Professional Documents
Culture Documents
4. Menicne radnje
Izdavanje
Prezentacija menice
Akceptiranje menice
Isplata
Regres
Protest
Tuzba
1
Opste objasnjenje menica
Metalne kovanice su prenosive, ali teške. U kasnom Srednjem veku i tokom Renesanse u
Evropi nedovoljne količine i velika težina kovanica ometale su rastuću međunarodnu
razmenu među trgovcima i nisu mogle da zadovolje potrebe većih transakcija.
Trgovci su izmislili hartije od vrednosti, danas poznate kao menice. Kao sredstvo
plaćanja ove hartije od vrednosti lako su se nosile i predstavljale su veoma
zadovoljavajuće rešenje za slučaj pljačke. Hartije od vrednosti su dopunjavale metalnu
valutu u Evropi u tom periodu. Danas, kovanice još uvek dopunjavaju papirne menice
(uglavnom čekove) i papirni novac.
Menica je naredba od jedne osobe, izdavaoca - trasanta, drugoj osobi, trasatu, da izvrši
isplatu—bilo plaćanjem trasantu ili trećoj osobi, primaocu menice. Ček, danas najčešći
oblik menice, je menica vučena na banku. Ako je menica prenosiva, imalac menice može
da je prenese drugom primaocu koji je može podneti trasantu na naplatu. Prenosiva
menica funkcioniše slično kao novac.
Potpis trasanta na menici označava da su njegova sredstva dovoljna za isplatu menice.
Ako trasat preuzme isplaćivanje, odnosno "prihvata" da isplati menicu na kasniji datum,
trasat mora da isplati menicu na datum dospeća. Ako, međutim, trasat ne plati, primaoc
može da se obrati trasantu - ili se to unapred odbacuje. Trgovačka zajednica na taj način
može da vrednuje menice u zavisnosti od ocenjenih kreditnih sposobnosti trasanta - ili,
2
ako plaćanje preuzima ili prihvata trasat, njegove ocene kreditnih sposobnosti zamenjuju
ocene trasanta.
Vrste menaca
(nem. Wechsel auf eine bestimmte Zeit nach der Ausstellung) je izraz kojim se označava
takva menica na kojoj je dospeće menična potraživanja određeno naznačivanjem dužine
vremena čijim istekom dospeva menična obaveza. To razdoblje počinje teći na dan
izdavanja menice, a može se naznačiti u danima, mesecima ili izrazima kao što su
”početak meseca”, ”sredina meseca”, ”konac meseca”. menica koja glasi na jedan ili više
meseci dospeva onog istog dana u mesecu kao što je dan kada je izdana. Izraz pola
meseca znači petnaest dana, a izrazi ”petnaest dana” i/ili ”osam dana” upravo taj broj
punih dana, a ne dva ili jedan tjedan. Izrazi početak, sredina i konac meseca znače prvi,
petnaesti i poslednji dan u mesecu
(nem. Nach-Sicht-Wechsel, Wechsel auf eine bestimmte Zeit nach Sicht) je menica u
kojoj je dospeće naznačeno na jednak način kao u menici na određeno vreme od izdanja,
ali se razdoblje čijim istekom dospeva menična obaveza ne računa od dana izdanja
menice već od dana akcepta ili od dana protetsta (zbog neakceptiranja) te menace
Menica po viđenju
(nem. Sichtwechsel, Wechsel auf Sicht) je izraz kojim se označava takva menica na kojoj
je način dospeća menične obaveze označen rečima ”po viđenju”. Ova odredba znači da
menična obaveza dospeva onda kada je menični ovlaštenik podnese na plaćanje, pri čemu
je on u načelu ovlašten to učiniti u svako doba unutar godine dana od dana izdanja, ako
izdavalac menice ovaj rok pri njenu izdavanju nije skratio ili produžio. Indosanti ove
rokove mogu skratiti. izdavalac također može odrediti da menica ne smije biti podnesena
na plaćanje pre vremena koje on odredi. U tom slučaju menična potraživanja neće dospeti
pre isteka tog vremena.
3
Transirana sopstvena menica: krakteristicna je po tome sto izdavalac menace sam sebe
obavezuje da isplati menicnu svotu.
Menicne radnje
1
Akcept menice
(nem. Wechselakzept) je izraz kojim se kod trasirane menice označava prihvat menične
obaveze od strane trasata kojega je pri izdavanju menice – naznačivanjem njegovih
osobnih podataka i naznačivanjem svojstva trasata – trasant pozvao da akceptira menicu.
Akceptiranjem menice trasat postaje akceptant i ujedno glavni menični dužnik.
