funkcionalnim dijelom tvrtke i procesima Postupci kvalitete (sistemski postupci) utvrñuju resurse i načine provedbe politike tvrtke odgovor na pitanje tko. kada i zašto treba raditi u sklopu nekog procesa 58 .mora biti jednoznačno definirana Uprava mora postaviti ciljeve kvalitete (moraju biti mjerljivi) Uprava mora odrediti politiku kvalitete (način za ostvarivanje ciljeva kvalitete) Treba definirati pojedine procese Uprava mora odrediti rukovoditelja kvalitete Uspostaviti sustavno izvještavanje uprave Dokumentacija sustava kvalitete (1) Priručnik kvalitete dokument najviše razine sadrži filozofiju pristupa i politiku.preduvjeti Organizacijska shema tvrtke .9/30/2009 Uspostava sustava upravljanja kvalitetom . što.

zapisi i izvještaji osiguravaju prikupljanje podataka osiguravaju dokaze o usklañenosti sustava upravljanja kvalitetom sa zahtjevima norme osiguravaju dokaze o unutarnjoj usklañenosti uspostavljenog sustava Planovi kvalitete obično se primjenjuju za uvoñenje novih procesa u postojeći sustav kvalitete.9/30/2009 Dokumentacija sustava kvalitete (2) Upute za rad (operativni postupci) specifične instrukcije za provedbu politike korištenjem načina i resursa utvrñenih u sistemskim postupcima odgovor na pitanje kako treba obavljati pojedine radnje u sklopu nekog procesa Dokumentacija sustava kvalitete (3) Obrasci. ili za početak uspostave sustava uopće 59 .

zapisi. koji treba mijenjati i prilagoñavati 60 . reports) Početak uspostave dokumentiranog sustava Što je prvi korak? Različit pristup u slučaju novoosnovane i postojeće tvrtke Priprema dokumentacije jednostavnija je kod novoosnovane tvrtke (stvari se odmah mogu usmjeriti u željenom pravcu) Postojeća tvrtka redovito ima već izgrañen način rada i dio dokumentacije. records. izvještaji (forms.9/30/2009 Hijerarhija dokumentacije kvalitete Oznake: QM QP QWI QF QM – priručnik kvalitete (quality manual) QP – postupci kvalitete (quality procedures) QWI – radne upute (work instructions) QF – obrasci.

9/30/2009 Prvi koraci Plan rada na uvoñenju sustava upravljanja kvalitetom Postupak za upravljanje izradbom dokumenata kvalitete jedan od šest obaveznih postupaka plan rada treba unaprijed uskladiti s njim definirati koje će sve vrsti dokumenata postojati. kako treba izgledati svaki od njih. te faze kroz koje treba proći tijekom izrade Postupci kvalitete Poglavlja: svrha reference odgovornosti i zaduženja opis procesa (poželjan shematski prikaz .dijagrami toka) popis obrazaca u primjeni postupka sažetak izmjena 61 .

9/30/2009 Simboli u dijagramima toka (1) Red. br. Faza procesa Simbol odluka upit ? DA NE 5. kraj procesa 3. spajanje 62 . br. 4. magnetski zapis 7. radnja IZVRŠITELJ rezultat obavljene radnje Simboli u dijagramima toka (2) Red. dokument 6. 1. Faza procesa Simbol početak procesa 2.

9/30/2009 Izrada ostalih dokumenata kvalitete Priručnik kvalitete Prvo se radi zadnje poglavlje priručnika (ono koje sadrži popis dokumentiranih postupaka) Usporedo pisati poglavlja priručnika i pripadne postupke kvalitete Upute za rad Najvrjedniji dio sustava kvalitete (kako treba raditi) Pišu ih stručnjaci. koji dobro poznaju procese Pokretanje dokumentiranog sustava Ustrojiti sustav razdiobe dokumentacije skupni popisi i papirnata kopija. i/ili mreža informatičkog sustava Protok najnovijih informacija (okružnice) Jednoznačan oblik zapisa (obrasci) Početak svakodnevne primjene sustava izrada svega što dokumentacija zahtijeva Planiranje i početak unutarnjih prosudbi 63 .

Prosudbe i posvjedočenje Prosudbe i posvjedočenje sustava Pojam prosudbe i objektivnog dokaza Ciljevi prosudbe Unutarnja prosudba Nacionalna shema za ovlašćivanje Vanjska nezavisna prosudba Horizontalna i vertikalna prosudba Zadatak prosuditelja i izvoñenje prosudbi 64 .9/30/2009 UPRAVLJANJE KVALITETOM 7.

