You are on page 1of 370

Nastavni

plan i program
za osnovnu πkolu

Republika Hrvatska
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu
Nakladnik:
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta
Za nakladnika:
prof. dr. sc. Dragan Primorac, ministar
Tekst uredili:
doc. dr. sc. Dijana Vican, Ivan MilanoviÊ Litre, dipl. teol.
Lektor:
Tomislav Ladan, prof.

Recenzenti:
prof. dr. sc. Izabela SoriÊ, prof. dr. sc. Slavica BaπiÊ, doc. dr. sc. Antun ArbuniÊ,
doc. dr. sc. Maja LjubetiÊ, doc. dr. sc. Igor Radeka
Naslovnica:
Boris LjubiÊiÊ / STUDIO INTERNATIONAL
GrafiËka priprema:
SAND, Zagreb
Tisak:
GIPA, Zagreb
Naklada:
10.000
Zagreb, kolovoz 2006.

CIP - Katalogizacija u publikaciji


Nacionalna i sveuËiliπna knjiænica - Zagreb

UDK 371.214(497.5)

NASTAVNI plan i program za osnovnu πkolu /


<tekst uredili Dijana Vican, Ivan MilanoviÊ Litre>.
- Zagreb : Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
πporta, 2006.

ISBN 953-6569-25-6

I. Nastavni planovi -- Osnovno πkolstvo -- Hrvatska

300731027

c Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta


Trg hrvatskih velikana 6, 10000 Zagreb, Hrvatska
Tel: + 385 (0) 1 4569 072
Fax: + 385 (0) 1 4610 490
E-mail: HNOSpotpora@mzos.hr
URL: http://www.mzos.hr

ISBN 953-6569-25-6
Nastavni
plan i program
za osnovnu πkolu

Zagreb, 2006.
SADRÆAJ

Predgovor .......................................................................................................................................................................... 7

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA OSNOVNU ©KOLU ....................................................................... 8


1. Uvod ........................................................................................................................................................................ 8
2. Odluka o nastavnom planu i programu za osnovnu πkolu ................................................................................. 9
3. Ciljevi i zadaÊe odgoja i obrazovanja u osnovnoj πkoli ................................................................................... 10
4. Temeljne odrednice odgojno-obrazovnoga i nastavnog rada prema HNOS-u ............................................ 11
5. Nastavni plan za provedbu nastavnoga programa ............................................................................................. 12
6. Odgojno-obrazovni, πkolski i nastavni rad ........................................................................................................ 13
7. Odgojno-obrazovni oblici, metode i sredstva izvannastavnoga i izvanuËioniËkog rada ............................... 13
8. Rad s darovitim uËenicima ................................................................................................................................. 14
9. Rad s uËenicima s posebnim potrebama ............................................................................................................ 15
10. Nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti u osnovnoj πkoli .............................................................................. 16
11. Odgojno-obrazovna djelatnost struËnih suradnika u osnovnoj πkoli .............................................................. 17
12. ©kolska knjiænica................................................................................................................................................... 19
13. Integrativni odgojno-obrazovni sadræaji za osnovnu πkolu .............................................................................. 22

HRVATSKI JEZIK ...................................................................................................................................................... 25


LIKOVNA KULTURA ............................................................................................................................................. 51
GLAZBENA KULTURA.......................................................................................................................................... 66
STRANI JEZICI .......................................................................................................................................................... 79
ENGLESKI JEZIK ....................................................................................................................................................... 81
NJEMA»KI JEZIK .................................................................................................................................................... 117
FRANCUSKI JEZIK ................................................................................................................................................ 156
TALIJANSKI JEZIK.................................................................................................................................................. 194
KLASI»NI JEZICI .................................................................................................................................................... 224
LATINSKI JEZIK ...................................................................................................................................................... 224
GR»KI JEZIK ............................................................................................................................................................ 232
MATEMATIKA ......................................................................................................................................................... 238
PRIRODA I DRU©TVO ....................................................................................................................................... 253
PRIRODA ................................................................................................................................................................... 261
BIOLOGIJA ................................................................................................................................................................. 266
KEMIJA ......................................................................................................................................................................... 272
FIZIKA .......................................................................................................................................................................... 279
POVIJEST .................................................................................................................................................................... 284
GEOGRAFIJA ............................................................................................................................................................ 292
TEHNI»KA KULTURA ....................................................................................................................................... 304
INFORMATIKA ....................................................................................................................................................... 310
TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA .................................................................................................. 321
KATOLI»KI VJERONAUK ................................................................................................................................. 336

SUDJELOVALI U IZRADBI NASTAVNOGA PLANA I PROGRAMA ZA OSNOVNU ©KOLU ............ 365


Predgovor

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu rezultat je rada neposrednih nositelja odgojno-obrazovne
djelatnosti u πkoli - uËitelja, pedagoga, psihologa, defektologa, knjiæniËara te mentora, savjetnika i sveuËiliπnih
nastavnika na poboljπanju odgojno-obrazovnoga i nastavnog rada u osnovnoj πkoli. Poboljπanje je usmjereno
na rastereÊenje gradiva u svim nastavnim predmetima, osuvremenjivanje odgojno-obrazovnih sadræaja,
predmetno i meupredmetno povezivanje sadræaja na horizontalnoj i vertikalnoj razini, na uravnoteæenu
raspodjelu po razredima, preciznije uobliËenje odgojno-obrazovnih ciljeva i zadaÊa prema razvojnim razinama
uËenika.

Unoπenje promjena u opseg, kvalitetu, primjerenost, povezanost i osiguravanje kontinuiteta odgojno-


obrazovnih sadræaja svakako nije znak cjelovite preobrazbe i najviπe kvalitete rada osnovnoπkolskoga sustava
odgoja i obrazovanja. S Hrvatskim nacionalnim obrazovnim standardom (HNOS) uveden je nov
pristup pouËavanja u osnovnoj πkoli, usmjeren na uËenika umjesto na sadræaj, ostvareno je primjerenije
umijeÊe pouËavanja, a istodobno je postignuta ciljna ujednaËenost s predπkolskom, srednjoπkolskom i
visokoπkolskom razinom hrvatskoga odgojno-obrazovnoga sustava.

Kako bi se dobile odreenije, jasnije i ËvrπÊe smjernice za provedbu promjena u sustavu odgoja i
obrazovanja, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta RH je izradilo razvojni dokument Plan razvoja
sustava odgoja i obrazovanja 2005. - 2010., koji je Vlada RH usvojila 9. lipnja 2005., te poduzelo joπ
dva znaËajna koraka. Prvo, uvelo je Eksperimentalni nastavni plan i program za osnovnu πkolu
2005./2006., i drugo, po prvi je put primijenilo vanjsko vrjednovanje odgoja i obrazovanja provodeÊi
nacionalne ispite meu uËenicima prvih razreda gimnazija. UËinci istraæivanja ovih pristupa promjenama
sustava odgoja i obrazovanja posluæit Êe za (re)definiranje odgojno-obrazovnih smjernica u svim sastavnicama
koje Ëine razinu obveznog osnovnog odgoja i obrazovanja, te odreivanje prioritetnih promjena o kojima Êe
πkole i svi zainteresirani biti obavijeπteni i sustavno ukljuËeni u daljnja poboljπanja obveznog odgoja i
obrazovanja u Republici Hrvatskoj.

Okvir promjena u osnovnoj πkoli za prosvjetnu i πiru hrvatsku javnost naznaËen je u VodiËu kroz
Hrvatski nacionalni obrazovni standard za osnovnu πkolu (2005.), a s primjenom Hrvatskoga
nacionalnoga obrazovnog standarda oæivljen je senzibilitet uËitelja i drugih prosvjetnih djelatnika za
promiπljanjem bolje vlastite prakse i odluËnost da se unaprijedi uËenje u πkoli.

Zahvaljujem Ëlanovima svih predmetnih povjerenstava i povjerenstvima drugih odgojno-obrazovnih


podruËja, djelatnicima Agencije za odgoj i obrazovanje, recenzentima, sveuËiliπnim profesorima i drugima koji
su predano radili na poboljπanju nastavnih sadræaja i koji ustrajavaju na podizanju kvalitete odgojno-
obrazovnoga i nastavnog rada u osnovnoj πkoli.

Nova hrvatska πkola dopuπta, omoguÊuje i poziva njezine nositelje da izraze svoju struËnost i ostvare
najviπa postignuÊa svoga poziva, kako u podruËju sveukupnoga πkolskog æivota, tako i u prihvaÊanju provedbe
ovoga nastavnog plana i programa kao πkolskoga dokumenta otvorenoga za promjene i daljnja poboljπanja.

MINISTAR

prof. dr. sc. Dragan Primorac


NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA OSNOVNU ©KOLU

1. UVOD

Saæetak
U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkolu iznesene su odgojno-obrazovne
vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice za ostvarenje nastavnoga rada u skladu s odgojno-obrazovnim
promjenama, prikazani su vidovi i oblici πkolskoga i nastavnog rada, rada s darovitim uËenicima i s uËenicima s
teπkoÊama u razvoju, odgojno-obrazovni oblici i metode izvannastavnoga i izvanuËioniËkog rada, odgojno-
obrazovna djelatnost nositelja πkolskoga i nastavnog rada. Prikazana je uloga i funkcija neposrednih sudionika
πkolskoga i nastavnog rada, te oËekivanja glede njihove uloge u promiπljanju i ostvarenju aktivnosti za sveukupno
poboljπanje odgojno-obrazovnoga rada u πkoli i izvan πkole. Objaπnjena je svrha knjiænice kao sastavnoga dijela
πkole.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu (temeljem Ël. 22. Zakona o osnovnom πkolstvu, Narodne novine, broj 59/90.,
26/93., 27/93., 29/94., 7/96., 59/01., 14/01. i 76/05.) sadræajno donosi:

1. NASTAVNE PLANOVE, i to

E plan nastavnoga rada po predmetima i po razredima - od I. do VIII. razreda, po tjednom i godiπnjem broju sati, te
ukupnom tjednom i godiπnjem broju sati
E plan izvannastavnih aktivnosti po razredima, te prema ukupnom tjednom i godiπnjem broju sati
E plan realizacije posebnih programa uËenja stranih i klasiËnih jezika
E plan dopunskoga i dodatnog rada, te sata razrednika

2. NASTAVNE PROGRAME, i to

E program obveznih nastavnih predmeta strukturno ujednaËen za svaki nastavni predmet - s iznesenim ciljevima,
zadaÊama, odgojno-obrazovnim sadræajima i rezultatima koje treba postiÊi pouËavanjem/uËenjem u svakoj temi
(odgojno-obrazovna postignuÊa)
E program izbornih nastavnih predmeta strukturno ujednaËen - s iznesenim ciljevima, zadaÊama, odgojno-obrazovnim
sadræajima i ciljevima koje treba postiÊi pouËavanjem/uËenjem u svakoj temi (odgojno-obrazovna postignuÊa)
E posebne programe uËenja stranih i klasiËnih jezika - s iznesenim ciljevima, zadaÊama, odgojno-obrazovnim
sadræajima i ciljevima koje treba postiÊi pouËavanjem/uËenjem u svakoj temi (odgojno-obrazovna postignuÊa)

Nastavni plan i program nove hrvatske πkole pretpostavlja provoenje posebnih programa kao integrativnih sadræaja.
Osvrt o integrativnim odgojno-obrazovnim programima i moguÊnostima njihove realizacije dan je u uvodnom dijelu.

Daljnji rad na osuvremenjivanju odgojno-obrazovnih i nastavnih sadræaja, kao i djelotvornosti odgojno-obrazovnoga


nastavnoga i πkolskog rada temeljit Êe se na znanstveno utemeljenim provjerama i njihovoj znanstvenoj provjerenosti.
Izvoenje Eksperimentalnoga nastavnog plana i programa obveznih i izbornih nastavnih predmeta od prvoga do osmoga
razreda osnovne πkole prema elementima Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda (HNOS) ostvareno je tijekom
2005./2006. godine u 49 osnovnih πkola u Republici Hrvatskoj. Realizacija projekta i vrjednovanje uvoenja HNOS-a
povjereni su znanstvenicima Instituta druπtvenih znanosti ≈Ivo Pilar«. Rezultati vrjednovanja javnosti su predstavljeni 19.
lipnja 2006., i objavljeni u studiji Vrednovanje eksperimentalne provedbe Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda.1

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja obavio je prve nacionalne ispite s uËenicima prvih razreda gimnazija.
Rezultati uspjeha uËenika na tim ispitima bit Êe takoer jedan od pokazatelja uËinkovitosti rada u osnovnoj πkoli, odnosno
putokaz za provoenje promjena u sustav osnovnog odgoja i obrazovanja.

1 Vrednovanje eksperimentalne provedbe Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda, Zagreb: Institut druπtvenih znanosti ≈Ivo Pilar«, 2006.
2. ODLUKA O NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU ZA OSNOVNU ©KOLU

Na temelju Ëlanka 24. Zakona o osnovnom πkolstvu (Narodne novine, broj 59/90., 26/93., 27/93., 29/94.,
7/96., 59/01., 14/01. i 76/05.), ministar znanosti, obrazovanja i πporta Republike Hrvatske donosi

ODLUKU

o nastavnom planu i programu za osnovnu πkolu

I.
Ovom se odlukom donosi Nastavni plan i program za osnovnu πkolu u Republici Hrvatskoj.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu primjenjuje se od πkolske godine 2006./2007.

Dosadaπnji nastavni plan i program tehniËke kulture i izborne nastave informatike (objavljen u Prosvjetnom
vjesniku, posebno izdanje, broj 2, lipanj 1999.) ostaje u primjeni za 6., 7. i 8. razred osnovne πkole.

II.
Sadræaj Nastavnoga plana i programa iz toËke I. sastavni je dio ove odluke.

III.

S danom stupanja na snagu ove odluke prestaje vaæiti Odluka o nastavnom planu i programu za osnovnu
πkolu (Prosvjetni vjesnik, posebno izdanje, broj 2, lipanj 1999.), osim za program tehniËke kulture i izborne
nastave informatike iz toËke I., stavak 3 ove odluke.

IV.
Ova odluka stupa na snagu s danom donoπenja i objavit Êe se u Narodnim novinama.

MINISTAR
KLASA: 602-02/06-05/00041
URBROJ: 533-10-06-1
Zagreb, 3. kolovoza 2006.

prof. dr. sc. Dragan Primorac


Nastavni plan i program za osnovnu πkolu

3. CILJEVI I ZADAΔE ODGOJA I Opredijeljenost Hrvatske jest stvaranje i razvijanje


OBRAZOVANJA U OSNOVNOJ ©KOLI druπtva znanja. Nacionalna odgojno-obrazovna politika
usmjerena je na stvaralaπtvo, inovativnost, kompetitivnost,
Osnovna πkola predstavlja obveznu razinu odgoja i osposobljenost za usavrπavanje, te potrebu cjeloæivotnog
obrazovanja, kojoj je funkcija osiguravanje stjecanja obrazovanja.2 Njima treba teæiti na svim razinama
πirokog opÊeg odgoja i obrazovanja. S opÊim odgojem i formalnog odgoja i obrazovanja, a obvezni odgoj i
obrazovanjem uËenici dobivaju temeljna znanja potrebna obrazovanje Ëine njihov temelj.
Ëovjeku za æivot, otvara im se moguÊnost daljnjega
πkolovanja, postiæe se jednakost odgojno-obrazovnih Ciljevi odgoja i obrazovanja u osnovnoj πkoli su:
moguÊnosti, a s obvezom polaæenja osnovne πkole E osigurati sustavan naËin uËenja o svijetu, prirodi,
sprjeËava se njihovo odgojno-obrazovno diskriminiranje i druπtvu, ljudskim dostignuÊima, o drugima i sebi,
druπtveno marginaliziranje. E poticati i kontinuirano unaprjeivati intelektualni,
tjelesni, estetski, druπtveni, moralni, duhovni razvoj
Osnovna razina odgoja i obrazovanja odnosi se na uËenika, u skladu s njegovim sposobnostima i
pouËavanje uËenika onim znanjima i na razvijanje onih sklonostima,
kompetencija koje Êe im biti potrebne za obnaπanje E stvoriti moguÊnosti da svako dijete uËi i bude
razliËitih uloga u odrasloj dobi. Stjecanje znanja u smislu uspjeπno,
usvajanja brojnih Ëinjenica i generalizacija samo po sebi E osposobiti uËenike za uËenje, nauËiti ih kako uËiti
nije dostatno Ëovjeku za æivot, pa opÊe obrazovanje i pomoÊi im u uËenju,
podrazumijeva primjenu najdjelotvornijih naËina E pripremiti uËenike za moguÊnosti i iskuπenja koja
pouËavanja onim odgojno-obrazovnim sadræajima koji su ih Ëekaju u æivotu,
temelj za razvijanje intelektualnih, druπtvenih, estetskih, E pouËiti uËenike vrijednostima dostojnih Ëovjeka.
stvaralaËkih, moralnih, tjelesnih i drugih sposobnosti,
praktiËnih vjeπtina i odlika osobnosti, kontinuirano Suvremeno druπtveno-kulturno okruæenje pretpostavlja
prilagoenih razvojnoj dobi uËenika i primjerenih odgoj i obrazovanje odgovorne, istinoljubive, tolerantne i solidarne
uËenikovim predznanjima i æivotnim iskustvima. osobe, osobe stvaralaËkoga duha, s dubokim osjeÊajem za oËuvanje
UËenike treba osposobiti za razumijevanje i otkrivanje nacionalne i kulturne baπtine, te poπtivanje vrijednosti drugih
svijeta u kojemu æive, razumijevanje proπlosti i sadaπnjosti kultura i naroda.
u svijetu prirode i druπtva, Ëovjekovom odnosu prema
prirodi i druπtvu, ljudskom stvaralaπtvu, materijalnim i S obzirom na odgojno-obrazovne ciljeve, odgojno-
duhovnim vrjednotama, te meuljudskim odnosima. obrazovni rad u osnovnoj πkoli valja usmjeriti na cjeloviti
razvoj uËenika imajuÊi u vidu druπtvene, politiËke,
Funkcija i uloga πkole znaËajno je promijenjena i ne gospodarske, informacijsko-tehnoloπke, globalizacijske i
moæe se reducirati na druπtveno-kulturnu reprodukciju. druge promjene.
Druπtveno-politiËke, gospodarske, radno-tehnoloπke,
Promjene πkolskoga pouËavanja/uËenja posebice su
informacijske i druge promjene, promjene u svijetu rada i
usmjerene na uravnoteæeno i povezano obrazovno i odgojno
sve dinamiËniji razvoj znanosti, nameÊu πkoli zahtjev za
djelovanje. U tom smislu uËenike valja pouËiti o i osposobiti
uspostavljanjem nove kulture pouËavanja i uËenja, koja Êe
za æivljenje prema:
pridonijeti razvoju aktivnih i odgovornih pojedinaca,
E najsuvremenijim spoznajama iz jeziËnoga,
otvorenih za promjene, motiviranih i osposobljenih za
matematiËkoga, prirodoslovnoga, druπtvenoga,
cjeloæivotno uËenje. Od πkole se oËekuje da uËenike nauËi
tehnoloπkoga, informacijsko-komunikacijskoga,
uËiti.
umjetniËkoga, zdravstveno-tjelesnog podruËja i
Opredijeljenost za europski suæivot znaËi prihvaÊanje podruËja opÊe kulture i religije,
novih druπtveno-kulturnih vrijednosti, novih standarda u E zahtjevima promjenjivoga svijeta, πto iziskuje
svim æivotnim podruËjima, ali istodobno Ëuvanje vlastitih visoko razvijene spoznajne sposobnosti, sposobnosti
kulturnih i povijesnih vrijednosti i nacionalnog identiteta. apstraktnoga miπljenja, sposobnosti samostalnoga
Osnovni odgoj i obrazovanje sadræi etiËku dimenziju uËenja i samostalnoga rjeπavanja problema, trajno
potrebnu za æivot dostojan Ëovjeka. Zato je razvoj stavova, razvijena intelektualna Ëuvstva, te sposobnosti za
miπljenja, motivacije i volje sastavni dio pouËavanja i ostvarivanja humanih meuljudskih odnosa,
uËenja u osnovnoj πkoli. Osobne i druπtvene vrijednosti E vrijednostima znanja i uËenja kao individualnoga i
ispunjavaju æivot svakoga Ëovjeka. UËenike valja pouËiti druπtvenog dobra,
druπtveno prihvatljivim vrijednostima. U tom smislu od E individualnim i kolektivnim pravima i
πkole se oËekuje promiπljanje o vrijednostima i odgovornostima,
dugoroËnim odgojno-obrazovnim ciljevima te djelovanje E graanskom moralu, opÊim kulturnim i
u skladu sa zajedniËki usuglaπenim druπtveno-kulturnim civilizacijskim vrijednostima koje izviru iz
vrijednostima i odgojno-obrazovnim ciljevima. nacionalne i europske tradicije,
2 Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. - 2010., Zagreb:
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta, 2005., str. 11.

10
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu

E temeljnim ljudskim pravima i pravima djece, E upuÊivanje na samostalno uËenje kod kuÊe,
E sadræajima i naËelima zdravoga æivljenja, upuÊivanje u tehnike uspjeπnog uËenja i sustavno
E slobodi moralnoga rasuivanja te slobodi miπljenja, praÊenje izradbe domaÊih zadaÊa,
svijesti i savijesti E identificiranje i praÊenje darovitih uËenika i
E naËelima poπtivanja razliËitosti i interkulturalnog uËenika s teπkoÊama u uËenju,
razumijevanja. E pruæanje pomoÊi uËenicima s teπkoÊama u razvoju
i senzibliziranje ostalih uËenika za njihove potrebe,
Odlike osobnosti kojima valja teæiti u odgoju i pomoÊ i suradnju,
obrazovanju u osnovnoj πkoli su: samostalnost, E poticanje razvoja darovitih uËenika i omoguÊivanje
inicijativnost, istraæivaËki duh, stvaralaËki interes, njihovoga stvaralaπtva
komunikativnost, poπtenje, pravednost, samopouzdanje, E sustavno ocjenjivanje uËenika, primjenjivanje
poπtivanje drugoga i briga o drugome, tolerancija i razliËitih vrsta ocjenjivanja s obzirom na odgojno-
razumijevanje, samostalno i kritiËko miπljenje, obrazovne ciljeve, dosljedno pridræavanje standarda
miroljubivost, odgovornost, osjeÊaj za jednakovrijednost i ocjenjivanja i redovito, razloæno izvjeπÊivanje o
jednakopravnost svih ljudi, solidarnost, suradniËki duh te uËenikovom napretku o uËenju i razvoju,
samosvjesnost.
E redovito praÊenje te pravodobno, jasno i razvidno,
uobliËeno i zbrojno vrjednovanje uËenika s
4. TEMELJNE ODREDNICE ODGOJNO- konstruktivnim povratnim informacijama o
OBRAZOVNOGA I NASTAVNOG uËenikovom napredovanju, razvoju i ponaπanju, na
naËin da uËenici i roditelji/skrbnici razumiju
RADA PREMA HNOS-u
potrebu odgojno-obrazovnoga interveniranja i
Konceptualno unesena promjena u odgojno-obrazovnu naËin daljnjega razvoja i poboljπanja,
i nastavnu djelatnost u πkoli odnosi se na usmjerenost E uvoenje i praÊenje samovrjednovanja uËenika i
pouËavanja na uËenika. Ona podrazumijeva: meusobnoga vrjednovanja uËenika u razredu,
E prilagoivanje nastavnih oblika, metoda i sredstava E ocjenjivanje vlastitoga rada (samovrjednovanje)
rada pojedinaËnim potrebama uËenika, kako bi se uËitelja glede postavljenih odgojno-obrazovnih
osigurao odgojno-obrazovni uspjeh svakog ciljeva, naËina njihova postizanja i ishoda
uËenika, nastavnoga rada te rada i rezultata uËenika,
E odabir i primjenu nastavnih oblika, metoda i E redovitu i trajnu suradnju s drugim uËiteljima u
sredstava koji Êe poticajno djelovati na razvoj svih obliku rasprava o povezanosti i postojanosti
podruËja uËenikove osobnosti, odgojno-obrazovnih sadræaja s drugim odgojno-
E planiranje i pripremu nastavnoga rada u skladu s obrazovnim podruËjima i/ili predmetima, razmjene
postavljenim kratkoroËnim odgojno-obrazovnim miπljenja o vrsnoÊi metoda i sredstava pouËavanja,
ciljevima i vrijednostima, tako da je svrha uËenja moguÊnosti organizacije i dr., te poticanje
odreenoga odgojno-obrazovnog sadræaja jasna profesionalnoga entuzijazma,
uËitelju, uËenicima, ali i roditeljima/skrbnicima, E redovitu i trajnu suradnju s roditeljima u smislu
E uvaæavanje uËenikovih predznanja i neposrednoga jasno podjeljene odgovornosti glede ostvarivanja
iskustva, ciljeva odgoja i obrazovanja u πkoli, odnosno u
E uzimanje u obzir utjecaj medija i drugih nastavi svakoga pojedinog predmeta,
≈pouËavatelja« u uËenikovom okruæenju, E razumljivu komunikaciju, dogovorena naËela rada
E planiranje i pripremu πkolskoga i nastavnog rada u πkoli, naËin praÊenja uËenikova rada kod kuÊe, i
prema sposobnostima uËenika, stvarajuÊi razlikovne zahtijevanje dosljednosti u njihovu provoenju,
sadræaje, diferencijalne djelatnosti, diferencijalno E djelotvornu iskoriπtenost vremena na nastavnom
ustrojstvo i tempo nastave, satu i u πkoli.
E praÊenje uËenikovih podruËja interesa i uvoenje
njemu primjerenih oblika pouËavanja i uËenja, koji
Êe omoguÊiti aktivno, samostalno uËenje i
praktiËno djelovanje uËenika,
E uporaba primarnih izvora znanja, nastavnih
sredstava i drugih izvora koji potiËu promatranje,
samostalno istraæivanje, zakljuËivanje, znatiæelju te
uËenje kako uËiti,
E stvaranje ugodnoga razrednoga i πkolskog ozraËja
koje Êe odraæavati interes i motivaciju uËenika za
uËenje,
E stvaranje πkolskoga i razrednog ozraËja koje se
temelji na meusobnom poπtivanju, iskrenosti,
razumijevanju i solidarnosti,

11
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu

5. NASTAVNI PLAN ZA PROVEDBU NASTAVNOGA PROGRAMA

NASTAVNI PREDMETI BROJ SATI TJEDNO (NAJMANJE GODI©NJE) PO RAZREDIMA


I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII.

OBVEZNI PREDMETI

1. HRVATSKI JEZIK 5 (175) 5 (175) 5 (175) 5 (175) 5 (175) 5 (175) 4 (140) 4 (140)
2. LIKOVNA KULTURA 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35)
3. GLAZBENA KULTURA 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35)
4. STRANI JEZIK 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 3 (105) 3 (105) 3 (105) 3 (105)
5. MATEMATIKA 4 (140) 4 (140) 4 (140) 4 (140) 4 (140) 4 (140) 4 (140) 4 (140)
6. PRIRODA 1,5 (52,5) 2 (70)
7. BIOLOGIJA 2 (70) 2 (70)
8. KEMIJA 2 (70) 2 (70)
9. FIZIKA 2 (70) 2 (70)
10. PRIRODA I DRU©TVO 2 (70) 2 (70) 2 (70) 3 (105)
11. POVIJEST 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70)
12. GEOGRAFIJA 1,5 (52,5) 2 (70) 2 (70) 2 (70)

13. TEHNI»KA KULTURA 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35)

TJELESNA I
14. 3 (105) 3 (105) 3 (105) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70)
ZDRAVSTVENA KULTURA

UKUPNO OBVEZNI
PREDMETI (REDOVITA 18 (630) 18 (630) 18 (630) 18 (630) 22 (770) 23 (805) 26 (910) 26 (910)
NASTAVA)

IZBORNI PREDMETI

15. VJERONAUK 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70)
16. STRANI JEZIK 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70)
OSTALI IZBORNI
17. 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70)
PREDMETI
UKUPNO IZBORNI
PREDMETI (IZBORNA 2 (70) 2 (70) 2 (70) 4 (140) 6 (210) 6 (210) 6 (210) 6 (210)
NASTAVA)

POSEBNI PROGRAMI KLASI»NIH JEZIKA

18. LATINSKI JEZIK 3 (105) 3 (105) 3 (105) 3 (105)

19. GR»KI JEZIK 3 (105) 3 (105)


UKUPNO POSEBNI
3 (105) 3 (105) 6 (210) 6 (210)
PROGRAMI

OSTALI OBLICI NEPOSREDNOGA ODGOJNO-OBRAZOVNOGA RADA

DOPUNSKA NASTAVA 1+1 1+1 1+1 1+1 1+1 1+1 1+1 1+1
20.
I DODATNI RAD (35+35) (35+35) (35+35) (35+35) (35+35) (35+35) (35+35) (35+35)
IZVANNASTAVNE
21. 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35)
DJELATNOSTI
22. SAT RAZREDNIKA 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35)

12
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu

6. ODGOJNO-OBRAZOVNI, ©KOLSKI I radu s uËenicima. Iako se izbor odreenoga odgojno-


NASTAVNI RAD obrazovnog vida prvenstveno temelji na objektivnim
moguÊnostima πkole, Ëesto je zadræavanje tradicionalnih
Odgojno-obrazovni rad u osnovnoj πkoli ostvaruje se oblika i vidova vezano uz navike u nastavnom radu.
redovitom i izbornom nastavom, te dopunskim i dodatnim PreporuËuje se viπe timskoga promiπljanja i unoπenja
radom s uËenicima. promjena koje Êe poveÊati kvalitetu nastavnoga i πkolskog
rada.
Redovita nastava odnosi se na obvezno ukljuËivanje
djece starosne dobi od πest do petnaest godina u odgojno-
obrazovni rad osnovne πkole, koji se u pravilu organizira 7. ODGOJNO-OBRAZOVNI OBLICI,
kao razredna nastava za uËenike od I. do IV. razreda i kao
METODE I SREDSTVA
predmetna nastava za uËenike od V. do VIII. razreda.
IZVANNASTAVNOGA I
Redovita nastava ostvaruje se unutar jednoga razrednog
odjela koji se formira od uËenika istoga razreda. Izuzetak IZVANU»IONI»KOG RADA
Ëine kombinirani razredni odjeli koji se mogu formirati za
sve uËenike od I. do IV. razreda ili za uËenike od V. do Izvannastavne aktivnosti u osnovnoj πkoli
VIII. razreda u planinskim i otoËkim πkolama. podrazumijevaju uËiteljevu slobodu kreiranja odgojno-
obrazovnoga rada i smisao za stvaralaπtvo, a istodobno i
Izborna nastava odnosi se na uËenikov osobni izbor uspjeπan poticaj za angaæiranje uËenika za rad izvan
odreenoga nastavnog predmeta iz ponude nastavnih redovite nastave.
predmeta kao izbornih odgojno-obrazovnih sadræaja u
Izvannastavne aktivnosti obiËno su povezane s
πkoli. Izborni nastavni predmet postaje obvezni nastavni
odreenim nastavnim predmetom ili su interdisciplinarne
predmet u πkolskoj godini u kojoj se uËenik za njega
naravi. NaËini i metode realizacije izvannastavnih
opredijelio. O uËenikovom izboru i obveznosti pohaanja
aktivnosti preteæito su radioniËkoga, projektnoga, skupno-
izborne nastave potrebno je obavijestiti roditelje/skrbnike.
istraæivaËkoga, samoistraæivaËkog tipa odgojno-
Svrha organiziranja izborne nastave je omoguÊivanje
obrazovnoga rada, terenske nastave i/ili drugih aktivnih
slobode u kreiranju odgojno-obrazovnoga procesa,
didaktiËko-metodiËkih pristupa.
proπirivanje i produbljivanje znanja i sposobnosti u onom
Ovaj oblik aktivnosti organizira se za sve uËenike -
odgojno-obrazovnom podruËju za koje uËenik pokazuje
uËenike prosjeËnih sposobnosti, darovite uËenike, uËenike
posebne sklonosti i pojaËan interes.
koji zaostaju za oËekivanom razinom uËenja i uËenike s
posebnim potrebama. Naime, prakticiranje izvannastavnih
Dopunski rad predstavlja posebni odgojno-obrazovni
aktivnosti pretpostavlja samostalnu uËeniËku odluku o
program koji se odnosi na uËenika i/ili skupinu uËenika
ukljuËivanju, πto odraæava i njihovo htijenje za veÊim
koji ne prate redoviti nastavni program s oËekivanom
uspjehom, a pokazuje i veÊu motivaciju za uËenjem u
razinom uspjeha, pa se privremeno za njega/njih organizira
slobodnijim okruæenjima pouËavanja/uËenja.
oblik pomoÊi u uËenju i nadoknaivanju znanja, stjecanju
sposobnosti i vjeπtina iz odreenih nastavnih podruËja ili Sadræaji i podruËja ostvarenja izvannastavnih aktivnosti
viπe nastavnih predmeta ili samo jednoga nastavnog veoma su raznolika. To su:
predmeta. Dopunski rad se moæe organizirati za sve E literarne, dramske, novinarske, filmske radionice,
nastavne predmete izuzevπi likovnu, glazbenu, tehniËku i likovne radionice, organiziranje πkolskog radija i
tjelesnu kulturu i izborne predmete. Ovaj oblik nastave πkolskih novina, projekti - umjetniËki stilovi i
sluæi i kao posebna pomoÊ djeci graana Republike razdoblja (odjeÊa, komunikacija, obrasci ponaπanja,
Hrvatske koji se vraÊaju iz inozemstva. Dopunski rad se prehrana, itd.), glazbeni projekti (prepoznavanje
tada organizira radi bræega prevladavanja odgojno- trajnih vrijednosti i kvaliteta u umjetniËkoj glazbi i
obrazovnih razlika glede razliËitih πkolskih sustava, ostalim glazbenim pravcima, primjerice, pop, rock,
uspjeπnijega prilagoavanja novom πkolskom okruæenju, te jazz i dr.), zborsko pjevanje, itd.,
kao efikasan naËin prevladavanja jeziËnih prepreka u E prirodoslovno-matematiËko podruËje, koje
sluæenju materinjim jezikom. omoguÊuje iskustveno uËenje i razmatranje odnosa,
primjerice, Ëovjek i biljke, Ëovjek i æivotinje,
Dodatni rad oblik je rada u πkoli koji se organizira za pokusi iz kemije, kemija u okoliπu, kemija u
darovite uËenike. svakodnevnom æivotu, meteorologija, istraæivanje
Razina odgojno-obrazovne πkolske i nastavne uzroka i posljedica prirodnih nepogoda,
uËinkovitosti ne ovisi samo o kvaliteti i opsegu odgojno- kartografija, genetika, astronomija i sl.,
obrazovnih i nastavnih sadræaja, i oblicima nastavnoga
E πportsko-zdravstveno-rekreacijsko podruËje koje se
rada, nego i o stupnju osposobljenosti uËitelja za primjenu
odnosi na stjecanje πportskih vjeπtina i sposobnosti
najadekvatnijih oblika, metoda i sredstava πkolskoga,
(nogomet, koπarka, odbojka, πah...), uËenje
nastavnoga i izvanπkolskog rada.
druπtvenih plesova, folklora, ovladavanje
UËitelji trebaju biti osposobljeni za rad u svim oblicima
vjeπtinama i sposobnostima korektivne gimnastike,
nastavnoga i πkolskog rada, te svim vidovima odgoja i
vjeæbama relaksacije i dr.,
obrazovanja - frontalnom, skupnom i individualiziranom

13
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu

E njegovanje nacionalne i kulturne baπtine, koje se upoznati roditelje s planom i programom izleta ili
odnose na izradbu i realizaciju projekata o ekskurzije prije poËetka provedbe.
istraæivanju zaviËaja, etnologije, turistiËke kulture i
sl., ©kola u prirodi je oblik nastave koji se organizira
E oËuvanje prirode i okoliπa te zdravoga naËina æivota viπednevno na posebno odabranom prirodnom odrediπtu s
- istraæivanje zaviËaja i oËuvanje njegova okoliπa, odgovarajuÊim uvjetima zatvorenoga i otvorenog prostora
uËenje o oËuvanju okoliπa, stjecanje kulture za pouËavanje i uËenje. Program ©kola u prirodi temelji se
æivljenja u zdravom okoliπu za zdrav okoliπ, na godiπnjem nastavnom planu i programu osnovne πkole.
E druπtveno-humanistiËki projekti i radionice
(graanski odgoj i obrazovanje, prava djece i
ljudska prava), 8. RAD S DAROVITIM U»ENICIMA
E uËeniËko zadrugarstvo - seosko gospodarstvo,
domaÊinstvo, pËelarstvo, osnovne tehnike Teænja za visokim odgojno-obrazovnim standardima i
kukiËanja, vezenja, pletenja, ureenje πkolskih postignuÊima zahtijeva pridavanje veÊega znaËenja
vrtova i sl., otkrivanju iznadprosjeËne i darovite djece i stvaranju
E tehniËko stvaralaπtvo (tehniËke inovacije, tehnike moguÊnosti za razvijanje njihove darovitosti u jednom ili
modeliranja i graenja, maketarstvo, i dr.). viπe podruËja. ZadaÊa uËitelja je zamijeniti uobiËajenu
Izvannastavne aktivnosti su najdjelotvorniji naËin razrednu situaciju u kojoj su se sadræaji, metode i oblici
sprjeËavanja druπtveno neprihvatljivoga ponaπanja, a rada prilagoavali prosjeËnoj veÊini u razredu. UoËavanje
iznimno su poticajne za samoaktualizaciju uËenika i darovitih uËenika i poticanje razvoja njihove darovitosti
samostalno-istraæivaËko uËenje. izradbom programa u skladu sa sklonostima, interesima,
motivacijom i sposobnostima darovitih uËenika je obveza
IzvanuËioniËka nastava je oblik nastave koji uËitelja i struËnih suradnika u osnovnoj πkoli.
podrazumijeva ostvarivanje planiranih programskih Dva najËeπÊa pristupa koja se koriste za potrebe darovitih
sadræaja izvan πkole. U izvanuËioniËku nastavu spadaju: uËenika u osnovnoj πkoli su:
izleti, ekskurzije, odlasci u kina, kazaliπta, galerije i druge E izradba i realizacija posebnoga ili obogaÊenoga
ustanove, terenska nastava, πkola u prirodi i drugi sliËni odgojno-obrazovnog programa i
organizirani oblici pouËavanja/uËenja izvan πkole. Cilj E akceleracija programa.
izvanuËioniËke nastave je uËenje otkrivanjem u Primjena izradbe i realizacije posebnoga ili obogaÊenoga
neposrednoj æivotnoj stvarnosti, u kojemu se uËenici odgojno-obrazovnog programa za darovitog uËenika ili
susreÊu s prirodnom i kulturnom okolinom, ljudima koji u skupinu darovitih uËenika pretpostavlja:
njoj æive i koji su utjecali na okolinu. Rad izvan πkole E identificiranje darovitoga uËenika, odnosno
potiËe radost otkrivanja, istraæivanja i stvaranja, pogodan je dijagnosticiranje darovitosti
za timski rad, utjeËe na stvaranje kvalitetnih odnosa unutar E izradbu programa rada za jednog ili skupinu
odgojno-obrazovne skupine te potiËe intelektualna darovitih uËenika,
Ëuvstva. Pri organizaciji ovoga oblika rada valja voditi E formiranje tima struËnjaka koji Êe pratiti
raËuna o interesima, moguÊnostima i sposobnostima njegov/njihov rad,
uËenika. IzvanuËioniËka nastava treba koristiti moguÊnost E osiguravanje uvjeta za ostvarenje programa (satnica,
interdisciplinarnoga povezivanja sadræaja razliËitih nastavna sredstva, literatura, oblici pouËavanja,
nastavnih predmeta. Pogodnost ovoga oblika nastave jest odnosno uËenja),
lakπe i bræe uËenje. Vaæno je temeljito planiranje aktivnosti E vrjednovanje uËenikovih rezultata i postignuÊa.
izvan uËionice, s jasno osmiπljenim ciljevima i zadaÊama,
sadræajno i metodiËki adekvatno pripremljeno. NajËeπÊi MoguÊnosti obogaÊivanja programa za darovitoga
oblici izvanuËioniËke nastave su πkolski izleti, πkolske uËenika ili uËenike su raznovrsne. Program se moæe
ekskurzije te program poznat kao ≈πkola u prirodi«. Plan i odnositi na svako odgojno-obrazovno podruËje, a pristup
program ovih aktivnosti utvruje se godiπnjim planom i sadræaju je dublji, individualno voen, Ëesto povezan s
programom rada πkole. drugim podruËjima, interaktivan, a moæe biti pod
vodstvom mentora izvan πkole (primjerice, znanstvenika,
©kolski izlet je poludnevni ili cjelodnevni zajedniËki umjetnika, i dr.). Kod prakticiranja obogaÊenog programa
odlazak uËenika i uËitelja u mjestu u kojemu je πkola ili daroviti uËenici se ne izdvajaju iz razredne zajednice i
izvan njega, a koji organizira i izvodi πkola u svrhu πkolskog okruæenja, nego individualno rade na zadacima ili
ispunjavanja odreenih odgojno-obrazovnih ciljeva i projektima uz struËno voenje. Vaæno je voditi raËuna o
zadaÊa. individualnim potrebama i sklonostima svakoga darovitog
uËenika, a napose o njihovoj motivaciji.
©kolska ekskurzija je viπednevno putovanje radi
posjeta prirodnim, kulturnim, povijesnim, πportskim i Akceleracija je oblik nastave kojim se uËeniku
tehniËkim odrediπtima izvan sjediπta πkole, u skladu s omoguÊuje zavrπavanje osnovne πkole u vremenu kraÊem
odreenim ciljevima i zadaÊama πkole. ©kolske ekskurzije od propisanog. Odnosi se na one uËenike koji se istiËu
mogu trajati najdulje tjedan dana. Razrednik je duæan izvrsnim postignuÊima u dijelu ili svim odgojno-

14
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu

obrazovnim predmetima. Takvim uËenicima se pruæa Potpuna integracija podrazumijeva ukljuËenost


moguÊnost svladavanja nastavnih programa iz dva razreda uËenika s teπkoÊama u razvoju u razredni odjel, izradbu i
tijekom jedne πkolske godine. Akceleracija moæe biti primjenu posebno prilagoenih programa za uËenika s
djelomiËna - kada daroviti uËenik provodi u viπem razredu teπkoÊom ili teπkoÊama u razvoju, koje kreira uËitelj u
samo dio πkolskoga dana, sluπajuÊi jedan ili viπe predmeta, suradnji s defektologom i drugim struËnim suradnicima. S
i potpuna - kada uËenik u jednoj πkolskoj godini zavrπava posebnim programom treba upoznati roditelje/skrbnike.
dva razreda.
NajveÊi broj uËenika s posebnim obrazovnim potrebama
Akceleracija je zahtjevniji i osjetljiviji naËin ostvarenja potpuno je integriran u redovne razredne odjele i to na
potreba darovitoga uËenika. Darovita se djeca istiËu naËin da u jednom razrednom odjelu mogu biti najviπe tri
odreenim natprosjeËnim sposobnostima, πto je za uËitelja uËenika s posebnim obrazovnim potrebama. Pravilnikom o
zahtjevnije u didaktiËko-metodiËkom pristupu. Vaæno je broju uËenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu u
pritom uzeti u obzir i razinu emocionalne i socijalne osnovnoj πkoli (NN, 74/99.) utvreno je da razredni odjel u
zrelosti darovitoga uËenika prije donoπenja odluke o koji je ukljuËen jedan uËenik s teπkoÊama u razvoju, moæe
primjeni akceleracije. imati najviπe 28 uËenika, s dva uËenika s teπkoÊama u
razvoju razredni odjel moæe imati najviπe 26 uËenika, a s
Dodatnim radom Ëesto se potiËe ukljuËivanje uËenika za tri uËenika s teπkoÊama u razvoju razredni odjel moæe
sudjelovanje na natjecanjima, susretima i smotrama. imati najviπe 24 uËenika.

Hrvatski πkolski sustav omoguÊuje i treÊi vid rada s Pravilnikom o osnovnoπkolskom odgoju i obrazovanju uËenika
darovitim uËenicima, a to je omoguÊivanje ukljuËivanja u s teπkoÊama u razvoju (NN, 23/91.) utvreni su primjereni
posebne povremene odgojno-obrazovne programe koji se oblici πkolovanja uËenika s posebnim obrazovnim
organiziraju za skupinu darovite djece unutar same πkole, potrebama.
ili programe kojima se organizira poseban razred za
darovite uËenike, a postoje i posebne πkole - glazbene, Za uËenike sa senzoriËkim i motoriËkim oπteÊenjima
baletne, likovne, i sliËni programi koji se povremeno (vida, sluha, tjelesnih oπteÊenja) koji su potpuno integrirani
organiziraju kao tzv. ljetne πkole, subotnje πkole, programi u redovite razredne odjele organizira se produæeni struËni
specijalizacija i sl. postupak u skupinama od 6 do 10 uËenika nakon nastave.

DjelomiËna integracija podrazumijeva ukljuËenost


9. RAD S U»ENICIMA S POSEBNIM uËenika s teπkoÊama u razvoju, najËeπÊe s lakom
POTREBAMA mentalnom retardacijom, djelom vremena u razrednom
odjelu sa skupinom uËenika koji rade prema Nastavnom
Suvremena hrvatska πkola omoguÊuje i potiËe planu i programu za osnovnu πkolu, a dio programa svladavaju
integraciju uËenika s lakim teπkoÊama u razvoju u redoviti prema posebnom Okvirnom nastavnom planu i programu za
πkolski sustav, πto ovisi o stupnju teπkoÊe i procjeni uËenike s teπkoÊama u razvoju, kojega realizira defektolog u
posebne odgojno-obrazovne podrπke koju uËenici s posebnom razrednom odjelu.
teπkoÊama u razvoju trebaju, odnosno o uvjetima koje
pruæa πkola i omoguÊuje lokalna zajednica. UËenici s lakom mentalnom retardacijom bez utjecajnih
teπkoÊa u razvoju πkoluju se u sustavu djelomiËne
Prema novim terminologijskim odreenjima uËenici s integracije u posebnim razrednim odjelima u kojima
teπkoÊama u razvoju kategoriziraju se u uËenike s svladavaju nastavne sadræaje hrvatskoga jezika, matematike
posebnim potrebama, jer njihova integracija u redoviti i prirode i druπtva, dok nastavne sadræaje likovne i
osnovnoπkolski sustav podrazumijeva prakticiranje glazbene kulture te tehniËke i tjelesne i zdravstvene
posebnih sadræaja, naËina, metoda rada i vrjednovanja kulture svladavaju u redovitom razrednom odjelu,
postignuÊa. uglavnom po prilagoenom programu.

UËenici s lakim teπkoÊama u razvoju u pravilu se U odgojno-obrazovnom radu s uËenicima s teπkoÊama u


ukljuËuju u redovite razredne odjele, te svladavaju razvoju pozornost se usmjerava na sposobnosti i potrebe
redovite nastavne programe uz individualizirane naËine uËenika, individualizaciju odgojno-obrazovnoga i
rada s obzirom na struËnu procjenu posebnoga odgojno- nastavnog rada, te osiguravanje dodatne podrπke
obrazovnog djelovanja, o kojemu miπljenje i prosudbu primjenom rehabilitacijskih programa, ukljuËivanjem
donosi poseban tim struËnjaka. osposobljenih asistenata u nastavi i dr.
Redoviti sustav odgoja i obrazovanja osnovne πkole
omoguÊuje dva vida integracije djece s teπkoÊama u
razvoju:
a) potpunu integraciju, i
b) djelomiËnu integraciju.

15
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu

Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s Nova hrvatska πkola predvia moguÊnost uvoenja
invaliditetom od 2003. do 2006. (Vlada RH, 2003.), kao i novih, alternativnih oblika rada s uËenicima s teπkoÊama u
Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece 2006. - razvoju, koji obogaÊuju postojeÊe nastavne planove i
2012. predviaju niz mjera u podruËju odgojno- programe, a mogu se provoditi kao izvannastavne ili
obrazovne integracije djece s posebnim odgojno- izvanπkolske aktivnosti. Jedan od takvih oblika je tzv.
obrazovnim potrebama: struËno osposobljavanje i ≈bonus nastava«, koji predstavlja ponudu zamjenskih
usavrπavanje uËitelja, meuresornu suradnja i suradnja s aktivnosti za one predmete koji zahtijevaju viπe kognitivne
civilnim sektorom, osuvremenjivanje nastavnih planova i razine, a za uËenike s teπkoÊama u razvoju predstavljaju
programa, mobilne sluæbe podrπke i dr. teπko dostiæan ili pak nedostiæan cilj. Ovaj oblik rada je
posebno koristan za sprjeËavanje upuÊivanja djece u
Sustavnim struËnim usavrπavanjem uËitelja i struËnih specijalizirane institucije i izdvajanje djeteta iz bliske
suradnika osigurava se potrebna razina osposobljenosti za sredine kada to nije nuæno. Blok satovi olakπavaju
rad s uËenicima s posebnim odgojno-obrazovnim organizaciju ≈bonus nastave«.
potrebama, od prepoznavanja njihovih posebnosti, izbora Ovaj oblik nastave, kao i prikladne sadræaje, planira πkola
najprikladnijih pedagoπko-psiholoπkih i didaktiËko- u suradnji s roditeljima, uËenikom i struËnim suradnicima,
metodiËkih pristupa i oblika rada do vrjednovanja a oni ovise o inicijativnosti, domiπljatosti i moguÊnosti
napredovanja i uspjeπnosti. neposrednih sudionika odgojno-obrazovne djelatnosti.
Rad na planiranju i provedbi odgojno-obrazovnoga rada
s uËenicima s teπkoÊama u razvoju i njihovoj integraciji u
redoviti nastavni rad u πkoli ukljuËuje intenzivnu suradnju
10. NOSITELJI ODGOJNO-OBRAZOVNE
uËitelja, ostalih uËenika, struËnih suradnika, ravnatelja, DJELATNOSTI U OSNOVNOJ ©KOLI
roditelja/skrbnika i Ëlanova obitelji, lokalne zajednice,
udruga. Nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti u πkoli su:
ravnatelj, uËitelji i struËni suradnici.
U radu s uËenicima s posebnim potrebama u redovitom
sustavu odgoja i obrazovanja u osnovnoj πkoli teæiπte se Ravnatelj je ovlaπtena i odgovorna osoba za
stavlja na izradbu posebnih odgojno-obrazovnih i funkcioniranje cjelokupnoga odgojno-obrazovnog rada u
nastavnih programa. Posebno izraen program πkoli i koja po funkciji sudjeluje u razvojno-pedagoπkoj
pretpostavlja individualizirani rad, praÊenje i vrjednovanje djelatnosti πkole. Odgojno-obrazovna uloga ravnatelja je
uËenikova napredovanja, savjetovanje sa struËnim stvaranje ozraËja za promjene, povezivanje s kolektivom,
suradnicima i stalnu suradnju s roditeljima/skrbnicima. poticanje timskoga rada i zajedniËkoga rjeπavanja
Izradba individualiziranoga odgojno-obrazovnog problema, stvarati suradniËko ozraËje, pokazati jasno
programa temelji se na procjeni sposobnosti, interesa i namjere, ciljeve i zadaÊe πkole, istaknuti doprinose i
potreba uËenika, te procjeni podruËja koja treba razvijati zasluge Ëlanova kolektiva, ukljuËiti lokalnu zajednicu u rad
kod uËenika s posebnim potrebama. i æivot πkole, jasno iskazivati prioritete πkole, suraivati s
Ëlanovima kolektiva u planiranju, podijeliti zadovoljstvo i
Etape izradbe individualiziranoga programa su: inicijalna zahvalnosti s drugima, nagraivati napore uËitelja i
procjena, odreivanje nastavnih predmeta i sadræaja, razine uËenika, nazoËiti proslavama, provoditi vrjednovanje i
usvajanja sadræaja, vremenske dimenzije (kratkoroËni i samovrjednovanje rada ravnatelja, te vrjednovanje i
dugoroËni ciljevi i zadatci), izbor metoda, postupaka, samovrjednovanje rada uËitelja.
sredstava i pomagala, praÊenje i ocjenjivanje postignuÊa
uËenika. PreporuËuje se ËeπÊe praÊenje uspjeπnosti UËitelji su struËno osposobljeni nositelji odgojno-
programa zbog eventualne potrebe mijenjanja ili obrazovnoga i nastavnog rada u razrednoj i predmetnoj
doraivanja programa. nastavi prema podruËjima nastavne djelatnosti. Oni
ostvaruju odgojno-obrazovnu djelatnost u redovitoj,
Ukoliko πkola nema zaposlenog struËnjaka koji se bavi s izbornoj, dopunskome i dodatnom radu, radu s uËenicima
uËenicima s teπkoÊama u razvoju, ona je duæna osigurati s posebnim potrebama, izvannastavnim i izvanuËioniËkim
primjerenu odgojno-obrazovnu i rehabilitacijsku potporu aktivnostima.
suradnjom sa struËnjacima izvan ustanove i ovlaπtenim
institucijama. Svi dokumenti i prilozi praÊenja uËenika Razrednik ima ulogu uËitelja koja se odnosi na voenje
ulaæu se u mapu uËenika. povjerenoga razrednog odjela te komunikacijsko
posredovanje izmeu neposrednih i posrednih sudionika
Na kraju svake πkolske godine struËni tim i uËitelji πkole odgojno-obrazovne djelatnosti /procesa - uËenika,
duæni su izraditi pisano izvjeπÊe o postignuÊima, kao i uËitelja, roditelja/skrbnika. Razrednik je voditelj i
preporuke za daljnji rad. odgojitelj odreene skupine uËenika koja Ëini razredno
odjeljenje. On je osoba koja upuÊuje uËenike u πkolski i
Individualizirani odgojno-obrazovni programi izrauju nastavni rad, hrabri, razumije i usmjerava, pomaæe im,
se za sve uËenike s posebnim obrazovnim potrebama potiËe razvijanje suradnje i prijateljstva meu uËenicima te
temeljem Rjeπenja Ureda dræavne uprave i Odluke ih pouËava zajedniËkom æivljenju. Ulazak djeteta u πkolu
uËiteljskog vijeÊa πkole. oznaËava susret s novim socijalnim okruæenjem, drukËijim

16
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu

druπtvenim odnosima i novim obvezama. Razrednikova je E uspostavljaju i razvijaju sustav informatiËke i


uloga stvaranje povoljnoga socijalno-psiholoπkog ozraËja i dokumentacijske djelatnosti radi evidencije i
meusobnoga poπtovanja. Razrednik prati rast i razvoj unaprjeivanja osobnoga rada te rada πkole,
uËenika, njihovo ponaπanje, otkriva uzroke moguÊega E provode vrjednovanje i samovrjednovanje rada
neprihvatljivog ponaπanja. Razrednik radi u skladu s sudionika odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa u
odgojno-obrazovnim ciljevima πkole i nastave, identificira πkoli.
probleme uËenika, pomaæe im u rjeπavanju problema i Rad pedagoga, psihologa, defektologa, socijalnoga
neuspjeha u uËenju, te stalno surauje s drugim uËiteljima. radnika i knjiæniËara usmjeren je na sva podruËja odgojno-
Njegova je obveza i stalna suradnja s obrazovne djelatnosti i sudionike koji sudjeluju u
roditeljima/skrbnicima. Uz poslove voenja i praÊenja ostvarivanju ciljeva osnovne πkole. Ta podruËja su:
razvoja uËenika, razrednik vodi pedagoπke i E pripremanje πkolskih odgojno-obrazovnih
administrativne poslove. Na poËetku πkolske godine programa i njihove realizacije,
razrednik izrauje program rada svoga odjela. E neposredno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom
procesu,
E vrjednovanje odgojno-obrazovnih rezultata,
11. ODGOJNO-OBRAZOVNA provoenje studijskih analiza, istraæivanja i
DJELATNOST STRU»NIH projekata,
SURADNIKA U OSNOVNOJ ©KOLI E stalni struËni razvoj nositelja odgojno-obrazovne
djelatnosti u πkoli,
Razvojno-pedagoπka i psiholoπka djelatnost sastavni je
E biblioteËno-informacijska i dokumentacijska
dio programa rada osnovne πkole, Ëija uloga jest stalno
djelatnost.
unaprjeivanje svih sastavnica odgojno-obrazovnoga rada
u πkoli i nastavi. Pripremanje πkolskih odgojno-obrazovnih
programa i njihove realizacije odnosi se na:
Nositelji razvojno-pedagoπke djelatnosti su struËni
suradnici u πkoli. To su: pedagog, psiholog, defektolog, E utvrivanje odgojno-obrazovnih potreba uËenika,
socijalni radnik i knjiæniËar. πkole i okruæenja - ispitivanje i utvrivanje pojava i
StruËni suradnici u πkoli ostvaruju sljedeÊe zadaÊe: procesa s ciljem operativnih, dijagnostiËkih,
znanstvenih i drugih uvida; analizu odgojno-
E potiËu usvajanje vrijednosti, stavova i navika koje
obrazovne situacije i pripremu plana odgojno-
omoguÊavaju cjelovit razvoj osobnosti uËenika,
obrazovnoga djelovanja; klasifikaciju, sistematizaciju
E prate razvoj i odgojno-obrazovna postignuÊa
i pripremu mjera za raznovrsne potrebe i korisnike;
uËenika,
E organizacijske poslove, planiranje i programiranje
E sudjeluju u provoenju zdravstvene i socijalne skrbi
rada πkole i nastave - planiranje i programiranje rada
uËenika,
svakoga struËnog suradnika; sudjelovanje u
E profesionalno informiraju i usmjeravaju uËenike u osmiπljavanju i kreiranju kratkoroËnoga i
skladu s njihovim potrebama, interesima i dugoroËnog razvoja πkole, te izradbu godiπnjega
sposobnostima, plana i programa rada πkole; planiranje i
E pruæaju savjetodavnu pomoÊ uËenicima, programiranje nastave, izvannastavnih aktivnosti i
roditeljima, uËiteljima, struËnim tijelima i drugim rada struËnih tijela πkole; provedbu kvantitativne i
sudionicima odgojno-obrazovne djelatnosti kvalitativne analize stupnja ostvarenosti ciljeva πkole;
/procesa, praÊenje razvoja i napredovanja uËenika;
E sudjeluju u uvoenju pripravnika u samostalni profesionalnu orijentaciju; suradnju s roditeljima;
odgojno-obrazovni rad, izvannastavne aktivnosti; rad struËnih tijela πkole;
E sudjeluju u struËnom usavrπavanju odgojno- planiranje provedbe integrativnih nastavnih i
obrazovnih djelatnika, πkolskih programa; pripremu individualnih programa
E istraæuju potrebe za kvalitetnu organizaciju za uvoenje pripravnika u samostalni rad;
odgojno-obrazovnoga rada, sudjelovanje u planiranju i programiranju javne
E istraæuju i analiziraju pojedine pedagoπke / afirmacije πkole;
psiholoπke / defektoloπke pojavnosti (programa, E ostvarivanje uvjeta za realizaciju plana i programa
akcija, odgojno-obrazovnih postignuÊa, pedago- πkole - praÊenje cjelokupnoga rada πkole i
πkog standarda) i drugih sastavnica odgojno- vrjednovanje kvalitete rada i didaktiËko-metodiËkih
obrazovne djelatnosti/procesa, uvjeta rada; osiguravanje nastavne opreme; izradbu
E rade na povezivanju πkole s lokalnom i πirom nastavnih sredstava i pomagala; sudjelovanje u
zajednicom, estetsko-ekoloπkom ureivanju prostora πkole;
E uvode i prate inovacije u svim sastavnicama poticanje uËitelja za primjenu audio-vizualnih
odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa, sredstava i informatiËke opreme u nastavi.
E prate nove spoznaje iz podruËja pedagogije /
psihologije / defektologije i njihovu primjenu u
nastavnom i πkolskom radu,

17
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu

Neposredno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom E suradnje sa struËnjacima i ustanovama koje prate


procesu sastoji se od sljedeÊih aktivnosti: odgojno-obrazovni sustav i onima koji se bave
E upisi djece u I. razred osnovne πkole - utvrivanje unaprjeivanjem odgoja i obrazovanja,
psihofiziËke sposobnosti djece pri upisu u I. razred, E organiziranja i voenja struËnih rasprava u πkoli,
utvrivanje kriterija za formiranje razrednih odjela; E organiziranja i izvoenja oglednih nastavnih satova,
E unaprjeenje rada πkole - sudjelovanje u E angaæiranja u odgovarajuÊim struËnim
suvremenim promjenama rada πkole; poticanje udruæenjima,
uvoenja i primjene novih metoda i oblika E praÊenja znanstvene i struËne literature.
nastavnoga i πkolskog rada; struËna pedagoπko-
psiholoπka i didaktiËko-metodiËka pomoÊ u BiblioteËno-informacijska i dokumentacijska
ostvarivanju nastavnih planova i programa; praÊenje djelatnost podrazumijeva sljedeÊe aktivnosti:
realizacije dopunskoga i dodatnog rada, izbornih E nabavku znanstveno-struËnih Ëasopisa, knjiga i
predmeta, izvannastavnih i izvanuËioniËkih druge literature,
aktivnosti; identifikacija i praÊenje rada i uspjeha E nabavku multimedijskih izvora znanja,
darovitih uËenika, sudjelovanje u izradbi E poticanje uËenika, roditelja, uËitelja na koriπtenje
individualiziranih programa za darovite uËenike i znanstvene i struËne literature,
uËenike s teπkoÊama u razvoju, pruæanje struËne
E pruæanje struËne pomoÊi uËeniku i roditelju u
pomoÊi uËenicima s teπkoÊama u uËenju, s loπim
koriπtenju literature,
obiteljskim prilikama i drugim oteæavajuÊim
E sudjelovanje u uspostavljanju i razvijanju
okolnostima; provoenje razvojnih i akcijskih
informatizacije πkole,
istraæivanja i drugih znanstveno-struËnih projekata;
vrjednovanje realizacije nastavnih programa i E kreiranje i izradba tiskanih materijala za uËenike,
πkolskoga rada, uËenika i razrednih odjela; uËitelje, roditelje, nastavni i πkolski rad,
predlaganje naËina za unaprjeivanje kvalitete rada E voenje πkolske, pedagoπke i nastavne
πkole, kulture πkole i profesionalne kulture; dokumentacije,
sudjelovanje u meuπkolskim, æupanijskim, E izradba i Ëuvanje uËeniËke dokumentacije.
regionalnim i meunarodnim projektima;
E razvojni i savjetodavni rad - individualno i skupno StruËni suradnici dio poslova rade samostalno, a za dio
pruæanje savjetodavne pomoÊi uËenicima, poslova neophodan je timski rad.
roditeljima, uËiteljima; razmatranje i predlaganje
odgojno-obrazovnih mjera za sankcioniranje Pedagog je najπire profiliran struËni suradnik. Sudjeluje
nepoæeljnih ponaπanja uËenika; individualni i skupni u svim fazama odgojno-obrazovne djelatnosti, od
savjetodavni rad sa struËnjacima; planiranja i programiranja do vrjednovanja rezultata. On
E profesionalno informiranje i usmjeravanje uËenika - surauje sa svim drugim sudionicima odgojno-obrazovne
ispitivanje individualnih odgojno-obrazovnih djelatnosti/procesa u πkoli. Prati, istraæuje i analizira
potreba uËenika, procjenjivanje njihovih nastavni rad, te predlaæe naËine i sadræaje za unaprjeivanje
sposobnosti i motivacije; upoznavanje uËenika, i poboljπavanje nastave i cjelovitoga odgojno-obrazovnog
roditelja i uËitelja s moguÊnostima nastavka rada u πkoli. Teæiπte rada pedagoga je na pedagoπko-
πkolovanja djece/uËenika s obzirom na potrebe didaktiËkom podruËju πkolskoga i nastavnog rada.
svijeta rada; suradnja sa struËnim sluæbama Zavoda
za zapoπljavanje i drugim relevantnim ustanovama; Psiholog je struËnjak koji primjenjuje znanstvene
savjetodavni rad s uËenicima s posebnim potrebama; spoznaje pedagoπke i razvojne psihologije u πkolskoj
praksi. Primjenom odgovarajuÊih psihologijskih
E zdravstvena i socijalna zaπtita uËenika - sudjelovanje
instrumenata i metoda pridonosi unaprjeivanju
u provoenju zdravstvenoga odgoja i obrazovanja i
psiholoπkoga aspekta odgojno-obrazovnoga i nastavnog
podizanje zdravstvene kulture uËenika i drugih
procesa. Teæiπte njegova rada je individualni i skupni rad s
sudionika odgojno-obrazovnoga procesa; pomoÊ
uËenicima, a suradnja s drugim sudionicima odgojno-
uËenicima u ostvarivanju zdravstene i socijalne
obrazovnoga djelovanja je u funkciji njihova
zaπtite; upoznavanje socijalnih prilika uËenika i
osposobljavanja za bolje razumijevanje uËenikovih potreba
pomoÊ uËeniku u ostvarivanju socijalno-zaπtitnih
i ponaπanja, te djelotvorniji rad s njima. PrateÊi razvoj i
potreba; uvaæavanje i zastupanje prava uËenika.
napredovanje uËenika, psiholog radi s njima savjetodavno,
a posebice u profesionalnom informiranju i usmjerivanju.
StruËno usavrπavanje je obveza neposrednih
sudionika odgojno-obrazovne djelatnosti u πkoli i nastavi, Defektolog radi na otkrivanju, dijagnosticiranju i
a aktivnosti struËnih suradnika povezane su sa stalnim terapiji uËenika s teπkoÊama u razvoju i uËenju. Utvruje
struËnim razvojem, i to na naËin: individualne odgojno-obrazovne sadræaje namijenjene
E planiranja i provedbe obveznoga struËnog uËenicima s teπkoÊama u razvoju i uËenju, te odreuje
usavrπavanja uËitelja i struËnih suradnika, nastavne oblike i metode rada primjerene sposobnostima
E praÊenja i pruæanja struËne pomoÊi pripravnicima i takve djece. Brine o osposobljavanju i struËnom
uËiteljima poËetnicima, usavrπavanju uËitelja u podruËju integracije i brige za

18
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu

razvoj djece s teπkoÊama. U skladu s vrstom i stupnjem To su i preduvjeti za uspjeπna postignuÊa u uËenju i
teπkoÊe, utvruje didaktiËko-metodiËke uvjete rada. razumijevanju, poticanju maπte i uæivanju u Ëitanju,
Surauje s roditeljima usklaujuÊi odgojno-obrazovne promicanju naËela da su sloboda miπljenja i slobodan
napore πkole i roditeljskoga doma. pristup informacijama polaziπta za uspjeπno i odgovorno
sudjelovanje u graanskom demokratskom druπtvu. Za
Socijalni radnik utvruje socijalni sastav uËenika u ostvarenje odgojno-obrazovnih ciljeva potrebna je
πkoli i pojedinim razrednim odjelima, te analizira i suradnja s uËenicima, nastavnicima, administrativnim
utvruje odnose i utjecaje izmeu socijalnih Ëimbenika i osobljem i roditeljima/skrbnicima.
uspjeha uËenika. Analizom socijalne situacije u πkoli
utvruje eventualne uzroke odgojno-obrazovnih Djelatnost knjiæniËara u πkolskoj knjiænici obuhvaÊa
problema i neuspjeha pojedinih uËenika. Upoznaje se s neposrednu odgojno-obrazovnu djelatnost, struËno-
neposrednim uvjetima socijalne sredine u kojoj odrastaju knjiæniËnu te kulturnu i javnu djelatnost.
djeca s izraæenim socijalnim potrebama te predlaæe
Suvremena djelatnost knjiænice usmjerena je na
rjeπavanje socijalnih problema takvih uËenika. Pruæa
informacijsku pismenost i poticanje Ëitanja. U danaπnjem druπtvu
pomoÊ uËiteljima i roditeljima u razumijevanju socijalnoga
informacijska pismenost je jedna od vaænih sastavnica
ambijenta i otklanjanju socijalnih problema.
Ëovjekove pismenosti uopÊe. Ona ukljuËuje razumijevanje i
uporabu informacija, ne samo iz klasiËnih izvora znanja,
KnjiæniËar potiËe razvoj ËitalaËke kulture i
nego i onih posredovanih suvremenom tehnologijom.
osposobljava korisnike za intelektualnu proradu izvora,
Upravo u osposobljavanju koriπtenja tog oblika pismenosti
pridonoseÊi razvoju kulture samostalnoga intelektualnog
πkolska knjiænica dobiva veÊu ulogu, jer pouËava uËenike
rada. Osim neposrednoga odgojno-obrazovnog rada s
samostalnom projektno-istraæivaËkom radu, potiËe ih na
uËenicima i njihova upuÊivanja u koriπtenje razliËitih
stvaralaËko i kritiËko miπljenje pri pronalaæenju, selektiranju,
izvora znanja, knjiæniËar sudjeluje u formiranju
vrjednovanju i primjeni informacija.
multimedijskoga srediπta πkole kroz opremanje struËnom
literaturom, drugim izvorima znanja i odgovarajuÊom
©kolska knjiænica je mjesto gdje se uËenik uvodi u svijet
odgojno-obrazovnom tehnikom. KnjiæniËar prati
knjige i Ëitanja. »itanjem uËenik otkriva raznoliki svijet
znanstveno-struËnu literaturu, izrauje anotacije i tematske
literature. Pritom tehnike Ëitanja i razumijevanje
bibliografije, te potiËe uËenike i uËitelje na koriπtenje
proËitanoga postaju bitan preduvjet uspjeπnosti procesa
znanstvene i struËne literature. S aktualiziranim
cjelokupnoga πkolskog uËenja. ZadaÊa je πkolskoga
promjenama odgoja i obrazovanja u osnovnoj πkoli, te
knjiæniËara stvoriti od uËenika Ëitatelja koji Êe s
provoenjem projekta Hrvatski nacionalni obrazovni standard
oduπevljenjem i radoπÊu osjetiti knjiæevno djelo.
za osnovnu πkolu, knjiæniËari unose kvalitativne promjene u
odgojno-obrazovni rad knjiænice donoπenjem posebnoga Samostalnost u uporabi razliËitih izvora informacija i
programa rada Informacijska pismenost i poticanje Ëitanja. znanja oËituje se u snalaæenju u svim knjiænicama, sluæenju
njihovom graom, poznavanju klasifikacijskih naËela,
uporabi raznovrsnih kataloga, bibliografija, referentne
12. ©KOLSKA KNJIÆNICA zbirke i drugih izvora bez kojih nema suvremenoga i
svrsishodnoga cjeloæivotnog uËenja te napredovanja u
Suvremena πkolska knjiænica informacijsko je, medijsko struci, a ni kvalitetnoga provoenja slobodnoga vremena.
i komunikacijsko srediπte πkole. Kao izvor informacija i
znanja prvenstveno je namijenjena uËenicima i uËiteljima Timskim radom πkolskoga knjiæniËara i uËitelja
za potrebe redovite nastave, ali je i potpora svim nastavnim omoguÊuje se meupredmetno povezivanje sliËnih ili
i izvannastavnim aktivnostima πkole, mjesto okupljanja i zajedniËkih nastavnih sadræaja iz podruËja informacijske i
provoenja izvannastavnoga i slobodnog vremena. ËitalaËke pismenosti, kako pri planiranju tako i u
ostvarivanju, Ëime se znatno smanjuje optereÊenost
Nositelj djelatnosti πkolske knjiænice πkolski je knjiæniËar uËenika. Program rada πkolske knjiænice moæe biti
od kojeg se oËekuje profesionalni pristup u komunikaciji i namijenjen uËenicima, uËiteljima, roditeljima ili svim
radu, sposobnost razumijevanja korisniËkih potreba te korisnicima zajedno, a razlikuje se u zadaÊama i ciljevima.
informacijske vjeπtine i znanja o svrsishodnoj i kvalitetnoj Aktivnosti πkolske knjiænice u korelacijskom pristupu
uporabi informacija. prema drugim predmetima odnose se na sljedeÊe:
E sudjelovanje u zajedniËkom planiranju tema,
©kolska knjiænica je prostor prilagoen potrebama E realizaciju nastavnoga sata sa zadanom temom,
uËenika i omoguÊuje im uËenje i samostalno istraæivanje. E izradbu referata ili uradaka na zadanu temu,
ZadaÊa je suvremene πkolske knjiænice potpora odgojno- E provoenje individualnih i skupnih projekata,
obrazovnim ciljevima i zadatcima nastavnoga plana i E pripreme uvodnih satova iz pojedinih predmeta,
programa πkole. Na prvome mjestu treba osigurati pristup tema ili cjelina,
izvorima znanja koji Êe uËenike potaknuti na razliËite ideje E organiziranje predavanja i radionica za uËenike,
u procesu iskustvenoga uËenja i omoguÊiti im stjecanje uËitelje, struËne suradnike, roditelje,
stvaralaËkoga iskustva pri uporabi i kreiranju informacija. E prezentacije projekata.

19
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu

Aktivnosti pri realizaciji programa mogu se provoditi u E uputiti uËenike na knjige kao stalni izvor
razliËitim oblicima: raznovrsnih znanja (informativnih, umjetniËkih,
E radionica za interesnu skupinu uËenika, tehniËkih, zabavnih), prikazanih vizualnim,
E radionica za uËenike pojedinih razrednih odjela, auditivnim i audiovizualnim sredstvima (tekst, slika,
E radionica za uËenike s posebnim potrebama, crteæ, mapa, tonski i videozapis),
E nastavni dan u πkolskoj knjiænici, E raditi s darovitim uËenicima u dodatnom radu, u
E knjiæevni susreti - predstavljanje knjiga, slobodnim aktivnostima, te na satovima razredne
E izradba biltena, preporuËenih popisa literature, zajednice,
bibliografija i drugih izvora, E upoznati uËenike s primarnim i sekundarnim
E izloæbe (knjiga, slika, fotografija, promotivnih izvorima informacija za potrebe cjeloæivotnog
materijala, audiovizualne grae, uËeniËkih uËenja,
radova...), E pratiti i ispitivati zanimanje uËenika za knjigu,
E organiziranje susreta s osobama koje izlaæu E pouËiti uËenike o razlikovanju pojmova citat,
odreenu temu, citiranje, referenca, biljeπka i saæetak za potrebe
E organiziranje Ëitateljskih klubova, problemsko-istraæivaËkoga i projektnog rada,
E pokretanje projekata koji timski okupljaju uËenike E pouËiti uËenike o prepoznavanju bibliografskih
i uËitelje, podataka o knjiænoj grai.
E obiljeæavanja obljetnica pisaca, bivπih poznatih
uËenika πkole i dr. Neposredni odgojno-obrazovni rad s uËenicima u πkolskoj
knjiænici strukturiran je po razredima i sadræajima, te
Nezaobilazna je uloga πkolske knjiænice u promicanju zadaÊama odgojno-obrazovnoga rada.
prava djeteta koja proizlaze iz temeljnoga prava svakoga
Ëovjeka da se optimalno razvije na osnovi svojih Od I. do IV. razreda osnovne πkole razvijaju se vjeπtine
sposobnosti i intelektualno-emocionalnih potencijala. pisanja i Ëitanja. Prioritet aktivnostima u radu s uËenicima
Takav Êe uËenik moÊi dosegnuti optimalni i æeljeni stupanj u i sa πkolskom knjiænicom daje se poticanju Ëitanja kao
obrazovanja, pridonijeti svojoj druπtvenoj sredini, aktivno jeziËnoj djelatnosti i temelju obrazovanja. Razvijanjem
se ukljuËiti u cijelo druπtvo, znati se oduprijeti æivotnim ËitalaËke pismenosti potiËe se govorno i pisano izraæavanje
nedaÊama te biti sposoban prihvatiti raznovrsnost kultura i uËenika, daju im se nova znanja, obogaÊuje se rjeËnik,
stilove æivljenja, sa znatiæeljom usvajati nova znanja pomaæe im se u izgradnji sustava vrijednosti i usvajanju
potrebna za prilagoivanje u svim æivotnim situacijama. etiËkih normi, πto su preduvjeti za uspjeπno uËenje svih
predmeta.
Osnovna je zadaÊa suvremene πkole zajedno sa πkolskom
knjiænicom poticati potrebu za pisanim izvorima i ostalim U I. razredu uËenike treba upoznati sa πkolskim
vrstama knjiæniËne grae, razvijati ËitalaËke vjeπtine i knjiæniËarom i knjiæniËnim prostorom, nauËiti ih
navike te osnove informacijske pismenosti i informacijske razlikovati knjiænicu od knjiæare, upoznati ih s izvorima
vjeπtine koje su preduvjet za uËinkovito pronalaæenje uËenja i znanja i njihovoj svrsi, nauËiti ih posuivati, Ëuvati
informacija. Isticanjem osnovne zadaÊe πkolske knjiænice, i vraÊati knjige na vrijeme, pokazati razlike izmeu knjiga
uËenik postaje aktivan sudionik nove hrvatske πkole. (slikovnica, rjeËnik, knjiga), razvijati sposobnost
Navedeni Ëimbenici omoguÊit Êe uËenicima da postanu promatranja, zapaæanja i slobodnog iznoπenja vlastitoga
svjesni vlastitih informacijskih i ËitalaËkih potreba koje Êe miπljenja.
im pomoÊi u aktivnom ukljuËivanju u druπtvo znanja.
U II. razredu uËenik treba znati prepoznati i imenovati
Ciljevi odgojno-obrazovne djelatnosti u πkolskoj
djeËje Ëasopise (naslovnica), razlikovati djeËji tisak od
knjiænici su:
dnevnoga tiska i Ëasopisa, znati prepoznati rubriku i
E privikavati uËenike na knjiæniËni prostor i ozraËje, odrediti je li ga sadræaj pouËava ili zabavlja (pouËno-zabavni
E utjecati na pozitivna miπljenja i stavove o knjizi, list), razlikovati Ëasopise prema vremenu izlaæenja (tjednik,
knjiænici i njezinoj sveukupnoj grai, te razvijati mjeseËnik), stjecati naviku Ëitanja djeËjih Ëasopisa.
naviku koriπtenja knjiænice i moguÊnosti koriπtenja, Od uËenika se oËekuje da se znaju samostalno
E razvijati Ëitateljske i druge sposobnosti i vjeπtine orijentirati u knjiænici i pronaÊi æeljenu knjigu, da znaju
uËenika (komunikacijske, informacijske, istraæi- kako je knjiga opremljena (hrbat, korice, knjiæni blok), da
vaËke...), savladaju osnovnu komunikaciju s knjiæevno-umjetniËkim
E osposobiti uËenike za koriπtenje izvora znanja i tekstovima na razini prepoznavanja, da doæivljavaju knjigu
informacija u πkolskoj knjiænici, kao motivacijsko sredstvo za razliËite aktivnosti priËanjem
E odgajati i obrazovati aktivnoga Ëitatelja, motivirati priËa i bajki u knjiænici, da nauËe aktivno sluπati, da usvajaju
uËenike za izvanπkolsko Ëitanje, nove rijeËi i bogate rjeËnik.
E upoznati uËenike sa svim izvorima informacija i U III. razredu uËenik treba znati imenovati osobe koje
nauËiti ih koristiti usluge πkolske i drugih knjiænica, su vaæne za nastanak knjige (autor, ilustrator, prevoditelj),
posebice uporabu leksikona, enciklopedija, rjeËnika te prepoznati dijelove knjige (naslovna stranica, sadræaj,
i sl. za istraæivaËke i projektne zadaÊe, biljeπka o piscu, izdanje, nakladnik) i podatke u knjizi.

20
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu

UËenici trebaju svladati samostalno Ëitanje knjiæevno- fondove knjiænica e-katalogom (on-line katalog i on-line
umjetniËkih tekstova i poznavati aktivnosti knjiænice radi informacija) radi pronalaæenja jedinica knjiæne grae ili
poticanja Ëitanja i uporabe knjiænice u uËenju i kreativnom izvora informacija za samostalnu izradbu uËeniËkoga rada.
koriπtenju slobodnoga vremena. OËekuje se da uËenici steknu znanje o meupredmetnom
povezivanju knjiæniËno-informacijskih znanja s drugim
U IV. razredu uËenici trebaju upoznavati referentnu predmetima, da su osposobljeni Ëitati s razumijevanjem i
zbirku (enciklopedija, leksikon, rjeËnik, pravopis, atlas) i naËine prepriËavati vlastitim rijeËima, raditi biljeπke i pisati
njezine uporabe u svrhu proπirivanja znanja, trebaju znati saæetak, te primijeniti steËena znanja i vjeπtine u
prepoznati referentnu zbirku na razliËitim medijima, te cjeloæivotnom uËenju.
znati pronaÊi, izabrati te primijeniti informaciju. UËenici
trebaju nauËiti razlikovati knjiæevno-umjetniËka djela, Realizacija sadræaja programa ËitalaËke pismenosti
popularno-znanstvena i struËnu literaturu te stjecati naviku i knjiæniËno-informacijskoga podruËja πkolske
sluæenja znanstveno-popularnim tekstom. knjiænice
Broj i redoslijed odgojno-obrazovnih sadræaja vezanih za
Od V. razreda πkolska knjiænica uvodi uËenike u svijet rad u πkolskoj knjiænici nije odreen posebnim brojem
informacija pouËavajuÊi ih samostalnoj uporabi izvora nastavnih sati, vremenom i tempom rada. Za neke sadræaje
informacija i znanja. U procesu pouËavanja vaæno je bit Êe potrebno viπe sati, a neki Êe se obraditi tijekom
razvijati sposobnosti procjene vrijednosti svake jednog sata. Redoslijed sadræaja ne upuÊuje na strogi
informacije. U srediπtu su pozornosti, dakle, informacija i redoslijed obradbe.
njeno vrjednovanje u svrhu razvijanja osobne
odgovornosti pri stjecanju vjeπtina potrebnih za Sadræaje treba ostvarivati na naËine koji aktivno
cjeloæivotno uËenje. ukljuËuju uËenike, potiËu njihovu znatiæelju i kreativnost.
Sadræaji programa mogu se izvoditi u πkolskoj knjiænici,
U V. razredu uËenik treba znati uoËiti podruËja informatiËkoj uËionici, razredu, viπenamjenskom ili
ljudskoga znanja (struke), prepoznati i imenovati znanosti, nekom drugom prostoru u πkoli ili izvan nje.
zapaziti njihovo grananje, Ëitati tekst iz Ëasopisa s
razumijevanjem i znati ga prepriËati. OËekivanje je da BuduÊi da πkolska knjiænica sve uspjeπnije usklauje
uËenik zna pronaÊi knjigu na polici uz pomoÊ signature, svoje zadaÊe i ciljeve s nastavnim i izvannastavnim
objasniti kataloæni opis i pronaÊi knjigu u knjiænici uz aktivnostima, teme iz programa mogu se ostvariti
pomoÊ knjiæniËnoga kataloga. korelacijom s bilo kojim podruËjem iz πkolskoga
programa, jer svaki sadræaj moæe biti podloga za
ostvarivanje ciljeva i zadaÊa ËitalaËkoga i informacijskog
U VI. razredu uËenik Êe razumjeti sustav Univerzalne
opismenjivanja.
decimalne klasifikacije (UDK) kojom se klasificiraju
popularno-znanstvena i struËna djela te prema njemu znati U svim aktivnostima potrebna je kreativna suradnja,
pronaÊi knjigu u bilo kojoj knjiænici, sluæiti se katalozima i timski rad uËitelja i svih struËnih suradnika, meu kojima
bibliografijama pri pronalaæenju informacija za potrebe je i πkolski knjiæniËar, te korelacijski pristup planiranju i
problemsko-istraæivaËke i projektne nastave. UËenik treba programiranju rada, jer se samo meupredmetnim
samostalno rabiti predmetnicu, izabrati tehnike rada, naËine suodnosom, usporedbom sadræaja, pokazivanjem sliËnosti i
pretraæivanja i izvore informacija za rjeπavanje razlike unutar odreenoga podruËja znanja moæe usvojiti
problemsko-istraæivaËkih zadaÊa. kvalitetno i primjenjivo znanje.

U VII. razredu uËenik treba znati izabrati i uporabiti ©kolska knjiænica je prostor za kulturne i javne
podatke iz razliËitih Ëasopisa pri oblikovanju informacija, djelatnosti kao πto su organiziranje, priprema i provedba
treba znati citirati, pronaÊi citat i uporabiti ga, usvojiti kulturnih sadræaja - knjiæevne i filmske tribine, natjecanja
citiranje literature pri izradbi referata i zadaÊa istraæivaËkoga u znanju, knjiæevni susreti, veËeri poezije, predstavljanje
tipa, razumjeti vaænost i svrhu pravilnoga citiranja literature πkolskih novina, knjiga, tematske izloæbe, filmske
u tijeku pisanja samostalnoga rada, te usvojiti pojam projekcije i videoprojekcije.
autorstva (poπtovati intelektualno vlasniπtvo u uporabi i
kreiranju informacija). UËenik treba biti osposobljen Program rada u πkolskoj knjiænici odnosi se i na suradnju
pretraæivati fondove knjiænica putem e-kataloga (on-line s ustanovama koje se bave organiziranim radom s djecom
katalozi), znati pronaÊi odgovor na pitanje ima li odreena i mladeæi u slobodno vrijeme.
knjiænica neku jedinicu knjiæniËne grae, koliko ih ima i
koji im je trenutaËni status, treba samostalno uoËiti koje
knjige nekoga autora ima knjiænica. UËenik treba znati
razlikovati tiskani i elektroniËki Ëasopis.
U VIII. razredu vaæno je da uËenici razumiju sustav
pojedinih vrsta knjiænica u Republici Hrvatskoj
(Nacionalna i sveuËiliπna knjiænica, narodna, specijalna i
πkolska knjiænica) i u svijetu; znati samostalno pretraæivati

21
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu

13. INTERGRATIVNI ODGOJNO- U sigurnoj i poticajnoj sredini πkole i roditeljskoga doma


OBRAZOVNI SADRÆAJI ZA uËenici trebaju nauËiti preuzimati odgovornost za vlastito
OSNOVNU ©KOLU zdravlje, πto podrazumijeva stjecanje znanja o zdravoj
prehrani, uËenje o spolno prenosivim bolestima, oËuvanju
a) ZDRAVSTVENI ODGOJ I OBRAZOVANJE reprodukcijskoga zdravlja, odgovornom roditeljstvu,
Planiranje i ostvarenje zdravstvenoga odgoja i uËinkovitom suprotstavljanju uæivanju sredstava ovisnosti i
obrazovanja uËenika u osnovnoj πkoli jedan je od drugim riziËnim ponaπanjima.
temeljnih ciljeva i zadaÊa opÊega odgoja i obrazovanja.
Sadræaji zdravstvenoga odgoja odnose se na uËenje o Informacije o zdravlju, zdravstvenoj zaπtiti, zdravstvenoj
zdravlju i zdravom æivljenju, promociju zdravlja i kulture kulturi pojedinca i o prevenciji bolesti, potrebno je
zdravoga æivljenja svakoga Ëovjeka. uskladiti s razvojnom dobi uËenika, njihovim interesima i
potrebama.
Napredak znanosti i intenzivne promjene ekoloπkih i
globalizacijskih uvjeta æivota nadiπli su moguÊnosti Zdravstveni odgoj i obrazovanje nezaobilazan je sadræaj
samostalnoga odgoja i obrazovanja o zdravlju kao satova razredne zajednice, koji se odraæava na cjelokupni
vrijednosti koja pridonosi kvaliteti æivota pojedinca i æivot i aktivnosti razreda. Redovita je tema roditeljskih
zajednice. sastanaka i okosnica zajedniËkoga druæenja, okupljanja,
provedbe razliËitih humanitarnih i drugih aktivnosti.
Zdravstveni odgoj i obrazovanje ostvaruju se u πkoli
timskim radom i u suradnji odgojno-obrazovnih i Nastavne teme o zdravlju mogu biti meupredmetno
zdravstvenih djelatnika. OpÊi cilj interdisciplinarnoga rada povezane s konkretnim nastavnim sadræajima i temama
je promicanje zdravlja i zdravoga naËina æivota, usvajanje koje obvezuju uËitelje prirode, biologije, tjelesne i
zdravih æivotnih navika, pravilne prehrane i redovite zdravstvene kulture, razrednike i struËne suradnike koji
tjelesne aktivnosti. sudjeluju u neposrednom odgojno-obrazovnom radu ili u
realizaciji drugih planiranih programa i projekata.
Posebni ciljevi zdravstvenoga odgoja i obrazovanja
usmjereni su na razumijevanje Ëimbenika higijene i UËinkovito odgojno-obrazovno djelovanje podrazu-
osobnoga æivotnog stila u odgoju i obrazovanju za mijeva opredjeljenje cijele πkole i usklaeno djelovanje
zdravlje. svih Ëimbenika u okolini. U cjelokupnom i cjelovitom
djelovanju πkole, zdravstveni odgoj i obrazovanje ostvaruju
BuduÊi da na zdravlje utjeËu okolina i æivotne navike, svi uËitelji, pedagozi, psiholozi, defektolozi, socijalni
potrebno je u provedbu zdravstvenoga odgoja ukljuËiti radnici, rukovodstvo πkole i svi zaposlenici πkole u suradnji
roditelje i druge struËnjake, odnosno istaknute pojedince s roditeljima.
koji bi s pozitivnim stavovima, konkretnim æivotnim
navikama i prijedlozima postali saveznici u ostvarivanju Roditelje je potrebno ukljuËiti u odgojno-obrazovni rad
opÊih i posebnih ciljeva odgoja i obrazovanja za zdravlje. πkole kada dijete krene u πkolu. S roditeljima je osobito
vaæno suraivati na promicanju zdrave prehrane,
Zdravlje se prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji upozoravati na potrebu redovitoga djeËjega sna i odmora,
definira kao fiziËko, duπevno i socijalno blagostanje, a ne na vaænost kretanja i boravka na svjeæem zraku, na najËeπÊe
samo odsutnost bolesti i iznemoglosti. probleme i poremeÊaje koji se pojavljuju u odreenoj
razvojnoj dobi, na specifiËna ponaπanja i probleme
U radu s uËenicima, preventivni odgojno-obrazovni odrastanja u pubertetu i adolescenciji, te na riziËna
program potrebno je temeljiti na viπedimenzionalnom ponaπanja.
modelu zdravlja koji ukljuËuje podruËja tjelesnoga,
emocionalnoga, mentalnoga, socijalnoga, osobnoga i Odgojno-obrazovno djelovanje πkole i roditelja
duhovnog zdravlja. dopunjuje se u suradnji sa zdravstvenim djelatnicima,
ovlaπtenim vanjskim suradnicima, ustanovama i
Temeljna pretpostavka suvremenoga pogleda na zdravlje institucijama.
jest da je pojedinac odgovoran za svoje zdravstveno stanje.
BuduÊi da je zdravlje veoma sloæena kvaliteta æivljenja, Promocija zdravlja provodi se u proaktivnom procesu
pouËavanje o zdravlju i zdravom æivljenju treba doticati usvajanja zdravoga naËina æivota, posebno s obzirom na
sva podruËja koja na njega utjeËu. prevenciju najznaËajnijih zdravstvenih problema, te
razvoja pozitivnih stajaliπta i motiva za zdrav i odgovoran
U odgoju i obrazovanju za zdravlje oËekivanja su naËin æivota. Ishodi provedbe zdravstvenoga odgoja u πkoli
usmjerena na to da uËenici razumiju odnos higijene i su razumijevanje zdravlja, shvaÊanje vrijednosti zdravlja i
osobnoga æivotnog stila, Ëime se razvija odgovornost za sposobnost preuzimanja odgovornosti za sebe i druge.
vlastito zdravlje i zdravu okolinu. Ako uËenici razumiju
odnos izmeu hrane i zdravlja, moÊi Êe donositi odluke Svjetska i domaÊa iskustva rada na tom podruËju
koje Êe poboljπavati njihovo zdravlje i sprjeËavati bolesti. pokazuju kako je vaænije i uËinkovitije promicati zdravlje,

22
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu

isticati i podupirati i vjeæbati pozitivne modele ponaπanja æivota, suosjeÊanje i uvaæavanje potreba drugih,
radi usvajanja zdravih navika, nego pozornost i napore zadovoljavanje vlastitih potreba, pri Ëemu se vodi raËuna
usmjerivati na sprjeËavanje bolesti. da se ne dovede u pitanje moguÊnosti zadovoljavanja
potreba buduÊih generacija i drugih æivih biÊa, na
RazliËite aktivnosti u πkoli, prmjerice, urednost i ËistoÊa izgraivanje svijesti o vlastitim vrijednostima,
πkolskoga prostora, moguÊnost odræavanja potrebne razine moguÊnostima i snagama te uspostavljanje kvalitetnih
osobne higijene, primjerenost namjeπtaja i opreme, te odnosa s drugim ljudima, prirodom i samim sobom.
estetsko ureenje πkole, vaæni su Ëimbenici u provedbi i U smislu osposobljavanja mladih ljudi za ulogu
ostvarenju zdravstvenoga odgoja i obrazovanja. aktivnoga graanina potrebna su relevantna znanja,
razvijanje kritiËkoga miπljenja i vjeπtina vrjednovanja
Provoenje programa zdravstvenoga odgoja i informacija te vjeπtina demokratske rasprave u rjeπavanju
obrazovanja podrazumijeva primjenu novih komuni- problema, mirnog rjeπavanja sukoba i spremnost za
kacijskih obrazaca koji Êe pomoÊi da uËenici shvate utjecaj odgovorno donoπenje odluka. Ostvarivanje ovih
zdravlja na kvalitetu æivljenja i donoπenje kvalitetnih kompetencija zahtijeva primjenu odgovarajuÊih metoda i
odluka za vlastito zdravlje i zdravlje drugih. Osim oblika rada, koji Êe u najveÊoj mjeri aktivirati uËenika te
redovitoga i stalnog rada na provoenju zdravstvenoga mu omoguÊiti iskustveno uËenje i uËenje otkrivanjem,
odgoja i obrazovanja korisne su razliËite akcije, predavanja, rjeπavanje problema primjerenih razvojnoj dobi te aktivno
posjeti, susreti, projekti i drugi oblici organiziranoga sudjelovanje u donoπenju odluka.
promicanja zdravlja u socijalnoj okolini koja potiËe
suradnju i samostalnost u primjeni znanja, vjeπtina, glediπta ZadaÊa je πkole osmiπljavati i unositi sadræaje za
i vrijednosti. ostvarivanje odgoja i obrazovanja za okoliπ i odræivi razvoj.

Pozitivan primjer, koji svojim zdravstvenim ponaπanjem Osim u postojeÊim nastavnim predmetima, odgoj i
daju uËitelji, struËni suradnici, ravnatelji i drugi zaposlenici obrazovanje za okoliπ i odræivi razvoj moæe se ostvarivati u
πkole jednako kao i roditelji, zdravstveni djelatnici i izvannastavnim aktivnostima te drugim organizacijskim
druπtveno okruæenje u najπirem smislu, vaæan je za razvoj oblicima rada: integriranom izvanπkolskom nastavom,
sloæenih kognitivnih i socijalnih vjeπtina koji Êe djeci i danima integrirane nastave u πkoli, ostvarivanjem πkolskih
mladima pomoÊi izgraditi unutarnje vrijednosti i kriterije projekata za okoliπ, posebno u suradnji s lokalnom
zdravoga ponaπanja i prihvaÊanja zdravlja kao istinske zajednicom, struËnim institucijama, udrugama i
vrijednosti. gospodarskim tvrtkama, organiziranjem tribina, te
sudjelovanjem u razliËitim regionalnim, nacionalnim i
Za provedbu zdravstvenoga odgoja i obrazovanja meunarodnim projektima.
potrebno je trajno usavrπavanje uËitelja, nastavnika i
Projekti i programi s temom zaπtite okoliπa i odræivoga
struËnih suradnika.
razvoja, poput meunarodnih programa GLOBE i
SEMEP, projekta RKO - πkole, nacionalnoga programa
Mladih Ëuvara prirode i sliËno, daju tematski i sadræajni okvir
b) ODGOJ I OBRAZOVANJE ZA OKOLI© I aktivnostima odgoja i obrazovanja za okoliπ, omoguÊuju
ODRÆIVI RAZVOJ umreæavanje πkola sa sliËnim interesima te osiguravaju
Pitanje zaπtite okoliπa i odræivoga razvoja strateπko je meusobnu potporu i razmjenu iskustava.
pitanje svake dræave. Ono je takoer u srediπtu zanimanja
meunarodne zajednice te je predmetom brojnih Odgoj i obrazovanje za okoliπ i odræivi razvoj predstavlja
deklaracija, konvencija i meudræavnih sporazuma. Za relevantan sadræaj cjeloæivotnog uËenja. U realizaciju
ostvarivanje odræivoga razvoja, koji podrazumijeva ovoga programa poæeljno je ukljuËivanje roditelja/
gospodarski i druπtveni rast i razvoj, uz istodobno oËuvanje skrbnika, ali i lokalne zajednice.
kvalitete okoliπa i razumno koriπtenje prirodnih resursa,
obrazovanje ima presudno znaËenje. Potrebna je temeljita c) PROMETNA KULTURA
promjena stoljeÊima razvijane kolektivne svijesti o Prometna kultura je dio opÊe kulture, a odnosi se na
neiscrpnom kapacitetu okoliπa, koji Êe pridonijeti i sudionike u prometu. Odgoj i obrazovanje za sudjelovanje
nadomjestiti sva naruπavanja nastala ljudskim aktivnostima. u prometu sastavni su dio plana i programa osnovne πkole.
Novi naraπtaji moraju izgraditi drukËiji odnos spram Vrijednost takvoga odgojno-obrazovnog rada jest u
okoliπa, te razviti sposobnosti i vjeπtine koje Êe im pomoÊi sprjeËavanju i smanjenju broja nesreÊa u kojima stradavaju
u suoËavanju s naslijeenim i novonastalim problemima. djeca i odrasli.
Prometni odgoj poËinje veÊ u roditeljskom domu.
Odgoj i obrazovanje za okoliπ i odræivi razvoj svojim Polaskom u prvi razred uËenici trebaju pokazati
sadræajima obuhvaÊa sve πto nas okruæuje te podrazumijeva djelomiËnu samostalnost u cestovnom prometu i prelasku
prirodne, socijalne, kulturno-tradicijske i gospodarske æeljezniËke pruge ako put do πkole vodi preko nje. Za
aspekte okoliπa. BuduÊi da se temelji na izgraivanju samostalno kretanje uËenika do πkole i oko πkole odgoj i
pozitivnoga sustava vrijednosti pojedinca, Ëesto se govori o obrazovanje poËinju u πkoli.
unutarnjem okoliπu, πto se odnosi na poπtovanje fenomena

23
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu

U I. razredu od uËenika se ne oËekuje snalaæenje u d) ODGOJ I ORAZOVANJE ZA LJUDSKA


sloæenim prometnim situacijama. U niæim razredima PRAVA I DEMOKRATSKO GRA–ANSTVO
osnovne πkole djeca su posebno ugroæena u prometnoj Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i za demokratsko
svakidaπnjici, kako zbog nedovoljno razvijenih osjetila, graanstvo sustavno je uveden u hrvatski odgojno-
tako i zbog skromnoga prometnog znanja i iskustva. obrazovni sustav 1999. godine odlukom Vlade Republike
Hrvatske, koja se odnosi na primjenu Nacionalnog programa
Iako djeca te dobi posjeduju osnovnu sposobnost odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko graanstvo.
snalaæenja, zbog niskoga rasta imaju suæeno vidno polje i U njemu su ujedinjena dosadaπnja iskustva steËena
orijentacija im je znatno oteæana na prometnoj ulici. Djeca provoenjem takvoga odgoja i obrazovanja u naπem
te dobi nemaju dovoljno izgraenu odgovornost za opasne sustavu i iskustva drugih zemalja.
prometne situacije, pa im paænja Ëesto skreÊe na druge Program obuhvaÊa:
sadræaje i to ih posebno ugroæava. E odgoj za ljudska prava,
E odgoj za demokratsko graanstvo,
Nastavnim programom predvieni su sadræaji prometne E identitetni i interkulturalni odgoj i obrazovanje,
kulture i prometnog odgoja u sastavu predmeta priroda i E odgoj za mir i nenasilno rjeπavanje sukoba,
druπtvo u razrednoj nastavi te u sklopu predmeta tehniËka
E odgoj za odræivi razvoj,
kultura u viπim razredima osnovne πkole. Osim u redovitoj
E odgoj za sprjeËavanje predrasuda i diskriminacije,
nastavi sadræaji prometne kulture predvieni su u izbornoj
E istraæivanje humanitarnog prava i sl.
nastavi, uz program tehniËke kulture.
Ovaj program moæe se ostvarivati na nekoliko naËina:
UËenici mogu, ako to æele, odabrati jedan od izbornih E interdisciplinarno, kroz sve predmete koji sadræe
modula veÊ od V. razreda. Izborni programi izvode se programske teme koje su bliske temama ljudskih
kontinuirano tijekom cijele πkolske godine jedan, odnosno prava,
dva πkolska sata tjedno, ovisno o programu. E kao izborni predmet,
Rad s prometnim jedinicama i prometnim sekcijama E kroz izvannastavne aktivnosti u vidu projekata,
klubova mladih tehniËara pruæa velike moguÊnosti za E kroz izvanπkolske aktivnosti,
odgojno-obrazovno djelovanje u podruËju prometne E sustavno kroz cjelokupni πkolski plan i program.
kulture i preporuËuje se njihovo osnivanje gdje god
postoje moguÊnosti za njihov rad. Odgoj za ljudska prava i demokratski graanski odgoj je
Osim redovitoga i kontinuiranog rada na prometnoj programski ujedinjen od I. do IV. razreda, u podruËju
kulturi uËenika korisne su i povremene akcije u suradnji s razredne nastave. U predmetnoj nastavi od V. do VIII.
prometnom policijom i predstavnicima hrvatskih razreda izraena su dva posebna programa: program odgoja
æeljeznica. i obrazovanja za ljudska prava i program graanskog
Korisna su natjecanja prometnih jedinica, natjecanja odgoja.
uËenika u poznavanju prometnih propisa, natjecanja u
vjeπtinama kao πto su voænja bicikla, uklanjanje kvarova na Poæeljno je da svi uËitelji budu upuÊeni na program
biciklu, natjecanja u voænji biciklom na prometnom odgoja za ljudska prava i na program graanskoga odgoja
poligonu. kako bi uËinkovitije koristili metodu integracije i
Razvoju prometne kulture pridonose sastanci i razgovori korelacije srodnih odgojno-obrazovnih sadræaja.
s roditeljima. Prikladnim predavanjima uz pomoÊ filmova
roditelji mogu pomoÊi uËiteljima u prevenciji stradavanja Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokratsko
djece u prometnim nezgodama. graanstvo omoguÊuje primjenu aktivnih metoda uËenja i
Prometni odgoj i obrazovanje ne smije se ograniËiti pouËavanja: projektno uËenje, suradniËko uËenje, uËenje u
samo na davanje znanja o prometnim pravilima. Pravilan paru, igranje uloga, simulacije, rjeπavanje problema,
prometni odgoj i obrazovanje ukljuËuje uvjeæbavanje socijalno uËenje koriπtenjem informacijskih i
ponaπanja na ulici i prometnoj stvarnosti kao i simuliranoj komunikacijskih tehnologija i dr.
prometnoj situaciji.
Primjer odraslih u pouËavanju prometne kulture je
presudan. Dobri primjeri vrijede viπe od zapovijedi i
zabrana.

24
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

HRVATSKI JEZIK
UVOD sadræaja. Odaπiljanje poruka ili jeziËna proizvodnja
Hrvatski jezik najopseæniji je predmet osnovnoπkolskoga ostvaruje se misaonom obradbom sadræaja i njegovim
obrazovanja. Nastava hrvatskoga jezika najuæe je povezana jeziËnim oblikovanjem govorenjem ili pisanjem.
sa svim ostalim predmetnim podruËjima jer se sva nastavna
komunikacija ostvaruje hrvatskim jezikom. Predmet je ZADAΔE
zastupljen od prvoga do osmoga razreda, a obuhvaÊa Ëetiri ZadaÊe svih sastavnica nastavnoga predmeta odreene su
predmetne sastavnice: hrvatski jezik, knjiæevnost, jeziËno s obzirom na to kako pojedina sastavnica pridonosi
izraæavanje i medijsku kulturu. Prema naËelu ostvarivanju temeljnoga nastavnoga cilja.
unutarpredmetnoga povezivanja zadaÊe i sadræaji svih
predmetnih sastavnica meusobno se proæimaju i ZadaÊe nastavnoga podruËja hrvatski jezik:
E osposobljivanje uËenika za uspjeπno snalaæenje u
nadopunjuju, a prema naËelu meupredmetnoga
povezivanja funkcionalno se povezuju s ostalim nastavnim svakodnevnim priopÊajnim situacijama;
podruËjima. E ovladavanje jeziËnim sredstvima potrebnim za
uspjeπnu komunikaciju;
CILJ E osvjeπÊivanje potrebe za jeziËnim znanjem;

Temeljni je cilj nastave hrvatskoga jezika osposobiti E suzbijanje straha od jezika;

uËenike za jeziËnu komunikaciju koja im omoguÊuje E osvjeπÊivanje razlika izmeu standardnoga jezika i

ovladavanje sadræajima svih nastavnih predmeta i zaviËajnih idioma;


ukljuËivanje u cjeloæivotno uËenje. E postupno usvajanje hrvatskoga jeziËnog standarda.

Ostvarivanje svrhe i zadaÊa nastave hrvatskoga jezika Radi usklaivanja programskih zahtjeva sa zakonitostima
ukljuËuje ovladavanje standardnim jezikom, a pridonosi: jeziËno-intelektualnoga razvoja, znatno je svrhovitije
E razvoju jeziËno-komunikacijskih sposobnosti pri uËenika od prvoga do Ëetvrtoga razreda osposobljivati za
govornoj i pisanoj uporabi jezika u svim praktiËno sluæenje hrvatskim jezikom, posebno jeziËnim
funkcionalnim stilovima; normama, nego ga uËiti jezikoslovnim pojmovima te
E razvoju literarnih sposobnosti, Ëitateljskih interesa i normama i pravilima na teorijskoj razini.
kulture;
E stvaranju zanimanja i potrebe za sadræajima medijske ZadaÊe nastavnoga podruËja jeziËno izraæavanje:
kulture; osvjeπÊivanju vaænosti znanja hrvatskoga E razvoj sposobnosti izraæavanja doæivljaja, osjeÊaja,

jezika; misli i stavova;


E razvijanju poπtovanja prema jeziku hrvatskoga E stvaranje navika uporabe pravogovornih (ortoepskih)

naroda, njegovoj knjiæevnosti i kulturi. i pravopisnih (ortografskih) norma;


E ostvarivanje uspjeπne usmene i pisane komunikacije.

Nastava hrvatskoga jezika omoguÊuje uËenicima


stjecanje znanja, vjeπtina, sposobnosti, stajaliπta, vrijednosti ZadaÊe nastavnoga podruËja knjiæevnost:
i navika koje pridonose njihovu osobnomu razvoju i E spoznavanje i doæivljavanje, tj. primanje (recepcija)
omoguÊuje im aktivno sudjelovanje u druπtvu. S obzirom knjiæevnih djela;
na sloæenu strukturu nastavnoga predmeta, potrebno je E razvijanje osjetljivosti za knjiæevnu rijeË;
navesti kako svaka od predmetnih sastavnica pridonosi E razvijanje Ëitateljskih potreba;
ostvarenju temeljnoga nastavnoga cilja: osposobljivanje E stvaranje Ëitateljskih navika;
uËenika za jeziËnu komunikaciju u svim priopÊajnim
E osposobljivanje za samostalno Ëitanje i primanje
situacijama u kojima se moæe zateÊi uËenik osnovne πkole.
(recepciju) knjiæevnih djela.
Komunikacija ili sporazumijevanje ostvaruje se
ZadaÊe nastavnoga podruËja medijska kultura:
razmjenjivanjem poruka: primanjem i odaπiljanjem.
E osposobljivanje za komunikaciju s medijima:
Primanje ili recepcija pretpostavlja razumijevanje jeziËne
kazaliπtem, filmom, radijem, tiskom, stripom,
poruke, a odaπiljanje pretpostavlja jeziËnu proizvodnju ili
raËunalom;
oblikovanje zvuËne i pismovne poruke.
E primanje (recepcija) kazaliπne predstave, filma,
Strukturalna i sadræajna sloæenost jeziËnih poruka kojima radijske i televizijske emisije;
E osposobljivanje za vrjednovanje radijskih i
su izloæeni uËenici osnovne πkole mora biti primjerena
zateËenoj razini njihovih jeziËno-komunikacijskih televizijskih emisija te filmskih ostvarenja.
sposobnosti. JeziËne sposobnosti ostvaruju se jeziËnim
djelatnostima i misaonom obradbom. Primanje poruka
ukljuËuje sluπanje i Ëitanje te misaonu obradbu jeziËnoga

25
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

RAZREDNA NASTAVA 2. Izgovor i pisanje glasova


KljuËni pojmovi i nazivi: glas.
Obrazovna postignuÊa: pravilno izgovarati i zapisivati
sve glasove u rijeËima, s osobitom pozornoπÊu na one
1. RAZRED koje veÊina uËenika teæe zamjeÊuje i razlikuje (Ë, Ê,
dæ, , lj, nj, potom ije/je).
PoËetno Ëitanje i pisanje osobitost je prvoga razreda i
provodi se cijele πkolske godine. 3. ReËenica
KljuËni pojmovi: reËenica.
NASTAVNO PODRU»JE: Obrazovna postignuÊa: razumjeti pojam reËenica u
PO»ETNO »ITANJE I PISANJE komunikacijskim situacijama; samostalno izgovarati i
TEME napisati reËenicu; prepoznati prema intonaciji i
1. Priprema za poËetno Ëitanje i pisanje interpunkciji te samostalno upotrebljavati izjavnu,
KljuËni pojmovi: rijeË. upitnu i uskliËnu reËenicu.
Obrazovna postignuÊa: globalno Ëitanje i
zapamÊivanje slike rijeËi; globalno Ëitanje i otkrivanje 4. Interpunkcija
smisla proËitanih skupova rijeËi i reËenica; KljuËni pojmovi: kraj reËenice, toËka, upitnik,
zamjeÊivanje glasova na poËetku, u sredini i na kraju uskliËnik.
rijeËi; stvaranje rima na zadani poticaj; rastavljanje Obrazovna postignuÊa: oznaËiti kraj izjavne reËenice
reËenica na rijeËi. toËkom; rabiti upitnik na kraju jednostavne upitne i
uskliËnik na kraju jednostavne uskliËne reËenice.
2. Svladavanje glasova i slova
KljuËni pojmovi: slovo, Ëitanje. 5. Veliko poËetno slovo
Obrazovna postignuÊa: prepoznavanje tiskanih slova KljuËni pojmovi: veliko poËetno slovo, malo poËetno
(grafema) i povezivanje s glasom (fonemom); slovo.
povezivanje glasova i slova u cjelovitu rijeË; Obrazovna postignuÊa: znati da se velikim poËetnim
otkrivanje znaËenja rijeËi. slovom uvijek piπe poËetna rijeË u reËenici i sva
imena; primjenjivati pravilo o pisanju velikoga
3. PoËetno Ëitanje poËetnoga slova na poËetku reËenice, u imenima i
KljuËni pojmovi: globalno Ëitanje, analitiËko- prezimenima ljudi, te u imenu mjesta u kojem uËenik
sintetiËko Ëitanje. æivi.
Obrazovna postignuÊa: globalno Ëitanje rijeËi;
glasovna analiza i sinteza rijeËi; analitiËko - sintetiËko NASTAVNO PODRU»JE:
Ëitanje kraÊih reËenica i tekstova. JEZI»NO IZRAÆAVNJE
TEME
4. PoËetno pisanje tiskanih slova (latiniËno 1. Sluπanje i govorenje
pismo) KljuËni pojmovi: sluπanje i govorenje.
KljuËni pojmovi: veliko i malo tiskano slovo; napisana Obrazovna postignuÊa: sluπati sugovornika; govoriti,
rijeË i reËenica; abeceda tiskanih slova; glasovna primiti kraÊu sluπnu poruku; sasluπati i primiti dulju
abeceda. sluπnu poruku (priËe, interpretativno Ëitanje
Obrazovna postignuÊa: pisanje slova, rijeËi i reËenica knjiæevnih tekstova).
velikim tiskanim slovima.
2. Postavljanje pitanja i davanje odgovora
5. PoËetno pisanje pisanih slova (latiniËno (razgovor)
pismo) KljuËni pojmovi: razgovor, pitanje, odgovor.
Obrazovna postignuÊa: poπtivati pravila pristojnoga
KljuËni pojmovi: veliko i malo pisano slovo, abeceda
razgovaranja (komuniciranja); znati oblikovati pitanje
pisanih slova.
Obrazovna postignuÊa: pravilno pisanje slova; rijeËi i i oblikovati odgovor.
reËenica pisanim slovima.
3. Stvaranje nizova rijeËi
KljuËni pojmovi: niz rijeËi.
NASTAVNO PODRU»JE: Obrazovna postignuÊa: pridruæiti nekoj rijeËi druge
JEZIK rijeËi na temelju zadanoga poticaja (rijeËi kojima
TEME imenujemo odjeÊu, kojima naglaπavamo kakva je
1. Glas, slovo, rijeË odjeÊa, rijeËi kojima moæemo reÊi da sunce jako grije
KljuËni pojmovi: glas, slovo, rijeË. itd.).
Obrazovna postignuÊa: razumjeti i razlikovati
pojmove glas, slovo, rijeË.

26
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

4. Sastavljanje reËenica od zadanih nizova 3. Lik


rijeËi KljuËni pojmovi: lik
KljuËni pojmovi: niz rijeËi, reËenica. Obrazovna postignuÊa: zamijetiti i meusobno
Obrazovna postignuÊa: sastavljati reËenicu od razlikovati likove u priËi; zapaziti osnovne etiËke
zadanoga niza rijeËi. osobine: dobar-loπ.

5. Dopunjavanje reËenica 4. Lutkarski igrokaz


KljuËni pojmovi: dopunjavanje reËenica. KljuËni pojmovi: igrokaz, pozornica, gledaliπte.
Obrazovna postignuÊa: dopuniti reËenicu rijeËju koja Obrazovna postignuÊa: spoznati i doæivjeti
nedostaje na razliËitim sintaktiËkim mjestima. (recepcija) kraÊe igrokaze, stilski i sadræajno
primjerene djetetu; razlikovati igrokaz kao tekst
6. Pripovijedanje namijenjen izvoenju na pozornici.
KljuËni pojmovi: pripovijedanje.
Obrazovna postignuÊa: samostalno pripovijedati 5. Slikovnica
prema poticaju slike ili niza slika, vlastita iskustva ili KljuËni pojmovi: slikovnica, slika, tekst.
zamiπljanja. Obrazovna postignuÊa: spoznati i doæivjeti
(recepcija) kratke slikovnice, stilski i sadræajno
primjerene djetetu; razlikovati slikovnicu od drugih
7. »itanje knjiga zbog povezanosti slike i teksta.
KljuËni pojmovi: tekst, Ëitanje.
Obrazovna postignuÊa: Ëitati i otkriti poruku u Popis lektire: (izabrati 4 djela, obavezno prvo)
proËitanome tekstu; Ëitati glasno s toËnom 1. Jacob i Wilhelm Grimm: Bajke (izbor)
intonacijom izgovornih cjelina i reËenice; usavrπavati 2. Zvonimir Balog: Male priËe o velikim slovima
vjeπtinu Ëitanja. 3. Grigor Vitez: A zaπto ne bi
4. Ljudevit Bauer: Tri medvjeda i gitara
8. Pisanje 5. SunËana ©krinjariÊ: Kako sanjaju stvari ili Plesna
KljuËni pojmovi: pisanje. haljina æutog maslaËka
Obrazovna postignuÊa: samostalno oblikovati kraÊu 6. Jens Sigsgaard: Pale sam na svijetu
pisanu poruku. 7. Ewa Janikovszky: Baπ se veselim ili Znaπ li i ti ili Da
sam odrastao ili Kako da odgovorim
9. Pisanje - poπtivanje pravopisne norme 8. Æeljka Horvat-Vukelja: Hrabrica ili Zdenko Slovojed
KljuËni pojmovi: veliko slovo na poËetku reËenice, ili SlikopriËe ili LeteÊi glasovir ili Petra uËi plivati
toËka, upitnik, uskliËnik. 9. Sonja ZuboviÊ: Kako se gleda abeceda
Obrazovna postignuÊa: sluπanjem odreivati 10. Ivanka Borovac: Æivotinjska abeceda
reËeniËne granice i pisati ih u skladu s pravopisnom 11. Stanislav FemeniÊ: Idi pa vidi
normom; uvjeæbati pisanje i izgovor najËeπÊih rijeËi u 12. Svjetlan JunakoviÊ: Dome, slatki dome
kojima se pojavljuju glasovi Ë, Ê, , dæ, ije/je prema 13. Jean-Baptiste Baronian: Figaro, maËak koji je hrkao
popisu rijeËi. 14. Ana –okiÊ-PongraπiÊ: Nemaπ pojma, Grizlijane

NASTAVNO PODRU»JE:
KNJIÆEVNOST NASTAVNO PODRU»JE:
TEME MEDIJSKA KULTURA
1. PriËa TEME
KljuËni pojmovi: priËa. 1. Animirani film
Obrazovna postignuÊa: ostvariti vezu (komunikaciju) KljuËni pojmovi: lutkarski film, crtani film.
s kratkim proznim djelima potaknutu pitanjima Obrazovna postignuÊa: primanje kratkih lutkarskih i
zatvorenoga i otvorenoga tipa; spoznati, doæivjeti i crtanih filmova stilski sadræajno primjerenih djetetu;
iskazati doæivljaj kratke priËe stilski i sadræajno razlikovati lutkarski i crtani film.
primjerene uËeniku.
2. Lutkarska predstava
KljuËni pojmovi: lutka, lutkarska predstava.
2. Pjesma Obrazovna postignuÊa: doæivjeti lutkarsku predstavu;
KljuËni pojmovi: pjesma. navesti glavne likove; oæiviti scensku lutku; izvesti
Obrazovna postignuÊa: spoznati, doæivjeti i iskazati kraÊi ulomak igrokaza.
doæivljaj kratke pjesme, stilski i sadræajno primjerene
uËeniku; po obliku razlikovati pjesmu od proznoga
teksta.

27
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

3. Knjiænica 6. Rastavljanje rijeËi na kraju retka, spojnica


KljuËni pojmovi: πkolska knjiænica, mjesna knjiænica, KljuËni pojmovi: spojnica.
knjiæniËar. Obrazovna postignuÊa: pravilno rastavljati rijeËi na
Obrazovna postignuÊa: upoznati πkolsku i mjesnu kraju retka; nauËiti pravopisni znak spojnicu i rabiti ju.
knjiænicu; nauËiti posuivati, Ëuvati i vraÊati knjige;
razlikovati knjiænicu od knjiæare. 7. Skupovi ije/je/e/i
KljuËni pojmovi: ije, je, rijeË.
Popis filmova: Obrazovna postignuÊa: pravilno izgovarati i pisati
1. B. Kolar: Vau-vau skupove ije/je/e/i u ËeπÊe rabljenim rijeËima.
2. M. JoviÊ i S. Fabrio: Pale sam na svijetu
3. N. Kostelac: Crvenkapica 8. Pisanje nijeËnica
4. B. RanitoviÊ: Srce u snijegu KljuËni pojmovi: nijeËnice, ne i ni.
5. N. Park: Krive hlaËe Obrazovna postignuÊa: pravilno izgovarati i pisati
6. B. DovnikoviÊ i A. Marks: Tvrdoglavo maËe ili Bijela nijeËnice (rijeËce ne i ni) u nijeËnim izjavnim
priËa ili Tko je Videku napravio koπuljicu reËenicama.
7. Filmovi iz serije kratkih animiranih i komiËnih
filmova o Loleku i Boleku, Tomu i Jerryju, Mickeyu 9. Pisanje rijeËce li
Mouseu, Profesoru Baltazaru i Ch. Chaplinu KljuËni pojmovi: rijeËca li.
Obrazovna postignuÊa: pravilno izgovarati i pisati
rijeËcu li u upitnim reËenicama.

2. RAZRED NASTAVNO PODRU»JE:


JEZI»NO IZRAÆAVANJE
NASTAVNO PODRU»JE: TEME
JEZIK
1. Sluπanje sugovornika i govorenje -
TEME
telefonski razgovor
1. Imenice KljuËni pojmovi: govornik, sugovornik.
KljuËni pojmovi: imenice. Obrazovna postignuÊa: uljudno razgovarati i sluπati
Obrazovna postignuÊa: razumjeti imenice kao rijeËi sugovornika u telefonskome razgovoru; razlikovati
kojima imenujemo sve πto nas okruæuje; razlikovati razgovor i telefonski razgovor; postavljati pitanja i
imenice meu drugim rijeËima u govornoj i pisanoj odgovarati na pitanja.
komunikaciji.
2. Pripovijedanje prema poticaju
2. Veliko poËetno slovo KljuËni pojmovi: pripovijedanje.
KljuËni pojmovi: imena, veliko poËetno slovo. Obrazovna postignuÊa: oblikovati i ispriËati kratku
Obrazovna postignuÊa: nauËiti pisati veliko poËetno priËu prema poticaju; uoËavati nejeziËne sastavnice u
slovo u imenima s kojima uËenik dolazi u doticaj komunikaciji.
(jednoËlanima i viπeËlanima), imenima ulica i trgova
te naseljenih mjesta. 3. Opisivanje
KljuËni pojmovi: opisivanje, opis.
3. ReËenice Obrazovna postignuÊa: zapaæati pojedinosti u
KljuËni pojmovi: izjavna reËenica, upitna reËenica, promatranju (primjerice predmeta, lika cvijeta...),
uskliËna reËenica, jesna reËenica, nijeËna reËenica. opisati lik prema planu opisa; opisati predmet prema
Obrazovna postignuÊa: prepoznati i razlikovati planu opisa.
izjavnu, upitnu i uskliËnu reËenicu; prepoznati i
razlikovati jesnu (potvrdnu) i nijeËnu (negiranu) 4. Obavijest
reËenicu. KljuËni pojmovi: obavijest.
Obrazovna postignuÊa: ovladati pojmom obavijesti;
4. Red rijeËi u reËenici oblikovati usmenu i pisanu obavijest.
KljuËni pojmovi: reËenica, red rijeËi.
Obrazovna postignuÊa: povezivati rijeËi u smislenu, 5. IzvjeπÊivanje o proπlome dogaaju
jasnu i razumljivu cjelinu. KljuËni pojmovi: usmeno izvjeπÊivanje, proπli dogaaj.
Obrazovna postignuÊa: usmeno izvjeπtavati o
5. Otvornici, zatvornici, slog proπlome dogaaju bez suviπnih pojedinosti.
KljuËni pojmovi: otvornici, zatvornici, slog.
Obrazovna postignuÊa: razlikovati otvornike i
zatvornike; rastavljati rijeËi na slogove; odrediti broj
slogova u rijeËi prema broju otvornika.

28
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

6. IzvjeπÊivanje o obavljenome zadatku 5. Igrokaz


KljuËni pojmovi: izvjeπÊivanje. KljuËni pojmovi: igrokaz, glumac, uloga, gluma.
Obrazovna postignuÊa: izvjeπtavati o zadatku, Obrazovna postignuÊa: ostvarivanje igrokaza
obavljenome ili onome koji Êe se tek obaviti, dræeÊi primjerenih uËeniku; u izvedenome igrokazu
se kronoloπkoga slijeda dogaaja. razlikovati glumca, ulogu i glumu.

7. Izraæajno Ëitanje (interpretativno) Popis lektire: (izabrati 5 djela, obavezno prvo)


KljuËni pojmovi: izraæajno Ëitanje. 1. Hans Christian Andersen: Bajke (izbor)
Obrazovna postignuÊa: glasno Ëitati ulomke svakoga 2. Ratko Zvrko: Grga »varak
obraenoga knjiæevnoumjetniËkoga teksta; obratiti 3. Karel »apek: Poπtarska bajka
potrebnu pozornost na govorne vrjednote jezika. 4. Carlo Collodi: Pinokio
5. Alan Aleksander Milne: Medo Winnie zvani Pooh
8. Pisanje Ëestitke i razglednice 6. Dubravko HorvatiÊ: Stanari u slonu
KljuËni pojmovi: Ëestitka, razglednica. 7. Nevenka Videk: Pismo iz Zelengrada
Obrazovna postignuÊa: oblikovati pisanu poruku koja 8. Nada IveljiÊ: Nebeske barke ili Pronaeno blago ili
se uobiËajeno upuÊuje primatelju kao razglednica i BoæiÊna bajka
Ëestitka; poπtivati pravopisnu normu. 9. Æelimir Hercigonja: Poπtar zeko Brzonogi ili
Praπnjavko ili Kjel crna labud ptica ili Vodenjak i stara
9. StvaralaËko pisanje - sastavak
kruπka
KljuËni pojmovi: sastavak.
10. Andrea Peterlik-HuseinoviÊ: Plavo nebo ili Ciconia
Obrazovna postignuÊa: samostalno pisati kraÊe vezane
ciconia
tekstove - sastavke prema zadanome poticaju. 11. Desa Muck: Anica i sportski dan ili Anica i Ëarobnica Lili
10. Pisanje - poπtivanje pravopisne norme 12. Ela Peroci: Djeco, laku noÊ (izbor)
13. Ivica Bednjanec: Male ljubavi
KljuËni pojmovi: veliko slovo - viπeËlana vlastita
14. Mila Æeljeznjak: Sretne priËe
imena, nijeËnice, toËka, upitnik, uskliËnik.
15. Boæidar Prosenjak: Miπ
Obrazovna postignuÊa: osvjeπÊivati i primjenjivati
16. Hrvoje KovaËeviÊ: General Kiro miπ
prethodna znanja i vjeπtine; pisati viπeËlana vlastita
17. Larisa Mravunac: DjeËak u zvjezdanim Ëizmama
imena, nijeËnicu u skladu s pravopisnom normom;
18. Charles Perrault: Bajke (izbor: Vile, KraljeviÊ »uperak,
uvjeæbati pisanje i izgovor najËeπÊih rijeËi u kojima se
MaËak u Ëizmama Pepeljuga, ili Ljepotica i zvijer Mme
pojavljuju glasovi Ë, Ê, , dæ, ije/je prema popisu rijeËi.
Leprimce de Beaumont koja se redovito tiska pod
Perraultovim imenom.)
NASTAVNO PODRU»JE: 19. Nada Zidar-Bogadi: Sretni cvrËak
KNJIÆEVNOST
TEME NASTAVNO PODRU»JE:
1. Dijelovi pjesme MEDIJSKA KULTURA
KljuËni pojmovi: pjesma, kitica, stih, pjesniËka slika. TEME
Obrazovna postignuÊa: razlikovati dijelove pjesme: 1. Filmska priËa
kiticu i stih; primati (recepcija) pjesme i pojedine KljuËni pojmovi: filmska priËa, slijed dogaaja, lik u
pjesniËke slike stilski i sadræajno primjerene uËeniku. filmu.
Obrazovna postignuÊa: primati (recepcija) primjerene
2. Redoslijed dogaaja u priËi djeËje filmove; zamijetiti i odrediti slijed dogaaja u
KljuËni pojmovi: redoslijed dogaaja. filmu; ispriËati filmsku priËu kratkoga crtanoga filma;
Obrazovna postignuÊa: zamijetiti uzroËno- razlikovati glavne i sporedne likove u filmu.
posljediËnu i vremensku povezanost dogaaja u priËi;
primiri tekstove s jasnim fabulativnim tijekom stilski i 2. Kazaliπte
sadræajno primjerene uËeniku. KljuËni pojmovi: kazaliπna predstava, pozornica,
gledaliπte.
3. Glavni i sporedni likovi Obrazovna postignuÊa: primati (recepcija) nekoliko
KljuËni pojmovi: glavni lik, sporedni lik. primjerenih kazaliπnih predstava (prema moguÊnosti);
Obrazovna postignuÊa: razlikovati glavne i sporedne razlikovati kazaliπnu predstavu od filma; razlikovati
likove; zamijetiti vaæne pojedinosti o likovima: pozornicu od gledaliπta.
osnovne etiËke osobine (npr. hrabar-kukavica,
marljiv-lijen). 3. Televizija
KljuËni pojmovi: televizija, televizijski program,
4. Bajka
televizijska emisija.
KljuËni pojmovi: bajka.
Obrazovna postignuÊa: izdvojiti iz televizijskoga
Obrazovna postignuÊa: razlikovati bajku meu drugim
programa najdraæu emisiju, pogledati ju i razgovarati
djelima kao priËu o Ëudesnim dogaajima i likovima.
o njoj.

29
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

4. DjeËji Ëasopisi 5. Skupovi ije/je/e/i u umanjenicama i


KljuËni pojmovi: djeËji Ëasopisi, strip. uveÊanicama
Obrazovna postignuÊa: upoznavati neke djeËje KljuËni pojmovi: 0.
Ëasopise i stripove u njima, Ëitati ih, razlikovati ih od Obrazovna postignuÊa: pravilan izgovor i pisanje
ostaloga tiska. ije/je/e/i u ËeπÊe rabljenim umanjenicama i
uveÊanicama.
Popis filmova:
1. VrbaniÊ: Svi crteæi grada 6. Glagoli
KljuËni pojmovi: glagoli.
2. D. VukotiÊ: Kauboj Jimmy Obrazovna postignuÊa: razlikovati glagole kao rijeËi
3. Z. GrgiÊ: Posjet iz Svemira kojima izriËemo πto tko radi ili πto se dogaa;
4. A. Marks: Kako je Ana kupila kruh prepoznati glagol u reËenici prema pitanjima πto
5. M. LovriÊ: Putovanje plavog lonca netko radi, πto se dogaa.
6. M. LovriÊ: Ruæno paËe
7. Pridjevi
7. Lj. JojiÊ: Svinjar KljuËna pojmovi: pridjevi.
8. Lj. JojiÊ: Kraljevna na zrnu graπka Obrazovna postignuÊa: razlikovati pridjeve kao rijeËi
9. K. Golik: Gliπa, Raka i Njaka koje opisuju imenicu i odgovaraju na pitanje - kakvo
10. M. JoviÊ I S. Fabrio: Metla i Metlenko je πto, Ëije je πto.
11. W. Disney: Snjeguljica i sedam patuljaka ili Pinokio
8. DvotoËje i zarez u nabrajanju
12. Filmovi iz serije kratkih animiranih i komiËnih KljuËni pojmovi: nabrajanje, dvotoËje, zarez.
filmova o Loleku i Boleku, Tomu i Jerryju, Obrazovna postignuÊa: upoznati dvotoËje i zarez kao
Mickeyu Mouseu, profesoru Baltazaru, Ch. interpunkcijske znakove, pravilno ih rabiti u
Chaplinu nabrajanju.
13. Televizijske emisije s tematikom doma, πkole i
zaviËaja 9. Kratice
KljuËni pojmovi: kratice.
Obrazovna postignuÊa: pravilno pisati opÊe kratice:
r., uË., itd., npr., te ËeπÊe oznake za mjere.
3. RAZRED
NASTAVNO PODRU»JE:
NASTAVNO PODRU»JE: JEZI»NO IZRAÆAVANJE
JEZIK TEME
TEME 1. Sluπanje i govorenje
1. Imenice KljuËni pojmovi: samostalni govorni nastup i razgovor.
KljuËni pojmovi: vrste rijeËi, opÊe imenice, vlastite Obrazovna postignuÊa: razlikovati samostalni govorni
imenice, jednina/mnoæina. nastup (monolog) od razgovora (dijaloga); uljudno i
Obrazovna postignuÊa: razumjeti pojam imenice kao prikladno sudjelovati u svakodnevnim razliËitim
vrste rijeËi; razlikovati opÊe i vlastite imenice; dijaloπkim komunikacijskim situacijama; ostvariti
razlikovati jedninu i mnoæinu imenica. kraÊi samostalni govorni nastup; zamijetiti ulogu
neverbalne komunikacije.
2. Veliko poËetno slovo
KljuËni pojmovi: imenica, veliko poËetno slovo.
2. Sporazumijevanje hrvatskim knjiæevnim
Obrazovna postignuÊa: primjenjivati pravilo o pisanju
jezikom
viπeËlanih vlastitih imenica u pisanju imena voda i
KljuËni pojmovi: sporazumijevanje, razgovor,
gora u zaviËaju, nebeskih tijela, naseljenih mjesta koja
samostalni govor poruka.
uËenik poznaje, nazivima ustanova i poduzeÊa, πkola,
Obrazovna postignuÊa: ovladati pojmovima
kazaliπta.
govornik, sugovornik, sluπatelj, poruka.
3. Umanjenice i uveÊanice
3. Pripovijedanje
KljuËni pojmovi: umanjenice, uveÊanice.
KljuËni pojmovi: stvarni dogaaj, nestvarni dogaaj.
Obrazovna postignuÊa: prepoznati umanjenice i
Obrazovna postignuÊa: razlikovati zamiπljeni dogaaj
uveÊanice kao vrste imenica.
od stvarnoga; pripovijedati o stvarnome i
4. Izgovor i pisanje Ë i Ê u umanjenicama i zamiπljenome dogaaju.
uveÊanicama
4. Stvaranje zajedniËke priËe prema poticaju
KljuËni pojmovi: glas Ë, glas Ê.
KljuËni pojmovi i nazivi: zajedniËka priËa prema
Obrazovna postignuÊa: pravilno izgovarati i pisati Ë i Ê
poticaju.
u umanjenicama na -iÊ, -ËiÊ, -Ëica, u uveÊanicama na -
Obrazovna postignuÊa: sudjelovati u stvaranju
Ëina.
zajedniËke priËe prema zadanome poticaju oblikujuÊi

30
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

jedan ili nekoliko dogaaja, poπtujuÊi uzroËno- 2. Ponavljanja u stihu, kitici i pjesmi
posljediËne veze. KljuËni pojmovi: ritam, srok/rima.
Obrazovna postignuÊa: zamijetiti ponavljanja u stihu,
5. Obavijest kitici i pjesmi radi isticanja i naglaπavanja neke ideje
KljuËni pojmovi: obavijest. ili zvuËnoga doæivljaja pjesme; sluπno i vidno
Obrazovna postignuÊa: razlikovati obavijest kao vrstu zamjeÊivanje sroka.
teksta Ëije su sastavnice provjerljive i istoznaËne za sve
primatelje - ovladati pojmom; oblikovati kraÊu 3. ©aljiva pjesma
obavijest. KljuËni pojmovi: πaljiva pjesma.
Obrazovna postignuÊa: primati πaljive pjesme
6. IzvjeπÊivanje o obavljenome zadatku (recepcija); razlikovati πaljivu pjesmu meu drugim
KljuËni pojmovi: izvjeπÊivanje. pjesmama.
Obrazovna postignuÊa: izvjeπtavati o obavljenome
zadatku dræeÊi se kronoloπkoga slijeda dogaaja. 4. Povezanost dogaaja s vremenom,
mjestom i likom
7. StvaralaËko pisanje - oblikovanje kraÊega KljuËni pojmovi: dogaaj, lik, vrijeme radnje, mjesto
sastavka radnje.
KljuËni pojmovi: uvod, glavni dio, zakljuËak u Obrazovna postignuÊa: povezati dogaaje i likove
sastavku. proznoga teksta s vremenom radnje i mjestom.
Obrazovna postignuÊa: oblikovati i pisati sastavak uz
poticaj i bez njega. 5. Izgled i ponaπanje lika
KljuËni pojmovi: obiljeæja lika.
8. »itanje po ulogama Obrazovna postignuÊa: odrediti osnovna obiljeæja lika
KljuËni pojmovi: Ëitanje po ulogama. prema izgledu, ponaπanju i govoru.
Obrazovna postignuÊa: izraæajno glasno Ëitati dramski
tekst (igrokaz) poπtujuÊi vrjednote govorenoga jezika; 6. Usporedba
sudjelovati u dramskim improvizacijama. KljuËni pojmovi i nazivi: usporedba.
Obrazovna postignuÊa: uoËiti usporeivanje dvaju
9. Rasprava pojmova po sliËnosti.
KljuËni pojmovi: rasprava, raspravljanje.
Obrazovna postignuÊa: sudjelovati u raspravi 7. Pripovijetka
poπtujuÊi uljudbena pravila; pridræavati se teme, KljuËni pojmovi i nazivi: pripovijetka.
poπtujuÊi tue i iznoseÊi vlastito miπljenje. Obrazovna postignuÊa: razlikovati pripovijetku od
bajke u stvarnim dogaajima i likovima nasuprot
10. Pisanje - poπtivanje pravopisne norme nestvarnima.
KljuËni pojmovi: veliko slovo (viπeËlana vlastita imena
voda, gora, naseljenih mjesta u zaviËaju poznatih 8. Basna
uËeniku), skupovi ije/je u poznatim umanjenicama i KljuËni pojmovi: basna, pouka.
uveÊanicama, Ë i Ê u umanjenicama i uveÊanicama, Obrazovna postignuÊa: primati basnu (recepcija);
kratice. zamijetiti osobine likova; uopÊiti zakljuËak basne u
Obrazovna postignuÊa: osvjeπÊivati i primjenjivati obliku pouke; zamijetiti pripisivanje ljudskih osobina
prethodna znanja i vjeπtine; pisati veliko slovo drugim æivim biÊima i stvarima.
viπeËlanih vlastitih imena voda i gora, naseljenih
mjesta u zaviËaju poznatih uËeniku u skladu s 9. DjeËji roman
pravopisnom normom; uvjeæbati pisanje i izgovor KljuËni pojmovi: djeËji roman.
najËeπÊih rijeËi u kojima se pojavljuju glasovi Ë, Ê, , Obrazovna postignuÊa: prepoznati djeËji roman kao
dæ, ije/je prema popisu rijeËi. opπirniji prozni tekst o djeci i njihovim
pustolovinama.
NASTAVNO PODRU»JE:
Popis lektire: (izabrati 7 djela, obavezna prva dva)
KNJIÆEVNOST 1. Mato Lovrak: Vlak u snijegu
TEME 2. Ivana BrliÊ-MaæuraniÊ: »udnovate zgode πegrta HlapiÊa
1. Tema u poeziji i prozi 3. Luko Paljetak: Miπevi i maËke naglavaËke
KljuËni pojmovi: tema. 4. Vladimir Nazor: Bijeli jelen
Obrazovna postignuÊa: zamjeÊivanje i izdvajanje 5. Dubravko HorvatiÊ: GriËki top
teme u proznome i poetskome tekstu. 6. Sanja Polak: Dnevnik Pauline P. ili Drugi dnevnik
Pauline P.

31
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

7. Sanja PiliÊ: Nemam vremena ili E baπ mi nije æao ili HoÊu 4. RAZRED
i ja
8. Stanislav FemeniÊ: Ludi kamen
9. Hugh Lofting: Pripovijest o doktoru Dolittleu NASTAVNO PODRU»JE:
10. Nada IveljiÊ: ©estinski kiπobran ili »uvarice novih JEZIK
krovova TEME
11. Boæidar Prosenjak: SijaË sreÊe 1. Imenice
12. Gianni Rodari: Putovanje Plave strijele ili »ipolino KljuËni pojmovi: vrste rijeËi, muπki rod, æenski rod,
13. Hrvatske narodne bajke srednji rod.
14. James M. Barrie: Petar Pan Obrazovna postignuÊa: odrediti imenice kao vrstu
15. Slavko Kolar: Jurnjava na motoru rijeËi; razlikovati muπki, æenski i srednji rod, jedninu
16. Frank Lyman Baum: »arobnjak iz Oza i mnoæinu imenica.
17. Otfried Preussler: Mali vodenjak ili Mala vjeπtica
18. Elwyn Brooks White: Paukova mreæa 2. Glagoli
19. Dragutin HorkiÊ: »aave zgode KljuËni pojmovi: glagoli.
20. Basne (izbor) Obrazovna postignuÊa: razlikovati glagole od drugih
rijeËi u govorenju i pisanju, odrediti ih kao vrstu
NASTAVNO PODRU»JE: rijeËi; znati da glagolima iskazujemo tko radi, πto radi
MEDIJSKA KULTURA ili πto se dogaa.
TEME
3. Izricanje proπlosti, sadaπnjosti i buduÊnosti
1. DjeËji film
KljuËni pojmovi: proπlost, sadaπnjost, buduÊnost.
KljuËni pojmovi i nazivi: djeËji film, glumac.
Obrazovna postignuÊa: prepoznati proπlu, sadaπnju i
Obrazovna postignuÊa: primati primjerene djeËje
buduÊu glagolsku radnju.
filmove (recepcija); razlikovati igrani film za djecu od
animiranoga filma; ispriËati filmsku priËu. 4. Pridjevi
KljuËni pojmovi: opisni pridjevi, posvojni pridjevi.
2. Radijska emisija Obrazovna postignuÊa: razlikovati pridjeve kao vrstu
KljuËni pojmovi: radijska emisija za djecu. rijeËi; meusobno razlikovati opisne i posvojne
Obrazovna postignÊa: primati radijsku emisiju za pridjeve.
djecu (recepcija); raspravljati o njoj; zamijetiti zvuËna
izraæajna sredstva. 5. Upravni i neupravni govor
KljuËni pojmovi: upravni i neupravni govor.
3. Knjiænica - koriπtenje enciklopedije Obrazovna postignuÊa: razlikovati upravni od
KljuËni pojmovi: djeËja enciklopedija, sadræaj/kazalo, neupravnog govora; sluæiti se upravnim i neupravnim
abecedni red. govorom u govorenju i pisanju.
Obrazovna postignuÊa: pronaÊi traæenu obavijest u
djeËjoj enciklopediji sluæeÊi se kazalom i abecednim 6. Veliko poËetno slovo
redom. KljuËni pojmovi: veliko poËetno slovo, naziv.
Obrazovna postignuÊa: primjenjivati pravila o pisanju
Popis filmova: velikoga poËetnoga slova u viπeËlanim nazivima.
1. Z. GrgiÊ, A. ZaninoviÊ, B. Kolar: Izbor filmova o
profesoru Baltazaru
2. M. BlaæekoviÊ: PalËiÊ 7. Kratice
3. D. Vunak: Mali vlak KljuËni pojmovi: kratice.
4. B. DovnikoviÊ, A. Marks: Dva miπa Obrazovna postignuÊa: pravilno pisati kratice
5. Lj. Heidler: Lisica i gavran ili Lisica i roda ili Lav i miπ poznatijih viπeËlanih naziva.
6. M. BlaæekoviÊ: »udnovate zgode πegrta HlapiÊa
7. M. Relja: Vlak u snijegu 8. Izgovor i pisanje Ë, Ê, dæ, , lj, nj, ije/je/e/i
8. V. Fleming: »arobnjak iz Oza KljuËni pojmovi: izgovor glasa, pisanje glasa.
9. A. Adamson, V. Jenson: Schrek
10. R. Minkoff: Velika pustolovina Stuarta Maloga Obrazovna postignuÊa: pravilno izgovarati i pisati Ë, Ê,
dæ, , lj i nj, ije/je/e/i u ËeπÊe rabljenim rijeËima.

9. Pisanje posvojnih pridjeva izvedenih od


vlastitih imena
KljuËni pojmovi: pridjevi izvedeni od vlastitih imena.
Obrazovna postignuÊa: primjenjivati pravila o pisanju
velikoga i maloga poËetnoga slova u pridjevima
izvedenim od vlastitih imena.

32
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

10. Knjiæevni jezik i zaviËajni govor 8. Rasprava


KljuËni pojmovi: knjiæevni jezik, zaviËajni govor, KljuËni pojmovi: raspravljanje, rasprava.
narjeËje. Obrazovna posignuÊa: sudjelovati u raspravi poπtujuÊi
Obrazovna postignuÊa: razlikovati knjiæevni jezik od uljudbena pravila; pridræavati se teme izraæavajuÊi
zaviËajnoga govora; odrediti svoj zaviËajni govor u svoje osjeÊaje i raspoloæenje.
odnosu na jedno od tri narjeËja hrvatskoga jezika;
usmeno i pisano komunicirati na svome zaviËajnome 9. Pisanje - poπtivanje pravopisne norme
govoru. KljuËni pojmovi: veliko slovo (posvojni pridjevi od
vlastitih imena na -ov, -ev, -in); kratice poznatijih
NASTAVNO PODRU»JE: viπeËlanih naziva.
Obrazovna posignuÊa: pisati osvjeπÊivati i
JEZI»NO IZRAÆAVANJE
primjenjivati prethodna znanja i vjeπtine; pisati veliko
TEME slovo (posvojni pridjevi od vlastitih imena -ov, -ev, -
1. Pripovijedanje in) u skladu s pravopisnom normom; uvjeæbati pisanje
KljuËni pojmovi i nazivi: pripovijedanje. i izgovor najËeπÊih rijeËi u kojima se pojavljuju
Obrazovna postignuÊa: teËno i samostalno glasovi Ë, Ê, , dæ, ije/je prema popisu rijeËi; pisati
pripovijedati o stvarnome i zamiπljenome buduÊem kratice poznatijih viπeËlanih naziva.
dogaaju.
NASTAVNO PODRU»JE:
2. Saæimanje pripovjednih tekstova
KNJIÆEVNOST
KljuËni pojmovi: dogaaj, saæimanje, saæetak.
Obrazovna postignuÊa: zamjeÊivati i izdvajati dogaaj TEME
u pripovjednome tekstu i vaæne pojedinosti u 1. Odreivanje teme u poeziji i prozi
dogaaju; saæeto prepriËavati dogaaj ukljuËujuÊi KljuËni pojmovi: tema.
bitne pojedinosti za razumijevanje teksta; samostalno Obrazovna postignuÊa: primati tekstove primjerene
oblikovati saæetak. uËeniku (recepcija); zamijetiti i odrediti temu;
odreivati pojedinosti u tematsko - sadræajnome
3. Samostalno stvaranje priËe sloju.
KljuËni pojmovi: sastavak, dogaaj, likovi.
2. Vidni i sluπni doæivljaj
Obrazovna postignuÊa: samostalno stvarati priËu
KljuËni pojmovi: vidni i sluπni doæivljaj.
prema ponuenomu saæetku; samostalno pisati
Obrazovna postignuÊa: primati (recepcija) prozne i
sastavak (stvaralaËko pisanje).
poetske tekstove u cjelini i pojedine pjesniËke slike
primjerene uËeniku; zamijetiti i izdvojiti vidne i
4. Opisivanje
sluπne pjesniËke slike.
KljuËni pojmovi: stvaran opis, slikovit opis.
Obrazovna postignuÊa: razlikovati stvaran i slikovit 3. Ritam u pjesmi
opis; opisivati prema planu (usmeno i pisano). KljuËni pojmovi: srok, ritam, slog, stih.
Obrazovna postignuÊa: primati primjerene lirske
5. Sporazumijevanje pjesme (recepcija); zamjeÊivati pojedinosti zvuËnoga
KljuËni pojmovi: govorno i negovorno sloja pjesme (duljinu stiha prema broju slogova, srok).
sporazumijevanje.
Obrazovna postignuÊa: razumjeti govorenu i 4. Uvod, rasplet i zaplet u priËi
negovorenu poruku; samostalno oblikovati govornu i KljuËni pojmovi: uvod, rasplet i zaplet.
negovorenu poruku; uoËiti i prepoznati vrjednote Obrazovna postignuÊa: primati primjerene
govorenoga jezika; uoËiti i prepoznati nejeziËne fabulativne tekstove (recepcija); zamijetiti i razlikovati
elemente u sporazumijevanju (pokreti). dijelove fabule (uvod, zaplet, rasplet).

6. Pisanje - pismo 5. Odnosi meu likovima


KljuËni pojmovi: pismo. KljuËni pojmovi: lik, govor lika, ponaπanje lika.
Obrazovna posignuÊa: pisati pismo poπtujuÊi Obrazovna postignuÊa: primati primjerene prozne
uljudbena pravila i formu. tekstove (recepcija); oblikovati i izraziti sud o
likovima prema njihovu ponaπanju (govor i postupci);
7. Izraæajno Ëitanje pratiti odnose meu likovima i raspravljati o njima.
KljuËni pojmovi: reËeniËna intonacija, reËeniËni
naglasak. 6. Personifikacija
Obrazovna postignuÊa: izraæajno Ëitati i razumjeti KljuËni pojmovi: personifikacija (poosobljenje).
proËitano; glasno Ëitati poπtujuÊi reËeniËni naglasak i Obrazovna postignuÊa: upoznati personifikaciju kao
intonaciju te ostale vrjednote govorenoga jezika. pjesniËku sliku; stvarati personifikacije na zadani
poticaj.

33
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

7. Dijelovi teksta 2. Usporedba filma s knjiæevnim djelom


KljuËni pojmovi: dijalog, monolog, opis, KljuËni pojmovi: knjiga, film.
pripovijedanje. Obrazovna postignuÊa: primati nekoliko djeËjih
Obrazovna postignuÊa: zamjeÊivati i razlikovati ulogu filmova nastalih na knjiæevnome predloπku
dijelova proznoga teksta. (recepcija); iskazivati vlastiti doæivljaj knjiæevnog djela
i filma; zamijetiti sliËnosti i razlike izmeu filma i
8. Knjiæevne vrste knjiæevnog djela prema kojemu je snimljen.
KljuËni pojmovi: pjesma, bajka, pripovijetka, djeËji
roman, igrokaz. 3. RaËunalo
Obrazovna postignuÊa: imenovati i razlikovati KljuËni pojmovi: raËunalo, mreæa (internet).
osnovna obiljeæja pjesme, basne, bajke, pripovijetke, Obrazovna postignuÊa: razlikovati obavijesne i
djeËjeg romana i igrokaza. zabavne moguÊnosti raËunala.

Popis lektire: (izabrati 7 djela, obavezna prva dva) 4. Knjiænica - sluæenje rjeËnikom i πkolskim
1. Ivana BrliÊ-MaæuraniÊ: RegoË i ©uma Striborova pravopisom
2. Mato Lovrak: Druæba Pere Kvræice KljuËni pojmovi: rjeËnik, pravopis.
3. Anto Gardaπ: Duh u moËvari ili LjubiËasti planet ili Obrazovna postignuÊa: pronaÊi traæenu obavijest u
Izum profesora Leopolda ili Bakreni Petar ili Tajna πkolskome rjeËniku ili pravopisu sluæeÊi se kazalom i
zelene peÊine ili IgraËke gospoe Nadine abecednim redom.
4. Erich Kästner: Emil i detektivi ili TonËek i ToËkica ili
LeteÊi razred ili Blizanke Popis filmova:
5. Hrvoje KovaËeviÊ: Tajna Ribljeg Oka ili Tajna maËje 1. D. VukotiÊ: Krava na Mjesecu
πape ili Tajna Tuænog psa ili Tajna graditelja straha ili 2. B. DovnikoviÊ: Znatiæelja
Tajna zlatnog zuba 3. D. VukotiÊ: Piccolo
6. Slavko MihaliÊ: Petrica Kerempuh 4. M. BlaæekoviÊ: »udesna πuma
7. Felix Salten: Bambi 5. V. Tadej: Druæba Pere Kvræice
8. Rudyard Kipling: Knjiga o dæungli 6. O. GluπËeviÊ: Vuk
9. Nikola PuliÊ: KljuËiÊ oko vrata 7. B. MarjanoviÊ: Mala Ëuda velike prirode (izbor)
10. Matko MaruπiÊ: Snijeg u Splitu 8. T. Burto: Batman
11. Johanna Spyri: Heidi 9. R. Donner: Superman
12. Jagoda Truhelka: Zlatni danci
13. Zlata KolariÊ-Kiπur: Moja zlatna dolina
14. Maja GluπËeviÊ: Bijeg u koπari ili Klopka za
medvjediÊa PREDMETNA NASTAVA
15. Nada MihokoviÊ-KumriÊ: Tko vjeruje u rode joπ
16. Silvija ©esto: Bum Tomica ili Bum Tomica 2
17. Zoran PongraπiÊ: Mama je kriva za sve 5. RAZRED
18. Hrvoje Hitrec: Eko Eko
19. Istvan Bekeffi: Pas zvan gospodin Bozzi NASTAVNO PODRU»JE:
20. Sanja LovrenËiÊ: Esperel, grad malih Ëuda JEZIK
21. Astrid Lindgren: Pipi Duga »arapa ili Ronja TEME
razbojniËka kÊi ili Razmo u skitnji 1. JednoznaËnost i viπeznaËnost rijeËi
22. Zvonimir Balog: Ja magarac ili Pusa od Krampusa ili KljuËni pojmovi: osnovno znaËenje rijeËi, preneseno
Nevidljiva Iva ili Zmajevi i vukodlaci znaËenje rijeËi, jednoznaËnost i viπeznaËnost rijeËi.
23. Ludwik Jerzy Kern: Ferdinand VeliËanstveni Obrazovna postignuÊa: razlikovati osnovno znaËenje
24. Anton van de Velde: NeobiËni doæivljaji ptiÊa SoviÊa rijeËi i preneseno znaËenje poznatih rijeËi; oprimjeriti
25. »eËuk, »unËiÊ-Bandov, Horvat-Vukelja, KolariÊ- nekoliko viπeznaËnih rijeËi; prikladno primjenjivati
Kiπur: Igrokazi viπeznaËne rijeËi u jeziËnim djelatnostima (sluπanju,
Ëitanju, govoru, razgovoru i pisanju).
NASTAVNO PODRU»JE:
MEDIJSKA KULTURA 2. Promjenjive i nepromjenjive vrste rijeËi
TEME KljuËni pojmovi: promjenjive i nepromjenjive rijeËi,
osnova rijeËi, nastavak.
1. Dokumentarni film
Obrazovna postignuÊa: razumijevati temeljnu ulogu
KljuËni pojmovi: dokumentarni film.
promjenjivih i nepromjenjivih rijeËi u hrvatskome
Obrazovna postignuÊa: primanje primjerenih
jeziku; zapaæati, imenovati i razlikovati poznate
dokumentarnih filmova (ekoloπkoga sadræaja,
promjenjive i nepromjenjive rijeËi; dijeliti rijeËi na
zaviËajna tematika) primjerenih uËeniku; zamijetiti
osnovu i nastavak u primjerima bez glasovnih
osnovna obiljeæja dokumentarnoga filma.
promjena i umetaka.

34
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

3. Glagoli 9. Zamjenice
KljuËni pojmovi: glagolska osoba i broj; glagoli KljuËni pojmovi: govornik, sugovornik, negovornik.
kretanja, govorenja. Obrazovna postignuÊa: prepoznavanje zamjenice u
Obrazovna postignuÊa: prepoznavati glagolsku osobu tekstu; razumijevanje pojma zamjenice kao rijeËi za
i glagolski broj u reËenici; uoËavati i rabiti glagole zamjenjivanje govornika, sugovornika i negovornika;
kretanja i govorenja u svim jeziËnim djelatnostima. zamjenjivanje imenica, pridjeva i brojeva.

4. Sklonidba imenica 10. Nepromjenjive vrste rijeËi: prilozi,


KljuËni pojmovi: sklonidba (deklinacija), nazivi prijedlozi, veznici, Ëestice, usklici
padeæa, padeæna pitanja. KljuËni pojmovi: pojam priloga (prilozi mjesta,
Obrazovna postignuÊa: razumijevati temeljnu ulogu vremena, naËina), prijedloga, veznici, Ëestice, usklici.
padeæa u hrvatskome jeziku; znati padeæne nazive: Obrazovna postignuÊa: prepoznati priloge, Ëeste
nominativ, akuzativ, genitiv, dativ, lokativ, prijedloge, veznike, Ëestice da, ne, li i usklike u
instrumental, vokativ; u reËenici prepoznavati padeæe reËenici; pravilno rabiti prijedloge s(a), k(a), pravilno
u temeljnim znaËenjskim ulogama; u odreivanju rabiti priloge gdje, kamo, kuda, pravilno rabiti veznike,
padeæe sluæiti se proπirenim padeænim pitanjima (tj. Ëestice, usklike u govorenju i pisanju.
cijelom reËenicom s upitnom zamjenicom i
glagolom); u govoru i pismu rabiti padeæne oblike (s 11. Predikat
provedenim glasovnim promjenama) u skladu s KljuËni pojmovi: predikat.
normom; ovladati uporabom padeæa uz pojedine Obrazovna postignuÊa: prepoznati glagolski predikat
prijedloge u skladu s normom; prepoznati jednake kao temeljni dio reËenice; prepoznati glagolski
oblike rijeËi u razliËitim padeæima. predikat u reËenici u svim glagolskim vremenima;
prepoznati i rabiti glagolski predikat.
5. Odreeni i neodreeni oblik pridjeva
KljuËni pojmovi: odreeni i neodreeni oblik pridjeva 12. Subjekt
u nominativu. KljuËni pojmovi: subjekt, viπe subjekata, neizreËeni
Obrazovna postignuÊa: prepoznati odreeni i subjekt.
neodreeni oblik pridjeva u nominativu; samostalno Obrazovna postignuÊa: samostalno imenovati subjekt
pronalaziti primjere odreenih i neodreenih oblika izreËen glagolskim oblikom; prepoznavati reËenice s
pridjeva u reËenici i tekstu; pravilno rabiti neodreeni viπe subjekata kao proπirene reËenice s viπe istovrsnih
oblik pridjeva. dijelova; prepoznavati reËenice s neizreËenim
subjektom.
6. Sklonidba pridjeva
KljuËni pojmovi: sklonidba pridjeva, padeæi. 13. Veliko poËetno slovo u nazivima
Obrazovna postignuÊa: prepoznavati padeæe kontinenata, dræava, zemalja, naroda i
pridjevskih oblika s pomoÊu proπirenoga padaænoga
naseljenih mjesta
pitanja i imenice s kojom se pridjev slaæe; rabiti
KljuËni pojmovi: veliko poËetno slovo u nazivima
padeæne nastavke odeenih i neodreenih pridjeva;
kontinenata, dræava, zemalja, naroda i naseljenih
uoËiti jednak glasovni sastav razliËitih oblika.
mjesta.
Obrazovna postignuÊa: primijeniti pravila o pisanju
7. Stupnjevanje pridjeva velikoga poËetnoga slova u nazivima kontinenata,
KljuËni pojmovi: stupnjevanje i stupnjevi (pozitiv, dræava, zemalja, naroda i naseljenih mjesta na
komparativ, superlativ). prikladnim primjerima u skladu s pravopisom
Obrazovna postignuÊa: imenovati i prepoznati
pozitiv, komparativ i superlativ u govorenju i pisanju;
14. Hrvatski jezik - proπlost i sadaπnjost
prepoznati i razumjeti njihove odnose u stupnjevanju;
KljuËni pojmovi: hrvatski knjiæevni jezik, uloga
pravilno rabiti komparativ i superlativ najËeπÊih
knjiæevnoga jezika u nacionalnoj kulturi i javnoj
pridjeva; moÊi tvoriti komparative i superlative
djelatnosti.
plodnim naËinima (sufiksom -iji i prefiksom naj-).
Obrazovna postignuÊa: razlikovati zaviËajne idiome i
knjiæevni jezik; osvijestiti postojanje razliËitih
8. Brojevi
narodnih govora i potrebu njihova njegovanja;
KljuËni pojmovi: glavni i redni brojevi, sklonidba
razvijati svijest o vaænosti pravilnoga pisanja i
rednih brojeva. govorenja hrvatskim knjiæevnim jezikom.
Obrazovna postignuÊa: prepoznavati glavne i redne
brojeve u reËenici; uoËavati razliËite oblike rednih
15. Hrvatski jezik i dvojeziËnost
brojeva u reËenici; pisati brojeve u skladu s
KljuËni pojmovi: materinski jezik, drugi jezik,
pravopisom.
dvojeziËnost, sluæbeni jezik, manjinski jezik.
Obrazovna postignuÊa: razlikovati materinski i drugi

35
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

jezik; razumjeti razliku izmeu jednojeziËnoga i 7. Pisanje velikoga poËetnoga slova


dvojeziËnoga ovladavanja hrvatskim jezikom; KljuËni pojmovi: veliko poËetno slovo u nazivima
razumjeti ulogu sluæbenoga jezika; razumjeti ulogu planeta, kontinenata, oceana, dræava, zemalja, naroda
manjinskoga jezika. i naseljenih mjesta (zaviËaj).
Obrazovna postignuÊa: primjenjivati pravopisnu
NASTAVNO PODRU»JE: normu u pisanju velikoga poËetnoga slova u nazivima
JEZI»NO IZRAÆAVANJE planeta, kontinenata, oceana, dræava, zemalja, naroda
TEME i zaviËajnih mjesta s obzirom na zaviËajnu pripadnost
i najËeπÊih primjera.
1. Subjektivno i objektivno iznoπenje
dogaaja
8. ReËeniËni znakovi
KljuËni pojmovi: subjektivno i objektivno
KljuËni pojmovi: zarez ispred veznika a i ali; zarez iza
pripovijedanje.
usklika i rijeËi u vokativu.
Obrazovna postignuÊa: prepoznati i razlikovati
Obrazovna postignuÊa: pisati veznike a i ali u
subjektivno i objektivno pripovijedanje; subjektivno i
reËenicama u skladu s pravopisom; pisati zarez iza
objektivno iznositi dogaaje (usmeno i pisano).
usklika na poËetku reËenice; pisati zarez iza rijeËi u
2. Subjektivno i objektivno opisivanje osobe vokativu.
KljuËni pojmovi: opis, subjektivni opis osobe.
Obrazovna postignuÊa: razlikovati subjektivni od 9. Sluπanje, izgovor i pisanje rijeËi s
objektivnoga opisa osobe; stvarati subjektivni opis provedenim glasovnim promjenama
osobe (usmeni i pisani). KljuËni pojmovi: rijeË, glasovne promjene, pravopis.
Obrazovna postignuÊa: sluπno razlikovati, pravilno
3. Pripovijedanje u prvoj i treÊoj osobi izgovarati i pisati rijeËi u kojima su provedene
KljuËni pojmovi: pripovijedanje u prvoj osobi, glasovne promjene; sluæiti se pravopisom.
pripovijedanje u treÊoj osobi.
Obrazovna postignuÊa: razlikovati pripovijedanje u 10. Sluπanje i interpretativno Ëitanje
prvoj i treÊoj osobi prema sudjelovanju u dogaaju; knjiæevnih tekstova
pripovijedati o nekome dogaaju kao sudionik (prva KljuËni pojmovi: interpretativno Ëitanje lirskih,
osoba) i nesudionik (treÊa osoba). pripovjednih i dramskih tekstova.
Obrazovna postignuÊa: zamjeÊivati razlike u
4. StvaralaËko prepriËavanje doæivljaju knjiæevnoumjetniËkoga djela s obzirom na
KljuËni pojmovi: prepriËavanje, uvoenje novih razliËite govorne interpretacije; izraziti doæivljaj djela
elemenata u pripovijedanje (dogaaj, lik). prikladnim interpretativnim Ëitanjem (sluæeÊi se
Obrazovna postignuÊa: prepriËavati izmijenjene ili vrjednotama govorenoga jezika).
dopunjene priËe uvodeÊi novi dogaaj i likove.
11. Sluπanje knjiæevnih i neknjiæevnih tekstova
5. Pisanje i izgovor prijedloga, priloga, KljuËni pojmovi: knjiæevni i neknjiæevni tekstovi.
veznika i Ëestica Obrazovna postignuÊa: razlikovati knjiæevne i
KljuËni pojmovi: prijedlozi k(a), s(a); prijedlozi na, o, neknjiæevne tekstove na temelju sluπnoga primanja
pri, u uz lokativ i akuzativ; prilozi gdje, kamo, kuda; (recepcije); zamjeÊivati ulogu pridjeva i imenica te
Ëestica put. slikovitih izraza u tekstu.
Obrazovna postignuÊa: pravilno rabiti prijedloge k/ka
ispred rijeËi koje poËinju sa k i g ili suglasniËkim NASTAVNO PODRU»JE:
skupom koji zavrπava sa k i g (ka πkoli, ka zgradi), s(a) KNJIÆEVNOST
(sa mnom) u govoru i pismu; prepoznavati i TEME
razlikovati akuzativ i lokativ (na, o, pri, u); pravilno 1. Knjiæevnost
rabiti i razlikovati priloge gdje, kamo, kuda u govoru i KljuËni pojmovi: knjiæevnost, knjiæevni rod (lirika,
pismu; pisati Ëesticu put uz redne brojeve. epika, drama), knjiæevna vrsta.
Obrazovna postignuÊa: razlikovati knjiæevne rodove s
6. Izgovor i pisanje rijeËi s glasovima ije, je obzirom na vanjski oblik (proza, lirika, drama).
(umanjenice i komparativi)
KljuËni pojmovi: glasovi ije, je. 2. Obiljeæja pripovjednoga teksta
Obrazovna postignuÊa: sluπno razlikovati, pravilno KljuËni pojmovi: pripovijedanje, dogaaj ili radnja,
izgovarati i pisati umanjenice i komparative s obzirom osnovna misao, proza.
na glasove ije/je; sluæiti se pravopisom. Obrazovna postignuÊa: uoËiti da pripovjedni tekst
pripovijeda o radnji; uoËiti osnovnu misao
pripovjednoga teksta.

36
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

3. Fabula i dijelovi fabule 11. Dramski tekstovi


KljuËni pojmovi: fabula, dijelovi fabule, poglavlje. KljuËni pojmovi: tekst za izvoenje na pozornici,
Obrazovna postignuÊa: prepoznati i imenovati dijalog, monolog, didaskalije.
dijelove fabule (uvod, zaplet, vrhunac, rasplet radnje); Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja teksta
uoËiti poglavlje u djeËjem romanu. namijenjena izvoenju na pozornici; razlikovati
dijalog od monologa.
4. NaËini pripovijedanja
KljuËni pojmovi: pripovjedaË u 1. i 3. osobi, NASTAVNO PODRU»JE:
pripovijedanje, opisivanje, dijalog. MEDIJSKA KULTURA
Obrazovna postignuÊa: razlikovati pripovijedanje u 1. TEME
i 3. osobi; uoËiti odnos pripovjedaËa u 1. i 3. osobi 1. Mediji
prema pripovijedanome - oprimjeriti ga navodima iz
KljuËni pojmovi: medij - prijenosnik poruke, vrste
teksta; razlikovati dijelove teksta koji iznose tijek
medija.
radnje, opisivanje i dijalog.
Obrazovna postignuÊa: osvijestiti postojanje razliËitih
5. Lik u knjiæevnome djelu vrsta medija; navesti primjer za priopÊajni proces
KljuËni pojmovi: karakterizacija lika govorom i (poπiljatelj - poruka - medij - primatelj
postupcima. sporazumijevanje) u jednome od medija.
Obrazovna postignuÊa: prepoznati i imenovati
osobine lika u proznome i dramskome djelu; 2. Filmski rodovi
oprimjeriti govornu i etiËku karakterizaciju navodima KljuËni pojmovi: dokumentarni film, animirani film,
iz teksta. igrani film.
Obrazovna postignuÊa: prepoznati i razlikovati
6. Pustolovni roman filmske rodove.
KljuËni pojmovi: pustolovni roman.
Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja pustolovnoga 3. Animirani film
romana; odrediti dijelove fabule; okarakterizirati lik KljuËni pojmovi: crteæ ili predmet u pokretu.
(etiËki, govorno) i odnose meu likovima. Obrazovna postignuÊa: prepoznati osnovna obiljeæja
animiranoga filma; razlikovati crtani film od
7. Preneseno znaËenje u knjiæevnome djelu lutkarskoga filma.
KljuËni pojmovi: preneseno znaËenje, pjesniËka slika,
poslovica, zagonetka. 4. Tisak
Obrazovna postignuÊa: zamijetiti preneseno znaËenje KljuËni pojmovi: vrste tiska.
iskazano personifikacijom i pjesniËkom slikom u Obrazovna postignuÊa: prepoznati i razlikovati vrste
knjiæevnim djelima. tiska.

8. Lirsko pjesniπtvo 5. Kazaliπte


KljuËni pojmovi: lirska pjesma, motiv, vezani i KljuËni pojmovi: kazaliπna izraæajna sredstva: govor,
slobodni stih, naziv stiha prema broju slogova. gluma, scenografija, kostimografija.
Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja lirske pjesme; Obrazovna postignuÊa: uoËiti suprotstavljene likove,
prepoznati i imenovati motive i temu; prepoznati i prepoznati kazaliπna izraæajna sredstva u predstavi:
razlikovati vezani od slobodnoga stiha; imenovati scenografiju, kostimografiju, rasvjetu.
vezani stih prema broju slogova; uoËiti ritam u
IZBORNI SADRÆAJI
vezanome i slobodnome stihu.
Duga i kratka mnoæina
Zbirne imenice (tvorba, znaËenje, slaganje s predikatom)
9. Stilska izraæajna sredstva
Imenice koje imaju samo mnoæinu/jedninu
KljuËni pojmovi: onomatopeja, kontrast, epitet.
Imenice koje mnoæinu zamjenjuju zbirnim imenicama
Obrazovna postignuÊa: prepoznati i imenovati stilska
Imenice koje mnoæinu tvore zamjenskim (supletivnim)
sredstva u poetskome i pripovjednome tekstu;
osnovama (Ëovjek-ljudi)
razlikovati epitet od pridjeva.
Nazivi dræava i sklonidba
Brojevne imenice
10. Tematska i vrstovna podjela lirskih Akuzativ i genitiv uz glagol nemati
pjesama Navezak
KljuËni pojmovi: domoljubna, pejsaæna i ljubavna Sibilarizacija
pjesma, himna, haiku. Palatalizacija
Obrazovna postignuÊa: razlikovati domoljubnu, Jotacija
pejsaænu i ljubavnu pjesmu s obzirom na temu i Nepostojano a, e
glavnu misao pjesme; hrvatska himna; uoËiti obiljeæja Pravilna uporaba prijedloga uz pojedine padeæe
himne, uoËiti obiljeæja haiku pjesme.

37
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

Prijedlozi i padeæi u medijima (dobri i pogrjeπni primjeri) 16. Tito BilopavloviÊ: Paunaπ
Jednostavni i sloæeni prijedlozi 17. Aleksandar Puπkin: Bajka o ribaru i ribici
Prilozi i prijedlozi - pisanje (iz daleka svijeta i izdaleka) 18. Basne (izbor)
Prilozi ovdje, tu, ondje; ovako, tako... 19. Branka Primorac: Ljubavni sluËaj maËka Joje
Prilog ili prijedlog?
20. Roald Dahl: Charlie i tvornica Ëokolade
Prilog ili pridjev?
Uporaba evo, eto, eno
21 Michael Ende: Jim Gumb i strojovoa Lucas
Hrvatski govori: ikavski, ekavski (i)jekavski 22. Ivan Cankar: Istina i ljubav
»itanje s razumijevanjem (knjiæevnih i neknjiæevnih 23. Henry Winterfeld: Timpetill (Grad bez roditelja)
tekstova) 24. Hrvoje Hitrec: Matko na πtakama
Opseæno prepriËavanje 25. Anto Gardaπ: Miron u πkripcu ili Filip djeËak bez imena
Subjektivno i objektivno izvjeπÊivanje 26. Selma Lageröf: Legende o Kristu
Osnovno i preneseno znaËenje
Osobno intimno pismo Popis filmova:
Razgovor Navedeni su ponajprije animirani filmovi jer se oni
obrauju u tom razredu.
U zaviËaju hrvatske himne miruje proπlost i zrcali se 1. ©to je film: Uvod u filmske vrste
buduÊnost moje zemlje 2. B. DovnikoviÊ: Znatiæelja
Postanak i razvoj himne od antike do suvremenoga doba 3. D.VukotiÊ:1001 crteæ, Igra
Usmene lirske pjesme o BoæiÊu 4. W. Fin, J. Sanford: Pobuna na farmi
Pripovijedanje zanimljivoga dogaaja jezikom moje bake 5. W. Disney: po izboru
i jezikom moje generacije
6. C. Wedge, C. Saldanha: Ledeno doba
PriËa nastala iz onomatopeje (uËeniËki ostvaraji)
7. Suvremeni animirani filmovi po izboru.
Lirske pjesme na zaviËajnome narjeËju
Motiv u likovnoj i knjiæevnoj umjetnosti
Znanstvena fantastika, pustolovni i bajkoviti elementi u
djeËjim romanima odabranoga knjiæevnika
6. RAZRED
Pejsaæ u djelima zaviËajnih pisaca
NASTAVNO PODRU»JE:
Pokretna slika na filmu, televiziji i raËunalu
Zvuk u filmu JEZIK
Kazaliπni plakat kao medij TEME
1. Vrste zamjenica
Popis lektire: (izabrati 9 djela, obvezatna prva tri) KljuËni pojmovi: vrste zamjenica: osobne, posvojne,
1. Ivan Kuπan: Uzbuna na Zelenom Vrhu ili Koko i duhovi povratna, povratno-posvojna, pokazne.
ili Zagonetni djeËak ili Koko u Parizu ili Laæeπ, Melita Obrazovna postignuÊa: prepoznavati i pravilno rabiti
ili DomaÊa zadaÊa posvojne, povratne, povratno-posvojne i pokazne
2. ©aljive narodne priËe zamjenice u svim oblicima; sklanjati osobne zamjenice.
3. Ferenc Molnar: Junaci Pavlove ulice
2. Glagoli po predmetu radnje
4. Milivoj Matoπec: Strah u Ulici lipa ili Tiki traæi KljuËni pojmovi: prijelazni i neprijelazni glagoli,
neznanca ili Posada oklopnog vlaka ili Suviπan u Svemiru povratni glagoli.
5. Grigor Vitez: Pjesme Obrazovna postignuÊa: prepoznavati glagole po
6. Sempe/Goscinny: Nikica predmetu radnje (tj. po imenskoj rijeËi u akuzativu);
7. Miro Gavran: Sretni dani ili Kako je tata osvojio mamu razlikovati prijelazne i neprijelazne glagole;
ili Zaljubljen do uπiju ili Svaπta u mojoj glavi prepoznavati povratne glagole; rabiti glagole po
8. Zlatko KriliÊ: PoËetak plovidbe ili »udnovata istina ili predmetu radnje u skladu s normom.
Zabranjena vrata ili Veliki zavodnik ili ©aljive priËe i priËe
bez πale 3. Glagoli po vidu
9. Sanja PiliÊ: Mrvice iz dnevnog boravka KljuËni pojmovi: glagolski vid, svrπeni i nesvrπeni
10. Pavao PavliËiÊ: Zeleni tigar ili Petlja ili Trojica u Trnju glagoli.
11. Michael Coleman: Zov labirinta ili Mreæa je baËena ili Obrazovna postignuÊa: razlikovati svrπene i nesvrπene
glagole; uoËavati i razlikovati najËeπÊe vidske parove.
Bijeg s Mreæe
12. Tihomir Horvat: Tajna Gornjega grada ili Frka u 4. Infinitiv
©Ëitarjevu ili Muki KljuËni pojmovi: infinitiv, infinitivna osnova i
13. Mark Twain: Doæivljaji Toma Sawyera ili Doæivljaji zavrπetci.
Huckleberryja Finna Obrazovna postignuÊa: prepoznati infinitiv i njegove
14. Jules Verne: Put u srediπte zemlje ili Put oko svijeta za zavrπetke; razumjeti ulogu infinitiva u tvorbi
80 dana ili 20000 milja pod morem glagolskih oblika; razumjeti ulogu infinitiva u dopuni
15. Maja Brajko-LivakoviÊ: Finka Fi glagola.

38
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

5. Glagolski pridjevi i glagolska imenica 11. Izricanje æelje kondicionalom


KljuËni pojmovi: glagolski pridjev: glagolski pridjev KljuËni pojmovi: kondicional prvi, kondicional drugi.
radni, glagolski pridjev trpni, glagolska imenica. Obrazovna postignuÊa: prepoznati i razlikovati
Obrazovna postignuÊa: prepoznavati i tvoriti kondicional prvi i drugi te njihovu tvorbu; pravilno
glagolske pridjeve; razlikovati i pravilno rabiti radni i rabiti kondicional prvi u govorenju i pisanju za
trpni pridjev; prepoznavati glagolske imenice sa izricanje æelje i molbe.
zavrπetkom -nje; razlikovati i pravilno rabiti infinitiv i
glagolsku imenicu. 12. Vrste predikata
KljuËni pojmovi: glagolski i imenski predikat.
6. Izricanje sadaπnjosti prezentom Obrazovna postignuÊa: prepoznati imenski predikat;
KljuËni pojmovi: prezent, sprezanje (konjugacija), prepoznati imenski predikat u razliËitim glagolskim
prezent pomoÊnih glagola. oblicima; razlikovati imenski od glagolskoga
Obrazovna postignuÊa: prepoznati prezent, razumjeti predikata.
njegovo osnovno znaËenje; sprezati glagole u
prezentu prema morfoloπkim obiljeæjima (osoba i 13. ReËeniËni i pravopisni znakovi: trotoËje,
broj); usvojiti prezent pomoÊnih glagola; prikladno izostavnik, crtica, zagrada
rabiti prezent u govorenju i pisanju. KljuËni pojmovi: trotoËje, izostavnik, crtica, zagrada.
Obrazovna postignuÊa: prepoznati trotoËje, zagrade u
7. Izricanje proπlosti perfektom tekstu kao reËeniËne znakove i crticu kao pravopisni
KljuËni pojmovi: perfekt, krnji perfekt. znak; razumjeti njihovu uporabu; pravilno pisati
Obrazovna postignuÊa: prepoznati perfekt, razumjeti trotoËje, izostavnik, crticu, zagrade i znati ih ostvariti
njegovo osnovno znaËenje, vladati oblicima perfekta u Ëitanju; pravilno pisati veliko i malo slovo iza
pomoÊnih glagola; prikladno rabiti perfekt u razgodaka.
govorenju i pisanju; razlikovati prezent i perfekt u
govorenju i pisanju. 14. Veliko poËetno slovo u imenima pokrajina
i krajeva, dijelova naselja, trgova i ulica
8. Izricanje proπlosti aoristom, imperfektom i KljuËni pojmovi: viπeËlani nazivi pokrajina i krajeva,
pluskvamperfektom dijelova naselja, ulica i trgova.
KljuËni pojmovi: aorist, imperfekt, pluskvamperfekt. Obrazovna postignuÊa: pravilno pisati veliko poËetno
Obrazovna postignuÊa: prepoznavati aorist i slovo u viπeËlanim imenima pokrajina i krajeva te
imperfekt kao jednostavne glagolske oblike; dijelova naselja (gradske Ëetvrti, dijelovi sela, trgova,
prepoznati pluskvamperfekt kao sloæeni glagolski ulice, parkovi...); samostalno se koristiti pravopisom u
oblik; razumjeti njihovo osnovno znaËenje; usvojiti pisanju velikoga poËetnoga slova.
aorist i imperfekt pomoÊnoga glagola biti;
prepoznavati aorist i imperfekt pomoÊnoga glagola 15. PoËetci hrvatske pismenosti
htjeti; moÊi zamjenjivati aorist, imperfekt i KljuËni pojmovi: hrvatska pisma: latinica, glagoljica,
pluskvamperfekt perfektom; moÊi proizvoditi oblike Êirilica; BaπËanska ploËa, prvotisak.
glagola koji se u aoristu, imperfektu i Obrazovna postignuÊa: razlikovati latinicu, glagoljicu,
pluskvamperfektu najËeπÊe rabe. Êirilicu i znati osnovne podatke o njima; prepoznati
pismo kojim je pisan tekst; znati ime i osnovne
9. Izricanje buduÊnosti futurom podatke o BaπËanskoj ploËi, prvoj hrvatskoj tiskanoj
KljuËni pojmovi: futur prvi, futur drugi. knjizi i jednome spomeniku na svakome pismu;
Obrazovna postignuÊa: prepoznati, razlikovati, imenovati i prepoznati najvaænije o spomenike u
pravilno pisati i izgovarati futur prvi i drugi; svojemu zaviËaju, znati vaæne povijesne podatke o
razumijevati njihova znaËenja i tvorbe; samostalno njima.
sprezati glagole u futuru prvome; zamjenjivati futur
drugi svrπenim prezentom; preoblikovati prezent u NASTAVNO PODRU»JE:
oba futura.
JEZI»NO IZRAÆAVANJE
10. Izricanje zapovijedi i molbe imperativom TEME
KljuËni pojmovi: glagolski naËin, imperativ. 1. StvaralaËko prepriËavanje s promjenom
Obrazovna postignuÊa: prepoznati imperativ kao glediπta
glagolski naËin, razumjeti njegovo znaËenje, KljuËni pojmovi: glediπte, prepriËavanje s promjenom
razumjeti njegovu tvorbu; iskazivati zapovijed i glediπta.
molbu imperativom; prepoznati imperativ u reËenici; Obrazovna postignuÊa: prepriËavati tekst usmeno i
razlikovati istoobliËnice imperativa i prezenta u pisano mijenjajuÊi glediπte.
reËenici.

39
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

2. Saæeto prepriËavanje 10. Pisanje i izgovor infinitiva i glagolskoga


KljuËni pojmovi: saæeto prepriËavanje, saæimanje, pridjeva radnoga
saæetak. KljuËni pojmovi: pisanje infinitiva i glagolskoga
Obrazovna postignuÊa: saæimati tekst; saæeto pridjeva radnoga(m. r. jd.).
prepriËavati glavne dogaaje i bitne pojedinosti; Obrazovna postignuÊa: pravilno pisati i govoriti
samostalno oblikovati saæetak (usmeno i pisano). infinitiv ispred zanaglasnice i iza nje; pravilno pisati
glagolski pridjev radni u m. r. jd. kojemu osnova
3. Razgovor zavrπava na je- (htjeti, smjeti, æivjeti, umrijeti, vidjeti...).
KljuËni pojmovi: sluæbeni razgovor, privatni
razgovor. 11. Pisanje, izgovor i Ëitanje glagolskih oblika
Obrazovna postignuÊa: razlikovati sluæbeni od KljuËni pojmovi: pisanje i izgovor aorista glagola biti;
privatnoga razgovora; sudjelovati u dramskim nijeËnica uz glagolske oblike.
improvizacijama sluæbenoga i privatnoga razgovora Obrazovna postignuÊa: pravilno rabiti aorist glagola
poπtujuÊi osobitosti svakoga od njih. biti u govoru i pismu; pravilno pisati nijeËnicu uz
glagolske oblike.
4. Interpretativno Ëitanje i krasnoslov
KljuËni pojmovi: interpretativno Ëitanje, krasnoslov. 12. Pisanje zamjenica
Obrazovna postignuÊa: zamjeÊivati razlike u KljuËni pojmovi: pisanje zamjenice sebe, se;
doæivljaju knjiæevnoumjetniËkoga teksta s obzirom na razlikovanje posvojne zamjenice i povratno-posvojne
razliËite govorne interpretacije; izraziti doæivljaj zamjenice u govoru i pismu.
knjiæevnoumjetniËkoga teksta prikladnim interpreta- Obrazovna postignuÊa: pravilno pisati i govoriti
tivnim Ëitanjem; krasnosloviti. povratne glagole (smijati se, πaliti se).
5. Portret 13. »itanje i pisanje trotoËja, izostavnika,
KljuËni pojmovi: vanjski i unutarnji opis lika, plan
crtice i zagrade
opisa.
KljuËni pojmovi: reËeniËni i pravopisni znakovi.
Obrazovna postignuÊa: razlikovati vanjski od
Obrazovna postignuÊa: pravilno rabiti trotoËje:
unutarnjega opisa lika; portretirati lik na temelju
izostavljanje rijeËi/skupa rijeËi/ u reËenici, na kraju
prethodno stvorenoga plana.
prekinutoga teksta koji se nastavlja, na mjestu prekida
6. Opis otvorenoga i zatvorenoga prostora nabrajanja; pravilno rabiti crticu kao reËeniËni znak:
KljuËni pojmovi: pejsaæ, otvoreni prostor, zatvoreni izraæavanje jaËe stanke nego πto je izraæena zarezom;
prostor, plan opisa. pravilno pisati i rabiti crticu kao pravopisni znak:
Obrazovna postignuÊa: opisivati pejsaæ, otvoreni i zamjena prijedloga do (80 - 90 km, 1852. - 1881.),
zatvoreni prostor na temelju prethodno stvorenoga udaljenost izmeu dvaju (ili viπe) mjesta, smjer;
plana opisa. prepoznati, pravilno pisati i govoriti izostavnik i
zagradu.
7. StvaralaËko pisanje i interpretativno
kazivanje viceva i anegdota NASTAVNO PODRU»JE:
KljuËni pojmovi: stvaralaËko pisanje (anegdote iz KNJIÆEVNOST
πkolskoga æivota), govorenje anegdota i viceva. TEME
Obrazovna postignuÊa: stvaralaËki pisati na zadani 1. Odnos teme i motiva u knjiæevnome djelu
poticaj (voeno i samostalno); sluπati i sluπno KljuËni pojmovi: tema motiv.
doæivljavati interpretaciju anegdote i vica; Obrazovna postignuÊa: zamijetiti i izdvojiti motive
interpretativno kazivati anegdotu i vic. (najmanji dio teme, poticaj doæivljaju, dogaaju,
sukobu) u tematskome kontekstu.
8. Dramatizacija pripovjednoga teksta 2. Usmena (narodna) knjiæevnost
KljuËni pojmovi: dramatizacija, uloga, dijalog,
KljuËni pojmovi: usmena knjiæevnost, stalni epitet,
monolog, didaskalije.
epski deseterac, epska i lirska pjesma.
Obrazovna postignuÊa: preoblikovati pripovjedni
Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja epske i lirske
tekst u dramski; uprizoriti dramatizirani tekst.
narodne pjesme; uoËiti stalni epitet i deseterac kao
obiljeæja usmenoga stvaralaπtva; razlikovati epsku od
9. Sluπanje, izgovor i pisanje rijeËi s lirske pjesme na temelju oprjeke dogaaja ili
provedenim glasovnim promjenama doæivljaja.
KljuËni pojmovi: rijeËi u kojima su provedene
glasovne promjene. 3. Pripovjedne vrste: crtica, anegdota, vic
Obrazovna postignuÊa: sluπno razlikovati, pravilno KljuËni pojmovi: crtica, anegdota, vic.
izgovarati i pisati rijeËi u kojima su provedene Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja crtice,
glasovne promjene; sluæiti se pravopisom. anegdote, vica.