Akceptiranje menice obavlja se potpisivanjem menice prvenstveno na njenom licu uz
oznaku prihvata, tj. preuzimanja menične obaveze, što se očituje rečju ”prihvatam”,
”akceptiram” ili sl. Akcept mora biti bezuslovan, ali može biti delimičan, tj. ograničen na
deo menične svote. U slučaju odbijanja akcepta menični ovlaštenik može podići protest
zbog neakceptiranja. Pri izdavanju menice trasant može odrediti rok podnošenja menice
na akcept, a takođe i zabraniti podnošenje menice na akcept.
2
Trasant- trg. lice na koje se vuče menica, lice koje treba da plati menicom određenu sumu novca.
4
Trnsat kao I svaki drugi menicni duznik mora biti poslovno sposobno lice.Imalac menice
ne mora biti poslovno sposobno lice,dovoljno je da ima pravnu sposobnost,sto znaci da
bude pravni subject.Umesto trasanata menicu moze da izda I zastupnik transata,pod
uzlovom da oznaci svojstvo u kojem ispisuje menicu.
Prezentacija menice je radnja kojom njen imalac trazi od od oznacenog lica na menici da
izvrsi accept ili isplatu.Prezentacija menice na accept se sastoji od njenog podnosenja
trasatu u njegovom prebivalistu (sedistu) pre njene dospelosti ,cime imalac trazi od
trasata da prihvati trasanov nalog za isplatu sume novca oznacene u menici kada ona
bude dospela za naplatu.Treba razlikovati prezentacuju menice na accept I menice na
isplatu.Prezentacija menice na isplatu sastoji se iz njenog podnosenja trasatu ili glavnom
menicnom duzniku po dospelosti obaveze,cime se zahteva da se obaveza isplati.
Prezentacija menice na isplatu je obavezna menicna radnja ,te se njenim popustanjem
menica preudicira,sto znaci da imalac gubi menicna prava prema menicnom duzniku ili
duznicima.
Akceptiranje menice je radnja kojom trasat prihvata trasantov nalog da o dospelosti
menice isplati oznacenu sumu novca.
Prenos je radnja kojom imalac prenosi menicu na drugo lice (sticaoca) come on postaje
njen novi imalac (poverilac).Menica jeprenosi na indosamenta.Indosament je klauzula na
menici kojim imalac menace prenosi menicno pravo na imaoca.Indosiranjem menace (tj.
Upisivanjem indosamenta) indosant postaje duznik po toj menici prema indosatoru I
svim kasnijim imaocima menice.
Avaliranje je radnjakojom doredjeno lice ( avalista) jemci imaocu menice d ace neki od
postojecih duznika (honorat) isplatiti menicnu svotu o dospelosti.Avalista je po pravilu
trece lice koje nije duznik,ni poverilac po toj menici.Menica se avalira upisivanjem
klauzule o avalu na licu menice.
Isplata jer radnja menicnog duznika kojom gasi menicnu obavezu placajuci menicnu
svotu njenom imaocu.Imalac ima pravo na isplatu menicne svote tek kada dospe,pri cemu
mora da je prezentiraduzniku na isplatu.Duznik kome je menica podneta na isplatu mora
pri isplati da proveri ovlascenje (legitimaciju) podnosioca na isplatu.To znacida mora
proveri da li je lice koje podnosi menicu njen zakoniti imalac ili je to lice njegov zakoniti
zastupnik.Duznikova menicna obaveza se gazi samo isplatom formalno ovlascenom
imaocu menice.Zbog toga,ako je platio menicnu svotu licu koje je znalo ili je moralo
znati da nije zakoniti imalac menice,duznik ostaje u obavezi prema njenom zakonitom
imaocu.
Regres je radnja kojom imalac (regresant) naplacuje menicu od regresnih duznika
(regresata) u slucaju kada mu transat nije akceptirao menicu ili kada mu glavni menicni
duznik nije isplatio menicnu svotu.Izuzetno regres se moze vrsiti I pre dospelosti kada je
trasat odbio da akceptira menicu,kada je transat pao pod stecaj ili likvidaciju,kada je
transat obustavio placanje,cak I kada ta obustava nije utvrdjena sudskom odlukom I kada
je pao u stecaj trasant menice cije je akceptiranje zabranjeno.
Protest je menicna radnja kojom imalac menice (protestant) pouzdano utvrdjuje
bezuspesnost svog pokusaja dam u drugi ucesnik menicnog protesta (protestat) ucini
odredjenu menicnu radnju (da akcipira menicu ili isplati menicu).Smisao protesta je u
tome sto protestant sprecava gubitak menicnih prava prema menicnim regresnim
duznicima.Naime,u slucaju da trasat odbije da akceptira menicu ili kada aakceptant
odbije da isplati menicu uprkos blagovremenoj I urednoj prezentaciji,imalac menice ila
5
pravo da zatrazi isplatu menicne svote od ostalih (regresnih) duznika,potpisanika
menice.Protestom menice imalac menicnog prava obezbedjuje dokaz da je on zaista
pokusao da dobije accept odnosno isplatu od trasata odnosno akceptanata.