Objektivni dokazi Podaci koji potvrñuju postojanje ili istinitost nečega Mogu se dobiti promatranjem. kako bi se utvrdio opseg do kojeg je sustav kvalitete udovoljio unaprijed utvrñenim kriterijima.9/30/2009 Prosudba (ocjena) sustava upravljanja kvalitetom Sustavan. ispitivanjem ili na druge načine Na njih ne smiju utjecati osjećaji ni predrasude Moraju se jednoznačno iskazati i dokumentirati Kvalitativni ili kvantitativni Temeljna osobina: uvijek se mogu provjeriti 65 . mjerenjem. Svodi se na ispitivanje primjene i djelotvornosti izabranih dijelova sustava upravljanja kvalitetom cijele tvrtke (organizacije) ili njenih pojedinih dijelova. nezavisan i dokumentiran proces u svrhu prikupljanja prosudbenih nalaza i njihovog objektivnog ocjenjivanja.

postižu li se njegovom primjenom zadovoljavajući rezultati Provjeriti stalno poboljšavanje proizvoda. procesa. tj.9/30/2009 Ciljevi prosudbe Utvrditi je li sustav upravljanja kvalitetom u tvrtki uspostavljen i dokumentiran Utvrditi provodi li se sustav u praksi Utvrditi je li sustav djelotvoran. kao i cjelovitog sustava upravljanja kvalitetom (zahtjev norme ISO 9001:2008) Unutarnja prosudba Lokalna ocjena Unutarnja nezavisna ocjena Upravina ocjena 66 .

Izbor prosuditelja i provedba unutarnje nezavisne ocjene mora osigurati objektivnost i nepristranost. djelatnici vlastite tvrtke. postavljeni na osnovi završene izobrazbe (meñu prvim koracima). Zapisi unutarnje nezavisne ocjene sadrže nesukladnosti i prijedloge popravnih radnji. Prilika za sagledavanje i ukazivanje na probleme u svakodnevnom radu. Prosuditelji ne smiju ocjenjivati svoj vlastiti rad. On u tom procesu nije nezavisan. Unutarnja nezavisna ocjena Provode je unutarnji prosuditelji.9/30/2009 Lokalna ocjena Provodi je rukovoditelj u svojoj organizacijskoj jedinici. 67 . Zapisi lokalne ocjene su jedno od polazišta za provedbu unutarnje nezavisne ocjene. tj.

prilike za poboljšanje i potrebe za izmjenama Ocjena opće djelotvornosti i zrelosti sustava. Shema odreñuje organizaciju ovlaštenu za davanje ovlasti drugim organizacijama: Velika Britanija: NACCB Sjedinjene države: RAB Hrvatska: HAA (Hrvatska akreditacijska agencija) 68 . U užem smislu nije unutarnja prosudba. koje vodi predstavnik uprave. rezultati prosudbi i provedenih radnji. Uspostavlja se na razini pojedine države.9/30/2009 Upravina ocjena Temeljni zahtjev norme (npr. Planira se i provodi na osnovi plana. Nacionalna shema za ovlašćivanje Osnova dobivanja ovlasti za provedbu vanjskih nezavisnih prosudbi u tvrtkama. ISO 9001:2008). Obično u obliku sastanaka najviše uprave tvrtke. Razmatra se ostvarivanje planova.

1% DNV 31.7% TUV BS 2.5% 69 .7% DQS 0.9/30/2009 Nacionalni sustav ovlašćivanja RH Vlada RH Nacionalno vijeće za ovlašćivanje Nacionalna služba za ovlašćivanje (HAA.5% HRB 4.1% SGS 17.3% SIQ 5.1% LRQA 2. …) Laboratoriji • umjeravanje ispitivanje Organizacije za potvrñivanje • • • • proizvodi sustav kvalitete osoblje Potvrde o sukladnosti Nadzorne organizacije nadzor • Izvještaji o ispitivanju / umjeravanju Zapisi / izvještaji Proizvoñač / kupac Tržišni udjeli tvrtki ovlaštenih za certificiranje u RH BVQI 18.4% QQS 0.9% RWTUV 14.6% CroCert 2.

91 4.21 5. 70 .51 9. Propisuju se rokovi do kojih nesukladnosti treba razriješiti. pića i duhana veleprodaja i maloprodaja.29 4. Razmatraju se prijedlozi popravnih radnji potrebnih za njihovo otklanjanje.61 Vanjska nezavisna prosudba Prosuditelji ovlaštene organizacije ispituju sustav upravljanja kvalitetom tvrtke izložene prosudbi. Traže se nesukladnosti (negativan sustav izvještavanja).64 9.39 9.27 8.9/30/2009 Najzastupljeniji industrijski sektori certificirani s ISO 9001 SEKTOR proizvodnja metala i metalnih proizvoda grañevinarstvo proizvodnja prehrambenih proizvoda. popravak motornih vozila i kućanskih aparata ostale usluge električna i optička oprema inženjerske usluge proizvodnja strojeva i opreme informacijska tehnologija prijevoz. skladištenje i komunikacije BR.58 7. CERTIFIKATA 169 155 151 149 138 116 85 79 72 58 UDIO (%) 10.48 3.