40
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

4. Povjestica NASTAVNO PODRU»JE:


KljuËni pojmovi: povjestica, lirsko-epsko djelo, MEDIJSKA KULTURA
kompozicija.
TEME
Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja povjestice kao
djela koje ima elemente pjesniËkoga i pripovjednoga
1. Filmska izraæajna sredstva
izraæavanja; razlikovati povjesticu od lirske pjesme. KljuËni pojmovi: kadar, plan, kut snimanja.
Obrazovna postignuÊa: prepoznati izraæajna sredstva
u filmu; razlikovati vrste kadrova, planova i kuta
5. Povijesni i znanstveno-fantastiËni roman
snimanja.
KljuËni pojmovi: povijesni roman, znanstveno-
fantastiËni roman.
Obrazovna postignuÊa: razlikovati romane prema
2. Mreæa (internet)
tematsko-motivskomu sloju; prepoznati naËine KljuËni pojmovi: mreæne stranice, hrvatski jezik i
pripovijedanja. knjiæevnost na mreæi.
Obrazovna postignuÊa: pronaÊi nekoliko mreænih
stranica o temama iz hrvatskoga jezika i knjiæevnosti.
6. PjesniËke slike
KljuËni pojmovi: pjesniËka slika.
Obrazovna postignuÊa: spoznati pjesniËku sliku kao
3. Strip
slikovni izraz doæivljen osjetilom vida, sluha, njuha, KljuËni pojmovi: zraæajna sredstva stripa: crteæ,
okusa i dodira; uoËiti motive u pjesniËkim slikama i kvadrat, fabula prikazana kvadratima.
povezati ih s osjetilima kojima su zamijeÊeni. Obrazovna postignuÊa: prepoznati izraæajna sredstva
stripa; uoËiti sliËnost i razliku izmeu filmskoga kadra
i kvadrata stripa (plan i kut gledanja).
7. Stilska izraæajna sredstva
KljuËni pojmovi: ponavljanje, asonanca, aliteracija.
Obrazovna postignuÊa: prepoznati i imenovati stilska IZBORNI SADRÆAJI
sredstva u poetskome i proznome tekstu, uoËiti ulogu Glagoli po znaËenju
ponavljanja istih glasova, rijeËi, izraza, reËenica u Povratni glagoli: pravi, nepravi, uzajamno povratni
ostvarivanju ritma. Nesvrπeni glagoli: trajni i uËestali
Dvovidni glagoli
8. Dijalektno pjesniπtvo Prava i prenesena sadaπnjost
KljuËni pojmovi: su zaviËajni motivi; Ëakavsko, Gnomski prezent, aorist
kajkavsko i πtokavsko pjesniπtvo. Futurski perfekt, aorist
Obrazovna postignuÊa: prepoznati suodnos Pripovjedni i svevremenski imperativ
zaviËajnoga govora (narjeËja ili dijalekta) i zaviËajnih Izricanje stroge zapovijedi i zabrane
tema i motiva; uoËiti ritmiËnost u pjesmama na Prezent ili aorist
narjeËjima. Imperfekt - zaboravljeno glagolsko vrijeme
Aorist i imperfekt u sms-porukama
InaËice futura (razgovorne, meujeziËne, dijalektne)
9. Vrste kitica (strofa)
Glasovne promjene u sprezanju
KljuËni pojmovi: vrste kitica (strofa) prema broju
Jotacija ili palatalizacija u prezentu
stihova, vrste ritma.
Glasovne promjene u gl. pridjevu radnom: vokalizacija i
Obrazovna postignuÊa: odrediti i imenovati kiticu
promjena je > i ispred o
(strofu) prema broju stihova; dvostih, trostih,
Glagoljske knjige; glagoljiËne i latiniËne inkunabule
Ëetverostih; prepoznati vrste rime: parna, obgrljena, Povijesni spomenici na otoku Krku (Jurandvor) i u Istri
ukrπtena. (Aleja glagoljaπa)
Pisanje naziva naselja i dijelova naselja na stranim jezicima
10. Dramski tekst SroËnost posvojne zamjenice i imenica
KljuËni pojmovi: drama, dijelovi dramskoga teksta. Naglaπeni i nenaglaπeni oblici povratne zamjenice
Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja i dijelove Sklanjanje povratno-posvojne i pokaznih zamjenica
dramskoga teksta: dramski sukob, dramski likovi,
StvaralaËko pisanje (dnevnik)
dramska situacija, Ëin: prepoznati dramski sukob kao
Obavijest - vijest
temelj dramskoj radnji.
Javni govor
Izraæajno Ëitanje dijalektnih tekstova (zaviËajni idiom)
Scenske improvizacije

Izlet u zaviËaj duha (Josip BratuliÊ), πkola glagoljice, Aleja


glagoljaπa od RoËa do Huma; BaπÊanska ploËa (Krk),
Valunska ploËa (Cres) itd.
PoËetci hrvatske pismenosti i knjiæevnoga stvaralaπtva
Hrvatski epski junaci usmene knjiæevnosti

41
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

Slike i zvukovi lirske pjesme u epitetu i usporedbi 7. RAZRED


Anegdote i vicevi na zaviËajnome narjeËju
Crtice o æivotu u πkoli, obitelji i zaviËaju
Dramski tekstovi zaviËajnih puËkih pisaca NASTAVNO PODRU»JE:
ZaviËajne narodne poslovice i poruke u njima JEZIK
TEME
Vrste stripa po temi
Uporaba rijeËi u stripu
1. Objekt
RaËunalne igre KljuËni pojmovi: objekt, izravni objekt i neizravni
objekt.
Obrazovna postignuÊa: uoËiti i prepoznati objekt u
Popis lektire: (izabrati 9 djela, obvezatna prva tri) reËenici; razlikovati izravni i neizravni objekt.
1. Ivana BrliÊ-MaæuraniÊ: PriËe iz davnine (osim ©ume
Striborove i RegoËa koji su u Ëetvrtome razredu) 2. Priloæne oznake
2. Stjepan Tomaπ: Mali ratni dnevnik KljuËni pojmovi: priloæne oznake, priloæna oznaka
3. August ©enoa: Povjestice mjesta, vremena, naËina.
4. Blanka Dovjak-MatkoviÊ: ZagrebaËka priËa Obrazovna postignuÊa: uoËiti priloæne oznake u
5. Mark Twain: KraljeviÊ i prosjak reËenici; razlikovati priloæne oznake mjesta, vremena,
6. Henryk Sienkiewicz: Kroz pustinju i praπumu naËina.
7. Ivona ©ajatoviÊ: Tajna ogrlice sa sedam rubina 3. ImeniËki dodatci: atribut i apozicija
8. Snjeæana GrkoviÊ-JanoviÊ: Velebitske vilin staze KljuËni pojmovi: atribut: pridjevni i imeniËki,
9. Josip CveniÊ: »vrsto dræi joy-stick atributni skup, apozicija, apozicijski skup.
10. Jadranko Bitenc: Twist na bazenu Obrazovna postignuÊa: prepoznavati atribut i
11. ©ime StoriÊ: Poljubit Êu je uskoro, moæda atributni skup; apoziciju i apozicijski skup; razlikovati
12. Christine Nöstlinger: Konrad, djeËak iz limenke ili pridjevni i imeniËki atribut; prikladno rabiti atribut i
Olfi meu æenama apoziciju u govorenju i pisanju; pravilno pisati zarez
13. Vlatko ©ariÊ: Rogan ili Miπko kod apozicije i apozicijskoga skupa u
14. Vladimir Nazor: Veli Joæe poslijeimeniËnome poloæaju.
15. Milutin Majer: Dolazak Hrvata
4. Zamjenice i njihova uloga u reËenici
16. Melita Rundek: Psima ulaz zabranjen
KljuËni pojmovi: upitne, odnosne i neodreene
17. Dubravko HorvatiÊ: JunaËina Mijat TomiÊ
zamjenice.
18. Jonathann Swift: Gulliverova putovanja Obrazovna postignuÊa: pravilno rabiti padeæne oblike
19. Alfonse Daudet: Pisma iz moga mlina upitnih, odnosnih i neodreenih zamjenica u
20. Joæa Horvat: Waitapu ili Operacija Stonoga govorenju i pisanju; razumjeti uloge povratne i
21. Frances Hodgson Burnett: Mali lord povratno-posvojne zamjenice u reËenici.
21. Pajo Kaniæaj: TriËave pjesme
22. Danijel DragojeviÊ: Bajka o vratima 5. Jednostavna reËenica
23. Æelimir Hercigonja: Tajni leksikon KljuËni pojmovi: jednostavna reËenica, neproπirena
24. C. S. Lewis: Kronike iz Narnije (izbor) reËenica, proπirena reËenica; neoglagoljena reËenica,
25. Oscar Wilde: Sretni kraljeviÊ besubjektna reËenica.
26. Nikola PuliÊ: Maksimirci Obrazovna postignuÊa: upoznati strukturu
neproπirene reËenice; prepoznati slaganje subjekta i
predikata u reËenici; prikladno slagati subjekt i
Popis filmova:
predikat; upoznati strukturu proπirene reËenice;
Trebalo bi birati filmove (od najstarijih do najnovijih)
prepoznati predikat i rijeËi koje ga dopunjuju u
koji Êe uËenicima najbolje pokazati pojedina filmska
proπirenoj reËenici; prepoznati subjekt i rijeËi koje ga
izraæajna sredstva.
dopunjuju u proπirenoj reËenici; prepoznati i
1. ©to je film: Filmska izraæajna sredstva
imenovati neoglagoljenu reËenicu; prepoznati i
2. Kazaliπte: Sve je to kazaliπte, Guæva na pozornici imenovati besubjektnu reËenicu.
3. BraÊa Lumiere, G. Melies
4. P. Krelja: Povratak 6. Sloæena reËenica
5. R. Zemeckis: Forrest Gump KljuËni pojmovi: nizanje, povezivanje i uvrπtavanje
6. S. Raimi: Spiderman 2 reËenica, vezniËka sredstva.
7. G. Lucas: Zvjezdani ratovi (serijal) Obrazovna postignuÊa: udruæivati jednostavne
8. W. Wyler: Ben Hur reËenice u sloæenu; razumjeti naËine sklapanja
jednostavnih reËenica u sloæenu; prepoznavati
vezniËka sredstva: veznike, vezniËke skupove, priloge
i zamjenice kao vezniËke rijeËi.

42
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

7. Nezavisno sloæena reËenica 13. SamoznaËne i suznaËne rijeËi


KljuËni pojmovi: vezniËke i nevezniËke reËenice KljuËni pojmovi: samoznaËne i suznaËne rijeËi,
(reËeniËni niz), sureËenice. naglasnice, nenaglasnice, prednaglasnice,
Obrazovna postignuÊa: udruæivati jednostavne zanaglasnice.
reËenice u sloæenu nizanjem i povezivanjem; Obrazovna postignuÊa: razlikovati samoznaËne
razlikovati vrste veznika u nezavisno sloæenim (leksiËke) rijeËi i suznaËne (gramatiËke) rijeËi;
reËenicama. razlikovati naglasnice i nenaglasnice: prednaglasnice i
zanaglasnice (tipiËni primjeri); pravilno rabiti
8. Vrste nezavisno sloæenih reËenica prednaglasnice i zanaglasnice u izgovoru i pisanju;
KljuËni pojmovi: nezavisno sloæena reËenica: sastavna, prepoznavati naglasne cjeline; prepoznavati i pravilno
rastavna i suprotna reËenica, iskljuËna i zakljuËna izgovarati naglaπene i nenaglaπene rijeËi.
reËenica.
Obrazovna postignuÊa: razumjeti znaËenje razliËitih 14. Veliko poËetno slovo u imenima druπtava,
vrsta nezavisno sloæenih reËenica; prepoznavati vrste organizacija, udruga, pokreta i javnih
nezavisno sloæenih reËenica; nauËiti tipiËne veznike; skupova
pravilno pisati zarez u svim nezavisno sloæenim KljuËni pojmovi: veliko poËetno slovo u imenima
reËenicama. druπtava, organizacija, udruga, pokreta i javnih
skupova.
9. Zavisno sloæena reËenica Obrazovna postignuÊa: pravilno pisati veliko poËetno
KljuËni pojmovi: zavisno sloæena reËenica, glavna i slovo u najËeπÊim primjerima.
zavisna sureËenica, inverzija, umetnuta reËenica.
Obrazovna postignuÊa: uvrπtavati jednostavne 15. Povijest hrvatskoga knjiæevnoga jezika
reËenice u sloæenu; prepoznati zavisno sloæenu KljuËni pojmovi: prvi tiskani rjeËnik i prva tiskana
reËenicu, u zavisno sloæenoj reËenici raspoznavati slovnica (gramatika); Gajeva reforma, gajica,
glavne i zavisne sureËenice, inverziju, zavisne zajedniËki jezik svih Hrvata.
umetnute sureËenice i vezna sredstva. Obrazovna postignuÊa: znati imena i osnovne
podatke o prvome tiskanome rjeËniku i prvoj tiskanoj
10. Izricanje predikata, subjekta, objekta i slovnici hrvatskoga jezika (Faust VranËiÊ, 1595.;
atributa reËenicom Bartol KaπiÊ, 1604.); razumjeti ulogu i vaænosti
KljuËni pojmovi: predikatna reËenica, subjektna pojave tiskanih rjeËnika i slovnice u razvoju
reËenica, objektna reËenica, atributna reËenica. hrvatskoga jezika; razumjeti razloge koji su doveli do
Obrazovna postignuÊa: razumjeti znaËenje predikatne Gajeve reforme i njezine uËinke.
reËenice, subjektne reËenice, objektne reËenice,
atributne reËenice; prepoznavati ih; u jednostavnijim NASTAVNO PODRU»JE:
primjerima zamjenjivati imenski predikat JEZI»NO IZRAÆAVANJE I STVARANJE
predikatnom reËenicom, subjekt subjektnom
TEME
reËenicom, objekt objektnom reËenicom, atribut
atributnom reËenicom. 1. Pripovijedanje (usmeno i pisano)
KljuËni pojmovi: elementi fabule, dijalog u
11. Vrste priloænih reËenica pripovjednome tekstu.
KljuËni pojmovi: priloæna reËenica; vrste priloænih Obrazovna postignuÊa: razlikovati i izdvajati dijelove
reËenica: mjesna, vremenska, naËinska. fabule u govorenju i pisanju; pripovijedati na temelju
Obrazovna postignuÊa: zamjenjivati priloæne oznake zadanih dijelova fabule; djelotvorno se koristiti
dijalogom u pripovijedanju.
mjesta, vremena i naËina zavisnim sureËenicama;
prepoznavati priloæne reËenice i razumjeti njihovo
znaËenje; znati pisati zarez u zavisnim reËenicama. 2. Uloga opisa u pripovijedanju
KljuËni pojmovi: opis, statiËan i dinamiËan opis,
12. Naglasak usporavanje radnje.
KljuËni pojmovi: vrste naglasaka u hrvatskome jeziku, Obrazovna postignuÊa: prepoznati ulogu opisa u
mjesto naglaska u naglaπenoj rijeËi. pripovijedanju (statiËan i dinamiËan opis, usporavanje
Obrazovna postignuÊa: prepoznati i prema uzoru radnje); djelotvorno se koristiti opisom u
pripovijedanju.
pravilno rabiti naglaske u govorenju i Ëitanju;
postupno odreivati naglasna obiljeæja: mjesto,
duæinu i ton u tipiËnim rijeËima; pravilno Ëitati 3. Natuknica i biljeπka
naglasno oznaËene rijeËi; osvijestiti razliku izmeu KljuËni pojmovi: natuknica i biljeπka.
vlastitoga i knjiæevnoga naglasnoga sustava. Obrazovna postignuÊa: izdvajati kljuËne pojmove iz
vezanoga teksta; djelotvorno se sluæiti biljeπkama i
natuknicama u pripremi izvjeπÊa, komentara, rasprave

43
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

4. Biografija i autobiografija 12. Upravni govor


KljuËni pojmovi: biografija i autobiografija. KljuËni pojmovi: upravni i neupravni govor u pisanju,
Obrazovna postignuÊa: izdvojiti najvaænije podatke iz navoenje i objaπnjenje.
autobiografije; stvarati natuknice za pisanje biografije. Obrazovna postignuÊa: pisati upravni govor u
reËenicama s razliËitim odnosima navoenja i
5. Vijest, novinska vijest objaπnjenja; pisati upravni govor u skladu s
KljuËni pojmovi: vijest. pravopisom; pravilno preoblikovati upravni u
Obrazovna postignuÊa: sluπati, Ëitati i razumjeti vijest; neupravni govor i obratno.
samostalno oblikovati vijest u govoru i pismu.
13. Pisanje neodreenih zamjenica
6. Komentar KljuËni pojmovi: pisanje neodreenih zamjenica i
KljuËni pojmovi: komentar. prijedloga, zamjenica i Ëestice god.
Obrazovna postignuÊa: prepoznati komentar i Obrazovna postignuÊa: pravilno pisati neodreene
razlikovati ga od vijesti; sluπati i razumjeti komentar; zamjenice s prijedlogom; pravilno pisati i razumjeti
stvarati komentar u govoru i pismu. razliku u znaËenju izmeu sloæene zamjenice s
Ëesticom god i rastavljenoga pisanja Ëestice god uz
7. Izraæavanje pjesniËkim slikama zamjenicu.
KljuËni pojmovi: stilska izraæajna sredstva.
Obrazovna postignuÊa: samostalno stvarati pjesniËke 14. Pisanje - poπtivanje pravopisne norme
slike prema razliËitim osjetilnim poticajima; KljuËni pojmovi: veliko slovo; reËeniËni i pravopisni
samostalno stvarati onomatopejske rijeËi i izraze u znakovi; pisanje rijeËi s glasovima Ë, Ê, dæ, , ije, je;
jeziËnim poetskim igrama; samostalno stvarati pisanje najËeπÊih kratica (prema popisu).
usporedbu, personifakciju, metaforu, hiperbolu i Obrazovna postignuÊa: osvjeπÊivati i primjenjivati
gradaciju u jeziËnim poetskim igrama; rabiti stvorene prethodna znanja i vjeπtine; pisati veliko slovo u
izraze u pri stvaralaËkome pisanju. skladu s pravopisom; uvjeæbati pisanje i izgovor rijeËi
u kojima se pojavljuju glasovi Ë, Ê, dæ, , ije, je (prema
8. Odnosi meu rijeËima
popisu rijeËi); pisati kratice u skladu s pravopisom;
KljuËni pojmovi: istoznaËnice, bliskoznaËnice,
sluæiti se pravopisom.
suprotnice.
Obrazovna postignuÊa: uoËavati razliËite znaËenjske
odnose meu rijeËima; preoblikovati tekst NASTAVNO PODRU»JE:
zamjenjujuÊi pojedine rijeËi znaËenjski srodnima; KNJIÆEVNOST
prevoditi zaviËajne sinonime na standardni jezik; TEME
zapaæati uloge istoznaËnih i bliskoznaËnih rijeËi u
1. Ideja u knjiæevnome djelu
knjiæevnome tekstu.
KljuËni pojmovi: ideja.
9. NaËini sporazumijevanja Obrazovna postignuÊa: uoËiti ideju u knjiæevnom
KljuËni pojmovi: sporazumijevanje, vrjednote djelu; razlikovati ideju od pouke.
govorenoga jezika, nejeziËna sredstva
sporazumijevanja.
2. Slijed dogaaja u pripovjednome djelu
Obrazovna postignuÊa: upoznati vrjednote KljuËni pojmovi: kompozicija, kronoloπki slijed,
govorenoga jezika i nejeziËnih sredstava retrospekcija.
sporazumijevanja te zamjeÊivati njihovu obavijesnu Obrazovna postignuÊa: uoËiti kompoziciju u
funkciju; primjereno se sluæiti vrjednotama pripovjednome djelu; prepoznati kronoloπki slijed;
govorenoga jezika; djelotvorno se sluæiti nejeziËnim prepoznati retrospekciju.
sredstvima u uljuenoj govornoj komunikaciji.
3. Mit i legenda
10. Izraæajno Ëitanje KljuËni pojmovi: mit, legenda, tematika mitova i
KljuËni pojmovi: izraæajno Ëitanje. legenda, likovi u mitu i legendi.
Obrazovna postignuÊa: sluπati izraæajno Ëitanje; Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja mita i legende;
izraæajno Ëitati poznate tekstove; zamjeÊivati ulogu razlikovati mit i legendu; uoËiti znaËajke lika u mitu
reËeniËnih znakova i njihovu vezu s govornim i legendi.
vrjednotama jezika.
4. Biografija, autobiografija
11. Zarez u sloæenoj reËenici KljuËni pojmovi: biografija, autobiografija.
KljuËni pojmovi: reËeniËni niz, inverzija, umetnuta Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja biografije i
reËenica, vezna sredstva. autobiografije.
Obrazovna postignuÊa: rabiti zarez u sloæenoj reËenici
u skladu s pravopisom (reËeniËni niz, inverzija,
umetnuta reËenica, vezna srodstva).

44
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

5. Socijalna tematika u pjesniπtvu i prozi NASTAVNO PODRU»JE:


KljuËni pojmovi: socijalni roman, socijalna MEDIJSKA KULTURA
pripovijetka, socijalna pjesma.
TEME
Obrazovna postignuÊa: uoËiti socijalne motive i teme
u pjesniËkim i pripovjednim tekstovima.
1. Igrani film
KljuËni pojmovi: igrani film, vrste igranoga filma.
Obrazovna postignuÊa: prepoznati i objasniti obiljeæja
6. KriminalistiËka pripovijetka i
igranoga filma i filmske priËe; uoËiti ideju te odnose
kriminalistiËki roman meu likovima i izraæajna sredstva; razlikovati vrste
KljuËni pojmovi: kriminalistiËka pripovijetka i igranoga filma; usporediti film i knjiæevno djelo.
kriminalistiËki roman.
Obrazovna postignuÊa: uoËiti motive, teme i 2. Televizijske emisije
znaËajke likova u pripovjednim djelima KljuËni pojmovi: vrste televizijskih emisija.
kriminalistiËke tematike. Obrazovna postignuÊa: razlikovati vrste televizijskih
emisija s obzirom na njihovu namjenu.
7. Lik u knjiæevnome djelu
KljuËni pojmovi: etiËka karakterizacija, psiholoπka 3. Radio
karakterizacija, socijalna karakterizacija, portret; KljuËni pojmovi: zvuk - radijsko izraæajno sredstvo,
motiviranost postupaka lika. vrste radijskih emisija.
Obrazovna postignuÊa: uoËiti znaËajke lika u Obrazovna postignuÊa: prepoznati radijska izraæajna
knjiæevnome djelu; prepoznavati naËine sredstva; razlikovati vrste radijskih emisija; osvijestiti
karakterizacije lika u knjiæevnome djelu; odrediti obavijesnu, obrazovnu i zabavnu ulogu radija.
portret lika u knjiæevnome djelu; uoËiti motiviranost
postupaka likova i njihove meuodnose. 4. Knjiænica
KljuËni pojmovi: knjiæna graa.
8. Stilska izraæajna sredstva: metafora, Obrazovna postignuÊa: samostalno se sluæiti
hiperbola, gradacija referentnom zbirkom: rjeËnikom, enciklopedijom i
KljuËni pojmovi: metafora, hiperbola, gradacija. pravopisom.
Obrazovna postignuÊa: prepoznati i objasniti
metaforu; prepoznati i imenovati hiperbolu i IZBORNI SADRÆAJI
gradaciju u knjiæevnom tekstu. Prijedloæni objekt
Glagoli koji otvaraju mjesto razliËitim vrstama objekta
9. Sonet (gl. rekcija)
KljuËni pojmovi: sonet. Prijedloæni atribut
Obrazovna postignuÊa: prepoznavanje, razotkrivanje. Glagolski pridjevi u funkciji atributa
Apozicije koje se ne slaæu s imenicom u rodu i broju
10. Balada Neimenske rijeËi u imenskome predikatu
KljuËni pojmovi: balada. Infinitiv kao subjekt
Obrazovna postignuÊa: uoËiti lirsko-epska obiljeæja Priloæne oznake sredstva, koliËine, druπtva
balade; primijeniti znanja o strofi, stihu, lirskoj i Priloæna oznaka mjesta u znaËenju mjesta radnje, cilja
epskom u pjesmi te stilskim sredstvima pri radnje i tijeka radnje
interpretaciji balade. Preoblika upravnoga govora u neupravni objektnom
reËenicom i obratno
11. Teme lirskih pjesama Primjeri sloæenih reËenica s veznikom a kojima se ne
izraæava suprotnost
KljuËni pojmovi: misaona (refleksivna) i duhovna
Mjesto odnosne zamjenice u sloæenoj reËenici
(religiozna) pjesma.
Tvorba neodreenih zamjenica i njihovo razlikovanje od
Obrazovna postignuÊa: uoËiti teme i motive u
pridjeva
misaonim i duhovnim pjesmama.
Razlikovanje neodreenih zamjenica i brojeva
12. Dramske vrste Glasovne promjene: rijeËi u kojima je provedeno viπe
KljuËni pojmovi: komedija, tragedija, drama u uæem glasovnih promjena
smislu rijeËi; dramski prizor. Antonimi, djelomiËna i viπestruka antonimija
Obrazovna postignuÊa: razlikovati komediju, ObliËni i leksiËki homonimi, homonimija, homonimski
tragediju i dramu u uæem smislu rijeËi; uoËiti dramski parovi, homografi
prizor. Pisanje razliËitih vrsta kratica
Najstariji hrvatski rjeËnici (Jakov Mikalja, Juraj HabdeliÊ,
Ivan Belostenec)
Stare hrvatske tiskane knjige (Lekcionar Bernardina
SpliÊanina)
Razgovor u razliËitim komunikacijskim situacijama

45
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

Okrugli stol (rasprava o aktualnim temama) Popis filmova:


Mitski likovi U prvom su planu igrani filmovi:
Prijevod dijalektnih tekstova 1. ©to je film: Igrani film
Pisanje pjesme 2. ©to je film: Gluma u filmu
3. Filmovi Ch. Chaplina
Od hrvatskih petrarkista do Matoπa (sonet u hrvatskoj 4. K. Golik: Tko pjeva, zlo ne misli
knjiæevnosti) 5. S. Daldry: Billy Elliot (ili neki drugi suvremeni film
Lirsko-epske knjiæevne vrste: romanca i poema po izboru koji je dobio dobre kritike ili znaËajne
©enoino doba nagrade)
Autobiografije ljudi koji osvjetlaπe svijet 6. TV-serija Smogovci (ili neka druga aktualna i
Razvoj hrvatskoga putopisa kvalitetna serija po izboru)
ZaviËajne legende
Trivijalna knjiæevnost
EtiËka karakterizacija likova u djelima odabranoga
knjiæevnika
8. RAZRED
NASTAVNO PODRU»JE:
Maska, scenografija i kostimografija u filmu
JEZIK
Film i kazaliπte
Kazaliπni æivot u Hrvatskoj TEME
Televizijska i radijska vijest 1. Nastajanje rijeËi
KljuËni pojmovi: proπirivanje znaËenja, posuivanje
Popis lektire: (izabrati 9 djela, obvezatna prva tri) rijeËi, tvorenje rijeËi.
1. Boæidar Prosenjak: Divlji konj Obrazovna postignuÊa: osvijestiti naËine nastajanja
2. Hrvoje Hitrec: Smogovci novih rijeËi (proπirivanjem znaËenja, promjenom
3. Vladimir Nazor: Pripovijetke oblika, promjenom vrste, posuivanjem); moÊi
4. Dobriπa CesariÊ: Pjesme stvarati nove rijeËi proπirivanjem znaËenja i
5. Damir Miloπ: Bijeli klaun promjenom oblika.
6. Zoran PongraπiÊ: Gumi-gumi 2. Podrijetlo rijeËi
7. Branka Primorac: Maturalac KljuËni pojmovi: podrijetlo rijeËi, knjiæevne rijeËi,
8. Dubravko JelaËiÊ-Buæimski: Sportski æivot LeteÊeg dijalektne rijeËi.
Martina ili Balkanska mafija ili Martin protiv CIA-e i Obrazovna postignuÊa: razlikovati domaÊe (knjiæevne
KGB-a i dijalektne) i strane (potrebne i nepotrebne) rijeËi;
9. Charles Dickens: Oliver Twist osvijestiti potrebu za njegovanim hrvatskim jezikom;
10. IÊan Ramljak: Povratnik ili San bez uzglavlja razumjeti πtetnost pretjerane uporabe (nepotrebnih)
11. August ©enoa: »uvaj se senjske ruke stranih rijeËi u hrvatskome jeziku.
12. Dinko ©imunoviÊ: Duga
3. RijeËi jednaka oblika, a razliËita znaËenja
13. Pero Zlatar: OtkljuËani globus
KljuËni pojmovi: istozvuËnice, istopisnice,
14. Zvonko Todorovski: Prozor zelenog bljeska ili
istoobliËnice.
Mirakul od mora Obrazovna postignuÊa: prepoznati najËeπÊe
15. Branka Kalauz: »uj, Pigi, zaljubila sam se istozvuËne i istopisne rijeËi vladati primjerima;
16. Jadranka Klepac: Miris knjige razlikovati znaËenja rijeËi jednaka oblika, a razliËita
17. Bernard Jan: Potraæi me ispod duge znaËenja u pisanju i govorenju.
18. Daniel Defoe: Robinson Crusoe
19. Pavao PavliËiÊ: Dobri duh Zagreba 4. Frazemi
20. Vjekoslav Majer: Dnevnik malog Perice KljuËni pojmovi: frazem.
21. Sue Townsend: Tajni dnevnik Adriana Molea ili Novi Obrazovna postignuÊa: prepoznati frazem; poznavati
osnovna obiljeæja frazema, tumaËiti poznate frazeme;
jadi Adriana Molea
prikladno rabiti ËeπÊe frazeme, osobito zaviËajne.
22. Vjenceslav Novak: Iz velegradskog podzemlja
23. Scott O’Dell: Otok plavih dupina ili Caru carevo 5. Glasovi
24. Gustav Schwab: Najljepπe priËe klasiËne starine KljuËni pojmovi: glas, otvornici, zatvornici, zvuËni i
25. Nada IveljiÊ: Æeliπ li vidjeti bijele labudove ili Bijeli bezvuËni glasovi.
patuljak ili Lutke s duπom Obrazovna postignuÊa: znati kako nastaje glas; znati
26. Deborah Ellis: DjevojËica iz Afganistana podjelu glasova na otvornike i zatvornike; znati
27. Nada MihokoviÊ-KumriÊ: Lastin rep podjelu glasova po zvuËnosti; poznavati podjelu
28. C. S. Lewis: Kronike iz Narnije glasova po mjestu tvorbe; razumjeti razliku izmeu
29. Izbor proze i poezije o domovinskome ratu naËina nastajanja glasa i njegove uloge u slogu (r kao
zatvornik, najËeπÊe suglasnik, katkad samoglasnik).

46
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

6. Glasovne promjene Obrazovna postignuÊa: razlikovati najvaænija


KljuËni pojmovi: glasovna promjena u govorenju i obiljeæja svakoga hrvatskoga narjeËja i glavne
pisanju. prostore gdje se govore; razlikovati πtokavsko
Obrazovna postignuÊa: uoËiti i prepoznati glasovne narjeËje od hrvatskoga knjiæevnoga jezika; razumjeti
promjene na jednostavnim primjerima (sibilarizaciju, odnos naziva hrvatski knjiæevni jezik i hrvatski
palatalizaciju, jotaciju, nepostojano a, jednaËenje po standardni jezik, razlikovati ih.
zvuËnosti, jednaËenje po mjestu tvorbe, ispadanje
suglasnika), provoditi ih u govorenju i pisanju. 13. ZaviËajni govor i narjeËje prema
knjiæevnome jeziku
7. RijeËi u kojima se smjenjuju glasovi KljuËni pojmovi: zaviËajni govor i hrvatski knjiæevni
ije/je/e/i jezik.
KljuËni pojmovi: dvoglasnik ie, staroslavenski glas jat, Obrazovna postignuÊa: razlikovati zaviËajni govor i
kratki i dugi jat, pisani i govoreni oblik rijeËi. narjeËje od knjiæevnoga jezika; razumjeti odnos i
Obrazovna postignuÊa: glasovno i pisano razlikovati ulogu zaviËajnoga govora i narjeËja prema
oblike s dvoglasnikom i zamjenskim glasovima; hrvatskome knjiæevnome jeziku; zamjenjivati rijeËi,
izgovarati i pisati rijeËi u kojima se smjenjuju izraze i reËenice zaviËajnoga govora hrvatskim
ije/je/e/i u skladu s normom; prepoznavati srodne knjiæevnim jezikom i obratno.
rijeËi s razliËitim refleksom u govornika razliËitih
hrvatskih narjeËja; razlikovati troslov od slijeda triju 14. Pisanje viπeËlanih imena
slova. KljuËni pojmovi: pisanje velikoga slova u viπeËlanim
imenima.
8. Zamjenjivanje zavisnih reËenica Obrazovna postignuÊa: poznavati i primjenjivati
glagolskim prilozima pravopisna naËela o pisanju velikoga slova u
KljuËni pojmovi: glagolski prilozi; zamjenjivanje viπeËlanim imenima.
zavisnih reËenica glagolskim prilozima.
Obrazovna postignuÊa: prepoznati i razlikovati 15. Povijest hrvatskoga jezika od 20. stoljeÊa
glagolski prilog sadaπnji i glagolski prilog proπli, KljuËni pojmovi: Novosadski dogovor, Deklaracija o
razumjeti njihovo znaËenje i sluæbu u reËenici; nazivu i poloæaju hrvatskoga jezika.
pravilno rabiti glagolske priloge; preoblikovati zavisne Obrazovna postignuÊa: poznavati temeljne podatke o
reËenice glagolskim prilozima. hrvatskome jeziku u 20. i 21. stoljeÊu; razumjeti
vaænost povijesnih dogaaja u razvoju hrvatskoga
9. Izricanje istovremenosti i prijevremenosti jezika.
u sloæenoj reËenici
KljuËni pojmovi: istovremenost i prijevremenost.
Obrazovna postignuÊa: prepoznati vremenske odnose NASTAVNO PODRU»JE:
iskazane razliËitim glagolskim oblicima u reËenicama JEZI»NO IZRAÆAVANJE
i razumjeti njihova znaËenja; znati slagati futur prvi i
TEME
futur drugi u zavisno sloæenim reËenicama.
1. RazliËitost stilova
10. Izricanje pogodbe, moguÊnosti i æelje KljuËni pojmovi: stil, vrste stilova.
Obrazovna postignuÊa: prepoznati i razlikovati
sloæenim reËenicama
knjiæevnoumjetniËki, znanstveni, novinarski,
KljuËni pojmovi: izricanje pogodbe, moguÊnosti i
administrativno-poslovni i razgovorni stil; razumjeti
æelje.
potrebu za razliËitim stilovima izraæavanja.
Obrazovna postignuÊa: prepoznati i razumjeti
pogodbu, moguÊnost i æelju izreËene kondicionalima;
izricati pogodbu i uvjet pogodbenom zavisnom
2. Razgovorni stil
reËenicom. KljuËni pojmovi: razgovorni stil, posuenice,
æargonizmi, dijalektizmi, lokalizmi.
Obrazovna postignuÊa: zamjeÊivati obiljeæja
11. Viπestruko sloæena reËenica
razgovornoga stila; izdvajati iz razgovora posuenice,
KljuËni pojmovi: viπestruko sloæena reËenica.
æargonizme, lokalizme i dijalektizme; zamjeÊivati
Obrazovna postignuÊa: prepoznati obiljeæja
njihovu stilsku i obavijesnu vrijednost; zamjenjivati ih
viπestruko sloæenih reËenica; raπËlanjivati viπestruko
stilski neutralnim rijeËima i izrazima; primjereno se
sloæene reËenice na ishodiπne reËenice i odrediti
sluæiti razgovornim stilom i neverbalnim sredstvima u
njihov meusobni odnos; pravilno sastavljati
razliËitim komunikacijskim situacijama.
viπestruko sloæene reËenice u pisanju i govorenju.
3. Rasprava
12. Osnovna obiljeæja hrvatskih narjeËja
KljuËni pojmovi: raspravljanje, rasprava (diskusija),
KljuËni pojmovi: hrvatska narjeËja, πtokavsko narjeËje
dokazivanje (argumentiranje), dokaz (argument).
i hrvatski knjiæevni jezik, hrvatski standardni jezik.

47
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

Obrazovna postignuÊa: sluπati i primjereno nastupiti u ulogu razliËitoga poretka rijeËi u reËenici; pravilno
raspravi; osvijestiti vaænost dokazivanja (argumen- rabiti nenaglasnice u reËenici.
tiranja) u komunikaciji; jasno iznositi svoje dokaze
(argumente) izraæavajuÊi misli i stavove u pisanoj i 11. SliËnosti i razlike meu rijeËima
govornoj komunikaciji. KljuËni pojmovi: istozvuËnice, istopisnice i
istoobliËnice.
4. Problemski Ëlanak Obrazovna postignuÊa: razlikovati istozvuËnice,
KljuËni pojmovi: problemski Ëlanak, kritika, istopisnice i istoobliËnice u govoru i pismu.
suprotstavljanje miπljenja.
Obrazovna postignuÊa: razlikovati problemski Ëlanak 12. Sluπanje i Ëitanje, govorenje i pisanje
i kritiku od drugih tekstova; pisati kritiku ili dijalektnih tekstova
problemski Ëlanak. KljuËni pojmovi: standardni jezik, zaviËajni govor,
materinski jezik, manjinski jezik.
5. Novinarski stil Obrazovna postignuÊa: zamjeÊivati razlike izmeu
KljuËni pojmovi: novinarski stil, objektivni pristup, standardnoga i zaviËajnoga govora, materinskoga i
saæetost, aktualnost, intervju. manjinskoga jezika; sluπati, Ëitati i razumjeti zaviËajna
Obrazovna postignuÊa: Ëitati i razumjeti primjerene knjiæevna djela; govoriti i pisati zaviËajnim idiomom.
tekstove pisane novinarskim stilom; zamjeÊivati
obiljeæja novinarskoga stila; izdvajati najvaænije 13. Pisanje - poπtivanje pravopisne norme
obavijesti iz novinskoga Ëlanka; pisati novinarskim KljuËni pojmovi: veliko slovo, reËeniËni i pravopisni
stilom; upoznati intervju kao oblik razgovora. znakovi, pisanje rijeËi s glasovima Ë, Ê, dæ, , ije, je,
pisanje najËeπÊih kratica (prema popisu).
6. Administrativno-poslovni stil Obrazovna postignuÊa: osvjeπÊivati, primjenjivati i
KljuËni pojmovi: administrativno-poslovni stil, usustaviti prethodna znanja i vjeπtine; pisati veliko
administrativni obrasci, zapisnik, zahtjev, prijava. slovo u skladu s pravopisom; uvjeæbati pisanje i
Obrazovna postignuÊa: Ëitati i razumjeti primjerene izgovor rijeËi u kojima se pojavljuju glasovi Ë, Ê, dæ,
tekstove pisane administrativno-poslovnim stilom; ije, je (prema popisu rijeËi); pisati kratice u skladu s
upoznati stilska obiljeæja zapisnika, zahtjeva i prijave; pravopisom; pisanje upravnoga i neupravnoga govora
znati ispuniti uobiËajene administrativne obrasce u skladu s pravopisom; sluæiti se pravopisom.
(brzojav, pretplatni listiÊ, anketu, prijavnicu).

7. Æivotopis NASTAVNO PODRU»JE:


KljuËni pojmovi: æivotopis, molba, dopis. KNJIÆEVNOST
Obrazovna postignuÊa: upoznati æivotopis kao TEME
poseban tekst pisan administrativno-poslovnim 1. Pristup temi u knjiæevnome djelu: humor,
stilom; pisati vlastiti æivotopis kao prilog nekomu ironija, satira
drugomu poslovno-administrativnomu tekstu, npr. KljuËni pojmovi: humor, ironija, satira.
dopisu ili molbi; upoznati obiljeæja dopisa i molbe. Obrazovna postignuÊa: uoËiti odnos pripovjedaËa,
pjesnika i dramskoga pisca prema temi.
8. Osvrt ili prikaz
KljuËni pojmovi: osvrt ili prikaz. 2. Putopis
Obrazovna postignuÊa: upoznati obiljeæja osvrta ili KljuËni pojmovi: putopis, opis putovanja, asocijacija.
prikaza; pisati osvrt ili prikaz o odabranoj temi sluæeÊi Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja putopisa;
se biljeπkama ili natuknicama. uoËiti asocijativnost kao vaæan postupak u nastajanju
putopisa.
9. Pismo
KljuËni pojmovi: osobno i otvoreno pismo. 3. Novela
Obrazovna postignuÊa: upoznati obiljeæja osobnoga i KljuËni pojmovi: novela, psiholoπko i emotivno
otvorenoga pisma; napisati otvoreno pismo poπtujuÊu prikazivanje lika.
uljudbena pravila i formu pisma; razlikovati stilska Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja novela;
obiljeæja otvorenoga i osobnoga pisma u odnosu na uoËavati odnose meu likovima u noveli.
sluæbeni dopis.
4. Moderna bajka
10. Red rijeËi u reËenici KljuËni pojmovi: klasiËna bajka, moderna bajka.
KljuËni pojmovi: red rijeËi u reËenici, stilski Obrazovna postignuÊa: razlikovati modernu bajku od
neobiljeæen red rijeËi, stilski obiljeæen red rijeËi. klasiËne.
Obrazovna postignuÊa: razlikovati obiËni,
neobiljeæeni red rijeËi od obiljeæenoga; razumjeti

48
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

5. Ep 2. Dokumentarni film
KljuËni pojmovi: ep, epski junak, pjevanje. KljuËni pojmovi: dokumentarni film: obiljeæja i vrste
Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja epa i njegove dokumentarnoga filma.
dijelove (pjevanja); uoËiti znaËajke epskoga junaka. Obrazovna postignuÊa: razlikovati dokumentarni film
od ostalih filmskih rodova; razlikovati vrste
6. Stilska izraæajna sredstva: simbol, alegorija dokumentarnih filmova; uoËiti filmska izraæajna
KljuËni pojmovi: simbol, alegorija. sredstva u dokumentarnome filmu.
Obrazovna postignuÊa: prepoznati simbol; prepoznati
i objasniti alegoriju; prepoznati i objasniti alegoriju u 3. ZagrebaËka πkola crtanoga filma
pripovijetki (alegorijska pripovijetka) i pjesmi KljuËni pojmovi: ZagrebaËka πkola crtanoga filma.
(alegorijska pjesma). Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja ZagrebaËke
πkole crtanoga filma; navesti imena najznaËajnijih
7. Kompozicija lirske pjesme autora.
KljuËni pojmovi: suodnos teme i motiva, pjesma u
prozi. 4. U potrazi za knjigom
Obrazovna postignuÊa: uoËiti povezanost teme i KljuËni pojmovi: kataloπko i raËunalno pretraæivanje.
motiva u lirskoj pjesmi; uoËiti obiljeæja pjesme u Obrazovna postignuÊa: samostalno ili uz pomoÊ
prozi. knjiæniËara pronaÊi podatke o odreenome
knjiænome naslovu kataloπkim i raËunalnim
8. Ritam u lirskoj pjesmi pretraæivanjem.
KljuËni pojmovi: elipsa, inverzija, opkoraËenje,
stanka, prebacivanje. IZBORNI SADRÆAJI
Obrazovna postignuÊa: uoËiti elipsu, inverziju, Popridjevljeni glagolski prilozi
opkoraËenje, prebacivanje i stanku kao ritmotvorne Tvorba rijeËi - osnovni pojmovi i tvorbeni naËini
elemente u lirskoj pjesmi. Tvorenje novih rijeËi prijenosom znaËenja
Tvorenje novih rijeËi preobrazbom
9. Dramske vrste Novotvorenice
KljuËni pojmovi: monodrama, protagonist, RijeËi iz stranih jezika
antagonist, unutarnji monolog. Ne mogu se sve strane rijeËi prevesti na hrvatski. Ili ipak
Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja monodrame; mogu?
razlikovati protagonista i antagonista u dramskome Obiljeæen red rijeËi i govorna sredstva
tekstu; uoËiti obiljeæja unutarnjega monologa. Priloæne oznake uzroka i namjere
UzroËna i namjerna reËenica
10. Knjiæevnost - umjetnost rijeËi SliËnosti i razlike izmeu reËenica s veznicima da i kako
KljuËni pojmovi: pisac i pripovjedaË, lirski subjekt. NetipiËni veznici
Obrazovna postignuÊa: razlikovati pisca od Biljeæenje naglasaka na jednostavnim i Ëestim primjerima
pripovjedaËa ili lirskoga subjekta; uoËavati kako se ista Najvaænije gramatike, pravopisi, rjeËnici i Ëasopisi;
tema ostvaruje u razliËitim knjiæevnim rodovima i filoloπke πkole
vrstama; usustaviti temeljna knjiæevna znanja. ©tokavsko, kajkavsko i Ëakavsko narjeËje
ProuËavanje govora materinskoga narjeËja i dijalekta
11. Knjiæevna baπtina
KljuËni pojmovi: Marko MaruliÊ - otac hrvatske KnjiæevnoumjetniËki stil
knjiæevnosti; stari pisci hrvatski prema naËelu Znanstveni stil
zaviËajnosti. Popularno-znanstveni stil
Obrazovna postignuÊa: znati ulogu Marka MaruliÊa u Vrste intervjua
hrvatskoj knjiæevnosti; imenovati jednoga Moj prvi intervju
knjiæevnika starije hrvatske knjiæevnosti iz svoga HumoristiËko pripovijedanje
zaviËaja. Pisanje putopisa
Pisanje scenarija i knjige snimanja
NASTAVNO PODRU»JE:
MEDIJSKA KULTURA Stoji grad (poezija i proza inspirirana domovinskim ratom)
Vukovarske ratne slike Siniπe GlavaπeviÊa
TEME
Duhovne teme u æivotu petnaestogodiπnjaka (Ivan Pavao
1. Scenarij, knjiga snimanja II., B. Duda, Golub, S. Lice)
KljuËni pojmovi: scenarij, knjiga snimanja, redatelj. Osvrt (esej)
Obrazovna postignuÊa: razlikovati scenarij i knjigu Nacionalni i umjetniËki epovi
snimanja; uoËiti ulogu redatelja. Stilska izraæajna sredstva: dostojanstvo sinestezije
©umore πume, zlate se æita i miruje more... duπom zemlje

49
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik

Hrvatske (individualno stvaralaπtvo) 18. Vladan Desnica: Pravda


Stari pisci hrvatski prema naËelu zaviËajnosti 19. Mate Balota: Tijesna zemlja
Alegorija u likovnoj i knjiæevnoj umjetnosti 20. Eugen KumiËiÊ: Sirota ili ZaËueni svatovi
Portret najbliskijeg knjiæevnog lika 21. Tomislav MilohaniÊ: Deπtini i znamenje
Slika uËeniËkog zaviËaja u djelima putopisaca, npr. Matka
22. Miroslav Krleæa: Djetinjstvo
PeiÊa
23. Ivan Goran KovaËiÊ: Pripovijetke
Povijest filma 24. Karl Bruckner: Sadako hoÊe æivjeti
Filmski trik 25. Josip LaÊa: Grand hotel
Filmska montaæa 26. Goran Tribuson: Legija stranaca ili Rani dani ili Ne
dao Bog veÊeg zla
Popis lektire: (izabrati 9 djela, obvezatna prva tri) 27. Zlatko KriliÊ: Krik
1. Dinko ©imunoviÊ: Alkar 28. Milena MandiÊ: Pokajnik
2. Slavko Kolar: Breza 29. Antoine de Saint Exupery: Mali princ
3. Dragutin TadijanoviÊ: Srebrne svirale 30. Richard Bach: Galeb Jonathan Livingston
4. Ernest Hemingwey: Starac i more 31. Nancy Farmer: KuÊa πkorpiona
5. August ©enoa: Prosjak Luka ili Branka 32. Nick Hornby: Sve zbog jednog djeËaka
6. Dnevnik Ane Frank 33. Michael Ende: Momo ili Beskrajna priËa
7. Ephraim Kishon: Kod kuÊe je najgore
8. Viπnja Stahuljak: Don od Tromee ili Zlatna vuga Popis filmova:
9. Marija JuriÊ Zagorka: KÊi LotrπÊaka U prvom su planu dokumentarni filmovi:
10. SunËana ©krinjariÊ: Ulica predaka ili »arobni prosjak 1. ©to je film: Filmska montaæa
11. –uro Sudeta: Mor 2. ZagrebaËka πkola crtanoga filma (Bourek, GrgiÊ,
12. William Shakespeare: Romeo i Julija VukotiÊ, DovnikoviÊ i dr.)
13. Pero Budak: MeÊava 3. R. Sremec: Zelena ljubav
14. Silvija ©esto: Debela ili Vanda ili Tko je ubio Paπteticu 4. I. ©krabalo: Slamarke divojke
15. Nada MihelËiÊ: Biljeπke jedne gimnazijalke 5. Z. TadiÊ: Druge
16. Maja Brajko LivakoviÊ: Kad pobijedi ljubav 6. A. Babaja: Breza, Romeo i Julija
17. Sanja PiliÊ: O mamama sve najbolje ili Sasvim sam 7. R. Benigni: Æivot je lijep
popubertetio

50
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura

LIKOVNA KULTURA
UVOD postignuÊa, likovnoumjetniËka djela) omoguÊuju
Program likovne kulture u osnovnoj πkoli temelji se na recikliranje dosadaπnjih nastavnih sadræaja na naËin
procesu istraæivaËkoga uËenja i stvaranja. Struktura primjeren ritmu i tijeku pouËavanja.
programa uvaæava i prati razvojne faze uËenikova
SpecifiËnosti nastavnoga predmeta likovne kulture oËituju
likovnoga izraæavanja i stvaranja, a od uËitelja zahtjeva
se i u tome da:
kreativan i fleksibilan pristup, temeljen na poznavanju
E spoznaja u likovnoj kulturi u osnovnoj πkoli temelji se
likovne problematike kao i likovnog i psihofiziËkog
razvitka djece. na praktiËnom rjeπavanju likovnoga problema,
E nastava razvija opÊe sposobnosti u likovnoj
Obiljeæja djeËjeg izraza u dobi od 1. do 4. razreda su
spontanost, ekspresija, skladnost, ritmiËnost te stapanje umjetnosti, stvaralaËke sposobnosti, odgaja estetsku
realnog i fantastiËnog. osjetljivost na primjerima umjetniËkih likovnih djela i
Ciljevi nastave likovne kulture obuhvaÊaju brojne izraæavanju uËenika, πto je mjerljivo,
E HNOS sadræi elemente razlikovanja, pa je nuæno
elemente, od poticanja psihomotoriËnoga razvitka, preko
maπte, intelektualnoga razvitka do estetiËke osjetljivosti i uoËiti kompetencije na viπe razina zahtjevnosti, ispod
emocija. i iznad normalnog standarda,
Likovnom izobrazbom uËenici stjeËu trajna i uporabljiva E svaki uËenik moæe u potpunosti izraziti sebe, steÊi

znanja i vjeπtine u svrhu likovnog izraæavanja, odnosno znanje i proπiriti kompetencije vizualno-likovnoga
vizualne komunikacije. miπljenja, πto zahtijeva realizaciju nastave unutar
AnalitiËko-misaoni procesi potiËu kod uËenika aktivan i blok- sata.
stvaralaËki odnos prema okolini, razvijaju vizualnu
Nastavni predmet likovna kultura obuhvaÊa sljedeÊa
percepciju te proπiruju kompetencije vizualnoga miπljenja.
podruËja: crtanje, slikanje, grafiku, modeliranje i graenje
Rjeπavanjem likovnih problema uËenici razvijaju
te dizajn, povezujuÊi funkcionalno sadræaje svih navedenih
sposobnosti praktiËnoga oblikovanja i donoπenja estetskih
podruËja. U skladu s tim podruËjima organizirane su
prosudba i odluka i na taj naËin oblikuju likovni govor.
obvezne i izborne nastavne teme: ToËka i crta, Ploha, Boja,
Nastava se likovne kulture temelji na doslovnom
Povrπina, Masa/volumen i prostor, a koje su zajedniËke za sve
opaæaju, istraæivanju neposredne okoline i umjetniËkoga
razrede. Takvom se podjelom odreuje je li rijeË o
djela, stvaralaËkoj preradi informacija, poticanju
oblikovanju na plohi (crtanje, slikanje, grafika),
spoznajnih procesa, istraæivanju i vrjednovanju.
prostornom oblikovanju (modeliranje i graenje), liniji
Likovni se govor razvija preustrojem unutraπnjih veza
(ploπna) ili linijskome (prostorna linijski istanjena masa). Za
meu vizualnim znakovima i znaËenjima u osobnom
svaku nastavnu temu navedeni su kljuËni pojmovi (likovni
iskustvu stvaralaËkih procesa. Oblikuje se promatranjem,
problemi vezani uz likovni jezik) koji se obrauju u
istraæivanjem, likovnim stvaranjem i primjenom znanja o
nastavnim jedinicama. Nastavna tema sadræi dvije ili viπe
vizualno-likovnim elementima i njihovim odnosima.
nastavnih jedinica, prema tomu koliko je nastavniku
Programski sadræaji potiËu vizualnu znatiæelju,
potrebno kako bi obradio navedene kljuËne pojmove.
otvorenost za stjecanje novih iskustava, osjetljivost za
Nazivi nastavnih tema upuÊeni su uËiteljima, kljuËni
probleme te originalnost u njihovu rjeπavanju likovno-
pojmovi uËenicima. Redoslijed je predloæen, a ne
tehniËkim sredstvima. Takoer potiËu razvoj svih
obvezujuÊi. Uz teme su navedena i obrazovna postignuÊa
stupnjeva divergentnoga miπljenja na podruËju vizualno-
za uËenike, po Ëemu se uËenik razlikuje prije i poslije
likovnoga odgoja i obrazovanja.
uËenja. Stoga se pri planiranju nastavne jedinice polazi od
UmjetniËka djela uËenike uvode u svjetove razliËitih
postignuÊa za uËenike i zadaÊa koje uËitelj mora ispuniti, a
kultura i prirodnog okoliπa, nadahnjuju ih i otvaraju
koje su navedene u napomenama. Na svakom se
moguÊnost stvaranja osobnih svjetova tj. vlastitih stvarnosti
nastavnom satu treba pokazati odgovarajuÊe
za sebe. Sadræajem i oblikom program je prilagoen
likovnoumjetniËko djelo. UmjetniËko djelo nije u funkciji
potrebama pomicanja paradigme znanja, likovnoga
ilustracije motiva, veÊ je ono konkretna ilustracija
izraæavanja i stvaralaπtva poËetkom 21. stoljeÊa. Na veÊ
likovnoga problema koji Êe uËenici rjeπavati; treba
postojeÊe nastavne sadræaje, a u svezi s eksplozijom vizualnih
sadræajem, a ne temom odgovarati likovnom podruËju.
obavijesti u likovnoj umjetnosti, dodali smo: grafiËki dizajn,
SliËno vrijedi i za povezanost s drugim nastavnim
video i kompjutorsku sliku u podruËju ploπnoga
predmetima. Iako se tematska korelacija najËeπÊe ostvaruje
oblikovanja; umjetniËku instalaciju, umjetniËko oblikovanje
traæenjem zajedniËkoga motiva, korisnija je strukturalna
svjetlom, happenning i performance u prostornom oblikovanju
korelacija, u kojoj se nastavni predmeti povezuju na razini
te etnoumjetnost, industrijski dizajn, arhitekturu i
zajedniËkih pojmova πto se usvajaju. Na odgojnoj razini
urbanizam u primijenjenom oblikovanju.
uËenik tako stjeËe nazore i uvjerenja o unutarnjem
Sadræaji i metode buduÊih kurikuluma kako su definirani
ureenju (strukturi) svijeta u kojem æivi. Na taj se naËin
sastavnicama Hrvatskoga nacionalnog obrazovnog standarda -
znakovno neoËiglednim poveznicama proπiruje na
HNOS-a (nastavne teme, kljuËni pojmovi, obrazovna
znaËenjsko i spoznajno.

51
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura

CILJ procesima: uoËavanje, istraæivanje, izraæavanje/ stvaranje,


Cilj je nastave likovne kulture stjecanje trajnih i vrjednovanje i spoznavanje.
uporabljivih znanja, razvijanje sposobnosti i vjeπtina u E Konkretna ilustracija odnosi se na likovno umjetniËko

likovnom izraæavanju, odnosno vizualnoj komunikaciji. djelo ili odgovarajuÊi vizualni poticaj koji je prikazan
Likovnom izobrazbom uËenici razvijaju svoju vizualnu i pojaπnjava odreeni likovni problem. Svojim
percepciju i spoznajne vrijednosti kroz likovno razliËitim razinama iπËitavanja konkretna ilustracija
stvaralaπtvo, proπiruju kompetencije vizualnoga miπljenja. nudi uËenicima i viπi stupanj oblikovnoga miπljenja
Rjeπavanjem likovnih problema uËenici razvijaju svjesnim iπËitavanjem likovnih struktura, omoguÊuje
sposobnosti praktiËnoga oblikovanja i donoπenja estetskih i interdisciplinarni pristup, suodnos sa sadræajima
prosudba i odluka te na taj naËin oblikuju likovni govor. drugih nastavnih predmeta i sudjeluje u motivaciji
uËenika.
E Dodatna ilustracija odnosi se na likovnoumjetniËko
ZADAΔE
djelo ili odgovarajuÊi vizualni poticaj koji odabire
Cilj se nastave likovne kulture razlaæe u tri temeljne
uËitelji po slobodnom izboru.
zadaÊe. Te zadaÊe odreuju kljuËni oblici likovne
E KljuËni pojmovi su temeljni pojmovi koje uËenici
pismenosti uËenika i upuÊuju na povezanost vizualne
percepcije, likovnog stvaralaπtva i uËenja. usvajaju promatranjem, usmjerivanjem i zadræava-
UËenik treba steÊi i razvijati sljedeÊe sposobnosti, znanja njem pozornosti te praktiËnim radom. UËenici
i stavove: trebaju na svakom satu osjetiti, prepoznati, likovno
Sposobnosti izraziti, upoznati, imenovati.
E Obrazovna postignuÊa vezana su na specifiËnost
E usmjereno likovno opaæanje
usvajanja znanja koja nakon svake teme i razradbe
E razumijevanje i primjena likovnih tehnika i
kljuËnih pojmova uËenik mora ponijeti sa sobom
sredstava
kroz æivot kao trajno postignuÊe.
E samostalni i suradniËki, praktiËni i stvaralaËki rad
E Izborni sadræaji ukljuËuju terensku nastavu (muzeji,
E vizualno, kritiËko i stvaralaËko miπljenje
galerije, radionice...).
E likovna/vizualna komunikacija
E Prijedlozi za rad s uËenicima s posebnim odgojno-
E uspostavljanje korelacijskih veza nastave likovne
obrazovnim potrebama obuhvaÊaju na razliËitim
kulture sa sadræajima drugih nastavnih predmeta razinama praktiËni rad u nastavi likovne kulture, πto
E estetska prosudba likovnoga rada, umjetniËkoga
ukljuËuje rad u timu struËnjaka uËitelja likovne
djela i okoline kulture, psihologa, likovnih terapeuta i defektologa.
Znanja
E poznavanje i razumijevanja likovnih pojmova i
Likovna kultura pouËava samodisciplini, jaËa
sadræaja iz nastavnih tema samopouzdanje, potiËe sposobnosti miπljenja, poduËava
E poznavanje i razumijevanje umjetniËkih podruËja vaænost timskoga rada i suradnje. Ona upuÊuje na
slikarstva, kiparstva, arhitekture, primijenjene neposrednu vezu izmeu uËenja, radnoga zadatka,
umjetnosti i dizajna te novih medija fiziËkoga rada i najviπih razina postignuÊa.
E poznavanje kulturne baπtine (svjetska, nacionalna, Likovna kultura pridonosi razvoju zornoga i apstraktnog
etno umjetnost) naËina miπljenja prodiruÊi maπtom u znanost i razumom u
Stavove stvaralaπtvo.
E pozitivan odnos prema estetskim vrijednostima Likovna je umjetnost sastavni dio svakodnevnoga æivota
likovnoga rada (osobnoga i drugih uËenika), osobe. Ona pomaæe uËenicima da razviju nazore, karakter
umjetniËkoga djela te radnog i æivotnog okruæenja i spoznajnu integraciju s drugima, omoguÊuje zajednice
E zainteresiranost i skrb za kulturnu i prirodnu razliËitosti koje su temelj druπtva pluralizma i demokracije.
baπtinu
SpecifiËnosti likovne kulture:
NAPOMENA 1. Poticati mehanizme kreativnoga razmiπljanja i
Nastavne su teme u programu likovna kultura: a) izraæavanja u korelaciji s nastavnim sadræajima drugih
obvezne i b) izborne, a izvode se u blok-satu u satnici od predmeta.
35 sati godiπnje. Nastavne cjeline i teme upuÊuju uËenike 2. OmoguÊiti individualno istraæivanje odnosa likovnih
na to: πto se uËi, kako se uËi, kada se uËi i gdje se uËi. / vizualnih elemenata na briæljivo odabranim
Hrvatski nacionalni obrazovni standard i program likovne primjerima hrvatske i svjetske likovne baπtine te u
kulture djelomiËno se preklapaju, a djelomiËno su samostalnom likovnom izraæavanju.
komplementarni. HNOS likovne kulture sluæio je kao 3. Razvijati individualni pristup uËitelja svakom
podloga za izradbu programa. Srediπnji dio programa uËeniku kao samostalnoj i neovisnoj osobnosti.
nastavne su teme koje se odnose na konceptualizaciju 4. Utjecati posebnoπÊu nastavnih sadræaja, nastavnih
nastavnoga procesa uz pomoÊ kljuËnih pojmova i sredstava i situacija na razvoj opaæanja, oblikovnoga
obrazovnih postignuÊa koja uËenik/uËenica treba postiÊi. miπljenja i stvaralaËkoga ponaπanja uËenika.
Svaka nastavna tema ima specifiËni cilj i zadatke koje treba
ostvariti. Artikulacija nastavnoga sata poËiva na sljedeÊim

52
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura

RAZREDNA NASTAVA Obrazovna postignuÊa: opaziti, razlikovati i


imenovati tijela; stvarati geometrijskim tijelima u
prostoru.
1. RAZRED IZBORNE TEME

NASTAVNO PODRU»JE: NASTAVNO PODRU»JE:


Oblikovanje na plohi - crtanje Primijenjeno oblikovanje - dizajn
TEMA TEME
1. TO»KA I CRTA - Crte po toku i 1. CRTA - Crta kao likovni element pisma
karakteru KljuËni pojmovi: znak, pismo.
KljuËni pojmovi: toËka, crta (razliËite crte), crtanje, Obrazovna postignuÊa: uoËiti i razlikovati crte kao
crteæ, skupljeno/rasprπeno, niz. gradbene elemente pisma.
Obrazovna postignuÊa: vizualno opaziti i istraæiti
2. PLOHA - Likovi i slika u pokretu
doæivljaj crta; izraæavati se i stvarati toËkama i crtama;
KljuËni pojmovi: crtani film, TV slika.
razlikovati crte (vrsta, smjer, niz).
Obrazovna postignuÊa: prepoznati animirani film kao
NASTAVNO PODRU»JE: niz slika u pokretu.
Oblikovanje na plohi - slikanje
TEME 3. BOJA - Ilustracija
1. BOJA - Imena boja, osnovne i izvedene KljuËni pojmovi: slikovnica.
boje Obrazovna postignuÊa: likovno izraziti doæivljaj
KljuËni pojmovi: boja, slika, slikanje, slikar, osnovne priËe.
boje, izvedene boje.
4. POVR©INA - Vizualna komunikacija
Obrazovna postignuÊa: vizualno razlikovati,
KljuËni pojmovi: reklama, poruka.
imenovati i izraæavati se razliËitim bojama;
Obrazovna postignuÊa: uoËiti da se vizualnim
mijeπanjem dviju osnovnih boja dobiti izvedenu.
elementima mogu prenositi poruke.
2. BOJA - Tonovi boje 5. VOLUMENI I MASA U PROSTORU -
KljuËni pojmovi: svjetlina boje, mijeπanje boja, mrlja, Dizajn
potez. KljuËni pojmovi: oblik i namjena.
Obrazovna postignuÊa: vizualno razlikovati i rabiti Obrazovna postignuÊa: povezati izgled oblika kojima
tonove boja; mijeπanjem s bijelom i crnom dobiti se svakodnevno sluæi s njihovom namjenom.
svjetliju i tamniju boju.
PREDLOÆENA LIKOVNO-UMJETNI»KA DJELA
3. PLOHA - Geometrijski i slobodni likovi Oblikovanje na plohi - crtanje
KljuËni pojmovi: geometrijski lik, slobodni lik. 1. Michelangelo Buonarroti: Studije figura, 1495., tuπ i pero
Obrazovna postignuÊa: vizualno opaziti i izraæavati se 2. Miroslav KraljeviÊ: Prizor iz ruskog baleta, 1912., tuπ i pero
geometrijskim i slobodnim likovima. 3. Hrvoje ©ercar: Riba sa zlatnim nogama, 1993., tuπ i pero
Oblikovanje na plohi - slikanje
4. PLOHA - Ritam likova 1. Vasilly Kandinsky: Æuto-crveno-plavo, 1925., ulje na platnu
KljuËni pojmovi: ritam, lik. 2. Piet Mondrian: Kompozicija, 1921., ulje na platnu
Obrazovna postignuÊa: opaziti i izraziti ritam kao 3. Vjenceslav Richter: SIS 4, Sistemsko slikarstvo, 1975., ulje
ponavljanje boja i likova. na platnu
4. Juraj DobroviÊ: Polja, 1969., ulje na platnu
NASTAVNO PODRU»JE: 5. August Macke: Kairouan, akvarel, na papiru, 1914.
6. Victor Vasarely: Folk-Lor, 1973., sitotisak
Prostorno oblikovanje - modeliranje i graenje
Oblikovanje na plohi - grafika
TEME
1. Katchushika Hokusai: Val, 1823.-1829., drvorez u boji
1. POVR©INA - PlastiËke teksture Prostorno oblikovanje - modeliranje i graenje
KljuËni pojmovi: glatka i hrapava povrπina, 1. Michelangelo Buonarroti: Rob (probueni), 1533., mramor
modeliranje, graenje, razliËite povrπine. 2. Duπan Dæamonja: Metalna skulptura 86, 1975., æeljezo
Obrazovna postignuÊa: uoËiti i spontano izraziti 3. Georges Vantongerloo: Zajednitvo volumena, kamen
razliËite plastiËke teksture. 4. Hans Steinbrenner: Gredna konstrukcija 3, 1962., drvo
5. Miroslav ©utej: Veliko jaje, 1968., drvo i plastika
2. VOLUMENI I MASA U PROSTORU - Primijenjeno oblikovanje - dizajn
Geometrijska i slobodna tijela 1. Iktin, Kalikrat, Karpion: Partenon, 432. g. p. n. e., kamen
KljuËni pojmovi: kip, kipar, geometrijsko tijelo, oblo 2. Knjiga Lindisfarne, Irska, 698. g.
i uglato tijelo.

53
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura

3. Julije KloviÊ: Iluminacija iz misala Jurja Topuskoga, 1526., Obrazovna postignuÊa: uoËiti i izraæavati odnose
riznica ZagrebaËke katedrale razliËitih veliËina masa.
4. KeramiËke posude iz VuËedola, 3000. g. pr. Kr.
5. Duπan VukotiÊ: Surogat, 1961., animirani film 3. VOLUMENI I MASA U PROSTORU -
6. Osvaldo Cavandoli: La Linea, animirani film Graevine i tijela u prostoru
KljuËni pojmovi: unutarnji i izvanjski prostor,
graevina, ulica, trg.
2. RAZRED Obrazovna postignuÊa: snalaziti se u prostoru,
razlikovati i odreivati poloæaj (smjer) u prostoru.
NASTAVNO PODRU»JE:
IZBORNE TEME
Oblikovanje na plohi - crtanje
TEME NASTAVNO PODRU»JE:
1. TO»KA I CRTA - Gradbene (strukturne) Primijenjeno oblikovanje - dizajn
i obrisne (konturne) crte TEME
KljuËni pojmovi: gradbena crta, obrisna crta, otvorena 1. TO»KA I CRTA - GrafiËki dizajn
crta, zatvorena crta.
KljuËni pojmovi: dizajn, vizualni znak.
Obrazovna postignuÊa: stvarati gradbenim i obrisnim
Obrazovna postignuÊa: objasniti dizajn kao
crtama; razlikovati gradbene i obrisne crte.
oblikovanje uporabnih predmeta u neposrednom
okruæju.
2. TO»KA I CRTA - Kontrast crta po
karakteru 2. PLOHA - Fotografija
KljuËni pojmovi: suprotnost (kontrast) crta, meka KljuËni pojmovi: fotografija, fotograf.
crta, tvrda crta, debela crta, tanka crta, isprekidana Obrazovna postignuÊa: uoËiti i razlikovati uporabu
crta. fotografije.
Obrazovna postignuÊa: izraziti kontrast crta razliËitim
likovnotehniËkim sredstvima. 3. POVR©INA - Odnos slike i teksta
KljuËni pojmovi: reklama (promidæba), poruka.
NASTAVNO PODRU»JE:
Obrazovna postignuÊa: uoËiti veliËinu i oblik slike u
Oblikovanje na plohi - slikanje
odnosu na veliËinu i oblik teksta na reklami.
TEME
1. BOJA - »istoÊa boje PREDLOÆENA LIKOVNO-UMJETNI»KA DJELA
KljuËni pojmovi: ËistoÊa boje, jarke i zagasite boje. Oblikovanje na plohi - crtanje
Obrazovna postignuÊa: vizualno razlikovati, stvarati i 1. Michelangelo Buonarroti: Majka i dijete, 1525.,
imenovati jarke i zagasite boje. olovka, srebrenka i tinta
2. Vincent Van Gogh: Zvjezdana noÊ, 1889., tuπ i trska
2. BOJA - Kontrast svjetlo - tamno 3. Henry Matisse: Crteæ, 1908., tuπ i pero
KljuËni pojmovi: kontrast, suprotnost svjetlo - tamno, Oblikovanje na plohi - slikanje
ton. 1. Nikola Koydl: Feelings, 1999., ulje na platnu
Obrazovna postignuÊa: promatrati, usporeivati i 2. Paul Gauguin: Trænica (Ta matete), 1892., ulje na
izraæavati kontraste svijetlih i tamnih tonova boje. platnu
3. Pablo Picasso: Guernica, 1937., ulje na platnu
3. BOJA - Kontrast toplo - hladno 4. Rembrandt van Rijn: S. Petar poriËe poznanstvo s
KljuËni pojmovi: tople i hladne boje, kontrast toplo - Gospodinom, 1660., ulje na platnu
hladno. 5. Joan Gris: Zdjela s voÊem, staklo i limun (mrtva
Obrazovna postignuÊa: uoËiti i izraæavati kontraste priroda s novinama), 1916., ulje na platnu
toplih i hladnih boja. 6. Raoul Haussman: Tatljin kod kuÊe, 1920.,
fotomontaæa
NASTAVNO PODRU»JE: 7. René Magritte: NeodluËnost (≈Ovo nije lula«, 1929.,
Prostorno oblikovanje - modeliranje i graenje ulje na platnu
TEME Prostorno oblikovanje - modeliranje i graenje
1. POVR©INA - Kontrast povrπina 1. Alexander Archipenko: Æena koja se Ëeπlja, 1915., bronca
KljuËni pojmovi: kontrast povrπine. 2. Henry Moore: LeæeÊa figura, 1938., drvo
Obrazovna postignuÊa: uoËiti, usporeivati i Primijenjeno oblikovanje - dizajn
razlikovati razliËite vrste tekstura. 1. Sv. Donat, Zadar, 9. st., kamen
2. Paul Klee: Izranjanje iz sivila noÊi..., 1918., tuπ, pero,
2. VOLUMENI I MASA U PROSTORU - akvarel
Omjeri veliËina masa 3. Maska iz Saibaija, Nova Gvineja, Afrika, drvo, koæa,
KljuËni pojmovi: masa, veliËine masa. krzno, vuna

54
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura

4. SunËeva ploËa - AsteËki kalendar (1300.-1525.), kamen NASTAVNO PODRU»JE:


5. Kreπimir TadiÊ: Svjetovi, 1966., fotografija Oblikovanje na plohi - grafika
6. Henri Cartier Bresson: Atena, 1953., fotografija TEMA
7. Dubrovnik, fotografija odozgo i urbanistiËki plan 1. PLOHA - Ritam, omjeri veliËina likova
grada KljuËni pojmovi: grafika, monotipija.
8. Norman Mc Laren: Begone Dull Care, 1949., ruËno Obrazovna postignuÊa: upoznati osnovne pojmove
bojani celuloid, animirani film vezane uz grafiËke tehnike.

NASTAVNO PODRU»JE:
3. RAZRED Prostorno oblikovanje - modeliranje i graenje
TEME
NASTAVNO PODRU»JE: 1. POVR©INA - PlastiËka tekstura
Oblikovanje na plohi - crtanje KljuËni pojmovi: plastiËna tekstura, povrπina.
TEME Obrazovna postignuÊa: uoËavati i izraæavati plastiËne
1. TO»KA I CRTA - Ornament, narodni teksture kao sastavne dijelove povrπine.
ukras, simetrija
KljuËni pojmovi: niz, smjer, ritam, preplet, ornament 2. POVR©INA - Visoki, niski i udubljeni
(narodni ukras). reljef
Obrazovna postignuÊa: postignuÊa: uoËiti, prepoznati KljuËni pojmovi: niski, visoki, udubljeni reljef,
i izraziti ornament (narodni ukras). udubljeno/ispupËeno.
Obrazovna postignuÊa: uoËavati i izraæavati doæivljaj
2. TO»KA I CRTA - CrtaËka tekstura mase i prostora u niskom, visokom i udubljenom
KljuËni pojmovi: crtaËka tekstura, skupljeno- reljefu.
rasprπeno.
Obrazovna postignuÊa: uoËiti, prepoznati i izraæavati 3. VOLUMENI I MASA U PROSTORU -
crtaËke teksture. Kontrast punoga i praznoga prostora
KljuËni pojmovi: kiparstvo, proπupljena masa,
NASTAVNO PODRU»JE: udubljeno-ispupËena masa u prostoru.
Oblikovanje na plohi - slikanje Obrazovna postignuÊa: uoËavati, razlikovati i
TEME izraæavati suprotnosti punoga i praznoga prostora.
1. BOJA - Kontrast kromatsko-akromatsko
KljuËni pojmovi: kontrast kromatskih i akromatskih 4. VOLUMENI I MASA U PROSTORU -
boja, πarene i neπarene boje. Ploπno istanjena masa, ravnoteæa
Obrazovna postignuÊa: uoËiti, prepoznati i izraæavati KljuËni pojmovi: puna plastika, mobil, ravnoteæa.
kontraste boja i neboja (πarenih i neπarenih boja). Obrazovna postignuÊa: uoËavati i izraæavati ravnoteæu
u prostoru.
2. BOJA - Komplementarni kontrast
KljuËni pojmovi: komplementarni kontrasti. IZBORNE TEME
Obrazovna postignuÊa: uoËiti, prepoznati i izraæavati
komplementarne odnose i kontraste boja. NASTAVNO PODRU»JE:
Primijenjeno oblikovanje - dizajn
3. PLOHA - Modelacija i modulacija TEME
KljuËni pojmovi: ploha, tonsko i koloristiËko slikanje. 1. TO»KA I CRTA - Kadar, odnos slike i
Obrazovna postignuÊa: vizualno opaziti i izraziti teksta
plohu; uoËavati, razlikovati i izraæavati se tonskim i KljuËni pojmovi: slika, kadar, strip, tekst.
koloristiËkim slikanjem. Obrazovna postignuÊa: prepoznati i izraæavati kadar
kao isjeËak cjeline i kadrove u nizu u stripu, filmu i
4. POVR©INA - Slikarska tekstura animiranom filmu.
KljuËni pojmovi: slikarska tekstura.
Obrazovna postignuÊa: uoËavati i izraæavati slikarske
2. PLOHA - Ritam i niz likova
teksture bojom, potezom i mrljom kao sastavnim KljuËni pojmovi: ritam likova, lik u pokretu.
dijelovima povrπine. Obrazovna postignuÊa: uoËiti i izraziti lik u pokretu,
plohu u prostoru.

3. BOJA - Kadar, simbolika boja


KljuËni pojmovi: film, animirani film.
Obrazovna postignuÊa: izraziti pokret i simboliku
boja u kadru.

55
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura

4. POVR©INA - Scenografija 4. RAZRED


KljuËni pojmovi: scena, scenografija, materijali.
Obrazovna postignuÊa: upoznati, istraæivati i
izraæavati oblike u prostoru uporabom razliËitih NASTAVNO PODRU»JE:
materijala u oblikovanju scene. Oblikovanje na plohi - crtanje
TEME
5. VOLUMENI I MASA U PROSTORU - 1. TO»KA I CRTA - Kompozicija (smjeπtaj
Udubljeno - izboËena masa u formatu)
KljuËni pojmovi: scenska lutka. KljuËni pojmovi: kompozicija.
Obrazovna postignuÊa: uoËavati, istraæivati i Obrazovna postignuÊa: uoËiti i opisati smjeπtaj toËaka
izraæavati razliËite tipove lutaka i njihovih oblika koji i crta u formatu papira; prepoznati elemente
proizlaze iz naËina njihova pokretanja. kompozicije.

PREDLOÆENA LIKOVNO-UMJETNI»KA DJELA 2. TO»KA I CRTA - Crte prema znaËenju


Oblikovanje na plohi - crtanje KljuËni pojmovi: gibanje crta, mirovanje crta.
1. Michelangelo Buonarroti: Studije figura, 1495., tuπ i Obrazovna postignuÊa: istraæivati i uoËavati razlike
pero izmeu stanja mirovanja i pokrenutosti crta; uoËiti i
2. Vincent Van Gogh: Zvjezdana noÊ, 1889., trska i tinta izraziti vizualni kompozicijski naglasak (dominaciju).
Oblikovanje na plohi - slikanje
1. Vincent Van Gogh: Zvjezdana noÊ, 1889., ulje na NASTAVNO PODRU»JE:
platnu Oblikovanje na plohi - slikanje
2. Vincent Van Gogh: Autoportret, 1889., ulje na platnu TEME
3. Albert Kinert: Male radosti, 1956., ulje na platnu 1. BOJA - Kompozicija i nijanse boja
4. Marino Tartaglia: Autoportret, 1917., ulje na platnu KljuËni pojmovi: kompozicija boja, nijanse boja.
5. Majstor iz Flæmallea: Roenje, 1420., ulje na drvenoj Obrazovna postignuÊa: istraæivati nijansiranje boje
ploËi mijeπanjem (vrsta, ton, ËistoÊa).
6. Marcel Duchamp: Akt silazi niz stepenice br. 2, 1912.,
ulje na platnu 2. POVR©INA - Teksture, optiËko mijeπanje
7. Edgar Degas: Dæokeji prije trke, 1872., ulje i pastel na KljuËni pojmovi: mrlja, potez, raster, optiËko
papiru mijeπanje boja.
Oblikovanje na plohi - grafika
Obrazovna postignuÊa: uoËavati, istraæivati i
1. Hosoda Eishi: Kurtizana Nagakawa s dvjema sluæbenicama,
izraæavati optiËko mijeπanje boja toËkama osnovnih
1796., drvorez u boji
boja.
2. Karl Schmidt-Rottluff: MaËke II, 1914., drvorez
Prostorno oblikovanje - modeliranje i graenje
1. Michelangelo Buonarroti: Rob (probueni), 1533.,
NASTAVNO PODRU»JE:
mramor Prostorno oblikovanje - modeliranje i graenje
2. Miron: Diskobol (bacaË diska), 5. st. pr. Kr., mramor TEME
3. Alexander Calder: Mali pauk, 1940., lim i æica 1. VOLUMENI I MASA U PROSTORU -
4. Alberto Giacometti: PalaËa u 4h ujutro, 1933., drvo, Kompozicija oblika
staklo, æica i niti KljuËni pojmovi: odnosi veliËina, kompozicija
Primijenjeno oblikovanje - dizajn volumena i masa u prostora.
1. Sv. Donat, Zadar, 9. st., kamen, arhitektura i tlocrt Obrazovna postignuÊa: uoËavati, istraæivati i
2. Gerrit Rietveld: Stolac, 1917., drvo izraæavati raspored i odnose veliËina razliËitih oblika.
3. Maska iz Saibaija, Nova Gvineja, Afrika, drvo, koæa,
krzno, vuna 2. VOLUMENI I MASA U PROSTORU -
4. Norman McLaren: Pas de Deux, 1968., Linijski istanjena masa
eksperimentalni film KljuËni pojmovi: crta u prostoru, prostorni crteæ.
5. Borivoj DovnikoviÊ: Uzbudljiva ljubavna priËa, 1989., Obrazovna postignuÊa: istraæivati, uoËavati i
animirani film izraæavati linijski istanjene mase kao crte u prostoru.

3. VOLUMENI I MASA U PROSTORU -


Tlocrt
KljuËni pojmovi: tlocrt, zid, stup, krov.
Obrazovna postignuÊa: upoznati tlocrte jednostav-
nijih graevina.

56
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura

4. VOLUMENI I MASA U PROSTORU - 6. Vincent Van Gogh: Zvjezdana noÊ, 1889., ulje na
Arhitektura i urbanizam platnu
KljuËni pojmovi: arhitektura, gradogradnja. 7. Joan Gris: Zdjela s voÊem, staklo i limun, 1916., ulje
Obrazovna postignuÊa: upoznati obiljeæja naselja na platnu
razliËitih krajeva. 8. Nikola Koydl: Feelings, 1999., ulje na platnu
Oblikovanje na plohi - grafika
IZBORNE TEME 1. Karl Schmidt-Rottluff: MaËke II, 1914., drvorez
2. Boæidar Jakac: Koncert, 1921., drvorez
NASTAVNO PODRU»JE: Prostorno oblikovanje - modeliranje i graenje
1. Ivan Picelj: Connexion 51. S., 1982., drvo
Primijenjeno oblikovanje - dizajn
2. Vojin BakiÊ: Razvijene povrπine III, 1960., metalna
TEME ploËa
1. PLOHA - Jedinstvo boja, oblika, veliËina... 3. Siniπa Majkus: Benin, 1996., æica
(harmonija) 4. Michelangelo Buonarroti: Pietà, 16. st., mramor
KljuËni pojmovi: primijenjena umjetnost, jedinstvo Primijenjeno oblikovanje - dizajn
boja, oblika i veliËina. 1. Gustave Eiffel: Eiffelov toranj, Pariz, 1889., Ëelik
Obrazovna postignuÊa: uoËavati, istraæivati i 2. Zvonimir LonËariÊ: 4. Animafest, 1980., sitotisak,
izraæavati pojedine odnose (boja, oblika, veliËina) u plakat
cjelini i njihovo jedinstvo uporabom zajedniËkih 3. Henri de Toulouse-Lautrec: Moulin Rouge - La
mjera i naËela; upoznati razliku izmeu umjetnosti i Goulue, 1891., litografija, plakat
primijenjene umjetnosti. 4. Vilko Æiljak: VÆ6b/4F-B-GE-FE-CMY-SI-SH,
1975./1996., kompjuterska grafika
2. POVR©INA - Kompozicija, rekompozicija 5. VuËedolska golubica/jarebica, 3000. g. pr. Kr.,
KljuËni pojmovi: fotomontaæa, rekompozicija. keramika
Obrazovna postignuÊa: uoËavati, istraæivati i
izraæavati rekompoziciju elemenata odreene
kompozicije fotomontaæom.
PREDMETNA NASTAVA
3. VOLUMENI I MASA U PROSTORU -
Oblici i funkcije
KljuËni pojmovi: industrijski dizajn, ovisnost oblika i
5. RAZRED
funkcije.
Obrazovna postignuÊa: uoËavati i izraæavati NASTAVNO PODRU»JE:
uvjetovanost oblika predmeta njegovom namjenom; Ploπno oblikovanje / 2D
razlikovati razliËite vrste dizajna. TEME
1. ToËka i crta - Obrisne crte, tok i karakter
4. BOJA - Kontrast i dominacija boja, oblika, crta
veliËina... KljuËni pojmovi: Obris/kontura, tok crte, karakter
KljuËni pojmovi: plakat, grafiËki dizajn, kompjutorska crte, graenje crtom, smjer.
grafika. Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti i spoznati
Obrazovna postignuÊa: uoËavati kontraste i ekspresivne vrijednosti toka i karaktera obrisnih crta.
dominacije boja, oblika, veliËina... na plakatu, Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Raoul Dufy,
reklami, televizijskoj poruci, povezivati vizualne i SviraË, crteæ perom, oko polovice 20. st.; Paul Klee,
verbalne poruke. Tanz Entzetzen (PlesaË), tuπ i pero, 1931.;
Michelangelo Buonarroti, Majka i dijete, crvena i crna
PREDLOÆENA LIKOVNO-UMJETNI»KA DJELA olovka, srebrenka i tinta, 1525.; Mihajlo Arsovski,
Oblikovanje na plohi - crtanje More, plakat kazaliπne predstave, sitotisak, Teatar ITD
1. Vincent Van Gogh: Zvjezdana noÊ, 1889., trska i Pablo Picasso: Mlada djevojka, crteæ perom, 1948.
tinta
2. Albrecht Dürer: Rinoceros (Nosorog), 1515., tuπ i
2. ToËka i crta - Strukturne toËke i crte
pero ili drvorez
KljuËni pojmovi: struktura/graa, gradbene crte,
Oblikovanje na plohi - slikanje
toËka.
1. Leonardo da Vinci: Bogorodica sa Sv. Anom, 1510.,
Obrazovna postignuÊa: uoËiti, istraæiti, izraziti,
ulje na drvenoj ploËi
vrjednovati i spoznati razliËitost gustoÊa gradbenih
2. Giuseppe Archimboldo: Ljeto, 1573., ulje na platnu
crta i toËaka u promjeni smjera, duæine i gustoÊe u
3. Raphael: Atenska πkola, 1511., freska
sloæenim strukturama.
4. Paul Klee: Vrt ruæa, 1920., ulje i tuπ na papiru
Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Paul Klee,
5. Georges Seurat: Lijepa æena se pudra, 1888., ulje na
Izraæajna lira; Käthe Kollwitz, Bijeda, litografija,
platnu
1893.-1901.; Naum Gabo, Linearna konstrukcija br.4,

57
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura

aluminij, nehrajuÊi Ëelik,1957., Oton Gliha, crteæ, NASTAVNO PODRU»JE:


flomaster 1968. Prostorno oblikovanje / 3D
TEME
3. Boja - »iste boje, kontrast toplo-hladno 1. Povrπina - Ritam oblika i tekstura
KljuËni pojmovi: spektralni krug boja, tople i hladne
KljuËni pojmovi: reljef, jednostavni ritam, tekstura,
boje, kromatski intenziteti dinamika boje,
kiparski materijal.
daltonizam.
Obrazovna postignuÊa: uoËiti, istraæiti, izraziti,
Obrazovna postignuÊa: uoËiti, istraæiti, izraziti,
vrjednovati i spoznati kontraste oblika i tekstura u
vrjednovati i spoznati kromatske intenzitete i
niskom i visokom reljefu.
dinamiku toplih i hladnih boja.
Primjeri likovno-umjetniËkih djela: PloËe oltarne
Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Roul Dufy,
pregrade iz Sv. Nedjeljice u Zadru (plitki reljef), kamen,
Barke, ulje na platnu, 1907.; Menci Klement CrnËiÊ,
kraj 11. st.; Andrija Buvina, Drvene vratnice katedrale,
Bonaca, ulje na platnu, poË. 20. st.; Paul Gaugin, Æena
1214., Split.
sa cvijetom, ulje na platnu,1891.; Paul Gauguin,
Trænica (Ta matete), ulje na platnu, 1892. 2. Masa/volumen i prostor - Osnovni
4. Boja - Komplementarni kontrast trodimenzionalni oblici
KljuËni pojmovi: kip, kiparstvo, kipar, prostor-
KljuËni pojmovi: komplementarni kontrast (≈suprotne«
masa/volumen.
boje koje se nadopunjavaju), likovni elementi.
Obrazovna postignuÊa: uoËiti, istraæiti, izraziti,
Obrazovna postignuÊa: uoËiti, istraæiti, izraziti,
vrjednovati i spoznati odnos mase/volumena i prostora
vrjednovati i spoznati komplementarni kontrast boja.
u neposrednoj okolini, vlastitom uratku i
Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Miroslav ©utej,
likovnoumjetniËkim djelima.
Ultra ab, serigrafija, 1967.; Henri Matisse, Portret
Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Ivan MeπtroviÊ,
gospoe Matisse, ulje na platnu,1905.; Jerolim Miπe,
Zdenac æivota, bronca, 1905.; VuËedolska ≈golubica«,
Borovi u Supetru, ulje na platnu, prva polovica 20. st.
glina, oko 2000. g. pr. Kr.; Barbara Hepworth, ©uplji
5. Ploha - Likovi na plohi oblik s bijelom unutraπnjosti, drvo, 1963.; Georges
KljuËni pojmovi: lik, ploha, dvodimenzionalno, Vantongerloo, Zajedniπtvo volumena, kamen.
simetrija-asimetrija.
3. Masa/volumen - Sloæene prostorne
Obrazovna postignuÊa: uoËiti, istraæiti, izraziti,
vrjednovati i spoznati primjenu lika na plohi u strukture i konstrukcije
simetriËnim i asimetriËnim kompozicijama. KljuËni pojmovi: struktura, nosive strukture,
Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Piet Mondrian, funkcionalnost prostora, prohodnost, tlocrt.
Kompozicija s crvenim, crnim, plavim, æutim i sivim, ulje Obrazovna postignuÊa: uoËiti, istraæiti, izraziti,
na platnu, 1920.; Piet Mondrian, Kompozicija, ulje na vrjednovati i spoznati nosive strukture i funkcio-
platnu,1929.; Vasilij Kandinski, Æuto-crveno-plavo, ulje nalnost prostora na temelju tlocrta.
na platnu, 1925. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Crkva sv. Kriæa,
11. st., Nin; Katedrala sv. Jakova, ©ibenik, 15. st.;
6. Povrπina - Slikarske teksture Iktinus i Kalikrates, Partenon, Atena, 5. st. pr. Kr.; Sv.
KljuËni pojmovi: slikarske teksture, karakter povrπine. Donat, Zadar, 9. st.; Eero Saarinen, TWA - Trans
Obrazovna postignuÊa: uoËiti i istraæiti slikarske World Airlines, Kennedy aerodrom, New York, 1956.
teksture u likovnoumjetniËkom djelu te izraziti, - 1961.; Jon Utzon, Opera, Sidney, 1959. - 1973.
vrjednovati i spoznati slikarske teksture u vlastitom
IZBORNE TEME
uratku.
Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Van Gogh, Soba u NASTAVNO PODRU»JE:
Arlesu, ulje na platnu, 1889.; Marino Tartaglia,
Ploπno oblikovanje / 2D
Autoportret, ulje na platnu, 1917.; Vincent van Gogh,
TEME
Vrt, ulje na platnu, 1890.
1. ToËka i crta - Strukturne crte
7. Ploha - StatiËne i dinamiËne plohe KljuËni pojmovi: ornament, kulturna baπtina, niz,
KljuËni pojmovi: statiËno/dinamiËno, grafika, polje.
kartonski tisak, visoki tisak, matrica, otisak, grafiËki list. Obrazovna postignuÊa: uoËiti, istraæiti, izraziti,
Obrazovna postignuÊa: uoËiti, istraæiti, izraziti, vrjednovati i spoznati ritam strukturnih crta u tvorbi
vrjednovati i spoznati odnos statiËnih i dinamiËnih ornamenata u vlastitom radu i u likovno-
ploha, pozitivnoga i negativnoga prostora grafiËkoga umjetniËkim djelima.
lista. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Tapiserija iz
Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Henri Matisse, Bayeuxa, Engleska, kraj 11. st.; Vunena torba iz Segeta
Les Codomas, kolaæ/sitotisak, 1947; M. C. Pravilna kraj Trogira, Etnografski muzej, Zagreb.
podjela plohe 1 drvorez, 1957.; Karl Schmidt-Rotluff,
MaËke, drvorez, 1914.; Glava æene, 1919.

58
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura

2. Ploha - Redefinicija plohe REPREZENTATIVNI PRIMJERI


KljuËni pojmovi: ritam, dinamika, rekomponiranje,
plakat, vizualne komunikacije. NASTAVNO PODRU»JE:
Obrazovna postignuÊa: uoËiti, istraæiti, izraziti, Ploπno oblikovanje / 2D
vrjednovati i spoznati ulogu ritma i dinamike plohe
TEMA
pri rekomponiranju likovnoumjetniËkoga djela u
sluæbi vizualnih komunikacija. 1. ToËka i crta - strukture toËke i crte
Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Henri Matisse, KljuËni pojmovi: struktura/graa, gradbene crte,
Kauboj, ilustracija za knjigu Jazz, kolaæ/otisak, 1947., toËka
MOMA, NY; Boris BuÊan, kazaliπni plakat ≈Æar Obrazovna postignuÊa: uoËiti, istraæiti, izraziti,
ptica«, sitotisak, 1982., HNK; Mihajlo Arsovski, vrjednovati i spoznati razliËitost gustoÊa gradbenih
More, plakat kazaliπne predstave, sitotisak, Teatar crta i toËaka u promjeni smjera, duæine i gustoÊe u
ITD. sloæenim strukturama.
Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Paul Klee,
3. Boja - Svjetlosne vrijednosti Ëistih boja Izraæajna lira, olovka; Käthe Kollwitz, Bijeda,
KljuËni pojmovi: kromatska ljestvica, svjetlina boje, litografija, 1893. - 1901.; Naum Gabo, Linearna
Ëiste boje. konstrukcija br.4 aluminij, nehrajuÊi Ëelik, 1957.
Obrazovna postignuÊa: uoËiti, istraæiti, izraziti,
vrjednovati i spoznati svjetlosne vrijednosti Ëistih boja NASTAVNO PODRU»JE:
unutar kruga boja. Prostorno oblikovanje / 3D
Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Jan Vermeer,
TEMA
Sluæavka nalijeva mlijeko, ulje na platnu, oko 1660.;
Vjenceslav Richter, Sis 4, ulje na platnu, 1975. 1. Masa/volumen i prostor - Osnovni
trodimenzionalni oblici
4. Povrπina - GrafiËka modelacija KljuËni pojmovi: kip, kiparstvo, kipar, prostor -
KljuËni pojmovi: skupljeno-rasprπeno, grafiËka masa/volumen.
modelacija, strukturne linije. Obrazovna postignuÊa: uoËiti, istraæiti, izraziti,
Obrazovna postignuÊa: uoËiti, istraæiti, izraziti, vrjednovati i spoznati odnos mase/ volumena i
vrjednovati i spoznati razliËite osobine povrπine u prostora u neposrednoj okolini, vlastitom uratku i
neposrednoj okolini i umjetniËkom djelu te ih izraziti likovnoumjetniËkim djelima.
crtama. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Ivan MeπtroviÊ,
Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Paul Klee, Zdenac æivota, bronca, 1905.; VuËedolska ≈golubica«,
PrijeteÊa glava, grafika (radirung), 1905.; Michelangelo glina, oko 2000. g. pr. Kr.; Barbara Hepworth, ©uplji
Buonarroti, Studije figura, tuπ i pero, 1495.; Ante oblik s bijelom unutraπnjosti, drvo, 1963.; Georges
Kuduz, Zagorski pejsaæ, tuπ i pero 1982. Vantongerloo, Zajedniπtvo volumena, kamen.

NASTAVNO PODRU»JE:
Prostorno oblikovanje / 3D 6. RAZRED
TEMA
1. Masa/volumen i crta - Proporcije NASTAVNO PODRU»JE:
trodimenzionalnih oblika (tijela) u Ploπno oblikovanje / 2D
prostoru TEME
KljuËni pojmovi: proporcije, omjer i razmjer cjeline i 1. ToËka i crta -Teksturne crte
dijelova, figura. KljuËni pojmovi: teksturne crte.
Obrazovna postignuÊa: postignuÊa: istraæiti i izraziti Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati i
omjer i razmjer cjelina i dijelova razliËitih oblika masa spoznati razliËite vrste teksturnih vrijednosti povrπine
u prostoru. te shvatiti kontraste tekstura kao svojstva povrπine.
Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Kopljonoπa (prema Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Albrecht Dürer,
Polikletu), mramor, 5. st. pr. Kr.; Alberto KuniÊ, crteæ, 1502.; Ivan LovrenËiÊ, Dvorci Hrvatskog
Giacometti, »ovjek koji pokazuje prstom, bronca, zagorja, sitotisak, 1994.; Hrvoje ©ercar, Riba sa zlatnim
1947.; Rimska keramiËka Ëaπa, ©Êitarjevo - Velika nogama, tuπ i pero, 1993., Pablo Picasso, Golub,
Gorica, 1.-2. st. pr. Kr.; Miron, Diskobol (bacaË diska, litografija, 1950.
mramor), 5. st. pr. Kr.; Ivan KoæariÊ, Prizemljeno
sunce, bronca, 1971.; Henry Moore, LeæeÊe figure, 2. ToËka i crta - Teksturne i strukturne crte
bronca, 1934., Petar BariπiÊ, Umjetnost gaanja iz luka, KljuËni pojmovi: strukturne crte.
bronca 1992. Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati i
spoznati sliËnosti i razlike izmeu teksturne i
strukturne crte.

59
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura

Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Ingres, Autoportret, 7. Ploha - Pozitivni i negativni prostor plohe
olovka, 19. st.; Pablo Picasso, »impanza, akvatinta, KljuËni pojmovi: pozitivni i negativni prostor plohe,
1936.; Lepoglavska i paπka Ëipka, Etnografski muzej; grafika - visoki tisak.
Paul Klee, Velika kupola, tuπ, pero, 1927. Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati i
spoznati ulogu pozitivnoga i negativnoga prostora
3. Boja - Lokalna boja, tonsko stupnjevanje plohe u visokom tisku.
boje Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Emil Nolde,
KljuËni pojmovi: lokalna boja, harmonija (sklad boja), Prorok, drvorez, 1912.; JIN-JANG, 3000. g. pr. Kr.;
tonska gradacija. Julije Knifer, Meandar, ulje na platnu, 1963.; Aubrey
Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati i Vincent Beardsley, Saloma, crteæ perom, 1892.; Ernst
spoznati razliËite lokalne boje te njihove tonske Ludwig Kirchner, Portret Jeana Arpa, drvorez, 1933.;
stupnjeve u tonskoj gradaciji. Henri Matisse, Oblici, bijeli i plavi torso (Jazz),
Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Vjekoslav Karas, kolaæ/otisak, 1944.; M. C. Escher, Dan i noÊ, drvorez,
Rimljanka s lutnjom, ulje na platnu, 1847.; Milan 1938.
Steiner, Na kiπi, ulje na platnu, 1918.; Leo Junek,
Autoportret, ulje na platnu, 1925.; Victor Vasarely: NASTAVNO PODRU»JE:
LA-MI, serigrafija, 1973.; Juraj DobroviÊ, Polja 2, Prostorno oblikovanje / 3D
ulje na platnu, 1969. TEME
1. Povrπina - PlastiËka tekstura
4. Boja - OptiËko mijeπanje boja KljuËni pojmovi: kiparska obradba, visoki, plitki i
KljuËni pojmovi: mehaniËko i optiËko mijeπanje boja. uleknuti reljef.
Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati i Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati i
spoznati razlike izmeu mehaniËkoga i optiËkoga spoznati visoki, plitki i uleknuti reljef u razliËitim
mijeπanja boja u kompoziciji. izraæajnim moguÊnostima plastiËnih tekstura povrπine
Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Georges Seurat, te imenovanje vrsta reljefa obzirom na stupanj
Cirkus, ulje na platnu, 1890.; SjedeÊi model u profilu, izboËenosti plohe u prostoru.
ulje na platnu, 1887. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Crkva sv.
Nedjeljice u Zadru kamen, 11. st.; Duπan Dæamonja,
5. Ploha - Simetrija i asimetrija ploπnih Skulptura ALP-II, aluminij i poliester, 1973.; Duπan
oblika u kompoziciji Dæamonja, Projekt spomenika ærtvama u Dachauu
KljuËni pojmovi: simetrija (zrcalna), kompozicija, (model), æeljezo, 1965.; Duπan Dæamonja, Æeljezna
geometrijski i slobodni likovi, detalj i cjelina. tapiserija - MX, æeljezo, 1978.; Majstor Radovan,
Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati i Portal katedrale u Trogiru, kamen, 1240.; Glava djevojke,
spoznati simetriju i asimetriju ploπnih oblika u Solin, mramor, kraj 2. st.; Michelangelo Buonarroti:
kompoziciji. Rob (probueni), mramor, 1533.; M. Oppenheim,
Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Nikola Koydl: Predmet, 1936.; Vjenceslav Richter, Reljefometar,
Feelings, 1999., ulje na platnu; Ivan Picelj, aluminij, 1967.
Kompozicija, ulje na platnu, 1951.; Vjekoslav Karas,
Ana KreπiÊ, ulje na platnu, 1856.; Matisse, 2. Masa/volumen i prostor - Odnos
Kompozicija s maskama, kolaæ, 1953.; Matisse, Morska mase/volumena i prostora
Ëudoviπta, kolaæ, 1950.; Hundertwasser, Stanovnici KljuËni pojmovi: puna plastika, ploπno istanjena masa.
stabla ne spavaju, kombinirana tehnika, 1973.; Juraj Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati i
DobroviÊ: Polja, ulje na platnu, 1969. spoznati odnos mase/volumena i prostora te spoznati
i izraziti razliku izmeu reljefa i pune plastike u
6. Povrπina - Slikarske teksture i fakture razliËitim kompozicijskim odnosima.
KljuËni pojmovi: tekstura, faktura, potez - slikarski Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Vojin BakiÊ,
rukopis, slikarske tehnike. Razvijene povrπine III, metalne ploËe, 1960.;
Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati i Alexander Calder, Kopljonoπa, obojeni metal, 1971.;
spoznati razliËite slikarske teksture i fakture u Constantin Brancusi: PoËetak svijeta, polirana bronca,
vlastitom radu i likovno - umjetniËkim djelima. 1924.; Robert Frangeπ MihanoviÊ, Kralj Tomislav,
Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Van Gogh, bronca, 1931., Petar BariπiÊ, Prostorno pruæanje,
Zvjezdana noÊ, ulje na platnu, 1889.; Oton Gliha, pozlaÊeno drvo 1999.
GromaËe, suhozid s otoka Krka, ulje na platnu, 1963.;
Mark Rothko, LjubiËasto, bijelo i crveno, ulje na platnu,
1953.; J. Pollock, Jedan, ulje na platnu, 1950.; G.
Klimt, Poljubac, ulje na platnu, 1907./1908.; Ivo
DulËiÊ, Maestral i kupaËi, ulje na platnu, 1954.; Edo
MurtiÊ, Æuta staza II, akrilik na platnu, 1998.; David
Hockney, Mulholland Drive, akrilik na platnu, 1980.

60
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura

3. Masa/volumen i prostor - Linijski istanjena ulje na platnu, 1925.; Nives KavuriÊ-KurtoviÊ,


masa RastoËeno jedinstvo, olovka, olovke u boji, 1986.
KljuËni pojmovi: linijski istanjena masa,
materijalizacija crta. 4. Boja - SimboliËka i asocijativna uloga boje
Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati i KljuËni pojmovi: mimikrija, maskirne boje,
spoznati dinamiku linijski istanjene mase u simbolika, asocijacija.
kompozicijskim odnosima s prostorom. Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati i
Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Alberto spoznati veze izmeu pojmova i boja te izraziti i
Giacometti, »ovjek koji pokazuje prstom, bronca, spoznati simboliËko i asocijativno znaËenje boja.
1947.; Sol Lewitt, Zidna struktura pet modela s jednom Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Boris LjubiËiÊ,
kockom, lakirani Ëelik 1965.; Naum Gabo, Linearna Krvatska, plakat, 1991.; Zvonimir LonËariÊ, plakat za
konstrukcija br. 4, aluminij, nehrajuÊi Ëelik, 1957.; 4. Animafest, sitotisak, 1980.; Mark Chagall, Selo i ja,
Ivan KoæariÊ, KupaË, bronca, 1955., Slavomir ulje na platnu, 1911.; Joan Miró, Osobe i pas pod
DrinkoviÊ, Koplje sv. Juraja, kromirani Ëelik i granit, suncem, tempera na platnu, 1949.
1991.
NASTAVNO PODRU»JE:
IZBORNA NASTAVA Primijenjeno oblikovanje - dizajn
TEMA
NASTAVNO PODRU»JE: 1. Masa/ volumen i prostor - Odnos oblika,
Ploπno oblikovanje / 2D
materijala i funkcije
TEME
KljuËni pojmovi: meuprostor, prohodnost,
1. ToËka i crta - Ploπni rasteri
funkcionalnost, sklad oblika/forme, materijala i
KljuËni pojmovi: raster toËaka, raster crta.
funkcije.
Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati i
Obrazovna postignuÊa: uoËiti i spoznati
spoznati ploπni raster kao nezavisni element u
trodimenzionalni prostor u njegovoj prohodnosti,
razliËitim kompozicijskim odnosima naizmjeniËnih
funkcionalnosti te skladu materijala i funkcije.
rastera toËaka i rastera crta.
Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Rietveld, Stolica,
Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Tvrava - grad
drvo, 1917. g.; Fotografija francuskoga vrta.
Karlovac, plan iz 1646. Ivan Picelj, Conexion 1-5,
serigrafija, 1978.; Albrecht Dürer, Rinoceros, drvorez,
1515.; Duπan Dæamonja, Crteæ BX-I, tuπ, lavirani tuπ,
valjak, pero, 1993. 7. RAZRED
2. Ploha - Rekompozicija oblika, boja i crta NASTAVNO PODRU»JE:
KljuËni pojmovi: modni dizajn, tekstilni dizajn, Ploπno oblikovanje / 2D
kostimografija, scenografija. TEME
Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati i 1. ToËka i crta - Linearna perspektiva
spoznati izraæajne moguÊnosti rekompozicije oblika, KljuËni pojmovi: linearna perspektiva, stajaliπte,
boja i crta u modnom dizajnu, kostimografiji i oËiπte, horizont, kut gledanja, vidno polje.
scenografiji. Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati i
Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Ante Kuduz, spoznati primjenu linearne perspektive ovisno o visini
Kruæna kompozicija, serigrafija, 1967.; Ji≥í Kolá≥, horizonta i oËiπta te kutu gledanja promatranoga
Nasmijeπeni pejzaæ, kolaæ, 1967.; Rene Magritte, Le prostora u umjetniËkim djelima i vlastitom likovnom
Blank Cheque, ulje na platnu, 1965.; Gustav Klimt, radu.
Portret Adele, ulje i zlatna boja na platnu, 1907.; Uzorci Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Leonardo da
za friz u palaËi Stoclet, tempera, zlatna, srebrna, bijela i Vinci, Perspektivna studija za poklonjenje mudraca,
boja bronce, kreda, olovka na papiru,1905. - 1906. 1482.; Paolo Uccello, »udo hostije, tempera na dasci,
1467. - 1468.; Piero della Francesca, BiËevanja Krista,
3. Ploha - Privid (iluzija) volumena na plohi tempera na drvenoj ploËi, oko 1455., Luciano
KljuËni pojmovi: privid (iluzija) volumena na plohi, Laurana/Lucijan Vranjanin (?), Idealni grad, tempera
kadar, grafiËka i tonska modelacija. na dasci, oko 1470.; Pavo Urban, Posljednje slike, II,
Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati i dijapozitiv u boji, Dubrovnik 1991.
spoznati privid, iluziju mase/volumena na plohi
grafiËkom ili tonskom modelacijom u razliËitim 2. ToËka i crta - Proporcije (odnos viπe
likovnim tehnikama.
veliËina)
Primjeri likovno-umjetniËkih djela: V. Vasarely, Pal-
KljuËni pojmovi: omjer, razmjer, kanon, proporcija,
Ket, akrilik, 1973. - 1974.; Domenico Ghirlandaio,
zlatni rez.
Roenje Bogorodice, freska; Vermeer van Delft, Æena i
Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati i
dva Ëovjeka, oko 1659. - 1660.; Leo Junek: Autoportret,
spoznati razliËite veliËine i odnose na plohama i tijelima

61
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura

i uoËiti zakonitosti zlatnoga reza i razliËitih kanona. NASTAVNO PODRU»JE:


Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Leonardo da Ploπno oblikovanje / 2D - dizajn
Vinci, Studija po Vitruviju, 1492. Poliklet (prema TEMA
Polikletu): Doriforos, mramor, 5. st. pr. Kr.
1. Ploha - Ravnoteæa i ritam u kompoziciji
3. Povrπina - Izraæajnost crta - sloæene KljuËni pojmovi: sklad, znak, znaËenje, Ëitljivost
strukture vizualne poruke, grafiËki dizajn.
Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati i
KljuËni pojmovi: gustoÊa crte, struktura crtama.
spoznati Ëitljivost vizualne poruke kroz izraæajnost,
Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati i
znaËenje i jasnoÊu znaka.
spoznati gustoÊu i izraæajnost crte kao elementa
Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Mihajlo Arsovski,
sloæenih struktura.
More, plakat kazaliπne predstave, sitotisak, Teatar
Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Michelangelo
ITD.
Buonarroti, Studije figura, tuπ i pero, 1495.; Eduardo
Paolozzi, Crteæ glave, 1954.
NASTAVNO PODRU»JE:
4. Boja - Tonska modelacija Prostorno oblikovanje / 3D
KljuËni pojmovi: svjetlo, ton, tonska modelacija, TEME
privid zaobljenosti. 1. Masa/volumen i prostor - Ritam ploπno
Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, primijeniti, istanjenih masa
vrjednovati tonsku modelaciju svjetlom i tonom u KljuËni pojmovi: usijecanje, rotacija, ploπno istanjena
funkciji privida zaobljenosti. masa.
Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Josip RaËiÊ, Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati
Majka s djetetom, ulje na platnu, 1908.; Marino usijecanje, rotaciju i ritam ploπno istanjenih masa.
Tartaglia, Autoportret s lulom, 1920.; Jan Vermeer, Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Vojin BakiÊ,
»ipkarica, ulje na platnu, 1669. - 1670.; –uro Tiljak, Razvijene povrπine III, metalna ploËa, 1960.; Alexander
Park, ulje na platnu, 1925.; Leo Junek, Autoportret, Calder, Obus, obojeni Ëelik, 1976., Washington, DC;
ulje na platnu, 1925.; Miljenko StanËiÊ, U spomen Antoine Pevsner, Konstruirana glava II, celuloid, 1916.
Karasu, ulje na platnu, 1953.
2. Masa/volumen i prostor - Proporcija
5. Boja - KoloristiËka modulacija KljuËni pojmovi: proporcionalnost (razmjer).
KljuËni pojmovi: koloristiËka modulacija, izraæajnost Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati i
(ekspresija), figurativna likovna kompozicija. spoznati odnos veliËina prema zakonitostima zlatnoga
Obrazovna postignuÊa: uoËiti, istraæiti i spoznati reza na primjeru likovno-umjetniËkoga djela i
razliku izmeu tonske modelacije kojom izraæavamo vlastitoga likovnoga rada.
privid volumena na plohi i koloristiËke modulacije te Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Miron, Diskobol
izraziti koloristiËkom modulacijom dinamiku likovne (bacaË diska), mramor, 5. st. pr. Kr.; Poliklet, Doriforos,
kompozicije. mramor, 5. st. pr. Kr.; Slavomir DrinkoviÊ, Izmeu
Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Marino Tartaglia, neba i zemlje, kamen, 1993; Le Corbusier, Modulor,
Autoportret, ulje na platnu, 1917.; Henri Matisse, oko 1946.
Portret gospoe Matisse, ulje na platnu, 1905.; Zlatko
Prica, Aglomeracija æuto zeleno plavo, ulje na platnu, 3. Masa/volumen i prostor - Ravnoteæa
1969. KljuËni pojmovi: simetrija (zrcaljenje)/asimetrija,
statika, ravnoteæa.
6. Povrπina - Linearna perspektiva, privid Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati i
(iluzija) volumena na plohi spoznati dinamiku odnosno statiku kroz simetriju
KljuËni pojmovi: kadar, æablja, ptiËja, linearna ili odnosno asimetriju.
geometrijska perspektiva. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: AsteËka dvoglava
Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati i zmija, drvo s mozaikom od tirkiza, 15. st.; Zvonimir
spoznati razliËite vrste prikazivanja volumena na plohi LonËariÊ, Pjeπak na konju, poliester, metal,1986.;
i u kadru. Artisti, poliester, metal, 1997.; Lipovac, Biciklist;
Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Raffaelo, Atenska Plutej iz Biskupije kraj Knina, kamen, 9. st.; Marija
πkola, freska, 1511; Piero della Francesca, Perspektiva UjeviÊ, TrkaË, bronca, Savska aleja skulptura, Zagreb,
idealnoga grada, tempera na drvenoj ploËi, 1470.; M. 1995.; Marija UjeviÊ, ©enoa, bronca, 1988./1989.
C. Escher, Drugi svijet II, drvorez, 1947.; Piero della
Francesca, BiËevanje Krista, tempera na drvu, 1455.,
Antonello da Messina, Sv. Sebastijan, tempera na
drvenoj ploËi, 1476.; Andrea Mantegna, Mrtvi Krist,
tempera, 1506.; M. C. Esher, Gore - dolje, crteæi,
1947.

62
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura

IZBORNA NASTAVA NASTAVNO PODRU»JE:


Prostorno oblikovanje / 3D
NASTAVNO PODRU»JE: TEMA
Ploπno oblikovanje / 2D 1. Masa/volumen i prostor - Ritam
TEME KljuËni pojmovi: alternacija, interval.
1. ToËka i crta - Linearna perspektiva s dva Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati
oËiπta alternaciju mase/volumena u razliËitim intervalima.
KljuËni pojmovi: linearna perspektiva s dvaju oËiπta, Primjeri likovno-umjetniËkih djela: AsteËki kalendar,
optiËka iluzija, prostorni planovi, projekcija. kamen, 16. st.; Raoul Goldoni, Kompozicija (Torzo
Obrazovna postignuÊa: istraæiti, izraziti i spoznati na III) iridirano staklo, 1975.; Ron Arad, Izloæbeni sistem,
temelju projekcije i kuta gledanja te prostornih 2005.
planova linearnu perspektivu s dvaju oËiπta.
Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Leonardo da REPREZENTATIVNI PRIMJERI
Vinci, Perspektivna studija za poklonjenje mudraca,
1482.; Caillebotte, Pariπka ulica - kiπni dan, ulje na NASTAVNO PODRU»JE:
platnu, 1876. - 1877.; Nasta Rojc, Popov toranj, ulje Ploπno oblikovanje / 2D
na platnu, 1938.; Edward Rusha, Dvostruki standard, TEME
sitotisak u boji na papiru, 1969.
1. Boja - KoloristiËka modulacija
KljuËni pojmovi: koloristiËka modulacija, izraæajnost
2. Ploha - Ritmovi: dominacija, alternacija, (ekspresija), figurativna likovna kompozicija.
varijacija, gradacija, radijacija Obrazovna postignuÊa: uoËiti, istraæiti i spoznati
KljuËni pojmovi: dominacija, alternacija, varijacija, razliku izmeu tonske modelacije kojom se izraæava
gradacija, radijacija. privid volumena na plohi i koloristiËke modulacije te
Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati i izraziti koloristiËkom modulacijom dinamiku likovne
spoznati na umjetniËkom djelu i vlastitom radu kompozicije.
dominaciju, alternaciju, varijaciju ploha. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Marino Tartaglia,
Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Victor Vasarely, Autoportret, ulje na platnu, 1917.; H. Henri Matisse,
Vega 200, akril na platnu, 1957.; Marc Chagall, Zeleni Portret gospoe Matisse, ulje na platnu, 1905.
guslaË, ulje na platnu, 1923.; Zlatko Prica, Crveni grm,
ulje na platnu, 1957.; Zlatko Prica, Aglomeracija æuto 2. Boja - Tonska modelacija
zeleno plavo, ulje na platnu, 1969. KljuËni pojmovi: svjetlo, ton, tonska modelacija,
privid zaobljenosti.
3. Boja - KoloristiËka perspektiva Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, primijeniti,
KljuËni pojmovi: koloristiËka perspektiva, jarkost vrjednovati tonsku modelaciju svjetlom i tonom u
boje, dinamika boja. funkciji privida zaobljenosti.
Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati i Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Josip RaËiÊ,
spoznati jarkost boja te njihovu dinamiku u Majka s djetetom, ulje na platnu, 1908.; Marino
prostornim planovima. Tartaglia, Autoportret s lulom, 1920.; Jan Vermeer,
Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Maurice de Sluæavka nalijeva mlijeko, ulje na platnu, oko 1660.
Vlaminck: Bougival, ulje na platnu, 1905.; André
Derain, Most Charing Cross, ulje na platnu, 1906.

4. Povrπina - Materijalizacija teksture


8. RAZRED
povrπine NASTAVNO PODRU»JE:
KljuËni pojmovi: varijacija, gradacija. Ploπno oblikovanje / 2D
Obrazovna postignuÊa: istraæiti i primijeniti razliËite TEME
teksture u likovnom izrazu. 1. Crta kao dominanta
Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Lucio Fontana,
KljuËni pojmovi: dominanta, dominacija, suprot-
Prostorni koncept, ulje na platnu, 1962.; Lucio Fontana,
stavljanje.
Prostorni koncept: VjenËanje u Veneciji, ulje na platnu,
Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati i
1960.-1961.; Alberto Burri, Juta i crveno, grubo
spoznati crtu kao dominantan element kompozicije.
platno, ljepilo i vinil na platnu, 1954.; Antoni Tàpies,
Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Piet Mondrian,
Sivo Oker, LXX, mijeπana tehnika: uljana boja, lateks
Drvo jabuke u cvatu, ulje na platnu, 1912.; Piet
i mramorna praπina na platnu, 1958.
Mondrian, More, ulje na platnu, 1912.; Paul Klee,
Starac koji raËuna, bakropis, 1929.

63
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura

2. Sklad likova Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Paul Gauguin,


KljuËni pojmovi: horizontalna, vertikalna, Trænica (Ta matete), ulje na platnu, 1892.; Mark
dijagonalna, kruæna/ovalna, piramidalna kompozicija. Rhotko, Crveno, crno, bijelo na æutom, ulje na platnu,
Obrazovna postignuÊa: uoËiti izraziti, vrjednovati i 1955.; Piet Mondrian, Kompozicija, ulje na platnu,
spoznati sklad i harmoniju likova u razliËitim 1925.; Auguste Macke, Gospoa u zelenom haljetku,
kompozicijama. ulje na platnu, 1913.
Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Vasilij Kandinski,
Skica I za ≈Kompoziciju VII«, ulje na platnu, 1913.; 6. Rekompozicija, fotomontaæa
Frans Hals, Portret W. van Heythusena, ulje na platnu, KljuËni pojmovi: rekompozicija, fotomontaæa.
17. st. (za dijagonalnu kompoziciju); Leonardo da Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati i
Vinci, Bogorodica sa Sv. Anom, ulje na drvenoj ploËi, spoznati razliËite moguÊnosti rekomponiranja.
1510. ( za piramidalnu kompoziciju); Paπka Ëipka, niti Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Robert
agave, Etnografski muzej (za kruænu); Henry Matisse, Rauschenberg, Buffallo II, 1964.; Raoul Hausmann,
Ples, ulje na platnu, 1910. (za ovalnu); Pierre Tatlin kod kuÊe, fotomontaæa, 1920.; Max Ernst,
Bonnard, Æene u vrtu 1 - 4, tempera na papiru, 1891.; Autoportret, fotomontaæa, 1920. Ji≥í Kolá≥, Nasmijeπeni
Charles R. Sheeler, Prozori, ulje na platnu, 1965., El pejzaæ, kolaæ, 1967.; Boris BuÊan, Plakat za predstavu
Greco, Krist na Maslinskoj gori (vertikalna Roko i Cicibela, serigrafija, 1983.; David Hockney,
kompozicija); Boris BuÊan, Nedjelja na selu, ugljen, Terasa sa sjenama, fotografski kolaæ, 1985.
pastel, voπtane krede na papiru, 1985.-1986.; Paul
Gauguin, Trænica (Ta matete), ulje na platnu, 1892.; 7. Kontrast - ritam suprotnosti
Vincent iz Kastva, Ples mrtvaca, freska, 1474., Crkva KljuËni pojmovi: dinamiËno, statiËno.
sv. Marije na ©krilinah, Beram (horizontalna Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati i
kompozicija); Giovanni Bellini, Bogorodica i pejzaæ spoznati uz pomoÊ kontrasta ploha statiËni i
(≈Madona na livadi«), ulje na dasci, oko 1505. (za dinamiËni ritam.
piramidalnu ili trokutastu kompoziciju). Primjeri likovno-umjetniËkih djela: David Hockney,
Terasa sa sjenama, fotografski kolaæ, 1985.; David
3. Kompozicija linearnih tekstura Hockney, Mulholland Drive, akrilik na platnu,1980.;
KljuËni pojmovi: crtaËke teksture, grafiËka modelacija. Boris Demur, Spira Mirabilis (»udesna spirala), grafika
Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati i (suha igla i akvatinta), iz mape grafika Spira mirabilis,
spoznati razliËite kompozicije linearnih tekstura. 2002.
Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Albrecht Dürer,
Rinoceros, drvorez, 1515.; Albrecht Dürer, Pasija 8. Ritam i simetrija likova
(Kristove muke), drvorez, 15. st.; Albrecht Dürer, Borba KljuËni pojmovi: alternacija, repeticija, ornament,
Sv. Mihaela sa zmajem, drvorez, 1498.; Duπan simetrija, ritam ploha.
Dæamonja, Crteæ BX- 1, tuπ, lavirani tuπ, pero, valjak, Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati i
1993.; Ante Kuduz, Zagorski pejzaæ 10, tuπ i pero, spoznati kroz ornament alternaciju, repeticiju i
1982.; Michelangelo, Studija figure, tuπ i pero, 1495. simetriju likova.
Primjeri likovno-umjetniËkih djela: hrvatska kulturna
4. Izraæajnost boje baπtina - Ponjavac iz okolice Slavonskoga Broda,
KljuËni pojmovi: izraæajnost boja, asocijativnost boja, Etnografski muzej, –akovo; Victor Vasarely, Vega,
simbolika. sitotisak, 1957.; Etnografski muzej, Zagreb; »oha iz
Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati i Velike Gorice, 19. st., Etnografski muzej, Zagreb.
spoznati izraæajnost i simboliku boja.
Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Franz Marc,
NASTAVNO PODRU»JE:
Veliki plavi konji, ulje na platnu, 1911.; Eduard
Prostorno oblikovanje / 3D
Munch, Krik, 1893.; Vincent van Gogh, Kavana noÊu,
TEME
1888.; Paul Gauguin, Trænica (Ta matete), ulje na
platnu, 1892.; Paul Gauguin, Odakle dolazimo? Tko
1. Kontrast
smo? Kuda idemo?, ulje na platnu, 1897.; Slavonski KljuËni pojmovi: kontrast, (suprotnost), puno -
ponjavac, Etnografski muzej; Moreπka, maskirani prazno.
pantomimiËki ples, koji se pleπe u KorËuli, Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati i
πpanjolskog podrijetla iz 15. st.; Joan Miród, Osobe i spoznati razliËite stupnjeve kontrasta masa u prostoru
pas pred suncem, tempera na platnu,1949. te osvijestiti izraæajnost kompozicije masa kao cjeline.
Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Alesandar,
5. Prostorno djelovanje boje Atenodor, Polidor, Laokont i sinovi, mramor, II. st. pr.
KljuËni pojmovi: dinamika boja, planovi prostora. Kr.; Henry Moore, LeæeÊa figura, kamen, 1938., Tate
Obrazovna postignuÊa: izmjenom kontrasta toplih i Gallery, London.
hladnih boja uoËiti, izraziti, vrjednovati i spoznati
prostorno djelovanje boje.

64
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura

2. Kompozicija IZBORNE TEME


KljuËni pojmovi: kompozicija: piramidalna,
dijagonalna, vertikalna, horizontalna, kruæna. NASTAVNO PODRU»JE:
Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati i Ploπno oblikovanje / 2D
spoznati kontrast mase i prostora u odabranoj TEMA
kompoziciji. 1. Harmonija, ritam, kontrast tekstura
Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Stonehenge, KljuËni pojmovi: kostimografija, modni dizajn,
kamen, 2200. - 1300. g. pr. K.; Constantin Brancusi, harmonija.
Ptica u prostoru, bronca,1928.; Rozeta s katedrale u Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati i
Rabu; Amfiteatar u Puli, 1. st.; Michelangelo, Pietà spoznati raznovrsna znaËenja i vrste povrπina u
(Oplakivanje), mramor, kapela Medici, Firenza, ostvarenju skladnosti oblika.
1555.; Brancusi, Beskrajni stup, lijevano æeljezo, Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Issey Miyake,
1937.; ©ime Vulas, Jedra, braËki kamen, spomenik Modeli iz kolekcije ≈Pleats Please«, 1988.; Modeli s
pomorcima na Silbi, 2000. likovne izloæbe ≈Issey Miyake Making Art«, Centar
Cartier fondacije, Pariz, 1998. - 1999.; Gustav Klimt,
IZBORNE TEME Portret Emilie Floge, ulje na platnu, 1907.; Alan
Hranitelj, Izloæba kostima (≈Δelava pjevaËica«, ≈Mala
NASTAVNO PODRU»JE: trgovina uæasa«, ≈Pigmalion«...), Galerija
Ploπno oblikovanje / 2D Meunarodnoga grafiËkog likovnog centra,
TEME Ljubljana, 2006. - 2007., G. Klimt, Portret Adele, ulje
1. Odnos slike i teksta i zlatna boja na platnu, 1907.; Uzorci za friz u palaËi
KljuËni pojmovi: kadar, kadrirati, strip. Stoclet, tempera, zlatna, srebrna, bijela i boja bronce,
Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati i kreda, olovka na papiru, 1905./1906.
spoznati odnos slike i teksta te izraziti vlastitu ideju
toËkom i crtom kroz nekoliko kadrova stripa. NASTAVNO PODRU»JE:
Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Andrija
Prostorno oblikovanje / 3D
MauroviÊ, Sedma ærtva, tuπ, pero, kist, lavirani tuπ,
1936.; Majstor iz Flémallea, Roenje, ulje na drvenoj TEMA
ploËi, 1420.; Dubravko Gjivan, Konj (strip), pero, 1. Oblikovanje prostornih povrπina
kist, tinta tuπ, tuπ u boji, olovka, 1974.; Roy KljuËni pojmovi: umjetniËka instalacija, urbanizam,
Lichtenstein, Whaam!, ulje na platnu, 1963.; Andy nacionalna baπtina, engleski park / francuski park,
Warhol, Velika poderana limenka Campbell juhe, akrilik perfomance i land art.
na platnu, 1962.; Keith Haring, Bez naslova, vinil-tuπ Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati i
na gumiranom platnu, 1982.; Jean-Michel Basquiat, spoznati moguÊnosti oblikovanja prostornih povrπina
Zydeco, akrili ulje na platnu u 3 dijela, 1984. i umjetniËkih instalacija kroz primjere urbanizma,
graditeljstva, nacionalne baπtine, englesko
2. Ploha - Ritam
KljuËni pojmovi: video, film, digitalna slika, svjetlost, /francuskoga parka, perfomansa i land arta.
kompozicija u filmu, kadriranje, svjetlo, sjena i Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Robert
kontrast u filmu, vrijeme i pokret u filmu. Smithson, Spiral Jetty, nasip zemlje, 1970., Great Salt
Obrazovna postignuÊa: uoËiti, vrjednovati i spoznati Lake, Utah; Zelena (Lenuzzijeva) potkova, 1860. -
znaËenje kompozicije, kadriranja, crta, boja, svjetla, 1980.; Bunja ili kaæun, kamen, narodno graditeljstvo,
sjena i kontrasta te vremena i pokreta u stvaranju filma. Dalmacija; Drvena kurija, Lomnica kod Velike
Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Norman Mc Gorice, autohtona arhitektura Turopolja i Posavine;
Laren, Begone Dull Care, ruËno bojani celuloid, 1949.; Kapela sv. Barbare, Velika Mlaka pokraj Zagreba,
Duπan VukotiÊ, Surogat, animirani film, 1961.; drvo, oko 1867.; Maksimir, pejzaæni perivoj, engleski
Borivoj DovnikoviÊ, Uzbudljiva ljubavna priËa, tip parka, Zagreb, kraj 18. st.
animirani film, 1989.; Goran Petercol, Sjene,
instalacija na podu i zidovima prostora: tri
naizmjeniËna osvjetljenja, aluminijski elementi, 1994.

3. Boja - Oblik i boja


KljuËni pojmovi: industrijski dizajn, funkcija,
asocijativnost, primijenjena umjetnost.
Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati i
spoznati znaËenje boje i oblika u funkciji
industrijskoga dizajna.
Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Gerrit Rietveld,
Stolac, 1917., drvo; Boris LjubiËiÊ, Prijedlozi novog
dizajna hrvatskih nacionalnih simbola, oko 1990.;
Sonia Delaunay, Nacrt za odjeÊu i namjeπtaj, 1924.;
Ron Arad, Stolac za ljuljanje, APOC, 2003.

65
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glazbena kultura

GLAZBENA KULTURA
UVOD i strane), do jazza i popularnih æanrova svih vrsta. UËitelj
Kako je glazba vrlo znaËajan dio ljudske kulture, ona je slobodan u izboru naËina aktivnoga muziciranja - po
mora imati svoje mjesto u opÊem odgoju i obrazovanju. naËelu realne ostvarivosti i moguÊnostima glazbeno
Nastavu glazbene kulture proæimaju dva temeljna naËela: relevantnoga dosega.
jedno je psiholoπko, a drugo kulturno-estetsko. Psiholoπko I popise pjesama u nastavnom podruËju pjevanje treba
naËelo uzima u obzir Ëinjenicu da uËenici u pravilu vole shvaÊati kao preporuku. Uz slobodu njihova izbora s
glazbu i da se njome æele i aktivno baviti (pjevati, svirati). predloæenoga popisa i/ili izvan njega, uËitelja obvezuje
Koliko je to moguÊe, toj æelji uËenika treba izlaziti ususret, samo naznaËena koliËina pjesama.
jer njihova dob, pa zatim i πkola, nisu samo vrijeme i UËitelj je slobodan u konkretnom odabiru primjera za
mjesto pripreme za æivot, nego su i æivot sam. S druge odreenu nastavnu jedinicu i u podruËjima, cjelinama i
strane, kulturno-estetsko naËelo polazi od toga da nastava temama u kojima se nastavni rad temelji na sluπanju glazbe,
glazbe mora uËenika i pripremati za æivot, tj. a to su folklorna glazba, glazbala, pjevaËki glasovi, oblikovanje
osposobljavati ga da veÊ za vrijeme, ali i nakon πkole, bude glazbenoga djela, glazbene vrste i glazbeno-stilska razdoblja.
kompetentan korisnik glazbene kulture. U danaπnjoj Otvorenost programa ogleda se i u obradbi podruËja
poplavi svakovrsne glazbe to je izvanredno vaæno. glazbenoga opismenjivanja. Ono je svedeno na najmanju
moguÊu mjeru, na razinu (pre)poznavanja grafiËkih
Glazba je u niæim razredima osnovne πkole idealno znakova. Glazbeno Êe se pismo upoznavati samo ≈kao
podruËje za snaæno poticanje pozitivnih emocija, osjeÊaja fenomen« osobito u vezi sa sviranjem. Operativnu razinu
pripadnosti, zajedniπtva i snoπljivosti. Ona moæe dati glazbene pismenosti u osnovnoj πkoli nije moguÊe postiÊi,
snaæan doprinos rastuÊoj potrebi poticanja i izgradnje pa se na tome ne smije inzistirati. UËitelj Êe sam odluËiti
kulture nenasilja meu πkolskom djecom. Djeca u koliko Êe vremena posvetiti tomu podruËju. Kako je svaki
razrednoj nastavi neka pjevaju, neka sluπaju odabranu uËinak u razredu relativan, uspjeh uËenika u tom podruËju
glazbu i neka se igraju (ritmiziraju imitirajuÊi uËitelja, ne moæe utjecati na njegov konaËan uspjeh u predmetu.
pleπu, kreÊu se na glazbu, improviziraju, sviraju i sl.). Nastavne cjeline Folklorna glazba postavljene su posebno,
Nepotrebno je uvoenje notnoga pisma i drugih izvan tablica po razredima. U odgovarajuÊim razredima
glazbenoteorijskih sadræaja. Isto tako, uËenicima su naznaËeno je samo koliko takvih cjelina treba obraditi.
nepotrebni udæbenici i radne biljeænice. Sav tekstovni UËitelju je prepuπten izbor redoslijeda obradbe kako bi se
nastavni materijal moæe stajati u πkoli i nije potrebno da ga moglo poπtovati naËelo zaviËajnosti.
djeca nose kuÊi. Osim redovne nastave, glazbena nastava u osnovnoj
πkoli ukljuËuje izbornu nastavu, izvannastavne aktivnosti
Predmetna nastava glazbene kulture moæe zapoËeti u 4. (zbor, instrumentalne i vokalne skupine, folklor, ples,
razredu. glazbenu sluπaonicu, raznovrsne glazbene projekte) te
Nastava glazbene kulture nuæno u srediπte pozornosti nastavu izvan uËionice, u prvom redu posjete glazbenim
stavlja uËenikovu glazbenu aktivnost. U Ëinu pjevanja, sviranja priredbama (Hrvatska glazbena mladeæ i dr.). Posebnu
(bilo koje dobre i primjerene pjesme) i sluπanja (bilo koje pozornost zasluæuju ansambli: zbor i moguÊi orkestri. Oni
dobre i primjerene skladbe), na samome mjestu, doæivljava su, a ne nastava u razredu, prava mjesta aktivnoga
se i uËi glazba, obogaÊuje se uËenikov osjeÊajni svijet i muziciranja.
izoπtruje njegov umjetniËki senzibilitet. UËinak toga Nuæno je da se nastava glazbe odræava svakoga tjedna.
procesa nije moguÊe izravno koliËinski odrediti. Ta se Blok-satovi ne odgovaraju prirodi predmeta.
Ëinjenica izravno odraæava i na ocjenjivanje utoliko πto Specijalizirana uËionica je conditio sine qua non uspjele
uËitelj mora, osim pokazanoga (npr. znanje pjesme), uzeti u nastave glazbe.
obzir i skrivene uËinke (nastave) glazbe (npr. promijenjeni odnos
prema predmetu, odnosno glazbi), kao πto mora voditi raËuna o CILJ
pojedinaËnim glazbenim sposobnostima uËenika. Stoga se Cilj nastave glazbe u opÊeobrazovnoj πkoli uvoenje je
nastavna podruËja izvoenja glazbe, pjevanje i sviranje, u uËenika u glazbenu kulturu, upoznavanje osnovnih
pravilu ne ocjenjuju. Mogu se ocjenjivati razine obrazovnih elemenata glazbenoga jezika, razvijanje glazbene
postignuÊa kod nastavnih tema upoznavanja glazbe te kreativnosti, uspostavljanje i usvajanje vrijednosnih mjerila
uoËavanja glazbenih sastavnica (glazbala, pjevaËki glasovi, za (kritiËko i estetsko) procjenjivanje glazbe.
glazbeni oblici i vrste, glazbeno-stilska razdoblja i sl.).
Program je nastave glazbene kulture otvoren, πto znaËi
da daje slobodu uËitelju da, uz obvezatne sadræaje, sam
uobliËuje dobar dio nastave uzimajuÊi u obzir i æelje i
moguÊnosti uËenika. Obvezni dio nastavnoga sadræaja
mora biti sluπanje i upoznavanje svih pojavnih oblika
glazbe: od tzv. umjetniËke glazbe, preko narodne (domaÊe

66
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glazbena kultura

ZADAΔE Zbog posebnosti ove teme, svaki je rezultat u razredu relativan.


Stoga uspjeh uËenika u toj temi ne moæe utjecati na njegov
UËenike treba: konaËan uspjeh u predmetu.
E upoznati (metodiËki voenim sluπanjem) s Glazbala se upoznaju na temelju sluπanja odgovarajuÊih
razliËitim glazbenim djelima, glazbenih primjera. Kako bi se osvijetlile sve znaËajke zvuka
E upoznati s osnovnim elementima glazbenoga pojedinoga glazbala, potrebno je za svakoga od njih imati
jezika, viπe glazbenih primjera:
E poticati na samostalnu glazbenu aktivnost (pjevanje, Primjeri su ilustracijski i ne moraju se sluπati u cjelini, ali se
sviranje). sluπanje u cjelini preporuËuje ako to raspoloæivo vrijeme
S ZadaÊa pjevanja pjesama u prvom je redu dopuπta. Tada je to aktivno sluπanje s aktivnim praÊenjem
pjevanje kao takvo a ne (samo) uËenje pjesme. glazbenih sastavnica: melodije, ritma, tempa.
S ZadaÊa sviranja jest sviranje kao takvo a ne Cjelinu Slobodno, improvizirano ritmiziranje, kretanje na
(samo) uËenje konkretnoga glazbenog komada. glazbu, ples, sviranje uËitelj organizira i ostvaruje potpuno
S ZadaÊa sluπanja jest razvoj glazbenog ukusa ali i slobodno, vodeÊi raËuna samo o njenoj glazbenoj
upoznavanje konkretnih glazbenih djela i relevantnosti. U ovim aktivnostima vaæniji je proces od
odlomaka. ishoda. Samim sudjelovanjem u glazbenoj djelatnosti kod
S ZadaÊa glazbenoga opismenjivanja je stjecanje uËenika se izoπtravaju pojedine glazbene sposobnosti
samo osnovnih obavijesti o notnom pismu. (intonacijska, ritamska) i razvija senzibilnost za glazbu.
S ZadaÊa obradbe glazbenih vrsta i oblika u Aktivnosti toga tipa imaju i rekreativan uËinak na uËenike.
prvom je redu aktivno sluπanje glazbe. Sami su Glazbeni se oblici upoznaju na temelju sluπanja i aktivnoga
oblici i vrste pritom u drugome planu i praÊenja predloæenih glazbenih primjera. UËenici sami
verbalno znanje o njima u naËelu ne ide dalje izvode zakljuËke. Temeljna metoda: razgovor (nakon
od onoga πto se moæe sluhom otkriti na sluπanja). Primjeri nisu ilustracijski. Izabrani primjeri sluπaju
glazbenom primjeru. se viπekratno i u cjelini. Glazbeni se oblici prepoznaju na
glazbenim primjerima. Ne uËe se definicije.
Glazbene vrste upoznaju se tako da se za svaku vrstu
NAPOMENA upoznaju po dva do tri stavka (broja) - veÊ prema
Nastava glazbe mora se odvijati u ugodnom ozraËju raspoloæivom vremenu. Verbalne obavijesti svode se na
liπenom svake napetosti. Ako je to ikako moguÊe, treba odreenje vrste, na glavne znaËajke, glavne skladatelje
napustiti uobiËajeni raspored sjedenja u dvoredovima kako (informativno). Temeljna metoda: razgovor (nakon
bi se uËionica doæivjela kao slobodan prostor u kojem sluπanja). Primjeri nisu ilustracijski nego se sluπaju
uËenici mogu ne samo sjediti, nego i hodati i kretati se viπe viπekratno i u cjelini. Ne uËe se verbalne definicije.
ili manje stilizirano (plesati, koraËati). Temeljna metoda
rada mora biti razgovor uËitelja s uËenicima - pa i razgovor Napomena za teme iz folklorne glazbe
izmeu samih uËenika. Sve πto je vaæno znati, uËi se tu, na Svi se pojmovi izvode iz sluπanja glazbenih primjera po
samome mjestu, razgovorom, ponavljanjem, vjeæbanjem sljedeÊem naËelu: najprije se sluπa glazbeni primjer, a zatim
(pjevanje, eventualno sviranje), koncentriranim sluπanjem se - razgovorom - iz glazbe izvode zakljuËci. Gdje god i
glazbe. Nastava glazbe mora biti lagana, ugodna aktivnost kad god je to moguÊe, treba se posluæiti i video
koja niËim ne optereÊuje uËenike. Kod njih treba stvarati komponentom, te uvesti i ostale folklorne elemente:
dojam kako je dovoljno da budu opuπteni da se prepuste obiËaje, noπnje. Samo se po sebi razumije da Êe se pjevati
djelovanju glazbe i da o tome slobodno razgovaraju s pjesme s obraivanih folklornih podruËja.
uËiteljem kao partnerom. UËenici moraju znati prepoznati glazbu prema
Pjesme se uËe po sluhu. Neke pjesme mogu se iskoristiti folklornoj pripadnosti, na glazbenom primjeru opisati
za (retrogradno) uvjeæbavanje intonacije dura i mola - znaËajke, te prepoznati glazbala po zvuku i opisati ih
pjevanjem solmizacijom - sve shvaÊati kao neobveznu igru. prema slici. Znanje uËenika provjeravati iskljuËivo uz
NauËene pjesme pjevati tako da se gledaju note, radi upotrebu glazbenih primjera!
povezivanja notne slike s kretanjem melodije. Mogu se
pjevati i druge pjesme po slobodnom odabiru uËitelja ako
odgovaraju dobi, glazbenim moguÊnostima djece i svrsi
predmeta.
Treba postiÊi lijepo, izraæajno pjevanje, jasan izgovor i
razumijevanje, teksta, te ostvariti primjerenu glazbenu
interpretaciju.
Skladbe se sluπaju postupkom aktivnoga sluπanja u kojem
uËenici prate oblikovne elemente, kretanje teme
(melodije), ritam, tempo, dinamiku i druge glazbene
znaËajke.
Intonacijske i ritamske pojave osvjeπÊuju se na nauËenim
pjesmama po sluhu - bez ulaæenja u teoriju i bez
uvjeæbavanja.

67
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glazbena kultura

RAZREDNA NASTAVA 1. RAZRED


Program nastave glazbene kulture, u prva tri razreda NASTAVNO PODRU»JE:
osnovne πkole, temelji se na glazbenim podruËjima 1. PJEVANJE
pjevanja, sviranja, sluπanja glazbe i glazbene kreativnosti. Pjesme:
Nastavno podruËje pjevanja razvija osjeÊaj toËne Ljiljana Goran: Semafor; Vera GerËik: Kiπica; Hristo
intonacije i ritma, glazbeno pamÊenje i samopouzdanje. Nedjalkov: Jesen; Janez Bitenc: Mlinar Miπo; Vladimir
Pjevanje podrazumijeva kontinuirano izvoenje pjesama Tomerlin: Zdruæena slova; Zlatko ©poljar: Veseljak;
bez obvezatnoga zapamÊivanja teksta. Dragutin Basrak: Padaj, padaj snjeæiÊu; Janez Bitenc:
Nastavno podruËje sviranja razvija osjeÊaj ritma, metra, Tika-taka; Primoæ Ramovπ: Dijete pjeva; Stjepan
precizne koordinacije i suradnje. Mikac: Prvoπkolci; Makso Pirnik: ZvonËiÊ u proljeÊe;
Nastavno podruËje sluπanja glazbe razvija sposobnost Milan Majer: Ale, bale, biri; Josip Kaplan: »estitka
sluπne koncentracije, specifikacije sluha (moguÊnost majËici; Josip Kaplan: Zeko pleπe.
prepoznavanja zvukova i boja razliËitih glasova i glazbala),
analize odsluπanog djela i uspostavlja osnovne estetske Narodne:
kriterije vrjednovanja glazbe. Iπ, iπ, iπ, ja sam mali miπ; En ten tini; TeËe, teËe, bistra
Nastavno podruËje glazbene kreativnosti izoπtrava voda; Moj dom; DjeËja poskoËica; Sveti Niko svijetom πeta;
pojedine glazbene sposobnosti (intonacija, ritam), razvija Spavaj mali BoæiÊu; Djeca i maca; Kad si sretan; Mi smo
senzibilitet za glazbu, potiËe maπtovitost glazbenoga izraza djeca vesela; Pliva riba; Kako se πto radi.
i samopouzdanje pri iznoπenju novih ideja.
Sve kljuËne pojmove potrebno je rabiti na razini KljuËni pojmovi: brojalica, glazbena igra, djeËja
prepoznavanja, a ne njihovoga definiranja i teorijskoga pjesma (umjetniËka, narodna), solopjevaË.
obrazlaganja. Obrazovna postignuÊa: izraæajno pjevati i jasno
PraÊenje i vrjednovanje nuæno je prilagoditi izgovarati tekst obraenih pjesama; percipirati i
individualnom razvoju glazbenih sposobnosti, nakon izvoditi pjesme glasno i tiho, polagano i brzo, visinu
utvrenoga inicijalnog stanja na poËetku te zavrπnoga, na tona (viπi i niæi ton), pratiti smjer kretanja melodije
kraju πkolske godine. (uzlazno, silazno).
UËenici tijekom prva tri razreda trebaju:
E uoËiti i sluπno razlikovati visinu tona / viπi i niæi
NAPOMENA
ton/ i trajanje tona /duæi i kraÊi ton
Mogu se pjevati i druge pjesme po slobodnom odabiru
E sluπno razlikovati i odrediti dinamiku skladbe /
uËitelja poπtujuÊi naËelo zaviËajnosti, ako odgovaraju dobi
tiho, glasno/ i odrediti tempo skladbe / polagano,
i glazbenim moguÊnostima djece. Obraditi najmanje 15
umjereno, brzo
pjesama.
E razvijati intonativne i ritamske sposobnosti
E razvijati glazbeno pamÊenje
E prepoznati i sluπno razlikovati vokalnu, 2. SVIRANJE
instrumentalnu i vokalnoinstrumentalnu glazbu E sviranje ritma - ritamska pratnja obraenim
E prepoznati i sluπno razlikovati izvodilaËki sastav brojalicama i pjesmama
skladbe / zvuk pojedinaËnih glazbala na razini E sviranje doba - sviranje doba kao pratnja
prepoznavanja obraenim brojalicama i pjesmama
E razvijati glazbeni izriËaj
E razvijati zvukovnu radoznalost i glazbenu KljuËni pojmovi: brojalica, ritam, dobe, nazivi
kreativnosti ritamskih udaraljki kojima sviramo.
E obogaÊivati emocionalni svijet i izoπtravati Obrazovna postignuÊa: izvoditi ritam i dobe
umjetniËki senzibilitet jednostavnih pjesama i brojalica.
E razvijati glazbeni ukus uspostavljanjem vrijednosnih
kriterija za kritiËko i estetski utemeljeno 3. SLU©ANJE GLAZBE
procjenjivanje glazbe Skladbe:
Antun MihanoviÊ - Josip Runjanin: Lijepa naπa
domovino; Ludwig van Beethoven: PtiËja tuga; Jean -
Baptiste Lully: Dok mjesec sja (djeËji zbor); Robert
Schumann: Divlji jahaË (iz Albuma za mlade, op. 68.);
Robert Schumann: Radostan seljak (iz Albuma za
mlade, op.68.); Dmitrij ©ostakoviË: KoraËnica;
Miroslav MiletiÊ: Bubnjar; Modest PetroviË
Musorgski: Ples piliÊa (iz ciklusa Slike s izloæbe);
Camille Saint-Saëns: Pijetao i kokoπi (iz ciklusa
Karneval æivotinja); Ludwig van Beethoven: Za Elizu

68
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glazbena kultura

(samo tema); Wolfgang Amadeus Mozart: Sonata za Molba gljive muhare; Stjepan Mikac: Sve bih dao kad bih
klavir u A-duru, KV 331, 3. stavak (Alla turca); Sergej znao; Giovanni Battista Pergolesi: Gdje je onaj cvijetak
Prokofjev: 1. simfonija u D-duru (≈KlasiËna«), op. 25: æuti; Josip LuliÊ: Moj djed; Ukolu je sestrica; Maria
3. stavak Gavota; Pero Gotovac: En, ten, tini; Boris Cukierówna: Tramvaj - auto - vlak; Emil Cossetto:
Krnic: Medo pleπe; Bela Bartok: Igra. Doπ’o, doπ’o, Juro je.
Narodna: Narodi nam se.
Narodne:
KljuËni pojmovi: skladba, pjevanje (pjevaË, zbor), Pljesnimo svi zajedno; Pliva riba; Blistaj, blistaj, zvijezdo
sviranje (pojedina glazbala, orkestar), himna. mala; Pjevala je ptica kos; Junak Janko; Proljetna pjesma;
Obrazovna postignuÊa: sluπno percipirati glazbeno Ja posijah lan; Jedna vrana gakala; Radujte se narodi; Miπ
izraæajne sastavnice skladbe (percipirati izvodilaËki mi je polje popasel; Muzikaπ; Mali ples.
sastav, tempo, dinamiku, ugoaj).
KljuËni pojmovi: ton.
Obrazovna postignuÊa: izraæajno pjevati i jasno
NAPOMENA izgovarati tekst obraenih pjesama, percipirati i
Upoznati najmanje 5 - 10 novih skladbi / na razini izvoditi pjesme glasno i tiho, polagano i brzo, sluπno
prepoznavanja, prema pojednaËnim sposobnostima razlikovati pjesme razliËitog tempa i dinamike,
uËenika. Po izboru uËitelja, a prema raspoloæivu vremenu, percipirati visine i trajanja tonova.
sluπati i upoznati joπ pokoju skladbu.
NAPOMENA
Mogu se pjevati i druge pjesme po slobodnom odabiru
4. ELEMENTI GLAZBENE KREATIVNOSTI uËitelja poπtujuÊi naËelo zaviËajnosti, ako odgovaraju dobi
i glazbenim moguÊnostima djece. Obraditi najmanje 15
Improvizacija ritma
pjesama.
E izmiπljanje malih ritamskih cjelina ostvarenih
neutralnim slogom, govorom, spontano 2. SVIRANJE
izgovorenim skupinama glasova, udaraljkama… E sviranje ritma - ritamska pratnja obraenim
E slobodna zvukovna improvizacija rukama, brojalicama i pjesmama
nogama, glazbalima kojima uËenici raspolaæu E sviranje doba - sviranje doba kao pratnja
E slobodni improvizirani dijalozi glazbalima i obraenim brojalicama i pjesmama
glasom
Improvizacija melodije KljuËni pojmovi: nazivi ritamskih udaraljki kojima
E slobodni improvizirani dijalozi glasom sviramo.
Improvizacija pokretom Obrazovna postignuÊa: svirati i razlikovati ritam i
E male, dogovorom sastavljene glazbene igre uz dobe obraenih bojalica i pjesama.
pokret
Tonsko slikanje 3. SLU©ANJE GLAZBE
Skladbe:
E obiljeæavanje pojedinih rijeËi ili fraza zvukom
Antun MihanoviÊ - Josip Runjanin: Lijepa naπa
nekih glazbala prema izboru uËenika
domovino; Robert Schumann: VojniËka koraËnica
E oponaπanje zvukova neposrednog okoliπa
(Album za mlade, op. 68); Franz Schubert: Uspavanka
spontanom ili dogovorenom improvizacijom
(djeËji zbor+klavir); Ivo Lhotka Kalinski: Stari
dubrovaËki plesovi; Josip MagdiÊ: Mali zoo (Leptir,
KljuËni pojmovi: kreativnost, pokret, zvuk.
Muha, Pauk); Antonio Vivaldi: Zima; Camille Saint-
Obrazovna postignuÊa: izmiπljati male ritamske /
Saëns: Klokani, Akvarij, Fosili (iz ciklusa Karneval
melodijske cjeline, realizirati ih glasom, udaraljkama i
æivotinja); Nikolaj Rimski-Korsakov: Bumbarov let
pokretom; obiljeæavati pojedine rijeËi i fraze zvukom
(PriËa o caru Saltanu); Leopold Mozart: DjeËja simfonija
nekih glazbala prema izboru uËenika.
(svi stavci, ali pojedinaËno); Wolfgang Amadeus
Mozart: Menuet (3. stavak, Mala noÊna muzika KV
525); Aram HaËaturijan: Ples sa sabljama (iz baleta
2. RAZRED Gajane); Giovanni Battista Pergolesi: Gdje je onaj
cvjetak æuti (djeËji zbor); xxxx: Radujte se narodi; xxxx:
NASTAVNO PODRU»JE: Svim na zemlji mir, veselje; Robert Schumann: ProljeÊe;
1. PJEVANJE Johann Strauss: JelaËiÊ koraËnica; Branimir SakaË:
Pjesme: Instrument Ëarobnjak.
V. Stojanov: Jesenska pjesma; Zlatko ©poljar: Proljetna
pjesma; Mario Bogliuni: SnjegoviÊ; Lazarova-Ruml - KljuËni pojmovi: pojedina glazbala, solist, dirigent,
Jerabkova: Ruke; Zlatko GrgoπeviÊ: Cin, cin, cin; skladatelj.
Zlatko Grgoπevi: Sveti Juraj; Vladimir Tomerlin: Obrazovna postignuÊa: sluπno percipirati glazbeno
Izgubljeno pile, Brzojav; Jakov Gotovac: Dom; Josip izraæajne sastavnice skladbe (izvodilaËki sastav, tempo,
Kaplan: Pred majËinom slikom; Marija MatanoviÊ: dinamika, ugoaj).

69
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glazbena kultura

NAPOMENA sije, kiπa Êe; Cin can cvrgudan; Jednu sem ruæu mel; FtiËek
Upoznati najmanje 5 - 10 novih skladbi /na razini veli; Proljetno kolo; Sadila sam bosiljak; Kiπa pada; Raca
prepoznavanja, prema individualnim sposobnostima plava po Dravi; Ode zima.
uËenika, te po izboru uËitelja. Prema raspoloæivom
vremenu sluπati i upoznati joπ pokoju skladbu. KljuËni pojmovi: domoljubna pjesma.
Obrazovna postignuÊa: izraæajno pjevati i jasno
izgovarati tekst obraenih pjesama, percipirati,
4. ELEMENTI GLAZBENE KREATIVNOSTI izvoditi i sluπno razlikovati pjesme u razliËitom tempu
Improvizacija ritma i dinamici, percipirati visine i trajanja tonova.
E izmiπljanje malih ritamskih/meloritamskih cjelina
ostvarenih neutralnim slogom, govorom, NAPOMENA
spontano izgovorenim skupinama glasova, Mogu se pjevati i druge pjesme po slobodnom odabiru
udaraljkama… uËitelja poπtujuÊi naËelo zaviËajnosti, ako odgovaraju dobi
E slobodna zvukovna improvizacija rukama, i glazbenim moguÊnostima djece. Obraditi najmanje 15
nogama, instrumentima kojima uËenici raspolaæu, pjesama.
E slobodni improvizirani dijalozi instrumentima i
glasom 2. SVIRANJE
Improvizacija melodije E sviranje ritma - ritamska pratnja obraenim
E slobodni improvizirani dijalozi glasom brojalicama i pjesmama
Improvizacija meloritamskih cjelina E sviranje doba - sviranje doba kao pratnja
E slobodni improvizirani dijalozi glasom ili igre po obraenim brojalicama i pjesmama
dogovorenom predloπku
Improvizacija pokretom KljuËni pojmovi: ritam, dobe.
E male, dogovorom sastavljene glazbene igre uz Obrazovna postignuÊa: izvoditi ritam i dobe nauËenih
pokret pjesama; razlikovati ritam i dobe.
Tonsko slikanje
E obiljeæavanje pojedinih rijeËi ili fraza zvukom 3. SLU©ANJE GLAZBE
nekih glazbala prema izboru uËenika Skladbe:
E oponaπanje zvukova neposrednog okoliπa Antun MihanoviÊ - Josip Runjanin: Lijepa naπa
spontanom ili dogovorenom improvizacijom domovino; Wolfgang Amadeus Mozart. »eænja za
proljeÊem (djeËji zbor); Wolfgang Amadeus Mozart:
KljuËni pojmovi: ritamske, melodijske i meloritamske Das klinget so herrlich das klinget so schön - zbor sa
cijeline. zvonËiÊima (iz opere »arobna frula: Finale 1. Ëina);
Obrazovna postignuÊa: improvizirati i izvoditi male Andrè-Ernest-Modeste Grètry: Magarac i kukavica
ritamske/melodijske/meloritamske cjeline glasom, (djeËji zbor); Emil Cossetto: Moja diridika (zbor i
udaraljkama i pokretom; oponaπati zvukove tamb. ork.); Fortunat PintariÊ: Dudaπ; Rudolf Matz:
slobodnom improvizacijom. Stara ura igra polku; Rudolf Matz: Elegija i humoreska;
Antonin Dvo≥ák: Humoreska; Camille Saint-Saëns:
Labud (iz ciklusa Karneval æivotinja); Camille Saint-
3. RAZRED Saëns: Pijanisti (iz ciklusa Karneval æivotinja); Camille
Saint-Saëns: Slon (iz ciklusa Karneval æivotinja);
Camille Saint-Saëns: Zavrπna koraËnica (iz ciklusa
NASTAVNO PODRU»JE: Karneval æivotinja); Ivo Lhotka Kalinski: Gudba za kolo
1. PJEVANJE horvatsko; Sergej Prokofjev: PeÊa i vuk; Luigi
Pjesme: Boccherini: Menuet; Petar IljiË »ajkovski: Ples πeÊerne
Antun MihanoviÊ-Josip Runjanin: Lijepa naπa vile.
domovino; Arsen DediÊ: Sretna Nova godina; Branko
Starc: ZvonËiÊi-Êi; Nikπa NjiriÊ: Godiπnja doba; Rajko KljuËni pojmovi: oblik skladbe (dvodjelna i trodjelna
EÊimoviÊ: Saonice male Sanje; Lovro ÆupanoviÊ: pjesma, solopjesma strofnog oblika).
Zapjevajmo sloæno svi; Branimir MihaljeviÊ: Zeko i Obrazovna postignuÊa: sluπno percipirati glazbeno
potoËiÊ; Marija MatanoviÊ: ProljeÊe u srcu; M. Brajπa izraæajne sastavnice skladbe (izvodilaËki sastav, tempo,
Raπan: Moja majka; Ljudevit Gaj: Oj, Hrvatska, oj; dinamika, ugoaj i glazbeni oblik).
Andrè-Ernest-Modeste Grètry: Magarac i kukavica;
xxxx: Bumbari i pËele; Vatroslav Kolander: Jesenska.
NAPOMENA
Narodne: Upoznati najmanje 5 - 10 novih skladbi / na razini
Nesla dekla v melin; Pjesma u kolu; KriËi, kriËi, tiËek; prepoznavanja, prema pojedinaËnim sposobnostima
Pleπi, pleπi poskoËi; Prijateljstvo pravo; Mali ples; U to uËenika, te po izboru uËitelja. Prema raspoloæivom
vrijeme godiπta; U kolu; Na kamen sjela Ljubica; Sunce vremenu, sluπanje i upoznavanje joπ pokoje skladbe.

70
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glazbena kultura

4. ELEMENTI GLAZBENE KREATIVNOSTI KljuËni pojmovi: pjesme kao takve.


Improvizacija ritma Obrazovna postignuÊa: poznavanje 15 pjesama;
E izmiπljanje malih ritamskih cjelina ostvarenih lijepo, izraæajno pjevanje, jasan izgovor i
govorom, spontano izgovorenim skupinama razumijevanje teksta; u pjesmama razlikovati
glasova, udaraljkama… melodiju, metar, ritam, tempo, dinamiku.
E slobodna zvukovna improvizacija rukama,
nogama, glazbalima kojima uËenici raspolaæu, 2. SLU©ANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE
E slobodni improvizirani dijalozi glazbalima i Skladbe:
glasom P. I. »ajkovski: Zima (djeËji zbor); F. Chopin: Valcer
Improvizacija melodije u Ges-duru, op. 70, br. 1; J. Haydn: Koncert za trubu u
E slobodni improvizirani dijalozi glasom Es-duru, 1. stavak; M. P. Musorgski: Slike s izloæbe
E improvizacija meloritamskih cjelina (Promenada, Ples piliÊa Tuilleries); F. Schubert:
Improvizacija meloritamskih cijelina Impromptu, As-dur, op. 142, br. 2; F. Mendelssohn:
E slobodni improvizirani dijalozi glasom ili igre po Svadbena koraËnica op. 61/9 iz glazbe za
dogovorenom predloπku Shakespeareovu komediju San Ivanjske noÊi; W. A.
Improvizacija pokretom Mozart: Mala noÊna muzika KV 525: Menuet (3.
stavak); R. Schumann: Divlji jahaË iz Albuma za mlade,
E male, dogovorom sastavljene glazbene igre uz
op. 68.; A. Vivaldi: 4 godiπnja doba, Koncert br. 4 u f-
pokret
molu (Zima) - 2. stavak Largo; G. Verdi: Zbor Cigana
Tonsko slikanje
iz opere Trubadur; B. Bjelinski: Kapljice (djeËji zbor);
E obiljeæavanje pojedinih rijeËi ili fraza zvukom
B. Papandopulo: Osam studija za klavir - br. 1;
nekih glazbala prema izboru uËenika
Sinfonietta za gudaËe, 3. stavak Perpetuum mobile; B.
E oponaπanje zvukova neposrednog okoliπa Kunc: Mlado liπÊe: Draga priËa: Tri prizora iz crtanog
spontanom ili dogovorenom improvizacijom filma; I. L. Kalinski: Dalmatinski plesovi.
KljuËni pojmovi: kreativnost, pokret, zvuk. KljuËni pojmovi: skladba kao takva.
Obrazovna postignuÊa: improvizirati i izvoditi male Obrazovna postignuÊa: poznavanje 5-10 novih
ritamske/melodijske/meloritamske cjeline glasom, skladbi; prepoznavanje skladbi (prema individualnim
udaraljkama i pokretom; obiljeæavati pojedine rijeËi i sposobnostima uËenika); znati ime skladatelja i
fraze zvukom nekih glazbala prema izboru uËenika; skladbe; prepoznati glazbala. Glazbeni se pojmovi
oponaπati zvukove slobodnom improvizacijom. izvode iz prirode glazbenoga djela (nazivi izvoaËkih
sastava, nazivi pojedinih glazbala, oznake za tempo,
dinamiku i sliËno) - na razini prepoznavanja.
PREDMETNA NASTAVA
3. IZVO–ENJE GLAZBE I GLAZBENO PISMO
4. RAZRED Slika C-durske ljestvice, abeceda, solmizacija.
Dvodobna, trodobna i Ëetverodobna mjera;
jednostavne ritamske pojave (figure).
NASTAVNO PODRU»JE: Ritamske i metarske oznake iz nauËenih pjesama;
1. PJEVANJE temeljne oznake tempa.
Pjesme: Pjevanje C-durske ljestvice po sluhu uz gledanje
W. A. Mozart: »eænja za proljeÊem; F. Schubert: nota; abecedom i solmizacijom, bez ikakva
Snivaj, spavaj; S. Mikac: Sve bih dao kad bih znao; Z. ≈teoretiziranja«; pjevanje pjesama po sluhu uz
GrgoπeviÊ: SunËece zahaja; Gle ide jeæ; R. Rogers: gledanje u note radi uoËavanja podudarnosti kretanja
DO, RE, MI; M. MilankoviÊ: Maestral; A. DediÊ: melodije s njenim grafiËkim prikazom. Iz pjevanja
Himna zadrugara; J. Kaplan: »estitka majËici; MjeseËev pjesama osvijestiti mjeru, ritam, solmizaciju, abecedu.
pjesnik; J. Gotovac: Dom; N. NjiriÊ: Vjetar. Upoznavanje pojava bez uvjeæbavanja.

Δuk sedi; Evo san ti doπa; VrbniËe nad morem; Dva i dva KljuËni pojmovi: ljestvica, solmizacija, abeceda, doba
su Ëetiri; Po kopinom; Lepi moji strnokosi; Pjevaj mi pjevaj crtovlje, kljuË.
sokole; Tri su ptice; Ja posijah lan; Veselo mi plovimo; Oj Obrazovna postignuÊa: pjevanje ljestvice solmiza-
Jelo, Jelice; TeËe, teËe bistra voda; Δiro; Farandine moj; cijom i abecedom; trajanja nota = razina prepozna-
Savila se bijela loza; Oj Jelena, Jelena; U livadi pod vanja; elementarno (verbalno) poznavanje (slike)
jasenom; Staro sito i korito; Lepa Mara kolo vodi; Sadila notnoga pisma na razini prepoznavanja; izvoenje
sam rogozek; Jelica kolce vodila; Majka Mari kose plela. jednostavnijih ritamskih obrazaca, kucanjem,
izgovaranjem neutralnim slogom.

71
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glazbena kultura

4. GLAZBENE IGRE 3. Folklorna glazba Hrvatskog Zagorja i


Slobodno kreiranje glazbenih igara po izboru uËitelja: Meimurja
slobodno ritmiziranje oponaπanjem uËitelja, slobodno Primjeri za izbor:
i stilizirano kretanje na sluπanu glazbu, sviranje (bez Cveti mi fijolica; Tica vuga lepo speva; Meimurski lepi
velikih pretenzija) na jednostavnijim glazbalima i sl. deËki; Baruπi; Barica; Polka; »ardaπ; Dobar veËer dobri
ljudi; ©roteπ; Zagorski ples; Polegla trava detela; JankiË
KljuËni pojmovi: 0. dojahal; Igrajte nam muæikaπi; Grad se beli preko Balatina.
Obrazovna postignuÊa: vaæna je aktivnost; kompe-
tencije su relativne i individualno razliËite. KljuËni pojmovi: violina, cimbal, u novije vrijeme i
harmonika, solo æenski glas, æenske pjevaËke skupine,
IZBORNE TEME muπke pjevaËke skupine, vrste pjesama: rugalice,
Zbog malog broja sati, ali i zbog specifiËnosti predmeta, u ljubavne, radne, plesne.
nastavi glazbe ne pojavljuju se izborne teme kao teme, ali Obrazovna postignuÊa: poznavanje zvuËnih,
postoji velika moguÊnost izbornih sadræaja u podruËjima glazbenih karakteristika folklorne glazbe Hrvatskog
pjevanja, sluπanja glazbe, te u podruËju glazbenih igara. Zagorja i Meimurja; barem neki od pojmova na
razini izravnog prepoznavanja na glazbenom primjeru.

NASTAVNO PODRU»JE: 4. Folklorna glazba Banovine i Like


SLU©ANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE Primjeri za izbor:
TEME Glasnice, Volim æeti i kopati; Titrala se lepa Mara;
Folklorna glazba* Svadbene pjesme; Pastirska; Oj meni vele udaj se mala;
1. Folklorna glazba Slavonije i Baranje LiËk;, Oj odi brate da ga zapivamo; Sva su sela prominila
Primjeri za izbor: ©okaËko kolo; Svatovac; Tri jetrve æito boju; Nema pisme nit ima pivanja; Oj stani mala na
æele; Slavonsko kolo; Kabanica od seksera; Svatovski opanke moje; Viknu vila s Prologa planine.
drmeπ; Samica; Diva Marica æito doæela; Kolo iz
Duboπevice. KljuËni pojmovi: æenske skupine a cappella, muπkarci
(solo), æene (solo), radne pjesme, dijaloπke pjesme,
KljuËni pojmovi: folklorna glazba, gajde, tambura pripovjedne pjesme, pjevanje u kolu, svadbene
samica, pjevanje uz tambure, pjevanje a cappella, pjesme, dvojnice (diple), ojkanje, rozganje,
pjevanje uz ples, slavonsko kolo, πokaËko kolo, netemperirano pjevanje.
beÊarac, radne pjesme. Obrazovna postignuÊa: poznavanje zvuËnih,
Obrazovna postignuÊa: poznavanje zvuËnih, glazbenih znaËajki folklorne glazbe Banovine i Like;
glazbenih znaËajki folklorne glazbe Slavonije i barem neki od pojmova na razini izravnog
Baranje; barem neki od pojmova na razini izravnog prepoznavanja na glazbenom primjeru.
prepoznavanja na glazbenom primjeru.
5. Folklorna glazba dalmatinskih otoka,
2. Folklorna glazba Podravine i Posavine Dubrovnika i dalmatinske obale
Primjeri za izbor: Primjeri za izbor:
PaË poljka; Sejali smo baæuljka; Stara polka; Zbira junak Roene smo u Betini selu; U Betini ponajbolje jesu; Na
deklice; Drmeπ; Kozatuπ; Tri djevojke jeËam æele; Ples z dobro vam novi dan svanija; Mljetska poskoËica; Lino;
ropËecom; Oj Ivane IvaniÊu; Lepi Juro kres nalaæe; Svet Ivane o’ moga Trogira; Cvit mi je u gori; Da si od
Turopoljski drmeπ; I ovo se klajna zeleni Juraj, kirales; srebra, da si od zlata; Splitski plesovi; Jematvanski zvuci.
Glasnice; Drmeπ; Volim æeti i kopati; Ja posijah repu.
KljuËni pojmovi: a cappella pjevanje muπkih i æenskih
KljuËni pojmovi: citura (citra) tamburaπki sastav, skupina, jednostavna melodika malog opsega,
cimbal, dvojnice gudaËki sastavi; grupno (najËeπÊe netemperirano pjevanje, klapsko pjevanje, lijerica,
æensko) pjevanje. mandoline, poskoËica, lino.
Obrazovna postignuÊa: poznavanje zvuËnih, Obrazovna postignuÊa: poznavanje zvuËnih,
glazbenih znaËajki folklorne glazbe Podravine i glazbenih znaËajki folklorne glazbe dalmatinskih
Posavine; barem neki od pojmova na razini izravnog otoka, Dubrovnika i dalmatinske obale; barem neki
prepoznavanja na glazbenom primjeru. od pojmova na razini izravnog prepoznavanja na
glazbenom primjeru.

6. Folklorna glazba Istre i Kvarnera


Primjeri za izbor:
Potancu; Meni te je majka obeÊala; Pojila je nevjestica;
Labinski tanac; Oj ribare ribariÊu; Divojka je i od sebe lipa;
* Teme iz folklorne glazbe obrauju se, od 5. razreda nadalje, slobodnim
redoslijedom po razredima po naËelu zaviËajnosti.

72
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glazbena kultura

Balun; Vid’ja san je na πtacjunu; Potpuhnul je tihi vitar; Mozart: »eænja za proljeÊem; F. Schubert: Uspavanka;
N. DevËiÊ: Istarska suita (PoskoËica). R. Schumann: Divlji jahaË; Radostan seljak; L. van
Beethoven: PtiËja tuga; Tema Ode radosti iz 9. simf.;
KljuËni pojmovi: sopele, mih, πurla, ples, πaljive xxxx: Ptice se vraÊaju; J. Haydn: Kaiserquartett, 2. stavak
pjesme, netemperirano pjevanje, ≈istarski√ idiom, (samo tema); P. I. »ajkovski: Slatko sanjarenje; R.
pjevanje solistiËko, u parovima, grupe, dvoglasno. Schumann: Pjesmica; G. Bizet: Votre toast je peu vous le
Obrazovna postignuÊa: poznavanje zvuËnih, rendre…(Pjesma Toreadora iz opere Carmen).
glazbenih znaËajki folklorne glazbe Istre i Kvarnera;
barem neki od pojmova na razini izravnog KljuËni pojmovi: skladba kao takva.
prepoznavanja na glazbenom primjeru. Obrazovna postignuÊa: poznavanje glazbenih
primjera; dvodijelna pjesma, reËenica, period,
trodijelna pjesma - prepoznavanje na konkretnom
5. RAZRED glazbenom primjeru. Ne uËe se definicije.
NASTAVNO PODRU»JE: 2. GudaÊa glazbala
1. PJEVANJE Primjeri:
Pjesme: Violina: P. Sarasate: Ciganski napjevi, op. 20; N.
Slobodan izbor uËitelja i uËenika. Paganini: Capriccio u a-molu op.1, br. 24.; Viola: W.
A. Mozart: Koncertantna simfonija za violinu, violu i
KljuËni pojmovi: pjesma kao takva. orkestar u Es-duruKV 364; ViolonËelo: C. Saint Saëns:
Obrazovna postignuÊa: poznavanje 15 pjesama; lijepo, Karneval æivotinja: Le cygne (labud); R. Matz: Elegija i
izraæajno pjevanje, jasan izgovor i razumijevanje teksta. humoreska; Kontrabas: C. Saint-Saëns: Karneval
Glazbeni se pojmovi izvode iz znaËajki same pjesme æivotinja - Slon; Primjer iz jazz glazbe - po volji (npr.
(tempo, mjera, ritam, dinamika, glazbeni oblik i dr.). Jacques Loussier: The Bach Book osobito 1. stavak
Koncerta za klavir u D-duru, BWV 1054).
2. SLU©ANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE
Skladbe: Za ilustraciju skupnoga zvuka gudaËa
W. A. Mozart: Sonata u A-duru, KV 331 (1. stavak B. Papandopulo: Sinfonietta za gudaËe, 1. stavak Intrada
samo tema); V. Æganec: Vehni, vehni fijolica; R. Matz: i/li 3. stavak Perpetuum mobile; J. Strauss: Pizzicato
Elegija i humoreska; R. Wagner: Zbor prelja iz opere polka; B. Britten: Simple Symphony - 3. stavak: Playful
Ukleti Holandez; J. Strauss: Pizzicato polka; N. Pizzicato.
Paganini: Capriccio u a molu, op. 1, br. 24; H. Villa-
Lobos: Preludij br. 3; C. M. von Weber: Zbor lovaca iz KljuËni pojmovi: violina, viola, violonËelo, kontrabas.
opere Strijelac vilenjak; F. Liszt: Ljubavni san; W. A. Obrazovna postignuÊa: prepoznati zvuk i izgled
Mozart: Divertimento u D-duru; J. S. Bach: SeljaËka svakoga pojedinog gudaÊega glazbala - na glazbenom
kantata BWV 212: Ah es schmeckt doch gar so gut. primjeru i na slici. Ne uËe se definicije.
KljuËni pojmovi: skladba kao takva.
Folklorna glazba (2 nastavne teme po izboru) Vidjeti:
Obrazovna postignuÊa: prepoznavanje skladbi (prema
Nastavne teme iz folklorne glazbe!
osobnim sposobnostima uËenika); znati ime
skladatelja i skladbe; prepoznati glazbala; capriccio,
elegija, humoreska, preludij, nazivi izvoaËkih 3. IZVO–ENJE GLAZBE I GLAZBENO PISMO
sastava, nazivi pojedinih glazbala, oznake za tempo, KljuËni pojmovi: tonalitet, dur, mol, temeljne oznake
dinamiku i sliËno - na razini prepoznavanja na tempa i dinamike.
konkretnim glazbenim primjerima. Obrazovna postignuÊa: informativno poznavanje
temeljnih znakova notnoga pisma - na razini
TEME prepoznavanja.
1. Oblikovanje glazbenoga djela
Dvodijelna pjesma, reËenica, period, trodijelna 4. SLOBODNO, IMPROVIZIRANO
pjesma, fraza, motiv. RITMIZIRANJE, KRETANJE NA GLAZBU,
Nabrojeni oblikovni elementi upoznaju se na PLES I SVIRANJE
temelju sluπanja predloæenih glazbenih primjera. UËitelj potpuno slobodno kreira aktivnosti iz ovog
UËenici sami izvode zakljuËke. nastavnog podruËja, vodeÊi raËuna o njihovoj
Temeljna metoda: razgovor. Primjeri nisu glazbenoj vaænosti i kvaliteti.
ilustracijski. Sluπaju se viπekratno i u cjelini.
KljuËni pojmovi: 0 - vaæna je aktivnost.
Obrazovna postignuÊa: vaæna je aktivnost; muzikalno
Primjeri: izvoenje ritamskih aktivnosti: kretanja na glazbu,
Oj Jelena Jelena, Hrvatska himna; J. B. Lully: Dok mjesec plesa, sviranja; sposobnosti su relativne i individualno
sja; G. B. Pergolesi: Gdje je onaj cvjetak æuti; W. A. razliËite.