Tuzba je radnja kojom zakoniti imalac menice trazi prinudnu naplatu menicne svote od
menicnog duznika koji odbija da dobrovoljno izvrsi njenu isplatu.
Kod izvora menicnog prava ,kao I kod ostalih vrsta prava razlikujemo medjunarodne I
nacionalne (autonomne) izvore menicnog prava.
Medjunarodni izvori menicnog prava
U XIX veku doslo je usled vece upotrebe menice do izjednacavanja I jednoobraznosti
menicnih sredstava.
1971. godine komisija Ujedinjenih nacija za medjunarodno tregovacko pravo donela
je opsta pravila za medjunarodnu trgovinu menica koje imaju znacaja iskljucivo u
medjunarodnim placanjima.
Nacionalni izvori menicnog prava
U nasem pravnom sistemu priemnjuje se zakon o menici iz 1946. godine koji je u
medjuvremenu vise puta izmenjen I aktualizovan.On je u skladu sa jednoobraznim
menicnim zakonom I razlikuje se predracnog menicnog zakona.U nasem menicnom
pravu mozemo dodati I zakon o hartijama o vrednosti,zakon o obligacionim
odnosima,zakon o finansijskom poslovanju,kao I zakon o trzistu novca I trzistu
kapitala.
Tu posoje jos mnogobrojna pravila kojima se dopunjuje zakonska regulative.
Sto se tice trane prirode menica mozemo ih razdvojiti na staru menicnu toriju I
modernu pravnu toriju o menicama.
Stara teorija menica:
U njoj izdvajamo mediteransku,aglosaksonsku I germansku skolu o pravnoj prirodi
menica.Nakon utvrdjivanja zenevskih konvencija mediteranske I germanske skole su
izjednacene.
Moderna pravna torija menica:
Sasoji se iz vise teorija.Pa tako po ugovornom teoriji obuhvatamo tri ugovora:
1. predhodni ugovor izmedju trasanta I remitenta
2. ugovor o mandate izmedju trasanta I trasata
6
3. cesija3 potrazivanja indosanta I indosatara
Teorija delegacije:
Prilikom isdavanja menice trasant delegira reimtenta,korisniku svog trasata,a isto to
radi I indosant4 pri prenosu menica.
Teorija stipulacije:
Danasnja stipula cija vuce korene I rimske “stipulation”5 .
Zasupa glediste da trasant obecava remitentu I sledecim vlasnicima menice da ce im
isplatiti menicnu svotu u slucaju da to ne ispuni trasat.
Odredjeni broj pisaca meicu posmatra kao jednostranu izjavu volje transata u
odredjenoj zakonskoj formi.Po nekim shvatanjima menica je kombinacija ugovora I
jednostranog akta.
Teorija kreacije – obaveza dužnika nastaje kad stavi svoj potpis na hartiju.
Koriguje se savesnošću sticaoca.
Teorija emisije – obaveza nastaje momentom izdavanja. Koriguje se teorijom
savesnosti.
Teorija ugovora – kad se ‘’zaključi ugovor’’. Koriguje se teorijom pravnog
privida.
Čl. 237. ZOO: Obaveza iz hartije od vrednosti nastaje u trenutku kad izdavalac
hartiju od vrednosti preda njenom korisniku.
Menicna nacela
7
Nacelo menicne solidarnosti
Nacelo samostalnosti menicne obaveze
Nacelo neposrednosti menice
Nacelo pismenosti menica :
Govori da menica mora da bude u tacno za to predvidjenoj pismenoj formi I da sadrzi
sve zakonske elemente .
Ovi elemeniti stranke ne mogu menjati , vec raspored menicnih klauzula mora biti u
propisnoj formi bez ikakvih proizvoljnih promena.jedini izuzetak su blanko menice koje
ne moraju da obuhataju sve propisane elemente u trenutnu njihovog izdavanja,ali moraju
svi elemeniti biti pisutni u momentu prezentiranja na isplatu.
U koliko nisu prisutni sve elementi koje zakon zahteva menica se moze proglasiti
nistavnom I iz nje se ne mogu dobiti isplata menicne svote.
Nacelo inkorporacije:
Ovo nacelo ukazuje na neodvojivost prava iz hartije I prava na hartiju tj. da se bez haritje
od vrednosti pravo iz hatije od vrednosti ne moze ostvariti.
Nacelo fiksne menicne obaveze:
Oznacava da se na osnovu menice moze zahtevati samo sta je naznaceno u menici.
Ne mogu se traziti nikakve druge vrste obaveza.