71 .9/30/2009 Posvjedočenje (1) Otklanjanje pronañenih nesukladnosti može zahtijevati dodatne posjete prosuditelja ovlaštene organizacije. Nakon otklanjanja svih nesukladnosti ovlaštena organizacija izdaje Potvrdu o sukladnosti sustava upravljanja kvalitetom ili potvrñuje valjanost postojeće potvrde. Posvjedočenje (2) Sustav posvjedočenja obično predviña vanjske nezavisne prosudbe jednom godišnje. uz popis djelatnosti na koje se odnosi. pod uvjetom izlaganja unutarnjoj prosudbi svake godine. sadrži samo izjavu: Ovlaštena organizacija X potvrñuje da je sustav upravljanja kvalitetom tvrtke Y usklañen s normom Z. jer se nakon nje izdaje nova potvrda. Potvrda o posvjedočenju. Potvrda obično vrijedi tri godine. Svaka treća prosudba opsežnija je od prethodne dvije.

dobro poznavanje dokumentacije sustava kvalitete i promatranog procesa. Obje se odnose na unutarnje i na vanjske prosudbe. •Složenija i zahtjevnija od horizontalne. neovisno o organizacijskim jedinicama u kojima se on odvija. •Provedba zahtijeva od prosuditelja veće zalaganje. 72 . jer nije opterećena organizacijom.9/30/2009 Horizontalna prosudba Predmet prosudbe je jedna organizacijska jedinica i svi procesi u njoj. Jednostavnija za planiranje i provedbu nego vertikalna. •Više procesno usmjerena. Horizontalne prosudbe organizacijskih jedinica mogu se jednostavno planirati i pratiti prema organizacijskoj shemi tvrtke. Vertikalna prosudba •Predmet prosudbe je odvijanje jednog procesa. te zalazi više u dubinu zbivanja nego horizontalna.

tj. Prosudba nije bauk. čime se uvode elementi vertikalne prosudbe. Prosudbu treba gledati kao način za unaprjeñivanje svog sustava i boljeg udovoljavanja zahtjevima kupaca. a prosuditelj nije neprijatelj. 73 . Obje strane u prosudbi trebaju se pažljivo pripremiti. U tako planirane prosudbe uključuju se konkretni primjeri procesa koje treba provjeriti. Zadatak prosuditelja Priprema za prosudbe (unutarnje-vanjske.9/30/2009 Planiranje prosudbi Predstavnik uprave obično prosudbe planira kao horizontalne. neovisno o organizacijskoj jedinici. horizontalne-vertikalne) i njihova provedba. planira prosudbe za pojedinu organizacijsku jedinicu.

9/30/2009 Način izvoñenja prosudbi Dostava plana prosudbe Uvodni sastanak Provedba prosudbe (po organizacijskim jedinicama i procesima) Zapisivanje pronañenih nesukladnosti Odluka o prihvaćanju popravnih radnji Završni sastanak (rasprava o nalazima prosudbe) Zanimanja kvalitete Manager kvalitete Auditor Minimalni zahtjevi 74 .

9/30/2009 UPRAVLJANJE KVALITETOM 8. Primjer tvrtke s implementiranim sustavomEurodaus 1963 d.d. 75 . Područje djelatnosti tvrtke su prodaja i servis vozila.d. Osnovni podaci o tvrtci Tvrtka Eurodaus 1963 d. članica je koncerna Agram.

ali jednako bitan. Ujedno je ovlašteni serviser za vozila iz programa Audi i Seat. Sporedni. Kao takav podliježe zahtjevima proizvoñača koji je kao jedan od uvjeta suradnje zahtijevao posjedovanje certifikata ISO 9001:2000.9/30/2009 Ciljevi i razlozi uvoñenja (1) Eurodaus je ovlašteni trgovac za prodaju i servis vozila marke Volkswagen. 76 . Ciljevi i razlozi uvoñenja (2) Da bi tvrtka i dalje uspješno poslovala sa proizvoñačem uveden je sustav upravljanja prema odrednicama ISO 9001:2000. cilj je i ureñenje i optimiziranje poslovanja tvrtke.

Primjer obrasca za dokumente kvalitete 77 . Uprava je definirala dokumente kvalitete i slijed praćenja dokumenata.9/30/2009 Način uvoñenja Od strane tvrtke imenovan je menadžer za upravljanje kvalitetom. Implementacija je započeta edukacijom svih zaposlenika i kreiranjem potrebnih dokumenata kvalitete.

78 .9/30/2009 Rezultati (1) Tvrtka Eurodaus uspješno je aplicirala za certifikat ISO 9001:2000. te isti i dobila u prosincu 2006. Rezultati (2) Poslovanje tvrtke organizirano u skladu s odredbama normi niza ISO 9001:2000. omogućilo je efikasniju kontrolu poslovanja i poslovnih rezultata Upravi tvrtke. U prosincu 2007 podvrgnuta je prvoj nadzornoj kontroli čiji pozitivan nalaz govori u prilog činjenice da je sustav upravljanja kvalitetom u ovoj tvrtci zaživio.