73
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glazbena kultura

IZBORNE TEME odgovarajuÊih glazbenih primjera. Kako bi se


Zbog malog broja sati, ali i zbog posebnosti predmeta, u osvijetlile sve znaËajke pojedinog pjevaËkog glasa,
nastavi glazbe ne pojavljuju se izborne teme kao teme, ali potrebno je za svakoga od njih imati viπe glazbenih
postoji velika moguÊnost izbornih sadræaja u podruËjima primjera.
pjevanja, sluπanja glazbe, te u podruËju glazbenih igara.
Primjeri:
W. A. Mozart: »arobna frula: arija Kraljice noÊi Der
6. RAZRED Hölle Rache: arija Sarastra O Isis und Osiris; G. Rossini:
Seviljski brijaË: arija Figara Largo al factotum; G.
NASTAVNO PODRU»JE: Puccini: Turandot: arija Kalafa Nessun dorma; G.
1. PJEVANJE Verdi: Rigoletto: arija Gilde Caro nome; Trubadur: arija
Pjesme: Azucene Stride la vampa; Traviata: arija Germonta Di
Slobodan izbor uËitelja i uËenika. Provenza il mar il sol; I. Zajc: Nikola ©ubiÊ Zrinjski:
Pjesma Jelene; J. Hatze: Serenada, Majka; B. Bersa: Seh
KljuËni pojmovi: pjesma kao takva. duπ dan; G. Bizet: Carmen: arija Carmen (Habanera); I.
Obrazovna postignuÊa: poznavanje 15 novih pjesama; Zajc: Lastavicam; V. Lisinski: Ribar; B. Bjelinski:
lijepo, izraæajno pjevanje, jasan izgovor i Kapljice.
razumijevanje teksta; iz pjesme se izvode glazbene
znaËajke (tempo, mjera, ritam, dinamika, glazbeni Nekoliko primjera pjevaËa popularne glazbe. U
oblik i dr.). razgovoru s uËenicima odrediti vrstu glasa. Zborske
skladbe po izboru. Voditi raËuna o kakvoÊi i
2. IZVO–ENJE GLAZBE I GLAZBENO PISMO primjerenosti! Primjeri su ilustracijski i ne moraju se
KljuËni pojmovi: slobodno - prema nahoenju sluπati u cjelini, ali se sluπanje u cjelini preporuËa ako to
uËitelja. raspoloæivo vrijeme dopuπta. Tada je to aktivno sluπanje
Obrazovna postignuÊa: informativno poznavanje s aktivnim praÊenjem teksta i/ili glazbenih sastavnica:
temeljnih znakova notnoga pisma - na razini melodije, ritma, tempa dinamike, oblika.
prepoznavanja.
KljuËni pojmovi: sopran, mezzosopran, alt, tenor,
3. SLU©ANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE bariton, bas, zborovi: mjeπoviti, muπki, æenski, djeËji.
TEME Obrazovna postignuÊa: prepoznavanje pjevaËkih
1. Oblikovanje glazbenoga djela glasova na glazbenim primjerima.
Sloæena trodijelna pjesma; Tema s varijacijama;
Rondo. 3. Glazbala
a) Glazbala s tipkama
Primjeri: Primjeri:
W. A. Mozart: Mala noÊna muzika KV 525: Menuet Klavir/Ëembalo: J. S. Bach: Das wohltemperierte
(3. stavak); Boccherini, L. Menuet iz Kvinteta u E- Klavier, I. sv.: br. 1: Preludiji fuga u C-duru BWV 846
duru, op. 13, br. 5; P. I. »ajkovski: ©ËelkunËik: Valcer (preludij); »embalo: J. Ph. Rameau: La Poule
cvijeÊa; A. Dvo≥ák: Slavenski ples, op 72, br. 2; W. (Kokoπ); Orgulje: J. S. Bach: Toccata i fuga u d-molu,
A. Mozart: 12 varijacija in C na francusku pjesmu ≈Ah BWV 565; G. Faure: Requiem: In paradisum deducant;
vous dirai-je maman√, KV 265; N. Paganini: Capriccio T. Albinoni/R.Giazotto: Adagio u g-molu (orgulje i
u a-molu, op. 1, br. 24.; L. van Beethoven: Za Elizu; gudaËi); Orgulje u jazzu: Jimmy Smith (ili neπto
Sonata u c-molu, op. 13 - 2. stavak Adagio cantabile; drugo); Harmonika: A. Piazzolla: Adios nonino (ili
Ch. W. Gluck: Orfej i Euridika: arija Orfeja Che farò neπto drugo πto se nae pri ruci); »elesta: P. I.
senza Euridice; I. M. JarnoviÊ: Koncert za violinu i »ajkovski: ©ËelkunËik: Ples πeÊerne vile; B. Bartók:
orkestar u A-duru, 3. stavak (Rondo). Glazba za gudaËe, udaraljke i Ëelestu - 1. stavak: nakon
zavrπetka fuge.
KljuËni pojmovi: skladba kao takva.
Obrazovna postignuÊa: poznavanje konkretnih Primjeri su ilustracijski. Ne sluπaju se u cjelini nego
glazbenih djela: po dva primjera za svaki od oblika - samo karakteristiËni dijelovi.
na razini prepoznavanja; ne treba pamtiti verbalne
definicije; cilj je glazba, oblici su sredstvo; prepoznati KljuËni pojmovi: klavir (glasovir), Ëembalo, orgulje,
oblik na glazbenom primjeru; sloæena trodijelna harmonika, Ëelesta.
pjesma, tema s varijacijama, rondo - prepoznavanje na Obrazovna postignuÊa: prepoznati zvuk i izgled
konkretnim glazbenim primjerima. svakoga pojedinog instrumenta - na glazbenom
primjeru i na slici; ne uËe se definicije.
2. PjevaËki glasovi
Vrste pjevaËkih glasova, vrste zborova.
Glasovi se upoznaju na temelju sluπanja

74
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glazbena kultura

b) TrzalaËka glazbala 7. RAZRED


Primjeri:
Gitara: Nepoznati autor: Romanca (zapravo: glazba iz NASTAVNO PODRU»JE:
filma Zabranjene igre); F. Tarénga: SjeÊanje na Alhambru; 1. PJEVANJE
J. Rodrigo: Concierto de Aranjuez, 2. stavak: Adagio Pjesme:
i/ili, 3. stavak: Allegro gentile; Primjeri iz jazz glazbe po Slobodan izbor uËitelja i uËenika.
volji i dostupnosti; Rock i pop glazba: od J.
Hendricksa do E. Claptona, od Beatlesa do Rolling KljuËni pojmovi: pjesma kao takva.
Stonesa - bit Êe dobro sve gdje se dobro Ëuje gitara; Obrazovna postignuÊa: 15-20 novih pjesama; lijepo,
Harfa: P. I. »ajkovski: Valcer cvijeÊa iz baleta ©ËelkunËik izraæajno pjevanje, jasan izgovor razumijevanje teksta.
- Uvod; Mandolina: W. A. Mozart: Don Giovanni:
Deh, vieni alla finestra, canzonetta Don Giovannija iz 2. 2. SLU©ANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE
Ëina. TEME
1. Oblikovanje glazbenoga djela
Primjeri su ilustracijski. Ne sluπaju se u cjelini nego
Sonatni oblik
samo karakteristiËni dijelovi. Izgovaraju se imena Primjeri:
skladatelja i nazivi djela, ali se ne piπu na ploËu. Ako
W. A. Mozart: Mala noÊna muzika K. V. 525, I. stavak
ima dosta vremena, neke je primjere preporuËljivo
Allegro; W. A. Mozart: Simfonija u g-molu br. 40. K. V.
sluπati u cjelini. Tada je sluπanje aktivno uz praÊenje
550, I. stavak Molto allegro; L. van Beethoven: 5.
glazbenih parametara i tada se naslov skladbe i
simfonija u c-molu, op. 67, I. stavak Allegro con brio; S.
skladatelj piπu na ploËu.
Prokofjev: 1. simfonija u D-duru (≈KlasiËna«), op. 25,
I. stavak Allegro.
KljuËni pojmovi: harfa, gitara, mandolina, lutnja.
Obrazovna postignuÊa: prepoznati zvuk i izgled Primjeri nisu ilustracijski. Sluπaju se viπekratno i u
svakoga pojedinog instrumlazbala - na glazbenom cjelini. Glazbeni se oblik konstatira na glazbenim
primjeru i na slici. Ne uËe se definicije. primjerima. Ne uËe se definicije.
Folklorna glazba (2 teme po izboru) KljuËni pojmovi: skladba kao takva.
Obrazovna postignuÊa: poznavanje konkretnih
4. SLOBODNO IMPROVIZIRANO glazbenih djela: dva do tri primjera na razini
RITMIZIRANJE, KRETANJE NA GLAZBU, prepoznavanja; ne treba pamtiti verbalne definicije;
PLES I SVIRANJE cilj je glazba, oblik je sredstvo; sonatni oblik
UËitelj slobodno oblikuje aktivnosti iz ove teme, (ekspozicija, provedba, repriza) - prepoznati na
vodeÊi raËuna o njihovoj glazbenoj relevantnosti i primjeru.
kvaliteti.
2. Glazbala
KljuËni pojmovi: 0 - vaæna je aktivnost.
a) Drvena puhaÊa glazbala
Obrazovna postignuÊa: vaæna je aktivnost; glazbeno Primjeri:
izvoenje ritamskih aktivnosti: kretanja na glazbu, Flauta: W. A. Mozart: Koncert za flautu i orkestar u D-
plesa, sviranja; kompetencije su relativne i duru (ili G-duru); A. Dvo≥ák: Simfonija u e-molu, br. 9
individualno razliËite. (Iz Novoga svijeta) 1. stavak 3. tema; B. Smetana :
Vltava, poËetak; J. S. Bach: Badinerie, 7. stavak iz 2.
IZBORNE TEME
suite u h-molu; C. Debussy: Syrinx - flauta solo
Zbog malog broja sati, ali i zbog specifiËnosti predmeta, Prélude à l’après-midi d’un faune; S. Prokofjev: Sonata u
u nastavi glazbe ne pojavljuju se izborne teme kao teme, D-duru, br. 2 op. 94 (bis); N. Rimski-Korsakov:
ali postoji velika moguÊnost izbornih sadræaja u ©eherezada simfonijska suita op. 35, 2. stavak PriËa
podruËjima pjevanja, sluπanja glazbe, te u podruËju careviÊa Kalendera; Mala flauta: G. Bizet: Carmen,
glazbenih igara.
Marche et Choeur des gamins: Avec la garde montante;
Oboa: B. Bersa: SunËana polja, 2. i 3. tema; V.
Lisinski: VeËer; P. I. »ajkovski: Labue jezero (br. 10,
poËetak 2. Ëina,); B. Bjelinski: Koncert za obou i gudaËe;
Engleski rog: A. Dvo≥ák: 9. simfonija u e-molu, 2. st.;
G. Rossini: Wilhelm Tell - uvertira, treÊi odsjeËak
(dobro i za flautu); Joaquin Rodrigo: Concierto de
Aranjuez, 2. stavak Adagio; Klarinet: W. A. Mozart:
Koncert za klarinet i orkestar; C. M. von Weber: Koncert
za klarinet i orkestar - u f molu, op. 73 i/ili u Es-duru,
op. 74; G. Gershwin: Rapsody in Blue; B.
Papandopulo: Kvintet za gudaËki kvartet i klarinet - 3.

75
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glazbena kultura

st.; Fagot: P. Dukas: »arobnjakov uËenik - glavna tema; c) Udaraljke


N. NjiriÊ: Scherzo i tarantela - za fagot i klavir; W. A. Primjeri:
Mozart: Koncert za fagot u B-duru KV 191; C. M. von Timpani: R. Strauss: Also sprach Zaratustra, simfonijska
Weber: Koncert za fagot i orkestar u F-duru op. 75.; P. pjesma, op. 30.; Veliki bubanj: G. Rossini: Seviljski
I. »ajkovski: 5. simfonija u e-molu, op. 64.; I. brijaË: arija don Basilija La calunnia e un venticello; Mali
Stravinski: PosveÊenje proljeÊa - poËetak.; S. Prokofjev: bubanj: M. Ravel: Boléro; I. KuljeriÊ: Koncert za
KlasiËna simfonija u D-duru, op. 25 - 1. st.; Saksafon: marimbu i orkestar; A. MarkoviÊ: Ugoaj za marimbu i
M. Ravel: Bolero; A. HaËaturjan: Gajane: Ples sa orkestar; Kastanjete: G. Bizet: Carmen, 2. Ëin: Chanson
sabljama. Amoureuse… ce n’est pas une raison; P. I. »ajkovski:
©panjolski ples iz baleta Labue jezero; Tamtam (gong):
Primjeri su ilustracijski. Ne sluπaju se u cjelini nego M. P. Musorgski: NoÊ na pustoj gori; D. ©oπtakoviË: 8.
samo karakteristiËni dijelovi. Izgovaraju se imena simfonija u c-molu, op. 45, (kraj 2. stavka); Ksilofon: C.
skladatelja i nazivi djela, ali se ne piπu na ploËu. Ako Saint Saëns: Karneval æivotinja: Fosili; Zvona: P. I.
ima dosta vremena, neke je (kraÊe) primjere »ajkovski: SveËana uvertira 1812, op. 49 - zavrπetak; M.
preporuËljivo sluπati u cjelini. Tada je sluπanje aktivno P. Musorgski: Boris Godunov - kraj 2. prologa; G.
uz praÊenje glazbenih parametara i tada se naslov Puccini: Tosca - 1. Ëin, zavrπetak scene u crkvi; H.
skladbe i skladatelj piπu na ploËu. Berlioz: FantastiËna simfonija, 5. st.; ZvonËiÊi: W. A.
Mozart: »arobna frula, finale 1. Ëina Das klinget so
KljuËni pojmovi: flauta, mala flauta, oboa, engleski
herrlich das klinget so schön: Arija Papagena: Ein Mädchen
rog, klarinet, fagot, saksofon.
oder Weibchen wünscht Papageno sich.
Obrazovna postignuÊa: prepoznati zvuk i izgled
svakoga pojedinog instrumenta - na glazbenom Primjeri su ilustracijski. Ne sluπaju se u cjelini nego
primjeru i na slici. Ne uËe se definicije. samo karakteristiËni dijelovi. Izgovaraju se imena
skladatelja i nazivi djela, ali se ne piπu na ploËu. Ako
b) Limena puhaÊa glazbala ima dosta vremena, neke je (kraÊe) primjere
Primjeri: preporuËljivo sluπati u cjelini. Tada je sluπanje aktivno
PuhaËi kao grupa: A. Copland: Fanfare za obiËnog uz praÊenje glazbenih parametara i tada se naslov
Ëovjeka; Truba: Haydn: Koncert za trubu i orkestar u Es skladbe i skladatelj piπu na ploËu.
duru, 1. stavak; G. Verdi: Aida, 2. Ëin Marccia trionfale;
M. P. Musorgski-M. Ravel: Promenada iz Slika s KljuËni pojmovi: timpani, veliki bubanj, mali bubanj,
izloæbe; P. I. »ajkovski: Talijanski capriccio; L. konge, bongos, tamburin, Ëinele, gong, trokutiÊ,
Armstrong, D. Gilespie, M. Davies, W. Marsalis; marimba(fon), vibrafon, zvona, zvonËiÊi, ksilofon,
Mala truba: G. F. Händel: Music for the Roya kastanjete, woodblocks).
Fireworks: Uvertira ili La Rejouissance; J. S. Bach: Obrazovna postignuÊa: prepoznati zvuk i izgled
Brandenburπki koncert br. 2, F-dur, BWV 1047; Rog: svakoga pojedinog instrumenta - na glazbenom
W. A. Mozart: Koncert za rog i orkestar br. 1 u D-duru primjeru i na slici. Ne uËe se definicije.
KV 412, 2. stavak Rondo-Allegro; R. Strauss: Koncert
za rog i orkestar u Es-duru, op. 11; R. Strauss: Till 3. Instrumentalne vrste i sastav simfonijskog
Eulenspiegels lustige Streiche, op. 28.; P. I. »ajkovski: 5. orkestra
simfonija u e-molu, 2. st.; Trombon: W. A. Mozart: Sonata, suita, koncert, simfonija, simfonijska pjesma
Tuba mirum, Rekvijem; M. Ravel: Bolero; R. Wagner: Primjeri:
Preludij 3. Ëinu opere Lohengrin; S. ©ulek: Vox Gabrieli L. van Beethoven: Sonata u c-molu (PatetiËna), op. 13,
(trombon); Tuba: I. JosipoviÊ: Tuba ludens; br. 8, 2 stavak: Sonata u cis-molu (Mondscheinsonata)
Musorgski-Ravel: Slike s izloæbe, Bydlo; I. Stravinski: 1. st.; F. Chopin: Sonata za klavir br. 2 u b-molu, op.
Petruπka, 4. slika Seljak s medvjedom; B. Britten: The 35, 3. stavak Marche funebre; J. S. Bach: Air, 2. stavak
Young Person’s Guide to the Orchestra (VodiË kroz iz 3. suite u D-duru, BWV 1068: Badinerie 7. stavak
orkestar za mlade), op 4. iz 2. suite u h-molu, BWV 1067; E. Grieg: Peer Gynt:
1. suita, op. 46: Anitrin ples 2. suita, op. 55: Pjesma
Primjeri su ilustracijski. Ne sluπaju se u cjelini nego Solveige; L. van Beethoven: Simfonija u c-molu, br. 5,
samo karakteristiËni dijelovi. Izgovaraju se imena op. 67, 1. stavak: Allegro con brio; W. A. Mozart:
skladatelja i nazivi djela, ali se ne piπu na ploËu. Ako Simfonija u g-molu, br. 40, K. 550 1. stavak: Molto
ima dosta vremena, neke je primjere preporuËljivo allegro; S. Prokofjev: 1. simfonija u D-duru, op. 25
sluπati u cjelini. Tada je sluπanje aktivno uz praÊenje (≈KlasiËna«) 3. stavak: Gavota; J. Haydn: Koncert za
glazbenih parametara i tada se naslov skladbe i trubu i orkestar u Es-duru, bilo koji od triju stavaka; P.
skladatelj piπu na ploËu. I. »ajkovski: Koncert za klavir i orkestar b-mol, br. 1 op.
23, 1. st.; B. Bersa: SunËana polja - simfonijska pjesma;
KljuËni pojmovi: truba, rog, trombon, tuba. B. Smetana: Vltava - simfonijska pjesma; Paul Dukas:
Obrazovna postignuÊa: prepoznati zvuk i izgled »arobnjakov uËenik - simfonijska pjesma.
svakoga pojedinog instrumenta - na glazbenom Primjeri nisu ilustracijski. Sluπaju se viπekratno i u
primjeru i na slici. Ne uËe se definicije. cjelini. Ne uËe se definicije.

76
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glazbena kultura

KljuËni pojmovi: skladbe kao takve. Bepo: arija Floramye iz 2. Ëina; J. Strauss: Mein Herr
Obrazovna postignuÊa: poznavanje konkretnih Marquise… arija Adele iz 2. Ëina operete ©iπmiπ; J.
glazbenih djela: po dva primjera za svaku vrstu - na Offenbach: Can-can s kraja uvertire ili iz 2. Ëina
razini prepoznavanja; ne treba pamtiti verbalne operete Orfej u podzemnom svijetu; A. Ll. Webber: Jesus
definicije; cilj je glazba, oblici su sredstvo; znati Christ Superstar: Hosanna; I don’t know how to love him;
slobodno odrediti vrstu: sonata, suita, koncert, A. Kabiljo: Jalta, Jalta: Zelena livada (Neka cijeli ovaj
simfonija, simfonijski orkestar, simfonijska pjesma, svijet); L. Delibes: Coppelia (Valcer); I. Stravinski:
programna glazba - prema konkretnom glazbenom Ruski ples (Petruπka); P. I. »ajkovski: Valcer cvijeÊa
primjeru. (©ËelkunËik); A. HaËaturjan: Ples sa sabljama (Gajane);
K. BaranoviÊ: Licitarsko srce; F. Lhotka: –avo u selu.
Folklorna glazba (2 teme po izboru)
Primjeri nisu ilustracijski. Treba ih sluπati
3. SVIRANJE (sintesajzer), STVARALA©TVO, viπekratno i u cjelini radi upoznavanja i zapamÊivanja.
RA»UNALO (MIDI-oprema) - po izboru KljuËni pojmovi: skladba kao takva.
UËitelj slobodno kreira aktivnosti iz ove teme, vodeÊi Obrazovna postignuÊa: poznavati temeljne znaËajke
raËuna o njihovoj glazbenoj relevantnosti i kvaliteti. konkretne glazbene vrste (dijelovi/uvertira, Ëinovi,
slike, arija, duet, tercet kvartet, zborski, baletni
KljuËni pojmovi: prema nahoenju uËitelja i odlomci/, skladatelj, pisac libreta, izvoaËi /orkestar,
konkretnim moguÊnostima. glumci-pjevaËi/, karakter, glavni skladatelji.);
Obrazovna postignuÊa: vaæna je aktivnost; obrazovna poznavati barem po dva cijela glazbena primjera
postignuÊa prema konkretnim moguÊnostima, dakle, (arije, uvertire, brojevi)na razini prepoznavanja; ne
sasvim relativna. treba pamtiti verbalne definicije nego znati svojim
rijeËima odrediti vrstu: opera, opereta, musical, balet;
IZBORNE TEME cilj je glazba.
Zbog malog broja sati, ali i zbog specifiËnosti predmeta,
u nastavi glazbe ne pojavljuju se izborne teme kao teme, 2. Vokalno-instrumentalne vrste
ali postoji velika moguÊnost izbornih sadræaja u Oratorij i kantata
podruËjima pjevanja, sluπanja glazbe, te u podruËju Primjeri:
glazbenih igara. G. F. Händel: Mesija: Aleluja, For Unto us a Child is
Born, He Shall Feed His Flock; C. Orff: Carmina
Burana: O fortuna, Olim lacus colueram; J. S. Bach:
SeljaËka kantata BWV 212: Ah es schmeckt doch gar so gut.
8. RAZRED
Primjeri nisu ilustracijski. Treba ih sluπati viπekratno,
NASTAVNO PODRU»JE: u cjelini radi upoznavanja i zapamÊivanja.
1. PJEVANJE
Pjesme: KljuËni pojmovi: glazbeni brojevi kao takvi.
Slobodan izbor uËitelja i uËenika. Obrazovna postignuÊa: poznavati barem po dva cijela
glazbena primjera (arije, uvertire, brojevi) na razini
KljuËni pojmovi: pjesma kao takva. prepoznavanja; ne treba pamtiti verbalne definicije
Obrazovna postignuÊa: lijepo, izraæajno pjevanje, nego znati svojim rijeËima odrediti vrstu: oratorij,
jasan izgovor razumijevanje teksta. kantata.

2. SLU©ANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE 3. Popularna glazba


TEME Popularna glazba
1. Glazbeno-scenske vrste Slobodan izbor uËitelja i uËenika. Tema se odreuje i
Opera, opereta, musical, balet obrauje potpuno slobodno uz velik angaæman
Primjeri: uËenika koji je mogu i sami pripremiti. Kao i kod
W. A. Mozart: Arija Kraljice noÊi Der Hölle ostalih glazbenih pojava i ovdje se svi zakljuËci
Rache…(»arobna frula); G. Puccini: Nessun dorma, arija donose razgovorom nakon aktivnog sluπanja glazbe.
Kalafa iz opere Turandot; V. Lisinski: Zorko moja, arija KljuËni pojmovi: rhythm and blues, country, western,
Porina iz opere Porin; G. Bize: Habanera, arija Carmen rock and roll, soul, pop, hard rock, punk rock, heavy
iz istoimene opere; G. Rossini: Largo al factotum, arija metal, acid rock, jazz rock, punk rock, hip - hop, rap,
Figara iz opere Seviljski brijaË; G. Gershwin: grunge, new age, etnoglazba, narodna glazba itd. -
Summertime arija Klare iz opere Porgy & Bess; J. slobodni odabir primjera prema afinitetima uËitelja i
Gotovac: Ero s onoga svijeta (zavrπno kolo); V. Lisinski: uËenika.
Porin - uvertira; I. Zajc: Nikola ©ubiÊ Zrinjski: - U boj, Obrazovna postignuÊa: slobodno i kompetentno
u boj; J. Bock-J. Stein: GuslaË na krovu: If I Were a raspravljati o popularnoj glazbi kao predmetu njihova
Rich Man; I. TijardoviÊ: Mala Floramye: tropjev ©jor

77
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glazbena kultura

osobitog interesa, te njezinim gospodarstvenim, KljuËni pojmovi: sonata, simfonija, gudaËki kvartet,
marketinπkim i masmedijskim aspektima. W. A. Mozart; J. Haydn, L. van Beethoven (verbalna
informacija).
4. Glazbala Obrazovna postignuÊa: znati odrediti razdoblje;
ElektroniËka glazbala pamtiti predstavnike.
ElektroniËke orgulje, sintetizator zvuka
(sintesajzer), elektroniËki klavir (glasovir), ≈elektriËna« d) Glazba romantizma
gitara. Glazbala se upoznaju na temelju sluπanja Simfonija, klavirska minijatura, simfonijska pjesma.
odgovarajuÊih glazbenih primjera. Primjeri su Glazbeni primjeri po slobodnom odabiru. Sadræaj se
ilustracijski. Ne sluπaju se u cjelini nego samo obrauje verbalno-informativno. Glazbeni primjeri
karakteristiËni dijelovi. Izgovaraju se imena skladatelja prema dostupnosti - kao ilustracija. Obvezatno
i nazivi djela, ali se ne piπu na ploËu. Konkretni upotrijebiti primjere koje se veÊ ranije sluπalo.
primjeri po izboru i dostupnosti. Bit Êe korisno
≈eksperimentiranje« s pravim glazbalima: vlastitima ili KljuËni pojmovi: simfonija, klavirska minijatura,
s onima u razredu (elektroniËki klavir, sintesajzer). simfonijska pjesma (verbalna informacija).
Obrazovna postignuÊa: znati odrediti razdoblje;
KljuËni pojmovi: elektroniËke orgulje, sintetizator imenovati nekoliko predstavnika; V. Lisinski,
zvuka (sintesajzer), elektroniËki klavir (glasovir), hrvatska nacionalna opera.
elektriËna gitara.
Obrazovna postignuÊa: prepoznati zvuk i izgled e) Glazba 20. stoljeÊa
svakoga pojedinog instrumenta - na glazbenom Sadræaj se obrauje verbalno-informativno. Glazbeni
primjeru i na slici; ne uËe se definicije. primjeri prema dostupnosti - kao ilustracija.

5. Glazbeno stilska razdoblja KljuËni pojmovi: atonalnost, karakteristiËni zvuËni


a) Glazba do srednjeg vijeka sklopovi.
Stari crkveni napjevi; gregorijanski koral; glazba Obrazovna postignuÊa: osnovna informacija o
trubadura. suvremenoj ozbiljnoj glazbi i njezinim znaËajkama;
Sadræaj se obrauje verbalno-informativno. Glazbeni moÊi prepoznati tu glazbu na glazbenom primjeru.
primjeri prema dostupnosti - kao ilustracija. Nije
potrebno da ih uËenici pamte. f) Jazz
Tema se obrauje po naËelu: aktivno sluπanje glazbe
KljuËni pojmovi: Gregorijanski koral, glazba s glazbenim zadatcima, a zatim razgovor o
trubadura (verbalna informacija). odsluπanome. Na temelju razgovora uËenici donose
Obrazovna postignuÊa: odrediti razdoblje srednjega zakljuËke. Posluæiti se primjerima iz jazz glazbe po
vijeka; osnovna informacija o pojavi srednjovjekovne volji. Glazba ameriËkih Crnaca, podvrste jazza,
glazbe. improvizacija, bogata (sinkopirana) ritmika i metrika,
sastavi. Poznati izvoaËi.
b) Glazba renesanse i baroka
Vokalna polifonija; misa; opera, polifonija; fuga; J. S. KljuËni pojmovi: jazz, improvizacija, bogata
Bach. (sinkopirana) ritmika i metrika, sastavi.
Sadræaj se obrauje verbalno-informativno. Glazbeni Obrazovna postignuÊa: zvuËno prepoznavanje jazza i
primjeri prema dostupnosti - kao ilustracija. njegovo razlikovanje od drugih glazbenih vrsta i
Obvezatno upotrijebiti primjere koji su se veÊ ranije idioma; moÊi opisati znaËajke jazza na sluπnom
sluπali. primjeru.

KljuËni pojmovi: vokalna polifonija, misa, opera, 3. SVIRANJE (sintesajzer), STVARALA©TVO,


polifonija, fuga, J. S. Bach (verbalna informacija). RA»UNALO (MIDI-oprema) - po izboru
Obrazovna postignuÊa: Odrediti razdoblje; osnovne
informacije o glazbenim vrstama i polifonom UËitelj slobodno oblikuje aktivnosti iz ove teme,
glazbenom idiomu. vodeÊi raËuna o njihovoj glazbenoj vaænosti i
kvaliteti.
c) Glazba u BeËkoj klasici
Sonata, simfonija, gudaËki kvartet; W. A. Mozart; J. KljuËni pojmovi: 0 - u srediπtu je paænje aktivnost.
Haydn; L. van Beethoven. Obrazovna postignuÊa: prema nahoenju uËitelja i
Sadræaj se obrauje verbalno-informativno; glazbeni konkretnim moguÊnostima.
primjeri prema dostupnosti - kao ilustracija;
obvezatno upotrijebiti primjere koji su se veÊ ranije IZBORNI SADRÆAJI
sluπali, ovdje kao ilustraciju, ali i kao ponovljeno Zbog malog broja sati, izborni se sadræaji ne predviaju.
sluπanje.

78
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Strani jezici

STRANI JEZICI
UVOD Cilj je suvremene nastave stranih jezika usmena i pisana
Ovaj dokument sadræi nastavne programe za osnovnu komunikacijska kompetencija na stranome jeziku
πkolu za engleski, njemaËki, francuski i talijanski jezik, i to za proπirena elementima sociokulturne, interkulturalne te
nastavu navedenih jezika kao prvoga stranoga jezika (od 1. ËitalaËke/knjiæevne kompetencije. Istodobno, u skladu s
do 8. razreda) i kao drugoga stranoga jezika (od 4. do 8. potrebama druπtva nastava stranih jezika, osim jeziËnih,
razreda).1 Navedeni nastavni programi su sastavni dio mora nuæno razvijati i vjeπtine komuniciranja, timskoga
Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda (HNOS) za rada te osposobljavati uËenika za rjeπavanje problema.
pojedini jezik.2 Kako bi ostvarila te ciljeve, suvremena nastava u srediπte
nastavnoga procesa stavlja uËenike i njihov kognitivno-
Dok HNOS obuhvaÊa sveukupnost nastavnih ciljeva, afektivno-socijalni razvoj primjenjujuÊi nastavne metode
sadræaja i standarda pouËavanja, nastavni programi za strane usmjerene na uËenike. Obiljeæje je tih metoda poticanje
jezike izdvajaju sadræaje, tj. odgojno-obrazovna postignuÊa uËenika na razmiπljanje i kognitivno organiziranje sadræaja
te nastavne teme i cjeline. Novost u odnosu na prethodne te kreiranje situacija u kojima uËenik moæe primijeniti
nastavne programe utemeljenost je na osuvremenjenom postojeÊe znanje. Takav pristup nastavi, obogaÊen
pristupu nastavi stranih jezika, sadræajno rastereÊenje razvijanjem strategija uËenja osposobljava uËenika za
prethodnih programa, uvoenje novih sadræaja (npr. cjeloæivotno uËenje i istodobno u potpunosti primjenjuje
strategije uËenja, interkulturalne kompetencije) te paradigmu uËenja i pouËavanja na kojoj se temelji HNOS.
prijedloga za njihovo organiziranje i meusobno
povezivanje. Obradba predvienih sadræaja u skladu s Nastava stranoga jezika prilagoava se dobnim
metodiËkim pristupom usmjerenosti na uËenika skupinama zastupljenima u osnovnoj πkoli. Osmogodiπnja
pretpostavlja primjenu standarda pouËavanja, metodiËkih i osnovna πkola s obzirom na dob djeteta zahvaÊa dob
drugih uputa sadræanih u HNOS-u. ranoga i srednjega djetinjstva te pubertet. S obzirom na
kognitivne sposobnosti djece vaæno je razlikovati rano
uËenje stranih jezika u prva tri ili Ëetiri razreda osnovne
SVRHA I OBILJEÆJA NASTAVE πkole, prijelazno razdoblje od 4./5. do 6. razreda, te treÊe
STRANIH JEZIKA razdoblje u 7. i 8. razredu.
Obrazovni sustavi duæni su odgovoriti na globalne
promjene u suvremenom druπtvu, koje zahtijevaju jeziËne Ovisno o dobi uËenika razlikovat Êe se naËini ostvarenja
i komunikacijske vjeπtine u interpersonalnim i ciljeva nastave stranih jezika i primjena naËela nastave, tj.
interkulturalnim situacijama, vjeπtine rada u timu, ostvarenje standarda pouËavanja. UËenje i pouËavanje
osposobljenost za rjeπavanje problema i sl. Gledano iz stranih jezika u niæim razredima osnovne πkole temelji se
perspektive stranih jezika neupitno je da u okolnostima na multisenzornom (vidnom, sluπnom, dodirnom i dr.) i
rastuÊih meunarodnih, interkulturalnih kontakata na cjelovitom uËenju koje se obraÊa spoznajnim, Ëuvstvenim
privatnom i profesionalnom planu, medijske i i motoriËkim svojstvima uËenika. Rano uËenje stranih
komunikacijske umreæenosti i povezanosti globalnih jezika teæiπte ima u govornoj komunikaciji, uËenju iz
razmjera, znanje stranih jezika jedna je od kljuËnih situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnog
kompetencija koje pojedinac treba steÊi kako bi poboljπao izraza, igre i pjesme. U toj dobi vaæno je razviti osjetljivost
svoje moguÊnosti tijekom obrazovanja kao i u sve djece za drugi jeziËni sustav i olakπati im daljnje uËenje
dinamiËnijem svijetu rada. Znanje stranoga jezika stranih jezika. Za razliku od ranoga uËenja stranoga jezika,
pridonosi porastu osobne mobilnosti i zapoπljivosti, nastava se u viπim razredima osnovne πkole postupno
omoguÊava ravnopravno i kritiËko pribavljanje usmjerava na kognitivno uËenje. JeziËne se strukture
informacija, koriπtenje izvora znanja i dr. U zemljama objaπnjavaju uz osvjeπÊivanje njihove uporabe u kontekstu
Ëlanicama Europske unije i VijeÊa Europe znanje se i postupno uvoenje metajezika. U tom se razdoblju
jednoga stranog jezika ne smatra dovoljnim. Istodobno se nastoji ujednaËeno razvijati govornu i pisanu
nastoji oËuvati jeziËnu i kulturnu raznolikost europskoga komunikaciju.
kontinenta. Stoga se europske institucije zauzimaju za
viπejeziËnost graana Europe, a πto podrazumijeva da bi se CILJEVI I ZADAΔE
tijekom obveznog obrazovanja svakom uËeniku u EU
Obrazovni ciljevi i zadaÊe
trebalo omoguÊiti uËenje barem dvaju stranih jezika.
Obrazovni ciljevi nastave stranoga jezika
1 Navedeno nazivlje prvi i drugi strani jezik orijentira se prema podrazumijevaju postupno razvijanje sposobnosti sluπanja i
generacijama uËenika koje s uËenjem prvoga stranoga jezika zapoËinju
u 1. razredu, a uËenje drugoga stranoga jezika u 4. razredu. Za uËenike
razumijevanja usmenih poruka, sposobnost pravilnog
koji su uËenje prvoga stranoga jezika zapoËeli u 4. razredu (2003., izgovora glasova stranoga jezika u govornoj interakciji i
2004. i 2005.), namijenjen je program koji se ovdje naziva programom govornoj produkciji, sposobnost Ëitanja i razumijevanja
drugoga stranoga jezika. rijeËi, reËenica i kraÊih tekstova, kao i sposobnost primjene
2 Vidi pod http://www.mzos.hr

79
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Strani jezici

pravopisnih pravila stranoga jezika u pisanju rijeËi, reËenica Odgojni ciljevi i zadaÊe
i kraÊih poruka. Odgojni ciljevi i zadaÊe u nastavi stranoga jezika znaËe
Pri razvoju receptivnih jeziËnih vjeπtina valja voditi sustavno senzibiliziranje i motiviranje uËenika za razvijanje
raËuna o tome da je sluπanje i Ëitanje proces dekodiranja i tolerancije i empatije prema drugomu i drugaËijem, tj.
razmiπljanja koji ukljuËuje stvaranje pretpostavaka, razvijanje razumijevanja strane kulture pridonoseÊi
dopunjavanje i biranje, tehnike i strategije potrebne i izvan istodobno i boljem razumijevanju vlastite kulture. Dakle,
nastave stranih jezika. Stoga uËenike treba poticati da na svakoj razini uËenike treba upoznavati s kulturom i
nepoznate rijeËi i izriËaje prvo pokuπaju razumjeti civilizacijom zemalja jezika cilja u korelaciji s vlastitom
primjenom postojeÊeg znanja, konteksta i pomoÊu zemljom.
strategija za razumijevanje. Kod uËenika se razvija svijest o mnogojeziËnosti i
Isto tako, polaziπte pri obradbi gramatike istraæivaËko je viπejeziËnosti te meukulturalnim sliËnostima i razlikama.
uËenje koje predstavlja taktiku voenja uËenika prema UËenike se potiËe na samostalno uËenje i usvajanje
samostalnom uoËavanju analogija i jeziËnih pravilnosti. uspjeπnih strategija uËenja i sluæenja znanjem pripremajuÊi
UËenik induktivnim putem samostalno otkriva jeziËne ih za cjeloæivotno obrazovanje. Na taj naËin se razvijaju
zakonitosti i sam dolazi do gramatiËkih pravila, bez suviπne navike skupnog i suradniËkog uËenja kao i sposobnost
uporabe metajezika. To se ostvaruje kreiranjem redoslijeda samoprocjene i samovrjednovanja osobnih postignuÊa te
koraka u kojima uËenici najprije prepoznaju i sakupljaju moguÊnost objektivne usporedbe s postignuÊima drugih.
nove gramatiËke strukture, potom ih razvrstavaju te ih
naposljetku sistematiziraju i formuliraju pravilo. UËenik, NAPOMENA
potaknut na razmiπljanje i kreativno rjeπavanje problema, 1. Broj nastavnih cjelina kao i broj te raspored tema u
primjenjujuÊi steËeno tako sam stvara novo znanje. nastavnim cjelinama koji je naveden u poglavlju
Sve navedene sposobnosti povezuju se s razvojem Nastavne teme i prijedlog nastavnih cjelina svih programa
sociokulturne i interkulturalne kompetencije. UËenik se za strani jezik nije obvezujuÊi. Vaæno je da se
kao subjekt nastavnoga procesa postupno razvija na predloæene teme obrade. Pojedina cjelina moæe
kognitivnom, afektivnom i socijalnom planu. sadræavati veÊi ili manji broj tema. Pojedine se teme
Pri odreenju razina jeziËne kompetencije koje bi uËenici ponavljaju iz godine u godinu zbog potrebe cikliËkoga
trebali postiÊi na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih proπirivanja leksika i struktura.
razdoblja, tj. odsjeËaka osnovnoπkolskoga πkolovanja uzete 2. Broj leksiËkih jedinica koje Êe uËenici aktivno rabiti,
su u obzir smjernice ZajedniËkog europskog referentnog okvira kao i onih koje Êe usvojiti samo na razini
za jezike.3 razumijevanja, odreen je pribliæno za svaku godinu u
UËenici bi nakon osam godina uËenja prvoga stranoga odjeljku LeksiËka podruËja. Udæbenici za uËenje jezika i
jezika trebali dosegnuti razinu A2 - temeljni stupanj: izvorni materijali za pojedini razred sadræavat Êe radi
E ≈razumjeti izolirane reËenice i Ëesto rabljene rijeËi s autentiËnosti teksta viπe leksiËkih jedinica od
podruËja od neposrednog osobnog interesa« navedenoga broja. Dovoljno je da ih uËenici razumiju
E ≈komunicirati u jednostavnim i uobiËajenim u kontekstu.
situacijama koje zahtijevaju jednostavnu i neposrednu 3. Isto se tako u udæbenicima i izvornim tekstovima radi
razmjenu informacija o poznatim temama i autentiËnosti iskaza mogu naÊi neke gramatiËke strukture
aktivnostima« koje nisu navedene u istoimenom popisu struktura za
E ≈jednostavno opisati aspekte svog obrazovanja, odreenu godinu uËenja jezika. Te oblike nije
neposrednu okolinu te sadræaje s podruËja potrebno obraivati u nastavi. UËenici Êe ih
zadovoljavanja neposrednih potreba«.4 prepoznavati u situaciji, ali ih ne moraju aktivno
U drugome stranom jeziku (od 4. do 8. razreda) upotrebljavati.
predvia se dostizanje razine A1+ koja predstavlja 4. Prijedlozi za izborne teme obrauju se samo ako je tema
meustupanj izmeu razine A1 (pripremni stupanj) i razine uËenicima zanimljiva i za njih relevantna. U
A2 (temeljni stupanj). To znaËi da uËenici mogu: protivnome uËitelji mogu u dogovoru s uËenicima
E razumjeti i rabiti poznate izraze i jednostavne fraze odabrati neku drugu temu. Za obradbu tih tema
vezane uz svakodnevni æivot i neposredno okruæje predvieno je otprilike 10 % ukupnoga broja nastavnih
E uz pomoÊ sugovornika komunicirati u jednostavnim, sati.
svakodnevnim situacijama neposredne i jednostavne 5. MetodiËke upute za uËitelje i naËin provjere i vrjednovanja
razmjene informacija o poznatim temama i znanja, vjeπtina i sposobnosti navedeni su u HNOS-u.
aktivnostima Broj i optimalno vrijeme provoenja obvezatnih
E vrlo jednostavno opisati podruËja koja ih osobno pisanih radova tijekom πkolske godine treba uskladiti s
zanimaju - poput obrazovanja, svakodnevnog okruæja i vaæeÊim Pravilnikom o naËinu praÊenja i ocjenjivanja
zadovoljavanja osnovnih neposrednih potreba. uËenika.
6. Upute za rad s djecom s posebnim potrebama takoer se
nalaze u HNOS-u.
3 Usp. ZajedniËki europski referentni okvir za jezike: uËenje,
pouËavanje, vrednovanje, VijeÊe Europe, ©kolska knjiga, Zagreb, 2005.
4 Usp. isti izvor, str. 24.

80
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

ENGLESKI JEZIK
UVOD 4. Razredni jezik - razumijevanje uputa i
Engleski se jezik kao materinski jezik ili sluæbeni jezik postupanje prema njima, traæenje dopuπtenja
govori u velikom broju zemalja, proteæe se kroz razliËite KljuËne strukture i izriËaji: Sit down! Stand up! Go...!
kulture i danas sluæi kao glavni jezik komunikacije u Come here! Draw! Colour! Listen! Repeat! Open! Close!
cijelome svijetu. Znanje engleskoga jezika od velike je Can I go out, please?
vaænosti za obrazovanje, za putovanja u inozemstvo i za
uspostavljanje druπtvenih i poslovnih meunarodnih 5. Boje - imenovanje osnovnih boja, opisivanje
dodira i veza. Zato uËenje engleskog jezika veÊ u osnovnoj predmeta, bojenje po diktatu
πkoli ima za cilj razvijanje komunikacijskih sposobnosti i KljuËne strukture i izriËaji: What colour is it? - It's
jeziËnih umijeÊa potrebnih za meunarodnu komunikaciju white/black/red/yellow/blue/green. Colour the ball blue!
i pripremanje uËenika za rastuÊe meunarodno træiπte rada.
6. ©kolski pribor - imenovanje osnovnoga
Znanje engleskoga jezika svakako je prednost u vremenu
πkolskog pribora
brzih promjena koje se dogaaju kao ishod razvoja
KljuËne strukture i izriËaji: This is my pencil/book/pen.
informatiËke i komunikacijske tehnologije. Osim toga,
uËenjem engleskoga jezika uËenici upoznaju zemlje
7. Moja uËionica - imenovanje nekih predmeta i
engleskoga govornoga podruËja te sloæenost i viπestrukost
dijelova uËionica, pozivanje na aktivnost
razliËitih kultura koje se njime sluæe. Nastava engleskoga
KljuËne strukture i izriËaji: Open/Close the door. This
jezika u osnovnoj πkoli priprema uËenike za nastavak
is a chair/a desk... Let's draw! Let's go out! Let's sing!
obrazovanja u sekundarnom i tercijarnom sektoru, a
primjenom prikladnih metoda i tehnika u nastavnome
8. DoruËak - imenovanje jela i piÊa za doruËak
procesu poticat Êe i odræati pozitivan stav i motivaciju za
KljuËne strukture i izriËaji: What ’s for breakfast?
njegovo uËenje tijekom cjelokupnog obrazovanja.
I like/don’t like milk/bread and butter.

9. Blagdani - BoæiÊ i Uskrs - Ëestitanje, pjevanje


Engleski kao i/ili recitiranje prigodne pjesmice
KljuËne strukture i izriËaji: Merry Christmas; Santa
prvi strani jezik Claus/Father Christmas. Happy New Year. Happy
Easter. Easter eggs...

1. RAZRED IZBORNE TEME


U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju
prva godina uËenja se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima
uËenika, prigodne recitacije i pjesmice, prikladna djela
CJELINE I TEME djeËje knjiæevnosti, kulturno-civilizacijske teme i dr.
1. Susreti i pozdravi - pozdravljanje i Izrauju se tematski panoi, posteri i dr. Sadræaji se
komunikacijski obrasci, uljudno ponaπanje, proπiruju dodatnim materijalima u sklopu zadanih
oslovljavanje tematskih sadræaja.
KljuËne strukture i izriËaji: Hello! Hi! Good
morning/afternoon! Bye!Miss/Mr/Mrs White. What's ODGOJNO-OBRAZOVNA
your name? I'm... How are you today?- Fine, thanks. Not POSTIGNUΔA
well. Please... Sorry... Thank you...
ZNANJA
2. Ja i moji prijatelji - predstavljanje sebe i
prijatelja, izricanje dobi, Ëestitanje roendana,
LEKSI»KA PODRU»JA
pjevanje prigodne pjesmice
Pozdravi, predstavljanje, komunikacijski obrasci pri
KljuËne strukture i izriËaji: What’s your name? susretu, uljudno obraÊanje, oslovljavanje, imenovanje i
I’m...Who is this? This is my friend. How old are you? predstavljanje prijatelja i Ëlanova uæe obitelji, imenovanje
I’m 6/7. Happy birthday to you! predmeta (igraËke i πkolski pribor, predmeti u uËionici),
pojam broja od 1 do 10, imenovanje osnovnih boja,
3. Ja i moja obitelj - predstavljanje Ëlanova uæe aktivnosti u razredu (razumijevanje najËeπÊih uputa i
obitelji naredbi, izricanje radnji na nastavnom satu), imenovanje
KljuËne strukture i izriËaji: This is my family. Who is nekih osnovnih jela i piÊa (doruËak), roendani, blagdani
this? - This is my mum/dad/sister/brother. (BoæiÊ, Uskrs, Nova godina).
Do kraja 1. godine uËenja u 1. razredu osnovne πkole

81
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

uËenici bi trebali aktivno upotrebljavati oko 80 leksiËkih KULTURA I CIVILIZACIJA


jedinica, a razumjeti oko 130 leksiËkih jedinica. Kulturoloπki sadræaji integrirani su u predviena
Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi trebalo tematska podruËja vezana i za odgoj i socijalizaciju,
uvoditi viπe od 4 do 5 novih leksiËkih jedinica po primjerice, pozdravljanje, uljudno ponaπanje,
nastavnom satu uzimanja novoga gradiva. LeksiËko se oslovljavanje, Ëestitanje blagdana i roendana, prva kitica
gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja. pjesme We wish you a Merry Christmas, imena vrπnjaka u
zemlji/zemljama jezika cilja, neka tipiËna prezimena.
GRAMATI»KE STRUKTURE DjeËja knjiæevnost: PreporuËa se obraditi nekoliko izvornih
GramatiËke se strukture nikada ne tumaËe eksplicitno djeËjih puËkih pjesmica s pokretima od kojih neke mogu
veÊ ih uËenici usvajaju globalno u predloæenim jeziËnim biti pjevane. Na satu se preporuËa obraditi ili proËitati
strukturama. dvije izvorne slikovnice. Neka to budu likovno kvalitetne
Na kraju 1. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊim slikovnice privlaËnog dizajna i s malo teksta, odnosno
jeziËnim strukturama: tekstom koji se ponavlja.
Glagoli
E prezent glagola to be i to have/have got i nekih uËestalih VJE©TINE I SPOSOBNOSTI
glagola vezanih uz tematska podruËja u jednini
Zamjenice SLU©ANJE
E osobne zamjenice: I, you, he, she, it E neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na
E pokazna zamjenica: this stranom jeziku
Imenice E povezivanje vidnoga (slikovnog) i sluπnoga jeziËnog
E jednina imenica (a boy, a girl...) sadræaja
E mnoæina imenica (boys, girls...) E razumijevanje kraÊih jednostavnih izjavnih reËenica i
Pridjevi pitanja
E posvojni pridjevi: my, your E navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih
E opisni pridjevi kao dio predikata: This is a big ball. govornika (zvuËni zapisi)
Upitne rijeËi
E upitne rijeËi: what, how, where GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I
Brojevi PRODUKCIJA, IZGOVOR
E glavni brojevi od 1do 10 E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja
Prijedlozi fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i intonacijskih
E neki prijedlozi (in, on, under, up, down...) osobina engleskoga jezika prema zvuËnom uzorku
Prilozi E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili
E neki prilozi vremena (today...) snimljenih zvuËnih uzoraka izdvojenih rijeËi i kraÊih
ReËenice reËenica
E reproduciranje jednostavnih brojalica, pjesmica za
E jednostavne izjavne reËenice
govorenje i pjevanje uz pokret, ukljuËujuÊi i jazz
Na razini prepoznavanja
chants i rap
E zapovijedi u sklopu tematskih podruËja
E elementarno opisivanje slikovnoga predloπka
E prezent glagola to be i to have i nekih uËestalih glagola
E sudjelovanje u vrlo kratkim dramatizacijama (2 - 3
vezanih uz tematska podruËja u mnoæini
kratke reËenice)
E osobne zamjenice: we, they
E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje
E upitne reËenice s upitnom rijeËju how many
u sklopu elementarnih jeziËnih funkcija
E inverzne upitne reËenice
E odgovaranje na jednostavna pitanja u okviru poznatih
jeziËnih struktura i tematskih sadræaja
JEZI»NE FUNKCIJE
U sklopu obraenih tema i jeziËnih struktura:
pozdravljanje na formalnoj i neformalnoj razini, »ITANJE
predstavljanje sebe i drugih, izraæavanje dobi, svojine, E pamÊenje pismovne slike rijeËi i izdvojenih reËenica
koliËine, imenovanje predmeta i osoba, opis predmeta i na razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka,
osoba, potvrivanje i nijekanje, osnovni obrasci uljudnog glasno Ëitanje u skupini ili pojedinaËno
ponaπanja: molbe i zahvale, Ëestitanje blagdana i
roendana. PISANJE
E preslikavanje izoliranih rijeËi i kraÊih reËenica prema
grafijskomu i likovnomu predloπku (u 2. polugodiπtu)

INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
Ophoenje s kulturalnim razlikama:
razvijanje osjeÊaja za uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti kroz
odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje kao osnova za razvijanje

82
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

tolerancije i empatije prema drugomu i drugaËijemu (npr. 7. Glavni dnevni obroci - usvajanje naziva za
imena, prezimena, blagdanski obiËaji i sl.). glavne dnevne obroke i najËeπÊa jela/piÊa,
Kulturoloπkim sadræajima pristupa se kontrastivno. izraæavanje osobnih stavova prema jelu i piÊu
OdgovarajuÊi sadræaji u hrvatskoj kulturi usporeuju se sa KljuËne strukture i izriËaji: I have... for
onima u kulturi zemalja engleskoga govornog podruËja te breakfast/lunch/dinner/supper. I like sandwiches. I don't
drugih kultura uopÊe. like coffee.

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM 8. Moje tijelo - opisivanje osoba, opisivanje


Postupno ovladavanje jednostavnim strategijama uËenja radnje koju trenutno Ëinimo
i sluæenja znanjem, koriπtenje vizualnih elemenata radi KljuËne strukture i izriËaji: He's got brown hair/big
memoriranja jeziËnih sadræaja, uoËavanje uloge ilustracija hands/a small nose/blue eyes... He's drawing/
kao pomoÊnoga sredstva za razumijevanje sadræaja teksta, jumping/eating ...
postupni razvoj samostalnog i suradniËkog uËenja i svijesti
o vlastitom napretku. 9. OdjeÊa - imenovanje odjeÊe koju djeca te dobi
najËeπÊe nose
KljuËne strukture i izriËaji: What are you wearing? Ann
is wearing jeans, a T- shirt ...
2. RAZRED
druga godina uËenja 10. Blagdani - usvajanje novih pojmova vezanih uz
blagdane, Ëestitanje i pjevanje prigodnih
CJELINE I TEME pjesama, izricanje nekih tipiËnih radnji vezanih
1. Pozdravi i oslovljavanje - pozdravljanje pri uz blagdane, razumijevanje kraÊe priËe po
dolasku i odlasku na formalnoj i neformalnoj slikama
razini, predstavljanje i oslovljavanje odraslih KljuËne strukture i izriËaji: Christmas tree/presents
KljuËne strukture i izriËaji: Hello! Hi! Good /cards/carols, Father Christmas, Easter bunny/ eggs...
morning/afternoon/evening! Good bye/night! Mr/Mrs Merry Christmas! Happy New Year! Happy Easter! - We
/Miss White. What's your name? I'm... How are you Wish You a Merry Christmas! Hot Cross Buns ... Happy
today? I'm fine, thank you./OK. And you? Halloween!
2. Moja obitelj - predstavljanje Ëlanova svoje uæe
IZBORNE TEME
i πire obitelji, izraæavanje svojine
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju
KljuËne strukture i izriËaji: my, your, his, her; This is
se teme po izboru nastavnika i prema interesima uËenika,
my mum/dad/brother/uncle/aunt. I've got/I have...
prigodne recitacije i pjesmice, izrauju se tematski panoi,
You've got/You have... S/he's got/S/he has...
posteri. Sadræaji se proπiruju dodatnim materijalima u
3. Boje - opisivanje predmeta sklopu zadanih tematskih sadræaja.
KljuËne strukture i izriËaji: What colour is your/her/his
pencil/pen/notebook? It's red/white/black/brown. ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUΔA
4. Moje igraËke - ponavljanje i proπirivanje naziva
za igraËke, opisivanje svojih igraËaka, globalno
razumijevanje pojma jedan i viπe ZNANJA
KljuËne strukture i izriËaji: I have/ have got three
balls/dolls. How many...? My plane is blue/big. The LEKSI»KA PODRU»JA
teddy is in the box. Susreti (pozdravljanje pri susretu i opraπtanju, predsta-
vljanje i komunikacijski obrasci pri susretu), moja obitelj i ja
5. ©kolski pribor - ponavljanje i proπirivanje (imenovanje i predstavljanje uæe i πire obitelji), brojevi (od
naziva za πkolske predmete, odnos predmeta u 1 do 20), boje, πkola (πkolski pribor i aktivnosti u πkoli),
prostoru kuÊni ljubimci, hrana (imenovanje glavnih dnevnih obroka
KljuËne strukture i izriËaji: in, on, under, behind, in i osnovnih vrsta jela i piÊa), moje tijelo (imenovanje i opis
front of. Your pencil is on the desk. osnovnih dijelova ljudskoga tijela), odjeÊa (nazivi za najËeπÊe
odjevne predmete koje djeca nose), blagdani i obiËaji
6. KuÊni ljubimci - usvajanje naziva za kuÊne (Halloween, BoæiÊ, Nova godina, Uskrs).
ljubimce, opisivanje kuÊnih ljubimaca Do kraja 2. razreda osnovne πkole uËenici bi trebali
KljuËne strukture i izriËaji: I have got a pet/a dog/a cat. aktivno rabiti oko 180 leksiËkih jedinica, a na razini
Have you got a pet? Yes, I have./No, I haven't. What is prepoznavanja i mehaniËkog usvajanja do 250 (pjesmice,
it?It's a dog. My dog is small/big/black/ brown. recitacije i brojalice).
Planira se aktivno usvajanje i koriπtenje 5 - 6 novih
leksiËkih jedinica po nastavnom satu uzimanja novoga
gradiva. LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja.

83
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

GRAMATI»KE STRUKTURE KULTURA I CIVILIZACIJA


GramatiËke se strukture nikada ne tumaËe eksplicitno Kulturoloπki kao i odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji
veÊ ih uËenici usvajaju globalno u predloæenim jeziËnim uvrπteni su u predviena tematska podruËja, kao npr.:
strukturama. predstavljanje, tipiËna imena i prezimena, pozdravljanje,
Na kraju 2. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊim uljudno ponaπanje, oslovljavanje, Ëestitanje blagdana i
jeziËnim strukturama: obiËaji vezani uz blagdane, hrana.
Glagoli DjeËja knjiæevnost: PreporuËa se obraditi nekoliko izvornih
E prezent glagola to be i to have/have got i nekih uËestalih djeËjih puËkih pjesmica s pokretima ili brojalica od kojih
glagola vezanih uz tematska podruËja u jednini i 3. neke mogu biti pjevane, jednu do dvije kratke i jednostavne
lice mnoæine autorske pjesme (poetry) koje uËenici mogu nauËiti Ëitati na
E izraæavanje svianja/nesvianja: I like/don't like nastavi, te nacrtati neπto u vezi s njima. Na satu se preporuËa
E traæenje dopuπtenja pomoÊu glagola can obraditi ili proËitati jednu do dvije izvorne slikovnice. Neka
Zamjenice to budu likovno kvalitetne slikovnice privlaËnog dizajna i s
malo teksta, odnosno tekstom koji se ponavlja, a najmanje
E osobne zamjenice: I, you, he, she, it, they
jedna neka sadræi priËu. Obraditi barem jednu tradicionalnu
E pokazna zamjenica: this
djeËju priËu ili bajku.
Imenice
E jednina / mnoæina imenica (prema tematskim
podruËjima)
VJE©TINE I SPOSOBNOSTI
»lan
SLU©ANJE
E neodreeni Ëlan a/an i odreeni Ëlan the (globalna
uporaba) E razumijevanje i izvrπavanje uputa i kratkih
jednostavnih naredbi (razredni govor i sl.)
Pridjevi
E povezivanje vidnoga i sluπnoga jeziËnog sadræaja
E posvojni pridjevi: my, your, his, her, their
E razumijevanje kraÊih jednostavnih izjavnih reËenica i
E opisni pridjevi kao dio predikata
pitanja
Brojevi
E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
E glavni brojevi od 1 do 20; pitanje za broj s How many ... skupina engleskog jezika u odnosu na hrvatski
Prijedlozi E navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih
E prijedlozi: in, on, under, behind, in front of govornika (zvuËni zapisi)
Upitne rijeËi E postupno privikavanje uËenika na globalno
E upitne rijeËi: who, what, how, where razumijevanje jednostavnoga dijaloga/teksta
ReËenice
E jednostavne izjavne reËenice GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I
Na razini prepoznavanja PRODUKCIJA, IZGOVOR
E prezent glagola to be i to have/have got i nekih uËestalih E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja
glagola vezanih uz tematska podruËja u mnoæini (1. i fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i intonacijskih
2. lice glagola) osobina engleskoga jezika prema zvuËnomu uzorku
E imperativ 2. lice jednine i mnoæine - izraæavanje E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili
zapovijedi i u sklopu tematskih podruËja (razredni snimljenih zvuËnih uzoraka izdvojenih rijeËi i kraÊih
govor) reËenica
E izraæavanje radnje koja se upravo dogaa (present E reproduciranje jednostavnih brojalica, pjesmica za
continuous uËestalih glagola vezanih uz tematska govorenje i pjevanje, ukljuËujuÊi i rap
podruËja, jednina i 3. lice mnoæine) E imenovanje i jednostavno opisivanje osoba, predmeta
E osobne zamjenice: we, you i radnji
E inverzne upitne reËenice E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje
u sklopu elementarnih jeziËnih funkcija
JEZI»NE FUNKCIJE E postavljanje jednostavnih pitanja i odgovaranje na
U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura: njih u sklopu poznatih jeziËnih struktura i tematskih
pozdravljanje i oslovljavanje na neformalnoj i formalnoj sadræaja
razini, osnovni obrasci uljudnoga ponaπanja, predstavljanje E sudjelovanje u mini-dijalozima uz izmjenu nekih
sebe i drugih, imenovanje predmeta, osoba, pojava, elemenata
opisivanje predmeta i osoba, imenovanje i opisivanje E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama prema
kuÊnih ljubimaca, izraæavanje koliËine/broja, izraæavanje zadanom predloπku
svojine, imenovanje glavnih dnevnih obroka, jela i piÊa,
izraæavanje osobnog stava i osjeÊaja, Ëestitanje blagdana i
roendana, izraæavanje odnosa u prostoru, opisivanje
radnje koju trenutno Ëinimo, izraæavanje molbe i naredbe,
pozivanje na igru.

84
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

»ITANJE 2. Moj dom - imenovanje razliËitih vrsta


E sposobnost povezivanja zvuka s napisanim tekstom stanovanja, opis sobe, stana, doma, dijelova
E sposobnost prepoznavanja i razumijevanja rijeËi i pokuÊstva, postavljanje pitanja vezano uz
osnovnih reËenica u kratkim pisanim uputama stanovanje
E glasno Ëitanje rijeËi i jednostavnih reËenica koje su KljuËne strukture i izriËaji:There is a desk in my room.
prethodno usmeno uvjeæbane, u skupini ili My home is a big house. /My home is a small flat. I live
pojedinaËno in a flat. There are three chairs in the kitchen. There is a
hall in my house. Are there bunk beds in your room? - No,
PISANJE there aren’t. Where do you live?- I live in a house.
E sposobnost prepisivanja jednostavnih, poznatih rijeËi
ili kraÊih reËenica prema uzorku 3. OdjeÊa i obuÊa - imenovanje i opisivanje
E prepoznavanje i koriπtenje slova koja ne postoje u odjeÊe i obuÊe, izraæavanje ukusa/svianja i
hrvatskom jeziku (x, y, w, q) nesvianja
E dopunjavanje u govoru usvojenih rijeËi slovima koja KljuËne strukture i izriËaji:Tom is wearing a T-shirt.
nedostaju What are you wearing? What colour is your T-shirt? The
E dopunjavanje reËenica rijeËima koje nedostaju prema shoes are too big. I like/don't like my jeans/sweatshirt ...
uzorku She likes/doesn’t like hats.
E pisanje Ëestitki za blagdane prema uzorku
E pismeno odgovaranje na pitanja jednom rijeËju, 4. DomaÊe i divlje æivotinje - imenovanje i
prema uzorku opisivanje æivotinja
KljuËne strukture i izriËaji: The pig has four legs / one
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE tail. The dog is black/ small/ strong. The rabbit can run
Ophoenje s kulturalnim razlikama unutar civilizacijskih fast /jump high.
dosega:
razvijanje osjeÊaja za uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti 5. U uËionici - imenovanje predmeta u uËionici,
kroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje kao osnova za izraæavanje odnosa u prostoru, postavljanje
razvijanje snoπljivosti i empatije prema drugome i pitanja za broj
drugaËijem (npr. imena i prezimena, blagdanski obiËaji i sl.). KljuËne strukture i izriËaji: I am in the classroom. My
Kulturoloπkim i odgojnim sadræajima pristupa se English teacher is... There is a chair... There are 10 boys
kontrastivno. OdgovarajuÊi sadræaji u hrvatskoj kulturi in the playground. How many pupils are there?
usporeuju se sa onima u kulturi zemalja engleskoga In/on/under/in front of/ behind.
govornog podruËja te drugih kultura uopÊe.
Postupno se uoËavaju sliËnosti i kulturoloπke razlike uz 6. Vrijeme - mm izricanje kronoloπkoga vremena:
razvijanje razumijevanja i tolerancije. dani u tjednu, puni sat i pola sata, godiπnja
doba, mjeseci; izricanje atmosferskoga vremena
STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM KljuËne strukture i izriËaji:When do you go to school?
Postupno ovladavanje tehnikama preglednog biljeæenja, What time do you play tennis?- On Saturday/ At 4
koriπtenje vidnih elemenata radi pamÊenja jeziËnih sadræaja o’clock. What time is it? - It is five o’clock./ It is half past
(npr. vlastiti slikovni rjeËnik), postupno ovladavanje five. What month is it? - It is May. What season is it?- It
tehnikama projektnog rada uvoenjem kratkih, is summer. It is cloudy, rainy, sunny.
jednostavnih projekata, uoËavanje uloge ilustracija kao
pomoÊnog sredstva za razumijevanje sadræaja teksta, 7. Slobodno vrijeme i πport - imenovanje
postupni razvoj samostalnog i suradniËkog uËenja, svijesti πportova i aktivnosti kojima se bavimo u
o vlastitom napretku i razvoj sposobnosti samoprocjene slobodno vrijeme, izricanje posjedovanja
(portfolio, Europski jeziËni portfolio). KljuËne strukture i izriËaji:I am playing football. /She is
playing the violin. He can run./She can ride a bike. Can
you/she... I have got a ball. She has got a bike.
3. RAZRED
8. ©kolski praznici i kako ih provodimo -
treÊa godina uËenja opisivanje aktivnosti tijekom odmora u
razliËitim godiπnjim dobima
CJELINE I TEME KljuËne strukture i izriËaji: It is summer. They are
1. Ja, moji prijatelji i obitelj - davanje osnovnih making a sand castle on the beach. It is winter. We are
podataka o sebi, prijateljima i uæoj i πiroj making a snowman. Have a nice holiday!
obitelji
KljuËne strukture i izriËaji: This is... My name /Her
name is... She is 9. She has got long hair. He is tall /short.
He can ride a bike... He likes football. His birthday is in
June.

85
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

9. Obroci - imenovanje obroka i nekih vrsta don't like - S/he doesn't like)
hrane i piÊa E razumijevanje i izraæavanje molbe i zapovijedi uz
KljuËne strukture i izriËaji: I have breakfast at 8 in the pomoÊ imperativa
morning. I eat pizza. I drink milk. Ann has toast/spaghetti Zamjenice
for breakfast/lunch. I like tea. I don’t like juice. E osobne zamjenice
E pokazna zamjenica: this
10. Blagdani - Ëestitanje blagdana i pjevanje i/ili E upitne zamjenice: who, where, whose, what, how many
recitiranje prigodne pjesmice - prema
Imenice
kalendaru, navoenje nekih tipiËnih aktivnosti,
E razlikovanje jednine i mnoæine - There is / There are
pisanje Ëestitke, pozivnica
KljuËne strukture i izriËaji: Happy Halloween! Come to E razlikovanje i uporaba jednine i pravilne mnoæine
my Halloween party! Trick or treat! Merry Christmas! imenica te nekih nepravilnih mnoæina
Happy New Year! Christmas tree, candles. Happy Easter! »lan
Easter bunny, Easter eggs. E neodreeni Ëlan a /an
E odreeni Ëlan the
IZBORNE TEME Pridjevi
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju E opisni pridjevi kao dio predikata
se po izboru nastavnika i prema interesima uËenika E posvojni pridjevi my, your, his, her, their
prigodne recitacije i pjesmice, izrauju se tematski panoi, Brojevi
posteri. Sadræaji se proπiruju dodatnim materijalima u E glavni brojevi 1-100
sklopu zadanih tematskih sadræaja. Prijedlozi
E neki prijedlozi (in, on, under, in front of, behind, into, at)
ODGOJNO-OBRAZOVNA Prilozi
POSTIGNUΔA E neki prilozi vremena (today, now...) i mjesta (left, right,
there, here)
ZNANJA Brojevi
E glavni brojevi od 1 do 100
LEKSI»KA PODRU»JA ReËenice
Pozdravi, predstavljanje, komunikacijski obrasci pri E jednostavne izjavne reËenice prema modelu: SVO - I
susretu, uljudno ponaπanje, oslovljavanje, imenovanje, like pizza.
predstavljanje i opis prijatelja i Ëlanova πire obitelji, E kratke izjavne reËenice s glagolom can: I can ride a bike.
imenovanje i opis predmeta (πkolski pribor, πkolski E jednostavne upitne reËenice s upitnom rjeËju who
prostor, odnosi u prostoru), brojevi od 1 do 100, blagdani E postavljanje kratkoga direktnog pitanja: Is this your
i proslave, aktivnosti u πkoli i izvan nje (najËeπÊe upute i ball?
naredbe, izvrπavanje radnji), kronoloπko vrijeme (dani u Na razini prepoznavanja
tjednu, puni sat i pola sata, godiπnja doba, mjeseci), E present simple glagola u 3. licu jednine: It runs fast.
atmosferske prilike, dijelovi ljudskoga tijela, jelo i piÊe
E pitanja u present simple - Do you like...? Does he like...?
(obroci), voÊe i povrÊe, imenovanje i opis odjeÊe i obuÊe,
E pitanja s glagolom can - Can you ride a bike?
neke πportske aktivnosti i igre.
Do kraja 3. razreda osnovne πkole uËenici bi trebali E simple past - da bi se omoguÊilo njegovo spontano
aktivno upotrebljavati oko 260, a razumjeti oko 350 koriπtenje pri priËanju i Ëitanju priËa
leksiËkih jedinica. E posvojni pridjevi u mnoæini - our, your
Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi trebalo E neke priloæne oznake vremena (a long time ago, once
uvoditi viπe od 6 do 8 novih leksiËkih jedinica po upon a time)
nastavnom satu uzimanja novoga gradiva. LeksiËko se
gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja. JEZI»NE FUNKCIJE
U sklopu obraenih tema i jeziËnih struktura:
GRAMATI»KE STRUKTURE pozdravljanje na formalnoj i neformalnoj razini,
GramatiËke se strukture nikada ne tumaËe eksplicitno predstavljanje sebe i drugih, izraæavanje dobi, imenovanje
veÊ ih uËenici usvajaju globalno u predloæenim jeziËnim predmeta i osoba, opisivanje predmeta i osoba,
strukturama. potvrivanje i nijekanje, postavljanje jednostavnih pitanja i
Na kraju 3. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊim odgovaranje na njih, osnovni obrasci uljudnog ponaπanja,
jeziËnim strukturama: izraæavanje ukusa i stava prema neËemu, izricanje radnji,
Glagoli izraæavanje molbi, koliËina, naredbi, izraæavanje onoga πto
E prezent glagola be i have/have got znamo i ne znamo raditi, Ëestitanje blagdana.
E izraæavanje radnje koja se upravo dogaa (present
continuous glagola za opis aktivnosti
E izraæavanje svianja i nesvianja (I like - s/he likes; I

86
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

KULTURA I CIVILIZACIJA E prepriËavanje nekog slijeda dogaaja


Kulturoloπki kao i odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje
uvrπteni su u predviena tematska podruËja kao npr.: u sklopu elementarnih jeziËnih funkcija
pozdravljanje, uljudno ponaπanje, oslovljavanje, Ëestitanje E postavljanje jednostavnih pitanja i odgovaranje na
blagdana, neke aktivnosti vezane uz blagdane, imena njih u sklopu poznatih jeziËnih struktura i tematskih
vrπnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja, tipiËna prezimena, sadræaja
neka jela i prehrambene navike, odijevanje, πportske E reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uËenici
aktivnosti i igre. Neke osnovne informacije o samostalno mijenjaju pojedine elemente
zemlji/zemljama Ëiji se jezik uËi (npr. naziv zemlje i glavni E samostalno voenje kratkih dijaloga u sklopu
grad, naziv neke regije/rijeke/planine i sl.). poznatih situacija
DjeËja knjiæevnost: Obraditi nekoliko izvornih djeËjih E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama i igri uloga
puËkih pjesmica s pokretima ili brojalica od kojih neke
mogu biti pjevane te jednu do dvije kratke i jednostavne
autorske pjesme (poetry) koje uËenici mogu nauËiti Ëitati na »ITANJE
nastavi, te nacrtati neπto u vezi s njima. Na satu obraditi ili E pamÊenje pismovne slike rijeËi i kraÊih reËenica na
proËitati jednu do dvije izvorne slikovnice. Neka to budu razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka
likovno kvalitetne slikovnice privlaËnog dizajna i s malo E glasno Ëitanje u skupini ili pojedinaËno
teksta, odnosno tekstom koji se ponavlja. Barem jedna E razumijevanje jednostavnih kraÊih tekstova o
neka sadræi priËu. Obraditi jednu tradicionalnu djeËju poznatim sadræajima
priËu ili bajku. E glasno Ëitanje jednostavnih reËenica koje su
prethodno usmeno uvjeæbane te kraÊih tekstova koji
VJE©TINE I SPOSOBNOSTI sadræe poznate strukture i rjeËnik

SLU©ANJE PISANJE
E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E preslikavanje izdvojenih rijeËi i kraÊih reËenica prema
E povezivanje vidnoga (slikovnog) i sluπnoga jeziËnog pismovnom i likovnom predloπku
sadræaja E prepisivanje vrlo kratkih tekstova koji su prethodno
E razumijevanje kraÊih jednostavnih izjavnih reËenica i usmeno obraeni
pitanja, razumijevanje osnovne namjere sugovornika E nadopunjavanje kratkog teksta rijeËima (prema
E globalno razumijevanje kratkog teksta poznate modelu)
tematike E povezivanje izmijeπanih dijelova kratkog teksta u
E uoËavanje specifiËnosti izgovora i intonacije izvornih logiËku cjelinu
govornika (zvuËni zapisi) E pismeno odgovaranje na pitanja (jednom rijeËju,
E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih prema modelu)
skupina stranog jezika u odnosu na materinski jezik E pisanje Ëestitki za blagdane prema predloπku
E samostalno pisanje voenih kratkih opisa u sklopu
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I poznatih, prethodno usmeno uvjeæbanih sadræaja
PRODUKCIJA, IZGOVOR E uoËavanje osnovnih razlika izmeu pisanja i izgovora
E sposobnost prepoznavanja, razlikovanja, kod uËestalih rijeËi
razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih, ritmiËkih, E uoËavanje osnovnih razlika izmeu pravopisa
naglasnih i intonacijskih osobina engleskog jezika hrvatskog i engleskog jezika (na primjer, pisanje
prema zvuËnom uzorku naziva dana u tjednu i mjeseca u godini velikim
E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili poËetnim slovom)
snimljenih zvuËnih uzoraka izdvojenih rijeËi, kraÊih
reËenica, brojalica i pjesmica (ukljuËujuÊi rap i jazz INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
chants) Ophoenje s kulturalnim razlikama unutar civilizacijskih
E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvuËnih dosega:
modela senzibilizacija za uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti kroz
E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje kao osnova za razvijanje
engleskog jezika u rijeËima snoπljivosti i empatije prema drugome i drugaËijem (npr.
E smiπljanje i produkcija kratkih reËenica s imena i prezimena, blagdanski obiËaji, obroci, prometna
odgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom sredstva i sl.).
E opisivanje slikovnoga predloπka Kulturoloπkim i odgojnim sadræajima pristupa se
E imenovanje i opisivanje predmeta, osoba i radnji kontrastivno. OdgovarajuÊi sadræaji u hrvatskoj kulturi
E povezivanje elemenata priËe pomoÊu slikovnica ili usporeuju se s onima u kulturi zemalja engleskoga
aplikacija/slikovnih kartica govornog podruËja te drugih kultura uopÊe.
E iznoπenje ishoda skupnog rada, npr. postera, na neku
od obraenih tema

87
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM 4. U gradu / na selu - prometna sredstva, mjesta


Ovladavanje tehnikama preglednog biljeæenja, koriπtenje u gradu/selu, opisivanje svojega mjesta, uËenje
vidnih elemenata radi pamÊenja jeziËnih sadræaja (npr. o ponaπanju u prometu - prelazak preko ceste,
vlastiti slikovni rjeËnik), koriπtenje ilustracija kao usvajanje izraza za naËine putovanja, davanje
pomoÊnog sredstva za razumijevanje sadræaja teksta i svoje adrese / adrese πkole
konteksta kao pomoÊi pri razumijevanju znaËenja KljuËne strukture i izriËaji: My place/village/town is
nepoznatih rijeËi, uoËavanje naËela abecednog small/big/quiet/noisy/busy; My street is..., His house
strukturiranja popisa rijeËi u udæbeniku, koriπtenje popisa is..., Our car is...; There is a church near my home. Cross
rijeËi npr. u udæbeniku, upoznavanje naËina strukturiranja the road at the traffic lights. I go to school by car/by bus/on
slikovnih rjeËnika i sluæenje njima kao pomoÊnim foot.
sredstvom za traæenje znaËenja rijeËi i naËina pisanja
odreene rijeËi, uvianje moguÊnosti masovnih medija u 5. Praznici - ponavljanje i proπirivanje izraza
funkciji uËenja stranog jezika, koriπtenje najjednostavnijih vezanih uz godiπnja doba, mjesece i vremenske
moguÊnosti novih medija u funkciji uËenja stranog jezika prilike, gdje provodimo praznike
uz pomoÊ uËitelja, predstavljanja rezultata skupnog rada KljuËne strukture i izriËaji: in the country / at the seaside
npr. postera o nekoj od obraenih tema, razvoj / go diving He's swimming... What's the weather like in
samostalnog i suradniËkog uËenja, razvijanje odgovornosti summer? It's sunny/windy/ hot. We wear coats in winter.
za vlastito uËenje i napredak, razvoj svijesti o vlastitom
napretku i razvoj sposobnosti samovrjednovanja i 6. Dnevni obroci - usvajanje naziva dnevnih
samoprocjene (portfolio, Europski jeziËni portfolio). obroka i proπirivanje rjeËnika za nazive jela,
voÊa i povrÊa, nabavljanje hrane: trgovine,
supermarket, cijene, izrada popisa namirnica
za kupovinu
4. RAZRED KljuËne strukture i izriËaji: How many apples ...? I've
Ëetvrta godina uËenja got an apple /two apples. I go to the supermarket/shop
every day. I buy bread at the baker's. Shopping list: bread,
milk, yoghurt, pasta... How much is it/are they? The shop
CJELINE I TEME opens /closes at...
1. Moja obitelj i prijatelji - predstavljanje Ëlanova
uæe i πire obitelji, opisivanje tjelesnih i 7. OdjeÊa - ponavljanje i proπirivanje naziva za
karakternih osobina Ëlanova obitelji i prijatelja, odjeÊu, opisivanje odjeÊe
zanimanja KljuËne strukture i izriËaji: What are you wearing? I’m
KljuËne strukture i izriËaji: This is my dad/ mum. He's wearing blue jeans, a red T-shirt/a new sweatshirt/a long
kind. She's pretty. He’s a vet/sailor. /She’s a coat...
lawyer/pilot/teacher... Who's this? Whose mum...? My
uncle, aunt, niece is short... Tim's cousin is tall and skinny. 8. Moje tijelo i Ëuvanje zdravlja - ponavljanje i
He is taller than John. proπirivanje naziva za dijelove tijela i osjeÊaje,
opisivanje tijela i zdravstvenoga stanja,
2. Slobodno vrijeme - ponavljanje i proπirivanje razumijevanje uputa vezanih uz njegu tijela
rjeËnika vezanoga uz temu KljuËne strukture i izriËaji: I’m scared. Foot/feet;
KljuËne strukture i izriËaji: I play computer games every What’s the matter with you? I’ve got a toothache/ a cold.
day. Who do you play/walk/go...with? When do you Brush your teeth! Wash your hands! I take a shower every
watch TV? How often...? How many hours a week...? day. Do exercises every morning.

3. U πkoli - aktivnosti u πkoli, razredu, πkolski 9. Æivotinje - ponavljanje i proπirivanje naziva za


predmeti, raspored sati, izraæavanje odnosa u domaÊe i divlje æivotinje, opisivanje njihovih
prostoru, razumijevanje i izraæavanje molbe, dijelova tijela, glasanje æivotinja
dopuπtenja, zapovijedi KljuËne strukture i izriËaji: mouse - mice; Birds can fly.
KljuËne strukture i izriËaji: in, on, in front of, behind, A cat has(got) a long tail and whiskers. It miaows. The
under, between, at school/ at home, do the homework, neigbour’s dog barks at the cat.
There is /there are...What is she doing? - She's
reading/drawing... Take a ... / Copy ... Can I borrow 10. Blagdani - opisivanje aktivnosti vezanih uz
your pen? Yes, you can./No, you can't. blagdane i usporeivanje obiËaja (Halloween -
karneval)
KljuËne strukture i izriËaji: Halloween - go trick or
treating, jack-o'-lantern...Christmas carols, pudding,
crackers, tree, presents ... St. Valentine's Day... Easter
eggs/basket/bunny.

88
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

IZBORNE TEME »lan


U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju E neodreeni Ëlan i odreeni Ëlan uz imenice
se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima Pridjevi
uËenika, priËe, recitacije, pjesmice i brojalice. Sadræaji se E posvojni pridjevi
obogaÊuju novim sluπnim i vidnim materijalima. E opisni pridjevi
Prijedlozi
ODGOJNO-OBRAZOVNA E pravilna uporaba prijedloga za mjesto on, in, into,
POSTIGNUΔA under, behind, in front of, at, to, between
Prilozi
ZNANJA E prilozi i priloæne oznake mjesta i vremena (here, over
there, always, every day, every week, now)
LEKSI»KA PODRU»JA Upitne rijeËi
Predstavljanje Ëlanova πire obitelji i prijatelja; izraæavanje E raspitivanje o mjestu uz pomoÊ where
srodnosti / pripadanja, tjelesne i karakterne osobine, E postavljanje pitanja s how many
najËeπÊa zanimanja, πkolski predmeti u 4. razredu, πkolske Brojevi
aktivnosti, osnovni geometrijski likovi, neka prometna E glavni brojevi od 1 do 100
sredstva, trgovine, mjesta u gradu/na selu, naËini putovanja, Na razini prepoznavanja
aktivnosti u slobodno vrijeme, dom, okolina, obitelj, E simple past tense
prijatelji, odjeÊa, dijelovi ljudskoga tijela, hrana, godiπnja
E uporaba glagola must za izraæavanje naredbi
doba, mjeseci, dani u tjednu, atmosferske prilike, dnevni
E present perfect simple za izraæavanje rezultata neke
obroci, hrana i piÊe, najËeπÊe voÊe i povrÊe, zdravlje i
radnje (Have you finished/copied...?)
zdravstvene tegobe, domaÊe i divlje æivotinje, blagdani.
Do kraja 4. razreda uËenici bi trebali aktivno rabiti 380 E phrasal verbs
leksiËkih jedinica, a na razini razumijevanja do 500. Ne bi E stupnjevanje pridjeva
trebalo uvoditi viπe od 7 do 8 novih leksiËkih jedinica po E neodreeni Ëlan a/an i odreeni Ëlan - globalno
nastavnom satu uzimanja novoga gradiva. usvajanje na razini prepoznavanja i uporabe

GRAMATI»KE STRUKTURE JEZI»NE FUNKCIJE


U sklopu obraenih tema i jeziËnih struktura:
GramatiËke se strukture ne objaπnjavaju eksplicitno veÊ
pozdravljanje i oslovljavanje, predstavljanje Ëlanova πire
se usvajaju globalno u sklopu predloæenih tematskih
obitelji i prijatelja; izraæavanje srodnosti / pripadnosti,
jedinica.
opisivanje tjelesnih i karakternih osobina, svianja i
Na kraju 4. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊim
nesvianja, imenovanje najËeπÊih zanimanja, dnevnih
jeziËnim strukturama:
obroka i namirnica i izraæavanje svojega miπljenja u vezi s
Glagoli
tim, imenovanje i opisivanje aktivnosti u slobodno
E prezent glagola to be i to have/have got vrijeme, godiπnjih doba, mjeseca, dana i atmosferskih
E izricanje radnje koja se ponavlja (present simple prilika, odjeÊe, dijelova ljudskoga tijela, osjeÊaja i
uËestalih glagola vezanih uz tematske jedinice - zdravstvenih tegoba, æivotinja i dijelova njihova tijela,
izjavni, upitni i nijeËni oblik) πkolskih predmeta u 4. razredu i aktivnosti vezanih uz
E izricanje radnje koja se upravo dogaa (present πkolu; davanje i traæenje informacija o mjestima u gradu
continuous uËestalih glagola vezanih uz tematske davanje svoje adrese ili adrese πkole; postavljanje pitanja s
jedinice - izjavni, upitni i nijeËni oblik) upitnim zamjenicama who, whose, what, when, which, how
E razumijevanje i izraæavanje molbe i zapovijedi uz many i izraæavanje koliËine; prepriËavanje nekoga slijeda
pomoÊ imperativa dogaaja, izraæavanje molbe i zapovijedi; Ëestitanje
E izraæavanje sposobnosti/nesposobnosti uz pomoÊ blagdana, roendana i sl.
glagola can
Zamjenice KULTURA I CIVILIZACIJA
E osobne zamjenice Kulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji integrirani
E postavljanje pitanja s upitnim zamjenicama who, su u predviena tematska podruËja kao npr. pozdravljanje,
whose, what, when, which uljudno ponaπanje, oslovljavanje, Ëestitanje blagdana, neke
E pravilno upotrijebiti zamjenicu there uz glagol to be aktivnosti vezane uz blagdane, imena vrπnjaka u
(There is/are) zemlji/zemljama engleskoga govornog podruËja, tipiËna
E pokazne zamjenice / pridjevi this i that prezimena, nazivi ulica i trgova, pisanje adresa u nas, u UK
Imenice i u SAD-u, raspored sati, raspored dnevnih i tjednih
E globalno razlikovanje i uporaba jednine i mnoæine aktivnosti, provoenje slobodnoga vremena i praznika,
imenica i nekih primjera nepravilne mnoæine vezanih naËin stanovanja, kupovanja æiveænih namirnica, vaænije
uz tematska podruËja graevine u mjestu, osnovne informacije o
E izraæavanje pripadanja uz pomoÊ posvojnoga genitiva zemlji/zemljama Ëiji se jezik uËi (zemljopisna obiljeæja i sl.).
(Saxon genitive) DjeËja knjiæevnost: obraditi nekoliko tradicionalnih puËkih

89
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

pjesmica i nekoliko kratkih autorskih pjesmica, uvoditi samostalno mijenjaju pojedine elemente
zagonetke, brzalice, rap i jazz chants. Obraditi dvije E samostalno voenje kratkih dijaloga o poznatim
slikovnice u kojima slika i tekst ravnopravno sudjeluju u situacijama
predstavljanju priËe te ponuditi uËenicima najmanje jednu E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama
slikovnicu s nepoznatom priËom ili jednu kratku priËu,
basnu, narodnu priËu ili sl. koju pojedini uËenici mogu »ITANJE
samostalno proËitati. E pamÊenje pismovne slike rijeËi i reËenica na razini
prethodno usvojenih zvuËnih uzoraka
VJE©TINE I SPOSOBNOSTI E uoËavanje razlika izmeu pisanja i izgovora kod
uËestalih rijeËi
SLU©ANJE E sposobnost Ëitanja reËenica i dijaloga nakon
E sposobnost razumijevanja i izvrπavanja uputa i kratkih odsluπanih zvuËnih uzoraka
i jednostavnih naredbi E sposobnost prepoznavanja i razumijevanja poznatih
E sposobnost povezivanja vidnog i zvuËnoga jeziËnog imena, rijeËi i osnovnih reËenica u kratkim pisanim
sadræaja uputama
E sposobnost raspoznavanja i razumijevanja fonoloπkih, E sposobnost razumijevanja i Ëitanja reËenica i kratkih,
ritmiËkih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskog jednostavnih tekstova o poznatim sadræajima i opisa
jezika popraÊenih vizualnim sadræajima
E sposobnost razumijevanja sporijeg i paæljivo E sposobnost razumijevanja i Ëitanja kratkih i
artikuliranoga govora s duljim stankama za jednostavnih poruka s razglednica i jednostavnih
asimiliranje znaËenja obavijesti u svakodnevnim situacijama
E razumijevanje kraÊih jednostavnih izjavnih reËenica i E svladavanje reËeniËne intonacije
pitanja, razumijevanje osnovne namjere sugovornika
E globalno i selektivno razumijevanje kratkog teksta PISANJE
poznate tematike E uoËavanje razlika izmeu pisma i izgovora kod
E uoËavanje specifiËnosti izgovora i intonacije izvornih uËestalih rijeËi i razlika izmeu pravopisa hrvatskoga i
govornika i uoËavanje razlika u izgovoru glasova i engleskog jezika
glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na E prepisivanje reËenica/kratkih tekstova koji su
materinski jezik prethodno obraeni
E razumijevanje slovkanih rijeËi (spelling) E sposobnost pisanja jednostavnih reËenica, Ëestitki za
blagdane, kratkih poruka na razglednicama, osobnih
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I podataka na obrascima
PRODUKCIJA, IZGOVOR E nadopunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju
E sposobnost prepoznavanja, razlikovanja, E pismeno odgovaranje na pitanja
razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih, ritmiËkih, E povezivanje izmijeπanih dijelova kratkog teksta u
naglasnih i intonacijskih osobina engleskog jezika logiËku cjelinu
E sposobnost pamÊenja i pravilne reprodukcije E pisanje voenih kratkih sastava u sklopu prethodno
govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka izoliranih usvojenih sadræaja
rijeËi, reËenica, pjesmica i brojalica vezanih za E pisanje rijeËi, reËenica i vrlo kratkih tekstova prema
predloæene jeziËne sadræaje i situacije zvuËnom modelu - diktat
E spelling (izgovor slova abecede)
E sposobnost koriπtenja viπe jednostavnih reËenica za INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
opisivanje osoba, predmeta i situacija Ophoenje s kulturalnim razlikama:
E povezivanje elemenata priËe slikovnicama ili razvijanje osjeÊaja za uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti
slikovnim karticama i sposobnost opisivanja kroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje kao osnova za
slikovnoga predloπka razvijanje snoπljivosti i empatije prema drugomu i
E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama/dijalozima uz drugaËijemu. U pristupu nastavnim cjelinama i temama
predloæene jeziËne sadræaje kao i kulturoloπkim, odgojnim i socijalizirajuÊim
E iznoπenje rezultata skupnog ili pojedinaËnog rada npr. sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih
postera na neku od obraenih tema sadræaja u hrvatskoj i anglosaksonskoj kulturi.
E sposobnost prepriËavanja kraÊih tekstova ili slijeda
dogaaja STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM
E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje Ovladavanje tehnikama preglednoga biljeæenja, nekim
u sklopu elementarnih jeziËnih funkcija tehnikama uËenja: mnemotehnike, asocijacije, kontekst;
E sposobnost postavljanja jednostavnih pitanja i koriπtenje vizualnih elemenata pri memoriranju jeziËnih
odgovaranja na njih u sklopu poznatih jeziËnih sadræaja, ilustracija kao pomoÊnoga sredstva za
struktura i tematskih sadræaja razumijevanje sadræaja teksta, popisa rijeËi u udæbeniku i
E reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uËenici dvojeziËnih rjeËnika, moguÊnosti masovnih medija u
funkciji uËenja stranoga jezika; voenje vlastitoga

90
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

rjeËnika/usustavljivanje rijeËi po tematskim podruËjima; 5. Izraæavanje vremena - sati, dijelovi dana,


predstavljanje rezultata pojedinaËnoga i skupnog rada; godiπnja doba, mjeseci u godini, izricanje
samostalno zakljuËivanje; razvoj samostalnoga i suradniËkog vremena, glavni brojevi 1 - 1000, Ëitanje
uËenja kroz rad u skupinama i na manjim projektima, osnovnih raËunskih operacija i telefonskih
svijesti o vlastitom napretku i razvoj sposobnosti brojeva
samovrjednovanja i samoprocjene (portfolio, Europski jeziËni KljuËne strukture i izriËaji: What’s the time? It’s 5
portfolio) i meusobnoga vrjednovanja uËenika; postupno o’clock / half past 4/ a quarter to/ past 3. In the afternoon/
preuzimanje odgovornosti za vlastito uËenje i napredak. morning/ evening, on Sunday, in July/ summer, at
midnight/ noon/ 2 o’clock What is your best friend's
telephone number? What is twenty plus sixty-six?
5. RAZRED 6. Moj svijet i oko njega - svakodnevne radnje,
peta godina uËenja opisivanje svojega mjesta/grada /domovine i
usporedba sa zemljama engleskoga govornog
CJELINE I TEME podruËja - atmosferske prilike, obiËaji, kultura,
1. Ja, moja obitelj i prijatelji - predstavljanje i opis ponavljanje i proπirivanje rjeËnika vezanoga uz
sebe, Ëlanova uæe i πire obitelji i prijatelja, biljke i æivotinje - opisivanje mjesta, pojava,
njihove tjelesne i karakterne osobine, æivotinja
ponavljanje starih i usvajanje novih naziva za KljuËne strukture i izriËaji: I go to school every day. The
zanimanja capital of Croatia is Zagreb. Trafalgar Square is the most
KljuËne strukture i izriËaji: My name is.../I am 10. I famous square in London. A squirrel is smaller than a
am from... I've got a small/big family. I live with my rabbit. A shark is more dangerous than a dolphin. The
mother, my father..., My mum /dad is a teacher/ a cook/ longest river in the world is the Nile. The most famous sight
a dentist/ a secretary/ a doctor/ a nurse/ a police officer. in New York is the Statue of Liberty... a story - stories, a
What would you like to be? I've got many friends. I've got/ box - boxes.
He's got/ She's got a pet. I'm crazy about.../good at...,
He/ She is/ isn't tall/ plump/ naughty. I've got/He's got 7. Zdravlje i kako ga saËuvati - ponavljanje i
blond hair and blue eyes; to be/ have/ have got. proπirivanje: hrana, dnevni obroci, razgovor o
zdravoj prehrani i zdravome naËinu æivota,
2. Dom i oko njega - Opisivanje
usporedba hrane i prehrambenih navika u nas i
doma/kuÊe/stana, soba, pokuÊstva te prostora
u zemljama engleskoga govornog podruËja,
izvan i oko njega - vrta, ulice, prometa
bavljenje πportom / tjelesnim aktivnostima,
KljuËne strukture i izriËaji: My/Her/His house/flat is
higijena, kod lijeËnika, najËeπÊe tegobe
small/big. There is a hall, a living room... There is a bed/a
KljuËne strukture i izriËaji: breakfast, brunch, lunch,
desk in his/David's room. There are a lot of drawings on
dinner, supper, I'd like some... Would you like any...? I
the wall. My street is/isn't very long. in, on, under, in front
wouldn't like any... Don't go on buses and trams. Walk,
of, behind.
walk and walk. Jump three times! Roll your shoulders!, I've
3. ©to uËimo u πkoli - nastavni predmeti u 5. got a sore throat/ a headache/a temperature/a runny nose.
razredu osnovne πkole, raspored sati, I cough/ sneeze a lot. Stomach, neck, arms, a foot - feet, a
ponavljanje dana u tjednu, izricanje naredbi, tooth - teeth, a child - children. An apple a day keeps the
engleska abeceda, slovkanje rijeËi doctor away.
KljuËne strukture i izriËaji: What is your favourite/least
favourite subject? When do you have English/maths...? 8. Blagdani - obiËaji vezani uz proslavu BoæiÊa i
On Mondays, Can you spell your name? be good/bad Uskrsa u nas i u zemljama engleskoga
at/be best in; I like/don't like geography/science...My sister govornog podruËja, proslava Valentinova,
is writing her homework now. Have you finished the pisanje prigodnih poruka za Valentinovo,
exercise? Halloween
KljuËne strukture i izriËaji: carol singers, a pantomime,
4. Kako provodimo slobodno vrijeme - Jingle Bells, egg rolling, egg hunting, bobbing for apples, Be
imenovanje izvanπkolskih aktivnosti, πportova, my Valentine!
hobija
KljuËne strukture i izriËaji: How do you spend your free IZBORNE TEME
time? What do you usually do in the afternoon/evening/at U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju
five? I like...swimming. I play badminton on Mondays and se teme po nastavnikovu izboru i/ili prema zanimanju
Wednesdays. When did you start collecting stamps? I go uËenika, kao na primjer neka priËa, bajka, pjesma, strip i sl.
skating/skiing in winter.

91
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

ODGOJNO-OBRAZOVNA E izricanje proπle svrπene radnje (past simple - uporaba


POSTIGNUΔA nekoliko najuËestalijih glagola)
Zamjenice
ZNANJA E osobne zamjenice
E postavljanje pitanja uporabom upitnih zamjenica
LEKSI»KA PODRU»JA (who, whose, what, when, which, why, how, how many) i
»lanovi uæe i πire obitelji, nastavni predmeti u 5. razredu odgovaranje na pitanja izricanjem razloga (Why...? -
osnovne πkole, glavni parni i neparni brojevi od 1 do 1000, Because...)
redni brojevi od 1 do 1000, osnovne raËunske operacije, E uporaba zamjenice there uz glagol to be (There is/are)
nadnevci, godine, telefonski brojevi, engleska abeceda, E uporaba pokazne zamjenice/pridjeva this i that
tjelesne i karakterne osobine ljudi, odjeÊa prema prigodi i Imenice
godiπnjem dobu, atmosferske prilike, svianje i nesvianje, E izraæavanje pripadanja posvojnim genitivom (Saxon
boje, unutraπnjost i okruæenje doma (kuÊe/stana), mjesto genitive)
stanovanja /grad/dræava/domovina, odnosi u prostoru, E razlikovanje i uporaba jednine i mnoæine imenica i
godiπnja doba, mjeseci u godini, dani u tjednu, dijelovi dana, nekih primjera nepravilne mnoæine vezanih uz
sati, biljke i æivotinje, voÊe, povrÊe i hrana u pojedinim tematska podruËja (wolf, mouse, sheep, fish, child) i neke
dnevnim obrocima, zdrava prehrana, slobodno vrijeme, osobitosti kod pisanja (story - stories, box - boxes)
izvanπkolske aktivnosti, πportovi, hobiji, glazbala, blagdani.
»lan
Do kraja 5. godine uËenja u 5. razredu osnovne πkole
E neodreeni Ëlan a / an
uËenici bi trebali aktivno rabiti oko 580 i razumjeti oko
660 leksiËkih jedinica. Pri obradbi novog leksiËkog Pridjevi
gradiva ne bi trebalo uvoditi viπe od 7 do 9 novih leksiËkih E izraæavanje pripadanja uz pomoÊ posvojnih pridjeva
jedinica po nastavnom satu uzimanja novoga gradiva. (my, your, his, her, our, their)
LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja. E stupnjevanje jednosloænih i viπesloænih pridjeva i
stupnjevanje pridjeva good i bad
GRAMATI»KE STRUKTURE Prilozi
BuduÊi da je uËenicima ovo peta godina uËenja E prilozi mjesta, vremena i uËestalosti (here, there, today,
engleskoga jezika, gramatika se objaπnjava eksplicitno yesterday, now, usually, always, sometimes)
(present simple i present continuous za izraæavanje sadaπnjosti Prijedlozi
te past simple za izraæavanje proπlosti). Iako se gramatika E pravilna uporaba prijedloga za mjesto (on, in, into,
objaπnjava eksplicitno, svakako valja napomenuti kako to under, behind, in front of, at, to, between, in the middle of,
ne znaËi uËenje gramatiËkih paradigmi i pravila uporabe next to)
navedenih glagolskih vremena napamet, a ni njihovo ispitivanje.
Brojevi
UËenike je neophodno gramatiËki osvjeπÊivati, ali ih pritom valja
E glavni brojevi od 1 do 1000
i rastereÊivati, a to se postiæe primjenom razliËitih kreativnih
metoda i naËina rada. S druge strane, present perfect simple za E redni brojevi od 1 do 1000
izraæavanje rezultata neke radnje ne objaπnjava se Na razini prepoznavanja
eksplicitno veÊ se takve jeziËne strukture globalno usvajaju E izraæavanje rezultata neke radnje (present perfect simple)
u sklopu predloæenih tematskih jedinica. E phrasal verbs
Na kraju 5. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊim E znakovi fonetske transkripcije (u svim πkolama /
jeziËnim strukturama: udæbenicima trebaju se rabiti opÊeprihvaÊeni simboli
Glagoli fonetske abecede)
E prezent glagola to be i to have/have got u svim licima E globalna uporaba odreenoga Ëlana the
E izricanje radnje koja se ponavlja (present simple
uËestalih glagola vezanih uz tematske jedinice - JEZI»NE FUNKCIJE
potvrdni, upitni i nijeËni oblik, kratki odgovori na U sklopu obraenih tema i jeziËnih struktura:
pitanja) imenovanje i predstavljanje sebe, Ëlanova uæe i πire obitelji
E izricanje radnje koja se dogaa u trenutku govorenja i prijatelja, nastavnih predmeta u 5. razredu osnovne πkole,
(present continuous uËestalih glagola vezanih uz opisivanje tjelesnih i karakternih osobina ljudi, imenovanje
tematske jedinice - potvrdni, upitni i nijeËni oblik, i opis zanimanja, biljaka i æivotinja, odjeÊe koju nosimo u
kratki odgovori na pitanja) odreenim prilikama i godiπnjim dobima, imenovanje
E razlikovanje radnje koja se ponavlja i radnje koja se πkolskih predmeta, Ëitanje osnovnih raËunskih operacija,
dogaa u trenutku govorenja (present simple / present nadnevaka i godine, telefonskih brojeva, usvajanje
continuous) engleske abecede i slovkanje, opisivanje naËina provoenja
slobodnoga vremena, svojega doma (kuÊe/stana), njegove
E izraæavanje zapovjedi i molbi imperativom
unutraπnjosti i onoga πto ga okruæuje, svojega
E izraæavanje sposobnosti/nesposobnosti uporabom
mjesta/grada/dræave/domovine i usporedba sa zemljama
glagola can
engleskoga govornog podruËja, snalaæenje u prostoru/na
E izraæavanje æelja za buduÊnost uz pomoÊ glagola ulici, izraæavanje svianja i nesvianja, pripadnosti,
would

92
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

atmosfersko i kronoloπko vrijeme, prepriËavanje dogaaja E povezivanje elemenata priËe pomoÊu slikovnih
iz proπlosti, opisivanje i usporedba hrane i hranidbenih kartica i sposobnost opisivanja slikovnoga predloπka
navika u nas i u zemljama engleskoga govornog podruËja; E iznoπenje rezultata skupnoga ili pojedinaËnoga rada
sudjelovanje u dijalogu, Ëestitanje blagdana, upoznavanje s npr. projekta ili postera na neku od obraenih tema
obiËajima uz proslavu nekih specifiËnih blagdana i E prepriËavanje slijeda dogaaja
roendana. E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje
u sklopu elementarnih jeziËnih funkcija
KULTURA I CIVILIZACIJA
E sposobnost postavljanja i odgovaranja na jednostavna
Kulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji integrirani
pitanja u sklopu poznatih jeziËnih struktura i
su u predviena tematska podruËja kao npr. pozdravljanje,
tematskih sadræaja
uljudno ponaπanje, oslovljavanje, Ëestitanje blagdana i
roendana, neke aktivnosti vezane uz blagdane, imena E reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uËenici
vrπnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja, tipiËna prezimena, samostalno mijenjaju pojedine elemente
neka jela i prehrambene navike, odijevanje, prometna E samostalno voenje kratkih dijaloga u sklopu
sredstva i ponaπanje u prometu, πportske aktivnosti i igre, poznatih situacija
neke osnovne informacije o zemlji/zemljama Ëiji se jezik E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama/dijalozima
uËi (npr. naziv zemlje i glavni grad, naziv neke
regije/rijeke/planine i sl.). »ITANJE
DjeËja knjiæevnost: na nastavi obraditi nekoliko E prepoznavanje i Ëitanje fonetskih simbola
tradicionalnih puËkih pjesmica i nekoliko kratkih E uoËavanje razlika izmeu pisma i izgovora kod
autorskih pjesmica, uvoditi zagonetke, brzalice, rap, jazz uËestalih rijeËi
chants i proverbijalne izraze. Obraditi jednu do dvije E sposobnost Ëitanja reËenica, dijaloga i kraÊega teksta
slikovnice s nepoznatom priËom i najmanje jednu kratku nakon odsluπanih zvuËnih uzoraka
priËu, basnu, narodnu priËu ili sl. koju pojedini uËenici E sposobnost prepoznavanja i razumijevanja poznatih
mogu samostalno proËitati. imena, rijeËi i jednostavnih reËenica u jednostavnim
pisanim uputama
VJE©TINE I SPOSOBNOSTI E sposobnost razumijevanja i Ëitanja jednostavnih
tekstova o poznatim sadræajima i opisa popraÊenih
SLU©ANJE vidnim sadræajima
E razumijevanje i uzvraÊanje na naputke i naredbe na E sposobnost razumijevanja i Ëitanja jednostavnih
engleskom jeziku poruka s razglednica i jednostavnih obavijesti u
E povezivanje vidnoga (slikovnog) i sluπnoga jeziËnog svakodnevnim situacijama
sadræaja E svladavanje reËeniËne intonacije
E razumijevanje jednostavnih izjavnih reËenica i
pitanja; razumijevanje osnovne namjere sugovornika PISANJE
E razumijevanje govora normalne brzine i artikulacije E uoËavanje razlika izmeu pisma i izgovora kod
poznate tematike uËestalih rijeËi te razlika izmeu pravopisa hrvatskoga
E globalno i selektivno razumijevanje kratkoga teksta i engleskog jezika
poznate tematike E pisanje reËenica/kratkih tekstova tematike i rjeËnika
E uoËavanje specifiËnosti izgovora i intonacije izvornih koji su prethodno obraeni, Ëestitka za blagdane,
govornika i uoËavanje razlika u izgovoru glasova i kratkih poruka na razglednicama, osobnih podataka
glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na na obrascima
materinski jezik E sposobnost pisanja jednostavnih reËenica
E razumijevanje slovkanih rijeËi (spelling) E sposobnost pisanja jednostavnih tekstova o sebi i
izmiπljenim osobama, mjestu gdje æive i πto rade
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I E popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju prema
PRODUKCIJA, IZGOVOR uzorku i pisanje kraÊih reËenica
E sposobnost prepoznavanja, razlikovanja, razumije- E odgovaranje na pitanja
vanja i ponavljanja fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i E povezivanje pobrkanih dijelova kratkoga teksta u
intonacijskih osobina engleskoga jezika prema smislenu cjelinu
zvuËnom uzorku E samostalno pisanje voenih kratkih opisa u sklopu
E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih i prethodno usvojenih sadræaja
snimljenih zvuËnih uzoraka izdvojenih rijeËi, E pisanje reËenica i vrlo kratkih tekstova prema
reËenica, brojalica i pjesmica vezanih uz predloæene zvuËnomu modelu - diktat.
jeziËne sadræaje i situacije
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
E slovkanje rijeËi (spelling)
Ophoenje s kulturalnim razlikama:
E sposobnost koriπtenja jednostavnih reËenica za
stvaranje osjeÊaja za uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti
opisivanje osoba, predmeta i situacija
kroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje kao osnova za

93
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

razvijanje snoπljivosti i empatije prema drugomu i 4. Knjiæevnost, likovna i glazbena umjetnost -


drugaËijemu. U pristupu nastavnim cjelinama i temama usvajanje rjeËnika vezanoga uz temu
kao i kulturoloπkim, odgojnim i socijalizirajuÊim KljuËne strukture i izriËaji: good/better/the best,
sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih bad/worse/the worst, much-many/more/the most, This is
sadræaja u hrvatskoj i anglosaksonskoj kulturi. the best painting I have ever seen. I like reading
fables/novels/comics. I don't like listening to operas.
STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM
Ovladavanje tehnikama preglednoga biljeæenja, pisanje 5. Zemlje engleskoga govornog podruËja -
biljeæaka i natuknica radi boljega pamÊenja; koriπtenje Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i
vidnih elemenata radi memoriranja jeziËnih sadræaja, Sjeverne Irske, Irska, SAD, Kanada, Australija
ilustracija kao pomoÊnoga sredstva za razumijevanje i Novi Zeland - upoznavanje kulture i
sadræaja teksta, popisa rijeËi u udæbeniku i dvojeziËnih civilizacije te znamenitih osoba
rjeËnika, moguÊnosti masovnih medija u funkciji uËenja KljuËne strukture i izriËaji: He was a famous doctor/
stranoga jezika, raËunala, elektroniËke poπte i interneta u writer/ composer., She played tennis last weekend. We
uËenju stranoga jezika; voenje vlastitoga rjeËnika; went home after school yesterday, but she didn't. When did
usustavljivanje rijeËi po tematskim podruËjima; uoËavanje they arrive in London?, 1 - 100 (cardinal and ordinal
i pronalaæenje pravilnosti i analogija; prikaz rezultata numbers), a hundred - two hundred, one thousand - four
pojedinaËnog i skupnoga rada; razvoj samostalnoga i thousand, on July 15, on Monday, at school, in May, at
suradniËkoga uËenja, svijesti o vlastitom napretku i razvoj five o' clock, in the afternoon..., He won his 3rd gold medal
sposobnosti samovrjednovanja, samoprocjene (portfolio, in swimming.
Europski jeziËni portfolio) i meusobnoga vrjednovanja
uËenika; samostalno zakljuËivanje. 6. Slobodno vrijeme - usvajanje rijeËi i izraza
vezanih uz slobodno vrijeme, medije, πport,
putovanja, pomoÊ u kuÊi, prepriËavanje svojih
doæivljaja i iskustava, priËanje o planovima i
6. RAZRED namjerama
πesta godina uËenja KljuËne strukture i izriËaji: Have you finished your
work?, I've done my homework., Then you can send SMS
CJELINE I TEME messages to your friends. Last summer I went to....with my
1. Ja, moja obitelj i prijatelji - ponavljanje i friends. can/may: May I go out? - No, you may not. Can
proπirivanje rjeËnika - opisivanje osobina i we surf the Internet now? - No, you can't. I like playing
izgled ljudi, izricanje svakodnevnih radnji i football. I'm going to play football tomorrow. She is going
obveza, izricanje prave sadaπnjosti to visit her friends.
KljuËne strukture i izriËaji: to be, have/have got,
must/have to, curly/straight hair, big eyes/nose, 7. Blagdani - upoznavanje nekih blagdanskih
clumsy/jealous/proud/hardworking/lazy ... We must do obiËaja, pjesama, jela, igara, plesova naroda
our homework. I always/ sometimes/ never go to bed at 10 engleskoga govornog podruËja
p.m. I usually read in bed but today I'm watching a film. KljuËne strukture i izriËaji: ponavljanje veÊ usvojenih
struktura i izraza te usvajanje novih ovisno o
2. Moj dom - ponavljanje i proπirivanje rjeËnika, prigodnim materijalima i pojedinom blagdanu.
opisivanje doma - prostorije, namjeπtaj, ulica,
trgovine, mjesta u gradu, razgovor o IZBORNE TEME
prednostima æivota u gradu i na selu U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju
KljuËne strukture i izriËaji: there is/ there are, share the se teme po nastavnikovu izboru i/ili prema zanimanju
room with... In my room there is/are... This is my room, uËenika, kao na primjer priËe ili se pripremaju tematski
not hers. I like living in the city/in my village. The air is panoi i projekti. Sadræaji se obogaÊuju novim sluπnim i
clean/fresh/polluted... There are tall buildings, trams, vidnim materijalima.
museums, theatres... There are fields, meadows, woods ...
Home, sweet home. There's no place like home. ODGOJNO-OBRAZOVNA
3. Naπe zdravlje i okoliπ - razgovaranje o zdravoj POSTIGNUΔA
hrani, æivotu i okoliπu, usvajanje rjeËnika ZNANJA
vezanog uz ekologiju i osvjeπÊivanje potrebe za
zaπtitom okoliπa LEKSI»KA PODRU»JA
KljuËne strukture i izriËaji: We must protect the Obitelj i prijatelji, karakterne osobine i izgled osoba;
environment/ stop pollution/ recycle paper/glass/plastic mjesto stanovanja: dom, grad, zaviËaj, svakodnevne
bottles. In ten years we'll have no water. Are there any obveze u kuÊi i πkoli, zdrava hrana, zdravo tijelo,
flowers? - No, there aren't any. /Yes, there are some. How zagaenje i zaπtita okoliπa, buduÊi dogaaji, mediji, πport,
much money/sugar/tea...? How many putovanja, likovna i glazbena umjetnost i knjiæevna djela,
apples/cars/people...? kronoloπko i atmosfersko vrijeme, odjeÊa, kultura i

94
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

civilizacija zemalja engleskoga govornog podruËja i Na razini prepoznavanja


znamenite osobe u Hrvatskoj i zemljama engleskoga E present perfect simple za izricanja rezultata radnje
govornoga podruËja, proslava blagdana, obiËaji, pjesme,
tipiËna blagdanska jela i sl. JEZI»NE FUNKCIJE
Na kraju 6. razreda osnovne πkole uËenici bi trebali U sklopu obraenih tema i jeziËnih struktura:
usvojiti i samostalno rabiti oko 780, a na razini priËanje o sebi i drugima, obitelji i prijateljima, opisivanje
razumijevanja do 880 leksiËkih jedinica. Predvia se karakternih osobina i izgleda osoba, opisivanje predmeta i
aktivno usvajanje oko 10 novih leksiËkih jedinica po satu situacija, usporeivanje predmeta i osoba, postavljanje
obradbe novoga gradiva. LeksiËke jedinice treba pitanja, snalaæenje u prostoru i vremenu, opisivanje svojega
neprestano ponavljati i cikliËki proπirivati prema doma, grada ili mjesta, uljudno ponaπanje, izricanje
tematskim sadræajima i interesima uËenika. sklonosti i potreba, izraæavanje stava, prepriËavanje proπlih
dogaaja, izricanje radnji koje se upravo dogaaju, onih
GRAMATI»KE STRUKTURE koje se ponavljaju, koje su upravo zavrπile i buduÊih radnji,
Gramatika se tumaËi u kontekstu situacije bez traæenje i davanje informacija, opisivanje kronoloπkoga i
mehaniËkoga zapamÊivanja paradigmi i ispitivanja pravila i atmosferskoga vremena, odjeÊe, upoznavanje kulture i
konteksta. Pristup je kognitivan i eksplicitan uz postupnu civilizacije, znamenitih osoba i tipiËnih blagdanskih jela
uporabu gramatiËkoga nazivlja i usustavljivanje gradiva. zemalja engleskoga govornog podruËja i usporeivanje s
Na kraju 6. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊim Hrvatskom, Ëestitanje blagdana, roendana i sl., pisanje
jeziËnim strukturama: Ëestitki, poruka i pisama.
Glagoli
E glagoli to have/have got i to be; struktura there is /are KULTURA I CIVILIZACIJA
E present simple (potvrdni, upitni i nijeËni oblik) Kulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji integrirani
E present continuous (potvrdni, upitni i nijeËni oblik) su u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao
E present simple u odnosu na present continuous npr. pozdravljanje, uljudno ponaπanje, oslovljavanje,
E phrasal verbs Ëestitanja, razne informacije o blagdanskim i drugim
E planirana buduÊa radnja uz pomoÊ going to future obiËajima, pjesme, igre, dnevne obveze vrπnjaka, raspored
(potvrdni, upitni i nijeËni oblik) sati, slobodno vrijeme, odijevanje, stanovanje, informacije
E simple future za predvianje buduÊih radnji o zemljama, glavnim gradovima, nekim poznatim
spomenicima, umjetninama, muzejima, galerijama,
E traæenje dopuπtenja uz pomoÊ glagola can i may
izletiπtima, nacionalnim parkovima, poznatim povijesnim
(upitni i nijeËni oblik, kratki odgovori na pitanja)
osobama iz podruËja knjiæevnosti, likovne, glazbene
E izricanje obveze uz pomoÊ must / have to
kulture te ostalim obiËajima vezanim uz svakodnevni
E simple future za predvianje buduÊih radnji æivot.
E izricanje proπle radnje uz pomoÊ simple past pravilnih DjeËja knjiæevnost: obraditi nekoliko autorskih pjesmica
i nepravilnih glagola ili tradicionalnih pjesmica, ukljuËujuÊi zagonetke, brzalice,
E would za izricanje æelje rap, jazz chants i proverbijalne izraze; proËitati najmanje
Zamjenice dvije ilustrirane kratke priËe od kojih jedna moæe biti strip.
E posvojne zamjenice (mine, yours...) Obraditi jednu nepoznatu priËu ili kratku priËu, basnu,
E ponavljanje osobnih zamjenica narodnu priËu ili sl. koju pojedini uËenici mogu
Imenice samostalno proËitati.
E tvorba mnoæine imenica
E brojive i nebrojive imenice VJE©TINE I SPOSOBNOSTI
E neodreena koliËina uz pomoÊ some, any, much, many
SLU©ANJE
E razlika izmeu How much? i How many?- brojive i
nebrojive imenice E prepoznavanje, razlikovanje i razumijevanje
fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i intonacijskih
E neke uporabe glagolske imenice (gerund): I like
osobina engleskoga jezika
swimming in the sea.
E razumijevanje paæljivo artikuliranoga govora
Pridjevi
E razumijevanje i izvrπavanje uputa i naredbi
E stupnjevanje pridjeva (kratki, dugi i nepravilni
E povezivanje vidnoga i sluπnoga jeziËnog sadræaja
pridjevi good, bad, many, much, little, far)
E razumijevanje izjavnih, nijeËnih i upitnih reËenica,
E posvojni pridjevi (my, your...)
razumijevanje osnovne namjere sugovornika
Prijedlozi
E globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate
E prijedlozi mjesta i vremena
tematike
Prilozi
E uoËavanje specifiËnosti izgovora i intonacije izvornih
E prilozi uËestalosti i njihovo mjesto u reËenici govornika i uoËavanje razlika u izgovoru glasova i
E prilozi i priloæne oznake vremena glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na
Brojevi materinski jezik
E glavni i redni brojevi od 1 do 1000 E razumijevanje slovkanih rijeËi (spelling)

95
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I E popunjavanja tekstova rijeËima koje nedostaju


PRODUKCIJA, IZGOVOR E sposobnost povezivanja elemenata predloæenoga
E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova teksta i pismeno odgovaranje na pitanja
engleskoga jezika E povezivanje izmijeπanih reËenica, dijaloga, kraÊih
E reproduciranje reËeniËne intonacije tekstova u smislenu cjelinu
E reproduciranje zvuËnih modela E samostalno pisanje kraÊih opisa u sklopu prethodno
E spelling (izgovor slova abecede) obraenih sadræaja
E pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih E ispunjavanje obrasca s osobnim podatcima
zvuËnih modela E samostalno snalaæenje u pisanju ispita znanja nakon
E verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticaje πto su sadræaji uvjeæbani
u sklopu jeziËnih funkcija E samostalno i zajedniËko osmiπljavanje tekstova i
E sposobnost pamÊenja i reproduciranja sadræaja grafiËkih rjeπenja za razredni pano
obraene cjeline
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
E sposobnost odgovaranja i postavljanja pitanja u sklopu
Ophoenje s kulturalnim razlikama:
poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja
razvijanje osjeÊaja za uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti
E sposobnost opisivanja osoba, predmeta, situacija
kroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje kao osnova za
E sposobnost opisivanja slikovnoga predloπka razvijanje snoπljivosti i empatije prema drugomu i
E povezivanje elemenata priËe, dijaloga, razgovora u drugaËijemu. U pristupu nastavnim cjelinama i temama
smislenu cjelinu kao i kulturoloπkim, odgojnim i socijalizirajuÊim
E iznoπenje rezultata skupnoga ili pojedinaËnog rada sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih
E sposobnost prepriËavanja slijeda dogaaja uz likovne sadræaja u hrvatskoj i anglosaksonskoj kulturi.
poticaje
E reproduciranje dijaloga u kojima uËenici samostalno STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM
mijenjaju pojedine dijelove Ovladavanje tehnikama preglednog biljeæenja, pisanje
E sudjelovanje u dramatizacijama/dijalozima uz biljeæaka i natuknica radi boljeg pamÊenja, uporaba
predloæene jeziËne sadræaje vizualnih elemenata u svrhu pamÊenja jeziËnih sadræaja,
E postavljanje jednostavnijih pitanja i odgovaranja na udæbeniËkoga rjeËnika za pronalaæenje znaËenja i naËina
njih u sklopu poznatih jeziËnih struktura i tematskih pisanja rijeËi, novih medija u uËenju stranog jezika;
sadræaja voenje vlastitoga rjeËnika, uoËavanje i pronalaæenje
pravilnosti i analogija, razvijanje kognitivnih i
»ITANJE metakognitivnih strategija pri rjeπavanju zadataka,
E sposobnost razumijevanja pisanih uputa primjena tehnika zapamÊivanja, predstavljanja rezultata
E sposobnost Ëitanja tekstova i dijaloga nakon pojedinaËnoga i skupnoga rada npr. postera o nekoj od
odsluπanoga zvuËnog uzorka obraenih tema, razvoj samostalnoga i suradniËkoga
E sposobnost razumijevanja i Ëitanja tekstova o poznatim uËenja, razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj
sadræajima i opisa popraÊenih vidnim sadræajima samovrjednovanja, samoprocjene (portfolio, Europski
E sposobnost razumijevanja i Ëitanja tekstova s jeziËni portfolio) i meusobnoga vrjednovanja uËenika.
razglednica, kraÊih pisama, obavijesti u svakodnevnim
situacijama
E glasno Ëitanje tekstova prethodno obraenih struktura 7. RAZRED
i rjeËnika
E svladavanje reËeniËne intonacije
sedma godina uËenja
E samostalno Ëitanje fonetskih simbola u rjeËniku
E samostalno odgovaranje na zadana pitanja i rjeπavanje CJELINE I TEME
zadataka nakon Ëitanja teksta 1. Æivot mladih i njihovi problemi - razgovaranje
o problemima mladih u suvremenom svijetu, o
PISANJE ljubavi i prijateljstvu, o sukobu naraπtaja, o
E pisanje po diktatu nakon prethodno obraenih æivotu i problemima u razredu i πkoli
sadræaja KljuËne strukture i izriËaji: My son never talks to me.
E uoËavanje razlike izmeu pisanja i izgovaranja te My father flies to New York every Saturday but this
razlike izmeu pravopisa hrvatskoga i engleskog Saturday he is leaving for Berlin. When I was a teenager I
jezika had a car accident. I didn't get hurt. We didn't pay attention
E pisanje rijeËi po zvuËnom modelu - slovkanih slova to... They lived/flew/went/had/bought... I had to call my
abecede friend yesterday to pick me up at my home because my leg
E pisanje Ëestitki, poruka na razglednicama, kratkih hurt badly. Who opened the door? Who did you see? What
pisama, osobnih podataka na obrascima happened three days ago? What did you do? She is more
beautiful than her friend. This is the worst excuse I have
E sposobnost pisanja o sebi, drugima, mjestu æivljenja i
ever heard.
rada, πkolovanja

96
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

2. Svakidaπnjica - ponavljanje i proπirivanje 6. Blagdani - obiljeæavanje BoæiÊa i Uskrsa radom


rjeËnika na temu zdravoga æivota, stanovanja, na prigodnim tekstovima i pjesmama,
poslova, zanimanja, razgovaranje o ugroæenim usporeivanje raznih obiËaja vezanih uz
biljnim i æivotinjskim vrstama u Hrvatskoj i proslavu Nove godine
svijetu, prijedlozi kako pomoÊi ugroæenim KljuËne strukture i izriËaji: ponavljanje veÊ usvojenih
vrstama te kako oËuvati planet Zemlju struktura uz uvoenje novih ovisno o prigodnim
KljuËne strukture i izriËaji: who, which, that. He was a materijalima i pojedinom blagdanu.
writer who spent the whole life in a small village. It is an
animal that lives in the desert. Endangered species live all IZBORNE TEME
over the world. The wolf and the brown bear live in the U sklopu 10% nastavnih sati tijekom godine obrauju se
forests of Croatia. What can we do to protect them? Where po izboru nastavnika i/ili uËenika priËe ili pripremaju
do they live? In forests/seas/lakes/deserts... tematski panoi, posteri, projekti, kao na primjer o
ugroæenim biljnim i/ili æivotinjskim vrstama u
3. Slobodno vrijeme i kako ga provodimo - Hrvatskoj/svijetu, glazba/filmovi/knjige koje volim.
razgovaranje o televizijskom programu, Sadræaji se obogaÊuju novim sluπnim i vidnim
odlasku u kino, vrstama filmova, poznatim materijalima. PreporuËuje se uporaba izvornih tekstova na
glumcima/redateljima, vrstama glazbe, engleskom jeziku primjerena jeziËnoj kompetenciji
πportovima, Ëitanju knjiga i knjiæevnosti uËenika.
KljuËne strukture i izriËaji: Can/be able to. I can see the
waves crashing on the beach. We'll be able to talk to people ODGOJNO-OBRAZOVNA
from other planets. I could sing but I couldn't play a musical POSTIGNUΔA
instrument. My favourite film is.../I saw it last week... I
often listen to classical music. Mark Twain's novels are very ZNANJA
good but I prefer reading about Harry Potter's
adventures.Girl's room, girls' room, children's room, boy -
LEKSI»KA PODRU»JA
boys, house - houses, piano - pianos, baby - babies, goose -
Predstavljanje sebe, Ëlanova uæe i πire obitelji i prijatelja,
geese.
opis osoba, razgovor o problemima mladih u suvremenom
svijetu i o sukobu generacija, o zdravom naËinu æivota,
4. Doæivljaji i maπta - priËanje o vlastitim
stanovanju, zanimanjima i poslovima, ekoloπke teme o
doæivljajima i pustolovinama i o likovima iz
ugroæenosti biljnih i æivotinjskih vrsta i zagaenju okoliπa i
maπte, Ëitanje i/ili sluπanje ulomaka iz priËa ili
kako pomoÊi, razgovor o slobodnom vremenu - odlasku u
romana za djecu i omladinu
kino (vrste filmova), sluπanju glazbe (vrste glazbe), πportu i
KljuËne strukture i izriËaji: They bought themselves
literaturi, prepriËavanje i razgovor o vlastitim doæivljajima,
some ice-cream. She is looking at herself in the mirror.
traæenje i davanje informacije o putu do nekog mjesta,
Tourists will stay in hotels on the moon. Some people won't
upoznavanje zemalja engleskoga govornog podruËja -
like the moon. We are going to travel by rocket in the future.
znamenitosti, naËin æivota, πkolovanje, obiËaji i usporedba
It was raining heavily the whole day yesterday. Milly was
s Hrvatskom, blagdani i proslave.
watching television when she heard a loud crash. While I
Do kraja 7. godine uËenja u 7. razredu osnovne πkole
was cooking, my friend was watching TV.
uËenici bi trebali aktivno rabiti oko 1000 leksiËkih
5. Zemlje engleskoga govornog podruËja - jedinica, a razumjeti oko 1100 leksiËkih jedinica. Ne bi
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i trebalo uvoditi viπe od 10 do 12 novih leksiËkih jedinica
Sjeverne Irske, Irska, SAD, Kanada, Australija, po nastavnom satu obradbe novoga gradiva. LeksiËko se
Novi Zeland, obradba tema vezanih uz kulturu gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja.
i civilizaciju zemalja engleskog govornog
GRAMATI»KE STRUKTURE
podruËja i usporedba s Hrvatskom, putovanja -
Pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz uporabu
snalaæenje u nepoznatom gradu/stranom
gramatiËkog nazivlja i usustavljivanje gradiva. Gramatika se
svijetu
tumaËi i provjerava situacijski bez mehaniËkog
KljuËne strukture i izriËaji: Since/for. I have known him
zapamÊivanja paradigmi i pravila.
for 3 years. I have known him since 2001. Already/yet.
Na kraju 7. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊim
She has already finished her homework. I haven't finished
jeziËnim strukturama:
yet. Man - men, foot - feet, fish - fish(es). The USA, the
Glagoli
Sava, the Adriatic Sea. Anybody, something, nowhere.
Excuse me, can you tell me the way to .../How can I get E present continuous - potvrdni, upitni i nijeËni oblik, za
to... - Take the 77 bus.../Turn left at the traffic lights ... izricanje sadaπnjosti i buduÊnosti
E present simple - potvrdni, upitni i nijeËni oblik
E razlikovanje uporabe present simple/continuous
E past simple pravilnih i nepravilnih glagola
E trajanje radnje u proπlosti - past continuous (potvrdni,
upitni i nijeËni oblik)

97
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

E razlikovanje uporabe past simple i past continuous - tipiËna prezimena, nazivi ulica i trgova, raspored dnevnih
izricanje trajanja jedne ili viπe istodobnih radnji u i tjednih aktivnosti, provoenje slobodnoga vremena i
proπlosti i trajanja jedne radnje prekinute drugom praznika, naËin stanovanja, kupovanje namirnica. UËenici
radnjom upoznaju povijest zemalja engleskoga govornog podruËja,
E buduÊa radnja i predvianje izraæeno sa simple future velike gradove i njihove zanimljivosti i kulturne
E planovi u buduÊnosti - going to future spomenike, pojedine dijelove zemalja i obiËaje ljudi. Kroz
E radnja u present perfectu (potvrdni, upitni i nijeËni tematske jedinice susreÊu se sa znaËajnim osobama,
oblik) osobama iz pop kulture, piscima i autorima koji dolaze iz
E uporaba modalnoga glagola have to + infinitive za zemalja engleskoga govornog podruËja, te s njihovim
izricanje obveze u sadaπnjosti i proπlosti knjiæevnim djelima i likovima.
E uporaba modalnoga glagola can/be able to za izricanje Knjiæevnost za djecu i mlade: I dalje se uvode autorske
sposobnosti u sadaπnjosti, proπlosti i buduÊnosti pjesme, od kojih neke mogu biti tekstovi pjesama
popularne ili rock glazbe, iz mjuzikla ili sl. Takoer
E uporaba modalnoga glagola would
uvodimo najmanje dvije kratke priËe, autorske basne ili
Zamjenice
bajke i sl. U sedmoj godini uËenja uËenike potiËemo da
E pravilna uporaba osobnih zamjenica (subjekt /objekt) proËitaju najmanje jednu neπto dulju pripovijetku ili kraÊi
E neodreene zamjenice (anybody, something, nowhere) roman tematski i jeziËno primjeren njihovoj dobi.
E povratne zamjenice (myself, yourself, itd.)
E odnosne zamjenice (who, that, which, whose, where) VJE©TINE I SPOSOBNOSTI
Imenice
E razlikovanje i uporaba jednine i mnoæine imenica - SLU©ANJE
pravilne i nepravilne mnoæine E sposobnost prepoznavanja, razlikovanja i
E glagolske imenice razumijevanja fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i
E proπirivanje znanja o brojivim i nebrojivim intonacijskih osobina engleskoga jezika
imenicama E sposobnost razumijevanja paæljivo artikuliranoga
E posvojni genitiv u jednini i mnoæini govora
»lan E sposobnost razumijevanja i izvrπavanja uputa i naredbi
E uporaba Ëlana uz gradivne imenice, vlastita imena i E sposobnost razumijevanja uputa o tome kako stiÊi do
zemljopisne pojmove odreenoga mjesta u nepoznatom mjestu/gradu
Pridjevi E sposobnost povezivanja vidnoga i sluπnoga jeziËnog
E proπirivanje stupnjevanja pridjeva novim primjerima sadræaja
nepravilnoga stupnjevanja E reagiranje na naputke i naredbe na engleskom jeziku
Brojevi E razumijevanje izjavnih i upitnih reËenica,
E ponavljanje glavnih i rednih brojeva, Ëitanje datuma, razumijevanje osnovne namjere sugovornika
godina, πportskih rezultata, pisanje i Ëitanje adresa, E globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate
telefonskih brojeva i sl.
tematike
ReËenica
E uoËavanje specifiËnosti izgovora i intonacije izvornih
E subjektna i objektna pitanja s who i what
govornika i uoËavanje razlika u izgovoru glasova i
Na razini prepoznavanja
glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na
E odnosne reËenice
materinski jezik
JEZI»NE FUNKCIJE E razumijevanje slovkanih rijeËi (spelling)
U sklopu obraenih tema i jeziËnih kultura:
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I
predstavljanje sebe, Ëlanova uæe i πire obitelji i prijatelja,
PRODUKCIJA, IZGOVOR
izraæavanje srodnosti/pripadnosti, problema mladog
E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova
naraπtaja, problema vezanih uz odnos s roditeljima, meu
engleskoga jezika
vrπnjacima u razredu i u æivotu, izraæavanje miπljenja,
glediπta i zamisli o oËuvanju okoliπa, imenovanje i E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja
opisivanje aktivnosti u slobodno vrijeme, prepriËavanje fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i intonacijskih
vlastitih doæivljaja iz proπlosti, planovi za buduÊnost, osobina engleskoga jezika
predvianja u buduÊnosti, razmiπljanje o sadaπnjosti, E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili
proπlosti i buduÊnosti, davanje savjeta, razumijevanje uputa snimljenih akustiËkih modela
kako stiÊi na odreeno mjesto, Ëestitanje blagdana. E spelling (izgovor slova abecede)
E sposobnost pamÊenja i reproduciranja sadræaja
KULTURA I CIVILIZACIJA obraene cjeline
Kulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji integrirani E sposobnost opisivanja osoba, predmeta, situacija
su u predviena tematska podruËja kao npr. pozdravljanje; E davanje uputa kako stiÊi do odreenoga mjesta u
uljudno ponaπanje; oslovljavanje; Ëestitanje blagdana; neke mjestu/gradu
aktivnosti vezane uz blagdane; imena vrπnjaka u E sposobnost opisivanja slikovnoga predloπka
zemlji/zemljama engleskoga govornog podruËja, neka

98
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

E povezivanje elemenata priËe, dijaloga, razgovora u E samostalno snalaæenje u pisanju ispita znanja nakon
smislenu cjelinu uvjeæbanih sadræaja
E iznoπenje ishoda skupnoga ili pojedinaËnog rada E samostalna i zajedniËka izradba tematskih postera
(postera, teksta ili sl.) E samostalno pisanje voenih sastavaka
E sposobnost prepriËavanja uz likovne poticaje, E stvaralaËko pisanje - pisanje voenih sastavaka i
prepriËavanje slijeda dogaaja pjesama s prethodnom pripremom, poticanje uËenika
E sposobnost prepriËavanja proËitanoga i obraenoga na stvaralaËko pisanje
teksta
E sposobnost prepriËavanja osobnih doæivljaja INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
E verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticaje Ophoenje s kulturalnim razlikama:
u sklopu jeziËnih funkcija senzibilizacija za uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti kroz
E sposobnost odgovaranja i postavljanja pitanja u sklopu odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje kao osnova za razvijanje
poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja snoπljivosti i empatije prema drugomu i drugaËijemu (npr.
E reproduciranje dijaloga u kojima uËenici samostalno imena, prezimena, blagdanski obiËaji, stanovanje,
mijenjaju pojedine dijelove provoenje slobodnog vremena i praznika i sl.)
E samostalno voenje dijaloga u sklopu poznatih Kulturoloπkim i odgojnim sadræajima pristupa se
situacija kontrastivno. OdgovarajuÊi sadræaji u hrvatskoj kulturi
E sudjelovanje u dramatizacijama i igranju uloga usporeuju se s onima u kulturi zemalja engleskoga
govornog podruËja te drugih kultura uopÊe.
»ITANJE
E sposobnost razumijevanja i Ëitanja pisanih uputa STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM
E sposobnost Ëitanja pripovjednih tekstova i dijaloga Ovladavanje tehnikama preglednoga biljeæenja, pisanje
nakon sluπanja uzorka biljeæaka i natuknica radi boljega pamÊenja, koriπtenje
E sposobnost razumijevanja i Ëitanja tekstova o vizualnih elemenata radi memoriranja jeziËnih sadræaja
poznatim sadræajima i opisa popraÊenih vidnim (boje, crteæi, podcrtavanje, zaokruæivanje i sl.), poticanje
sadræajima uËenika na koriπtenje strategija uËenja primjerenih njihovu
E sposobnost razumijevanja i Ëitanja tekstova s uzrastu: oluja ideja (brainstorming), mentalne mape (mind
razglednica, pisama, obavijesti u svakodnevnim maps), voenje vlastitoga rjeËnika, koriπtenje udæbeniËkog
situacijama i dvojeziËnog rjeËnika za pronalaæenje znaËenja i naËina
pisanja rijeËi, uoËavanje i pronalaæenje pravilnosti i
E glasno Ëitanje tekstova prethodno obraenih struktura
analogija, koriπtenje novih medija u uËenju stranoga jezika,
i rjeËnika
razvijanje kognitivnih i metakognitivnih strategija uËenja
E svladavanje reËeniËne intonacije
pri rjeπavanju zadataka (npr. predvianje sadræaja teksta na
E samostalno Ëitanje fonetskih simbola u rjeËniku osnovi naslova, koriπtenje konteksta radi lakπega
razumijevanja, analiza, saæimanje i dr.), primjena tehnika
PISANJE zapamÊivanja (npr. mnemotehnike, rime, anagrami,
E pisanje rijeËi po zvuËnom modelu - slovkanih slova sinonimi, antonimi i dr.), predstavljanja rezultata
abecede pojedinaËnoga i skupnog rada, npr. postera o nekoj od
E uoËavanje razlika izmeu grafije i izgovora te razlike obraenih tema, razvoj samostalnoga i suradniËkog uËenja,
pravopisa izmeu hrvatskoga i engleskog jezika razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj
E pisanje diktata samovrjednovanja, samoprocjene (portfolio, Europski
E sposobnost pisanja prema uzorku jeziËni portfolio) i meusobnoga vrjednovanja uËenika.
E pisanje Ëestitki, poruka na razglednicama, kraÊih
pisama, osobnih podataka na obrascima
E sposobnost pisanja o sebi i drugima, opisa mjestu 8. RAZRED
æivljenja i rada, πkolovanja
E samostalno odgovaranje na zadana pitanja i rjeπavanje osma godina uËenja
zadataka nakon proËitanoga teksta
CJELINE I TEME
E nadopunjavanje tekstova rijeËima koje nedostaju 1. »ovjek u obiteljskom i druπtvenom krugu -
E sposobnost povezivanja dijelova predloæenoga teksta i problemi mladih, razgovaranje o
pismeno odgovaranje na pitanja neprihvatljivom ponaπanju mladih, npr. na
E povezivanje izmijeπanih reËenica, dijaloga i kraÊih πportskim priredbama, ulici, nasilje meu
tekstova u smislenu cjelinu πkolskom djecom, problemi vezani uz odnos
E samostalno pisanje kraÊih opisa u sklopu prethodno meu naraπtajima, odabir zanimanja i traæenje
obraenih sadræaja zaposlenja, vaænost uËenja stranih jezika
E ispunjavanje obrasca s osobnim podacima KljuËne strukture i izriËaji: You should talk to your
E pisanje po diktatu nakon prethodno obraenih parents about the problem. I'm going to study at the
sadræaja university. I'll help you carry the bag. Quick-quickly.

99
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

2. Mladi i njihovi interesi - provoenje slobodnog ODGOJNO-OBRAZOVNA


vremena (mediji, glazba, Ëitanje, kuÊni POSTIGNUΔA
ljubimci, πport) razgovaranje o izgledu i modi,
o ljubavi i zaljubljivanju ZNANJA
KljuËne strukture i izriËaji: She has already seen that
comedy. She was at the theatre yesterday. People leave their LEKSI»KA PODRU»JA
pets in the street, don't they? You must take care of your »ovjek u obiteljskom i druπtvenom krugu (obitelj,
pet. She's as tall as her brother. Today's fashion is much prijatelji, mladeæ i odrasli i njihovi problemi, problemi
nicer than... My/mine,etc. This book is mine. Sugar/ vezani uz posao, traæenje zaposlenja), svakidaπnjica
tea/coffee/money/information/advice/news. (zdravlje, stanovanje, skrb o mladima, zaπtita od zaraznih
bolesti), slobodno vrijeme (mediji, glazba, Ëitanje, πport),
3. Putovanja - planiranje putovanja, snalaæenje u putovanja (turizam, rad turistiËke agencije, planiranje
stranoj zemlji, izvjeπtavanje o putovanju, putovanja, izvjeπÊa o putovanjima, turistiËko snalaæenje u
pisanje kratkog pisma ili razglednice, Hrvatska stranoj zemlji i s tim u vezi vaænost engleskoga kao
kao turistiËko odrediπte svjetskoga jezika), svijet u kojem æivimo/problemi
KljuËne strukture i izriËaji: It says in the brochure that... suvremenoga ËovjeËanstva (siromaπtvo, glad, ekoloπki
I'm leaving tomorrow. The train leaves at two o’clock. problemi...), teme iz kulture i civilizacije zemalja
While I was sitting in the doubledecker a man with a bowler engleskoga govornog podruËja i Hrvatske (npr.
hat on got in. Where did you spend your winter holidays?- ukljuËivanje Hrvatske u EU), blagdani.
We went to Greece. Croatia has got the most beautiful coast Do kraja 8. razreda uËenici bi trebali aktivno rabiti 1300
in the world. leksiËkih jedinica, a na razini razumijevanja do 1400.
Planira se uvoenje 12 - 14 novih leksiËkih jedinica po
4. Svijet oko nas - razgovaranje o problemima u nastavnom satu uzimanja novoga gradiva. LeksiËko se
svijetu: glad, siromaπtvo, rat, ekoloπki gradivo cikliËki ponavlja i proπiruje novim temama,
problemi, ugroæene vrste, razvoj tehnologije - posebice iz podruËja kulture i civilizacije. Treba poveÊati
raËunalo, internet, mobitel broj izvornih tekstova.
KljuËne strukture i izriËaji: The natural habitats of many
GRAMATI»KE STRUKTURE
animals are destroyed by human activity. Many people die
Gramatika se uvodi i uvjeæbava i na komunikacijskim
of starvation in Africa. In 10 years computers will be used
uzorcima, cikliËki se ponavlja i utvruje, a metajezik se
in all schools. My parents always tell me not to leave the
koristi u sklopu struktura propisanih programom.
light on.
GramatiËke strukture usporeuju se sa sliËnima u
hrvatskom jeziku.
5. Zemlje engleskog govornog podruËja
Na kraju 8. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊim
(Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i
jeziËnim strukturama:
Sjeverne Irske, Irska, SAD, Kanada, Australija)
i Hrvatska - zemljopisna obiljeæja, dogaaji iz Glagoli
povijesti, kultura i civilizacija, obrazovanje E present simple/present continuous/present perfect - tvorba,
KljuËne strukture i izriËaji: London is the capital of oblici, uporaba i razlikovanje uporabe
England/the UK. He likes coffee but he doesn't like tea. E past simple/continuous - tvorba, oblici, uporaba
Drinking tea is not so popular among young people in the E simple future/going to future/present simple/present
UK. Columbus discovered America but it was named after continuous za izricanje buduÊe radnje
Amerigo Vespucci. E modalni glagoli: proπirivanje znanja o uporabi i
oblicima (can/could, be able to, may/might, must/have
6. Blagdani - opisivanje aktivnosti vezanih uz to, ought to, shall/should, will/would)
blagdane i usporedba obiËaja s naπim E can s glagolima percepcije
obiËajima u Hrvatskoj E pasiv osnovnih glagolskih vremena (simple present
KljuËne strukture i izriËaji: ponavljanje veÊ usvojenih /future/simple past) tvorba, oblici, uporaba
struktura i uvoenje novih struktura ovisno o Zamjenice
prigodnim materijalima i pojedinom blagdanu. E osobne zamjenice (u nominativu i objektnom
padeæu)
IZBORNE TEME E odnosne zamjenice (who, which, that, whose, whom)
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine obrauju se E posvojne zamjenice u usporedbi s posvojnim
po izboru nastavnika i/ili uËenika priËe ili pripremaju pridjevima - oblik i razlike
tematski panoi ili projekti kao na primjer o modi, AIDS- E povratne zamjenice
u, nasilju meu djecom, ≈kada bih mogao zaæeljeti 3 E neodreene zamjenice
æelje«... Sadræaji se obogaÊuju novim sluπnim i vidnim Imenice
materijalima. UËenike treba poticati na Ëitanje izvornih
E ponavljane tvorbe pravilne i nepravilne mnoæine
tekstova na engleskom jeziku u skladu s razinom njihove
imenica i proπirivanje znanja o brojivim i nebrojivim
jeziËne kompetencije.
imenicama

100
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

»lan praznika, naËin stanovanja, kupovanje æiveænih namirnica.


E proπirivanje znanja o uporabi/ispuπtanju Ëlanova UËenici se upoznaju s povijesti zemalja engleskoga
ispred apstraktnih i gradivnih imenica i zemljopisnih govornog podruËja, velikim gradovima i njihovim
pojmova zanimljivostima i kulturnim spomenicima, pojedinim
Pridjevi dijelovima zemalja i obiËajima ljudi. Kroz tematske
E posvojni pridjevi i razlike u obliku i uporabi u odnosu jedinice stjeËu znanja o znaËajnim osobama, osobama iz
na posvojne zamjenice pop kulture, piscima i autorima koji dolaze iz zemalja
E stupnjevanje pridjeva (proπiriti komparativom engleskoga govornog podruËja, te o njihovim knjiæevnim
jednakosti: as tall as) djelima i likovima.
Knjiæevnost za djecu i mlade: I dalje se uvode autorske
E razlikovanje pridjeva od priloga po uporabi, tvorbi i
pjesme, od kojih neke mogu biti tekstovi pjesama
mjestu u reËenici
popularne ili rock glazbe, iz mjuzikla ili sl. Obraujemo i
Prilozi
tradicionalne pjesme u sklopu tematskih sadræaja. Takoer
E prilozi naËina - tvorba i uporaba uvodimo najmanje dvije kratke priËe, jedna od kojih moæe
E prilozi mjesta, vremena, uËestalosti i njihovo mjesto u biti autorska basna ili bajka, ili se umjesto nje Ëita igrokaz,
reËenici kraÊa drama i sl. Bilo bi dobro da uËenici proËitaju
E odnosni prilog where najmanje jednu dulju pripovijetku ili suvremeni roman za
Brojevi djecu i mlade.
E ponavljanje glavnih i rednih brojeva, Ëitanje datuma,
godina, πportskih rezultata, pisanje i Ëitanje adresa, VJE©TINE I SPOSOBNOSTI
telefonskih brojeva i sl.
ReËenica SLU©ANJE
E question tags -tvorba i uporaba E razumijevanje izriËaja i rijeËi koji su bitni uËenicima
E upravni i neupravni govor/pitanja s glagolom u E razumijevanje informacija u jednostavnim
glavnoj reËenici u present tenses svakodnevnim materijalima, poput promidæbenih
E neupravne molbe/zapovijedi poruka, jelovnika, prospekata, voznog reda i sl.
E redoslijed rijeËi u reËenici (SVO) E razumijevanje kraÊih i jednostavnijih osobnih pisama
E subjektna i objektna pitanja E razumijevanje i izvrπavanje uputa i kraÊih i
Na razini prepoznavanja jednostavnijih naredbi
E kondicionalne reËenice - prvi i drugi tip E povezivanje vidnoga i sluπnoga jeziËnog sadræaja
E vremenske reËenice E raspoznavanje i razumijevanje fonoloπkih, ritmiËkih,
naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika
JEZI»NE FUNKCIJE E razumijevanje paæljivo artikuliranoga govora sa
U sklopu obraenih tema i jeziËnih struktura: stankama za asimiliranje znaËenja
razgovaranje o problemima vezanim uz odnos meu E razumijevanje izjavnih reËenica i pitanja,
naraπtajima, o vaænosti znanja stranih jezika radi razvijanja razumijevanje osnovne namjere sugovornika
snoπljivosti i empatije prema drugim narodima i kulturama, E globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate
o blagdanskim obiËajima, o elementima kulture i tematike
civilizacije, povijesti, znamenitim osobama i sl. zemalja E uoËavanje specifiËnosti izgovora i intonacije izvornih
engleskoga govornog podruËja i usporedba s Hrvatskom, o govornika i uoËavanje razlika u izgovoru glasova i
razlikama, prednostima i nedostatcima æivota na selu/u glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na
gradu, o naËinu koriπtenja slobodnoga vremena, o svojim materinski jezik
interesima i hobijima i ponaπanju mladih u svezi s tim, o E razumijevanje slovkanih rijeËi (spelling)
oËekivanjima i planovima za buduÊnost, prepriËavanje
osobnih doæivljaja i iskustava, raspravljanje o problemima GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I
vezanim uz izbor zanimanja i traæenje zaposlenja, izvjeπÊe PRODUKCIJA, IZGOVOR
o putovanju, snalaæenje u stranoj zemlji kao turist, E sposobnost prepoznavanja, razlikovanja,
izraæavanje stavova o ekoloπkim problemima i ugroæenim razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih, ritmiËkih,
vrstama, izraæavanje molba, zahtijeva, zahvala, æelja, naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika
slaganja i neslaganja, obveza i duænosti. E sposobnost pravilne reprodukcije obraenih jeziËnih
sadræaja
KULTURA I CIVILIZACIJA E spelling (izgovor slova abecede)
Kulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji integrirani E sposobnost opisivanja osoba, predmeta i situacija
su u predviena tematska podruËja kao npr. pozdravljanje, E sposobnost opisivanja slikovnoga predloπka
uljudno ponaπanje, oslovljavanje, Ëestitanje blagdana, neke E iznoπenje rezultata skupnoga ili pojedinaËnog rada na
aktivnosti vezane uz blagdane, imena vrπnjaka u projektu u sklopu obraenih tema
zemlji/zemljama engleskoga govornog podruËja, neka E sposobnost prepriËavanja tekstova/slijeda dogaaja u
tipiËna prezimena, nazivi ulica i trgova, raspored dnevnih sklopu obraenih tema
i tjednih aktivnosti, provoenje slobodnoga vremena i E verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticaje

101
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

u sklopu jednostavnijih jeziËnih funkcija dok se stvaranje nazora o vrijednostima i sl. (being/savoir
E sposobnost postavljanja i odgovaranja na jednostavna etre) na ovom stupnju joπ ne oËekuje.
pitanja u sklopu poznatih jeziËnih struktura i
tematskih sadræaja STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM
E sudjelovanje u kraÊim dijalozima u kojima uËenici Ovladavanje tehnikama preglednog biljeæenja, pisanje
samostalno mijenjaju pojedine elemente biljeæaka i natuknica radi boljeg pamÊenja, koriπtenje
E sudjelovanje u dramatizacijama ilustracija kao pomoÊnoga sredstva za razumijevanje
sadræaja teksta, voenje vlastitoga rjeËnika/usustavljivanje
»ITANJE rijeËi po tematskim podruËjima, koriπtenje popisa rijeËi u
E pamÊenje pismovne slike rijeËi i reËenica u sklopu udæbeniku i rjeËnika (dvojeziËnih i jednojeziËnih),
obraenih sadræaja samostalno zakljuËivanje, razvijanje kognitivnih i
E uoËavanje razlika izmeu pisma i izgovora kod metakognitivnih strategija uËenja pri rjeπavanju zadataka
uËestalih rijeËi (npr. predvianje sadræaja teksta na osnovi naslova,
E sposobnost Ëitanja reËenica, dijaloga i tekstova u koriπtenje konteksta radi lakπega razumijevanja, analiza,
sklopu obraenih sadræaja saæimanje i dr.), primjena tehnika memoriranja (npr.
E sposobnost prepoznavanja i razumijevanja poznatih mnemotehnike, rime, anagrami, sinonimi, antonimi i dr.),
imena, rijeËi i reËenica u kratkim pisanim uputama koriπtenje moguÊnosti masovnih medija u funkciji uËenja
E sposobnost razumijevanja i Ëitanja reËenica i tekstova stranoga jezika, predstavljanja rezultata pojedinaËnoga i
o poznatim sadræajima skupnog rada na projektu, razvoj samostalnoga i
E sposobnost razumijevanja i Ëitanja poruka s suradniËkog uËenja, razvoj svijesti o vlastitom napretku i
razglednica i obavijesti u svakodnevnim situacijama razvoj sposobnosti samovrjednovanja, samoprocjene
E svladavanje reËeniËne intonacije (portfolio, Europski jeziËni portfolio) i meusobnoga
vrjednovanja uËenika.
E Ëitanje fonetskih simbola

PISANJE
E uoËavanje razlika izmeu pisanja i izgovora kod Engleski kao
uËestalih rijeËi te razlika izmeu pravopisa hrvatskoga
i engleskog jezika drugi strani jezik
E prepisivanje reËenica/kraÊih tekstova koji su
prethodno obraeni
E pisanje Ëestitki za blagdane, poruka na razglednicama, 4. RAZRED
osobnih podataka na obrascima
E nadopunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju prva godina uËenja
E odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja
CJELINE I TEME
E pisanje voenih i slobodnih sastavaka u sklopu
1. Susreti i pozdravi - pozdravljanje,
prethodno usvojenih sadræaja
predstavljanje i oslovljavanje odraslih i
E pisanje rijeËi, reËenica i tekstova po diktatu vrπnjaka, identificiranje osoba i predmeta
E pisanje ispita znanja u sklopu obraenoga rjeËnika i KljuËne strukture i izriËaji: Hello! Hi! Good morning.
struktura Mr/Mrs/Miss/Ms White...Goodbye. How are you today?-
Fine, thanks. Not well. Please... Sorry... Thank you...
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
I'm... My name is... This is... What's her/his name? Who
Ophoenje s kulturalnim razlikama:
is this? - This is John. What is this? This is a book.
veliku pozornost treba obratiti na stjecanje interkulturalnih
kompetencija unutar civilizacijskih dosega kako bi se
2. Ja i moja obitelj - usvajanje naziva i
uËenike potaknulo na uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti
predstavljanje Ëlanova uæe obitelji, opisivanje
kroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje kao osnove za
njihovih osobina, izricanje osjeÊaja
razvijanje tolerancije i empatije prema drugim narodima i
KljuËne strukture i izriËaji: This is my
kulturama.
mum/dad/sister/brother/family. She is kind. Sue is a girl.
UËenike valja upoznavati s osnovnim pojmovima u svezi
She has got a brother. I'm happy/tired/scared...
s interkulturalnim kompetencijama (npr. kulturni πok i
razgovor o iskustvima u svezi s tim). Proπiruju se znanja na
3. Moj dom i oko njega - opisivanje
kognitivnoj razini: znanja o kulturi kao naËinu æivota u
stana/kuÊe/sobe, izraæavanje vlasniπtva,
zajednici odreenoga jezika, upoznaju se kulturna
pripadanja, izricanje odnosa u prostoru uz
dostignuÊa poput knjiæevnih djela, likovnih, umjetniËkih
pomoÊ prijedloga, opisivanje bliæega okoliπa
djela, te elementi druπtveno-kulturalnog konteksta.
(vrt, trgovina, ulica)
Postupno se uvode interkulturalne kompetencije na
KljuËne strukture i izriËaji: This is my room. It is
razini vjeπtina potrebnih za ponaπanje u odreenom
small/tidy. John's room is... my, your, his, her room ... in,
druπtveno-kulturalnom kontekstu (know-how/savoir faire)
on, under. There is/are. There is a park in my street.

102
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

4. U uËionici - usvajanje razrednoga govora - 12. Blagdani - opisivanje aktivnosti vezanih uz


naredbi, naziva za pribor, mjesta, postavljanje blagdane i usporeivanje obiËaja hrvatskoga
pitanja o stvarima u razredu naroda i naroda zemalja engleskoga govornog
KljuËne strukture i izriËaji: Sit down! Read! Write! podruËja
Listen! Copy! Come here/to the board! ... S/he is reading. KljuËne strukture i izriËaji: Thanksgiving Day/Dani
Is s/he writing? - Yes, s/he is. Where is the book? Who is kruha; Happy Halloween! Trick or treat! Merry Christmas!
reading? What is s/he doing? Sandy's pencil carols, Christmas pudding, crackers, Happy New Year!
Happy Easter!
5. Moje tijelo - usvajanje naziva za dijelove
ljudskoga tijela i njihovo opisivanje, brojevi od IZBORNE TEME
1 do 20, razumijevanje uputa, savjeta U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine obrauju se
KljuËne strukture i izriËaji: S/he 's got a big nose... po izboru nastavnika i/ili uËenika prikladna djela djeËje
Brush your teeth! Wash your hands! One mouth, two knjiæevnosti i kulturnocivilizacijske teme te pripremaju
hands... ten fingers... How many boys are there...? An arm recitacije, pjesmice i brojalice. Sadræaji se obogaÊuju
- arms, a foot - feet. novim sluπnim i vidnim materijalima.

6. Ja i moji prijatelji - opisivanje osobe, izricanje ODGOJNO-OBRAZOVNA


dobi/pitanje za dob POSTIGNUΔA
KljuËne strukture i izriËaji: How old are you? - I am 10.
My best friend is 10 years old. S/he is clever/short S/he is ZNANJA
nice/kind. I play basketball. S/he plays football
LEKSI»KA PODRU»JA
7. Moja odjeÊa - usvajanje naziva za odjeÊu i Pozdravi, predstavljanje, komunikacijski obrasci pri
boje, opisivanje odjeÊe susretu, uljudno ponaπanje, oslovljavanje, prijatelji i
KljuËne strukture i izriËaji: What colour is...? What are Ëlanovi uæe obitelji, igraËke i πkolski pribor, prirodni okoliπ
you wearing today? I'm wearing a yellow dress/ blue (voÊe, povrÊe, cvijeÊe), brojevi od 1 do 20, osnovne boje,
jeans/a red T-shirt/a new sweatshirt/a long coat... aktivnosti u razredu (najËeπÊe upute i naredbe, radnje na
nastavnom satu), neki dijelovi odjeÊe i obuÊe, izricanje
8. Dnevni obroci - usvajanje naziva za dnevne kronoloπkoga vremena, obroci i hrana, prostorije u kuÊi i
obroke, neke vrste hrane i piÊa, izraæavanje stanu, okoliπ i njegov opis (vrt, trgovina, ulica), neki
svianja i nesvianja πportovi i πportske aktivnosti.
KljuËne strukture i izriËaji: breakfast, lunch, dinner, Do kraja 1. godine uËenja u 4. razredu osnovne πkole
supper; I have fish for dinner. I like apples/I don't like uËenici bi trebali aktivno rabiti oko 120 leksiËkih jedinica
bananas. My favourite food/drink is... i razumjeti oko 200 leksiËkih jedinica.
Ne bi trebalo uvoditi viπe od 6 do 7 novih leksiËkih
9. KuÊni ljubimci - usvajanje naziva za kuÊne jedinica po nastavnom satu obradbe novoga gradiva.
ljubimce, domaÊe i neke divlje æivotinje LeksiËko gradivo cikliËki se proπiruje i ponavlja.
(zooloπki vrt), opisivanje æivotinja - usvajanje
naziva za dijelove tijela æivotinja, opisivanje πto GRAMATI»KE STRUKTURE
æivotinje rade GramatiËke se strukture ne tumaËe eksplicitno, veÊ ih
KljuËne strukture i izriËaji: My favourite animal is ... It uËenici usvajaju u predloæenim jeziËnim strukturama
has got long ears. It can hop. odnosno u situacijama.
Na kraju 4. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊim
10. Slobodno vrijeme - imenovanje nekih jeziËnim strukturama:
πportskih aktivnosti i pojedinih πportova Glagoli
KljuËne strukture i izriËaji: I play football. I like E prezent glagola to be i to have/have got i nekih uËestalih
basketball. My friend likes...I can swim/ski... glagola vezanih uz tematska podruËja u jednini
E there is / there are
11. Svijet oko nas - imenovanje i opis nekih E imperativ
dijelova prirodnoga okoliπa: cvijeÊe, voÊe, E present continuous (izjavni, upitni i nijeËni oblik)
povrÊe E radnje koje se ponavljaju (present simple: I play / he
KljuËne strukture i izriËaji: What is this? This is a plays, I like / don't like)
flower. What colour is it? It's red. E razumijevanje i izraæavanje molbe i zapovijedi
imperativom
E glagol can za izraæavanje sposobnosti
Imenice:
E jednina imenica (a boy, a girl...)
E mnoæina imenica (boys, girls...)
E posvojni genitiv (Saxon genitive: Jack's room)

103
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

Zamjenice VJE©TINE I SPOSOBNOSTI


E osobne zamjenice: I, you, he, she, it, we, they
E pokazne zamjenice this / that SLU©ANJE
Pridjevi E reagiranje na naputke i naredbe na engleskom jeziku
E posvojni pridjevi: my, your, his, her E povezivanje vidnoga (slikovnoga) i zvuËnoga jeziËnog
sadræaja.
E opisni pridjev kao dio predikata: This is a big ball.
Prilozi E razumijevanje jednostavnih izjavnih reËenica i
pitanja.
E neki prilozi i priloæne oznake vremena (today, every
day, often ...) E navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih
Upitne rijeËi govornika (zvuËni sadræaji)
E upitne rijeËi: what, who, where, how E razumijevanje kratkih slovkanih rijeËi (slovo po slovo
abecede-spelling)
Prijedlozi
E neki prijedlozi: in, on, under, up, down ...
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I
Brojevi PRODUKCIJA, IZGOVOR
E glavni brojevi od 1 do 20 E razumijevanje i ponavljanje fonoloπkih, ritmiËkih,
ReËenice naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika
E jednostavne izjavne reËenice koje opisuju radnju koja prema zvuËnom uzorku.
se upravo dogaa (present continuous; kratki odgovori E pravilno reproduciranje govorenih ili snimljenih
na pitanja: Yes, s/he is.) zvuËnih uzoraka izdvojenih rijeËi, reËenica, brojalica,
Na razini prepoznavanja pjesmica, ukljuËujuÊi i jazz chants i rap
E prezent glagola to be i have got i nekih uËestalih glagola E najosnovnije opisivanje slikovnoga predloπka
vezanih uz tematska podruËja u mnoæini E povezivanje elemenata priËe pomoÊu slikovnice,
E present simple (izjavne reËenice, nijeËne reËenice u aplikacije/slikovnih kartica
svim licima) E slovkanje - spelling (izgovor slova abecede)
E nepravilna mnoæina nekih imenica: foot - feet; tooth - E verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticaje
teeth u sklopu najosnovnijih jeziËnih uloga
E globalna uporaba neodreenog i odreenog Ëlana E postavljanje jednostavnih pitanja i odgovaranje na
E upitne reËenice s how many, whose, where njih u sklopu poznatih jeziËnih struktura i tematskih
E nepravilna mnoæina nekih imenica: foot - feet, tooth - sadræaja
teeth E sudjelovanje u kraÊim dijalozima i dramatizacijama
JEZI»NE FUNKCIJE
»ITANJE
U sklopu obraenih tema i jeziËnih struktura:
E pamÊenje pismovne slike rijeËi i izdvojenih reËenica
pozdravljanje i oslovljavanje na neformalnoj i formalnoj
na razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka,
razini, predstavljanje sebe i drugih, izraæavanje
glasno Ëitanje u skupini ili pojedinaËno
raspoloæenja, vlasniπtva, dobi, koliËine, molbe, zahvale i
naredbe, izricanje ukusa, stava prema neËemu i radnji, E na razini prepoznavanja: znakovi fonetske
imenovanje predmeta i osoba, Ëestitanje blagdana, transkripcije (u svim πkolama/udæbenicima treba
roendana i sl. koristiti opÊeprihvaÊene meunarodne simbole
fonetske transkripcije)
KULTURA I CIVILIZACIJA
Kulturoloπki sadræaji uklopljeni su u predviena PISANJE
tematska podruËja vezana i za socijalizirajuÊe i odgojne E prepisivanje kraÊih reËenica prema predloπku
aktivnosti kao na primjer pozdravljanje, uljudno E nadopunjavanje kratkoga teksta ponuenim rijeËima
ponaπanje, oslovljavanje, Ëestitanje blagdana i roendana, E pisanje rijeËi i kratkih reËenica
πkolsko okruæje, stanovanje, odijevanje, imena vrπnjaka u E pisanje Ëestitki prema pisanom predloπku
zemljama engleskoga govornog podruËja, neka prezimena, E uoËavanje osnovnih razlika izmeu pisanja i izgovora
neki nazivi gradova. kod uËestalih rijeËi teksta rijeËima prema vidnome ili
DjeËja knjiæevnost: Obraditi nekoliko izvornih djeËjih zvuËnome predloπku
puËkih pjesmica s pokretima ili brojalica od kojih neke
mogu biti pjevane. Obraditi jednu do dvije kratke i INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
jednostavne autorske pjesme (poetry) koje uËenici mogu Ophoenje s kulturalnim razlikama:
nauËiti Ëitati na nastavi, te nacrtati neπto u svezi njima. Na senzibilizacija za uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti kroz
satu se preporuËa obraditi ili proËitati jednu do dvije odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje radi razvijanja snoπljivosti
izvorne slikovnice. Neka to budu likovno kvalitetne i empatije prema drugomu i drugaËijemu (npr. imena,
slikovnice privlaËnog dizajna i s malo teksta, odnosno prezimena, blagdanski obiËaji, stanovanje, provoenje
tekstom koji se ponavlja, a najmanje jedna neka sadræi slobodnog vremena i praznika i sl.).
priËu. Kulturoloπkim i odgojnim sadræajima pristupa se

104
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

kontrastivno. OdgovarajuÊi sadræaji u hrvatskoj kulturi 4. Slobodno vrijeme - imenovanje izvanπkolskih


usporeuju se sa onima u kulturi zemalja engleskoga aktivnosti, πportova, hobija
govornog podruËja te drugih kultura uopÊe. KljuËne strukture i izriËaji: How do you spend your free
time? What do you usually do in the afternoon/evening/at
STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM five? I like swimming. I play badminton.I go skating in
Ovladavanje tehnikama preglednoga biljeæenja, koriπtenje winter.
vizualnih elemenata radi pamÊenja jeziËnih sadræaja (npr.
vlastiti slikovni rjeËnik), koriπtenje ilustracija kao 5. Izraæavanje vremena - sati, dijelovi dana,
pomoÊnoga sredstva za razumijevanje sadræaja teksta, godiπnja doba, mjeseci u godini, izricanje
koriπtenje konteksta kao pomoÊi pri razumijevanju vremena, ponavljanje glavnih brojeva od 1 do
znaËenja nepoznatih rijeËi, uoËavanje naËela abecednoga 100 (parni i neparni brojevi), redni brojevi,
strukturiranja popisa rijeËi u udæbeniku, koriπtenje popisa Ëitanje osnovnih raËunskih operacija i
rijeËi npr. u udæbeniku, upoznavanje naËina strukturiranja telefonskih brojeva
slikovnih rjeËnika, koriπtenje slikovnih rjeËnika kao KljuËne strukture i izriËaji: What's the time? - It's 5
pomoÊnoga sredstva za traæenje znaËenja rijeËi i naËina o'clock/half past 4/a quarter to/past 3. In the
pisanja odreene rijeËi, uvianje moguÊnosti masovnih afternoon/morning/ evening. On Sunday/ in
medija pri uËenju stranoga jezika. July/summer/at midnight/noon/2 o'clock. What is your best
friend's telephone number? What is twenty plus sixty-six?

6. Svijet u kojem æivimo - opisivanje svojega


5. RAZRED mjesta / grada / dræave / domovine i
druga godina uËenja usporedba sa zemljama engleskoga govornog
podruËja - atmosferske prilike, obiËaji, kultura,
CJELINE I TEME ponavljanje i proπirivanje rjeËnika vezanoga uz
1. Ja, moja obitelj i prijatelji - predstavljanje i biljke i æivotinje - opisivanje i usporedba;
opisivanje sebe, Ëlanova uæe i πire obitelji i opisivanje svakodnevne/uobiËajene radnje
prijatelja - njihovih tjelesnih i karakternih KljuËne strukture i izriËaji: I go to school every day. The
osobina; usvajanje naziva za zanimanja capital of Croatia is Zagreb. Trafalgar Square is the most
KljuËne strukture i izriËaji: My name is... I am 10. I famous square in London. A squirrel is smaller than a
am from... I've got a small/big family. I live with my rabbit. A shark is more dangerous than a dolphin. The
mother, my father... My dad/mum is a teacher/ an longest river in the world is the Nile. The most famous sight
architect/a sailor/a secretary/a doctor/a nurse/a vet/a in New York is the Statue of Liberty. A story - stories, a
postman. What would you like to be? I've got many friends. box - boxes.
I've got/He's got/She's got a pet. I'm/He's crazy
about.../good at... He/She is/isn't tall/plump/naughty. 7. Hrana i zdravlje - ponavljanje i proπirivanje
I've got/He's got blond hair and blue eyes. To be/ have got. naziva za voÊe, povrÊe i hranu u pojedinim
dnevnim obrocima, razgovor o zdravoj
2. Dom i oko njega - opisivanje doma prehrani, usporedba hrane i prehrambenih
(kuÊe/stana), njegove unutraπnjosti navika naπe i zemalja engleskoga govornog
(sobe/pokuÊstva) i prostora izvan i oko njega podruËja, razgovor o zdravlju i zdravom
(vrta, ulice, prometa) naËinu æivota, kretanje i bavljenje
KljuËne strukture i izriËaji: My/Her/His house/flat is πportom/tjelesnom aktivnoπÊu, kod lijeËnika -
small/big. There is/are - There is a hall, a living room... najËeπÊe tegobe
There is a bed/a desk in his/David's room. There are a lot KljuËne strukture i izriËaji: breakfast, brunch, lunch,
of drawings on the wall. My street is/isn't very long. On, dinner, supper. I'd like some... Would you like any...? I
in, under, in front of, behind. wouldn't like any... Don't get on buses and trams. Walk,
walk and walk. Jump three times! Roll your shoulders! I've
3. Nastavni predmeti u πkoli - imenovanje got a sore throat/headache/a temperature/a runny nose. I
nastavnih predmeta u 5. razredu osnovne cough/sneeze a lot. Stomach, neck, arms, a foot - feet, a
πkole, raspored sati, dani u tjednu, izraæavanje tooth - teeth, a sheep - sheep, a child - children.
svianja i nesvianja, izricanje naredbi,
engleska abeceda, slovkanje rijeËi
KljuËne strukture i izriËaji: What is your favourite
subject? When do you have English/maths...? On
Mondays... Can you spell your name? Be good/bad at /
be best in. I like/don't like... My sister is playing in the
kindergarten now. Have you finshed the exercise?

105
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

8. Blagdani - usporedba obiËaja vezanih uz Glagoli


proslavu BoæiÊa i Uskrsa u nas i u zemljama E prezent glagola to be i to have/have got u svim licima
engleskoga govornog podruËja; upoznavanje E izricanje radnje koja se ponavlja (present simple
uËenika s proslavom Valentinova, pisanje uËestalih glagola potvrdni, upitni i nijeËni oblik,
prigodnih poruka za Valentinovo, Halloween i kratki odgovori na pitanja)
kako se slavi E izricanje radnje koja se dogaa u trenutku govorenja
KljuËne strukture i izriËaji: ponavljanje veÊ usvojenih (present continuous uËestalih glagola - potvrdni, upitni i
struktura. Uvoenje novih struktura ovisno o nijeËni oblik, kratki odgovori na pitanja)
prigodnim materijalima i pojedinom blagdanu. E izraæavanje zapovjedi i molbi imperativom
E izraæavanje sposobnosti/nesposobnosti uporabom
IZBORNE TEME glagola can
U sklopu 10% nastavnih sati tijekom godine obrauju se Zamjenice
teme po izboru nastavnika i/ili uËenika, prigodne priËe,
E osobne zamjenice
pjesmice, recitacije, kulturno-civilizacijske teme ili
E postavljanje pitanja uporabom upitnih zamjenica
pripremaju tematski panoi ili projekti.
(who, whose, what, when, which, why, how, how many) i
odgovaranje na pitanja izricanjem razloga (Why...? -
ODGOJNO-OBRAZOVNA Because...)
POSTIGNUΔA E uporaba zamjenice there uz glagol to be (there is/are)
E uporaba pokazne zamjenice this/these i that/those
ZNANJA Imenice
E razlikovanje i uporaba jednine i mnoæine imenica i
LEKSI»KA PODRU»JA
nekih primjera nepravilne mnoæine imenica (wolf,
»lanovi uæe i πire obitelji, tjelesne i karakterne osobine
mouse, sheep, fish, child) i neke osobitosti u pisanju (a
ljudi, nastavni predmeti u 5. razredu osnovne πkole,
story - stories, a box - boxes)
izraæavanje svianja i nesvianja, glavni brojevi od 1 do
100 (parni i neparni brojevi), redni brojevi od 1 do 100, E izraæavanje pripadanja uz pomoÊ posvojnoga genitiva
Ëitanje osnovnih raËunskih operacija (zbrajanje i (Saxon genitive)
oduzimanje), Ëitanje nadnevka i godine, Ëitanje telefonskih »lan
brojeva, usvajanje engleske abecede i slovkanje (spelling), E neodreeni Ëlan a / an
slobodno vrijeme (izvanπkolske aktivnosti, πportovi, hobiji, Pridjevi
glazbala), imenovanje i opisivanje odjeÊe koju nosimo u E izraæavanje pripadanja posvojnim pridjevima (my,
odreenim prilikama i godiπnjem dobu, ponavljanje naziva your, his, her, our, their)
za boje, opisivanje doma (kuÊe/stana), njegove E stupnjevanje jednosloænih i viπesloænih pridjeva i
unutraπnjosti (sobe/namjeπtaj) i onoga πto ga okruæuje nepravilno stupnjevanje pridjeva good i bad
(vrt/ulica /promet), snalaæenje u prostoru/na ulici (odnosi Prilozi
u prostoru), utvrivanje i proπirivanje izraæavanja vremena E prilozi mjesta, vremena i uËestalosti (here, there, today,
(godiπnja doba/mjeseci u godini/dani u tjednu/dijelovi now, usually, always, sometimes)
dana/sat), ponavljanje i proπirivanje naziva za biljke i Prijedlozi
æivotinje, opisivanje svojega mjesta/grada, ponavljanje i E pravilna uporaba prijedloga za mjesto (on, in, into,
proπirivanje naziva za voÊe, povrÊe i hranu u pojedinim under, behind, in front of, at, to, between)
dnevnim obrocima, zdrava prehrana, usporeivanje Brojevi
obiËaja vezanih uz proslavu BoæiÊa i Uskrsa u nas i u E glavni brojevi od 1 do 100
zemljama engleskoga govornog podruËja, upoznavanje
E redni brojevi od 1 do 100
uËenika s proslavom Valentinova i Halloween-a.
Na razini prepoznavanja
Do kraja 2. godine uËenja u 5. razredu osnovne πkole
E would za izricanje æelja i planova u buduÊnosti
uËenici bi trebali aktivno rabiti oko 200 leksiËkih jedinica
i razumjeti oko 300 leksiËkih jedinica. E izraæavanje ishoda neke radnje (present perfect simple)
Ne bi trebalo uvoditi viπe od 7 do 9 novih leksiËkih E globalna uporaba odreenog Ëlana the
jedinica po nastavnom satu obradbe novoga gradiva.
LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja. JEZI»NE FUNKCIJE
U sklopu obraenih tema i jeziËnih struktura:
GRAMATI»KE STRUKTURE predstavljanje sebe, Ëlanova uæe i πire obitelji i prijatelja,
Postupno se uvode osnove metajezika i jednostavna opisivanje tjelesnih i karakternih osobina, imenovanje
gramatiËka pravila. Gramatika se obrauje u kontekstu, zanimanja, imenovanje πkolskih predmeta u 5. razredu
kroz primjere, a uËenici je i dalje uglavnom usvajaju osnovne πkole, izraæavanje svianja i nesvianja te stava prema
globalno u sklopu predloæenih jeziËnih struktura. neËemu, opisivanje naËina provoenja slobodnog vremena,
Na kraju 5. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊim imenovanje i opisivanje odjeÊe, opisivanje svojega doma i
jeziËnim strukturama: onoga πto ga okruæuje, snalaæenje u prostoru, izraæavanje
pripadnosti, izraæavanje koliËine, izraæavanje vremena,

106
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraæavanje struktura i tematskih sadræaja


zahtjeva, naredbe i molbe, imenovanje i opisivanje biljaka i E reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uËenici
æivotinja, Ëestitanje blagdana i roendana i sl. samostalno mijenjaju pojedine elemente
E samostalno voenje kratkih dijaloga u sklopu
KULTURA I CIVILIZACIJA poznatih situacija
Kulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama
u predviena tematska podruËja kao npr. pozdravljanje, E sposobnost koriπtenja jednostavnih reËenica za
uljudno ponaπanje, oslovljavanje, Ëestitanje blagdana i opisivanje osoba, predmeta i situacija
roendana, neke aktivnosti vezane uz blagdane, imena E povezivanje elemenata priËe s pomoÊu slikovnih
vrπnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja, tipiËna prezimena, kartica i sposobnost opisivanja slikovnoga predloπka
neka jela i prehrambene navike, odijevanje, prometna E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama/dijalozima uz
sredstva i ponaπanje u prometu, πportske aktivnosti i igre, predloæene jeziËne sadræaje
neke osnovne obavijesti o zemlji/zemljama Ëiji se jezik uËi
E iznoπenje rezultata skupnoga ili pojedinaËnoga rada
(npr. naziv zemlje i glavni grad, naziv neke
npr. postera na neku od obraenih tema
regije/rijeke/planine i sl.).
DjeËja knjiæevnost: Na nastavi obraditi nekoliko »ITANJE
tradicionalnih puËkih pjesmica i nekoliko kratkih E uoËavanje razlika izmeu pisma i izgovora uËestalih
autorskih pjesmica, uvoditi zagonetke, brzalice, rap i jazz rijeËi
chants. Obraditi jednu slikovnicu u kojoj slika i tekst E sposobnost Ëitanja reËenica, dijaloga i kraÊeg teksta
ravnopravno sudjeluju u predstavljanju priËe. Obraditi joπ nakon sluπanja zvuËnih uzoraka
najmanje jednu tradicionalnu priËu ili bajku. E sposobnost prepoznavanja i razumijevanja poznatih
imena, rijeËi i jednostavnih reËenica u jednostavnim
VJE©TINE I SPOSOBNOSTI
pisanim uputama
SLU©ANJE E sposobnost razumijevanja i Ëitanja jednostavnih
E reagiranje na naputke i naredbe na engleskom jeziku tekstova o poznatim sadræajima i opisa popraÊenih
E povezivanje vidnog (slikovnog) i sluπnoga (jeziËnog) vidnim sadræajima
sadræaja E sposobnost razumijevanja i Ëitanja jednostavnih
E razumijevanje jednostavnih izjavnih reËenica i poruka s razglednica i jednostavnih obavijesti u
pitanja; razumijevanje osnovne namjere sugovornika svakodnevnim prigodama
E globalno i selektivno razumijevanje kratkoga teksta E postupno svladavanje reËeniËne intonacije
poznate tematike
E uoËavanje specifiËnosti izgovora i intonacije izvornih PISANJE
govornika i uoËavanje razlika u izgovoru glasova i E uoËavanje razlika izmeu pisma i izgovora kod
glasovnih skupina engleskog jezika u odnosu na uËestalih rijeËi te razlika izmeu pravopisa hrvatskog
materinski jezik i engleskog jezika
E razumijevanje slovkanih rijeËi (spelling) E pisanje reËenica/kratkih tekstova na osnovi obraene
tematike i rjeËnika
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I E sposobnost pisanja jednostavnih reËenica, Ëestitki za
PRODUKCIJA, IZGOVOR blagdane, kratkih poruka na razglednicama, osobnih
E sposobnost prepoznavanja, razlikovanja, podataka na obrascima
razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih, ritmiËkih, E sposobnost pisanja kratkih, jednostavnih tekstova o
naglasnih i intonacijskih osobina engleskog jezika sebi i izmiπljenim osobama, mjestu gdje æive i onomu
prema zvuËnom uzorku πto rade
E sposobnost pravilne proizvedbe govorenih i E popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju prema
snimljenih zvuËnih uzoraka izdvojenih rijeËi, uzorku i pisanje kraÊih reËenica
reËenica, brojalica i pjesmica vezanih uz predloæene E pismeno odgovaranje na jednostavna pitanja
jeziËne sadræaje i situacije E povezivanje pomijeπanih dijelova kratkog teksta u
E spelling (slovo po slovo) smislenu cjelinu
E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova E pisanje kratkih voenih opisa u sklopu prethodno
engleskoga jezika usvojenih sadræaja
E reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊom
reËeniËnom intonacijom INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvuËnih Ophoenje s kulturalnim razlikama unutar civilizacijskih
uzoraka dosega:
E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje senzibilizacija za uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti kroz
u sklopu osnovnih jeziËnih funkcija odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje radi razvijanja snoπljivosti
E sposobnost postavljanja jednostavnih pitanja i i empatije prema drugome i drugaËijem (npr. imena,
odgovaranja na njih u sklopu poznatih jeziËnih prezimena, blagdanski obiËaji, stanovanje, provoenje

107
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

slobodnog vremena i praznika i sl.) 3. Zanimanja - imenovanje zanimanja, vrste


Kulturoloπkim i odgojnim sadræajima pristupa se poslova, opis prostora u kojem se posao
kontrastivno. OdgovarajuÊi sadræaji u hrvatskoj kulturi obavlja
usporeuju se sa onima u kulturi zemalja engleskoga KljuËne strukture i izriËaji: good/better/the best,
govornog podruËja te drugih kultura uopÊe. bad/worse/the worst, much/many-more-the most. He is a
postman. - He works at the post office/ He delivers letters.
STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM My mum is a nurse. She works in a hospital.
Ovladavanje tehnikama preglednog biljeæenja, koriπtenje
vizualnih elemenata radi pamÊenja jeziËnih sadræaja (boje, 4. Hrana - kupovanje namirnica u trgovini /na
crteæi, podcrtavanje, zaokruæivanje i sl.), koriπtenje trænici, imenovanje i razlikovanje namirnica,
ilustracija kao pomoÊnoga sredstva za razumijevanje izricanje koliËine i cijene, izraæavanje ukusa,
sadræaja teksta, voenje vlastitog rjeËnika, usustavljivanje glavni brojevi od 1 do 1000
rijeËi po tematskim podruËjima, koriπtenje popisa rijeËi u KljuËne strukture i izriËaji: some, any, much, many.
udæbeniku te dvojeziËnih, a postupno i jednojeziËnih Have you got any/some milk? Yes, we have some. Are
rjeËnika, uoËavanje i pronalaæenje pravilnosti i analogija, there any flowers? No, there aren't any. Yes, there are some.
koriπtenje moguÊnosti masovnih medija u funkciji uËenja How much money/sugar/tea? How many apples/cars/
stranog jezika, koriπtenje raËunala, elektroniËke poπte i people...?
interneta u uËenju stranoga jezika, predstavljanje rezultata
pojedinaËnoga i skupnoga rada npr. postera o nekoj od 5. Zemlje engleskoga govornog podruËja -
obraenih tema, razvoj samostalnog i suradniËkoga uËenja, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i
razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj sposobnosti Sjeverne Irske, Irska, SAD, Kanada, Australija,
samovrjednovanja, samoprocjene (portfolio, Europski Novi Zeland - upoznavanje kulture i
jeziËni portfolio) i meusobnog vrjednovanja uËenika, civilizacije te znamenitih osoba
samostalno zakljuËivanje. KljuËne strukture i izriËaji: He was a famous doctor. She
played tennis last weekend. We went home after school
yesterday, but she didn't. When did they arrive in London?
6. RAZRED On July 15, on Monday, at school, in May, at five o'clock,
in the afternoon.
treÊa godina uËenja
6. Slobodno vrijeme - usvajanje rijeËi i izraza
CJELINE I TEME vezanih uz medije, πport, praznike i putovanja,
1. Ja, moja obitelj i prijatelji - razgovaranje o pomoÊ u kuÊi, prepriËavanje doæivljaja i
sebi, obitelji, prijateljima, njihovim iskustava
osobinama, izgledu; opis mjesta u kojem KljuËne strukture i izriËaji: Have you finished your
æivimo, regije, jezika kojim govorimo, opis work? I've done my homework. Must / have to: They must
svojega doma, ulice, trgovina, kina, kazaliπta, do their homework. Then they can play on the computer or
muzeja, πportskih objekata i sl., izricanje read comics. Where were you last summer? - I was in Italy.
svakodnevne radnje i obveze I visited Rome and Venice. Next summer I am going to
KljuËne strukture i izriËaji: to be, have got. There is / visit the USA.
there are. He is drinking his tea. I always/sometimes /never
go to bed at 10 p.m. I usually wear my jeans but today I'm 7. Blagdani - upoznavanje nekih blagdanskih
wearing a dress. This is my room, not hers. Must / have to: obiËaja, pjesama, jela, igara i plesova naroda
We must do our homework. He has to work hard. engleskoga govornog podruËja
KljuËne strukture i izriËaji: ponavljanje veÊ usvojenih
2. Zdrav æivot i okoliπ - proπirivanje rjeËnika o struktura. Uvoenje novih struktura ovisno o
zdravoj hrani, tijelu, raspravljanje o zdravoj prigodnim materijalima i pojedinom blagdanu.
hrani i zdravome æivotu, ekologiji i zaπtiti
okoliπa IZBORNE TEME
KljuËne strukture i izriËaji: We must protect the U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju
environment/stop pollution/recycle paper, glass and plastic se teme po nastavnikovu izboru i/ili prema zanimanju
bottles. I'm going to cook lunch tomorrow. She is going to uËenika, obrauju se prigodni sadræaji, izrauju projekti,
visit her friends. In 50 years we will have no water. tematski panoi, posteri i sliËno. Sadræaji se obogaÊuju
tomorrow, next year. Can I go out? No, you can't. Can we novim sluπnim i vidnim materijalima.
surf the Internet now? - No, you can't. I like playing
football.