Nacelo strogosti menica:
Govori da je menica apstraktna harija od vrednosti I da je nezavisna od osnovnog posla.
Cije obaveze nastaju cim odredjeno lice potpise menicu. Menicna strogost prema
menicnom duzniku sastoji se u tome da ovaj je duzan da ispuni menicnu obavezu u za to
predvidjenom roku.
Nacelo menicne solidarnosti:
Oznacava da u koliko prvi menicni duznik ne plati menicnu svotu onda je to duzan da
uradi drugi u celosti.
8
Popunjavanje menice
Sopstvenu menicu popunjava korisnik kredita na licu menice u donjem desnom uglu,
čitko, pisanim slovima, navodeći sledeće podatke: svoje ime i prezime, adresu
stanovanja, JMBG, broj lične karte, naziv firme u kojoj je zaposlen i potpisuje menicu.
Ukoliko se radi o menici sa žirantima, prvi žirant popunjunjava menicu u donjem desnom
uglu na licu menice, u obeležnom prostoru predviđenom za unošenje podata za trasanta.
Ispod imena i prezimena žirant upisuje adresu stanovanja, JMBG, broj lične karte, naziv
firme u kojoj je zaposlen i potpisuje menicu. Iste podatke potrebno je da navede na
poleđinu menice okrenute vertikalno, vodeći računa da tekt ne bude na poleđini talona.
Drugi i ostali žiranti potpisuju se na poleđini meničnog obrasca ispod potpisa prvog
žiranta. Na dovoljnoj udaljenosti (3 cm) od podataka prvog žiranta, unose se podaci: ime
i prezime, adresa stanovanja, JMBG, broj lične karte, naziv firme u kojoj je zaposlen i
potpis.
6
Menicni blanket ili menicni folmular-To je papir koji sadrži unapred otisnute neke bitne sastojke menice i
naznake o tome koje bitne sastojke menica još mora sadržavati kako bi bila valjana. Iako Zakon o menici
ne uslovuje valjanost menice uporabom nekog određenog materijala na koji će se ona ispisati, uporabom
nekog određenog sredstva za pisanje niti uporabom nekog određenog redosleda klauzula, relativno velik
broj bitnih sastojaka koje isprava mora sadržavati kako bi bila menica povećava opasnost nastupa ništavosti
zbog formalnih nedostataka. Takva opasnost smanjuje se uporabom meničnih blanketa
9
Na osnovu Zakona o menici i Odluke o obliku, sadržini i načinu korišćenja jedinstvenih
instrunmenata platnog prometa
Dana : _______________
IZDAJE:
KORISNIK:
( Menični poverilac – Remitent ) – PUP “OPTIMUM“ d.o.o – Smederevka Palanka, ul.
10 oktobar br. 6 .
DUŽNIK-IZDAVALAC MENICE
______________________________
potpis ovlašćenog lica, overa pečatom
10
Kako osigurati naplatu potrazivanja
11
UGOVOR
O ESKONTU MENICA
-primer-
Član 1.
i to:
12
5. 1 (jedna) menica izdata u Novom Sadu, dana 15.01.2005. godine, na iznos od
150.000,00 dinara (i slovima: stopedesethiljadadinara), koja dospeva na naplatu
10.05.2005. godine.
Ukupan iznos izdatih menica iz predhodnog stava ovog člana je =650.000,00 (i slovima:
šeststotinapedesethiljadadinara).
Član 2.
Član 3.
Ugovorne strane su saglasne da Indosant prenese menice iz člana 1. ovog Ugovora Banci,
kao Indosataru, punim vlasničkim indosamentom, u eskont.
Eskontovanje menica Banka vrši primenom eskontne stope u visini od 2,00% mesečno.
Član 4.
13
Banka se obavezuje da Indosantu na tekući račun isplati ukupan nominalni iznos na koji
su izdate predmetne menice kako je utvrđeno stavom 2. člana 1. ovog Ugovora umanjen
za iznos eskonta iz stava 5. Člana 3. ovog Ugovora, odnosno iznos od =616.165,45
dinara.
Član 5.
Ako je stopa ugovorene kamate iz stava 2. člana 3. ovog Ugovora viša od stope zakonske
zatezne kamate iz stava 1. člana 5, za period od dana dospeća do dana naplate menica
primenjivaće se ugovorena kamatna stopa.
Indosant je obavezan da isplati iznos na koji glasi menica u zakonski predviđenom roku u
slučaju da banka glavnog dužnika- trasanta odbije da primi menicu ili da izvrši isplatu sa
računa trasanta.
Član 6.
Član 7.
14
Član 8.
Za sve što ovim Ugovorom nije predviđeno, primenjivaće se odredbe Zakona o menici.
Član 9.
Član 10.
(jedan) za Indosanta.
BANKA INDOSANT
15
Literatura:
16