9/30/2009 UPRAVLJANJE KVALITETOM 9. Zaključne napomene Zaključne napomene Zašto u nekoj tvrtki uopće uvoditi sustav upravljanja kvalitetom Kako pokrenuti uvoñenje sustava Koje su temeljne faze Cijena Rokovi Koristi 79 .

9/30/2009 Temeljne faze uvoñenja sustava (1) Odluka o uspostavi sustava Izrada organizacijske sheme Definiranje ciljeva i politike kvalitete Odreñivanje predstavnika uprave Obuka osoblja (prosuditelja) Prepoznavanje i dokumentiranje procesa Izrada dokumentacije sustava kvalitete Temeljne faze uvoñenja sustava (2) Primjena dokumentiranog sustava Unutarnje ocjenjivanje sustava Rješavanje nesukladnosti popravnim radnjama Pokretanje preventivnih radnji Izbor tvrtke za posvjedočenje Vanjska nezavisna prosudba Održavanje sustava Stalno poboljšavanje sustava 80 .

ali to već spada u komercijalni pristup prosuditelja. Sustav će u svojoj potpunosti zaživjeti tek za tri do četiri godine od njegovog uvoñenja i postati svakodnevnicom u radu tvrtke. Postoje tvrtke koje su potvrdu o usklañenosti dobile za kraće vrijeme. U cijenu ulaze i radni sati vlastitih djelatnika. 81 . Sustav ne brusiti do savršenstva. Ako ga se uvodi iz nule. nego krenuti s primjenom i ispravljati dokumente na osnovi povratnih informacija. sustav u stvarnosti ne može zaživjeti za manje od godinu dana. Dinamika i rezultati ovise o vlastitim djelatnicima. koji dokumentiraju procese. Rokovi Ovise o tome koliko je postojeća praksa i način rada već u skladu s normama kvalitete.9/30/2009 Cijena S vanjskim se konzultantom se obično ugovara paušalno mjesečno plaćanje. Ugovor za vanjsku nezavisnu prosudbu: broj potrebnih djelatnik-dana prosuditeljske tvrtke.

a koja na tržištu ima svoju vrijednost. Ogledni primjer saminarskog rada 82 . pogotovo ako se kvaliteta i sustav njenog upravljanja ocijene neophodnima za opstanak na tržištu. Šira društvena korist za nacionalno gospodarstvo od uvoñenja sustava u domaće tvrtke. Temeljni razlog postojanja bilo koje tvrtke je uvijek proizvod ili usluga koja nekome treba.9/30/2009 Korist Nedvojbena. Treba imati na umu da ni najsavršeniji sustav upravljanja kvalitetom ne može zaštiti promašene koncepte. UPRAVLJANJE KVALITETOM 10.

izvanredni PREDMET: Upravljanje kvalitetom PREDMETNI NASTAVNIK: Mr. osnovana davne 1927. Smještena je na Žitnjaku. tako da se od samih početaka djelovanja vodilo računa o kvaliteti proizvoda. pa tako i u industrijskoj proizvodnji prilikom koje štetni mogu biti i tehnologija i proizvodi. siječanj 2009.o. o svim aspektima utjecaja na okoliš i naravno samim time o kvaliteti zaštite okoliša. sve veću važnost u svakoj ljudskoj djelatnosti dobiva okoliš. Od 1966. uvodi nove djelatnosti . Domagoja Buljan Barbača Split. u industrijskoj zoni. o njegovom zbrinjavanju. ali na vodozaštitnom području.o. godine i to pod nazivom „Iskra“ čija se osnovna djelatnost zasnivala na proizvodnji maziva – kolomasti i mazivih ulja. odnosno njegova zaštita. UVOD Danas u doba jačanja ekološke svijesti pojedinaca i zajednice. Jedna od takvih tvrtki je tvrtka INA Maziva Zagreb d.proizvodnja polimernih aditiva i plastične ambalaže. 83 .9/30/2009 SVEUČILIŠTE U SPLITU SVEUČILIŠNI STUDIJSKI CENTAR ZA STRUČNE STUDIJE STUDIJ EKONOMIJE SMJER: TRGOVINSKO POSLOVANJE SEMINARSKI RAD ZBRINJAVANJE RABLJENIH ULJA STUDENT: Miranda Gojak ODSJEK I STATUS: Trgovinsko poslovanje. djeluje kao samostalna tvrtka unutar grupacije INA. 1990.sc.