108
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

ODGOJNO-OBRAZOVNA »lan
POSTIGNUΔA E neodreeni Ëlan a / an i odreeni Ëlan the
Pridjevi
ZNANJA E stupnjevanje pridjeva (jednosloæni, viπesloæni i
nepravilni pridjevi good, bad, many, much)
LEKSI»KA PODRU»JA Prilozi
Razgovaranje o sebi, svojoj obitelji, prijateljima; E prilozi uËestalosti i njihovo mjesto u reËenici
karakterne osobine i izgled osoba; opis svojega grada ili E prilozi i priloæne oznake vremena
mjesta, predstavljanje svojega kraja i jezika kojim Prijedlozi
govorimo, opisivanje svojega doma; proπirivanje rjeËnika o E prijedlozi za mjesto i vrijeme
zdravoj hrani, zdravom tijelu, zagaenju i zaπtiti okoliπa; Brojevi
opisivanje svakodnevnih obveza u kuÊi, πkoli, E glavni i redni brojevi od 1 do 1000
komunikacija s drugim osobama iz neposredne okoline (u Na razini prepoznavanja
trgovini, poπti i sl.); glavni i redni brojevi od 1 do 1000; E present perfect simple za izricanje ishoda radnje
vokabular vezan uz medije, πport, putovanja, prepriËavanje E simple future za predvianje buduÊih radnji
svojih iskustava; proπirivanje izraæavanja i opisivanja E phrasal verbs
kronoloπkoga i atmosferskog vremena; ponavljanje i
E neke uporabe glagolske imenice (gerund): I like
proπirivanje vokabulara o odjeÊi; upoznavanje kulture i
swimming in the sea
civilizacije zemalja engleskoga govornog podruËja,
znamenitih osoba i usporedba s Hrvatskom i znamenitim
JEZI»NE FUNKCIJE
osobama iz Hrvatske; otkrivanje nekih novih osobina
U sklopu predloæenih tematskih podruËja i jeziËnih
proslava blagdana u zemljama engleskoga govornog
struktura:
podruËja, obiËaji, pjesme, tipiËna blagdanska jela i sl.
priËanje o sebi i drugima, opisivanje predmeta, osoba i
Na kraju 6. razreda osnovne πkole uËenici bi trebali
situacija, postavljanje pitanja, snalaæenje u prostoru i
usvojiti i samostalno rabiti oko 320 leksiËkih jedinica, a na
vremenu, uljudno ponaπanje, izricanje sklonosti i potreba,
razini razumijevanja do 440. Predvia se aktivno usvajanje
izraæavanje stava, prepriËavanje proπlih dogaaja, izricanje
od 7 do 9 novih leksiËkih jedinica po satu novoga gradiva.
radnji koje se upravo dogaaju, izricanje radnji koje se
LeksiËke jedinice treba neprestano ponavljati i cikliËki
ponavljaju, traæenje i davanje informacija, izricanje
proπirivati prema tematskim sadræajima i zanimanju
buduÊih radnji, izricanje radnji koje su upravo zavrπile,
uËenika.
usporeivanje predmeta i osoba, Ëestitanje blagdana,
roendana i sl., pisanje Ëestitki, poruka i pisama.
GRAMATI»KE STRUKTURE
GramatiËke strukture uËenici usvajaju u predloæenim
KULTURA I CIVILIZACIJA
jeziËnim strukturama.
Kulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji su uvrπteni
Na kraju 6. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊim
u predviena tematska podruËja kao npr. pozdravljanje,
jeziËnim strukturama:
uljudno ponaπanje, oslovljavanje, Ëestitanja, razni podatci o
Glagoli
blagdanskim i drugim obiËajima, pjesme, igre, plesovi,
E glagoli to be i to have/have got dnevne obveze vrπnjaka, raspored sati, slobodno vrijeme,
E there is / are odijevanje, naËin stanovanja, informacije o zemljama,
E present simple (potvrdni, upitni i nijeËni oblik) glavnim gradovima, nekim poznatim spomenicima,
E present continuous (potvrdni, upitni i nijeËni oblik) umjetninama, muzejima, galerijama, izletiπtima,
E present simple u odnosu na present continuous nacionalnim parkovima, poznatim povijesnim osobama iz
E planirana buduÊa radnja uz pomoÊ going to future podruËja knjiæevnosti, likovne, glazbene kulture te ostalim
(potvrdni, upitni i nijeËni oblik) obiËajima vezanim uz svakodnevni æivot.
E would za izricanje æelja i planova u buduÊnosti DjeËja knjiæevnost: na nastavi obraditi nekoliko
E traæenje dopuπtenja uz pomoÊ glagola can (upitni i tradicionalnih puËkih pjesmica i nekoliko kratkih
nijeËni oblik, kratki odgovori na pitanja) autorskih pjesmica, uvoditi zagonetke, brzalice, rap, jazz
E izricanje obveze uz pomoÊ must / have to chants i proverbijalne izraze. Obraditi najmanje jednu
E izricanje proπle radnje uz pomoÊ simple past pravilnih slikovnicu s nepoznatom priËom i jednu kratku priËu,
i nekih nepravilnih glagola basnu, narodnu priËu ili sl. koju pojedini uËenici nakon
Zamjenice obradbe mogu samostalno proËitati.
E posvojne zamjenice (mine, yours...)
VJE©TINE I SPOSOBNOSTI
E ponavljanje pokaznih zamjenica this/these, that/those
Imenice SLU©ANJE
E tvorba mnoæine imenica E prepoznavanje, razlikovanje i razumijevanje
E brojive i nebrojive imenice fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i intonacijskih
E neodreena koliËina uz pomoÊ some, any, much, many osobina engleskoga jezika
E razlika izmeu How much? i How many?

109
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

E razumijevanje paæljivo artikuliranoga govora PISANJE


E razumijevanje i izvrπavanja uputa i naredbi E pisanje diktata nakon obradbe sadræaja
E povezivanje vidnoga i sluπnoga jeziËnog sadræaja E uoËavanje razlika izmeu pisma i izgovora te razlika
E razumijevanje izjavnih, nijeËnih i upitnih reËenica, izmeu pravopisa hrvatskoga i engleskog jezika
razumijevanje osnovne namjere sugovornika E pisanje rijeËi po zvuËnom modelu - slovkanih slova
E globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate abecede
tematike E pisanje Ëestitki, poruka na razglednicama, kratkih
E uoËavanje specifiËnosti izgovora i intonacije izvornih pisama, osobnih podataka na obrascima
govornika i uoËavanje razlika u izgovoru glasova i E sposobnost pisanja o sebi, drugima, mjestu æivljenja i
glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na rada, te o πkolovanju
materinski jezik E popunjavanja tekstova rijeËima koje nedostaju
E razumijevanje slovkanih rijeËi (spelling) E sposobnost povezivanja dijelova predloæenoga teksta i
odgovaranje na pitanja
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I E povezivanje izmijeπanih reËenica, dijaloga, kraÊih
PRODUKCIJA, IZGOVOR tekstova u smislenu cjelinu
E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova E samostalno pisanje kraÊih opisa u sklopu prethodno
engleskoga jezika obraenih sadræaja
E reproduciranje reËeniËne intonacije E ispunjavanje obrasca s osobnim podacima
E reproduciranje zvuËnih modela E samostalno pisanje ispita znanja na temelju uvjeæbanih
E spelling (izgovor slova abecede) sadræaja
E pravilna reprodukcija govorenih ili snimljenih E samostalno i zajedniËko osmiπljanje tekstova i
zvuËnih modela grafiËkih rjeπenja za razredni pano
E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje
u sklopu jeziËnih funkcija INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
E sposobnost pamÊenja i reproduciranja sadræaja Ophoenje s kulturnim razlikama unutar civilizacijskih
obraene cjeline dosega:
E sposobnost opisivanja osoba, predmeta, situacija razvijanje osjeÊaja za uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti
E sposobnost opisivanja slikovnoga predloπka kroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje radi razvijanja
E povezivanje elemenata priËe, dijaloga, razgovora u snoπljivosti i empatije prema drugomu i drugaËijemu (npr.
smislenu cjelinu imena, prezimena, blagdanski obiËaji, stanovanje,
E iznoπenje ishoda skupnoga ili pojedinaËnog rada provoenje slobodnog vremena), otklanjanje predrasuda i
(postera, teksta, i sl.) stereotipa, nenasilno rjeπavanje sukoba i sl.
E sposobnost prepriËavanja slijeda dogaaja uz likovne
poticaje STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM
E sposobnost odgovaranja i postavljanja pitanja u sklopu Ovladavanje tehnikama preglednoga biljeæenja, pisanje
poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja biljeæaka i natuknica radi boljeg pamÊenja, koriπtenje
E reproduciranje dijaloga u kojim uËenici samostalno vizualnih elemenata u svrhu memoriranja jeziËnih sadræaja
mijenjaju pojedine dijelove (boje, crteæi, podcrtavanje, usklopivanje i sl.), voenje
E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama/dijalozima uz vlastitoga rjeËnika, koriπtenje udæbeniËkoga rjeËnika za
predloæene jeziËne sadræaje pronalaæenje znaËenja i naËina pisanja rijeËi, uoËavanje i
pronalaæenje pravilnosti i analogija, razvijanje kognitivnih
»ITANJE i metakognitivnih strategija pri rjeπavanju zadataka (npr.
E sposobnost Ëitanja tekstova i dijaloga nakon sluπanja predvianje sadræaja teksta na osnovi naslova, koriπtenje
uzorka konteksta radi lakπega razumijevanja, analiza, saæimanje i
E sposobnost razumijevanja i Ëitanja tekstova o dr.), primjena tehnika zapamÊivanja (npr. mnemotehnike,
poznatim sadræajima i opisa popraÊenih vizualnim rime, anagrami, sinonimi, antonimi i dr.), koriπtenje novih
sadræajima medija u uËenju stranoga jezika, predstavljanja rezultata
E sposobnost razumijevanja i Ëitanja tekstova s pojedinaËnoga i skupnog rada, npr. postera o nekoj od
razglednica, kraÊih pisama, obavijesti u svakodnevnim obraenih tema, razvoj samostalnoga i suradniËkog uËenja,
situacijama razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj
samovrjednovanja, samoprocjene (portfolio, Europski
E glasno Ëitanje tekstova prethodno obraenih struktura
jeziËni portfolio) i meusobnoga vrjednovanja uËenika.
i rjeËnika
E svladavanje reËeniËne intonacije
E samostalno Ëitanje fonetskih simbola u rjeËniku
E samostalno odgovaranje na zadana pitanja i rjeπavanje
zadataka nakon proËitanoga teksta

110
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

7. RAZRED 5. Zemlje engleskoga govornog podruËja -


obradba tema vezanih uz kulturu i civilizaciju
Ëetvrta godina uËenja zemalja engleskoga govornog podruËja,
usporedba s Hrvatskom
CJELINE I TEME KljuËne strukture i izriËaji: Since /for - I have known
1. Obitelj i prijatelji - ponavljanje i proπirivanje him for 3 years. I have known him since 2001. Already/
rijeËi i izraza za predstavljanje i opis obitelji i yet. She has already finished her homework. I haven’t
prijatelja, razgovaranje o problemima mladih u finished yet. Have you visited Australia? - No, but we flew
suvremenom svijetu, o sukobu naraπtaja, to New York last spring. The USA, the Sava, the Adriatic
problemima u razredu, πkoli, meu Sea. Anybody, something, nowhere. There’s something in
prijateljima your hair. Have you seen anybody in the building?
KljuËne strukture i izriËaji: My son never talks to me.
My father flies to New York every Saturday but this 6. Blagdani - obiljeæavanje blagdana BoæiÊa i
Saturday he is leaving for Berlin. When I was a teenager I Uskrsa - rad na prigodnim tekstovima i
had a car accident. I didn’t get hurt. I had to call my friend pjesmama, usporeivanje obiËaja vezanih uz
yesterday to pick me up at my home because my leg hurt blagdane
badly. Who opened the door? What happened three days KljuËne strukture i izriËaji: ponavljanje veÊ usvojenih
ago? She is more beautiful than her friend. This is the best struktura. Uvoenje novih struktura ovisno o
film I have ever seen. prigodnim materijalima i pojedinom blagdanu.

2. Zdrav æivot i okoliπ - ponavljanje i proπirivanje IZBORNE TEME


rjeËnika na temu zdravoga æivota, razgovor o U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju
zaπtiti okoliπa, ugroæenim biljnim i se teme po nastavnikovu izboru i/ili prema zanimanju
æivotinjskim vrstama u Hrvatskoj i svijetu; uËenika, obrauju se prigodni sadræaji, izrauju projekti,
prijedlozi kako pomoÊi ugroæenim vrstama tematski panoi, posteri i sliËno, kao na primjer o ekoloπkoj
KljuËne strukture i izriËaji: Endangered species live all problematici, modi i sliËno.
over the world. The wolf and the brown bear live in the
forests of Croatia. What can we do to protect them? ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUΔA
3. Slobodno vrijeme i kako ga provodimo -
ponavljanje i proπirivanje rjeËnika vezanog uz
ZNANJA
slobodno vrijeme, razgovaranje o televizijskom
programu, odlasku u kino, vrstama filmova,
LEKSI»KA PODRU»JA
sluπanju glazbe, vrstama glazbe, πportovima,
Predstavljanje sebe, predstavljanje i opisivanje prijatelja i
Ëitanju knjiga i knjiæevnosti
Ëlanova uæe i πire obitelji, problemi mladih u suvremenom
KljuËne strukture i izriËaji: Can/could/be able to: I can
svijetu i problemi sukoba generacija, zdrav naËin æivota,
see the waves crashing on the beach. We’ll be able to talk to
ekoloπke teme o ugroæenosti biljnih i æivotinjskih vrsta i
people from other planets. I could sing but I couldn’t play a
zagaenju okoliπa i kako pomoÊi, razgovor o stanovanju,
musical instrument. Girl’s room, girls’ room, children’s
zanimanjima i poslovima, o slobodnom vremenu - odlasku
room. My favourite film/movie is.../I saw it last week... I
u kino (vrste filmova), sluπanju glazbe (vrste glazbe), πportu
often listen to classical music. I have never seen such a good
i knjiæevnosti, prepriËavanje vlastitih doæivljaja,
movie.
upoznavanje zemalja engleskoga govornog podruËja,
znamenitosti, naËin æivota, πkolovanje, obiËaji i usporedba
4. Doæivljaji i maπta - priËanje o vlastitim
s Hrvatskom, blagdani i proslave.
doæivljajima i pustolovinama i o likovima iz
Do kraja 4. godine uËenja u 7. razredu osnovne πkole
maπte, Ëitanje i/ili sluπanje ulomaka iz priËa ili
uËenici bi trebali aktivno rabiti oko 460 leksiËkih jedinica
romana za djecu i mladeæ
a razumjeti oko 600 leksiËkih jedinica. Ne bi trebalo
KljuËne strukture i izriËaji: Tourists will stay in hotels
uvoditi viπe od 8 do 10 novih leksiËkih jedinica po
on the moon. Some people won’t like the moon. We are
nastavnom satu obradbe novoga gradiva. LeksiËko se
going to travel by rocket in the future. It was raining heavily
gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja.
the whole day yesterday. Milly was watching television
when she heard a loud crash. While I was cooking, my GRAMATI»KE STRUKTURE
friend was watching TV. GramatiËke se strukture tumaËe eksplicitno, najËeπÊe
induktivno.
Na kraju 7. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊim
jeziËnim strukturama:
Glagoli
E present continuous - upitni, nijeËni i potvrdni oblik
E present simple - upitni, nijeËni i potvrdni oblik

111
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

E past simple pravilnih i nepravilnih glagola KULTURA I CIVILIZACIJA


E trajanje radnje u proπlosti - past continuous (potvrdni, Kulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji integrirani
upitni i nijeËni oblik) su u predviena tematska podruËja kao npr. pozdravljanje;
E razlikovanje upotrebe past simple i past continuous - uljudno ponaπanje; oslovljavanje; Ëestitanje blagdana; neke
izricanje trajanja jedne ili viπe istodobnih radnji u aktivnosti vezane uz blagdane; imena vrπnjaka u
proπlosti i trajanja jedne radnje prekinute drugom zemlji/zemljama engleskog govornog podruËja, neka
radnjom tipiËna prezimena, nazivi ulica i trgova, raspored dnevnih
E buduÊa radnja i predvianje sa simple future i tjednih aktivnosti, provoenje slobodnog vremena i
E planovi u buduÊnosti - going to future praznika, naËin stanovanja, kupovanje æiveænih namirnica.
E radnja u present perfectu (potvrdni, nijeËni i upitni UËenici se upoznaju s povijeπÊu zemalja engleskog
oblik) govornog podruËja, velikim gradovima i njihovim
zanimljivostima i kulturnim spomenicima, pojedinim
E uporaba modalnog glagola have to + infinitive za
dijelovima zemalja i obiËajima ljudi. Kroz tematske
izricanje obveze u sadaπnjosti i proπlosti
jedinice susreÊu se s piscima i autorima iz zemalja
E uporaba modalnoga glagola can/ be able to za izricanje
engleskog govornog podruËja, te s njihovim knjiæevnim
sposobnosti u sadaπnjosti, buduÊnosti i proπlosti
djelima i likovima.
E phrasal verbs Knjiæevnost za djecu i mlade: obraditi nekoliko autorskih
Zamjenice pjesmica ili tradicionalnih pjesmica, ukljuËujuÊi zagonetke,
E pravilna uporaba osobnih zamjenica (u nominativu i brzalice, rap, jazz chants i proverbijalne izraze; proËitati
akuzativu) najmanje dvije kratke priËe od kojih jedna moæe biti strip.
E odnosne zamjenice (who,which, that i whose) Obraditi jednu nepoznatu priËu ili kratku priËu, basnu,
Imenice narodnu priËu ili sl. koju pojedini uËenici mogu
E razlikovanje i uporaba jednine i mnoæine imenica - samostalno proËitati.
pravilne i nepravilne
E proπirivanje znanja o brojivim i nebrojivim VJE©TINE I SPOSOBNOSTI
imenicama
E posvojni genitiv u jednini i mnoæini SLU©ANJE
»lan E sposobnost prepoznavanja, razlikovanja i
E neodreeni Ëlan a/an razumijevanja fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i
E uporaba Ëlana uz gradivne imenice, vlastita imena i intonacijskih osobina engleskoga jezika
zemljopisne pojmove E sposobnost razumijevanja paæljivo artikuliranoga
Pridjevi govora
E proπirivanje komparacije pridjeva novim primjerima E sposobnost razumijevanja i izvrπavanja jednostavnijih
uputa i naredbi
Brojevi
E sposobnost povezivanja vidnoga i sluπnoga jeziËnog
E ponavljanje glavnih i rednih brojeva od 1 do 1000
sadræaja
ReËenice
E razumijevanje izjavnih, nijeËnih i upitnih reËenica,
E subjektna i objektna pitanja s who i what razumijevanje osnovne namjere sugovornika
Na razini prepoznavanja
E globalno i selektivno razumijevanje kraÊega teksta
E neodreene zamjenice - anybody, something, nowhere, poznate tematike
itd.
E razumijevanje slovkanih rijeËi (spelling)
E povratne zamjenice
E glagolske imenice GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I
E odnosne reËenice PRODUKCIJA, IZGOVOR
E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova
JEZI»NE FUNKCIJE
engleskoga jezika
U sklopu obraenih tema i jeziËnih struktura:
E sposobnost raspoznavanja i ponavljanja fonoloπkih,
predstavljanje sebe, Ëlanova uæe i πire obitelji i prijatelja,
ritmiËkih, naglasnih i intonacijskih osobina
izraæavanje srodnosti/pripadanja, izraæavanje problema
engleskoga jezika
mladog naraπtaja, izraæavanje problema odnosa prema
E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili
roditeljima, izraæavanje problema u odnosu meu
snimljenih sluπnih modela
vrπnjacima u razredu i u æivotu, glediπta i miπljenja,
izraæavanje zamisli o oËuvanju okoliπa, imenovanje i E slovkanje (izgovor slova abecede)
opisivanje aktivnosti u slobodno vrijeme, prepriËavanje E sposobnost pamÊenja i reproduciranja sadræaja
vlastitih doæivljaja iz proπlosti, planovi i predvianja za obraene cjeline
buduÊnost, davanje savjeta, Ëestitanje blagdana, roendana, E sposobnost opisivanja osoba, predmeta, situacija
pisanje pisama prijateljima. E sposobnost opisivanja slikovnoga predloπka
E povezivanje elemenata priËe, dijaloga, razgovora u
smislenu cjelinu

112
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

E iznoπenje ishoda skupnoga ili pojedinaËnog rada imena, prezimena, blagdanski obiËaji, stanovanje,
(postera, teksta i sl.) provoenje slobodnog vremena i sl.)
E prepriËavanje uz likovne poticaje, prepriËavanje
slijeda dogaaja STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM
E prepriËavanje proËitanoga i obraenog teksta Ovladavanje tehnikama preglednoga biljeæenja, pisanje
E prepriËavanje dogaaja iz osobnog iskustva biljeæaka i natuknica radi boljega pamÊenja, koriπtenje
E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje vidnih elemenata u svrhu memoriranja jeziËnih sadræaja
u sklopu jeziËnih funkcija (boje, crteæi, podcrtavanje, uokvirivanje i sl.), voenje
E sposobnost odgovaranja i postavljanja pitanja u sklopu vlastitoga rjeËnika, koriπtenje udæbeniËkoga rjeËnika za
poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja pronalaæenje znaËenja i naËina pisanja rijeËi, koriπtenje
dvojeziËnoga rjeËnika za pronalaæenje znaËenja i naËina
E reproduciranje razgovora u kojima uËenici
pisanja rijeËi, uoËavanje i pronalaæenje pravilnosti i
samostalno mijenjaju pojedine dijelove
analogija, poticanje uËenika na koriπtenje strategija uËenja
E samostalno voenje dijaloga o poznatijim situacijama
primjerenih njihovu uzrastu: oluja ideja (brainstorming),
E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama i igranju uloga mentalne mape (mind maps), razvijanje kognitivnih i
metakognitivnih strategija uËenja pri rjeπavanju zadataka
»ITANJE (npr. predvianje sadræaja teksta na osnovi naslova,
E sposobnost razumijevanja i Ëitanja pisanih uputa koriπtenje konteksta radi lakπega razumijevanja, analiza,
E sposobnost Ëitanja tekstova i dijaloga nakon sluπanja saæimanje i dr.), primjena tehnika memoriranja (npr.
uzorka mnemotehnike, rime, anagrami, sinonimi, antonimi i dr.),
E sposobnost razumijevanja i Ëitanja tekstova o koriπtenje novih medija u uËenju stranoga jezika uz pomoÊ
poznatim sadræajima i opisa popraÊenih vidnim uËitelja, predstavljanje rezultata pojedinaËnoga i skupnog
sadræajima u svakodnevnim prigodama rada npr. postera o nekoj od obraenih tema, razvoj
E tiho i glasno Ëitanje tekstova prethodno obraenih samostalnoga i suradniËkog uËenja, razvoj svijesti o
struktura i rjeËnika vlastitom napretku i razvoj samovrjednovanja,
E svladavanje reËeniËne intonacije samoprocjene (portfolio, Europski jeziËni portfolio) i
E Ëitanje fonetskih simbola u rjeËniku meusobnoga vrjednovanja uËenika.

PISANJE
E uoËavanje razlika izmeu pisanja i izgovora te razlika 8. RAZRED
izmeu pravopisa hrvatskoga i engleskog jezika
E pisanje rijeËi po zvuËnom modelu - slovkanih slova peta godina uËenja
abecede
E pisanje kraÊih diktata CJELINE I TEME
E sposobnost pisanja prema uzorku 1. »ovjek u obiteljskom i druπtvenom krugu -
E pisanje Ëestitki, poruka na razglednicama, kraÊih problemi mladih, razgovaranje o
pisama, osobnih podataka na obrascima neprihvatljivom ponaπanju mladih, npr. na
E sposobnost pisanja o sebi i drugima, opisa mjesta πportskim priredbama, ulici, nasilje meu
æivljenja i rada, πkolovanja πkolskom djecom, problemi vezani uz odnos
E nadopunjavanje tekstova rijeËima koje nedostaju meu naraπtajima, odabir zanimanja i traæenje
E sposobnost povezivanja dijelova predloæenoga teksta i zaposlenja, vaænost uËenja stranih jezika
pismeno odgovaranje na pitanja KljuËne strukture i izriËaji:You should talk to your
E povezivanje izmijeπanih reËenica, dijaloga i kraÊih parents about the problem. I'm going to study at the
tekstova u smislenu cjelinu university. I'll help you carry the bag.
E samostalno pisanje kraÊih opisa u sklopu prethodno
2. Mladi i njihovi interesi - provoenje
obraenih sadræaja
slobodnoga vremena, mediji, glazba, Ëitanje,
E samostalno pisanje voenih sastavaka
πport, kuÊni ljubimci, razgovaranje o izgledu i
E ispunjavanje obrasca s osobnim podatcima
modi, statusnim simbolima, ljubavi i
E samostalno pisanje ispita znanja na temelju uvjeæbanih zaljubljivanju
sadræaja KljuËne strukture i izriËaji: She has already seen that
E samostalna i zajedniËka izradba tematskih postera comedy. She was at the theatre yesterday. You must take
care of your pet. Today's fashion is much nicer than...
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE my/mine, etc. This book is mine.
Ophoenje s kulturnim razlikama unutar civilizacijskih
dosega:
razvijanje osjeÊaja za uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti
kroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje radi razvijanja
snoπljivosti i empatije prema drugome i drugaËijem (npr.

113
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

3. Putovanja - planiranje putovanja, snalaæenje u zemalja engleskoga govornog podruËja i Hrvatske (npr.
stranoj zemlji, izvjeπtavanje o putovanju, ukljuËivanje Hrvatske u EU); blagdani.
pisanje kratkoga pisma ili razglednice, Do kraja 8. razreda uËenici bi trebali aktivno rabiti 700
Hrvatska kao turistiËko odrediπte leksiËkih jedinica, a na razini razumijevanja do 900. Planira
KljuËne strukture i izriËaji: While I was sitting in the se uvoenje 10 - 12 novih leksiËkih jedinica po nastavnom
doubledecker a man with a bowler hat on got in. Where did satu uzimanja novoga gradiva. LeksiËko se gradivo cikliËki
you spend your winter holidays? - We went to ponavlja i proπiruje novim temama posebice iz podruËja
Greece...Croatia has got the most beautiful coast in the kulture i civilizacije. Treba poveÊati broj izvornih tekstova.
world.
GRAMATI»KE STRUKTURE
4. Svijet oko nas - razgovaranje o problemima u Na kraju 8. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊim
svijetu: glad, siromaπtvo, rat, ekoloπki jeziËnim strukturama:
problemi, ugroæene vrste, razvoj tehnologije - Glagoli
raËunalo, internet, mobitel E present simple /continuous /perfect (tvorba, oblici,
KljuËne strukture i izriËaji:The natural habitats of many uporaba i razlikovanje uporabe)
animals are destroyed by human activity. Many people die
E past simple /continuous (tvorba, oblici, uporaba)
of starvation in Africa. My parents always tell me not to
E simple future / going to future za izricanje buduÊe radnje
leave the light on.
E modalni glagoli: proπirivanje znanja o uporabi i
5. Zemlje engleskoga govornog podruËja i oblicima (can / could, may /might, must /have to, shall
Hrvatska - zemljopisna obiljeæja, povijesni / should, will / would)
dogaaji, kultura i civilizacija E phrasal verbs
KljuËne strukture i izriËaji: He likes coffee but he doesn’t E pasiv osnovnih glagolskih vremena (simple present /
like tea. Columbus discovered America but it was named past) tvorba, oblici, uporaba
after Amerigo Vespucci. Zamjenice
E osobne zamjenice (u nominativu i akuzativu)
6. Blagdani - opisivanje aktivnosti vezanih uz E odnosne zamjenice (who, which, that, whose)
blagdane i usporeivanje blagdanskih obiËaja s E povratne zamjenice (myself)
naπim obiËajima u Hrvatskoj E posvojni pridjevi i posvojne zamjenice i razlike u
KljuËne strukture i izriËaji: ponavljanje veÊ usvojenih obliku i uporabi
struktura. Uvoenje novih struktura ovisno o E neodreene zamjenice - anybody, something, nowhere, itd.
prigodnim materijalima i pojedinom blagdanu. Imenice
E jednina i mnoæina imenica - pravilnih i nepravilnih
IZBORNE TEME E proπirivanje znanja o brojivim i nebrojivim
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju imenicama
se teme po nastavnikovu izboru i/ili prema zanimanju
E glagolske imenice
uËenika, obrauju se prigodni sadræaji, izrauju projekti,
»lan
tematski panoi, posteri i sliËno kao na primjer o modi,
E neodreeni Ëlan a/an
AIDS-u, nasilju meu djecom, ≈kada bih mogao zaæeljeti
E uporaba Ëlana uz gradivne imenice, vlastita imena i
3 æelje«... Sadræaji se obogaÊuju novim sluπnim i vidnim
zemljopisne pojmove
materijalima.
Pridjevi
E posvojni pridjevi i posvojne zamjenice i razlike u
ODGOJNO-OBRAZOVNA
obliku i uporabi
POSTIGNUΔA E proπirivanje znanja o stupnjevanju pridjeva
E razlikovanje pridjeve od priloga u uporabi, tvorbi i
ZNANJA mjestu u reËenici
Prilozi
LEKSI»KA PODRU»JA
E prilozi naËina (tvorba i uporaba)
»ovjek u obiteljskom i druπtvenom krugu (obitelj,
E prilozi mjesta, vremena, uËestalosti i njihovo mjesto u
prijatelji, mladeæ i odrasli i njihovi problemi, problemi
reËenici
vezani uz posao, traæenje zaposlenja); svakidaπnjica;
Brojevi
(zdravlje, stanovanje, briga za mlade, kako se zaπtititi od
zaraznih bolesti) slobodno vrijeme (mediji, glazba, Ëitanje, E ponavljanje glavnih i rednih brojeva, Ëitanje datuma,
πport); putovanja (turizam, rad turistiËke agencije, godina, πportskih rezultata, pisanje i Ëitanje adresa,
planiranje putovanja, izvjeπÊa o putovanjima, turistiËko telefonskih brojeva i sl.
snalaæenje u stranoj zemlji i s tim u svezi s vaænosti ReËenice
engleskoga jezika kao svjetskoga jezika); svijet u kojem E neupravne molbe/zapovijedi
æivimo/ problemi suvremenoga ËovjeËanstva (siromaπtvo, E redoslijed rijeËi u reËenici (SVO)
glad, ekoloπki problemi); teme iz kulture i civilizacije E subjektna i objektna pitanja s who i what

114
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

Na razini prepoznavanja E sposobnost razumijevanja i izvrπavanja uputa i kraÊih


E vremenske reËenice i jednostavnijih naredbi
E question tags E sposobnost povezivanja vidnoga i sluπnoga jeziËnog
E upravni i neupravni govor s glagolom u glavnoj sadræaja
reËenici u present tenses E sposobnost raspoznavanja i razumijevanja fonoloπkih,
ritmiËkih, naglasnih i intonacijskih osobina
JEZI»NE FUNKCIJE engleskoga jezika
U sklopu obraenih tema i struktura: E sposobnost razumijevanja paæljivo artikuliranoga
razgovaranje o problemima vezanim uz odnos meu govora sa stankama za zapamÊivanje znaËenja
naraπtajima; prepriËavanje osobnih doæivljaja i iskustava; E razumijevanje izjavnih reËenica i pitanja,
raspravljanje o problemima vezanim uz izbor zanimanja i razumijevanje osnovne namjere sugovornika
traæenje zaposlenja; razgovaranje o vaænosti znanja stranih E globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate
jezika radi razvijanja snoπljivosti i empatije prema drugim tematike
narodima i kulturama; razgovaranje o obiËajima E uoËavanje posebnosti izgovora i intonacije izvornih
povezanim uz blagdane, elementima kulture i civilizacije, govornika i uoËavanje razlika u izgovoru glasova i
povijesti, znamenitim osobama i sl. zemalja engleskoga glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na
govornog podruËja i usporedba s Hrvatskom; razgovaranje materinski jezik
o razlikama, prednostima i nedostatcima æivota na selu i u E razumijevanje slovkanih rijeËi (spelling)
gradu; izvijeπÊe o putovanju; snalaæenje u stranoj zemlji
kao turist; razgovaranje i izraæavanje stavova o ekoloπkim GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I
problemima i ugroæenim vrstama, o naËinu koriπtenju PRODUKCIJA, IZGOVOR
slobodnoga vremena, o oËekivanjima i planovima za E sposobnost prepoznavanja, razlikovanja,
buduÊnost, o svojim interesima i hobijima i ponaπanju razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih, ritmiËkih,
mladih u vezi s tim; izraæavanje molba, zahtjeva, zahvala, naglasnih i intonacijskih znaËajki engleskoga jezika
æelja, slaganja i neslaganja, obveza i duænosti. E sposobnost pravilne reprodukcije obraenih jeziËnih
sadræaja
KULTURA I CIVILIZACIJA E spelling (izgovor slova abecede)
Kulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji integrirani E sposobnost opisivanja osoba, predmeta i situacija
su u predviena tematska podruËja kao npr. pozdravljanje;
E sposobnost opisivanja slikovnoga predloπka
pristojno ponaπanje; oslovljavanje; Ëestitanje blagdana;
E iznoπenje rezultata skupnoga ili pojedinaËnog rada na
obiËaji vezani uz blagdane; hrana i navike vezane uz hranu;
projektu u sklopu obraenih tema
tradicionalne pjesme u sklopu tematskih sadræaja; imena i
prezimena u zemljama engleskoga govornog podruËja; E sposobnost prepriËavanja tekstova/slijeda dogaaja u
vaænija mjesta u gradovima, nazivi ulica, trgova; razlike u sklopu obraenih tema
sadræajima vezanih uz πkolu: πkolskim predmetima; E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje
raspored dnevnih i tjednih aktivnosti; provoenje u sklopu jednostavnijih jeziËnih funkcija
slobodnoga vremena i praznika; stanovanje; kupovanje E sposobnost postavljanja i odgovaranja na jednostavna
æiveænih namirnica; informacije o zemljama Ëiji se jezik uËi pitanja u sklopu poznatih jeziËnih struktura i
(zemljopisna obiljeæja, dogaaji iz povijesti, povijesne i tematskih sadræaja
kulturne znamenitosti i sl.). E sudjelovanje u kraÊim razgovorima u kojima uËenici
Knjiæevnost za djecu i mlade: I dalje se uvode autorske samostalno mijenjaju pojedine elemente
pjesme, od kojih neke mogu biti tekstovi pjesama E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama i igranje uloga
popularne ili rock glazbe, iz mjuzikla ili sl. Takoer bi
trebalo uvesti najmanje dvije kratke priËe, autorske basne »ITANJE
ili bajke i sl. One uËenike koji su za to spremni treba E pamÊenje pismovne slike rijeËi i reËenica u sklopu
poticati da proËitaju najmanje jednu neπto dulju obraenih sadræaja
pripovijetku, igrokaz ili kraÊu dramu. E uoËavanje razlika izmeu pisma i izgovora kod
uËestalih rijeËi
VJE©TINE I SPOSOBNOSTI E sposobnost Ëitanja reËenica, razgovora i tekstova u
sklopu obraenih sadræaja
SLU©ANJE E sposobnost prepoznavanja i razumijevanja poznatih
E sposobnost razumijevanja izriËaja i rijeËi koji su bitni imena, rijeËi i reËenica u kratkim pisanim uputama
uËenicima E sposobnost razumijevanja i Ëitanja reËenica i tekstova
E sposobnost razumijevanja obavijesti u jednostavnim o poznatim sadræajima
svakodnevnim materijalima, poput reklama, E sposobnost razumijevanja i Ëitanja poruka s
jelovnika, prospekata, voznog reda i sl. razglednica i obavijesti u svakodnevnim situacijama
E sposobnost razumijevanja kraÊih i jednostavnijih E svladavanje reËeniËne intonacije
osobnih pisama E Ëitanje fonetskih simbola

115
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik

PISANJE STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM


E uoËavanje razlika izmeu pisma i izgovora kod Ovladavanje tehnikama preglednoga biljeæenja, pisanje
uËestalih rijeËi te razlika izmeu pravopisa hrvatskoga biljeæaka i natuknica radi boljega pamÊenja, ovladavanje
i engleskog jezika nekim tehnikama uËenja, koriπtenje ilustracija kao
E prepisivanja reËenica / kraÊih tekstova koji su pomoÊnoga sredstva za razumijevanje sadræaja teksta,
prethodno obraeni voenje vlastitoga rjeËnika/usustavljivanje rijeËi po
E sposobnost pisanja Ëestitki za blagdane, poruka na tematskim podruËjima, koriπtenje popisa rijeËi u
razglednicama, osobnih podataka na obrascima udæbeniku i rjeËnika (dvojeziËnih i jednojeziËnih),
E nadopunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju razvijanje kognitivnih i metakognitivnih strategija uËenja
pri rjeπavanju zadataka, primjena tehnika zapamÊivanja,
E odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja
samostalno zakljuËivanje, koriπtenje moguÊnosti masovnih
E pisanje voenih i slobodnih sastavaka u sklopu
medija u funkciji uËenja stranoga jezika, predstavljanje
usvojenih sadræaja
rezultata pojedinaËnoga i skupnog rada na projektu, razvoj
E pisanje rijeËi, reËenica i tekstova po diktatu
samostalnoga i suradniËkog uËenja, razvoj svijesti o
E pisanje ispita znanja u sklopu obraenoga rjeËnika i vlastitom napretku i razvoj sposobnosti samovrjednovanja,
struktura samoprocjene (portfolio, Europski jeziËni portfolio) i
meusobnoga vrjednovanja uËenika.
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
Veliku pozornost treba posvetiti usvajanju
interkulturalnih kompetencija kako bi uËenici razvili
osjeÊaj za uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti unutar
civilizacijskih dosega kroz odgojne i socijalizirajuÊe
sadræaje radi razvijanja snoπljivosti i empatije prema drugim
narodima i kulturama.
UËenike valja upoznavati s osnovnim pojmovima u vezi
s interkulturalnim kompetencijama (npr. kulturni πok i
razgovor o iskustvima s tim u vezi). Proπiruju se znanja na
kognitivnoj razini: o kulturi kao naËinu æivota u zajednici
odreenog jezika, upoznaju se kulturna dostignuÊa poput
knjiæevnih djela, likovnih, umjetniËkih djela, te
druπtveno-kulturalni kontekst.
Postupno se uvode interkulturalne kompetencije na
razini vjeπtina potrebnih za ponaπanje u ciljanom
druπtveno-kulturalnom kontekstu (know-how/savoir faire).

116
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

NJEMA»KI JEZIK
UVOD NjemaËki kao
NjemaËki se jezik ne govori samo u NjemaËkoj, Austriji
i ©vicarskoj, nego i u Luxemburgu, Liechtensteinu,
dijelovima istoËne Francuske, istoËne Belgije i sjeverne
prvi strani jezik
Italije. Kao znatno zastupljen strani jezik uËi se πirom
svijeta, a posebice u zemljama srednje i istoËne Europe. Na
taj naËin njemaËki jezik moæe posluæiti kao sredstvo 1. RAZRED
komunikacije kako s mnogobrojnim izvornim prva godina uËenja
govornicima tako i s velikim brojem ostalih govornika
toga jezika. Graani Hrvatske dolaze u dodir s njemaËkim
jezikom u raznim podruËjima æivota na privatnom i CJELINE I TEME
profesionalnom planu, primjerice u turizmu, trgovini, 1. Susreti: pozdravi pri susretu i opraπtanju na
bankarstvu, obrazovanju, kulturi, na putovanjima, putem neformalnoj i formalnoj razini, upoznavanje,
masovnih medija i dr. Iz perspektive procesa europske oslovljivanje, uljudno ophoenje
integracije i ciljeva ujedinjene Europe, znanje njemaËkoga KljuËne strukture i izriËaji: Hallo!/Guten Tag!/Guten
jezika bitan je Ëimbenik u postizanju cilja viπejeziËnosti Morgen! Auf Wiedersehen!/Tschüs! Guten Tag,
kao jednog od temelja oËuvanja kulturne i jeziËne Frau/Herr BariÊ/Müller! Wie geht’s? - Danke,
raznolikosti naπega kontinenta. gut./Super./So, so. Wie bitte? Danke schön./Bitte schön.

Ne smije se smetnuti s uma da je pripadnost Hrvatske 2. Obitelj: predstavljanje sebe i uæe obitelji
srednjoeuropskomu kulturnomu prostoru i viπestoljetna KljuËne strukture i izriËaji: Wer bist du? Ich bin... Wie
povezanost Hrvatske i zemalja njemaËkoga govornoga heißt du? Ich heiße... Wer ist das? Das ist... Wie heißt
podruËja dovela i do kulturnih i jeziËnih proæimanja. dein/deine...? Mein/meine... heißt... Das ist meine
Upravo su zato u hrvatskom knjiæevnom jeziku i nekim Familie. Das ist mein/meine Vater, Bruder, Mutter,
hrvatskim narjeËjima prisutni utjecaji njemaËkoga jezika. Schwester. Wie heißt dein/deine...? Mein/meine ...
U nekim krajevima Hrvatske njemaËki jezik kao materinji heißt...
jezik govore pripadnici njemaËke i austrijske manjine. U
okviru nastave njemaËkoga kao stranog jezika uËitelji Êe 3. Prijatelji: predstavljanje prijatelja, izricanje
poticati uËenike da sami pronau veze zemalja njemaËkoga vlastite dobi i dobi prijatelja
govornoga podruËja s Hrvatskom kao i veze njemaËkoga i KljuËne strukture i izriËaji: Wer ist das? Das ist
hrvatskoga jezika. mein/meine Freund/Freundin. Wie heißt er/sie? - Er/sie
heißt... Wie alt ist er/sie? Er/sie ist... (Jahre alt).
Osnovna naËela, odgojni i obrazovni ciljevi nastave
njemaËkoga jezika te opis razina obrazovnih postignuÊa 4. Igre i igraËke: imenovanje i opis igraËaka,
prema ZajedniËkom europskom referentnom okviru za jezike: predmeta i igara
uËenje, pouËavanje, vrednovanje1 navedeni su u zajedniËkom KljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Das ist
Uvodu za strane jezike 2 koji sadræi vaæne napomene za ein/eine Puppe/Ball/Auto... Ist das dein/e...? - Ja/Nein.
primjenu ovog nastavnog programa. Der Ball ist schön, rot, klein. Was machst du? - Ich spiele
Memory.

5. ©kola: πkolski pribor i aktivnosti u πkolskom


okruæenju, razumijevanje i izvrπavanje
osnovnih uputa i naredbi, izricanje radnji
KljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Das ist
ein/eine Buch/Heft/Bleistift... Was machst du? Ich lerne/
schreibe... Steht auf! Steh auf! Setzt euch! Setz dich!
Nimm bitte dein Buch!

6. Prirodni okoliπ: imenovanje i opis nekih


dijelova prirodnog okoliπa
KljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Das ist eine
Blume/ein Baum. Wie ist die Blume/der Baum? Sie/er ist
schön/grün/groß/klein... Welche Farbe hat der Apfel? -
Rot, gelb, grün.
1 Usp. ZajedniËki europski referentni okvir za jezike: uËenje,
pouËavanje, vrednovanje, VijeÊe Europe, ©kolska knjiga, Zagreb, 2005.
2 Vidi str. 79.

117
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

7. KuÊni ljubimci: imenovanje i opis æivotinja Imenice


KljuËne strukture i izriËaji: Hast du ein Haustier? Hast E jednina nekih imenica s neodreenim Ëlanom u

du einen Hund/eine Katze? Nein./Ja, ich habe eine nominativu i akuzativu


Katze. Wie heißt deine Katze? E mnoæina nekih imenica

»lan
8. Godiπnja doba: imenovanje godiπnjih doba i E neodreeni i odreeni Ëlan (vidi imenice)
izricanje osnovnih atmosferskih prilika Zamjenice
KljuËne strukture i izriËaji: Es ist Sommer/Winter... E osobne zamjenice: ich, du, er, sie, es
Die Sonne scheint. Es regnet/schneit. E posvojne zamjenice: mein/meine, dein/deine ispred

imenice
9. Roendan i proslava roendana: Ëestitanje, E pokazna zamjenica das
pjevanje prigodne pjesmice
E upitne zamjenice: wer, was
KljuËne strukture i izriËaji: Alles Gute zum Geburtstag!
Pridjevi
Hier bitte, dein Geschenk. Danke.
E opisni pridjevi kao dio predikata

Brojevi
10. Blagdani, obiËaji i tradicija
E glavni brojevi od 0 do 10
KljuËne strukture i izriËaji: Fasching, Nikolaus, Ostern,
Prilozi
Frohe Weihnachten und ein glückliches Neues Jahr! -
E neki prilozi: heute, morgen...
ovisno o odabranim blagdanima, obiËajima i naËinu
E upitni prilozi: wie...
odræavanja tradicije.
Negacija
E nein
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju ReËenice
E jednostavne izjavne reËenice prema modelu:
se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima
uËenika, priËe, prigodne recitacije, pjesmice i dr. Izrauju S subjekt + predikat: Ich male.

se tematski panoi i posteri, pripremaju priredbe i sl. S subjekt + predikat + objekt: Ich habe einen Bruder.

Sadræaji se obogaÊuju sluπnim i vidnim materijalima. S subjekt + predikat + pridjev u sluæbi predikata: Die

Rose ist rot.


ODGOJNO-OBRAZOVNA E jednostavne upitne reËenice s upitnom rijeËju: Wer ist

POSTIGNUΔA das? Wie heißt du?


Na razini prepoznavanja
E glagoli sein i haben te neki najuËestaliji glagoli u
ZNANJA
mnoæini prezenta
LEKSI»KA PODRU»JA E zapovjedni oblik glagola (2. lice jednine i mnoæine
Pozdravi, predstavljanje, komunikacijski obrasci pri imperativa)
susretu, uljudno ophoenje, oslovljivanje, prijatelji i E jednina imenica s odreenim Ëlanom u nominativu i
Ëlanovi uæe obitelji, predmeti (igraËke i πkolski pribor), akuzativu
neki dijelovi prirodnoga okoliπa (cvijeÊe i voÊe), neke E osobne zamjenice: wir, ihr
æivotinje (kuÊni ljubimci), glavni brojevi od 0 do 10, E neki prilozi: hier, dort, rechts, links...
osnovne boje, aktivnosti u razredu (najËeπÊe upute i
E neki prijedlozi: in, auf, unter...
naredbe, radnje na nastavnom satu), godiπnja doba i neke
E negacija nicht
osnovne atmosferske prilike.
E upitne reËenice s upitnim prilozima wieviel, wie viele
Do kraja prve godine uËenja u 1. razredu osnovne πkole
E inverzne upitne reËenice
uËenici bi trebali razumjeti oko 130 leksiËkih jedinica, a
od toga aktivno rabiti oko 80 leksiËkih jedinica. Pri
obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi JEZI»NE FUNKCIJE
viπe od otprilike 4 do 5 novih leksiËkih jedinica po U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura:
nastavnom satu. pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih,
postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraæavanje
GRAMATI»KE STRUKTURE raspoloæenja, svojine, dobi, koliËine, imenovanje i opis
GramatiËke se strukture ne tumaËe eksplicitno, nego ih predmeta, osoba i pojava, izricanje radnji, izraæavanje
uËenici pamte, usvajaju i koriste globalno u strukturama molbe, zahvale, zahtjeva i naredbe, Ëestitanje blagdana,
koje su povezane sa situacijom. Na kraju 1. razreda uËenici roendana i sl.
bi trebali raspolagati sljedeÊim jeziËnim strukturama:
Glagoli KULTURA I CIVILIZACIJA
E haben i sein u jednini prezenta Kulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su
E uËestali glagoli vezani uz tematska podruËja u jednini u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr.
prezenta pozdravljanje, uljudno ophoenje, oslovljivanje, Ëestitanje
blagdana i roendana. Upoznaju se imena i prezimena

118
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

vrπnjaka u zemlji/zemljama njemaËkoga govornoga E uoËavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora
podruËja. kod uËestalih rijeËi
DjeËja knjiæevnost: izvorne djeËje puËke pjesmice za
govorenje i pjevanje, autorske pjesme, barem jedna INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
likovno kvalitetna izvorna slikovnica. U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i
civilizacije, kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog
VJE©TINE I SPOSOBNOSTI ophoenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za
uoËavanje kulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti kao osnova
SLU©ANJE za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema
E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku drugom i drugaËijemu (npr. imena, prezimena, blagdanski
E povezivanje vidnog i sluπnoga sadræaja obiËaji i sl.).
E razumijevanje vrlo kratkih jednostavnih izjavnih U pristupu nastavnim temama, kulturoloπkim, odgojnim
reËenica i pitanja i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o
E navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajuÊih
govornika (zvuËni tekstovi) sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkoga
E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
govornoga podruËja.
skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinski
jezik STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM
UËenici bi tijekom prve godine uËenja u 1. razredu
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I trebali nauËiti:
PRODUKCIJA, IZGOVOR sluæiti se vizualnim elementima radi zapamÊivanja
E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne jeziËnih sadræaja (npr. izradba vlastitoga slikovnoga
(gestualne, likovne i zvukovne) poticaje rjeËnika (crteæom) i/ili nizova slikovnih prikaza pojmova u
okviru neke odreene teme) i kao pomoÊi pri
E postavljanje jednostavnih pitanja u okviru poznatih
razumijevanju, koristiti se najjednostavnijim tehnikama za
jeziËnih struktura i tematskih sadræaja te odgovaranje
tvorbu pretpostavki (npr. predvidjeti sadræaj na osnovi
na takva pitanja
slike), pamtiti leksik u kontekstu, samostalno zakljuËivati
E reproduciranje vrlo kratkih dijaloga uz izmjenu
na osnovi veÊega broja primjera, sluæiti se znanjem
pojedinih elemenata
materinskoga jezika, uoËiti korake koji vode do
E sudjelovanje u kratkim dramatizacijama prema
odreenoga cilja, uËiti u suradnji s drugima, koristiti se
zadanomu predloπku
medijima (televizija, internet, tisak) i edukacijskim
E reproduciranje jednostavnih brojalica, pjesmica za
programima primjereno dobi i jeziËnoj razini uËenika.
govor i pjevanje
E koriπtenje viπe reËenica u nizu (2-3) za predstavljanje

sebe, opis osoba i stvari (sa ili bez slikovnoga


predloπka) 2. RAZRED
E povezivanje elemenata priËe s pomoÊu slikovnica ili druga godina uËenja
aplikacija/slikovnih kartica
E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova
CJELINE I TEME
njemaËkoga jezika u rijeËima
1. Susreti i upoznavanje: pozdravi pri susretu i
E reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊom
opraπtanju u komunikaciji s vrπnjacima i
reËeniËnom intonacijom
odraslima, predstavljanje
E slovkanje
KljuËne strukture i izriËaji: Hallo!/GutenTag!/Guten
Morgen!/Guten Abend! Gute Nacht!/Auf
»ITANJE
Wiedersehen!/Tschüs! Wie heißt du? - Ich heiße... Wer
E prepoznavanje i razumijevanje jednostavnih rijeËi i
bist du? - Ich bin... Wie alt bist du? - Ich bin 8 Jahre alt.
reËenica na razini poznatog i prethodno usmeno
Wo wohnst du? - Ich wohne in Karlovac / Leibnitz /
obraenoga predloπka
Düsseldorf... Wie geht’s? - Danke, gut. / Nicht so gut. /
E pamÊenje grafijske slike rijeËi i izdvojenih reËenica na
Super. / So so.
razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka
E glasno Ëitanje rijeËi i vrlo kratkih reËenica koje su

prethodno usmeno uvjeæbane 2. Obitelj: predstavljanje πire obitelji, opisivanje


Ëlanova obitelji
PISANJE KljuËne strukture i izriËaji: Das ist meine/seine/ihre
E preslikavanje jednostavnih rijeËi i kraÊih reËenica Familie. Wer ist das? Das ist mein/e, sein/e, ihr/e Oma/
prema grafijskom i likovnomu predloπku, uz Opa/Onkel... Wie heißt dein/e, sein/e, ihr/e...? Er/sie
dodavanje jednostavnih rijeËi ili povezivanje s heißt... Wie ist dein/e, sein/e, ihr/e...? Sie/er ist gut,
ilustracijama streng/nicht streng, schlank...
E slaganje rijeËi iz predloæenoga niza slova

119
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

3. Aktivnosti u πkoli i izvan nje: izricanje radnji, 10. OdjeÊa: imenovanje i opisivanje nekih odjevnih
izraæavanje stajaliπta, izvrπavanje i izdavanje predmeta
naredbi, imenovanje osoba u πkolskom KljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Ein
okruæenju, pozivanje na igru i neke πportske Rock/Hemd... Der Rock ist rot/kurz/schön. Welche Farbe
aktivnosti hat der Rock?
KljuËne strukture i izriËaji: Was machst du/machen wir
in der Deutschstunde? Ich singe / lerne... Wir singen / 11. Prometna sredstva: imenovanje osnovnih
lernen... Was machen Anne und Peter? Anne und Peter prometnih sredstava
rechnen. Anne und Peter sind Schüler. Ihr/e // Sein/e KljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Ein
Lehrer/Lehrerin heißt Herr/Frau Schulze. Kannst du gut Bus/Zug... Womit fährst du? Ich fahre mit dem
singen/zeichnen...? Nein./Ja, ich kann gut singen. Was Bus/Zug...
machst du gern? Ich lese/spiele Fußball/spiele am
Computer/... gern. Ich schreibe nicht gern. 12. Blagdani, obiËaji i tradicija:
KljuËne strukture i izriËaji: Fasching, Nikolaus, Ostern,
4. ©kolsko okruæenje: imenovanje πkolskoga Frohe Weihnachten und ein glückliches Neues Jahr! -
pribora i nekih dijelova uËionice ovisno o odabranim blagdanima, obiËajima i naËinu
KljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Das ist ein odræavanja tradicije.
Lineal. Ist das dein/e, sein/e, ihr/e... Was ist noch im
Klassenzimmer? Ein/e Fenster/Tafel... Wie viele Tische IZBORNE TEME
sind hier? - Fünfzehn. Wie viele Farbstifte/Bleistifte... hat U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju
er/sie? - Zwölf. Wie viele... haben Karin und Karl? se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima
uËenika, priËe, prigodne recitacije, pjesmice i dr. Izrauju
5. Vrijeme: imenovanje i opisivanje godiπnjih se tematski panoi, posteri, pripremaju priredbe i sl. Sadræaji
doba i atmosferskih prilika, imenovanje dana u se obogaÊuju sluπnim i vidnim materijalima.
tjednu i izricanje punoga sata
KljuËne strukture i izriËaji: Wie viele Jahreszeiten hat ODGOJNO-OBRAZOVNA
ein Jahr? Welche Jahreszeit haben wir jetzt? - Winter. Wie
POSTIGNUΔA
ist das Wetter? - Schön / schlecht. Es ist kalt / warm /
windig / neblig / wolkig. Wie viele Tage hat die Woche?
Welcher Tag ist heute? Heute ist Montag/Dienstag... Wie
ZNANJA
spät ist es? - Es ist drei Uhr.
LEKSI»KA PODRU»JA
6. KuÊa i stan: imenovanje prostorija, snalaæenje Pozdravi, komunikacijski obrasci pri susretu i
u prostoru upoznavanju, uljudno ophoenje, oslovljivanje, prijatelji i
KljuËne strukture i izriËaji: Das ist die Küche/das Bad. Ëlanovi πire obitelji, predmeti (πkolski pribor, πkolski
Das Kinderzimmer ist links. Das Bad ist hier. prostor, osobe u πkoli), kuÊni ljubimci i æivotinje na selu i
u zooloπkom vrtu, glavni brojevi od 0 do 20, blagdani i
7. Jelo i piÊe: imenovanje nekih vrsta jela i piÊa, proslave, aktivnosti u πkoli i izvan nje (najËeπÊe upute i
izraæavanje osobnoga stajaliπta (nazora, naredbe, izricanje radnji), djeËje igre (pozivanje na igru i
miπljenja) neke πportske aktivnosti), godiπnja doba i atmosferske
KljuËne strukture i izriËaji: Was isst/trinkst du gern? Ich prilike, kronoloπko vrijeme (dani u tjednu, puni sat),
esse/ trinke... gern. Ich mag... nicht. Ich mag... prostorije u kuÊi i stanu, snalaæenje u prostoru, osnovne
vrste jela i piÊa, neki odjevni predmeti, neka osnovna
8. Æivotinje: imenovanje i opis æivotinja (kuÊni prometna sredstva, neki dijelovi tijela.
ljubimci, æivotinje u zooloπkom vrtu i na selu), Do kraja druge godine uËenja u 2. razredu osnovne
glasanje nekih æivotinja πkole uËenici bi trebali razumjeti oko 220 leksiËkih
jedinica, a od toga aktivno rabiti oko 160 leksiËkih
KljuËne strukture i izriËaji: Welche Tiere leben zu
jedinica. Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi
Hause/im Zoo/auf dem Lande? Der Bär ist groß. Der
trebalo uvoditi viπe od otprilike 5 do 6 novih leksiËkih
Hund bellt.
jedinica po nastavnom satu. LeksiËko se gradivo cikliËki
ponavlja i proπiruje.
9. Naπe tijelo: imenovanje i opisivanje nekih
dijelova tijela
GRAMATI»KE STRUKTURE
KljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Der Kopf/die
GramatiËke se strukture nikada ne tumaËe eksplicitno,
Augen. Wie sind deine Augen? Blau.
nego ih uËenici pamte, usvajaju i koriste globalno u
strukturama koje su povezane sa situacijom. Na kraju 2.
razreda uËenici bi trebali raspolagati sljedeÊim jeziËnim
strukturama:
Glagoli
E haben i sein u jednini i mnoæini prezenta

120
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

E uËestali glagoli vezani uz tematska podruËja u jednini i opisivanje predmeta, osoba i pojava, izricanje radnji,
i mnoæini prezenta odnosa u vremenu i prostoru, izraæavanje molbe, zahvale,
E prezent modalnih glagola: können i mögen u jednini; æelje, zahtjeva i naredbe, Ëestitanje blagdana, roendana i
oblici möchte i möchtest sl., pozivanje na igru i sl.
E zapovjedni oblik glagola u okviru tematskih podruËja

(2. lice jednine i mnoæine imperativa) KULTURA I CIVILIZACIJA


Imenice Kulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su
E jednina nekih imenica s neodreenim Ëlanom u u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr.
nominativu i akuzativu i s odreenim Ëlanom u pozdravljanje, uljudno ophoenje, oslovljivanje, Ëestitanje
nominativu blagdana i roendana, naËin stanovanja, neka jela,
E mnoæina nekih imenica u nominativu i akuzativu
prometna sredstva i dr. Upoznaju se imena i prezimena
»lan vrπnjaka u zemlji/zemljama njemaËkoga govornoga
E neodreeni i odreeni Ëlan (vidi imenice)
podruËja, nazivi nekih gradova i sl.
Zamjenice DjeËja knjiæevnost: izvorne djeËje narodne pjesmice za
E osobne zamjenice u jednini i mnoæini: ich, du, er, sie,
govorenje i pjevanje, poneka autorska pjesma,
es, wir, ihr, sie didaktizirana verzija jedne od najpopularnijih bajki braÊe
Grimm obraene prethodno u nastavi hrvatskoga jezika,
E posvojne zamjenice: mein/meine, dein/deine, sein/seine,
barem jedna likovno kvalitetna izvorna slikovnica.
ihr/ihre ispred imenica
E pokazna zamjenica: das

E upitne zamjenice: wer, was


VJE©TINE I SPOSOBNOSTI
Pridjevi
E opisni pridjevi kao dio predikata
SLU©ANJE
Brojevi E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku

E glavni brojevi od 0 do 20 E povezivanje vidnog i sluπnoga sadræaja

Prijedlozi E razumijevanje kratkih jednostavnih izjavnih reËenica i

E neki prijedlozi: mit, in...


pitanja
E razumijevanje kratkoga teksta koji je prethodno
E uËestali prijedlozi u jeziËnim obrascima

Prilozi usmeno obraen


E navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih
E neki prilozi: heute, morgen..., links, rechts, hier, dort...,

schnell, langsam, gut, schlecht, gern... govornika (zvuËni tekstovi)


E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
E upitni prilozi: wo, wie, wieviel, wie viele...

Negacije skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinski


jezik
E nein, nicht

ReËenice
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I
E jednostavne izjavne reËenice prema modelu:
PRODUKCIJA, IZGOVOR
S subjekt + predikat: Ich male.
E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne
S subjekt + predikat + objekt: Ich habe einen Bruder.
(gestualne, likovne i zvukovne) poticaje
S subjekt + predikat + pridjev u sluæbi predikata
E postavljanje jednostavnih pitanja u okviru obraenih
/priloæna oznaka: Das Heft ist gelb/hier.
tematskih sadræaja i odgovaranje na takva pitanja
E jednostavne upitne reËenice s upitnom rijeËju: Wer ist
E reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnu
das?
izmjenu pojedinih elemenata
E inverzne upitne reËenice
E sudjelovanje u kratkim dramatizacijama prema
E kratke izjavne reËenice s modalnim glagolom: Ich
zadanomu predloπku
kann schwimmen.
E reproduciranje jednostavnih brojalica, pjesmica za
Na razini prepoznavanja
govor i pjevanje
E jednina imenica s odreenim Ëlanom u akuzativu
E koriπtenje viπe reËenica u nizu (3-4) za predstavljanje
E neki prilozi: jetzt
sebe, za opis osoba, stvari i radnji (sa ili bez slikovnoga
E neki prijedlozi: bei, an, auf, unter, zu...
predloπka)
E jednostavne upitne reËenice s upitnom zamjenicom
E povezivanje elemenata priËe s pomoÊu slikovnica ili
welcher,-e,-es aplikacija/slikovnih kartica
E inverzne upitne reËenice s modalnim glagolom
E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova
njemaËkoga jezika u rijeËima
JEZI»NE FUNKCIJE
E reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊom
U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura:
reËeniËnom intonacijom
pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih,
E slovkanje
postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraæavanje
raspoloæenja, stajaliπta, svojine, dobi, koliËine, imenovanje

121
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

»ITANJE 3. RAZRED
E razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova o
poznatim sadræajima treÊa godina uËenja
E pamÊenje grafijske slike rijeËi i izdvojenih reËenica na

razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka CJELINE I TEME


E glasno Ëitanje rijeËi i jednostavnih reËenica koje su 1. Osobe iz neposredne okoline: predstavljanje i
prethodno usmeno uvjeæbane opisivanje prijatelja i πire obitelji
E svladavanje reËeniËne intonacije prema zvuËnomu KljuËne strukture i izriËaji: Wer ist das? Das ist mein/e,
modelu sein/e, ihr/e... Onkel/Tante, Cousin/Cousine... Wie
heißt sein/e // ihr/e Sohn/Tochter? - Er/sie heißt... Wie
PISANJE alt ist dein/deine...? - Er/sie ist... Was macht er/sie gern?
E prepisivanje pisanim slovima jednostavnih kratkih Was kann er/sie gut/nicht so gut? Wo wohnt er/sie?
reËenica i kratkih tekstova koji su prethodno Er/sie wohnt in... Das ist in Kroatien / Deutschland /
obraeni Österreich...
E dopunjivanje vrlo kratkoga teksta rijeËima

E povezivanje pobrkanih dijelova kratkoga teksta u


2. Naπe tijelo i zdravlje: imenovanje nekih
logiËan slijed najËeπÊih zdravstvenih tegoba u djeËjoj dobi
E pisanje Ëestitke za blagdane prema predloπku
KljuËne strukture i izriËaji: Was hast du? Was tut dir
weh? Ich bin krank. Mein / meine... tut weh. Ich huste /
E samostalno pisanje kratkih i jednostavnih reËenica o
habe Fieber / Kopfschmerzen / Bauchschmerzen /
poznatim prethodno usmeno obraenim sadræajima
Zahnschmerzen... Ich kann nicht in die Schule gehen/
E uoËavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora
Sport treiben...
kod uËestalih rijeËi
E uoËavanje osnovnih razlika izmeu ortografije 3. Osobna higijena: imenovanje nekih radnji i
hrvatskog i njemaËkog jezika potrepπtina
KljuËne strukture i izriËaji: Was machst du/macht er im
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Bad? Ich bade/putze mir die Zähne/wasche mir die
U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i Haare/kämme mich... Was brauchst du dazu? Die
civilizacije, kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog Zahnbürste, das Schampoo, den Kamm, das Handtuch,
ophoenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za den Spiegel...
uoËavanje kulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti kao osnova
za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema 4. OdjeÊa i obuÊa: imenovanje i opisivanje
drugom i drugaËijemu (npr. imena, prezimena, blagdanski odjevnih predmeta, izraæavanje ukusa
obiËaji, hrana i sl.). KljuËne strukture i izriËaji: Was hast du heute an? Eine
U pristupu nastavnim temama, kulturoloπkim, odgojnim Hose, ein T-Shirt und Turnschuhe... Wie ist die Hose/das
i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o T-Shirt? Sie/es ist modern, blau, alt/neu,
komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajuÊih
kariert/gestreift/bunt... Wie sind die Turnschuhe? Sie
sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkoga
govornoga podruËja. sind.... Wie gefällt dir das T-Shirt? Gut/nicht gut/so so.

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM 5. Put do πkole: izricanje naËina dolaska u πkolu
UËenici bi tijekom druge godine uËenja, sluæeÊi se (prometna sredstva) i nekih osnovnih pravila
postojeÊim znanjem, u 2. razredu trebali nauËiti: ponaπanja u prometu
sluæiti se vizualnim elementima radi zapamÊivanja jeziËnih KljuËne strukture i izriËaji: Wie kommst du zur Schule?
sadræaja (npr. izradba vlastitoga slikovnoga rjeËnika Mit dem Bus/Auto/Rad./Zu Fuß. Womit fährst du nach
(crteæom) i/ili nizova slikovnih prikaza pojmova u okviru Hause? Mit der Straßenbahn... Wie lange musst du
neke odreene teme) i kao pomoÊi pri razumijevanju, fahren/gehen? Wer geht/fährt mit? Darfst du bei
koristiti se najjednostavnijim tehnikama za tvorbu Rot/Grün/Gelb über die Straße? - Nein./Ja.
pretpostavki (npr. predvidjeti sadræaj na osnovi slike),
pamtiti leksik u kontekstu, samostalno zakljuËivati na 6. UËionica: imenovanje predmeta, pokuÊstva i
osnovi veÊega broja primjera, sluæiti se znanjem opreme u uËionici, odnosi u prostoru
materinskoga jezika, uoËiti korake koji vode do KljuËne strukture i izriËaji: Was ist alles im
odreenoga cilja, uËiti u suradnji s drugima, primijeniti Klassenzimmer? Tafel/Kreide/Schwamm/Fernseher/CD-
oblike samoprocjene (Europski jeziËni portfolio), koristiti se Player/Videogerät/Lampen/Bänke... Wie viele Stühle
medijima (televizija, internet, tisak...) i edukacijskim sind hier? Wie viele Bücher haben wir? Wie viele Hefte
programima primjereno dobi i jeziËnoj razini uËenika. haben Peter und Paul? Wo ist das Buch? Auf / unter /
neben / hinter / vor dem Schrank/der Bank. Im/in der...

122
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

7. Stanovanje: imenovanje i opisivanje dijelova ODGOJNO-OBRAZOVNA


stana i kuÊe, pokuÊstva i ureaja u kuÊanstvu POSTIGNUΔA
KljuËne strukture i izriËaji: Das Wohnzimmer ist
groß/klein/hell... In der Küche steht der Herd. Der Tisch
ZNANJA
steht vor dem Fenster.
LEKSI»KA PODRU»JA
8. Kronoloπko i atmosfersko vrijeme: dani u
Komunikacijski obrasci pri susretu i upoznavanju,
tjednu, puni sat i pola sata, godiπnja doba,
uljudno ophoenje, prijatelji i Ëlanovi πire obitelji, πkolski
mjeseci
pribor, πkolski prostor, dijelovi stana i kuÊe, namjeπtaj i
KljuËne strukture i izriËaji: Wann haben wir Deutsch?
aparati u kuÊanstvu, odnosi u prostoru, glavni brojevi od 0
Wann hast du/hat er/sie Tennis? - Am Montag und am
do 50, blagdani i proslave, aktivnosti u πkoli i izvan nje
Mittwoch. Wie spät ist es? - Es ist halb drei. Welche
(najËeπÊe upute i naredbe, radnje), kronoloπko vrijeme
Jahreszeit haben wir jetzt? Winter. Wie ist das Wetter? Es
(dani u tjednu, puni sat i pola sata, godiπnja doba, mjeseci),
regnet. Wie viele Monate hat ein Jahr? Welchen Monat
atmosferske prilike, dijelovi ljudskog tijela i neke najËeπÊe
haben wir jetzt? - Januar. Welche Monate sind im Winter?
zdravstvene tegobe u djeËjoj dobi, jelo i piÊe (obroci),
- Dezember, Januar, Februar und März.
voÊe i povrÊe, prometna sredstva i ponaπanje u prometu,
osobna higijena, odjeÊa i obuÊa, neke πportske aktivnosti i
9. ©portske aktivnosti i igre: imenovanje i
igre, proslava roendana.
izricanje radnji
Do kraja treÊe godine uËenja u 3. razredu osnovne πkole
KljuËne strukture i izriËaji: Was machst du auf dem
uËenici bi trebali razumjeti oko 350 leksiËkih jedinica, a
Sportplatz? Ich spiele Handball. Welche Sportart magst du?
od toga aktivno rabiti oko 260 leksiËkih jedinica. Pri
Tennis, Schwimmen... Wer spielt mit? Tor!
obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi
viπe od otprilike 6 do 7 novih leksiËkih jedinica po
10. Prehrana: imenovanje obroka, voÊa i povrÊa,
nastavnom satu. LeksiËko se gradivo cikliËki ponavlja i
izraæavanje vlastitoga ukusa
proπiruje.
KljuËne strukture i izriËaji: Welche Gemüsesorten /
Obstsorten kennst du? Welches Gemüse/Obst magst
GRAMATI»KE STRUKTURE
du/magst du nicht? Welches Gemüse/Obst mag dein/e
GramatiËke se strukture nikada ne tumaËe eksplicitno,
Freund/in, Bruder/Schwester? Ich/er/sie mag.../ mag
nego ih uËenici pamte, usvajaju i koriste globalno u
kein/e/n...? Was frühstückst du? Was isst/trinkst du zu
strukturama koje su povezane sa situacijom. Na kraju 3.
Mittag? Was isst/trinkst du zu Abend? Wer macht das
razreda uËenici bi trebali raspolagati sljedeÊim jeziËnim
Frühstück / Mittagessen / Abendessen bei dir? Möchtest
strukturama:
du/möchten Sie...?
Glagoli
E glagoli haben i sein u prezentu
11. Roendanska proslava: opisivanje priprema za
proslavu roendana i roendanske proslave E uËestali glagoli vezani uz tematska podruËja u jednini

KljuËne strukture i izriËaji: Wann hast du Geburtstag? i mnoæini prezenta


Im April. Machst du eine Party? Kannst du kommen? E prezent povratnih glagola u 1. i 2. licu jednine s

Wann? Am Samstag um 7. Was kannst du deinem povratnom zamjenicom u dativu i akuzativu


Freund/deiner Freundin schenken? Eine CD... Was macht E prezent modalnih glagola: können, mögen, müssen,

ihr auf der Party? Wir hören Musik, singen, spielen... dürfen u jednini; oblici: möchte, möchtest, möchten
Alles Gute zum Geburtstag! Hier bitte, dein Geschenk. E zapovjedni oblik glagola u okviru tematskih podruËja

Danke. (2. lice jednine i mnoæine imperativa te uljudno


obraÊanje sa Sie)
12. Blagdani, obiËaji i tradicija Imenice
KljuËne strukture i izriËaji: Fasching, Nikolaus, Ostern, E jednina nekih imenica s odreenim i neodreenim

Frohe Weihnachten und ein glückliches Neues Jahr! - Ëlanom u nominativu i akuzativu
ovisno o odabranim blagdanima, obiËajima i naËinu E mnoæina nekih imenica u nominativu i akuzativu
odræavanja tradicije. »lan
E neodreeni i odreeni Ëlan (vidi imenice)
IZBORNE TEME Zamjenice
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju E osobne zamjenice u nominativu jednine i mnoæine
se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima E posvojne zamjenice: mein/meine, dein/deine, sein/seine,
uËenika, priËe, prigodne recitacije, pjesmice i dr. Izrauju ihr/ihre ispred imenica
se tematski panoi, posteri, pripremaju priredbe i sl. Nastava E pokazna zamjenica das
se obogaÊuje sluπnim i vidnim materijalima.
E upitne zamjenice: wer, was

Pridjevi
E opisni pridjevi kao dio predikata

123
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

Brojevi DjeËja knjiæevnost: narodne/tradicionalne djeËje pjesmice


E glavni brojevi od 0 do 50 i autorske pjesme za govorenje i pjevanje, jedna od
Prijedlozi najpopularnijih bajki braÊe Grimm uz usporedbu izvorne i
E neki prijedlozi: in, an, auf, mit, unter, neben, hinter, vor, moderne verzije, likovi iz bajki u usporedbi s likovima iz
zu, für... hrvatske djeËje knjiæevnosti, dvije likovno kvalitetne
Prilozi izvorne slikovnice.
E neki prilozi: heute, morgen, jetzt..., links, rechts, hier,

dort..., schnell, langsam, gut, schlecht, gern... VJE©TINE I SPOSOBNOSTI


E upitni prilozi: wie, wo, wieviel, wie viele, wann...

Negacije SLU©ANJE
E nein, nicht E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku

E kein/e u nominativu i akuzativu jednine E povezivanje vidnog i sluπnoga sadræaja

ReËenice E razumijevanje kraÊih jednostavnih izjavnih reËenica i

E jednostavne izjavne reËenice prema modelu:


pitanja
E razumijevanje osnovne namjere sugovornika
S subjekt + predikat: Ich male.
E globalno i selektivno razumijevanje kratkoga teksta
S subjekt + predikat + objekt: Ich habe einen Bruder.

S subjekt + predikat + pridjev u sluæbi predikata /


poznate tematike
E uoËavanje specifiËnosti izgovora i intonacije izvornih
priloæna oznaka: Die Rose ist rot./Die Party ist am
Samstag. govornika (zvuËni tekstovi)
E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
E kratke izjavne reËenice s modalnim glagolom

E jednostavne upitne reËenice s upitnom rijeËju


skupina stranoga jezika u odnosu na materinski jezik
E razumijevanje slovkanih rijeËi
E inverzne upitne reËenice ukljuËujuÊi i pitanja s

modalnim glagolom
Na razini prepoznavanja GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I
PRODUKCIJA, IZGOVOR
E prezent modalnih glagola: können, mögen, müssen i
E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje
dürfen u mnoæini
u okviru elementarnih jeziËnih funkcija
E preterit glagola sein i haben u jednini
E postavljanje jednostavnih pitanja u okviru poznatih
E osobne i povratne zamjenice u 1. i 2. licu jednine u
jeziËnih struktura i tematskih sadræaja te odgovaranje
dativu i akuzativu
na takva pitanja
E neki vremenski prilozi: gestern...
E reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnu
E neki prijedlozi: von, nach, bei, über...
izmjenu pojedinih elemenata
E upitni prilog womit
E samostalno voenje kratkih dijaloga u okviru
E uporaba Ëlana uz imena zemalja i zemljopisnih poznatih situacija
pojmova (npr. die Schweiz, die Save, der Rhein...)
E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama

E reproduciranje brojalica, pjesmica za govor i pjevanje


JEZI»NE FUNKCIJE
E imenovanje i opisivanje predmeta, osoba i radnji
U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura:
(sa/ili bez slikovnoga predloπka)
pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih,
E povezivanje elemenata priËe s pomoÊu slikovnica ili
postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraæavanje
raspoloæenja, svojine, dobi, koliËine imenovanje i aplikacija/slikovnih kartica
E prepriËavanje slijeda nekoga dogaaja uz pomoÊ
opisivanje predmeta, osoba i pojava, izricanje radnji,
prepriËavanje slijeda dogaaja, izricanje odnosa u prostoru pitanja ili vizualnih poticaja
E iznoπenje rezultata skupnoga rada
i vremenu, izraæavanje stajaliπta, æalbe, zahvale, æelje,
zahtjeva i naredbe, traæenje informacija, Ëestitanje E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova
blagdana, roendana i sl., pozivanje na igru ili neku drugu njemaËkoga jezika u rijeËima
zajedniËku aktivnost i sl. E reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊom

reËeniËnom intonacijom
KULTURA I CIVILIZACIJA E slovkanje

Kulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su


u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr. »ITANJE
uljudno ophoenje, Ëestitanje blagdana i roendana, neke E globalno i selektivno razumijevanje jednostavnih

aktivnosti vezane uz blagdane, neka jela i prehrambene kraÊih tekstova o poznatim sadræajima
navike, odijevanje, prometna sredstva, stanovanje, πportske E glasno Ëitanje jednostavnih reËenica koje su
aktivnosti, igre i dr. Upoznaju se imena i prezimena prethodno usmeno uvjeæbane te kraÊih tekstova koji
vrπnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja, nazivi zemalja sadræe poznate strukture i leksik
njemaËkoga govornoga podruËja i neke osnovne E svladavanje reËeniËne intonacije prema zvuËnomu
informacije o njima (npr. glavni grad, naziv neke modelu
regije/rijeke/planine i sl.).

124
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

PISANJE 4. RAZRED
E prepisivanje vrlo kratkih tekstova koji su prethodno

usmeno obraeni Ëetvrta godina uËenja


E dopunjivanje kratkoga teksta rijeËima

E povezivanje pobrkanih dijelova kratkoga teksta u CJELINE I TEME


logiËku cjelinu 1. Ja i osobe oko mene: iznoπenje osobnih
E pismeno odgovaranje na pitanja podataka o sebi i poznatim osobama,
E pisanje pozivnica za proslavu roendana, Ëestitki za ispunjavanje obrasca s osobnim podatcima
roendan i blagdane prema predloπku KljuËne strukture i izriËaji: Ich heiße... Ich bin... Jahre
E samostalno pisanje voenih kratkih opisa u okviru alt. Ich lebe in... Ich wohne in der ...-Straße
poznatih, prethodno usmeno uvjeæbanih sadræaja Nummer.../am ...-Platz Nummer... Ich gehe in die vierte
E pisanje rijeËi prema zvuËnomu modelu (npr. Klasse. Meine Schule heißt... Mein/e Klassenlehrer/in
slovkanih rijeËi) heißt... Mein bester/meine beste Freund/in heißt..., Er/sie
E uoËavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora ist... Jahre alt... Seine/ihre Adresse ist... Er/sie lebt in...
kod uËestalih rijeËi Er/sie kommt aus Kroatien/Deutschland...
E uoËavanje osnovnih razlika izmeu ortografije
hrvatskoga i njemaËkoga jezika 2. Zanimanja: imenovanje nekih ËeπÊih
zanimanja, mjesta njihova obavljanja i vrste
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE aktivnosti
U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i KljuËne strukture i izriËaji: Wo arbeitet der/die Kellner
civilizacije, kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog / Programmiererin / Krankenschwester /Lehrerin /
ophoenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za Automechaniker / Verkäufer...? Auf dem Feld/im
uoËavanje kulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti kao osnova Restaurant / Büro / Krankenhaus / Supermarkt. Was
za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema macht er/sie? - Er/sie programmiert / verkauft / bedient
drugom i drugaËijemu (npr. imena, prezimena, blagdanski Gäste / unterrichtet... Was sind dein/e, sein/e, ihr/e
obiËaji, obroci, prometna sredstva i sl.). Eltern von Beruf?
U pristupu nastavnim temama, kulturoloπkim, odgojnim
i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o 3. Nastavni predmeti: imenovanje nastavnih
komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajuÊih predmeta, iznoπenje rasporeda sati, dana u
sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkoga tjednu, izricanje sati
govornoga podruËja. KljuËne strukture i izriËaji: Welche (Schul)fächer hast
du/habt ihr am Montag? Wie heißt dein Lieblingsfach?
STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM Welches Fach magst du nicht besonders? Wann
UËenici bi tijekom treÊe godine uËenja, sluæeÊi se beginnt/endet die erste, zweite... Stunde? - 10 vor/nach...
postojeÊim znanjem, u 3. razredu trebali nauËiti: Viertel vor/nach... Wann beginnt/endet die große Pause?
sluæiti se vizualnim elemenata radi zapamÊivanja jeziËnih Wie lange dauert die Pause?
sadræaja (npr. izradba vlastitoga slikovnoga rjeËnika
(crteæom) i/ili nizova slikovnih prikaza pojmova u okviru 4. Slobodno vrijeme: imenovanje izvanπkolskih
neke odreene teme) i kao pomoÊi pri razumijevanju, aktivnosti, πportova, hobija, izricanje stajaliπta
koristiti se najjednostavnijim tehnikama za tvorbu o tim aktivnostima
pretpostavki (npr. predvidjeti sadræaj na osnovi slike), KljuËne strukture i izriËaji: Hast du ein Hobby?
pamtiti leksik u kontekstu, samostalno zakljuËivati na Sammelst du etwas? Gehst du gern ins Kino/liest du
osnovi veÊega broja primjera, tematski usustavljivati leksik, gern/spielst du gern am Computer...? Siehst du gern fern?
uoËiti naËin strukturiranja slikovnoga rjeËnika i naËela Treibst du Sport? Welche Sportart treibst du?
abecednoga strukturiranja popisa rijeËi u udæbeniku,
koristiti popis rijeËi npr. u udæbeniku i slikovnih rjeËnika, 5. Osobni raspored dana: izricanje dijelova dana i
uoËiti pravilnosti i analogije na osnovi primjera, sluæiti se odgovarajuÊih aktivnosti
znanjem materinskoga jezika, uoËiti korake koji vode do KljuËne strukture i izriËaji: Was machst du/macht sie/er
odreenoga cilja, uËiti u suradnji s drugima, primijeniti am Morgen? - Ich stehe/sie steht um... Uhr auf. Ich
oblike samoprocjene (Europski jeziËni portfolio), koristiti se frühstücke. Ich gehe in die Schule. Was machst du/macht
medijima (televizija, internet, tisak...) i edukacijskim er/sie am Vormittag/am Nachmitag/am Abend? Ich sehe
programima primjereno dobi i jeziËnoj razini uËenika. fern/spiele mit Freunden/spiele Gitarre/habe Italienisch...
Er/sie sieht fern... Heute will ich ins Kino gehen.

125
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

6. Kupovina namirnica: voenje razgovora u 12. Blagdani, obiËaji i tradicija


trgovini i/ili na trænici, izricanje koliËine i KljuËne strukture i izriËaji: Ovisno o odabranim
cijene blagdanima, obiËajima i naËinu odræavanja tradicije.
KljuËne strukture i izriËaji: Kann ich dir helfen? Ich
möchte/brauche... Haben Sie...? Geben Sie mir bitte... IZBORNE TEME
Was kostet ein Kilo/Pfund...? Das macht zusammen... U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju
Euro... Cent. Hier bitte. Danke. Bitte. se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima
uËenika, prigodne recitacije, pjesmice i druga prikladna
7. Aktivnosti u kuÊi: izricanje radnji i zaduæenja djela djeËje knjiæevnosti, kulturnocivilizacijski sadræaji i dr.
u domu Izrauju se tematski panoi, posteri, pripremaju priredbe i
KljuËne strukture i izriËaji: Was machst du in der Küche? sl. Sadræaji se obogaÊuju sluπnim i vidnim materijalima.
Ich decke den Tisch/spüle das Geschirr/trockne das Geschirr
ab... Was machst du in deinem Zimmer? Ich lese / spiele /
ODGOJNO-OBRAZOVNA
lerne / räume auf... Was macht er/sie im Wohnzimmer? Sie
sieht fern/liest. Was macht dein/e, sein/e, ihr/e POSTIGNUΔA
Vater/Mutter/Bruder/Schwester in der.../im...?
ZNANJA
8. Briga o zdravlju: izricanje naËina ponaπanja,
savjeta i zabrana u sluËaju bolesti LEKSI»KA PODRU»JA
KljuËne strukture i izriËaji: Christine/Thomas ist krank. Davanje osobnih podataka o sebi i poznatim osobama
Sie/er hat... Sie/er kann nicht... Sie/er muss im Bett (prijatelji, πira obitelj), aktivnosti u πkoli i izvan nje, nazivi
bleiben/Tee trinken/Tabletten einnehmen/Fieber messen/ nastavnih predmeta (raspored sati), slobodno vrijeme
viel schlafen... Sie/er darf nicht Fußball spielen/ (izvanπkolske aktivnosti), praznici, atmosferske prilike,
rausgehen/in die Schule gehen/Eis essen... Er/sie will/will dnevni i tjedni raspored aktivnosti, kronoloπko vrijeme
nicht im Bett bleiben/schlafen. Die Eltern ärgern sich. (dani u tjednu, dijelovi dana, sati, godiπnja doba, mjeseci),
glavni brojevi od 0 do 100, redni brojevi do 10, stanovanje
9. Moje mjesto: imenovanje nekih vaænijih i aktivnosti u kuÊi, blagdani i proslave, neki vaæniji
graevina u mjestu, snalaæenje u prostoru objekati u mjestu, kupovanje namirnica (koliËina i cijena),
KljuËne strukture i izriËaji: Ich wohne/er wohnt in... zanimanja, briga o zdravlju, prirodni okoliπ i ponaπanje u
Das ist ein/e Dorf/Ort/Kleinstadt/Stadt/Großstadt. Was prirodi.
gibt es im Zentrum? Was gibt es bei dir in der Nähe? Es Do kraja Ëetvrte godine uËenja u 4. razredu osnovne
gibt ein/e/en // kein/e/en Kino, Geschäft, Post, Hotel, πkole uËenici bi trebali razumjeti oko 500 leksiËkih
Museum, Schule, Kirche, Sporthalle... Wo ist die Post? - jedinica, a od toga aktivno upotrebljivati oko 380 leksiËkih
Neben dem Kino, im Zentrum, in der... Straße, am... jedinica. Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi
Platz. trebalo uvoditi viπe od otprilike 7 do 8 novih leksiËkih
jedinica po nastavnom satu. LeksiËko se gradivo cikliËki
10. Prirodni okoliπ i ponaπanje u prirodi: proπiruje i ponavlja.
imenovanje i opis krajolika, ponaπanje u
GRAMATI»KE STRUKTURE
prirodi GramatiËke se strukture nikada ne tumaËe eksplicitno,
KljuËne strukture i izriËaji: Das ist eine/ein nego ih uËenici usvajaju globalno u predloæenim jeziËnim
Wiese/Berg/Wald/Fluss... Er/sie/es heißt... Er/sie/es ist strukturama odnosno u situacijama. Na kraju 4. razreda
in Österreich/Kroatien... Er / sie / es ist grün / schön / uËenici bi trebali raspolagati sljedeÊim jeziËnim
groß / hoch / lang... Viele Leute/Touristen besuchen... Sie strukturama:
machen Ausflüge. Machst du manchmal Ausflüge? Wohin? Glagoli
Womit fährst du? Wer kommt mit? Was dürfen wir nicht E prezent glagola sein i haben
in der Natur machen? Blumen pflücken, Abfall liegen
E prezent uËestalih glagola vezanih uz tematska
lassen...
podruËja ukljuËujuÊi i neke sloæene glagole
E prezent nekih povratnih glagola u jednini
11. Praznici: opisivanje naËina i mjesta provoenja
E konstrukcija es gibt
praznika, pisanje razglednice
E prezent modalnih glagola: können, mögen, müssen,
KljuËne strukture i izriËaji: Was macht er/sie in den
Sommerferien / Winterferien / Frühlingsferien? Er / sie dürfen i wollen u jednini; oblici möchte, möchtest i
schwimmt, sonnt sich, fährt Ski, macht Ausflüge, bleibt zu möchten
E preterit glagola sein i haben u jednini
Hause... Wo warst du in den Ferien? Zu Hause, am
E zapovjedni naËin (2. lice jednine i mnoæine
Meer, auf dem Lande, bei Oma / Opa / Tante / Onkel
/ Freunden, im Gebirge/Ausland, in Österreich/Ungarn... imperativa te uljudno obraÊanje sa Sie)
Wohin fährst du in den Winter-/Sommerferien? Ans Meer, Imenice
aufs Land, zu Oma/Opa/Tante/Onkel/Freunden, ins E neke imenice s odreenim i neodreenim Ëlanom u

Gebirge/Ausland, nach Österreich/Ungarn... nominativu i akuzativu jednine


E neke imenice u nominativu i akuzativu mnoæine

126
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

»lan KULTURA I CIVILIZACIJA


E neodreeni i odreeni Ëlan (vidi imenice) Kulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su
Zamjenice u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao
E osobne zamjenice u nominativu jednine i mnoæine te
npr., uljudno ophoenje, Ëestitanje i neke aktivnosti
u dativu i akuzativu jednine vezane uz blagdane, provoenje slobodnog vremena i
E posvojne zamjenice: mein/meine, dein/deine, sein/seine,
praznika, naËin stanovanja i dr. Upoznaju se imena i
ihr/ihre ispred imenica prezimena vrπnjaka, nazivi ulica i trgova u
E povratne zamjenice u dativu i akuzativu jednine
zemlji/zemljama jezika cilja, neke osnovne informacije o
zemljama njemaËkoga govornoga podruËja (npr. naziv
E pokazna zamjenica das
zemlje i glavni grad, naziv neke regije/rijeke/planine i sl.),
E upitne zamjenice: wer, was
neki poznati πportaπi iz zemalja jezika cilja.
Pridjevi
DjeËja knjiæevnost: autorske pjesme i
E opisni pridjevi kao dio predikata
narodne/tradicionalne pjesmice za govorenje i pjevanje,
Brojevi
jedna od bajki braÊe Grimm u izvornoj/modernoj verziji,
E glavni brojevi od 0 do100
likovi njemaËke djeËje knjiæevnosti upoznati u nastavi
E redni brojevi do 10
hrvatskoga i/ili njemaËkoga jezika u usporedbi s likovima
Prijedlozi iz hrvatske djeËje knjiæevnosti.
E neki prijedlozi: in, an, auf, unter, neben, hinter, vor, zu,

nach, bei, mit, für... VJE©TINE I SPOSOBNOSTI


Prilozi
E neki prilozi: heute, morgen, jetzt, gestern..., links, rechts,
SLU©ANJE
E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
hier, dort..., schnell, langsam, gut, schlecht, gern...
E povezivanje vidnog i sluπnoga sadræaja
E upitni prilozi: wie, wo, wieviel, wie viele, wann, womit,

wohin... E razumijevanje kraÊih jednostavnih izjavnih reËenica i

Negacije pitanja
E nein, nicht E razumijevanje osnovne namjere sugovornika

E kein/e u nominativu i akuzativu jednine i mnoæine E globalno i selektivno razumijevanje kratkoga teksta

ReËenice poznate tematike


E jednostavne izjavne reËenice prema modelu: E uoËavanje specifiËnosti izgovora i intonacije izvornih

S subjekt + predikat: Ich male.


govornika (zvuËni tekstovi)
E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
S subjekt + predikat + objekt: Ich habe keinen Bruder.

S subjekt + predikat + pridjev u sluæbi skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinski


predikata/priloæna oznaka: Die Rose ist rot./Die jezik
E razumijevanje slovkanih rijeËi
Party ist am Samstag.
E priloæna oznaka + predikat + subjekt (+ objekt): Am

Vormittag lerne ich/habe ich Tennis. GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I


E izjavne reËenice s modalnim glagolom
PRODUKCIJA, IZGOVOR
E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje
E upitne reËenice s upitnom rijeËju

E inverzne upitne reËenice ukljuËujuÊi i pitanja s


u okviru elementarnih jeziËnih funkcija
E postavljanje jednostavnih pitanja u okviru poznatih
modalnim glagolom
Na razini prepoznavanja jeziËnih struktura i tematskih sadræaja te odgovaranje
na takva pitanja
E perfekt nekih glagola u jednini u okviru tematskih
E reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnu
podruËja
izmjenu pojedinih elemenata
E uporaba Ëlana uz imena zemalja i geografskih
E samostalno voenje kratkih dijaloga u okviru
pojmova (npr. die Schweiz, die Save, die Adria, der
Rhein, die Zugspitze...) poznatih situacija
E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama

JEZI»NE FUNKCIJE E reproduciranje brojalica, pjesmica za govorenje i

U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura: pjevanje


pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih, E imenovanje i opisivanje predmeta, osoba i radnji (sa

postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraæavanje ili bez slikovnog predloπka)


raspoloæenja, ukusa i stajaliπta, svojine, dobi, koliËine, E povezivanje elemenata priËe s pomoÊu slikovnica ili

imenovanje i opisivanje predmeta, osoba i pojava, izricanje aplikacija/slikovnih kartica


radnji, prepriËavanje slijeda nekog dogaaja, izricanje E prepriËavanje slijeda nekog dogaaja uz pomoÊ
odnosa u vremenu i prostoru, izraæavanje æelje, molbe, pitanja ili vizualnih poticaja
zahvale, zahtjeva i naredbe, Ëestitanje blagdana, roendana E iznoπenje rezultata skupnoga/individualnoga rada
i sl., pozivanje na neku zajedniËku aktivnost, izricanje E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova
savjeta i zabrana, traæenje i davanje informacija i sl. njemaËkoga jezika u rijeËima

127
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

E reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊom analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti pravilo, sluæiti se
reËeniËnom intonacijom rjeËnikom, tematski usustavljivati leksik, promijeniti
perspektivu govornika, promijeniti tekstnu vrstu,
»ITANJE redovito/sustavno ponavljati, uËiti rijeËi u kontekstu,
E globalno i selektivno razumijevanje kratkih tekstova o koristiti tehnike zapamÊivanja, meusobno usporeivati
poznatim sadræajima strane jezike, sluæiti se znanjem materinskoga jezika i
E glasno Ëitanje jednostavnih reËenica koje su stranih jezika koje uËenik uËi, uoËiti korake koji vode do
prethodno usmeno uvjeæbane te kraÊih tekstova koji odreenoga cilja, uËiti u suradnji s drugima, primijeniti
sadræe poznate strukture i leksik oblike samoprocjene i meusobne procjene (Europski
E svladavanje reËeniËne intonacije jeziËni portfolio), koristiti se medijima (televizija, internet,
tisak...) i edukacijskim programima primjereno dobi i
PISANJE jeziËnoj razini uËenika.
E prepisivanje kratkih tekstova koji su prethodno

usmeno obraeni
E dopunjivanje teksta rijeËima
5. RAZRED
E ispunjavanje obrasca s osobnim podatcima

E povezivanje pobrkanih dijelova kratkoga teksta u


peta godina uËenja
logiËku cjelinu
CJELINE I TEME
E pismeno odgovaranje na pitanja
1. Obitelj: æivot u obitelji, snoπljivost meu
E pisanje Ëestitki za blagdane i razglednica s
Ëlanovima obitelji, razgovor o bliænjima
putovanja/praznika prema predloπku
KljuËne strukture i izriËaji: Wohnt deine Oma in deiner
E samostalno pisanje voenih kratkih opisa u okviru
Familie oder wohnt sie allein? Hilfst du gern deinen
poznatih, prethodno usmeno uvjeæbanih sadræaja
Großeltern? Wer macht was bei dir zu Hause? Hast du
E pisanje rijeËi prema zvuËnomu modelu (npr. eine/n Freund/in in Deutschland/Österreich...? Hast du
slovkanih rijeËi) Kontakt mit ihm/ihr?
E dopunjavanje i pisanje reËenica i vrlo kratkih tekstova

prema zvuËnomu modelu - diktat 2. Prijatelji: druπtveno okruæenje, znaËaj i


E uoËavanje razlika izmeu grafije i izgovora kod vrijednost prijateljstva, problemi mladih,
uËestalih rijeËi njihovi interesi i potrebe
E uoËavanje razlika izmeu ortografije hrvatskog i KljuËne strukture i izriËaji: Kommen deine Freunde oft
njemaËkoga jezika zu dir? Wie groß ist deine Clique? Was ärgert dich?
Ungerechtigkeit. Was interessiert dich? Ist das Geschenk für
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE mich? Ja, von mir für dich.
U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i
civilizacije, kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog 3. ©kola: æivot u πkoli, problemi koji se javljaju,
ophoenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za teænja prema πto boljim postignuÊima i
uoËavanje kulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti kao osnova veÊemu znanju
za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema KljuËne strukture i izriËaji: Was habt ihr gestern in der
drugom i drugaËijemu (npr. blagdanski obiËaji, stanovanje, Schule gemacht? Wie immer: Wir haben gelernt,
provoenje slobodnoga vremena i praznika i sl.), svijest o geschrieben, gelesen... Wir müssen das ganze Leben lang
kulturno uvjetovanim razlikama u znaËenju i uporabi lernen! Welche Themen interessieren dich besonders?
pojedinih jeziËnih izriËaja. Warum hast du Probleme in der Schule? Hattest du einmal
U pristupu nastavnim temama, kulturoloπkim, odgojnim Angst vor...?
i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o
komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajuÊih 4. Slobodno vrijeme i aktivnosti koje pozitivno
sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkoga utjeËu na razvoj mladoga Ëovjeka: bavljenje
govornoga podruËja. πportom, zdravlje, glazba, odlasci u kino,
kazaliπte, knjiænicu, njegovanje kulture Ëitanja,
STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM koriπtenje medija u svakodnevici
UËenici bi tijekom Ëetvrte godine uËenja, sluæeÊi se KljuËne strukture i izriËaji: Treibst du Sport? Ja./Nein.
postojeÊim znanjem, u 4. razredu trebali nauËiti: Sport treiben ist gesund. Komm zu mir! Kinder, lernt
sluæiti se vizualnim elementima radi zapamÊivanja jeziËnih fleißig! Welche Sportart magst du? Schwimmen. Unser/e
sadræaja i kao pomoÊi pri razumijevanju, zakljuËivati o Trainer/Trainerin heißt Herr/Frau Bauer. Heute Abend
znaËenju na osnovi jeziËnih poticaja, traæiti informacije gehe ich ins Theater/Kino... Gehst du in die Musikschule?
prema nekomu naËelu, predviati i preispitivati Spielst du ein Instrument? Siehst du gern fern? Ja/nein.
pretpostavke, napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu Spielst du gern am Computer? Du sollst aber auch lesen.
prema nekomu naËelu, ispuniti ili dopuniti tablicu,
mobilizirati predznanje putem asocijacija, uoËiti i oznaËiti
pravilnosti i analogije, razvrstavati prema pravilnostima i

128
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

5. Moj mali svijet: moj dom, moja soba, opis ODGOJNO-OBRAZOVNA


prostora POSTIGNUΔA
KljuËne strukture i izriËaji: Wo wohnst du? Ich wohne
in einem Haus/einer Wohnung. Wie viele Stockwerke hat
ZNANJA
dein Haus? In welchem Stockwerk ist deine Wohnung? Hat
dein Haus/deine Wohnung einen Balkon? Hast du ein
LEKSI»KA PODRU»JA
eigenes Zimmer? Teilst du das Zimmer mit...? Was hast
Osobni podatci o sebi i poznatim osobama (prijatelji, πira
du/gibt es in deinem Zimmer? Was brauchst du noch?
obitelj), svojstva i usporedba osoba i predmeta, orijentacija
6. Briga za zdravlje: ukazivanje na zdravi æivot, u prostoru i vremenu, aktivnosti u πkoli i izvan nje,
zdrava prehrana, opasnosti po zdravlje koje putovanja (ljepota putovanja i upoznavanje novih krajeva i
donosi moderna civilizacija njihovih karakteristiËnih obiljeæja, znamenitosti, tipiËna
KljuËne strukture i izriËaji: Wie war es im Gebirge? jela), mediji, slobodno vrijeme, (njegovanje kulture
Wunderschön. Wandern macht fit. Was habt ihr Ëitanja, koriπtenje medija u svakodnevici, znaËenje
gegessen/getrunken? Gesundes Essen, Obst, Gemüse, bavljenja πportom, briga za zdravlje (zdrava prehrana),
Milch, warme Gemüsesuppe, Äpfel, grüner Salat... Fast stanovanje (opis prostora, odnosi u prostoru, kultura
Food ist nicht gesund. Warum? Es ist fett, macht dick... stanovanja, neki vaæniji objekti u mjestu), glavni brojevi
do 1000, redni brojevi do 31, blagdani, obiËaji, tradicija i
7. Kod kuÊe i u inozemstvu: prirodne ljepote i proslave.
znamenitosti domovine i zemalja njemaËkoga Do kraja pete godine uËenja u 5. razredu osnovne πkole
govornog podruËja, putovanja, upoznavanje uËenici bi trebali razumjeti oko 660 leksiËkih jedinica, a
novih krajeva i njihovih znaËajnih obiljeæja od toga aktivno rabiti oko 530 leksiËkih jedinica. Pri
KljuËne strukture i izriËaji: Wie ist das Klima/die obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi
Landschaft in Kroatien/Österreich? Gibt es viele Wälder, viπe od otprilike 7 do 8 novih leksiËkih jedinica po
Flüsse, Inseln...? Welche Naturschönheiten nastavnom satu. LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i
/Sehenswürdigkeiten gibt es in Kroatien / Deutschland/in ponavlja.
der Schweiz...? Welche typischen Spezialitäten gibt es in
Kroatien / Deutschland / Österreich...? In Österreich habe GRAMATI»KE STRUKTURE
ich Sachertorte gegessen. Ich war im Prater. In den GramatiËke se strukture mogu tumaËiti i eksplicitno (uz
Sommerferien war ich am Meer, auf dem Lande, am odmjerenu uporabu metajezika), no vaæno je da ih uËenici
Bodensee, in Deutschland, in Köln... ne usvajaju izdvojeno, nego kao dio konteksta. Na kraju 5.
razreda uËenici bi trebali raspolagati sljedeÊim jeziËnim
8. Doæivljaji: stvarni doæivljaji, maπta, strukturama:
pustolovine Glagoli
KljuËne strukture i izriËaji: Träumst du gern? Schreibst E prezent i preterit glagola haben i sein u jednini i

du manchmal über deine Erlebnisse? Hast du ein Tagebuch? mnoæini


Hast du etwas Lustiges/Schreckliches erlebt? Machst du dir E prezent nekih pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i

Gedanken über Reisen? sloæenih te povratnih glagola u jednini i mnoæini


vezanih uz tematska podruËja
9. Blagdani, obiËaji i tradicija E prezent svih modalnih glagola u jednini i mnoæini
KljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranim E perfekt nekih najuËestalijih pravilnih i nekih
blagdanima, obiËajima i naËinu odræavanja tradicije. nepravilnih glagola u jednini i mnoæini s pomoÊnim
glagolima haben i sein
IZBORNE TEME E konstrukcija es gibt

U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju E zapovjedni naËin (2. lice jednine i mnoæine
se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima imperativa te uljudno obraÊanje sa Sie)
uËenika, prigodne pjesme i druga prikladna djela djeËje Imenice
knjiæevnosti, kulturnocivilizacijski sadræaji i dr. Izrauju se E imenice s odreenim i neodreenim Ëlanom u

tematski panoi, posteri, pripemaju priredbe i sl. Sadræaji se nominativu, dativu i akuzativu jednine i mnoæine
obogaÊuju sluπnim i vidnim materijalima. »lan
E neodreeni i odreeni Ëlan (vidi imenice)

E uporaba Ëlana uz imena zemalja i geografskih

pojmova (npr. die Schweiz, die Adria, die Zugspitze, der


Rhein...)
Zamjenice
E osobne zamjenice u nominativu jednine i mnoæine te

u dativu i akuzativu jednine


E posvojne zamjenice ispred imenica u jednini i

mnoæini u nominativu: mein/meine, deine/deine,

129
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

sein/seine, ihr/ihre, unser/unsere te Ihr/Ihre u obraÊanju KULTURA I CIVILIZACIJA


iz poπtovanja Kulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su
E povratne zamjenice u dativu i akuzativu jednine i u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr.
mnoæine Ëestitanje blagdana i roendana, blagdani i obiËaji, obitelj,
E upitne zamjenice: wer, was; welcher/e/es u nominativu prijateljstvo, slobodno vrijeme, putovanja, znamenitosti,
jednine i mnoæine kulturni æivot. Upoznaju se neke zanimljivosti o
Pridjevi zemlji/zemljama njemaËkoga govornoga podruËja i o
E stupnjevanje pravilnih pridjeva vlastitoj zemlji.
E opisni pridjevi kao dio predikata u sva tri stupnja
DjeËja knjiæevnost: autorske pjesme i narodne /
komparacije tradicionalne pjesme za govorenje i pjevanje, jedna ili viπe
E opisni pridjevi u funkciji atributa u nominativu
jednostavnijih priËa iz suvremene njemaËke djeËje
jednine i mnoæine knjiæevnosti, usporedba likova iz njemaËkih priËa/bajki i
Brojevi likova iz hrvatske djeËje knjiæevnosti, likovi njemaËke
E glavni brojevi do 1000
djeËje knjiæevnosti upoznati u nastavi hrvatskoga jezika.
E redni brojevi do 31 u nominativu i akuzativu
VJE©TINE I SPOSOBNOSTI
(leksiËko posredovanje)
Prijedlozi SLU©ANJE
E neki prijedlozi: in, an, auf, unter, neben, hinter, vor, zu, E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
nach, bei, mit, für... E povezivanje vidnog i sluπnoga sadræaja
Prilozi E globalno i selektivno razumijevanje kraÊega teksta
E stupnjevanje pravilnih priloga
poznate tematike
E prilozi u sva tri stupnja komparacije
E sluπanje izgovora i intonacije izvornih govornika
E neki prilozi: heute, morgen, jetzt, gestern, manchmal..., (zvuËni tekstovi)
links, rechts, geradeaus, hier, dort, da, hin, her..., gut, E svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
schlecht, gern... skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinski
E upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele, womit, jezik
wohin, woher, warum...
Negacije GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I
E nein, nicht PRODUKCIJA, IZGOVOR
E kein/e u nominativu i akuzativu jednine i mnoæine E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje

ReËenice u okviru jeziËnih funkcija


E jednostavne izjavne reËenice E postavljanje pitanja u okviru poznatih jeziËnih

E jednostavne upitne reËenice s upitnom rijeËju struktura i tematskih sadræaja te odgovaranje na takva
E inverzne upitne reËenice pitanja
E jednostavne izjavne i upitne reËenice s modalnim E reproduciranje kraÊih dijaloga uz samostalnu izmjenu

glagolom pojedinih elemenata


Na razini prepoznavanja E samostalno voenje kraÊih dijaloga u okviru poznatih

E jednina i mnoæina imenica s neodreenim i situacija


odreenim Ëlanom u genitivu E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama

E upitna zamjenica welcher/e/es u akuzativu jednine i E reproduciranje pjesmica za recitiranje i pjevanje

mnoæine E povezivanje elemenata priËe s pomoÊu aplikacija ili

E nezavisno sloæene reËenice s veznicima: und, aber, dijelova teksta


oder, denn E imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji,

situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga predloπka)


JEZI»NE FUNKCIJE E prepriËavanje slijeda nekog dogaaja

U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura: E iznoπenje rezultata skupnoga/individualnoga rada

pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih, E reproduciranje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraæavanje skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinski
radnji i dogaaja u sadaπnjosti i proπlosti, izraæavanje jezik
raspoloæenja, svojine, dobi, koliËine, izricanje ukusa i E reproduciranje i produkcija reËenica s odgovarajuÊom
stajaliπta prema neËemu, imenovanje predmeta, osoba i reËeniËnom intonacijom
pojava, opisivanje i usporeivanje predmeta, osoba i
pojava, odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba, »ITANJE
izricanje odnosa u vremenu i prostoru, izraæavanje molbe, E globalno i selektivno razumijevanje kraÊih tekstova u

zahvale, æelje, negodovanja, zahtjeva, naredbe, obveza, okviru poznate tematike


duænosti, Ëestitanje blagdana, roendana i sl., traæenje i E samostalno glasno Ëitanje reËenica i kraÊih tekstova

davanje informacija. koji sadræe poznate strukture i leksik


E pravilna uporaba reËeniËne intonacije

130
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

PISANJE 6. RAZRED
E dopunjivanje teksta rijeËima prema vidnomu /

zvuËnomu predloπku ili bez predloπka πesta godina uËenja


E dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju

E pisanje kraÊih sastava uz predloæeni model - voeni


CJELINE I TEME
sastav 1. Moj svijet: razgovor o sebi, bliænjima,
E pisanje jednostavnih reËenica koje sadræajno Ëine
njihovim osobinama i izgledu; opis mjesta u
kraÊi sastav kojem æivimo, doma, ulice i Ëetvrti, jezik
E pisanje Ëestitke, razglednice i sl.
kojim govorimo
KljuËne strukture i izriËaji: Ich habe viele Freunde. Ich
E pisanje kratkih diktata
wohne in der Grimmstraße Nr. 56. Wo ist es schöner, auf
dem Lande oder in der Stadt? Was gibt es in der Stadt/auf
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
dem Lande? Warst du im Museum oder im Theater? Im
U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i
Theater war es schöner und interessanter als im Museum.
civilizacije, kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog
Ich gehe gern ins Museum. Mein Freund geht lieber ins
ophoenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za
Kino als ins Theater. Zu Hause ist es am schönsten.
uoËavanje kulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti kao osnova
za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema 2. U mom zaviËaju i izvan njega: putovanja,
drugom i drugaËijemu (npr. bladanski obiËaji, svakodnevni obiljeæja, ljepote i znamenitosti domovine i
æivot i sl.), svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u zemalja njemaËkoga govornoga podruËja
znaËenju i uporabi pojedinih jeziËnih izriËaja, KljuËne strukture i izriËaji: Die Hauptstadt Kroatiens ist
senzibilizacija za uoËavanje/prepoznavanje stereotipa i Zagreb. Die Hauptstadt von Deutschland ist Berlin. Das
predrasuda i razvoj svijesti o potrebi njihova uklanjanja. ist eine alte Stadt. Die Markuskirche steht am
U pristupu nastavnim temama, kulturoloπkim, odgojnim Markusplatz. Wie lange warst du in Wien/Salzburg? Ich
i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o war länger in Wien als in Salzburg. Hast du viele
komparativnom pristupu tj. usporedbi odgovarajuÊih Prospekte und Fotos von Sehenswürdigkeiten? Wo kann ich
sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkoga den Urlaub verbringen? In Kroatien, am Meer, in der
govornoga podruËja. Schweiz... Meine Winterferien habe ich in Österreich
verbracht.
STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM
UËenici bi tijekom pete godine uËenja, sluæeÊi se 3. Komunikacija: isticanje potrebe za znanjem
postojeÊim znanjem, u 5. razredu trebali nauËiti: stranih jezika, mediji, komunikacija (internet,
sluæiti se vizualnim elementima radi zapamÊivanja jeziËnih SMS poruke, slanje razglednica i pisama,
sadræaja i kao pomoÊi pri razumijevanju, zakljuËivati o odlazak u poπtu)
znaËenju na osnovi jeziËnih poticaja, traæiti informacije KljuËne strukture i izriËaji: Welche Sprachen sprichst
prema nekomu naËelu, predviati i preispitivati du? Deutsch, Englisch, Französisch... Fremdsprachen sind
pretpostavke, napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu sehr wichtig. Warum? Telefonierst du oft? Gehst du
prema nekomu naËelu, ispuniti ili dopuniti tablicu, manchmal zur Post? Wie kommunizierst du mit deinen
mobilizirati predznanje putem asocijacija, uoËiti i oznaËiti Freunden? Schreibst du Briefe, E-Mails oder SMS-
pravilnosti i analogije, razvrstavati prema pravilnostima i Nachrichten? Ich kann mir das Leben ohne Computer und
analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti pravilo, Internet nicht vorstellen. Meine Clique und ich gehen oft ins
provjeriti u gramatiËkom pregledu, sluæiti se rjeËnikom, Internet-Café. Liest du Tageszeitungen /
tematski usustavljivati leksik, promijeniti perspektivu Jugendmagazine...?
govornika, promijeniti tekstnu vrstu, sustavno/redovito
ponavljati, koristiti tehnike zapamÊivanja, meusobno 4. Umjetnost: razgovor o likovnoj i glazbenoj
usporeivati strane jezike, sluæiti se znanjem materinskoga umjetnosti i knjiæevnost
jezika i stranih jezika koje uËenik uËi, uoËiti korake koji KljuËne strukture i izriËaji: Warst du schon mal im
vode do odreenoga cilja, uËiti u suradnji s drugima, Theater, im Konzert, in einer Ausstellung, in einer
primijeniti oblike samoprocjene i meusobne procjene Theatervorstellung...? Wer arbeitet im Theater? Was macht
(Europski jeziËni portfolio), koristiti se medijima (televizija, ein Maler/Komponist? Lest ihr gern Lektüre? Liest du gern
internet, tisak...) i edukacijskim programima primjereno Gedichte/Romane? Welche Schriftsteller schreiben
dobi i jeziËnoj razini uËenika. interessant? Wer ist dein Lieblingsautor? Welche Filme
magst du? Gehst du in die Musikschule? Spielst du ein
Instrument? Wir gehen heute Abend ins Konzert. Wer tritt
heute Abend auf?

131
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

5. ©kola i πkolovanje: nastavni predmeti, raspored ODGOJNO-OBRAZOVNA


sati, ocjene, ustrojstvo πkolskih i izvanπkolskih POSTIGNUΔA
aktivnosti
KljuËne strukture i izriËaji: Ich mag Deutsch. Welche
ZNANJA
Fäher hast du in der Schule? Ich habe Erdkunde,
Naturkunde, Mathematik... Welche Fπcher machen dir
LEKSI»KA PODRU»JA
Schwierigkeiten? Was ist dein Lieblingsfach? Warum? Was
Osobni podatci o sebi i poznatim osobama (prijatelji, πira
machst du noch in der Schule? Macht ihr manchmal
obitelj), mladi u obiteljskom i druπtvenom okruæenju,
Ausflüge/Ausstellungen /Theatervorstellungen...?
problemi mladih, πkola i πkolovanje, nazivi nastavnih
predmeta (raspored sati, ocjene, organiziranje πkolskih i
6. Mladi u obiteljskom i druπtvenom okruæenju:
izvanπkolskih aktivnosti), komunikacija (strani jezici,
odnosi u obitelji, zajedniËko organiziranje
sredstva komunikacije), mediji, zaviËaj, putovanja i
slobodnoga vremena, problemi vezani za
znamenitosti, neki vaæniji objekti u mjestu, umjetnost,
odnose meu naraπtajima
moda i odijevanje (kupovanje odjevnih predmeta, cijena i
KljuËne strukture i izriËaji: Meine Eltern leben getrennt.
konfekcijski brojevi), blagdani, obiËaji, tradicija, glavni
Ich verbringe Sommerferien mit der Mutter und
brojevi do 1000, redni brojevi do 31.
Winterferien mit dem Vater. Machst du/macht ihr gern
Do kraja πeste godine uËenja u 6. razredu osnovne πkole
Ausflüge mit deinen/euren Eltern? Bekommt ihr regelmäßig
uËenici bi trebali razumjeti oko 850 leksiËkih jedinica, a
Taschengeld? Wie können die Schüler Geld verdienen?
od toga uËinkovito upotrebljivati oko 680 leksiËkih
Mein/e Vater/Mutter raucht zu viel. Mein Bruder und ich
jedinica. Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi
plaudern gern mit unserer Oma. In ihrer Zeit war alles
trebalo uvoditi viπe od otprilike 8 do 10 novih leksiËkih
anders. Die Menschen sahen nicht fern, sie arbeiteten auf
jedinica po nastavnom satu. LeksiËko se gradivo cikliËki
dem Feld...
proπiruje i ponavlja.
7. Moda i odijevanje: kupovanje odjeÊe i obuÊe,
GRAMATI»KE STRUKTURE
vanjski izgled, razliËitosti u imovinskome
GramatiËke se strukture tumaËe eksplicitno (uz
statusu mladoga naraπtaja, statusni simboli
odmjerenu uporabu metajezika), no vaæno je da ih uËenici
KljuËne strukture i izriËaji: Darf ich dir/Ihnen helfen?
ne usvajaju izdvojeno, nego kao dio konteksta. Neke se
Ich brauche ein Paar neue Schuhe, ein neues Kleid... Ich
gramatiËke strukture, npr. prijedlozi, mogu posredovati i
möchte ein buntes/kariertes/einfarbiges... Kleid. Welche
leksiËki te nije potrebno inzistirati na toËnim padeænim
Größe? Ich trage Schuhgröße 36 und Konfektionsgröße 38.
nastavcima, pogotovo pri slobodnom govoru. Na kraju 6.
Was kostet das? Das kostet insgesamt 125 Euro. Der
razreda uËenici bi trebali raspolagati sljedeÊim jeziËnim
Pullover gefällt mir nicht. Welche Klamotten trägst du gern?
strukturama:
Markenklamotten kann ich mir nicht leisten. Das ist mir
Glagoli
aber auch nicht wichtig. Mein Vater fährt kein teures Auto.
E prezent i preterit glagola haben i sein u jednini i
Wir fahren gern Rad. Rad fahren ist gesund.
mnoæini
E prezent nekih pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i
8. Blagdani, obiËaji i tradicija
KljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranim sloæenih te povratnih glagola u jednini i mnoæini
blagdanima, obiËajima i naËinu odræavanja tradicije. vezanih uz tematska podruËja
E prezent svih modalnih glagola u jednini i mnoæini

E preterit nekih pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i


IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju sloæenih te povratnih glagola u jednini i mnoæini
se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima vezanih uz tematska podruËja
E perfekt nekih najuËestalijih pravilnih i nepravilnih,
uËenika, obrauju prikladna knjiæevna djela za djecu i
mlade, kulturnocivilizacijski sadræaji i dr. Izrauju se jednostavnih i sloæenih te povratnih glagola u jednini
tematski panoi i posteri, pripremaju priredbe i sl. Sadræaji i mnoæini
E konstrukcija es gibt
se obogaÊuju sluπnim i vidnim materijalima.
E zapovjedni naËin (2. lice jednine i mnoæine
imperativa te uljudno obraÊanje sa Sie)
Imenice
E deklinacija imenica s odreenim i neodreenim

Ëlanom u jednini i mnoæini (sistematizacija)


»lan
E neodreeni i odreeni Ëlan (vidi imenice)

E uporaba Ëlana uz imena zemalja i geografskih

pojmova (npr. Die Schweiz, die Adria, die Zugspitze...)


Zamjenice
E osobne zamjenice u nominativu, dativu i akuzativu

132
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

jednine i mnoæini; uljudno obraÊanje sa Sie u svim KULTURA I CIVILIZACIJA


padeæima jednine i mnoæine Kulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su
E posvojne zamjenice u nominativu, dativu i akuzativu u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr.
jednine i mnoæine aktivnosti vezane uz blagdane i obiËaje, putovanja,
E povratne zamjenice u dativu i akuzativu jednine i znamenitosti, mladi u druπtvenom okruæenju, πkolovanje,
mnoæine umjetnost, komunikacija. Upoznaju se neke zanimljivosti
E pokazna zamjenica das o zemlji/zemljama njemaËkoga govornoga podruËja i o
E upitne zamjenice: wer, was; welcher/e/es u nominativu
vlastitoj zemlji.
i akuzativu jednine i mnoæine Primjeri iz knjiæevnosti: narodne/tradicionalne i autorske
Pridjevi pjesme za govorenje i pjevanje, poneka basna, poneka
jednostavnija priËa o djetinjstvu, likovi njemaËke djeËje
E stupnjevanje pravilnih i nepravilnih pridjeva
knjiæevnosti upoznati u nastavi hrvatskoga jezika.
E opisni pridjevi kao dio predikata u sva tri stupnja

komparacije
E opisni pridjevi u funkciji atributa u nominativu i
VJE©TINE I SPOSOBNOSTI
akuzativu jednine i mnoæine
Brojevi SLU©ANJE
E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
E glavni brojevi (sistematizacija)
E povezivanje vidnog i sluπnoga sadræaja
E redni brojevi do 31 (leksiËko posredovanje)
E globalno i selektivno razumijevanje kraÊega teksta
Prijedlozi
E neki prijedlozi: in, an, auf, unter, neben, hinter, vor, zu,
poznate tematike
E sluπanje izgovora i intonacije izvornih govornika
nach, bei, mit, für...
Prilozi (zvuËni tekstovi)
E svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
E stupnjevanje pravilnih i nepravilnih priloga

E prilozi u sva tri stupnja komparacije


skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinski
jezik
E neki prilozi: heute, morgen, jetzt, gestern, manchmal,

links, rechts, geradeaus, hier, dort, da, hin, her, gut,


GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I
schlecht, gern...
PRODUKCIJA, IZGOVOR
E upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele, womit,
E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje
wohin, woher, warum...
Negacije u okviru jeziËnih funkcija
E postavljanje pitanja u okviru poznatih jeziËnih
E nein, nicht
E kein/e u nominativu i akuzativu jednine i mnoæine
struktura i tematskih sadræaja te odgovaranje na takva
ReËenice pitanja
E reproduciranje dijaloga uz samostalnu izmjenu
E jednostavne izjavne reËenice
pojedinih elemenata
E jednostavne upitne reËenice s upitnom rijeËju
E samostalna produkcija dijaloga u okviru poznatih
E inverzne upitne reËenice
situacija
E jednostavne izjavne i upitne reËenice s modalnim
E sudjelovanje u kratkim dramatizacijama
glagolom
E reproduciranje pjesama za recitiranje i pjevanje
E povezivanje reËenica u nezavisno sloæene reËenice
E povezivanje elemenata priËe s pomoÊu aplikacija ili
veznicima: und, aber, oder
Na razini prepoznavanja dijelova teksta
E imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji,
E nezavisno sloæena reËenica s veznikom denn
situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga predloπka)
E zavisno sloæena reËenica s veznikom weil
E prepriËavanje slijeda nekog dogaaja

E iznoπenje rezultata skupnoga/individualnoga rada


JEZI»NE FUNKCIJE
E izgovaranje specifiËnih glasova njemaËkoga jezika u
U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura:
pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih, rijeËima
postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraæavanje E reproduciranje i produkcija reËenica s odgovarajuÊom

radnji i dogaaja u sadaπnjosti i proπlosti, izraæavanje reËeniËnom intonacijom


raspoloæenja, svojine, dobi, koliËine, izricanje ukusa i
stajaliπta prema neËemu, imenovanje, opisivanje i »ITANJE
usporeivanje predmeta, osoba, pojava i situacija, E globalno i selektivno razumijevanje kraÊih tekstova u

odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba, izricanje okviru poznate tematike


odnosa u vremenu i prostoru, izraæavanje molbe, zahvale, E uoËavanje karakteristiËnih obiljeæja razliËitih vrsta

æelje, zahtjeva, naredbe, obveza, duænosti, negodovanja, tekstova


traæenje i davanje informacija, Ëestitanje blagdana, E samostalno glasno Ëitanje reËenica i kraÊih tekstova

roendana i sl. E pravilna uporaba reËeniËne intonacije

133
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

PISANJE 7. RAZRED
E dopunjivanje teksta rijeËima prema vidnom ili

zvuËnomu predloπku ili bez predloπka sedma godina uËenja


E dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju

E pisanje kraÊih sastavaka uz predloæeni model - voeni CJELINE I TEME


sastav 1. Ljudi i dogaaji: iznoπenje podataka o sebi i
E pisanje sastavaka na osnovi obraenih tema poznatim osobama (prijatelji, πira obitelj,
E pisanje Ëestitke, razglednice i sl. poznate osobe iz svijeta kulture, znanosti,
E stvaralaËko pisanje zabave i πporta)
E pisanje kraÊih diktata KljuËne strukture i izriËaji: Carl Benz baute 1886 das
erste Auto. Heinrich Hertz erfand das Radio vor 100
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Jahren. Woher kommt S. Penkala? R. BoπkoviÊ (1711-
U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i 1787) war ein bekannter Wissenschaftler. Wofür
civilizacije, kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog interessierte er sich? Finde Informationen über einen
ophoenja u interkulturalnim situacijama: uoËavanje bekannten deutschen Wissenschaftler. Kennst du eine/einen
kulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti te uvianje razloga deutschen Rock- oder Popsängerin/Sportler? Schreibe einen
njihova postojanja kao osnova za razvijanje otvorenosti, kurzen Bericht über deinen Lieblingssänger/Filmstar!
tolerancije i empatije prema drugom i drugaËijemu (npr.
blagdanski obiËaji, svakodnevni æivot i sl.), svijest o 2. Slobodno vrijeme: smisleno rasporeivanje
kulturno uvjetovanim razlikama u znaËenju i uporabi slobodnog vremena, vaænost bavljenja πportom
pojedinih jeziËnih izriËaja te naËinima ponaπanja u i drugim organiziranim aktivnostima u
komunikaciji, svijest o moguÊim nesporazumima u slobodno vrijeme (odlasci u kino, kazaliπte, na
interkulturalnim i interpersonalnim situacijama i razvoj koncerte i javne priredbe), elektroniËki i
osnovnih strategija za njihovo prevladavanje, senzibilizacija tiskovni mediji
za uoËavanje/prepoznavanje stereotipa i predrasuda i KljuËne strukture i izriËaji: Mit wem/Wie verbringst du
razvoj svijesti o potrebi njihova uklanjanja. deine Freizeit? Mit meiner Familie, mit meinen Büchern...
U pristupu nastavnim temama, kulturoloπkim, odgojnim im Sportverein, am Schreibtisch... Wenn ich nicht lernen
i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o muss/zu Hause helfen muss, gehe ich in den Park/ auf den
komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajuÊih Sportplatz/in die Sporthalle/ans Meer... Sport treiben ist
sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkoga gesund, weil... Welche Sportarten magst du? Schwimmen...
govornoga podruËja. Heute Abend gehe ich ins Theater/Kino/auf die Party...
Was macht ihr alles auf einer Party? Darf ich dich ins
STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM Kino/in die Konditorei einladen? - Ja, ich komme mit, denn
UËenici bi tijekom πeste godine uËenja, sluæeÊi se heute haben wir keine Hausaufgaben./Nein, heute kann ich
postojeÊim znanjem, u 6. razredu trebali nauËiti: nicht. Was machst du am liebsten? Ich sitze vor dem
sluæiti se vizualnim elementima radi zapamÊivanja jeziËnih Computer, surfe, spiele, unterhalte mich mit ..., chatte gern.
sadræaja i kao pomoÊi pri razumijevanju, zakljuËivati o
znaËenju na osnovi jeziËnih poticaja, traæiti informacije 3. Prijateljstvo i druæenje, ljubav i zaljubljenost
prema nekomu naËelu, predviati i preispitivati KljuËne strukture i izriËaji: Hast du viele Freunde?
pretpostavke, napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu Kommen deine Freunde oft zu dir? Wie groß ist deine
prema nekomu naËelu, izraditi plan teksta na osnovi Clique? Was macht ihr zusammen? Wo trefft ihr euch?
proËitanoga teksta, pripremiti izlaganje pomoÊu natuknica, Über welche Themen sprecht ihr? Worüber/Über wen
ispuniti ili dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putem ärgerst du dich? Wer ist dein Vorbild? Was macht er/sie? -
asocijacija, raditi biljeπke i sluæiti se njima u prepriËavanju, Sie ist Schauspielerin/Model. Er ist Fußballspieler /
uoËiti i oznaËiti pravilnosti i analogije, razvrstavati prema Filmstar. Gibt es Außenseiter / schwarze Schafe in deiner
pravilnostima i analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti Klasse? Mein Freund singt am besten. Er ist humorvoll und
pravilo, provjeriti u gramatiËkom pregledu, sluæiti se toleranter als ich. Der interessanteste Junge in meiner Klasse
rjeËnikom, tematski usustavljivati leksik, promijeniti ist Denis. Alle Mädchen sind verliebt in ihn.
perspektivu govornika, promijeniti tekstnu vrstu,
sustavno/redovito ponavljati, koristiti tehnike 4. Stanovanje: mjesto i kultura stanovanja,
zapamÊivanja, meusobno usporeivati strane jezike, razliËite æivotne navike, kuÊanske obveze i
sluæiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje æivot u zajednici
uËenik uËi, uoËiti korake koji vode do odreenoga cilja, KljuËne strukture i izriËaji: Wo wohnst du? In
uËiti u suradnji s drugima, primijeniti oblike samoprocjene Rijeka/auf dem Lande/in der Stadt/in einer
i meusobne procjene (Europski jeziËni portfolio), koristiti se Neubausiedlung /an einem See/am Meer/in den Bergen...
medijima (televizija, internet, tisak...) i edukacijskim Wie/Wo lebte deine Oma? Wie lebte man im 19./20.
programima primjereno dobi i jeziËnoj razini uËenika. Jahrhundert? Als sie... alt war... /Wenn sie... zu Hause...
Damals gab es keinen/keine Fernseher/Spülmaschine.
Heute haben wir einen Mikrowellenherd/CD-Player. Wie

134
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

lebt man heute? Hilfst du im Haushalt? Wobei hilfst du? maπte i svakodnevice u knjiæevnim, likovnim, glazbenim i
Ich helfe meiner Mutter beim Kochen und manchmal... Wer filmskim djelima.
macht die meiste Arbeit in deiner Familie? Do kraja sedme godine uËenja u 7. razredu osnovne
πkole uËenici bi trebali razumjeti oko 1100 leksiËkih
5. Promet: prometna sredstva, prometni znakovi, jedinica, a od toga aktivno rabiti oko 880 leksiËkih
prometne veze, snalaæenje u stranoj zemlji jedinica. Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi
(traæenje obavijesti na kolodvoru, u trebalo uvoditi viπe od otprilike 10 do 12 novih leksiËkih
prometnim sredstvima, na recepciji) jedinica po nastavnom satu. LeksiËko se gradivo cikliËki
KljuËne strukture i izriËaji: Reist du gern? Wo warst du proπiruje i ponavlja.
in den Sommerferien/Winterferien? Ich war in
Deutschland/ in Österreich, am Meer/auf dem Lande/in GRAMATI»KE STRUKTURE
den Bergen/an einem Fluss... Wo liegt...? In einem Tal GramatiËke se strukture tumaËe eksplicitno (uz
/mitten in.../auf einer Höhe von... m. Wodurch ist dein odmjerenu uporabu metajezika), no vaæno je da ih uËenici
Land/deine Stadt /diese Landschaft/dieses Land bekannt? ne usvajaju izdvojeno, nego kao dio konteksta. Neke se
An welche Länder grenzt Kroatien/Deutschland? Was gramatiËke strukture, npr. prijedlozi, mogu posredovati i
findest du in Deutschland/dort besonders interessant? rjeËniËki te nije potrebno inzistirati na toËnim padeænim
Vergleiche das mit... Womit fährst du in die Schule/in die nastavcima, pogotovo pri slobodnom govoru. Na kraju 7.
Stadt? Mit dem Bus / Auto / Fahrrad / mit der razreda uËenici bi trebali raspolagati sljedeÊim jeziËnim
Straßenbahn / Bahn... Ich gehe zu Fuß. Wann fährt der strukturama:
Zug nach...? Eine Platzkarte bitte. Glagoli
E prezent pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i

6. Svijet maπte i svakodnevice u knjiæevnim, sloæenih te povratnih glagola


likovnim, glazbenim i filmskim djelima E perfekt jednostavnih i sloæenih, pravilnih i
KljuËne strukture i izriËaji: Worum geht es in diesem nepravilnih te povratnih glagola, izuzev modalnih
Text/Film /Lied/Gedicht? Wovon handelt diese glagola (jesni, nijeËni i upitni oblik)
Geschichte? Wie heißt die Hauptperson? Was für eine E preterit pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i
Person ist sie/er? Welche Charaktereigenschaften hat er/sie? sloæenih te povratnih glagola u jednini i mnoæini
Möchtest du an seiner/ ihrer Stelle sein? Warum? Wovon E prezent i preterit svih modalnih glagola u jednini i
berichtet man in diesem Artikel? Wie gefällt dir dieses Bild? mnoæini (jesni, nijeËni i upitni oblik)
Warum? - ovisno o odabranim primjerima iz E zapovjedni oblik glagola (2. lice jednine i mnoæine
knjiæevnosti, glazbene, filmske i likovne umjetnosti. imperativa te uljudno obraÊanje sa Sie)
Imenice
7. Blagdani, obiËaji i njegovanje tradicije
E deklinacija imenica s neodreenim i odreenim
KljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranim
Ëlanom u jednini i mnoæini (sistematizacija)
blagdanima, obiËajima i naËinu njegovanja tradicije. E jednina i mnoæina nekih imenica koje se sklanjaju po

n-deklinaciji
IZBORNE TEME »lan
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju E neodreeni i odreeni Ëlan (vidi imenice)

se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima E uporaba neodreenog, odreenog i nultoga Ëlana

uËenika, obrauju prikladna knjiæevna djela za djecu i E uporaba Ëlana uz imena zemalja i geografskih

mlade, kulturnocivilizacijski sadræaji i dr. Izrauju se pojmova (npr. das schöne Kroatien, die Schweiz, die
tematski panoi i posteri, pripremaju priredbe, projekti i sl. Save, die Türkei, die Adria...)
Sadræaji se obogaÊuju sluπnim i vidnim materijalima. Zamjenice
E osobne, posvojne i pokazne zamjenice u svim

ODGOJNO-OBRAZOVNA padeæima jednine i mnoæine (sistematizacija)


E povratne zamjenice
POSTIGNUΔA
E upitne zamjenice: wer, was; welcher/e/es u svim

ZNANJA padeæima
E neodreena zamjenica man

LEKSI»KA PODRU»JA Pridjevi


E stupnjevanje pridjeva (sistematizacija)
Osobni podatci o sebi i poznatim osobama (prijatelji, πira
E opisni pridjevi kao dio predikata u sva tri stupnja
obitelj, poznate osobe iz svijeta kulture, znanosti, πporta i
zabave), smisleno organiziranje slobodnoga vremena, komparacije
prijateljstvo i druæenje, ljubav i zaljubljenost, vaænost E opisni pridjevi u funkciji atributa u nominativu,

bavljenja πportom i drugim organiziranim aktivnostima u dativu i akuzativu u pozitivu


slobodno vrijeme, (kino, kazaliπte, koncerti, javne Brojevi
priredbe), elektroniËki i tiskovni mediji, kultura stanovanja E glavni brojevi; redni brojevi u nominativu i akuzativu

nekad i danas, susreti sa stranim i nepoznatim, snalaæenje u


stranoj zemlji, blagdani, obiËaji i njegovanje tradicije, svijet

135
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

Prijedlozi prikladna pripovijetka o æivotu djece, ulomci iz romana za


E sistematizacija prijedloga uz dativ, akuzativ te dativ i djecu i mlade s tematikom odrastanja uz barem jedno
akuzativ filmsko uprizorenje obraivanih knjiæevnih djela, likovi i
Prilozi djela iz njemaËke knjiæevnosti poznati iz nastave
E stupnjevanje priloga (sistematizacija) hrvatskoga jezika ili iz lektire u slobodno vrijeme.
E prilozi u sva tri stupnja komparacije

E neki prilozi mjesta, vremena, naËina i uzroka VJE©TINE I SPOSOBNOSTI


E upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele, womit,

woher, worauf... SLU©ANJE


Negacije E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku

E sistematizacija negacija: nicht, nein i kein/e E povezivanje vidnog i sluπnoga sadræaja

ReËenice E globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate

E izjavne i upitne reËenice tematike


E nezavisno sloæene reËenice s veznicima: und, aber, E sluπanje izgovora i intonacije izvornih govornika

oder, denn (zvuËni tekstovi)


E zavisno sloæene reËenice uz veznike: weil, dass, wenn E svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih

Na razini prepoznavanja: skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinski


E rekcija nekih uËestalih glagola: gefallen, helfen, geben; jezik
sich interessieren für + A, träumen von + D, sich ärgern
über + A, sich freuen auf + A... GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I
E opisni pridjevi u funkciji atributa u svim padeæima PRODUKCIJA, IZGOVOR
jednine i mnoæine u pozitivu (sklonidba pridjeva: E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje

odreeni Ëlan + pridjev + imenica / pridjev + u okviru jeziËnih funkcija


imenica / neodreeni Ëlan ili posvojna zamjenica ili E postavljanje pitanja u okviru poznatih jeziËnih

negacija kein/e + pridjev + imenica) struktura i tematskih sadræaja te odgovaranje na takva


E redni brojevi i nadnevak sa sklonidbom pitanja
E zavisno sloæene reËenice uz veznik als E reproduciranje i samostalno voenje dijaloga u okviru

E odnosne reËenice poznate tematike


E pitanja s upitnim rijeËima: Wofür.../Für wen... E sudjelovanje u dramatizacijama i simulacijama
Wovon.../Von wem... Worüber... /Über wen... dijaloπkih situacija
Worauf.../Auf wen... E sudjelovanje u elementarnim oblicima rasprave

E reproduciranje pjesama za recitiranje i pjevanje

JEZI»NE FUNKCIJE E povezivanje elemenata priËe s pomoÊu aplikacija ili

U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura: dijelova teksta


pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih, E imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji,

postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraæavanje situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga predloπka)
dogaaja i radnji u sadaπnjosti i proπlosti, prepriËavanje E prepriËavanje slijeda nekog dogaaja

dogaaja, izraæavanje raspoloæenja, svojine, dobi, koliËine, E iznoπenje rezultata individualnoga i/ili skupnoga rada
izricanje ukusa i stajaliπta o neËem, imenovanje, opisivanje E izgovaranje specifiËnih glasova njemaËkoga jezika u
i usporeivanje predmeta, osoba, pojava i situacija, rijeËima
odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba, izricanje E reprodukcija i produkcija reËenica s odgovarajuÊom
radnji, odnosa u vremenu i prostoru, izraæavanje molbe, reËeniËnom intonacijom
zahvale, æelje, negodovanja, odobravanja, slaganja,
neslaganja, zahtjeva, naredbe, obveza i duænosti, traæenje i »ITANJE
davanje informacija, Ëestitanje blagdana, roendana i sl. E globalno, selektivno i detaljno razumijevanje tekstova

poznate tematike
KULTURA I CIVILIZACIJA
E uoËavanje znaËajki razliËitih vrsta tekstova
Kulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su
E samostalno glasno Ëitanje
u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr.
E pravilna uporaba reËeniËne intonacije
njegovanje tradicije, mladi u druπtvu, mediji u
svakodnevnom æivotu, zaπtita okoliπa i dr. Upoznaju se
zanimljivosti o zemlji/zemljama njemaËkoga govornoga PISANJE
E ispunjavanje obrazaca
podruËja, o EU i o vlastitoj zemlji, primjeri iz knjiæevnog,
E dopunjivanje teksta rijeËima prema vidnom ili
likovnog i filmskoga stvaralaπtva te glazbenoga stvaralaπtva
za mlade, istaknuti ljudi i dogaaji iz svijeta umjetnosti, zvuËnomu predloπku ili bez predloπka
E dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju
znanosti, πporta i zabave.
Primjeri iz knjiæevnosti: narodne i autorske pjesme, od E pisanje natuknica i biljeæaka na osnovi proËitanoga

kojih neke mogu biti tekstovi glazbenih hitova, poneka teksta

136
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

E pisanje kraÊih sastava uz predloæeni model struktura 8. RAZRED


(npr. natuknice i pitanja)
E pisanje sastavaka nakon obraenih sadræaja osma godina uËenja
E pisanje Ëestitke, razglednice, pisma, poruka i sl.
CJELINE I TEME
E stvaralaËko pisanje (npr. pisanje novoga kraja priËe,
dijela priËe koji nedostaje i sl.) 1. Mladi u obiteljskom i druπtvenom okruæenju:
E pisanje diktata odnosi meu naraπtajima, problemi mladih,
pripadnost skupini i izdvojenost
KljuËne strukture i izriËaji: Ihr Bruder provoziert sie und
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE schon gibt es einen Streit. Nach langen Diskussionen mit
U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i den Eltern haben Lena und Lukas einen Computer
civilizacije, kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog bekommen. Ihre Freundinnen waren verblüfft - sie hat sich
ophoenja u interkulturalnim situacijama: uoËavanje modische Kleidung gekauft. Bei gutem Wetter trifft sie sich
kulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti te uvianje razloga mit Kindern aus der Nachbarschaft.
njihova postojanja kao osnova za razvijanje otvorenosti,
tolerancije i empatije prema drugom i drugaËijemu (npr. 2. Europsko okruæenje, multikulturalnost i
blagdanski obiËaji, naËin æivota i sl.), svijest o kulturno vaænost uËenja stranih jezika: sliËnosti i
uvjetovanim razlikama u znaËenju i uporabi pojedinih povezanosti kultura, predrasude i stereotipi,
jeziËnih izriËaja te naËinima ponaπanja u komunikaciji, EU, uloga viπejeziËnosti kod nas i u Europi,
svijest o moguÊim nesporazumima u interkulturalnim i jeziËni portfolio, poznate osobe iz svijeta
interpersonalnim situacijama i razvoj osnovnih strategija za umjetnosti i znanosti
njihovo prevladavanje, uoËavanje/prepoznavanje KljuËne strukture i izriËaji: In welchen Ländern spricht
stereotipa i predrasuda i razvoj svijesti o potrebi njihova man Deutsch? Was heißt Multi-Kulti? Welche Symbole
uklanjanja, razvoj svijesti o utjecaju vlastite kulture na sind auf Euro-Münzen/Euro-Scheinen? Wie kam Europa
percepciju fenomena strane kulture, svijest o dinamiËnosti zu seinem Namen? Wie heißen die Mitgliedsländer? Die
i heterogenosti kao bitnim znaËajkama kako strane tako i europäische Flagge hat zwölf Sterne. Warum feiert die EU
vlastite kulture. am 9. Mai ihren Europatag? Welche Sprache/n sprichst du
U pristupu nastavnim temama, kulturoloπkim, odgojnim gut/besser als.../ am besten? In der EU gibt es 20 offizielle
i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o Sprachen. Die deutschen Austauschschüler wohnen in ihren
komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajuÊih französischen Gastfamilien. Wenn man sich kennt, versteht
sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkoga man sich besser.
govornoga podruËja.
3. Kultura i supkultura mladih: moda i modni
STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM trendovi, stil odijevanja, ovisnosti i njihovi
UËenici bi tijekom sedme godine uËenja, sluæeÊi se uzroci
postojeÊim znanjem, u 7. razredu trebali nauËiti: KljuËne strukture i izriËaji: Was tragen Jugendliche in
sluæiti se vizualnim elementima radi zapamÊivanja jeziËnih der Schule, in der Disko oder auf Partys? Wollen sie so
sadræaja i kao pomoÊi pri razumijevanju, zakljuËivati o aussehen wie alle, oder entscheiden sie sich lieber für einen
znaËenju na osnovi jeziËnih poticaja, traæiti informacije individuellen Stil? Wir wissen jetzt, wie sie ihren eigenen
prema nekomu naËelu, predviati i preispitivati Stil zusammen stelllt und ob sie viel Geld für ihre Kleidung
pretpostavke, napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu prema ausgibt. Mein Vater möchte vom Rauchen loskommen.
nekomu naËelu, izraditi plan teksta na osnovi proËitanoga Raucht jemand von deinen Freunden/Freundinnen?
teksta, izraditi plan teksta za tekst koji uËenik namjerava Wissen seine/ihre Eltern davon? Wie reagieren sie darauf?
sroËiti, pripremiti izlaganje s pomoÊu natuknica, ispuniti ili Welche Gefahren bringen Dorgen mit sich?
dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putem asocijacija,
raditi biljeπke i sluæiti se njima u prepriËavanju, uoËiti i 4. Zaπtita okoliπa, briga o zdravlju, zdrava
oznaËiti pravilnosti i analogije, razvrstavati prema prehrana
pravilnostima i analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti KljuËne strukture i izriËaji: Die Umweltverschmutzung
pravilo, provjeriti u gramatiËkom pregledu, sluæiti se ist ein großes Problem. Schützt die Umwelt! Wirf keine
rjeËnikom, tematski usustavljivati leksik, promijeniti Plastiktüten weg! Kaufen Sie Produkte mit wenig
perspektivu govornika, promijeniti tekstnu vrstu, Verpackung! Man soll weniger heizen, keine Getränke in
sustavno/redovito ponavljati, koristiti tehnike zapamÊivanja, Dosen kaufen. Wenn man nicht mehr fernsehen will, soll
meusobno usporeivati strane jezike, sluæiti se znanjem man die Geräte abschalten. Ernährst du dich gesund? Ihre
materinskoga jezika i stranih jezika koje uËenik uËi, uoËiti i Eltern finden gesundes Essen wichtig und kochen mit
opisati korake koji vode do odreenoga cilja, odrediti Olivenöl.
vlastite ciljeve uËenja i kontrolirati njihovo ostvarenje, uËiti
u suradnji s drugima, primijeniti oblike samoprocjene i
meusobne procjene (Europski jeziËni portfolio), koristiti se
medijima (televizija, internet, tisak...) i edukacijskim
programima primjereno dobi i jeziËnoj razini uËenika.

137
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

5. Problemi druπtva, oblici prihvatljivog i uËenika, obrauju prikladna knjiæevna djela za djecu i
neprihvatljivoga ponaπanja, civilno druπtvo i mlade, kulturnocivilizacijski sadræaji i dr. Izrauju se
nevladine udruge, briga i pomoÊ potrebitima tematski panoi i posteri, pripremaju priredbe, projekti i sl.
KljuËne strukture i izriËaji: Habt ihr schon einen Sadræaji se obogaÊuju sluπnim i vidnim materijalima.
Weihnachtsmarkt organisiert? Was habt ihr mit dem Geld
gemacht? War jemand in einem Altersheim/Kinderheim/ ODGOJNO-OBRAZOVNA
Obdachlosenheim? Bist du Mitglied einer POSTIGNUΔA
Organisation/eines Vereines? Warum? - Weil ich da
nützlich bin./Weil mir die Arbeit in diesem Verein Spaß ZNANJA
macht. Der Streit fängt meist harmlos an, und dann wird
man mit schlimmen Schimpfwörtern beleidigt. Ich respektiere LEKSI»KA PODRU»JA
meine Mitschüler, egal welcher Nationalität sie sind. Was Osobni podatci o sebi i poznatim osobama (prijatelji, πira
kann man gegen Gewalt / Hunger / obitelj, poznate osobe iz svijeta umjetnosti i znanosti),
Rassendiskriminierung/Krieg... tun? problemi mladih, ovisnosti i njihovi uzroci, odnosi meu
naraπtajima, kultura i supkultura (moda i modni trendovi,
6. Obrazovanje za buduÊnost: odabir zanimanja, stil odijevanja, uvjerenja, oblici prihvatljivog i
πkolovanje neprihvatljivoga ponaπanja, glazba), predrasude i stereotipi
KljuËne strukture i izriËaji: Wenn jemand studieren u multikulturalnom okruæenju i izvan njega, obrazovanje
möchte, dann muss... Ich möchte..., weil.../denn... Ich za buduÊnost, sustavi πkolovanja, vaænost uËenja stranih
möchte..., aber... Ich möchte...(nicht)... studieren. Mich jezika, uloga viπejeziËnosti kod nas i u Europi (jeziËni
interessiert die Arbeit mit Holz. Darum möchte ich portfolio), poslovi u slobodno vrijeme i za vrijeme
Zimmermann werden. Nach dem Abitur will ich Medizin praznika, zaπtita okoliπa, briga o zdravlju, briga i pomoÊ
studieren. Was für eine Ausbildung soll man als potrebitima, civilno druπtvo i nevladine udruge, otkrivanje
Boutiquenbesitzer haben? Das Schulsystem in novoga i nepoznatoga, blagdani, obiËaji i njegovanje
Deutschland/in ... ist anders als bei uns. tradicije, svijet maπte i svakodnevice u knjiæevnim,
glazbenim, likovnim i filmskim djelima.
7. Svijet znanosti i umjetnosti: otkrivanje novog i
Do kraja osme godine uËenja, u 8. razredu osnovne
nepoznatog u knjiæevnim, glazbenim, πkole uËenici bi trebali razumjeti oko 1350 - 1400
likovnim i filmskim djelima, poznate osobe iz leksiËkih jedinica, a od toga aktivno rabiti oko 1100
svijeta umjetnosti i znanosti leksiËkih jedinica. Pri obradbi novoga gradiva ne bi trebalo
KljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranim uvoditi viπe od otprilike 10 do 12 novih leksiËkih jedinica
primjerima iz knjiæevnosti, glazbene, filmske i po nastavnom satu. LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i
likovne umjetnosti. Europas große Erfinder/Künstler - ponavlja.
die bekanntesten Kroaten... Schriftsteller, Maler,
Bildhauer, Komponisten, Regisseure und ihre Werke... GRAMATI»KE STRUKTURE
Wofür/Für wen interessierst du dich? Wovon/Von wem GramatiËke se strukture tumaËe eksplicitno (uz
bist du begeistert? Was ist sein/ihr Beitrag zur Weltkultur? odmjerenu uporabu metajezika), no vaæno je da ih uËenici
ne usvajaju izdvojeno, nego kao dio konteksta. Neke se
8. Slobodno vrijeme i praznici: putovanja, gramatiËke strukture, npr. prijedlozi, mogu posredovati i
poslovi u slobodno vrijeme i za vrijeme leksiËki te nije potrebno inzistirati na toËnim padeænim
praznika nastavcima, pogotovo pri slobodnom govoru. Na kraju 8.
KljuËne strukture i izriËaji: Hattest du einmal einen razreda uËenici bi trebali raspolagati sljedeÊim jeziËnim
Ferienjob/Job? Hast du etwas verdient? Was hast du mit strukturama:
dem Geld gemacht? - Ich habe mir ein gutes Wörterbuch Glagoli
gekauft. Wirst du/werden deine Freunde/dein Nachbar in E prezent i preterit pravilnih i nepravilnih, jednostavnih

den Ferien arbeiten? Bekommst du Taschengeld von deinen i sloæenih te povratnih glagola
Eltern? Wenn das Schiff vom Festland ablegt, denke ich: E prezent i preterit modalnih glagola (jesni, nijeËni i

Jetzt hat der Urlaub begonnen. Ich werde in den Ferien bei upitni oblik)
McDonald's/in einem Tierheim jobben. Was wäre dir E perfekt pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i
lieber: Ferien mit den Eltern an der Adria oder würdest du sloæenih te povratnih glagola, izuzev modalnih
lieber zum ersten Mal allein zu deinem Freund in einen glagola (jesni, nijeËni i upitni oblik)
anderen Ort fahren? E futur

E rekcija nekih uËestalih glagola


9. Blagdani, obiËaji i njegovanje tradicije E zapovjedni naËin (2. lice jednine i mnoæine
KljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranim imperativa te uljudno obraÊanje sa Sie)
blagdanima, obiËajima i naËinu njegovanja tradicije. Imenice
E jednina i mnoæina imenica s neodreenim i
IZBORNE TEME odreenim Ëlanom u svim rodovima i padeæima
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju E jednina i mnoæina nekih imenica koje se sklanjaju po
se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima n-deklinaciji

138
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

»lan JEZI»NE FUNKCIJE


E uporaba neodreenog, odreenog i nultoga Ëlana U okviru obraenih tema tj. leksiËkih podruËja i jeziËnih
E uporaba Ëlana uz imena zemalja i geografskih struktura:
pojmova pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih,
Zamjenice postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, prepriËavanje
E osobne, posvojne, pokazne zamjenice u jednini i dogaaja i radnji u sadaπnjosti, proπlosti i buduÊnosti,
mnoæini u svim padeæima (sistematizacija) izricanje ukusa i stajaliπta prema neËemu, imenovanje,
E povratne zamjenice (sistematizacija)
opisivanje i usporeivanje predmeta, osoba, pojava i
E neodreene zamjenice jemand, niemand u svim
situacija, odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba,
padeæima izricanje radnji, izricanje odnosa u vremenu i prostoru,
E neodreena zamjenica man
opisivanje dogaaja u vremenskom slijedu, izraæavanje
koliËine i cijene, dobi, molbe, zahvale, æelje, raspoloæenja,
E upitne zamjenice: wer, was; welcher/e/es, was für ein/e
negodovanja i odobravanja, slaganja i neslaganja, zahtjeva,
u svim padeæima
naredbe, obveza i duænosti, ohrabrenja, podrπke,
E pokazna zamjenica dieser/e/es u svim padeæima
nagaanja, traæenje i davanje informacija, izraæavanje
Pridjevi
uzroka i posljedice, Ëestitanje blagdana, roendana i sl.
E stupnjevanje pridjeva

E opisni pridjevi u sva tri stupnja komparacije


KULTURA I CIVILIZACIJA
E opisni pridjevi u funkciji atributa u svim padeæima
Kulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su
jednine i mnoæine u svim stupnjevima (sklonidba u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr.
pridjeva: odreeni Ëlan + pridjev + imenica / pridjev æivot u europskom okruæenju, supkultura mladih, zaπtita
+ imenica / neodreeni Ëlan ili posvojna zamjenica ili okoliπa, znanost i umjetnost. Upoznaju se zanimljivosti o
negacija kein/e + pridjev + imenica) zemljama njemaËkoga govornoga podruËja i EU, o
Brojevi vlastitoj zemlji, primjeri iz knjiæevnosti, likovne, filmske i
E glavni i redni brojevi
glazbene umjetnosti, istaknuti ljudi i dogaaji iz svijeta
Prijedlozi umjetnosti, znanosti, πporta i zabave.
E sistematizacija prijedloga s genitivom, dativom, Primjeri iz knjiæevnosti: narodne i autorske pjesme, od
akuzativom; s dativom i akuzativom kojih neke mogu biti tekstovi glazbenih hitova, poneka
Prilozi pripovijetka o æivotu djece, ulomak/ulomci iz romana za
E stupnjevanje priloga (sistematizacija) djecu i mlade s tematikom odrastanja uz barem jedno
E prilozi u sva tri stupnja komparacije filmsko uprizorenje obraivanih knjiæevnih djela,
E neki prilozi mjesta, vremena, naËina i uzroka usporedba likova i djela na njemaËkom jeziku s onima
E zamjeniËki prilozi: darauf, dafür... poznatim iz nastave hrvatskoga jezika ili iz lektire u
E upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele, worauf, slobodno vrijeme.
wofür...
Negacije VJE©TINE I SPOSOBNOSTI
E sistematizacija negacija: nicht, nein i kein/e

ReËenice SLU©ANJE
E nezavisno sloæene reËenice s veznicima: und, aber, E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku

oder, denn... E povezivanje vidnog (slikovnog/pisanog) i zvuËnoga

E zavisno sloæene reËenice uz veznike: weil, dass, wenn i sadræaja


als E globalno, selektivno i detaljno razumijevanje teksta

E odnosne reËenice E sluπanje izgovora i intonacije izvornih govornika

E indirektne upitne reËenice (zvuËni tekstovi)


E upitne reËenice s upitnim zamjenicama welcher/e/es, E svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih

was für ein/e u svim padeæima skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinski
E upitne reËenice s upitnim prilozima: wieviel, wie viele, jezik
woher, womit....
E inverzne upitne reËenice GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I
E izjavne i upitne reËenice s modalnim glagolom. PRODUKCIJA, IZGOVOR
Na razini prepoznavanja E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje

E konjunktiv preterita glagola haben i sein i modalnih u okviru jeziËnih funkcija


glagola E postavljanje pitanja u okviru poznatih jeziËnih

E prezent i preterit pasiva struktura i tematskih sadræaja te odgovaranje na takva


E kondicional (würde + infinitiv) pitanja
E reproduciranje i samostalno voenje dijaloga u okviru

poznate tematike

139
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

E sudjelovanje u dramatizacijama i simulacijama i heterogenosti kao bitnim znaËajkama kako strane tako i
dijaloπkih situacija vlastite kulture.
E sudjelovanje u elementarnim oblicima rasprave U pristupu nastavnim temama, kulturoloπkim, odgojnim
E reprodukcija i produkcija monoloπkih tekstova i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o
E imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji, komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajuÊih
situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga predloπka) sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkoga
E povezivanje elemenata priËe s pomoÊu aplikacija ili govornoga podruËja.
dijelova teksta
E prepriËavanje slijeda dogaaja STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM
UËenici bi tijekom osme godine uËenja, sluæeÊi se
E prezentacija rezultata individualnoga i/ili skupnoga
postojeÊim znanjem, u 8. razredu trebali nauËiti: sluæiti se
rada
vizualnim elementima radi zapamÊivanja jeziËnih sadræaja i
E interpretativno Ëitanje kraÊih knjiæevnih formi
kao pomoÊi pri razumijevanju, zakljuËivati o znaËenju na
E izgovaranje specifiËnih glasova njemaËkoga jezika u osnovi jeziËnih poticaja, traæiti informacije prema nekomu
rijeËima naËelu, predviati i preispitivati pretpostavke, napraviti
E reprodukcija i produkcija reËenica s odgovarajuÊom mentalnu mapu, sastaviti listu prema nekomu naËelu,
reËeniËnom intonacijom izraditi plan teksta na osnovi proËitanoga teksta, izraditi
plan teksta za tekst koji uËenik namjerava sroËiti,
»ITANJE pripremiti izlaganje s pomoÊu natuknica, ispuniti ili
E globalno, selektivno i detaljno razumijevanje tekstova dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putem asocijacija,
poznate tematike ukljuËujuÊi i kraÊe knjiæevne forme raditi biljeπke i sluæiti se njima u prepriËavanju, uoËiti i
E uoËavanje osnovnih znaËajki razliËitih vrsta tekstova oznaËiti pravilnosti i analogije, razvrstavati prema
E samostalno glasno Ëitanje tekstova pravilnostima i analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti
E pravilna uporaba reËeniËne intonacije pravilo, provjeriti u gramatiËkom pregledu, sluæiti se
rjeËnikom, prepoznavati fraze i sluæiti se njima, tematski
PISANJE usustavljivati leksik, promijeniti perspektivu govornika,
E ispunjavanje obrazaca promijeniti tekstnu vrstu, sustavno/redovito ponavljati,
E dopunjivanje teksta rijeËima prema vidnomu koristiti tehnike zapamÊivanja, meusobno usporeivati
/zvuËnomu predloπku ili bez predloπka strane jezike, sluæiti se znanjem materinskoga jezika i
E dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju
stranih jezika koje uËenik uËi, uoËiti i opisati korake koji
E pisanje natuknica i biljeæaka na osnovi zvuËnog ili
vode do odreenoga cilja, odrediti vlastite ciljeve uËenja i
pisanoga teksta kontrolirati njihovo ostvarenje, uËiti u suradnji s drugima,
primijeniti oblike samoprocjene i meusobne procjene
E pisanje saæetka
(Europski jeziËni portfolio), koristiti se medijima (televizija,
E pisanje kraÊih sastava prema zadanomu modelu -
internet, tisak...) i edukacijskim programima primjereno
voeni sastavak
dobi i jeziËnoj razini uËenika.
E pisanje sastavaka nakon obraenih sadræaja

E pisanje Ëestitke, razglednice, pisama, poruka, SMS

poruka, elektroniËkih pisama


E stvaralaËko pisanje (npr. pisanje kratke priËe, novoga NjemaËki kao
kraja priËe ili nekoga dijela priËe koji nedostaje)
E pisanje diktata drugi strani jezik
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i 4. RAZRED
civilizacije, kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog
ophoenja u interkulturalnim situacijama: uoËavanje prva godina uËenja
kulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti te uvianje razloga
njihova postojanja kao osnova za razvijanje otvorenosti, CJELINE I TEME
tolerancije i empatije prema drugom i drugaËijemu (npr. 1. Susreti i upoznavanje: pozdravi pri susretu i
blagdanski obiËaji, naËin æivota i sl.), svijest o kulturno opraπtanju na neformalnoj i formalnoj razini
uvjetovanim razlikama u znaËenju i uporabi pojedinih KljuËne strukture i izriËaji: Hallo!/Guten Tag!/Guten
jeziËnih izriËaja te naËinima ponaπanja u komunikaciji, Morgen! Auf Wiedersehen!/Tschüs! Guten Tag,
svijest o moguÊim nesporazumima u interkulturalnim i Frau/Herr BariÊ/Müller. Wie heißt du? Ich heiße... Ich
interpersonalnim situacijama i razvoj osnovnih strategija za bin... Wie geht’s? Danke, gut./Super./So, so./Schlecht.
njihovo prevladavanje, uoËavanje/prepoznavanje
stereotipa i predrasuda i razvoj svijesti o potrebi njihova 2. Obitelj: imenovanje osoba, predstavljanje
uklanjanja, uoËavanje utjecaja vlastite kulture na Ëlanova uæe obitelji
percepciju fenomena strane kulture, svijest o dinamiËnosti KljuËne strukture i izriËaji: Das ist meine Familie. Wer
ist das? Das ist mein/meine Vater/Mutter, Bruder/

140
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

Schwester, Opa/Oma. Wie heißt dein/deine...? 10. Vrijeme: izricanje kronoloπkoga vremena,
Mein/meine... heißt... imenovanje godiπnjih doba i osnovnih
atmosferskih prilika
3. Prijatelji: predstavljanje, imenovanje KljuËne strukture i izriËaji: Wie spät ist es? Es ist drei
KljuËne strukture i izriËaji: Wer ist das?Das ist Uhr. Wie viele Tage hat die Woche? Welcher Tag ist
mein/meine Freund/Freundin. Wie heißt er/sie? Er/sie heute? Heute ist Montag/Dienstag... Wie viele Monate hat
heißt... Wie alt ist er/sie? Er/sie ist 10. Wo wohnt dein/e ein Jahr? Welchen Monat haben wir jetzt? Januar. Wann
Freund/in? Er/sie wohnt in der ...-Straße/am ...-Platz. hast du Geburtstag? Im April. Es ist Frühling / Sommer /
Herbst / Winter. Es regnet. Es ist sonnig...
4. Roendan: slobodno vrijeme i druæenje s
prijateljima 11. Blagdani, obiËaji i tradicija: osnovni leksik uz
KljuËne strukture i izriËaji: Wann hast du Geburtstag? blagdane, Ëestitanje
Im April. Geburtstagsparty: Alles Gute zum Geburtstag! KljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranim
Hier bitte, dein Geschenk! Danke. Möchtest du etwas blagdanima, obiËajima i naËinu odræavanja tradicije.
trinken? Möchtest du ein Stück Torte...?
IZBORNE TEME
5. ©kolsko okruæenje: imenovanje predmeta U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju
(igraËke i πkolski pribor), aktivnosti u razredu se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima
razumijevanje i izvrπavanje osnovnih naredbi u uËenika, prigodne recitacije, pjesmice i druga prikladna
πkolskom okruæenju djela djeËje knjiæevnosti, kulturnocivilizacijski sadræaji i dr.
KljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Das ist Izrauju se tematski panoi i posteri, pripremaju priredbe i
ein/eine Buch/Heft/Bleistift/Kreide/Tafel... Ist das sl. Sadræaji se obogaÊuju novim sluπnim i vidnim
dein/e...? Nein./ Ja, das ist mein/e... Wie ist die materijalima.
Schultasche/der Ball/das Lineal? Sie/er/es ist groß / klein
/lang... Was machst du? Ich male/ schreibe / zeichne / ODGOJNO-OBRAZOVNA
spiele... Was machen Anna und Peter? Sie malen. Nimm POSTIGNUΔA
bitte dein Buch! Gib mir den Ball!
ZNANJA
6. ©portske aktivnosti: imenovanje nekih
πportskih aktivnosti LEKSI»KA PODRU»JA
KljuËne strukture i izriËaji:Treibst du Sport? Welchen Pozdravi, komunikacijski obrasci pri susretu,
Sport treibst du? Fußball / Basketball / Tennis / upoznavanju i predstavljanju, uljudno ophoenje, uæa
Tischtennis / Schwimmen / Gymnastik. Ich spiele gern.... obitelj, prijatelji i druæenje s njima, igraËke i πkolski pribor,
Ich fahre Rad. neki dijelovi prirodnog okoliπa (cvijeÊe, voÊe i povrÊe),
glavni brojevi od 0 do 20, osnovne boje, aktivnosti u
7. Odijevanje: imenovanje i opis nekih dijelova razredu (najËeπÊe upute i naredbe, radnje na nastavnom
odjeÊe i obuÊe satu), kronoloπko vrijeme (puni sat, dani u tjednu, mjeseci
KljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Eine Hose, ein u godini), godiπnja doba, neke osnovne atmosferske
T-Shirt und Turnschuhe... Wie ist die Hose/das T- prilike, prostorije u kuÊi i stanu, neki dijelovi odjeÊe i
Shirt/der Pullover? Sie/es/er ist modern, blau, alt/neu, obuÊe, proslava roendana, neki πportovi i πportske
kariert/gestreift/bunt... Wie sind die Turnschuhe? Sie aktivnosti.
sind... Wie gefällt dir das T-Shirt? Gut/nicht gut/so so. Do kraja prve godine uËenja, u 4. razredu osnovne πkole
Es ist klasse/super. Was tragen wir im Sommer/Winter...? uËenici bi trebali razumjeti oko 200 leksiËkih jedinica, a
od toga aktivno rabiti oko 120 leksiËkih jedinica. Pri
8. Moj dom: imenovanje i opis prostorija u kuÊi i obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi
stanu viπe od 6 do 7 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu.
KljuËne strukture i izriËaji: Wo wohnst du? Ich wohne LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja.
in Varaædin/Stuttgart... Das ist mein/e Haus/Wohnung.
Hier ist die Küche/das Bad/das Wohnzimmer... GRAMATI»KE STRUKTURE
Der/die/das... ist groß/klein, links/rechts... GramatiËke se strukture ne tumaËe eksplicitno, nego ih
uËenici usvajaju u predloæenim jeziËnim strukturama
9. Prirodni okoliπ: imenovanje i opis nekih odnosno u situacijama. Na kraju 4. razreda uËenici bi
dijelova prirodnog okoliπa trebali raspolagati sljedeÊim jeziËnim strukturama:
KljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Das ist eine Glagoli
E prezent glagola sein i haben i nekih najuËestalijih glagola
Blume/ein Baum... Wie ist die Blume/der Baum? Sie/er
ist schön/grün/groß, klein... Welche Farbe hat die Tomate? u jednini i mnoæini vezanih uz tematska podruËja
E oblici möchte, möchtest, möchten, mag, magst

E zapovjedni naËin (2. lice jednine imperativa)

141
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

Imenice blagdana i roendana, πkolsko okruæenje, stanovanje,


E jednina nekih imenica s neodreenim Ëlanom u odijevanje, πportske aktivnosti. Upoznaju se imena i
nominativu i akuzativu prezimena vrπnjaka u zemlji/zemljama njemaËkoga
E jednina nekih imenica s odreenim Ëlanom u govornoga podruËja, nazivi nekih gradova i sl.
nominativu DjeËja knjiæevnost: autorske pjesme i narodne /
E mnoæina nekih imenica tradicionalne djeËje pjesmice za govorenje i/ili pjevanje,
»lan neka ostvarenja konkretne poezije, jedna od
E neodreeni i odreeni Ëlan (vidi imenice)
najpopularnijih bajki braÊe Grimm u izvornoj / modernoj
Zamjenice verziji, barem jedna likovno kvalitetna izvorna slikovnica.
E osobne zamjenice u nominativu, uljudno obraÊanje sa

Sie
VJE©TINE I SPOSOBNOSTI
E posvojne zamjenice mein/meine i dein/deine SLU©ANJE
E pokazna zamjenica das E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku

E upitne zamjenice: wer, was E povezivanje vidnoga (slikovnoga) i zvuËnoga sadræaja


Pridjevi E razumijevanje kratkih jednostavnih izjavnih reËenica i
E opisni pridjevi kao dio predikata pitanja.
Brojevi E navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih
E glavni brojevi od 0 do 20 govornika (zvuËni tekstovi)
Prilozi E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih

E neki prilozi: heute, morgen, jetzt, manchmal..., links, skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinski
rechts, hier, dort, da... jezik
E upitni prilozi: wie, wo, wann E razumijevanje slovkanja rijeËi

Negacije
E nein, nicht GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I
ReËenice PRODUKCIJA, IZGOVOR
E jednostavne izjavne reËenice prema modelu:
E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje

S subjekt + predikat: Ich male. u okviru elementarnih jeziËnih funkcija


S subjekt + predikat + objekt: Ich habe einen Bruder. E postavljanje jednostavnih pitanja u okviru poznatih

S subjekt + predikat + pridjev u sluæbi predikata: Die jeziËnih struktura i tematskih sadræaja te odgovaranje
Rose ist rot. na takva pitanja
E jednostavne upitne reËenice s upitnom rijeËju E reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnu
E inverzne upitne reËenice izmjenu pojedinih elemenata
Na razini prepoznavanja E sudjelovanje u kratkim dramatizacijama

E zapovjedni oblik nekih uËestalih glagola (2. lice E reproduciranje jednostavnih brojalica, pjesmica za

mnoæine imperativa i uljudno obraÊanje sa Sie) govorenje i pjevanje


E imenica s odreenim Ëlanom u akuzativu jednine E povezivanje elemenata priËe s pomoÊu slikovnica ili

E osobne zamjenice u prvom i drugom licu jednine: aplikacija/slikovnih kartica


(mir,dir) i akuzativu (mich, dich) E imenovanje i jednostavno opisivanje predmeta, osoba

E neki prijedlozi: in, auf, unter... i radnji (uz ili bez slikovnoga predloπka)
E negacija kein/e u nominativu i akuzativu E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova
E upitne reËenice s upitnim rijeËima wieviel, wie viele, njemaËkoga jezika u rijeËima
welcher/e/es E reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊom

reËeniËnom intonacijom
JEZI»NE FUNKCIJE E slovkanje

U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura:


pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih, »ITANJE
postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraæavanje E prepoznavanje i razumijevanje jednostavnih rijeËi i
raspoloæenja, svojine, dobi, koliËine, izricanje ukusa i reËenica na razini poznatoga i prethodno usmeno
stajaliπta prema neËemu, izraæavanje dobi, imenovanje i obraenoga predloπka
opis predmeta, osoba i pojava, izricanje radnji i odnosa u E glasno Ëitanje rijeËi i vrlo kratkih reËenica koje su
vremnu i prostoru, izraæavanje molbe, zahvale, æelje, prethodno usmeno uvjeæbane
zahtjeva i naredbe, Ëestitanje blagdana, roendana i sl. E svladavanje reËeniËne intonacije

KULTURA I CIVILIZACIJA PISANJE


Kulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su E prepisivanje jednostavnih rijeËi i reËenica
u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr. E dopunjivanje kratkoga teksta rijeËima prema vidnom
pozdravljanje, uljudno ophoenje, oslovljivanje, Ëestitanje ili zvuËnomu predloπku

142
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

E pisanje rijeËi i kratkih reËenica 5. RAZRED


E pisanje Ëestitke prema pisanomu predloπku
E uoËavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora druga godina uËenja
kod uËestalih rijeËi
CJELINE I TEME
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE 1. Susreti i upoznavanje: pozdravi pri susretu i
U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i opraπtanju u komunikaciji s vrπnjacima i
civilizacije, kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog odraslima, predstavljanje i komunikacijski
ophoenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za obrasci pri susretu
uoËavanje kulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti kao osnova KljuËne strukture i izriËaji: Hallo!/Guten Tag!/Guten
za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema Morgen!/Abend!, Auf Wiedersehen!/Tschüs! Wie heißt
drugom i drugaËijemu (npr. blagdanski obiËaji, stanovanje, du? Ich heiße... Ich bin... Wie alt bist du? Ich bin... Wo
provoenje slobodnoga vremena i sl.), svijest o kulturno wohnst du? Ich wohne in Karlovac/in Frankfurt... Wie
uvjetovanim razlikama u znaËenju i uporabi pojedinih geht’s? Danke, gut./Nicht so gut./Super./So so.
jeziËnih izriËaja.
U pristupu nastavnim temama, kulturoloπkim, odgojnim 2. Obitelj: imenovanje osoba i predstavljanje
i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o Ëlanova uæe obitelji
komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajuÊih KljuËne strukture i izriËaji: Das ist meine/seine/ihre
sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkoga Familie. Wer ist das? Das ist mein/e, sein/e, ihr/e Onkel,
govornoga podruËja. Tante, Tochter, Sohn, Cousine, Cousin, Bruder,
Schwester... Wie heißt dein/e, sein/e, ihr/e...? Er/sie
STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM heißt... Wie alt ist deine Tante? Sie ist 43 Jahre alt.
UËenici bi tijekom prve godine uËenja, sluæeÊi se Woher kommt sie? Sie kommt aus Sisak/Berlin.
postojeÊim znanjem, u 4. razredu trebali nauËiti:
sluæiti se vizualnim elementima radi zapamÊivanja 3. ©kola: imenovanje nastavnih predmeta
jeziËnih sadræaja i kao pomoÊi pri razumijevanju, (πkolskoga pribora), osoba u πkolskom
zakljuËivati o znaËenju na osnovi jeziËnih poticaja, traæiti okruæenju, izdavanje i izvrπavanje najËeπÊih
informacije prema nekomu naËelu, predviati i uputa i naredbi, izricanje radnji u πkoli i u
preispitivati pretpostavke, napraviti mentalnu mapu, slobodno vrijeme
sastaviti listu prema nekomu naËelu, ispuniti ili dopuniti KljuËne strukture i izriËaji: Welche Schulfächer hast
tablicu, mobilizirati predznanje putem asocijacija, uoËiti i du/habt ihr am Freitag? Was ist dein Lieblingsfach?
oznaËiti pravilnosti i analogije, razvrstavati prema Welches Fach magst du besonders gern? Die Stunde ist aus.
pravilnostima i analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti Wann beginnt die zweite Stunde? Das ist meine
pravilo, sluæiti se rjeËnikom, tematski usustavljivati leksik, Deutschlehrerin. Kommen Sie bitte her. Wo ist deine
promijeniti perspektivu govornika, promijeniti tekstnu Schultasche?
vrstu, redovito/sustavno ponavljati, uËiti rijeËi u
kontekstu, koristiti tehnike zapamÊivanja, meusobno 4. Slobodno vrijeme: izricanje aktivnosti u
usporeivati strane jezike, sluæiti se znanjem materinskoga slobodno vrijeme, πportske aktivnosti, hobiji,
jezika i stranih jezika koje uËenik uËi, uoËiti korake koji osobni raspored dana, izraæavanje miπljenja
vode do odreenoga cilja, uËiti u suradnji s drugima, KljuËne strukture i izriËaji: Was magst du? Ich mag...
primijeniti oblike samoprocjene i meusobne procjene Ich mag nicht... Und dein/e Freund/in? Ich zeichne/trinke
(Europski jeziËni portfolio), koristiti se medijima (televizija, Cola... gern/nicht gern. Wie gefällt dir...? ... gefällt
internet, tisak...) i edukacijskim programima primjereno mir/gefällt mir nicht. Ich spiele Tennis / Fußball
dobi i jeziËnoj razini uËenika. /Handball... Lπufst du schnell? Wann beginnt das
Fußballspiel?

5. Stanovanje: imenovanje prostorija u kuÊi i


stanu, snalaæenje u prostoru i vremenu
KljuËne strukture i izriËaji: Das ist die Küche/das
Bad... Der/die/das ... ist links rechts/hier. Ist der Herd im
Bad? Nein, er ist in der Küche. Wer muss die Wohnung
aufräumen? Räumst du dein Zimmer auf?

143
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

6. Prehrana: imenovanje nekih vrsta jela, IZBORNE TEME


izraæavanje osobnoga odnosa prema njima, U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju
imenovanje pribora za jelo se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima
KljuËne strukture i izriËaji: Was isst/trinkst du gern? Ich uËenika, prigodne recitacije, pjesmice i druga prikladna
esse/trinke Pizza, Marmelade, Eier.../Cola, Milch, djela djeËje knjiæevnosti, kulturno-civilizacijski sadræaji i
Wasser... gern/nicht gern. Ich mag die Suppe nicht. Und dr. Izrauju se tematski panoi i posteri, pripremaju
dein/e Freund/in? Er/sie mag... Carola möchte ein Eis priredbe i sl. Sadræaji se obogaÊuju novim sluπnim i vidnim
essen/eine Cola trinken. Gib mir, bitte, den Löffel! materijalima.
7. Tijelo i zdravlje: imenovanje i opis nekih ODGOJNO-OBRAZOVNA
dijelova tijela, zdravlje, imenovanje nekih POSTIGNUΔA
najËeπÊih zdravstvenih tegoba u djeËjoj dobi
KljuËne strukture i izriËaji: Was hast du? Was tut dir ZNANJA
weh? Ich bin krank. Mein/meine... tut weh. Ich huste /
habe Fieber / Kopfschmerzen / Bauchschmerzen / LEKSI»KA PODRU»JA
Zahnschmerzen. Ich kann nicht in die Schule gehen / Sport Pozdravi, predstavljanje, komunikacijski obrasci pri
machen... susretu, uljudno ophoenje, oslovljivanje, prijatelji i
Ëlanovi obitelji, osobe u πkolskom okruæenju, πkolski
8. OdjeÊa i kupovanje: imenovanje i opis nekih pribor, neke vrste jela, prostorije u kuÊi i stanu, neki
dijelova odjeÊe dijelovi tijela, neki dijelovi odjeÊe i obuÊe, neka osnovna
KljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Ein prometna sredstva, kuÊni ljubimci, æivotinje u zooloπkom
Rock/Hemd, eine Hose/Jacke/ Bluse... Welche Farbe hat vrtu i na selu, najËeπÊe upute i naredbe, radnje u slobodno
der/ die/das...? Der/die/das ... ist blau/rot/gelb... Ich vrijeme i u πkoli, kronoloπko vrijeme (puni sat, pola sata),
will einen modernen Rock kaufen. Wie gefällt dir der blaue neke osnovne atmosferske prilike, snalaæenje u prostoru i
Rock/das grüne Hemd...? Möchten Sie/möchtest du den vremenu, druæenje s prijateljima, neki πportovi i πportske
blauen oder den gelben Rock anprobieren? aktivnosti, glavni brojevi od 0 do 100, redni brojevi do 10,
blagdani i obiËaji.
9. Promet: imenovanje nekih osnovnih Do kraja druge godine uËenja u 5. razredu osnovne
prometnih sredstava πkole uËenici bi trebali razumjeti oko 320, a od toga
KljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Ein Bus/ein aktivno rabiti oko 220 leksiËkih jedinica. Pri obradbi
Auto/eine Straßenbahn. Wohin fährst du? Nach novoga leksiËkoga gradiva ne bi trebalo uvodit viπe od 8
München/ans Meer/in die Stadt... Womit fährst du? Ich do 10 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu.
fahre mit dem Bus/Auto, mit der Straßenbahn... Darfst du LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja.
bei Rot gehen? Musst du bei Grün warten?
GRAMATI»KE STRUKTURE
10. Æivotinje: imenovanje i opis kuÊnih ljubimaca, GramatiËke se strukture obrauju na osnovi primjera i
æivotinja u zooloπkom vrtu i na selu, glasanje situacija te postupno uvode neki osnovni metajeziËni
nekih æivotinja pojmovi. Na kraju 5. razreda uËenici bi trebali raspolagati
KljuËne strukture i izriËaji: Welche Tiere leben zu sljedeÊim jeziËnim strukturama:
Hause/auf dem Lande? Der Papagei/der Hund/die Glagoli
Katze/die Kuh/das Schwein... Hast du einen Hund? E prezent glagola sein i haben i nekih uËestalih
Nein, ich habe keinen Hund, ich habe eine Katze. Welche jednostavnih i sloæenih, pravilnih i nepravilnih glagola
Tiere leben im Zoo? Der Affe/die Schlange/das u jednini i mnoæini vezanih uz tematska podruËja
Krokodil... Wie ist der/die/das...? Der/die/das... ist E prezent modalnih glagola u jednini i mnoæini: dürfen,

groß/ klein, gelb/grau... Der Hund bellt. können, müssen i wollen (jesni, nijeËni i upitni oblik);
oblici: möchte, möchtest, möchten, mag, magst
11. Vrijeme: atmosferske prilike, godiπnja doba i E zapovjedni naËin (2. lice jednine i mnoæine
izricanje kronoloπkoga vremena (pola sata) imperativa te uljudno obraÊanje sa Sie)
KljuËne strukture i izriËaji: Welche Jahreszeit haben wir Imenice
jetzt? Winter. Wie ist das Wetter? Schön/schlecht. Es ist E neke imenice s odreenim i neodreenim Ëlanom u
kalt/windig/neblig/wolkig. Was machst du im nominativu i akuzativu jednine i mnoæine
Sommer/Winter...? Wann hast du Tennis? Am »lan
Nachmittag. Wann stehst du auf? Um halb sieben. Wann E neodreeni i odreeni Ëlan (vidi imenice)
gehst du zur Schule? Um halb acht. Zamjenice
E osobne zamjenice u nominativu, uljudno obraÊanje sa
12. Blagdani, obiËaji i tradicija: osnovni leksik uz
tradicionalne blagdane, Ëestitanje Sie
E osobne zamjenice ich, du u dativu (mir, dir) i
KljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranim
blagdanima, obiËajima i naËinu odræavanja tradicije. akuzativu (mich, dich)
E posvojne zamjenice ispred imenica u nominativu i

akuzativu jednine i mnoæine: mein/meine, dein/deine,

144
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

sein/seine, ihr/ihre, unser/unsere te Ihr/e u obraÊanju iz promet, druæenje s prijateljima. Upoznaju se imena i
poπtovanja prezimena vrπnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja, neke
E pokazna zamjenica das informacije o zemlji/zemljama njemaËkoga govornoga
E upitne zamjenice: wer, was podruËja (npr. nazivi gradova, regija i sl.) i o vlastitoj zemlji.
Pridjevi DjeËja knjiæevnost: autorske pjesme i narodne/
E opisni pridjevi kao dio predikata; u funkciji atributa u tradicionalne i autorske djeËje pjesmice za govorenje i/ili
nominativu i akuzativu jednine za pjevanje, izbor iz najpopularnijih bajki braÊe Grimm u
Brojevi izvornoj/modernoj verziji, usporedba likova iz njemaËke i
E glavni brojevi od 0 do 100
hrvatske knjiæevnosti, likovi njemaËke djeËje knjiæevnosti
E redni brojevi do 10
upoznati u nastavi hrvatskoga jezika.
Prijedlozi
VJE©TINE I SPOSOBNOSTI
E neki prijedlozi uz dativ (wo?) i akuzativ (wohin?): in,

auf, an, unter... SLU©ANJE


E neki prijedlozi uz dativ: aus, nach, zu, mit... E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku

E neki prijedlozi uz akuzativ: für... E povezivanje vidnoga (slikovnoga/pisanoga) i


Prilozi zvuËnoga sadræaja
E neki prilozi: heute, morgen, jetzt, manchmal..., links, E globalno i selektivno razumijevanje kratkih
rechts, geradeaus, hier, dort, da... jednostavnih tekstova poznate tematike
E upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele... E navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih
Negacije govornika (zvuËni tekstovi)
E nein, nicht E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih

E kein/e u nominativu i akuzativu jednine i mnoæine skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinski
ReËenice jezik
E jednostavne izjavne reËenice prema modelu:

S subjekt + predikat: Ich male.


GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I
S subjekt + predikat + objekt: Ich habe einen Bruder.
PRODUKCIJA, IZGOVOR
E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje
S subjekt + predikat + pridjev u sluæbi predikata: Die

Rose ist rot. u okviru elementarnih jeziËnih funkcija


E postavljanje jednostavnih pitanja u okviru poznatih
E jednostavne upitne reËenice s upitnim rijeËima: was,

wer, wo, wann, wie, wieviel, wie viele... jeziËnih struktura i tematskih sadræaja te odgovaranje
E inverzne upitne reËenice
na takva pitanja
E reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnu
E jednostavne izjavne i upitne reËenice s modalnim

glagolom izmjenu pojedinih elemenata


E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama
Na razini prepoznavanja
E reproduciranje jednostavnih brojalica, pjesmica za
E prezent modalnih glagola mögen i sollen

E neke imenice s odreenim i neodreenim Ëlanom u


govorenje i pjevanje
E povezivanje elemenata priËe s pomoÊu slikovnica,
dativu jednine i mnoæine
E uporaba Ëlana uz imena zemalja i geografskih
stripova ili aplikacija/slikovnih kartica
E imenovanje i jednostavno opisivanje predmeta,
pojmova (npr. die Schweiz, die Adria...)
E upitne reËenice s upitnim rijeËima: welcher/e/es,
osoba, radnji, situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga
woher predloπka)
E prepriËavanje slijeda nekoga dogaaja uz pomoÊ

JEZI»NE FUNKCIJE pitanja ili slikovnih poticaja


U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura: E iznoπenje rezultata skupnoga rada

pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih, E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova


postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraæavanje njemaËkoga jezika u rijeËima
raspoloæenja, svojine, dobi, koliËine, molbe, zahvale, æelje, E reproduciranje reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom

zahtjeva i naredbe, izricanje radnji, odnosa u vremenu i intonacijom


prostoru, ukusa i stajaliπta prema neËemu, imenovanje i E slovkanje
opisivanje predmeta, osoba, pojava i situacija, traæenje i
davanje informacija, Ëestitanje blagdana, roendana i sl. »ITANJE
E globalno i selektivno razumijevanje jednostavnih

KULTURA I CIVILIZACIJA tekstova na razini poznatoga i prethodno usmeno


Kulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su obraenoga predloπka
u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr. E glasno Ëitanje reËenica i tekstova koji su prethodno

pozdravljanje, uljudno ophoenje, oslovljivanje, neke usmeno uvjeæbani


aktivnosti vezane uz blagdane i obiËaje, πkolsko okruæenje, E svladavanje reËeniËne intonacije

stanovanje, odijevanje, πportske aktivnosti, prehrana,

145
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

PISANJE 6. RAZRED
E dopunjivanje kratkoga teksta rijeËima prema vidnom

ili zvuËnomu predloπku treÊa godina uËenja


E dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju

E pisanje jednostavnih reËenica


CJELINE I TEME
E pisanje Ëestitke prema pisanomu predloπku
1. Moje mjesto: imenovanje nekih vaænijih
E prepoznavanje osnovnih razlika izmeu grafije i
objekata u mjestu
izgovora kod uËestalih rijeËi KljuËne strukture i izriËaji: Ich wohne/er wohnt in...
Das ist ein Dorf / ein Ort / eine Kleinstadt / Stadt /
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Großstadt. Was gibt es im Zentrum? Was gibt es in der
U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i Nähe? Es gibt einen/eine/ein, keinen/keine/kein Markt,
civilizacije, kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog Kino, Post, Hotel, Museum, Schule, Kirche, Sporthalle...
ophoenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za Wo ist die Post? Neben dem Kino/im Zentrum, in der...
uoËavanje kulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti kao osnova Straße/am... Platz.
za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema
drugom i drugaËijemu (npr. bladanski obiËaji, svakodnevni 2. Zanimanja: imenovanje nekih zanimanja, vrsta
æivot i sl.), svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u poslova i prostora u kojima se posao obavlja
znaËenju i uporabi pojedinih jeziËnih izriËaja. KljuËne strukture i izriËaji: Wo arbeitet der/die
U pristupu nastavnim temama, kulturoloπkim, odgojnim Kellner/Programmiererin/Krankenschwester/Lehrerin/
i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o Automechaniker/Verkäufer...? Auf dem Feld, im
komparativnom pristupu, tj. usporedbi odgovarajuÊih Restaurant/Büro/Krankenhaus/Supermarkt. Was macht
sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkoga er/sie? Er/sie programmiert/verkauft/bedient Gäste/
govornoga podruËja. unterrichtet...

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM 3. Putovanja: imenovanje i opis tijeka i odrediπta


UËenici bi tijekom druge godine uËenja, sluæeÊi se putovanja, znamenitosti
postojeÊim znanjem, u 5. razredu trebali nauËiti: KljuËne strukture i izriËaji: Wo warst du in den Ferien?
sluæiti se vizualnim elementima radi zapamÊivanja jeziËnih Wie war die Reise? Das war eine wunderschöne Reise. Wie
sadræaja i kao pomoÊi pri razumijevanju, zakljuËivati o lange warst du in Wien/Salzburg? Ich war länger in Wien
znaËenju na osnovi jeziËnih poticaja, traæiti informacije als in Salzburg. Warst du im Museum oder im Theater?
prema nekomu naËelu, predviati i preispitivati Ich gehe gern ins Museum. Mein Freund geht lieber ins
pretpostavke, napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu Kino als ins Theater. Zu Hause ist es am schönsten. Hast
prema nekomu naËelu, ispuniti ili dopuniti tablicu, du viele Prospekte und Fotos von Sehenswürdigkeiten?
mobilizirati predznanje putem asocijacija, uoËiti i oznaËiti
pravilnosti i analogije, razvrstavati prema pravilnostima i 4. Praznici: opisivanje naËina i mjesta provoenja
analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti pravilo, praznika, pisanje razglednice
provjeriti u gramatiËkom pregledu, sluæiti se rjeËnikom, KljuËne strukture i izriËaji: Wo warst du in den Ferien?
tematski usustavljivati leksik, promijeniti perspektivu In Deutschland, in München, am Meer, auf dem Lande,
govornika, promijeniti tekstnu vrstu, sustavno/redovito zu Hause, bei Oma/Opa/Tante/Onkel/Freunden, im
ponavljati, koristiti vizualne tehnike zapamÊivanja, Gebirge/Ausland, in Österreich, Ungarn... Was hat er /
meusobno usporeivati strane jezike, sluæiti se znanjem sie in den Sommerferien / Winterferien / Frühlingsferien
materinskoga jezika i stranih jezika koje uËenik uËi, uoËiti gemacht? Er/sie hat gebadet...
korake koji vode do odreenoga cilja, uËiti u suradnji s
drugima, primijeniti oblike samoprocjene i meusobne 5. Kupovanje namirnica: imenovanje i
procjene (Europski jeziËni portfolio), koristiti se medijima razlikovanje namirnica, izraæavanje vlastitoga
(televizija, internet, tisak...) i edukacijskim programima ukusa, voenje razgovora u trgovini i/ili na
primjereno dobi i jeziËnoj razini uËenika. trænici, izricanje koliËine i cijene
KljuËne strukture i izriËaji: Welche Gemüsesorten /
Obstsorten kennst du? Welches Gemüse/Obst magst
du/magst du nicht? Was mag dein/e Freund/in,
Bruder/Schwester? Ich/er/sie mag ... /keinen/keine/
kein...? Was möchtest du? Ich möchte/brauche 2 Kilo
Äpfel, 40 Gramm Käse, eine Flasche Milch, 2 Dosen
Limonade, 3 Stück Kuchen... Haben Sie.../Geben Sie mir
bitte...! Was kostet ein Kilo/Pfund...? Das macht
zusammen... Euro...Cent. Hier bitte. Danke. Bitte.

146
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

6. Prehrana i briga za zdravlje: imenovanje IZBORNE TEME


obroka i njihovih osnovnih sadræaja U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju
KljuËne strukture i izriËaji: Was ist gesundes Essen? se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima
Was hast du heute gefrühstückt? Obst, Jogurt, Müsli, uËenika, prigodne recitacije, pjesme i druga prikladna djela
Salami... Was hast du gestern zu Mittag gegessen? knjiæevnosti za djecu i mlade, kulturno-civilizacijski
Gemüsesuppe, Tomaten, Blumenkohl, Berliner, Pommes, sadræaji i dr. Izrauju se tematski panoi i posteri,
Süßigkeiten, Eis, Fast-Food... Was hast du zu Abend pripremaju priredbe i sl. Sadræaji se obogaÊuju novim
getrunken? Milch, Kakao, Tee, Saft, Cola. Wer hat bei dir sluπnim i vidnim materijalima.
das Frühstück/Mittagessen/Abendessen gemacht? Möchtest
du/möchten Sie...? ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUΔA
7. Priroda i zaπtita okoliπa: Ëuvanje okoliπa,
vaænost i znaËenje okoliπa, ponaπanje u prirodi ZNANJA
KljuËne strukture i izriËaji: Wir sind Naturfreunde. Du
sollst die Umwelt schützen und die Umgebung sauber LEKSI»KA PODRU»JA
Komunikacijski obrasci pri susretu, uljudno ophoenje,
halten. Welche Blumensorten blühen im Garten /
prijatelji i Ëlanovi obitelji, πkolski predmeti i pribor, neki
Schulgarten? Wie ist die Landschaft in Kroatien/ in...?
dijelovi prirodnoga okoliπa, neka zanimanja, vrste poslova
Wie sind die Inseln, Berge, Flüsse...?
i prostora u kojima se posao obavlja, neki vaæniji objekti u
mjestu, kronoloπko vrijeme (dio dana, putni sat, pola i
8. Osobna higijena: imenovanje nekih radnji i
Ëetvrt sata i minute), putovanja i provoenje praznika,
potrepπtina
tijelo, zdravlje i higijena, kupovina namirnica i
KljuËne strukture i izriËaji: Was machst du im Bad? Ich
prehrambene navike, glavni brojevi od 0 do 1000, redni
wasche mich, ich kämme mich, ich ziehe mich an... Ich
brojevi do 31, blagdani i proslave, aktivnosti vezane uz
dusche/bade/putze mir die Zähne/wasche mir die
duænosti i obveze (najËeπÊe upute, naredbe i radnje).
Haare.../kämme mich... Was brauchst du dazu? Eine Do kraja treÊe godine uËenja, u 6. razredu osnovne πkole
Zahnbürste, Shampoo, einen Kamm, Seife, ein Handtuch, uËenici bi trebali razumjeti oko 450, a od toga aktivno
einen Spiegel... rabiti oko 340 leksiËkih jedinica. Pri obradbi novoga
leksiËkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi viπe od 8 do 10
9. Aktivnosti u kuÊi: izricanje radnji u vlastitom novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu. LeksiËko se
domu gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja.
KljuËne strukture i izriËaji: Was machst du in der
Küche? Ich decke den Tisch/spüle das Geschirr/trockne das GRAMATI»KE STRUKTURE
Geschirr ab... Was hast du heute zu Hause gemacht? Ich GramatiËke se strukture mogu tumaËiti i eksplicitno (uz
odmjerenu uporabu metajezika), no vaæno je da ih uËenici
habe gelesen/gespielt/gelernt/mein Zimmer aufgeräumt...
usvajaju u predloæenim jeziËnim strukturama, tj. kao dio
Was macht er/sie im Wohnzimmer? Er/sie sieht fern/liest. konteksta. Na kraju 6. razreda uËenici bi trebali raspolagati
Was macht dein/e, sein/e, ihr/e Vater / Mutter / Bruder sljedeÊim jeziËnim strukturama:
/ Schwester in der.../im...? Glagoli
E prezent pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i
10. Slobodno vrijeme i osobni raspored dana: sloæenih glagola vezanih uz tematska podruËja
imenovanje izvanπkolskih aktivnosti, πportova, E prezent povratnih glagola u jednini i mnoæini
hobija, izricanje odnosa prema nekim
E prezent modalnih glagola dürfen, können, müssen,
aktivnostima, u vrijeme njihova obavljanja
wollen; prezent glagola sollen i mögen u jednini i
(Ëetvrt sata, minute)
mnoæini (jesni, nijeËni i upitni oblik)
KljuËne strukture i izriËaji: Hast du ein Hobby?
E prezent i preterit glagola sein i haben u jednini i
Sammelst du etwas? Gehst du gern ins Kino? Liest du
mnoæini
gern? Was machst du/macht er/sie am Morgen? Ich
E perfekt nekih pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i
stehe/er/sie steht um zehn nach sieben auf, frühstücke, gehe
sloæenih glagola s pomoÊnim glagolima haben i sein u
in die Schule... Was machst du am Vormittag
jednini i mnoæini (izuzev modalnih glagola)
/Nachmittag/Abend? Ich sehe fern, spiele mit dem Freund,
E zapovjedni naËin (2. lice jednine i mnoæine
spiele Gitarre, habe Italienisch, Tennis... Heute wollen wir
ins Kino gehen. Wann hast du Italienisch? Montags und imperativa te uljudno obraÊanje sa Sie)
mittwochs um Viertel vor fünf Imenice
E imenice s neodreenim i odreenim Ëlanom u

11. Blagdani, tradicija i obiËaji nominativu, dativu i akuzativu jednine i mnoæine


KljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranim »lan
E neodreeni i odreeni Ëlan (vidi imenice)
blagdanima, obiËajima i naËinu odræavanja tradicije.
E uporaba Ëlana uz imena zemalja i geografskih

pojmova (npr. die Schweiz, die Save, die Adria, der


Rhein...)

147
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

Zamjenice KULTURA I CIVILIZACIJA


E osobne zamjenice u nominativu, dativu i akuzativu Kulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su
jednine i mnoæine u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr.
E posvojne zamjenice u svim padeæima jednine i pozdravljanje, uljudno ophoenje, neke aktivnosti vezane
mnoæine uz blagdane i obiËaje, prehrana, putovanja, aktivnosti u
E povratne zamjenice u dativu i akuzativu jednine i slobodno vrijeme, zaπtita okoliπa i sl. Upoznaju se neke
mnoæine osnovne informacije i zanimljivosti o zemlji/zemljama
E upitne zamjenice: wer, was; welcher/e/es u nominativu
njemaËkoga govornoga podruËja i o vlastitoj zemlji.
Pridjevi DjeËja knjiæevnost: tematski prikladne narodne i autorske
E stupnjevanje pravilnih pridjeva
pjesme, jednostavnije djeËje priËe i basne, usporedba
E opisni pridjevi kao dio predikata u svim stupnjevima
likova iz djela njemaËke i hrvatske knjiæevnost, likovi iz
komparacije njemaËke knjiæevnosti upoznati u nastavi hrvatskog jezika,
po moguÊnosti barem jedno filmsko uprizorenje
E opisni pridjevi u funkciji atributa u nominativu i
obraivanih knjiæevnih djela.
akuzativu jednine
Brojevi
VJE©TINE I SPOSOBNOSTI
E glavni brojevi od 0 do 1000

E redni brojevi do 31 (leksiËko posredovanje) SLU©ANJE


Prijedlozi E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku.

E prijedlozi uz dativ (wo?) i akuzativ (wohin?): in, auf, an, E povezivanje vidnoga (slikovnoga/pisanoga) i
unter, vor... zvuËnoga sadræaja.
E prijedlozi uz dativ: aus, nach, zu, mit, bei... E globalno i selektivno razumijevanje kraÊih tekstova

E prijedlozi uz akuzativ: für... poznate tematike


Prilozi E navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih
E stupnjevanje pravilnih priloga govornika (zvuËni tekstovi)
E prilozi u svim stupnjevima komparacije E svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih

E neki prilozi: heute, morgen, gestern, jetzt, manchmal..., skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinski
links, rechts, geradeaus, hier, dort, da... jezik
E upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele...

Negacije GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I


E nein, nicht
PRODUKCIJA, IZGOVOR
E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje
E kein/e u nominativu i akuzativu jednine i mnoæine

ReËenice u okviru jeziËnih funkcija


E postavljanje pitanja u okviru poznatih jeziËnih
E nezavisno sloæene reËenice uz veznike: aber, oder, denn

E jednostavne upitne reËenice s upitnim rijeËima:


struktura i tematskih sadræaja te odgovaranje na takva
wieviel, wie viele, welcher/e/es, woher pitanja
E reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnu
E inverzne upitne reËenice

E jednostavne izjavne i upitne reËenice s modalnim


izmjenu pojedinih elemenata
E sudjelovanje u kratkim dramatizacijama
glagolom
E reproduciranje pjesmica za recitiranje i pjevanje
Na razini prepoznavanja
E povezivanje elemenata priËe s pomoÊu aplikacija ili
E imenice s neodreenim i odreenim Ëlanom u

genitivu jednine i mnoæine dijelova teksta


E imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji,
E upitne reËenice s upitnim prilozima: womit...
situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga predloπka)
JEZI»NE FUNKCIJE E iznoπenje rezultata individualnoga i/ili skupnoga rada

U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura: E izgovaranje specifiËnih glasova njemaËkoga jezika u

pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih, rijeËima


postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraæavanje E izgovaranje reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom
dogaaja i radnji u sadaπnjosti i proπlosti, izraæavanje koliËine, intonacijom
dobi, svojine, molbe, æelje, zahvale, raspoloæenja, zahtjeva, E slovkanje
naredbe, obveza i duænosti, izricanje odnosa u vremenu i
prostoru, ukusa i stajaliπta prema neËemu, imenovanje i »ITANJE
usporeivanje predmeta, osoba i pojava, odreivanje odnosa E globalno i selektivno razumijevanje jednostavnih

izmeu predmeta i osoba, izricanje radnji, traæenje i davanje tekstova na razini poznatoga i prethodno usmeno
informacija, Ëestitanje blagdana, roendana i sl. obraenoga predloπka ili nepoznatoga, ali u okviru
poznate tematike
E glasno Ëitanje poznatih reËenica i tekstova

E svladavanje reËeniËne intonacije

148
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

PISANJE 7. RAZRED
E dopunjivanje kratkoga teksta rijeËima prema vidnom

ili zvuËnomu predloπku Ëetvrta godina uËenja


E dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju

E pisanje kraÊih sastavaka uz predloæeni model struktura CJELINE I TEME


(npr. pitanja) 1. Obitelj: æivot u obitelji, snoπljivost meu
E pisanje jednostavnih reËenica koje sadræajno Ëine Ëlanovima obitelji, razgovor o bliænjima
kraÊi sastavak KljuËne strukture i izriËaji: Wohnt deine Oma bei euch?
E pisanje Ëestitke, razglednice, kraÊega pisma Hilfst du deinen Großeltern gern? Wer macht was bei dir
E pisanje kratkih diktata zu Hause? Was macht ihr alle zusammen? Habt ihr gute
Beziehungen zu euren Nachbarn? Sind deine Eltern
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE streng/tolerant...? Hast du Freunde im Ausland? Hast du
U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i Kontakt mit ihnen?
civilizacije, kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog
ophoenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za 2. Prijatelji: druπtveno okruæenje, znaËaj i
uoËavanje kulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti te uvianje vrijednost prijateljstva, problemi mladih,
razloga njihova postojanja kao osnova za razvijanje njihovi interesi i potrebe
otvorenosti, tolerancije i empatije prema drugom i KljuËne strukture i izriËaji: Hast du viele Freunde? Hast
drugaËijemu (npr. blagdanski obiËaji, svakodnevni æivot i du in den Ferien viele Freundschaften geschlossen? Kommen
sl.), svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u znaËenju i deine Freunde oft zu dir? Wie groß ist deine Clique? Was
uporabi pojedinih jeziËnih izriËaja te naËinima ponaπanja u macht ihr zusammen? Wo trefft ihr euch? Was ärgert dich?
komunikaciji, svijest o moguÊim nesporazumima u Ungerechtigkeit. Was interessiert dich? Ist das Geschenk für
interkulturalnim i interpersonalnim situacijama i razvoj mich? Ja, von mir für dich.
osnovnih strategija za njihovo prevladavanje.
U pristupu nastavnim temama, kulturoloπkim, odgojnim 3. ©kola: æivot u πkoli, problemi koji se javljaju,
i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o teænja πto boljim uËincima rada i veÊem znanju
komparativnom pristupu, tj. usporedbi odgovarajuÊih KljuËne strukture i izriËaji: Was habt ihr gestern in der
sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkoga Schule gemacht? Wie immer: Wir haben geschrieben,
govornoga podruËja. gelesen ... Welche Fäher interessieren dich besonders?
Warum? Welche Fächer machen dir Schwierigkeiten?
STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM Warum? Man muss das ganze Leben lang lernen! Warum
UËenici bi tijekom treÊe godine uËenja, sluæeÊi se hast du Probleme in der Schule? Ich bin verliebt.
postojeÊim znanjem, u 6. razredu trebali nauËiti:
sluæiti se vizualnim elementima radi zapamÊivanja 4. Slobodno vrijeme i aktivnosti koje pozitivno
jeziËnih sadræaja i kao pomoÊi pri razumijevanju, utjeËu na razvoj mladoga Ëovjeka: bavljenje
zakljuËivati o znaËenju na osnovi jeziËnih poticaja, traæiti πportom, odlasci u kino, kazaliπte, knjiænicu;
informacije prema nekomu naËelu, predviati i opasnosti suvremenoga svijeta
preispitivati pretpostavke, napraviti mentalnu mapu, KljuËne strukture i izriËaji: Treibst du Sport? Ja/Nein.
sastaviti listu prema nekomu naËelu, izraditi plan teksta na Sport treiben ist gesund. Welche Sportarten magst du?
osnovi proËitanoga teksta, pripremiti izlaganje pomoÊu Schwimmen... Heute Abend gehe ich ins
natuknica, ispuniti ili dopuniti tablicu, mobilizirati Theater/Kino/Konzert/auf die Party... Welche Filme
predznanje putem asocijacija, raditi biljeπke i sluæiti se magst du? Gehst du in die Musikschule? Spielst du ein
njima u prepriËavanju, uoËiti i oznaËiti pravilnosti i Instrument? Wer tritt heute Abend auf? Kennst du Schüler,
analogije, razvrstavati prema pravilnostima i analogijama, die rauchen? Welche Gefahren bringen Drogen mit sich?
dopuniti pravilo, primijeniti pravilo, provjeriti u
gramatiËkom pregledu, sluæiti se rjeËnikom, tematski 5. Mediji: njegovanje kulture Ëitanja, koriπtenja
usustavljivati leksik, promijeniti perspektivu govornika, medija u svakodnevici
promijeniti tekstnu vrstu, sustavno/redovito ponavljati, KljuËne strukture i izriËaji: Siehst du gern fern? Welche
koristiti tehnike zapamÊivanja, meusobno usporeivati Sendungen interessieren dich? Spielst du gern am
strane jezike, sluæiti se znanjem materinskoga jezika i Computer? Surfst du im Internet? Ja. Du sollst aber auch
stranih jezika koje uËenik uËi, uoËiti korake koji vode do lesen. Wer ist dein/e Lieblingsautor/in /Schauspieler/in?
odreenoga cilja, uËiti u suradnji s drugima, primijeniti Liest du gern Zeitungen / Comics / Jugendmagazine /
oblike samoprocjene i meusobne procjene (Europski Modezeitschriften...? Welche? Warum?
jeziËni portfolio), koristiti se medijima (televizija, internet,
tisak...) i edukacijskim programima primjereno dobi i
jeziËnoj razini uËenika.

149
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

6. Stanovanje: mjesto stanovanja, kultura IZBORNE TEME


stanovanja i naËin æivljenja danas i nekada U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju
KljuËne strukture i izriËaji: Wo wohnst du? In se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima
Rijeka/in München. Ich wohne in einem kleinen Haus/in uËenika, obrauju prikladna knjiæevna djela za djecu i
einer alten Wohnung neben dem Park. Kleine Häuser sind mlade, kulturnocivilizacijski sadræaji i dr. Izrauju se
gemütlich. Wo lebte deine Uroma? Auf dem Lande. Wie tematski panoi i posteri, pripremaju priredbe, projekti i sl.
war es in der Zeit unserer Großeltern? Sie lebten ohne Sadræaji se obogaÊuju novim sluπnim i vidnim
fließendes Wasser... Damals gab es keinen Fernseher, keine materijalima.
Spülmaschine... Meine Eltern kamen später in die Stadt.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
7. Zaπtita okoliπa: ugroæenost prirode, znaËaj POSTIGNUΔA
zaπtite prirodnoga okoliπa
KljuËne strukture i izriËaji: Welche Gefahren bringt die
ZNANJA
Umweltverschmutzung? Wohin mit dem Müll? Man soll
den Müll trennen und in die Mülltonne werfen. Man muss LEKSI»KA PODRU»JA
Wasser sparen! Wir schützen die Umwelt. Wie kann man Iznoπenje osobnih podataka o sebi i poznatim osobama
die Umweltverschmutzung verhindern? Die Menschen in (prijatelji, πira obitelj), odnosi s bliænjima, aktivnosti u πkoli
Europa sind umweltbewusst. i æivot u πkoli, motivacija za uËenje, nazivi nastavnih
predmeta (raspored sati), slobodno vrijeme, vaænost
8. Briga za zdravlje: zdrav æivot, zdrava bavljenja πportom i drugim pozitivnim aktivnostima u
prehrana, opasnosti po zdravlje koje donosi slobodno vrijeme, opasnosti suvremenoga svijeta,
moderna civilizacija izvanπkolske aktivnosti, praznici, atmosferske prilike,
KljuËne strukture i izriËaji: Wie war es im Gebirge? zaπtita okoliπa, dnevni i tjedni raspored aktivnosti,
Wunderschön. Was ist gesundes Essen/gesunde kronoloπko vrijeme (dijelovi dana), stanovanje (prostorije,
Ernährung? Nicht zu schnell essen, nicht zu viel Fleisch namjeπtaj, odnosi u prostoru, aktivnosti u kuÊi), blagdani i
essen, kein Fast Food essen... Was habt ihr proslave, mediji (Ëitanje, gledanje televizije), neki vaæniji
gegessen/getrunken? Butterbrot mit warmer Milch, objekti u mjestu, briga o zdravlju, dopisivanje, putovanja.
Salzstangen, warme Gemüsesuppe, grünen Salat ... Do kraja Ëetvrte godine uËenja, u 7. razredu osnovne
πkole uËenici bi trebali razumjeti oko 640 leksiËkih
9. Zemljoznanstvo: prirodne ljepote i jedinica, a od toga aktivno rabiti oko 490 leksiËkih
znamenitosti domovine i zemalja njemaËkoga jedinica. Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi
govornog podruËja trebalo uvoditi viπe od 10 do 12 novih leksiËkih jedinica
KljuËne strukture i izriËaji: Wie ist das Klima in ...? po nastavnom satu. LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i
Wie ist die Landschaft? Gibt es viele Wälder, Flüsse...? ponavlja.
Was ist an Kroatien/Deutschland... interessant? Was für
Naturschönheiten gibt es in ...? Wie ist das Meer/wie sind GRAMATI»KE STRUKTURE
die Berge in ...? Welche typischen Spezialitäteten/welche GramatiËke se strukture tumaËe eksplicitno (uz
kulturellen Denkmäler gibt es in...? odmjerenu uporabu metajezika), no vaæno je da ih uËenici
usvajaju u predloæenim jeziËnim strukturama tj. kao dio
10. Putovanja: Ëari putovanja, upoznavanje novih konteksta. Neke se gramatiËke strukture, npr. prijedlozi,
krajeva i njihovih karakteristiËnih obiljeæja mogu posredovati i leksiËki te nije potrebno inzistirati na
KljuËne strukture i izriËaji: Wo warst du in den toËnim padeænim nastavcima, pogotovo pri slobodnom
Sommerferien/Winterferien? Ich war in Deutschland/in govoru. Na kraju 7. razreda uËenici bi trebali raspolagati
Österreich, am Meer/auf dem Land... Wie hast du die sljedeÊim jeziËnim strukturama:
Ferien verbracht? Ich bin gewandert/habe meine Freunde
besucht... Meine Eltern wollten ihre Freunde in Glagoli
Deutschland besuchen. E prezent pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i

sloæenih te povratnih glagola


11. Doæivljaji iz æivota: vlastiti doæivljaji, maπta, E perfekt pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i
pustolovine sloæenih te povratnih glagola, izuzev modalnih
KljuËne strukture i izriËaji: Wovon träumst du gern? glagola (jesni, nijeËni i upitni oblik)
Schreibst du manchmal über deine Erlebnisse? Machst du E preterit pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i
dir Gedanken über die Reisen? Was für Abenteuer hast du sloæenih te povratnih glagola u jednini i mnoæini
erlebt? E prezent i preterit modalnih glagola u jednini i

mnoæini (jesni, nijeËni i upitni oblik)


12. Blagdani, tradicija i obiËaji E zapovjedni naËin (2. lice jednine i mnoæine te
KljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranim uljudno obraÊanje sa Sie)
blagdanima, obiËajima i naËinu odræavanja tradicije.

150
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

Imenice JEZI»NE FUNKCIJE


E imenice s neodreenim i odreenim Ëlanom u svim U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura:
rodovima i padeæima u jednini i mnoæini pozdravljanje i oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih,
(sistematizacija sklonidbe imenica) postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraæavanje
»lan dogaaja i radnji u sadaπnjosti i proπlosti, prepriËavanje
E uporaba odreenoga, neodreenoga i nultoga Ëlana dogaaja, izraæavanje dobi, koliËine i svojine, raspoloæenja,
E uporaba Ëlana uz imena zemalja i geografskih ukusa i stajaliπta prema neËemu, imenovanje i opisivanje
pojmova (npr. das schöne Kroatien, die Schweiz, die predmeta, osoba, pojava i situacija, odreivanje odnosa
Save, die Türkei, die Adria, der Rhein...) izmeu predmeta i osoba, izricanje odnosa u vremenu i
Zamjenice prostoru, izraæavanje molbe, zahvale, æelje, zahtjeva,
E osobne, posvojne, pokazne zamjenice u jednini i
naredbe, odobravanja i neodobravanja, slaganja i
mnoæini u svim padeæima neslaganja, obveza i duænosti, traæenje i davanje
E povratne zamjenice u dativu i akuzativu jednine i
informacija, Ëestitanje blagdana, roendana i sl.
mnoæine
E upitne zamjenice: wer, was; welcher/e/es u nominativu
KULTURA I CIVILIZACIJA
Pridjevi Kulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su
u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr.
E stupnjevanje pravilnih i nepravilnih pridjeva
obiljeæavanje blagdana i obiËaji, prehrambene navike,
E opisni pridjevi kao dio predikata u sva tri stupnja
putovanja, obitelj, prijateljstvo, problemi mladih,
komparacije
aktivnosti u slobodno vrijeme, mediji, zdravlje, ekologija.
Brojevi
Upoznaju se informacije o zemljama njemaËkoga
E glavni brojevi; redni brojevi bez sklonidbe te
govornoga podruËja i o Europskoj uniji u korelaciji s
nadnevak bez sklonidbe vlastitom zemljom, aktualni dogaaji i poznati predstavnici
Prijedlozi njemaËkoga govornoga podruËja iz svijeta glazbene i
E sistematizacija prijedloga
likovne umjetnosti, filma, πporta i zabave.
Prilozi Knjiæevnost: narodne i autorske pjesme, od kojih neke
E stupnjevanje pravilnih i nepravilnih priloga
mogu biti tekstovi glazbenih hitova, neka basna, neka
E prilozi u sva tri stupnja komparacije
jednostavnija priËa o djetinjstvu, ulomci iz romana za
E neki prilozi mjesta, vremena, naËina i uzroka
djecu i mlade s tematikom odrastanja, uz, po moguÊnosti,
E upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele...
barem jedno filmsko uprizorenje obraivanih knjiæevnih
Negacije
djela, likovi iz njemaËke knjiæevnosti poznati iz nastave
E sistematizacija negacija: nicht, nein i kein/e

ReËenice hrvatskoga jezika.


E nezavisno sloæene reËenice uz veznike: aber, oder, denn...

E zavisno sloæene reËenice uz veznike: weil, dass, wenn VJE©TINE I SPOSOBNOSTI


E upitne reËenice s upitnim rijeËima: wieviel, wie viele,

welcher/e/es, woher, womit... SLU©ANJE


E inverzne upitne reËenice E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku

E jednostavne izjavne i upitne reËenice s modalnim E povezivanje vidnoga (slikovnoga/pisanoga) i


glagolom zvuËnoga sadræaja
Na razini prepoznavanja E globalno i selektivo razumijevanje tekstova

E rekcija nekih uËestalih glagola: gefallen, helfen, geben, E sluπanje izgovora i intonacije izvornih govornika

beschreiben, sich interessieren für + A, sich freuen auf +A, (zvuËni tekstovi)
träumen von + D, sich ärgern über + A E svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih

E jednina i mnoæina nekih imenica koje se sklanjaju po skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinski
n-deklinaciji jezik
E neodreena zamjenica man

E neodreene zamjenice: jemand, niemand u svim GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I


padeæima PRODUKCIJA, IZGOVOR
E opisni pridjevi u funkciji atributa u svim padeæima E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje

jednine i mnoæine u pozitivu (sklonidba pridjeva: u okviru jeziËnih funkcija


odreeni Ëlan + pridjev + imenica/pridjev + E postavljanje pitanja u okviru poznatih jeziËnih

imenica/neodreeni Ëlan ili posvojna zamjenica ili struktura i tematskih sadræaja te odgovaranje na takva
negacija kein + pridjev + imenica) pitanja
E redni brojevi i nadnevak sa sklonidbom E reproduciranje i samostalno voenje dijaloga u okviru

E zavisno sloæene reËenice uz veznik als poznate tematike


E odnosne reËenice E sudjelovanje u dramatizacijama i jednostavnim
raspravama
E reproduciranje pjesama za recitiranje i pjevanje

151
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

E povezivanje elemenata priËe s pomoÊu aplikacija ili znaËenju na osnovi jeziËnih poticaja, traæiti informacije
dijelova teksta prema nekomu naËelu, predviati i preispitivati
E imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji, pretpostavke, napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu
situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga predloπka) prema nekomu naËelu, izraditi plan teksta na osnovi
E prepriËavanje slijeda dogaaja proËitanoga teksta, izraditi plan teksta za tekst koji uËenik
E iznoπenje rezultata individualnoga i/ili skupnoga rada namjerava sroËiti, pripremiti izlaganje s pomoÊu natuknica,
E izgovaranje specifiËnih glasova njemaËkoga jezika u ispuniti ili dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putem
rijeËima asocijacija, raditi biljeπke i sluæiti se njima u prepriËavanju,
E reproduciranje reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom uoËiti i oznaËiti pravilnosti i analogije, razvrstavati prema
intonacijom pravilnostima i analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti
pravilo, provjeriti u gramatiËkom pregledu, sluæiti se
»ITANJE rjeËnikom, tematski usustavljivati leksik, promijeniti
E globalno, selektivno i detaljno razumijevanje tekstova
perspektivu govornika, promijeniti tekstnu vrstu,
E uoËavanje karakteristika razliËitih vrsta tekstova
sustavno/redovito ponavljati, koristiti tehnike
E samostalno glasno Ëitanje
zapamÊivanja, meusobno usporeivati strane jezike,
E pravilna uporaba reËeniËne intonacije
sluæiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje
uËenik uËi, uoËiti i opisati korake koji vode do
PISANJE odreenoga cilja, odrediti vlastite ciljeve uËenja i
kontrolirati njihovo ostvarenje, uËiti u suradnji s drugima,
E dopunjivanje teksta rijeËima prema vidnom ili
primijeniti oblike samoprocjene i meusobne procjene
zvuËnomu predloπku
(Europski jeziËni portfolio), koristiti se medijima (televizija,
E dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju
internet, tisak...) i edukacijskim programima primjereno
E pisanje natuknica i biljeæaka na osnovi proËitanoga
dobi i jeziËnoj razini uËenika.
teksta
E pisanje kraÊih sastava uz predloæeni model (npr.

natuknice i pitanja) 8. RAZRED


E pisanje Ëestitke, razglednice, pisma, poruke

E stvaralaËko pisanje (npr. pisanje novoga kraja priËe ili


peta godina uËenja
dijela priËe koji nedostaje)
E pisanje kraÊih diktata CJELINE I TEME
1. Mladi u obiteljskom i druπtvenom okruæenju:
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE odnosi meu naraπtajima, problemi mladih,
U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i pripadnost skupini i izdvojenost
civilizacije, kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog KljuËne strukture i izriËaji: Ihr Bruder provoziert sie und
ophoenja u interkulturalnim situacijama: uoËavanje schon gibt es einen Streit. Nach langen Diskussionen mit
kulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti te uvianje razloga den Eltern haben Lena und Lukas einen Computer
njihova postojanja kao osnova za razvijanje otvorenosti, bekommen. Ihre Freundinnen waren verblüfft - sie hat sich
tolerancije i empatije prema drugom i drugaËijemu (npr. modische Kleidung gekauft. Bei gutem Wetter trifft sie sich
blagdanski obiËaji, naËin æivota i sl.), svijest o kulturno mit Kindern aus der Nachbarschaft.
uvjetovanim razlikama u znaËenju i uporabi pojedinih
jeziËnih izriËaja te naËinima ponaπanja u komunikaciji, 2. Europsko okruæenje, multikulturalnost i
svijest o moguÊim nesporazumima u interkulturalnim i vaænost uËenja stranih jezika: EU, sliËnosti i
interpersonalnim situacijama i razvoj osnovnih strategija za povezanosti kultura
njihovo prevladavanje, senzibilizacija za KljuËne strukture i izriËaji: Welche Sprache/n sprichst
uoËavanje/prepoznavanje stereotipa i predrasuda i razvoj du gut/besser als.../ am besten? In der EU gibt es 20
svijesti o potrebi njihova uklanjanja, razvoj svijesti o offizielle Sprachen. Die europäische Flagge hat zwölf
utjecaju vlastite kulture na percepciju fenomena strane Sterne. Warum feiert die EU am 9. Mai ihren Europatag?
kulture, svijest o dinamiËnosti i heterogenosti kao bitnim Wie kam Europa zu seinem Namen? EU-Länder und ihre
znaËajkama kako strane tako i vlastite kulture. Hauptstädte sind... Die deutschen Austauschschüler
U pristupu nastavnim temama, kulturoloπkim, odgojnim wohnen in ihren französischen Gastfamilien. Wenn man
i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o sich kennt, versteht man sich besser.
komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajuÊih
sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkoga 3. Kultura i supkultura mladih: moda i modni
govornoga podruËja. trendovi, stil odijevanja
KljuËne strukture i izriËaji: Was tragen Jugendliche in
STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM der Schule, in der Disko oder auf Partys? Wollen sie so
UËenici bi tijekom Ëetvrte godine uËenja, sluæeÊi se aussehen wie alle, oder entscheiden sie sich lieber für einen
postojeÊim znanjem, u 7. razredu trebali nauËiti: individuellen Stil? Wir wissen jetzt, wie sie ihren eigenen
sluæiti se vizualnim elementima radi zapamÊivanja jeziËnih Stil zusammen stelllt und ob sie viel Geld für ihre Kleidung
sadræaja i kao pomoÊi pri razumijevanju, zakljuËivati o ausgibt.

152
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

4. Zaπtita okoliπa, briga o zdravlju, zdrava IZBORNE TEME


prehrana U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju
KljuËne strukture i izriËaji: Kaufen Sie Produkte mit se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima
wenig Verpackung! Man soll weniger heizen, keine uËenika, obrauju prikladna knjiæevna djela za djecu i
Getränke in Dosen kaufen. Ernährst du dich gesund? Ihre mlade, kulturnocivilizacijski sadræaji i dr. Izrauju se
Eltern finden gesundes Essen wichtig und kochen mit tematski panoi i posteri, pripremaju priredbe, projekti i sl.
Olivenöl. Sadræaji se obogaÊuju sluπnim i vidnim materijalima.

5. Oblici prihvatljivoga i neprihvatljivog ODGOJNO-OBRAZOVNA


ponaπanja, problemi druπtva POSTIGNUΔA
KljuËne strukture i izriËaji: Der Streit fängt meist
harmlos an, und dann... Man hat ihn mit schlimmen ZNANJA
Schimpfwörtern beleidigt. Ich respektiere meine Mitschüler,
egal welcher Nationalität sie sind. Was kann man gegen LEKSI»KA PODRU»JA
Gewalt/Hunger/Rassendiskriminierung/den Krieg tun? Osobni podatci o sebi i poznatim osobama (prijatelji, πira
obitelj, odnosi u obitelji, poznate osobe iz svijeta
6. Obrazovanje za buduÊnost: odabir zanimanja, umjetnosti i znanosti), problemi mladih, problemi druπtva,
πkolovanje oblici poæeljnog i nepoæeljnoga ponaπanja, predrasude i
KljuËne strukture i izriËaji: Wenn jemand studieren stereotipi u multikulturalnom okruæenju i izvan njega,
möchte, dann muss... Ich möchte..., weil/denn... Ich zanimanja, poslovi u slobodno vrijeme, obrazovanje,
möchte..., und dann kann ich studieren, oder ich kann eine uËenje stranih jezika, uloga viπejeziËnosti kod nas i u
gute Arbeit finden. Diese Schule... /Dieses Studium... Europi, odijevanje i moda, osobnost i uvjerenja, briga o
/Dieser Job... Mich interessiert die Arbeit mit Holz. Ich zdravlju, zdrava prehrana, praznici, putovanja u strane
möchte darum Zimmermann werden. Nach dem Abitur will zemlje, turizam, ekologija, blagdani i proslave.
ich Medizin studieren. Was für eine Ausbildung soll man Do kraja pete godine uËenja, u 8. razredu osnovne πkole
als Boutiquenbesitzer haben? Das Schulsystem in uËenici bi trebali razumjeti oko 840 leksiËkih jedinica, a
Deutschland ist anders als bei uns. od toga aktivno rabiti oko 670 leksiËkih jedinica. Pri
7. Svijet znanosti i umjetnosti: otkrivanje novog i obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi
nepoznatog u knjiæevnim, glazbenim, viπe od 10 do 12 novih leksiËkih jedinica po nastavnom
likovnim i filmskim djelima, poznate osobe iz satu. LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja.
svijeta umjetnosti i znanosti GRAMATI»KE STRUKTURE
KljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranim GramatiËke se strukture tumaËe eksplicitno (uz
primjerima iz knjiæevnosti, glazbene, filmske i odmjerenu uporabu metajezika), no vaæno je da ih uËenici
likovne umjetnosti. Worum geht es in diesem Text? ne usvajaju izdvojeno, nego kao dio konteksta. Neke se
Wovon handelt diese Geschichte? Wie heißt die gramatiËke strukture, npr. prijedlozi, mogu posredovati i
Hauptperson? Was für eine Person ist sie/er? Welche leksiËki te nije potrebno inzistirati na toËnim padeænim
Charaktereigenschaften hat er/sie? Möchtest du an seiner/ nastavcima, pogotovo pri slobodnom govoru. Na kraju 8.
ihrer Stelle sein? Warum? Wovon berichtet man in diesem razreda uËenici bi trebali raspolagati sljedeÊim jeziËnim
Artikel? Europas große Erfinder/Künstler - die strukturama:
bekanntesten Kroaten... Wofür/Für wen interessierst du Glagoli
dich? Wovon/Von wem bist du begeistert? Was ist sein/ihr
E prezent pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i
Beitrag zur Weltkultur?
sloæenih te povratnih glagola
E perfekt pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i
8. Slobodno vrijeme i praznici: putovanja,
poslovi u slobodno vrijeme i za vrijeme sloæenih te povratnih glagola, izuzev modalnih
praznika glagola (jesni, nijeËni i upitni oblik)
KljuËne strukture i izriËaji: Wenn das Schiff vom E preterit pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i
Festland ablegt, denke ich: Jetzt hat der Urlaub begonnen. sloæenih te povratnih glagola
Was wäre dir lieber: Ferien mit den Eltern an der Adria E prezent i preterit modalnih glagola (jesni, nijeËni i

oder möchtest du lieber zum ersten Mal allein zu deinem upitni oblik)
Freund in einen anderen Ort fahren? Ich werde in den E futur

Ferien bei McDonald's/in einem Tierheim jobben. Wie E rekcija nekih uËestalih glagola

verdienst du dein Taschengeld? E zapovjedni naËin (2. lice jednine i mnoæine te

uljudno obraÊanje sa Sie)


9. Blagdani, obiËaji i njegovanje tradicije Imenice
KljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranim E jednina i mnoæina imenica s neodreenim i
blagdanima, obiËajima i naËinu njegovanja tradicije. odreenim Ëlanom u svim rodovima i padeæima
E jednina i mnoæina nekih imenica koje se sklanjaju po

n-deklinaciji

153
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

»lan dogaaja i radnji u sadaπnjosti, proπlosti i buduÊnosti,


E uporaba neodreenog, odreenog i nultoga Ëlana izricanje ukusa i stajaliπta prema neËemu, imenovanje,
E uporaba Ëlana uz imena zemalja i geografskih opisivanje i usporeivanje predmeta, osoba, pojava i
pojmova situacija, odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba,
Zamjenice izricanje radnji, izricanje odnosa u vremenu i prostoru,
E osobne, posvojne, pokazne zamjenice u jednini i opisivanje dogaaja u vremenskom slijedu, izraæavanje
mnoæini u svim padeæima (sistematizacija) koliËine, cijene, dobi, molbe, zahvale, æelje, raspoloæenja,
E povratne zamjenice (sistematizacija)
negodovanja i odobravanja, slaganja i neslaganja, zahtjeva,
E neodreene zamjenice jemand, niemand u svim
naredbe, obveza i duænosti, ohrabrenja, podrπke,
padeæima nagaanja, traæenje i davanje informacija, izraæavanje
E neodreena zamjenica man
uzroka i posljedice, Ëestitanje blagdana, roendana i sl.
E pokazna zamjenica dieser/e/es u svim padeæima
KULTURA I CIVILIZACIJA
E upitne zamjenice: wer, was; welcher/e/es, was für ein/e
Kulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su
u svim padeæima
u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr.
Pridjevi
æivot u europskom okruæenju, supkultura mladih, zaπtita
E stupnjevanje pridjeva
okoliπa, znanost i umjetnost. Upoznaju se zanimljivosti o
E opisni pridjevi kao dio predikata u sva tri stupnja
zemljama njemaËkoga govornoga podruËja i EU, o
komparacije vlastitoj zemlji, primjeri iz likovne, filmske i glazbene
Brojevi umjetnosti, istaknuti ljudi i dogaaji iz svijeta umjetnosti,
E glavni brojevi; redni brojevi i nadnevak sa znanosti, πporta i zabave.
sklonidbom Knjiæevnost: narodne i autorske pjesme, od kojih neke
Prijedlozi mogu biti tekstovi glazbenih hitova, poneka pripovijetka o
E sistematizacija prijedloga s genitivom, dativom,
æivotu djece, ulomak/ulomci iz romana za djecu i mlade s
akuzativom te s dativom i akuzativom tematikom odrastanja, uz, po moguÊnosti, barem jedno
Prilozi filmsko uprizorenje obraivanih knjiæevnih djela, likovi i
E stupnjevanje priloga (sistematizacija) djela iz njemaËke knjiæevnosti poznati iz nastave hrvatskog
E prilozi u sva tri stupnja komparacije jezika ili iz lektire u slobodno vrijeme.
E neki prilozi mjesta, vremena, naËina i uzroka

E upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele, worauf...


VJE©TINE I SPOSOBNOSTI
E zamjeniËki prilozi: darauf, dafür
SLU©ANJE
Negacije
E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
E sistematizacija negacija: nicht, nein i kein/e
E povezivanje vidnog (slikovnoga/pisanoga) i zvuËnoga
ReËenice
sadræaja
E nezavisno sloæene reËenice s veznicima: und, aber,
E globalno, selektivno i detaljno razumijevanje teksta
oder, denn...
E sluπanje izgovora i intonacije izvornih govornika
E zavisno sloæene reËenice uz veznike: weil, dass, wenn i als
(zvuËni tekstovi)
E odnosne reËenice
E svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
E indirektne upitne reËenice
skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinski
E upitne reËenice s upitnim zamjenicama welcher/e/es,
jezik
was für ein/e u svim padeæima
E inverzne upitne reËenice
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I
E izjavne i upitne reËenice s modalnim glagolom
PRODUKCIJA, IZGOVOR
Na razini prepoznavanja E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje
E konjunktiv preterita glagola haben i sein i modalnih u okviru jeziËnih funkcija
glagola E postavljanje pitanja u okviru poznatih jeziËnih
E kondicional (würde + infinitiv) struktura i tematskih sadræaja te odgovaranje na takva
E prezent i preterit pasiva pitanja
E opisni pridjevi u funkciji atributa u svim padeæima E reprodukcija i samostalno voenje dijaloga u okviru
jednine i mnoæine u svim stupnjevima (sklonidba poznate tematike
pridjeva: odreeni Ëlan + pridjev + imenica / pridjev E sudjelovanje u dramatizacijama i simulacijama
+ imenica / neodreeni Ëlan ili posvojna zamjenica ili dijaloπkih situacija
negacija kein/e + pridjev + imenica) E sudjelovanje u elementarnim oblicima rasprave

E reprodukcija i produkcija monoloπkih tekstova u


JEZI»NE FUNKCIJE
okviru poznate tematike
U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura:
E povezivanje elemenata priËe s pomoÊu aplikacija ili
pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih,
dijelova teksta
postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, prepriËavanje
E imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji,

154
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik

situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga predloπka) STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM
E prepriËavanje slijeda dogaaja UËenici bi tijekom pete godine uËenja, sluæeÊi se
E iznoπenje rezultata individualnoga i/ili skupnoga rada postojeÊim znanjem, u 8. razredu trebali nauËiti:
E interpretativno Ëitanje kraÊih knjiæevnih formi sluæiti se vizualnim elementima radi zapamÊivanja jeziËnih
E izgovaranje specifiËnih glasova njemaËkoga jezika u sadræaja i kao pomoÊi pri razumijevanju, zakljuËivati o
rijeËima znaËenju na osnovi jeziËnih poticaja, traæiti informacije
E reprodukcija i produkcija reËenica s odgovarajuÊom prema nekomu naËelu, predviati i preispitivati
reËeniËnom intonacijom pretpostavke, napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu
prema nekomu naËelu, izraditi plan teksta na osnovi
»ITANJE proËitanoga teksta, izraditi plan teksta za tekst koji uËenik
E globalno, selektivno i detaljno razumijevanje kraÊih
namjerava sroËiti, pripremiti izlaganje pomoÊu natuknica,
tekstova poznate tematike ispuniti ili dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putem
asocijacija, raditi biljeπke i sluæiti se njima u prepriËavanju,
E uoËavanje osnovnih znaËajki razliËitih vrsta tekstova
uoËiti i oznaËiti pravilnosti i analogije, razvrstavati prema
E samostalno glasno Ëitanje tekstova
pravilnostima i analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti
E pravilna uporaba reËeniËne intonacije
pravilo, provjeriti u gramatiËkom pregledu, sluæiti se
rjeËnikom, prepoznavati fraze i sluæiti se njima, tematski
PISANJE usustavljivati leksik, promijeniti perspektivu govornika,
E ispunjavanje obrazaca
promijeniti tekstnu vrstu, sustavno/redovito ponavljati,
E dopunjivanje teksta rijeËima prema koristiti tehnike zapamÊivanja, meusobno usporeivati
vidnomu/zvuËnomu predloπku ili bez predloπka strane jezike, sluæiti se znanjem materinskoga jezika i
E dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju
stranih jezika koje uËenik uËi, uoËiti i opisati korake koji
E pisanje natuknica i biljeæaka na osnovi zvuËnog ili vode do odreenoga cilja, odrediti vlastite ciljeve uËenja i
pisanoga teksta kontrolirati njihovo ostvarenje, uËiti u suradnji s drugima,
E pisanje saæetka primijeniti oblike samoprocjene i meusobne procjene
E pisanje kraÊih sastavaka prema zadanomu modelu - (Europski jeziËni portfolio), koristiti se medijima (televizija,
voeni sastavak internet, tisak...) i edukacijskim programima primjereno
E pisanje Ëestitke, razglednice, pisama, poruka, SMS dobi i jeziËnoj razini uËenika.
poruka, elektroniËkih pisama
E stvaralaËko pisanje (npr. pisanje novoga kraja priËe ili

nekoga dijela priËe koji nedostaje)


E pisanje diktata

INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i
civilizacije, kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog
ophoenja u interkulturalnim situacijama: uoËavanje
kulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti te uvianje razloga
njihova postojanja kao osnova za razvijanje otvorenosti,
tolerancije i empatije prema drugom i drugaËijemu (npr.
blagdanski obiËaji, naËin æivota i sl.), svijest o kulturno
uvjetovanim razlikama u znaËenju i uporabi pojedinih
jeziËnih izriËaja te naËinima ponaπanja u komunikaciji,
svijest o moguÊim nesporazumima u interkulturalnim i
interpersonalnim situacijama i razvoj osnovnih strategija za
njihovo prevladavanje, uoËavanje/prepoznavanje
stereotipa i predrasuda i razvoj svijesti o potrebi njihova
uklanjanja, uoËavanje utjecaja vlastite kulture na
percepciju fenomena strane kulture, svijest o dinamiËnosti
i heterogenosti kao bitnim znaËajkama kako strane tako i
vlastite kulture.
U pristupu nastavnim temama, kulturoloπkim, odgojnim
i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o
komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajuÊih
sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkoga
govornoga podruËja.

155
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

FRANCUSKI JEZIK
UVOD Francuski kao
U osnovnim πkolama Republike Hrvatske francuski
jezik je uglavnom zastupljen kao drugi strani jezik (od 4.
do 8. razreda), a samo se u nekoliko hrvatskih πkola
prvi strani jezik
pouËava i uËi kao prvi strani jezik (od 1. do 8. razreda). Uz
engleski, njemaËki, talijanski i druge svjetske jezike
francuski se pouËava kao strani jezik u svim zemljama 1. RAZRED
Europe i svijeta, a u zemljama frankofonoga govornoga prva godina uËenja
podruËja (u Europi, Africi, Kanadi...) je i sluæbeni jezik.
Poznavati francuski jezik znaËi moÊi izravno komunicirati CJELINE I TEME
s 265 milijuna ljudi iz razliËitih zemalja svijeta, globalno 1. Pozdravi pri susretu i opraπtanju na
razumjeti i lakπe uËiti ostale romanske jezike, pratiti neformalnoj i formalnoj razini u komunikaciji
dvojeziËni program hrvatsko-francuski u XVIII. i IV. s vrπnjacima i s odraslima
gimnaziji u Zagrebu te moÊi poloæiti i hrvatsku maturu uz KljuËne strukture i izriËaji: Globalno usvajanje obrazaca
napomenu o posebnom ili pojaËanom programu za pozdravljanje: Salut, Bonjour, Bonsoir, Au revoir
francuskoga jezika. Nadalje, to znaËi imati i moguÊnost Madame, Monsieur, Maîtresse.
ukljuËivanja u Europske studije pri Pravnom fakultetu u
Zagrebu, s obzirom da su predavanja i ispiti na hrvatskom 2. Predstavljanje sebe i drugoga
i francuskom jeziku, te steÊi diplomu koju izdaje KljuËne strukture i izriËaji: Postavljanje i odgovaranje na
sveuËiliπte Paris II. Ta meunarodna diploma daje pitanja: Comment t'appelles - tu? Je m'appelle... Comment
moguÊnost zapoπljavanja u ustanovama Europske unije, il/elle s'appelle? Qui est-ce? C'est...
osobito mladima koji Êe biti nositelji buduÊnosti
Republike Hrvatske u trenutku kad ona postane 3. Osnovne strukture u uljudnom ophoenju
ravnopravnom Ëlanicom Europske unije. UËenici KljuËne strukture i izriËaji: Ça va? Oui, ça va, merci,
osnovnih πkola i gimnazija Republike Hrvatske mogu Ça va très bien, merci, Et toi? Non, ça (ne) va pas, S'il
polagati DELF (scolaire i junior). te/vous plaît... voilà, merci, de rien, pardon, d'accord.
Osim toga, francuski jezik je jedan od ravnopravnih, 4. Izricanje vlastite dobi i dobi prijatelja
radnih i sluæbenih jezika Europske unije i VijeÊa Europe pa KljuËne strukture i izriËaji: Tu as quel âge? J'ai 6/7
Êe stoga njegovo poznavanje omoguÊiti bræu i lakπu ans, Il/Elle a quel âge? Il/Elle a 6/7 ans.
komunikaciju u velikom administrativnom sustavu u
Bruxellesu, Strasbourgu i Luxembourgu. Ako se svemu 5. Imenovanje osoba, predstavljanje Ëlanova uæe
ovomu doda i Ëinjenica da se broj francuskih turista u naπoj obitelji i prijatelja
zemlji iz godine u godinu poveÊava, vaænost poznavanja KljuËne strukture i izriËaji: C'est mon père (papa)/frère,
ovoga stranoga jezika je neupitna. c'est ma mère (maman)/sœur, mon copain/ma copine.
Odgojni i obrazovni ciljevi nastave francuskoga jezika i 6. Prepoznavanje i imenovanje predmeta -
opis razina obrazovnih postignuÊa prema ZajedniËkom igraËke, πkolski pribor, smjestiti u prostoru
europskom referentnom okviru za jezike: uËenje, pouËavanje, KljuËne strukture i izriËaji: Qu'est-ce que c'est? C'est un
vrednovanje 1 navedeni su u zajedniËkom Uvodu za strane ballon, nounours, une peluche/un ours en peluche...C'est
jezike.2 une poupée/voiture... un crayon/crayon de couleur/ feutre/
livre/cahier... une trousse/gomme... sur, sous, dans.

7. Pojam broja, odreivanje broja predmeta i


osoba od 1 do 10
KljuËne strukture i izriËaji: globalno razlikovanje pojma
jedan i viπe un crayon/des crayons/trois crayons, Il y a
combien de filles dans la classe? Tu as combien de crayons?
J'ai...

1 Usp. ZajedniËki europski referentni okvir za jezike: uËenje, pouËavanje,


vrednovanje, VijeÊe Europe, ©kolska knjiga, Zagreb, 2005.
2 Vidi str. 79.

156
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

8. Opis osobe i stvari (veliËina i boja), ODGOJNO-OBRAZOVNA


imenovanje boja POSTIGNUΔA
KljuËne strukture i izriËaji: un petit/grand garçon/une
petite/grande fille, sympa, gentil(le), poli(e), De quelle
ZNANJA
couleur est...? rouge, jaune, orange, rose, bleu, noir, vert,
gris, blanc... (slaganje imenice i pridjeva u rodu i
LEKSI»KA PODRU»JA
broju).
Na kraju prve godine uËenja, u prvom razredu osnovne
πkole uËenici bi trebali usvojiti i aktivno se sluæiti s
9. Imenovanje i opis nekih dijelova prirodnog
pribliæno 80 leksiËkih jedinica, a na razini razumijevanja i
okoliπa (cvijeÊe, voÊe - nekoliko imenica)
mehaniËkoga reproduciranja do 110 leksiËkih jedinica
KljuËne strukture i izriËaji: Qu'est-ce que c'est? C'est un
(pjesmice i brojalice).
arbre/ une fleur. Je vais au parc/au jardin, De quelle
Po nastavnom satu prilikom obradbe novoga gradiva to
couleur est la rose/pomme?
bi iznosilo 2 do 3 leksiËke jedinice usvojene na razini
samostalne produkcije. LeksiËko se gradivo cikliËki
10. Imenovanje i opis æivotinja - kuÊni ljubimci
proπiruje i ponavlja.
KljuËne strukture i izriËaji: Tu as un chien? Oui,(j'ai un
LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim
chien) /Non, (j'ai un chat), un poisson, perroquet, une
nastavnim temama za 1. razred.
tortue...
GRAMATI»KE STRUKTURE
11. Izricanje kronoloπkoga vremena (dani u
GramatiËka se znanja ne usvajaju analitiËki, veÊ globalno
tjednu) - snalaæenje u vremenu (pojmovi danas
prema predloæenim jeziËnim strukturama. Na kraju prvoga
i sutra)
razreda od uËenika se oËekuje znanje sljedeÊih jeziËnih
KljuËne strukture i izriËaji: Aujourd'hui c'est... Demain
struktura:
c'est... (dani u tjednu).
Glagoli
E prezent (jesni) gl. avoir, être, aller (tri lica jednine)
12. ©kola, razred - naredbe/upute u πkolskom
okruæenju (razredni jezik) Imenice
KljuËne strukture i izriËaji: Razumjeti i slijediti upute: E imenice jedn./mnoæ. (prema tematskim podruËjima)

assieds-toi/asseyez-vous, lève-toi/levez-vous, écoute(z), Zamjenice


répète/répétez, montre(z), dessine(z), colorie(z),regarde(z), E nenaglaπene osobne zamjenice (jednina)

prends/prenez, ouvre(z), ferme(z) ton livre/vos livres à la Pridjevi


page/ la fenêtre/ la porte... chante(z), mime(z). E opisni pridjevi, pridjevi boja m./æ. roda jednine kao

dio imenskoga skupa i kao dio imenskoga predikata


13. »estitanje roendana i pjevanje prigodnih E izraæavanje posvojnosti: posvojni pridjevi (jednina)
pjesmica - osnovni nazivi hrane Brojevi
KljuËne strukture i izriËaji: Bon anniversaire! Voilà un
E glavni brojevi od 1 do10
cadeau pour toi! merci, de rien, un chocolat/des chocolats,
Prijedlozi
sandwich(s), gâteau(x), bonbon(s), un coca, jus de fruits,
E oznake mjesta: sur, sous, dans, à
Super! Bravo!
Prilozi
E prilozi koliËine - beaucoup, combien
14. »estitanje blagdana i pjevanje/recitiranje
prigodnih pjesmica/brojalica (prema Negacija
kalendaru) E samo non, glagol ostaje u jesnom obliku

KljuËne strukture i izriËaji: Joyeux Noël! Bonne année! Upitne rijeËi


Joyeuses Pâques! E qui, comment, qu'est-ce que c'est, de quelle couleur

ReËenice
IZBORNE TEME E jednostavne izjavne

U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju E upitna reËenica uz pomoÊ upitnih rijeËi i intonacije

se prema interesima uËenika i izboru uËitelja prigodne Na razini prepoznavanja


recitacije, pjesmice, priËe/bajke, kao npr. upoznavanje E prezent jesni mnoæina (glagoli u okviru tematskih
uËenika s nekim od likova iz Perraultovih bajki (Le chat podruËja)
botté, Le petit chaperon rouge...). Sadræaji se proπiruju E imperativ (glagoli u sklopu tematskih podruËja -
dodatnim materijalima u okviru zadanih tema. razredni govor)
E avoir, être 3. lice mnoæine

E globalno slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju

(jedn./mnoæ.)
E Ëlan odreeni i neodreeni, jedn./mnoæ. + imenica

E nenaglaπene osobne zamjenice mnoæina

157
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

E prilozi koliËine: combien de... il y a + izraz koliËine E odgovaranje na jednostavna pitanja koja su vezana uz
E razlikovanje pojma jedan i viπe obraene strukture i teme
E postavljanje jednostavnih pitanja vezanih uz obraene
JEZI»NE FUNKCIJE strukture i teme
U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura: E recitiranje i pjevanje jednostavnih brojalica i pjesmica
pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugoga, E sudjelovanje u kratkim dramatizacijama
izricanje vlastite dobi i dobi prijatelja, imenovanje osobe,
opis osobe, imenovanje i opis predmeta i æivotinja, »ITANJE
potvrivanje i nijekanje, Ëestitanje roendana i blagdana E prepoznavanje i glasno Ëitanje prethodno usmeno
izraæavanje osjeÊaja, zadovoljstva i divljenja, naredbi i usvojenih rijeËi
uputa na nastavnom satu, molba, traæenje, zahvaljivanje, E prepoznavanje i glasno Ëitanje prethodno usmeno
izraæavanje koliËine, posvojnosti, smjeπtanje u prostoru, usvojenih jednostavnih iskaza i reËenica
odnosi u vremenu (puni sati, dani u tjednu)
PISANJE (KRAJEM 2. POLUGODI©TA):
KULTURA I CIVILIZACIJA
E pretvaranje usmene poruke u likovni simbol
Kako su sociokulturalne sastavnice i kulturalno-
E preslikavanje jednostavnih rijeËi prema predloπku
civilizacijski sadræaji integrirani u sve tematske cjeline
E preslikavanje jednostavnih reËenica prema predloπku
(pozdravljanje, uljudno ophoenje, oslovljivanje, Ëestitanje
E uoËavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora
blagdana i roendana, πkolsko okruæenje, imena i
prezimena vrπnjaka u zemlji cilja...), potrebno je uËestalih rijeËi
usporeivati te sadræaje u hrvatskoj i francuskoj kulturi, E prepisivanje jednostavnih rijeËi sa slovima i
tradiciji, obiËajima i uljudnom ophoenju te uËenicima znakovima koji ne postoje u hrvatskom jeziku
ukazivati na sliËnosti i razlike meu njima vodeÊi raËuna o
komparativnom pristupu. STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM
U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i E postupno ovladavanje tehnikama preglednoga crtanja
civilizacije kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog i prepisivanja/pisanja u crtanku/biljeænicu
ophoenja s kulturalnim razlikama - senzibilizacija za E uoËavanje uloge ilustracija kao sredstva za
uoËavanje kulturalnih sliËnosti i razlika kao temelj za razumijevanje sadræaja teksta
razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i E uporaba vizualnih elemenata u zapamÊivanju jeziËnih
drukËijem (primjerice imena, prezimena, hrana, blagdanski sadræaja (npr. izradba vlastitoga slikovnoga rjeËnika)
obiËaji). E postupni razvoj samostalnoga i kolektivnog uËenja

E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svjesnosti o


VJE©TINE I SPOSOBNOSTI vlastitu napretku

SLU©ANJE:
E raspoznavanje, razumijevanje i provoenje naredbi

(razredni govor) na francuskom jeziku


2. RAZRED
E razumijevanje jednostavnih uputa druga godina uËenja
E razumijevanje jednostavnih zvuËnih modela

E razumijevanje jednostavnih reËenica i pitanja CJELINE I TEME


E povezivanje zvuËnoga jeziËnoga sadræaja i slikovnoga 1. Pozdravi pri susretu i opraπtanju na
predloπka neformalnoj i formalnoj razini u komunikaciji
E pretvaranje usmene poruke u likovni simbol s vrπnjacima i s odraslima...
E postupno razumijevanje sricanja rijeËi (slova abecede) KljuËne strukture i izriËaji: Proπirivanje obrazaca za
pozdravljanje Bonne nuit, Bon week-end, À
GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA bientôt/lundi... Mademoiselle...
INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA:
E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova 2. Ja i moja πira obitelj
francuskoga jezika u rijeËima KljuËne strukture i izriËaji: Voilà/c’est ma grand-mère
E reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊom (mamie)/mon grand-père (papi). Comment s’appelle ta
reËeniËnom intonacijom tante/ton oncle? Ma tante/mon oncle est...
E potrebno je upuÊivati uËenike na uoËavanje razlika u

izgovoru glasova i glasovnih skupina francuskoga 3. Ja i moja okolina - grad/mjesto, ulica, trg,
jezika u odnosu na hrvatski i ponavljanje prema kuÊa, zgrada, stan
zvuËnom predloπku, pazeÊi na fonoloπke, ritmiËke i KljuËne strukture i izriËaji: la ville/le village, la rue, la
intonacijske osobitosti francuskoga jezika. place, la maison, la tour, l'appartement. J'habite à/au
E neverbalno i verbalno uzvraÊanje na verbalne i
numéro...
neverbalne poticaje

158
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

4. KuÊa kao mjesto stanovanja i imenovanje ODGOJNO-OBRAZOVNA


prostorija POSTIGNUΔA
KljuËne strukture i izriËaji: la chambre, la cuisine, le
salon, la salle de bains, les toilettes. Il y a combien de pièces
ZNANJA
dans ton appartement/ta maison? Où est...? À
gauche/droite. Qu'est-ce que tu fais dans ta
LEKSI»KA PODRU»JA
chambre/cuisine, ton salon...? Je dors/ mange/ regarde la
Na kraju 2. razreda osnovne πkole uËenici bi trebali
télé.
usvojiti i samostalno se sluæiti s pribliæno 150 leksiËkih
jedinica, a na razini razumijevanja i mehaniËkoga
5. Ja i moje tijelo (dijelovi glave i tijela)
reproduciranja do 200 (pjesmice, recitacije, brojalice). To
KljuËne strukture i izriËaji: la tête, les yeux, le nez, la
bi po svakom nastavnom satu prilikom obradbe novoga
bouche, les oreilles, les cheveux, De quelle couleur sont tes
gradiva iznosilo 2 do 3 leksiËke jedinice usvojene na razini
yeux/cheveux? (bleus, verts, bruns), le/les doigt(s), la/les
samostalne reprodukcije.
main(s), le/les bras, la/les jambe(s), le/les pied(s).
Leksik se cikliËki ponavlja i proπiruje novim sadræajima.
LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim
6. Hrana i piÊe
temama za 2. razred.
KljuËne strukture i izriËaji: le goûter, croissant, biscuit,
yaourt, chocolat chaud, la brioche, l'eau. Qu'est-ce que tu
GRAMATI»KE STRUKTURE
prends comme boisson? Je prends... Je veux/voudrais.
GramatiËke se strukture ne tumaËe eksplicitno, veÊ ih
J'aime, je n'aime pas, j'adore.
uËenici usvajaju globalno, na implicitan naËin. Njihovo se
znaËenje postupno osvjeπtava uglavnom u komunikaciji,
7. DomaÊe æivotinje - seosko imanje
oslanjajuÊi se na veÊ poznati leksik.
KljuËne strukture i izriËaji: la ferme, la cour de la ferme,
Glagoli
la poule, le poussin, le lapin, la vache, le cochon, le cheval,
E prezent, imperativ marcher, voler, sauter, nager, manger,
Combien de...?
habiter à, jouer à - 3. lica jednine
E gl. être - 3. lica mnoæine
8. Divlje æivotinje - zooloπki vrt
E faire, prendre - 3. lica jednine
KljuËne strukture i izriËaji: le crocodile, le tigre, le zèbre,
le loup, la girafe, le lion, l'éléphant. Comment est/sont...? E izraæavanje ukusa: j'aime, je n'aime pas, j'adore

grand/petit. Imenice
E imenice jedn./mnoæ (prema tematskim podruËjima)

9. Godiπnja doba (imenovati). Izraæavanje Zamjenice


atmosferskih prilika E nenaglaπene osobne zamjenice uz glagol (tri lica

KljuËne strukture i izriËaji: l'automne, l’hiver, le jednine i tri lica mnoæine)


printemps, l'été, En quelle saison sommes-nous? On est en Pridjevi
quelle saison? Nous sommes/on est au printemps, en E opisni pridjevi m./æ. rod jedn./mnoæ. sympa,
automne, hiver, été... Quel temps fait-il? Il fait mignon,ne, gentil,le, petit,e, grand,e, pridjevi boja
beau/froid/Il pleut/Il neige. E izraæavanje posvojnosti (mes, tes, ses)

Brojevi
10. Slobodno vrijeme. Igre u kuÊi, igre na
E glavni brojevi od 10 do 30
otvorenome
KljuËne strukture i izriËaji: J’aime dessiner/colorier Prijedlozi
E devant, derrière, à gauche, à droite
/découper/coller/fabriquer, Je joue aux cartes/au loto
/monopoly... avec mon frère/ma soeur/mes amis, Je joue au Prilozi
chat/au loup. E naËina - bien

E vremena - aujourd’ hui, demain, maintenant, à bientôt

11. Blagdani, praznici, svetkovine prema E mjesta - devant, derrière, à gauche, à droite

kalendaru Upitni izrazi


KljuËne strukture i izriËaji: le carnaval, Pâques (la E est-ce que, qu'est-ce que + glagol, combien de..., où,
cloche) comment?
ReËenica
IZBORNE TEME E jednostavna izjavna reËenica

U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju S subjekt + glagol (Je mange.)

se prema interesima uËenika i prema izboru uËitelja S subjekt + glagol + dodatak (Je prends un croissant.
prigodne recitacije, pjesmice, priËe/bajke, primjerice, uz Nous sommes en hiver.)
slikovni predloæak kao poticaj izreÊi nekoliko jednostavnih E upitna reËenica pomoÊu upitnih rijeËi
reËenica iz jedne od Perraultovih bajka. Sadræaje ponavljati Na razini prepoznavanja
i proπirivati dodatnim materijalima u okviru zadanih tema. E gl. avoir 3. lica mnoæine

159
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

E gl. dormir 3. lica jednine GOVORENJE, IZGOVOR, GOVORNA


E traæenje dopuπtenja (Je peux...) INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA
E uljudno traæenje je veux/je voudrais E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova
E zamjenica on + glagol u 3. licu jednine francuskoga jezika (nazali, glas r...)
E Ëlan odreeni/neodreeni jednina/mnoæina + E reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊom

imenica reËeniËnom intonacijom (jesne, nijeËne, uskliËne i


E saæeti Ëlan (Je vais au parc. Nous sommes au printemps) upitne reËenice)
E uoËavanje razlike m/æ. roda opisnih pridjeva na E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvuËnih

fonoloπkoj razini modela


E upitni pridjev quel/le E neverbalno i verbalno uzvraÊanje na verbalne i

E negacija ne...pas neverbalne poticaje


E odgovaranje na jednostavna pitanja vezana uz
JEZI»NE FUNKCIJE obraene strukture i teme
U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura: E postavljanje jednostavnih pitanja vezanih uz obraene

komunikacijski obrasci za uljudno ophoenje, strukture i teme


pozdravljanje i oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugoga, E reproduciranje kratkih dijaloga

izricanje æelje i uljudno traæenje, Ëestitanje, zahvaljivanje, E sudjelovanje u kratkim dramatizacijama

izraæavanje atmosferskih prilika, osjeÊaja, ukusa, snalaæenje E recitiranje i pjevanje jednostavnih brojalica i pjesmica

u prostoru, vremenu, izricanje koliËine... E opisivanje slikovnoga predloπka

E imenovanje i opisivanje radnje

KULTURA I CIVILIZACIJA E izricanje kratkoga jednostavnoga teksta uz slikovni

Kulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji integrirani predloæak kao poticaj


su u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije, E povezivanje elemenata priËe u logiËan slijed pomoÊu

primjerice imena vrπnjaka, tipiËna prezimena, naËin slikovnoga predloπka


stanovanja, nazivi hrane, neki likovi iz bajke/priËe, obrada E razumijevanje i svladavanje sricanja rijeËi (slovo po
jedne bajke/priËe. slovo abecede sricati svoje ime)
U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i
civilizacije kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog »ITANJE
ophoenja s kulturalnim razlikama - senzibilizacija za E svladavanje reËeniËne intonacije prema zvuËnome

uoËavanje kulturalnih sliËnosti i razlika kao temelj za modelu


razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i E glasno Ëitanje prethodno usmeno usvojenih rijeËi

drukËijem (primjerice imena, prezimena, hrana, blagdanski E glasno Ëitanje prethodno usmeno usvojenih
obiËaji). jednostavnih reËenica
U pristupu nastavnim temama, kulturoloπkim, odgojnim E razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova
i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o poznatoga sadræaja
komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajuÊih
sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja francuskoga PISANJE
govornoga podruËja. E postupno svladavanje nekih pravopisnih elemenata

E uoËavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI kod uËestalih rijeËi


E prepisivanje rijeËi sa slovima i znakovima koja ne

SLU©ANJE postoje u hrvatskom jeziku


E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih E uoËavanje osnovnih razlika izmeu ortografije
skupova francuskoga jezika u odnosu na hrvatski francuskoga i hrvatskoga jezika (znakovi: akcenti,
E razumijevanje jednostavnih uputa apostrof, sedij)
E razumijevanje i provoenje naredbi na francuskom E prepisivanje kraÊih reËenica

jeziku (razredni govor) E dopunjivanje rijeËi slovima koja nedostaju

E razumijevanje jednostavnih zvuËnih modela E dopunjivanje reËenica rijeËima koje nedostaju

E razumijevanje jednostavnih reËenica i pitanja E slaganje ponuenih rijeËi u logiËan slijed reËenice

E povezivanje zvuËnoga jeziËnoga sadræaja i slikovnoga E pisanje Ëestitaka prema predloπku

predloπka
E pretvaranje usmene poruke u likovni simbol STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM
E postupno privikavanje uËenika na globalno Navedenim kompetencijama u prvom razredu dodati:
razumijevanje jednostavnoga dijaloga/teksta E postupni razvoj svjesnosti o razini usvojenosti sadræaja

E razumijevanje i postupno svladavanje sricanja rijeËi


(gramatiËki, leksiËki, funkcionalni i pojmovni),
(slovo po slovo abecede) E razvoj sposobnosti samopromatranja i
samovrjednovanja uz pomoÊ Europskoga jeziËnoga
portfolija (EJP)

160
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

E razvoj sposobnosti individualnoga rada, rad u paru i 8. Izleti i ekskurzije - prijevozna sredstva i
skupnoga rada ponaπanje u prometu
E razvoj sposobnosti predstavljanja rezultata rada KljuËne strukture i izriËaji: passer le week-end à la
campagne/ la mer/montagne, aller en avion/bus
/car/voiture/tram(way), à vélo/pied, Au feu rouge nous
attendons, au feu vert nous traversons.
3. RAZRED
treÊa godina uËenja 9. Ja i moja okolina - opis mjesta, snalaæenje u
prostoru
KljuËne strukture i izriËaji: Où se trouve...? Le parc se
CJELINE I TEME
trouve derrière l’école, devant, à côté de, beau, belle.
1. Izricanje kronoloπkoga vremena, mjeseci u
godini, Ëitanje sata (puni sat, pola sata) 10. Proslava roendana - pisanje pozivnica i
KljuËne strukture i izriËaji: Quelle date/quel jour Ëestitaka, Ëestitanje, pokloni, hrana i piÊe,
sommes-nous aujourd'hui? Aujourd'hui nous sommes... aktivnosti
Quels jours avons-nous français? Le mardi/le jeudi... KljuËne strukture i izriËaji: Bon anniversaire! la fête,
Quelle heure est-il? Il est midi/minuit, huit heures/neuf Qu'est-ce que tu offres comme cadeau/? manger/boire? le
heures et demie... CD, le jeu vidéo, des fleurs, écouter de la musique, danser,
Je n’aime pas la musique techno/le rap...
2. Dnevne aktivnosti (dijelovi dana i
odgovarajuÊe aktivnosti) 11. Blagdani prema kalendaru - Ëestitanje,
KljuËne strukture i izriËaji: À quelle heure tu te pjevanje/recitiranje prigodnih pjesmica,
réveilles/tu vas à l'école/tu fais tes devoirs... ? Je me tradicija i obiËaji
réveille/ je vais à l'école/ je fais mes devoirs à... le KljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranim
matin/midi /soir, l'après-midi. blagdanima (npr. décorer le sapin) la fête des mères/pères.

3. Naπe tijelo i zdravlje (imenovanje najËeπÊih IZBORNE TEME


zdravstvenih tegoba) U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine sadræaji se
KljuËne strukture i izriËaji: J'ai mal à.... + dijelovi obogaÊuju novim audio i vizualnim materijalima (CD,
tijela. Je suis malade/je tousse/j'ai de la fiêvre... le médecin, audio/videokasete, televizija...) npr. na zadanu temu
prendre des médicaments, l'ordonnance, sur ordonnance. izraditi vlastiti strip s poznatim/izmiπljenim junacima,
izraditi poster i s nekoliko jednostavnih reËenica pokuπati
4. Osobna higijena predstaviti svoj grad/svoje mjesto na francuskom jeziku.
KljuËne strukture i izriËaji: le savon/peigne/dentifrice, la
brosse ( à dents )/serviette, se laver/coiffer/ s'habiller, se ODGOJNO-OBRAZOVNA
brosser. POSTIGNUΔA
5. Obroci - imenovanje obroka i osnovna jela
ZNANJA
KljuËne strukture i izriËaji: le petit-déjeuner/
déjeuner/goûter/dîner, Qu'est-ce que tu prends au...? de la
LEKSI»KA PODRU»JA
tartine/confiture, du lait/beurre/pain, du potage/
Do kraja 3. razreda osnovne πkole uËenici bi trebali
poisson/riz, de la viande/salade/glace, des fruits/
usvojiti i samostalno se sluæiti s pribliæno 250 leksiËkih
légumes/frites/pâtes/champignons, j’adore la glace.
jedinica, a na razini razumijevanja i mehaniËkoga
reproduciranja do 350 leksiËkih jedinica. Predvia se
6. OdjeÊa i obuÊa - imenovanje i opisivanje
aktivno usvajanje 4 do 5 leksiËkih jedinica prilikom
osnovnih odjevnih predmeta
obradbe novih sadræaja.
KljuËne strukture i izriËaji: Qu'est-ce que tu
LeksiËke jedinice treba neprestano ponavljati i cikliËki
mets/portes...? Je mets/porte... le T-shirt / pull / jean /
proπirivati prema tematskim sadræajima i interesima
pantalon / bonnet, l'anorak, la jupe/robe/casquette, les
uËenika.
chaussures/chaussetttes/gants/ tennis, Regardez mes
LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim
nouvelles chaussures! J’adore ce pull/cette jupe.
nastavnim temama za 3. razred.
7. Slobodno vrijeme - igre, πport
KljuËne strukture i izriËaji: faire de + naziv πporta, le GRAMATI»KE STRUKTURE
tennis / football / judo / ski... le vélo, la GramatiËke strukture ne tumaËe se eksplicitno veÊ ih
natation/luge...aller à + le cinéma / théâtre / concert / uËenici usvajaju globalno u predloæenim jeziËnim
musée / cirque/parc d'attractions, jouer à cache-cache, strukturama. Na kraju treÊega razreda od uËenika se
oËekuje znanje sljedeÊih struktura:
bataille navale.

161
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

Glagoli KULTURA I CIVILIZACIJA


E prezent glagola avoir i être (sva lica jednine i mnoæine) Kulturalni sadræaji integrirani su u predviena tematska
E glagoli prve grupe: (prezent jesni i nijeËni sva lica) podruËja. U pristupu kulturalnim, odgojnim i
E glagoli boire, mettre, aller à, jouer à/de, faire de - 3. lica socijalizirajuÊim sadræajima treba voditi raËuna o
jednine komparativnom pristupu i usporedbi francuske i hrvatske
E izrazi s glagolom avoir (faim, soif, chaud, froid, mal à) kulture (imena vrπnjaka, tipiËna prezimena, neka jela,
Imenice navike pri odijevanju, prometna sredstva, πportske igre i
E jednina i mnoæina imenica
aktivnosti, obradba neke bajke/priËe).
»lan U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i
E odreeni i neodreeni Ëlan jednina/mnoæina uz
civilizacije, kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog
imenice ophoenja s kulturalnim razlikama: senzibilizacija za
uoËavanje kulturalnih sliËnosti i razlika kao temelj za
Zamjenice
razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i
E naglaπene osobne zamjenice (kratki odgovor)
drukËijem (primjerice imena i prezimena, blagdanski
Pridjevi obiËaji, hrana, odjeÊa, igre i πportske igre i sl.).
E upitni pridjev quel/le, quel(le)s
U pristupu nastavnim temama, kulturalnim, odgojnim i
E æenski rod pridjeva socijalizirajuÊim sadræajima koristi se komparativnim
Brojevi pristupom usporeujuÊi ogovarajuÊe sadræaje u hrvatskoj
E glavni brojevi do 50 kulturi i kulturi zemalja frankofonoga govornoga
Prijedlozi podruËja.
E mjesta - devant, derrière, à côté de...

Prilozi VJE©TINE I SPOSOBNOSTI


E neki prilozi vremena - à midi, le soir, l’après-midi

Negacija SLU©ANJE
E ne...pas E privikavanje na sluπanje drugoga

Upitni izrazi E uzvraÊanje na naputke i naredbe na stranom jeziku

E pourquoi, où, quand, quel(s)/le(s) E povezivanje vidnoga (slikovnoga) i sluπnoga jeziËnoga

ReËenica sadræaja
E red rijeËi u reËenici E razumijevanje kraÊih izjavnih i upitnih reËenica

E jednostavne upitne reËenice s upitnim rijeËima E globalno razumijevanje kraÊega teksta poznate
pourquoi, où, quand tematike
E jednostavne izjavne reËenice subjekt + glagol +

dodatak (Ma casquette est bleue, J’adore la glace.) GOVORENJE, IZGOVOR, GOVORNA
Na razini prepoznavanja INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA
E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova
E glagoli: prezent povratnih glagola u sklopu tematskih

sadræaja, 3. lica jednine francuskoga jezika (nazali, glas r...)


E reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊom
S glagol offrir

S perfekt glagola u sklopu tematskih sadræaja


reËeniËnom intonacijom (jesne, nijeËne, uskliËne i
E uporaba odreenoga Ëlana uz dane u tjednu
upitne reËenice)
E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvuËnih
E uporaba partitivnoga Ëlana
uzoraka
E uporaba saæetoga Ëlana (Je joue au ballon. Il a mal au
E svladavanje sricanja slova (francuska abeceda)
bras. Je fais du tennis.)
E verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticaje
E izraæavanje posvojnosti pomoÊu naglaπene osobne
E odgovaranje na jednostavna pitanja vezana uz
zamjenice (à moi/toi/lui...)
E pokazni pridjevi
obraene strukture i teme
E postavljanje jednostavnih pitanja vezanih uz obraene
E glavni brojevi do 60
strukture i teme
E uporaba prijedloga en i à uz prijevozna sredstva
E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata
E oznaËivanje i pisanje nadnevka
i uz izmjenu nekih elemenata
E svladavanje slova francuske abecede
E reproduciranje kratkih razgovora, dijaloga

E voenje kraÊih dijaloga u prethodno obraenim


JEZI»NE FUNKCIJE
U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura: situacijama
E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama
postavljanje pitanja, izricanje osjeÊaja, ukusa, sklonosti,
E recitiranje i pjevanje brojalica i pjesmica
uljudno ophoenje, opisivanje i prepriËavanje,
prepriËavanje proπlih dogaaja, traæenje informacija, opis E opisivanje slikovnoga predloπka

prostora, Ëestitanje, izrazi vremena, snalaæenje u prostoru, E imenovanje i opisivanje radnje

izraæavanje koliËine (naziv hrane + partitivni Ëlan), E povezivanje sastavnice prethodno obraene priËe s

ponaπanje u prometu. pomoÊu slikovnica/aplikacija/slikovnih kartica

162
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

E izricanje kratkoga jednostavnoga teksta uz slikovni 4. RAZRED


predloæak kao poticaj
Ëetvrta godina uËenja
»ITANJE
E glasno Ëitanje kraÊih reËenica prethodno usmeno
CJELINE I TEME
uvjeæbanih poπtujuÊi naglasak i intonaciju 1. Ja i osobe u mom okruæenju - ispunjivanje
E izraæajno Ëitanje kraÊih dijaloga/tekstova prethodno
obrasca s osobnim podatcima, neka najËeπÊa
usmeno usvojenih zanimanja
E Ëitanje po ulogama
KljuËne strukture i izriËaji: En quelle classe es-tu? Je suis
E razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova en quatrième... Mon adresse est... Je viens de... la
poznatoga sadræaja maîtresse, l’employé(e)/ingénieur, le/la vendeur/vendeuse.

2. Mjesto u kojem æivim - kulturne, javne i


PISANJE
zdravstvene ustanove u mjestu
E svladavanje nekih pravopisnih elemenata
KljuËne strukture i izriËaji: le magasin/(super)marché,
E uoËavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora
l'hôpital / hôtel / église, la piscine / poste / pâtisserie/
kod uËestalih rijeËi boulangerie / librairie/ bibliothèque, le zoo, acheter.
E prepisivanje rijeËi sa slovima koja ne postoje u

hrvatskom jeziku 3. Æivot u πkoli - πkolski predmeti, prostorije u


E uoËavanje osnovnih razlika izmeu pravopisa πkoli, raspored sati
francuskoga i hrvatskoga jezika (znakovi: akcenti, KljuËne strukture i izriËaji: Quelle est ta matière
apostrof, sedij) préférée? C'est... Je suis fort(e) en... la récréation/
E prepisivanje kraÊih reËenica cantine/bibliothèque, Le croate/français, les maths... être en
E dopunjivanje reËenica rijeËima koje nedostaju retard, excusez-moi, Qui est absent/de service? Personne.
E slaganje ponuenih rijeËi u logiËan slijed reËenice Pardon, pouvez-vous répéter, je n’ai pas compris. Tu peux
E pisanje kraÊih reËenica épeler le nom de ton copain?
E pisanje Ëestitaka i pozivnica prema predloπku

E pisanje pisma zahvale na poziv ili Ëestitku 4. Telefonski razgovor, pravila telefoniranja,
E pisanje rijeËi prema zvuËnome uzorku (sricanje slova
izricanje telefonskih brojeva
abecede) KljuËne strukture i izriËaji: Quel est ton numéro de
téléphone/portable? Allô! Je peux parler à.. Un instant, ne
STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM quittez pas,C’est de la part de qui?
Navedenim strategijama u prvom i drugom razredu dodati:
E daljnji poticaj razvijanju svjesnosti o razini usvojenosti
5. Odlazak na trænicu i u kupovinu - imenovanje
sadræaja (gramatiËki, leksiËki, funkcionalni i pojmovni voÊa i povrÊa, vrste trgovina
sadræaji) KljuËne strukture i izriËaji: Qu'est-ce que tu achètes au
E uoËavanje naËela abecednoga strukturiranja popisa
(super)marché? Combien de...Je vais acheter/prendre
rijeËi u udæbeniku i u slikovnom rjeËniku beaucoup, peu de...J'achète du/de l'/de la/des... Ça fait
E postupna uporaba popisa rijeËi u udæbeniku i
combien? On paie à la caisse.
slikovnom rjeËniku
6. Slobodno vrijeme i izvanπkolske aktivnosti
E privikavanje na sluæenje slikovnim rjeËnikom
KljuËne strukture i izriËaji: Le mardi et le jeudi j'ai mon
(traæenje znaËenja i naËina pisanja pojedinih rijeËi)
cours d'anglais/ de piano/danse... L'école de
E predstavljanje rezultata individualnoga rada, rada u
musique/danseQuels sont tes loisirs favoris? l'ordinateur, le
paru i skupnoga rada (interview, anketa i poster )
mél, J'adore les jeux vidéo.
E postupno privikavanje na uporabu medija u funkciji

uËenja stranoga jezika 7. Aktivnosti u kuÊi, neki dijelovi pokuÊstva i


E razvijanje samostalnoga i kolektivnoga uËenja
njihov razmjeπtaj
E upoznavanje najjednostavnijih tehnika za stvaranje
KljuËne strukture i izriËaji: Est-ce que tu aides ta
pretpostavki i samostalnoga zakljuËivanja maman? Qu'est-ce que tu fais? Je range ma chambre, je fais
E razvijanje sposobnosti samopromatranja i la vaisselle, je passe l'aspirateur, Qu'est-ce que tu fais dans
samovrjednovanja (EJP) ta chambre? Je lis, j’écoute de la musique, je joue, je dors,
E razvijanje svjesnosti o odgovornosti za vlastito uËenje je fais mes devoirs... Qu'est-ce qu'il y a dans ta chambre?
i vlastito znanje Le lit/fauteuil/tapis, la table/chaise/lampe, l'étagère/
armoire, le lavabo, la douche /baignoire, le frigo, la
cuisinière.

163
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

8. Francuska - zemlja jezik koje uËim, osnovne Pridjevi


obavijesti o Francuskoj, kulturne znamenitosti E opisni pridjevi - jednina i mnoæina, muπki i æenski

KljuËne strukture i izriËaji: la France, les Français, rod


Paris, la capitale, le monument / métro / les rues /avenues, E posvojni pridjevi mes, tes, ses
boulevards, le drapeau, les grandes villes, les E upitni pridjev quel/le, quel(le)s
fleuves/montagnes, mers. E pokazni pridjevi

Brojevi
9. Godiπnji kalendar - blagdani/praznici i obiËaji
E glavni brojevi do 60
vezani uz njih, pisanje Ëestitaka
E redni brojevi od 1 do 4
KljuËne strukture i izriËaji: la rentrée, les vacances
E oznaËivanje i pisanje nadnevka
d'été/hiver/de Pâques. J’ai fait du ski pendant les vacances
d’hiver, la fête nationale, la bûche/galette/ fève, le poisson Prijedlozi
E prijedlozi mjesta (dans, sous, sur, devant, derrière)
d'avril, se déguiser, joyeux, euse(s), bon, bonne, la carte
postale. Prilozi
E prilozi vremena hier, aujourd'hui, demain

IZBORNE TEME ReËenica


U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine obraditi E red rijeËi u reËenici

prema sklonostima uËenika kraÊe priËe, basne, recitacije, E jednostavne izjavne reËenice od dva ili tri elemenata

pjesmice..., pronaÊi podatke na internetu o zabavnim prema predloπku: subjekt + predikat + dodatak
parkovima u Francuskoj (Parc Astérix, Futuroscope...) (objekt, pridjev, priloæna oznaka), primjerice, Je
mange une glace. Il va au parc.
ODGOJNO-OBRAZOVNA E nijeËne reËenice Je ne mange pas de poisson.

POSTIGNUΔA E upitne reËenice s upitnom rijeËi (qui, combien, où, est-

ce que, qu’est-ce que, quand, pourquoi)


ZNANJA Na razini prepoznavanja
E glagoli: prezent povratnih glagola u okviru tematskih

LEKSI»KA PODRU»JA sadræaja, 3. lice mnoæ.


E prezent glagola venir, acheter, préférer, lire, dormir - 3.
Do kraja 4. razreda osnovne πkole uËenici bi trebali
usvojiti i samostalno se sluæiti s pribliæno 350 leksiËkih lica jednine
jedinica, a na razini razumijevanja i mehaniËkoga E perfekt glagola u okviru tematskih sadræaja

reproduciranja do 450. Predvia se aktivno usvajanje 5 do E æenski rod nekih imenica (zanimanja)

6 leksiËkih jedinica prilikom obradbe novih sadræaja. E partitivno de

LeksiËke jedinice treba neprestano ponavljati i cikliËki E prilog koliËine + de (beaucoup, un peu, combien)

proπirivati prema tematskim sadræajima i interesima E izraæavanje buduÊe radnje (futur proche)

uËenika. E glavni brojevi do 100


LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim E redni brojevi do 10
nastavnim temama za 4. razred. E nezavisno sloæene reËenice (sastavne s veznikom et)

GRAMATI»KE STRUKTURE JEZI»NE FUNKCIJE


GramatiËke strukture uËenici usvajaju globalno u U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura:
predloæenim jeziËnim strukturama. Na kraju Ëetvrtoga izricanje sklonosti, davanje informacija, uljudno
razreda od uËenika se oËekuje znanje sljedeÊih struktura: ophoenje, izricanje stava, opisivanje i prepriËavanje,
Glagoli izraæavanje posvojnosti, prepriËavanje proπlih dogaaja,
E glagoli: avoir, être, aller, faire - prezent u svim licima u
Ëestitanje, snalaæenje u prostoru, vremenu, razredni govor
jesnom i nijeËnom obliku (davanje uputa, naloga, traæenje informacija), telefonski
E glagoli: prezent (jesni i nijeËni) gl. prema tematskim
razgovor
sadræajima
E povratni glagoli - prezent, jednina
KULTURA I CIVILIZACIJA
Imenice Kulturalni sadræaji integrirani su u predviena tematska
podruËja kao npr. obiËaji vezani uz pojedine blagdane i
E imenice muπkoga i æenskoga roda jednina/mnoæina
praznike, osnovne informacije o zemlji Ëiji se jezik uËi
»lan
(npr. naziv zemlje, glavni grad, naziv neke rijeke, planine,
E odreeni i neodreeni Ëlan jednina/mnoæina uz
nazivi ulica/trgova, najznaËajnijih spomenika, raspored
imenice
dnevnih/tjednih aktivnosti, slobodna srijeda, provoenje
E uporaba odreenoga Ëlana uz dane u tjednu
slobodnoga vremena/praznika, voenje telefonskoga
E uporaba partitivnoga Ëlana
dijaloga, simboli Francuske i Hrvatske), neki likovi iz
Zamjenice djeËjih priËa i njihov opis.
E naglaπene osobne zamjenice
U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i
E nenaglaπene osobne zamjenice (subjekt) u svim licima civilizacije, kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog

164
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

ophoenja s kulturalnim razlikama: senzibilizacija za »ITANJE


uoËavanje sliËnosti i razlika kao temelj za razvijanje E glasno Ëitanje kraÊih tekstova koji sadræe poznate

tolerancije i empatije prema drugome i drukËijem strukture i leksik poπtujuÊi naglasak i intonaciju
(primjerice imena i prezimena, blagdanski obiËaji, obroci, E svladavanje reËeniËne intonacije

πkolski kalendar, provoenje slobodnoga vremena, naËin E izraæajno Ëitanje kraÊih dijaloga/tekstova
stanovanja i sl.). E Ëitanje po ulogama
U pristupu nastavnim temama treba i nadalje voditi E razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova
raËuna o komparativnom pristupu i usporedbi poznatoga sadræaja
odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja
frankofonoga govornoga podruËja. PISANJE
E svladavanje nekih pravopisnih elemenata
VJE©TINE I SPOSOBNOSTI E uoËavanje razlika izmeu pisanja i izgovora kod

uËestalih rijeËi
SLU©ANJE E uoËavanje osnovnih razlika izmeu pravopisa
E povezivanje vizualnoga (slikovnoga) i zvuËnoga
francuskoga i hrvatskoga jezika (znakovi: akcenti,
jeziËnoga sadræaja apostrof, sedij)
E privikavanje na sluπanje drugoga
E prepisivanje reËenica mijenjajuÊi neke elemente
E uzvraÊanje na naputke i naredbe na stranom jeziku
E dopunjivanje reËenica rijeËima koje nedostaju
E razumijevanje kraÊih izjavnih reËenica i pitanja
E slaganje ponuenih rijeËi u logiËan slijed reËenice
E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
E pisanje odgovora na pitanja
skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski E pisanje Ëestitaka, razglednica i pozivnica prema
E globalno i selektivno razumijevanje kraÊega teksta
predloπku
poznate tematike E pisanje kraÊih pisama prema predloπku

E samostalno pisanje voenih kratkih opisa prema


GOVORENJE, IZGOVOR, GOVORNA prethodnim sadræajima uvjeæbanim usmeno
INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA E ispunjivanje obrasca osobnim podatcima
E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova E pisanje kratkih diktata i autodiktata
francuskoga jezika (nazali...)
E reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊom
STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM
reËeniËnom intonacijom (jesne, nijeËne, uskliËne i Navedenim kompetencijama iz prethodnih razreda
upitne reËenice) dodati:
E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvuËnih
E daljnji poticaj razvijanja svjesnosti o razini usvojenosti
modela sadræaja (gramatiËki, leksiËki, funkcionalni)
E verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticaje
E koriπtenje slikovnim rjeËnikom (traæenje znaËenja i
E odgovaranje na pitanja vezana uz obraene strukture
naËina pisanja pojedinih rijeËi)
i teme E privikavanje na traæenje rijeËi u popisu rijeËi u
E postavljanje pitanja koja su vezana uz obraene
udæbeniku (traæenje znaËenja, naËina pisanja, roda
strukture i teme imenice...)
E sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenata
E privikavanje na uporabu medija u funkciji uËenja
i uz izmjenu nekih elemenata stranoga jezika
E ponavljanje kratkih dijaloga u kojima uËenici E uoËavanje i pronalaæenje pravilnosti i analogija u
samostalno mijenjaju neke dijelove jeziËnom sustavu
E voenje kraÊih dijaloga u prethodno obraenim
E razvijanje samostalnoga i kolektivnoga uËenja
situacijama E razvijanje sposobnosti samopromatranja i samo-
E verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticaje
vrjednovanja (EJP)
E recitiranje i pjevanje brojalica i pjesmica
E razvijanje svjesnosti o odgovornosti za vlastito uËenje

E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama i vlastito znanje


E opisivanje slikovnoga predloπka

E imenovanje i opisivanje radnje

E povezivanje elemenata prethodno obraene priËe

pomoÊu slikovnica/aplikacija/slikovnih kartica


E izricanje kratkoga teksta uz slikovni predloæak kao

poticaj
E reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uËenici

samostalno mijenjaju neke elemente


E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama

E abeceda, sricanje rijeËi

165
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

5. RAZRED 5. Vrste stanovanja, opis prostora, opis pokuÊstva


KljuËne strukture i izriËaji: J'habite en ville/à la
peta godina uËenja campagne, à quel étage...? Au premier/rez-de chaussée...
dans un appartement/immeuble, une maison, L’immeuble
CJELINE I TEME où j’habite est très moderne. J'ai un jardin/balcon, une
1. Iznoπenje podataka o sebi, o svojoj obitelji te terrasse/loggia... Mon appartement est... Ce
osobama iz okruæenja, izricanje veza s ostalim fauteuil/canapé est plus confortable que celui-ci. Cette pièce
europskim zemljama, izricanje narodnosti est plus claire que celle-là. L’armoire/étagère, la
KljuËne strukture i izriËaji: Je m'appelle... Je suis... Je plante(verte)/fleur.
viens de... J'habite à/enville, rue, numéro... Je vais à... J'ai
une grande/petite famille. Les membres de ma famille: la 6. Kupovanje u velikim trgovaËkim centrima,
tante/l’oncle, le cousin/la cousine, le neveu/la nièce, Je suis specijaliziranim trgovinama, zanimanja, naËini
fils/fille unique. Mon frère/ma sœur ainé(e)/cadet/te, mes plaÊanja, snalaæenje na razliËitim odjelima
grands-parents paternels/maternels, Je suis croate/ KljuËne strukture i izriËaji: Je vais au supermarché/centre
belge/suisse, français,e, canadien, ne, italien, ne. commercial... Une fois par semaine ma mère fait ses courses
à l’hypermarché. Le magasin, la boutique, le
2. Æivot u πkoli i izvanπkolske aktivnosti ; πkolski vendeur/client, la vendeuse/cliente, J'achète/Je prends du
sustav u Francuskoj i Hrvatskoj jus de fruit/de l’eau/de la confiture/des fruits... Pourriez-
KljuËne strukture i izriËaji: Je suis au collège, en classe, vous me montrer.../ me dire où se trouve... SVP, je
l’école primaire, le collège, le lycée, l’enseignant,-e, le voudrais acheter... Combien coûte...? On peut payer en
professeur de + matière, J'ai géographie le mardi et le espèces/avec la carte/par chèque... Le caddy, l'article, la
vendredi. La salle de l'informatique, de documentation, la boulangerie /pâtisserie/pharmacie, le pharmacien, la
cour de récréation, la matière optionnelle, l’école de pharmacienne.
musique/de danse, le club de tennis/football... l’atelier de
dessin, Je viens de terminer mes devoirs/de lire... Je suis le 7. Godiπnja doba, klimatske karakteristike,
cours de... J'ai une bonne/mauvaise note. C’est très godiπnji ritam
bien/mieux, aujourd’hui, le barème sur vingt, le KljuËne strukture i izriËaji: En quelle saison...? Quel
bulletin/certificat. Que fais-tu pendant le week-end/la fin temps fait-il? J'aime/Je préfère... Pourquoi...? Parce que...
de la semaine? le professeur principal, le cahier de classe. Le printemps/l'automne... commmence le... et finit le... les
fruits typiques de ... la météo: le ciel est couvert/gris, il fait
3. Slobodno vrijeme, izvannastavne i izvanπkolske froid/chaud/doux, il pleut/il neige/ il tonne, il y a du
aktivnosti, πportovi, tjedni raspored, aktivnosti soleil/vent/brouillard/tonnerre, des nuages/éclairs, ça glisse.
KljuËne strukture i izriËaji: faire des projets: j'irai/on
ira/nous irons à la campagne/montagne /piscine/mer, je 8. OdjeÊa, obuÊa, izraæavanje ukusa, boje,
ferai/on fera/nous ferons du vélo/de la voile/ veliËine
randonnée/des promenades/un pique-nique, la maison de KljuËne strukture i izriËaji: Qu'est-ce que tu mets/tu
campagne, la terrasse, la cave, le grenier, le jardin, la ferme, portes ...? Le parapluie, l'imper(méable), les bottes, les
la vigne, les vacances d’hiver/ d’été, les grandes vacances. Le chaussures, le cache-nez, le pull, les gants, le bonnet/la
week-end dernier je suis allé(e) à ... Est-ce que tu as déjà casquette... J'aime(bien)/Je n'aime pas/Je préfère celui/celle-
/quelquefois fait de + imenica, J’ai visité un musée/ Je n'ai ci/là...
jamais visité un musée... visiter un musée, une
galerie/exposition/collection,le parc d’attractions , 9. KuÊni ljubimci, briga o æivotinjama, opis
l’exposition a lieu..., collectionner, être en retard. æivotinja, ljubav prema æivotinjama
KljuËne strukture i izriËaji: Mon petit chien s’appelle
4. Grad, prijevozna sredstva, snalaæenje u Milou. Est-ce que tu as un animal? Le vétérinaire soigne
prostoru des animaux. J’ai trouvé un petit chien dans la rue. Il a l’air
KljuËne strukture i izriËaji: SVP/STP, où se trouve...? perdu, il est en mauvais état, sale, faible... Il se gratte. Je
Allez tout droit/jusqu'au feu...tournez à droite/gauche, ici, lui donne à manger/boire, je l’emmène chez le vétérinaire...
là-bas, devant, derrière, la rue/l’avenue, le boulevard J’adore mon petit chat. Je m’occupe de mes poissons rouges.
/carrefour /feu(vert/rouge), un accident de voiture,
Comment vas-tu à...? prendre le bus/train/bateau, 10. Blagdani i svetkovine, obiËaji vezani uz
l'(auto)bus/(auto)car Je vais à pied/vélo/bicyclette, Je vais pojedine blagdane
en bus/train, la gare/gare routière, l'arrêt/ le ticket de KljuËne strukture i izriËaji: Noël, l'Épiphanie, la
bus/tram, le guichet, le billet de train/d’autocar, un billet Chandeleur, le Carnaval, les crêpes, la galette des rois, la
(d’) aller, (d’) aller et (de) retour, le parc de loisirs. fève, la bûche de Noël, les santons....

IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju
se dodatni sadræaji prema izboru uËenika/uËitelja npr.

166
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

proËitati Koko u Parizu (I. Kuπan), ukljuËiti uËenike u Pridjevi


projekt na zadanu temu kao primjerice pronaÊi poslovice i E pridjevi s dvama oblicima u muπkom rodu: nouveau,

izreke vezane uz æivotinje na francuskom i hrvatskom beau, vieux


jeziku i usporediti ih. Sadræaji se obogaÊuju novim sluπnim E æenski rod i mnoæina pridjeva narodnosti
i vidnim materijalima. E stupnjevanje pridjeva (komparativ)

Brojevi
ODGOJNO-OBRAZOVNA E glavni brojevi od 1 do100

POSTIGNUΔA E redni brojevi od 1 do 10

Prijedlozi
ZNANJA E prijedlozi à, de, en uz geografska imena

Prilozi
LEKSI»KA PODRU»JA E uËestali prilozi vremena déjà, quelquefois, jamais
Tijekom 5. godine uËenja jezika predvia se aktivna
E mjesta ici, là-bas, derrière, devant
uporaba pribliæno 450 leksiËkih jedinica, a na planu
E naËina bien, mieux
razumijevanja i mehaniËkog usvajanja do 660. Leksik se
ReËenica
cikliËki ponavlja i proπiruje. Po nastavnom satu, pri
E uzroËna reËenica koja odgovara na pitanja izricanjem
obradbi novoga gradiva uvodi se 7 do 8 novih leksiËkih
jedinica. razloga (pourquoi...? parce que)
LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim Na razini prepoznavanja
E prilozi (hier, souvent, toujours)
nastavnim temama za 5. razred.
E proπla radnja izraæena perfektom (passé composé)

GRAMATI»KE STRUKTURE E izricanje bliske proπle radnje pomoÊu venir de...

BuduÊi da je uËenicima to peta godina uËenja E kondicional (uljudno pitanje pourriez-vous, je voudrais)
francuskoga jezika, pristup gramatici moæe biti kognitivan E odnosna zamjenica qui, où
i eksplicitan uz postupnu uporabu gramatiËkoga nazivlja i E osobne zamjenice kao direktni i indirektni objekt
usustavljivanja usvojenoga gradiva. Gramatika se tumaËi u E pokazne zamjenice celui/celle-ci/là, ceux/celles-ci/là
kontekstu situacije bez mehaniËkoga zapamÊivanja
E nepravilna komparacija pridjeva
paradigmi i ispitivanja pravila izvan konteksta. S druge
E komparacija priloga bien - mieux
strane, neke jeziËne strukture (primjerice kondicional za
E redni brojevi od 10 do 20
izricanje uljudnoga pitanja) ne objaπnjavaju se eksplicitno
E ReËenice:
veÊ se samo globalno usvajaju komunikacijskim
E reËenice od viπe elemenata.
aktivnostima u okviru predloæenih tematskih jedinica.
E upitne reËenice s inverzijom
Glagoli
E nezavisno-sloæena reËenica s veznicima et, mais
E prezent glagola 1., 2. i 3. grupe vezanih uz tematska
E nijeËna reËenica s ne ... jamais
podruËja u svim licima jednine i mnoæine u
potvrdnom, nijeËnom i upitnom obliku
E prezent nekih nepravilnih glagola u jesnom, nijeËnom
JEZI»NE FUNKCIJE
i upitnom obliku (faire, répondre, écrire, prendre, pouvoir, U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura:
vouloir) uljudno ophoenje, iznoπenje podataka o sebi i osobama iz
E prezent povratnih glagola u potvrdnom i nijeËnom
vlastitog okruæenja, izraæavanje sklonosti, opisivanje
obliku izvanπkolskih i izvannastavnih aktivnosti, orijentacija u
prostoru: traæenje i davanje informacija, opisivanje
E izricanje buduÊe radnje (futur proche, futur simple)
vlastitoga æivotnoga prostora i aktivnosti unutar njega,
E negacija ne ... jamais
opisivanje krajolika, æivotinja, pripovijedanje i
Imenice objaπnjavanje dogaaja u proπlosti i buduÊnosti, davanje i
E tvorba æenskoga roda imenica, uporaba muπkoga i
provoenje naredbi u πkolskom okruæenju, osnovni oblici
æenskoga roda imenica uljudbe, nabrajanje i opisivanje prijevoznih sredstava te
E nepravilna mnoæina imenica vezanih uz tematska
izraæavanje osobnoga stava prema odreenom
podruËja (animal, cheval, cadeau, œil) prijevoznom sredstvu, izricanje kakvoÊe, ukusa i stava
E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju prema neËemu, usporedbe, uljudno traæenje, opis
(slaganje unutar imenskoga skupa) godiπnjih doba, izraæavanje æelja, Ëestitanje prigodom
»lan blagdana i roendana.
E uporaba odreenoga i neodreenoga Ëlana uz imenice

E uporaba saæetoga Ëlana s prijedlozima à i de za

izricanje smjera
E izostavljanje Ëlana uz imena gradova

Zamjenice
E uporaba zamjenice on + glagol u proπlom, sadaπnjem

i buduÊem vremenu

167
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

KULTURA I CIVILIZACIJA E recitiranje i pjevanje pjesmica


Kulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji integrirani E sposobnost uporabe viπe reËenica za opisivanje osoba,
su u predviena tematska podruËja vodeÊi raËuna o predmeta i situacija
usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj i francuskoj E sposobnost prepriËavanja kraÊih tekstova uz poticaje i
kulturi i o primjerenosti dobi uËenika, kao primjerice neka bez njih
jela i prehrambene navike, razlika πkolskih sustava u E iznoπenje ishoda skupnoga ili pojedinaËnoga rada
Francuskoj i Hrvatskoj, pjesmice u okviru tematskih
sadræaja, novËane jedinice za odreivanje cijena, »ITANJE
kupovanje, raspored dana, poslovice i izreke vezane uz E glasno Ëitanje reËenica, dijaloga i kraÊih tekstova
æivotinje (sale comme un cochon, têtu comme un âne, parler nakon odsluπanih zvuËnih uzoraka
français comme une vache espagnole, bête comme une oie...), neki E usvajanje pravilne reËeniËne intonacije
likovi iz djeËjih priËa i njihov opis; obrada
bajke/priËe/ulomka iz romana.
PISANJE
U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i
E pisanje geografskih imena velikim slovom
civilizacije kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog
E prepisivanje reËenica i kraÊih tekstova prema
ophoenja s kulturalnim razlikama: senzibilizacija za
uoËavanje kulturalnih sliËnosti i razlika kao temelj za predloπku
E popunjivanje vjeæbi prema zadanim uzorcima
razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i
E popunjivanje teksta rijeËima koje nedostaju te pisanje
drukËijem (primjerice blagdanski obiËaji, svakodnevni
æivot, kulturalno uvjetovane razlike u znaËenju i uporabi kraÊih reËenica
jeziËnih izriËaja i sl.) te senzibilizacija uËenika za uoËavanje E sposobnost povezivanja elemenata predloæenoga

i prepoznavanje stereotipa i predrasuda i potrebu njihova teksta uz dodavanje novih elemenata


uklanjanja. E provjera razumijevanja tekstova u zadatcima
U pristupu nastavnim temama, kulturalnim, odgojnim i viπestrukog izbora
socijalizirajuÊim sadræajima sluæi se komparativnim E pismeno odgovaranje na osobna pitanja

pristupom usporeujuÊi sadræaje u hrvatskoj kulturi i E pisanje diktata s poznatim elementima

kulturi zemalja frankofonoga govornoga podruËja. E pisanje kraÊih voenih sastava (4 do 5 reËenica)

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM


E postupno usvajanje izgovora, znaËenja rijeËi i
SLU©ANJE
gramatiËkih struktura uz uporabu vizualnih i
E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
auditivnih poticaja i pisanoga teksta
skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski
E uporaba dodatnih nastavnih vizualnih i auditivnih
E povezivanje vizualnoga (slikovnoga) i sluπnoga sredstava
jeziËnoga sadræaja
E uporaba udæbenika, radne biljeænice, biljeænice i
E razumijevanje jednostavnih izjavnih reËenica, pitanja
rjeËnika
i kraÊih tekstova
E razvoj svjesnosti o pripadanju skupini uËenika koji

rade na zajedniËkom zadatku: usvajanju francuskoga


GOVORENJE, IZGOVOR, GOVORNA
jezika
INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA
E razvoj sposobnosti samopromatranja i
E postupno usvajanje izgovora uz uporabu vizualnih i
samovrjednovanja
auditivnih poticaja i pisanoga teksta
E razvoj svjesnosti o vlastitu napretku i napretku drugih
E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja
E razvoj svjesnosti o odgovornosti za vlastito uËenje i
fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i intonacijskih
vlastito znanje
osobina francuskoga jezika prema uzorku
E sposobnost verbalnog uzvraÊanja na verbalne i

neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje


E sposobnost zapamÊivanja i pravilne reprodukcije
6. RAZRED
govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka πesta godina uËenja
E sposobnost odgovaranja na pitanja u sklopu obraenih

tematskih sadræaja
CJELINE I TEME
E sposobnost postavljanja pitanja u sklopu usvojenih
1. PoËetak πkolske godine, planovi, organizacija
jeziËnih uzoraka
πkolskih i izvanπkolskih aktivnosti
E sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenata
KljuËne strukture i izriËaji: la rentrée, l’emploi du
u novim situacijama
temps, Cette année je m'inscrirai... Je voudrais suivre un
E sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijama
cours de... Mes projets sont... La semaine prochaine
prema zadanom predloπku
j'irai...
E sposobnost sudjelovanja u mini-dijalozima uz
izmjenu nekih elemenata

168
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

2. Komunikacija na daljinu, telefon, SMS poruke, avec... On connaît quelques symboles de la France: le coq
slanje razglednica i pisama, odlazak u poπtu gaulois, Marianne, le drapeau, notre pays, nos voisins... Je
KljuËne strukture i izriËaji: Allô? Est-ce que je peux connais quelques spécialités régionales. J'aime les fromages
parler à ... Il/Elle n’est pas là. C'est de la part de qui? Ne français...
quittez pas, SVP!.. le téléphone/portable, une cabine
téléphonique, la télécarte... Voilà mon numéro de téléphone. 7. Razredni govor, razumijevanje uputa/ savjeta
Je peux avoir le tien... laisser un message sur le répondeur, uËitelja, uljudno ophoenje
appeler, répondre, sonner, la lettre/carte postale/carte de KljuËne strukture i izriËaji: Pardon madame, je n’ai pas
vœux, le courriel/mél... Je vais à la poste... poster, le bien compris, pourriez-vous répéter? Ne bavardez pas!
guichet, le timbre(poste), l’enveloppe, coller.. Je veux N’écrivez pas dans vos livres! Faites vos devoirs! Madame,
envoyer... le facteur, mettre à la boîte, la boîte aux lettres. est-ce que je peux sortir, SVP?

3. Odnos dijete - roditelji, kuÊne obveze 8. Svijet u kojem æivimo, Ëuvanje okoliπa,
KljuËne strukture i izriËaji: Je te présente mes parents... oneËiπÊenje okoliπa, buka, boravak u prirodi,
enchanté(e)... J'aide mes parents, je range ma chambre, je planinarenje/pjeπaËenje
passe l'aspirateur, je fais la vaisselle. Tu aimes faire des KljuËne strukture i izriËaji: J'habite en ville, banlieue/ à
excursions avec tes parents... le déjeuner familial, se fâcher... la campagne. En quelle région se trouve...? Il faut protéger
mes grands-parents, je les aime... Je passe le week-end avec la nature/garder l'environnement, faire de la randonnée,
eux. J’ai une famille nombreuse. Le dimanche, je fais la faire une promenade/ balade, marcher, le sac à dos,
grasse matinée. Ce n'est pas facile d'avoir des parents l’appareil photo... Est-ce que tu as fait/pris beaucoup de
divorcés. Je passe le week-end avec papa. photos? Les parcs nationaux, le pique-nique, pique-niquer.
Est-ce que tu connais quelqu’un qui n’aime pas la nature?
4. Zdravo æivljenje, boravak na svjeæem zraku, Non, je ne connais personne. Regardez comme c'est beau!
zdrava prehrana, omiljena jela, uËestale djeËje Cette usine est une grande pollueuse. La pollution/ le bruit,
bolesti, savjeti za zdravo æivljenje la poubelle sélective.
KljuËne strukture i izriËaji: Je fais du sport/des
promenades, les loisirs, la vie saine, se promener à l’air pur, 9. Blagdani i svetkovine, obiËaji u Francuskoj i
parler des habitudes alimentaires, l'alimentation équilibrée... Hrvatskoj
J’adore les plats que ma mère prépare, le régime, les KljuËne strukture i izriËaji: Comment les Français fêtent-
maladies, fumer, les cigarettes... Il faut boire beaucoup. Il ne ils Noël? Quel est le plat typique...? Les jours fériés, les
faut pas boire trop de boissons gazeuses. Je suis grippé,e, classes de neige/vertes.
avoir une bronchite/un rhume, mon nez coule. J’ai vomi. Je
prends des médicaments/un sirop/une piqûre, guérir, en IZBORNE TEME
bonne santé. C'est bon/ce n'est pas bon pour la santé. se U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju
sentir bien/mieux/mal, Il faut manger plutôt des fruits et se prema izboru dodatni sadræaji. Projekt: Zdrava hrana,
des légumes, se coucher tôt/tard.... sastaviti moguÊi jelovnik... Sadræaji se obogaÊuju novim
audio i vizualnim materijalima.
5. Moj grad/mjesto i njegove znamenitosti,
putovanja, upoznavanje drugih gradova ODGOJNO-OBRAZOVNA
KljuËne strukture i izriËaji: Zagreb est la capitale de la
POSTIGNUΔA
Croatie. Paris est la capitale de la France. La rue
principale/piétonne. Pourquoi j'aime ma ville/mon village?
un musée/château/monument, une église, Qu'est-ce que je
ZNANJA
n'aime pas dans ma ville/mon village? J'ai visité d'autres
villes et j'ai surtout aimé... C’est une vieille ville, le centre LEKSI»KA PODRU»JA
historique, une agence de tourisme/voyages, un parc Tijekom 6. godine uËenja jezika predvia se aktivna
d’attractions. Où vas-tu passer tes vacances? Où as-tu passé uporaba pribliæno 570 leksiËkih jedinica, a na planu
tes vacances? Tu as passé combien de temps razumijevanja i mehaniËkog usvajanja do 700 leksiËkih
à+ville/en+région? jedinica. Leksik se cikliËki ponavlja i proπiruje novim
sadræajima.
6. Francuska - zemlja jezik koje uËim, pokrajine, LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim
departmani, simboli Francuske, strane svijeta, nastavnim temama za 6. razred.
specijaliteti pokrajina
KljuËne strukture i izriËaji: la France, les Français, la GRAMATI»KE STRUKTURE
langue française, Où se trouve...? les points cardinaux, à Pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz postupnu
l’est/ouest, au nord/sud... Qu’est-ce que tu trouves uporabu gramatiËkoga nazivlja i usustavljivanja gradiva.
intéressant en Bretagne/Normandie/Provence? Les régions, Gramatika se tumaËi u kontekstu stanja bez mehaniËkoga
les départements, les fleuves/les rivières, les montagnes, les zapamÊivanja paradigmi i ispitivanja pravila izvan
mers qui baignent la France, les pays voisins, compare-le konteksta.

169
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

Glagoli ukusa, izricanje dojmova s turistiËkoga putovanja, stava


E prezent nekih nepravilnih glagola 1., 2. i 3. grupe prema πportovima te utjecaj πporta i zdrave ishrane na
(prema tematskim podruËjima) zdravi æivot, opisivanje svetkovina, blagdana i obiËaja u
E glagoli 1. grupe na -yer (envoyer, nettoyer, payer...)
Francuskoj i Hrvatskoj, izraæavanje osobnih dojmova.
E futur glagola prema tematskim podruËjima

E perfekt glagola 1., 2. i 3. grupe, s pomoÊnim


KULTURA I CIVILIZACIJA
glagolom avoir ili être U pristupu kulturoloπkim, odgojnim i socijalizirajuÊim
sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih
E nijeËni imperativ
sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi nekih zemalja
E bezliËni izraz il faut + infinitiv
frankofonoga govornoga podruËja primjereno dobi
Imenice
uËenika, primjerice kliπeji uljudnog ophoenja, pisanje
E imenice muπkoga/æenskoga roda (zanimanja)
Ëestititaka, pisama i poruka, uporaba uobiËajenih izraza na
E imenice s razliËitim oblicima za muπki i æenski rod (la
poËetku i kraju pisma, kupovanje, novËane jedinice za
tante/l’oncle) odreivanje cijena, raspored dana, Ëestitanja i svetkovanja
»lan blagdana, prigodne recitacije i pjesmice, audio i video
E uporaba Ëlana uz geografska imena materijali, sluæenje geografskom kartom, planom grada,
E uporaba saæetoga Ëlana s prijedlozima à i de podatci o kulturnim spomenicima i kulturnim
Zamjenice znamenitostima, razgovor o hrani, odnos prema prirodi.
E neodreene zamjenice on, quelqu’un U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i
E oblici i uporaba posvojnih zamjenica civilizacije, kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog
E uporaba odnosne zamjenice qui, que ophoenja s kulturalnim razlikama: senzibilizacija za
E oblici i uporaba osobnih zamjenica kao direktnog
uoËavanje kulturalnih sliËnosti i razlika i uvianje razloga
objekta njihova postojanja kao temelj za razvijanje tolerancije i
Pridjevi empatije prema drugome i drukËijem (primjerice
E oblici i uporaba posvojnih pridjeva - jednina i
blagdanski obiËaji, svakodnevni æivot, kulturalno
mnoæina uvjetovane razlike u znaËenju i uporabi pojedinih jeziËnih
izriËaja i sl.) te senzibilizacija uËenika za uoËavanje i
E opisni pridjevi - stupnjevanje (komparativ/superlativ)
prepoznavanje stereotipa i predrasuda i potrebu njihova
Brojevi
uklanjanja.
E pisanje glavnih brojeva rijeËima do 60
U pristupu nastavnim temama, kulturalnim, odgojnim i
E glavni brojevi do 1000 (na usmenoj razini)
socijalizirajuÊim sadræajima rabi se komparativni pristup, tj.
Prijedlozi usporedba odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj kulturi i
E prijedlozi uz imena dræava, pokrajina, gradova kulturi zemalja frankofonoga govornoga podruËja.
Prilozi
E prilozi vremena - parfois, quelquefois, de temps en temps VJE©TINE I SPOSOBNOSTI
E tous les+vremenska oznaka, jamais

E uËestali prilozi mjesta - ici, là, au bout de, loin de, près SLU©ANJE
de E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih

Negacija skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski


E ne ... personne E povezivanje vizualnoga (slikovnoga) i sluπnoga
ReËenica jeziËnoga sadræaja
E poredak rijeËi u reËenici E razumijevanje pitanja i tekstova

E odnosne zavisno-sloæene reËenice (qui, que) E razumijevanje osnovnih namjera sugovornika

Na razini prepoznavanja
E osobne zamjenice indirektni objekt GOVORENJE, IZGOVOR, GOVORNA
E zamjenice en, y INTERAKCIJA I SAMOSTALNA GOVORNA
PRODUKCIJA
JEZI»NE FUNKCIJE E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja

U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura: fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i intonacijskih


predstavljanje sebe i drugih, iznoπenje osobnih planova za osobina francuskoga jezika prema uzorku
iduÊu πkolsku godinu, opisivanje πkolskih i izvanπkolskih E sposobnost zapamÊivanja i pravilne reprodukcije

aktivnosti, komunikacija: sposobnost komuniciranja govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka


telefonom, mobitelom, SMS porukama, pisanje i slanje E sposobnost prepriËavanja poznatoga teksta te voenje
razglednica, kratkih pisama, sposobnost komuniciranja u dijaloga o poznatoj temi
javnim ustanovama, izraæavanje odnosa meu Ëlanovima E sposobnost verbalnog uzvraÊanja na verbalne i
obitelji, izraæavanje zadovoljstva, obveze (il faut...), neverbalne poticaje
zahvaljivanje, iskazivanje osjeÊaja, izraæavanje stava prema E sposobnost odgovaranja na pitanja u sklopu obraenih
hrani, i obrocima u Francuskoj i Hrvatskoj, usporeivanje, tematskih sadræaja
komunikacija na javnim mjestima, izraæavanje vlastitog

170
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

E sposobnost postavljanja pitanja u sklopu usvojenih E sposobnost preuzimanja odgovornosti za vlastiti


jeziËnih uzoraka napredak i vlastito znanje
E sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenata E sposobnost meusobnoga vrjednovanja uËenika
u novim situacijama
E sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijama
prema zadanom predloπku 7. RAZRED
E sposobnost sudjelovanja u dijalozima/razgovorima uz
izmjenu nekih elemenata sedma godina uËenja
E sposobnost opisivanja osoba, predmeta i situacija
CJELINE I TEME
E sposobnost prepriËavanja tekstova uz/bez poticaja
E sposobnost povezivanja odreene teme s vlastitim 1. Veliki izumi, izumitelji, istraæivaËi, znameniti
iskustvom ljudi i dogaaji
KljuËne strukture i izriËaji: le radium, le cinéma, le
»ITANJE vaccin contre la rage (Marie i Pierre Curie, Louis Pasteur,
les frères Lumière, obtenir le prix Nobel, Lavoisier,
E zapamÊivanje grafijske slike rijeËi i reËenica na razini
Ampère, Champollion...) L’écrivain qui a écrit...Il/elle est
prethodno usvojenih zvuËnih uzoraka
né(e)...Il/elle était... l’artiste, le peintre, l’acteur, le
E glasno Ëitanje reËenica, dijaloga i tekstova nakon
musicien. Les Français qui ont marqué l’histoire: Molière,
odsluπanih zvuËnih uzoraka
V. Hugo, Antoine de Saint-Exupéry, Jules Verne... les
E pravilno Ëitanje tekstova i bez zvuËnih uzoraka
arts: la peinture, la sculpture, l’architecture, la musique, la
E Ëitanje i razumijevanje kraÊih izvornih uputa, littérature, le film, le théâtre, les sciences: la chimie, la
obavijesti i poruka physique, la médecine, la biologie...
PISANJE 2. Svakidaπnjica - zdravi æivot, ljepota, osobna
E prepisivanje reËenica i tekstova prema predloπku higijena, moda
E odgovaranje na pitanja o poznatu sadræaju KljuËne strukture i izriËaji: l’ alimentation équilibrée,
E pisanje diktata s poznatim elementima Quelles sont tes habitudes alimentaires? respirer de l’air pur,
E provjera razumijevanja tekstova u zadatcima le grand air, changer d’air, la vie saine, être au
viπestrukog izbora régime/suivre le régime, l’hygiène/hygiénique, Le
E popunjivanje vjeæbi prema zadanim uzorcima déodorant, la lotion, le dentifrice, la brosse (à dents), le
E popunjivanje teksta rijeËima koje nedostaju te pisanje sèche-cheveux, le shampo(o)ing, le détergent, la crème/la
kraÊih reËenica pommade, utiliser régulièrement, propre/sale, Quels sont tes
E sposobnost povezivanja elemenata predloæenoga
vêtements préférés? Quelle taille fais-tu? Quelle est ta
teksta uz dodavanje novih elemenata pointure? Je chausse du 39. Est-ce que tu veux les essayer?
E pismeno odgovaranje na osobna pitanja
J’ai besoin de... le pyjama/survêtement, les collants /
E pisanje voenih sastava (do 10 reËenica)
chaussures / pantoufles/ gants, l’anorak/écharpe en laine, le
T-shirt en coton, le chemisier en soie, un pull léger/chaud,
E pisanje Ëestitaka, kratkih poruka, ispunjivanje
être bien/mal habillé(e), Tu aimes cette jupe/mini-jupe? Je
obrazaca
l’ai vue dans les vitrines. Je viens d’acheter un pantalon
E pisanje pozdrava na razglednici
vert. Le jean est un vêtement unisexe, C’est trop cher parce
E pisanje kraÊega pisma prema predloπku
que c’est un produit de marque, à la mode/démodé,
E pisanje odgovora na kraÊe pismo
neuf/usé, Ce pull te va très bien/ ne te va pas du tout.
STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM
3. Nove tehnologije, raËunalo, osnovni dijelovi
E postupno usvajanje izgovora, znaËenja rijeËi i
raËunala, telefon, mobitel
gramatiËkih struktura uz uporabu vizualnih i
KljuËne strukture i izriËaji: l’informatique, l’ ordinateur,
auditivnih poticaja i pisanoga teksta
le moniteur, L’unité centrale de mon ordinateur est en
E izradba dodatnih nastavnih vizualnih i auditivnih
panne, le clavier, la souris, le courrier électronique, @
sredstava
(l’arobase), recevoir/rédiger un message, naviguer sur
E uporaba udæbenika, radne biljeænice, biljeænice i
Internet, l’internaute, le mot de passe, un baladeur, un
rjeËnika
lecteur CD, graver, la chaîne HI-FI, le magnétophone à
E uoËavanje analogija i pravilnosti u jeziËnom ustroju i
cassettes, Il y a trois messages sur mon répondeur, le
njihova primjena (téléphone) portable.
E razvoj svijesti pripadnosti skupini uËenika koji rade na

zajedniËkom zadatku: usvajanju francuskoga jezika


E razvoj sposobnosti samopromatranja i samovrjedno-

vanja
E razvoj svjesnosti o vlastitu napretku i napretku drugih

(Portfolio)

171
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

4. Doæivljaji i maπta, opis glavnih likova i 9. Blagdani - dræavni praznici


dogaaja, obrasci za prepriËavanje i KljuËne strukture i izriËaji: le 14 juillet, la Marseillaise,
stvaralaËko pisanje l’hymne national français, l'Armistice - le 11 novembre...
KljuËne strukture i izriËaji: l’aventure/la mésaventure, le
héros principal, le personnage courageux/fier/généreux/ IZBORNE TEME
avare/cruel... d’abord, ensuite, puis, enfin. Je regardais la U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju
télé, quand j’ai entendu... Qu’est-ce qui s’est passé? Il se po izboru dodatni sadræaji. Sadræaji se obogaÊuju novim
s’agit/il s’agissait de... Il était une fois/Il y avait... Elle dit audio i vizualnim materijalima, dramatizacijom
que... l’histoire de science-fiction, un conte (de fée) génial, jednostavnijih kazaliπnih komada za mlade, skeËevima i
formidable, nul, sans valeur, horrible, pas mal, satisfaisant, sliËno; primjerice, pisati dnevnik (journal intime) sa
épouvantable... En lisant, j’ai appris des choses zamiπljenoga putovanja nakon πto se s uËenicima
intéressantes et... prethodno pripreme leksiËke jedinice vezane uz tematske
sadræaje, te pokuπati napisati æivotopis - CV prema
5. Priroda, zaπtita okoliπa, prirodne nepogode, predloπku.
njihovi uzroci i posljedice, oneËiπÊenje
KljuËne strukture i izriËaji: Sauvons la planète! ODGOJNO-OBRAZOVNA
l’écologie, la protection de l’environnement, la défense du POSTIGNUΔA
milieu naturel, la poubelle sélective, l’eau, la mer, le lac, la
rivière, Notre planète, on l’aime, on la protège…Il faut
protéger l’environnement contre la pollution, la sécheresse, la
ZNANJA
pluie, les torrents, la chaleur/canicule, l’inondation, le
tremblement de terre/le séisme, l’alerte, se produire/ LEKSI»KA PODRU»JA
provoquer/avoir lieu, grave/tragique/imprévu... Do kraja 7. razreda osnovne πkole uËenici bi trebali
aktivno upotrebljavati pribliæno 700 leksiËkih jedinica, a
6. Putovanja, prometna sredstva, moguÊnosti razumjeti do 850 leksiËkih jedinica. Pri obradbi novoga
snalaæenja u stranoj dræavi, neke dræave leksiËkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi viπe od 8 do 10
frankofonoga govornoga podruËja novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu. LeksiËko se
KljuËne strukture i izriËaji: les moyens de transport, aller gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja.
en avion/bateau/train/voiture/bus/métro, le billet(d’), aller
(et de) retour, Quel est le prix? Est-ce qu’il y a une GRAMATI»KE STRUKTURE
Pristup gramatici je kognitivan i gramatiËke se strukture
réduction/encore des places libres? J’y vais à vélo/moto/
tumaËe eksplicitno uz uporabu gramatiËkoga nazivlja i
pied, S’il fait beau, j’irai chez ma tante… Les pays
usustavljivanje gradiva. Gramatika se tumaËi i provjerava u
francophones: la Suisse/ Belgique/ République du Mali, Le
kontekstu situacije bez mehaniËkoga zapamÊivanja
Canada/ Luxembourg, l’Afrique, la douane, la frontière, le
paradigmi i pravila.
passeport, déclarer, changer de l’argent, J’aimerais visiter...
Glagoli
E prezent (upitni, nijeËni i potvrdni oblik) -
7. Ljubav i zaljubljenost, ljubav u obitelji, ljubav
prema bliænjemu, prve simpatije, fiziËki izgled usustavljivanje
E perfekt pravilnih i nepravilnih glagola - utvrivanje i
i ponaπanje
usustavljivanje
KljuËne strukture i izriËaji: Il traite ses grands-parents E imperfekt
avec respect, les relations enfants-parents, l’amitié, Il a de E buduÊa radnja i predvianje
l’amour pour ses parents. Ils vivent un grand amour, un E kondicional sadaπnji (kondicional I.)
amour fou. Michel, vient-il aussi à la boum? Je voudrais E izricanje bliske proπlosti Je viens d’acheter - le passé récent
bien qu’il vienne. Denise, aide-t-elle sa grand-mère à faire Imenice
des achats? J’aime ce garçon, c’est mon meilleur ami, Marie E neke imenice s nepravilnom mnoæinom (l’œil/les
est plus grande que Claude. Jeanne est la plus polie fille de yeux)
la classe, du monde... E tvorba æenskoga roda imenica (iznimke) le speaker/la

speakerine
8. Æivot u πkoli, novi predmeti, sudjelovanje u »lan
slobodnim aktivnostima
E uporaba neodreenoga, odreenoga i saæetoga Ëlana -
KljuËne strukture i izriËaji: Cette année j’ai quelques
utvrivanje
nouvelles matières: la chimie/physique. Je voudrais suivre
E izostavljanje Ëlana u nekim ustaljenim izrazima (avoir
un cours de… J’adore la littérature. Je prépare une pièce de
raison/tort...)
théâtre avec mes copains… Nous avons visité la Cité des
Zamjenice
sciences et de l’industrie et nous y avons vu des choses
E zamjenice COD (utvrivanje) i COI
extraordinaires, La semaine prochaine, j’irai…
E neodreene zamjenice (quelqu’un, personne...)

E priloæne zamjenice (en i y)

172
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

Pridjevi snalaæenje u prostoru, snalaæenje u vremenu, izricanje


E komparacija pridjeva (pravilna i nepravilna - vremena, potvrivanje i nijekanje.
utvrivanje i usustavljivanje)
E neodreeni pridjevi (tout)
KULTURA I CIVILIZACIJA
Brojevi Kroz nastavne teme uËenici se susreÊu sa znaËajnim
E glavni brojevi do 1000 (na pisanoj razini)
osobama (Marie i Pierre Curie, Louis Pasteur, les frères
Lumière, Lavoisier, Ampère, Champollion...) piscima i
E redni brojevi
autorima iz zemalja frankofonoga govornoga podruËja te s
Prijedlozi
njihovim knjiæevnim djelima i likovima (Molière, Antoine
E prijedlog en + naziv sirovine (en coton, en soie)
de Saint-Exupéry, Jules Verne...).
Prilozi UËenicima treba sustavno ukazivati na kulturalne
E tvorba priloga na -ment sliËnosti i razliËitosti kroz odgojne i socijalizirajuÊe
E nepravilni prilozi bien (bon), mal (mauvais) sadræaje, radi osvjeπÊivanja tolerancije, razumijevanja i
Negacija solidarnosti meu pojedincima kao i meu socijalnim,
E pojaËana negacija (ne...plus/jamais/personne/rien) etniËkim i kulturnim skupinama, drugim rijeËima treba
Upitne rijeËi razvijati kod uËenika empatiju prema drugome i
E qui, comment, qu'est-ce que, où, quand, pourquoi, pour drukËijem. Ti su sadræaji ukljuËujuÊi odgojne i
qui, avec qui socijalizirajuÊe integrirani u predloæene teme za 7. razred.
ReËenice U pristupu nastavnim temama, kulturoloπkim, odgojnim
E pogodbene reËenice 1. tip
i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o usporedbi
E upravni i neupravni govor (glavna reËenica u
odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja
prezentu) frankofonoga govornoga podruËja.
E usustavljivanje upitnih reËenica, upitne reËenice s

upitnom rijeËi, upitne reËenice s inverzijom i sa est-ce


VJE©TINE I SPOSOBNOSTI
que SLU©ANJE
Na razini prepoznavanja E sposobnost raspoznavanja i razumijevanja fonoloπkih,

E uporaba perfekta i imperfekta ritmiËkih, naglasnih i intonacijskih osobina


E pasiv francuskoga jezika
E pogodbene reËenice 2. tip E sposobnost razumijevanja paæljivo artikuliranoga

E konjunktiv iza glagola æelje (Je voudrais qu’il vienne) govora


E gerund (le gérondif) E sposobnost razumijevanja i provoenja uputa i

naredbi
JEZI»NE FUNKCIJE E sposobnost povezivanja vizualnog i auditivnoga

Komunikacijski obrasci za pisanje razglednica / Ëestitaka jeziËnoga sadræaja


/pisama, predstavljanje sebe i drugoga postavljanje E uzvraÊanje na naputke i naredbe na francuskom

pitanja/odgovaranje na pitanja, aktivna uporaba obraenih jeziku


glagolskih vremena voenje kratkoga dijaloga i rasprava o E razumijevanje izjavnih i upitnih reËenica,
poznatoj temi, prepriËavanje sadræaja obraene tematike razumijevanje osnovne namjere sugovornika
(nekoliko jednostavnih reËenica), imenovanje, opisivanje, E globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate
usporeivanje predmeta, osoba, pojava i situacija, tematike
opisivanje pojava i situacija i odreivanje odnosa izmeu E uoËavanje specifiËnosti izgovora i intonacije izvornih
predmeta i osoba sluæeÊi se poznatim prilozima, izricanje govornika i uoËavanje razlika u izgovoru glasova i
radnji, izraæavanje svojine i pripadanja, izraæavanje glasovnih skupina francuskoga jezika u odnosu na
problema mlade generacije, izraæavanje problema vezanih hrvatski jezik
uz odnos s roditeljima, izraæavanje problema meu
vrπnjacima, opisivanje ekoloπkih problema - ugroæene GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA
æivotinjske i biljne vrste, izraæavanje ideja kako pomoÊi da INTERAKCIJA I PRODUKCIJA
se saËuva okoliπ, prepriËavanje vlastitih doæivljaja iz E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova
proπlosti, izricanje planova za buduÊnost, postavljanje francuskoga jezika
pitanja s upitnim zamjenicama i postavljanje direktnih
E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja
pitanja (u sadaπnjosti, proπlosti i buduÊnosti), traæenje i
fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i intonacijskih
davanje savjeta, traæenje i davanje informacija, predlaganje,
osobina francuskoga jezika
prihvaÊanje i odbijanje prijedloga, izricanje odnosa u
E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili
vremenu i prostoru, izricanje æelje i uljudno traæenje,
snimljenih sluπnih uzoraka
Ëestitanje (blagdana, roendana...), zahvaljivanje,
E verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticaje
izraæavanje atmosferskih prilika, izraæavanje osjeÊaja,
raspoloæenja, izraæavanje ukusa i osobnoga stava prema u sklopu jeziËnih funkcija
E sposobnost odgovaranja i postavljanja pitanja u sklopu
neËemu, izraæavanje zahtjeva, naredbe, obveza i duænosti,
poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja

173
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

E reproduciranje dijaloga u kojima uËenici samostalno E samostalno snalaæenje u pisanju ispita znanja nakon
mijenjaju pojedine dijelove uvjeæbanih sadræaja
E samostalno voenje dijaloga/razgovora u sklopu E samostalna i zajedniËka izradba tematskih postera
poznatih situacija
E sudjelovanje u dramatizacijama i igranju uloga STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM
E sposobnost zapamÊivanja i reproduciranja sadræaja E ovladavanje tehnikama preglednoga biljeæenja

obraene cjeline E uporaba vizualnih elemenata u svrhu zapamÊivanja

E sposobnost opisivanja osoba, predmeta, situacija jeziËnih sadræaja (boje, crteæi, podcrtavanje,
E sposobnost opisivanja slikovnoga predloπka uokvirivanje i sl.)
E povezivanje elemenata priËe, dijaloga, razgovora u E poticanje uËenika na uporabu strategija uËenja

smislenu cjelinu primjerenih njihovu uzrastu: voenje vlastitoga


E sudjelovanje u dramatizacijama/dijalozima uz rjeËnika
predloæene jeziËne sadræaje, iznoπenje ishoda E uporaba rjeËnika u udæbeniku za pronalaæenje

skupnoga ili individualnoga rada (postera, teksta ili sl.) znaËenja i naËina pisanja rijeËi
E sposobnost prepriËavanja uz likovne poticaje, E uoËavanje i pronalaæenje pravilnosti i analogija

prepriËavanje slijeda dogaaja (primjerice, strip) E stjecanje znanja na temelju promatranja, istraæivanja te

E sposobnost prepriËavanja proËitanoga i obraenoga izvoenje zakljuËaka tijekom nastave u πkoli i izvan
teksta πkole
E sposobnost prepriËavanja dogaaja iz osobnog E uporaba novih medija u uËenju francuskoga jezika

iskustva (primjereno dobi uËenika)


E prezentacija rezultata individualnoga i skupnoga rada,

»ITANJE primjerice, postera o nekoj od obraenih tema


E razvijanje samostalnoga i suradniËkoga uËenja
E sposobnost razumijevanja i Ëitanja pisanih uputa
E razvijanje sposobnosti samopromatranja i
E sposobnost Ëitanja tekstova, dijaloga nakon
odsluπanoga zvuËnog uzorka samovrjednovanja (Portfolio, EJP)
E razvijanje svjesnosti o vlastitu napretku i napretku
E sposobnost razumijevanja i Ëitanja tekstova o
poznatim sadræajima drugih
E razvijanje svjesnosti o odgovornosti za vlastito uËenje
E sposobnost razumijevanja i Ëitanja tekstova s
razglednica, pisama, obavijesti u svakodnevnim i vlastito znanje
situacijama
E glasno Ëitanje tekstova prethodno obraenih struktura

i leksika 8. RAZRED
E svladavanje reËeniËne intonacije

E samostalno Ëitanje fonetskih simbola u rjeËniku


osma godina uËenja
CJELINE I TEME
PISANJE 1. Francuska i Europska unija, VijeÊe Europe,
E uoËavanje razlika izmeu pisanja i izgovora te razlike Deklaracija o pravima Ëovjeka i djeteta,
pravopisa hrvatskoga i francuskoga jezika europska himna...
E pisanje rijeËi prema zvuËnome modelu KljuËne strukture i izriËaji: L'Union européenne, Le
E sposobnost pisanja prema uzorku Conseil de l'Europe, le siège, les institutions... les droits de
E pisanje Ëestitaka, poruka na razglednicama, kraÊih l'homme, les droits de l'enfant, La Déclaration universelle
pisama, ispunjivanje obrazaca osobnim podatcima des droits de l’homme, l’euro, les États membres et leurs
E sposobnost pisanja o sebi i drugima, opis mjesta capitales sont... L'hymne européen est l'Ode à la joie de la
æivljenja, πkolovanja... IXe symphonie de Beethoven..
E samostalno odgovaranje na zadana pitanja i rjeπavanje
2. ©kolski sustav u Hrvatskoj i Francuskoj, odabir
zadataka nakon proËitanoga teksta
πkole i zanimanja, vaænost uËenja stranih
E nadopunjivanje tekstova rijeËima koje nedostaju
jezika, multikulturalnost
E sposobnost povezivanja elemenata predloæenoga
KljuËne strukture i izriËaji: Le système scolaire français
teksta i pismeno odgovaranje na pitanja est différent du système croate. le lycée (technique,
E povezivanje izmijeπanih reËenica, dijaloga i kraÊih
professionnel), Je voudrais continuer/apprendre...
tekstova u smislenu cjelinu préparer/passer le baccalauréat, Dans notre collège on
E samostalno pisanje kraÊih opisa u sklopu prethodno
organise la semaine portes ouvertes avec différents ateliers,
obraenih sadræaja tous les élèves adorent ça. Est-ce que ton ami a déjà choisi
E samostalno pisanje voenih sastavaka son métier? Non, pas encore.... Il est utile que j’apprenne
E pisanje po diktatu nakon prethodno obraenih plusieurs langues étrangères. Quelle langue parles-tu le
sadræaja mieux? la biographie/le curriculum (vitae), une société
multiculturelle.

174
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

3. Problemi ËovjeËanstva, razgovaranje o jednostavnijih kazaliπnih komada za mlade, skeËevima i


problemima u svijetu (glad, siromaπtvo...), sliËno; proËitati na hrvatskom/francuskom Deklaraciju o
ekoloπki problemi, ugroæene vrste pravima djeteta, na internetu, u Ëasopisima, pronaÊi tekstove
KljuËne strukture i izriËaji: être en colère, la guerre, la vezane uz probleme mladih u πkoli/obitelji/druπtvu... i
famine, la pauvreté, le racisme, la tolérence, l’intérêt vis-à- usporediti probleme naπih uËenika s problemima uËenika u
vis d’autres cultures, la convivialité, l’entraide (en classe), nekim dræavama frankofonoga govornoga podruËja.
combattre tous les préjugés, l’aide humanitaire aux pays
pauvres/défavorisés, la défense des animaux, la pollution, ODGOJNO-OBRAZOVNA
les marées noires, les déchets, les dégâts, la faune, la flore, POSTIGNUΔA
la déforestation, menacer gravement...
ZNANJA
4. Svijet znanosti i umjetnosti, izloæbe, muzeji,
koncerti, film, festivali...
KljuËne strukture i izriËaji: la peinture, le tableau, le LEKSI»KA PODRU»JA
peintre, le dessinateur, le sculpteur, l'impressionnisme, l'art Na kraju osme godine uËenja jezika u 8. razredu
moderne, On m’a invité au vernissage. Dans quelle salle est osnovne πkole predvia se aktivna uporaba pribliæno 800
installée cette exposition? l'architecture, la musique, J’ai leksiËkih jedinica, a na razini razumijevanja i mehaniËkog
assisté au concert d’un violoniste très connu. le film - usvajanja do 1000 leksiËkih jedinica. LeksiËko se gradivo
court/long métrage, Ce film a été primé au festival de cikliËki ponavlja i proπiruje novim sadræajima. LeksiËka
Cannes. podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama za
8. razred.
5. Televizija, televizijski kanali, emisije, program,
izravni prijenos, snimanje GRAMATI»KE STRUKTURE
KljuËne strukture i izriËaji: Il y a des chaînes publiques Pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz uporabu
et des chaînes privées. Un bon film passe ce soir sur le gramatiËkoga nazivlja i usustavljivanje gradiva.
canal+. Les satellites permettent de retransmettre des PreporuËuje se usvajati gramatiku induktivnim putem.
émissions télévisées. J'ai aimé ce téléfilm. Gramatika se tumaËi i provjerava u kontekstu situacije bez
Tu suis régulièrement ce feuilleton? Les pages publicitaires, mehaniËkoga zapamÊivanja paradigmi i pravila.
le programme diffusé en direct de... le journal télévisé, les Glagoli
E nepravilni glagoli u obraenim vremenima i naËinima
informations, les clips vidéo, la pub(licité), la caméra
numérique... prema nastavnim temama - usustavljivanje
E uvjeæbavanje uporabe glagolskih vremena obraenih

6. Klimatske promjene, vrste klime i njihove do 8. razreda


znaËajke, zagrijavanje, ozonski omotaË E pasiv

KljuËne strukture i izriËaji: les changements climatiques, Imenice


le réchauffement de la planète, une menace globale, l’effet de E tvorba æenskoga roda imenica (iznimke)

serre, le climat méditerranéen / continental / humide / rude E tvorba mnoæine imenica (iznimke)

/ doux, printanier, estival, hivernal, les trous dans la couche »lan


d'ozone, les pluies acides. E uporaba neodreenoga, odreenoga, partitivnoga i

saæetoga Ëlana - utvrivanje i usustavljivanje


7. Æivot u suvremenom druπtvu, ovisnost i Zamjenice
problemi u ponaπanju, bavljenje korisnim
E osobne zamjenice COD i COI - utvrivanje i
radom, poslovi za vrijeme praznika
usustavljivanje
KljuËne strukture i izriËaji: les jeunes délinquants,
E priloæne zamjenice en i y
protéger les jeunes en danger, la violence (scolaire), Cet
Pridjevi
enfant a subi des violences. sanctionner les mineurs, les
E tvorba æenskoga roda pridjeva (iznimke)
enfants maltraités, fumer, le danger du tabagisme, l’espace
E tvorba mnoæine pridjeva (iznimke)
fumeurs/non-fumeurs, la drogue, la lutte contre la
toxicomanie, Est-ce que tu travailles pendant les vacances? E oblici i uporaba neodreenih pridjeva

Brojevi
8. Blagdani, svetkovine i puËki obiËaji Francuske E ponavljanje i utvrivanje glavnih brojeva do 1000 i

KljuËne strukture i izriËaji: les jours fériés, la tradition, rednih brojeva


la fête foraine...(des gaufres, des barbes à papa, des tours de Prijedlozi
manège), La fête de la musique (le 21 juin). E ponavljanje i utvrivanje

Prilozi
IZBORNE TEME E ponavljanje i utvrivanje
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju ReËenice
se po izboru dodatni sadræaji. Sadræaji se obogaÊuju novim E odnosne reËenice - usustavljivanje
auditivnim i vizualnim materijalima, dramatizacijom
E pogodbene reËenice 2. tipa

175
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

E upravni i neupravni govor (glavna reËenica u E povezivanje vizualnoga (slikovnog) i auditivnog


prezentu) jeziËnog sadræaja
E upravna i neupravna pitanja E razumijevanje pitanja i kraÊih izvornih tekstova
Na razini prepoznavanja E razumijevanje sugovornika
E konjunktiv iza izraza il faut te nekih glagola æelje

E neupravni govor (glavna reËenica u proπlom GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA


vremenu) INTERAKCIJA I PRODUKCIJA
E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja

JEZI»NE FUNKCIJE fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i intonacijskih


Pisanje æivotopisa, uporaba informatiËke terminologije osobina francuskoga jezika prema uzorku
na francuskom, priËanje proπlih dogaaja, opisivanje E sposobnost zapamÊivanja i pravilne reprodukcije

tradicionalnih i folklornih obiËaja te blagdana u govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka


Francuskoj, nekim dræavama frankofonoga govornoga E sposobnost prepriËavanja poznatoga teksta te voenje
podruËja i usporedba s obiËajima u Hrvatskoj, dijaloga/razgovora o poznatoj temi
komunikacijski obrasci za pisanje razglednica/Ëestitaka E sposobnost verbalnog uzvraÊanja na verbalne i
/pisama, predstavljanje sebe i drugoga, postavljanje neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje
pitanja/odgovaranje na pitanja, aktivna uporaba obraenih E sposobnost odgovaranja na pitanja u sklopu obraenih
glagolskih vremena i glagolskih naËina (zapovjedni naËin i tematskih sadræaja
kondicional sadaπnji), voenje kratkoga dijaloga i rasprava
E sposobnost postavljanja pitanja u sklopu usvojenih
o poznatoj temi, prepriËavanje sadræaja obraene tematike
jeziËnih uzoraka
(nekoliko reËenica), imenovanje, opisivanje, usporeivanje
E sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenata
predmeta, osoba, pojava i situacija, opisivanje pojava i
u novim situacijama
situacija i odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba
E sposobnost sudjelovanja u dramatizacijama
sluæeÊi se poznatim prilozima, izricanje aktivnih i trpnih
E sposobnost sudjelovanja u dijalozima uz izmjenu
radnji, izricanje odnosa u vremenu i prostoru, izricanje
nekih elemenata
namjere i pogodbe, izricanje potrebe, zabrane i
E sposobnost stvaranja novih dijaloga/razgovora bez
upozorenja, izricanje æelje i uljudno traæenje, traæenje i
zadanoga predloπka
davanje informacija predlaganje, prihvaÊanje i odbijanje
E sposobnost opisivanja osoba, predmeta i situacija
prijedloga, Ëestitanje (blagdana, roendana...),
E sposobnost prepriËavanja tekstova uz poticaje i bez
zahvaljivanje, izraæavanje atmosferskih prilika, izraæavanje
njih
osjeÊaja, raspoloæenja, izraæavanje slaganja i neslaganja,
E sposobnost primjene obraenih tema na osobna
ljubomore, suosjeÊanja, kritike..., izraæavanje ukusa i
iskustva
osobnoga stava prema neËemu, izraæavanje svojine i
pripadnosti, izraæavanje zahtjeva, naredbe, obveza i
»ITANJE
duænosti, snalaæenje u prostoru, snalaæenje u vremenu,
E zapamÊivanje grafijske slike rijeËi i reËenica na razini
izricanje vremena, potvrivanje i nijekanje.
prethodno usvojenih zvuËnih i pisanih uzoraka
E glasno Ëitanje reËenica, dijaloga/razgovora i tekstova
KULTURA I CIVILIZACIJA
nakon odsluπanih zvuËnih uzoraka i bez njih
Kroz nastavne teme uËenici se susreÊu s poznatim
E Ëitanje i razumijevanje izvornih uputa i poruka
osobama iz svijeta znanosti i umjetnosti, povijesnim i
slavnim liËnostima, pri Ëemu im treba ukazivati na sliËnosti
PISANJE
i razliËitosti u hrvatskoj kulturi i kulturi nekih dræava
E odgovaranje na pitanja o poznatom sadræaju
frankofonoga govornoga podruËja, tradiciji, obiËajima,
E pisanje diktata s poznatim elementima
uljudnom ophoenju...
E provjera razumijevanja tekstova u zadatcima
Kod uËenika treba sustavno razvijati svijest o toleranciji,
razumijevanju i solidarnosti meu pojedincima kao i meu viπestrukog izbora
E popunjivanje vjeæbi prema zadanim uzorcima
socijalnim, etniËkim i kulturnim skupinama, drugim
E popunjivanje teksta rijeËima koje nedostaju te pisanje
rijeËima treba razvijati empatiju prema drugome i
drukËijem. Ti su sadræaji, ukljuËujuÊi odgojne i reËenica
E sposobnost povezivanja elemenata predloæenoga
socijalizirajuÊe, integrirani u nastavne teme za 8. razred. S
pomoÊu tih sadræaja uËenici se upoznaju s osnovnim teksta uz dodavanje novih elemenata
E pismeno odgovaranje na osobna pitanja
pojmovima vezanim uz interkulturalne kompetencije
E pisanje voenih sastava (od 80 do 100 leksiËkih
(primjerice, kulturni πok, razgovor o iskustvima...).
jedinica)
E pisanje Ëestitaka, kratkih poruka, ispunjavanje
VJE©TINE I SPOSOBNOSTI obrazaca i voenje biljeæaka
E samostalno snalaæenje u pisanju ispita znanja nakon
SLU©ANJE uvjeæbanih sadræaja
E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
E samostalna i zajedniËka izradba tematskih postera
skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski jezik

176
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM 3. ©kolsko okruæenje, naziv πkole/razred, opis


E usvajanje izgovora, znaËenja novih rijeËi i uËionice, πkolski pribor, smjestiti u prostoru,
gramatiËkih struktura uz uporabu vizualnih i izraziti posvojnost, te razumijevanje uputa
auditivnih poticaja i pisanoga teksta uËitelja na nastavnom satu
E izradba dodatnih nastavnih vizualnih i auditivnih KljuËne strukture i izriËaji: Tu vas dans quelle école? Tu
sredstava es en quelle classe? (en quatrième). La salle de classe est
E uporaba udæbenika, radne biljeænice, biljeænice, grande. Qu’est-ce que c’est? Qu’est-ce qu’il y a dans, sur,
rjeËnika i Ëasopisa sous, devant, derrière, au milieu de... C’est/Ce n’est pas
E uoËavanje analogija i pravilnosti u jeziËnom ustroju i un livre, cahier, crayon, sac, feutre/une trousse, gomme,
njihova primjena u novom tekstu règle, Ce sont/Ce ne sont pas des crayons de couleur/
E uoËavanje sliËnosti i razlika izmeu francuskoga i ballons/voitures...C’est le sac de...C’est son sac., le cahier
hrvatskoga jezika ili meu drugim stranim jezicima de classe, Pardon madame, je ne comprends pas, pourriez-
E razvijanje svijesti o pripadnosti skupini uËenika koji vous répéter?. Qu’est-ce que tu manges/prends à la cantine?
rade na zajedniËkom zadatku: usvajanju francuskoga Je mange un sandwich/ croissant/des tartines... Je prends du
jezika chocolat chaud. Viens au tableau! Passe-moi la craie, STP.
E razvijanje sposobnosti samopromatranja i
samovrjednovanja (Portfolio, EJP) 4. Moja obitelj, imenovanje i predstavljanje
E razvijanje svijesti o vlastitu napretku i napretku Ëlanova uæe obitelji
drugih KljuËne strukture i izriËaji: Regarde, c’est la photo de ma
E razvijanje svijesti o odgovornosti za vlastito uËenje i famille/ ma mère (maman) / mon père (papa), Je passe mes
znanje vacances chez mes grands-parents. Il a un frère et une sœur.
Sa cousine est très sage. Je suis fils/fille unique.

5. Ja i moja okolina, izricanje mjesta stanovanja


Francuski kao (grad / mjesto, ulica / trg, zgrada / kuÊa /
stan), opis sobe te snalaæenje u prostoru
drugi strani jezik KljuËne strukture i izriËaji: Ils habitent une
grande/petite ville, dans un quartier moderne. l’église du
village, Dans ma petite ville il y a plusieurs jardins publics.
4. RAZRED J’habite un appartement dans un immeuble de cinq étages.
Devant ma maison il y a un grand jardin/parc. Maman est
prva godina uËenja dans la cuisine/la salle de bains... Dans ma chambre il y a
un lit, une table... Où se trouve le cinéma/musée, la
CJELINE I TEME
poste...? Je vais tout droit/à gauche, à droite, aller à...
1. Susreti s vrπnjacima i odraslima, pozdravi pri
susretu i opraπtanju na neformalnoj i formalnoj
6. Kalendar, izricanje dana u tjednu, obiljeæavanje
razini te osnovni priopÊajni obrasci u
nadnevaka, imenovanje godiπnjih doba,
uljudnom ophoenju
izricanje atmosferskih prilika
KljuËne strukture i izriËaji: Salut (Mathieu)!
KljuËne strukture i izriËaji: Aujourd’hui c’est quel
Bonjour/Bonsoir Mme/M./Mlle, Au revoir, À demain/
jour/quelle date? C’est lundi... Aujourd’hui c’est le 22
lundi...Comment ça va? Ça va? Oui, ça va, merci. Non,
janvier/mars. Quelles sont les quatre saisons de l’année?
ça ne va pas, pas mal... S’il te/vous plaît... voilà, merci, de
Quel temps fait-il? Il fait beau /mauvais /chaud/ froid. Il
rien, pardon, d’accord, Je peux/veux/voudrais...
pleut/neige. Il y a du soleil/vent/tonnerre, des
2. Predstavljanje sebe i drugoga, izricanje vlastite nuages/éclairs.
dobi i dobi prijatelja, izricanje narodnosti, opis
osobe 7. Druæenje s prijateljima, proslava roendana,
KljuËne strukture i izriËaji: Comment t’appelles-tu? Je pisanje pozivnica, Ëestitanje, izraæavanje
m’appelle, Il/Elle s’appelle... Enchanté (e) de faire ta/votre osobnih nazora, ukusa odobravanja i
connaissance Il/Elle est croate/ slovène/ negodovanja, zahvaljivanje
français(e)/anglais(e) allemand(e)/italien(ne)... Qui est-ce? KljuËne strukture i izriËaji: Bon/Joyeux anniversaire!
C’est mon copain/ma copine. Ce sont mes copains/ Allume les bougies du gâteau d’anniversaire! Voilà un
ami(e)s. Quel âge as-tu? J’ai 9/10 ans. Il/Elle a quel âge? cadeau pour toi (un CD/jeu vidéo/des fleurs...) J’aime bien
Il/Elle a... C’est ma copine. Elle s’appelle Anne, elle est ton cadeau, merci! Il n’y a pas de quoi. Je n’aime
sympa(thique), gentille, polie, grande, petite... pas/j’adore...le chocolat/les bonbons au chocolat, les
sandwichs/pizzas/gâteaux... Prends un coca/jus de
fruits... Écoutons de la musique! Dansons, chantons...!

177
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

8. Slobodno vrijeme i πportske aktivnosti, dijelovi prilikom obradbe novoga gradiva 3 do 4 leksiËke jedinice
dana, izricanje vremena - puni sat usvojene na razini samostalne produkcije. Leksik se cikliËki
KljuËne strukture i izriËaji: L’après-midi ma sœur va à ponavlja i proπiruje novim sadræajima. LeksiËka podruËja
l’école de musique/danse... Quelle heure est-il? Il est quatre naznaËena su u predloæenim nastavnim temama za 4.
heures. faire+naziv πporta, Mon cousin fait du VTT/. Il razred.
adore jouer aux cartes/au loto, mais moi, j’aime bien les
jeux électroniques/télévisés. Quels sont tes loisirs favoris? GRAMATI»KE STRUKTURE
GramatiËke se strukture ne tumaËe eksplicitno, veÊ ih
9. Odijevanje, imenovanje i opis nekih dijelova uËenici usvajaju u predloæenim jeziËnim strukturama, tj. u
odjeÊe i obuÊe, boje situacijama. Dakle, njihovo znaËenje postupno osvjeπtavaju
KljuËne strukture i izriËaji: Mon copain porte un u tekstu povezujuÊi ga s poznatim leksikom.
jean/pantalon/ pull/T-shirt/bonnet/anorak. Ma sœur a Glagoli
une belle jupe/ robe... Elle a des chaussettes courtes. E prezent (jesni, nijeËni oblik ne...pas) i imperativ

Qu’est-ce que tu mets / portes? Je mets / najuËestalijih glagola u sklopu tematskih podruËja,
porte...(aujourd’hui / au printemps / en été...) De quelle povratni gl. s'appeler - 3. lica jednine i glagola être,
couleur est...? avoir, aller, faire, prendre - 3. lica jednine
Imenice
10. Moje tijelo, nauËiti nazive za neke dijelove E globalno razlikovanje i uporaba jednine i mnoæine

tijela i opisati osobu, voditi raËuna o osobnoj imenica muπkog i æenskoga roda
higijeni E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju (na

KljuËne strukture i izriËaji: Les parties du corps humain fonoloπkoj razini)


sont la tête / bouche / main / jambe...le cou / ventre / bras »lan
/ doigt / pied / nez... Ses yeux sont bleus/verts/marron. E globalno razlikovanje odreenoga/neodreenoga
Ses cheveux sont blonds/bruns/ longs/courts. Lave tes Ëlana jednina/mnoæina + imenica
mains! Zamjenice
E nenaglaπene osobne zamjenice uz glagol
11. Prirodni okoliπ, imenovati cvijeÊe, voÊe, Pridjevi
povrÊe, æivotinje E opisni pridjevi (razlikovanje m./æ. roda na fonoloπkoj
KljuËne strukture i izriËaji: Qu’est-ce que c’est? C’est un razini)
arbre/ oiseau/une fleur... Dans ce parc il y a beaucoup de E oblici posvojnih pridjeva za m./æ. rod - prva tri lica
roses, de tulipes et de marguerites. La pomme est verte. J’aime jednine i (mes, tes, ses)
les bananes/oranges... J’adore la salade, les pommes de E upitni pridjev quel/le - Quel temps fait-il?
terre/tomates/ carottes... Il a un grand chien. Elle adore son Brojevi
petit chat. E glavni brojevi od 1 do 20 (na usmenoj razini)

Prijedlozi
12. Blagdani, imenovanje nekih blagdana i E na razini razumijevanja i globalne uporabe u jeziËnim
svetkovina, Ëestitanje i obiËaji uzorcima, primjerice (dans, sur, sous, devant, derrière)
KljuËne strukture i izriËaji: Joyeux Noël! Joyeuses Prilozi
Pâques! Bonne année! E neki uËestali prilozi vremena i mjesta, primjerice

(aujourd’hui, à gauche, à droite)


IZBORNE TEME Negacija
Pripremati recitacije/pjesmice/kratke igrokaze u sklopu E non
10% nastavnih sati tijekom godine prema interesima E ne...pas
uËenika i izboru uËitelja, izraivati tematske panoe,
Upitne rijeËi
postere... timski rad - uloga pojedinca u oËuvanju
E est-ce que, qu'est-ce que + glagol, combien de...
prirode/okoliπa.
ReËenice
E jednostavne izjavne reËenice prema uzorku:
ODGOJNO-OBRAZOVNA
S subjekt + predikat: Je parle.
POSTIGNUΔA S subjekt + predikat + objekt: J'ai une sœur.

S subjekt + pridjev u sluæbi imenskoga predikata: Il

ZNANJA est grand.


S jednostavne upitne reËenice s upitnom rjeËju: Qui

LEKSI»KA PODRU»JA arrive? i intonacijom.


Na kraju prve godine uËenja u 4. razredu osnovne πkole Na razini prepoznavanja
uËenici bi trebali usvojiti i samostalno se sluæiti s pribliæno E glagoli avoir, aller, faire, prendre - 3. lica mnoæine
120 leksiËkih jedinica, a na razini razumijevanja i E traæenje dopuπtenja (Je peux...)
mehaniËkoga reproduciranja do 200 (pjesmice, recitacije, E uljudno traæenje je veux/je voudrais
brojalice). To bi iznosilo po svakom nastavnom satu

178
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

E Ëlan odreeni/neodreeni jednina/mnoæina + E sposobnost verbalnog uzvraÊanja na verbalne i


imenica neverbalne poticaje (gestualne, likovne i zvuËne)
E uoËavanje razlike m/æ. roda opisnih pridjeva (u E sposobnost odgovaranja na pitanja vezana uz
pisanju) obraene strukture i teme
E pokazni pridjevi E sposobnost postavljanja pitanja vezana uz obraene
E neki prilozi vremena (maintenant, demain) strukture i teme
E glavni brojevi od 20 do 30 (na usmenoj razini) E sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenata
E redni brojevi od 1 do 4 (na pisanoj razini) i uz izmjenu nekih elemenata (primjena u novim
E postupno usvajanje slova francuske abecede situacijama)
E sposobnost reproduciranja kratkih dijaloga u kojima
JEZI»NE FUNKCIJE uËenici samostalno mijenjaju neki element
Komunikacijski obrasci za uljudno ophoenje i E sposobnost voenja kraÊih dijaloga na temelju
oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugoga, imenovanje i prethodno obraenih situacija
opisivanje predmeta i osoba, imenovanje i opis nekih E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama
dijelova ljudskoga tijela, odjeÊe i obuÊe, imenovanje i opis E recitiranje i pjevanje brojalica i pjesmica
æivotinja, opisivanje atmosferskih prilika, izricanje æelje i E opisivanje slikovnoga predloπka, sluæeÊi se
uljudno traæenje, Ëestitanje (roendana, blagdana), jednostavnim rijeËima i reËenicama
zahvaljivanje, izricanje dobi, izraæavanje svojine i E imenovanje i opisivanje radnje
pripadnosti, izraæavanje zahtjeva, naredbe i molbe, osjeÊaja E povezivanje elemenata priËe prethodno obraene s
i raspoloæenja, izraæavanje ukusa, zadovoljstva, pomoÊu slikovnica/aplikacija/slikovnih kartica
odobravanja, negodovanja, izraæavanje osobnih stavova, E izricanje kratkoga teksta uz slikovni predloæak kao
potvrivanje i nijekanje, snalaæenje u prostoru, snalaæenje poticaj
u vremenu, izricanje vremena (puni sat).
»ITANJE
KULTURA I CIVILIZACIJA E prepoznavanje grafijske slike rijeËi i reËenica prema
UËenicima je potrebno ukazivati na sliËnosti i razliËitosti prethodno usvojenim zvuËnim uzorcima
u hrvatskoj i francuskoj kulturi i civilizaciji, tradiciji, E glasno Ëitanje kraÊih tekstova koji sadræe poznate
obiËajima, uljudnom ophoenju vodeÊi raËuna o strukture i leksik poπtujuÊi naglasak i intonaciju
komparativnom pristupu sadræajima. Ti su sadræaji, E izraæajno Ëitanje kraÊih dijaloga/tekstova
ukljuËujuÊi odgojne i socijalizirajuÊe, integrirani u E Ëitanje po ulogama
tematske cjeline za 4. razred i razvijaju kod uËenika E postupno svladavanje reËeniËne intonacije
toleranciju i empatiju prema stranoj kulturi (primjerice, E razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova
imena, prezimena, obiËaji vezani uz pojedine blagdane...). poznatoga sadræaja
E glasno Ëitanje abecede

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI
PISANJE
SLU©ANJE E svladavanje pravopisnih elemenata koji se ne nalaze u

E privikavanje na sluπanje drugoga hrvatskoj abecedi prepisivanjem rijeËi gdje se ta slova


E neverbalno uzvraÊanje na naputke i naredbe na nalaze
francuskom jeziku E uoËavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora

E povezivanje audiovizualnoga jeziËnoga sadræaja kod uËestalih rijeËi


E razumijevanje kraÊih izjavnih reËenica i pitanja E uoËavanje osnovnih razlika izmeu pravopisa
E globalno i selektivno razumijevanje kraÊega teksta francuskoga i hrvatskoga jezika (znakovi, akcenti,
poznate tematike apostrof, sedij)
E senzibiliziranje uËenika na razlike u izgovoru glasova E prepisivanje kraÊih reËenica

i glasovnih skupina francuskoga jezika u odnosu na E podcrtavanje ili zaokruæivanje toËnog odgovora,

hrvatski jezik precrtavanje suviπnih elemenata


E dopunjivanje reËenica rijeËima koje nedostaju (rijeËi

GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA moraju biti ponuene)


INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA E slaganje ponuenih rijeËi u logiËan slijed reËenice

E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja E pisanje kraÊih reËenica

fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i intonacijskih E pisanje Ëestitaka i pozivnica prema predloπku

osobina francuskoga jezika prema uzorku


E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM
francuskoga jezika (nazali, glas r...) E postupno poticanje razvijanja svjesnosti o razini

E reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊom usvojenosti sadræaja (gramatiËkih, leksiËkih,


reËeniËnom intonacijom (jesne, nijeËne, uskliËne i funkcionalnih, pojmovnih)
upitne reËenice) E postupno usvajanje izgovora, znaËenja rijeËi i
E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvuËnih gramatiËkih struktura uz uporabu auditivnih i
modela vizualnih poticaja

179
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

E uporaba vizualnih elemenata u zapamÊivanju jeziËnih 3. Moji prijatelji, imenovanje, predstavljanje i


sadræaja opis osobe (fiziËki izgled, karakterne osobine)
E postupno ovladavanje strategijama uËenja i aktivnoga KljuËne strukture i izriËaji: Qui est-ce? C’est mon
sluæenja znanjem copain/ma copine. Qui sont tes amis/copains/copines?
E postupno privikavanje na sluæenje slikovnim Comment sont-ils/elles? Décris-moi... Avec qui...? Il/elle
rjeËnikom i rjeËnikom u udæbeniku/metodi (traæenje est mince/joli(e)/sage/ intelligent(e)/gentil(le)/amusant(e).
rijeËi po abecednome redu i traæenje znaËenja Épelle ton/son prénom/nom.
nepoznatih rijeËi)
E postupno razvijanje samostalnog uËenja 4. Moja obitelj, imenovanje i predstavljanje
E razvijanje svijesti pripadanja skupini koja radi na Ëlanova πire obitelji
zajedniËkome zadatku: usvajanje francuskoga jezika, KljuËne strukture i izriËaji: C’est/voilà ma famille. Qui
kulture i civilizacije dræava frankofonoga govornoga est-ce? C’est ma tante/nièce/cousine, mon oncle/
podruËja (suradniËko/kolektivno uËenje) neveu/cousin... Je suis fils/ fille unique.
E postupno privikavanje na uporabu novih medija u
funkciji uËenja francuskoga jezika, a primjereno dobi 5. KuÊa i stan, imenovanje prostorija u
i interesima uËenika stanu/kuÊi
E postupno razvijanje sposobnosti samoprocjene i KljuËne strukture i izriËaji: il y a combien de pièces dans
samoocjenjivanja kao i meusobnog ocjenjivanja ton appartement/ta maison? C’est la cuisine/salle de bains/
uËenika (Europski jeziËni portfolio - EJP), a to znaËi à manger/de séjour/chambre à coucher/le salon. Les toilettes
razvijanje svijesti o vlastitu napretku kao i o napretku sont au milieu de l’appartement/la maison. Je fais/range ma
Ëlanova skupine kojoj uËenik pripada chambre. Ton cousin habite à quel étage? (au rez-de-
chaussée). Ma grand-mère habite au deuxième (étage).

5. RAZRED 6. Hrana i piÊe, imenovanje obroka, nekih jela i


piÊa te pribora za jelo
druga godina uËenja KljuËne strukture i izriËaji: Qu’est-ce que tu prends au
petit déjeuner/déjeuner/goûter/dîner? Je prends des
CJELINE I TEME tartines/céréales/du thé... de la soupe/viande/glace... des
1. Susreti i meusobno upoznavanje, frites/fruits/légumes/pâtes/champignons. J’adore le fromage
predstavljanje i pozdravljanje na neformalnoj i et le jambon. Elle mange une quiche lorraine. Bon appétit!
formalnoj razini i neki priopÊajni obrasci pri J’ai faim/soif. Je veux/voudrais du lait chaud, des
susretu i opraπtanju croissants, de la confiture, de l’eau... Je voudrais un verre
KljuËne strukture i izriËaji: Salut... Bonjour, Bonsoir/ d’eau/ un jus de fruits. mettre le couvert, la
Mme/ M./Mlle, Au revoir, À demain/lundi... Bonne fourchette/serviette...
nuit, à bientôt Comment ça va? Ça va? Merci, ça va
bien/comme ci comme ça /ni bien ni mal... Où est-ce que 7. Naπe tijelo i zdravlje, proπirivati leksik vezan
tu habites? J’habite (à)... Vous habitez où? Nous uz dijelove tijela i imenovati neke najËeπÊe
habitons/j’habite... Quelle est ton/votre adresse? zdravstvene tegobe i bolesti u djeËjoj dobi
KljuËne strukture i izriËaji: L’air de la montagne est bon
2. ©kola, aktivnosti u πkoli, imenovanje osoba u pour la santé. Il/elle est malade. Il/elle a mal à la
πkolskom okruæenju, imenovanje πkolskih tête/gorge/l’estomac/au ventre/aux pieds/dents... Tu as de
predmeta, izvrπavanje i izdavanje naredbi, la fièvre, tu tousses, tu es enrhumé(e)... Elle a le nez qui
razumijevanje uputa uËitelja na nastavnom satu coule. Prends des médicaments! la grippe, sur ordonnance.
KljuËne strukture i izriËaji: Qu’est-ce que tu aimes /
adores / détestes? J’aime/je n’aime pas... Comment 8. Slobodno vrijeme, izricanje aktivnosti u
s’appelle ton professeur de croate/français, musique...? slobodno vrijeme, πportske aktivnosti, izricanje
Voilà Mme Dupont. Elle est professeur de français. le vremena (puni sat i pola sata)
professeur principal, Vous avez combien de cours par KljuËne strukture i izriËaji: Que fais- tu/faites- vous? Je
semaine? Quelle est ta matière préférée? Assieds- joue à l’ordinateur/je travaille sur ordinateur. J’adore les
toi/asseyez-vous! Qui est absent? Personne... jeux vidéo. Ses loisirs préférés sont le tennis, le basket et le
Ouvre(z)ferme(z)/ton livre/vos livres/cahiers d’activités/ dessin. Quelle heure est-il? Il est huit heures et demie.
d’exercices à la page... montre(z), lis(ez) écoute(z),
répète/répétez.

180
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

9. Odijevanje i kupovanje, imenovanje i opisi- GRAMATI»KE STRUKTURE


vanje nekih dijelova odjeÊe, obuÊe, boje GramatiËke se strukture ne tumaËe eksplicitno, veÊ ih
KljuËne strukture i izriËaji: Qu’est-ce que tu mets/portes uËenici usvajaju mehaniËki. Njihovo znaËenje postupno
aujourd’hui? Je mets/porte un pantalon noir et une chemise osvjeπtavaju u tekstu povezujuÊi ga s poznatim leksikom.
rouge et des baskets. Et demain je vais mettre mon jean et mon Glagoli
pull blanc. Cette fille a une jupe/robe très courte/chic le T-shirt E prezent glagola 1. grupe (jesni, nijeËni oblik ne...pas)

en coton/soie, un pull léger/chaud, Le jean est un vêtement E glagoli avoir, être, aller i zapovjedni naËin

unisexe. E futur proche

E uljudno traæenje je veux/je voudrais

10. Æivotinje, imenovanje i opis kuÊnih ljubimaca Imenice


i nekih æivotinja u zooloπkom vrtu E jednina i mnoæina muπkoga i æenskoga roda imenica
KljuËne strukture i izriËaji: J’aime beaucoup les E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju
animaux. Tu as un animal de compagnie/familier? J’ai un »lan
chien/chat/ poisson/ perroquet/ hamster, une E odreeni/neodreeni jednina/mnoæina + imenica
perruche/tortue...Aujourd’hui ils vont au zoo pour voir les E partitivni Ëlan
animaux sauvages comme: le lion/ Zamjenice
tigre/zèbre/léopard/crocodile, l’éléphant... E nenaglaπene osobne zamjenice uz glagol

Pridjevi
11. Prijevozna sredstva, imenovanje i opis nekih
E opisni pridjevi (m./æ. rod)
osnovnih prijevoznih sredstava, semafor
E posvojni pridjevi za muπki i æenski rod u jednini i
KljuËne strukture i izriËaji: C’est une voiture / un vélo
mnoæini
/ tram / train / bus / avion / (auto)car. Je vais en voiture
/ à pied…Tu vas en France, prends l’avion! Le feu est au Brojevi
E glavni brojevi od 1do 60 (na usmenoj razini)
rouge / à l’orange. Tu dois attendre. Au feu vert, traverse
E redni brojevi od 1 do 10 (na usmenoj razini)
la rue!
E uporaba brojeva za odreivanje nadnevka

12. Blagdani i svetkovine, Ëestitke i obiËaji Prijedlozi


KljuËne strukture i izriËaji: Bonnes fêtes! Joyeux Noël! E uporaba najuËestalijih prijedloga u izrazima (au milieu

Joyeuses Pâques! Bonne année! Quels sont les mois de de, tout droit...)
l’année? Prilozi
E neki prilozi vremena i uËestali prilozi mjesta
IZBORNE TEME (aujourd'hui, demain, maintenant, ici, là)
Pripremati recitacije/pjesmice/kratke igrokaze u okviru Negacija
10% nastavnih sati tijekom godine prema interesima E ne...pas

uËenika i izboru uËitelja, izraivati tematske panoe, Upitne rijeËi


postere... Sluπati i raπËlanjivati Carnaval des animaux E est- ce que, qui, comment, qu'est-ce que, où, quand

(Camille Saint-Saëns), pronaÊi poslovice i izreke na ReËenice


hrvatskom/francuskom jeziku vezane uz æivotinje i E jednostavne i proπirene reËenice

usporediti ih. E upitne reËenice sa: qui, comment, qu'est-ce que, où,

quand
ODGOJNO-OBRAZOVNA Na razini prepoznavanja
E prezent glagola faire i prendre (jesni i nijeËni oblik) i
POSTIGNUΔA
povratnih glagola vezanih uz tematska podruËja
E naglaπene osobne zamjenice
ZNANJA
E pokazni pridjevi

E partitivno de
LEKSI»KA PODRU»JA
E pourquoi/parce que (car)
Na kraju druge godine uËenja u 5. razredu osnovne
πkole uËenici bi trebali usvojiti i samostalno se sluæiti s JEZI»NE FUNKCIJE
pribliæno 230 leksiËkih jedinica, a na razini razumijevanja i Komunikacijski obrasci za uljudno ophoenje,
mehaniËkoga reproduciranja do 280 (pjesmice, recitacije, pozdravljanje i oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugoga,
brojalice). To bi iznosilo po svakom nastavnom satu izricanje dobi, postavljanje pitanja/odgovaranje na
prilikom obradbe novoga gradiva 4 do 5 leksiËkih jedinica jednostavna pitanja, voenje kratkoga dijaloga,
usvojenih na razini samostalne produkcije. Leksik se imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, pojava i situacija,
cikliËki ponavlja i proπiruje novim sadræajima. LeksiËka imenovanje i opis nekih dijelova tijela, imenovanje i opis
podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama za æivotinja, izraæavanje svojine i pripadnosti, izraæavanje
5. razred. zahtjeva, naredbe i molbe, izricanje æelje i uljudno
traæenje, Ëestitanje (blagdana, roendana...), zahvaljivanje,
izraæavanje atmosferskih prilika, izraæavanje osjeÊaja i

181
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

raspoloæenja, izraæavanje ukusa, zadovoljstva, odobravanja E voenje kraÊih dijaloga na temelju prethodno
i negodovanja, izricanje koliËine, snalaæenje u prostoru, obraenih situacija
snalaæenje u vremenu, uporaba brojeva uz odreivanje E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama
nadnevaka, izricanje vremena (puni sat i pola sata), E recitiranje i pjevanje brojalica i pjesmica
potvrivanje i nijekanje E opisivanje slikovnoga predloπka
E imenovanje i opisivanje radnje
KULTURA I CIVILIZACIJA E povezivanje elemenata prethodno obraene priËe s
UËenicima treba ukazivati na sliËnosti i razliËitosti u pomoÊu slikovnica/aplikacija/slikovnih kartica
hrvatskoj i francuskoj kulturi, tradiciji, obiËajima, E izricanje kratkoga teksta uz slikovni predloæak kao
uljudnom ophoenju, vodeÊi raËuna o komparativnom poticaj
pristupu sadræajima. UËenici se senzibiliziraju i upuÊuju na
kulturalne sliËnosti i razliËitosti kroz odgojne i »ITANJE
socijalizirajuÊe sadræaje, radi razvijanja tolerancije i E glasno Ëitanje kraÊih tekstova koji sadræe poznate

empatije prema drugome i drukËijem (primjerice imena, strukture i leksik poπtujuÊi naglasak i intonaciju
prezimena, obiËaji vezani uz blagdane...) Svi ti sadræaji, E izraæajno Ëitanje kraÊih dijaloga/tekstova

ukljuËujuÊi odgojne i socijalizirajuÊe, integrirani su u E Ëitanje po ulogama

navedene nastavne teme za 5. razred. E svladavanje reËeniËne intonacije

E razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova


VJE©TINE I SPOSOBNOSTI poznatoga sadræaja

SLU©ANJE PISANJE
E svladavanje nekih pravopisnih pravila
E privikavanje na sluπanje drugoga
E uoËavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora
E neverbalno uzvraÊanje na naputke i naredbe na
stranom jeziku kod uËestalih rijeËi i razlika izmeu pravopisa
E povezivanje audiovizualnoga jeziËnoga sadræaja hrvatskoga i francuskoga jezika
E prepisivanje rijeËi sa slovima koja ne postoje u
E razumijevanje kraÊih izjavnih reËenica i pitanja
E razumijevanje i svladavanje sricanja rijeËi (slovo po hrvatskom jeziku
E postupna uporaba znakova u francuskom jeziku
slovo abecede)
E globalno i selektivno razumijevanje kraÊega teksta (akcenti, apostrof, sedij)
E dopunjivanje reËenica rijeËima koje nedostaju
poznate tematike
E slaganje ponuenih rijeËi u logiËan slijed reËenice
E postupno navikavanje na izgovor i intonaciju
E pisanje kraÊih reËenica
izvornih govornika
E pisanje Ëestitaka i pozivnica prema predloπku
E postupno ukazivanje na razlike u izgovoru glasova i
glasovnih skupina francuskoga jezika u odnosu na
STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM
hrvatski jezik/prvi strani jezik
E uporaba vizualnih elemenata radi πto uspjeπnijega

zapamÊivanja jeziËnih sadræaja (boje, crteæi,


GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA
podcrtavanje i sl.)
INTERAKCIJA I PRODUKCIJA
E uporaba ilustracija radi lakπega razumijevanja sadræaja
E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja
teksta
fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i intonacijskih E razvrstavanje leksika prema tematskim sadræajima
osobina francuskoga jezika prema uzorku E postupno privikavanje na sluæenje rjeËnikom u
E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova udæbeniku, slikovnim rjeËnikom i dvojeziËnim
francuskoga jezika (nazali, glas r...) rjeËnikom
E reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊom
E postupno privikavanje na samostalno zakljuËivanje
reËeniËnom intonacijom (jesne, nijeËne, uskliËne i (analogija na temelju primjera)
upitne reËenice) E postupno stjecanje znanja na temelju promatranja,
E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvuËnih
istraæivanja te izvoenje zakljuËaka u πkoli tijekom
uzoraka - verbalno uzvraÊanje na verbalne i nastave i izvan πkole (istraæivaËko uËenje)
neverbalne poticaje u sklopu jednostavnih jeziËnih E uporaba novih medija u uËenju francuskoga jezika
funkcija (primjereno dobi uËenika)
E odgovaranje na pitanja vezana uz obraene strukture
E prezentacija individualnoga rada o nekoj obraenoj
i teme temi (kratki opis s pomoÊu postera, aplikacije...)
E postavljanje pitanja vezana uz obraene strukture i
E prezentacija rezultata skupnoga rada (o nekoj od
teme obraenih tema)
E sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenata
E postupno razvijanje samostalnoga i zajedniËkog
i uz izmjenu nekih elemenata uËenja
E reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uËenici
E jednostavnim aktivnostima uËenike se postupno
samostalno mijenjaju neki element privikava na sposobnost vrjednovanja kolektivnoga

182
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

/suradniËkoga rada kao i na razvijanje sposobnosti tarte aux pommes... le plat préféré, J’aime/je n’aime pas le
samoprocjene i samoocjenjivanja te meusobnog lait. Je mange du poisson, beaucoup de salade, peu de pain,
ocjenjivanja uËenika (primjerice ispunjavanje EJP-a te je bois beaucoup d’eau... être en bonne/mauvaise santé/en
izrada i prikupljanje radova uËenika za ulaganje u (pleine) forme, avoir une bonne/mauvaise mine.
njihov dosje). Na taj naËin i roditelji mogu sustavno
pratiti proces uËenja i napredovanja svojega djeteta. 5. Osobna higijena, imenovanje osnovnih
potrepπtina i radnji, higijenske navike
KljuËne strukture i izriËaji: Tous les matins je me
6. RAZRED lave/me brosse les dents/me peigne... avoir besoin de savon/
dentifrice/shampo(o)ing, / mousse de savon... prendre une
treÊa godina uËenja douche, soigner les dents, une bonne hygiène, propre,
sale...Elle se met du déodorant sous les bras après sa douche.
CJELINE I TEME
1. Moj grad, moje mjesto, imenovanje nekih 6. Odijevanje i moda, kupovanje odjevnih
vaænijih zgrada, ustanova i znamenitosti predmeta, veliËine, boje, moda, poznati kreatori,
KljuËne strukture i izriËaji: J’habite une petite/grande glavni brojevi od 60 do 1000, izricanje cijene
ville. les rues/avenues/boulevards..., L’hôtel/école proizvoda u kunama i eurima
/hôpital/église se trouve dans le centre-ville. Dans notre KljuËne strukture i izriËaji: Comment est-ce que tu
ville il y a la gare/gare routière/l’arrêt de bus/tram(way)/la trouves ce pantalon? Il coûte combien? Ce n’est pas cher (du
station de métro... La mairie/l’Hôtel de ville, la tout). Quel est le prix de cette robe/jupe...? Elle coûte 45
banque/poste, le musée/ cinéma/théâtre/centre culturel... se euros. Ce manteau/jean te va parfaitement (comme un
trouve sur la place du village/de la ville. Traverse au passage gant). Cette veste/chemise... n’est pas à ma taille. les
clouté! Lui. il habite dans la banlieue de... On va au chaussures/baskets/bottes. Tu fais quelle pointure? Je fais
concert/à l’opéra/ à la fête... Pour aller au bureau de poste du 38/39. s’habiller en prêt-à-porter, de grands couturiers
tournez à droite/allez tout droit... français... La robe orange est plus longue que la verte.