Rezultat takvih napora bio je da se nikada nije dogodio nikakav incident. emulzije te zauljene vode jedan su od utvrñenih značajnih aspekata okoliša u sustavu upravljanja zaštitom okoliša po normi ISO 14001. onečišćenost tla. kontinuirano pazeći na okoliš. Rabljena ulja. Certificiran je Sustav upravljanja zdravljem i sigurnošću po normi OHSAS 18001:1999. a kojim je uspostavljen potpun nadzor nad svim aspektima koji mogu značajno utjecati na stanje okoliša i njegovu zaštitu. stručnjaci Maziva Zagreb su tijekom višegodišnjeg rada. Osim nadzora nad posljedicama koje sam tehnološki proces može imati na stanje okoliša. Prirodni slijed dogañaja bio je taj da je Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša izdala Mazivima Zagreb Rješenje za obavljanje djelatnosti skladištenja i obrañivanja opasnog otpada 1999. Sustavom su obuhvaćeni i pod kontrolom su: emisije u zrak. 84 . vodu. godine. Završnom karikom u lancu očuvanja okoliša od mogućeg štetnog utjecaja maziva na okoliš jest uvoñenje sustava zbrinjavanja rabljenih ulja. koji su Maziva Zagreb izgradila i dobila certifikat 1999. upravljanje otpadom. od kada se provode mjerenja svih aspekata utjecaja na okoliš. 1996. a prateći nastojanja razvijenih zemalja u zapadnoj Europi. godine recertificirani su sustavi upravljanja kvalitetom i okolišem po zahtjevima normi ISO 9001:2000 i ISO 14001:1996. uspostavljen je i certificiran Sustav osiguranja kvalitete po normi ISO 9001:1994. uporaba sirovina i prirodnih dobara. razvili asortiman maziva i srodnih proizvoda koji manje štetno djeluju na okoliš. a posljednjih tridesetak godina. 2002. rezultati mjerenja dokazali su visoke standarde tvrtke. zauljenih voda i emulzija u kojem su Maziva Zagreb uključena kao obrañivač opasnog otpada. te ostala lokalna pitanja okoliša i zajednice.9/30/2009 To je dovelo do toga da tvrtka neprestano radi na poboljšanju svojih proizvoda. prateći industrijska dostignuća i zahtjeve tržišta.

zaposlenici. ISO 14001 i OHSAS 18001? Svako poduzeće. tj. 85 . Uvoñenje sustava osiguranja kvalitete u INA Mazivima Zagreb prema normi ISO 9001 dovodi o boljeg i racionalnijeg upravljanja poslovanjem tvrtke i stvara uvjete za pružanje kvalitetnijih proizvoda i usluga prema zahtjevima kupca. Zašto ISO 9001. diktira ga samo tržište. ISO 14001:2004 i OHSAS 18001:1999. pa tako i INA Maziva Zagreb imaju pet glavnih skupina zainteresiranih strana. prilagoñavanje sve jačim i tehnološki sofisticiranim motorima i ureñajima. Osobito je važno to da za novu djelatnost i poslovnu aktivnost nisu bila potrebna nova ulaganja. a koja omogućuje postavljanje ciljeva. već su se koristili raspoloživi resursi . spremišni prostor i oprema. dakle ta maziva moraju zadovoljiti sve uvjete praktične primjene. dobavljači i društvo. procesa i proizvoda. a to su kupci. te neprekidno poboljšavanje sustava.ljudi. To bi značilo da se taj dio odnosi na neprekidno poboljšavanje proizvoda u smislu njegove kvalitete za produžavanjem životnog vijeka motora.9/30/2009 Za sva tri sustava. odnosno specifikacije i standarde kvalitete koje utvrñuju proizvoñači strojeva i vozila. godine recertificirana su sva tri sustava upravljanja po normama ISO 9001:2000. primjenjuje se ista metodologija upravljanja ciljevima. vlasnici. 2005. Sustav kvalitete ponajprije je usmjeren na zadovoljstvo kupca. njihovo praćenje i ocjenu. koja su integrirana u jedan cjeloviti sustav upravljanja.

zapisi. Obje norme su meñusobno kompatibilne. nadzirani i usklañeni sa zakonskom regulativom. vodu. ISO 14001:1996 je meñunarodni standard za upravljanje okolišem.). Pravilnik o vrstama otpada NN 27/1996. onečišćenost tla. upravljanje otpadom. Prvi način je kao nadogradnja na postojeći sustav ISO 9001 u tvrtci. odnosno kvalitetu usmjeriti na društvo i zajednicu u cjelini. uporaba sirovina i prirodnih dobara. pa se mogu uspješno integrirati što je i bio slučaj u Mazivima Zagreb. te ostala lokalna pitanja okoliša i zajednice. popravne i zaštitne radnje itd. zaštitu okoliša i opću sigurnost. Stoga suvremeno poduzeće mora proširiti svoje pristupe kvaliteti. Karakteristika ove norme je u tome što se mora zasnivati na zakonskim odredbama (Zakon o otpadu NN 34/1995. Zakon obuhvaća sve sudionike u zbrinjavanju opasnog otpada. Sustavom su obuhvaćeni i pod kontrolom su: emisije u zrak. a to su proizvoñači. 86 . zahtjevi društva postaju sve stroži u odnosu na zdravstvene i sigurnosne uvjete na radnom mjestu. Sustavom upravljanja okolišem osigurava se da su svi utjecaji na okoliš u tvrtci identificirani. Drugi način je uvoñenje sustava ISO 14001 bez prethodnog uvoñenja sustava ISO 9001. Moguća su dva načina uvoñenja ISO 14001. zahtijevaju niz postupaka koji su meñusobno identični – upravljanje dokumentacijom. interni auditi. skupljači i obrañivači.9/30/2009 Meñutim. i Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom NN 32/1998.