2. Seoski turizam, domaÊe æivotinje, ptice, 7. Kupovina, imenovanje nekih osnovnih


zdrava hrana, izricanje atmosferskih prilika, namirnica (kruh, mlijeko, voÊe povrÊe...),
imenovanje godiπnjih doba, cvijeÊe (livada, vrt) voenje razgovora na trænici, kupovanje u
KljuËne strukture i izriËaji: J’aime bien la nature, le (vele)trgovini, izricanje osobnog ukusa,
calme...On va acheter une maison à la campagne. koliËine
Pourquoi? Parce que/car l’air de la campagne est pur, KljuËne strukture i izriËaji: À la boulangerie j'achèterai
changer d’air, en plein air, La nourriture est saine... Les des croissants/brioches/un pain au chocolat... Quels fruits
poules / coqs / poussins / canards / dindes/ vaches sont préfères-tu? (les pommes / poires / abricots / pêches /
dans la cour de la ferme. Il adore écouter le chant des prunes/bananes... Qu'est-ce que tu aimes comme légumes?
oiseaux, les fleurs de jardin, la tulipe/narcisse le muguet... (les pommes de terre/carottes/tomates... Vous désirez,
les saisons de l’année... Les feuilles jaunissent/tombent... Il Madame? Je voudrais trois kilos de pommes, des carottes,
pleut souvent. Il fait beau/frais/chaud/froid. deux litres de lait, de la confiture, du yaourt, de l'huile...
J'aime bien/je n'aime pas le fromage blanc, les oranges, les
3. Francuske pokrajine, imenovati neke pokrajine saucisses...
(Normandie, Bretagne, Alsace, Lorraine,
Provence...) detaljnije obraditi jednu, 8. Zanimanja, imenovanje nekih zanimanja, vrsta
imenovati tipiËna jela i obiËaje, restoran, strane poslova i prostora u kojima se odvijaju
svijeta djelatnosti
KljuËne strukture i izriËaji: La France se trouve à l’ouest KljuËne strukture i izriËaji: Quel(le) est son métier / sa
de l’Europe. les quatre points cardinaux, Strasbourg est le profession? Il / elle est employé(e) / comptable / professeur
chef-lieu d’Alsace. manger/commander une quiche / médecin / nutritionniste / avocat(e) / serveur(-euse) /
lorraine/une choucroute/une bouillabaisse/des crêpes boulanger(-ère)... Le programmeur établit le programme
bretonnes/du camembert normand... dans un restaurant, en d’un ordinateur. Il est bibliothécaire/documentaliste. Le
+ région… médecin et l’infirmière travaillent à l’hôpital. Un jour je
serai pilote.
4. Obroci i briga za zdravlje, imenovanje obroka
i uobiËajenih jela uz svaki obrok, zdrava hrana 9. Praznici i blagdani, imenovanje mjesta gdje se
KljuËne strukture i izriËaji: les repas, Qu’est-ce que tu provode praznici/blagdani (selo, grad, more,
prends d’habitude au petit déjeuner/ déjeuner/goûter/dîner? jezero, planina...), osnovni obrasci za pisanje
Des céréales / fruits / tartines / croissants / du lait / thé / razglednica, mjeseci u godini
chocolat chaud / yaourt / pain beurré... de la soupe / des KljuËne strukture i izriËaji: On se repose/on va à la
légumes / des spaghettis / du riz / des frites / du poulet / de plage/on s'amuse/on lit/on fait la grasse matinée... Où est-
la viande / du fromage / un pain au chocolat/des œufs/une ce que tu as passé tes vacances/d'été/d'hiver/de Pâques? J'ai

183
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

passé mes vacances à la campagne/montagne/mer, au bord Glagoli


d'un lac, chez mes grands-parents, à l’étranger, en France, E glagoli 1.grupe, prezent (jesni, nijeËni oblik ne...pas)

en Suisse à Genève. Qu'est-ce que tu y as fait? J'ai E osobitosti glagola 1. grupe (tipa appeler acheter, manger)

nagé/plongé/fait du ski/de la luge/de l'aviron... Je me suis E prezent povratnih glagola vezanih uz tematska

promené(e)/baigné(e)... A Pâques les enfants cherchent dans podruËja (jesni i nijeËni oblik) i prezent nepravilnih
le jardin les œufs en chocolat. Je suis resté(e) à la maison. glagola pouvoir, vouloir, prendre i mettre
En quels mois fêtons-nous les fêtes religieuses (la Toussaint, E prezent glagola 2. grupe (finir)

Noël, Pâques...)/nationales françaises/croates et les autres E futur simple pravilnih glagola i glagola avoir, être, aller,

(la fête des mères/pères...)? faire


E passé composé s glagolom avoir i être

10. Priroda i zaπtita okoliπa, vaænost Ëuvanja E slaganje participa perfekta sa subjektom

okoliπa, ponaπanje u prirodi Imenice


KljuËne strukture i izriËaji: protéger la nature, les espaces E slaganje pridjeva s imenicom

naturels, Il faut penser aux gens qui vont vivre plus tard sur E tvorba æenskoga roda imenica (cas particuliers)

la Terre (notre planète). les emballages recyclables, la lutte E æenski rod imenica koje oznaËavaju zanimanje

contre la pollution. On ne jette pas les papiers/déchets par (boulanger, ère)


terre mais dans les poubelles. De quelle couleur est le »lan
conteneur à bouteilles? la protection de l’environnement, E article contracté
Dans notre collège nous avons un club écologiste. E article partitif i partitivno de

Zamjenice
11. Blagdani, tradicija i obiËaji E neodreena zamjenica on
KljuËne strukture i izriËaji: osnovni leksik ovisno o E naglaπene osobne zamjenice
blagdanima. les jours fériés, la bûche de Noël, le poisson Pridjevi
d’avril, se déguiser. E upitni pridjev quel/le

E pravilno stupnjevanje pridjeva (samo s plus)


IZBORNE TEME E pokazni pridjevi
Pripremati recitacije/ kratke igrokaze u okviru 10% Brojevi
nastavnih sati tijekom godine prema interesima uËenika i E glavni brojevi od 1 do 60 (na pisanoj razini)
izboru uËitelja, izraivati tematske panoe, postere... E glavni brojevi od 60 do1000 (na usmenoj razini)
Organizirati dopisivanje s vrπnjacima u Francuskoj ili nekoj E redni brojevi od 1 do10 i uporaba kratica u pisanju
drugoj dræavi frankofonoga govornoga podruËja Prijedlozi
(elektronska poπta), napisati popis stvari potrebnih za E na razini razumijevanja i globalne uporabe u jeziËnim
putovanje (na more/selo...) uzorcima npr. (dans, sur, sous, devant, derrière, au milieu
de...)
ODGOJNO-OBRAZOVNA E uz geografske pojmove (dræave, regije, gradovi) - en

POSTIGNUΔA + dræava/regija, à + grad


Prilozi
ZNANJA E uËestali prilozi vremena i mjesta (hier, parfois, là-bas)

Negacija
LEKSI»KA PODRU»JA E ne...pas
Na kraju treÊe godine uËenja u 6. razredu osnovne πkole
Upitne rijeËi
uËenici bi trebali usvojiti i samostalno se sluæiti s pribliæno
E est-ce que, comment, qu'est-ce que, où, quand, pourquoi
350 leksiËkih jedinica, a na razini razumijevanja i
ReËenice
mehaniËkoga reproduciranja do 450 (pjesmice, recitacije,
E jednostavne i proπirene reËenice
brojalice). To bi iznosilo po svakom nastavnom satu
E upitne reËenice s: qui, comment, qu'est-ce que, où,
prilikom obradbe novoga gradiva 5 do 6 leksiËkih jedinica
usvojenih na razini samostalne produkcije. LeksiËko se quand, pourquoi
gradivo cikliËki ponavlja i proπiruje. LeksiËka podruËja Na razini prepoznavanja
E prezent glagola attendre, écrire i lire (jesni, nijeËni i
naznaËena su u predloæenim nastavnim temama za 6.
razred. upitni oblik)
E perfekt povratnih glagola vezanih uz tematska
GRAMATI»KE STRUKTURE podruËja
GramatiËka se znanja postupno usvajaju analitiËki, tj. E pojaËana negacija (plus, jamais, rien)

eksplicitno, uvoenjem osnova metajezika i jednostavnih E uporaba odreenoga/neodreenoga Ëlana

gramatiËkih pravila (po moguÊnosti induktivnim putem) E imenice (tvorba æ. roda i mnoæine)

no neophodno je da ih uËenici usvajaju u predloæenim E pridjevi s dvama oblicima u m. rodu

jeziËnim strukturama tj. kao dio konteksta. E priloæne zamjenice en, y

E vezne rijeËi (konektori) d'abord, ensuite, puis, alors,

enfin

184
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

JEZI»NE FUNKCIJE E odgovaranje na pitanja vezana uz obraene strukture


Komunikacijski obrasci za pisanje Ëestitaka, razglednica, i teme
predstavljanje sebe i drugoga, postavljanje pitanja E postavljanje pitanja vezana uz obraene strukture i
/odgovaranje na pitanja, voenje kratkog dijaloga i teme
rasprava o poznatoj temi, prepriËavanje sadræaja obraene E sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenata
tematike (nekoliko jednostavnih reËenica), izraæavanje i uz izmjenu nekih elemenata
dogaaja i radnji u proπlosti, sadaπnjosti i buduÊnosti, E reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uËenici
imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, pojava i situacija, samostalno mijenjaju neki element
imenovanje i opis nekih dijelova tijela, imenovanje i opis E voenje kraÊih dijaloga na temelju prethodno
æivotinja, izraæavanje svojine i pripadnosti, izricanje æelje i obraenih situacija
uljudno traæenje, traæenje i davanje informacija, Ëestitanje E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama
(blagdana, roendana...), zahvaljivanje, izraæavanje E recitiranje kraÊih autentiËnih pjesmica
atmosferskih prilika, izraæavanje osjeÊaja i raspoloæenja, E opisivanje slikovnoga predloπka
izraæavanje ukusa i osobnoga stava prema neËemu, E imenovanje i opisivanje radnje
izricanje cijene, mjere, teæine i koliËine, snalaæenje u E povezivanje elemenata prethodno obraene priËe s
prostoru, snalaæenje u vremenu, izricanje vremena (Koliko pomoÊu aplikacija/slikovnih kartica
je sati? - sve moguÊnosti), potvrivanje i nijekanje E izricanje kratkoga teksta uz slikovni predloæak kao
poticaj (primjerice, strip)
KULTURA I CIVILIZACIJA
UËenicima je potrebno ukazivati na sliËnosti i razliËitosti »ITANJE
u hrvatskoj i francuskoj kulturi, tradiciji, obiËajima, E glasno Ëitanje kraÊih tekstova koji sadræe poznate

uljudnom ophoenju, vodeÊi raËuna o komparativnom strukture i leksik poπtujuÊi naglasak i intonaciju
pristupu sadræajima. UËenici se senzibiliziraju i upuÊuju na E izraæajno Ëitanje kraÊih dijaloga/tekstova

kulturalne sliËnosti i razliËitosti kroz odgojne i E Ëitanje po ulogama

socijalizirajuÊe sadræaje, radi razvijanja tolerancije i E svladavanje reËeniËne intonacije

empatije prema drugome i drukËijem (primjerice imena, E razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova
prezimena, obiËaji vezani uz blagdane, obroci...) Svi ti poznatoga sadræaja
sadræaji, ukljuËujuÊi odgojne i socijalizirajuÊe, integrirani
su u predviene nastavne teme za 6. razred. PISANJE
E uvjeæbavanje osnovnih razlika izmeu grafije i

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI izgovora kod uËestalih rijeËi


E samostalno pisanje rijeËi sa slovima koja ne postoje u

SLU©ANJE hrvatskom jeziku


E uvjeæbavanje samostalnoga pisanja znakova u
E pozorno sluπanje drugoga

E uzvraÊanje na naputke i naredbe na stranom jeziku


francuskom jeziku (akcenti, apostrof, sedij)
E dopunjivanje reËenica rijeËima koje nedostaju (s
E razumijevanje kraÊih izjavnih reËenica i pitanja

E globalno i selektivno razumijevanje kraÊega teksta


pomoÊu ponuenih rijeËi/izraza)
E slaganje ponuenih rijeËi u logiËan slijed reËenice
poznate tematike
E pisanje kraÊih reËenica (rijeËi ponuene)
E usvajanje πto pravilnijeg izgovora i intonacije
E pisanje Ëestitaka i pozivnica prema predloπku
sluπanjem izvornih govornika
E pisanje kraÊega voenoga sastava
E uoËavanje razliËitog izgovora glasova i glasovnih
E pisanje kraÊega diktata (dictée préparée) i autodiktata
skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski
jezik/prvi strani jezik
STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM
E uporaba vizualnih elemenata radi πto uspjeπnijega
GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA zapamÊivanja jeziËnih sadræaja (boje, crteæi,
INTERAKCIJA I PRODUKCIJA podcrtavanje i sl.)
E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja
E uporaba ilustracija radi lakπega razumijevanje sadræaja
fonoloπkih, ritmiËkih i intonacijskih/melodijskih teksta
osobina francuskoga jezika prema uzorku E razvrstavanje leksika prema tematskim sadræajima
E sustavno uvjeæbavanje izgovora specifiËnih glasova
E postupno osamostaljivanje uËenika za sluæenje
francuskoga jezika (nazali, glas r...) rjeËnikom u udæbeniku, slikovnim i dvojeziËnim
E reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊom
rjeËnikom
reËeniËnom intonacijom (jesne, nijeËne, uskliËne i E postupno privikavanje na samostalno zakljuËivanje
upitne reËenice) (analogija na temelju primjera)
E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvuËnih
E postupno stjecanje znanja na temelju promatranja,
uzoraka istraæivanja te izvoenje zakljuËaka u πkoli tijekom
E verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticaje
nastave i izvan πkole (istraæivaËko uËenje)
u sklopu jednostavnih jeziËnih funkcija

185
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

E uporaba novih medija u uËenju francuskoga jezika 4. Slobodno vrijeme, kino, kazaliπte,
(primjereno dobi uËenika) glazbena/plesna πkola, glazbala, Fête de la
E prezentacija individualnoga rada o nekoj obraenoj musique
temi (kratki opis s pomoÊu postera, aplikacije...) KljuËne strukture i izriËaji: Tous les soirs on regardait les
E prezentacija rezultata skupnoga rada (o nekoj od clips vidéo, les dessins animés, on jouait avec la console
obraenih tema) vidéo, on se connectait à Internet, on naviguait sur Internet,
E postupno razvijanje samostalnog i zajedniËkog uËenja on regardait des films français en version originale. On a vu
E jednostavnim aktivnostima uËenike se postupno quelques pièces de Molière... l’opéra, le concert, Est-ce que
privikava na sposobnost vrjednovanja kolektivnoga tu joues d’un instrument? (du piano/saxo(phone)/violon/
/suradniËkoga rada kao i na razvijanje sposobnosti violoncelle...) Le mercredi ma sœur va à l’école de danse. La
samoprocjene i samoocjenjivanja te meusobnog nuit du 21 au 22 juin, c’est la fête de la Musique.
ocjenjivanja uËenika (primjerice, ispunjavanje EJP-a i
skupljanje radova uËenika za njihov dosje). Na taj 5. ©port - poznate πportske priredbe, Tour de
naËin i roditelji mogu sustavno pratiti proces uËenja i France, Roland-Garros, automobilistiËki reliji,
napredovanja svojega djeteta. primjerice, Paris - Dakar, Monaco, Le Mans
KljuËne strukture i izriËaji: la Coupe du monde de
football, Le Tour de France est l’épreuve cycliste la plus
7. RAZRED importante du monde. Le maillot jaune, gagner le premier
prix, Le principal tournoi de tennis c‘est Roland-Garros.
Ëetvrta godina uËenja Raid Paris-Dakar est très célèbre, le Bol d’or motocycliste,
C’est un/e sportif/ve qui fait régulièrement du sport.
CJELINE I TEME
1. Francuska, geofiziËke osobine, klima, gradovi,
6. U putniËkoj agenciji, obavijesti o polasku
pokrajine, usporedba s Hrvatskom
vlakova..., red voænje, prijevozna sredstva, le
KljuËne strukture i izriËaji: les informations essentielles
TGV..., putovanja, hotel
sur la France/Croatie, La France ressemble à un hexagone.
KljuËne strukture i izriËaji: l’ agence de voyages, aller à
Nomme(z) et montre(z) sur la carte les
Malte/Madagascar/Chypre, aux Antilles, la voie, les
montagnes/fleuves/mers et quelques rivières. On distingue
horaires de train...Il a pris le train de midi. Les voyageurs
un climat atlantique, un climat continental et un climat
attendent le départ/l’arrivée du train. chercher un très bel
méditerranéen. La France est divisée en 22 régions et 95
hôtel pour y passer le week-end, Notre hôtel dispose de 216
départements. Et la Croatie? Les grandes villes en
chambres confortables équipées de douche, de toilettes... le
France/Croatie sont...
téléphone, la télévision, le satellite... Avec la carte Inter Rail
on peut voyager pendant un mois partout en Europe. les
2. Pariz, kratka povijest, umjetniËki i turistiËki
moyens de transport, Le TGV est le train à grande vitesse.
Pariz i njegove znamenitosti
(le TGV Atlantique/Méditerranéen, l’Eurostar...).
KljuËne strukture i izriËaji: Lutèce, la capitale, la Seine,
la ville lumière, La ville de Paris est le centre politique,
7. Telekomunikacije, telefoniranje, nove
administratif, commercial et économique de la France. Elle a
tehnologije - mobitel, raËunalo, internet...
une richesse architecturale exceptionnelle: l’ Hôtel des
KljuËne strukture i izriËaji: Je voudrais parler à/avec...
Invalides, Notre-Dame de Paris, le Louvre, la Tour Eiffel,
C’est de la part de qui? Un instant, ne quitte(z) pas, je vais
le Centre Pompidou... Les monuments les plus récents sont:
l’appeler. Rappelle/rappelez plus tard, STP/SVP laisser
la Grande Arche de la Défense, la Géode, la Grande Halle
un message sur le répondeur, Il travaille sur Internet.
de la Villette; la Cité des sciences et de l’industrie, le musée
Qu’est-ce que tu penses de l’enseignement qui se ferait par
d’Orsay, l’Institut du Monde Arabe, la pyramide du
le Web (la Toile)? Maman de Pierre dit que son fils consulte
Louvre, l’Opéra de la Bastille...
les horaires de train/qu’il cherche un numéro de téléphone
sur son minitel. J’ai un message sur mon portable (téléphone
3. Geografski pojmovi - les DOM i les TOM,
mobile). Nous voudrions acheter une caméra/un appareil
imenovati neke dræave frankofonoga govornoga
photo numérique...
podruËja (obraditi jednu), kontinenti
KljuËne strukture i izriËaji: Quels pays francophones
connais-tu? La France, c’est aussi les DOM et les TOM.
(La Guadeloupe, la Martinique, la Guyane française et la
Réunion constituent les DOM). La Suisse est un État de
l’Europe centrale. C’est une république confédérale (23
cantons) - Confédération suisse/hélvetique (CH). Genève
abrite de nombreuses institutions de l’Organisation des
Nations Unies (l’ONU). Nomme(z) les continents!

186
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

8. Zdravlje i moderan naËin æivljenja, pravilna IZBORNE TEME


ishrana, bolesti modernoga doba Pripremati recitacije/kratke igrokaze u okviru 10%
KljuËne strukture i izriËaji: se maintenir en forme, nastavnih sati tijekom godine prema interesima uËenika i
conserver une bonne santé à tout âge, pratiquer une activité izboru uËitelja, izraivati tematske panoe, postere...
physique Le tabac et l’alcool sont dangereux pour la santé, Istraæiti mjere koje poduzimaju pojedine dræave
Elle vient de changer ses habitudes alimentaires. Il faut frankofonoga govornoga podruËja za oËuvanje okoliπa,
manger des produits “bio”/ fruits/ légumes/produits napisati reklamu za neku putniËku agenciju...
laitiers, de la viande... Les habitants des villes mènent une
vie stressante qui provoque des maladies (crises cardiaques...) ODGOJNO-OBRAZOVNA
Elle a eu une dépression nerveuse. Est-ce que ta maman
prend de la tisane avant de se coucher? Oui, elle en prend
POSTIGNUΔA
presque tous les soirs. ZNANJA
9. Zaπtita okoliπa, priroda u opasnosti, ugroæene LEKSI»KA PODRU»JA
vrste, vaænost zaπtite prirodnog okoliπa za Do kraja Ëetvrte godine uËenja u 7. razredu osnovne
sadaπnje i buduÊe naraπtaje, prednosti i πkole uËenici bi trebali usvojiti i samostalno se sluæiti s
nedostatci æivljenja na selu / u gradu pribliæno 490 leksiËkih jedinica, a na razini razumijevanja i
KljuËne strukture i izriËaji: La nature/notre mehaniËkoga reproduciranja do 620 (pjesmice, recitacije,
planète/l’ozone est en danger. Les forêts sont menacées par skeËevi). To bi iznosilo po svakom nastavnom satu
les pluies acides. Certaines espèces vont disparaître, certaines prilikom obradbe novoga gradiva 6 do 7 leksiËkih jedinica
plages sont polluées. Nous n’acceptons pas les essais usvojenih na razini samostalne produkcije. LeksiËko se
nucléaires. J’aime mieux la campagne, je la trouve plus gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja. LeksiËka podruËja
agréable, plus calme... Il faut améliorer la qualité de l’air en naznaËena su u predloæenim nastavnim temama za 7.
ville. Donne(z) le meilleur de toi-même/ vous-mêmes pour razred.
sauver le paysage naturel.
GRAMATI»KE STRUKTURE
10. Zgode i nezgode u dinamiËnom ritmu æivota, Pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan. UËenici
les faits divers, zanimljivosti iz svakodnevnoga postupno usvajaju gramatiËka nazivlja. GramatiËke se
æivota, neuobiËajeni dogaaji, kratki i strukture obrauju u kontekstu induktivnim putem, kad
jednostavni autentiËni Ëlanci iz novina, god je to moguÊe. GramatiËka pravila i paradigme ne
Ëasopisa i sl. smiju se ispitivati izolirano, tj. izvan konteksta. Na kraju
KljuËne strukture i izriËaji: les faits divers, avoir lieu, sedmoga razreda od uËenika se oËekuje znanje sljedeÊih
- Deux adolescentes qui voulaient imiter le héros de leur jeziËnih struktura:
feuilleton préféré, ont attaqué une banque avec des armes en Glagoli
E prezent pravilnih/povratnih glagola (utvrivanje i
plastique...
- Hier après-midi, peu de temps avant la fermeture des pistes proπirivanje) i prezent nepravilnih glagola venir, partir,
une skieuse s’est cassé la jambe... sortir, écrire, lire, dire, attendre
E futur simple pravilnih glagola (utvrivanje i
- Dans la nuit de vendredi à samedi, il est tombé plus de
deux mètres de neige sur la station de Saint-Véran dans les ponavljanje) i gore navedenih nepravilnih glagola te
Hautes-Alpes... kondicional sadaπnji
E passé composé s glagolom avoir i être (utvrivanje i

11. Umjetnost, slikarstvo - impresionisti, glazba - usustavljivanje)


Georges Bizet, Maurice Ravel, Camille Saint- E imparfait (tvorba i uporaba)

Saëns... E passé récent (tvorba i uporaba)

KljuËne strukture i izriËaji: le musée d’Art moderne, le Imenice


tableau de Claude Monet, le peintre, le musée d’Orsay, E tvorba - æenskoga roda i mnoæine

le Déjeuner sur l’herbe d’Edouard Manet, écouter les »lan


œuvres de Georges Bizet. (son opéra -comique Carmen, sa E uporaba odreenoga/neodreenoga Ëlana

musique de scène l’Arlésienne...) (Maurice Ravel - Zamjenice


Boléro, la Valse...) Camille Saint-Saëns - le Carnaval des E osobne zamjenice COD i COI (le, la, les, lui, leur)
animaux, Samson et Dalila...) E odnosne/upitne zamjenice qui, que, dont, où

E priloæna zamjenica en i y
12. Blagdani, tradicija i obiËaji Pridjevi
KljuËne strukture i izriËaji: ovisno o blagdanima, E pridjevi s dvama oblicima u muπkom rodu (nouveau,
primjerice, manger la galette des rois le jour de beau, vieux)
l’Épiphanie, lancer des confettis aux fêtes du carnaval, E nepravilno stupnjevanje pridjeva (bon)
manger des beignets (en Croatie). E tvorba æenskoga roda opisnih pridjeva (kao
sportif/sportive)

187
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

Brojevi KULTURA I CIVILIZACIJA


E glavni brojevi od 1 do 100 (na pisanoj razini) UËenicima treba ukazivati na sliËnosti i razliËitosti u
E redni brojevi (na usmenoj razini) hrvatskoj kulturi i kulturi nekih dræava frankofonoga
Prijedlozi govornoga podruËja, tradiciji, obiËajima, uljudnom
E uporaba najuËestalijih prijedloga, uporaba prijedloga ophoenju, vodeÊi raËuna o komparativnom pristupu
u izrazima (en voiture...) sadræajima. Treba im sustavno ukazivati na kulturalne
Prilozi sliËnosti i razliËitosti, kroz odgojne i socijalizirajuÊe
E prilozi vremena i uËestali prilozi mjesta i naËina (tout
sadræaje, radi razvijanja tolerancije, razumijevanja i
près, correctement) solidarnosti meu pojedincima kao i meu socijalnim,
E prilozi na -ment (pravilna tvorba) i prilog bien
etniËkim, i kulturnim skupinama, drugim rijeËima treba
Negacija razvijati empatiju prema drugome i drukËijem (primjerice,
E pojaËana negacija (plus, jamais, rien)
imena, prezimena, obiËaji vezani uz blagdane, obroci...)
Dakle, uËenike treba privikavati na prepoznavanje
Upitne rijeËi
kulturno uvjetovanih razlika u znaËenju i uporabi
E qui, comment, qu'est-ce que, où, quand, pourquoi, pour
pojedinih jeziËnih izriËaja, u naËinu ponaπanja u
qui, avec qui
komunikaciji i sl. te ih privikavati na prepoznavanje
Vezne rijeËi (konektori) stereotipa i predrasuda, kao i na potrebu njihova
E d'abord, ensuite, puis, alors, enfin
uklanjanja. Isto tako, kod uËenika treba razvijati svijest o
ReËenice ulozi vlastite i strane kulture. Ti su sadræaji, ukljuËujuÊi
E neupravni govor (izjavne reËenice - uvodna reËenica
odgojne i socijalizirajuÊe, integrirani u predloæene
u prezentu) nastavne teme za 7. razred.
Na razini prepoznavanja
E osobitosti glagola 1. grupe (svi glagoli)
VJE©TINE I SPOSOBNOSTI
E nepravilni glagoli boire/dormir/savoir/voir/offrir (u do

sada obraenim vremenima i naËinima) SLU©ANJE


E slaganje participa perfekta s objektom uz glagol avoir
E pozorno sluπanje drugoga
E pokazne zamjenice
E uzvraÊanje na naputke i naredbe na stranom jeziku
E osobne zamjenice COD i COI (me, te, nous, vous)
E razumijevanje izjavnih reËenica i pitanja te nekih
E prilozi na -ment (specifiËnosti)
zavisno-sloæenih reËenica
E pogodbene reËenice (1. i 2. tip)
E globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate
E izuzetci u izgovoru nekih brojeva uz imenicu (hui(t)
tematike
filles) E usvajanje πto pravilnijeg izgovora i intonacije
E glavni brojevi od 100 do 1000 (na pisanoj razini)
oponaπanjem izvornih govornika
E uoËavanje razliËitog izgovora glasova i glasovnih
JEZI»NE FUNKCIJE skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski jezik
Komunikacijski obrasci za pisanje razglednica/Ëestitaka i moguÊnost reproduciranja
/pisama, predstavljanje sebe i drugoga, postavljanje
pitanja/odgovaranje na pitanja, aktivna uporaba obraenih GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA
glagolskih vremena i naËina, voenje kratkoga dijaloga i
INTERAKCIJA I PRODUKCIJA
rasprava o poznatoj temi, prepriËavanje sadræaja obraene
E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja
tematike (nekoliko jednostavnih reËenica), imenovanje i
fonoloπkih, ritmiËkih i intonacijskih/melodijskih
opisivanje kulturnih znamenitosti, imenovanje i opisivanje
osobina francuskoga jezika prema uzorku
najËeπÊih zdravstvenih tegoba, imenovanje, opisivanje,
E sustavno uvjeæbavanje izgovora specifiËnih glasova
usporeivanje predmeta, osoba, pojava i situacija,
francuskoga jezika (nazali, glas r...)
opisivanje pojava i situacija i odreivanje odnosa izmeu
E reproduciranje reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom
predmeta i osoba uz uporabu poznatih priloga, izricanje
intonacijom (jesne, nijeËne, uskliËne i upitne
radnji, stanja i zbivanja, izricanje svojine i pripadnosti,
reËenice)
traæenje i davanje informacija, predlaganje, prihvaÊanje i
E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvuËnih
odbijanje prijedloga, izricanje odnosa u vremenu i
uzoraka
prostoru, predvianje buduÊih i prepriËavanje proπlih
E verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticaje
dogaaja, izricanje radnji iz bliske proπlosti, izricanje æelje
u sklopu jednostavnih jeziËnih funkcija
i uljudno traæenje, Ëestitanje (blagdana, roendana...),
E sposobnost odgovaranja na pitanja koja se odnose na
zahvaljivanje, izraæavanje atmosferskih prilika, izraæavanje
obraene strukture i teme
osjeÊaja, raspoloæenja, izraæavanje ukusa i osobnoga stava
E sposobnost postavljanja pitanja koja se odnose na
prema neËemu, izraæavanje zahtjeva, naredbe, obveza i
obraene strukture i teme
duænosti, snalaæenje u prostoru, snalaæenje u vremenu,
E sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenata
izricanje vremena, potvrivanje i nijekanje.
uz izmjenu nekih elemenata prema predloπku i prema
vlastitu nahoenju uËenika

188
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

E reproduciranje dijaloga u kojima uËenici samostalno temi (kratki opis s pomoÊu postera, aplikacije...)
mijenjaju neki element E prezentacija rezultata skupnoga rada (o nekoj od
E sposobnost sudjelovanja u dijalozima o poznatoj temi obraenih tema)
E sudjelovanje u dramatizacijama E razvijanje samostalnoga i zajedniËkoga uËenja
E recitiranje kraÊih autentiËnih pjesmica E jednostavnim aktivnostima uËenike se postupno
E opisivanje slikovnoga predloπka privikava na sposobnost vrjednovanja
E imenovanje i opisivanje radnje kolektivnoga/suradniËkoga rada kao i na razvijanje
E povezivanje elemenata prethodno obraene priËe s sposobnosti samoprocjene i samoocjenjivanja te
pomoÊu aplikacija/slikovnih kartica meusobnog ocjenjivanja uËenika (EJP). Na taj naËin
E izricanje kratkoga teksta uz slikovni predloæak kao i roditelji mogu sustavno pratiti proces uËenja i
poticaj (primjerice, strip) napredovanja svojega djeteta.
E sposobnost prepriËavanja dogaaja u proπlosti,
sadaπnjosti i buduÊnosti (nekoliko jednostavnih
reËenica)
8. RAZRED
»ITANJE
E glasno Ëitanje tekstova koji sadræe poznate strukture i
peta godina uËenja
leksik poπtujuÊi naglasak i intonaciju
E izraæajno Ëitanje dijaloga/tekstova
CJELINE I TEME
E Ëitanje po ulogama
1. Kultura, tradicionalna / suvremena francuska
E svladavanje i primjena reËeniËne intonacije
πansona (Edith Piaf, Georges Brassens, Céline
E razumijevanje kraÊih tekstova poznatoga sadræaja
Dion) film, kazaliπte, bande dessinée- BD...
E Ëitanje i razumijevanje kraÊih izvornih poruka (plan
KljuËne strukture i izriËaji: Quel(le)s chanteurs/euses de
grada, jelovnik, turistiËke obavijesti, upute, SMS, rap/rock/pop... connais-tu? ...est un éminent acteur de
elektronska poπta, internet...) cinéma français/ ... est une actrice très connue. À Cannes,
au mois de mai, un festival international de cinéma a lieu
PISANJE chaque année. Georges Hergé était un dessinateur belge,
E uvjeæbavanje osnovnih razlika izmeu grafije i
créateur du personnage de Tintin.
izgovora
E uvjeæbavanje samostalnoga pisanja znakova u 2. Slavni ljudi, povijesne liËnosti: Vercingétorix,
francuskom jeziku (akcenti, apostrof, sedij, trema) Jeanne d’Arc, Napoléon
E dopunjivanje reËenica rijeËima koje nedostaju (prema
KljuËne strukture i izriËaji: Autrefois la France s'appelait
predloπku i prema vlastitu izboru uËenika) la Gaule. Vercingétorix, chef des Gaulois, est considéré
E slaganje ponuenih rijeËi/reËenica u logiËan slijed
comme le premier héros national. Pour beaucoup de
E pisanje Ëestitaka/pozivnica i kraÊega pisma prema
Français, Jeanne d'Arc est l'image de la France. Elle est
predloπku considérée comme une heroïne nationale. Napoléon Ier
E ispunjivanje obrasca s osobnim podatcima
Bonaparte, empereur français, né en Corse, exilé sur l'île
E pisanje kraÊega voenoga sastava
d'Elbe et mort sur l'île de Sainte-Hélène. Les cendres de
E pisanje diktata na poznatu temu
Napoléon reposent aux Invalides à Paris.
E samostalno snalaæenje u pisanju ispita znanja na

temelju prethodno uvjeæbanih sadræaja 3. OtkriÊa i izumi, Marie i Pierre Curie, braÊa
Lumière, Louis Pasteur
STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM KljuËne strukture i izriËaji: Marie et Pierre Curie ont
E uporaba vizualnih elemenata radi πto uspjeπnijega
découvert le radium. Ils ont obtenu le prix Nobel de
zapamÊivanja jeziËnih sadræaja (boje, crteæi, physique. Après la mort de son époux, Marie a reçu aussi
podcrtavanje i sl.) le prix Nobel de chimie. Louis Pasteur, chimiste et biologiste
E uporaba ilustracija radi lakπega razumijevanja sadræaja
français, créateur de la microbiologie, Il a découvert le vaccin
teksta contre la rage. Il a inventé la pasteurisation. Les frères
E razvrstavanje leksika prema tematskim sadræajima
Lumière - Louis, (inventeur du cinématographe et précurseur
E osamostaljivanje uËenika za sluæenje rjeËnikom u
du VII e art), à partir de 1895 il a tourné de nombreux
udæbeniku, slikovnim, dvojeziËnim i jednojeziËnim films. Son frère Auguste a perfectionné la photographie.
rjeËnikom
E privikavanje na samostalno zakljuËivanje (analogija na

temelju primjera)
E postupno stjecanje znanja na temelju promatranja,

istraæivanja te izvoenje zakljuËaka u πkoli tijekom


nastave i izvan πkole (istraæivaËko uËenje)
E uporaba novih medija u uËenju francuskoga jezika

(primjereno dobi uËenika)


E prezentacija individualnoga rada o nekoj obraenoj

189
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

4. Knjiæevnost, roman - Victor Hugo, odlomci iz 8. Problemi ËovjeËanstva, glad, siromaπtvo,


Les Misérables; kazaliπte - Molière, izvatci iz bolesti suvremenoga druπtva, otuenost
komedija; poezija - Paul Verlaine, Jacques KljuËne strukture i izriËaji: la famine, la
Prévert... sécheresse/l'aridité du sol, la pauvreté, Qu'est-ce que signifie
KljuËne strukture i izriËaji: Les pièces de Molière, La le sigle UNICEF et quelle est la mission de cette
comédie humaine de Balzac, la poésie de Paul Verlaine, de organisation?, En 1994, on a créé le Sidaction pour soutenir
Jacques Prévert... font partie des chefs-d'œuvre de la la recherche sur le sida et les associations d'aide aux malades.
littérature française. Victor Hugo est un des plus célèbres Les gens devraient marcher au lieu de courir, se parler
écrivains français. Il a écrit de nombreuses œuvres: Notre- vraiment au lieu de communiquer avec un portable, au lieu
Dame de Paris, Les Misérables, l'Homme qui rit... de rester des heures et des heures devant la télévision...

5. Europa juËer i danas, Europska unija, VijeÊe 9. Poznati nacionalni parkovi, parkovi prirode,
Europe, Deklaracija o pravima Ëovjeka i rezervati u Hrvatskoj i Francuskoj, Jacques-
djeteta, Deklaracija o principima snoπljivosti Yves Cousteau
(tolerancije), multikulturalnost, viπejeziËnost, KljuËne strukture i izriËaji: Les parcs nationaux sont
europska himna... placés sous le contrôle de l’État. Ce sont des endroits où les
KljuËne strukture i izriËaji: Un Européen paysages, les animaux, les plantes sont protégés. les parcs
/uneEuropéenne, L'Union européenne, combien de pays a- naturels régionaux, la flore et la faune, le tourisme, les
t-elle réunis? Décris le drapeau européen! L'hymne européen réserves naturelles..., Jacques-Yves Cousteau, est l' auteur
est l'Ode à la joie, de la IX e symphonie de Beethoven. Le de nombreux films sur le monde sous-marin (Le Monde du
Palais de l'Europe à Strasbourg est le siège du Conseil de silence, Le Monde sans soleil...) et de livres. Il a essayé de
l'Europe et du Parlement européen. La Déclaration sauver les mers et les océans.
universelle des droits de l'homme votée par L'ONU définit
10. ©kolski sustav u Hrvatskoj i Francuskoj,
les droits individuels, les libertés publiques... Les États
sliËnosti i razlike, profesionalna orijentacija,
membres et leurs capitales sont..., les institutions..., une
izbor srednje πkole nakon 8. razreda
société multiculturelle...
KljuËne strukture i izriËaji: Le système éducatif français
est divisé en trois niveaux (primaire, secondaire et
6. Odnos mladi/odrasli, æivot i problemi mladih,
supérieur). En France, l'école est obligatoire jusqu'à 16 ans.
izlasci, druæenja, jednakost spolova,
Compare(z) le système éducatif français avec le nôtre! Avant
neprihvatljivo ponaπanje...
de choisir votre type d'études secondaires vous pouvez
KljuËne strukture i izriËaji: Dans la société
demander les informations à un conseiller d'orientation.
d'aujourd'hui, c'est dur d'être jeune. Selon toi/vous qu'est-
ce qui est le plus important pour réussir sa vie? (avoir un 11. Blagdani, dræavni praznici
métier/être entouré de gens que l'on aime, avoir de l'argent, KljuËne strukture i izriËaji: leksik ovisno o
être connu...) Les parents pensent que les enfants à l'âge de blagdanima, primjerice, La nuit du 14 juillet on tire des
14/15 ans sont un peu jeunes pour sortir le soir avec des feux d'artifice dans toute la France, la fête des amoureux-le
amis et pour rentrer trop tard chez eux. Le passage 14 février...
d’adolescence à l’âge adulte est parfois vraiment difficile.
Payer une femme moins qu'un homme pour le même travail, IZBORNE TEME
est-ce que c'est juste? Dis-moi ce que tu en penses? Il faut
Pripremati recitacije/ igrokaze za mlade u okviru 10%
respecter les parents... le disco, l'anniversaire...
nastavnih sati tijekom godine prema interesima uËenika i
izboru uËitelja, izraivati tematske panoe, postere...
7. Stop nasilju - solidarnost na djelu, moguÊi
Obraditi legendu o Jeanne d’Arc, pronaÊi na internetu
uzroci i posljedice nasilja, nasilje u πkoli, rasna
aktualne obavijesti na zadanu temu te nakon izlaganja
i vjerska snoπljivost, ksenofobija...
uËenika napisati saæetak (timski rad).
KljuËne strukture i izriËaji: La violence augmente de jour
en jour dans le monde entier, elle est partout dans la société
et même dans les établissements scolaires. Il y a trop de
programmes violents à la télévision, trop de films montrant
des crimes, des brutalités. Le respect des autres est le refus du
racisme. Il faut se battre: contre la ségrégation/la
xénophobie... donner et tendre la main aux autres, la
tolérance, la solidarité, la générosité, le respect, l'intérêt vis-
à-vis d'autres cultures...

190
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

ODGOJNO-OBRAZOVNA E redni brojevi do 21 (na pisanoj razini)

POSTIGNUΔA Prijedlozi
E uporaba najuËestalijih prijedloga

E uporaba prijedloga u ustaljenim izrazima


ZNANJA
Prilozi
E prilozi vremena, mjesta i naËina
LEKSI»KA PODRU»JA
E stupnjevanje priloga (pravilno) i stupnjevanje priloga
Do kraja pete godine uËenja u 8. razredu osnovne πkole
uËenici bi trebali usvojiti i samostalno se sluæiti s pribliæno bien.
650 leksiËkih jedinica, a na razini razumijevanja i Negacija
mehaniËkoga reproduciranja do 800 (pjesmice, recitacije, E pojaËana negacija (plus, jamais, rien, personne)

skeËevi, rap...). To bi iznosilo po svakom nastavnom satu Upitne rijeËi


prilikom obradbe novoga gradiva 7 do 8 leksiËkih jedinica E qui, comment, qu'est-ce que, où, quand, pourquoi, pour

usvojenih na razini samostalne produkcije. LeksiËka podruËja qui, avec qui, de qui/quoi
naznaËena su u predloæenim nastavnim temama za 8. ReËenice
razred. Na kraju osmoga razreda, u drugom stranom jeziku E 1. i 2. tip pogodbenih reËenica

predvia se doseg razine A1+ prema deskriptorima E neupravni govor (direktna pitanja i zapovjedni naËin,

definiranim u ZajedniËkom europskom referentnom okviru za uvodna reËenica u prezentu)


jezike: uËenje, pouËavanje, vrednovanje, a to znaËi da u E odnosne reËenice

prethodno navedenim podruËjima jeziËne djelatnosti E izricanje namjere (pour/afin de + infinitiv)

uËenici postiæu razinu viπu od A1, ali ne uspijevaju u svim E izricanje potrebe / zabrane / upozorenja (il faut

vjeπtinama doseÊi razinu A2. /faudrait, il est nécessaire/interdit/dangereux de +


infinitiv)
GRAMATI»KE STRUKTURE Na razini prepoznavanja
GramatiËka se znanja usvajaju analitiËki, tj. eksplicitno E pluskvamperfekt

uz uporabu gramatiËkoga nazivlja i usustavljivanje gradiva E il faut + konjunktiv prezenta najËeπÊih tematskih

iz prethodnih razreda. Ispitivanje gramatiËkih pravila i glagola


paradigmi izvan konteksta situacije nije dopuπteno. E konjunktiv uz glagole htijenja, naredbe, osjeÊaja i iza

PreporuËuje se usvajati gramatiËke strukture u situacijama veznika afin que, pour que
svakodnevnoga æivota ili na tekstovima s aktualnim E slaganje vremena

temama. E slaganje participa perfekta s objektom uz glagol avoir

Glagoli E osobne zamjenice COD i COI (me, te, nous, vous)

E sva do sada obraena vremena i naËini glagola 1. 2. i E posvojne zamjenice

3. skupine (utvrditi) i nauËiti nepravilne glagole E pokazne zamjenice

connaître, voir, découvrir, offrir, falloir, boire, dormir, savoir E prilozi na -ment (specifiËnosti)

E gerund (le gérondif)

E voix passive JEZI»NE FUNKCIJE


Imenice Komunikacijski obrasci za pisanje razglednica / Ëestitaka
E imenice s razliËitim oblicima za muπki i æenski rod / pisama, predstavljanje sebe i drugoga, postavljanje
E mnoæina imenica, pravila u pisanju pitanja/odgovaranje na pitanja, aktivna uporaba obraenih
E nepravilna mnoæina imenica glagolskih vremena i glagolskih naËina (zapovjedni naËin i
E imenice kod kojih se u mnoæini mijenja samo Ëlan kondicional sadaπnji), voenje kratkoga dijaloga i rasprava o
(primjerice, des gratte-ciel) poznatoj temi, prepriËavanje sadræaja na temelju obraene
»lan tematike i primjena u nekoj sliËnoj situaciji (nekoliko
E uporaba Ëlana u ustaljenim izrazima
reËenica), imenovanje, opisivanje, usporeivanje predmeta,
E izostavljanje Ëlana
osoba, pojava i situacija, opisivanje pojava i situacija i
Zamjenice odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba sluæeÊi se
E utvrivanje naglaπenih osobnih zamjenica u poznatim prilozima, izricanje aktivnih i trpnih radnji,
nominativu i nenaglaπenih COD, COI (le, la, les, lui izricanje odnosa u vremenu i prostoru, izricanje namjere i
leur) pogodbe, izricanje potrebe, zabrane i upozorenja, izricanje
E utvrivanje odnosnih zamjenica i neodreene æelje i uljudno traæenje, traæenje i davanje informacija,
zamjenice on predlaganje, prihvaÊanje i odbijanje prijedloga, Ëestitanje
(blagdana, roendana...), zahvaljivanje, izraæavanje osjeÊaja,
Pridjevi
raspoloæenja, izraæavanje slaganja i neslaganja, suosjeÊanja,
E utvrivanje æenskoga roda i mnoæine
kritike, samokritike, izraæavanje ukusa i osobnoga stava
E slaganje pridjeva s imenicom u rodu i broju
prema neËemu, izraæavanje zahtjeva, naredbe, obveza i
Brojevi
duænosti, snalaæenje u prostoru, snalaæenje u vremenu,
E izuzetci u izgovoru nekih brojeva uz imenicu (hui(t)
izricanje vremena, izraæavanje atmosferskih prilika
filles/si(x) livres) potvrivanje i nijekanje.
E glavni brojevi od 1 do 1000 (na pisanoj razini)

191
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

KULTURA I CIVILIZACIJA E sposobnost traæenja informacija i objaπnjenja


UËenicima treba sustavno ukazivati na sliËnosti i E sudjelovanje u dramatizacijama
razliËitosti u hrvatskoj kulturi i kuturi nekih dræava E recitiranje kraÊih autentiËnih pjesmica
frankofonoga govornoga podruËja, tradiciji, obiËajima, E opisivanje slikovnoga predloπka
uljudnom ophoenju, vodeÊi raËuna o komparativnom E imenovanje i opisivanje radnje
pristupu sadræajima. Senzibilizacija uËenika i ukazivanje na E povezivanje elemenata prethodno obraene priËe s
kulturalne sliËnosti i razliËitosti vrπi se kroz odgojne i pomoÊu aplikacija/slikovnih kartica
socijalizirajuÊe sadræaje, radi razvijanja tolerancije i E sposobnost uporabe nekoliko reËenica za opisivanje
empatije prema drugome i drukËijem (primjerice, kulturni osoba, predmeta i situacija
πok, razgovor o iskustvima...) Dakle, uËenike treba E sposobnost izraæavanja osobnih nazora, æelja,
privikavati na prepoznavanje kulturno uvjetovanih razlika zakljuËaka
u znaËenju i uporabi pojedinih jeziËnih izriËaja, u naËinu E izricanje kratkoga teksta uz slikovni predloæak kao
ponaπanja u komunikaciji i sl., privikavati ih na poticaj (primjerice, strip)
prepoznavanje stereotipa i predrasuda, kao i na potrebu
njihova uklanjanja. Isto tako, kod uËenika treba razvijati »ITANJE
svijest o ulozi vlastite i strane kulture. Svi ti sadræaji, E glasno Ëitanje tekstova koji sadræe poznate strukture i

ukljuËujuÊi odgojne i socijalizirajuÊe, integrirani su u leksik poπtujuÊi naglasak i intonaciju


navedene nastavne teme za 8. razred. E izraæajno Ëitanje dijaloga/tekstova

E Ëitanje po ulogama

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI E svladavanje i primjena reËeniËne intonacije

E razumijevanje kraÊih tekstova poznatoga sadræaja

SLU©ANJE E Ëitanje i razumijevanje izvornih poruka, odabranih

E pozorno sluπanje drugoga tekstova iz tiska/Ëasopisa, uputa za uporabu, reklama,


E uzvraÊanje na naputke i naredbe na stranom jeziku TV programa, SMS-a, internet...
E razumijevanje izjavnih reËenica i pitanja te nekih

zavisno-sloæenih reËenica PISANJE


E globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate E uvjeæbavanje osnovnih razlika izmeu grafije i

tematike izgovora
E usvajanje πto pravilnijeg izgovora i intonacije E uvjeæbavanje samostalnoga pisanja znakova u
oponaπanjem izvornih govornika francuskom jeziku (akcenti, apostrof, sedij, trema)
E uoËavanje razliËitog izgovora glasova i glasovnih E dopunjivanje reËenica rijeËima koje nedostaju (prema

skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski jezik predloπku i prema vlastitu izboru uËenika)
i moguÊnost reproduciranja E slaganje ponuenih rijeËi/reËenica u logiËan slijed

E pisanje Ëestitaka/pozivnica i kraÊega pisma prema

GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA predloπku


E pisanje kraÊega voenoga sastava
INTERAKCIJA I PRODUKCIJA
E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja E pisanje diktata na poznatu temu

fonoloπkih, ritmiËkih i intonacijskih/melodijskih E samostalno snalaæenje u pisanju ispita znanja na

osobina francuskoga jezika prema uzorku temelju prethodno uvjeæbanih sadræaja


E sustavno uvjeæbavanje izgovora specifiËnih glasova

francuskoga jezika (nazali, glas r...) STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM


E reproduciranje reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom E uporaba vizualnih elemenata radi πto uspjeπnijega
intonacijom (jesne, nijeËne, uskliËne i upitne zapamÊivanja jeziËnih sadræaja (boje, crteæi,
reËenice) podcrtavanje i sl.)
E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvuËnih E uporaba ilustracija radi lakπega razumijevanja sadræaja
uzoraka teksta
E verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticaje E razvrstavanje leksika prema tematskim sadræajima
u sklopu jednostavnih jeziËnih funkcija E osamostaljivanje uËenika za sluæenje rjeËnikom u
E odgovaranje na pitanja koja se odnose na obraene udæbeniku, slikovnim, dvojeziËnim, jednojeziËnim i
strukture i teme viπejeziËnim rjeËnikom
E postavljanje pitanja koja se odnose na obraene E privikavanje na samostalno zakljuËivanje (analogija na
strukture i teme temelju primjera)
E sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenata E postupno stjecanje znanja na temelju promatranja,
uz izmjenu nekih elemenata prema predloπku i prema istraæivanja te izvoenje zakljuËaka u πkoli tijekom
vlastitu nahoenju uËenika nastave i izvan πkole (istraæivaËko uËenje)
E reproduciranje dijaloga u kojima uËenici samostalno E uporaba novih medija u uËenju francuskoga jezika
mijenjaju neki element (primjereno dobi uËenika)
E sposobnost sudjelovanja u dijalozima i diskusijama o E prezentacija individualnoga rada o nekoj obraenoj
poznatoj temi temi (kratki opis s pomoÊu postera, aplikacije...)

192
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik

E prezentacija rezultata skupnoga rada (o nekoj od


obraenih tema)
E uporaba udæbenika, radne biljeænice, gramatike i
drugih izvornih materijala (internet, televizija, CD-
Rom, DVD...)
E uporaba i moguÊnost izbora najuËinkovitijih i
najsuvremenijih strategija u uËenju jezika
E razvijanje samostalnoga i zajedniËkoga uËenja
E razvijanje odgovornosti svakoga pojedinca prema
skupini uËenika koji rade na zajedniËkome zadatku
E jednostavnim aktivnostima uËenike se postupno
privikava na sposobnost vrjednovanja kolektivnoga/
suradniËkoga rada kao i na razvijanje sposobnosti
samoprocjene i samoocjenjivanja te meusobnog
ocjenjivanja uËenika (EJP). Na taj naËin i roditelji
mogu sustavno pratiti proces uËenja i napredovanja
svojega djeteta.

193
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

TALIJANSKI JEZIK
UVOD 5. UËenik i πkolsko okruæenje: osnovni opis
U osnovnim πkolama u Republici Hrvatskoj talijanski πkolskoga prostora, pribora i πkolskih aktivnosti
jezik je zastupljen je kao prvi strani jezik (od 1. do 8. KljuËne strukture i izriËaji: Che cos’è? È un libro, un
razreda), kao drugi strani jezik (od 4. do 8. razreda), kao quaderno, una matita, una gomma. Ascolto, parlo, scrivo.
materinski jezik pripadnika talijanske nacionalne manjine, i
kao jezik druπtvene sredine u dvojeziËnim podruËjima RH. 6. Pojam broja: odreivanje broja predmeta od 1
Stoljetna povezanost Hrvatske i Italije, uvjetovana do 10, brojanje uËenika i poznatih predmeta
zemljopisnom blizinom, dovela je do mnogostrukih dodira KljuËne strukture i izriËaji: uno, due, tre… Quanti… ci
na druπtveno-kulturoloπkom, umjetniËkom, povijesnom, sono? Quante… ci sono?
gospodarstvenom i politiËkom planu. Upravo su zato u
7. Izricanje dobi: izricanje vlastite dobi i dobi
hrvatskom knjiæevnom jeziku, a i nekim hrvatskim
prijatelja
narjeËjima, prisutni utjecaji talijanskoga jezika na
KljuËne strukture i izriËaji: Quanti anni hai? (Ne) ho…
leksiËkom i morfosintaktiËkom planu. U nastavi
Quanti anni ha? (Ne) ha…
talijanskoga kao stranoga jezika u osnovnim πkolama
uËitelji Êe poticati uËenike da sami pronau 8. Opis osoba i stvari: odreivanje veliËine i
meukulturalne i meujeziËne utjecaje. prepoznavanje osnovnih boja
Odgojni i obrazovni ciljevi nastave talijanskoga jezika i KljuËne strukture i izriËaji: Com’è...? Come sono...?
opis razina obrazovnih postignuÊa prema ZajedniËkom Piccolo, grande, rosso, verde...
europskom referentnom okviru za jezike: uËenje, pouËavanje,
vrednovanje,1 navedeni su u zajedniËkom Uvodu za strane 9. Razredni meujezik: osnovne naredbe i
jezike.2 uljudno ophoenje
KljuËne strukture i izriËaji: Alzati! Alzatevi! Prendi!
Prendete! Ripeti! Ripetete! Per favore signora… Per favore,
dammi… Prego… Grazie!
Talijanski kao
10. Osnovni rjeËnik uz tradicionalne blagdane:
prvi strani jezik nazivi blagdana, Ëestitanje
KljuËne strukture i izriËaji: San Niccolò, la Befana, il
Natale, il Capodanno, la Pasqua, Buon Natale! Felice
1. RAZRED Capodanno!
prva godina uËenja 11. Proslava roendana: Ëestitanje i izricanje æelja
KljuËne strukture i izriËaji: Buon compleanno! Tanti
CJELINE I TEME auguri!
1. Pozdravi: pri susretu i opraπtanju na
neformalnoj i formalnoj razini IZBORNE TEME
KljuËne strukture i izriËaji: Ciao! Buon giorno! Buona U okviru 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po
sera! Arrivederci! izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodne
recitacije, pjesmice i brojalice. Sadræaji se proπiruju
2. Predstavljanje dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih
KljuËne strukture i izriËaji: Chi sei? Io sono? Come ti sadræaja. Primjerice, uËenik i izvanπkolska okolina, igre i
chiami? Mi chiamo… Chi è? È… igraËke.

3. Komunikacijski obrasci pri susretu ODGOJNO-OBRAZOVNA


KljuËne strukture i izriËaji: Come stai? POSTIGNUΔA
Bene/benissimo/male.
ZNANJA
4. Imenovanje osoba: predstavljanje prijatelja i LEKSI»KA PODRU»JA
Ëlanova uæe obitelji
LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim
KljuËne strukture i izriËaji: Questo è...? Questa è...? nastavnim temama. Tijekom 1. godine uËenja jezika
Sì, questo è.../questa è... il papà/la mamma /il fratello. predvia se aktivna uporaba oko 120 leksiËkih jedinica, a
na planu razumijevanja i mehaniËkog usvajanja i globalne
uporabe do 200 leksiËkih jedinica. Pri obradbi novoga
leksiËkoga gradiva ne uvodi se viπe od 4 do 5 novih
1 Usp. ZajedniËki europski referentni okvir za jezike: uËenje, pouËavanje,
vrednovanje, VijeÊe Europe, ©kolska knjiga, Zagreb, 2005. leksiËkih jedinica po nastavnom satu. Leksik se cikliËki
2 Vidi str. 79. ponavlja.

194
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

GRAMATI»KE STRUKTURE uljudnog ophoenja, traæenje usluge i zahvaljivanje,


GramatiËke se strukture ne tumaËe eksplicitno, nego ih Ëestitanje blagdana i roendana.
uËenici pamte, usvajaju i koriste globalno u strukturama
koje su povezane s prigodom. KULTURA I CIVILIZACIJA
Glagoli (razina prepoznavanja, razumijevanja, i globalne U pristupu kulturoloπkim, odgojnim i socijalizirajuÊim
uporabe) sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih
E glagoli essere i avere, prva tri lica prezenta u sadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti
potvrdnom i nijeËnom obliku dobi uËenika. Postupno se uoËavaju sliËnosti i kulturoloπke
E uËestali glagoli vezani uz tematska podruËja u 1., 2. i razlike uz razvijanje razumijevanja i tolerancije prema
3. licu jednine prezenta u potvrdnom i nijeËnom razliËitostima, primjerice, komunikacijski obrasci uljudnog
obliku ophoenja, Ëestitanja i svetkovanja blagdana, prigodne
E imperativ u okviru tematskih podruËja na razini brojalice i pjesmice, talijanska vlastita imena i prezimena.
razumijevanja 2. lice jednine i 2. lice mnoæine
Zamjenice (razina prepoznavanja, razumijevanja i VJE©TINE I SPOSOBNOSTI
globalne uporabe)
SLU©ANJE
E osobne zamjenice za prva tri lica jednine
E neverbalno i verbalno reagiranje na naputke i naredbe
E pokazne zamjenice
na stranom jeziku
Imenice (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne
E povezivanje vizualnog (slikovnog) i auditivnoga
uporabe)
jeziËnog sadræaja
E globalno razlikovanje jednine i mnoæine muπkog i
E razumijevanje kraÊih reËenica i pitanja
æenskog roda imenica
»lan (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA
uporabe) INTERAKCIJA I PRODUKCIJA
E neodreeni Ëlan i odreeni Ëlan uz imenice u jednini E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja
i mnoæini muπkog i æenskog roda fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i intonacijskih
Pridjevi (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne znaËajki talijanskoga jezika prema zvuËnome uzorku
uporabe) E sposobnost verbalnoga reagiranja na verbalne i
E razlikovanje jednine i mnoæine muπkoga i æenskoga neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje
roda uËestalih pridjeva E sposobnost postavljanja jednostavnih pitanja u okviru
E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju obraenih tematskih sadræaja i odgovaranja na takva
Brojevi (razina uporabe) pitanja.
E glavni brojevi od 0 do 10 E sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijama
Prijedlozi prema zadanomu predloπku
E na razini razumijevanja i globalne uporabe E sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenu

E uËestali prijedlozi u jeziËnim obrascima nekih elemenata


Prilozi (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne E sposobnost koriπtenja viπe jednostavnih reËenica u
uporabe) nizu (2 do 3) za predstavljanje sebe, opis stvari.
E prilozi vremena i uËestali prilozi mjesta

ReËenice »ITANJE
E jednostavne reËenice od 2 do 4 elementa u E pamÊenje grafijske slike rijeËi i izdvojenih reËenica na

potvrdnom i nijeËnom obliku razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka, glasno


E osnovne upitne reËenice s Chi? Che cosa? Quanto? Ëitanje u skupini ili individualno (pojedinaËno) (u 2.
Dove? Come? polugodiπtu)
Na razini prepoznavanja
PISANJE
E oblici za mnoæinu, prezent glagola essere, avere i nekih
E preslikavanje izdvojenih rijeËi i kraÊih reËenica prema
uËestalih glagola u potvrdnom, nijeËnom i upitnom
grafijskomu predloπku
obliku prezent glagola chiamarsi u potvrdnom,
E slaganje rijeËi iz predloæenoga niza slova
nijeËnom i upitnom obliku u kontekstu situacije
E imperativ u okviru tematskih podruËja
STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM
E mnoæina osobnih zamjenica
E postupno usvajanje osnovnih strategija pamÊenja
E brojevi do 31 kod odreivanja datuma u mjesecu
znaËenja rijeËi i gramatiËkih struktura uz koriπtenje
vizualnih i auditivnih poticaja
JEZI»NE FUNKCIJE
E izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava
U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura obradit Êe
E postupno koriπtenje biljeænice i udæbenika uz izradbu
se: pozdravljanje na neformalnoj i formalnoj razini,
oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih, izraæavanje osobnoga slikovnog rjeËnika
E stjecanje znanja na osnovi promatranja i izvoenja
vlastite dobi, imenovanje i opis predmeta i osoba,
potvrivanje i nijekanje, osnovni komunikacijski obrasci zakljuËaka tijekom nastave izvan uËionice

195
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

E postupni razvoj svijesti o pripadnosti skupini uËenika 9. KuÊni ljubimci: osnovni opis i glasanje
koji rade na zajedniËkom zadatku usvajanja KljuËne strukture i izriËaji: Che animale hai? Che
talijanskoga jezika animale ti piace? Il cane, il gatto, il canarino, il pesciolino,
la tartaruga... Com’è...? Piccolo/grande, bello/brutto...
Come fa...?
2. RAZRED 10. Atmosferske prilike: opisivanje trenutaËne
druga godina uËenja vremenske situacije
KljuËne strukture i izriËaji: Che tempo fa? Fa bel
CJELINE I TEME tempo... Fa brutto tempo... Fa caldo... Fa freddo... C’è il
1. Pozdravi: pozdravi pri susretu i opraπtanju na sole. Ci sono le nuvole. Piove. Nevica.
neformalnoj i formalnoj razini
KljuËne strukture i izriËaji: Ciao! Buon giorno! Buona 11. Blagdani i svetkovine: imenovanje blagdana,
sera! Arrivederci! ArrivederLa! Buona notte!... Ëestitanje
KljuËne strukture i izriËaji: Buone feste! Buon Natale!
2. Predstavljanje: predstavljanje sebe i drugih Felice Anno Nuovo! Buona Pasqua! Auguri! Talijanske
osoba, komunikacijski obrasci pri susretu maske: Arlecchino! Pulcinella!
KljuËne strukture i izriËaji: Chi sei? Sono... Chi è?
È… Questo è... Questa è... Questi sono... Queste IZBORNE TEME
sono.... U okviru 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po
izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodne
3. Moja obitelj: predstavljanje vlastite obitelji recitacije, pjesmice i brojalice.
KljuËne strukture i izriËaji: mio, mia, tuo, tua, suo, sua.
Questo è il mio papà/mio nonno/mio fratello... Questa è
ODGOJNO-OBRAZOVNA
la mia mamma/mia nonna/mia sorella.
POSTIGNUΔA
4. Prepoznavanje i imenovanje predmeta: πkolski
pribor i πkolski prostor; aktivnosti u πkoli ZNANJA
KljuËne strukture i izriËaji: Che cosa c’è...? C’è.../Ci
sono... Nello zaino/nella cartella c’è.../ci sono... l’astuccio, LEKSI»KA PODRU»JA
la penna, i quaderni, i libri... Nella classe ci sono: la LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim
lavagna, i banchi, le sedie... Che cosa fai a scuola? A scuola nastavnim temama.Tijekom 2. godine uËenja jezika
leggo, scrivo, disegno, gioco.... predvia se aktivna uporaba oko 200 leksiËkih jedinica, a
na planu razumijevanja do 250 leksiËkih jedinica. Pri
5. Pojam broja: brojevi od 1 do 20 i redni brojevi obradbi novoga leksiËkog gradiva ne uvodi se viπe od 5 do
od 1. do 5. 6 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu. Leksik se
KljuËne strukture i izriËaji: Quanti.../Quante..ci sono? cikliËki ponavlja.
Ci sono 5, 8, 10 libri/matite... Dov’è..? Nel primo/nel
secondo/nel terzo banco. GRAMATI»KE STRUKTURE
GramatiËke se strukture ne tumaËe eksplicitno nego ih
6. Dani u tjednu i godiπnja doba: imenovanje uËenici pamte, usvajaju i koriste globalno u strukturama
dana u tjednu i godiπnjih doba koje su povezane sa situacijom, na razini prepoznavanja,
KljuËne strukture i izriËaji: Che giorno è? È lunedì... razumijevanja i uporabe.
Che stagione è? È primavera... Glagoli (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne
uporabe)
7. Moj dom: imenovanje prostorija u kuÊi, E essere i avere, prva tri lica prezenta u potvrdnom i

snalaæenje u prostoru, aktivnosti u kuÊi nijeËnom obliku, c'è i ci sono


KljuËne strukture i izriËaji: Dov’è...? Dove sono...? E uËestali glagoli vezani uz tematska podruËja u 1., 2. i

Sopra, sotto, a destra, a sinistra... Che cosa fai in cucina? 3. licu jednine prezenta te u 1. i 3. licu mnoæine
Mangio... Che cosa fai nel soggiorno? Guardo la prezenta u potvrdnom i nijeËnom obliku
televisione... Nella mia stanza scrivo i compiti, gioco... E imperativ u okviru tematskih podruËja na razini

razumijevanja, 2. lice jednine i 2. lice mnoæine


8. Hrana i piÊe: imenovanje pojmova, izraæavanje Zamjenice (razina prepoznavanja, razumijevanja i
osobnih stavova prema jelu i piÊu globalne uporabe)
KljuËne strukture i izriËaji: Che cosa mangi? Che cosa E osobne zamjenice za prva tri lica jednine i 1. i 3. lice

bevi? Ti piace...? Mi piace... Non mi piace... La pizza, la mnoæine


pasta, il cioccolato, il formaggio, il pane, il prosciutto, il E pokazne zamjenice
panino, il latte, la limonata,l’acqua...

196
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

Imenice (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne VJE©TINE I SPOSOBNOSTI


uporabe)
E globalno razlikovanje jednine i mnoæine te muπkog i SLU©ANJE
æenskoga roda imenica E neverbalno i verbalno reagiranje na naputke i naredbe
»lan (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne na stranom jeziku
uporabe) E povezivanje vizualnog (slikovnog) i auditivnoga
E neodreeni i odreeni Ëlan uz imenice u jednini i jeziËnog sadræaja
mnoæini muπkog i æenskoga roda E razumijevanje kraÊih reËenica i pitanja
Pridjevi
E razlikovanje jednine i mnoæine muπkog i æenskog GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA
roda pridjeva INTERAKCIJA I PRODUKCIJA
E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju E sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i
E posvojni pridjevi u 1., 2. i 3. licu jednine muπkog i ponavljanja fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i
æenskoga roda intonacijskih osobina talijanskog jezika prema
Brojevi zvuËnom uzorku
E glavni brojevi od 1 do 20 E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili
E redni brojevi do 5 snimljenih akustiËnih uzoraka izdvojenih rijeËi,
Prijedlozi reËenica, brojalica i pjesmica
E na razini razumijevanja i globalne uporabe uËestali E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i
prijedlozi u jeziËnim uzorcima neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje
Prilozi E sposobnost postavljanja i odgovaranja na jednostavna

E prilozi vremena i uËestali prilozi mjesta pitanja u okviru obraenih tematskih sadræaja
ReËenice E sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijama

E jednostavne reËenice od 2 do 4 elementa u prema zadanomu predloπku


potvrdnom i nijeËnom obliku E sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenu

E upitne reËenice s Chi? Che cosa? Quanto? Dove? nekih elemenata


Come? Dov'è? Com'è? E sposobnost koriπtenja viπe reËenica u nizu pri

Na razini prepoznavanja opisivanju osoba i predmeta


E oblici za mnoæinu prezenta glagola essere, avere, i

nekih uËestalih pravilnih i nepravilnih glagola u »ITANJE


pozitivnom, negativnom i upitnom obliku. Oblici Ti E pamÊenje grafijske slike rijeËi i izdvojenih reËenica na

piace...? Mi piace.. Mi piacciono razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka, glasno


E imperativ u okviru tematskih podruËja Ëitanje kraÊih reËenica i dijaloga u skupini ili
E osobne zamjenice u mnoæini pojedinaËno (individualno)
E uporaba Ëlana uz imenice za rodbinske odnose uz E Ëitanje abecede

koje stoji prisvojni pridjev


E glavni brojevi do 31 kod oznaËavanja datuma PISANJE
E redni brojevi do 12 za odreivanje slijeda mjeseci E preslikavanje rijeËi i reËenica prema grafijskomu

predloπku
JEZI»NE FUNKCIJE E odabir zaokruæivanjem ili podcrtavanjem

U okviru predloæenih tema i struktura predviene su E sposobnost pisanja prema uzorku

funkcije: pozdravljanje na neformalnoj i formalnoj razini, E popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju (prema

predstavljanje sebe i drugih, izricanje pripadanja, uzorku) te pisanje kraÊih reËenica


izraæavanje vlastite dobi, imenovanje i opis predmeta i
osoba, izraæavanje koliËine, izraæavanje vlastitog glediπta, STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM
osnovni komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja, E postupno usvajanje pamÊenja znaËenja rijeËi i
Ëestitanje blagdana i roendana. gramatiËkih struktura uz koriπtenje vizualnih i
auditivnih poticaja
KULTURA I CIVILIZACIJA E izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava i
U pristupu kulturoloπkim, odgojnim i socijalizirajuÊim sposobnost organizacije prostora u biljeænici
sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih E koriπtenje udæbenika i biljeænice uz izradbu osobnoga
sadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti slikovnog rjeËnika
dobi uËenika. Postupno se uoËavaju sliËnosti i kulturoloπke E stjecanje znanja na osnovi promatranja i izvoenja
razlike uz razvijanje razumijevanja i tolerancije prema zakljuËaka tijekom nastave izvan uËionice i πkole
drugaËijem. Usvajaju se komunikacijski obrasci uljudnoga
E postupni razvoj svijesti o pripadnosti skupini uËenika
ophoenja, Ëestitanja i svetkovanja blagdana, prigodne
koji rade na zajedniËkom zadatku usvajanja
brojalice i pjesmice.
talijanskoga jezika

197
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o IZBORNE TEME


vlastitom napretku (Europski jeziËni portfolio EJP) U sklopu 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po
izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodne
recitacije, bajke, pjesmice i brojalice. Sadræaji se proπiruju
3. RAZRED dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih
sadræaja. Primjerice, obradba jedne bajke Biancaneve (likovi
treÊa godina uËenja i osnovni sadræaj).

CJELINE I TEME ODGOJNO-OBRAZOVNA


1. Predstavljanje: predstavljanje prijatelja i πire POSTIGNUΔA
obitelji
KljuËne strukture i izriËaji: Chi è questo/questa? Questo ZNANJA
è il mio amico… mio zio/cugino. Questa è la mia amica…
mia zia/mia cugina. LEKSI»KA PODRU»JA
LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim
2. Opis ljudskoga tijela: osnovni dijelovi tijela i nastavnim temama. Tijekom 3. godine uËenja jezika
njihov opis (boje) predvia se aktivna uporaba oko 300 leksiËkih jedinica, a
KljuËne strukture i izriËaji: il viso, la testa, il corpo, le na planu razumijevanja i mehaniËkog usvajanja do 350
braccia, le mani, le gambe, i piedi... Com’è? Come sono? leksiËkih jedinica kao i usvajanje predloæenih gramatiËkih
Alto, basso, piccolo, grande. Di che colore sono gli occhi struktura na razini prepoznavanja, razumijevanja i globalne
di...? Neri, azzurri, marrone, blu, verdi... Come sono i uporabe. Leksik i jeziËne strukture tumaËe se i
capelli di...? Neri, biondi, rossi, castani, lunghi, corti, ricci, provjeravaju uz primjenu zornih nastavnih sredstava
lisci... (predmeta, slikovnih kartica, postera slikovnog rjeËnika,
CD-a i CDI-a), pokreta i mimike te se stalno ponavljaju
3. Osobna higijena: higijenske navike tijekom
uz primjenu razliËitih tehnika rada i uz povezivanje sa svim
dana, higijenski pribor
osjetilima. Novi se leksik predstavlja uz koriπtenje poznatih
KljuËne strukture i izriËaji: Che cosa fai nel bagno? Mi
struktura i uz povezivanje s veÊ obraenim gradivom. Pri
lavo, mi pettino, mi lavo i denti, mi asciugo... il sapone, il
obradi novih leksiËkih sadræaja ne uvodi se viπe od 5 do 6
dentifricio, lo spazzolino da denti, l’asciugamano... Che
novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu.
cosa fa..? Si lava...
GRAMATI»KE STRUKTURE
4. Godiπnja doba i vremenska situacija: godiπnja JeziËne se strukture usvajaju mehaniËki uz postupno
doba, dnevne vremenske situacije te odabir osvjeπÊivanje njihova znaËenja u tekstu i povezivanje s
prikladne odjeÊe poznatim rjeËnikom.
KljuËne strukture i izriËaji: Che stagione è? È... Che
tempo fa? Fa... Che cosa ti metti oggi? Fa caldo. Mi metto Glagoli (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne
il vestito, i pantaloni jeans... Fa freddo. Mi metto la giacca uporabe)
a vento, il maglione... E prezent glagola essere i avere u potvrdnom i nijeËnom

obliku
5. Proslava roendana: pisanje pozivnica, E prezent uËestalih glagoli vezanih uz tematska
Ëestitanje, darovi, hrana i piÊe podruËja u potvrdnom i nijeËnom obliku
KljuËne strukture i izriËaji: Ti invito al mio
E glagol fare u prezentu u drugom i treÊem licu jednine,
compleanno... Tanti auguri! Buon compleanno! Quanti
u pitanjima
anni hai? Ne ho... I regali: un libro, un CD, una
E povratni glagoli u prezentu, prva tri lica jednine
maglietta, i pennarelli... Che cosa prepari? Preparo i dolci,
E imperativ u okviru tematskih podruËja na razini
la torta, i panini, la pizza, le bibite... Hai fame? Hai sete?
Ho fame. Prendo... Ho sete. Prendo... Ha fame. Ha sete. razumijevanja i mehaniËke uporabe 2. lica jednine i 2.
Prende... lica mnoæine
Zamjenice (razina prepoznavanja, razumijevanja i
6. »itanje sata: glavni brojevi do 31, redni brojevi globalne uporabe)
E osobne zamjenice u svim licima
do 12.
E pokazne zamjenice
KljuËne strukture i izriËaji: Che ora è? Che ore sono? È
E upitne zamjenice
l’una. È mezzogiorno. È mezzanotte. Sono le tre. Il primo
settembre... Dicembre è il dodicesimo mese dell’anno. Imenice
E globalno razlikovanje i uporaba jednine i mnoæine

7. Blagdani i svetkovine: nazivi blagdana i muπkog i æenskog roda imenica


svetkovina, Ëestitanja E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju

KljuËne strukture i izriËaji: Buon Natale! Buone feste! »lan (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne
Felice Anno Nuovo! La mia famiglia festeggia il Natale... uporabe)
prepariamo... compriamo... E neodreeni i odreeni Ëlan za muπki i æenski rod u

198
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

jednini i mnoæini uz imenice GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA


E Ëlan uz neke imenice za rodbinske odnose pred INTERAKCIJA I PRODUKCIJA
kojima stoji posvojni pridjev E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja

Pridjevi fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i intonacijskih


E razlikovanje jednine i mnoæine muπkog i æenskog znaËajki talijanskog jezika prema zvuËnom uzorku
roda pridjeva E sposobnost pamÊenja i pravilne reprodukcije
E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka ili
E uporaba pokaznih pridjeva u jednini i mnoæini izdvojenih rijeËi, kraÊih reËenica, brojalica, pjesmica
E oblici posvojnih pridjeva E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i
Brojevi neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje
E glavni brojevi od 1 do 31 E sposobnost postavljanja i odgovaranja na jednostavna

E redni brojevi do 12 pitanja u okviru obraenih tematskih sadræaja


Prijedlozi E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata

E na razini razumijevanja i globalne uporabe u jeziËnim i uz izmjene nekih elemenata


uzorcima E sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijama

Prilozi prema zadanome predloπku


E prilozi vremena i uËestali prilozi mjesta E sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenu

ReËenice nekih elemenata


E jednostavne reËenice od viπe elementa u potvrdnom i E sposobnost koriπtenja viπe reËenica u nizu pri

nijeËnom obliku opisivanju osoba, predmeta i situacija


E upitne reËenice sa Chi? Che cosa? Com'è? Come sono? E sposobnost prepriËavanja kraÊih poznatih tekstova uz

Dov'è? Dove sono? Quanto? Per chi è? Perché? likovne poticaje


Na razini prepoznavanja
E prezent povratnih glagola u mnoæini »ITANJE
E imperativ uz uljudno oslovljavanje E pamÊenje grafijske slike rijeËi i reËenica na razini

E uporaba odreenog Ëlana uz rodbinske odnose


prethodno usvojenih zvuËnih uzoraka
E glasno Ëitanje reËenica i dijaloga nakon odsluπanih
E uporaba odreenog Ëlana ili ispuπtanje Ëlana uz dane

u tjednu, oznaËivanje datuma zvuËnih uzoraka


E posvojni pridjevi u mnoæini
PISANJE
JEZI»NE FUNKCIJE E prepisivanje kraÊih reËenica prema predloπku

U okviru predloæenih tema i struktura obrauju se E zaokruæivanje i podcrtavanje toËnih odgovora,


jeziËne funkcije: pozdravljanje na neformalnoj i formalnoj precrtavanje suviπnih elemenata
razini, predstavljanje sebe, prijatelja i πire obitelji, E sposobnost prepisivanja prema uzorku

imenovanje predmeta i izricanje odnosa u prostoru, E popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju (prema
opisivanje predmeta i osoba, opisivanje ljudskog tijela, uzorku) te pisanje kraÊih reËenica
Ëestitanje i zahvaljivanje, izraæavanje stajaliπta prema hrani E sposobnost povezivanja elemenata predloæenog teksta
i piÊu, izraæavanje svojine, Ëitanje sata i opisivanje i pismeno odgovaranje na pitanja
atmosferskih prilika, izraæavanje koliËine, potvrivanje i E pisanje reËenica prema prethodno usvojenim i
nijekanje. zadanim elementima
KULTURA I CIVILIZACIJA
U pristupu kulturoloπkim, odgojnim i socijalizirajuÊim STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM
sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih E postupno usvajanje izgovora, znaËenja rijeËi i
sadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti gramatiËkih struktura uz koriπtenje vizualnih i
dobi uËenika. Postupno se razvija razumijevanje i auditivnih poticaja
tolerancija prema stranoj kulturi i obiËajima i naËinu E izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava

ophoenja u svakodnevnim situacijama. Usvajaju se E postupno koriπtenje udæbenika i biljeænice uz izradbu

komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja, Ëestitanja i osobnoga slikovnog rjeËnika, sposobnost pronalaæenja
svetkovanja blagdana, prigodne brojalice i pjesmice. rijeËi u abecednom rjeËniku u udæbeniku
E stjecanje znanja na osnovi promatranja i zakljuËivanja

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI tijekom nastave izvan uËionice i πkole


E razvijanje strategija pamÊenja grafijske slike rijeËi
SLU©ANJE
E postupni razvoj svijesti o pripadnosti skupini uËenika
E neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na
koji rade na zajedniËkom zadatku usvajanja
stranom jeziku
talijanskoga jezika
E povezivanje vizualnog (slikovnog) i auditivnoga
E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o
jeziËnog sadræaja
vlastitom napretku (EJP)
E razumijevanje kraÊih reËenica i pitanja

199
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

4. RAZRED IZBORNE TEME


U sklopu 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po
Ëetvrta godina uËenja izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodne
recitacije, pjesmice i brojalice. Sadræaji se proπiruju
CJELINE I TEME dodatnim materijalima u sklopu zadanih tematskih
1. Moja okolina i ja: iznoπenje osobnih podataka sadræaja. Primjerice, proπirivanje teme trænice ili
o sebi i osobama iz vlastitog okruæenja upoznavanje s likovima iz bajki.
KljuËne strukture i izriËaji: Mi chiamo… Sono di…
Vivo a… Abito in… al numero… Frequento la quarta ODGOJNO-OBRAZOVNA
classe. La mia scuola… i miei amici. POSTIGNUΔA

2. Slobodno vrijeme: izvanπkolske aktivnosti, ZNANJA


πportovi, dani u tjednu, mjeseci, redni brojevi
do 20. LEKSI»KA PODRU»JA
KljuËne strukture i izriËaji: Cosa fai...? Vado al cinema, LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim
in gita, al parco? Frequento un corso di… Il mio sport nastavnim temama. Tijekom 4. godine uËenja jezika
preferito è... Il lunedì ho il corso d’inglese... La scuola predvia se aktivna uporaba oko 350 leksiËkih jedinica, a
inizia il primo settembre. na planu razumijevanja i mehaniËkog usvajanja do 500
leksiËkih jedinica. Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva
3. Prijevozna sredstva u gradu: javna i ne uvodi se viπe od 6 do 7 novih leksiËkih jedinica po
individualna nastavnom satu. RjeËnik se cikliËki ponavlja i proπiruje
KljuËne strukture i izriËaji: Vado a scuola in novim sadræajima. Nakon 4. godine uËenja jezika predvia
autobus/tram/ bicicletta. Prendo il tram numero… se postizanje jeziËne razine A1 prema ZajedniËkom
europskom referentnom okviru za jezike.
4. Stanovanje: opis prostora, aktivnosti u
pojedinim prostorijama GRAMATI»KE STRUKTURE
KljuËne strukture i izriËaji: Dov’è...? Dove sono...? A GramatiËke se strukture ne tumaËe eksplicitno, nego ih
destra, a sinistra, davanti, dietro, sotto, sopra. Nel uËenici pamte, usvajaju i koriste globalno u strukturama
soggiorno/nella mia stanza c’è... ci sono.... Che cosa fai in koje su povezane sa situacijom.
cucina... Glagoli (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne
uporabe)
5. Raspored dana: odreivanje vremena i obroci E prezent glagola essere i avere u potvrdnom i nijeËnom

KljuËne strukture i izriËaji: la mattina, il pomeriggio, la obliku


sera… la prima colazione, la merenda, il pranzo. Per E prezent uËestalih glagola vezanih uz tematska
merenda mangio/bevo... podruËja u svim licima jednine i mnoæine na
globalnoj razini u potvrdnom i nijeËnom obliku
6. Odlazak u kupovinu: trænica, veletrgovina; E glagoli andare i fare u prezentu u prva tri lica jednine i
imenovanje voÊa i povrÊa, odreivanje cijena, u 3. licu mnoæine na globalnoj razini
brojevi do 100 E povratni glagoli u prezentu, prva tri lica jednine
KljuËne strukture i izriËaji: Al mercato/supermercato E imperativ u okviru tematskih podruËja na razini
compro la frutta, la verdura… Quanto costa...? Un razumijevanja i mehaniËke uporabe, 2. lica jednine i
euro/due euro… Pago alla cassa. 2. lica mnoæine
Zamjenice (razina prepoznavanja, razumijevanja i
7. Izlet na selo: domaÊe æivotinje i njihovo globalne uporabe)
glasanje, opis i korist od domaÊih æivotinja
E osobne zamjenice u svim licima
KljuËne strukture i izriËaji: Vado in campagna… Nella
E pokazne zamjenice
fattoria ci sono molti animali… Come fa...? Che cosa
Imenice
dà...?
E globalno razlikovanje i uporaba jednine i mnoæine

muπkog i æenskog roda imenica


8. Posjet zooloπkom vrtu: vrste divljih æivotinja i
E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju
njihov opis
KljuËne strukture i izriËaji: Allo ZOO ci sono… Come »lan (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne
sono...? uporabe)
E neodreeni Ëlan i odreeni Ëlan za muπki i æenski rod

9. Blagdani i svetkovine: nazivi i Ëestitanje u jednini i mnoæini uz imenice


E uporaba odreenog Ëlana uz imenice za rodbinske
KljuËne strukture i izriËaji: il Natale, il Capodanno, la
Pasqua, la Festa della mamma/del papà... odnose

200
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

Pridjevi (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne VJE©TINE I SPOSOBNOSTI


uporabe)
E razlikovanje jednine i mnoæine muπkog i æenskog SLU©ANJE
roda pridjeva E neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na

E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju stranom jeziku


E uporaba pokaznih pridjeva u jednini i mnoæini E povezivanje vizualnog (slikovnog) i auditivnog
E oblici posvojnih pridjeva jeziËnog sadræaja
Brojevi E razumijevanje pitanja i kraÊih reËenica

E glavni brojevi od 1 do 100 E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih

E redni brojevi do 20 skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik


Prijedlozi
E na razini razumijevanja i globalne uporabe u GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA
priopÊajnim (komunikacijskim) obrascima INTERAKCIJA I PRODUKCIJA
Prilozi E sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i
E prilozi vremena i uËestali prilozi mjesta ponavljanja fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i
ReËenice intonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorku
E jednostavne reËenice od viπe elemenata. Upitne E sposobnost pamÊenja i pravilne reprodukcije
reËenice s: Chi? Che cosa? Com'è? Come sono? Dov'è? govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka izoliranih
Dove sono? Quanto? Per chi è? Perché? Quando? rijeËi, reËenica i pjesmica
Na razini prepoznavanja E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i
E uËestali nepravilni glagoli u prezentu u potvrdnom, neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje
nijeËnom i upitnom obliku E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u

E povratni glagoli u prezentu u potvrdnom, nijeËnom i okviru obraenih tematskih sadræaja


upitnom obliku E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata

E imperativ uz uljudno oslovljavanje u novim situacijama


E partitivni Ëlan za odreivanje koliËine, uporaba E sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijama

prijedloga di bez Ëlana za odreenu koliËinu prema zadanom predloπku


E sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenu

JEZI»NE FUNKCIJE nekih elemenata


U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura obradit Êe E sposobnost koriπtenja viπe reËenica za opisivanje

se jeziËne funkcije: iznoπenje podataka o sebi i osobama iz osoba, predmeta i situacija


vlastitog okruæenja, prihvaÊanje i davanje prijedloga E sposobnost prepriËavanja kraÊih tekstova uz likovne
(planiranje slobodnoga vremena), opisivanje izvanπkolskih poticaje
aktivnosti i πportova, izricanje stajaliπta, izricanje vremena,
odabir πkolskog pribora, opisivanje i snalaæenje u prostoru »ITANJE
(πkola i okruæenje), razumijevanje, izvrπavanje i izdavanje E pamÊenje grafijske slike rijeËi i reËenica na razini
naredbi u πkolskom okruæenju, izraæavanje osobnoga prethodno usvojenih zvuËnih uzoraka
stajaliπta prema odreenom prijevoznom sredstvu u gradu, E glasno Ëitanje reËenica, dijaloga i kraÊih tekstova
izricanje stava prema prostoru u kojem se æivi, uljudno nakon odsluπanih zvuËnih uzoraka
ophoenje prilikom kupovanja i odabira odreenih
proizvoda, traæenje i davanje informacija, izraæavanje PISANJE
osobnoga stajaliπta prema kuÊnim ljubimcima, izraæavanje E prepisivanje reËenica i kraÊih tekstova prema
æelja te Ëestitanja prigodom blagdana. predloπku
E podcrtavanje i zaokruæivanje toËnog odgovora
KULTURA I CIVILIZACIJA
E povezivanje elemenata predloæenog teksta u reËenice
U pristupu kulturoloπkim, odgojnim i socijalizirajuÊim
E sposobnost prepisivanja prema uzorku uz dodavanje
ciljevima i sadræajima vodi se raËuna o usporedbi
odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o novih elemenata
E popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju te pisanje
primjerenosti dobi uËenika. Razvija se razumijevanje i
tolerancija prema razliËitostima i upuÊuje na uoËavanje kraÊih reËenica
E sposobnost povezivanja elemenata predloæenog teksta
sliËnosti. Usvajaju se komunikacijski obrasci uljudnoga
ophoenja prigodom posjete restoranu, kupovanju u i pismeno odgovaranje na pitanja
E pisanje kraÊih ciljanih diktata
trgovini, traæenju informacija o smjeπtaju odreene
ustanove. Svetkovanje blagdana, Ëestitanje i prigodni E primjena grafijskih pravila karakteristiËnih za talijanski

obiËaji mogu se povezati s recitacijama i pjesmicama. jezik


Razvija se interkulturalna kompetencija.

201
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM 7. Kupovanje: vrste trgovina, naËini plaÊanja,


E postupno usvajanje izgovora, znaËenja rijeËi i brojevi do 1000
gramatiËkih struktura uz koriπtenje vizualnih i KljuËne strukture i izriËaji: Al centro commerciale
auditivnih poticaja compro… Per favore mi dia… Mi dica… Quanto costa...?
E izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava
Pago in contanti/con la carta di credito.
E koriπtenje udæbenika, radne biljeænice, biljeænice i

slikovnoga rjeËnika i abecednoga rjeËnika u 8. Godiπnja doba: klimatske znaËajke, trajanje,


udæbeniku plodovi, odjeÊa i obuÊa
KljuËne strukture i izriËaji: Che stagione è? Che tempo
E stjecanje znanja na osnovi promatranja i zakljuËivanja
fa? Preferisco... perché... L’autunno inzia... e finisce... La
tijekom nastave izvan uËionice i πkole
frutta e la verdura tipica di ogni stagione. Fa freddo, mi
E razvoj svijesti pripadnosti skupini uËenika koji rade na
metto...
zajedniËkom zadatku: usvajanju talijanskoga jezika
E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o
9. Blagdani i svetkovine: imenovanje blagdana i
vlastitom napretku i napretku drugih (EJP) svetkovina, izraæavanje vlastitih sklonosti
prema odreenim proslavama
KljuËne strukture i izriËaji: La mia festa preferita è...
5. RAZRED perché...
peta godina uËenja IZBORNE TEME
CJELINE I TEME U sklopu 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po
1. Okruæenje u kojem æivim: rodbinske veze, izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodne
prijatelji, pripadnost Europi recitacije, pjesme i priËe. Sadræaji se proπiruju dodatnim
KljuËne strukture i izriËaji: Mi chiamo… Sono di… materijalima u sklopu zadanih tematskih sadræaja.
Vivo a… Abito in via… al numero… I membri della mia Primjerice, individualni i ekipni πportovi, poznati hrvatski
famiglia… Sono croato/a, italiano/a. I miei amici italiani i talijanski πportaπi, πportski rekviziti, izradba panoa i
si chiamano… vivono a… prikupljanje izvornih materijala.

2. ©kola: aktivnosti u πkoli, nastavni predmeti i ODGOJNO-OBRAZOVNA


raspored sati POSTIGNUΔA
KljuËne strukture i izriËaji: A scuola il lunedì ho la
lezione d’italiano. Ascolto, parlo, disegno, scrivo, leggo. La ZNANJA
mia materia preferita è... L’orario delle lezioni...
LEKSI»KA PODRU»JA
3. Slobodno vrijeme: izvanπkolske aktivnosti, LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim
πportovi, tjedni raspored aktivnosti nastavnim temama. Tijekom 5. godine uËenja jezika
KljuËne strukture i izriËaji: Faccio parte del coro/della predvia se aktivna uporaba oko 450 leksiËkih jedinica, a
squadra di… Il mio sport preferito è… Pratico il nuoto… na planu razumijevanja i mehaniËkog usvajanja do 650
Vado in gita/al cinema… leksiËkih jedinica. Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva
ne bi trebalo uvoditi viπe od 7 do 8 novih leksiËkih
4. Prijevozna sredstva: gradska i meugradska jedinica po nastavnom satu. RjeËnik se cikliËki ponavlja i
prijevozna sredstva, snalaæenje u prostoru, proπiruje novim sadræajima.
ponaπanje u prometu
KljuËne strukture i izriËaji: Dov’è...? Dove sono...? La GRAMATI»KE STRUKTURE
fermata è a destra/a sinistra/davanti/dietro... Prendo il Pristup gramatici postaje kognitivan i eksplicitan uz
tram/il treno/ l’aereo... A che ora parte/arriva... Essere in postupnu uporabu gramatiËkoga nazivlja i usustavljivanje
ritardo/in orario. usvojenoga gradiva. Gramatika se tumaËi u kontekstu
situacije bez mehaniËkog pamÊenja paradigmi i ispitivanja
5. Vrste stanovanja: opis mjesta u kojem æivim, pravila izvan konteksta.
opis prostora u kojem æivim; njihova
usporedba Glagoli
KljuËne strukture i izriËaji: Abito in città / campagna / E prezent glagola essere i avere u potvrdnom, nijeËnom i

un condominio/un appartamento/una casa, al... piano. upitnom obliku


E prezent glagola 1., 2. i 3. konjugacije vezanih uz
6. Raspored dana: obveze i dnevne aktivnosti u tematska podruËja u svim licima jednine i mnoæine u
kuÊi potvrdnom, nijeËnom i upitnom obliku
KljuËne strukture i izriËaji: La mattina/il pomeriggio/la E prezent nepravilnih glagola andare i fare u potvrdnom,
sera… mi alzo, mi lavo, faccio colazione/pranzo/ceno. Di nijeËnom i upitnom obliku
solito, ogni giorno, spesso, qualche volta, mai.

202
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

E prezent povratnih glagola 1., 2. i 3. konjugacije u stajaliπta prema odreenomu prijevoznomu sredstvu,
potvrdnom, nijeËnom i upitnom obliku komunikacijski obrasci pri odabiru artikala, kupovini i
E imperativ u okviru tematskih podruËja na razini plaÊanju, izraæavanje miπljenja o vremenu i atmosferskim
razumijevanja i uporabe u dnevnoj komunikaciji, 2. i prilikama, izraæavanja æelja te Ëestitanja blagdana.
3. lice jednine i 2. lice mnoæine
Zamjenice KULTURA I CIVILIZACIJA
E osobne zamjenice u svim licima U pristupu kulturoloπkim, odgojnim i socijalizirajuÊim
E pokazne zamjenice sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih
E povratne zamjenice sadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti
Imenice dobi uËenika. Razvija se tolerancija i empatija prema
E uporaba jednine i mnoæine muπkog i æenskog roda stranoj kulturi i obiËajima. Usvajaju se i stalno proπiruju
imenica komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja u razliËitim
E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju
situacijama svakodnevnog æivota. Koriste se izvorni audio
»lan i videomaterijali, prigodne recitacije i pjesmice. UoËavaju
E neodreeni Ëlan i odreeni Ëlan za muπki i æenski rod
se stereotipi i neke predrasude o stranoj kulturi i obiËajima
u jednini i mnoæini uz imenice i ukazuje se na potrebu njihova uklanjanja.
E uporaba odreenog Ëlana uz imenice

E uporaba odreenog Ëlana uz imenice za rodbinske


VJE©TINE I SPOSOBNOSTI
odnose uz koje stoji posvojni pridjev (proπirivanje)
Pridjevi SLU©ANJE
E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
E jednina i mnoæina muπkog i æenskog roda pridjeva

E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju


skupina talijanskoga jezika u odnosu na hrvatski jezik
E povezivanje audiovizualnoga jeziËnog sadræaja
E pokazni pridjevi u jednini i mnoæini
E razumijevanje pitanja i kraÊih usmenih i pisanih
E posvojni pridjevi u jednini i mnoæini

Brojevi tekstova
E glavni brojevi od 1 do 1000
GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA
E redni brojevi do 20
INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA
E uporaba brojeva uz odreivanje datuma
E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja
Prijedlozi
fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i intonacijskih
E uporaba uËestalih prijedloga u ustaljenim izrazima
osobina talijanskog jezika prema uzorku
E spajanja prijedloga s odreenim Ëlanom (globalno)
E sposobnost pamÊenja i pravilne reprodukcije
Prilozi
govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka
E prilozi vremena i uËestali prilozi mjesta
E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i
E mjesto priloga u reËenici (globalno)
neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje
ReËenice
E sposobnost postavljanja pitanja u sklopu obraenih
E reËenice od viπe elemenata. Upitne reËenice sa: Chi?
tematskih sadræaja i odgovaranje na takva pitanja
Che cosa? Com'è? Come sono? Dov'è? Dove sono?
E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata
Quanto? Per chi? Per chi è? Perché..? Quando?
u novim situacijama
Na razini prepoznavanja
E sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijama
E imperativ u svim licima
prema zadanom predloπku
E neki oblici kondicionala prezenta u uljudnom
E sposobnost sudjelovanja u mini-dijalozima uz
oslovljavanju
izmjenu nekih elemenata
E osnovne matematiËke operacije
E sposobnost koriπtenja viπe reËenica za opisivanje
E spajanje prijedloga s odreenim Ëlanom
osoba, predmeta i situacija prema predloπku
E neki uËestali prilozi naËina
E sposobnost prepriËavanja kraÊih tekstova uz poticaje

JEZI»NE FUNKCIJE »ITANJE


U sklopu obraenih tema i jeziËnih struktura obradit Êe
E pamÊenje grafijske slike rijeËi i reËenica na razini
se jeziËne funkcije: iznoπenje podataka o sebi i osobama iz
prethodno usvojenih zvuËnih uzoraka
vlastitoga okruæenja, izraæavanje stavova prema πkoli,
E glasno Ëitanje reËenica, dijaloga i kraÊih tekstova
πkolskim aktivnostima i nastavnim predmetima, opisivanje
nakon odsluπanih zvuËnih uzoraka
izvanπkolskih i izvannastavnih aktivnosti, stavovi uËenika i
motivacija za odabir πporta ili neke druge aktivnosti,
PISANJE
orijentacija u prostoru: traæenje i davanje informacija,
E prepisivanje reËenica i kraÊih tekstova prema
opisivanje vlastitoga æivotnog prostora i aktivnosti unutar
njega, izdavanje i izvrπavanje naredbi u πkolskom predloπku
E odgovaranje na pitanja o poznatom sadræaju
okruæenju, osnovni oblici uljudbe, izraæavanje osobnoga
E pisanje diktata s poznatim elementima

203
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

E provjera razumijevanja tekstova u zadatcima na 4. Priprema obroka: tipiËni talijanski i hrvatski


viπestruki izbor gastronomski specijaliteti, poznati recepti,
E popunjavanje vjeæbi prema zadanim uzorcima usporedba obroka u Italiji i u Hrvatskoj
E popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju te pisanje KljuËne strukture i izriËaji: Per preparare la macedonia di
kraÊih reËenica frutta ci vuole.../gli ingredienti... Lava!... Mescola!... Le
E sposobnost povezivanja elemenata predloæenog teksta specialità italiane: il panettone... I pasti principali in
uz dodavanje novih elemenata Italia... In Croazia mangiamo...
E pismeno odgovaranje na osobna pitanja
E pisanje kraÊih voenih sastava (4 - 5 reËenica) 5. Trgovine: odlazak u kupovinu, odreivanje
koliËine, naËini pakiranja prehrambenih
proizvoda, konfekcijski brojevi za odjeÊu i
STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM
obuÊu, tipiËni talijanski proizvodi, zanati i
E postupno usvajanje izgovora, znaËenja rijeËi i zanimanja, usluæne djelatnosti
gramatiËkih struktura uz koriπtenje vizualnih i KljuËne strukture i izriËaji: Vado in macelleria, in
auditivnih poticaja i pisanoga teksta panetteria... Compro: 2 etti di..., una bottiglia di... 1 chilo
E izradba dodatnih nastavnih vizualnih i auditivnih
di... Quanto/Quanta/Quanti/Quante...? La mia taglia
sredstava è... Calzo (porto) il numero... Dal fruttivendolo compro...
E koriπtenje udæbenika, radne biljeænice, biljeænice i
Quanto costa? Quanto vengono? I prodotti tipici italiani: la
slikovnoga rjeËnika i abecednoga rjeËnika Moka, la pizza...
E sposobnost uoËavanja analogija i zakljuËivanja na

osnovi primjera 6. Moj grad: znamenitosti, kulturne ustanove,


E stjecanje znanja na osnovi promatranja, istraæivanja i galerije, muzeji, πto mi se svia u mojem
zakljuËivanja tijekom nastave izvan uËionice i πkole gradu, zaπto volim æivjeti u gradu
E razvoj svijesti o pripadnosti skupini uËenika koji rade KljuËne strukture i izriËaji: Zagabria è la capitale... Si
na zajedniËkom zadatku usvajanja talijanskoga jezika trova... La piazza principale... Nella mia città ci sono...
E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o Vivere in una grande città... Il turista: Per favore, come
vlastitom napretku i napretku drugih (EJP) posso arrivare a...? Prenda il tram numero 9...

7. Izlet u Italiju: Firenza (ili neki drugi grad),


6. RAZRED prijevozno sredstvo, smjeπtaj, dojmovi s izleta
KljuËne strukture i izriËaji: Sono andato in gita a... In
πesta godina uËenja gita... a Firenze ho visitato... Ho viaggiato in macchina (in
autobus)... Ho alloggiato in... Mi è piaciuto...
CJELINE I TEME
8. ©port: vrste πportova, zdrav æivot
1. PoËetak πkolske godine: planovi, organizacija
KljuËne strukture i izriËaji: Lo sport che mi piace è...
πkolskih i izvanπkolskih aktivnosti
perché... Mi alleno per... Pratico... Gli sport in Italia... Gli
KljuËne strukture i izriËaji: Quest’anno farò un corso
sport individuali o di gruppo... Se vuoi stare bene pratica...
di... Mi iscriverò a... I miei progetti sono... Domani
Un’intervista con un calciatore.
studierò..., giocherò..., chiamerò...
9. Blagdani i svetkovine: obiËaji u Italiji i
2. Komunikacija na daljinu: telefon, mobitel,
Hrvatskoj
SMS poruke, e-mail, slanje razglednica i
KljuËne strukture i izriËaji: Gli Italiani festeggiano...
pisama, poπta
mangiano... si scambiano i regali... In Croazia
KljuËne strukture i izriËaji: Una telefonata: Pronto, chi
festeggiano... I piatti tipici...
parla? Il telefonino: SMS ( i messaggini). Alla posta: per
favore mi dia un francobollo/un modulo... Vorrei spedire
una raccomandata, un telegramma... IZBORNE TEME
U sklopu 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po
3. Poziv na proslavu roendana ili godiπnjice: izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodne
organizacija proslave, hrana i piÊe, Ëestitanja; recitacije i pjesme. Sadræaji se proπiruju dodatnim
obiteljski odnosi materijalima u sklopu zadanih tematskih sadræaja.
KljuËne strukture i izriËaji: Ho mangiato..., ho bevuto... Primjerice, organizacija izleta, prikupljanje materijala,
Alla festa invito... Vieni? D’accordo!... Mi dispiace, non izradba plana puta i proraËun cijene ili obradba
posso... No, grazie, devo... Per la festa compro... Preparo pripremanja talijanskog specijaliteta, sastojci, naËin
la tavola: metto... Descrivo la mia famiglia: mia moglie, pripreme, podrijetlo.
mia nipote... Alla festa...

204
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

ODGOJNO-OBRAZOVNA Prijedlozi
E oblici i uporaba padeænih prijedloga: DI, A, DA, IN,
POSTIGNUΔA
SU, CON, PER
ZNANJA Prilozi
E prilozi vremena i uËestali prilozi mjesta

LEKSI»KA PODRU»JA ReËenice


E upitne reËenice, neupravni govor kad je u glavnoj
LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim
nastavnim temama. Tijekom 6. godine uËenja jezika reËenici glavno vrijeme
predvia se aktivna uporaba oko 550 leksiËkih jedinica, a Na razini prepoznavanja
E nenaglaπene osobne zamjenice u akuzativu, njihovo
na planu razumijevanja i mehaniËkog usvajanja do 700
leksiËkih jedinica. Pri obradbi novoga leksika ne treba mjesto u reËenici i slaganje s participom proπlim
uvoditi viπe od 7 do 8 leksiËkih jedinica po nastavnom glagola u perfektu
satu. RjeËnik se cikliËki ponavlja i proπiruje novim E mjesto opisnih pridjeva uz imenice

sadræajima. E uËestali prilozi naËina i njihovo mjesto u reËenici,

izrazi za pojaËavanje negacije


GRAMATI»KE STRUKTURE
Pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz postupnu JEZI»NE FUNKCIJE
uporabu gramatiËkoga nazivlja i usustavljivanje gradiva. U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura obradit Êe
Gramatika se tumaËi u kontekstu situacije bez se jeziËne funkcije: iznoπenje osobnih planova za iduÊu
mehaniËkoga pamÊenja paradigmi i ispitivanja pravila πkolsku godinu, opisivanje πkolskih i izvanπkolskih
izvan konteksta. aktivnosti, komunikacijski obrasci, sposobnost
Glagoli komuniciranja telefonom, mobitelom, SMS porukama,
E prezent nepravilnih glagola 1., 2. i 3. konjugacije: elektroniËkom poπtom, e-mailom, razglednicama, kratkim
venire, dare, fare, potere, rimanere, stare, dovere, volere pismima, komunikacija u javnim ustanovama. Opisivanje,
E prezent glagola 1. konjugacije na -care, -gare--scare pozivanje, izraæavanje odnosa meu Ëlanovima obitelji,
E futur I. glagola essere i avere izraæavanje zadovoljstva, zahvaljivanje, izraæavanje
E futur I. 1., 2. i 3. konjugacije pravilnih glagola stajaliπta, usporeivanje, izraæavanje vlastitoga ukusa pri
E futur I. povratnih glagola triju konjugacija
kupovanju, izricanje dojmova s putovanja, opis
E futur I. nepravilnih glagola: venire, dare, fare, potere,
geografskoga poloæaja, znamenitosti i kulturnih institucija,
rimanere, stare, dovere muzeja i galerija, opisivanje vlastitoga grada, izraæavanje
E futur I. glagola 1. konjugacije na -ciare, -gare, -sciare
privræenosti i osobnog stajaliπta prema πportovima, zdravoj
prehrani i æivotu. Izraæavanje dojmova o svetkovinama i
E perfekt pravilnih glagola 1., 2. i 3. konjugacije, s
obiËajima u Italiji i Hrvatskoj.
pomoÊnim glagolom avere ili essere, tvorba pravilnih i
nepravilnih participa proπlih
KULTURA I CIVILIZACIJA
E perfekt povratnih glagola
U pristupu kulturoloπkim, odgojnim i socijalizirajuÊim
E imperativ glagola 1., 2. i 3. konjugacije
sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih
E imperativ glagola essere i avere
sadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti
E imperativ nepravilnih glagola: venire, dire, dare, fare,
dobi uËenika. Koriste se komunikacijski obrasci uljudnoga
rimanere ophoenja tijekom uobiËajenih dnevnih aktivnosti,
»lan Ëestitanja i svetkovanja. Izvorni tekstovi, prigodne
E oblici i uporaba partitivnoga Ëlana
recitacije i pjesmice, audio i videomaterijali, zemljopisne
Zamjenice karte, planovi gradova, podatci o kulturnim spomenicima
E nenaglaπeni oblici direktnih osobnih zamjenica i kulturnim znamenitostima bit Êe korisne kulturoloπke
Pridjevi informacije koje Êe razvijati interkulturalnu kompetenciju,
E oblici i uporaba pokaznih pridjeva questo e quello toleranciju i empatiju prema stranoj kulturi. KoristeÊi
E oblici i uporaba pridjeva bello razliËite izvore informacija, uoËavat Êe se stereotipi i
E stupnjevanje pridjeva uklanjat Êe se predrasude o stranoj kulturi te poticati
E stupnjevanje pridjeva buono; uporaba uËenike na njihovo kritiËko prosuivanje.
E stupnjevanje pridjeva: cattivo, alto, basso i njihova

uporaba VJE©TINE I SPOSOBNOSTI


E oblici i uporaba pokaznih pridjeva questo i quello
SLU©ANJE
ispred imenica
E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
Brojevi
E glavni brojevi od 1000 nadalje
skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik
E povezivanje vizualnog ( slikovnoga) i auditivnoga
E pisanje brojeva rijeËima
jeziËnog sadræaja
E oznaËivanje datuma, pisanje datuma
E razumijevanje pitanja i jednostavnih tekstova

E razumijevanje osnovnih namjera sugovornika

205
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA auditivnih poticaja i pisanoga teksta


INTERAKCIJA I PRODUKCIJA E izradba dodatnih nastavnih audiovizualnih sredstava
E sposobnost ponavljanja fonoloπkih, ritmiËkih, E koriπtenje udæbenika, radne biljeænice, biljeænice i
naglasnih i intonacijskih osobina talijanskoga jezika rjeËnika
prema uzorku E uoËavanje analogija i pravilnosti u jeziËnom ustroju i
E sposobnost pamÊenja i pravilne reprodukcije njihova primjena
govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka E stjecanje znanja na osnovi promatranja, istraæivanja i
E sposobnost prepriËavanja poznatoga teksta te voenje izvoenja zakljuËaka tijekom nastave izvan uËionice i
dijaloga o poznatoj temi πkole
E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i E sposobnost povezivanja rijeËi u tematska podruËja
neverbalne poticaje E razvoj svijesti o pripadnosti skupini uËenika koji rade
E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u na zajedniËkom zadatku usvajanja talijanskoga jezika
sklopu obraenih tematskih sadræaja E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o
E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata vlastitom napretku i napretku drugih
u novim situacijama E sposobnost meusobnoga vrjednovanja uËenika (EJP)
E sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijama

prema zadanom predloπku


E sposobnost sudjelovanja u dijalozima uz izmjenu

nekih elemenata
7. RAZRED
E sposobnost opisivanja osoba, predmeta i situacija sedma godina uËenja
E sposobnost prepriËavanja tekstova uz poticaje i bez

njih CJELINE I TEME


E sposobnost povezivanja odreene teme s vlastitim 1. Putovanje: odabir odrediπta, odabir
iskustvom prijevoznog sredstva (prednosti i nedostatci),
turistiËka agencija, kupnja karata, spremanje
»ITANJE prtljage
E pamÊenje grafijske slike rijeËi, izdvojenih reËenica i KljuËne strukture i izriËaji: Potremmo partire per…
jednostavnih tekstova na razini prethodno usvojenih Vorrei andare a/in… Mi piacerebbe visitare... Viaggiare in
zvuËnih uzoraka treno, in autobus, in aereo. Arrivare a destinazione.
E glasno Ëitanje reËenica, dijaloga i tekstova nakon All’agenzia turistica posso chiedere informazioni, comprare
odsluπanih zvuËnih uzoraka i biglietti… Preparare i bagagli.
E Ëitanje i razumijevanje kraÊih izvornih uputa,
informacija i poruka, Ëitanje SMS-a i e-maila i 2. ZraËna luka: odlazak u zraËnu luku, aktivnosti
tekstova na Internetu. prije, u tijeku i poslije leta
KljuËne strukture i izriËaji: L’autobus per l’aeroporto
PISANJE parte da… L’aereo parte alle… Controllare i bagagli, il
E prepisivanje reËenica i tekstova prema predloπku passaporto. L’aereo decolla… prende quota…
E zaokruæivanje toËnoga odgovora, podcrtavanje L’atterraggio… L’hostess, il pilota.
zadanih elemenata
E odgovaranje na pitanja o poznatom sadræaju
3. Rim: povijesni, umjetniËki i turistiËki aspekti,
snalaæenje u stranome gradu
E pisanje diktata s poznatim elementima
KljuËne strukture i izriËaji: Oggi visitiamo… Sarebbe
E provjera razumijevanja tekstova u zadatcima interessante vedere… Per arrivare in… Prendiamo la
viπestrukog izbora metropolitana. Dove si trova...? Consultare la pianta.
E popunjavanje vjeæbi prema zadanim uzorcima

E popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju te pisanje 4. Posjet tipiËnomu restoranu: komunikacija u
kraÊih reËenica restoranu, odabir autohtone hrane i piÊa
E sposobnost povezivanja elemenata predloæenoga
KljuËne strukture i izriËaji: Prenotare un tavolo per...
teksta uz dodavanje novih elemenata Consultare la lista dei cibi e delle bibite… Chiamare il
cameriere. Per primo prendo… Per secondo prendiamo…
E pismeno odgovaranje na osobna pitanja i postavljanje
Per favore il conto! Ecco la mancia! Il servizio (non) è
pitanja compreso.
E pisanje voenih sastava (do 10 reËenica )

E pisanje Ëestitki, kratkih poruka, e-maila, SMS-a, 5. Æivot mladih: izlasci, mjesta izlazaka,
ispunjavanje obrazaca druæenje, glazba
KljuËne strukture i izriËaji: La sera mi piace uscire con…
STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM Vado in discoteca… Mi piace la musica di… Stasera
E postupno usvajanje izgovora, znaËenja rijeËi i andiamo al cinema / a teatro / al concerto di…
gramatiËkih struktura uz koriπtenje vizualnih i

206
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

6. Ljudsko tijelo: πirenje poznatoga rjeËnika E uporaba imperfekta te uporaba imperfekta i perfekta
(vokabulara), lakπi zdravstveni problemi, E tvorba i uporaba gerundiva; glagol stare u prezentu i
komunikacija pri traæenju pomoÊi imperfektu + gerundiv
KljuËne strukture i izriËaji: Non mi sento bene... mi fa E nepravilni glagoli u obraenim vremenima i
male... Vado dal medico/all’ambulatorio/all’ospedale/al naËinima: concludere, piacere, rompere, salire, scegliere,
pronto soccorso. Con la ricetta vado in farmacia. scendere, sedere (sedersi), svolgere, uscire, vivere
Imenice
7. Prirodne ljepote Italije: nacionalni parkovi, E neke uËestale imenice s nepravilnom mnoæinom
vulkani, Alpe, Sicilija ili Sardinija »lan
KljuËne strukture i izriËaji: I parchi nazionali in Italia E uporaba neodreenog i odreenog Ëlana
sono… Le Alpi si trovano… I vulcani sono… La Sicilia… E odreeni Ëlan s prijedlozima
Le bellezze naturali… I monumenti storici…
E ispuπtanje Ëlana u nekim izrazima

Pridjevi
8. Talijanska popularna glazba: poznati pjevaËi,
E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju
naslovi pjesama, festivali popularne glazbe
Zamjenice
KljuËne strukture i izriËaji: I miei cantanti preferiti
E naglaπene osobne zamjenice (subjekt, objekt),
sono… So cantare... Seguo il festival della canzone...
nenaglaπene osobne zamjenice (direktni objekt) te
njihovo slaganje s participom proπlim, nenaglaπene
9. Blagdani i svetkovine: obiËaji uz proslave
osobne zamjenice (indirektni objekt)
svetkovina i blagdana
E uporaba partitivne zamjenice NE i njezino slaganje s
KljuËne strukture i izriËaji: Il Natale, il Capodanno, la
Pasqua, il Carnevale… Le tradizioni e le specalità participom proπlim
E razlika izmeu ci i ne u funkciji nenaglaπenih
gastronomiche.
zamjenica i priloænih oznaka
IZBORNE TEME Brojevi
E ponavljanje glavnih i rednih brojeva
U sklopu 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po
izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodne Prilozi
E tvorba i uporaba priloga naËina
recitacije i pjesme. Sadræaji se proπiruju dodatnim
materijalima u sklopu zadanih tematskih sadræaja, npr. E stupnjevanje nekih priloga

obradba jedne talijanske pokrajine. E prilozi mjesta i vremena

Prijedlozi
ODGOJNO-OBRAZOVNA E prijedlozi te prijedlozi spojeni s odreenim Ëlanom,

POSTIGNUΔA uporaba
ReËenice
E upitne, vremenske, pogodbene u sadaπnjosti
ZNANJA
Na razini prepoznavanja
E gerundiv umjesto zavisnih reËenica, pogodbene
LEKSI»KA PODRU»JA
reËenice u proπlosti Se potevo venivo subito.
LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim
E uporaba odreenog Ëlana uz geografska i vlastita
nastavnim temama. Tijekom 7. godine uËenja jezika
predvia se aktivna uporaba oko 800 leksiËkih jedinica, a imena i prezimena
na planu razumijevanja i mehaniËkog usvajanja oko 950
leksiËkih jedinica. Pri obradbi novoga leksika predvia se JEZI»NE FUNKCIJE
obradba od 8 do 9 leksiËkih jedinica po nastavnom satu. U sklopu obraenih tema i jeziËnih struktura obradit Êe
RjeËnik se cikliËki ponavlja i proπiruje novim sadræajima se jeziËne funkcije: izraæavanje vlastitih sklonosti pri
planiranju i odabiru odrediπta putovanja (izleta),
GRAMATI»KE STRUKTURE prijevoznoga sredstva te uvaæavanje i prihvaÊanje miπljenja
Pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz uporabu drugih, odgovarajuÊi komunikacijski obrasci,
gramatiËkog nazivlja i usustavljivanje gradiva. Gramatika se komunikacija u zraËnoj luci, traæenje informacija,
tumaËi i provjerava u kontekstu situacije bez mehaniËkog opisivanje grada, spomenika te povijesnih i turistiËkih
zapamÊivanja paradigmi i pravila. znamenitosti, komunikacijski obrasci u restoranu pri
odabiru jela i piÊa, naruËivanje, izraæavanje vlastitih
Glagoli sklonosti, opisivanje posjeÊenih lokaliteta, usporeivanje sa
E bezliËni oblici (si mangia, si beve, ci si diverte) i bezliËni sliËnim lokalitetima u vlastitoj zemlji, izraæavanje
izrazi (è bello, è possibile/impossibile, bisogna, è necessario) zadovoljstva/nezadovoljstva, traæenje medicinske pomoÊi,
s infinitivom izraæavanje boli i nelagode, izraæavanje slaganja/neslaganja
E kondicional I. pravilnih i nekih nepravilnih glagola s miπljenjem drugih, opisivanje znaËenja pojedinih
(essere, avere, andare, dare, volere, potere, dovere, piacere) praznika te naËina slavljenja i obiljeæavanja.
E tvorba imperfekta pravilnih i nepravilnih glagola

(essere, avere, fare, dare, stare, bere, piacere)

207
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

KULTURA I CIVILIZACIJA E popunjavanje vjeæbi prema zadanim uzorcima


U pristupu kulturoloπkim, odgojnim i socijalizirajuÊim E popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju te pisanje
sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih reËenica
sadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti E sposobnost povezivanja elemenata predloæenoga
dobi uËenika. Obrasci uljudnoga ophoenja u javnim teksta uz dodavanje novih elemenata
prijevoznim sredstvima, restoranima, prilikom posjeta E pismeno odgovaranje na osobna pitanja
kulturnim i povijesnim spomenicima i ostalim E pisanje voenih sastavaka (do 10 reËenica)
institucijama, traæenje informacija o redu voænje, E pisanje Ëestitki, kratkih poruka, SMS poruka, e-maila,
turistiËkim prospektima, sluæenje zemljopisnom kartom, ispunjavanje obrazaca i voenje biljeæaka
planom grada, itd., pridonijet Êe razvoju kulturoloπke
kompetencije i boljem razumijevanju strane kulture, uz
STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM
uoËavanje sliËnosti i razlika, razvijajuÊi toleranciju i
E usvajanje izgovora, znaËenja novih rijeËi i
empatiju prema stranoj kulturi.
gramatiËkih struktura uz koriπtenje audiovizualnih
poticaja i pisanoga teksta
VJE©TINE I SPOSOBNOSTI
E izradba dodatnih nastavnih audiovizualnih sredstava i

SLU©ANJE postera
E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih E koriπtenje udæbenika, radne biljeænice, biljeænice i

skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik rjeËnika i drugih izvora znanja
E povezivanje audiovizualnoga jeziËnog sadræaja E stjecanje znanja na osnovi promatranja, istraæivanja,

E razumijevanje pitanja i kraÊih usmenih tekstova analize podataka i zakljuËivanja tijekom nastave izvan
E razumijevanje namjera sugovornika
uËionice i πkole
E uoËavanje analogija i pravilnosti u jeziËnom ustroju i

GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA njihova primjena u novom tekstu


INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA E uoËavanje sliËnosti i razlika izmeu stranoga i

E sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i materinskoga jezika ili meu stranim jezicima


ponavljanja fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i E sposobnost rjeπavanja problema uz koriπtenje novih

intonacijskih osobina talijanskoga jezika tehnologija (Internet, raËunalo)


E sposobnost pamÊenja i pravilne reprodukcije E razvijanje strategije suradniËkog uËenja i sposobnosti

govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka izlaganja o rezultatima rada u skupini


E sposobnost prepriËavanja poznatog teksta te voenje E razvoj svijesti o pripadnosti skupini uËenika koji rade

dijaloga o poznatoj temi na zajedniËkom zadatku usvajanja talijanskoga jezika


E sposobnost verbalnoga reagiranja na verbalne i E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o

neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje vlastitom napretku i o napretku drugih (EPJ)
E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u

sklopu obraenih tematskih sadræaja


E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata

u novim situacijama
8. RAZRED
E sposobnost sudjelovanja u dramatizacijama prema osma godina uËenja
zadanom predloπku
E sposobnost sudjelovanja u dijalozima uz izmjenu CJELINE I TEME
nekih elemenata 1. Neke poznate povijesne liËnosti: istraæivaËi,
znanstvenici, knjiæevnici i umjetnici (osnovni
»ITANJE
podatci); zanimanja
E pamÊenje grafijske slike rijeËi i reËenica na razini
KljuËne strukture i izriËaji: I famosi inventori italiani
prethodno usvojenih zvuËnih i pisanih uzoraka
sono... I grandi musicisti/pittori/scultori sono... Gallileo
E glasno Ëitanje reËenica, dijaloga i tekstova nakon
Gallilei è nato a... nel ... secolo. Le sue scoperte, le sue
odsluπanih zvuËnih uzoraka opere principali...
E korektno Ëitanje tekstova i bez zvuËnih uzoraka

E Ëitanje i razumijevanje kraÊih izvornih uputa i 2. ©kolski sustav: uporedba πkolskoga sustava u
poruka, Ëitanje SMS poruka, e-maila, Interneta Italiji i u Hrvatskoj; pisanje æivotopisa
KljuËne strukture i izriËaji: La scuola elementare in
PISANJE Italia/in Croazia, i diversi tipi di scuola media (inferiore,
E prepisivanje tekstova prema predloπku (kao vjeæba za superiore), iscriversi all’università, laurearsi. Il mio
diktat) curriculum vitae.
E odgovaranje na pitanja o poznatom sadræaju
3. RaËunalo i Internet: prednosti i nedostatci
E pisanje diktata s poznatim elementima
KljuËne strukture i izriËaji: Invio un’ e-mail, frequento
E provjera razumijevanja tekstova u zadacima vari siti... navigo in Internet. Vantaggi e svantaggi del
viπestrukoga izbora computer.

208
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

4. OdjeÊa i obuÊa: talijanska moda i stilisti; GRAMATI»KE STRUKTURE


rasprostranjenost talijanske modne industrije u Pristup gramatici kognitivan je i eksplicitan uz uporabu
svijetu gramatiËkoga nazivlja i usustavljivanje gradiva. Gramatika
KljuËne strukture i izriËaji: Mi tolgo... mi vesto... mi se tumaËi i provjerava u kontekstu situacije bez
svesto... provo nel camerino... Fare uno sconto... avere i mehaniËkog zapamÊivanja paradigmi i pravila.
prezzi fissi... pagare alla cassa... prendere lo scontrino. I Glagoli
grandi stilisti italiani sono... E oblici imperativa pravilnih i nepravilnih glagola s

nenaglaπenim osobnim zamjenicama


5. Talijanska televizija i tisak: TV program i vrste E nepravilni glagoli u obraenim vremenima i
emisija; vrste filmova, dnevni i tjedni tisak naËinima: cogliere, nascere, piacere, porre, produrre,
novinski Ëlanci, promidæbeni oglasi risolvere, svolgere, tacere, tenere, vivere
KljuËne strukture i izriËaji: Seguo il programma E uvjeæbavanje upotrebe glagolskih vremena obraenih
televisivo da...a... seguo le telenovelle... i programmi do 8. razreda
musicali, i film, il telegiornale sul primo canale. Stasera Imenice
andrà in onda... I giornali e le riviste italiane sono... Le E tvorba æenskog roda imenica (iznimke)
pagine pubblicitarie presentano... E tvorba mnoæine imenica (iznimke)

Pridjevi
6. Talijanski gradovi: znaËajke gradova, E tvorba æenskog roda pridjeva (iznimke)
osobitosti suvremene Italije
E tvorba mnoæine pridjeva (iznimke)
KljuËne strukture i izriËaji: Napoli, Milano, Venezia,
E oblici i uporaba nekih neodreenih pridjeva
storia e cultura, importanza economica, specialità
»lan
gastronomiche, problemi sociali, inquinamento, traffico.
E ispuπtanje Ëlana i uporaba Ëlana uz zemljopisno

nazivlje te osobna imena i prezimena


7. Ekoloπki aspekti æivota: æivot u gradu, æivot na
Zamjenice
selu, ljubav prema æivotinjama i borba za
E odnosne zamjenice che, di cui, il quale, la quale, del
opstanak rijetkih vrsta
KljuËne strukture i izriËaji: Vantaggi e svantaggi della quale, della quale...
E nenaglaπene osobne zamjenice u dativu ili akuzativu i
vita in città e in campagna, diritti degli animali, animali in
via d’estinzione, la protezione/l’abbandono degli animali. njihovo zdruæivanje s imperativom, gerundivom i
infinitivom
8. Blagdani i svetkovine: narodni obiËaji Italije; E zdruæivanje nenaglaπenih zamjenica s ecco

znaËenje gesta u talijanskoj kulturi E zdruæivanje nenaglaπenih zamjenica u dativu i


KljuËne strukture i izriËaji: Tradizioni, feste e folclore: il akuzativu i njihovo mjesto u reËenici samo na razini
Palio di Siena, la regata storica di Venezia, il Carnevale di razumijevanja i prepoznavanja u tekstu
Venezia e di Viareggio; la gesticolazione degli italiani. Brojevi
E izricanje cijena, nadnevka, godina, stoljeÊa, mjera i
IZBORNE TEME teæina
U okviru 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po Prilozi
izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodne
E prilozi kojima se izraæava sumnja/dvojba
pjesme, i tekstovi. Sadræaji se proπiruju dodatnim
materijalima u okviru zadanih tematskih sadræaja. Prijedlozi
Primjerice, podrobnije obradba jedne talijanske regije, E prijedlozi te prijedlozi spojeni s odreenim Ëlanom:

izradba postera i prikupljanje izvornih materijala. uporaba


ReËenice
ODGOJNO-OBRAZOVNA E odnosne reËenice

POSTIGNUΔA E upravni i neupravni govor

E pogodbene reËenice (Si + prezent ind., prezent/

ZNANJA futur, Si + imperfekt ind., imperfekt)


Na razini razumijevanja
LEKSI»KA PODRU»JA E uporaba oblika konjunktiva prezenta koji su istovjetni

LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim s oblicima za imperativ u 3. licu jednine i mnoæine u


nastavnim temama. Tijekom 8. godine uËenja jezika zavisnim reËenicama iza glagola æelje, volje, sumnje,
predvia se aktivna uporaba oko 1000 leksiËkih jedinica, a itd.
na planu razumijevanja u tekstu oko 1100 leksiËkih E zdruæeni oblici nenaglaπenih osobnih zamjenica (dativ
jedinica. Pri obradbi novog leksika ne bi trebalo uvoditi + akuzativ) i njihovo mjesto u reËenici
viπe od 9 do 10 novih leksiËkih jedinica po nastavnom E zdruæeni oblici nenaglaπenih osobnih zamjenica i
satu. RjeËnik se cikliËki ponavlja i proπiruje novim njihovo spajanje s imperativom, infinitivom,
sadræajima. Nakon 8 godina uËenja jezika predvia se gerundivom i s ecco.
postizanje razine A2 prema ZajedniËkom europskom E izricanje stoljeÊa - il Duecento
referentnom okviru za jezike.

209
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

JEZI»NE FUNKCIJE okviru obraenih tematskih sadræaja


U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura obrauju E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata
se jeziËne funkcije: iznoπenje podataka o poznatim u novim situacijama
liËnostima, i analiza utjecaja na talijansku druπtvenu E sposobnost sudjelovanja u dramatizacijama
stvarnost, opisivanje πkolskoga sustava u Italiji i Hrvatskoj, E sposobnost sudjelovanja u dijalozima
komunikacijski obrasci: pisanje æivotopisa, uporaba E sposobnost stvaranja novih dijaloga bez zadanog
informatiËkoga nazivoslovlja na talijanskom, izraæavanje predloπka i izricanje osobnih stavova
glediπta prema uporabi raËunala i moderne tehnologije na E sposobnost opisivanja osoba, predmeta i situacija
mladeæ, izbor i opis odjevnih predmeta (komunikacijski E sposobnost prepriËavanja tekstova uz poticaje i bez
obrasci), iznoπenje miπljenja o poznatim talijanskim njih
stilistima i televizijskom programu, izraæavanje sklonosti
E sposobnost primjene obraenih tema na osobna
prema razliËitim vrstama programa, praÊenje talijanskoga
iskustva
tiska, povlaivanje ili kritika, opis nekih veÊih talijanskih
gradova, iznoπenje pozitivnih i negativnih znaËajki »ITANJE
danaπnje Italije, glediπte prema æivotu u gradu i na selu, E pamÊenje grafijske slike rijeËi i reËenica na razini
diskusija o ekologiji i oËuvanju okoliπa, opisivanje prethodno usvojenih zvuËnih i pisanih uzoraka
tradicionalnih i folklornih obiËaja i blagdana u Italiji te E glasno Ëitanje reËenica, dijaloga i tekstova nakon
usporedba sa sliËnim obiËajima u Hrvatskoj, iznoπenje odsluπanih zvuËnih uzoraka i bez njih
osobnoga iskustva. E Ëitanje i razumijevanje izvornih uputa i poruka,

Ëitanje SMS-a , e-maila i Interneta


KULTURA I CIVILIZACIJA
U pristupu kulturoloπkim, odgojnim i socijalizirajuÊim PISANJE
sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih E odgovaranje na pitanja o poznatom sadræaju

sadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti E pisanje diktata s poznatim elementima

dobi uËenika. Komunikacijski obrasci uljudnoga E provjera razumijevanja tekstova u zadatcima


ophoenja u javnim prijevoznim sredstvima, restoranima, viπestrukog izbora
prilikom posjeta kulturnim i povijesnim spomenicima i E popunjavanje vjeæbi prema zadanim uzorcima
ostalim institucijama u gradovima, uporaba turistiËkih E popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju te pisanje
prospekata, zemljopisne karte, plana grada; poznavanje reËenica
talijanske povijesti, kulture i nekih znaËajnijih umjetniËkih E sposobnost povezivanja elemenata predloæenog teksta
djela i liËnosti proπirit Êe znanje o stranoj zemlji i omoguÊit uz dodavanje novih elemenata
Êe bolje razumijevanje njezine kulture proπirujuÊi
E pismeno odgovaranje na osobna pitanja
interkulturalnu kompetenciju. KritiËki stav prema
E pisanje voenih sastava (do 20 reËenica)
stereotipima i predrasudama o stranoj kulturi i obiËajima
E pisanje Ëestitki, kratkih poruka, SMS-a, e-maila,
pridonijet Êe boljem razumijevanju vlastite kulture.
ispunjavanje obrazaca i voenje biljeæaka, pisanje
biografije
VJE©TINE I SPOSOBNOSTI
STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM
SLU©ANJE E usvajanje izgovora, znaËenja novih rijeËi i
E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
gramatiËkih struktura uz primjenu audiovizualnih
skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik poticaja i pisanoga teksta
E povezivanje audiovizualnoga jeziËnog sadræaja
E izradba dodatnih nastavnih audiovizualnih ili pisanih
E razumijevanje pitanja i didaktiËkih i kraÊih izvornih
tekstova ili tematskih panoa
tekstova E koriπtenje udæbenika, radne biljeænice, biljeænice,
E razumijevanje namjera sugovornika
rjeËnika i Ëasopisa na stranom jeziku
E koriπtenje novih tehnologija u traæenju informacija,
GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA
samostalno pronalaæenje potrebnih informacija i
INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA
njihovo koriπtenje
E sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i
E stjecanje znanja na osnovi istraæivanja, analize
ponavljanja fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i
podataka i zakljuËivanja tijekom nastave izvan
intonacijskih osobina talijanskog jezika
uËionice i πkole
E sposobnost pamÊenja i pravilne reprodukcije
E sposobnost pretpostavljanja i izvoenja zakljuËaka
govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka
E razvoj suradniËkog uËenja
E sposobnost prepriËavanja poznatog teksta te voenje
E sposobnost prikazivanja rezultata skupnog ili
dijaloga o poznatoj temi
individualnog istraæivanja (poster, izlaganje)
E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i
E uoËavanje analogija i pravilnosti u jeziËnom ustroju i
neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje
njihova primjena u novom tekstu
E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u
E uoËavanje sliËnosti i razlika izmeu stranoga i

210
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

materinskoga jezika ili meu stranim jezicima 6. Ljudsko tijelo: osnovni dijelovi tijela, opis
E razvoj svijesti o pripadnosti skupini uËenika koji rade osoba
na zajedniËkom zadatku usvajanja talijanskoga jezika KljuËne strukture i izriËaji: Com’è il ragazzo? Il
E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o ragazzo è piccolo/grande/bello/buono... Com’è la
vlastitom napretku i napretku drugih (EJP) ragazza?La ragazza è buona... Come sono i ragazzi/le
ragazze? I ragazzi sono piccoli/grandi/belli... Le ragazze
sono piccole...

Talijanski kao 7. OdjeÊa: imenovanje i opis odjeÊe, boje


KljuËne strukture i izriËaji: Che cos’ è...? Che cosa c’
drugi strani jezik è..? C’ è... Di che colore è...? Che cosa /ti metti/si
mette...? Io mi metto.../lui si mette... Lei si mette la
maglietta gialla e una bella gonna... Il mio maglione/la mia
4. RAZRED gonna/ è sopra.../ sotto...

prva godina uËenja 8. Godiπnja doba i atmosferske prilike: opis


dnevne vremenske situacije, prikladna odjeÊa,
CJELINE I TEME izraæavanje osobnih stavova
1. Predstavljanje i pozdravljanje: formalna i KljuËne strukture i izriËaji: Mi piace.../Non mi piace...
neformalna razina, osnovni komunikacijski perché... Che stagione è...? È... Che tempo fa? Fa caldo,
obrasci pri susretu fa freddo... Ho caldo, ho freddo, mi metto...
KljuËne strukture i izriËaji: Ciao! Buongiorno!
Buonasera! Arrivederci! Come ti chiami?Mi chiamo... Chi 9. Proslava s prijateljima: aktivnosti u prirodi i u
sei? Sono... Come stai...? Sto bene/male. Come sta? Chi πkoli, izraæavanje osobnih stavova
è? Questo è un bambino. Questa è una bambina. KljuËne strukture i izriËaji: Invito tanti amici...
preparo... Ho paura di.../Non ho paura di... Dov’è...?
2. Moja obitelj i moji prijatelji: predstavljanje Dove sono...? Davanti.../ dietro...
Ëlanova uæe obitelji i prijatelja, odreivanje
gdje se tko nalazi 10. Æivotinje: imenovanje i opis domaÊih i nekih
KljuËne strukture i izriËaji: Chi è? Questo è il papà/il divljih æivotinja, kuÊni ljubimci i æivotinje u
nonno/l’amico di... Questa è la mamma/la nonna/la zooloπkom vrtu, glasanje æivotinja i korist od
sorella/l’amica di...il bambino, i bambini, la bambina, le domaÊih æivotinja
bambine... Dov’è...? Dove sono...? KljuËne strukture i izriËaji: Come fa...? Dov’è..? Dove
sono...? Come sono...? Che cosa dà la gallina? La gallina
3. Moj dom: opis kuÊe i stanovanja, imenovanje dà…
osnovne opreme u kuÊi, odreivanje gdje se πto
nalazi 11. Blagdani i svetkovine: nazivi, Ëestitanje, obiËaji
KljuËne strukture i izriËaji: Che cos’è...? È... Che cosa KljuËne strukture i izriËaji: San Nicolò, Santa Lucia, la
c’ è? C’ è... Dov’è...? È..., Non è..., in cucina, nel bagno, Befana, Natale, Capodanno, Pasqua. Buone feste! Boun
nel soggiorno, ecc. Natale!, Felice Anno Nuovo! Bouna Pasqua! Tanti
auguri!
4. Moje igraËke: imenovanje i opis predmeta,
igraËke i igre, osnovne boje, odreivanje boja IZBORNE TEME
predmeta, brojevi od 1-10 U okviru 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po
KljuËne strukture i izriËaji: Ho/hai/ha/tanti izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodne
giocattoli... Il trenino è grande. I vagoni sono rossi. La recitacije, pjesmice i brojalice. Sadræaji se proπiruju
matita è gialla. Quanti...? Quante...? Cinque, otto. Per dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih
favore…? Grazie, prego... Com’è...? Come sono...? Di sadræaja. Primjerice, izradba pozivnica u vrijeme blagdana,
che colore è...? Di che colore sono...? postera, Ëestitaka, prikupljanje slikovnog materijala i
izradba panoa.
5. Æivot u πkoli: opis prostora i osnovne
aktivnosti u πkoli, odreivanje pripadnosti, ODGOJNO-OBRAZOVNA
izvrπavanje naredbi u πkolskom okruæenju POSTIGNUΔA
KljuËne strukture i izriËaji: Che cosa fai? Canto, leggo,
scrivo, disegno, porto... Di che colore è...? La
ZNANJA
mia/tua/sua/mela è rossa... Com’è...? Il
mio/tuo/suo/panino è buono... Ascoltate! Disegnate!
LEKSI»KA PODRU»JA
Sedetevi!
LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim
nastavnim temama. Tijekom 1. godine uËenja jezika

211
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

predvia se aktivna uporaba oko 120 leksiËkih jedinica, a Na razini prepoznavanja


na planu razumijevanja i mehaniËkog usvajanja do 200 E prezent glagola avere, essere i uËestalih glagola uz

leksiËkih jedinica. Pri obradbi novoga leksika ne bi trebalo tematska podruËja u svim licima u potvrdnom,
uvoditi viπe od 5 do 6 leksiËkih jedinica po nastavnom nijeËnom i upitnom obliku
satu. RjeËnik se cikliËki ponavlja i proπiruje novim E prezent glagola chiamarsi u potvrdnom, nijeËnom i

sadræajima. upitnom obliku


E imperativ glagola u okviru tematskih podruËja
GRAMATI»KE STRUKTURE
E osobne zamjenice u mnoæini
GramatiËke se strukture ne tumaËe eksplicitno, nego ih
E brojevi do 31 za oznaËivanje datuma u mjesecu
uËenici usvajaju mehaniËki, a zatim se postupno osvjeπÊuje
E neki uËestali prilozi naËina
njihovo znaËenje u tekstu uz povezivanje s poznatim
rjeËnikom.
Glagoli (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne JEZI»NE FUNKCIJE
uporabe) U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura obrauju
E prezent glagola essere i avere u prva tri lica jednine i 3.
se jeziËne funkcije: pozdravljanje na neformalnoj i
lice mnoæine u potvrdom i nijeËnom obliku formalnoj razini, predstavljanje sebe, prijatelja i obitelji,
E prezent uËestalih glagola vezanih uz tematska imenovanje predmeta i opisivanje odnosa u prostoru,
podruËja u prva tri lica lica jednine i u 3. licu opisivanje ljudskoga tijela, izraæavanje stajaliπta, izraæavanje
mnoæine svojine, opisivanje atmosferskih prilika, izraæavanje
E glagol fare u prezentu u prva tri lica jednine
koliËine, potvrivanje i nijekanje, osnovni komunikacijski
obrasci uljudnoga ophoenja, Ëestitanja i zahvaljivanja.
E povratni glagoli chiamarsi i mettersi u prezentu, prva tri

lica jednine
KULTURA I CIVILIZACIJA
E imperativ u okviru tematskih podruËja na razini
U pristupu kulturoloπkim, odgojnim i socijalizirajuÊim
razumijevanja i mehaniËke uporabe; 2. lice jednine i
sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih
2. lice mnoæine
sadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti
Zamjenice (razina prepoznavanja, razumijevanja i
dobi uËenika. Komunikacijski obrasci uljudnoga
globalne uporabe)
ophoenja, opis stanovanja i æivota djece u Italiji, Ëestitanja
E osobne zamjenice uz glagole
i svetkovanja blagdana, prigodne recitacije i pjesmice
E pokazne zamjenice
razvijat Êe postupno razumijevanje prema stranoj kulturi i
Imenice (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne razliËitostima pridonoseÊi razvoju interkulturalne
uporabe) kompetencije. Usporedba se moæe proπiriti i na prvi strani
E globalno razlikovanje i uporaba jednine i mnoæine
jezik.
muπkog i æenskog roda imenica
E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju
VJE©TINE I SPOSOBNOSTI
»lan (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne
uporabe)
SLU©ANJE
E neodreeni Ëlan i odreeni Ëlan za muπki i æenski rod
E neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na
u jednini i mnoæini uz imenice
stranom jeziku
Pridjevi (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne
E povezivanje audiovizualnoga jeziËnog sadræaja
uporabe)
E razumijevanje pitanja i kraÊih reËenica
E razlikovanje jednine i mnoæine muπkog i æenskog
E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
roda pridjeva
skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik
E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju

E uporaba pokaznih pridjeva u jednini i mnoæini


GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA
E oblici posvojnih pridjeva za muπki i æenski rod u prva
INTERAKCIJA I PRODUKCIJA
tri lica jednine E sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i
Brojevi
ponavljanja fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i
E glavni brojevi od 0 do 10
intonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorku
E redni brojevi do 5
E sposobnost pamÊenja i pravilne reprodukcije
Prijedlozi govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka izoliranih
E na razini razumijevanja i globalne uporabe u jeziËnim
rijeËi, reËenica i pjesmica
uzorcima E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i
Prilozi neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje
E prilozi vremena i uËestali prilozi mjesta
E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u
ReËenice okviru obraenih tematskih sadræaja
E jednostavne reËenice od viπe elemenata. Upitne
E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata
reËenice s: Chi?, Che cosa?, Com'è?, Come?, Dove?, u novim situacijama
Dov'è?, Per chi è?, Quanto?, Quanta?, Quanti?, Quante? E sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijama

212
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

prema zadanom predloπku 2. Veliki odmor: aktivnosti za vrijeme πkolskog


E sposobnost sudjelovanja u mini-dijalozima uz odmora, uæina, druæenje, uljudno ophoenje
izmjenu nekih elemenata KljuËne strukture i izriËaji: Durante l’intervallo ho
E sposobnost koriπtenja viπe reËenica za opisivanje fame/ho sete... Che cosa hai per merenda? Ho... Per favore
osoba, predmeta i situacija mi dai la tua merendina / il tuo panino...Volentieri,
E sposobnost prepriËavanja kraÊih tekstova uz likovne ecco.... Grazie. Prego.
poticaje
3. ©kolski pribor: nabrajanje i opis πkolskog
»ITANJE pribora; matematiËke operacije
E pamÊenje grafijske slike rijeËi i reËenica na razini
KljuËne strukture i izriËaji: Che cosa c’ è? C’ è... ci
prethodno usvojenih zvuËnih uzoraka sono... Dov’è l’ insegnante? Dove sono i ragazzi? Quanti
E glasno Ëitanje reËenica, dijaloga i kraÊih tekstova
libri/quante matite ci sono...? Ci sono 8... Che cos’è? È
nakon odsluπanih zvuËnih uzoraka uno zaino... Com’è...? Lo zaino è nuovo. Chi è? È uno
E Ëitanje abecede
scolaro, un ragazzo, una ragazza... Com’è...? Come
sono...? Il ragazzo è bravo. I ragazzi sono bravi.
PISANJE
4. Proslava roendana: pozivnice, Ëestitke,
E prepisivanje reËenica i kraÊih tekstova prema
pokloni; boje
predloπku
KljuËne strukture i izriËaji: Quanti anni hai? (Ne)ho...
E podcrtavanje ili odabir zaokruæivanjem toËnoga
Ti invito al mio compleanno... Preparo... compro... Buon
odgovora, precrtavanje suviπnih elemenata
compleanno! Auguri! Benvenuti! Un regalo per te...
E povezivanje rijeËi i slike
Grazie... Dove? Vicino, lontano... Com’è? Come sono?
E sposobnost prepisivanja prema uzorku
Di che colore è...? Di che colore sono...?
E popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju te pisanje

kraÊih reËenica 5. Slobodno vrijeme: raspored dnevnih i tjednih


E sposobnost povezivanja elemenata predloæenog teksta
aktivnosti, dani u tjednu
i pismeno odgovaranje na pitanja KljuËne strukture i izriËaji: Scriviamo i compiti, metto in
E pisanje kraÊih ciljanih diktata ordine... prendo... vado al cinema/a teatro/al
compleanno/al supermercato... Vado a piedi... È sabato, è
STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM tardi. Il nunedì e il giovedi ho...
E postupno usvajanje izgovora, znaËenja rijeËi i
gramatiËkih struktura uz koriπtenje audiovizualnih 6. Prijevozna sredstva: gradski i meugradski
poticaja prijevoz, priprema za putovanje, stanovanje u
E izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava gradu
E koriπtenje udæbenika, radne biljeænice, biljeænice i KljuËne strukture i izriËaji: Prendo l’autobus, vado dai
slikovnoga rjeËnika nonni, abitano al primo/al sesto, al... piano... Faccio la
E sposobnost kreativne uporabe leksika i struktura u mia valigia e parto per... I miei zii partono domani…
novim situacijama u individualnom radu ili u skupini
E stjecanje znanja na osnovi promatranja, analize i 7. Izlet: odnos meu prijateljima, higijenske
zakljuËivanja tijekom nastave izvan uËionice i πkole navike, snalaæenje u prostoru, godiπnja doba i
E razvoj svijesti o pripadnosti skupini uËenika koji rade mjeseci
na zajedniËkom zadatku usvajanja talijanskoga jezika KljuËne strukture i izriËaji: Il fine settimana in
E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o
montagna... Chi si lava? Io mi vesto, non mi lavo... Nel
vlastitom napretku i o napretku razreda kao cjeline bagno... Vicino, lontano, sotto, sopra, davanti, dietro... A
(EJP) che ora? Alle sette, alle... Che stagione è? È... Che tempo
fa? I mesi dell’anno…

8. Obrok u obitelji: vrsta hrane, pripremanje


5. RAZRED stola, ponaπanje za stolom
KljuËne strukture i izriËaji: È ora di pranzo/di cena...
druga godina uËenja Aiuto la mamma/il papà... Apparecchio la tavola.Sulla
tavola mettiamo... Che cosa abbiamo per pranzo/per cena?
CJELINE I TEME Leggo i numeri... Che ora è? Che ore sono? Sono le...Alle
1. Predstavljanje i pozdravljanje: neformalna i otto.
formalna razina, osnovni komunikacijski
obrasci pri susretu 9. Blagdani i svetkovine: Ëestitke i obiËaji
KljuËne strukture i izriËaji: la festa della mamma/del
KljuËne strukture i izriËaji: Buongiorno! Buonasera!
papà, Natale, Capodanno, il carnevale, la Pasqua, Buon
Buonanotte! Arrivederci! ArrivederLa, signora! Come ti Natale! Felice Anno Nuovo! Buona Pasqua! Buon
chiami? Mi chiamo... Chi è? È un ragazzo, una compleanno! Auguri!
ragazza... Chi sei ? Sono un... una...

213
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

IZBORNE TEME Brojevi


U okviru 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po E glavni brojevi od 1 do 100

izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodne E redni brojevi do 12

recitacije, bajke i pjesmice. Sadræaji se proπiruju dodatnim E uporaba brojeva uz odreivanje datuma

materijalima u okviru zadanih tematskih sadræaja. Prijedlozi


Primjerice, priËom Pinocchio (osnovni likovi i pouka) E uporaba najuËestalijih prijedloga u izrazima

E pravilo spajanja prijedloga DI s odreenim Ëlanom u

ODGOJNO-OBRAZOVNA kontekstu
POSTIGNUΔA Prilozi
E prilozi vremena i uËestali prilozi mjesta

ZNANJA ReËenice
E jednostavne reËenice od viπe elemenata. Upitne

LEKSI»KA PODRU»JA reËenice s: Chi?, Che cosa?, Com'è?, Come sono?,


LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim Dov'è?, Dove sono?, Quanto?, Per chi è?, Perché?,
nastavnim temama. Tijekom 2. godine uËenja jezika Quando?
predvia se aktivna uporaba oko 200 leksiËkih jedinica, a Na razini prepoznavanja
na planu razumijevanja i mehaniËkog usvajanja do 300 E imperativ glagola u okviru tematskih podruËja, oblici

leksiËkih jedinica. Pri obradi novog leksika ne bi trebalo za uljudno oslovljavanje


uvoditi viπe od 6 do 7 leksiËkih jedinica po nastavnom E uporaba prezenta za izricanje buduÊnosti

satu. RjeËnik se cikliËki ponavlja i proπiruje novim E uporaba odreenog Ëlana ili ispuπtanje Ëlana ispred

sadræajima. imenica za rodbinske odnose ispred kojih je prisvojni


pridjev
GRAMATI»KE STRUKTURE E izraæavanje koliËine partitivnim Ëlanom ili samo

Pristup gramatici je: prijedlogom di


kognitivan i eksplicitan uz postupnu uporabu
gramatiËkoga nazivlja i usustavljivnje gradiva prve godine JEZI»NE FUNKCIJE
uËenja. GramatiËke se strukture tumaËe u kontekstu U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura obrauju
situacije bez mehaniËkoga pamÊenja i ispitivanja se jeziËne funkcije: pozdravljanje na neformalnoj i
gramatiËkih pravila i paradigmi izvan konteksta. formalnoj razini, predstavljanje sebe, prijatelja i obitelji,
imenovanje i opisivanje predmeta i izraæavanje odnosa u
Glagoli prostoru, opis dnevnih higijenskih navika, izraæavanje
E prezent glagola essere i avere u potvrdom, nijeËnom i stajaliπta, izraæavanje svojine, opisivanje atmosferskih
upitnom obliku prilika i godiπnjih doba, izraæavanje vremena, izraæavanje
E prezent glagola 1., 2. i 3. konjugacije vezanih uz koliËine, potvrivanje i nijekanje, osnovni komunikacijski
tematska podruËja u potvrdnom, nijeËnom i upitnom obrasci uljudnog ophoenja, Ëestitanje i zahvaljivanje.
obliku
E prezent nepravilnih glagola andare i fare u potvrdnom, KULTURA I CIVILIZACIJA
nijeËnom i upitnom obliku U pristupu kulturoloπkim, odgojnim i socijalizirajuÊim
E prezent povratnih glagola 1., 2. i 3. konjugacije u sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih
potvrdnom, nijeËnom i upitnom obliku sadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti
E imperativ u okviru tematskih podruËja na razini dobi uËenika. Komunikacijski obrasci uljudnoga
razumijevanja i uporabe u dnevnoj komunikaciji, 2. ophoenja, tipiËna talijanska vlastita imena, kultura
lice jednine i 2. lice mnoæine stanovanja, tipiËna talijanska jela, Ëestitanje i svetkovanje
Zamjenice blagdana, prigodne recitacije i pjesmice postupno Êe
E osobne zamjenice u svim licima u nominativu
proπirivati znanje o stranoj zemlji i razvijati osjeÊaje
E pokazne zamjenice questo/a/i/e
empatije i tolerancije prema razliËitostima. Usporedba s
Imenice poznatim sadræajima iz prvoga stranog jezika doprinosi
E jednina i mnoæina muπkoga i æenskoga roda imenica
razvoju interkulturalne kompetencije.
E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju
VJE©TINE I SPOSOBNOSTI
»lan
E neodreeni Ëlan i odreeni Ëlan za muπki i æenski rod SLU©ANJE
u jednini i mnoæini uz imenice E neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na

Pridjevi stranom jeziku


E jednina i mnoæina muπkoga i æenskoga roda pridjeva E povezivanje audiovizualnoga jeziËnog sadræaja

E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju E razumijevanje pitanja i kraÊih reËenica, razumijevanje

E pokazni pridjeva u jednini i mnoæini osnovnih namjera sugovornika


E posvojni pridjevi za muπki i æenski rod u jednini i E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih

mnoæini skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik

214
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA E izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava


INTERAKCIJA I PRODUKCIJA E koriπtenje udæbenika, radne biljeænice, biljeænice,
E sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i slikovnoga rjeËnika i rjeËnika
ponavljanja fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i E stjecanje znanja na osnovi promatranja, analize i
intonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorku zakljuËivanja tijekom nastave izvan uËionice i πkole
E sposobnost pamÊenja i pravilnog ponavljanja E razvoj svijesti o pripadnosti skupini uËenika koji rade
govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka izdvojenih na zajedniËkom zadatku usvajanja talijanskoga jezika
rijeËi, reËenica i pjesmica E razvoj sposobnosti samovrjednovanja, samoocje-
E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i njivanja i svijesti o vlastitom napretku (EJP) i
neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje napretku drugih
E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u

okviru obraenih tematskih sadræaja


E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata

u novim situacijama
6. RAZRED
E sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijama treÊa godina uËenja
prema zadanom predloπku
E sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenu CJELINE I TEME
nekih elemenata 1. Pozdravi: formalna i neformalna razina,
E sposobnost koriπtenja viπe reËenica za opisivanje osnovni komunikacijski obrasci pri susretu
osoba, predmeta i situacija KljuËne strukture i izriËaji: Ciao! Arrivederci! Buon
E sposobnost prepriËavanja kraÊih tekstova uz likovne giorno! Buona sera! Buona notte! Buon riposo!
poticaje ArrivederLa! Come stai? Bene, grazie.

»ITANJE 2. PoËetak πkolske godine: πkolski praznici,


E Ëitanje i razumijevanje rijeËi i reËenica na razini planovi za buduÊnost i organizacija πkolskih i
prethodno usvojenih zvuËnih uzoraka izvanπkolskih aktivnosti
E glasno Ëitanje i razumijevanje reËenica, dijaloga i KljuËne strukture i izriËaji: Quando iniziano le lezioni?
kraÊih tekstova nakon odsluπanih zvuËnih uzoraka L’orario, le attività extrascolastiche, le vacanze estive.
E sposobnost Ëitanja i razumijevanja kraÊih uputa i Quest’anno seguirò un corso di...
poruka
3. Poπtanske poπiljke: poπta, vrste poπtanskih
PISANJE poπiljki, slanje poπiljaka, ispunjavanje obrazaca,
E prepisivanje reËenica i kraÊih tekstova prema plaÊanje, pisanje razglednica
predloπku KljuËne strukture i izriËaji: Una cartolina, una lettera,
E zaokruæivanje toËnoga odgovora, podcrtavanje ili l’indirizzo, il francobollo, andare alla posta, spedire un
precrtavanje suviπnih elemenata teksta telegramma, un pacco, compilare il modulo per... pagare allo
E uoËavanje razlika izmeu grafije i izgovora u sportello.
talijanskom jeziku uz usvajanje osnovnih pravila
grafije 4. Vrste telefonskih komunikacija: telefon,
E uoËavanje razlika izmeu grafijskih pravila u telefonska govornica, mobitel, korisni
talijanskom i hrvatskom jeziku telefonski brojevi
E popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju te pisanje
KljuËne strukture i izriËaji: Il telefono, telefonare (tra
reËenica poco, tra un’ora, domani...), una cabina telefonica. Pronto,
chi parla? Consultare l’elenco telefonico, il cellulare (il
E sposobnost povezivanja elemenata predloæenog teksta
telefonino), un SMS, un’ e-mail.
i pismeno odgovaranje na pitanja
E pisanje kraÊih ciljanih diktata
5. Kupovanje: trgovaËki centri, male trgovine,
E sposobnost pisanja jednostavnih reËenica, Ëestitki,
trænica; odabir prehrambenih proizvoda, voÊa,
kratkih poruka na razglednici ili u obrascu s osobnim
povrÊa i piÊa
podatcima
KljuËne strukture i izriËaji: andare al mercato/al
supermercato/nel negozio di fronte, ho bisogno di... fare le
STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM compere, la frutta, la verdura, le bibite, pagare alla cassa,
E usvajanje izgovora, znaËenja rijeËi i gramatiËkih prendere lo scontrino.
struktura uz koriπtenje audiovizualnih poticaja
E uoËavanje analogija i pravilnosti u jeziËnom ustroju u 6. Glavni brojevi do 1000 000: izricanje cijene
kontekstu reËenice proizvoda u kunama i eurima; izricanje
E sposobnost primjene steËenih znanja u novim nadnevaka i Ëitanje sata; redni brojevi do 20
situacijama u individualnom radu ili u radu u skupini KljuËne strukture i izriËaji: Scusi, quanto costa? 150

215
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

kune, 2 euro... Che giorno è? Scrivere la data. Dicembre è Glagoli


il dodicesimo mese dell'anno. Che ora è?È... Sono le... E prezent nepravilnih glagola venire, dare, dire, potere,

rimanere, stare, dovere, volere, bere u potvrdnom i


7. Talijanska kuhinja: tipiËna talijanska jela, nijeËnom i upitnom obliku
gastronomski specijaliteti, obroci tijekom E prezent glagola 1. konjugacije na -care, -gare, -scare
dana, prehrambene navike
E futur I. pomoÊnih glagola essere i avere
KljuËne strukture i izriËaji: Faccio la prima colazione
E futur I. pravilnih glagola 1., 2. i 3. konjugacije
alle… Pranzo/ceno con… Ieri ho mangiato… Ho
E futur I. povratnih glagola 1., 2. i 3. konjugacije
cominciato con l’antipasto, per primo/per secondo ho
E futur I. nepravilnih glagola venire, andare, dare, dire,
preso… I cibi tipici italiani: la pizza, i ravioli, gli
spaghetti... fare, potere, volere, dovere, stare, bere
E futur I. glagola na -care, -gare, -scare

8. Odnosi u porodici: rodbinske veze, E perfekt pravilnih glagola 1., 2. i 3. konjugacije s

pripremanje porodiËne proslave pomoÊnim glagolom avere i essere


KljuËne strukture i izriËaji: Oggi è il compleanno / E tvorba pravilnih i nepravilnih participa perfekta

l’anniversario / l’onomastico di… La famiglia: il marito, la E perfekt povratnih glagola

moglie, i figli, gli zii, i cugini, i nonni. Preparare la tavola E imperativ glagola na -are, -ere, -ire ( 2. lice jednine i 2.
per la festa di… lice mnoæine, a ostali oblici na razini prepoznavanja i
razumijevanja)
9. ©portovi: ekipni i individualni πportovi,
Zamjenice
odgojni utjecaj πporta na mlade
E osobne zamjenice u svim licima u nominativu
KljuËne strukture i izriËaji: Sono sportivo, pratico… mi
E nenaglaπene liËne zamjenice za treÊe lice u akuzativu
alleno… La mia squadra ha perso/ha vinto. Il mio sport
E pokazne zamjenice questo/a/i/e
preferito è…
Imenice
10. Izlet na kraju πkolske godine: snalaæenje u E jednina i mnoæina muπkog i æenskog roda imenica

nepoznatom gradu, koriπtenje plana grada, E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju

davanje osnovnih podataka o vlastitom gradu, »lan


koriπtenje zemljopisne karte E partitivni Ëlan

KljuËne strukture i izriËaji: Mettersi d’accordo, fare una E odreeni Ëlan i njegova uporaba uz imenice za

gita a… consultare la pianta della città… Per favore, rodbinske odnose pred kojima je posvojni pridjev
dov’è…? Presento la mia città. Pridjevi
E pokazni pridjevi questo, quello u jednini i mnoæini
IZBORNE TEME
E oblici pridjeva bello ispred imenica
U okviru 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po
E pravilno stupnjevanje pridjeva
izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodne
E nepravilno stupnjevanje pridjeva buono
recitacije, pjesme i tekstovi. Sadræaji se proπiruju dodatnim
Brojevi
materijalima u okviru zadanih tematskih sadræaja.
E glavni brojevi do 1 000 000
Primjerice, osnovni geofiziËki podatci o Italiji i njezinim
E redni brojevi do 20
najpoznatijim gradovima.
E uporaba brojeva uz odreivanje datuma

ODGOJNO-OBRAZOVNA Prijedlozi
E uporaba prijedloga u izrazima s Ëlanom i bez njega
POSTIGNUΔA
E pravilo spajanja prijedloga DI, A, DA, IN, SU,

ZNANJA CON, PER s odreenim Ëlanom u kontekstu


Prilozi
LEKSI»KA PODRU»JA E prilozi vremena i uËestali prilozi mjesta

LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim ReËenice


nastavnim temama. Tijekom 3. godine uËenja jezika E jednostavne reËenice od viπe elemenata. Upitne

predvia se aktivna uporaba oko 300 leksiËkih jedinica, a reËenice s: Chi?, Che cosa?, Com'è?, Come sono?,
na planu razumijevanja do 450 leksiËkih jedinica. Pri Dov'è?, Dove sono?, Quanto?, Per chi?, Per chi è?,
obradi novoga leksika preporuËa se uvoenje od 7 do 8 Perché?, Quando?
leksiËkih jedinica po nastavnom satu. RjeËnik se cikliËki Na razini prepoznavanja
ponavlja i proπiruje novim sadræajima. E imperativ za uljudno oslovljavanje

E neki oblici kondicionala prezenta u uljudnom obraÊanju


GRAMATI»KE STRUKTURE
E imenice s razliËitim oblicima za muπki i æenski rod
U πestom je razredu pristup gramatici je kognitivan i
E nepravilni oblici komparacije nekih pridjeva,
eksplicitan uz postupnu uporabu gramatiËkoga nazivlja i
usustavljivanje gradiva iz prethodnih razreda. Gramatika se primjerice cattivo...
E uporaba prijedloga s odreenim Ëlanom ili bez njega
tumaËi u kontekstu situacije bez mehaniËkog pamÊenja i
ispitivanja gramatiËkih pravila i paradigmi izvan konteksta. u izrazima

216
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

JEZI»NE FUNKCIJE E sposobnost traæenja objaπnjenja i informacija


U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura prisutne su E sposobnost koriπtenja viπe reËenica za opisivanje
jeziËne funkcije: komunikacijski obrasci na neformalnoj i osoba, predmeta i situacija
formalnoj razini, predstavljanje sebe, prijatelja i obitelji, E sposobnost prepriËavanja kraÊih tekstova uz likovne
komunikacija unutar obitelji, imenovanje predmeta i ili tekstualne poticaje
odreivanje odnosa u prostoru, traæenje i davanje E sposobnost iznoπenja osobnih glediπta i iskustava
informacija, izraæavanje stajaliπta, izraæavanje svojine,
izraæavanje koliËine i cijene, potvrivanje i nijekanje, »ITANJE
prepriËavanje dojmova o doæivljajima na izletu, izricanje E Ëitanje i razumijevanje rijeËi, reËenica i kraÊih
osobnoga stava prema πportskim aktivnostima i tekstova na razini prethodno usvojenih zvuËnih
provoenju slobodnoga vremena, izraæavanje slaganja ili uzoraka
neslaganja s nekim prijedlogom E glasno Ëitanje reËenica, dijaloga i kraÊih tekstova

nakon odsluπanih zvuËnih uzoraka


KULTURA I CIVILIZACIJA
E Ëitanje kraÊih i jednostavnih izvornih tekstova (uputa,
U pristupu kulturoloπkim, odgojnim i socijalizirajuÊim
naslova, reklama), SMS-a, e-maila, tekstova s
sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih
Interneta
sadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti
dobi uËenika. Komunikacijski obrasci uljudnoga
PISANJE
ophoenja na poπti, u duÊanu, itd.., uporaba eura u
E prepisivanje reËenica i kraÊih tekstova prema
odnosu na kunu, tipiËna talijanska jela i obroci, Ëestitanja i
predloπku ili podcrtavanje toËnog odgovora te
svetkovanje blagdana, prigodne recitacije i pjesmice
precrtavanje suviπnih elemenata
(izvorni audiovideo materijali), upoznavanje s osnovnim
E sposobnost prepisivanja prema uzorku uz dodavanje
geofiziËkim smjeπtajem Italije i najpoznatijih gradova
proπiruju kulturoloπku kompetenciju uËenika razvijajuÊi novih elemenata
E popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju te pisanje
interkulturalnu kompetenciju i toleranciju uz razvijanje
svijesti o vlastitoj kulturi. U pristupu sadræajima mogu se sadræajno povezanih reËenica
E sposobnost povezivanja elemenata predloæenog teksta
koristiti informacije steËene tijekom uËenja prvoga
E pismeno odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja
stranoga jezika.
E pisanje kraÊih diktata

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI E pisanje kraÊih sastava uz pomoÊ natuknica

E pisanje kraÊih poruka i biljeæaka, SMS-a, e-maila

SLU©ANJE
E sluπanje s razumijevanjem, sluπanje i gledanje filma ili STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM
videa s razumijevanjem E usvajanje izgovora, znaËenja rijeËi i gramatiËkih

E neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na struktura uz koriπtenje audiovizualnih poticaja


stranom jeziku E uoËavanje analogija i pravilnosti u jeziËnom ustroju

E povezivanje audiovizualnog jeziËnog sadræaja uz moguÊnost njihove primjene na sliËnim


E razumijevanje pitanja i uputa - uoËavanje razlika u primjerima
izgovoru glasova i glasovnih skupina talijanskog jezika E sposobnost povezivanja rijeËi u tematska podruËja i

u odnosu na hrvatski jezik primjena uspjeπnih strategija za njihovo pamÊenje


E izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava
GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA (postera, mapa)
INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA E koriπtenje udæbenika, radne biljeænice, biljeænice i
E sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i slikovnoga rjeËnika i rjeËnika
ponavljanja fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i E stjecanje znanja na osnovi promatranja, istraæivanja,
intonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorku analize i zakljuËivanja tijekom nastave izvan uËionice
E sposobnost pamÊenja i pravilne reprodukcije i πkole
govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka izoliranih E razvoj svijesti o pripadnosti skupini uËenika koji rade
rijeËi, reËenica, dijaloga i pjesmica na zajedniËkom zadatku usvajanja talijanskoga jezika
E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i E usmeno i pismeno opisivanje predmeta, ilustracija,
neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje osoba i radnji
E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u
E sposobnost organizacije individualnog rada i rada u
okviru obraenih tematskih sadræaja skupini na rjeπavanju postavljenog zadatka
E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata
E sposobnost pretpostavljanja i izvoenja zakljuËaka na
u novim situacijama osnovi primjera
E sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijama
E sposobnost izlaganja postignutih rezultata
prema zadanom predloπku E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o
E sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenu
vlastitom napretku (EJP) i vrednovanje drugih
nekih elemenata

217
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

7. RAZRED 8. Ljetni praznici: odabir naËina provoenja


ljetnih praznika, turistiËka agencija, prijevozna
Ëetvrta godina uËenja sredstva
KljuËne strukture i izriËaji: Le vacanze estive, al
CJELINE I TEME mare/in montagna/all’estero, in un albergo/in
1. Putovanje: priprema, odlazak na æeljezniËki campeggio/in una pensione, chiedere informazioni
kolodvor, obavijesti o polasku vlakova, red all’agenzia turistica. I mezzi di trasporto: l’aereo, la
voænje, kupnja karata, spremanje prtljage macchina, il treno…
KljuËne strukture i izriËaji: Parto per… Vado alla
stazione ferroviaria/all’ufficio informazioni/allo sportello. 9. Italija: zemljopisni poloæaj, klima, regije,
Consulto l’orario delle partenze. Prenoto un posto… gradovi, prirodne ljepote
Compro un biglietto di andata e ritorno per… Preparo i KljuËne strukture i izriËaji: Le regioni, i capoluoghi;
bagagli… l’ambiente alpino/montano/della pianura/mediterraneo;i
mari, i laghi, le isole.
2. ÆeljezniËki kolodvor: aktivnosti na kolodvoru,
grafiËki simboli na kolodvoru i u vlaku i IZBORNE TEME
njihovo znaËenje U okviru 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po
KljuËne strukture i izriËaji: Prendo un carrello, consulto izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodne
il monitor, convalido i biglietti. Il treno parte dal binario… recitacije, pjesme i tekstovi. Sadræaji se proπiruju dodatnim
Compro i giornali all’ edicola… Salgo sul treno…i simboli materijalima u okviru zadanih tematskih sadræaja.
grafici/la stazione/il treno. Primjerice, gestualno sporazumijevanje meu Talijanima,
znaËenje uËestalih gesta u svakodnevnom æivotu Talijana
3. Rim: povijesni, umjetniËki i turistiËki Rim; uz usporedbu s vlastitom kulturom
snalaæenje u nepoznatom gradu
KljuËne strukture i izriËaji: una visita turistica, i ODGOJNO-OBRAZOVNA
monumenti, una guida turistica, come usare la pianta della
città.
POSTIGNUΔA

4. Posjet tipiËnomu talijanskomu restoranu: ZNANJA


gastronomski specijaliteti i tipiËni jelovnik,
ponaπanje za stolom, pripremanje stola za LEKSI»KA PODRU»JA
razliËite svetkovine, izraæavanje vlastitoga LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim
stava prema odabiru jela i piÊa nastavnim temama. Tijekom 4. godine uËenja jezika
KljuËne strukture i izriËaji: A cena in un tipico ristorante predvia se aktivna uporaba oko 450 leksiËkih jedinica, a
italiano, prenotare un tavolo vicino a.../ nell’angolo… na planu razumijevanja do 600 leksiËkih jedinica. Pri
Consultare la lista dei cibi e delle bibite. Il cameriere obradbi novoga leksika preporuËuje se uvoenje od 8 do
consiglia il menu... le specialità sono… Prenda… No, 9 leksiËkih jedinica po nastavnom satu. RjeËnik se cikliËki
grazie. Ci porti il conto! Mi piace... non mi piace... ponavlja i proπiruje novim sadræajima.
preferisco...
GRAMATI»KE STRUKTURE
5. Æivot mladih: izlasci, odabir mjesta izlaska, U sedmom razredu pristup gramatici je kognitivan i
druæenje eksplicitan uz postupnu uporabu gramatiËkog nazivlja i
KljuËne strukture i izriËaji: In città i giovani si usustavljivanje gradiva iz prethodnih razreda. Gramatika se
divertono…in pizzeria/al bar/in pasticceria/in discoteca... tumaËi u kontekstu situacije bez mehaniËkoga pamÊenja i
Dove si trova...? A destra, a sinistra, dietro, davanti… ispitivanja gramatiËkih pravila i paradigmi izvan konteksta.
Glagoli
6. Ljudsko tijelo: dijelovi tijela (proπireno), lakπi E ponavljanje prezenta, futura I., imperativa i perfekta

zdravstveni problemi, komunikacija pri obraenih pravilnih i nepravilnih glagola


traæenju medicinske pomoÊi E tvorba i uporaba imperfekta pravilnih i nepravilnih

KljuËne strukture i izriËaji: Le parti del corpo umano, glagola triju konjugacija: essere, avere, andare, dare,
all’ ambulatorio, la visita, il medico, l’ infermiera, avere la volere, potere, dovere, piacere
E razlika u uporabi perfekta i imperfekta u talijanskom
febbre, fare le radiografie, la ricetta.
jeziku
E kondicional I. pravilnih glagola triju konjugacija,
7. Zanati i zanimanja: djelatnik, mjesto odvijanja
djelatnosti, proizvodi kondicional nekih nepravilnih glagola (essere, avere,
KljuËne strukture i izriËaji: Il panettiere, la panetteria, il andare, dare, volere, potere, dovere, piacere), uporaba
pane/il pizzaiolo, la pizzeria, la pizza/il pasticcere, la kondicionala u talijanskom
E tvorba i uporaba gerundiva; uporaba glagola stare u
pasticceria, le paste/il fioraio, la fioreria, i fiori/il medico,
l’ospedale, l’ambulatorio, curare i malati/la comessa, il prezentu i imperfektu + gerundiv,
negozio, gli articoli… E uËestali nepravilni glagoli u obraenim vremenima i

naËinima

218
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

Zamjenice potvrivanje i nijekanje, komunikacijski obrasci uljudnoga


E naglaπene osobne zamjenice u svim licima u ophoenja na javnim mjestima, zahvaljivanje.
nominativu (subjekt) i akuzativu (direktni objekt)
E naglaπene osobne zamjenice s prijedlozima KULTURA I CIVILIZACIJA
E nenaglaπene osobne zamjenice u akuzativu (direktni U pristupu kulturoloπkim, odgojnim i socijalizirajuÊim
objekt) i njihovo slaganje s participom perfekta sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih
E nenaglaπene osobne zamjenice u dativu ( indirektni
sadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti
objekt) dobi uËenika. Komunikacijski obrasci uljudnoga
E uporaba partitivne zamjenice NE i slaganje s ophoenja i izraæavanje gestama u svakodnevnoj
participom perfekta komunikaciji meu Talijanima, tipiËni talijanski restorani i
Imenice gastronomska ponuda, moguÊnosti smjeπtaja u turistiËkim
E jednina i mnoæina muπkog i æenskog roda imenica
odrediπtima, upoznavanje sa zemljopisnim i klimatskim
uvjetima u Italiji, znamenitosti Rima, upoznavanje nekih
E imenice s nepravilnom mnoæinom (dijelovi ljudskog
regija s regionalnim srediπtima, sluæenje zemljopisnom
tijela)
kartom sadræaji su koji ciljano proπiruju interkulturalnu
E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju
kompetenciju uËenika razvijajuÊi interes i razumijevanje za
»lan
razliËitosti. SliËni sadræaji povezuju se s nastavom prvoga
E uporaba neodreenog i odreenog Ëlana
stranoga jezika.
E uporaba padeænih prijedloga

E ispuπtanje Ëlana u nekim izrazima


VJE©TINE I SPOSOBNOSTI
Pridjevi
E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju
SLU©ANJE
E nepravilno stupnjevanje pridjeva (u kontekstu E neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na
situacije) stranom jeziku
Brojevi
E povezivanje audiovizualnog ili pisanog jeziËnog
E ponavljanje
sadræaja
Prijedlozi
E razumijevanje pitanja i tekstova s poznatim
E uporaba najuËestalijih prijedloga
elementima
E pravilo spajanja prijedloga s odreenim Ëlanom u
E prepoznavanje i razumijevanje kraÊih usmenih
kontekstu izvornih poruka ( televizijske reklame, izvorne
E uporaba prijedloga u izrazima
pjesme, itd.)
Prilozi E razumijevanje jednostavnih auditivnih i
E prilozi vremena i uËestali prilozi mjesta i naËina
audiovizualnih izvornih poruka
E pravilna tvorba i uporaba priloga naËina
E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
ReËenice skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik
E reËenice od viπe elemenata. Upitne reËenice s: Chi?,
u kontekstu usmenih poruka
Che cosa?, Com'è?, Come sono?, Dov'è?, Dove sono?,
Quanto?, Per chi?, Perché?, Quando? GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA
Na razini prepoznavanja INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA
E uporaba gerundiva umjesto zavisne reËenice
E sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i
E uporaba nenaglaπenih zamjenica u dativu ili akuzativu
ponavljanja fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i
i njihovo mjesto u reËenici intonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorku
E uporaba ili ispuπtanje odreenog Ëlana u izrazima, uz i bez njega
imena zemalja, pokrajina, gradova i ostalog E sposobnost pamÊenja i pravilne reprodukcije
geografskog nazivlja, Ëlan uz osobna imena i govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka izdvojenih
prezimena. rijeËi, reËenica, dijaloga, kraÊih tekstova i pjesmica
E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i
JEZI»NE FUNKCIJE neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje
U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura prisutne su E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u

jeziËne funkcije: komunikacijski obrasci na neformalnoj i okviru obraenih tematskih sadræaja


formalnoj razini, predstavljanje sebe, prijatelja i obitelji, E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata
imenovanje predmeta i opisivanje odnosa u prostoru, u novim situacijama
traæenje i davanje informacija, izraæavanje glediπta i æelja, E sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijama
izraæavanje svojine, predlaganje, prihvaÊanje i odbijanje prema zadanom predloπku ili bez njega
prijedloga, opisivanje proπlih dogaaja i sjeÊanja, opisivanje E sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenu
ljudskoga tijela i zdravstvenoga stanja, izraæavanje nelagode elemenata
i boli, traæenje savjeta, opisivanje kulturnih znamenitosti i E sposobnost traæenja informacija i objaπnjenja
izraæavanje osobnih dojmova, izraæavanje koliËine,
E sposobnost koriπtenja viπe reËenica za opisivanje

219
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

osoba, predmeta i situacija i izraæavanje osobnih E sposobnost usmenog ili kraÊeg pismenog izlaganja o
stavova i æelja dogaajima iz svakodnevnog æivota
E sposobnost prepriËavanja kraÊih tekstova uz predloæak E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o
ili bez njega vlastitom napretku (EJP)
E sposobnost prepriËavanja dogaaja u sadaπnjosti, E razvoj sposobnosti meusobnoga vrjednovanja
proπlosti i buduÊnosti uËenika i njihovog napretka

»ITANJE
E Ëitanje i razumijevanje reËenica i tekstova na razini

prethodno usvojenih zvuËnih uzoraka


8. RAZRED
E glasno Ëitanje i razumijevanje reËenica, dijaloga i peta godina uËenja
kraÊih tekstova bez neposrednog uzorka
E Ëitanje i razumijevanje kraÊih izvornih poruka CJELINE I TEME
(recepti za pripremu jela, plan grada, jelovnik, upute, 1. PoËetak πkolske godine: prepriËavanje
turistiËke obavijesti, SMS poruke, e-mail, Internet, dojmova s praznika, opis osoba, njihovo
itd.) ponaπanje, znaËaj (karakter) i izgled
KljuËne strukture i izriËaji: Il ritorno a scuola, le
PISANJE chiacchiere dopo le lezioni. La descrizione delle persone e del
E prepisivanje reËenica i kraÊih tekstova prema loro carattere: alto/basso/magro/cordiale/allegro/geloso
predloπku /egoista...
E odabir zaokruæivanjem, podcrtavanjem i
povezivanjem elemenata teksta 2. Tisak za mlade: pisma uredniπtvu, odnosi s
E sposobnost pisanja prema uzorku i bez njega roditeljima i vrπnjacima, problemi mladih,
E popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju te pisanje izgled, simpatije, itd. Pravila druπtvenoga
reËenica i kraÊih tekstova sadræajno povezanih s ponaπanja.
obraenim temama KljuËne strukture i izriËaji: il giornalino per ragazzi,
E sposobnost povezivanja elemenata predloæenog teksta l’angolo della posta, i problemi dei giovani, il rapporto con i
i pismeno odgovaranje na pitanja genitori, l’aspetto fisico, il rapporto con i fratelli, il primo
E pisanje diktata i kraÊih sastavaka amore, chiedere/ dare consigli a.
E pisanje pitanja na zadani tekst

E pisanje biljeæaka nakon odsluπanog ili proËitanog


3. Ustrojstvo zajedniËkoga druæenja: priprema
teksta zajedniËkog provoda, kupovanje i spremanje
E pisanje kraÊeg teksta o osobnim dojmovima i
zakuske, odabir glazbe; horoskopski znakovi,
nazorima (pismo, razglednica), pisanje SMS poruka i stajaliπte prema horoskopu; odreivanje
e-maila datuma i pisanje datuma
KljuËne strukture i izriËaji: avere una casa/un
appartamento a disposizione, organizzare una festa tra
STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM
amici, l’oroscopo e la superstizione, indicare la data.
E usvajanje izgovora, znaËenja rijeËi i gramatiËkih

struktura uz koriπtenje audiovizualnih i tekstualnih


4. Odnosi meu narodima: kontinenti i njihovi
poticaja
stanovnici, razliËite zemlje, nacionalnosti,
E uoËavanje analogija i pravilnosti u jeziËnom ustroju i
jezici, zastave, zajedniËki problemi; ekologija i
sposobnost njihove samostalne primjene zdrav æivot; oËuvanje Zemlje od zagaenja
E uoËavanje i povezivanje sliËnosti i razlika u jeziËnim
ekoloπko osvjeπÊivanje i svjesno djelovanje na
ustrojima (strani - materinski jezik.; strani - strani oËuvanju okoliπa u gradu i u prirodi.
jezik.) KljuËne strukture i izriËaji: I continenti, gli stati, le
E izrada dodatnih nastavnih sredstava (postera, mapa)
bandiere, le nazionalità e le lingue. I problemi delle grandi
E koriπtenje udæbenika, radne biljeænice, biljeænice, città, l’inquinamento, il traffico, l’acqua potabile, i rifiuti,
slikovnog rjeËnika, rjeËnika i drugih izvornih come salvare la natura.
materijala
E stjecanje znanja na osnovi istraæivanja, analize i 5. Svakodnevni æivot tipiËne talijanske obitelji:
zakljuËivanja tijekom nastave izvan uËionice i πkole ponaπanje Ëlanova obitelji, upute prije odlaska
E koriπtenje novih tehnologija u pronalaæenju na dnevne obveze, odnosi meu Ëlanovima
potrebnih podataka obitelji
E sposobnost pretpostavljanja i izvoenja zakljuËaka na KljuËne strukture i izriËaji: una giornata tipica di una
osnovi primjera famiglia italiana, aver fretta, essere in ritardo, trovare una
E razvoj svijesti o pripadnosti skupini uËenika koji rade scusa, fare attenzione…
na zajedniËkom zadatku usvajanja talijanskoga jezika

220
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

6. Prometna sredstva: gradski i meugradski ODGOJNO-OBRAZOVNA


promet, prometna sredstva i prometni POSTIGNUΔA
znakovi, problemi gradskoga prometa, pravila
ponaπanja u prometu, manja prometna ZNANJA
nezgoda
KljuËne strukture i izriËaji: ( non) andare d’accordo, LEKSI»KA PODRU»JA
chiedere il permesso, un incidente stradale; i mezzi di LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim
trasporto: il tram, la metropolitana, il pullman, la nave, la nastavnim temama. Tijekom 5. godine uËenja jezika
nave traghetto, rispettare la segnaletica stradale. predvia se aktivna uporaba oko 700 leksiËkih jedinica, a
na planu razumijevanja do 850 leksiËkih jedinica. Pri
7. Sudjelovanje na natjecanju: iznoπenje miπljenja obradbi novoga leksika ne bi trebalo uvoditi viπe od 9 do
o prednostima i nedostatcima sudjelovanja na 10 leksiËkih jedinica po nastavnom satu. RjeËnik se
natjecnju; odnos meu vrπnjacima cikliËki ponavlja i proπiruje novim sadræajima. Nakon 5
KljuËne strukture i izriËaji: presentarsi a un concorso di... godina uËenja jezika uËenici mogu postiÊi razinu A1+
fare il tifo per... la giornata di un/una concorrente, essere in prema ZajedniËkom europskom referentnom okviru za
forma, partecipare a… jezike. UËenici Êe samo u nekim podruËjima moÊi
dostignuti razinu A2.
8. Uloga televizije u svakodnevnom æivotu
obitelji: odabir programa, usporedba GRAMATI»KE STRUKTURE
talijanskoga i hrvatskoga programa, kritiËan U osmom je razredu pristup gramatici je kognitivan i
odnos prema pojedinim emisijama, koriπtenje eksplicitan uz uporabu gramatiËkoga nazivlja i
videoteka i DVD-a usustavljivanje gradiva iz prethodnih razreda. Gramatika se
KljuËne strukture i izriËaji: seguire una trasmissione, i tumaËi u kontekstu situacije bez mehaniËkoga pamÊenje i
programmi iniziano… il telegiornale, la pubblicità, guardare ispitivanja gramatiËkih pravila i paradigmi izvan konteksta.
un film giallo / di fantascienza / western / umoristico / Glagoli
E ponavljanje i utvrivanje svih obraenih vremena i
documentario / un programma interessante/ noioso...
naËina pravilnih i nepravilnih glagola prema
9. Kupovanje odjeÊe i obuÊe: odreivanje kontekstu
E glagoli piacere i andarsene u obraenim vremenima i
konfekcijskoga broja za odjeÊu i obuÊu,
problemi pri odabiru, odabir odjeÊe i obuÊe naËinima
prema meteoroloπkim prilikama, ponaπanje u E uporaba nenaglaπenih zamjenica (ili dativ ili akuzativ)

trgovini, najpoznatije robne kuÊe u Italiji i kod uz glagolska vremena i naËine


nas. Poznati talijanski modni kreatori. E glagoli tipa mettere - mettersi, lavare - lavarsi, guardare -

KljuËne strukture i izriËaji: i grandi magazzini, le guardarsi, itd. i njihova uporaba u perfektu
compere, gli sconti, le svendite, l’abbigliamento, le calzature. Imenice
I grandi magazzini italiani sono… Gli stilisti più noti E tvorba æenskog roda imenica

sono... E imenice s razliËitim oblikom za muπki i æenski rod

E mnoæina imenica, grafijska pravila kod pisanja nekih

10. Prognoza vremena: vremenske prilike u oblika


razliËitim godiπnjim dobima, znaËenje simbola E nepravilna mnoæina imenica

na prognostiËkoj karti E imenice kod kojih se u mnoæini mijenja samo Ëlan


KljuËne strukture i izriËaji: Che tempo fa? Fa bel/brutto Pridjevi
tempo, piove, nevica, soffia il vento, il cielo è E tvorba æenskog roda i mnoæine, grafijska pravila kod
sereno/nuvoloso. Il mare è calmo/mosso... pisanja nekih oblika
E slaganje pridjeva s imenicom u rodu i broju
IZBORNE TEME E razlika izmeu molto, poco, tanto u funkciji pridjeva i
U okviru 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po priloga
izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodne »lan
recitacije, pjesme i tekstovi. Sadræaji se proπiruju dodatnim E uporaba Ëlana uz imena kontinenata, zemalja i
materijalima u okviru zadanih tematskih sadræaja. zemljopisnih naziva
Primjerice, blagdani i svetkovine i talijanska tradicija
E uporaba Ëlana u ustaljenim izrazima
njihova slavljenja uz usporedbu sa sliËnim tradicijama kod
Zamjenice
nas.
E naglaπene osobne zamjenice u svim licima u
nominativu (subjekt) i akuzativu (direktni objekt)
E naglaπene osobne zamjenice s prijedlozima

E nenaglaπene osobne zamjenice u dativu (indirektni

objekt) i u akuzativu (direktni objekt) i njihovo


mjesto u reËenici u odnosu na glagol

221
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

E nenaglaπena zamjenica NE i njezino mjesto u odnosu KULTURA I CIVILIZACIJA


na glagol u prezentu i perfektu, slaganje sa glagolom U pristupu kulturoloπkim, odgojnim i socijalizirajuÊim
u perfektu sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih
E zdruæivanje nenaglaπenih zamjenica u dativu ili sadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti
akuzativu s 2. licem jednine imperativa glagola fare, dobi i interesima uËenika. Komunikacijski obrasci
dare, dire, stare, andare, zdruæivanje zamjenica s uljudnoga ophoenja, tipiËna talijanska obitelj, odnosi
imperativima glagola adolescenata s roditeljima, æivot mladih u Italiji, naËin
E spajanje zamjenica s ECCO zabave, moda, modni kreatori, problemi æivota u gradu i
E spajanje nenaglaπenih zamjenica u dativu ili akuzativu
ekologija, televizijski programi, tisak za mlade,
s infinitivom i gerundom multikulturalnost i suæivot meu narodima, blagdani i
E odnosne zamjenice CHE, DI CUI, itd.
svetkovine s karakteristiËnim obiËajima sadræaji su koji
Brojevi razvijaju interkulturalnu kompetenciju i pobuuju interes
E izricanje cijene, nadnevka, mjera i teæine
uËenika za dodatno proπirivanje nekih tema. Sadræaji se
Prijedlozi povezuju i s nastavom prvoga stranoga jezika.
E uporaba najuËestalijih prijedloga

E pravilo spajanja prijedloga s odreenim Ëlanom u


VJE©TINE I SPOSOBNOSTI
kontekstu
E uporaba prijedloga u izrazima
SLU©ANJE
E neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na
Prilozi
E prilozi vremena, mjesta i naËina
stranom jeziku
E povezivanje audiovizualnog pisanog jeziËnog sadræaja
E uporaba priloænih oznaka CI i NE i razlika u uporabi
E razumijevanje pitanja i tekstova s poznatim
u odnosu na nenaglaπene zamjenice CI i NE
ReËenice elementima
E razumijevanje usmenih izvornih poruka (reklame,
E reËenice od viπe elemenata. Upitne reËenice s: Chi?,

Che cosa?, Com'è?, Come sono?, Dov'è?, Dove sono?, upute s razglasa, televizijski program, kraÊe
Quanto?, Per chi...?, Perché..?, Quando? informacije, meteoroloπki izvjeπtaj, upute o stanju na
E upravni i neupravni govor, odnosne reËenice
cestama, meteoroloπke informacije, izvorne talijanske
Na razini prepoznavanja pjesme
E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
E uporaba oblika konjunktiva prezenta koji su istovjetni

s oblicima imperativa, konjunktiv prezenta u skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik
E razumijevanje osnovnih uzvika uz gestualno
zavisnim reËenicama iza glagola sumnje, æelje, itd.
E zdruæene nenaglaπene osobne zamjenice dativ +
sporazumijevanje meu Talijanima
akuzativ i njihovo mjesto u reËenici, zdruæivanje tih
oblika s imperativom, gerundivom, infinitivom i s ecco GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA
INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA
E odnosne zamjenice che, di cui... il quale, del quale, u
E sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i
odnosnim reËenicama.
ponavljanja fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i
E pogodbene reËenice u sadaπnjosti i u proπlosti: Se
intonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorku
posso, vengo/verrò da te. Se potevo, venivo.
i bez njega
E sposobnost pamÊenja i pravilne reprodukcije
JEZI»NE FUNKCIJE
U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura prisutne govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka izoliranih
su jeziËne funkcije: komunikacijski obrasci na neformalnoj rijeËi, reËenica, dijaloga, kraÊih tekstova i pjesama
E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i
i formalnoj razini, izricanje sudova o sebi, prijateljima i
obitelji, opis osoba i njihovih karakternih osobina, neverbalne poticaje
E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u
opisivanje odnosa meu osobama, opisivanje vremenskih i
prostornih odnosa, traæenje i davanje informacija, okviru obraenih tematskih sadræaja
izraæavanje stavova i æelja, izraæavanje osjeÊaja radosti, E sposobnost opisivanja i davanja miπljenja i savjeta na

slaganja i neslaganja, ljubomore, suosjeÊanja i kritike, osnovi usvojenih elemenata u novim situacijama
izraæavanje svojine i pripadnosti, opisivanje proπlih E sposobnost sudjelovanja u dramatizacijama i
dogaaja i sjeÊanja i iznoπenje osobnih planova za raspravama prema zadanom predloπku ili bez njega
buduÊnost, davanje savjeta, ocjena i uputa, zabranjivanje i E sposobnost traæenja obavijesti i objaπnjenja

izraæavanje zadovoljstva i nezadovoljstva, nuenje, E sposobnost koriπtenja viπe reËenica za opisivanje

odbijanje i prihvaÊanje ponude, zahvaljivanje, Ëestitanje, osoba, predmeta i situacija i izraæavanje osobnih
uvjeravanje, izricanje æaljenja, ispriËavanje, izraæavanje nazora, sudova i æelja
koliËine i mjere, potvrivanje i nijekanje E sposobnost prepriËavanja obraenih tekstova uz

predloæak ili bez njega


E sposobnost prepriËavanja dogaaja u sadaπnjosti,

proπlosti i buduÊnosti

222
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik

E sposobnost izdavanja naredbi u neformalnom i STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM


formalnom obliku E usvajanje izgovora, znaËenja rijeËi i gramatiËkih

struktura uz koriπtenje audiovizualnih i tekstualnih


»ITANJE poticaja
E Ëitanje i razumijevanje reËenica i tekstova na razini E uoËavanje analogija i pravilnosti u jeziËnom ustroju i
prethodno obraenih uzoraka sposobnost njihove samostalne primjene
E glasno Ëitanje i razumijevanje reËenica, dijaloga i E uoËavanje i povezivanje sliËnosti i razlika u jeziËnim
tekstova bez neposrednog uzorka ustrojima (strani jezik - materinski jezik.; strani jezik
E Ëitanje i razumijevanje izvornih poruka, odabrani - strani jezik)
tekstovi iz dnevnog ili tjednog tiska, upute za E izradba dodatnih nastavnih sredstava, dosjea,
uporabu, reklame, televizijski program, e-mail, SMS tematskih panoa, postera
poruke, Internet E koriπtenje udæbenika, radne biljeænice, biljeænice,

slikovnog rjeËnika, rjeËnika, gramatike i drugih


PISANJE izvornih materijala, Interneta, televizije, videa, CD-
E pisanje reËenica i kraÊih tekstova prema predloπku roma, DVD-a
E zaokruæivanje, podcrtavanje ili precrtavanje E koriπtenje uspjeπnih strategija u uËenju jezika,
elemenata u tekstu individualno i suradniËko uËenje
E sposobnost pisanja prema uzorku i bez njega E stjecanje znanja na osnovi promatranja, istraæivanja,

E popunjavanje teksta rijeËima ili reËenicama koje analize i izvoenja zakljuËaka tijekom nastave izvan
nedostaju te pisanje kraÊih tekstova sadræajno uËionice i πkole
povezanih s obraenim temama E sposobnost pretpostavljanja i izvoenja zakljuËaka na

E sposobnost povezivanja elemenata predloæenog osnovi primjera


teksta, pismeno odgovaranje na pitanja E razvoj svijesti o pripadnosti skupini uËenika koji rade

E pisanje diktata i kraÊih sastava na zajedniËkom zadatku usvajanja talijanskoga jezika


E pisanje pitanja na zadani tekst E usmeno i pismeno opisivanje predmeta, ilustracija,

E pisanje biljeæaka nakon odsluπanog ili proËitanog osoba, dogaaja i vlastitih doæivljaja
teksta E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o

E pisanje kraÊeg teksta o osobnim dojmovima, vlastitom napretku (EJP)


nazorima i problemima (pismo, razglednica, dnevnik, E razvoj sposobnosti meusobnoga vrjednovanja
pismo uredniπtvu Ëasopisa za mlade, æivotopis, SMS, uËenika i njihovoga napretka
e-mail)

223
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Latinski jezik

POSEBNI PROGRAMI: KLASI»NI JEZICI


LATINSKI JEZIK
UVOD 3. »ITANJE
UËenici moraju svladati izgovor i akcentuaciju rijeËi te
PRIKAZ PREDMETA: intonaciju reËenice. UËenici moraju poznavati klasiËni i
Tradicija uËenja klasiËnih jezika u Hrvatskoj traje veÊ tradicionalni izgovor na razini uporabe. Program se izvodi
gotovo Ëetiristo godina, od trenutka kad su Isusovci na klasiËnom izgovoru latinskog jezika, a treba
osnovali KlasiËnu gimnaziju u Zagrebu. UËenje klasiËnih kontinuirano i sustavno primijeniti i tradicionalni izgovor
jezika u tadaπnjoj je osmogodiπnjoj gimnaziji u svim kako bi ga uËenici i praktiËno svladali, a osobito Ëesto treba
razredima bilo uobiËajeno. To danas zovemo ≈rano uËenje u izgovoru prakticirati oba izgovora da bi uËenici lakπe
klasiËnih jezika«, po kojem se latinski jezik uËi od petog do Ëitali i razumjeli internacionalizme kao i druge termine
osmog razreda u Ëetverogodiπnjem programu po tri sata nastale iz latinskog jezika.
tjedno.
4. RAZUMIJEVANJE
Nastavna podruËja koja obuhvaÊa Tekstu se pristupa formalnom gramatiËkom raπËlambom
pri kojoj se neprekidno uvjeæbava osnovna metoda: uoËa-
predmet: vanje gramatiËkog oblika i njegove uloge u reËenici / tekstu.
Razumijevanje teksta podrazumijeva spoznaju o grama-
1. VOKABULAR (RJE»NIK) tiËkom ustrojstvu reËenice i povezivanje tako spoznatog
Usvajanje i razumijevanje rijeËi treba zapoËeti sustavno ustrojstva s kontekstom i sa znaËenjima rijeËi i izraza.
od prvog susreta s tekstom. Rad na satu mora poËeti od
provjere usvojenog rjeËnika. Pri tome uËitelj moæe izvrπiti 5. PREVO–ENJE
i izbor nauËenih rijeËi, jer se u tekstovima nuæno javljaju i Prvi pristup prevoenju mora biti πto doslovniji, a zatim
neke rijetke rijeËi. Pri ponavljanju i ispitivanju treba ih se prelazi na slobodniji prijevod povezan sa zahtjevima
povezivati prema srodnosti, suprotnosti ili prema nekom hrvatskog jezika. Pravilno konstruiranje i povezivanje
drugom kriteriju, a osobito ih treba povezivati s rijeËima reËeniËnih dijelova dokaz su da je uËenik shvatio strukturu
koje su dio hrvatskog jezika kao internacionalizmi. Do latinskog teksta.
prelaska na Ëitanje klasika poËetkom 8. razreda i tijekom
tog Ëitanja treba ovladati osnovnim rjeËnikom koji 6. KULTURA, POVIJEST, CIVILIZACIJA
omoguÊuje snalaæenje na sloæenijim tekstovima. UËenje klasiËnih jezika podrazumijeva kulturno-
povijesni i civilizacijski kontekst. Putem prevoenja
U poËetku uËenja uËenike treba uputiti u naËin latinskih tekstova uËenici usvajaju razliËite spoznaje o
navoenja rijeËi u rjeËniku, a pri prelasku na Ëitanje klasika rimskoj civilizaciji. Tijekom Ëetiri godine uËenja latinskog
treba ih uputiti u naËin koriπtenja rjeËnika. jezika uËenici moraju nauËiti sadræaje iz podruËja:
E knjiæevnosti
2. GRAMATIKA (SLOVNICA) E povijesti
U prve tri i pol godine uËenja (od 5.r. do kraja prvog E kulture i civilizacije
polugodiπta 8.r.) treba usvojiti cjelokupno gramatiËko
gradivo: Kulturno-povijesni i civilizacijski sadræaji nisu nuæno
E glasovni sustav, pismo, pravopis i izgovor
ovisni o pojedinim nastavnim cjelinama i temama, nego oni
E deklinaciju i konjugaciju (s osobitostima i Ëine jedinstven korpus znanja iz tog podruËja koje uËenik
nepravilnostima) tijekom Ëetiri godine uËenja latinskog jezika mora usvojiti:
E komparaciju pridjeva i priloga (s osobitostima i
E knjiæevnost: upoznati se s glavnim predstavnicima
nepravilnostima) rimske knjiæevnosti te s osnovnim znaËajkama
E prijedloge i brojeve hrvatskog latinizma
E sintaksu padeæa (u izboru) E povijest: upoznati se s osnovnim dogaajima i
E sintaksu konstrukcija razdobljima rimske povijesti; povezati ih s temeljnim
E sintaksu nezavisnih i zavisnih reËenica pojmovima arheologije i hrvatskom kulturnom
E neupravni govor baπtinom
Pri Ëitanju klasika (8. razred) treba proπiriti gramatiËko E kultura i civilizacija: upoznati se s glavnim znaËajkama

gradivo: rimske kulture, mitologije i s najvaænijim obiËajima


E pojmom diskursa (razgovora - govora) starih Rimljana; knjiæevno-povijesne i religijsko-
E relativnim povezivanjem mitoloπke sadræaje treba povezivati s vaænijim
E razradbom promjene reËenice u neupravnom govoru sadræajima iz grËke kulture i civilizacije

224
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Latinski jezik

Vertikalna i horizontalna povezanost unutar E kroz tekstove uËeniku predstavlja kako se pojedina
predmeta: kultura iskazuje u samoprikazivanju, kako se oblikuje
Nastavne teme se ne ponavljaju iz razreda u razred, ali se razlikujuÊi se u sjedinjenju s jednom stranom
neke u skladu s potrebama za uvjeæbavanjem ili kulturom - helenistiËkom GrËkom, kako stvara i
proπirivanjem znanja trajno pojavljuju tijekom razvija osebujnu socijalnu strukturu i kako dalje
Ëetverogodiπnjeg programa. prenosi bitne vlastite elemente
Podrazumijeva se da se prethodno steËena znanja i E dovodi do spoznaje o isprepletenosti kultura proπlosti
umijeÊa te sposobnosti nastavljaju razvijati i primjenjivati sa suvremenim iskustvom
na sljedeÊim stupnjevima (npr. uËenici se na niæoj razini E potiËe prihvaÊanje humanistiËkih vrijednosti
susreÊu s jednostavnijim morfoloπkim i sintaktiËkim E budi svijest o poπtovanju drugih kultura i duhovnih
oblicima, koje postupno primjenjuju i razvijaju kroz vrijednosti razliËitih civilizacija i poπtovanje prema
program). Time se uËenicima omoguÊuje stjecanje trajnih vlastitim korijenima
znanja. E razvija sposobnost kritiËke prosudbe

Posebnosti predmeta: NAPOMENA


UËenje latinskoga jezika pripada u izborni program u Upute za uËitelje
osnovnim πkolama u RH i uvijek je povezano s uËenjem Nastavne teme ne moraju se nuæno usvajati redom
grËkoga jezika. Latinski jezik uËi se od petog do osmog kojim su navedene u nastavnom programu.
razreda, dok se grËki jezik uËi samo u sedmom i osmom
razredu. UËenici se u petom razredu odluËuju za klasiËni Nastava latinskog jezika kroz sve Ëetiri godine u
program koji ukljuËuje oba klasiËna jezika, no kad se osnovnoj πkoli temelji se na sliËnim metodiËkim naËelima.
odluËe postaje im obvezan. Dvije se preporuËljive prihvatljive metode rada na
Posebnost je latinskoga jezika da omoguÊuje uvid u satovima nastave klasiËnih jezika: frontalni tip rada i rad u
cjelinu indoeuropskih jezika te daje temelje za bolje grupama (parovima i/ili nekim drugim oblicima uËeniËkog
poznavanje i razumijevanje modernih jezika. zajedniËkog rada na satu).
Latinski jezik je sredstvo koje nam prenosi obavijesti o
temeljnim vrijednostima zapadno europske civilizacije, jer Frontalni tip sata nuæno je neophodan zbog specifiËne
druπtveno-humanistiËke i prirodoslovne znanosti imaju strukture klasiËnih jezika koju je ne moguÊe usvojiti bez
svoje podrijetlo u dostignuÊima antiËke civilizacije. jasno ocrtanih gramatiËkih okvira. Da bi se postigao
konaËni cilj uËenja klasiËnih jezika, a to je razumijevanje
CILJ teksta u izvorniku i stjecanje vjeπtine prevoenja
Cilj je nastave latinskoga jezika osposobiti uËenika da: originalnog teksta pisanog na klasiËnim jezicima, potrebno
E spozna i razumije jeziËnu strukturu latinskog jezika je sustavno i kontinuirano provoditi mnoge vjeæbe
E razumije latinske tekstove i moæe ih prevesti na gramatiËkog sadræaja, ponavljanje vokabulara i redovito
hrvatski jezik prevoditi zadane tekstove. O inventivnosti nastavnika ovisi
E spozna civilizacijsko okruæenje u kojem se latinski kojim Êe metodama uËenicima olakπati ovaj veliki napor
jezik razvijao koji iziskuje dosta koncentracije. Vjeæbe ponavljanja
E umjereno prevodi s hrvatskoga na latinski
moraju biti dobro osmiπljene, tipovi zadataka raznovrsni,
E veÊ od 6. razreda, a poslije sve viπe, umjereno koristi
zanimljivi i poticajni za rjeπavanje. Etape sata, ponavljanje
razgovorni latinski jezik gradiva, usvajanje novog gradiva i provjera usvojenog
E postane osjetljiv i da polako spoznaje estetsku razinu
gradiva moraju biti u skladnoj povezanosti, a osobito je
latinskih tekstova u njihovoj usporedbi s hrvatskima, vaæno naglasiti primjenu suvremene nastavne tehnologije
osobito u stihovima koja Êe osvjeæiti sat zamiπljen kao frontalni.
Nastavnik mora neprekidno inzistirati na poveÊanju
leksika. GramatiËke sadræaje treba jasno objasniti i Ëesto
ZADAΔE
provjeravati razumijevanje razliËitim tipovima vjeæbi i
Nastava latinskog jezika:
zadacima koji ne zahtijevaju samo reprodukciju. U radu na
E obrazuje jeziËne i misaone sposobnosti i razvija
tekstu naglasak treba staviti na reËeniËnu analizu i
sposobnost izraæavanja i tumaËenja razumijevanje poruke koju tekst prenosi. Pri
E otvara pristup vaænim podruËjima duhovnog i
razumijevanju teksta kljuËan je element poznavanje
druπtvenog svijeta kulturno- civilizacijskog konteksta u kojem se radnja
E budi povijesnu svijest i olakπava snalaæenje u dogaa, od mitoloπkih do povijesnih ili drugih tema. U
suvremenosti Ëetvrtoj godini uËenja latinskog jezika uËenike treba
E razvija samostalno i stvaralaËko miπljenje i tako pripremiti na Ëitanje veÊih odlomaka teksta u izvorniku i
omoguÊuje doprinos razvoja Ëovjeku usaenih moÊi uputiti ih na stilske osobitosti pojedinih pisaca.
E daje uËeniku uvid u rimsku kulturu i njezin doprinos Program se temelji na receptivnoj koncepciji koja polazi
oblikovanju Europe i to na zaokruæenom i vremenski od teksta kao Ëvoriπta u kojem se gramatiËko znanje,
udaljenome modelu koji mu je dostupan u obliku vokabular i civilizacija spajaju u jednu cjelinu. UËenje bilo
tekstova kojeg segmenta nije cilj ni svrha uËenja veÊ upravo

225
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Latinski jezik

obrnuto, cilj i zadaÊe uËenja nuæno sve segmente Projektna nastava


usmjeravaju prema tekstu kao mjestu konaËne provjere Podrazumijeva ukljuËivanje uËenika u razliËite tematske
uËenikova znanja. projekte. Moæe trajati jedan πkolski sat ili Ëitavu πkolsku
godinu ovisno o planiranju jednog ili viπe nastavnika i
Dinamika sata i motivacija uËenika poveÊava se na razne barem je u jednom segmentu povezana s planom i
naËine koji ovise o domiπljatosti i iskustvu nastavnika u programom pa se ostali korelirajuÊi predmeti nadovezuju
radu s uËenicima odreene æivotne dobi i njihovim svojom graom.U projektnoj nastavi zastupljeni su svi
kognitivnim sposobnostima. Posebno treba upozoriti na tipovi rada - frontalni u razredu (priprema napoËetku
πiroki spektar primjene korelacija meu predmetima. Gdje projekta i zakljuËak na kraju), grupni rad u razredu i izvan
god je moguÊe potrebno je vuÊi paralele osobito s njega (istraæivanja, pronalaæenje relevantnih elemenata za
hrvatskim i stranim jezicima, povijeπÊu, likovnom projekt, prezentacija), samostalni rad (pronalaæenje grae u
kulturom. Iz prakse je poznato da ne postoji niti jedan literaturi ili na Internetu, pisanje eseja, referata i sl.).
nastavni predmet s kojim klasiËni jezici, i grËi i latinski,
barem u nekom dijelu ne bi imali dodirnih toËaka ili bili Prijedlozi nekih izvanuËioniËkih oblika koji se mogu
integrirani u nastavne predmete (spomenimo samo ostvariti i kao vid projektne nastave:
objaπnjavanje struËne terminologije odnosno etimologije.) E posjet muzejima - trajne i prigodne postave-
Uspjeπnost uoËavanja korelacija ovisi o velikoj dragocjena je suradnja s muzejskim pedagozima
meusobnoj povezanosti i suradnji predmetnih nastavnika. koji dobro poznaju naËine kako zainteresirati
MoguÊnosti korelacija su nebrojene, a njima se razvijaju odreeni profil posjetitelja za neku temu (ovdje
kognitivne spoobnosti koje uËenicima koriste u apsolutno govorimo u uËeniËkoj dobi)
svim segmentima æivota - od uËenja do percepcije svijeta E postavljanje izloæbi u πkoli s temom iz antike
oko sebe. E posjet kazaliπnim i filmskim predstava s temama iz
antiËkog svijeta ili reminiscencijama na antiku
Rad u grupama, parovima ili nekim drugim oblicima E rad dramske ili filmska grupe antiËkog usmjerenja
uËeniËkog udruæivanja moæe se primjenjivati ili kao dio E izdavanje πkolskog lista s temom antiËke kulture i
frontalnog tipa sata (osobito u uvodnom dijelu sata kao civilizacije
sredstvo ponavljanja i postizanja veÊeg stupnja motivacije E odræavanje meurazrednih i meuπkolskih
kao i u dijelu sata koji se odnosi na uvjeæbavanje i provjeru natjecanja u poznavanju latinskog jezika i kulturno-
usvojenosti novih nastavnih sadræaja) ili kao posebni satovi. civilizacijskog konteksta
Usvajanje vjeπtina u ovim oblicima rada vjeæba su za E kontinuirano praÊenje antiËkih sadræaji na
primjenu zakonitosti timskog rada s kojim Êe se uËenici internetu, odræavanje video projekcija, praÊenje
svakako susresti u kasnijoj fazi svog poslovnog ali i πkolskih emisija na radiju i televiziji
privatnog æivota. PreporuËuju se razliËiti oblici usmenog E suradnja sa kulturnim institucijama (knjiænice,
ili pisanog izlaganja kao npr. referati, debate, radionice, arhivi, muzeji, instituti, razne udruge...)
izrada plakata, kvizovi i sl. PreporuËuje se izrada mentalnih
mapa posebice nakon svake tematske cjeline (npr. Pisani radovi
nepravilni i nepotpuni glagoli.) Dva su tipa pisanih radova u svim godinama uËenja:
E kontrolni radovi sa zadacima iz poznavanja
IzvanuËioniËke aktivnosti gramatike
Nesumnjivo je da Êe uËenici ukljuËeni u ovakav oblik E πkolske zadaÊe - prijevodi s latinskog jezika na
rada stjecati trajno i u æivotu kasnije primjenljivo znanje. hrvatski jezik i obrnuto
Ovakvi su oblici nastave idealni za provoenje korelacije Broj pisanih radova treba biti usklaen s Pravilnikom o
viπe nastavnih predmeta. Ovdje se savrπeno mogu uklopiti ocjenjivanju. Za kontrolni rad i πkolsku zadaÊu predvien
oblici timskog rada. Dva su tipa izvanuËioniËke nastave: je jedan sat izvedbe i jedan sat ispravka.
terenska i projektna nastava. U 8. razredu kontrolni radovi mogu se proπiriti na
gramatiËku i stilistiËku analizu teksta, dok se πkolske zadaÊe
Terenska nastava predviaju kao prijevodi odlomaka iz djela spomenutih
Provodi se u trajanju od jednog do optimalno Ëetiri autora.
dana, i nije nuæno vezana uz postojeÊi plan i program, veÊ
nastavnici sami osmiπljavaju temu i odrediπte te rade Samostalan rad uËenika
poseban plan i program. U veÊini sluËajeva radi se o Od samog poËetka uËenja klasiËnih jezika treba inicirati
odlasku izvan mjesta πkole iako to nije nuæno. Terenska se samostalne radove uËenika u obliku referata, predavanja,
nastava ako za to postoje uvjeti i razlozi moæe odræavati i skupljanja likovnog materijala i njegove prezentacije, sve
u mjestu gdje se se nalazi πkola, a uËenici se mogu baviti do sloæenih zadataka u 8. razredu kad se Ëitaju klasici, pa
npr.zaviËajnom arheologijom. Tih dana uËenici ne uËenicima moæe biti dodijeljen dio teksta za samostalnu
pohaaju redovnu nastavu nego su koncentrirani iskljuËivo pripremu koja Êe se ujediniti za nekoliko uËenika na satu.
na temu te terenske nastave i predmete koji su u njoj Ovisno o informatiËkoj opremljenosti πkole, uËenici
zastupljeni. Idealno je uËenike podijeliti u grupe i raditi mogu samostalno prezentirati svoje radove koristeÊi
cirkularne radionice, tako da svaki uËenik sudjeluje u suvremene medije πto bitno pospjeπuje uËeniËku
svemu. motivaciju.

226
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Latinski jezik

Posebno treba uËenike poticati na timski rad πto se 2. RijeËi


postiæe podjelom uËenika u grupe. KljuËni pojmovi: nomina, padeæi, kategorije glagola,
nepromjenjive vrste rijeËi.
Lektira Obrazovna postignuÊa: poznavanje vrsta rijeËi,
UËeniËka lektira podrazumijeva Ëitanje literature s svladavanje imeniËkih i glagolskih kategorija.
tematikom iz antiËkog svijeta, prijevode latinskih tekstova
primjerenih odreenoj uËeniËkoj dobi. i Ëitanje dopunskih 3. Funkcija rijeËi u reËenici
odlomaka na izvorniku pisaca propisanih programom. U KljuËni pojmovi: dijelovi reËenice: subjekt, predikat,
pojedinim godinama uËenja predlaæe se: izravni i neizravni objekt, priloæna oznaka mjesta/
5. razred - Ëitanje literature na hrvatskom jeziku vremena, naËina/uzroka, pridjevski i imenski atribut,
6. razred - Fedrove basne apozicija.
7. razred - izvodi iz Paterkula, Flora, Valerija Maksima i Obrazovna postignuÊa: prepoznavanje funkcije
Plinija Mlaeg dijelova jednostavno proπirenih reËenica, prepozna-
8. razred - dopunski odlomci iz djela autora propisanih vanje funkcije dijelova nezavisno sloæenih reËenica
programom ili autora po odabiru uËitelja
NASTAVNA CJELINA:
Lektira se, veÊ prema dobi, smjeπta u samostalnu DEKLINACIJA IMENICA I PRIDJEVA
uËeniËku pripremu, ali se u odreenim aspektima obrauje
TEME
na satu. U 5. 6. i 7. razredu teæiπte je na razumijevanju i
prevoenju, a u 8. se razredu interes okreÊe i prema 1. Imenice 1. ili a-deklinacije
drugim aspektima knjiæevnog teksta. Na temelju proËitane KljuËni pojmovi: osnova, nastavak.
lektire mogu se zadavati teme za samostalan rad uËenika. Obrazovna postignuÊa: svladavanje dekliniranja
imenica a-deklinacije.
Posebnu pozornost treba usmjeriti na usvajanje mudrih
izreka koje treba sustavno usvajati tijekom sve Ëetiri 2. Imenice 2. ili o-deklinacije
godine uËenja. U petom razredu uËenici Ëitaju i prevode KljuËni pojmovi: osnova, nastavak.
pojedine izreke jednostavnijeg gramatiËkog sadræaja te ih Obrazovna postignuÊa: svladavanje dekliniranja
mogu primijeniti u odreenoj situaciji. (npr. Lupus in imenica o-deklinacije.
fabula). U πestom razredu prevode poslovice sloæenijeg
gramatiËkog sadraæaja i mogu ih upotrijebiti u konkretnoj 3. Imenice 3. deklinacije
æivotnoj situaciji. U sedmom razredu uËenici mogu KljuËni pojmovi: genitivna osnova, nastavak, korijen,
prevesti poslovice vrlo sloæenog gramatiËkog sadræaja i zavrπetak, sigmatski / asigmatski nominativ.
precizno ih smjestiti u kulturno-povijesni kontekst, npr. Obrazovna postignuÊa: moguÊnost razlikovanja
Ceterum censeo Carthaginem delendam esse. U osmom razredu sigmatskog i asigmatskog nominativa imenica 3.
uËenici mogu izreke smjestiti i u kontekst razvoja rimske deklinacije; razlikovanje imenica vokalskih osnova od
knjiæevnosti tj. u kontekst pojedinog pisca, npr. O tempora, imenica konsonantskih osnova; moguÊnost pronala-
o mores! Treba svakako poticati memoriranje poslovica te æenja genitivne osnove imenica 3. deklinacije u
poticati uËenike da samostalno izrauju vlastite zbirke rjeËniku; svladavanje dekliniranja imenica 3.
poslovice u obliku malih tezaurusa. deklinacije.

4. Imenice 4. ili u-deklinacije


5. RAZRED KljuËni pojmovi: osnova, nastavak.
Obrazovna postignuÊa: svladavanje dekliniranja
imenica u-deklinacije.
NASTAVNA CJELINA:
UVOD U U»ENJE LATINSKOGA JEZIKA 5. Imenice 5. ili e-deklinacije
TEME KljuËni pojmovi: osnova, nastavak.
1. Glasovni sustav Obrazovna postignuÊa: svladavanje dekliniranja
KljuËni pojmovi: fonem (glas), grafem (slovo), vokal imenica e-deklinacije; razlikovanje imenica tipa res i
(samoglasnik), diftong (dvoglas), konsonant imenica tipa dies, osobito u naglaπavanju oblika
(suglasnik), naglasak. genitiva i dativa jednine.
Obrazovna postignuÊa: poznavanje razdiobe glasova,
poznavanje latinske abecede, odreivanje naglaska 6. Pridjevi 1. i 2. deklinacije
prema pravilima o naglaπavanju, toËno Ëitanje KljuËni pojmovi: osnova, nastavak.
latinskih rijeËi, reËenica i teksta klasiËnim i Obrazovna postignuÊa: dekliniranje pridjeva
tradicionalnim izgovorom. primjenom znanja deklinacije imenica a- i o-
deklinacije; teËno dekliniranje pridjeva 1. i 2.
deklinacije s imenicama ostalih deklinacija.

227
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Latinski jezik

7. Pridjevi 3. deklinacije elativa; aktivno znanje nepravilne komparacije


KljuËni pojmovi: osnova, nastavak. pridjeva bonus,3; malus,3; magnus,3; parvus,3;
Obrazovna postignuÊa: dekliniranje pridjeva multus,3; aktivno znanje komparacije pridjeva koji
primjenom znanja deklinacije imenica 3. deklinacije; imaju superlativ na -illimus,3.
teËno dekliniranje pridjeva 3. deklinacije s imenicama
ostalih deklinacija. 2. Tvorba i komparacija priloga naËina
KljuËni pojmovi: prilog, komparacija, pozitiv,
NASTAVNA CJELINA: komparativ, superlativ/elativ.
KONJUGACIJA U OBLICIMA Obrazovna postignuÊa: tvorba priloga naËina od
PREZENTSKE OSNOVE pridjeva 1., 2. i 3. deklinacije; komparacija priloga
naËina
TEMA
1. Glagoli 1. - 4. konjugacije
KljuËni pojmovi: glagolsko lice, broj, naËin, vrijeme,
NASTAVNA CJELINA:
stanje. ZAMJENICE, BROJEVI, PRIJEDLOZI
Obrazovna postignuÊa: toËno prepoznavanje TEME
konjugacije navedenog glagola; konjugiranje glagola 1. Zamjenice
1. do 4. konjugacije u oblicima prezentske osnove KljuËni pojmovi: liËne (osobne) /posvojne /povratna
(indikativ prezenta, imperfekta i futura I. akt. i pas, /povratno-posvojna/pokazne/upitne/ odnosne
imperativ I. i II; infinitiv prezenta akt. i pas, particip /neodreene zamjenice, zamjeniËki pridjevi
prezenta akt.); ispravna uporaba pasivnih glagolskih /nezavisno-upitne reËenice, upitne Ëestice.
oblika u reËenici; konjugiranje glagola esse u oblicima Obrazovna postignuÊa: svladavanje deklinacije
prezentske osnove; ispravna tvorba i uporaba liËnih(osobnih), posvojnih, povratne, povratno-
participa prezenta aktivnog od glagola 1. do 4. posvojne, pokaznih, upitnih, odnosnih i neodreenih
konjugacije. zamjenica; usvajanje znaËenja zamjenica; uoËavanje
osobitosti zamjeniËkih pridjeva i uËenje njihovog
IZBORNE TEME znaËenja i deklinacije; usvajanje strukture nezavisno-
Prema izboru uËitelja i zainteresiranosti uËenika mogu se upitne reËenice.
produbljivati gramatiËke teme iz latinskog jezika i teme
vezane uz knjiæevnost i civilizaciju antiËkog svijeta. 2. Brojevi
KljuËni pojmovi: glavni, redni, dijelni, priloæni
KULTURA, POVIJEST, CIVILIZACIJA brojevi.
Kulturno-povijesni i civilizacijski sadræaji nisu nuæno Obrazovna postignuÊa: uoËavanje razlika zapisivanja
ovisni o pojedinim nastavnim cjelinama i temama, nego brojeva rimskim ili arapskim brojkama; aktivno
oni Ëine jedinstven korpus znanja iz tog podruËja koje poznavanje glavnih brojeva od 1 do 20, desetica,
uËenik tijekom Ëetiri godine uËenja latinskog jezika mora stotica i tisuÊice; aktivno poznavanje rednih, dijelnih
usvojiti. Izbor tema iz kulture, povijesti i civilizacije i priloænih brojeva od 1 do 10.
djelomiËno je odreen izborom tekstova i nejeziËnih
sadræaja udæbenika koji pojedini uËitelj koristi, a uËitelj je 3. Prijedlozi
slobodan promijeniti ili dopuniti taj izbor, ukoliko to ulazi KljuËni pojmovi: prijedlog, prijedloæni izraz.
u okvir opÊih smjernica za sve Ëetiri godine uËenja Obrazovna postignuÊa: usvajanje oblika prijedloga s
latinskog jezika zadanih u uvodnom dijelu ovoga plana i akuzativom, s ablativom, s akuzativom i ablativom, te
programa. U ovom dijelu postoji suodnos s predmetima: prijedloænih izraza causa i gratia; usvajanje znaËenja
povijest, likovna kultura, hrvatski jezik (knjiæevnost). ËeπÊe upotrebljavanih prijedloga.

NASTAVNA CJELINA:
6. RAZRED OBLICI PERFEKTNE I PARTICIPSKE OSNOVE
TEME
NASTAVNA CJELINA: 1. Glagolski oblici aktivne perfektne osnove
KljuËni pojmovi: perfektna osnova, perfekt,
KOMPARACIJA
pluskvamperfekt, futur II.
TEME Obrazovna postignuÊa: konjugiranje svih pravilnih
1. Komparacija pridjeva glagola i esse u oblicima perfektne osnove (indikativ
KljuËni pojmovi: komparacija, pozitiv, komparativ, perfekta, pluskvamperfekta i futura II. aktivnoga),
superlativ, elativ, ablativ usporedbe. tvorba infinitiva perfekta aktivnoga.
Obrazovna postignuÊa: tvorba komparativa i
superlativa pridjeva 1., 2. i 3. deklinacije; deklinacija
komparativa i superlativa; uporaba komparativa i
superlativa u reËenici; razlikovanje superlativa i

228
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Latinski jezik

2. Glagolski oblici pasivne perfektne 7. RAZRED


(participske) osnove
KljuËni pojmovi: particip perfekta pasivnog, particip
futura aktivnog, infinitiv perfekta pasivnog, infinitiv
NASTAVNA CJELINA:
futura aktivnog. KONJUNKTIV
Obrazovna postignuÊa: tvorba i uporaba oblika TEMA
participske osnove (indikativ perfekta, 1. Konjunktivi
pluskvamperfekta i futura II. pasivnog, particip KljuËni pojmovi: konjunktiv, jusivni konjunktiv,
perfekta pasivnog, particip futura aktivnog, infinitiv adhortativni konjunktiv.
perfekta pasivnog i futura aktivnog). Obrazovna postignuÊa: ispravno konjugiranje svih
glagola u aktivnim i pasivnim oblicima konjunktiva
3. Deponentni i semideponentni glagoli prezenta, imperfekta, perfekta i pluskvamperfekta;
KljuËni pojmovi: deponentan i semideponentan okvirno shvaÊanje znaËenja konjunktiva kao naËina;
glagol. uporaba jusivnog i adhortativnog konjunktiva;
Obrazovna postignuÊa: usvajanje oblika i znaËenja prepoznavanje ostalih konjuktiva u nezavisnim
ËeπÊih deponentnih i svih semideponentnih glagola; reËenicama ako se pojeve u tekstu (prohibitivni,
pravilno prevoenje pojedinih oblika deponentnih i potencijalni, irealni).
semideponentnih glagola.
NASTAVNA CJELINA:
4. BezliËni glagoli NEPRAVILNI I NEPOTPUNI GLAGOLI
KljuËni pojmovi: bezliËni glagol. TEME
Obrazovna postignuÊa: pravilna uporaba bezliËnih 1. Nepravilni glagoli
glagola; poznavanje bezliËnih glagola koji se ËeπÊe KljuËni pojmovi: nepravilan glagol.
pojavljuju u tekstu. Obrazovna postignuÊa: usvajanje oblika i znaËenja
nepravilnih glagola: ferre, ire, posse, prodesse, fieri, velle,
5. Supini nolle, malle.
KljuËni pojmovi: supin na -um, supin na -u.
Obrazovna postignuÊa: usvajanje oblika i uporabe 2. Nepotpuni glagoli
supina na -um; usvajanje oblika i uporabe supina na - KljuËni pojmovi: nepotpuni glagol.
u; tvorba infinitiva futura pasivnog. Obrazovna postignuÊa: usvajanje oblika i znaËenja
nepotpunih glagola.
IZBORNE TEME
Prema izboru uËitelja i zainteresiranosti uËenika mogu se
NASTAVNA CJELINA:
produbljivati gramatiËke teme iz latinskog jezika i teme
SINTAKSA PADEÆA
vezane uz knjiæevnost i civilizaciju antiËkog svijeta.
TEMA
KULTURA, POVIJEST, CIVILIZACIJA 1. Osnove sintakse padeæa
Kulturno-povijesni i civilizacijski sadræaji nisu nuæno KljuËni pojmovi: sintaksa padeæa: akuzativ
ovisni o pojedinim nastavnim cjelinama i temama, nego cilja/ablativ odvajanja/usporeivanja/mjesta i
oni Ëine jedinstven korpus znanja iz tog podruËja koje vremena; posvojni, subjektni i objektni genitiv.
uËenik tijekom Ëetiri godine uËenja latinskog jezika mora Obrazovna postignuÊa: shvaÊanje uporabe padeæa u
usvojiti. Izbor tema iz kulture, povijesti i civilizacije latinskom jeziku u dijelu u kojem se razlikuje od
djelomiËno je odreen izborom tekstova i nejeziËnih uporabe u hrvatskom; aktivna uporaba akuzativa cilja,
sadræaja udæbenika koji pojedini uËitelj koristi, a uËitelj je ablativa odvajanja, usporeivanja, mjesta i vremena,
slobodan promijeniti ili dopuniti taj izbor, ukoliko to ulazi posvojnog, subjektnog i objektnog genitiva;
u okvir opÊih smjernica za sve Ëetiri godine uËenja prepoznavanje ostalih naËina specifiËne uporabe
latinskog jezika zadanih u uvodnom dijelu ovoga plana i padeæa po izboru uËitelja u tekstovima.
programa. U ovom dijelu postoji korelacija s predmetima:
povijest, likovna kultura, hrvatski jezik (knjiæevnost). NASTAVNA CJELINA:
SINTAKSA GLAGOLSKIH IMENA -
KONSTRUKCIJE
TEME
1. Akuzativ s infinitivom (ACI)
KljuËni pojmovi: akuzativ s infinitivom.
Obrazovna postignuÊa: shvaÊanje i usvajanje strukture
i konteksta pojavljivanja konstrukcije ACI; usvajanje
najËeπÊih glagola i izraza uz koje se pojavljuje ACI;
usvajanje postupka prevoenja ACI na hrvatski jezik;

229
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Latinski jezik

prevoenje hrvatskih izriËnih objektnih reËenica na KULTURA, POVIJEST, CIVILIZACIJA


latinski konstrukcijom ACI. Kulturno-povijesni i civilizacijski sadræaji nisu nuæno
ovisni o pojedinim nastavnim cjelinama i temama, nego
2. Nominativ s infinitivom (NCI) oni Ëine jedinstven korpus znanja iz tog podruËja koje
KljuËni pojmovi: nominativ s infinitivom. uËenik tijekom Ëetiri godine uËenja latinskog jezika mora
Obrazovna postignuÊa: shvaÊanje i usvajanje strukture usvojiti. Izbor tema iz kulture, povijesti i civilizacije
i konteksta pojavljivanja konstrukcije NCI; usvajanje djelomiËno je odreen izborom tekstova i nejeziËnih
najËeπÊih glagola i izraza uz koje se pojavljuje NCI; sadræaja udæbenika koji pojedini uËitelj koristi, a uËitelj je
usvajanje postupka prevoenja NCI na hrvatski jezik; slobodan promijeniti ili dopuniti taj izbor, ukoliko to ulazi
prevoenje hrvatskih izriËnih reËenica na latinski u okvir opÊih smjernica za sve Ëetiri godine uËenja
konstrukcijom NCI. latinskog jezika zadanih u uvodnom dijelu ovoga plana i
programa. U ovom dijelu postoji suodnos s predmetima:
3. PerifrastiËna konjugacija aktivna (PKA) povijest, likovna kultura, hrvatski jezik (knjiæevnost).
KljuËni pojmovi: perifrastiËna konjugacija aktivna,
izricanje namjere.
Obrazovna postignuÊa: shvaÊanje i usvajanje
definicije oblika PKA; usvajanje postupka prevoenja 8. RAZRED
PKA na hrvatski jezik.
NASTAVNA CJELINA:
SINTAKSA GLAGOLSKIH IMENA -
4. Gerund i gerundiv
KONSTRUKCIJE
KljuËni pojmovi: gerund, glagolska imenica,
gerundiv, glagolski pridjev. TEMA
Obrazovna postignuÊa: usvajanje tvorbe gerunda i 1. Ablativ apsolutni
gerundiva; prevoenje oblika gerunda i gerundiva. KljuËni pojmovi: ablativ apsolutni s participom, ablativ
apsolutni bez participa.
5. PerifrastiËna konjugacija pasivna (PKP) Obrazovna postignuÊa: prepoznavanje i usvajanje dijelova
KljuËni pojmovi: perifrastiËna konjugacija pasivna, konstrukcije; prevoenje konstrukcije na hrvatski na viπe
dativ vrπitelja radnje. naËina; uËenje imenica i pridjeva koji mogu zamijeniti
Obrazovna postignuÊa: shvaÊanje i usvajanje particip u konstrukciji; prepoznavanje i prevoenje
definicije oblika PKP; usvajanje postupka prevoenja ablativa apsolutnog u tekstu; prevoenje s hrvatskog na
PKP na hrvatski jezik; shvaÊanje funkcije dativa latinski.
vrπitelja radnje.
NASTAVNA CJELINA:
NASTAVNA CJELINA: SINTAKSA ZAVISNO SLOÆENIH RE»ENICA
SINTAKSA ZAVISNO SLOÆENIH RE»ENICA TEME
TEME 1. Vremenske reËenice
1. Pravilo o slaganju vremena KljuËni pojmovi: vremenski veznik, cum historicum.
KljuËni pojmovi: glavno vrijeme, sporedno vrijeme, Obrazovna postignuÊa: uËenje vremenskih veznika s
vrijeme radnje zavisne reËenice u odnosu na glavnu. indikativom; uporaba cum historicum s
Obrazovna postignuÊa: usvajanje podjele vremena na konjunktivom; prepoznavanje i prevoenje
glavna i sporedna; ispravno prepoznavanje vremena vremenskih reËenica u tekstu; prevoenje
radnje zavisne reËenice u odnosu na glavnu reËenicu; jednostavnijih vremenskih reËenica s hrvatskog na
usvajanje uporabe konjunktiva prema pravilu o latinski.
slaganju vremena.
2. UzroËne reËenice
2. Zavisno upitne reËenice KljuËni pojmovi: uzroËni veznici, stvaran uzrok,
KljuËni pojmovi: zavisno upitne reËenice, upitne pomiπljen uzrok.
rijeËi, pravilo o slaganju vremena. Obrazovna postignuÊa: uËenje uzroËnih veznika s
Obrazovna postignuÊa: uoËavanje primjene pravila o indikativom; uËenje uzroËnih veznika s
slaganju vremena u zavisno upitnim reËenicama; konjunktivom; razlikovanje znaËenja uzroËnih
prepoznavanje vrste rijeËi kojima poËinju zavisno reËenica s indikativom i onih s konjunktivom;
upitne reËenice (upitne zamjenice, pridjevi, prilozi i prepoznavanje prevoenje uzroËnih reËenica u
Ëestice); prevoenje jednostavnijih zavisno upitnih tekstu; prevoenje jednostavnijih uzroËnih reËenica s
reËenica s hrvatskog na latinski. hrvatskog na latinski.

IZBORNE TEME 3. Namjerne reËenice


Prema izboru uËitelja i zainteresiranosti uËenika mogu se KljuËni pojmovi: namjerni veznici.
produbljivati gramatiËke teme iz latinskog jezika i teme Obrazovna postignuÊa: uËenje namjernih veznika;
vezane uz knjiæevnost i civilizaciju antiËkog svijeta. poznavanje izraza koji se pojavljuju u glavnoj

230
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Latinski jezik

reËenici; poznavanje ograniËenja pravila o slaganju 9. Odnosne reËenice


vremena za namjerne reËenice; prepoznavanje i KljuËni pojmovi: odnosna zamjenica, odnosni prilozi,
prevoenje namjernih reËenica u tekstu; prevoenje izjednaËavanje naËina.
jednostavnijih namjernih reËenica s hrvatskog na Obrazovna postignuÊa: ponavljanje oblika odnosne
latinski. zamjenice i usvajanje odnosnih priloga; uporaba
konjunktiva u odnosnoj reËenici zbog promjene
4. ReËenice uz glagole zahtijevanja, znaËenja reËenice; uporaba konjunktiva u odnosnoj
sprjeËavanja i strahovanja reËenici zbog izjednaËavanja naËina; prepoznavanje i
KljuËni pojmovi: glagoli zahtijevanja, sprjeËavanja, prevoenje odnosnih reËenica u tekstu; prevoenje
strahovanja. odnosnih reËenica s hrvatskog na latinski.
Obrazovna postignuÊa: usvajanje najËeπÊih glagola uz
koje dolaze ove reËenice; poznavanje ograniËenja 10. Upravni i neupravni govor
pravila o slaganju vremena za ove reËenice; KljuËni pojmovi: upravni govor, neupravni govor.
prepoznavanje i prevoenje ovih reËenica u tekstu; Obrazovna postignuÊa: prebacivanje izjavnih i
prevoenje jednostavnijih reËenica ove vrste s upitnih reËenica u neupravni govor; prepoznavanje i
hrvatskog na latinski; djelatno poznavanje znaËenja prevoenje neupravnog govora u tekstu.
uporabe veznika ut i ne uz glagole strahovanja.
NASTAVNA CJELINA:
5. PosljediËne reËenice TEKSTOVI
KljuËni pojmovi: prave posljediËne reËenice, reËenice TEMA
uz quin, apsolutna uporaba konjunktiva. 1. Tekstovi - izbor iz Cezarovih, Salustijevih
Obrazovna postignuÊa: usvajanje izraza uz koje
i Ciceronovih djela, a po æelji nastavnika i
konjunktiv stoji apsolutno; usvajanje izraza uz koje
konjunktiv stoji po pravilu o slaganju vremena;
Nepota
usvajanje izraza uz koje stoji quin u funkciji veznika; KljuËni pojmovi: diskurs, relativno povezivanje,
prepoznavanje i prevoenje posljediËnih reËenica u viπestruko sloæene reËenice, stil, stilistika.
tekstu; prevoenje jednostavnijih posljediËnih Obrazovna postignuÊa: upoznavanje æivota i djela
reËenica s hrvatskog na latinski. pisaca koji se Ëitaju; povezivanje æivota i djela autora
s najvaænijim dogaanjima njihovog vremena;
6. Pogodbene reËenice uporaba rjeËnika; moguÊnost samostalnog prevoenja
KljuËni pojmovi: protaza, apodoza, pogodbeni dijelova teksta; utvrivanje dosad steËenog znanja
veznici, realne, potencijalne i irealne reËenice. latinskog jezika; proπirivanje dosad steËenog znanja
Obrazovna postignuÊa: uËenje pogodbenih veznika; latinskog jezika pojmovima kao πto su npr. relativno
usvajanje naziva protaza i apodoza za zavisnu i glavnu povezivanje, viπestruko sloæene reËenice, diskurs i sl.
reËenicu; usvajanje osnovnih tipova pogodbenih
IZBORNE TEME
reËenica: realne, potencijalne i irealne pogodbene
reËenice; usvajanje uporabe glagolskih naËina i Prema izboru uËitelja i zainteresiranosti uËenika mogu se
vremena u razliËitim tipovima pogodbenih reËenica; produbljivati gramatiËke teme iz latinskog jezika i teme
prepoznavanje i prevoenje pogodbenih reËenica u vezane uz knjiæevnost i civilizaciju antiËkog svijeta.
tekstu; prevoenje jednostavnijih pogodbenih KULTURA, POVIJEST, CIVILIZACIJA
reËenica s hrvatskog na latinski. Kulturno-povijesni i civilizacijski sadræaji nisu nuæno
ovisni o pojedinim nastavnim cjelinama i temama, nego
7. Dopusne reËenice
oni Ëine jedinstven korpus znanja iz tog podruËja koje
KljuËni pojmovi: dopusni veznici.
uËenik tijekom Ëetiri godine uËenja latinskog jezika mora
Obrazovna postignuÊa: uËenje dopusnih veznika s
usvojiti. Izbor tema iz kulture, povijesti i civilizacije
indikativom; uËenje dopusnih veznika s
djelomiËno je odreen izborom tekstova i nejeziËnih
konjunktivom; prepoznavanje i prevoenje dopusnih
sadræaja udæbenika koji pojedini uËitelj koristi, a uËitelj je
reËenica u tekstu; prevoenje jednostavnijih
slobodan promijeniti ili dopuniti taj izbor, ukoliko to ulazi
dopusnih reËenica s hrvatskog na latinski.
u okvir opÊih smjernica za sve Ëetiri godine uËenja
8. Poredbene reËenice latinskog jezika zadanih u uvodnom dijelu ovoga plana i
KljuËni pojmovi: poredbeni veznici, stvarna poredba, programa. U ovom dijelu postoji korelacija s predmetima:
nestvarna ili pomiπljena poredba. povijest, likovna kultura, hrvatski jezik (knjiæevnost).
Obrazovna postignuÊa: uËenje poredbenih veznika s U drugom polugodiπtu osmog razreda uËenici se
indikativom; uËenje poredbenih veznika s upoznaju s tekstovima klasika koji nisu prireeni nego
konjunktivom; razlikovanje znaËenja poredbenih samo opremljeni komentarom. Uz te se autore i njihova
reËenica s indikativom i onih s konjunktivom; djela veæu kulturni, povijesni i civilizacijski sadræaji koji se
prepoznavanje i prevoenje poredbenih reËenica u obrauju. Oni djelomiËno zavise od uËiteljevog izbora
tekstu; prevoenje jednostavnijih poredbenih tekstova zadanih autora.
reËenica s hrvatskog na latinski.

231
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu GrËki jezik

GR»KI JEZIK
UVOD znaËenje participa, nerefleksivno izricanje pripadnosti
E jednostavne i jednostavno proπirene reËenice,
PRIKAZ PREDMETA: sastavne i suprotne reËenice
Tradicija uËenja klasiËnih jezika u Hrvatskoj traje veÊ E razumijevanje konteksta u kojem se pojavljuju
gotovo Ëetiristo godina, od trenutka kad su Isusovci konstrukcije- akuzativ s infinitivom, genitiv apsolutni
osnovali KlasiËnu gimnaziju u Zagrebu. UËenje klasiËnih
jezika u tadaπnjoj je osmogodiπnjoj gimnaziji u svim 3. »ITANJE
razredima bilo uobiËajeno. To danas zovemo ≈rano uËenje UËenici moraju svladati izgovor i akcentuaciju rijeËi te
klasiËnih jezika«, po kojem se grËki uËi u 7. i 8. razredu u intonaciju reËenice.
dvogodiπnjem programu po tri sata tjedno.
4. RAZUMIJEVANJE
Nastavna podruËja koja obuhvaÊa predmet: Tekstu se pristupa formalnom gramatiËkom raπËlambom pri
kojoj se neprekidno uvjeæbava osnovna metoda: uoËavanje
1. VOKABULAR (RJE»NIK) gramatiËkog oblika i njegove uloge u reËenici / tekstu.
UËenje rijeËi treba zapoËeti sustavno, od prvog susreta s Razumijevanje teksta podrazumijeva spoznaju o gramatiËkom
tekstom. Rad na satu mora poËeti od provjere usvojenog ustrojstvu reËenice i povezivanje tako spoznatog ustrojstva s
rjeËnika. Pri tome uËitelj moæe izvrπiti i izbor nauËenih kontekstom i sa znaËenjima rijeËi i izraza.
rijeËi, jer se u tekstovima nuæno javljaju i neke rijetko Ëeste
rijeËi. Redovito treba zahtijevati da uËenici rijeËi uËe i u 5. PREVO–ENJE
pisanom obliku, kako bi sva obiljeæja grËkog pisma i grËke Prvi pristup prevoenju mora biti doslovan, a zatim se
fonologije bila primjereno svladana. prelazi na slobodniji prijevod povezan sa zahtjevima
hrvatskog jezika. Pravilno konstruiranje i povezivanje
Pri ponavljanju i ispitivanju rijeËi treba povezivati prema reËeniËnih dijelova dokaz je da je uËenik razumio
srodnosti, suprotnosti ili prema nekom drugom kriteriju. strukturu grËkog teksta.
Posebice ih treba povezivati s rijeËima koje su dio
hrvatskog jezika kao internacionalizmi. 6. KULTURA, POVIJEST, CIVILIZACIJA
UËenje klasiËnih jezika podrazumijeva kulturno-
2. GRAMATIKA (SLOVNICA) povijesni i civilizacijski kontekst.
a) Fonologija Putem prevoenja grËkog teksta uËenici usvajaju
E grËko pismo- alfabet
razliËite spoznaje o grËkoj civilizaciji.Kroz dvije godine
E osobitosti u Ëitanju i pisanju
uËenja grËkog jezika uËenici moraju upamtiti sljedeÊe
E podjela fonema
sadræaje iz podruËja:
E knjiæevnosti
E vrste naglasaka i pravila naglaπavanja
E povijesti
E proklitike i enklitike
E kulture i civilizacije
b) Morfologija
E sastavni dijelovi rijeËi
Kulturno-povijesni i civilizacijski sadræaji nisu nuæno
E oblici i deklinacija Ëlana
ovisni o pojedinim nastavnim cjelinama i temama, nego
E deklinacija imenica: A, O, treÊa deklinacija
Ëine jedinstveni korpus znanja iz tog podruËja koje uËenik
E deklinacija pridjeva: A i O deklinacije, treÊa tijekom dvije godine uËenja grËkog jezika mora usvojiti.
deklinacija
E komparacija pridjeva
E knjiæevnost: uËenike treba upoznati s glavnim
E tvorba i komparacija priloga
predstavnicima grËke knjiæevnosti
E zamjenice
E povijest: uËenike treba upoznati s osnovnim
E brojevi
dogaajima i razdobljima grËke povijesti. Povezivati
E konjugacija: ih s temeljnim pojmovima arheologije i hrvatskom
- infektum-prezentska osnova- glagola na -w i na -mi kulturnom baπtinom
- konfektum- aorisna osnova- glagola na -w E kultura i civilizacija: uËenike treba upoznati s glavnim
- futur- futurska osnova znaËajkama grËke kulture, mitologije i s bitnim
c) Sintaksa obiljeæjima i obiËajima starih Grka
E odreivanje funkcije rijeËi u reËenici

E sintaksa glagola (naËin, vrijeme, glagolska vrsta,

imenski oblici glagola)


E osobitosti u strukturi reËenice- negacije, imenski

atribut, atributni i predikatni poloæaj, naËin uporabe i

232
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu GrËki jezik

Vertikalna i horizontalna povezanost unutar socijalnu strukturu i kako dalje prenosi bitne vlastite
predmeta: elemente
Nastavne teme se ne ponavljaju iz razreda u razred, ali se E dovodi do spoznaje o isprepletenosti kultura proπlosti
neke u skladu s potrebama za uvjeæbavanjem ili sa suvremenim iskustvom
proπirivanjem znanja trajno pojavljuju tijekom E potiËe prihvaÊanje humanistiËkih vrijednosti
dvogodiπnjeg programa. E budi svijest o poπtovanju drugih kultura i duhovnih
Podrazumijeva se da se prethodno steËena znanja i vrijednosti razliËitih civilizacija i poπtovanje prema
umijeÊa te sposobnosti nastavljaju razvijati i primjenjivati vlastitim korijenima
na sljedeÊim stupnjevima (npr. uËenici se na niæoj razini E razvija sposobnost kritiËke prosudbe
susreÊu s jednostavnijim morfoloπkim i sintaktiËkim
oblicima, koje postupno primjenjuju i razvijaju kroz NAPOMENA
program). Time se uËenicima omoguÊuje stjecanje trajnih Upute za uËitelje
znanja. Nastavne teme ne moraju se nuæno usvajati redom
kojim su navedene u nastavnom programu.
Posebnosti predmeta: Nastava grËkog jezika kroz dvije godine u osnovnoj
UËenje grËkog jezika pripada u izborni program u πkoli temelji se na sliËnim metodiËkim naËelima.
osnovnim πkolama u RH i uvijek je povezano s uËenjem Dvije se preporuËljive prihvatljive metode rada na
latinskog jezika. GrËki se jezik uËi samo u sedmom i satovima nastave klasiËnih jezika: frontalni tip rada i rad u
osmom razredu, dok se latinski jezik uËi od petog do grupama (parovima i/ili nekim drugim oblicima
osmog razreda. UËenici se u petom razredu samostalno uËeniËkog zajedniËkog rada na satu).
odluËuju za klasiËni program koji ukljuËuje oba klasiËna Frontalni tip sata nuæno je neophodan zbog specifiËne
jezika, no kad se odluËe, postaje im obvezan. strukture klasiËnih jezika koju je ne moguÊe usvojiti bez
SpecifiËnost je grËkog jezika da se zapisuje vlastitim jasno ocrtanih gramatiËkih okvira. Da bi se postigao
pismom - alfabetom - te da omoguÊuje uvid u cjelinu konaËni cilj uËenja klasiËnih jezika, a to je razumijevanje
indoeuropskih jezika i daje temelje za bolje poznavanje i teksta u izvorniku i stjecanje vjeπtine prevoenja
razumijevanje modernih jezika. originalnog teksta pisanog na klasiËnim jezicima, potrebno
GrËki jezik je medij koji nam prenosi obavijesti o je sustavno i kontinuirano provoditi mnoge vjeæbe
temeljnim vrijednostima zapadno europske civilizacije, jer gramatiËkog sadræaja, ponavljanje vokabulara i redovito
druπtveno-humanistiËke i prirodoslovne znanosti imaju prevoditi zadane tekstove. O inventivnosti nastavnika ovisi
svoje podrijetlo u dostignuÊima antiËke civilizacije. kojim Êe metodama uËenicima olakπati ovaj veliki napor
koji iziskuje dosta koncentracije. Vjeæbe ponavljanja
CILJ moraju biti dobro osmiπljene, tipovi zadataka raznovrsni,
Cilj je nastave grËkog jezika osposobiti uËenika da: zanimljivi i poticajni za rjeπavanje. Etape sata, ponavljanje
E spozna i razumije jeziËnu strukturu grËkog jezika gradiva, usvajanje novog gradiva i provjera usvojenog
E razumije grËke tekstove i moæe ih prevesti na hrvatski gradiva moraju biti u skladnoj povezanosti, a osobito je
jezik vaæno naglasiti primjenu suvremene nastavne tehnologije
E spozna civilizacijsko okruæenje u kojem se grËki jezik koja Êe osvjeæiti sat zamiπljen kao frontalni.
razvijao Nastavnik mora neprekidno inzistirati na poveÊanju
E prevodi s hrvatskog na grËki leksika. GramatiËke sadræaje treba jasno objasniti i Ëesto
provjeravati razumijevanje razliËitim tipovima vjeæbi i
ZADAΔE zadacima koji ne zahtijevaju samo reprodukciju. U radu na
Nastava grËkog jezika: tekstu naglasak treba staviti na reËeniËnu analizu i
razumijevanje poruke koju tekst prenosi. Pri
E obrazuje jeziËne i misaone sposobnosti i razvija
razumijevanju teksta kljuËan je element poznavanje
sposobnost izraæavanja i interpretiranja
kulturno- civilizacijskog konteksta u kojem se radnja
E otvara pristup vaænim sferama duhovnog i druπtvenog
dogaa, od mitoloπkih do povijesnih ili drugih tema
svijeta
Program se temelji na receptivnoj koncepciji koja polazi
E budi povijesnu svijest i olakπava snalaæenje u od teksta kao Ëvoriπta u kojem se gramatiËko znanje,
suvremenosti vokabular i civilizacija spajaju u jednu cjelinu. UËenje bilo
E razvija samostalno i stvaralaËko miπljenje i tako
kojeg segmenta nije cilj ni svrha uËenja veÊ upravo
omoguÊuje doprinos razvoja Ëovjeku usaenih moÊi obrnuto, cilj i zadaÊe uËenja nuæno sve segmente
E daje uËeniku uvid u grËku kulturu i njezin doprinos
usmjeravaju prema tekstu kao mjestu konaËne provjere
oblikovanju Europe i to na zaokruæenom i vremenski uËenikova znanja.
udaljenome modelu koji mu je dostupan u obliku Dinamika sata i motivacija uËenika poveÊava se na razne
tekstova naËine koji ovise o domiπljatosti i iskustvu nastavnika u
E kroz tekstove uËeniku prezentira kako se pojedina radu s uËenicima odreene æivotne dobi i njihovim
kultura iskazuje u samoprikazivanju, kako se oblikuje kognitivnim sposobnostima. Posebno treba upozoriti na
diferencirajuÊi se kroz integraciju s jednom stranom πiroki spektar primjene korelacija meu predmetima. Gdje
kulturom - rimskom, kako stvara i razvija osebujnu god je moguÊe potrebno je vuÊi paralele osobito s

233
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu GrËki jezik

hrvatskim i stranim jezicima, povijeπÊu, likovnom projekt, prezentacija), samostalni rad (pronalaæenje grae u
kulturom. Iz prakse je poznato da ne postoji niti jedan literaturi ili na Internetu, pisanje eseja, referata i sl.).
nastavni predmet s kojim klasiËni jezici, i grËi i latinski, Prijedlozi nekih izvanuËioniËkih oblika koji se mogu
barem u nekom dijelu ne bi imali dodirnih toËaka ili bili ostvariti i kao vid projektne nastave:
integrirani u nastavne predmete (spomenimo samo E posjet muzejima - trajne i prigodne postave-
objaπnjavanje struËne terminologije odnosno etimologije.) dragocjena je suradnja s muzejskim pedagozima
Uspjeπnost uoËavanja korelacija ovisi o velikoj koji dobro poznaju naËine kako zainteresirati
meusobnoj povezanosti i suradnji predmetnih nastavnika. odreeni profil posjetitelja za neku temu (ovdje
MoguÊnosti korelacija su nebrojene, a njima se razvijaju govorimo u uËeniËkoj dobi)
kognitivne spoobnosti koje uËenicima koriste u apsolutno E postavljanje izloæbi u πkoli s temom iz antike
svim segmentima æivota - od uËenja do percepcije svijeta E posjet kazaliπnim i filmskim predstava s temama iz
oko sebe. antiËkog svijeta ili reminiscencijama na antiku
Rad u grupama, parovima ili nekim drugim oblicima E rad dramske ili filmska grupe antiËkog usmjerenja
uËeniËkog udruæivanja moæe se primjenjivati ili kao dio E izdavanje πkolskog lista s temom antiËke kulture i
frontalnog tipa sata (osobito u uvodnom dijelu sata kao civilizacije
sredstvo ponavljanja i postizanja veÊeg stupnja motivacije E odræavanje meurazrednih i meuπkolskih
kao i u dijelu sata koji se odnosi na uvjeæbavanje i provjeru natjecanja u poznavanju grËkog jezika i kulturno-
usvojenosti novih nastavnih sadræaja) ili kao posebni satovi. civilizacijskog konteksta
Usvajanje vjeπtina u ovim oblicima rada vjeæba su za E kontinuirano praÊenje antiËkih sadræaji na
primjenu zakonitosti timskog rada s kojim Êe se uËenici internetu, odræavanje video projekcija, praÊenje
svakako susresti u kasnijoj fazi svog poslovnog ali i πkolskih emisija na radiju i televiziji
privatnog æivota. PreporuËuju se razliËiti oblici usmenog E suradnja sa kulturnim institucijama (knjiænice,
ili pisanog izlaganja kao npr. referati, debate, radionice, arhivi, muzeji, instituti, razne udruge...)
izrada plakata, kvizovi i sl. PreporuËuje se izrada mentalnih
mapa posebice nakon svake tematske cjeline. Pisani radovi
Dva su tipa pisanih radova u svim godinama uËenja:
IzvanuËioniËke aktivnosti E kontrolni radovi sa zadacima iz poznavanja
Nesumnjivo je da Êe uËenici ukljuËeni u ovakav oblik gramatike
rada stjecati trajno i u æivotu kasnije primjenljivo znanje. E πkolske zadaÊe- prijevodi s grËkog jezika na hrvatski
Ovakvi su oblici nastave idealni za provoenje korelacije jezik i obrnuto
viπe nastavnih predmeta. Ovdje se savrπeno mogu uklopiti Broj pisanih radova treba biti usklaen s Pravilnikom o
oblici timskog rada. Dva su tipa izvanuËioniËke nastave: ocjenjivanju. Za kontrolni rad i πkolsku zadaÊu predvien
terenska i projektna nastava. je jedan sat izvedbe i jedan sat ispravka.

Terenska nastava Samostalan rad uËenika


Provodi se u trajanju od jednog do optimalno Ëetiri Od samog poËetka uËenja klasiËnih jezika treba inicirati
dana, i nije nuæno vezana uz postojeÊi plan i program, veÊ samostalne radove uËenika u obliku referata, predavanja,
nastavnici sami osmiπljavaju temu i odrediπte te rade skupljanja likovnog materijala i njegove
poseban plan i program. U veÊini sluËajeva radi se o prezentacije.Ovisno o informatiËkoj opremljenosti πkole,
odlasku izvan mjesta πkole iako to nije nuæno. Terenska se uËenici mogu samostalno prezentirati svoje radove
nastava ako za to postoje uvjeti i razlozi moæe odræavati i koristeÊi suvremene medije πto bitno pospjeπuje uËeniËku
u mjestu gdje se se nalazi πkola, a uËenici se mogu baviti motivaciju.
npr.zaviËajnom arheologijom. Tih dana uËenici ne Posebno treba uËenike poticati na timski rad πto se
pohaaju redovnu nastavu nego su koncentrirani iskljuËivo postiæe podjelom uËenika u grupe.
na temu te terenske nastave i predmete koji su u njoj
zastupljeni. Idealno je uËenike podijeliti u grupe i raditi Lektira
cirkularne radionice, tako da svaki uËenik sudjeluje u Obzirom na razinu gramatiËkog znanja koja se postiæe u
svemu. dvogodiπnjem programu uËenici ne mogu samostalno
Ëitati tekstove u izvorniku. PreporuËa se da πto viπe Ëitaju
Projektna nastava tekstove grËkih autora u prijevodu i tako upoznaju grËku
Podrazumijeva ukljuËivanje uËenika u razliËite tematske mitologiju, povijest i civilizaciju. UËenike treba poticati na
projekte. Moæe trajati jedan πkolski sat ili Ëitavu πkolsku koriπtenje sekundarne literature koja Êe im pomoÊi da
godinu ovisno o planiranju jednog ili viπe nastavnika i stvore cjelovitu sliku antiËkog svijeta. Takoer uËenike
barem je u jednom segmentu povezana s planom i treba poticati da kontinuirano usvajaju mudre izreke te da
programom pa se ostali korelirajuÊi predmeti nadovezuju izrauju svoje zbirke poslovica kao male tezauruse.
svojom graom. U projektnoj nastavi zastupljeni su svi
tipovi rada - frontalni u razredu (priprema napoËetku
projekta i zakljuËak na kraju), grupni rad u razredu i izvan
njega (istraæivanja, pronalaæenje relevantnih elemenata za

234
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu GrËki jezik

7. RAZRED 6. Imenice treÊe ili mjeπovite deklinacije


KljuËni pojmovi: osnova/nastavak/zavrπetak,
sigmatski i asigmatski nominativ, genitivna osnova,
NASTAVNA CJELINA: podjela konsonanata, glasovni zakoni.
FONOLOGIJA Obrazovna postignuÊa: razlikovanje tipologije
TEME imenica treÊe deklinacije obzirom na osnovu u
1. Alfabet genitivu singulara; svladavanje padeænih nastavaka i
KljuËni pojmovi: fonologija/grafem/fonemski sustav, zavrπetaka - tvorba i uporaba imenica konsonantskih
vokali / diftonzi / konsonanti, dijereza, hak-spiritus/ i vokalskih osnova; prepoznavanje glasovnih zakona
spiritus asper (oπtri hak)/spiritus lenis (tihi hak). kontrakcije vokala, pokraÊivanja vokala, metateze
Obrazovna postignuÊa: poznavanje razdiobe glasova; kvantitete, glasovnih zakona sa sigmom, disimilacije
Ëitanje i pisanje grËkog alfabeta. aspirate, naknadnog produljivanja, prijevoja - vrste i
stupnjevi, elizije; dekliniranje imenica s osobitostima.
2. Naglasak
KljuËni pojmovi: kvantitet sloga, naglasak: akut 7. Pridjevi treÊe deklinacije
/cirkumfleks/gravis/oksitona/paroksitona/proparoks KljuËni pojmovi: A-deklinacija, glasovni zakoni.
itona / perispomena / properispomena, baritona, Obrazovna postignuÊa: svladavanje deklinacije
proklitika, enklitika. pridjeva primjenom znanja o deklinaciji imenica treÊe
Obrazovna postignuÊa: primjena pravila o deklinacije kao i imenica A deklinacije; svladavanje
naglaπavanju. deklinacije pridjeva s osobitostima (velik, mnogi, sav);
svladavanje deklinacije pridjeva u okviru paradigme s
NASTAVNA CJELINA: imenicama A, O i treÊe deklinacije.
MORFOLOGIJA - IMENSKI SUSTAV
TEME NASTAVNA CJELINA:
1. Pregled imenskog sustava MORFOLOGIJA - GLAGOLSKI SUSTAV
KljuËni pojmovi: promjenljive i nepromjenljive vrste TEME
rijeËi: morfem / morfologija / tvorba / osnova 1. Pregled glagolskog sustava
(korijen) rijeËi / nastavak / zavrπetak / deklinacija / KljuËni pojmovi: morfem / morfologija / konjugacija
konjugacija / komparacija, gramatiËke kategorije / tvorba / osnova rijeËi (korijen) / formant / tematski
imena: rod / broj (singular, dual, plural) / padeæ: vokal, gramatiËke kategorije finitnih oblika:
nominativ / genitiv / dativ / akuzativ / vokativ, lice/naËin/aspekt (glagolski vid)/glagolska vrsta
singulare tantum / plurale tantum. (dijateza), gramatiËke kategorije nefinitnih oblika:
Obrazovna postignuÊa: poznavanje vrsta rijeËi i rod/broj/padeæ/aspekt/stanje, tematska ili -w
gramatiËkih kategorija imena. konjugacija/verba contracta, atematska ili -mi
konjugacija.
2. »lan Obrazovna postignuÊa: usvajanje pregleda glagolskog
KljuËni pojmovi: Ëlan. sustava.
Obrazovna postignuÊa: svladavanje oblika Ëlana.
2. Tematska konjugacija (≈o« - glagoli) -
3. Imenice A- deklinacije infektum
KljuËni pojmovi: osnova, nastavak, zavrπetak, KljuËni pojmovi: osnova infektuma (prezentska
masculinum, femininum. osnova): indikativ sadaπnji (prezent) / imperativ /
Obrazovna postignuÊa: svladavanje nastavaka za infinitiv / particip / aktiv / mediopasiv, deponentni
deklinaciju imenica A-deklinacije; tvorba i uporaba glagol.
svih tipova imenica A- deklinacije. Obrazovna postignuÊa: usvajanje sustava tvorbe
tematske konjugacije; konjugiranje oblika infektuma
4. Imenice O- deklinacije sadaπnjeg u aktivu i mediopasivu; dekliniranje
KljuËni pojmovi: osnova, nastavak, zavrπetak, participa u aktivu i mediopasivu primjenom znanja o
masculinum, neutrum. deklinaciji A, O i treÊe deklinacije.
Obrazovna postignuÊa: svladavanje nastavaka za
deklinaciju imenica O-deklinacije; tvorba i uporaba 3. Indikativ proπli (imperfekt)
svih tipova imenica O- deklinacije. KljuËni pojmovi: silabiËki i temporalni augment,
osobitosti augmenta, prijedlog, asimilacija, elizija.
5. Pridjevi A- i O- deklinacije Obrazovna postignuÊa: usvajanje sustava tvorbe
KljuËni pojmovi: pridjevi s tri i dva zavrπetka, osnova, indikativa proπlog; konjugiranje indikativa proπlog u
nastavak, deklinacija aktivu i mediopasivu.
Obrazovna postignuÊa: dekliniranje pridjeva
primjenom znanja deklinacije imenica istih osnova.

235
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu GrËki jezik

4. Verba contracta 8. RAZRED


KljuËni pojmovi: pravila kontrakcije vokala, oblici
osnove infektuma. NASTAVNA CJELINA:
Obrazovna postignuÊa: primjenjivanje pravila MORFOLOGIJA - IMENSKI SUSTAV
kontrakcije vokala; konjugiranje oblika osnove TEME
infektuma.
1. Zamjenice
KljuËni pojmovi: deklinacija: lice / pridjevski oblik /
5. Atematska konjugacija
imeniËki oblik, refleksivno i nerefleksivno izricanje
KljuËni pojmovi: glagol ≈jesam«, korjeniti glagoli,
pripadnosti, posvojni genitiv, atributni i predikatni
konjugacija infektuma, enklitika.
poloæaj.
Obrazovna postignuÊa: uoËavanje razlike izmeu
Obrazovna postignuÊa: usvajanje podjele zamjenica
dviju konjugacija; svladavanje konjugacije oblika
na liËne (osobne), posvojne, povratne, zamjenicu
infektuma glagola ≈jesam«; primjenjivanje pravila o
autîV, pokazne, odnosne, upitne i neodreene;
akcentu enklitika.
svladavanje deklinacija zamjenica primjenom znanja o
deklinaciji imenica; usvajanje znaËenja zamjenica.
NASTAVNA CJELINA:
SINTAKSA 2. Komparacija pridjeva
TEME KljuËni pojmovi: korijen / sufiks, A / O / treÊa
1. Odreivanje funkcije rijeËi u reËenici deklinacija / dva i tri zavrπetka: pozitiv / komparativ
KljuËni pojmovi: reËeniËna analiza: subjekt / predikat / superlativ / elativ, genitiv usporedbe.
/ imenski predikat / atribut / apozicija / priloæna Obrazovna postignuÊa: usvajanje sufiksa za tvorbu
oznaka, Ëestica, veznik, posvojni genitiv. komparativa i superlativa; svladavanje deklinacije
Obrazovna postignuÊa: razumijevanje strukture komparativa i superlativa primjenom znanja o
reËenice u grËkom jeziku. deklinaciji imenica; uoËavanje razlike izmeu
superlativa i elativa.
2. Osobitosti u strukturi reËenice
KljuËni pojmovi: vrste negacija, poredak rijeËi u 3. Tvorba i komparacija priloga
reËenici, atributni i predikatni poloæaj. KljuËni pojmovi: komparacija: pozitiv / komparativ /
Obrazovna postignuÊa: uoËavanje razlike u upotrebi superlativ, osnova, nastavak.
negacije; uoËavanje vaænosti poretka rijeËi. Obrazovna postignuÊa: usvajanje tvorbe priloga
naËina; kompariranje priloga primjenom znanja o
3. Jednostavne i nezavisno sloæene reËenice komparaciji pridjeva.
KljuËni pojmovi: aktivna i pasivna reËenica,
4. Brojevi
jednostavna reËenica, jednostavno proπirena reËenica,
KljuËni pojmovi: glavni, redni, deklinacija.
nezavisno sloæena: sastavna i rastavna reËenica,
Obrazovna postignuÊa: aktivno poznavanje glavnih
veznik.
brojeva od 1 do 10; dekliniranje brojeva od 1 do 4;
Obrazovna postignuÊa: svladavanje tvorbe pasivne
prepoznavanje glavnih brojeva od 11 nadalje;
reËenice; prevoenje nezavisno sloæenih reËenica.
prepoznavanje rednih brojeva.
IZBORNE TEME NASTAVNA CJELINA:
Prema izboru uËitelja i zainteresiranosti uËenika mogu se
produbljivati gramatiËke teme iz grËkog jezika i teme MORFOLOGIJA - GLAGOLSKI SUSTAV
vezane uz knjiæevnost i civilizaciju antiËkog svijeta. TEME
1. Atematska konjugacija
KULTURA, POVIJEST, CIVILIZACIJA KljuËni pojmovi:: mi glagoli: glagolska osnova / osnova
Kulturno-povijesni i civilizacijski sadræaji nisu nuæno infektuma / reduplikacija / prijevoj / formant za
ovisni o pojedinim nastavnim cjelinama i temama. Oni infektum -n(n)umi-, deponentni glagol, korjeniti glagol.
Ëine jedinstveni korpus znanja iz tog podruËja koje uËenik Obrazovna postignuÊa: usvajanje podjele na tri grupe
tijekom dvije godine uËenja grËkog jezika mora usvojiti. glagola atematske konjugacije; svladavanje
Izbor tema iz kulture, povijesti i civilizacije djelomiËno je konjugacije oblika osnove infektuma glagola ≈kaæem√
odreen izborom tekstova i nejeziËnih sadræaja udæbenika i ≈iÊi Êu√; konjugiranje aktivnih i mediopasivnih
koje pojedini uËitelj koristi. UËitelj je slobodan promijeniti oblika osnove infektuma glagola s reduplikacijom;
ili dopuniti taj izbor, ukoliko to ulazi u okvir opÊih konjugiranje deponentnih i deponentnih defektivnih
smjernica za dvije godine uËenja grËkog jezika zadanih u glagola.
uvodnom dijelu ovog programa. U ovom dijelu postoji
suodnos s predmetima: povijest, likovna kultura, hrvatski 2. Pregled glagolskog sustava tematske
jezik (knjiæevnost), geografija, matematika, fizika. konjugacije
KljuËni pojmovi: osnova infektuma, glagolska osnova,
glagolski razredi, futurska osnova, osnova konfektuma.

236
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu GrËki jezik

Obrazovna postignuÊa: uoËavanje razlike izmeu NASTAVNA CJELINA:


osnove infektuma i glagolske osnove; moguÊnost SINTAKSA- RE»ENI»NE KONSTRUKCIJE
svrstavanja glagola u glagolske razrede.
TEME
1. Akuzativ s infinitivom
3. Futur - futurska osnova glagola tematske
KljuËni pojmovi: akuzativ s infinitivom.
konjugacije Obrazovna postignuÊa: shvaÊanje i usvajanje strukture
KljuËni pojmovi: futur: futurska osnova/glagolska, i konteksta pojavljivanja reËeniËne konstrukcije ACI;
osnova/formant za tvorbu/verba vocalia/verba prevoenje konstrukcije na hrvatski jezik upotrebom
muta/verba liquida, svrπeno i nesvrπeno znaËenje, objektne izriËne reËenice; uoËavanje moguÊnosti
glagolski lik: aktiv/medij, atiËki futur. zamjene konstrukcije izriËnom reËenicom s
Obrazovna postignuÊa: usvajanje pravila za tvorbu veznikom îti.
futurske osnove; konjugacija futurskih oblika
primjenom znanja o konjugaciji osnove infektuma.
2. Genitiv apsolutni
KljuËni pojmovi: funkcije participa u reËenici,
4. Konfektum - aorisna osnova glagola adverbijalni particip, apsolutni particip, genitiv
tematske konjugacije apsolutni, zavisna reËenica.
KljuËni pojmovi: svrπena radnja / glagolska osnova / Obrazovna postignuÊa: prepoznavanje i usvajanje
osnova konfektuma (aorisna osnova), augment / dijelova konstrukcije; prevoenje konstrukcije na
formant / nastavak, glagolski lik: aktiv / medij / hrvatski jezik pomoÊu zavisne reËenice; prevoenje
prijevoj / atiËka reduplikacija / naglasak. zavisne reËenice u hrvatskom jeziku upotrebom
Obrazovna postignuÊa: usvajanje pravila za tvorbu genitiva apsolutnog.
osnove konfektuma; konjugiranje sigmatskog,
supletorskog i jakog konfektuma u aktivu i mediju. IZBORNE TEME
Prema izboru uËitelja i zainteresiranosti uËenika mogu se
5. Konjunktiv produbljivati gramatiËke teme iz grËkog jezika i teme
KljuËni pojmovi: tvorba: osnova / formant za naËin / vezane uz knjiæevnost i civilizaciju antiËkog svijeta.
dugi tematski vokal / primarni nastavak, aktiv /
medij, glagol biti.
KULTURA, POVIJEST, CIVILIZACIJA
Obrazovna postignuÊa: prepoznavanje konjunktiva
Kulturno povijesni i civilizacijski sadræaji nisu nuæno
pomoÊu karakteristiËnog formanta; konjugiranje
ovisni o pojedinim nastavnim cjelinama i temama. Izbor
primjenom znanja o konjugaciji indikativa; usvajanje
tema iz kulture povijesti i civilizacije djelomiËno je
osnovnih znanja o upotrebi konjunktiva; prepozna-
odreen izborom tekstova i nejeziËnih sadræaja udæbenika
vanje i prevoenje voluntativnog i prospektivnog
koje pojedini uËitelj koristi, te je slobodan promijeniti i
konjunktiva.
dopuniti taj izbor. U ovom dijelu postoji suodnos s
predmetima: povijest, likovna kultura, hrvatski jezik
6. Optativ (knjiæevnost), geografija, matematika, fizika.
KljuËni pojmovi: tvorba: osnova / formant za naËin /
tematski vokal / sekundarni nastavak, aktiv / medij,
glagol biti.
Obrazovna postignuÊa: prepoznavanje optativa
pomoÊu karakteristiËnog formanta; konjugiranje
primjenom znanja ≈o« konjugacije indikativa;
usvajanje osnovnih znanja o upotrebi optativa kao
naËina kojim se izriËe æelja i moguÊnost.

237
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Matematika

MATEMATIKA
UVOD uËenici moraju razumjeti i mogu znati primijeniti na razne
Osuvremenjivanje plana i programa ima cilj naÊi probleme u svojem okruæju. U radu s uËenicima treba
kompromis izmeu tradicionalnog i novih stajaliπta u teæiti uporabi informacijske i komunikacijske tehnologije
nastavi matematike. Glavna je znaËajka promjena u tome na temeljima suvremene metodike nastave matematike.
da su iz programa izostavljeni sadræaji za Ëije uvoenje na
razini osnovne πkole nema znanstvenog opravdanja, kao i CILJ
dijelovi koji su neprimjereni moguÊnostima i dobi Cilj nastave matematike je stjecanje temeljnih
uËenika, a dodani su sadræaji koji se danas primjenjuju i matematiËkih znanja potrebnih za razumijevanje pojava i
prijeko su potrebni. zakonitosti u prirodi i druπtvu, stjecanje osnovne
Programski sadræaj matematike je izraen na sljedeÊim matematiËke pismenosti i razvijanje sposobnosti i umijeÊa
naËelima: rjeπavanja matematiËkih problema.
E da uËenicima u osnovnoj πkoli treba dati znanja koja

su nuæna svim uËenicima neovisno o izboru njihova ZADAΔE


buduÊeg zanimanja; UËenik treba
E da opseg, sadræaj i metode nastave treba uskladiti s E nauËiti matematiËki se izraæavati pismeno i usmeno,
dobi uËenika; E razviti vjeπtinu pisanja, Ëitanja i usporeivanja
E da treba razvijati i produbljivati matematiËko brojeva,
miπljenje uËenika i osposobljivati ih za osmiπljavanje i E usvojena matematiËka znanja znati primjenjivati u
rjeπavanje raznih praktiËnih problema. svakodnevnom æivotu,
E razviti sposobnosti i vjeπtine osnovnih matematiËkih
Pri izradbi i opisu programa polazilo se i pazilo na problema potrebnih za nastavak πkolovanja,
slijedeÊe stavove: E spoznavati matematiku kao koristan i nuæan dio
znanosti, tehnologije i kulture,
Matematika je jedan od temeljnih nastavnih predmeta u E osposobljavati za apstraktno miπljenje, logiËko
osnovnoj πkoli i to zbog znanja koja su bitna za uspjeπno zakljuËivanje i precizno formuliranje pojmova,
ukljuËivanje u rad, gospodarstvo, suvremenu tehnologiju i E razvijati osjeÊaj odgovornosti i kritiËnosti prema
druπtvo. Nesumnjiva je odgojna vrijednost matematike u svome i tuem radu,
formiranju liËnosti, razvijanju intelekta, razvijanju E razvijati sposobnost za samostalni rad, odgovornost za
logiËkog miπljenja, razvijanju stvaralaËke sposobnosti pri rad, toËnost, urednost, sustavnost, preciznost i
rjeπavanja problema, razvijanju radnih navika, razvijanju konciznost u pisanom i usmenom izraæavanju.
toËnosti u radu, razvijanju osjeÊaja za kvantitativne
(koliËinske) odnose i razvijanju prostornog zora.
RAZREDNA NASTAVA
U postojeÊoj osnovnoj πkoli matematika je predmet s
dugotrajnom tradicijom i dobro definiranim sadræajima te 1. RAZRED
nisu potrebni veliki zahvati u sadaπnjim programima, stoga
su polaznu osnovu pri izradbi Programa za matematiku TEME
tvorili postojeÊi programi i HNOS. 1. Tijela u prostoru
KljuËni pojmovi: kugla, valjak, kvadar, kocka,
U nastavi matematike nema mnogo Ëinjenica koje treba piramida.
pamtiti i teæiπte je rada na razumijevanju pojmova i Obrazovna postignuÊa: prepoznati i imenovati kuglu,
uvjeæbavanju pojedinih postupaka. »injenica je da je valjak, kocku, kvadar i piramidu meu predmetima iz
matematika velikom broju uËenika jedan od najteæih neposredne okoline, na modelima geometrijskih tijela
predmeta. Uspjelo se koliËinski smanjiti gradivo i to tako i na ilustracijama.
da su izostavljeni pojedini sloæeniji dijelovi, koji su se do
sada tradicionalno uËili, odnosno da su prebaËeni u izborne 2. Ravne i zakrivljene plohe
sadræaje. Npr. odustalo se od raËunanja s velikim KljuËni pojmovi: ravna ploha, zakrivljena ploha.
brojevima (bez dæepnog raËunala) i od veÊine dokaza, dok Obrazovna postignuÊa: razlikovati ravne plohe od
su problemski i zahtjevniji zadatci djelomice prebaËeni u zakrivljenih ploha.
izborne sadræaje. Koji su zadatci zahtjevniji, ostavlja se
slobodnoj procjeni nastavnika. Izostavljeni su i mnogi 3. Ravne i zakrivljene crte
strani struËni nazivi. KljuËni pojmovi: crta, ravna crta, izlomljena crta,
zakrivljena crta.
Nastavni program naglaπava primjenu matematike na Obrazovna postignuÊa: razlikovati ravne, izlomljene i
koju treba gledati i kao na praktiËni, korisni predmet koji zakrivljene crte; crtati zakrivljene, izlomljene i ravne
crte.

238
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Matematika

4. ToËka 14. Zamjena mjesta pribrojnika


KljuËni pojmovi: sjeciπte crta, toËka. KljuËni pojmovi: pribrojnici, zbroj, zamjena mjesta
Obrazovna postignuÊa: isticati toËke kruæiÊem ili pribrojnika.
kriæiÊem; oznaËavati toËku velikim tiskanim slovima; Obrazovna postignuÊa: rabiti nazive pribrojnici i
spajati ravnom ili zakrivljenom crtom dvije toËke. zbroj; primijeniti svojstvo zamjene mjesta pribrojnika.

5. Odnosi meu predmetima 15. Veza zbrajanja i oduzimanja


KljuËni pojmovi: veÊi - manji, unutar - izvan. KljuËni pojmovi: umanjenik, umanjitelj, razlika, veza
Obrazovna postignuÊa: procijeniti odnose meu zbrajanja i oduzimanja.
predmetima. Obrazovna postignuÊa: rabiti nazive umanjenik,
umanjitelj, razlika; primjenjivati vezu zbrajanja i
6. Geometrijski likovi oduzimanja.
KljuËni pojmovi: geometrijski lik, krug, trokut,
pravokutnik, kvadrat. 16. Brojevi od 11 do 20
Obrazovna postignuÊa: prepoznati, imenovati i KljuËni pojmovi: brojevi od 11 do 20, znamenka,
razlikovati krug, trokut, pravokutnik i kvadrat. jedinica, desetica.
. Obrazovna postignuÊa: zapisati dvoznamenkasti broj
7. Brojevi od 1 do 5 kao zbroj desetica i jedinica; zapisivati, Ëitati i brojiti
KljuËni pojmovi: broj, brojenje. do 20.
Obrazovna postignuÊa: zapisavati i Ëitati brojeve 1, 2,
3, 4, 5; brojiti od 1 do 5 i od 5 do 1. 17. Jednoznamenkasti i dvoznamenkasti
brojevi
8. Usporeivanje brojeva do 5 KljuËni pojmovi: jednoznamenkasti brojevi,
KljuËni pojmovi: usporeivanje brojeva. dvoznamenkasti brojevi.
Obrazovna postignuÊa: odrediti odnose meu Obrazovna postignuÊa: znati da se znamenkama 0, 1,
brojevima: zapisivati zadani odnos znamenkama i 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 mogu zapisati svi brojevi; uoËiti
znakovima =, <, >. mjesnu vrijednost znamenke u dvoznamenkastom
broju.
9. Zbrajanje brojeva od 1 do 5
KljuËni pojmovi: 1, 2, 3, 4, 5, zbrajanje, raËunska 18. Usporeivanje brojeva do 20
radnja. KljuËni pojmovi: usporeivanje brojeva.
Obrazovna postignuÊa: usvojiti dodavanje broja 1; Obrazovna postignuÊa: odrediti odnose meu
zapisivati zbrajanje matematiËkim znakovima; zbrajati brojevima; zapisati zadani odnos meu brojevima do
brojeve od 1 do 5. 20.

10. Oduzimanje brojeva od 1 do 5 19. Redni brojevi do 20


KljuËni pojmovi: 1, 2, 3, 4, 5, oduzimanje, raËunska KljuËni pojmovi: glavni broj, redni broj.
radnja. Obrazovna postignuÊa: razlikovati glavni i redni broj;
Obrazovna postignuÊa: usvojiti oduzimanje broja 1; zapisivati i Ëitati redne brojeve do 20.
zapisivati oduzimanje matematiËkim znakovima;
oduzimati brojeve od 1 do 5. 20. Zbrajanje i oduzimanje brojeva do 20
KljuËni pojmovi: zbrajanje i oduzimanje brojeva do
11. Broj 0 20.
KljuËni pojmovi: broj 0. Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom zbrajanja
Obrazovna postignuÊa: rjeπavati zadatke u kojima je 0 i oduzimanja brojeva do 20.
rezultat ili jedan od Ëlanova u raËunskoj radnji.
21. Zadatci rijeËima
12. Brojevna crta
KljuËni pojmovi: zadatak zadan rijeËima.
KljuËni pojmovi: brojevna crta.
Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom rjeπavanja
Obrazovna postignuÊa: odrediti mjesto broja na
zadataka zadanih rijeËima.
brojevnoj crti; zbrajati i oduzimati na brojevnoj crti.

13. Brojevi od 6 do 10
KljuËni pojmovi: 6, 7, 8, 9, 10.
Obrazovna postignuÊa: razumjeti nastajanje niza
brojeva do 10; zapisivati i Ëitati brojeve do 10; brojiti
od 1 do 10 i od 10 do 1; zbrajati, oduzimati i
usporeivati u skupu brojeva do 10.

239
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Matematika

2. RAZRED 9. Zbrajanje i oduzimanje triju i viπe brojeva


KljuËni pojmovi: zbrajanje, oduzimanje, zagrade.
Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom rjeπavanja
TEME
zadatka uz uporabu zagrada i bez uporabe zagrada.
1. Brojevi do 100
KljuËni pojmovi: brojenje, brojevi do 100, stotica.
10. Jedinice za novac
Obrazovna postignuÊa: Ëitati, pisati i brojiti do 100;
KljuËni pojmovi: jedinice za novac.
pravilno izgovarati brojeve do 100; razumjeti
Obrazovna postignuÊa: upoznati jedinice za hrvatski
strukturu brojeva do 100 kao zbroj desetica i jedinica;
novac; osposobiti se za sluæenje novcem.
odrediti mjesto svakoga broja na brojevnoj crti.

2. Usporeivanje brojeva do 100 11. Duæina kao spojnica dviju razliËitih toËaka
KljuËni pojmovi: brojevi do 100, usporeivanje KljuËni pojmovi: toËka, duæina.
brojeva, odnosi: veÊi, manji, jednaki. Obrazovna postignuÊa: nacrtati i imenovati duæinu te
Obrazovna postignuÊa: usporediti i matematiËkim oznaËiti krajnje toËke; razlikovati toËke koje
zapisom izraziti odnos meu brojevima do 100. pripadaju ili ne pripadaju duæini.

3. Redni brojevi do 100 12. Stranice kvadrata, pravokutnika i trokuta


KljuËni pojmovi: redni brojevi, glavni brojevi. KljuËni pojmovi: stranica kvadrata, stranica
Obrazovna postignuÊa: razlikovati redne brojeve od pravokutnika, stranica trokuta.
glavnih brojeva; rednim brojem odrediti mjesto u Obrazovna postignuÊa: oznaËiti stranice kvadrata,
nizu; pravilno pisati i Ëitati redne brojeve do 100. pravokutnika i trokuta kao duæine.

4. Rimske brojke do dvanaest 13. Mnoæenje brojeva


KljuËni pojmovi: rimske brojke. KljuËni pojmovi: zbrajanje, pribrojnik, mnoæenje,
Obrazovna postignuÊa: Ëitati rimske brojke do 12; umnoæak, faktor.
rimskim brojkama zapisati brojeve do 12. Obrazovna postignuÊa: razumjeti mnoæenje kao
zbrajanje jednakih pribrojnika; pisati mnoæenje
5. Zbrajanje i oduzimanje desetica matematiËkim zapisom.
KljuËni pojmovi: zbrajanje desetica, oduzimanje
desetica. 14. Zamjena mjesta faktora
Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom zbrajanja KljuËni pojmovi: mnoæenje, faktor, zamjena mjesta
i oduzimanja desetica do 100. faktora.
Obrazovna postignuÊa: razumjeti i primijeniti
6. Zbrajanje dvoznamenkastoga i svojstvo komutativnosti mnoæenja.
jednoznamenkastoga broja
KljuËni pojmovi: zbrajanje, dvoznamenkasti broj, 15. Mnoæenje brojem 2
jednoznamenkasti broj. KljuËni pojmovi: mnoæenje brojem 2.
Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom zbrajanja Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom
dvoznamenkastoga i jednoznamenkastog broja. mnoæenja brojem 2.

7. Oduzimanje jednoznamenkastoga broja od 16. Mnoæenje brojem 5


dvoznamenkastoga KljuËni pojmovi: mnoæenje brojem 5.
KljuËni pojmovi: oduzimanje jednoznamenkastoga Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom
broja od dvoznamenkastoga broja. mnoæenja brojem 5.
Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom
oduzimanja jednoznamenkastoga broja od 17. Dijeljenje brojeva
dvoznamenkastoga broja. KljuËni pojmovi: dijeljenje, veza mnoæenja i
dijeljenja.
8. Zbrajanje i oduzimanje dvoznamenkastih Obrazovna postignuÊa: razumjeti dijeljenje kao
brojeva do 100 operaciju obrnutu od mnoæenja; razumjeti i
KljuËni pojmovi: zbrajanje, oduzimanje, primjenjivati vezu mnoæenja i dijeljenja; pisati
dvoznamenkasti brojevi. dijeljenje matematiËkim zapisom.
Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom zbrajanja
i oduzimanja dvoznamenkastih brojeva. 18. Dijeljenje brojem 2
KljuËni pojmovi: dijeljenje brojem 2.
Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom dijeljenja
brojem 2.

240
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Matematika

19. Dijeljenje brojem 5 30. Parni i neparni brojevi


KljuËni pojmovi: dijeljenje brojem 5. KljuËni pojmovi: parni i neparni brojevi.
Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom dijeljenja Obrazovna postignuÊa: razlikovati parne i neparne
brojem 5. brojeve.

20. Mnoæenje i dijeljenje brojem 3 31. Izvoenje viπe raËunskih radnji


KljuËni pojmovi: mnoæenje i dijeljenje brojem 3. KljuËni pojmovi: redoslijed izvoenja raËunskih
Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom radnji.
mnoæenja i dijeljenja brojem 3. Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom raËunanja
s viπe raËunskih radnji uz uporabu zagrada i bez
21. Mnoæenje i dijeljenje brojem 4 uporabe zagrada.
KljuËni pojmovi: mnoæenje i dijeljenje brojem 4.
Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom
mnoæenja i dijeljenja brojem 4. 3. RAZRED
22. Mnoæenje brojevima 1 i 0 TEME
KljuËni pojmovi: mnoæenje brojevima 1 i 0. 1. Brojevi do 1000
Obrazovna postignuÊa: razumjeti da je umnoæak KljuËni pojmovi: brojevi do 1000, tisuÊica,
zadanoga broja i broja 1 jednak zadanomu broju; Ëetveroznamenkasti broj.
razumjeti da je umnoæak bilo kojega broja 1 i 0 Obrazovna postignuÊa: pisati i brojiti do 1000.
jednak 0.
2. Slovo kao znak za broj
23. Brojevi 1 i 0 u dijeljenju KljuËni pojmovi: slovo kao znak za broj.
KljuËni pojmovi: brojevi 1 i 0 u dijeljenju. Obrazovna postignuÊa: razumjeti uporabu slova kao
Obrazovna postignuÊa: razumjeti da je rezultat znaka za broj.
dijeljenja bilo kojega broja brojem 1 jednak tomu
broju; razumjeti da 0 podijeljena brojem razliËitim od 3. Usporeivanje brojeva do 1000
0 daje 0 i da se 0 ne dijeli. KljuËni pojmovi: usporeivanje brojeva.
Obrazovna postignuÊa: usporeivati i matematiËkim
24. Mnoæenje i dijeljenje brojem 10 zapisom izraziti odnos meu brojevima do 1000.
KljuËni pojmovi: mnoæenje i dijeljenje brojem 10.
4. Pisanje dvoznamenkastih i troznamen-
Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom
mnoæenja i dijeljenja brojem 10. kastih brojeva
KljuËni pojmovi: dvoznamenkasti broj,
troznamenkasti broj.
25. Mnoæenje i dijeljenje brojem 6
Obrazovna postignuÊa: pisati dvoznamenkaste i
KljuËni pojmovi: mnoæenje i dijeljenje brojem 6.
troznamenkaste brojeve u obliku
Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom
73 = 7·10 + 3, 205 = 2·100 + 0·10 + 5.
mnoæenja i dijeljenja brojem 6.
5. Zbrajanje i oduzimanje viπekratnika broja
26. Mnoæenje i dijeljenje brojem 7 100
KljuËni pojmovi: mnoæenje i dijeljenje brojem 7. KljuËni pojmovi: viπekratnik broja 100.
Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom zbrajanja
mnoæenja i dijeljenja brojem 7. i oduzimanja viπekratnika broja 100.

27. Mnoæenje i dijeljenje brojem 8 6. Zbrajanje i oduzimanje troznamenkastoga


KljuËni pojmovi: mnoæenje i dijeljenje brojem 8. broja i jednoznamenkastoga broja.
Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom KljuËni pojmovi: zbrajanje, oduzimanje, jednozna-
mnoæenja i dijeljenja brojem 8. menkasti broj, troznamenkasti broj.
Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom zbrajanja
28. Mnoæenje i dijeljenje brojem 9 troznamenkastog i jednoznamenkastoga broja,
KljuËni pojmovi: mnoæenje i dijeljenje brojem 9. ovladati postupkom oduzimanja jednoznamenkastoga
Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom broja od troznamenkastoga broja.
mnoæenja i dijeljenja brojem 9.
7. Pisano zbrajanje i oduzimanje brojeva do
29. Tablica mnoæenja 100
KljuËni pojmovi: mnoæenje, tablica mnoæenja. KljuËni pojmovi: pisano zbrajanje i oduzimanje.
Obrazovna postignuÊa: ovladati tablicom mnoæenja u Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom pisanoga
skupu brojeva do 100. zbrajanja i oduzimanja dvoznamenkastih brojeva do
100.

241
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Matematika

8. Pisano zbrajanje i oduzimanje brojeva do 16. Dijeljenje zbroja brojem


1000 KljuËni pojmovi: dijeljenje zbroja brojem.
KljuËni pojmovi: pisano zbrajanje i oduzimanje. Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom dijeljenja
Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom pisanoga zbroja brojem.
zbrajanja i oduzimanja brojeva do 1000.
17. Dijeljenje dvoznamenkastoga broja jedno-
9. Ravnina, likovi u ravnini znamenkastim brojem
KljuËni pojmovi: ravnina, likovi u ravnini. KljuËni pojmovi: dijeljenje, jednoznamenkasti broj,
Obrazovna postignuÊa: shvaÊati ravninu kao dvoznamenkasti broj, ostatak dijeljenja.
neograniËenu ravnu plohu i likove kao dijelove Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom dijeljenja
ravnine. dvoznamenkastoga broja jednoznamenkastim brojem,
bez ostatka i s ostatkom.
10. Pravac, polupravac i duæina kao dijelovi
pravca 18. Pisano dijeljenje dvoznamenkastoga i
KljuËni pojmovi: pravac, polupravac, duæina. troznamenkastoga broja jednoznamen-
Obrazovna postignuÊa: nacrtati i oznaËiti pravac i kastim brojem
polupravac; nacrtati duæinu kao dio pravca i istaknuti KljuËni pojmovi: pisano dijeljenje, jednoznamenkasti
njezine krajnje toËke. broj, dvoznamenkasti broj, troznamenkasti broj.
Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom pisanoga
11. Mjerenje duæine dijeljenja dvoznamenkastog i troznamenkastoga broja
KljuËni pojmovi: jediniËna duæina, mjerenje duæine. jednoznamenkastim brojem, s ostatkom i bez ostatka.
Obrazovna postignuÊa: upoznati jedinice za mjerenje
duæine; izmjeriti zadanu duæinu jediniËnom duæinom; 19. Pravci koji se sijeku i usporedni pravci
prenositi zadane duæine; crtati duæine zadane duljine; KljuËni pojmovi: pravci koji se sijeku, sjeciπte,
preraËunavati mjerne jedinice za duljinu. usporedni pravci.
Obrazovna postignuÊa: crtati pravce koji se sijeku i
12. Mnoæenje zbroja brojem odrediti im sjeciπte; crtati usporedne pravce.
KljuËni pojmovi: mnoæenje zbroja.
Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom 20. Okomiti pravci
mnoæenja zbroja brojem. KljuËni pojmovi: okomiti pravci.
Obrazovna postignuÊa: prepoznati okomite pravce;
13. Mnoæenje i dijeljenje brojeva s 10 i 100 crtati okomite pravce.
KljuËni pojmovi: mnoæenje brojem 10 i 100,
mnoæenje i dijeljenje viπekratnika. 21. Krug, kruænica
Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom KljuËni pojmovi: krug, kruænica, srediπte, polumjer i
mnoæenja dvoznamenkastoga broja brojem 10 i promjer.
brojem 100; ovladati postupkom dijeljenja Obrazovna postignuÊa: crtati kruænicu πestarom;
viπekratnika broja 10 brojem 10 i viπekratnika broja prenositi duæinu; razlikovati krug i kruænicu.
100 brojem 100.
22. Mjerenje obujma tekuÊine
14. Mnoæenje dvoznamenkastoga broja KljuËni pojmovi: obujam tekuÊine; mjerenje obujma
jednoznamenkastim brojem tekuÊine; mjerne jedinice za obujam tekuÊine.
KljuËni pojmovi: mnoæenje, viπekratnik broja 10, Obrazovna postignuÊa: upoznati jedinice za mjerenje
jednoznamenkasti broj, dvoznamenkasti broj. obujma tekuÊine (litra, decilitar) i preraËunavati ih.
Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom
mnoæenja viπekratnika broja 10 jednoznamenkastim 23. Mjerenje mase
brojem; ovladati postupkom mnoæenja dvoznamen- KljuËni pojmovi: mjerenje mase, mjerne jedinice za
kastoga broja jednoznamenkastim brojem; masu.
primjenjivati svojstvo distributivnosti mnoæenja. Obrazovna postignuÊa: upoznati jedinice za mjerenje
mase (gram, dekagram, kilogram) i zapisivati ih;
15. Pisano mnoæenje dvoznamenkastoga broja preraËunavati jedinice za mjerenje mase.
jednoznamenkastim brojem
KljuËni pojmovi: pisano mnoæenje.
Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom pisanoga
mnoæenja dvoznamenkastoga broja jednoznamen-
kastim brojem.

242
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Matematika

4. RAZRED 10. Trokut


KljuËni pojmovi: trokut, vrhovi, stranice i kutovi
trokuta.
TEME
Obrazovna postignuÊa: crtati trokut; istaknuti i
1. Brojevi do milijun oznaËiti vrhove, stranice i kutove trokuta.
KljuËni pojmovi: brojevi do milijun, viπeznamenkasti
brojevi. 11. Vrste trokuta s obzirom na stranice
Obrazovna postignuÊa: Ëitati, pisati i brojiti do KljuËni pojmovi: raznostraniËan, jednakokraËan i
milijun. jednakostraniËan trokut.
Obrazovna postignuÊa: usporeivati duljine stranica
2. Dekadske jedinice i mjesna vrijednost trokuta; razlikovati, crtati i imenovati trokute s
znamenke obzirom na duljinu stranica.
KljuËni pojmovi: dekadske jedinice, mjesna vrijednost
znamenaka. 12. Pravokutni trokut
Obrazovna postignuÊa: razumjeti i odrediti mjesnu KljuËni pojmovi: pravi kut, pravokutni trokut.
vrijednost znamenaka u brojevima do milijun. Obrazovna postignuÊa: prepoznati, imenovati, crtati i
pravilno oznaËiti pravokutni trokut.
3. Usporeivanje brojeva do milijun
KljuËni pojmovi: usporeivanje brojeva. 13. Opseg trokuta
Obrazovna postignuÊa: usporeivati brojeve do KljuËni pojmovi: opseg trokuta.
milijun. Obrazovna postignuÊa: razumjeti opseg trokuta kao
zbroj duljina njegovih stranica; izraËunati opseg
4. Pisano zbrajanje i oduzimanje u skupu trokuta.
brojeva do milijun
KljuËni pojmovi: pisano zbrajanje, pisano 14. Pravokutnik i kvadrat
oduzimanje. KljuËni pojmovi: pravokutnik, kvadrat, stranice,
Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom pisanoga vrhovi i kutovi pravokutnika i kvadrata.
zbrajanja i oduzimanja brojeva do milijun. Obrazovna postignuÊa: prepoznati, razlikovati i crtati
pravokutnik i kvadrat; oznaËivati stranice, vrhove i
5. Kut kutove pravokutnika i kvadrata.
KljuËni pojmovi: kut, vrh kuta, krakovi kuta.
Obrazovna postignuÊa: shvaÊati kut kao dio ravnine 15. Opseg pravokutnika i kvadrata
omeen polupravcima; crtati, imenovati i oznaËavati KljuËni pojmovi: opseg pravokutnika i kvadrata.
vrh i krakove kuta. Obrazovna postignuÊa: razumjeti i izraËunati opseg
pravokutnika i kvadrata.
6. Pravi kut
KljuËni pojmovi: pravi kut. 16. Mjerenje povrπina
Obrazovna postignuÊa: crtati i oznaËavati pravi kut. KljuËni pojmovi: jediniËni kvadrat, kvadratna mreæa,
povrπina.
7. ©iljasti i tupi kutovi Obrazovna postignuÊa: mjeriti povrπinu prekrivanjem
KljuËni pojmovi: πiljasti i tupi kut. jediniËnim kvadratima; sluæiti se kvadratnom mreæom
Obrazovna postignuÊa: crtati πiljasti i tupi kut; u odreivanju povrπine.
razlikovati pravi, πiljasti i tupi kut.
17. Povrπina pravokutnika i kvadrata
8. Pisano mnoæenje viπeznamenkastoga broja KljuËni pojmovi: povrπina kvadrata i pravokutnika,
jednoznamenkastim brojem mjerne jedinice za mjerenje povrπine.
KljuËni pojmovi: pisano mnoæenje. Obrazovna postignuÊa: raËunati povrπinu kvadrata i
Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom pisanoga pravokutnika; znati mjere za povrπinu
mnoæenja viπeznamenkastoga broja jednoznamen- (kvadratni centimetar, kvadratni decimetar, kvadratni
kastim brojem. metar).

18. Pisano dijeljenje viπeznamenkastoga broja


9. Pisano mnoæenje viπeznamenkastoga broja jednoznamenkastim brojem
dvoznamenkastim brojem KljuËni pojmovi: pisano dijeljenje viπeznamenkastoga
KljuËni pojmovi: pisano mnoæenje. broja jednoznamenkastim brojem.
Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom pisanoga Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom pisanoga
mnoæenja viπeznamenkastoga broja dvoznamenkastim dijeljenja viπeznamenkastoga broja jednoznamen-
brojem udesno. kastim brojem; rabiti vezu mnoæenja i dijeljenja.

243
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Matematika

19. Pisano dijeljenje viπeznamenkastoga broja 4. Oduzimanje prirodnih brojeva


dvoznamenkastim brojem KljuËni pojmovi: prirodni broj, oduzimanje prirodnih
KljuËni pojmovi: pisano dijeljenje viπeznamenkastoga brojeva, umanjenik, umanjitelj, razlika.
broja, dvoznamenkasti broj. Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupak oduzimanja
Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom pisanoga prirodnih brojeva uz uporabu procjene.
dijeljenja duljim postupkom viπeznamenkastoga broja
dvoznamenkastim brojem; rabiti vezu mnoæenja i 5. Mnoæenje prirodnih brojeva
dijeljenja. KljuËni pojmovi: prirodni broj, mnoæenje prirodnih
brojeva, faktor, umnoæak.
20. Izvoenje viπe raËunskih radnji Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupak pisanoga
KljuËni pojmovi: zbrajanje, oduzimanje, mnoæenje, mnoæenja prirodnih brojeva uz uporabu procjene;
dijeljenje, zagrade. mnoæenje s 10, 100, 1000.
Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom rjeπavanja
zadatka s viπe raËunskih radnji uz uporabu zagrada i 6. Osnovna svojstva mnoæenja
bez uporabe zagrada. KljuËni pojmovi: prirodni broj, mnoæenje prirodnih
brojeva, svojstva mnoæenja prirodnih brojeva.
21. Kvadar i kocka Obrazovna postignuÊa: razumjeti i primjenjivati
KljuËni pojmovi: kvadar, kocka, strane, bridovi i komutativnost, asocijativnost i distributivnost
vrhovi. mnoæenja; uoËiti kada je primjenom tih svojstava
Obrazovna postignuÊa: upoznati kvadar i kocku, postupak raËunanja kraÊi, lakπi i jednostavniji.
znati bitna obiljeæja kvadra i kocke; odrediti njihove
strane, bridove i vrhove. 7. Dijeljenje prirodnih brojeva
KljuËni pojmovi: prirodni broj, dijeljenje prirodnih
22. Obujam kocke brojeva, djeljenik, djelitelj, koliËnik.
KljuËni pojmovi: kocka, obujam kocke, mjere za Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupak dijeljenja s
obujam. dvoznamenkastim brojem; znati upotrebljavati vezu
Obrazovna postignuÊa: mjeriti obujam kocke izmeu mnoæenja i dijeljenja uz procjenu rezultata;
slaganjem jediniËnih kocaka; upoznati jedinice za uoËiti problem broja nule pri dijeljenju.
mjerenje obujma (kubiËni centimetar i kubiËni
decimetar). 8. Izvoenje viπe raËunskih radnji
KljuËni pojmovi: raËunska radnja.
Obrazovna postignuÊa: uvjeæbati raËunske radnje s
PREDMETNA NASTAVA prirodnim brojevima uz poπtovanje redoslijeda
raËunskih radnji i prioriteta zagrada; ukljuËiti zadatke
s pretvaranjem mjernih jedinica; primjenjivati steËena
5. RAZRED znanja u zadatcima iz æivotnih situacija.
TEME
1. Prirodni brojevi 9. Uporaba dæepnoga raËunala
KljuËni pojmovi: prirodni broj, brojevni pravac, KljuËni pojmovi: dæepno raËunalo.
jediniËna duæina. Obrazovna postignuÊa: osposobiti uËenike za
Obrazovna postignuÊa: zapisivati i Ëitati prirodne uporabu standardiziranoga dæepnoga raËunala u
brojeve veÊe od 1 000 000; usvojiti svojstva prirodnih jednostavnim raËunima uz uporabu procjene
brojeva: broj 1 najmanji je prirodni broj, broj nula rezultata.
nije prirodni broj, ne postoji najveÊi prirodni broj.
10. Djelitelj i viπekratnik
2. Usporeivanje prirodnih brojeva KljuËni pojmovi: djelitelj, viπekratnik, biti djeljiv.
KljuËni pojmovi: prirodni broj, usporeivanje Obrazovna postignuÊa: razlikovati pojmove
prirodnih brojeva, zaokruæivanje prirodnih brojeva. viπekratnik, djelitelj, biti djeljiv i znati za zadani
Obrazovna postignuÊa: usporediti dva prirodna broja; prirodni broj manji od 1000 odrediti djelitelje i
usvojiti postupak zaokruæivanja zadanih prirodnih nabrojiti nekoliko viπekratnika.
brojeva do zadane dekadske jedinice.
11. Svojstva djeljivosti
3. Zbrajanje prirodnih brojeva KljuËni pojmovi: djeljivost zbroja, djeljivost razlike,
KljuËni pojmovi: prirodni broj, zbrajanje prirodnih djeljivost umnoπka.
brojeva, pribrojnik, zbroj. Obrazovna postignuÊa: uoËiti djeljivost zbroja
Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupak zbrajanja (razlike) brojeva brojem kojim je djeljiv svaki od tih
prirodnih brojeva uz uporabu procjene, postupak i brojeva; uoËiti djeljivost umnoπka zadanih faktora
svojstva zbrajanja znati primijeniti u zadatcima iz brojem kojim je djeljiv barem jedan od faktora.
æivotnih situacija.

244
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Matematika

12. Djeljivost s 10, 5, 2, 3, 9 20. Paralelogram


KljuËni pojmovi: pravila djeljivosti s 10, 5, 2, 3 i 9. KljuËni pojmovi: paralelogram, pravokutnik, kvadrat.
Obrazovna postignuÊa: usvojiti i primjenjivati pravila Obrazovna postignuÊa: definirati, crtati paralelogram
djeljivosti s 10, 5, 2, 3 i 9. te mu oznaËivati vrhove, stranice i kutove; na osnovi
uoËenoga svojstva stranica paralelograma i veliËina
13. Prosti i sloæeni brojevi njegovih kutova definirati kvadrat, pravokutnik i
KljuËni pojmovi: djeljivost, prost broj, sloæeni broj. romb; primjenjivati steËena znanja na zadatcima iz
Obrazovna postignuÊa: razlikovati proste i sloæene æivotnih situacija; izraËunavati opseg paralelograma,
brojeve; odrediti je li zadani broj prost ili sloæen. opseg i povrπinu pravokutnika i kvadrata;
preraËunavati mjerne jedinice za povrπinu.
14. Rastavljanje broja na proste faktore
KljuËni pojmovi: rastavljanje broja na proste faktore. 21. Kut. Mjerenje kutova
Obrazovna postignuÊa: zadani broj rastaviti na proste KljuËni pojmovi: kut, vrh, krak, kutni stupanj, kutna
faktore. minuta, kutna sekunda, mjera (veliËina) kuta.
Obrazovna postignuÊa: crtati razliËite kutove s
pomoÊu kutomjera, isticati ih i oznaËivati; mjeriti
15. ZajedniËki djelitelji. NajveÊi zajedniËki
veliËine kutova; uoËavati razlike izmeu razliËitih
djelitelj
vrsta kutova.
KljuËni pojmovi: zajedniËki djelitelj, najveÊi
zajedniËki djelitelj, relativno prosti brojevi. 22. Sukuti i vrπni kutovi
Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupak odreivanja KljuËni pojmovi: sukut, vrπni kut.
zajedniËkih djelitelja, najveÊega zajedniËkoga Obrazovna postignuÊa: prepoznavati i crtati sukute i
djelitelja i prepoznavati relativno proste brojeve. vrπne kutove te izraËunavati mjeru kuta ako je
poznata mjera sukuta.
16. ZajedniËki viπekratnici. Najmanji
zajedniËki viπekratnik 23. Trokut i vrste trokuta
KljuËni pojmovi: zajedniËki viπekratnik, najmanji KljuËni pojmovi: trokut, jednakokraËni trokut,
zajedniËki viπekratnik. jednakostraniËni trokut, pravokutni trokut, opseg
Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupak odreivanja trokuta.
zajedniËkih viπekratnika i najmanjega zajedniËkog Obrazovna postignuÊa: crtati trokut, pravilno ga
viπekratnika za dva zadana broja. oznaËivati; razlikovati i imenovati vrste trokuta; crtati
jednakokraËni i jednakostraniËni trokut te pravokutni
17. Pravac, polupravac, duæina trokut s pomoÊu dvaju trokuta; konstruirati trokutu
KljuËni pojmovi: pravac, polupravac, duæina, opisanu kruænicu; izraËunavati opseg trokuta.
udaljenost toËaka, pruga.
Obrazovna postignuÊa: crtati i oznaËavati duæinu, 24. OsnosimetriËni likovi
polupravac i pravac, istraæiti meusobni poloæaj dvaju KljuËni pojmovi: os simetrije, osna simetrija,
pravaca; razviti sposobnost mjerenja duljine duæine; osnosimetriËne toËke.
preraËunavati mjerne jedinice za duljinu i Obrazovna postignuÊa: uoËavati i razlikovati
procjenjivati mjere; primjenjivati steËeno znanje; osnosimetriËne likove na crteæu i u naπem okruæenju.
crtati okomite i usporedne pravce s pomoÊu dvaju
25. Razlomci
trokuta; crtati prugu.
KljuËni pojmovi: razlomak, brojnik, nazivnik,
18. Simetrala duæine razlomaËka crta, mjeπoviti broj.
KljuËni pojmovi: duæina, poloviπte duæine, simetrala Obrazovna postignuÊa: vizualizirati pojam razlomka;
duæine. uoËavati ekvivalenciju izmeu dijeljenja i razlomka;
Obrazovna postignuÊa: crtati i definirati simetralu usvojiti naËin zapisivanja i Ëitanja razlomka te
duæine i poloviπte duæine; razumjeti, analizirati i znaËenje brojnika i nazivnika; usvojiti naËin
primjenjivati svojstva simetrale duæine. zapisivanja i Ëitanja razlomka u obliku mjeπovitoga
broja; pretvarati razlomak u mjeπoviti broj i obratno.
19. Kruænica i krug
KljuËni pojmovi: kruænica, krug, srediπte kruænice, 26. Usporeivanje, zbrajanje i oduzimanje
polumjer kruænice, promjer kruænice. razlomaka jednakih nazivnika
Obrazovna postignuÊa: crtati, oznaËivati i definirati KljuËni pojmovi: razlomak, usporeivanje razlomaka
kruænicu i krug, te njihov polumjer, promjer, tetivu, jednakih nazivnika, zbrajanje i oduzimanje razlomaka
kruæni luk, polukrug, kruæni isjeËak i odsjeËak te jednakih nazivnika.
kruæni vijenac. Obrazovna postignuÊa: istraæiti koji je od dvaju
razlomaka jednakih nazivnika veÊi; znati je li zadani
razlomak veÊi ili manji od 1; usvojiti postupak
zbrajanja i oduzimanja razlomaka jednakih nazivnika.

245
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Matematika

27. Proπirivanje i skraÊivanje razlomaka 34. Mnoæenje decimalnih brojeva


KljuËni pojmovi: razlomak, proπirivanje razlomka, KljuËni pojmovi: decimalni broj, mnoæenje
skraÊivanje razlomka. decimalnih brojeva, umnoæak.
Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupak proπirivanja Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupak mnoæenja
razlomka zadanim brojem te uoËavati koji je decimalnih brojeva na jednostavnijim brojevima te
razlomak skrativ; usvojiti postupak skraÊivanja nakon izvoenja operacije rezultat usporediti s
razlomka do neskrativoga razlomka; primjenjivati procjenom rezultata i rezultatom dobivenim dæepnim
steËeno znanje u rjeπavanju zadataka u æivotnim raËunalom.
situacijama.
35. Dijeljenje decimalnih brojeva prirodnim
28. Decimalni razlomci brojevima
KljuËni pojmovi: decimalni broj, decimalna toËka KljuËni pojmovi: decimalni broj, dijeljenje
(decimalni zarez), cijeli i decimalni dio broja, decimalnih brojeva prirodnim brojevima.
decimalna mjesta, decimale. Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupak dijeljenja
Obrazovna postignuÊa: istraæiti i usvojiti pojam decimalnoga broja prirodnim brojem te dobiveni
decimalnoga broja; usvojiti postupak za pretvaranje rezultat usporediti s procjenom rjeπenja; usvojiti
zadanoga decimalnoga broja u decimalni razlomak i postupak prikazivanja razlomaka u obliku
obratno; uvjeæbati Ëitanje i pisanje decimalnih decimalnoga broja; rabiti pisano raËunanje, raËunanje
brojeva. dæepnim raËunalom i procjenu za rjeπavanje zadataka
iz svakidaπnjice.
29. Prikazivanje decimalnih brojeva na pravcu
KljuËni pojmovi: decimalni brojevi, brojevni pravac. 36. Dijeljenje decimalnih brojeva decimalnim
Obrazovna postignuÊa: smjeπtati decimalne brojeve s brojevima
jednom decimalom na brojevni pravac.
KljuËni pojmovi: dijeljenje decimalnih brojeva
decimalnim brojevima.
30. Usporeivanje decimalnih brojeva Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupak dijeljenja
KljuËni pojmovi: decimalni broj, usporeivanje decimalnoga broja decimalnim brojem te dobiveni
decimalnih brojeva. rezultat usporediti s procjenom rjeπenja; rabiti pisano
Obrazovna postignuÊa: istraæiti koji je od dvaju raËunanje, raËunanje dæepnim raËunalom i procjenu
decimalnih brojeva veÊi; poredati tri ili viπe za rjeπavanje zadataka iz svakidaπnjice.
decimalnih brojeva po veliËini.

31. Zaokruæivanje decimalnih brojeva


KljuËni pojmovi: decimalni broj, zaokruæivanje
6. RAZRED
decimalnog broja. TEME
Obrazovna postignuÊa: zaokruæivati decimalne 1. Svoenje razlomaka na zajedniËki nazivnik
brojeve do zadanoga broja decimala, procjenjivati KljuËni pojmovi: razlomak, zajedniËki nazivnik.
rezultat. Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupak svoenja
dvaju razlomaka na najmanji zajedniËki nazivnik i
32. Zbrajanje i oduzimanje decimalnih brojeva primjenjivati steËeno znanje pri rjeπavanju zadataka.
KljuËni pojmovi: decimalni brojevi, zbrajanje
decimalnih brojeva, oduzimanje decimalnih brojeva. 2. Usporeivanje razlomaka
Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupak zbrajanja i KljuËni pojmovi: razlomak, usporeivanje razlomaka.
oduzimanja decimalnih brojeva; rabiti raËunanje i Obrazovna postignuÊa: poredati po veliËini i
procjenu u rjeπavanju zadataka iz svakidaπnjice. usporediti razlomke s razliËitim nazivnicima (do 100).

33. Mnoæenje i dijeljenje decimalnih brojeva 3. Brojevni pravac


dekadskim jedinicama KljuËni pojmovi: razlomak, brojevni pravac.
KljuËni pojmovi: decimalni broj, dekadska jedinica, Obrazovna postignuÊa: organizirati brojevni pravac,
mnoæenje decimalnih brojeva dekadskim jedinicama, procijeniti i odrediti izmeu kojih se dvaju prirodnih
dijeljenje decimalnih brojeva dekadskim jedinicama. brojeva nalazi zadani razlomak; na brojevni pravac
Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupke mnoæenja i smjestiti toËke pridruæene zadanim razlomcima s
dijeljenja decimalnih brojeva dekadskim jedinicama; nazivnikom manjim od 10.
rabiti procjenu rjeπenja prije raËunanja; primjenjivati
steËeno znanje na preraËunavanje mjernih jedinica. 4. Zbrajanje i oduzimanje razlomaka
KljuËni pojmovi: razlomak, zbrajanje razlomaka,
zbroj razlomaka, oduzimanje razlomaka, razlika
razlomaka.

246
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Matematika

Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupak zbrajanja i 13. Sukladnost trokuta


oduzimanja razlomaka razliËitih nazivnika; izraËunati KljuËni pojmovi: trokut, sukladnost trokuta.
jednostavnije brojevne izraze; steËena znanja Obrazovna postignuÊa: istraæiti i usvojiti pojam
razumjeti i primijeniti za rjeπavanje zadataka iz sukladnosti trokuta; usvojiti simbol sukladnosti; znati
svakidaπnjice. rijeπiti jednostavnije zadatke primjenom znanja o
sukladnosti trokuta.
5. Mnoæenje razlomaka
KljuËni pojmovi: razlomak, mnoæenje razlomaka, 14. Tri osnovne konstrukcije trokuta
umnoæak razlomaka. KljuËni pojmovi: trokut, konstrukcija i crtanje
Obrazovna postignuÊa: razumjeti i usvojiti postupak trokuta.
mnoæenja razlomaka; steËeno znanje primijeniti; Obrazovna postignuÊa: skicirati, analizirati i
snalaæljivo i toËno raËunati koristeÊi svojstva mnoæenja. konstruirati trokut te raspraviti rjeπenje.

6. Dijeljenje razlomaka 15. Povrπina trokuta


KljuËni pojmovi: razlomak, reciproËni razlomak, KljuËni pojmovi: trokut, visina trokuta, povrπina
dijeljenje razlomaka, koliËnik razlomaka. trokuta.
Obrazovna postignuÊa: uvesti pojam reciproËnog Obrazovna postignuÊa: usvojiti pojam visine trokuta
broja; razumjeti i usvojiti postupak dijeljenja i crtati visine kod svih vrsta trokuta; koristeÊi znanje
razlomaka; rabiti pisano raËunanje, raËunanje o povrπini pravokutnika, zornim prikazom doÊi do
dæepnim raËunalom i procjenu za rjeπavanje zadataka formule za povrπinu trokuta; izraËunavati povrπinu
iz svakidaπnjice. trokuta ako mu je poznata duljina stranice i duljina
visine na tu stranicu; steËeno znanje primjenjivati u
7. Kutovi uz presjeËnicu usporednih pravaca zadatcima iz svakidaπnjice.
KljuËni pojmovi: kut, presjeËnica ili transverzala.
Obrazovna postignuÊa: definirati pojam presjeËnice; 16. Cijeli brojevi
prepoznati kutove uz presjeËnicu i njihova svojstva te KljuËni pojmovi: cijeli broj, pozitivni i negativni cijeli
steËeno znanje primjenjivati na rjeπavanju zadataka. broj.
Obrazovna postignuÊa: razlikovati pozitivne i
8. Kutovi s usporednim i okomitim kracima negativne cijele brojeve i prepoznati ih u primjerima
KljuËni pojmovi: kut, kutovi s usporednim kracima, iz svakidaπnjice.
kutovi s okomitim kracima.
Obrazovna postignuÊa: prepoznati, usporediti i 17. Prikazivanje cijelih brojeva na pravcu
uspostaviti veze meu kutovima s usporednim ili KljuËni pojmovi: cijeli broj, brojevni pravac,
okomitim kracima. jediniËna duæina.
Obrazovna postignuÊa: smjeπtati cijele brojeve na
9. Trokut. Odnos stranica i kutova trokuta brojevni pravac.
KljuËni pojmovi: trokut, vrh trokuta, stranica trokuta,
kut trokuta. 18. Suprotni brojevi. Apsolutna vrijednost
Obrazovna postignuÊa: razlikovati vrste trokuta; KljuËni pojmovi: cijeli broj, suprotni brojevi,
istraæiti i primijeniti pravilo odnosa kutova i stranica apsolutna vrijednost.
u trokutu. Obrazovna postignuÊa: razumjeti pojam suprotni
broj; odreivati apsolutnu vrijednost cijeloga broja;
10. Zbroj kutova trokuta odreivati cijele brojeve ako je zadana njihova
KljuËni pojmovi: trokut, kut, mjera kuta. apsolutna vrijednost.
Obrazovna postignuÊa: dokazati i usvojiti tvrdnju da
je zbroj mjera (veliËina) kutova u trokutu 1800; 19. Usporeivanje cijelih brojeva
izraËunavati veliËinu nepoznatoga kuta trokuta. KljuËni pojmovi: cijeli broj, usporeivanje cijelih
brojeva.
11. Simetrala kuta Obrazovna postignuÊa: zadane cijele brojeve poredati
KljuËni pojmovi: kut, simetrala kuta. po veliËini.
Obrazovna postignuÊa: usvojiti pojam simetrale kuta;
konstruirati simetralu te istraæiti njena svojstva; 20. Zbrajanje cijelih brojeva
konstruirati trokutu upisanu kruænicu. KljuËni pojmovi: cijeli broj, zbrajanje cijelih brojeva,
zbroj cijelih brojeva.
12. Konstrukcija kutova od 60°, 30°, 90°, 45° Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupak zbrajanja
KljuËni pojmovi: kut, konstrukcija kuta. cijelih brojeva, postupak i svojstva zbrajanja
Obrazovna postignuÊa: konstruirati kutove primjenjivati u zadatcima iz æivotnih situacija.
primjenjujuÊi svojstva simetrale kuta; prenositi zadane
kutove.

247
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Matematika

21. Oduzimanje cijelih brojeva Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupke za zbrajanje


KljuËni pojmovi: cijeli broj, oduzimanje cijelih i oduzimanje racionalnih brojeva; izraËunati
brojeva, razlika cijelih brojeva. jednostavnije brojevne izraze; postupak, svojstva
Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupak oduzimanja zbrajanja i procjenu primijeniti u zadatcima iz
cijelih brojeva; primjenjivati znanje pri rjeπavanju æivotnih situacija.
jednostavnijih zadataka.
29. Mnoæenje i dijeljenje racionalnih brojeva
22. Rad sa zagradama KljuËni pojmovi: racionalni broj, mnoæenje i
KljuËni pojmovi: zagrade. dijeljenje racionalnih brojeva, umnoæak i koliËnik
Obrazovna postignuÊa: ovladati postupkom racionalnih brojeva.
izraËunavanja izraza sa zagradama. Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupke za
mnoæenje i dijeljenje racionalnih brojeva;
23. Mnoæenje cijelih brojeva upotrebljavati i primjenjivati steËeno znanje.
KljuËni pojmovi: cijeli broj, mnoæenje cijelih brojeva,
umnoæak cijelih brojeva. 30. Jednadæba oblika ax + b = 0
Obrazovna postignuÊa: odrediti umnoæak cijelih KljuËni pojmovi: linearna jednadæba s jednom
brojeva; prepoznavati zajedniËki faktor u nepoznanicom, rjeπenje linearne jednadæbe s jednom
jednostavnijim zadatcima i izluËiti ga; primjenjivati nepoznanicom, ekvivalentne jednadæbe.
steËeno znanje u rjeπavanju zadataka iz svakidaπnjice. Obrazovna postignuÊa: rijeπiti jednadæbe oblika
ax + b = 0 i jednostavnije jednadæbe koje se mogu
24. Dijeljenje cijelih brojeva svesti na taj oblik; usvojiti pojam rjeπenja jednadæbe;
KljuËni pojmovi: cijeli broj, dijeljenje cijelih brojeva, provjere rjeπenja; objasniti postupak rjeπavanja.
koliËnik cijelih brojeva.
Obrazovna postignuÊa: odrediti koliËnik dvaju cijelih 31. Primjena linearne jednadæbe
brojeva; rabiti pisano raËunanje, raËunanje dæepnim KljuËni pojmovi: linearne jednadæbe s jednom
raËunalom i procjenu pri rjeπavanju zadataka iz nepoznanicom, nepoznata veliËina, ekvivalentne
svakidaπnjice. jednadæbe.
Obrazovna postignuÊa: razvijati razumijevanje i
25. Pozitivni i negativni racionalni brojevi analiziranje problemskih zadataka; upotrebljavati
KljuËni pojmovi: racionalni brojevi, pozitivni i usvojeno znanje i moÊi zapisati jednostavnije
negativni racionalni broj. probleme u obliku linearne jednadæbe s jednom
Obrazovna postignuÊa: prepoznati i razlikovati nepoznanicom.
pozitivne i negativne racionalne brojeve; zapisivati
racionalne brojeve (u obliku razlomka i decimalnog 32. »etverokut
broja). KljuËni pojmovi: Ëetverokut, dijagonala, paralelo-
gram, trapez.
26. Prikazivanje racionalnih brojeva na pravcu Obrazovna postignuÊa: prepoznavati, crtati i pravilno
KljuËni pojmovi: racionalni broj, brojevni pravac. oznaËivati Ëetverokut; crtati dijagonale Ëetverokuta;
Obrazovna postignuÊa: organizirati brojevni pravac, razlikovati vrste Ëetverokuta; analizirati njihova
procjenjivati i odreivati izmeu kojih se dvaju cijelih svojstva; prepoznavati ih u okolini.
brojeva nalazi zadani racionalni broj; na brojevni
pravac smjeπtati toËke pridruæene zadanim 33. Zbroj kutova u Ëetverokutu
racionalnim brojevima s nazivnikom manjim od 10. KljuËni pojmovi: Ëetverokut, kut, mjera kuta.
Obrazovna postignuÊa: usvojiti i objasniti tvrdnju da
27. Usporeivanje racionalnih brojeva je zbroj veliËina (mjera) kutova u Ëetverokutu 3600;
KljuËni pojmovi: racionalni broj, usporeivanje izraËunavati veliËinu nepoznatoga kuta.
pozitivnoga i negativnog racionalnog broja i
usporeivanje dvaju negativnih racionalnih brojeva. 34. Konstrukcije paralelograma
Obrazovna postignuÊa: usporeivati racionalne KljuËni pojmovi: paralelogram, crtanje i konstrukcija
brojeve zapisane u obliku razlomaka ili decimalnoga paralelograma.
broja i primjenjivati steËeno znanje na primjerima iz Obrazovna postignuÊa: primjenjujuÊi svojstva
svakidaπnjice. paralelograma, skicirati, analizirati i crtati ili
konstruirati paralelogram te raspraviti rjeπenje.
28. Zbrajanje i oduzimanje racionalnih brojeva
35. Povrπina paralelograma i trapeza
KljuËni pojmovi: racionalni broj, zbrajanje i
KljuËni pojmovi: paralelogram, trapez, povrπina
oduzimanje racionalnih brojeva, zbroj i razlika
paralelograma, povrπina trapeza.
racionalnih brojeva.
Obrazovna postignuÊa: zornim prikazom, koristeÊi
znanje o povrπini trokuta i pravokutnika, doÊi do

248
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Matematika

formule za povrπinu paralelograma i trapeza; 9. Jednostavni kamatni raËun


procjenjivati i izraËunavati povrπinu paralelograma i KljuËni pojmovi: kamate, kamatna stopa, glavnica.
trapeza u jednostavnijim zadatcima iz svakidaπnjice. Obrazovna postignuÊa: odrediti kamate i primijeniti
ih na zadatke iz svakidaπnjice.

7. RAZRED 10. Prikazivanje i analiza podataka


KljuËni pojmovi: obiljeæje skupa objekata, frekvencija
TEME i relativna frekvencija, tabliËni prikaz, stupËasti
dijagram, kruæni dijagram.
1. Koordinatni sustav na pravcu
Obrazovna postignuÊa: prepoznati obiljeæje skupa
KljuËni pojmovi: koordinatni sustav na pravcu,
objekata, odreivati vrijednosti tog obiljeæja;
ishodiπte, jediniËna duæina, koordinata toËke.
prikazivati prikupljene podatke o tom obiljeæju s
Obrazovna postignuÊa: znati racionalnim brojevima
pomoÊu tablice frekvencija i relativnih frekvencija te
pridruæiti toËke brojevnoga pravca.
grafiËki s pomoÊu stupËastoga dijagrama i kruænoga
dijagrama; izraËunavati aritmetiËku sredinu te
2. Pravokutni koordinatni sustav u ravnini interpretirati dobivene podatke.
KljuËni pojmovi: ureeni par, koordinatne osi,
pravokutni koordinatni sustav u ravnini, koordinate
11. Vjerojatnost sluËajnoga dogaaja
toËke.
KljuËni pojmovi: sluËajni dogaaj, elementarni
Obrazovna postignuÊa: odrediti toËke koordinatne
dogaaj, relativna frekvencija dogaaja, vjerojatnost
ravnine ako su joj zadane koordinate i obratno; oËitati
dogaaja.
koordinate zadane toËke.
Obrazovna postignuÊa: navesti elementarne dogaaje,
prepoznati koji su elementarni dogaaji povoljni za
3. Omjer i proporcija (razmjer) zadani dogaaj, izraËunati vjerojatnost dogaaja.
KljuËni pojmovi: omjer, proporcija (razmjer).
Obrazovna postignuÊa: odreivati bilo koji nepoznati
12. Dijeljenje duæine na jednake dijelove i u
Ëlan proporcije koristeÊi osnovno svojstvo proporcije.
zadanom omjeru
KljuËni pojmovi: omjer dviju duæina.
4. Proporcionalne veliËine
Obrazovna postignuÊa: dijeliti duæinu na jednake
KljuËni pojmovi: proporcionalnost (razmjernost),
dijelove i u zadanom omjeru.
koeficijent proporcionalnosti.
Obrazovna postignuÊa: prepoznavati proporcionalne
veliËine u zadatcima iz svakidaπnjice.
13. SliËnost trokuta i primjena
KljuËni pojmovi: sliËni trokuti, koeficijent sliËnosti.
Obrazovna postignuÊa: usvojiti pojam sliËnosti
5. Primjena proporcionalnosti na rjeπavanje
trokuta; znati pouËke o sliËnosti trokuta; izraËunati
problema iz svakidaπnjice duljine stranica sliËnih trokuta; izraËunati opseg i
KljuËni pojmovi: proporcionalnost (razmjernost), povrπinu sliËnih trokuta.
koeficijent proporcionalnosti.
Obrazovna postignuÊa: primjeniti matematiËki
postupak na zadatke iz svakidaπnjice.
14. Mnogokut
KljuËni pojmovi: mnogokut (n-terokut), dijagonale
mnogokuta, kutovi mnogokuta.
6. GrafiËki prikaz proporcionalnosti
Obrazovna postignuÊa: usvojiti pojam mnogokuta i
KljuËni pojmovi: grafiËki prikaz proporcionalnosti.
nacrtati mnogokut; odreivati ukupni broj dijagonala
Obrazovna postignuÊa: grafiËki prikazivati
mnogokuta; odreivati zbroj veliËina kutova
proporcionalnost; iz zadanoga grafiËkog prikaza
mnogokuta.
odËitavati vrijednosti, tj. koordinate toËke.
15. Pravilni mnogokuti
7. Obrnuta proporcionalnost
KljuËni pojmovi: pravilni mnogokut, karakteristiËni
KljuËni pojmovi: obrnuto proporcionalne veliËine.
trokut, konstrukcija pravilnoga mnogokuta.
Obrazovna postignuÊa: prepoznavati obrnuto
Obrazovna postignuÊa: istaknuti karakteristiËni
proporcionalne veliËine na primjerima iz
trokut u pravilnom mnogokutu, konstruirati pravilne
svakidaπnjice; odreivati razmjerom i formulom
mnogokute sa 6, 8 i 12 stranica; crtati pravilni
nepoznate veliËine u zadatcima.
peterokut s pomoÊu karakteristiËnoga trokuta sluæeÊi
se kutomjerom.
8. Postotak. RaËunanje s postocima
KljuËni pojmovi: postotak.
16. Opseg i povrπina mnogokuta
Obrazovna postignuÊa: raËunati s postotcima te ih
KljuËni pojmovi: mnogokut, opseg mnogokuta,
primjenjivati na zadatke iz znanosti i svakidaπnjice.
povrπina mnogokuta.

249
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Matematika

Obrazovna postignuÊa: izraËunati opseg i povrπinu 25. Metoda suprotnih koeficijenata


mnogokuta. KljuËni pojmovi: sustav dviju linearnih jednadæbi s
dvjema nepoznanicama, suprotni koeficijent.
17. Kruænica i krug Obrazovna postignuÊa: usvojiti postupak metode
KljuËni pojmovi: kruænica, krug, srediπte, polumjer i suprotnih koeficijenata; naËiniti provjeru rjeπenja.
promjer kruænice.
Obrazovna postignuÊa: razlikovati pojmove kruænice 26. Primjena sustava linearnih jednadæbi
i kruga; znati da je kruænica odreena trima toËkama KljuËni pojmovi: sustav dviju linearnih jednadæbi s
koje nisu na istom pravcu; odreivati meusobni dvjema nepoznanicama, supstitucija, suprotni
poloæaj dviju kruænica. koeficijenti.
Obrazovna postignuÊa: u zadanim primjerima
18. Odnos srediπnjega i obodnoga kuta, samostalno odrediti koja od dviju metoda dovodi do
Talesov pouËak. jednostavnijega naËina rjeπavanja; svoditi problemske
KljuËni pojmovi: kruænica, srediπnji kut, obodni kut, zadatke na rjeπavanje sustava dviju jednadæbi; izreÊi,
Talesov pouËak. zapisivati i provjeravati rjeπenje te ga po potrebi
Obrazovna postignuÊa: znati da je obodni kut jednak raspraviti.
polovini pripadnoga srediπnjega kuta; usvojiti
Ëinjenicu da je svaki obodni kut nad promjerom 27. Linearna funkcija
kruænice pravi kut. KljuËni pojmovi: linearna funkcija, vrijednost
funkcije.
19. Pravac i kruænica Obrazovna postignuÊa: usvojiti naËin zapisivanja
KljuËni pojmovi: tangenta kruænice, diraliπte funkcije; izraËunavati vrijednosti funkcije;
tangente, sekanta. primjenjivati znanje na rjeπavanje zadataka iz
Obrazovna postignuÊa: usvojiti da pravac i kruænica svakidaπnjice.
mogu imati dvije zajedniËke toËke, jednu zajedniËku
toËku ili da nemaju nijednu zajedniËku toËku; 28. Graf linearne funkcije, jednadæba pravca
konstrukcija tangente kruænice u njenoj toËki. KljuËni pojmovi: graf linearne funkcije, eksplicitni
oblik jednadæbe pravca, nultoËka.
20. Opseg kruga Obrazovna postignuÊa: crtati graf linearne funkcije i
KljuËni pojmovi: krug, polumjer kruga, opseg kruga, iz nacrtanoga grafa iπËitavati vrijednost funkcije;
broj p. procjenjivati i provjeravati (raËunski i grafiËki)
Obrazovna postignuÊa: izraËunavati opseg kruga i pripada li zadana toËka grafu funkcije; odreivati
primjenjivati znanje na zadatke iz svakidaπnjice. nultoËke zadane linearne funkcije raËunski i grafiËki;
opisivati ovisnost dviju veliËina s pomoÊu tablice i
21. Kruæni luk grafa.
KljuËni pojmovi: kruænica, kruæni luk, duljina
kruænog luka. 29. Tok linearne funkcije
Obrazovna postignuÊa: izraËunati duljinu kruænoga KljuËni pojmovi: nagib pravca, rastuÊa funkcija,
luka. padajuÊa funkcija.
Obrazovna postignuÊa: usvojiti znaËenje nagiba
22. Povrπina kruga pravca i odsjeËka na osi y i njihovu geometrijsku
KljuËni pojmovi: krug, povrπina kruga. interpretaciju; ispitivati rast ili pad linearne funkcije
Obrazovna postignuÊa: izraËunavati povrπinu kruga; prema nagibu pravca.
primjenjivati znanje na rjeπavanje zadataka iz
svakidaπnjice; izraËunavati povrπinu kruænoga isjeËka. 30. GrafiËko rjeπavanje sustava linearnih
jednadæbi
23. Sustav linearnih jednadæbi KljuËni pojmovi: pravac, nagib pravca, usporednost
KljuËni pojmovi: sustav dviju linearnih jednadæbi s pravaca, presjek pravaca, sjeciπte, koordinate sjeciπta.
dvjema nepoznanicama, rjeπenje sustava. Obrazovna postignuÊa: iskazivati uvjet usporednosti
Obrazovna postignuÊa: provjeravati je li zadani dvaju pravaca; iz jednadæbi pravaca odrediti jesu li
ureeni par rjeπenje sustava. pravci usporedni, poklapaju li se ili se sijeku; rjeπavati
sustav linearnih jednadæbi grafiËki i raËunskim putem;
24. Metoda supstitucije provjeriti rjeπenje; odrediti grafiËkom metodom ima
KljuËni pojmovi: sustav dviju linearnih jednadæbi s li sustav dviju linearnih jednadæbi jedno, nijedno ili
dvjema nepoznanicama, supstitucija ili zamjena. beskonaËno mnogo rjeπenja.
Obrazovna postignuÊa: usvojiti metodu supstitucije;
naËiniti provjeru rjeπenja.

250
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Matematika

8. RAZRED 8. Primjena Pitagorina pouËka na kvadrat i


pravokutnik
TEME KljuËni pojmovi: kvadrat, pravokutnik, dijagonala.
Obrazovna postignuÊa: izraËunati duljinu dijagonale
1. Kvadriranje racionalnih brojeva
kvadrata i pravokutnika.
KljuËni pojmovi: racionalni broj, kvadrat broja,
kvadriranje.
Obrazovna postignuÊa: kvadrirati racionalne brojeve
9. Primjena Pitagorina pouËka na jednako-
i procjenjivati vrijednosti kvadrata. straniËni i jednakokraËni trokut
KljuËni pojmovi: jednakostraniËni trokut, jednako-
2. Kvadriranje umnoπka i koliËnika kraËni trokut, visina trokuta.
KljuËni pojmovi: kvadrat umnoπka, umnoæak Obrazovna postignuÊa: rjeπavati zadatke koji
kvadrata, kvadrat koliËnika, koliËnik kvadrata. povezuju visinu i stranicu jednakostraniËnoga
Obrazovna postignuÊa: kvadrirati umnoæak i koliËnik trokuta, odnosno osnovicu, krak i visinu na osnovicu
te transformirati umnoæak kvadrata i koliËnik jednakokraËnoga trokuta.
kvadrata.
10. Primjena Pitagorina pouËka na romb i
3. Kvadrat zbroja i razlike. Razlika kvadrata trapez
KljuËni pojmovi: kvadrat zbroja, kvadrat razlike, KljuËni pojmovi: romb, trapez.
razlika kvadrata. Obrazovna postignuÊa: izraËunavati duljine dijagonala
Obrazovna postignuÊa: kvadrirati zbroj i razliku dvaju romba; izraËunati duljinu visine jednakokraËnog trapeza.
brojeva; prepoznati u algebarskim izrazima kvadrat
zbroja i kvadrat razlike; rastaviti razliku kvadrata na 11. Realni brojevi
faktore. KljuËni pojmovi: racionalni broj, beskonaËni
periodiËki decimalni broj, iracionalni broj, realni
4. Potencije s bazom 10 broj.
KljuËni pojmovi: potencija, baza potencije, eksponent Obrazovna postignuÊa: zapisivati racionalne brojeve u
potencije, potenciranje. obliku decimalnoga broja; razlikovati racionalne i
Obrazovna postignuÊa: potencirati broj 10 prirodnim iracionalne brojeve; odrediti odnose izmeu skupova
eksponentom; potencirati broj 10 cjelobrojnim N, Z, Q, I i R.
eksponentom; raËunati s potencijama s bazom 10.
12. Realni brojevi i brojevni pravac
5. Drugi korijen KljuËni pojmovi: Pitagorin pouËak, realni broj, skup
KljuËni pojmovi: drugi (kvadratni) korijen, realnih brojeva, brojevni pravac.
korjenovanje, pribliæna vrijednost drugog korijena. Obrazovna postignuÊa: konstruirati duæine duljina
Obrazovna postignuÊa: procjenjivati vrijednosti ÷2 i ÷3 , prikazati na brojevnom pravcu toËke
drugoga korijena pozitivnoga racionalnog broja; pridruæene realnim brojevima.
procjenjivati cjelobrojni dio vrijednosti drugoga
korijena; izraËunavati i pribliæno odreivati drugi
korijen uporabom dæepnoga raËunala. 13. Grafovi funkcija y = x 2 i y = ÷x
KljuËni pojmovi: funkcija, graf funkcije, funkcija
6. RaËunanje s korijenima
KljuËni pojmovi: drugi korijen, korjenovanje, y = x 2 , funkcija y = ÷x , parabola.
djelomiËno korjenovanje, racionalizacija nazivnika. Obrazovna postignuÊa: izraËunati vrijednost funkcije
Obrazovna postignuÊa: raËunati sa korijenima; za odreene vrijednosti argumenta x; rjeËavati
djelomiËno korjenovati; racionalizirati nazivnik jednadæbu x2=a; crtati grafove funkcija
a . y = x 2 i y = ÷x ; odrediti ili procijeniti
÷b koordinate toËaka na grafu.

7. Pitagorin pouËak 14. Vektori


KljuËni pojmovi: pouËak, Pitagorin pouËak, obrat KljuËni pojmovi: vektor, jednakost vektora, suprotni
pouËka. vektori.
Obrazovna postignuÊa: znati izreku, smisao i zorni Obrazovna postignuÊa: crtati zadane vektore,
dokaz Pitagorina pouËka; izreÊi obrat Pitagorina prepoznati i crtati jednake i suprotne vektore.
pouËka te izraËunati duljinu jedne stranice
pravokutnoga trokuta ako su zadane duljine ostalih
15. Zbrajanje i oduzimanje vektora
stranica.
KljuËni pojmovi: zbrajane vektora, zbroj vektora,
oduzimanje vektora, razlika vektora.

251
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Matematika

Obrazovna postignuÊa: zbrajati i oduzimati vektore 23. Ortogonalna projekcija toËaka na ravninu.
primjenom pravila trokuta. Udaljenost toËke od ravnine
KljuËni pojmovi: ortogonalna projekcija toËke na
16. Translacija ravninu, udaljenost toËke od ravnine.
KljuËni pojmovi: preslikavanje ravnine, translacija Obrazovna postignuÊa: odrediti ortogonalnu
(usporedni pomak). projekciju toËke i duæine na ravninu; odrediti
Obrazovna postignuÊa: translatirati toËku, duæinu, udaljenost toËke od ravnine.
pravac, trokut i kruænicu; prepoznati lik koji je nastao
translacijom drugoga. 24. Prizma
KljuËni pojmovi: geometrijska tijela, prizma, mreæa
17. Osna simetrija prizme.
KljuËni pojmovi: preslikavanje ravnine, osna Obrazovna postignuÊa: prepoznati i opisati prizme;
simetrija, os simetrije. odrediti broj vrhova, bridova i strana prizme; skicirati
Obrazovna postignuÊa: odreivati osnosimetriËnu prizme i njihove mreæe.
sliku toËke, duæine, pravca, trokuta i kruænice;
prepoznati osnosimetriËan lik; konstruirati simetralu 25. Oploπje i obujam prizme
duæine i simetralu kuta. KljuËni pojmovi: prizma, oploπje prizme, obujam
(volumen) prizme.
18. Centralna simetrija
Obrazovna postignuÊa: odreivati oploπje i obujam
KljuËni pojmovi: preslikavanje ravnine, centralna
prizme.
simetrija, centar (srediπte) simetrije.
Obrazovna postignuÊa: odreivati centralno- 26. Piramida
simetriËnu sliku toËke, duæine, pravca, trokuta i KljuËni pojmovi: geometrijska tijela, piramida, mreæa
kruænice; prepoznati centralnosimetriËni lik; piramide.
odreivati centar simetrije. Obrazovna postignuÊa: prepoznati i opisati piramide;
odreivati broj vrhova, bridova i strana piramida;
19. Rotacija
crtati skice piramida i njihove mreæe.
KljuËni pojmovi: preslikavanje ravnine, rotacija
(vrtnja), srediπte rotacije, kut rotacije.
27. Oploπje i obujam piramide
Obrazovna postignuÊa: rotirati zadani lik ako je
KljuËni pojmovi: piramida, oploπje piramide, obujam
zadano srediπte rotacije i njezin kut.
piramide.
20. ToËke, pravci i ravnine u prostoru Obrazovna postignuÊa: odrediti obujam i oploπje
KljuËni pojmovi: toËka, pravac, ravnina, prostor. piramide.
Obrazovna postignuÊa: znati da je ravnina odreena s
tri nekolinearne toËke; odrediti ravninu ako su joj 28. Valjak. Oploπje i obujam valjka
zadane neke toËke; odrediti (na modelu kvadra) KljuËni pojmovi: geometrijska tijela, valjak, mreæa
pripada li neka toËka nekoj ravnini. valjka, oploπje valjka, obujam valjka.
Obrazovna postignuÊa: crtati skicu valjka i njegovu
21. Meusobni poloæaji pravaca i ravnina mreæu; izraËunati obujam i oploπje valjka.
KljuËni pojmovi: pravci, ravnine i meusobni odnosi.
Obrazovna postignuÊa: na modelu kvadra odrediti 29. Stoæac. Oploπje i obujam stoπca
meusobne poloæaje pravaca i ravnina; znati sustavno KljuËni pojmovi: geometrijska tijela, stoæac, izvodnica
prebrojati sve pravce odreene danim toËkama koji su stoπca, mreæa stoπca, oploπje stoπca, obujam stoπca.
usporedni, odnosno koji nisu usporedni s danom Obrazovna postignuÊa: crtati skicu stoπca i njegovu
ravninom.
mreæu; izraËunavati obujam i oploπje stoπca.
22. Okomitost pravca i ravnine. Okomitost
dviju ravnina 30. Kugla i sfera. Oploπje i obujam kugle
KljuËni pojmovi: okomitost pravca i ravnine, KljuËni pojmovi: geometrijska tijela, kugla, polumjer
okomitost dviju ravnina. kugle, sfera, oploπje kugle, obujam kugle.
Obrazovna postignuÊa: na modelu kvadra prepoznati Obrazovna postignuÊa: crtati skicu sferu i kuglu;
je li zadani pravac okomit na ravninu ili nije; uoËavati glavne kruænice; izraËunati oploπje i obujam
prepoznati jesu li zadane ravnine okomite ili ne; kugle.
nabrojiti pravce odreene danim toËkama koji su
okomiti na danu ravninu; prebrojati ravnine koje su
okomite na danu ravninu.

252
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Priroda i druπtvo

PRIRODA I DRU©TVO
UVOD 1. RAZRED
Nastava prirode i druπtva u razrednoj nastavi ponajprije
pridonosi intelektualnom i socijalno-emocionalnom TEME
razvoju uËenika.
1. Ja sam uËenik
Nastavni predmet ujedinjuje sadræaje razliËitih
KljuËni pojmovi: uËenik, uËitelj, razred.
znanstvenih podruËja, prirodoslovnih i druπtvenih (kemije,
Obrazovna postignuÊa: primjenjivati osnovna pravila
fizike, biologije, geografije, povijesti, hrvatskoga jezika,
pristojnoga ponaπanja (pozdravljanje, ispriËavanje,
informatike...). Tijekom pouËavanja uËenici trebaju
iskazivanje molbe).
ovladati kljuËnim pojmovima koji omoguÊuju
nadograivanje sadræaja prirodnih i druπtvenih predmeta u
viπim razredima osnovne πkole.
2. Moja πkola
Nastavni plan prirode i druπtva u prvom, drugom i treÊem KljuËni pojmovi: uËionica, naziv πkole.
razredu ukljuËuje 70 nastavnih sati godiπnje (2 πkolska sata Obrazovna postignuÊa: znati naziv svoje πkole;
tjedno), a u Ëetvrtom 105 nastavnih sati godiπnje (3 πkolska imenovati prostorije u πkoli; navesti njihovu
sata tjedno). namjenu; snalaziti se u πkoli.

CILJ 3. Æivot i rad u πkoli


KljuËni pojmovi: djelatnici u πkoli, kuÊni red πkole.
Cilj je nastave Prirode i druπtva doæivjeti i osvijestiti
Obrazovna postignuÊa: upoznati djelatnike u πkoli
sloæenost, raznolikost i meusobnu povezanost svih
(ravnatelj, struËni suradnici, tehniËko osoblje),
Ëimbenika koji djeluju u Ëovjekovu prirodnom i
primjenjivati najvaænije odredbe kuÊnoga reda
druπtvenom okruæju, razvijati pravilan odnos prema
(poËetak nastave, ponaπanje u uËionici i izvan nje).
ljudima i dogaajima, snoπljivo i otvoreno prihvaÊati
razliËite stavove i miπljenja te poticati znatiæelju za
otkrivanjem pojava u prirodnoj i druπtvenoj zajednici. 4. Snalazimo se u prostoru
KljuËni pojmovi: poloæaj u prostoru.
Obrazovna postignuÊa: odrediti poloæaj predmeta u
ZADAΔE
prostoru, snalaziti se u prostoru prema zadanim
UËenik treba:
odrednicama (lijevo, desno, gore, dolje, ispred, iza,
E upoznati vlastitu ulogu kao i uloge drugih ljudi u
naprijed, natrag).
neposrednom okruæenju,
E upoznati svoje okruæenje (obitelj, razred, πkolu,
5. »lanovi obitelji
mjesto, zaviËaj, dræavu),
KljuËni pojmovi: obitelj, Ëlanovi obitelji.
E istraæivati i upoznavati zaviËajne posebnosti (kulturu,
Obrazovna postignuÊa: imenovati Ëlanove svoje
obiËaje i sl.), obitelji.
E razvijati sposobnost snalaæenja u prostoru i vremenu,

E otkrivati i upoznavati æivu i neæivu prirodu, njezinu


6. Æivot u obitelji
raznolikost, povezanost i promjenljivost, KljuËni pojmovi: zanimanje, duænosti.
E oblikovati pozitivan vrijednosni odnos prema æivim
Obrazovna postignuÊa: navesti Ëime se bave roditelji,
biÊima i prirodi kao cjelini, nabrojiti svoje duænosti (briga o kuÊnim ljubimcima).
E razvijati poπtovanje prema prirodnoj, kulturnoj i

druπtvenoj sredini te odgovoran odnos prema 7. Dom


okoliπu, KljuËni pojmovi: dom, stan, kuÊa.
E razvijati i sustavno unaprjeivati zdravstveno- Obrazovna postignuÊa: razlikovati pojmove: dom,
higijenske navike, stan, kuÊa.
E biti osposobljen za pravilno i sigurno ponaπanje u

prometu (pridræavanje propisa), 8. Odgovorno ponaπanje u domu


E upoznati svoja prava i duænosti i prava drugih ljudi u
KljuËni pojmovi: sigurnost, odgovornost, opasnost.
neposrednom okruæenju. Obrazovna postignuÊa: poπtovati upute o
odgovornom ponaπanju kada je uËenik sam u domu
ili odlazi iz doma, izbjegavati opasnosti.

9. Mjesto u kojem æivim


KljuËni pojmovi: rodno mjesto, mjesto stanovanja.
Obrazovna postignuÊa: znati naziv mjesta stanovanja i
toËno navesti svoju adresu.

253
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Priroda i druπtvo

10. Promet 20. Osobna ËistoÊa


KljuËni pojmovi: promet, prometnica, pjeπaci, vozaËi, KljuËni pojmovi: ËistoÊa, osobna ËistoÊa.
vozila. Obrazovna postignuÊa: razumjeti i znati objasniti
Obrazovna postignuÊa: razumjeti potrebu poπtovanja vaænost odræavanja osobne ËistoÊe.
prometnih pravila; odgovorno sudjelovanje u
prometu kao pjeπak ili vozaË bicikla. 21. Zdravlje
KljuËni pojmovi: zdravlje, pravilna prehrana, zaπtita
11. Ponaπanje pjeπaka u prometu od bolesti.
KljuËni pojmovi: pjeπak, pjeπaËki prijelaz, semafor. Obrazovna postignuÊa: razumjeti vaænost redovite i
Obrazovna postignuÊa: osposobiti se za sigurno zdrave prehrane, oËuvanja zdravlja, lijeËenja i
kretanje prometnicom i prelaæenje preko nje; funkcija cijepljenja.
pjeπaËkoga prijelaza i semafora.
22. »istoÊa okoliπa
12. Put od kuÊe do πkole KljuËni pojmovi: okoliπ.
KljuËni pojmovi: sigurnost u prometu. Obrazovna postignuÊa: spoznati vaænost odræavanja
Obrazovna postignuÊa: osposobiti se za sigurno i ËistoÊe prostora, predmeta i okoliπa; prepoznati
samostalno kretanje od kuÊe do πkole (uËenik pjeπak, utjecaj Ëovjeka na okoliπ.
πkolski autobus, tramvaj...).
23. Blagdani
13. Priroda se mijenja (jesenske promjene) KljuËni pojmovi: blagdan
KljuËni pojmovi: jesen. Obrazovna postignuÊa: sudjelovati u obiljeæavanju
Obrazovna postignuÊa: uoËiti jesenske promjene u blagdana; Ëestitanje blagdana.
neposrednoj okolini i njihov utjecaj na æivot.
* Tijekom πkolske godine obiljeæavamo Dane kruha, BoæiÊ,
14. Zima Uskrs i Dan dræavnosti. Dane spomena na mrtve uËenici
KljuËni pojmovi: zima, snijeg. obiljeæavaju sa svojim obiteljima.
Obrazovna postignuÊa: uoËavati promjene u prirodi i
njihov utjecaj na æivot; razlikovati zimu od jeseni.

15. Priroda se budi - proljeÊe 2. RAZRED


KljuËni pojmovi: proljeÊe, vjesnici proljeÊa.
Obrazovna postignuÊa: imenovati tipiËne vjesnike TEME
proljeÊa; uoËavati i pratiti promjene u prirodi i njihov 1. Ponaπanje u πkoli i odnosi meu uËenicima
utjecaj na æivot; razlikovati jesen, zimu i proljeÊe. KljuËni pojmovi: pristojno ponaπanje, uËeniËka prava
i duænosti, razumijevanje, uvaæavanje.
16. Bliæi se ljeto Obrazovna postignuÊa: pristojno se ponaπati u πkoli i
KljuËni pojmovi: ljeto, ljetovanje, godiπnja doba. izvan nje; mirno rjeπavati sukobe, meusobno se
Obrazovna postignuÊa: uoËavati i pratiti promjene u pomagti i uvaæavati; upoznati prava i duænosti
prirodi i njihov utjecaj na æivot; razlikovati godiπnja uËenika.
doba prema najvaænijim obiljeæjima (naËelo
zaviËajnosti). 2. Obitelj
KljuËni pojmovi: uæa obitelj, πira obitelj.
17. Dan, doba dana Obrazovna postignuÊa: razlikovati uæu i πiru obitelj;
KljuËni pojmovi: dan, doba dana. imenovati Ëlanove uæe obitelji (otac, majka, djeca) i
Obrazovna postignuÊa: razlikovati doba dana; πire obitelji (roditelji, djeca, djedovi i bake).
snalaziti se u vremenu (odrediti i imenovati jutro,
prije podne, podne, poslije podne, veËer, noÊ). 3. Rodbina
KljuËni pojmovi: rodbina.
18. Dani u tjednu Obrazovna postignuÊa: znati da je svaka obitelj
KljuËni pojmovi: tjedan. proπirena rodbinom.
Obrazovna postignuÊa: imenovati pravim
redoslijedom sve dane u tjednu; nauËiti da je tjedan 4. Kultura stanovanja
razdoblje od sedam dana. KljuËni pojmovi: obiteljska kuÊa, stambena zgrada,
zajedniËke prostorije.
19. JuËer, danas, sutra Obrazovna postignuÊa: razlikovati obiteljsku kuÊu i
KljuËni pojmovi: juËer, danas, sutra. stambenu zgradu; imenovati zajedniËke prostorije u
Obrazovna postignuÊa: pravilno primjenjivati stambenoj zgradi (stubiπte, dizalo, podrum, tavan);
pojmove: juËer, danas, sutra. upoznati kuÊni red i usvojiti pravila ponaπanja u zgradi.

254
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Priroda i druπtvo

5. KuÊanski ureaji Obrazovna postignuÊa: uoËiti glavna vremenska


KljuËni pojmovi: kuÊanski ureaji. obiljeæja jeseni u zaviËaju; razlikovati listopadno i
Obrazovna postignuÊa: upoznati kuÊanske ureaje i zimzeleno (vazdazeleno) drveÊe u zaviËaju; povezati
njihovu svrhovitost; uoËiti vaænost pravilne uporabe vremenske promjene i njihov utjecaj na biljni i
ispravnih kuÊanskih ureaja. æivotinjski svijet i rad ljudi (selo/grad).

6. Zaπtita od poæara 15. Zima u zaviËaju


KljuËni pojmovi: poæar, vatrogasci, vatrogasni ureaj. KljuËni pojmovi: promjene u prirodi.
Obrazovna postignuÊa: razlikovati vatru od poæara; Obrazovna postignuÊa: uoËiti glavna obiljeæja zime u
uoËiti opasnost i πtetne posljedice poæara (osobito mjestu u kojem æivimo; povezati vremenske
πumskoga); upoznati mjere opreza; znati telefonski promjene i njihov utjecaj na biljni i æivotinjski svijet
broj vatrogasne sluæbe (93, 112); poslati pravilnu i rad ljudi (selo/grad).
poruku o mjestu poæara.
16. ProljeÊe u zaviËaju
7. Upoznajmo svoje mjesto KljuËni pojmovi: promjene u prirodi.
KljuËni pojmovi: srediπte mjesta (sela, grada). Obrazovna postignuÊa: uoËiti glavna obiljeæja
Obrazovna postignuÊa: upoznati znaËajne graevine proljeÊa; povezati vremenske promjene i njihov
u blizini πkole. utjecaj na biljni i æivotinjski svijet i rad ljudi
(selo/grad).
8. Moj zaviËaj
KljuËni pojmovi: zaviËaj. 17. Ljeto u zaviËaju
Obrazovna postignuÊa: upoznati zaviËaj u kojem KljuËni pojmovi: promjene u prirodi, turizam.
uËenik æivi; zamjeÊivati posebnosti svojega zaviËaja: Obrazovna postignuÊa: povezati vremenske promjene
izgled, biljke, æivotinje (domaÊe æivotinje, divlje i njihov utjecaj na biljni i æivotinjski svijet i rad ljudi
æivotinje), djelatnost ljudi. (selo/grad).

9. Zanimanja ljudi 18. Zaπtita i Ëuvanje okoliπa


KljuËni pojmovi: zanimanja ljudi. KljuËni pojmovi: Ëovjek, okoliπ, otpad, smeÊe,
Obrazovna postignuÊa: upoznati razliËita zanimanja u oneËiπÊenje.
neposrednom okruæenju. Obrazovna postignuÊa: razumjeti utjecaj Ëovjeka na
okoliπ, navesti postupke kojima uËenici mogu
10. Kulturne ustanove pridonijeti zaπtiti, oËuvanju i unaprijeenju okoliπa,
KljuËni pojmovi: kulturne ustanove razlikovati otpad od smeÊa i razvrstavati ga u
Obrazovna postignuÊa: upoznati i razlikovati odgovarajuÊe spremnike.
kulturne ustanove u zaviËaju; znati osnovnu namjenu
pojedinih kulturnih ustanova. 19. Ura (sat)
KljuËni pojmovi: ura, jedinice za vrijeme.
11. Vode u zaviËaju Obrazovna postignuÊa: upoznati i imenovati jedinice
KljuËni pojmovi: vode tekuÊice/vode stajaÊice/ za mjerenje vremena na uri-satu, minuta, sekunda;
Jadransko more. oËitati vrijeme na uri (satu).
Obrazovna postignuÊa: upoznati najpoznatije vode u
zaviËaju i odrediti ih (stajaÊica - tekuÊica - more). 20. Mjesec, godina
KljuËni pojmovi: mjesec, godina, datum (nadnevak).
12. Prometni znakovi Obrazovna postignuÊa: imenovati mjesece u godini,
KljuËni pojmovi: prometni znakovi. odrediti redni broj mjeseca; odrediti broj dana u
Obrazovna postignuÊa: upoznati prometne znakove u mjesecu pomoÊu kalendara, Ëitati kalendar, napisati
blizini πkole; odrediti znaËenje prometnih znakova datum (nadnevak).
vaænih za pjeπake, sigurno se kretati prometnicom.
21. Dijete
13. Putujemo KljuËni pojmovi: djevojËica, djeËak.
KljuËni pojmovi: autobus, vlak, brod, zrakoplov. Obrazovna postignuÊa: zamjeÊivati tjelesne razlike i
Obrazovna postignuÊa: razlikovati autobusni i sliËnosti djeËaka i djevojËica.
æeljezniËki kolodvor, zraËnu i brodsku luku; shvatiti
vaænost prometne povezanosti u zaviËaju. 22. Zdravlje
KljuËni pojmovi: higijenske navike, zdravlje i bolest.
14. Jesen u zaviËaju Obrazovna postignuÊa: usvojiti osnovne higijenske
KljuËni pojmovi: promjene u prirodi, listopadno navike; razumjeti povezanost higijenskih navika i
drveÊe, zimzeleno (vazdazeleno) drveÊe. zdravlja; odijevati i obuvati Ëistu odjeÊu i obuÊu u

255
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Priroda i druπtvo

skladu s vremenskim okolnostima i prigodama; 5. Izgled zaviËaja*


razumjeti vaænost boravka na svjeæem zraku i a/ nizinski zaviËaj
bavljenja πportom. KljuËni pojmovi: nizinski zaviËaj.
Obrazovna postignuÊa: upoznati izgled i posebnosti
23. Prehrana zaviËajne regije; uoËiti tipiËnost naselja u zaviËajnoj
KljuËni pojmovi: obroci, namirnice, prehrana. regiji; prikupljati, istraæivati i usustavljivati nove
Obrazovna postignuÊa: upoznati namirnice vaæne za podatke i obavijesti o zaviËajnoj regiji; pokazati
naπe zdravlje; uoËiti povezanost raznolike i redovite zaviËajnu regiju na zemljovidu.
prehrane sa zdravljem.
b/ breæuljkasti zaviËaj
24. Zdravstvene ustanove KljuËni pojmovi: breæuljkasti zaviËaj.
KljuËni pojmovi: zdravstvena ustanova, zdravstveni Obrazovna postignuÊa: upoznati izgled i posebnosti
djelatnici, hitna pomoÊ. zaviËajne regije; uoËiti tipiËnost naselja u zaviËajnoj
Obrazovna postignuÊa: upoznati zdravstvene regiji; prikupljati, istraæivati i usustavljivati nove
ustanove i zdravstveno osoblje (lijeËnik, medicinska podatke i obavijesti o zaviËajnoj regiji; pokazati
sestra, stomatolog /zubar/, ljekarnik), poslati pravilnu zaviËajnu regiju na zemljovidu.
poruku o potrebi hitne pomoÊi - telefonski broj 94
(112). c/ gorski zaviËaj
KljuËni pojmovi: gorski zaviËaj.
25. Blagdani i praznici Obrazovna postignuÊa: upoznati izgled i posebnosti
KljuËni pojmovi: blagdan, praznik. zaviËajne regije; uoËiti tipiËnost naselja u zaviËajnoj
Obrazovna postignuÊa: obiljeæiti blagdane i praznike regiji; prikupljati, istraæivati i usustavljivati nove
u RH; upoznati tradicionalne obiËaje obiljeæavanja podatke i obavijesti o zaviËajnoj regiji; pokazati
blagdana. zaviËajnu regiju na zemljovidu.

d/ primorski zaviËaj
3. RAZRED KljuËni pojmovi: primorski zaviËaj.
Obrazovna postignuÊa: upoznati izgled i posebnosti
TEME zaviËajne regije; uoËiti tipiËnost naselja u zaviËajnoj
1. Strane svijeta regiji; prikupljati, istraæivati i usustavljivati nove
KljuËni pojmovi: glavne i sporedne strane svijeta. podatke i obavijesti o zaviËajnoj regiji; pokazati
Obrazovna postignuÊa: odrediti glavne i sporedne zaviËajnu regiju na zemljovidu.
strane svijeta i znati ih zapisati kraticama; imenovati
strane svijeta na kojima Sunce izlazi i zalazi i prema 6. Vode zaviËaja
tome se snalaziti. KljuËni pojmovi: vode tekuÊice, vode stajaÊice, æivi
svijet.
2. Stajaliπte i obzor Obrazovna postignuÊa: razlikovati vode tekuÊice od
KljuËni pojmovi: stajaliπte, obzor (vidokrug, voda stajaÊica; uoËavati, razlikovati i imenovati vode
horizont). u zaviËajnom podruËju, prepoznati najpoznatije biljke
Obrazovna postignuÊa: odrediti stajaliπte i obzor; i æivotinje u vodama.
snalaziti se pomoÊu kompasa, s pomoÊu Sunca ili
nekih znakova na zemlji. 7. ZnaËenje vode za æivot ljudi
KljuËni pojmovi: Ëovjek, voda.
3. Plan mjesta Obrazovna postignuÊa: razumjeti vaænost vode za
æivot ljudi, biljaka i æivotinja; upoznati razliËite naËine
KljuËni pojmovi: plan.
vodoopskrbe; razlikovati Ëistu od pitke vode; uoËiti
Obrazovna postignuÊa: snalaziti se na planu mjesta ili
utjecaj Ëovjeka na oneËiπÊenje i potroπnju vode.
dijela grada.