kupaca i poslovnih partnera. Razlozi za primjenu su: potencijalno smanjenje broja incidenata potencijalno smanjenje zastoja i s njima pratećih troškova potencijalno smanjenje troškova tužbi i osiguranja bolje upravljanje rizicima za zdravlje i sigurnost rada povećanje povjerenja radnika.9/30/2009 Razlozi za primjenu ISO 14001 su: povećano povjerenje kupaca poboljšani odnosi sa društvenom zajednicom olakšani pristup kapitalu poboljšani imidž na tržištu smanjenje broja incidenata ušteda materijalnih resursa i energije trajno zadovoljavanje zakona i propisa lakše ishoñenje dozvola i suglasnosti OHSAS 18001:1999. vlasnika.Sustav upravljanja zdravljem i sigurnošću. kao i društvene zajednice u cjelini 87 . .

SVRHA Ovom procedurom opisan je prihvat rabljenih ulja. Cijeli proces definiran je kroz dvanaest aktivnosti koje su sastavni dijelovi procedure. 2. zapaljivost.). infektivnost. PROIZVOðAČ/SKUPLJAČ OTPADNIH ULJA – veliki potrošači industrijskih ulja/koncesionari OBRAðIVAČ OTPADNIH ULJA – pravna ili fizička osoba koja obavlja djelatnost obrañivanja ili odlaganja otpada (INA Maziva Zagreb) 88 . toksičnost. reaktivnost. emisije u vodu. onečišćenje tla. upravljanje otpadom.9/30/2009 SADRŽAJ SVRHA DEFINICIJE REFERENCE ODGOVORNOSTI POSTUPAK ZAPISI 1. razne utjecaje vezane za izvanredne situacije. OTPADNA ULJA – opasan tehnološki otpad (ima neka od svojstava: eksplozivnost. i sl. ZAULJENE VODE – tekuće mješavine s bilo kakvim sadržajem ulja. emulzija i zauljenih voda koja omogućuje da se proces zbrinjavanja odvija u kontroliranim uvjetima. DEFINICIJE ASPEKTI OKOLIŠA – obuhvaćaju emisije u zrak.

9/30/2009 3. 4. 4. i ISO 9001:2000. Na taj način provjerava da li je opasni otpad u skladu sa zakonskim propisima. te daje informacije o sakupljaču i obrañivaču otpada.1. tj. za postupanje opasnim otpadom. ISO 9001:1996. Ovlaštena osoba Službe prodaje obrañivača odreñuje cijenu i uvjete prihvata.4. sastavlja pisanu ponudu (ugovor). te provjerava Izvješće o ispunjavanju fizikalnih i kemijskih svojstava otpada.6. te ispunjava i potpisuje Prateći list PL-Oo. Predstavnik Službe kontrole za zaštitu okoliša zadužen je za provjeru Pratećeg lista za opasni otpad. ispunjava i potpisuje Prateći list PL-Oo.5. REFERENCE Sustavi upravljanja kvalitetom – ISO 9001:1994. Zadužen je za arhiviranje i distribuciju Pratećih listova PL-Oo. – Zahtjevi i smjernice za primjenu. 4. Voditelj laboratorija za ulaznu kontrolu kvalitete proizvoda provodi proceduru analize kvalitete ulaznog proizvoda (UDQA PR 1001).2. Zakon o otpadu (NN 34/1995) Pravilnik o vrstama otpada (NN 27/1996) Uredba o uvjetima za postupanjem s opasnim otpadom (NN 32/1998) 4. Sustavi upravljanja okolišem – ISO 14001:1996. 89 . Ovlašteni skladištar rezervoarskog prostora – prihvaća proizvod prema proceduri ulaza sirovina i ambalaže UDQA PR 1503. Prodajni predstavnik ili predstavnik službe primjene (Primjensko tehničkog servisa INA Maziva ZG) prilikom prodaje proizvoda zadužen je za komunikaciju sa kupcem i davanje svih obavijesti vezanih za proizvod. Voditelj odjela za obradu zauljenih voda – vrši prihvat zauljenih voda. 4. ISO 14001:1999. stavlja ih u proceduru za obradu. sustavima i metodama potpore. Opće smjernice o načelima.3. Sustavi upravljanja okolišem – ISO 14001:2004. ODGOVORNOSTI 4. 4.

Veliki potrošači industrijskih ulja. Proces je definiran kroz dijagram tijeka u 12 aktivnosti. Zakon obuhvaća sve sudionike u sustavu zbrinjavanja opasnog otpada. 5. POSTUPAK Tijek prihvata rabljenog ulja Osnovna baza primjene norme ISO 14001 je zakonska legislativa. Ako je otpad u skladu sa zakonskim propisima (i ako odgovara podacima iz Pratećeg lista) Služba za zaštitu okoliša daje dopuštenje za daljnje aktivnosti u svezi sa otkupom opasnog otpada. INA Maziva Zagreb su u ovom slučaju u svojstvu obrañivača opasnog otpada. 90 . uvjeti čuvanja otpada.2. Proizvoñač vrši analizu otpada. Proizvoñač opasnog otpada je kupac. skupljača i obrañivača. a za manje potrošače postavljeni su kontejneri za odlaganje rabljenih ulja koji se povremeno prazne. Da bi uopće započeo aktivnost mora posjedovati Prijavni list (za proizvoñača opasnog otpada) i Prateći list. dokumentacija i njen tijek. što im predstavlja noviju poslovnu aktivnost (od 1999.9/30/2009 5. god. obrasci.).1. predaje Zahtjev uz Izvješće o ispunjavanju fizikalnih i kemijskih svojstava otpada za termičku i kemijsko fizikalnu obradu (na propisanom obrascu) Službi kontrole za zaštitu okoliša. Proizvoñač ili skupljač opasnog otpada prvi kontakt ima sa Službom prodaje ili sa Službom primjensko-tehničkog servisa u Sektoru marketinga preko kojih se provode koordinirane aktivnosti izmeñu svih sudionika zainteresiranih za prihvat i zbrinjavanje rabljenih ulja. a ujedno i proizvoñači rabljenih ulja. Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša izdala je Mazivima Zagreb rješenje za obavljanje djelatnosti skladištenja i obrañivanja opasnog otpada.3. izravno su uključeni u proces zbrinjavanja. Zakonom su odreñene obveze i dužnosti proizvoñača opasnog otpada. 5. Sakupljač/proizvoñač opasnog otpada je ovlaštena firma za sakupljanje koja za tu svoju djelatnost ispunjava sve zakonske propise. Uglavnom se radi o velikim industrijskim potrošačima ulja i maziva. 5. vrijeme čuvanja dokumenata i sl.

Ponudu u pisanom obliku šalje proizvoñaču otpadnog ulja. Ako je ponuda prihvaćena Služba prodaje radi dogovor o primitku. onda on odlazi prema skladištu rezervoarskih prostora i to po propisanoj proceduri ulaza sirovina i ambalaže UDQA PR 1503. te potpisuje Prateći list PL-Oo. Prateći listovi PL. Obrañivač na temelju tih dokumenata (i nakon unutarnjih konzultacija) odlučuje da li će izvršiti prihvat otpada i nakon donesene odluke radi Zapis o odluci. 5.6. Ako analiza nije zadovoljila vrši se postupak s neusklañenim proizvodom. 5. 5.12. ide u proceduru prema uputi za prihvat i obradu zauljenih voda. Nakon razdvajanja voditelj Odjela za obradu zauljenih voda ispunjava i potpisuje Prateći list PL-Oo. 5. Ako u dolaznom sadržaju nema zauljene vode. 91 . rezervoare. 5.11. Ovlašteni skladištar vrši prihvat i ispunjava. Zauljena voda. 5. Kad je izvršen primitak rabljenog ulja. a rabljeno ulje u odlagališta radi proizvodnje lož ulja.Oo iz postupaka a9 i a10 odlaze u Službu za zaštitu okoliša gdje se arhiviraju i distribuiraju. a ako nije onda je to kraj procesa.4.9/30/2009 5. dakle u cisterne i postrojenja za razdvajanje ulja od vode.5. 5. Služba prodaje formira cijenu i uvjete otkupa.9. radi se ulazna laboratorijska kontrola i to prema propisanoj proceduri UDQA PR 1001.8.7. Pročišćena voda odlazi u posebne spremnike tj.10. koja je zadovoljila analizu. 5.

9/30/2009 92 .

ZAPISI Prateći list (PL-Oo) za opasni otpad. raznim očevidnicima i sl. zaštićuju okoliš. obrazac propisan Zakonom o otpadu i Pravilnikom o opasnom otpadu. prate vijek trajanja svojih proizvoda – od nastanka do nestanka. rješavaju zbrinjavanje industrijskih ulja poslije upotrebe i time zadobivaju povjerenje svojih kupaca i njeguju partnerske odnose. procesu nastanka i načinu pakiranja otpada Izvješće o ispitivanju fizikalnih i kemijskih svojstava otpada za termičku i kemijsko fizikalnu obradu Zapisi o odluci o otkupu opasnog otpada Izvještaji se moraju slati nadležnim državnim ustanovama kvartalno. Zajedno sa Pratećim listovima. dokumentima moraju se čuvati minimalno pet godina. udovoljavaju sve zakonske propise nacionalnog zakonodavstva koje je usklañeno sa zahtjevima EU (Europske Unije).o. ZAKLJUČAK Kontroliranim prikupljanjem i zbrinjavanjem rabljenih ulja INA Maziva Zagreb d. s podatcima o vrsti. 93 .o. postižu pozitivne financijske rezultate koristeći rabljena ulja kao gorivo.9/30/2009 6.

9/30/2009

Važnost kontrole rabljenih ulja, koja spadaju u kategoriju opasnog tehnološkog otpada, očituje se u tome što se od ukupne svjetske proizvodnje nafte 1% koristi za proizvodnju maziva. U zemljama EU-a 13% , a u SAD-u 32% upotrjebljenih maziva završi izmjenom u okoliš. 1/5 svih zagañenih voda potječe od otpadnih ulja. Koncentracija ulja od 1mg po litri čini vodu nepitkom i opasnom za zdravlje čovjeka, a uništava i vodenu floru i faunu. Isto tako je opasno spaljivanje otpadnih ulja jer se u zrak emitiraju - sumpor, fosfor, dušik, neki teški metali, koks i plinovi sagorijevanja, koji su vrlo štetni za ljudsko zdravlje i okoliš u cjelini.

94

9/30/2009

UPRAVLJANJE KVALITETOM 11.“Check lista” savladanog gradiva

95

9/30/2009

Pitanja (1)
Ukoliko su studenti uspješno savladali gradivo očekuje se da mogu samostalno odgovoriti na slijedeća pitanja: 1.Definirajte pojam kvalitete! 2.Što znači QM? 3. Što znači QT?

Pitanja (2)
4.Prema alternativnoj podjeli povijesnog razvoja sustava upravljanja kvalitetom u kojoj fazi i pri kojim tržišnim uvjetima se pojavljuju prvi zahtjevi kvalitete? 5.U uvjetima suvremene tržišne ekonomije koji aspekt postaje imperativ kod sustava upravljanja kvalitetom? 6.Koje su odlike «Znanstvenog upravljanja»? 7.Koje su odlike «Statističke kontrole kvalitete»? 8.Kakvom procesu težimo u odnosu na varijabilnost? 9.Definirajte pojam norme! 10.Koje su osnovne sastavnice jedne norme? 11.Što je ISO? 12.Kada je osnovan ISO?

96

Koje godine je objavljeno najnovije izdanje normi ISO 9001 u Republici Hrvatskoj? 26.Što nam definiraju norme niza ISO 9001:2000? 24.Čime se bavi poglavlje norme ISO 9001:2000 s naslovom «Sustav upravljanja kvalitetom»? 29.Navedite minimalno 3 načela hrvatske normizacije! 17.Navedite minimalno 3 razloga za uvoñenje normi u tvrtku! 19. Koje godine je objavljeno najnovije izdanje normi ISO 9001? 25.Koji su osnovni ciljevi normizacije? 14.Navedite minimalno 3 djelatnosti kojima se bavi HAA! 18.Nabroji minimalno 3 od 6 obveznih dokumenata prema normi ISO 9001:2008! 27.Koji su preduvjeti nužni za uspostavu sustava upravljanja kvalitetom? 97 .Koje godine su izdani prvi nizovi normi iz slijeda ISO 9000? Pitanja (4) 21.Gledajući tvrtke koje posluju u Hrvatskoj. Navedite minimalno 3 elementa preventivnog modela ISO 9001! 20.Nabroji minimalno 3 poglavlja norme ISO 9001:2008! 28.Što nam definiraju norme niza ISO 9000:2000? 23.Kako se zove hrvatsko nacionalno normirno tijelo? 16. kojim sve normirnim tijelima podliježu? 15.Koje norme iz niza ISO 9001 su ukinute 2000? 22.9/30/2009 Pitanja (3) 13.

Na koje pitanje odgovaraju upute za rad? 32.Definirajte prosudbu i navedite koje osnovne tipove prosudbe susrećemo! 36.Što je prvi korak koji se poduzima kod uspostave sustava upravljanja kvalitetom? 33. Na koja pitanja odgovaraju postupci kvalitete? 31.9/30/2009 Pitanja (5) 30.Navedite temeljne ciljeve prosudbe! 98 .Koja je razlika uvoñenja sustava u postojeću i novonastalu tvrtku? 34.Navedite minimalno tri karakteristike objektivnih dokaza! 37.Koje su osnovne sastavnice jednog postupka kvalitete? 35.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->