4. Zemljovid 8. Pokus
KljuËni pojmovi: pokus, promjena stanja vode:
KljuËni pojmovi: reljef, geografska (zemljopisna) karta
tekuÊina, led, vodena para.
- zemljovid.
Obrazovna postignuÊa: izvoditi jednostavne pokuse i
Obrazovna postignuÊa: upoznati izgled i posebnosti
zakljuËke o pojavnim oblicima vode.
zaviËaja na modelu reljefa; razlikovati znaËenje
tonova boja na zemljopisnoj karti; snalaziti se na
zemljovidu, tj. odrediti strane svijeta; pokazati na 9. Jadransko more
zemljovidu planinu, nizinu, vodu, naselje, KljuËni pojmovi: more, obala, otok i poluotok.
prometnicu. Obrazovna postignuÊa: razlikovati pojmove: obala,
otok i poluotok; razlikovati more od ostalih voda

256
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Priroda i druπtvo

prema izgledu, okusu, veliËini i razliËitom biljnom i 17. Promet


æivotinjskom svijetu koji ga obogaÊuje. KljuËni pojmovi: kopneni, zraËni i vodeni promet.
Obrazovna postignuÊa: razlikovati vrste prometnica
10. Podneblje, vremenska obiljeæja zaviËajne koje povezuju zaviËaj s drugim mjestima te pokazati
regije cestu ili prugu na zemljovidu zaviËajne regije ili na
KljuËni pojmovi: podneblje. zemljovidu RH; razlikovati vrste gradskoga prijevoza;
Obrazovna postignuÊa: uoËavati, pratiti, biljeæiti, pridræavati se prometnih pravila i sigurno se kretati
usporeivati i razlikovati vremenske pojave pojedinih prometnicom.
godiπnjih doba; uoËiti meusobnu ovisnost podneblja
i æivotne zajednice u zaviËajnom podruËju; nabrojiti 18. Zdravlje
tipiËne biljke i æivotinje zaviËaja. KljuËni pojmovi: briga za osobno zdravlje, zarazne
bolesti, lijeËenje.
11. Gospodarstvene djelatnosti zaviËajne regije Obrazovna postignuÊa: razumjeti naËin prijenosa
KljuËni pojmovi: gospodarstvo, gospodarske zaraznih bolesti (dodirom, slinom, krvlju); pridræavati
djelatnosti. se lijeËniËkih uputa; znati prepoznati zlostavljanje i
Obrazovna postignuÊa: upoznati znaËajne zatraæiti pomoÊ.
gospodarske djelatnosti zaviËaja; uoËiti i razumjeti
vezu djelatnosti ljudi sa izgledom zaviËaja i prirodnim * Obrauju se: zaviËajna regija u kojoj uËenik æivi, vode u
uvjetima. zaviËajnoj regiji, vremenska obiljeæja zaviËajne regije,
gospodarstvene djelatnosti zaviËajne regije.
12. Gospodarstvo i kvaliteta okoliπa
KljuËni pojmovi: zaπtita i Ëuvanje okoliπa.
Obrazovna postignuÊa: upoznati i razumjeti vezu 4. RAZRED
izmeu djelatnosti ljudi i oneËiπÊenja okoliπa i navesti
primjere iz zaviËaja; predlagati mjere zaπtite; upoznati TEME
jednu zakonom zaπtiÊenu biljku ili æivotinju. 1. Priroda
KljuËni pojmovi: priroda, æiva i neæiva priroda,
13. Moja æupanija æivotni uvjeti.
KljuËni pojmovi: æupanija. Obrazovna postignuÊa: razumjeti pojam prirode;
Obrazovna postignuÊa: upoznati æupanijsko srediπte razlikovati æivu od neæive prirode; uoËiti suodnos
ili grad u zaviËaju; pronaÊi ga na zemljopisnoj karti; æive i neæive prirode i uvjeta æivota.
razumjeti znaËaj srediπta za æivot ljudi.
2. Sunce - uvjet æivota
14. Sadaπnjost, proπlost i buduÊnost - predci i KljuËni pojmovi: sunce, svjetlost, toplina.
potomci Obrazovna postignuÊa: uoËiti povezanost sunca i
KljuËni pojmovi: sadaπnjost, proπlost, buduÊnost, æivota na Zemlji; πtititi se od πtetnoga djelovanja
predci, potomci. sunca.
Obrazovna postignuÊa: razlikovati proπlost, sadaπnjost
i buduÊnost na temelju dogaaja iz vlastite proπlosti i 3. Voda - uvjet æivota
proπlosti svojih predaka; razlikovati predke i KljuËni pojmovi: svojstva vode, kruæenje vode u
potomke. prirodi, vreliπte, lediπte.
Obrazovna postignuÊa: upoznati osnovna svojstva
15. Vremenska crta vode na temelju pokusa; razumjeti kruæenje vode u
KljuËni pojmovi: lenta ili crta vremena. prirodi; razumjeti utjecaj Ëovjeka na oneËiπÊenje,
Obrazovna postignuÊa: razumjeti pojam desetljeÊe, Ëuvanje i potroπnju vode.
stoljeÊe i tisuÊljeÊe; snalaziti se na vremenskoj crti
(lenti vremena) - odrediti stoljeÊe. 4. Zrak - uvjet æivota
KljuËni pojmovi: zrak, svojstva zraka, sastav zraka.
16. Moj zaviËaj u proπlosti Obrazovna postignuÊa: upoznati svojstva zraka na
KljuËni pojmovi: kulturno - povijesni spomenici temelju pokusa; znati sastav zraka (kisik, duπik,
zaviËaja. ugljikov dioksid); razumjeti vaænost zraka za æivot;
Obrazovna postignuÊa: upoznati vaæne razumjeti vaænost zaπtite zraka od oneËiπÊenja.
kulturnopovijesne spomenike zaviËaja; istraæivati i
povezivati temeljem povijesnih izvora (predmeti, 5. Tlo - uvjet æivota
fotografije, mape, karte...). KljuËni pojmovi: tlo, svojstva tla.
Obrazovna postignuÊa: razlikovati vrste tla (boja,
izgled); znati da je najplodnije tlo crnica.

257
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Priroda i druπtvo

6. Æivot biljke 14. Moje tijelo


KljuËni pojmovi: biljka cvjetnjaËa, korijen, stabljika, KljuËni pojmovi: promjene na tijelu, pubertet.
list, cvijet, plod. Obrazovna postignuÊa: razumjeti da se rastom i
Obrazovna postignuÊa: razlikovati glavne dijelove razvojem mijenja tijelo i ponaπanje (pubertet);
biljke; razumjeti osnovnu ulogu glavnih dijelova razumjeti vaænost pravilne prehrane i tjelesne
biljke; uoËiti vaænost biljaka za æivot. aktivnosti; razumjeti πtetnost ovisnosti; prepoznavati
razliËite oblike zlostavljanja; znati kome se obratiti u
7. Æivot æivotinja sluËaju problema.
KljuËni pojmovi: domaÊe æivotinje, divlje æivotinje.
Obrazovna postignuÊa: razlikovati skupine æivotinja 15. Hrvati i nova domovina
prema vrsti prehrane; objasniti meusobnu ovisnost KljuËni pojmovi: Hrvati, krπÊanstvo.
biljaka i æivotinja. Obrazovna postignuÊa: odrediti vrijeme doseljenja
Hrvata u novu domovinu; odrediti stoljeÊe primanja
8. Travnjak krπÊanstva; upoznati najznaËajnije vladare iz dinastije
KljuËni pojmovi: æivotna zajednica, æivotni uvjeti. TrpimiroviÊ (Tomislav, Kreπimir, Zvonimir).
Obrazovna postignuÊa: razumjeti povezanost biljaka i
æivotinja u æivotnoj zajednici travnjaka; upoznati 16. Hrvatska u europskom okruæenju
nekoliko najpoznatijih biljaka i æivotinja travnjaka. KljuËni pojmovi: povijest, dræava, zajednica.
Obrazovna postignuÊa: razumjeti da je Hrvatska
9. ©uma tijekom povijesti imala svoju dræavu i bila u zajednici
KljuËni pojmovi: æivotna zajednica, æivotni uvjeti. s drugim narodima.
Obrazovna postignuÊa: razlikovati listopadnu,
zimzelenu (vazdazelenu) i mjeπovitu πumu; upoznati 17. Kulturnopovijesne znamenitosti RH
najpoznatije πumske æivotinje; uoËiti meusobnu KljuËni pojmovi: spomenici UNESCO-a.
ovisnost biljaka i æivotinja πume; uoËiti razloge Obrazovna postignuÊa: upoznati dio hrvatske
ugroæenosti æivotne zajednice i navesti naËine zaπtite povijesti na temelju najbliæeg kulturnopovijesnoga
(poæar), znati da je nestruËno ubiranje gljiva i πumskih spomenika /gradovi i spomenici UNESCO-a, koji su
plodova opasno za æivot. dio svjetske baπtine.

10. More 18. Samostalna Republika Hrvatska


KljuËni pojmovi: æivotna zajednica, æivotni uvjeti. KljuËni pojmovi: samostalna i neovisna dræava,
Obrazovna postignuÊa: upoznati i razlikovati Domovinski rat, Europska unija.
najpoznatije biljke i æivotinje u moru i uz more; Obrazovna postignuÊa: razumjeti da je Hrvatska bila
razumjeti vaænost mora za RH (turizam, u sastavu Jugoslavije, osamostalila se, a zatim je
brodogradnja, ribarstvo); navesti uzroke oneËiπÊenja pobjedom u Domovinskom ratu obranila svoju
mora i razumjeti vaænost oËuvanja ËistoÊe mora. samostalnost, svoju buduÊnost planira ostvariti u
zajednici s europskim narodima; razumjeti znaËenje
11. Prirodne posebnosti Republike Hrvatske pojma Domovinski rat (obrana od agresije na
KljuËni pojmovi: zaπtiÊena podruËja, nacionalni domovinu); znati da je 1991. proglaπena samostalna
parkovi, parkovi prirode. RH; imenovati prvoga predsjednika RH; imenovati
Obrazovna postignuÊa: upoznati nacionalne parkove sadaπnjega predsjednika RH.
u RH; nabrojiti parkove prirode i zaπtiÊena podruËja
u svojem zaviËaju; razumjeti vaænost zaπtite biljaka i 19. Simboli domovine
æivotinja u RH. KljuËni pojmovi: simbol, zastava, grb, himna, hrvatska
kuna.
12. »ovjek Obrazovna postignuÊa: nabrojiti simbole RH; opisati
KljuËni pojmovi: Ëovjek, zajednica, ljudska prava. simbole RH; znati da svaka dræava ima svoje simbole.
Obrazovna postignuÊa: razumjeti Ëovjekov æivot i
ulogu u zajednici; razumjeti jednakost i prava svih 20. Zagreb - glavni grad RH
ljudi u zajednici; upoznati vaæna prava djeteta. KljuËni pojmovi: glavni grad, politiËko srediπte
(Markov trg).
13. Ljudsko tijelo Obrazovna postignuÊa: imenovati glavni grad RH i
KljuËni pojmovi: dijelovi tijela, organizam. odrediti mu smjeπtaj na zemljovidu; objasniti da je
Obrazovna postignuÊa: razumjeti da je ljudsko tijelo Zagreb danas politiËko, kulturno, upravno,
cjelina (organizam); znati vaænost Ëuvanja tijela od zdravstveno, prosvjetno, πportsko srediπte RH;
ozlijeda i πtetnih utjecaja. upoznati najznaËajnije kulturno-povijesne spomenike
grada.

258
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Priroda i druπtvo

21. Stanovniπtvo RH b. Gospodarstvo nizinskih krajeva RH


KljuËni pojmovi: narod, jezik, vjera. KljuËni pojmovi: gospodarske djelatnosti.
Obrazovna postignuÊa: imenovati narod i nacionalne Obrazovna postignuÊa: razumjeti uvjetovanost
manjine koji Ëine stanovniπtvo RH; imenovati prirodno-zemljopisnih uvjeta i gospodarstva; navesti
sluæbeni jezik i pismo u RH; nabrojati vjere u RH. osnovne gospodarske djelatnosti nizinskoga kraja;
razumjeti vaænost gospodarstva nizinskih krajeva za
22. RH i susjedne zemlje RH.
KljuËni pojmovi: susjedne zemlje, prirodne i umjetne
granice. c. Naselja nizinskih krajeva
Obrazovna postignuÊa: odrediti na zemljovidu KljuËni pojmovi: gradska srediπta, sela.
susjedne zemlje; razlikovati prirodne i umjetne Obrazovna postignuÊa: imenovati i na zemljovidu
granice i pokazati ih na zemljovidu; objasniti vaænost pokazati gradska srediπta; opisati naselja i izgled sela.
prometne i gospodarske povezanosti sa susjednim
dræavama. d. Povijesne i kulturne znamenitosti
nizinskoga kraja
23. Breæuljkasti krajevi Republike Hrvatske KljuËni pojmovi: kulturnopovijesni spomenici, puËki
obiËaji (narodna baπtina).
a. Prirodno- zemljopisni uvjeti breæuljkastih
Obrazovna postignuÊa: navesti kulturnopovijesne
krajeva
spomenike i najpoznatije povijesne osobe svoga kraja;
KljuËni pojmovi: breæuljkasti kraj, reljefna obiljeæja,
upoznati puËke obiËaje kraja u kojem se æivi.
podneblje.
Obrazovna postignuÊa: upoznati i na zemljovidu
pokazati breæuljkaste krajeve RH i zaviËajna podruËja
25. Primorski krajevi Republike Hrvatske
breæuljkastih krajeva; na zemljovidu pokazati najveÊe
rijeke i breæuljke breæuljkastih krajeva; uoËiti obiljeæja a. Prirodno-zemljopisni uvjeti primorskih
reljefa i podneblja breæuljkastih krajeva. krajeva
KljuËni pojmovi: izgled primorskih krajeva, reljef,
b. Gospodarstvo breæuljkastih krajeva RH podneblje.
KljuËni pojmovi: gospodarske djelatnosti. Obrazovna postignuÊa: upoznati i na zemljovidu
Obrazovna postignuÊa: razumjeti uvjetovanost pokazati primorske krajeve RH i zaviËajna podruËja
prirodno zemljopisnih uvjeta i gospodarstva; navesti primorskih krajeva; na zemljovidu pokazati najveÊe
osnovne gospodarske djelatnosti breæuljkastih krajeva; rijeke i gore; nabrojiti najpoznatije vjetrove; uoËiti
razumjeti vaænost gospodarstva breæuljkastih krajeva obiljeæja (reljef, podneblje) primorskih krajeva.
za cijelu RH.
b. Gospodarstvo primorskih krajeva RH
c. Naselja breæuljkastih krajeva KljuËni pojmovi: gospodarske djelatnosti.
KljuËni pojmovi: gradska srediπta, sela. Obrazovna postignuÊa: razumjeti uvjetovanost
Obrazovna postignuÊa: imenovati i na zemljovidu prirodno-zemljopisnih uvjeta i gospodarstva; navesti
pokazati gradska srediπta; opisati naselja i izgled sela. osnovne gospodarske djelatnosti; razumjeti vaænost
gospodarstva primorskih krajeva za cijelu RH.
d. Povijesne i kulturne znamenitosti
breæuljkastih krajeva c. Naselja primorskih krajeva
KljuËni pojmovi: kulturnopovijesni spomenici, puËki KljuËni pojmovi: gradska srediπta, sela.
obiËaji (narodna baπtina). Obrazovna postignuÊa: nabrojiti i na karti pokazati
Obrazovna postignuÊa: navesti kulturnopovijesne gradska srediπta, opisati izgled naselja.
spomenike i najpoznatije povijesne osobe svojega
kraja; upoznati puËke obiËaje svojega kraja. d. Povijesne i kulturne znamenitosti
primorskih krajeva
24. Nizinski krajevi Republike Hrvatske KljuËni pojmovi: kulturnopovijesni spomenici, puËki
obiËaji (narodna baπtina).
a. Prirodno-zemljopisni uvjeti nizinskih Obrazovna postignuÊa: navesti kulturnopovijesne
krajeva RH spomenike i nabrojiti najpoznatije povijesne osobe
KljuËni pojmovi: izgled nizinskih krajeva, reljefna svojega kraja; upoznati puËke obiËaje svojega kraja.
obiljeæja, podneblje.
Obrazovna postignuÊa: upoznati i na zemljovidu
pokazati nizinske krajeve RH i zaviËajna podruËja
nizinskih krajeva; na zemljovidu pokazati najveÊe
rijeke; uoËiti vaænost rijeka, ali i πtete (poplave);
uoËiti obiljeæja (reljef, podneblje) nizinskih krajeva.

259
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Priroda i druπtvo

26. Gorski krajevi Republike Hrvatske c. Naselja gorskih krajeva


KljuËni pojmovi: gradska srediπta, sela.
a. Prirodno-zemljopisni uvjeti gorskih krajeva Obrazovna postignuÊa: nabrojiti i na zemljovidu
KljuËni pojmovi: izgled gorskih krajeva, reljef, pokazati gradska srediπta; opisati izgled naselja i sela.
podneblje.
Obrazovna postignuÊa: upoznati i na zemljovidu d. Povijesne i kulturne znamenitosti gorske
pokazati gorske dijelove RH i zaviËajna podruËja Hrvatske
gorskih dijelova; pokazati na zemljovidu najveÊe KljuËni pojmovi: kulturnopovijesni spomenici, puËki
rijeke i gore; uoËiti obiljeæja (reljef, podneblje) obiËaji (narodna baπtina).
gorskih krajeva. Obrazovna postignuÊa: navesti kulturnopovijesne
spomenike i najpoznatije povijesne osobe svojega
b. Gospodarstvo gorskih krajeva kraja; upoznati puËke obiËaje svojega kraja.
KljuËni pojmovi: gospodarske djelatnosti.
Obrazovna postignuÊa: razumjeti uvjetovanost
prirodno-zemljopisnih uvjeta i gospodarstva; navesti
osnovne gospodarske djelatnosti; razumjeti vaænost
gospodarstva gorskih krajeva za cijelu RH.

260
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Priroda

PRIRODA
UVOD * Od Ëetiri predloæene zajednice πuma obrauje se
Nastavni predmet priroda u 5. i 6. razredu osnovne πkole jedna, koja je svojstvena kraju u kojem πkola djeluje.
omoguÊuje sjedinjivanje, povezivanje i prirodoslovno Po æelji uËitelja, πume je moguÊe obraivati po
poimanje cjelina koje se odnose na raznolika podruËja slojevima.
prirode. Stoga ovaj predmet pridonosi stvaranju uËenikove ** Od dviju predloæenih vrsta kopnenih voda obrauje
cjelovite slike o svemu πto nas okruæuje u svijetu. se jedna, koja je znakovita za kraj u kojem πkola
Pojedine su se teme oblikovale u cjeline sjedinjivanjem djeluje.
razliËitih podruËja, zajednica i procesa s razliËitih stajaliπta. *** Od dviju predloæenih zajednica travnjaka obrauje se
Tako su ostvarene veze izmeu nastavnih predmeta jedna, koja je svojstvena kraju u kojem πkola djeluje.
(geografija, tehniËka kultura, hrvatski jezik, tjelesna i
zdravstvena kultura).
Smanjivanje koliËine Ëinjenica koje uËenik treba 5. RAZRED
zapamtiti omoguÊuje viπe aktivnoga ukljuËivanja uËenika
u nastavni proces. TEME
1. Prirodne znanosti i spoznavanje prirode
CILJ KljuËni pojmovi: æiva i neæiva priroda, prirodne
Nastava prirode treba potaknuti zanimanje uËenika za znanosti, poveÊalo, svjetlosni mikroskop (sitnozor),
cjelovitost prirode, za njezino istraæivanje i razumijevanje mikroskopski preparat.
na temelju znanstvenih spoznaja i dostignuÊa. Obrazovna postignuÊa: prepoznati da je priroda sve
πto postoji; navesti πto prouËava biologija; obrazloæiti
ZADAΔE kako promatramo prirodu; opisati osnovne osobine
UËenicima treba: æivih biÊa; objasniti pojam mikrosvijet; prepoznati
E promatranjem procesa i pojava u prirodi objasniti
pribor za mikroskopiranje; pripremiti svjeæi preparat
osnovne zakonitosti prirode, za mikroskopiranje; praktiËnim radom samostalno
E poticati zanimanje za opaæanje u prirodi, istraæivanje i
prikazati izoπtravanje vidnoga polja pod malim
logiËno zakljuËivanje o sastavnicama i ustroju æivoga poveÊanjem mikroskopa.
svijeta,
2. Od stanice do mnogostaniËnoga organizma
E razvijati svijest o vaænosti oËuvanja prirode,
KljuËni pojmovi: stanica, osnovna graa stanice;
E predoËiti i objasniti temeljnu grau i ulogu jednostaniËni organizmi, mnogostaniËni organizmi,
organizama, dioba stanice.
E omoguÊiti samostalno i toËno izvoenje pokusa i
Obrazovna postignuÊa: prepoznati na crteæu i
praktiËnih radova, imenovati glavne dijelove stanice; navesti da je stanica
E razvijati i njegovati kritiËko miπljenje i zakljuËivanje osnovna jedinica grae æivih biÊa; navesti glavne
na temelju opaæanja, dijelove stanice; usporediti biljnu i æivotinjsku
E razvijati odgovornost za vlastito zdravlje, stanicu; pokazati i imenovati staniËnu stijenku,
E omoguÊiti upoznavanje s temeljnim naËelima vakuolu i kloroplaste; razlikovati jednostaniËni
suvremenog poljodjelstva, organizam od mnogostaniËnoga organizma; povezati
E pruæiti moguÊnost za suradniËko uËenje i navikavanje diobu stanice s razmnoæavanjem jednostaniËnih i
na zajedniËki rad. rastom mnogostaniËnih organizama.

NAPOMENE ZA ©ESTI RAZRED 3. Graa i uloge æivotinjskoga organizma


Izborne teme se uvrπtavaju u nastavni plan i program KljuËni pojmovi: beskraljeænjaci, kraljeænjaci, organ,
pojedinoga razreda dogovorom uËenika i uËitelja, koji sustav organa.
odluËuju koje i koliko od ponuenih tema Êe obraditi. Obrazovna postignuÊa: razlikovati beskraljeænjake od
Umjesto predloæenih, mogu se uvrstiti teme po vlastitom kraljeænjaka; prepoznati i imenovati predstavnike
izboru. skupina kraljeænjaka; izdvojiti dijelove tijela
Redoslijed pojedinih tema moguÊe je mijenjati ako kraljeænjaka i imenovati nekoliko organa; zakljuËiti da
uËitelj prosudi da je to prikladnije za usvajanje predvienih kraljeænjaci imaju jedinstven plan grae.
sadræaja.
Pri obradi nastavnih tema valja uzeti u obzir zaviËajne 4. Kretanje æivotinja
osobitosti. Pri obradi nastavnog gradiva, gdje god je KljuËni pojmovi: kretanje æivotinja, organi za kretanje.
moguÊe, poæeljno je primjenjivati praktiËan rad. Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti vaænost kretanja
PreporuËa se koristiti Internet kao naËin dobivanja æivotinja; razlikovati naËine kretanja u vodi, na kopnu
dodatnih podataka. i u zraku; obrazloæiti tvrdnju da su organi za kretanje
prilagodba organizama okoliπu u kojem æive.

261
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Priroda

5. Æivotinje i njihova potreba za hranom i 9. Biljka cvjetnjaËa - sjemenka (klijanje)


kisikom KljuËni pojmovi: biljka cvjetnjaËa (sjemenjaËa),
KljuËni pojmovi: probavilo i zubalo, biljoæder, organi biljke cvjetnjaËe; graa sjemenke, klijanje,
mesoæder, sveæder, disanje i krvotok. jednosupnica, dvosupnica.
Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti vaænost hrane za Obrazovna postignuÊa: prepoznati biljku cvjetnjaËu;
æivot organizama; prepoznati i imenovati organe imenovati organe biljke cvjetnjaËe, razlikovati spolne
probavnoga sustava; usporediti prilagodbe probavila i nespolne organe biljke cvjetnjaËe; protumaËiti
na razliËitu vrstu hrane; razlikovati biljoædere, klijanje; navesti i dokazati uvjete klijanja; prepoznati
mesoædere i sveædere; odrediti πto je krvotok te povoljan poloæaj klice u sjemenci.
obrazloæiti njegovu vaænost za æivot; imenovati
dijelove krvotoka i organa za disanje i navesti 10. Korijen - graa i uloga
primjere njihove vaænosti i vaænost izluËivanja za KljuËni pojmovi: graa korijena, uloge korijena,
æivot. difuzija i osmoza.
Obrazovna postignuÊa: opisati grau korijena;
6. Razmnoæavanje i ponaπanje æivotinja izdvojiti uloge korijena kao organa biljke cvjetnjaËe;
KljuËni pojmovi: nespolno razmnoæavanje, spolno obrazloæiti ulogu korijenovih dlaËica; obrazloæiti
razmnoæavanje, briga za potomstvo, zajednice vaænosti difuzije i osmoze za æivot biljke.
æivotinja, ponaπanje æivotinja.
Obrazovna postignuÊa: razlikovati nespolno i spolno 11. Stabljika - graa i uloga
razmnoæavanje; prikazati temeljne znaËajke KljuËni pojmovi: vrste stabljika, uloge stabljike,
razmnoæavanja riba, ptica i sisavaca; obrazloæiti kako kapilarnost.
æiva biÊa osiguravaju razmnoæavanjem opstanak vrste; Obrazovna postignuÊa: razlikovati zeljaste i drvenaste
povezati razmnoæavanje æivotinja s brojnoπÊu stabljike; prepoznati podzemne stabljike (lukovica,
potomaka i brigom za potomstvo; imenovati neke gomolj i podanak); obrazloæiti ulogu stabljike;
zajednice æivotinja; navesti oblike ponaπanja æivotinja istaknuti vaænost kapilarnosti; opisati uzlazni tok vode
kao prilagodbu na naËin æivota u prirodi. u biljci.

7. »ovjekove æivotne potrebe i prehrambene 12. List - graa i uloga


navike KljuËni pojmovi: list.
KljuËni pojmovi: bioloπko (prirodno), druπtveno Obrazovna postignuÊa: opisati vanjsku grau lista;
(socijalno) i misaono biÊe; hrana i hranjive tvari, prepoznati staniËnu grau lista, kloroplaste, puËi i
pravilna prehrana. lisne æile; na temelju pokusa istraæiti pojavu
Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti povezanost transpiracije, fotosinteze i disanja biljaka; navesti
bioloπkih potreba Ëovjeka s njegovim misaonim i primjere vaænosti procesa fotosinteze za æivot na
druπtvenim potrebama; opisati naËine zadovoljavanja Zemlji; povezati grau lista s ulogom koju obavlja.
osnovnih æivotnih potreba; zakljuËiti da Ëovjek
zadovoljava svoje potrebe svjesnim djelovanjem; 13. Cvijet i plod - graa i uloga
navesti nekoliko prava i obveza Ëovjeka u zajednici KljuËni pojmovi: cvijet, cvat, opraπivanje, plod,
(obitelj, razredni odjel, domovina); odrediti vaænost rasprostranjivanje biljaka.
hrane za organizam; imenovati hranjive tvari; Obrazovna postignuÊa: opisati grau cvijeta i njegovu
obrazloæiti vaænost pravilne prehrane i predloæiti ulogu u æivotu biljke cvjetnjaËe; razlikovati proces
dnevne obroke; opisati pravilne prehrambene navike. opraπivanja od oplodnje; usporediti razliËite
prilagodbe cvjetova u naËinu opraπivanja; opisati
8. Pubertet - promjene i teπkoÊe u grau ploda i njegovu ulogu u æivotu biljke
sazrijevanju cvjetnjaËe; razlikovati vrste plodova; povezati
KljuËni pojmovi: pubertet, spolni sustav, higijena prilagodbe plodova i sjemenaka s naËinom njihova
tijela, ovisnost. rasprostranjivanja.
Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti πto je pubertet;
prepoznati promjene (fiziËke, spolne i psihiËke) koje 14. Uzgoj i potroπnja hrane kod nas i u svijetu
se dogaaju u pubertetu; povezati pojave mjeseËnice KljuËni pojmovi: glad, vrsta, odlika (sorta), pasmina,
i polucije sa spolnim sazrijevanjem; razlikovati odabiranje i kriæanje.
unutarnje organe za razmnoæavanje muπkaraca Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti postojanje
(sjemenici, sjemenovodi, mokraÊna cijev) i æena problema gladi u svijetu; navesti vaænost proizvodnje
(jajnici, jajovodi, maternica, rodnica); obrazloæiti hrane za zadovoljavanje æivotnih potreba Ëovjeka;
potrebu odræavanja higijene i steÊi pravilne higijenske povezati pojavu gladi uz ratove, prirodne nepogode i
navike; navesti primjere opasnosti za zdravlje od epidemije bolesti; obrazloæiti podrijetlo uzgojenih
puπenja, alkohola, zloporabe lijekova i droga. biljaka i æivotinja; obrazloæiti posljedice
udomaÊivanja, kriæanja i odabiranja æivotinja i biljaka
æeljenih osobina.

262
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Priroda

15. Uzgoj i zaπtita biljaka i æivotinja 2.2. Biljke i gljive kontinentalne vazdazelene
KljuËni pojmovi: tlo, gnojidba, zaπtita biljaka, seosko πume
gospodarstvo i farma, zaπtita domaÊih æivotinja. KljuËni pojmovi: kontinentalna vazdazelena πuma,
Obrazovna postignuÊa: navesti temeljne spoznaje o slojevitost πume, prilagodbe biljaka.
naËelima suvremenoga poljodjelstva u smislu Obrazovna postignuÊa: opisati osnovna obiljeæja
oËuvanja okoliπa i prirodne ravnoteæe; obrazloæiti πto πume; usporediti πume jele i mijeπane πume jele i
je tlo; objasniti kako nastaje humus; navesti o Ëemu bukve; razlikovati slojeve πume; obrazloæiti pojam
ovisi plodnost tla; usporediti prihranjivanje umjetnim sjenovite πume; prepoznati i opisati biljke uoËene na
i prirodnim gnojivima; odrediti πto je kompost i odabranoj postaji staniπta; razlikovati mahovine,
zelena gnojidba; razlikovati kemijska sredstva od liπajeve i gljive; navesti primjere jestivih, nejestivih i
bioloπke zaπtite; prepoznati najpoznatije vrste voÊa, otrovnih vrsta gljiva.
povrÊa i æitarica koje koristimo u prehrani; istaknuti
vrijednost voÊa, povrÊa i æitarica u svakodnevnoj 2.3. Biljke i gljive primorske vazdazelene πume
prehrani; navesti primjere koristi koje Ëovjek ima od KljuËni pojmovi: primorska vazdazelena πuma,
domaÊih æivotinja; istaknuti naËine zaπtite domaÊih slojevitost πume, prilagodbe biljaka.
æivotinja. Obrazovna postignuÊa: opisati osnovna obiljeæja
primorske vazdazelene πume; razlikovati slojeve
IZBORNE TEME πume; prepoznati karakteristiËne biljke uoËene na
1. Pravilna prehrana: radionica odabranoj postaji opisati njihove prilagodbe;
2. Ribarstvo mora i kopnenih voda - izvor zdrave obrazloæiti nastanak duπika; razlikovati paprat,
hrane liπajeve, mahovine i gljive; navesti primjere jestivih i
3. KuÊni ljubimci otrovnih vrsta gljiva.
4. Uzgoj ukrasnih biljaka
2.4. Biljke i gljive primorske listopadne πume
KljuËni pojmovi: primorska listopadna πuma,
6. RAZRED slojevitost πume, prilagodbe biljaka.
Obrazovna postignuÊa: opisati osnovna obiljeæja
TEME primorske listopadne πume; razlikovati slojeve πume;
1. Æiva biÊa i staniπte i æivotni uvjeti razlikovati liπajeve, mahovine, paprati, gljive; navesti
KljuËni pojmovi: jedinka, staniπte, æivotni uvjeti, primjere jestivih i otrovnih vrsta gljiva.
hranidbeni odnosi, bioloπka raznolikost. 3. Æivotinje u πumi
Obrazovna postignuÊa: razlikovati osnovne pojmove
u ustrojstvu æivoga svijeta u prirodi (jedinka,
populacija, staniπte); obrazloæiti pojmove æivotna 3.1. Æivotinje kontinentalne listopadne πume
zajednica i ekoloπki sustav; obrazloæiti protjecanje KljuËni pojmovi: prilagodbe æivotinja, hranidbeni
tvari i energije; navesti primjere prilagodba odnosi, prirodna ravnoteæa.
organizama æivotnim uvjetima staniπta; obrazloæiti Obrazovna postignuÊa: prepoznati najËeπÊe
povezanost proizvoaËa, potroπaËa i razlagaËa; istraæiti æivotinje; opisati prilagodbe æivotinja; navesti
æivotne uvjete na odabranoj postaji (izmjeriti: primjere hranidbenih odnosa; prepoznati æivotnu
temperaturu zraka, tla, vode, procijeniti koliËinu zajednicu πume kao dio jedinstvene cjeline
svjetlosti); povezati utjecaj æivotnih uvjeta na ekosustava; povezati prirodnu ravnoteæu πume s
opstanak i rasprostranjenost æivih biÊa; obrazloæiti biljkama i æivotinjama u hranidbenim lancima.
pojam bioloπka raznolikost.
3.2. Æivotinje kontinentalne vazdazelene πume*
2. Biljke i gljive u πumi KljuËni pojmovi: prilagodbe æivotinja, hranidbeni
odnosi; prirodna ravnoteæa.
2.1. Biljke i gljive kontinentalne listopadne Obrazovna postignuÊa: prepoznati najËeπÊe æivotinje;
πume opisati prilagodbe æivotinja; prikazati hranidbeni
KljuËni pojmovi: kontinentalna listopadna πuma, odnos potkornjaka i velikoga djetliÊa; navesti
slojevitost πume, prilagodbe biljaka. primjere hranidbenih odnosa; prepoznati æivotnu
Obrazovna postignuÊa: opisati osnovna obiljeæja zajednicu πume kao dio jedinstvene cjeline
kontinentalne listopadne πume; razlikovati slojeve ekosustava; povezati prirodnu ravnoteæu πume s
πume; usporediti svijetle πume sa sjenovitim; biljkama i æivotinjama u hranidbenim lancima.
prepoznati pitomi kesten, obiËni grab i kupinu;
navesti primjere jestivih, nejestivih i otrovnih vrsta 3.3. Æivotinje primorske vazdazelene πume
gljiva. KljuËni pojmovi: prilagodbe æivotinja, hranidbeni
odnosi, prirodna ravnoteæa.
Obrazovna postignuÊa: prepoznati najËeπÊe æivotinje;

263
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Priroda

opisati prilagodbe æivotinja æivotnim uvjetima; vodi od onih na kopnu; usporediti æivotne uvjete u
navesti primjere hranidbenih odnosa; navesti æivotnu moru s uvjetima æivota u kopnenim vodama;
zajednicu πume kao dio jedinstvene cjeline rasËlaniti vrste voda na kopnu; istraæiti na odabranoj
ekosustava; povezati prirodnu ravnoteæu πume s postaji æivotne uvjete (izmjeriti temperaturu,
biljkama i æivotinjama u hranidbenim lancima; opisati prozirnost, svjetlost, slanost, gibanje vode, izloæenost
opasnosti od unesenih vrsta (mungos). vjetru i valovima, a prema moguÊnosti i druge
parametre).
3.4. Æivotinje primorske listopadne πume
KljuËni pojmovi: prilagodbe æivotinja, hranidbeni 8. Æiva biÊa priobalnoga i obalnoga morskog
odnosi; prirodna ravnoteæa. podruËja
Obrazovna postignuÊa: prepoznati najËeπÊe æivotinje; KljuËni pojmovi: priobalno i obalno podruËje, biljke
opisati prilagodbe æivotinja æivotnim uvjetima; slanuπe, morske cvjetnjaËe, prilagodbe æivotinja.
navesti primjere hranidbenih odnosa; prepoznati Obrazovna postignuÊa: razlikovati priobalno od
æivotnu zajednicu πume kao dio jedinstvene cjeline obalnoga podruËja, usporediti æivotne uvjete u
ekosustava; povezati prirodnu ravnoteæu πume s priobalnom i obalnom podruËju; prepoznati na
biljkama i æivotinjama u hranidbenim lancima. odabranoj postaji prisutne biljke, æivotinje i alge;
razvrstati prilagodbe organizama prema æivotnim
4. Korist od πuma, oneËiπÊenje i zaπtita uvjetima na obali mora i u moru; prikazati primjere
KljuËni pojmovi: gospodarenje πumama, utjecaj povezanosti organizama kroz hranidbene odnose.
Ëovjeka na okoliπ, zaπtita πume.
Obrazovna postignuÊa: navesti podruËja s najviπe 9. Æiva biÊa morskoga dna
πuma u Hrvatskoj; navesti koristi koje nam pruæaju KljuËni pojmovi: morsko dno, alge i morske
πume; opisati πtetna djelovanja pretjeranoga cvjetnjaËe, prilagodbe æivotinja, simbioza (suæivot).
iskoriπtavanja πuma (erozija) i kiselih kiπa; istaknuti Obrazovna postignuÊa: razlikovati uvjete æivota na
uzroke nestanka biljnih i æivotinjskih vrsta; prepoznati kamenitom, pjeskovitom i muljevitom morskom
ugroæene i/ili zaπtiÊene biljne i æivotinjske vrste u dnu; navesti prilagodbe organizama æivotu na
Hrvatskoj; istaknuti znakove vezane uz oËuvanje i morskom dnu; prepoznati simbiozu, prikazati
zaπtitu prirode; nabrojiti zaπtiÊena prirodna podruËja primjere povezanosti organizama kroz hranidbene
zaviËaja; navesti ugroæene i/ili zaπtiÊene biljne i odnose.
æivotinjske vrste u zaviËaju i uzroke ugroæenosti;
protumaËiti bioloπku raznolikost na Zemlji. 10. Æiva biÊa u otvorenom moru
KljuËni pojmovi: otvoreno more, prilagodbe
5. Energija i njezini oblici - SunËeva energija organizama, plankton, ribe, sisavci - hranidbeni
KljuËni pojmovi: energija. odnosi.
Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti vaænost SunËeve Obrazovna postignuÊa: opisati prilagodbe organizma
energije za æivot na Zemlji; imenovati razliËite oblike otvorenom moru; obrazloæiti zaπto najveÊe æivotinje
energije u prirodi i oko nas; opisati pretvorbu jednoga æive u moru; obrazloæiti ulogu biljnoga planktona u
oblika u drugi oblik energije; istaknuti da sva goriva hranidbenom lancu; prikazati primjere povezanosti
posjeduju pohranjenu energiju i prikazati da se ona organizama kroz hranidbene odnose.
gorenjem pretvara u toplinsku energiju (toplinu);
obrazloæiti da iz fosilnih goriva koristimo pohranjenu 11. Æiva biÊa kopnenih voda
SunËevu energiju iz proπlosti; navesti moguÊe
posljedice pretjeranoga koriπtenja fosilnih goriva. 11.1. Æiva biÊa kopnenih voda tekuÊica
KljuËni pojmovi: prilagodbe biljaka, prilagodbe
6. Protok tvari i energije æivotinja, hranidbeni odnosi.
KljuËni pojmovi: gibanje tijela, gibanje vode, gibanje Obrazovna postignuÊa: opisati prilagodbe æivih biÊa
zraka, prijenos hranjivih tvari, prijenos topline. æivotnim uvjetima; izvesti pokus i prepoznati pojavu
Obrazovna postignuÊa: navesti povezanost protoka povrπinske napetosti; temeljem promatranja
tvari i energije sa æivotnim procesima u biljkama i prepoznati karakteristiËne biljke, æivotinje, alge;
æivotinjama te odnosima u hranidbenim lancima; prikazati primjere povezanosti organizama kroz
opisati stalni protok - izmjenu vode i otopljenih tvari hranidbene odnose.
kroz staniËnu membranu; objasniti na primjeru
procesa iz neæive prirode protok tvari i energije. 11.2. Æiva biÊa kopnenih voda stajaÊica
KljuËni pojmovi: prilagodbe biljaka, prilagodbe
7. Æivotni uvjeti u moru i u vodama na
æivotinja, hranidbeni odnosi.
kopnu Obrazovna postignuÊa: navesti prilagodbe biljaka i
KljuËni pojmovi: dubina, temperatura, prozirnost, æivotinja æivotnim uvjetima; izvesti pokus i
svjetlost, slanost. prepoznati pojavu povrπinske napetosti; temeljem
Obrazovna postignuÊa: razlikovati æivotne uvjete u

264
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Priroda

promatranja prepoznati karakteristiËne biljke, 14. Iskoriπtavanje travnjaka


æivotinje, alge; prikazati primjere povezanosti KljuËni pojmovi: ispaπa, sijeno, ljekovito bilje.
organizama kroz hranidbene odnose. Obrazovna postignuÊa: prepoznati naËine
iskoriπtavanja travnjaka; nabrojiti jestive i ljekovite
12. Korist od mora i kopnenih voda, biljke travnjaka; obrazloæiti pravila skupljanja biljaka;
oneËiπÊenje i zaπtita navesti ulogu Ëovjeka u opstanku travnjaka.
KljuËni pojmovi: korist od mora i kopnenih voda,
oneËiπÊenje i zaπtita voda, proËiπÊivanje vode. 15. Æivotne zajednice oranica i zaπtita
Obrazovna postignuÊa: navesti koristi koje nam travnjaka
pruæaju more i kopnene vode; nabrojiti organizme KljuËni pojmovi: biljne kulture, korov, pesticidi.
koji se mogu koristiti u ljudskoj prehrani; opisati Obrazovna postignuÊa: nabrojiti najËeπÊe biljne
naËine oneËiπÊenja mora i kopnenih voda; obrazloæiti kulture naπih oranica; opisati moguÊe posljedice
vaænost zaπtite mora i vodenih staniπta; istaknuti pretjerane primjene pesticida i umjetnih gnojiva na
potrebu oËuvanja podzemnih voda; navesti naËine bioloπku raznolikost travnjaka i zdravlje ljudi;
racionalne potroπnje vode u svakodnevnom æivotu; promatranjem prepoznati znakove opasnosti na
povezati oneËiπÊenja mora i kopnenih voda s ambalaæi sredstava za zaπtitu biljaka; obrazloæiti pojam
utjecajem na ljudsko zdravlje; navesti primjere kako korova (sluËaj razliËak i kukolj); promatranjem
svaki pojedinac moæe utjecati na Ëuvanje i zaπtitu prepoznati korovske biljke i æivotinje na oranicama
mora i kopnenih voda; razlikovati mehaniËko i (korovi: slak, pirika, crveni mak, æivotinje: prepelica,
bioloπko proËiπÊivanje vode; obrazloæiti samopro- trËka, velik hrËak, fazan).
ËiπÊivanje vode; povezati prisustvo vrste organizama u
vodi sa stupnjem njezina oneËiπÊenja; izvesti pokus IZBORNE TEME
filtriranja oneËiπÊene vode. 1. Tropske πume
2. Pravila skupljanja i preπanja biljaka
13. Travnjaci 3. Plavi svijet - Veli Loπinj - Jadranski projekt:
dupin
13.1. Biljke i æivotinje kontinentalnih 4. Æivot u boËatoj vodi
travnjaka 5. Ugroæena vlaæna i moËvarna staniπta u
KljuËni pojmovi: travnjak, livada, paπnjak, prilagodbe Hrvatskoj i u svijetu
biljaka i æivotinja, hranidbeni odnosi.
Obrazovna postignuÊa: navesti prilagodbe biljka i
æivotinja kontinentalnih travnjaka uvjetima æivota;
navesti primjere povezanosti organizama kroz
hranidbene odnose; razlikovati travnjak, livadu i
paπnjak; opisati nastajanje travnjaka; povezati vrste
travnjaka s njihovim bitnim znaËajkama; na odabranoj
postaji istraæiti æivotne uvjete na travnjaku; temeljem
promatranja prepoznati na odabranoj postaji prisutne
karakteristiËne æivotinje i biljke; obrazloæiti pojmove
πikara, makija, garig (buπik), kamenjar; usporediti
uvjete postanka travnjaka i kamenjarskih paπnjaka.

13.2. Biljke i æivotinje primorskih travnjaka


KljuËni pojmovi: travnjak, livada, paπnjak, prilagodbe
biljaka, prilagodbe æivotinja, hranidbneni odnosi.
Obrazovna postignuÊa: istaknuti prilagodbe biljka i
æivotinja primorskih travnjaka prema uvjetima æivota;
navesti primjere povezanosti organizama kroz
hranidbene odnose; razlikovati travnjak, livadu i
paπnjak; opisati nastajanje travnjaka; imenovati i
povezati vrste travnjaka s njihovim bitnim
znaËajkama; istraæiti na odabranoj postaji æivotne
uvjete na travnjaku; obrazloæiti pojmove πikara,
makija, garig (buπik), kamenjar; usporediti uvjete
postanka primorskih travnjaka i kamenjarskih
paπnjaka.

265
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Biologija

BIOLOGIJA
UVOD PreporuËa se koristiti Internet kao naËin dobivanja
Nastavni program biologije temelji se na osnovnim dodatnih obavijesti i podataka.
sadræajima bioloπkih znanosti i uËenicima omoguÊuje
upoznavanje æivog svijeta a i zakonitosti koje u njemu
vladaju. U 7. razredu uËenici trebaju steÊi predodæbu o 7. RAZRED
razvoju æivih biÊa na Zemlji i spoznati bogatstvo æivog
svijeta koje se oËituje u raznolikosti vrsta. U 8. razredu TEME
posebna se pozornost posveÊuje grai i funkcijama 1. Pojava æivota na Zemlji
ljudskog organizma. UËenici potrebna predznanja stjeËu u KljuËni pojmovi: kemijska i bioloπka evolucija, fosili,
nastavnom predmetu priroda u 5. i 6. razredu. geoloπka doba.
Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti pojavu i razvoj
CILJ æivota na Zemlji; navesti uvjete na Zemlji koji su
Cilj nastave biologije je da uËenici steknu znanje o omoguÊili razvoj æivih biÊa; opisati znanstveno
osnovnim bioloπkim zakonitostima, temeljnoj grai i utemeljene pretpostavke o tijeku kemijske evolucije i
funkcijama æivih biÊa, da razviju prirodoznanstveni naËin pojavi prvih æivih biÊa; navesti geoloπka doba i
miπljenja, upoznaju metode istraæivanja prirode, razviju prevladavajuÊe organizme u njima; opisati vaænost
spremnost i primjerenu odgovornost za primjenu steËenih fosila u spoznavanju nekadaπnjeg æivota na Zemlji.
znanja u æivotu.
2. Raznolikost æivoga svijeta
ZADAΔE KljuËni pojmovi: bioloπka carstva, autotrofni i
UËenik treba: heterotrofni organizmi, saprofiti, paraziti (nametnici)
E usvojiti znanje o raznolikosti i povezanosti æivog
aerobni i anaerobni organizmi.
svijeta i postupnosti njegova razvoja, Obrazovna postignuÊa: prikazati podjelu æivoga
E upoznati ljudski organizam, osnovnu grau i svijeta u viπe razliËitih carstava; navesti najpoznatija
funkciju, carstva: monere, protisti, gljive, biljke i æivotinje;
razlikovati naËin ishrane autotrofnih i heterotrofnih
E razviti interes za prirodoznanstvena istraæivanja, za
organizama, saprofita i parazita; usporediti aerobne i
napredak u biologiji i za podruËja njezine primjene
anaerobne organizme.
(poljodjelstvo, zdravstvo, biotehnologija),
E razviti umijeÊe promatranja, biljeæenja promatranog,
3. Najjednostavniji oblici æivota na Zemlji
izvoenja zakljuËaka iz raspoloæivog materijala o KljuËni pojmovi: virusi, bakterije.
rasporedu i ustroju æivoga svijeta, Obrazovna postignuÊa: prepoznati bakterije kao
E razviti stav o odgovornosti za vlastito zdravlje,
jednostaniËne organizme bez jezgre; razlikovati
E razviti pozitivan stav prema biologiji, æelju za bakterije koje uzrokuju bolesti od bakterija vaænih za
samostalnim uËenjem, postavljanjem pitanja i æivot na Zemlji; izdvojiti viruse kao najjednostavnije
provoenjem jednostavnih pokusa radi dobivanja æive oblike koji se razmnoæavaju; opisati grau virusa;
odgovora, navesti nekoliko primjera bolesti uzrokovanih
E razviti stav prema æivotu kao vrijednosti i upoznati bakterijama i virusima; navesti primjere osnovnih
moguÊnosti oËuvanja i zaπtite prirode, upoznati mjera zaπtite od zaraze.
ljepote svoje okoline (zaviËaj, domovina) i znaËaj
oËuvanja prirodnih ljepota i bogatstva za zdravlje i 4. Stanica s jezgrom
kvalitetu æivota. KljuËni pojmovi: autotrofna i heterotrofna stanica,
staniËna tjeleπca.
Obrazovna postignuÊa: prepoznati osnovne dijelove
NAPOMENA stanice i obrazloæiti njihove zadaÊe; povezati
Izborne teme se uvrπtavaju u nastavni plan i program kloroplaste s fotosintezom; prirediti jednostavan
pojedinoga razreda dogovorom uËenika i uËitelja, koji mikroskopski preparat; samostalno prikazati
odluËuju koje Êe i koliko Êe od ponuenih tema obraditi. rukovanje mikroskopom (sitnozorom).
Umjesto predloæenih mogu se uvrstiti teme po vlastitom
izboru. 5. StaniËne diobe
Redoslijed pojedinih tema moguÊe je mijenjati, ako KljuËni pojmovi: kromosom, geni, staniËne diobe:
uËitelj prosudi da je to prikladnije za usvajanje predvienih mitoza, mejoza.
sadræaja. Obrazovna postignuÊa: opisati gene kao nositelje
Pri obradi nastavnih tema valja uzeti u obzir zaviËajne nasljednih osobina; usporediti broj kromosoma u
osobitosti. Pri obradi nastavnog gradiva, gdje god je to stanica nastalih mitozom i mejozom; razlikovati
moguÊe, poæeljno je primjenjivati praktiËan rad. mitozu od mejoze; istaknuti da se u razvoju spolnih

266
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Biologija

stanica broj kromosoma smanjuje na polovicu 11. ObliÊi


poËetnoga broja. KljuËni pojmovi: djeËja glista i trihina.
Obrazovna postignuÊa: navesti evolucijski napredak u
6. Praæivotinje grai obliÊa (prohodno probavilo, razdvojenost
KljuËni pojmovi: jednostaniËni organizam, papuËica, spolova); nabrojiti nametnike: djeËja glista, bijela
euglena. glistica i zavojita trihina; obrazloæiti vaænost
Obrazovna postignuÊa: navesti i opisati papuËicu i obveznoga veterinarskoga pregleda mesa, obradbe
euglenu kao predstavnike jednostaniËnih organizama; namirnica visokom temperaturom; istaknuti vaænost
usporediti grau euglene ili papuËice s graom odræavanja osobne higijene kao zaπtite od zaraza
bakterijske stanice; obrazloæiti zaπto euglena moæe biti nametnicima.
proizvoaË i potroπaË; istaknuti osobine euglene
sliËne i biljkama i æivotinjama; opisati ulogu 12. Mekuπci
trepetljika (kod papuËice) i hranidbenih mjehuriÊa; KljuËni pojmovi: puæevi, πkoljkaπi, glavonoπci, plaπt,
navesti vaænost ljuπtura krednjaka u nastajanju stijena. stopalo.
Obrazovna postignuÊa: razlikovati skupine mekuπaca:
7. Alge puæevi, πkoljkaπi i glavonoπci; obrazloæiti evolucijski
KljuËni pojmovi: alge, steljka. napredak u organizaciji puæa (otvoren krvotok);
Obrazovna postignuÊa: razlikovati jednostaniËne i temeljem promatranja prepoznati predstavnike nekih
mnogostaniËne alge; razlikovati alge s obzirom na ugroæenih vrsta mekuπaca; obrazloæiti potrebu zaπtite
pigment: zelene, smee, crvene; obrazloæiti znaËenje i oËuvanja ugroæenih vrsta morskih mekuπaca.
jednostaniËnih alga u izmjeni tvari (kisika i ugljikova
dioksida); opisati grau mnogostaniËne alge; 13. KolutiÊavci
promatrati i opisati nekoliko vrsta morskih ili KljuËni pojmovi: gujavica, kolutiÊava graa tijela.
slatkovodnih alga (ovisno o zaviËaju); prirediti Obrazovna postignuÊa: opisati osobitosti kolutiÊave
mikroskopski preparat spirogire i kiπne alge. grae tijela; navesti evolucijski napredak u grai tijela
(zatvoreni krvotok); temeljem promatranja opisati
8. Gljive
kretanje gujavice; obrazloæiti znaËenje gujavice za
KljuËni pojmovi: micelij, hife, plodiπte, spore,
kakvoÊu tla (humus).
otrovne gljive.
Obrazovna postignuÊa: usporediti gljive s biljkama i
æivotinjama (ne proizvode hranu, nego upijaju
14. Kukci i ostali Ëlankonoπci
hranjive tvari iz okoliπa); prepoznati i opisati gljive KljuËni pojmovi: podjela Ëlankonoæaca, uzduπnice,
kao heterotrofne organizme; usporediti parazitske i vanjski tjelesni pokrov, preobrazba.
saprofitske gljive; opisati liπaj kao simbiozu; navesti Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti na primjeru kukca
koristi i πtete od gljiva; povezati vaænost poznavanja osobitosti u grai Ëlankonoæaca (glava, prsa, zadak,
otrovnih gljiva sa zdravljem ljudi. Ëlankoviti udovi, tjelesni pokrov); istaknuti ulogu
uzduπnica; povezati prilagodbe kukaca na æivotne
9. Spuæve i æarnjaci uvjete; imenovati predstavnike ostalih skupina
KljuËni pojmovi: sjedilaËki organizmi, zadruæni æivot, Ëlankonoæaca; opisati preobrazbu kukca; opisati ulogu
æarne stanice, simetrija tijela. Ëlankonoæaca kao prenosilaca bolesti (krpelj);
Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti zaπto spuæve imenovati neke otrovne Ëlankonoπce.
ubrajamo u æivotinje; istaknuti usloænjivanje grae u
spuævi (mnogostaniËnost); obrazloæiti na prirodnom 15. Bodljikaπi
materijalu vanjski izgled spuævi (otvori za strujanje KljuËni pojmovi: jeæinac, vodoæilni sustav.
vode); prepoznati zaπto su æarnjaci æivotinje unatoË Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti osobitosti grae
sjedilaËkom æivotu; opisati naËin probave u æarnjaka; bodljikaπa na primjeru jeæinca; nabrojiti predstavnike
obrazloæiti pojavu tkiva i zrakaste simetrije tijela; bodljikaπa; obrazloæiti povezanost zrakaste simetrije
navesti evolucijski nove osobine æarnjaka (mreæasti tijela s naËinom æivota i prehranom; obrazloæiti
æivËani sustav). potrebu zaπtite i oËuvanja morskih bodljikaπa.

10. Ploπnjaci 16. Svitkovci


KljuËni pojmovi: virnjaci, metilji, trakavice, KljuËni pojmovi: kopljaËa, svitak, kraljeænica.
dvoboËna simetrija. Obrazovna postignuÊa: opisati osobitosti grae
Obrazovna postignuÊa: navesti evolucijski napredak u svitkovaca (kopljaËa, kraljeænjaci); navesti i obrazloæiti
tjelesnoj grai; prepoznati virnjake; obrazloæiti πto su evolucijski napredak u grai tijela (unutarnji
dvospolci; opisati prilagodbe nametnika; navesti potporanj tijela i kraljeænica).
opasnosti i opisati naËine zaraze metiljima ili
trakavicom.

267
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Biologija

17. Ribe 23. PapratnjaËe


KljuËni pojmovi: peraje, πkrge, plivaÊi mjehur. KljuËni pojmovi: korijen, stabljika, list.
Obrazovna postignuÊa: navesti prilagodbe organizama Obrazovna postignuÊa: prepoznati i imenovati
na æivot u vodi: oblik tijela, πkrge, peraje, plivaÊi osnovne skupine papratnjaËa; opisati grau i
mjehur; opisati grau riba (vensko srce, arterije, vene, razmnoæavanje; prepoznati na prirodnim uzorcima
kraljeænica, pokrov tijela, mozak i osjetila); obrazloæiti biljna tkiva i organe; usporediti grau i razvoj
sliËnost rasporeda kostiju prsne peraje resoperke i papratnjaËa s mahovinama; obrazloæiti evolucijsku
udova kopnenih kraljeænjaka. vaænost papratnjaËa; promatrati i prepoznati vrstu
papratnjaËe iz zaviËaja; temeljem promatranja pod
18. Vodozemci mikroskopom (sitnozorom) opisati sporangije sa
KljuËni pojmovi: disanje koæom i pluÊima, sporama.
preobrazba.
Obrazovna postignuÊa: nabrojiti predstavnike skupina 24. GolosjemenjaËe
vodozemaca; usporediti prilagodbe na æivot u vodi i KljuËni pojmovi: sjemeni zametak, sjemenke.
na kopnu; usporediti grau punoglavca i ribe; Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti zaπto pojava
obrazloæiti napredak u grai æabe: srce, disanje; opisati sjemenke predstavlja evolucijski napredak; razlikovati
preobrazbu vodozemca; obrazloæiti potrebu zaπtite glavne skupine golosjemenjaËa; navesti predstavnike
vodozemaca. golosjemenjaËa; opisati grau golosjemenjaËe;
promatranjem prirodnoga materijala povezati grau
19. Gmazovi dijelova biljke (Ëeπer, list) i golosjemenjaËu kojoj
KljuËni pojmovi: kopneni kraljeænjaci, pokrov tijela. pripadaju (bor, smreka, jela).
Obrazovna postignuÊa: opisati prilagodbe gmazova za
æivot na kopnu (disanje, kretanje, pokrov tijela); 25. KritosjemenjaËe
navesti evolucijski napredak u grai unutraπnjih KljuËni pojmovi: cvijet, plod, jednosupnice,
organa; prepoznati i imenovati predstavnike dvosupnice.
pojedinih skupina gmazova; obrazloæiti postupke Obrazovna postignuÊa: navesti znaËajke
pruæanja prve pomoÊi u sluËaju ugriza otrovnice; kritosjemenjaËa kao najrazvijenijih i
obrazloæiti potrebu oËuvanja i zaπtite gmazova. najrasprostranjenijih biljaka naπega doba; obrazloæiti
grau cvijeta u funkciji opraπivanja i oplodnje;
20. Ptice navesti prilagodbe plodova i sjemenaka za
KljuËni pojmovi: krila, perje, πuplje kosti, stalna rasprostranjivanje; razlikovati jednosupnice od
temperatura tijela. dvosupnica; promatranjem prirodnoga materijala
Obrazovna postignuÊa: opisati znaËajke grae ptica povezati grau dijelova biljke i skupinu
(krvotok, disanje i probava); obrazloæiti pojam stalne kritosjemenjaËa kojoj pripadaju.
temperature tijela; opisati prilagodbe ptica naËinima
kretanja (voda, tlo, zrak); obrazloæiti brigu za 26. Evolucija
potomstvo u ptica; temeljem promatranja prepoznati KljuËni pojmovi: evolucija, prirodna selekcija
najËeπÊe zaviËajne vrsta ptica; obrazloæiti potrebu (odabiranje, izdvajanje), promjenjivost vrsta, Darwin.
oËuvanja i zaπtite ptica. Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti bioloπku
evoluciju; navesti dokaze evolucije æivoga svijeta;
21. Sisavci obrazloæiti Ëimbenike evolucije i proces nastajanja
KljuËni pojmovi: sisanje majËinog mlijeka, dlake, novih vrsta (prirodno odabiranje, izolacija);
maternica. obrazloæiti Darwinovu teoriju tumaËenja razvoja
Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti po Ëemu su sisavci æivota na Zemlji.
najrazvijeniji kraljeænjaci (graa mozga, graa srca,
velikoj povrπina pluÊa, stalna tjelesna temperatura, IZBORNE TEME
pokrov tijela, posteljica, pupËana vrpca, briga za 1. Istraæivanje u biologiji
mlade); razlikovati prilagodbe sisavaca na razliËite 2. Zanimljivosti iz æivota zadruænih kukaca
naËine æivota; razlikovati i razvrstati sisavce u osnovne 3. ©tetnici u poljoprivredi i πumarstvu
skupine (jednootvori, tobolËari i plodvaπi). 4. Raznolikost kritosjemenjaËa
5. Bioindikatori
22. Mahovine
KljuËni pojmovi: stabalce, listiÊi, spore.
Obrazovna postignuÊa: navesti prilagodbe prvih
biljaka æivotu na kopnu; prepoznati mahovine na
temelju prirodnih uzoraka kao najjednostavnije
graene biljke; opisati na predloπku æivotni ciklus
mahovine; prirediti listiÊe mahovine za
mikroskopiranje.

268
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Biologija

8. RAZRED Obrazovna postignuÊa: opisati razvoj ploda prije


roenja; razlikovati pojmove trudnoÊa i poroaj;
nabrojiti znakove trudnoÊe: izostanak mjeseËnice,
TEME tjelesne promjene; opisati ulogu posteljice i pupËane
1. Roditelji i potomci vrpce; razlikovati pojmove zametak i plod; obrazloæiti
KljuËni pojmovi: srodnost i raznolikost, nasljeivanje, potrebu odgovornoga ponaπanja u trudnoÊi.
nasljedne i nenasljedne promjene.
Obrazovna postignuÊa: opisati gene kao nositelje 6. Od roenja do smrti
nasljednih osobina; razlikovati spolno od nespolnog KljuËni pojmovi: æivotna razdoblja: roenje, djetinjstvo,
razmnoæavanja; istaknuti da pri spolnom pubertet, mladenaπtvo, zrela dob, starost i smrt.
razmnoæavanju sudjeluju oba roditelja - æena/æenka i Obrazovna postignuÊa: prepoznati znaËajke pojedinih
muπkarac/muæjak, odnosno æenska jajna stanica i razdoblja u æivotu Ëovjeka; usporediti tjelesno i
muπka spolna stanica - spermij te da su potomci spolno sazrijevanje; navesti sliËnosti i razlike meu
raznoliki; obrazloæiti vaænost genske raznolikosti za spolovima; promatrati i opisati promjene na
opstanak æivota; opisati kako muπke spolne stanice Ëlanovima obitelji i znancima tijekom razliËitih
(spolni kromosomi X i Y) odreuju spol. æivotnih razdoblja.
2. DNA molekula 7. Odgovorno spolno ponaπanje
KljuËni pojmovi: kromosomi, DNA molekula, KljuËni pojmovi: zdravlje i osobna higijena spolnih
genom, mutacije. organa, ËovjeËan odnos meu spolovima.
Obrazovna postignuÊa: navesti πto je genom; Obrazovna postignuÊa: navesti spolno prenosive
obrazloæiti zaπto u jednom organizmu sve stanice bolesti i njihove uzroËnike; navesti naËine prevencije
imaju isti zapis ili genom; obrazloæiti da se genom prenoπenja spolno prenosivih bolesti; istaknuti
sastoji od DNA molekula; imenovati DNA i RNA znaËenje spolnoga odnosa sa zaπtitnim sredstvima.
kao nasljednu tvar; istaknuti da DNA sadræava gene
koji su nositelji nasljednih svojstava u svih æivih biÊa;
8. Kosti i veze meu kostima
objasniti πto su mutacije (promjene); istaknuti vaænost
KljuËni pojmovi: kostur, kost, hrskavica, veza meu
mutacija koje se prenose na potomstvo i glavni su
kostima.
pokretaË prilagodbe æivih organizama; obrazloæiti da
Obrazovna postignuÊa: istaknuti kostur kao potporanj
mutacije mogu nositi upute za razvoj bolesti koje su
tijela; opisati kako zglobovi omoguÊuju pokretanje;
tada nasljedne (genetske bolesti).
obrazloæiti ulogu kostura pri kretanju tijela i zaπtiti
unutarnjih organa; navesti sastav koπtane tvari i
3. Graa i funkcija ljudskoga organizma obrazloæiti vaænost kalcija u prehrani; povezati naËin
KljuËni pojmovi: stanica, izvanstaniËna tekuÊina, æivota i pravilan razvoj grae kostiju, obrazloæiti
tkiva, organi, organski sustavi ljudskoga tijela. ulogu vitamina D i sunËanja (rahitis); povezati
Obrazovna postignuÊa: povezati osobitosti grae i koπtanu sræ sa stvaranjem krvnih stanica; pokazati
uloge razliËitih stanica; navesti postojanje pruæanje prve pomoÊi pri prijelomu, uganuÊu,
izvanstaniËne tekuÊine kao unutarnjega okoliπa; iπËaπenju; obrazloæiti posljedice nepravilnoga dræanja
opisati usloænjivanje grae ljudskoga organizma tijela pri mirovanju i kretanju.
(stanice, tkiva, organi, sustavi organa); istaknuti
zdravstveno znaËenje vode za piÊe te povezati vaænost
9. MiπiÊi
nadoknade vode i soli izgubljene znojenjem.
KljuËni pojmovi: popreËnoprugasti miπiÊi, srËani i
glatki miπiÊi.
4. Graa i uloga spolnih organa Obrazovna postignuÊa: razlikovati popreËnoprugaste
KljuËni pojmovi: muπki i æenski spolni organi, miπiÊe koji rade pod utjecajem naπe volje i miπiÊe
sporedna spolna obiljeæja. (srËani i glatki) koji nisu pod utjecajem naπe volje;
Obrazovna postignuÊa: povezati grau i ulogu obrazloæiti elektriËnu prirodu rada miπiÊa; povezati
spolnih organa; istaknuti vaænost poznavanja veze izmeu miπiÊa i kostiju s pokretanjem ljudskog
menstruacijskog ciklusa; opisati pojavu menstruacije i tijela; obrazloæiti vaænost redovite i umjerene tjelesne
polucije kao znak spolne zrelosti organizma i aktivnosti za normalan rad miπiÊa; usporediti
moguÊnosti oplodnje; obrazloæiti zaπto spolnu zrelost promjene u miπiÊima tijekom miπiÊnog rada, umora i
treba pratiti odgovorno spolno ponaπanje; povezati odmora.
menstruacijski ciklus s plodnim i neplodnim danima;
navesti osnovne naËine kontracepcije i obrazloæiti
10. ÆivËana stanica i æivac
ulogu kontracepcije.
KljuËni pojmovi: æivËana stanica, æivËano vlakno,
æivac.
5. ZaËeÊe i razvitak djeteta prije roenja Obrazovna postignuÊa: povezati grau i uloge
KljuËni pojmovi: oplodnja ili zaËeÊe, razvoj ploda, æivËane stanice (kratki i dugi ogranci); obrazloæiti
trudnoÊa, poroaj. elektriËnu prirodu æivËanoga impulsa, pojmove

269
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Biologija

podraæljivost i elektriËnu provodnost æivËane stanice i ulogu æivËanoga sustava s ulogom ælijezda s
æivca; navesti sinapsu kao specifiËnu vezu izmeu unutarnjim izluËivanjem; imenovati nekoliko
æivËanih stanica ili æivËanih stanica i miπiÊnih vlakana. hormona (tiroksin, adrenalin, inzulin, hormon rasta,
spolni hormoni).
11. ÆivËani sustav
KljuËni pojmovi: srediπnji, periferni i autonomni 17. Krvotok
æivËani sustav. KljuËni pojmovi: krv, srce, krvne æile.
Obrazovna postignuÊa: razlikovati srediπnji, periferni, Obrazovna postignuÊa: raπËlaniti sastav krvi i
autonomni i voljni æivËani sustav i navesti njihove obrazloæiti ulogu krvi; navesti bolesti koje se prenose
uloge; obrazloæiti refleks i njegovu zaπtitnu ulogu, krvlju; istaknuti potrebu opreza pri dodiru s tuom
opisati kako autonomni æivËani sustav upravlja krvlju (ljudskom i æivotinjskom); povezati grau srca
organima kojih rad nije pod utjecajem naπe volje; s krvnim optokom; opisati put krvi; obrazloæiti ulogu
opisati ovisnost ozljeda srediπnjega i perifernoga srca kao crpke koja potiskuje krv do svake stanice u
æivËanoga sustava o zdravlju Ëovjeka; nabrojiti organizmu; razlikovati arterije i vene; obrazloæiti i
najËeπÊe bolesti æivËanoga sustava: potres mozga, povezati ulogu limfnih æila s krvotokom; odrediti
meningitis, epilepsija, djeËja paraliza, moædana kap. poloæaj srca u prsnom koπu; temeljem praktiËnoga
rada prikazati mjerenje pulsa i krvnog tlaka; pokazati
12. Ovisnosti pruæanje prve pomoÊi pri zaustavljanju krvarenja.
KljuËni pojmovi: nikotinizam, alkoholizam,
narkomanija. 18. Zaπtita organizma od bolesti
Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti pojam ovisnosti; KljuËni pojmovi: imunost, bijele krvne stanice, limfni
obrazloæiti vezu izmeu alkoholizma, nesreÊa na radu Ëvorovi.
i u prometu, zlostavljanja, kriminala, gubitka Obrazovna postignuÊa: razlikovati steËenu i uroenu
samopoπtovanja; razlikovati kratkotrajne i dugotrajne imunost; obrazloæiti ulogu protutijela i njihovu
posljedice ovisnosti na zdravlje; navesti opasnosti i povezanost s leukocitima; povezati zarazu HIV
πtete koju ovisnost donosi pojedincu, obitelji, virusom s gubitkom imunosti; prepoznati alergene
druπtvu. kao tvari koje uzrokuju alergije; pokazati na slici
nakupine limfnih Ëvorova na tijelu.
13. Osjetilo vida
KljuËni pojmovi: oko, osjet vida. 19. Organi za disanje i glas
Obrazovna postignuÊa: imenovati dijelove oka; KljuËni pojmovi: disanje, pluÊa, izmjena plinova.
opisati nastanak slike u oku i mozgu; navesti svojstva Obrazovna postignuÊa: nabrojiti organe diπnoga
oka i nedostatke vida: kratkovidnost, dalekovidnost, sustava; opisati izmjenu plinova u pluÊima; obrazloæiti
upala oËne sluznice, siva mrena, daltonizam, bioloπku oksidaciju; obrazloæiti povezanost uloge
slabovidnost, sljepoÊa. diπnoga i krvoæilnoga sustava; navesti potrebu zaπtite
diπnoga sustava od praπine, plinova (noπenje zaπtitnih
14. Osjetila - osjet sluha i ravnoteæe sredstava); obrazloæiti πtetnost puπenja za diπne organe
KljuËni pojmovi: uho, osjet sluha i ravnoteæe. i glasnice; navesti vaænost disanja na nos, boravka u
Obrazovna postignuÊa: imenovati dijelove uha; prirodi, zaπtitu od promuklosti i oπteÊenja glasnica
opisati zaπtitu pri radu s bukom; prepoznati zanimanja (naprezanje glasnica).
koja ugroæavaju sluh; navesti mane i bolesti sluha.
20. Graa, uloga i bolesti probavnih organa
15. Ostala osjetila (mirisa, okusa, boli, opipa, KljuËni pojmovi: probavni organi, mehaniËka i
hladnoÊe, topline) kemijska probava.
KljuËni pojmovi: osjetilo okusa, osjetilo mirisa, koæna Obrazovna postignuÊa: imenovati dijelove probavnoga
osjetila. sustava i opisati njihovu ulogu; obrazloæiti ulogu
Obrazovna postignuÊa: navesti mnogobrojnost osjeta; probave u razgradnji hrane; povezati grau probavnoga
istaknuti znaËenje osjeta u preæivljavanju, kvaliteti sustava Ëovjeka s ishranom namirnicama biljnoga i
æivljenja i meusobnome sporazumijevanju; navesti æivotinjskoga podrijetla; navesti vaænost higijenskih
osjetila za njuh, okus i osjetila u koæi (toplo, hladno, navika, redovite i pravilne njege zubi, redovitoga
bol, dodir) te i opisati grau osjetila (stanice, tjeleπca, odlaska zubaru.
æivci).
21. Izmjena tvari, protok energije i zdrava
16. Hormonska regulacija prehrana
KljuËni pojmovi: hormoni, ælijezde s unutarnjim KljuËni pojmovi: hranjive tvari, izmjena tvari u
izluËivanjem. stanici, oslobaanje energije.
Obrazovna postignuÊa: razlikovati ælijezde s vanjskim Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti vaænost hrane kao
i unutarnjim izluËivanjem; obrazloæiti znaËenje izvora gradivnih tvari, energije i zaπtitnih tvari;
hormona za æivotne procese; usporediti i povezati razlikovati najvaænije sastojke hrane i obrazloæiti

270
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Biologija

utjecaj prehrane na zdravlje; prepoznati vaænost 24. Podrijetlo Ëovjeka


unoπenja balastnih tvari i redovitoga praænjenja KljuËni pojmovi: preci Ëovjeka, praljudi.
crijeva. Obrazovna postignuÊa: prepoznati sliËnosti izmeu
Ëovjeka i Ëovjekolikih majmuna zbog zajedniËkoga,
22. Sustav organa za izluËivanje ali ne izravnoga podrijetla praljudi; navesti osobine
KljuËni pojmovi: bubreg, mokraÊovod, mokraÊni koje Ëovjeka Ëine razliËitim od Ëovjekolikih majmuna
mjehur, mokraÊna cijev. i praljudi; upoznati se s primjerima nalaza
Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti osnovne funkcije neandertalca u Hrvatskoj.
bubrega; navesti da se zatajenje obaju bubrega
privremeno lijeËi ≈umjetnim bubregom« (dijalizom); IZBORNE TEME
istaknuti vaænost transplantacije za zdravlje Ëovjeka; 1. Spavanje, budnost i djelatnost mozga
pokazati poloæaj bubrega na tijelu; istaknuti vaænost 2. Biologija i izazovi buduÊnosti
uzimanja tekuÊine. 3. Zdravlje i bolesti
4. »ovjek kao svemirski putnik
23. Koæa 5. ©port i zdravlje
KljuËni pojmovi: koæa, uloga koæe.
6. Fiziologija ronjenja
Obrazovna postignuÊa: povezati grau i viπestruke
funkcije (uloge) koæe; navesti vaænost koæe za zdravlje
organizma; obrazloæiti πtetnost djelovanja
prekomjernoga izlaganja koæe suncu s nastankom raka
koæe.

271
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Kemija

KEMIJA
UVOD teorija i modela; vjeæbanje prikazivanja rezultata
Kemija u osnovnoj πkoli prvenstveno je usmjerena na pokusa (mjerenja) tablicama i grafikonima;
kemijska znanja potrebna za svakodnevni æivot, na njegovanje i razvijanje umijeÊa shematskoga
zanimljivosti i doprinos kemije u izgradnji kvalitetnijega prikazivanja (crtanja laboratorijskoga pribora) i
æivota. Zbog toga kemija nije namijenjena samo buduÊim izradbe skica pokusa (shema),
kemiËarima i prirodoslovcima, nego svim uËenicima E razvijanje umijeÊa sigurnoga i urednoga rukovanja
osnovne πkole. kemijskim priborom i kemikalijama,
Nastavni program kemije uËenicima treba omoguÊiti E razvijanje ekoloπke svijesti i odgovornosti prema
razumijevanje prirodnih pojava i naËina kemijskog radnom i æivotnom okruæenju,
istraæivanja i objaπnjavanja prirode, pruæiti jednostavan i E razvijanje sposobnosti opisivanja uoËenih pojava
zanimljiv uvid u znanstvene temelje suvremene (promjena), izricanja vlastitoga miπljenja i postavljanja
civilizacije, te razvijati sposobnosti potrebne za nastavak pitanja koja potiËu raspravu,
obrazovanja i samoobrazovanje. UËenje kemije takoer E razvijanje sposobnosti logiËkoga zakljuËivanja,
pridonosi razvoju logiËkog i kreativnoga miπljenja. apstraktnoga, kritiËkog i kreativnoga miπljenja,
BuduÊi da je kemija tipiËna eksperimentalna znanost, E osposobljavanje za samostalno rjeπavanje problema,
iskustveno je uËenje glavni naËin uËenja, a izvoenje pokusa E osposobljavanje za timski rad (razvijanje navike
srediπnja nastavna aktivnost. timskoga rada i suradniËkog uËenja),
Program je zamiπljen tako da uËenik do spoznaja dolazi E usvajanje vjeπtine rada prema uputama i davanje
djelatnim metodama uËenja, a svoje sposobnosti razvija uputa za rad drugima.
praktiËnim, perceptivnim i misaonim djelovanjem.
Kemija kao nastavni predmet nije umanjena preslika NAPOMENA
kemije kao prirodne znanosti. Glavni kriterij pri izboru
SpecifiËnost nastavnoga programa kemije ogleda se u
nastavnih sadræaja kemije u osnovnoj πkoli jest njihova
davanju viπe slobode uËiteljima pri izvoenju nastavnoga
korisnost za svakodnevno æivljenje, nastavak obrazovanja i
programa i nastavnih sadræaja. To znaËi da se pri izradbi
samoobrazovanje.
izvedbenog nastavnog programa uËitelji ne moraju u
Pri izboru nastavnih sadræaja pazilo se na njihovu
potpunosti pridræavati redoslijeda nastavnih tema i sadræaja
hijerarhiju. Nastojalo se da jednostavnije prethodi
navedenih u nastavnom programu. Umjesto navedenih
sloæenijemu, da se od konkretnoga kreÊe prema
primjera, oni mogu odabrati druge. Uostalom, nastava
apstraktnomu, da lako prethodi teæemu te da se kljuËni
kemije tipiËan je primjer egzemplarne nastave i nije vaæno
pojmovi ËeπÊe ponavljaju. Tako se ostvaruje dobra
na kojim su nastavnim sadræajima uËenici usvojili odreene
horizontalna i vertikalna povezanost nastavnih sadræaja.
pojmove i ideje, stekli znanje, te razvili umijeÊa i
Nastavnim programom kemije predvien je veÊi broj
sposobnosti. Treba ostvariti cilj nastave kemije, a putovi
neobveznih izbornih tema. Izborne se teme mogu birati ili
koji vode do istoga cilja mogu biti razliËiti. Takvim se
dodavati nove primjerene sredini u kojoj πkola djeluje.
pristupom tumaËenju nastavnoga programa potiËe
Izbornim se temema proπiruje uËenikov interes za odreena
samostalnost i stvaralaπtvo uËitelja.
znanstvena podruËja i stjecanje novih znanja. Tako se
Blok-sat i uËionica namijenjena samo za nastavu kemije,
uËenici potiËu na samoobrazovanje i cjeloæivotno uËenje.
biologije i/ili fizike bitni su preduvjeti za nastavu kemije
temeljenu na pokusu kao srediπnjoj nastavnoj aktivnosti.
CILJ Obrazovna strategija koja se primjenjuje u nastavi kemije
Cilj je nastave kemije u osnovnoj πkoli uvoenje sliËna je strategiji znanstvenih istraæivanja. Polazi se od
uËenika u znanstveni naËin razmiπljanja, odgoj za razuman problema i postavljanja pretpostavke. UËenici
odnos prema prirodi i Ëovjekovoj okolini, stjecanje eksperimentiraju, samostalno ili u skupinama, kako bi
korisnih kemijskih znanja te osposobljavanje uËenika za provjerili pretpostavku ili rijeπili problem. Nakon
primjenu kemijskih znanja u svakodnevnom æivotu, provedenih pokusa, opaæanja i mjerenja uËenici
tehnici i proizvodnji. izvjeπtavaju o dobivenim rezultatima te ih samostalnim
zakljuËivanjem (pri Ëem je uËitelj moderator), pokuπavaju
ZADAΔE objasniti na temelju veÊ steËenoga znanja. UËitelj je
Postavljeni cilj ostvaruje se sljedeÊim zadaÊama: voditelj koji uËenicima pomaæe u radu, usmjerava ih i kroz
E stjecanje znanja o najvaænijim kemijskim procesima te raspravu navodi na ispravno zakljuËivanje. BuduÊi da do
razumijevanje kemijskih procesa i zakonitosti, svih spoznaja nije moguÊe doÊi putem pokusa koje izvode
E uvoenje u istraæivanje i vjeæbanje primjene uËenici povremeno je potrebno i pouËavanje.
znanstvenih metoda (razvijanje umijeÊa pozorna UËeniËki miniprojekti imaju posebnu vaænost pri uvoenju
promatranja i biljeæenja pojava u prirodi ili tijekom uËenika u znanstvenu metodu rjeπavanja problema.
izvoenja pokusa; vjeæbanje opisivanja rezultata UËeniËkim miniprojektima potiËe se stvaralaπtvo, razvija
opaæanja i tumaËenja pojava na temelju usvojenih samopouzdanje, razvija sposobnost logiËkog a zakljuËivanja,

272
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Kemija

apstraktnog i kritiËkoga miπljenja, te razvija sposobnost 3. Makroskopske fizikalne i kemijske


povezivanja znanja iz razliËitih znanstvenih podruËja. promjene tvari
Radom na miniprojektima uËenici se osposobljavaju za KljuËni pojmovi: fizikalne promjene tvari, kemijske
donoπenje odluka na temelju obrazloæenih dokaza i provjere promjene tvari, bioloπko djelovanje tvari.
vrijednosti predoËenih podataka. UËeniËki miniprojekti Obrazovna postignuÊa: pokusima pokazati razlike
omoguÊuju razvoj nekih pozitivnih navika kao πto su izmeu fizikalne i kemijske promjene tvari (hranje,
priopÊivanje, suradnja, uvaæavanje sugovornika, kultura gorenje, reakcije nekih tvari s vodom...); samostalno
dijaloga i dr. izvoditi jednostavnije pokuse uz pravilnu uporabu
U nastavi kemije, temeljenoj na pokusima koje izvode laboratorijskoga pribora; vlastitim rijeËima i crteæom
uËenici, treba birati jednostavne i kljuËne pokuse, a upute za opisati i iskazati rezultate izvedenih pokusa; opaæati i
rad moraju biti jasne, nedvosmislene i jednostavne. Kemija razlikovati fizikalne i kemijske promjene tvari u
obiluje novim rijeËima i nazivima koje treba objasniti i ËeπÊe prirodi; razlikovati korisna i πtetna bioloπka djelovanja
ponavljati. Treba biti strpljiv i uËenicima omoguÊiti nekih tvari (lijekovi, otrovi, droge).
dovoljno vremena da usmeno ili pisano iskaæu zakljuËke ili
rezultate svojih opaæanja i mjerenja. UËenike treba ËeπÊe 4. Vrste tvari
pohvaljivati za postignute uspjehe, pokazano zalaganje, KljuËni pojmovi: elementarna tvar, kemijski spoj,
inicijative i sl. metali, nemetali.
Obrazovna postignuÊa: na temelju pokusa shvatiti
razliku izmeu elementarnih tvari (metali i nemetali)
7. RAZRED i kemijskih spojeva; naËiniti jednostavniju sintezu
spoja iz elementarnih tvari ili razloæiti neki spoj na
TEME elementarne tvari; upoznati razliËite vrste kemijskih
1. ©to prouËava kemija spojeva (tvari) koje se rabe u kuÊanstvu (kiseline,
KljuËni pojmovi: osnovni kemijski pribor, mjere luæine i soli) te s pomoÊu njih usvojiti pojmove
opreza pri radu, sredstva za osobnu zaπtitu i sredstva kiselina, luæina i sol; shvatiti da su indikatori kiselina i
za gaπenje poæara u laboratoriju. luæina vrste kemijskih spojeva koji mijenjaju boju u
Obrazovna postignuÊa: poznavati osnovni kiselim i luænatim otopinama (Ëaj, sok crvenoga
laboratorijski pribor i posue; poznavati znakove kupusa, lakmus, metiloranæ, fenolftalein).
opasnosti i mjere zaπtite pri radu u laboratoriju i
svakodnevnom æivotu; nauËiti kako postupiti u 5. Smjese i postupci razdvajanja smjesa
sluËaju izbijanja poæara, pravilno rabiti laboratorijski KljuËni pojmovi: homogena i heterogena smjesa,
pribor (prelijevanje tekuÊina, zagrijavanje u postupci razdvajanja smjesa.
staklenom posuu, usitnjavanje Ëvrstih uzoraka i dr.); Obrazovna postignuÊa: razlikovati smjese tvari od
crteæom prikazati temeljni laboratorijski pribor; kemijskih spojeva i elementarnih tvari; razlikovati
prepoznati πtetne i opasne kemikalije u kuÊanstvu; homogenu i heterogenu smjesu tvari; shvatiti da tvari
prepoznati proizvode kemijske industrije koji se rabe u prirodi najËeπÊe dolaze kao smjese; naËiniti pokuse
u svakodnevnom æivotu. i putem pokusa postiÊi razumijevanje pojmova:
taloæenje (sedimentacija), dekantacija, filtracija, talog,
2. Makroskopska fizikalna svojstva tvari filtrat, destilacija, destilat, sublimacija, kristalizacija,
KljuËni pojmovi: tvar, fizikalna svojstva uzorka tvari, kristali; shvatiti da se sastojci smjesa mogu razdvojiti
agregacijsko stanje, promjene agregacijskih stanja. na temelju razlika u fizikalnim svojstvima; predloæiti i
Obrazovna postignuÊa: pokusom ispitati i obrazloæiti primijeniti postupak razdvajanja odabranih primjera
fizikalna svojstva tvari (gustoÊa, toplinska i elektriËna homogenih i heterogenih smjesa.
vodljivost, magnetska svojstva, tvrdoÊa); na temelju 6. Otopine
pokusa shvatiti da su taliπta i vreliπta pri stalnom tlaku
KljuËni pojmovi: otopina, koncentracija (kvalitativno)
karakteristiËna svojstva mnogih tvari; samostalno
nezasiÊena/zasiÊena/prezasiÊena otopina,
izvoditi jednostavnije pokuse koji ukljuËuju
Obrazovna postignuÊa: razumjeti da su otopine
zagrijavanje i mjerenje temperature; razlikovati
homogene smjese tvari; razlikovati pojmove otopina
pojmove tijelo, uzorak i tvar; vlastitim rijeËima
i otapalo; pripremiti nezasiÊenu, zasiÊenu i
iskazati i obrazloæiti opaæene promjene prijelaza
prezasiÊenu otopinu; prikazati dijagramom topljivosti
agregacijskih stanja vode u prirodi; nacrtati i
ovisnost topljivosti tvari o temperaturi; proËitati
obrazloæiti grafiËki prikaz rezultata mjerenja (krivulja
podatke iz dijagrama topljivosti.
zagrijavanja leda i vode); raspravljati i zakljuËivati
(samostalno ili uz pomoÊ uËitelja) o rezultatima 7. Iskazivanje sastava smjesa udjelima
naËinjenih pokusa; obrazloæiti da fizikalna svojstva KljuËni pojmovi: maseni udjel sastojka u smjesi,
obuhvaÊaju razliËite razine ponaπanja tvari od volumni udjel sastojka u smjesi, kvalitativni i
makroskopskih (tvrdoÊa, oblik, boja, el. vodljivost...) kvantitativni sastav smjese.
do unutarnje grae atoma i sastavnih elementarnih Obrazovna postignuÊa: razlikovati kvalitativni i
Ëestica. kvantitativni sastav smjese; razlikovati maseni udjel od

273
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Kemija

volumnoga udjela; nauËiti izraËunati maseni i 11. Atomi i kemijski elementi


volumni udjel sastojaka u smjesi; samostalno pripraviti KljuËni pojmovi: atomi, subatomske Ëestice, kemijski
otopinu na temelju zadanoga masenoga ili volumnoga element, periodni sustav elemenata, atomski i maseni
udjela sastojaka u smjesi. broj.
Obrazovna postignuÊa: steÊi temeljne predodæbe o
8. Zrak i glavni sastojci zraka atomu; shvatiti siÊuπnost atoma, steÊi osnovne
KljuËni pojmovi: sastav i svojstva zraka, kisik, duπik, predoæbe o grai atoma (masa i veliËina atoma,
plemeniti plin, ugljikov dioksid. subatomske Ëestice, elektron, proton, neutron,
Obrazovna postignuÊa: shvatiti da je zrak smjesa oznaËavanje i naboj); znati da se pojam kemijski
plinova; poznavati osnovna fizikalna svojstva element odnosi na vrstu atoma; poznavati imena i
(gustoÊa, topljivost u vodi) i sastav zraka (glavna 4 kemijske simbole desetak najvaænijih kemijskih
sastojka + vodena para); poznavati osnovna fizikalna elemenata; razlikovati kvalitativno i kvantitativno
svojstva atmosfere (tlak zraka smanjuje se s visinom, znaËenje kemijskih simbola; upotrijebiti simbole
gustoÊa toploga zraka manja je od gustoÊe hladnoga kemijskih elemenata u raspravljanju ili samostalnim
zraka, u zraku se dogaaju sve vremenske promjene, izlaganjima; znati da su u periodnom sustavu
topao zrak moæe primiti viπe vodene pare od elemenata atomi svrstani u niz prema broju protona u
hladnoga zraka, u ohlaenom vlaænom zraku vodena jezgri; uvidjeti da se na lijevoj strani i u sredini
se para kondenzira u sitne kapljice) poznavati osnovna periodnog sustava elemenata nalaze metali, a na
kemijska svojstva zraka i kisika, dobivanje i primjenu desnoj nemetali; nabrojiti nekoliko elementarnih
kisika; opisati i crteæom prikazati kruæni tok kisika u tvari u vlastitoj okolini; prepoznati stvari naËinjene od
prirodi; znati pokusom dokazati da izdahnuti zrak elementarnih tvari.
sadræi viπe ugljikova dioksida i vodene pare od
svjeæega zraka; poznavati uvjete pri kojima moæe doÊi 12. Relativna atomska masa
do poæara; poznavati temeljne naËine gaπenja poæara. KljuËni pojmovi: relativna masa, relativna atomska
masa, dalton, izotopi.
9. Voda Obrazovna postignuÊa: primjerima i pokusima iz
KljuËni pojmovi: fizikalna svojstva vode, tvrde i meke makrosvijeta doÊi do razumijevanja znaËenja pojma
prirodne vode, destilirana voda, anomalija vode. jedinice mase i relativne mase; primijeniti pojam
Obrazovna postignuÊa: poznavati fizikalna svojstva relativne mase u atomskom svijetu (kao jedinicu mase
vode (anomalija vode i njezina vaænost za æivot u uporabiti dalton), poznavati znak za relativnu
vodi); pokusom dokazati da se voda moæe atomsku masu, nauËiti da se atomi istoga kemijskog
elektrolizom rastaviti na elementarne tvari: vodik i elementa u prirodi javljaju kao izotopi, poznavati
kisik; poznavati svojstva vode kao otapala i podjelu naËin oznaËavanja izotopa, moÊi obrazloæiti zaπto
prirodnih voda prema koliËini otopljenih tvari; relativne atomske mase nisu cijeli brojevi; znati iz
pokusom dokazati prisutnost otopljenih tvari u vodi periodnoga sustava elemenata odËitati relativnu
za piÊe i mineralnoj vodi; razumjeti temeljne atomsku masu nekoga kemijskog elementa.
probleme u svezi s kvalitetom vode za piÊe,
koliËinom pitke vode na Zemlji, najËeπÊa oneËiπÊenja
13. Ioni i ionske strukture
vode i naËine proËiπÊavanja voda. KljuËni pojmovi: ion, formulska jedinka, naboj
aniona i kationa.
Obrazovna postignuÊa: shematski prikazati i
10. Vodik
obrazloæiti nastajanje iona iz atoma (jednostavni
KljuËni pojmovi: vodik, plin praskavac.
primjeri nastajanja binarnih ionskih spojeva, npr.
Obrazovna postignuÊa: poznavati naËine dobivanja
natrij + klor); razlikovati atome od iona; razlikovati
vodika (elektroliza vode, reakcija metala s kiselinom,
anione i katione; znati kako se oznaËuju ioni; znati
Kippov aparat, pribori za razvijanje plinova),
izraditi model kristalne strukture natrijeva klorida od
poznavati fizikalna i kemijska svojstva vodika
priruËnoga materijala; razumjeti znaËenje pojma
(gustoÊa, plin praskavac); poznavati osnovne
formulska jedinka spoja (najmanji omjer broja atoma
postupke pri radu s plinovima; primijeniti mjere
ili iona u spoju, odnosno empirijska formula spoja);
opreza i zaπtite pri radu sa zapaljivim plinovima;
shvatiti da u ionskom spoju zbroj pozitivnih naboja
raspravljati o svojstvima kisika, vodika, zapaljivosti
kationa mora biti jednak zbroju negativnih naboja
vodika i eksplozivnosti smjesa zapaljivih plinova i
aniona.
zraka; navesti primjere i raspravljati o uzrocima
nezgoda izazvanih eksplozijama smjesa vodika (ili 14. Povezivanje atoma i molekule
drugih zapaljivih plinova) i zraka; znati kako postupiti KljuËni pojmovi: molekula, dvoatomna molekula,
u sluËajevima kada se prostorija ispuni zapaljivim viπeatomna molekula, molekulska formula.
plinovima (zemni plin, butan). Obrazovna postignuÊa: razlikovati molekule
elementarnih tvari od molekula kemijskih spojeva;
sloæiti modele jednostavnijih molekula od dijelova iz

274
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Kemija

kompleta kalotnih modela; izraditi modele molekula 19. Brzina kemijske reakcije
od priruËnih materijala (npr. plastelina i ËaËkalica, KljuËni pojmovi: brzina kemijske reakcije, utjecaj
drvenih kuglica, kuglica za bor itd.); nauËiti imena i koncentracije reaktanata, temperature i katalizatora na
formule nekoliko jednostavnijih spojeva molekulske brzinu kemijske reakcije.
grae: HCl, H2O, NH3, CH4, CO2, SO2, SO3, CO, Obrazovna postignuÊa: pokusima pokazati da
N2O, NO2, N2O3, itd.; na temelju formule pridijeliti koncentracija reaktanata, poviπenje temperature i
ime jednostavnijemu spoju molekulske grae; iz dodatak katalizatora poveÊavaju brzinu kemijske
molekulskih formula elementarnih tvari i spojeva reakcije; znati da su katalizatori tvari koje ubrzavaju
prepoznati broj i vrstu atoma koji grade jednu kemijske reakcije, a na kraju reakcije ostaju
molekulu; razumjeti kvalitativno i kvantitativno nepromijenjeni; navesti primjere primjene katali-
znaËenje kemijske formule. zatora u svakidaπnjici (katalizatori u ispuπnim loncima
automobila, enzimi, kvasac, kruh, alkoholno vrenje
15. Valencije i kemijske formule itd.).
KljuËni pojmovi: empirijske i molekulske kemijske
formule, valencija (jedno-, dvo- ... valentan), 20. Kemijski elementi u periodnom sustavu
valentne crtice, modeli jednostavnijih molekula. elemenata
Obrazovna postignuÊa: na temelju tablice periodnoga
KljuËni pojmovi: kemijski elementi, periodni sustav
sustava elemenata moÊi odrediti valencije atoma 1.,
elemenata, sliËnost kemijskih svojstava elemenata iste
2., 16. i 17. skupine elemenata u ionskim spojevima;
skupine.
usvojiti pisanje empirijske i molekulske formule
Obrazovna postignuÊa: pokusima pokazati kemijsku
jednostavnijih (binarnih) kemijskih spojeva na
sliËnost elemenata iste skupine periodnoga sustava
temelju poznatih valencija vodika i kisika; moÊi
elemenata (npr. alkalijskih metala i halogenih
odrediti valencije elemenata iz formule spoja.
elemenata).
16. Relativna molekulska masa
IZBORNE TEME
KljuËni pojmovi: relativna molekulska masa.
1. Povijest pojma kemijski element
Obrazovna postignuÊa: poznavati oznake za relativnu
molekulsku masu; izraËunati relativnu molekulsku 2. Evolucija Zemlje i njezine atmosfere
masu spoja. 3. Iskustveni zakoni i atomska hipoteza
4. Raπirenost kemijskih elemenata u svemiru,
17. Kemijske reakcije i oËuvanje mase Zemljinoj kori i æivim biÊima
KljuËni pojmovi: kemijske reakcije, zakon o oËuvanju 5. Voda - temelj æivota
mase, reaktanti, produkti, jednadæba kemijske
reakcije.
Obrazovna postignuÊa: pokusima dokazati i razumjeti 8. RAZRED
da kemijskim reakcijama iz elementarnih tvari nastaju
nove tvari (kemijski spojevi drukËije grae, fizikalnih
TEME
i kemijskih svojstava); razlikovati pojmove reaktant i
produkt kemijske reakcije; shvatiti da je ukupna masa 1. Nemetali
reaktanata jednaka ukupnoj masi produkata kemijske KljuËni pojmovi: opÊa svojstva nemetala, kiseline,
reakcije (zakon o oËuvanju mase); tumaËiti kemijske vodikov (oksonijev) ion.
promjene (reakcije) na temelju steËenoga znanja o Obrazovna postignuÊa: izvesti pokuse i jednadæbama
atomima; jednadæbama kemijske reakcije opisati obrazloæiti kemijske reakcije sumpora s kisikom te
jednostavne kemijske promjene; razumjeti da broj i nastalih oksida s vodom; nauËiti pravilno razrjeivati
vrsta atoma na lijevoj strani jednadæbe mora biti koncentrirane kiseline vodom; obrazloæiti nastajanje
jednak broju i vrsti atoma na desnoj strani jednadæbe. kiselih kiπa; nauËiti univerzalnim indikatorskim
papirom izmjeriti pH-vrijednost kiselih otopina; znati
18. Kemijske reakcije i energija navesti neke osnovne kiseline i njihove formule:
duπiËna, klorovodiËna, sumporna, ugljiËna i
KljuËni pojmovi: promjena energije, toplina, sustav,
sumporasta kiselina.
okolina.
Obrazovna postignuÊa: pokusima dokazati, razumjeti
i smisleno obrazloæiti da kemijske reakcije uvijek 2. Metali
prate promjene energije izmeu promatranoga KljuËni pojmovi: opÊa svojstva metala, hidroksid,
reakcijskog sustava i okoline; uoËiti da sustav moæe luæina, zemnoalkalijski metali, æeljezo.
preuzeti ili osloboditi energiju u obliku topline, Obrazovna postignuÊa: jednadæbama kemijskih
svjetlosti, elektriËne energije ili rada. reakcija prikazati nastajanje oksida zemnoalkalijskih
metala (æarenjem karbonata i gorenjem metala na
zraku); pokusom i jednadæbom reakcije dokazati da
zemnoalkalijski metali i njihovi oksidi s vodom daju

275
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Kemija

luæine (gaπeno vapno); obrazloæiti razliku izmeu staniËno disanje, spaljivanje fosilnih goriva, poæari,
hidroksida i luæine; nauËiti univerzalnim razgradnja organskih tvari, otapanje vapnenaËkih
indikatorskim papirom izmjeriti pH-vrijednost stijena, vulkanske erupcije); shvatiti da poveÊana
luænatih otopina; pokusima i jednadæbama kemijskih emisija ugljikova dioksida u atmosferu uzrokuje
reakcija obrazloæiti vezanje æbuke, topljivost kalcijeva poviπenje temperature Zemlje kao planete πto
karbonata u oborinskim vodama, nastajanje πpiljskih uzrokuje promjene klimatskih uvjeta na Zemlji.
ukrasa, te taloæenje i otapanje ≈kamenca«; pokusima
istraæiti i obrazloæiti uvjete korozije æeljeza u vodi i 7. Fosilna goriva
naËine zaπtite æeljeza od korozije. KljuËni pojmovi: suha destilacija, frakcijska destilacija,
ugljen i nafta kao izvori organskih spojeva.
3. Soli Obrazovna postignuÊa: poznavati temeljne Ëinjenice
KljuËni pojmovi: kemijske formule i nazivi soli, o postanku fosilnih goriva; ugljena, nafte i prirodnoga
neutralizacija, hidratne soli. plina; izvesti pokus suhe destilacije drva ili ugljena;
Obrazovna postignuÊa: poznavati razliËite metode steÊi elementarna znanja o frakcijskoj destilaciji nafte,
dobivanja soli (neutralizacija kiselina i luæina, reakcija vakuumskoj i suhoj destilaciji; upoznati rafinerijske
metalnih oksida s kiselinama, reakcija metala s proizvode kao glavni izvor organskih spojeva;
kiselinama); izvesti pokuse i jednadæbama obrazloæiti izbjegavati rad s organskim otapalima (npr. benzinom,
reakcije magnezija, cinka i æeljeza s klorovodiËnom i benzenom i razrjeivaËem) u zatvorenom prostoru;
sumpornom kiselinom; samostalno napisati i nauËiti ispravno Ëuvati zapaljiva organska otapala i
izjednaËiti jednadæbe reakcija nastajanja soli; druge zapaljive tvari; raspravljati o fosilnim gorivima
imenovati katione i anione jednostavnijih soli; kao ograniËenim izvorima energije; protumaËiti
poznavati svojstva, primjenu i naËine dobivanja uzroke eksplozija i poæara; raspravljati o posljedicama
kuhinjske soli; znati pripremiti otopinu kuhinjske soli nekontroliranog izlijevanja nafte i naftnih derivata;
zadanoga sastava (npr. fizioloπku otopinu); pokusom nauËiti rukovati s bocama koje sadræe ukapljeni plin;
pokazati da neki kristali (npr. modre galice, zelene nauËiti kako postupiti u sluËaju nekontroliranog
galice i sl.) sadræe kristalizacijsku vodu. istjecanja zapaljivoga plina.

4. Maseni udio elemenata u spoju i formula 8. Kvalitativni sastav organskih spojeva


spoja KljuËni pojmovi: organski spojevi, organska kemija,
KljuËni pojmovi: maseni udjeli elemenata u spoju. kvalitativni sastav organskoga spoja.
Obrazovna postignuÊa: razumjeti vezu izmeu Obrazovna postignuÊa: poznavati zajedniËka svojstva
formule spoja i masenih udjela elemenata u spoju; organskih spojeva (nisko taliπte, zapaljivost...);
moÊi izraËunati maseni udjel pojedinog elementa u samostalno izvesti jednostavnije pokuse dokazivanja
spoju; moÊi rjeπavati jednostavnije problemske C, H, N, S i halogenih elemenata u tvarima
zadatke koji ukljuËuju raËunanje s veliËinama kao πto organskoga podrijetla; razlikovati tvari organskoga i
su relativna atomska masa, relativna molekulska masa anorganskoga podrijetla; uoËiti moguÊe opasnosti od
i maseni udjel. nezgoda (isparavanje, poæar, otrovanje...) pri radu i
uskladiπtenju tvari organskoga podrijetla.
5. Ugljik i njegovi spojevi
KljuËni pojmovi: alotropske modifikacije ugljika, 9. ZasiÊeni ugljikovodici
oksidi ugljika, ugljiËna kiselina, karbonati. KljuËni pojmovi: zasiÊeni ugljikovodici ili alkani,
Obrazovna postignuÊa: nauËiti da ugljik u prirodi saæete strukturne i molekulske formule, homologni
dolazi u elementarnom stanju (grafit i dijamant) i niz, trodimenzijska graa molekula.
kemijskim spojevima; razlikovati svojstva dijamanta i Obrazovna postignuÊa: pokusima dokazati kemijsku
grafita na temelju njihove kristalne strukture; znati stabilnost zasiÊenih ugljikovodika; nauËiti da je u
napisati jednadæbe nastajanja ugljikovih oksida organskim spojevima ugljik uvijek Ëetverovalentan i
(gorenje uz nedovoljan i uz obilan dotok zraka); da se njegovi atomi mogu meusobno povezivati u
pokusom dokazati ugljikov dioksid u mineralnoj vodi lance, razgranate lance i prstene; znati da su
i izdahnutom zraku, te napisati jednadæbu pripadne ugljikovodici najjednostavniji organski spojevi,
kemijske reakcije (ugljiËna kiselina, kalcijev sastavljeni samo od atoma ugljika i vodika; nauËiti
karbonat); shvatiti opasnost od otrovanja ugljikovim principe prikazivanja grae molekula simbolima,
monoksidom i guπenja ugljikovim dioksidom u odnosno pisanja pripadnih molekulskih formula;
zatvorenom prostoru. poznavati nomenklaturu jednostavnih alkana te
njihove strukturne, saæete strukturne i molekulske
6. Kruæenje ugljika u prirodi formule; povezati strukturnu formulu s oblikom
KljuËni pojmovi: staniËno disanje, fotosinteza, molekule u prostoru; povezati pojam zasiÊenosti
kruæenje ugljika u prirodi, pougljenjivanje ili ugljikovodika s prisutnoπÊu samo jednostrukih veza u
karbonizacija. molekuli; moÊi sastaviti ili izraditi modele molekula
Obrazovna postignuÊa: poznavati najvaænije kemijske jednostavnijih alkana; moÊi napisati jednostavne
procese kruæenja ugljika u prirodi (fotosinteza, kemijske reakcije supstitucije (zamjene).

276
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Kemija

10. NezasiÊeni i aromatski ugljikovodici skupina spojeva s karakteristiËnom funkcijskom


KljuËni pojmovi: nezasiÊeni ugljikovodici: alkeni, skupinom -COOR; imenovati jednostavnije estere;
alkini i aromatski ugljikovodici, benzen. navesti neke estere koji se nalaze u prirodi (mirisi
Obrazovna postignuÊa: pokusima dokazati reaktivnost voÊa; jabuke, kruπke, banane).
nezasiÊenih ugljikovodika; poznavati nomenklaturu te
svojstva i uporabu jednostavnih alkena i alkina; 14. Masti i ulja
povezati pojam nezasiÊenosti s prisutnoπÊu dvostruke KljuËni pojmovi: zasiÊene i nezasiÊene masne kiseline,
ili trostruke veze u molekuli; sastaviti ili izraditi modele glicerol, triacilgliceroli, katalitiËko hidrogeniranje.
molekula jednostavnih alkena i alkina; znati napisati Obrazovna postignuÊa: upoznati masti i ulja: svojstva,
najjednostavnije reakcije adicije na (npr. broma na bioloπko i tehniËko znaËenje, prirodne izvore,
eten); napisati strukturnu formulu benzena; znati da je uporabu i strukturu molekula (esteri); pokusima
molekula benzena neobiËno postojana; znati da su razlikovati nezasiÊene i zasiÊene masne kiseline
spojevi sa sljubljenim benzenskim prstenovima (oleinska i stearinska); povezivati znanja o mastima i
kancerogeni; prepoznati benzensku jezgru u spojevima uljima steËena u nastavi biologije s iskustvima i
koji nisu nuæno kancerogeni (aspirin); znati da je znanjima steËenima u nastavi kemije; shvatiti vaænost
udisanje para ugljikovodika i drugih organskih spojeva nezasiÊenih masnih kiselina u prehrani; navesti
(otapala, aceton, razrjeivaË, ljepilo...) opasno po æivot primjere emulzija koje se rabe u svakodnevnom
i πtetno po zdravlje. æivotu.

11. Alkoholi 15. Monosaharidi


KljuËni pojmovi: funkcijska skupina, hidroksilna KljuËni pojmovi: ugljikohidrati, monosaharidi,
skupina, alkohol, alkoholno vrenje. Trommerov reagens, Fehlingov reagens.
Obrazovna postignuÊa: dobiti alkohol alkoholnim Obrazovna postignuÊa: samostalno izvoditi pokuse
vrenjem otopine meda ili prezreloga voÊa te dokazati dokazivanja reducirajuÊih πeÊera u tvarima
da osim alkohola alkoholnim vrenjem nastaje i prirodnoga podrijetla; najjednostavnijom sumarnom
ugljikov dioksid; znati da svi alkoholi sadræe jednadæbom prikazati fotosintezu i staniËno disanje te
hidroksilnu skupinu (funkcijska skupina); nauËiti primijeniti znanja o fotosintezi i staniËnom disanju
principe pisanja molekulskih, strukturnih i saæetih steËena u nastavi biologije; poznavati prirodne izvore,
strukturnih formula metanola, etanola, propanola i kemijski sastav i podjelu ugljikohidrata; shvatiti
butanola; poznavati fizioloπko djelovanje alkohola vaænost ugljikohidrata u prehrani; nauËiti da su
(ovisnost, alkoholizam, u korelaciji s biologijom); monosaharidi najmanje strukturne jedinke
samostalno prikupljati informacije i razliËitim ugljikohidrata; poznavati molekulske formule
izraæajnim tehnikama moÊi pokazati posljedice glukoze i fruktoze (shematski prikaz strukturne
prekomjerna konzumiranja alkohola i njegov utjecaj formule glukoze i fruktoze); prepoznati namirnice
na mentalno i fiziËko zdravlje; poznavati primjenu bogate ugljikohidratima; raspravljati i o prehrani;
etanola kao dezinfekcijskoga sredstva i goriva; povezati nastavne sadræaje o ugljikohidratima sa
fizikalna svojstva alkohola; kemijska svojstva alkohola znanjima steËenima u nastavi biologije.
(oksidacija alkohola); poznavati princip rada
kemijskog alkotesta. 16. Disaharidi i polisaharidi
KljuËni pojmovi: saharoza, πkrob, celuloza, glikogen,
12. Karboksilne kiseline prirodni polimer.
KljuËni pojmovi: karboksilna skupina, karboksilne Obrazovna postignuÊa: upoznati dobivanje, uporabu
kiseline i njihove soli, viπe masne kiseline. i kemijski sastav saharoze; nauËiti principe
Obrazovna postignuÊa: nauËiti grau molekula meusobnoga povezivanja molekula glukoze
karboksilnih kiselina - karboksilna skupina; nauËiti (shematski prikaz) u πkrobu, glikogenu i celulozi;
principe pisanja molekulskih, strukturnih i saæetih moÊi dokazati πkrob u razliËitim namirnicama; nauËiti
strukturnih formula metanske, etanske, propanske i izolirati πkrob iz krumpira i ispitati njegova svojstva;
butanske kiseline; dobivanje octene kiseline (octeno- izvesti pokus hidrolize πkroba s pomoÊu kiselina i
kiselo vrenje); upoznati kemijska svojstva i uporabu dokazati prisutnost reducirajuÊega πeÊera; povezivati
octene kiseline; usvojiti naËela imenovanja znanja o ugljikohidratima steËena u nastavi biologije s
karboksilnih kiselina; upoznati prirodne izvore nekih iskustvima i znanjima steËenima u nastavi kemije.
organskih kiselina; upoznati soli karboksilnih kiselina.
17. Aminokiseline i bjelanËevine
13. Esteri KljuËni pojmovi: amino-skupina, peptidna veza,
KljuËni pojmovi: ester, esterifikacija, hidroliza estera, dipeptid, polipeptid, koagulacija bjelanËevina.
nazivi jednostavnijih estera. Obrazovna postignuÊa: nauËiti da molekule
Obrazovna postignuÊa: samostalno pripremiti aminokiselina sadræavaju amino i karboksilnu
jednostavnije estere reakcijom alkohola i kiseline i skupinu; znati da se molekule aminokiselina povezuju
napisati pripadne jednaæbe reakcija; znati da su esteri peptidnim vezama u polipeptide; znati da samo 20

277
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Kemija

razliËitih aminokiselina izgrauje sve bjelanËevine 20. PlastiËne mase


(proteine) i da esencijalne aminokiseline unosimo KljuËni pojmovi: polimeri, polimerizacija, plastomer,
hranom; pokusom dokazati bjelanËevine u razliËitim elastomer, duromer.
uzorcima; samostalno ispitati i uoËiti promjene do Obrazovna postignuÊa: razumjeti znaËenje pojma
kojih dolazi kada se otopina bjelanca jajeta zagrije, ili polimer; razlikovati i usporediti grau prirodnih
joj se dodaju kiseline, luæine ili soli teπkih metala; polimera (npr. celuloza, πkrob, bjelanËevine) i grau
povezivati znanja o aminokiselinama i bjelanËe- umjetnih polimera (npr. polieten); na temelju
vinama steËena u nastavi biologije s iskustvima i samostalnih pokusa zakljuËivati o preferiranoj
znanjima steËenima u nastavi kemije. orijentaciji molekula celuloze u biljnim vlaknima i
molekula proteina u kosi, svili ili vuni; primijeniti veÊ
18. Enzimi steËena znanja o prirodnim polimerima (πkrob,
KljuËni pojmovi: enzim, biokatalizator, aktivno celuloza, glikogen, proteini) za razumijevanje
mjesto u enzimu, supstrat. svojstava sintetiËkih polimera; pokusima istraæiti
Obrazovna postignuÊa: samostalno izvesti pokus i mehaniËka svojstva folija od umjetnih polimera;
obrazloæiti hidrolizu πkroba enzimima; spoznati da su raspravljati o fizikalnim i kemijskim svojstvima
enzimi proteini; nauËiti da enzimi kataliziraju samo razliËitih vrsta polimera na temelju njihove
jednu kemijsku reakciju ili viπe srodnih reakcija; molekulske strukture (lanci, mreæe, preferirana
poznavati ulogu enzima u organizmu i procesima orijentacija molekula itd.).
vrenja; povezivati znanja o enzimima steËena u
nastavi biologije s iskustvima i znanjima steËenima u IZBORNE TEME
nastavi kemije. 1. Stijene, rude i minerali
2. Kemija hrane
19. Sapuni i detergenti 3. Sapuni nekad i danas
KljuËni pojmovi: sapun, detergent, hidrofilni i 4. Ovisnosti (puπenje, narkotici)
hidrofobni dio molekule, saponifikacija. 5. Gospodarenje otpadom
Obrazovna postignuÊa: nauËiti shematski prikazati
6. Proizvodnja hrane (interdisciplinarno s
grau molekula sapuna i detergenata; samostalno
biologijom)
pokusom izvesti reakciju saponifikacije; pokusima
usporediti svojstva sapuna i detergenta u mekoj i
tvrdoj vodi; razumjeti mehanizam pranja; moÊi
samostalno procijeniti kojom je vrstom neËistoÊa
zamazana odjeÊa i odabrati odgovarajuÊe sredstvo za
pranje; nauËiti svrhovito rabiti sapune, detergente i
πampone u odræavanju ËistoÊe kuÊanstva, rublja, tijela
i kose; raspravljati o biorazgradivosti sapuna i
detergenata.

278
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Fizika

FIZIKA
UVOD Fizika je temeljna i tipiËna eksperimentalna znanost, pa
Nastavni program iz fizike temelji se na suvremenim se pokus/eksperiment predlaæe kao srediπnja sastavnica
znanstvenim spoznajama o prirodi. Program ukljuËuje nastave. Od nastavnika se oËekuje kreativnost u odabiru i
temeljne sadræaje kojima uËenici trebaju ovladati da bi pripremi pokusa, te u usmjeravanju i voenju uËenika u
razumjeli pojave u prirodi i primijenili ih u svakodnevnom istraæivanju fiziËkih pojava.
æivotu. Nastava fizike u korelaciji je s ostalim Redoslijed tema uËitelj moæe samostalno oblikovati u
prirodoznanstvenim predmetima (kemija, biologija, skladu s odgovarajuÊim metodiËkim pristupom.
geografija) i s matematikom, πto uËenicima omoguÊuje Primjerice, u sedmom razredu teme od 15. do 19. mogu
stvaranje cjelovite predodæbe prirode. se saæeti u Ëetiri teme i obraditi ovim slijedom:
Program se osniva na iskustvenom uËenju (problemska i
istraæivaËka nastava), Ëime se uËenici nastoje zainteresirati i 15. Energija
potaknuti na dublje prouËavanje fizike. Program se sastoji KljuËni pojmovi: elastiËna energija, gravitacijska
od obveznih i izbornih nastavnih tema. U pojedinoj temi potencijalna energija, kinetiËka energija.
navode se kljuËni pojmovi i obrazovna postignuÊa koja Obrazovna postignuÊa: opisati oblike energije kroz
uËenici trebaju usvojiti. primjere; opisati elastiËnu, gravitacijsku potencijalnu i
kinetiËku energiju.
CILJ
Nastava fizike treba uËenicima omoguÊiti razumijevanje 16. Pretvorbe energije
prirodnih pojava, osnovno poznavanje metoda i tehnika KljuËni pojmovi: pretvorba energije.
znanstvenoga istraæivanja prirode, primjenu usvojenih Obrazovna postignuÊa: objasniti, na razliËitim
spoznaja iz fizike u svakodnevnom æivotu, tehnici i primjerima, pretvorbe energije iz jednoga oblika u
proizvodnji, te razvijanje sposobnosti znanstvenoga drugi oblik.
miπljenja i samostalnoga rjeπavanja problema.
17. Rad
ZADAΔE KljuËni pojmovi: rad sile, dæul (joule), J.
UËenike treba: Obrazovna postignuÊa: opisati, kroz primjere, rad
E upoznati s najvaænijim prirodnim pojavama, stanjima sile; objasniti rad kao pretvorbu energije i obratno:
i procesima te im omoguÊiti razumijevanje fiziËkih objasniti poveÊanu energiju tijela kao uloæeni rad;
zakona i zakonitosti, objasniti ovisnost rada o sili i putu na kojem sila
E pouËiti kako znanstvenim jezikom fizike opisivati djeluje; primijeniti znanje na primjerima i u
zanimljive pojave i procese u prirodi i svakodnevici, zadatcima.
E motivirati da postavljaju pitanja i tragaju za
odgovorima, 18. Snaga
E pouËiti da osmisle, izvode i analiziraju jednostavne KljuËni pojmovi: vrijeme, sekunda, s, snaga, vat
pokuse, postavljaju pretpostavke i stvaraju (watt), W.
jednostavne slike o pojavama, Obrazovna postignuÊa: opisati snagu na primjerima
E osposobiti za primjenu spoznaja i metoda fizike u
iz æivota; izmjeriti vrijeme obavljenoga rada;
suvremenom æivotu, tehnici i proizvodnji te za primijeniti znanje na primjerima i zadatcima.
stjecanje tehniËke i prirodoznanstvene kulture,
E poticati na logiËko i samostalno zakljuËivanje te u
OSTALE PREPORUKE:
njima, pri prouËavanju prirodnih pojava, razviti 7. razred:
kritiËko miπljenje i prosuivanje,
Tema 2., O tijelima, i tema 7., Graa tvari, mogu se
E uvoditi u znanstveni naËin razmiπljanja i odgajati za
obraditi u nizu (ako je vremenski usklaeno s kemijom).
ispravan odnos prema prirodi i Ëovjekovoj okolini, PreporuËa se da se tema 20., Unutarnja energija, i tema 25.,
E osposobiti za samostalno rjeπavanje problema, ali i za
Promjena unutarnje energije radom i toplinom, obrade na
konstruktivnu suradnju pri timskome radu. jednostavan naËin primjeren uzrastu uËenika.
NAPOMENA 8. razred:
Potanke upute za nastavu fizike navedene su u Teme 12. i 13. mogu se spojiti u temu pod nazivom
Predgovoru i Dodatnim napomenama HNOS-a i Ëine ElektriËni otpor i Ohmov zakon.
sastavni dio ovoga programa. HNOS sadræava razradbu Teme 19. i 20. mogu se spojiti u temu pod nazivom
svih tema navedenih u ovome programu. Poseban je Postanak, opis i vrste valova.
naglasak ovoga programa na postignuÊima koja uËenici Teme 24. i 25. mogu se spojiti u temu pod nazivom
trebaju ostvariti te na temeljnim metodiËkim postupcima Odbijanje svjetlosti, zrcala.
kojima se to postiæe.

279
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Fizika

7. RAZRED 8. Sila
KljuËni pojmovi: meudjelovanje, sila, vektor.
TEME Obrazovna postignuÊa: prepoznati i opisati
1. Uvod u fiziku meudjelovanja i uËinke sile u prirodi; opisati naËin
KljuËni pojmovi: fizika, metoda, pokus na koji djeluje sila teæa, elektriËna i magnetska sila -
(eksperiment). na daljinu i dodirom; nacrtati i objasniti silu kao
Obrazovna postignuÊa: opisati Ëime se bavi fizika; vektor.
objasniti pojam pokusa (eksperimenta) navodeÊi
primjere. 9. ElastiËna sila i mjerenje sile
KljuËni pojmovi: elastiËna sila, produæenje, njutn
2. O tijelima (newton), N.
KljuËni pojmovi: Ëvrsta tijela, tekuÊine, plinovi. Obrazovna postignuÊa: objasniti razmjernost
Obrazovna postignuÊa: opisati i razlikovati Ëvrsta produæenja opruge i sile koja djeluje na nju; nacrtati
tijela, tekuÊine i plinove na primjerima; opisati graf ovisnosti produæenja o sili - pravac iz ishodiπta
prijelaze Ëvrstih tijela u tekuÊine, tekuÊina u plinove koordinatnog sustava; izmjeriti silu dinamometrom.
i obratno.
10. Sila teæa
3. Mjerenje duljine
KljuËni pojmovi: sila teæa, teæina.
KljuËni pojmovi: fiziËka veliËina, mjerenje, duljina,
Obrazovna postignuÊa: opisati i razlikovati silu teæu
metar, m.
(kojom Zemlja djeluje na tijelo) i teæinu (kojom tijelo
Obrazovna postignuÊa: opisati pojam fiziËke veliËine
djeluje na podlogu ili ovjes); primijeniti znanje o sili
i mjerenja (fiziËka veliËina kao umnoæak brojËane
teæi i teæini u jednostavnim problemskim zadatcima.
vrijednosti i mjerne jedinice); mjeriti duljinu
metrom; izraæavati duljinu razliËitim mjernim
11. Trenje
jedinicama; razlikovati znaËenja za kilo, deci, centi i
KljuËni pojmovi: sila trenja, faktor trenja, teæina
mili.
(pritisna sila).
4. Mjerenje ploπtine plohe i obujma tijela Obrazovna postignuÊa: prepoznati silu trenja na
KljuËni pojmovi: ploπtina plohe, kvadratni metar, primjerima iz æivota; objasniti utjecaj sile trenja na
m2, obujam tijela, kubni metar, m3, litra, l, L. gibanje tijela; povezati faktor trenja s kakvoÊom
Obrazovna postignuÊa: mjeriti ploπtine dodirnih ploha (podloge i tijela na podlozi); izmjeriti
geometrijskih ploha i obujme (geometrijskih i i izraËunati silu trenja.
drugih) tijela; izraæavati ploπtinu i obujam razliËitim
mjernim jedinicama. 12. Teæiπte i ravnoteæa tijela
KljuËni pojmovi: teæiπnica, teæiπte, ravnoteæa.
5. Mjerenje mase tijela Obrazovna postignuÊa: opisati teæiπnicu, teæiπte i
KljuËni pojmovi: tromost (ili inercija), masa tijela, ravnoteæu tijela; protumaËiti teæiπte kao hvatiπte sile
kilogram, kg. teæe; primijeniti znanje na praktiËnim primjerima.
Obrazovna postignuÊa: opisati kroz primjere masu
kao mjeru tromosti tijela; navesti nepromjenljivost 13. Poluga i primjene poluge
(stalnost) mase neovisno o poloæaju tijela bilo gdje u KljuËni pojmovi: poluga, krak sile.
svemiru; procijeniti i izmjeriti vagom mase nekih Obrazovna postignuÊa: opisati krak sile kao
tijela; izraziti mase tijela razliËitim mjernim udaljenost sile od oslonca; objasniti uporabu poluge;
jedinicama. primijeniti znanje na jednostavnim zadatcima.

6. GustoÊa tvari 14. Tlak


KljuËni pojmovi: gustoÊa tijela, tvar, gustoÊa tvari, KljuËni pojmovi: tlak, paskal (pascal), Pa.
kilogram po kubnome metru, kg/m3. Obrazovna postignuÊa: opisati tlak na primjerima;
Obrazovna postignuÊa: opisati gustoÊu tvari; primijeniti znanje na jednostavnim zadatcima.
razlikovati gustoÊu tvari od gustoÊe tijela; objasniti
vezu gustoÊe tekuÊine (vode, ulje) i Ëvrstih tvari s 15. Rad
plivanjem tijela; odreivati gustoÊe razliËitih tijela i
KljuËni pojmovi: rad sile, dæul (joule), J.
izraziti ih razliËitim mjernim jedinicama.
Obrazovna postignuÊa: opisati kroz primjere rad sile;
7. Graa tvari objasniti ovisnost rada o sili i putu na kojem sila
djeluje; primijeniti znanje na primjerima i u
KljuËni pojmovi: Ëestice tvari.
zadatcima.
Obrazovna postignuÊa: navesti i objasniti primjere za
ËestiËnu grau tvari i postojanje meuprostora
izmeu Ëestica.

280
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Fizika

16. Energija Obrazovna postignuÊa: opisati specifiËni toplinski


KljuËni pojmovi: energija, kinetiËka energija, kapacitet kao svojstvo tvari; objasniti njegovo
pretvorba energije. znaËenje na primjerima iz æivota.
Obrazovna postignuÊa: opisati oblike energije kroz
primjere; objasniti energiju uz pomoÊ kinetiËke 25. Promjena unutarnje energije radom i
energije; objasniti pretvorbe energije na primjerima; toplinom
izraËunati energiju i rad u jednostavnim primjerima. KljuËni pojmovi: zakon oËuvanja energije.
Obrazovna postignuÊa: navesti primjere iz æivota o
17. Gravitacijska energija pretvorbi rada i topline u unutarnju energiju;
KljuËni pojmovi: gravitacijska potencijalna energija. objasniti zakon oËuvanja energije na razliËitim
Obrazovna postignuÊa: opisati gravitacijsku energiju; primjerima.
povezati gravitacijsku energiju s radom na razliËitim
primjerima pretvorbe energije; izraËunati vrijednost IZBORNE TEME
gravitacijske energije u jednostavnim primjerima. 1. HidrostatiËki i hidrauliËki tlak
2. Rad na kosini (kosina, duljina i visina kosine)
18. ElastiËna energija 3. Pretvaranje topline u rad (rad iz topline, rad koji
KljuËni pojmovi: elastiËna energija, potencijalna
obavlja plin, toplinski strojevi)
energija.
Obrazovna postignuÊa: opisati elastiËnu energiju na
4. Pravilo smjese za mjerenje topline (temperatura
primjerima; objasniti elastiËnu i gravitacijsku energiju smjese, predana toplina, primljena toplina)
kao oblike potencijalne energije. 5. Energija i energetika (rad, energija, pretvorbe
energije, toplina, unutarnja energija)
19. Snaga 6. Struktura atoma i elementarne Ëestice tvari
KljuËni pojmovi: vrijeme, sekunda, s, snaga, vat
(watt), W.
Obrazovna postignuÊa: opisati snagu na primjerima iz 8. RAZRED
æivota; izmjeriti vrijeme obavljenoga rada; primijeniti
znanje na primjerima i zadatcima. TEME
1. Strujni krug i njegovi elementi
20. Unutarnja energija KljuËni pojmovi: izvori, troπila i spojne æice
KljuËni pojmovi: unutarnja energija, toplina, (elektriËni vodovi).
temperatura. Obrazovna postignuÊa: sastaviti strujni krug s
Obrazovna postignuÊa: razlikovati i opisati unutarnju osnovnim elementima; nacrtati shematski strujni krug
energiju, toplinu i temperaturu; objasniti promjenu grafiËkim simbolima i objasniti ulogu svakog
unutarnje energije tijela zbog prijelaza topline izmeu elementa strujnoga kruga.
tijela i okoline.
2. ElektriËni vodiËi i izolatori
21. Toplinsko πirenje tijela KljuËni pojmovi: vodiË i izolator.
KljuËni pojmovi: toplinsko πirenje tijela. Obrazovna postignuÊa: navesti i razlikovati vodiËe i
Obrazovna postignuÊa: opisati promjenu obujma izolatore; sloæiti strujni krug kojim Êe se ispitati je li
razliËitih tvari s promjenom temperature; objasniti tvar (tijelo) vodiË ili izolator.
ovisnost obujma tijela o temperaturi te povezati s
gustoÊom tijela; protumaËiti anomaliju vode. 3. Spajanje troπila u strujnome krugu
KljuËni pojmovi: serijski i paralelan spoj.
22. Mjerenje temperature Obrazovna postignuÊa: sastaviti strujni krug i nacrtati
KljuËni pojmovi: Celsiusov stupanj, oC, kelvin, K, shemu strujnoga kruga sa serijski ili paralelno
nula apsolutne temperature. spojenim troπilima; objasniti praktiËnu primjenu
Obrazovna postignuÊa: izmjeriti temperaturu razliËito spojenih troπila.
termometrom i izraziti je u oC i u K.
4. UËinci elektriËne struje
23. Prijelaz topline KljuËni pojmovi: toplinski, svjetlosni, magnetski i
KljuËni pojmovi: voenje, strujanje, zraËenje. kemijski uËinci.
Obrazovna postignuÊa: navesti i opisati primjere Obrazovna postignuÊa: prepoznati i navesti ureaje
prijelaza topline voenjem, strujanjem i zraËenjem. (bez naËina rada) u kojima se primjenjuju razliËiti
uËinci elektriËne struje.
24. Mjerenje topline
KljuËni pojmovi: specifiËni toplinski kapacitet, dæul po
kilogramu i kelvinu, J/(kg K).

281
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Fizika

5. Magneti i magnetsko djelovanje elektriËne naponu - koliËnik elektriËnoga napona na troπilu i


struje elektriËne struje kroz troπilo je stalan; nacrtati grafiËki
KljuËni pojmovi: magnet, elektromagnet, magnetska sila. prikaz ovisnosti elektriËne struje o naponu za razliËite
Obrazovna postignuÊa: opisati magnetsko djelovanje otpore.
(magnetski uËinak) struje, primjena elektromagneta.
14. Opasnost i zaπtita od elektriËnoga udara
6. ElektriËni naboji i njihovo meudjelovanje KljuËni pojmovi: ljudsko tijelo - elektriËni vodiË, tlo
KljuËni pojmovi: elektriziranje trljanjem, elektriËni i zemlja - vodiË, izolatori, zatvaranje elektriËnoga
naboj, kulon (coulomb), C, elektriËna sila. kruga pri elektriËnom udaru.
Obrazovna postignuÊa: objasniti na primjerima Obrazovna postignuÊa: opisati zatvaranje elektriËnoga
postojanje elektriËnih naboja; navesti vrste naboja i kruga pri neopreznom rukovanju s izvorom
njihovo meudjelovanje. elektriËnog napona; objasniti naËine zaπtite od
elektriËnog udara i pripomoÊi unesreÊenome.
7. Elektroni, pokretljivi ioni i elektriËna
struja 15. Gibanje i brzina
KljuËni pojmovi: nositelji naboja: elektroni i ioni, KljuËni pojmovi: put, vremenski interval, brzina,
struja kao pojava. metar u sekundi, m/s.
Obrazovna postignuÊa: opisati elektriËnu struju kao Obrazovna postignuÊa: usporediti i odrediti srednje
usmjereno gibanje nositelja naboja; objasniti primjere brzine gibanja nekih tijela.
kada su nositelji elektriËne struje elektroni (u
metalima), a kada ioni (u tekuÊinama i plinovima). 16. Jednoliko i nejednoliko gibanje
KljuËni pojmovi: jednoliko gibanje, nejednoliko
8. Mjerenje elektriËne struje gibanje.
KljuËni pojmovi: elektriËna struja, amper, A, Obrazovna postignuÊa: razlikovati stalnu brzinu
ampermetar. (jednoliko gibanje) i srednju brzinu (nejednoliko
Obrazovna postignuÊa: spajati ampermetar u strujni gibanje); nacrtati grafiËki prikaz ovisnosti puta o
krug i izmjeriti elektriËnu struju. vremenu i brzine o vremenu.
9. ElektriËni napon 17. Promjena brzine i akceleracija
KljuËni pojmovi: elektriËni napon, volt, V, voltmetar. KljuËni pojmovi: akceleracija (ubrzanje i usporenje),
Obrazovna postignuÊa: opisati elektriËni napon kao metar u sekundi na kvadrat, m/s2.
energiju po jediniËnome naboju koja se iz elektriËnog Obrazovna postignuÊa: opisati akceleraciju i navesti
izvora prenosi strujnim krugom; spajati voltmetar u njezinu mjernu jedinicu; odrediti akceleraciju u
strujni krug i mjeriti elektriËni napon na troπilu. primjerima iz æivota.
10. Elektromagnetska indukcija 18. Jednoliko ubrzano gibanje
KljuËni pojmovi: inducirani elektriËni napon, KljuËni pojmovi: jednoliko ubrzano gibanje, slobodni
elektromagnetska indukcija. pad.
Obrazovna postignuÊa: opisati pojavu induciranja Obrazovna postignuÊa: opisati jednoliko ubrzano
elektriËnoga napona u zavojnici gibanjem magneta u gibanje kao gibanje sa stalnom akceleracijom;
odnosu na zavojnicu. objasniti slobodni pad kao primjer jednoliko
ubrzanoga gibanja; nacrtati grafiËki prikaz ovisnosti
11. Rad i snaga elektriËne struje brzine o vremenu.
KljuËni pojmovi: rad elektriËne struje, dæul (joule), J,
snaga elektriËne struje, vat (watt), W. 19. Sila i gibanje
Obrazovna postignuÊa: opisati rad i snagu elektriËne KljuËni pojmovi: masa, sila, promjena brzine
struje; primijeniti izraze za rad i snagu elektriËne djelovanjem silom.
struje na praktiËnim primjerima. Obrazovna postignuÊa: objasniti kvalitativno temeljni
zakon gibanja: ako je ukupna (rezultanta) sila na tijelo
12. ElektriËni otpor razliËita od nule, ona tijelu daje akceleraciju (tijelo se
KljuËni pojmovi: elektriËni otpor, om (ohm), W. giba ubrzano).
Obrazovna postignuÊa: opisati elektriËni otpor
razliËitih troπila kao svojstvo vodiËa; odrediti 20. Postanak i vrste valova
elektriËni otpor kao koliËnik elektriËnoga napona i KljuËni pojmovi: titranje Ëestica sredstva,
elektriËne struje. transverzalan i longitudinalan val.
Obrazovna postignuÊa: opisati valne pojave i objasniti
13. Ohmov zakon prijenos energije valom; razlikovati i opisati vrste
KljuËni pojmovi: stalni otpor. valova.
Obrazovna postignuÊa: opisati i obrazloæiti Ohmov
zakon: elektriËna struja razmjerna je elektriËnome

282
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Fizika

21. Opis vala 26. Lom svjetlosti


KljuËni pojmovi: valna duljina, frekvencija KljuËni pojmovi: lom svjetlosti, potpuno odbijanje
(uËestalost), brzina vala. svjetlosti.
Obrazovna postignuÊa: opisati kvalitativno odnos Obrazovna postignuÊa: opisati i nacrtati lom svjetlosti
valne duljine, frekvencije i brzine; primijeniti na na granici optiËkih sredstava; objasniti potpuno
primjerima vezu izmeu valnih veliËina. odbijanje svjetlosti kao graniËni sluËaj loma svjetlosti
na primjerima.
22. Zvuk
KljuËni pojmovi: zvuËni izvori, brzina zvuka, zvuk 27. LeÊe
kao longitudinalni val. KljuËni pojmovi: sabirne i rastresne leÊe, jakost leÊe,
Obrazovna postignuÊa: opisati nastajanje i reciproËni metar, 1/m.
rasprostiranje zvuka u razliËitim sredstvima; Obrazovna postignuÊa: konstruirati sliku i odrediti
usporediti brzine zvuka u zraku, vodi i drugim narav slike koju stvara leÊa; primijeniti leÊe u
sredstvima. razliËitim primjerima.

23. Rasprostiranje svjetlosti 28. Razlaganje svjetlosti na boje


KljuËni pojmovi: svjetlosni izvori, svjetlosna zraka, KljuËni pojmovi: optiËka prizma, razlaganje svjetlosti
pravocrtno rasprostiranje svjetlosti, sjena. na boje.
Obrazovna postignuÊa: objasniti ideju pravocrtnog Obrazovna postignuÊa: navesti primjere i objasniti
rasprostiranja svjetlosti, te da je brzina svjetlosti razlaganje bijele svjetlosti na boje.
najveÊa moguÊa brzina u prirodi.
IZBORNE TEME
24. Odbijanje svjetlosti - sferno zrcalo 1. Odbijanje i lom valova
KljuËni pojmovi: odbijanje svjetlosti, ravno zrcalo, 2. PoluvodiËi - osnova raËunala (Ëisti poluvodiËi,
prividna slika. N-poluvodiË, P-poluvodiË, PN-spoj, tranzistor)
Obrazovna postignuÊa: opisati odbijanje svjetlosti od
3. Pretvorbe energije u elektriËnim izvorima
razliËitih predmeta oko nas; objasniti zakonitost
odbijanja svjetlosti od ravnoga zrcala; konstruirati (baterija, generator, fotoelement, termoelement)
sliku i odrediti narav (prirodu) slike. 4. Primjena magnetskoga djelovanja elektriËne
struje (magnetsko djelovanje petlje i zavojnice,
25. Odbijanje svjetlosti - sferna zrcala meudjelovanje zavojnice i magneta, naËin rada
KljuËni pojmovi: sferno zrcalo, æariπte i æariπna daljina ampermetra i elektromotora)
zrcala, stvarna i prividna slika. 5. Svjetlost - elektromagnetski val (spektar
Obrazovna postignuÊa: opisati narav slike koju stvara elektromagnetskih valova)
sferno zrcalo; objasniti primjenu sfernih zrcala u 6. Laserska svjetlost (nekoherentni i koherentni izvori
svakodnevnom æivotu. svjetlosti, laser)

283
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Povijest

POVIJEST
UVOD E upoznaju razliËite naËine prikazivanja i interpretiranja
Nastava povijesti strukturirana je kronoloπki. Sastavnice proπlosti (historiografija, filmovi, dokumentarne
su ovog predmeta procesi, pojave i dogaaji koji serije, povijesni romani, pjesme, muzejski postavi i
objaπnjavaju razvoj ljudskoga druπtva i ljudskoga djelovanja sl.),
od prapovijesti do danas. Povijest dijelimo na opÊu i E pronalaze, upoznaju, raπËlanjuju i vrjednuju razliËite
nacionalnu. Ovisno o tome πto prouËava ona moæe biti izvore informacija (udæbenik, enciklopedija, historio-
politiËka, kulturna, socijalna, gospodarstvena i druga. grafski tekst, πkolska knjiænica, muzej, internet, itd.),
Suvremena nastava povijesti prouËava viπe druπtvenu i E upoznaju temeljne vrijednosti na kojima poËiva
kulturnu nego politiËku povijest, unoseÊi brojne sadræaje iz suvremeno druπtvo, kritiËki razmiπljaju o svijetu u
podruËja kulture, znanosti i svakodnevice. Tijekom uËenja kojem æive, pripremajuÊi se tako za æivot u
povijesti naglasak se stavlja na umijeÊa koja uËenici trebaju pluralistiËkom i demokratskom druπtvu,
usvojiti, jer povijest se moæe razumjeti samo ako uËenici, uz E razvijaju interes za povijest, ali i oËuvanje kulturne
ishode povijesnih istraæivanja, uËe i o metodama kojima se baπtine, razvijaju radne navike, stvaralaπtvo i
povjesniËari sluæe pri pouËavanju proπlosti. samopouzdanje te intelektualnu sposobnost i
U nastavi je nemoguÊe iznijeti sva povijesna zbivanja. otvorenost za cjeloæivotno uËenje.
Zato se ciljevi nastave povijesti ostvaruju odabirom bitnih
povijesnih sadræaja. U izvedbi nastave povijesti treba NAPOMENA
predvidjeti sadræaje zaviËajne povijesti, kao i sadræaje Iako je u VodiËu kroz Hrvatski nacionalni obrazovni
predviene programima za nacionalne manjine, provedbu standard za osnovnu πkolu predvieno da tema ima
izvanuËioniËke i terenske nastave. maksimalno 5 kljuËnih pojmova, u nastavi je povijesti broj
Nastava povijesti pomaæe uËenicima u razumijevanju kljuËnih pojmova po temi veÊi zbog manjega broja tema u
vlastitih kulturnih i nacionalnih korijena te u njegovanju odnosu na druge predmete.
nacionalnog identiteta. Kod izbornih tema predloæene su samo neke od
Spoznaje o drugim narodima i razumijevanje njihovih moguÊih izbornih tema i uËitelj ih ne mora obraditi.
kultura pripremaju uËenike za æivot u multietniËkom i DapaËe, moæe posve samostalno oblikovati nekoliko
multikulturalnome druπtvu. izbornih tema, (dvije do tri), u skladu s povijesnom i
spomeniËkom baπtinom zaviËaja ili prema interesima
CILJ uËenika.
Svrha je nastave povijesti u osnovnoj πkoli omoguÊiti
uËenicima da na odabranim temama steknu znanja i
intelektualne vjeπtine koje Êe im pomoÊi u razumijevanju
suvremenog svijeta. 5. RAZRED
Osnovni cilj uËenja povijesti u osnovnoj πkoli jest
razvijanje interesa za izuËavanje proπlosti i zanimanja za TEME
sadaπnjost, odnosno razvijanje povijesnog miπljenja. 1. ©to je povijest
KljuËni pojmovi: povijest, povijesni izvori, muzej,
ZADAΔE arhiv, crta (lenta) vremena, povijesna razdoblja,
UËenici: povijesne karte.
E uËe o najvaænijim dogaajima, pojavama, procesima i Obrazovna postignuÊa: odrediti pojam povijest;
znaËajnim obiljeæjima razdoblja i druπtava koja razlikovati povijest kao znanost i kao nastavni
prouËavaju, πto ukljuËuje gospodarstveni, druπtveni, predmet; navesti vrste povijesnih izvora; uoËiti
kulturni i politiËki razvoj, svakodnevni æivot, ideje, raznolikost i vaænost povijesnih izvora u izuËavanju
vjerovanja i nazore ljudi u proπlosti, povijesti; imenovati znanosti i ustanove koje
E vjeæbaju snalaæenje u vremenu i prostoru, usvajaju i izuËavaju i Ëuvaju povijesne izvore; snalaziti se u
ispravno rabe povijesno nazivlje u opisivanju proπlih vremenu - na crti vremena; odrediti vremenska
razdoblja, dogaaja i procesa, razdoblja; snalaziti se u prostoru - usporediti
E uËe o temeljnim procesima koji pomaæu povijesne i geografske karte; imenovati povijesna
razumijevanju proπlosti (kronologiji, uzroËnosti, razdoblja; na slikovnom materijalu obrazloæiti
promjenama i kontinuitetu, multiperspektivnosti, promjene u æivotu Ëovjeka.
tumaËenju, istraæivanju i znaËenju proπlih dogaaja) i
upoznaju se s ulogom izvora i literature u 2. Æivot ljudi u prapovijesti
objaπnjavanju proπlosti (uËe prepoznavati, raπËla- KljuËni pojmovi: kameno doba, metalno doba,
njivati, povezivati i vrjednovati razliËite vrste nalaziπta prapovijesnih kultura, Krapinski praËovjek -
primarnih i sekundarnih povijesnih izvora, te na neandertalac (izumro), homo sapiens (predak Ëovjeka).
temelju njih rekonstruiraju povijesna stanja), Obrazovna postignuÊa: definirati pojam prapovijesti;

284
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Povijest

opisati izgled prvih ljudi, imenovati prve kulture; i povijesnih Ëinjenica; imenovati narode koji æive na
pokazati prapovijesna nalaziπta na tlu danaπnje Apeninskome poluotoku; prepoznati osnovne
Hrvatske na povijesnoj karti; navesti prapovijesna elemente etruπËanske kulture; obrazloæiti razlike u
razdoblja, oznaËiti ih na crti vremena; opisati rimskome druπtvu - uzroke i posljedice druπtvenih
prirodne uvjete potrebne za razvoj Ëovjeka; povezati sukoba; opisati jednostavnost rimskoga svako-
naËin obradbe kamena ili kovine s naËinom æivota dnevnoga æivota i rimsko vjerovanje - mitovi,
ljudi, gospodarstvom, druπtvenim ustrojem, hramovi, bogovi.
kulturom, vjerovanjem, obiËajima.
8. Republika i Carstvo
3. Civilizacije prvih pisama KljuËni pojmovi: senat, konzul, diktator, legija,
KljuËni pojmovi: civilizacija, pismo, zakonik, faraon, Rimsko carstvo.
piramide, biblioteka. Obrazovna postignuÊa: imenovati i obrazloæiti
Obrazovna postignuÊa: imenovati i pokazati na karti ustanove Rimske Republike; na povijesnoj karti i na
poloæaj velikih civilizacija prvih pisama, a na crti crti vremena pratiti razvoj i πirenje Rimske
vremena odrediti osnovnu kronologiju; uoËiti Republike (provincije); imenovati istaknute osobe u
razliËita pisama, naËine pisanja i koriπtenja pisama; Rimskoj Republici i nekoliko rimskih careva te
imenovati i usporediti najvaænije graevine razliËitih opisati njihov znaËaj; usporediti Rim u doba
civilizacija; imenovati razliËita vjerovanja; imenovati Republike i u doba Carstva (izgled grada, graevine,
istaknute osobe i navesti njihovu ulogu i njihovo svakodnevni æivot Rimljana).
znaËenje; opisati svakodnevni æivot ljudi razliËitih
druπtvenih slojeva. 9. Hrvatski prostor u antiËko doba
KljuËni pojmovi: romanizacija, provincije, grËki i
4. Uspon stare GrËke rimski gradovi, kulturni spomenici (Arena i forum).
KljuËni pojmovi: egejske civilizacije, Heleni, Obrazovna postignuÊa: imenovati narode na
mitologija ili mitovi, polis, kolonizacija. podruËju Ilirika; imenovati i pokazati na povijesnoj
Obrazovna postignuÊa: pokazati na karti podruËje karti nalaziπta grËke i rimske kulture; imenovati
egejskih civilizacija; imenovati helenske narode i rimske pokrajine i gradove na danaπnjem hrvatskom
opisati osnovna obiljeæja njihove kulture; analizirati podruËju; pokazati njihov poloæaj na povijesnim
povijesne izvore - mitove, graevine, umjetniËka kartama; vrjednovati kulturnu baπtinu Grka i
djela; na crti vremena odrediti kronologiju; uoËiti i Rimljana; opisati posljedice romanizacije naroda na
obrazloæiti uzroke i posljedice kolonizacije i ratnih podruËju Ilirika.
sukoba.
10. Pojava krπÊanstva
5. Atenska demokracija KljuËni pojmovi: krπÊanstvo, apostoli, progoni
KljuËni pojmovi: demos, demokracija, zakonodavci, krπÊana, katakombe, krπÊanski simboli.
proroËiπta, olimpijske igre. Obrazovna postignuÊa: opisati pojavu i πirenje
Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti pojam krπÊanstva; prepoznati simbole krπÊanstva i ustroj
demokracije i usporediti demokraciju nekad i danas; prvih krπÊanskih zajednica; obrazloæiti znaËaj πirenja
imenovati istaknute osobe (znanstvenike, umjetnike, krπÊanstva i promjene u odnosu prema krπÊanima;
zakonodavce, politiËare) i navesti njihova postignuÊa; imenovati prve istaknute krπÊane s hrvatskog
usporediti druπtvene odnose, gospodarstvo i podruËja.
svakodnevni æivot u Ateni i u Sparti; navesti kulturna
dostignuÊa Helena, prepoznati utjecaj helenskih 11. Seoba naroda
dostignuÊa u suvremenoj kulturi. KljuËni pojmovi: barbari, seoba naroda, pad
Zapadnoga Rimskoga Carstva.
6. Helenizam Obrazovna postignuÊa: na povijesnoj karti i na crti
KljuËni pojmovi: barbari, filipike, helenizam, vremena pratiti dolazak novih naroda na podruËje
helenistiËka kultura. Rimskoga Carstva; obrazloæiti uzroke i posljedice
Obrazovna postignuÊa: uoËiti i obrazloæiti uzroke i seobe naroda i slabljenja Rimskoga Carstva.
posljedice velikih osvajanja, pratiti ih na povijesnoj
karti i na crti vremena; vrjednovati ulogu Aleksandra IZBORNE TEME
Velikoga u velikim povijesnim zbivanjima; usporediti 1. Perzija
helensku i helenistiËku kulturu; imenovati istaknute 2. Mezopotamija
znanstvenike i njihova djela. 3. GrËka mitologija
4. Rimsko graditeljstvo
7. PoËetci Rima 5. Rimska vojska
KljuËni pojmovi: legenda, religija, plebejci, puËki
tribuni, obitelj, kapitolijsko trojstvo.
Obrazovna postignuÊa: uoËiti razliku izmeu legende

285
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Povijest

6. RAZRED 5. Uzlet srednjovjekovne Europe (11. - 14. st.)


KljuËni pojmovi: komuna, plemiÊi i puËani,
bratovπtine, romanika i gotika, sveuËiliπte.
TEME
Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti razvoj
1. Europa i Sredozemlje nakon seobe naroda poljodjelstva i obrtniËke proizvodnje; opisati kako
KljuËni pojmovi: Bizant, pokrπtavanje, Karolinzi, razvoj gospodarstva utjeËe na druπtveni razvoj; opisati
krunidba, benediktinci, Crkveni raskol. obnovu i nastanak novih gradova te razliku izmeu
Obrazovna postignuÊa: oznaËiti na povijesnoj karti graana; istaknuti znaËaj sveuËiliπta; opisati æivot
podruËja nastanka novih dræava i na crti vremena plemstva, vitezova i graana; imenovati povijesne
vremenske odrednice; obrazloæiti ulogu misionara, izvore: trubadursko pjesniπtvo, knjiæevna djela,
sveÊenika i redovnika te sredozemnih gradova u glazbu; razlikovati na primjerima znaËajke romanike i
prenoπenju antiËkih tekovina novim dræavama; opisati gotike; opisati uzroke stradanja stanovniπtva (prirodne
djelovanje braÊe Konstantina i Metoda; usporediti nepogode, bolesti, epidemije, ratovi).
bizantsku i franaËku kulturu i civilizacijska dostignuÊa;
imenovati dræave nastale u susjedstvu Hrvata;
6. Hrvatska u doba ArpadoviÊa i Anæuvinaca
obrazloæiti uzroke i posljedice Crkvenoga raskola.
KljuËni pojmovi: hrvatsko-ugarski kralj, slobodni
2. Feudalno druπtvo kraljevski gradovi, velikaπki rodovi, kulturni i pravni
KljuËni pojmovi: feudalizam, senior, vazal, plemiÊ, spomenici.
kmet, feudalna davanja. Obrazovna postignuÊa: imenovati nekoliko vladara iz
Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti kako nastaje novo dinastije ArpadoviÊa; opisati posljedice tatarske
druπtvo Ëiji je temelj zemlja (feud); prepoznati i provale u hrvatske zemlje (pustoπenja i nastanak
imenovati druπtvene slojeve srednjovjekovnoga slobodnih kraljevskih gradova); opisati uspon
druπtva; opisati poloæaj kmetova u feudalnom druπtvu; hrvatskih velikaπkih obitelji; na povijesnoj karti
obrazloæiti odnos izmeu seniora i vazala; opisati pokazati podruËja velikaπkih posjeda; obrazloæiti ulogu
poloæaj Crkve i poloæaj gradova; obrazloæiti ulogu hrvatskih plemiÊa u ustoliËenju Anæuvinaca; opisati
Crkve u civilizacijskom razvoju Europe (znanost i razvoj i obiljeæja MletaËke Republike; obrazloæiti
umjetnost); na primjerima iz zaviËaja usporediti æivot znaËaj Zadarskoga mira za hrvatske zemlje; prepriËati
ljudi u gradu i na feudalnom posjedu; analizirati i borbu za vlast nakon smrti Ludovika I. Anæuvinskoga;
vrjednovati povijesne izvore: vazalske prisege, feudalne obrazloæiti uzroke i posljedice razdvajanja hrvatskih
utvrde, umjetniËke filmove povijesne tematike. zemalja; opisati razvoj srednjovjekovnoga Dubrovnika
te prilike u srednjovjekovnoj Dalmaciji i Istri; opisati
3. Uspon Hrvatske u ranom srednjem vijeku postanak i razvoj srednjovjekovne bosanske kulture i
KljuËni pojmovi: æupanije i æupan, ban, knez, kralj, crkve; prepoznati i opisati graevine iz razdoblja
predromanika, glagoljaπtvo, personalna unija. romanike i gotike; na primjerima iz zaviËaja analizirati
Obrazovna postignuÊa: opisati doseljenje Hrvata i povijesne izvore.
nastanak prvih kneæevina, pokazati podruËja na
povijesnoj karti, a vremenske odrednice na crti 7. Humanizam i renesansa
vremena; obrazloæiti poloæaj hrvatskih kneæevina KljuËni pojmovi: humanizam, renesansa, humanisti u
izmeu Franaka, Bizanta i Venecije; opisati razvoj Hrvatskoj.
Hrvatske u doba narodnih vladara; analizirati Obrazovna postignuÊa: uoËiti povezanost renesanse s
povijesne izvore: pisma papa, nadgrobne natpise, antikom i srednjovjekovnom kulturom; obrazloæiti na
BaπÊansku ploËu; obrazloæiti nastanak hrvatsko- koji naËin humanizam stavlja Ëovjeka u srediπte
ugarske dræave; imenovati i opisati predromaniËke interesa; pokazati na povijesnoj karti srediπta
spomenike u Hrvata i izdvojiti primjere iz zaviËaja. renesanse i humanizma u Europi i Hrvatskoj;
prepoznati utjecaj humanizma i renesanse na razvoj
4. Europa i islamski svijet: dodiri i suprotnosti hrvatske umjetnosti i znanosti; imenovati istaknute
KljuËni pojmovi: islam, kriæarski ratovi, arapska hrvatske humaniste te njihova djela; opisati gradove i
kultura. graevine nastale u razdoblju renesanse u Europi i
Obrazovna postignuÊa: pokazati na povijesnoj karti Hrvatskoj; obrazloæiti uzroke promjena u svako-
podruËje nastanjivanja arapskih plemena, πirenja dnevnome æivotu.
arapske dræave i arapskog utjecaja; prepoznati osnove
islama i znaËajke arapske kulture, nabrojiti znanstvena 8. Velika geografska otkriÊa
dostignuÊa arapskih znanstvenika i prepoznati KljuËni pojmovi: geografska otkriÊa, karavela,
njihovu ostavπtinu u suvremenosti; pokazati na konkvistadori.
povijesnoj karti i crti vremena kriæarske pohode; Obrazovna postignuÊa: opisati gospodarstvo i druπtvo
obrazloæiti uzroke i posljedice kriæarskih ratova za u Europi uoËi geografskih otkriÊa; navesti tehniËka
Europu i hrvatske zemlje. dostignuÊa koja su omoguÊila geografska otkriÊa;
pokazati na povijesnoj karti smjerove putovanja
portugalskih i πpanjolskih pomoraca; naznaËiti

286
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Povijest

vremenske odrednice na crti vremena; obrazloæiti IZBORNE TEME


posljedice geografskih otkriÊa za ameriËke Indijance i 1. Srednjovjekovni grad
za Europljane. 2. Hrvatska srednjovjekovna kultura
3. Inkvizicija
9. Osmansko Carstvo prema Hrvatskoj i
4. Srednjovjekovna Bosna
Europi
5. Hrvatske velikaπke obitelji
KljuËni pojmovi: turska osvajanja, raja, Vojna granica,
uskoci, preseljavanja, Vlasi.
Obrazovna postignuÊa: opisati nastanak Osmanskoga
Carstva; obrazloæiti nastanak, πirenje Habsburπke
7. RAZRED
monarhije i odnos Habsburgovaca prema Hrvatskoj; TEME
obrazloæiti uzroke brzog prodora Osmanlija u 1. Svijet i Hrvatska u osvit modernoga doba
Europu; opisati prve turske prodore u Hrvatsku i KljuËni pojmovi: enciklopedija, prosvjetiteljstvo,
najvaænije bitke; pokazati na povijesnoj karti pravce prosvijeÊeni apsolutizam, urbar, Deklaracija
osvajanja; opisati proces islamizacije krπÊanskih neovisnosti, ustav.
naroda, turski feudalni poredak; obrazloæiti odluke Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti vaænost prosvje-
sabora u Cetinu i njihove posljedice; navesti razloge titeljskih ideja o promjeni druπtva i politiËkoga
stvaranja obrambenog pojasa (Vojne granice) prema sustava; imenovati vladare prosvijeÊenog apsolutizma
Osmanskomu Carstvu; pokazati na povijesnoj karti i njihove reforme (osobna sloboda kmetova, ureenje
podruËja bitaka, a vrijeme na crti vremena; imenovati feudalnih odnosa, unaprjeivanje πkolstva);
istaknute vojne zapovjednike u ratovima s obrazloæiti poloæaj hrvatskih zemalja u sklopu
Osmanlijama; opisati poloæaj Hrvata i njihov Habsburπke monarhije; obrazloæiti pojmove
svakodnevni æivot na podruËjima πto su ih osvojili centralizacije i germanizacije; obrazloæiti na
Osmanlije te ulogu franjevaca; obrazloæiti posljedice povijesnoj karti uzroke i posljedice AmeriËkog rata za
turskih ratova za hrvatske zemlje. neovisnost; opisati obiljeæja moderne demokracije te
utjecaj prosvjetiteljstva na znanost, umjetnost i
10. Reformacija i katoliËka obnova
svakodnevni æivot.
KljuËni pojmovi: reformacija, katoliËka obnova,
Isusovci. 2. Oblikovanje modernog druπtva - znanost i
Obrazovna postignuÊa: navesti uzroke reformacije: tehnologija, industrijska revolucija
gospodarske, druπtvene, politiËke; opisati ideje o KljuËni pojmovi: industrijska revolucija, urbanizacija,
reformi Crkve; pokazati pravce πirenja reformacije na radniπtvo, radniËka prava, slobodno vrijeme.
povijesnoj karti i povezati s uzrocima πirenja; opisati Obrazovna postignuÊa: opisati osnovna obiljeæja 1. i
obnovu KatoliËke crkve; obrazloæiti uzroke i 2. industrijske revolucije i usporediti ih s obiljeæjima
posljedice vjerskih ratova; navesti uzroke i posljedice proizvodnje u predindustrijsko doba; imenovati
reformacije i katoliËke obnove za hrvatske zemlje. najvaænije izume i izumitelje; pokazati na povijesnoj
karti podruËja najintenzivnijeg industrijskog razvoja;
11. Europa u doba baroka
opisati posljedice 1. i 2. industrijske revolucije na
KljuËni pojmovi: apsolutistiËka monarhija,
promjene u proizvodnji te svakodnevni æivot ljudi;
parlamentarna monarhija, barok.
obrazloæiti stanje u Hrvatskoj uzrokovano
Obrazovna postignuÊa: opisati promjene u
industrijskom revolucijom i smjestiti ga u πiri
gospodarstvu (manufakture, kapital); imenovati
regionalni i europski okvir.
istaknute umjetnike i znanstvenike te njihova djela;
opisati utjecaj barokne umjetnosti na naËin æivljenja: 3. Europa od Francuske revolucije do BeËkog
velikaπke palaËe, graanske kuÊe. kongresa (1789. - 1815.)
KljuËni pojmovi: Francuska revolucija, Deklaracija o
12. Hrvatska u ranome novome vijeku
pravima Ëovjeka i graanina, Graanski zakonik
(16. - 18. st.) (Napoleonov kodeks), Ilirske pokrajine, Kraglski
KljuËni pojmovi: Zrinsko-frankopanski otpor, rat za Dalmatin, Sveta alijansa.
osloboenje, visoko πkolstvo, PragmatiËka sankcija. Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti uzroke, tijek i
Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti uzroke i posljedice posljedice Francuske revolucije te politiËke promjene
Zrinsko-frankopanskog otpora; obrazloæiti znaËenje tijekom revolucije: ustavna monarhija i republika;
rata za osloboenje te navesti pozitivne i negativne obrazloæiti vaænost ideja Deklaracije o pravima
posljedice za Hrvatsku; analizirati uzroke uspona i Ëovjeka i graanina za cjelokupno ËovjeËanstvo;
pada DubrovaËke Republike, stanje u Dalmaciji i opisati dolazak Napoleona na vlast, pratiti njegova
Istri; imenovati istaknute umjetnike i znanstvenike i osvajanja na karti i lenti, navesti dobre i loπe strane
njihova djela; opisati barok u Hrvatskoj: interes za Napoleonove vladavine; vrjednovati utjecaj
jezikoslovlje, narodnu povijest i obiËaje, djelovanje Francuske revolucije i Napoleonovih osvajanja na
isusovaca i pavlina, πkolstvo. Hrvatsku: nestanak MletaËke Republike i ukidanje

287
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Povijest

DubrovaËke Republike, opisati pokret za sjedinjenje svakodnevni æivot (uspon graanstva, pojava i poloæaj
Dalmacije s ostatkom Hrvatske; na primjeru Ilirskih radniπtva, rad djece u proizvodnji); opisati nastanak
pokrajina opisati prilike u zemljama pod ideje socijalizma; navesti osnovne znaËajke
Napoleonovom vlaπÊu; opisati politiËki sustav i urbanizacije i æivota u gradovima te pojave novih
poredak nakon Napoleonove vlasti: sustav Svete gospodarstvenih djelatnosti; opisati umjetnost
alijanse u Europi i Metternichov sustav u (likovna, knjiæevnost i glazba) u razdoblju promjena;
Habsburπkoj Monarhiji. usporediti druπtvene i kulturne te promjene u
svakodnevnom æivotu u prvoj polovici 19. stoljeÊa u
4. Hrvatski narodni preporod i pojava Europi s promjenama u hrvatskim zemljama.
modernih nacija u Europi
KljuËni pojmovi: preporodni pokreti, Hrvatski 7. Europa na vrhuncu moÊi: nastanak prvih
narodni preporod (Ilirski pokret), nacija. modernih dræava u Europi
Obrazovna postignuÊa: navesti preporodne pokrete u KljuËni pojmovi: moderne dræave, imperijalizam,
srednjoj Europi i Italiji te na jednom primjeru opisati dualizam, IstoËno pitanje, humanitarne organizacije.
postanak modernih nacija u Europi; opisati ustanke i Obrazovna postignuÊa: opisati prilike u Francuskoj i
pobune u Osmanskom Carstvu na primjeru Bosne i Velikoj Britaniji, tijek ujedinjenja Italije i NjemaËke;
Hercegovine; obrazloæiti nastanak i znaËaj obrazloæiti sukob politiËkih interesa i nastanak IstoËne
velikosrpske politike; opisati druπtvene, kulturne, krize; vrjednovati Berlinski kongres i njegove
politiËke i gospodarske prilike u Hrvatskoj uoËi posljedice: navesti glavna obiljeæja austrougarske vlasti
preporoda; obrazloæiti politiËki program Hrvatskoga u Bosni i Hercegovini te opisati poloæaj hrvatskoga
narodnoga preporoda te navesti najvaænije dogaaje iz naroda i crkvene prilike; obrazloæiti pojavu politike
vremena preporoda; usporediti preporod u pojedinim imperijalizma; vrjednovati vaænost razvoja demokra-
dijelovima Hrvatske te navesti sliËnosti i posebnosti; tskih sloboda (izborno pravo, graanska politiËka
vrjednovati vaænost preporoda za razvoj moderne prava); obrazloæiti pojavu humanitarnih organizacija
hrvatske kulture, suvremenoga hrvatskoga jezika te te poËetke mirovnih konferencija i sporazuma.
oblikovanje hrvatske nacije; navesti znaËajke
preporoda u zaviËaju; navesti primjere oblikovanja 8. Hrvatska u sklopu Habsburπke Monarhije
nacionalnog identiteta kod Hrvata izvan domovine i
(Austro-Ugarske) u drugoj polovici 19. i na
drugih naroda koji æive na tlu Hrvatske; analizirati
izvore iz navedenoga razdoblja (novine, knjiæevna i poËetku 20. stoljeÊa
kazaliπna djela, pjesme i dr.). KljuËni pojmovi: politiËke stranke, hrvatska i
juænoslavenska ideja, hrvatske institucije, Hrvatsko-
5. Revolucija 1848. u Europi i Hrvatskoj ugarska nagodba, moderno sveuËiliπte.
KljuËni pojmovi: ≈proljeÊe naroda«, Zahtijevanja Obrazovna postignuÊa: imenovati kljuËne osobe i
naroda, zastupniËki Sabor, Bansko vijeÊe, apsolutizam. pojave razdoblja novog apsolutizma i opisati njihovo
Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti uzroke, ciljeve, djelovanje na Hrvatsku; opisati rad Hrvatskoga sabora
tijek i posljedice revolucije u Habsburπkoj Monarhiji; 1861.; usporediti temeljne programe politiËkih
razlikovanje dvojnosti ciljeva za revolucije 1848. u stranka u Hrvatskoj (HPSS, ≈novi kurs«); usporediti
Hrvatskoj i Srednjoj Europi: æelja za promjenom Austro-Ugarsku i Hrvatsko-Ugarsku nagodbu:
druπtvenih odnosa politiËkoga sustava te pokuπaj obrazloæiti politiËke i gospodarske posljedice
stvaranja nacionalnih dræava; pokazati glavnih æariπta dualistiËkoga ureenja Habsburπke Monarhije na
revolucije 1848. na povijesnoj karti; obrazloæiti hrvatske zemlje (≈RijeËka krpica«, buna u Rakovici);
osnovne dogaaje u Hrvatskoj u proljeÊe 1848. usporediti osnovna obiljeæja banovanja Ivana
Zahtijevanja naroda i djelovanje bana Josipa JelaËiÊa, MaæuraniÊa i Khuena Héderváryja; opisati politiËki,
ukinuÊem kmetstva i staleπkoga poretka te gospodarski i kulturni razvoj Dalmacije, Istre i Vojne
uvoenjem zastupniËkoga Sabora u Banskoj granice na prijelazu iz 19. u 20. stoljeÊe (detaljnije na
Hrvatskoj; opisati hrvatsko-maarski rat u kontekstu razini zaviËajne povijesti); vrjednovanje vaænosti
zbivanja u Habsburπkoj Monarhiji, pratiti kretanje opismenjivanja i πkolovanja ljudi, te osnutka
JelaËiÊeve vojske na povijesnoj karti; opisati utjecaj nacionalnih, kulturnih i znanstvenih ustanova;
revolucionarnih zbivanja na svakodnevni æivot usporediti gospodarske prilike u hrvatskim zemljama
(hrvatska zastava i dr); navesti vaænost demokratizacije koncem stoljeÊa sa stanjem u ostatku Monarhije i
i modernizacije druπtva; analiza izvora (Zahtijevanja nekim veÊim europskim dræavama.
naroda, Odluka o ukinuÊu kmetstva i dr.).
9. Svijet u doba europske dominacije u 19.
6. Druπtvo, kultura i promjene u svako- stoljeÊu
dnevnom æivotu u prvoj polovici 19. KljuËni pojmovi: kolonijalizam, graanski rat,
stoljeÊa ropstvo, Hrvatska bratska zajednica.
KljuËni pojmovi: klasicizam, romantizam, socijalizam. Obrazovna postignuÊa: na povijesnoj karti pratiti
Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti posljedice razvoja πirenje kolonijalnih posjeda europskih velesila i
znanosti i tehnologije te njihova utjecaja na kretanja istraæivaËa i doseljenika, opisati neke od

288
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Povijest

sukoba europskih dræava oko kolonija te usporediti 8. RAZRED


razliËite kulture i civilizacije; vrjednovati odnos
kolonijalnih sila prema domorodcima; opisati
druπtvene, gospodarske i politiËke prilike na prostoru TEME
SAD-a u 19. stoljeÊu; uoËiti i obrazloæiti uzroke i 1. Versajski poredak
posljedice borbe stanovniπtva u kolonijama protiv KljuËni pojmovi: migracije, πpanjolska gripa, ≈14
europske prevlasti; opisati na primjeru stjecanje toËaka«, ≈velika Ëetvorica«, mirovni ugovori,
samostalnosti i neovisnosti kolonijalnih dræava; Versajski poredak, Liga naroda.
obrazloæiti razloge iseljavanja hrvatskoga stanovniπtva. Obrazovna postignuÊa: procijeniti ishode Prvoga
svjetskoga rata: politiËke, socijalne i demografske
10. Druπtvo, kultura i promjene u svakodnev- posljedice te njihov utjecaj na æivote ljudi; utvrditi
promjene granica u Europi i na Bliskom istoku na
nom æivotu u drugoj polovici 19. i na
povijesnim kartama prije i nakon Prvoga svjetskoga
poËetku 20. stoljeÊa
rata; analizirati izvore (mirovni ugovori s poraæenim
KljuËni pojmovi: Sueski kanal, sufraæetkinje,
dræavama i posebno Wilsonovih ≈14 toËaka«), uoËiti i
historicizam, impresionizam, moderna, secesija. odrediti posljedice za poslijeratnu Europu i svijet
Obrazovna postignuÊa: opisati nastavak (posebice odnose meu velesilama: Velika Britanija,
modernizacijskih procesa te najvaænije druπtvene i Francuska, NjemaËka, Italija, Japan, SAD) u 1920-im
kulturne promjene u svakodnevnom æivotu u drugoj godinama; uoËiti i obrazloæiti uzroËno-posljediËnu
polovici 19. i na poËetku 20. stoljeÊa; opisati æivot u vezu izmeu versajskog poretka i novoga svjetskoga
gradovima: razvoj prometa i komunikacija - Sueskoga sukoba; opisati nastanak te navesti ciljeve i slabosti
kanala; opisati promjene u svakodnevnom æivotu te Lige naroda.
kvalitetniju organizaciju slobodnoga vremena; navesti
primjere razvoja graditeljstva, slikarstva, kiparstva,
2. Demokratski procesi izmeu dvaju ratova
glazbe, knjiæevnosti, kazaliπta i kinematografije;
KljuËni pojmovi: ≈Lude dvadesete«, izolacionizam,
πkolstvo i pismenost; opisati razvoj πporta: nove
sufraæetkinje, burza, inflacija, Velika gospodarska
πportske discipline, obnavljanje olimpijskih igara;
kriza.
opisati borbu za æenska prava te postupno mijenjanje
Obrazovna postignuÊa: navesti primjere europske
poloæaja æena.
demokracije (Velika Britanija, Francuska, Vajmarsko
NjemaËka ili »ehoslovaËka) i obraditi jedan model;
11. Svjetske krize i Prvi svjetski rat procijeniti politiku SAD-a prema Europi; uoËiti i
KljuËni pojmovi: svjetski rat, pozicijsko ratovanje, obrazloæiti napredak i krize u gospodarstvu u
mobilizacija (novaËenje), Londonski ugovor, meuratnom razdoblju; uoËiti i obrazloæiti uzroke i
Jugoslavenski odbor, kapitulacija. posljedice velike gospodarske krize; opisati druπtvene
Obrazovna postignuÊa: navesti politiËke saveze i promjene izmeu dvaju ratova: opÊe pravo glasa za
njihove Ëlanice, obrazloæiti interese svjetskih sila muπkarce, promjene u poloæaju æena i zahtjeve za
poËetkom 20. stoljeÊa; navesti uzroke i posljedice pravom glasa, poboljπanje poloæaja radnika, razvoj
Balkanskih ratova te navesti ostale krize prije Prvoga πkolstva, migracije, urbanizaciju i novi izgled gradova,
svjetskoga rata; navesti uzroke i povod Prvoga nove oblike masovne zabave, utjecaj ameriËke
svjetskoga rata; pokazati na povijesnoj karti bojiπta i kulture, moda u 1920-ima i 1930-ima.
odluËujuÊe bitke; opisati naËine ratovanja i nova
oruæja; obrazloæiti uzroke i posljedice ulaska SAD-a u
rat te izlaska Rusije iz rata; opisati utjecaj rata na
3. Totalitarni reæimi izmeu dva rata
svakodnevicu i opisati promjenu poloæaja æena; KljuËni pojmovi: boljπevizam, komunizam, faπizam,
opisati politiËki poloæaj Hrvatske u Austrougarskoj militarizam, rasizam, nacizam, antisemitizam,
Monarhiji te ulogu hrvatskih domobrana na totalitarizam.
bojiπtima; vrjednovati vaænost djelovanja hrvatskih Obrazovna postignuÊa: uoËiti i obrazloæiti navedene
politiËara u zemlji i u inozemstvu te opisati odnos kljuËne pojmove; usporediti glavne znaËajke
zapadnih sila i susjednih dræava prema Hrvatskoj; pojedinih totalitarnih reæima (naglasiti stradanje ljudi
analizirati izvore (fotografije, dokumenti, u svim trima totalitarnim reæimima); pokazati na karti
dokumentarni filmovi i dr.). dræave s totalitarnim reæimima (Rusija/SSSR, Italija,
NjemaËka i Japan); opisati uspon faπista, nacista i
komunista do vlasti te na temelju izvora obrazloæiti
IZBORNE TEME kako totalitarni reæimi utjeËu na æivot graana
1. Postanak pjesme Joπ Horvatska ni propala (stradanja po politiËkoj, klasnoj, rasnoj, nacionalnoj,
2. Hrvatski sabor 1861. godine etniËkoj ili vjerskoj osnovi); usporediti i vrjednovati
3. Ustanak Eugena Kvaternika kulturu, umjetnost i πport u sluæbi totalitarnih reæima
3. Brodarstvo na Jadranu sa æivotom u demokraciji; opisati poloæaj Crkve u
4. Izgradnja æeljezniËkih pruga u Hrvatskoj totalitarnim reæimima.

289
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Povijest

4. Hrvatska u prvoj Jugoslaviji Obrazovna postignuÊa: opisati zbivanja u drugoj


KljuËni pojmovi: viπenacionalna dræava, Vidovdanski polovici 1930-ih godina; uoËiti i obrazloæiti
ustav, unitarizam, πestosijeËanjska diktatura, uzroke/povod i opisati tijek Drugoga svjetskog rata, a
komunistiËki pokret, ustaπki pokret, hrvatsko pitanje, posebno na tlu Jugoslavije; procijeniti savezniËke
Banovina Hrvatska. konferencije i politiËke dogovore te utjecaj totalnog
Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti tijek stvaranja rata na civilno stanovniπtvo: posebice stradanja ljudi iz
Dræave SHS i Kraljevstva SHS u kontekstu ideoloπkih, politiËkih, vjerskih, rasnih i nacionalnih
meunarodnih zbivanja; obrazloæiti razliËite zamisli o razloga i svakodnevicu u ratu (ratna razaranja,
ustroju nove dræave: jugoslavenski unitarizam, nova okupatorska nasilja, nestaπice hrane) na primjerima iz
dræava kao proπirena Srbija, federalizam zaviËajne povijesti; obrazloæiti i navesti primjere
/konfederalizam, samostalna hrvatska dræava, sovjetski Holokausta; vrjednovati kolaboraciju i pokrete otpora
model i dr.; pokazati granice Dræave SHS i Kraljevstva u Europi; opisati kako je i u kojim uvjetima nastala
SHS na povijesnoj karti i obrazloæiti meunarodni Nezavisna Dræava Hrvatska, procijeniti ustaπki reæim i
poloæaj nove dræave, Jadransko pitanje i njegove osuditi politiku terora nad graanima (posebno
posljedice; opisati stanje u Kraljevstvu Srbima, Æidovima i Romima), rasne zakone i
SHS/Jugoslaviji: nacionalni i vjerski sastav, nejednak koncentracijske logore - Jasenovac; opisati nastanak
gospodarski razvoj, æivot na selu i u gradu Federalne Dræave Hrvatske u sklopu DFJ, procijeniti
(prenapuËenost, agrarna reforma, razvoj gradova, ulogu ZAVNOH-a i njegove odluke; opisati
poloæaj radnika, iseljavanje, represivno djelovanje sudjelovanje Hrvata u NOP-u (partizanskom pokretu)
reæima, utjecaj velike gospodarske krize), kulturni i i obrazloæiti znaËaj antifaπistiËke borbe za Hrvatsku,
znanstveni razvoj; na primjerima iz zaviËajne povijesti kao i prikljuËenje Istre, Zadra i otoka Hrvatskoj;
protumaËiti nacionalnu povijest (npr. seljaËki pokreti obrazloæiti i osuditi masovna pogubljenja civilnoga
1920. godine, poloæaj seljaπtva, Jadransko pitanje, stanovniπtva na kraju i nakon Drugoga svjetskoga rata
izbori 1920. godine, razvoj gradova ili iseljavanje, itd); (Bleiburg i ≈Kriæni put« Hrvata i zbjegove), te
opisati politiËki ustroj prema Vidovdanskom ustavu; posebno stradanja njemaËke i talijanske manjine; na
usporediti obiljeæja razdoblja parlamentarizma i primjeru opisati kulturna dostignuÊa tijekom rata.
razdoblja diktature i strahovlade; osuditi pojave
hegemonizma i dominantnih ideologija te naglasiti 7. Svijet u vrijeme hladnoga rata i slom
vaænost oËuvanja nacionalnog identiteta; obrazloæiti komunistiËkih sustava
nastanak komunistiËkoga i ustaπkoga pokreta; KljuËni pojmovi: ratni zloËini, hladni rat, Marshallov
obrazloæiti hrvatsko pitanje i uzroke nastanka plan i Trumanova doktrina, blokovska politika,
Banovine Hrvatske, sporazum CvetkoviÊ-MaËek, NATO, Varπavski pakt, Berlinski zid, potroπaËko
navesti pristaπe i protivnike sporazuma. druπtvo, detant (popuπtanje napetosti), perestrojka,
glasnost.
5. Znanost i kultura u prvoj polovici 20. Obrazovna postignuÊa: navesti ishode i uoËiti
posljedice Drugoga svjetskoga rata; opisati odnos
stoljeÊa u svijetu i u Hrvatskoj
izmeu dviju supersila; na primjeru opisati
KljuËni pojmovi: atomska energija, penicilin,
hladnoratovske sukobe i krize; uoËiti i obrazloæiti
Nobelova nagrada, apstraktna umjetnost.
uzroke, povod i postupno πirenje hladnoga rata u
Obrazovna postignuÊa: opisati najvaænije druπtvene i
drugoj polovici 1940-ih; pokazati na karti veÊa krizna
kulturne promjene u meuratnom razdoblju; navesti
æariπta u svijetu u doba hladnog rata; opisati nastanak
najznaËajnija znanstvena dostignuÊa: znanstvene
i ulogu UN-a nakon rata i u danaπnjem svijetu
teorije, razvoj medicine, Nobelova nagrada i razvoj
(usporediti s Ligom naroda); analizirati i vrjednovati
druπtvenih znanosti; imenovati odabrane umjetnike
OpÊu deklaraciju o pravima Ëovjeka i ostalih
(ili nekoliko umjetniËkih djela i stilova),
dokumenata te tako isticati vaænost demokratskih
znanstvenike, izumitelje; navesti viπestruku ulogu
vrjednota kao temelj poπtivanja ljudskih prava, klasne
filma: umjetnost i zabava, ali i sredstvo promidæbe;
(staleπke), spolne, vjerske i nacionalne ravnopravnosti;
prepoznati najznaËajnija dostignuÊa tehnoloπkoga
usporediti razlike izmeu Istoka i Zapada: promjene
razvoja: industrijalizacija, prijevoz, izgradnja
u obitelji, poloæaj æena i mladih; vrjednovati
prometnica, radio, televizija, radar; obraditi πport u
promidæbu i masovne medije u hladnom ratu (tisak,
meuraÊu te posebno utjecaj politike (Olimpijske
televizija); usporediti svakodnevni æivot s obiju strana
igre u Berlinu 1936. godine) i (ne)prisutnost æena;
≈æeljezne zavjese«; opisati kako je doπlo do sloma
imenovati hrvatske kulturne, znanstvene i vjerske
komunizma u istoËnoj Europi.
ustanove i njihov rad.
8. Procesi dekolonizacije svijeta
6. Drugi svjetski rat KljuËni pojmovi: zemlje ≈TreÊeg svijeta«,
KljuËni pojmovi: politika popuπtanja, Trojni pakt, dekolonizacija, pokret nesvrstanih, neokolonijalizam,
Blitzkrieg, holokaust, genocid, koncentracijski sabirni apartheid.
logori, antifaπistiËka koalicija, totalni rat, ærtve i Obrazovna postignuÊa: procijeniti znaËaj
masovna pogubljenja na podruËju Hrvatske. dekolonizacije i pokreta nesvrstanih u kontekstu

290
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Povijest

hladnoga rata; opisati kraj europskih imperija u Africi hrvatskom teritoriju, progone Hrvata i graana
i Aziji (francuski i britanski primjer); opisati jedan Hrvatske koji nisu podræavali agresiju; opisati
primjer poput Indije, Indonezije, Indokine, Alæira; meunarodno priznanje Republike Hrvatske; jasno
objasniti utjecaj Deklaracije UN-a na stjecanje odrediti kako je doπlo do rata, tko je agresor, a tko
neovisnosti kolonija; opisati glavne probleme u ærtva; navesti primjere teπkoÊa hrvatske obrane i
razvoju bivπih kolonija (npr. veliki porast ulogu hrvatskog iseljeniπtva; opisati tijek rata u Bosni
stanovniπtva, nerazvijeno gospodarstvo, glad, ratovi, i Hercegovini i ulogu susjednih zemalja; uz pomoÊ
zdravstvene i obrazovne prilike i dr.); uz pomoÊ povijesne karte opisati tijek oslobaanja okupiranih
izvora opisati proces dekolonizacije iz perspektive podruËja u Hrvatskoj: akciju Maslenica, akciju
kolonijalnih metropola i bivπih kolonija. hrvatske vojske u sektoru Jug, vojno-redarstvene
akcije Bljesak i Oluja; obrazloæiti mirnu integraciju
9. Hrvatska u drugoj Jugoslaviji Podunavlja; opisati posljedice rata na prostoru
KljuËni pojmovi: obnova, agrarna reforma, Hrvatske te posljedice rata u Bosni i Hercegovini:
nacionalizacija, kolektivizacija, samoupravljanje, ljudske ærtve i materijalna razaranja, ratni zloËini,
jednopartijski sustav, Hrvatsko proljeÊe. etniËko ËiπÊenje (OvËara i Srebrenica) i raseljavanje
Obrazovna postignuÊa: opisati obiljeæja komuni- stanovniπtva; nabrojiti i obrazloæiti primjere
stiËkog reæima u Jugoslaviji; opisati prilike u Domovinskog rata na podruËju zaviËaja; opisati
Jugoslaviji nakon rata: ærtve poraÊa, totalitarizam, prilike u suvremenom hrvatskom druπtvu: obnova
jednostranaËje (jednopartijski sustav), odreivanje Hrvatske, gospodarstvo, nezaposlenost, nuænost
granica i meunarodni poloæaj prije i poslije 1948. demografske obnove, povratak izbjeglica i prognanika
godine; obrazloæiti posljedice sukoba sa Staljinom itd.
(Goli Otok); razlikovati proklamirano federativno
ustrojstvo Jugoslavije od stvarnoga centralistiËkog 11. Hrvatska i svijet na pragu treÊeg tisuÊljeÊa
ustroja; opisati promjene u gospodarstvu i druπtvu u KljuËni pojmovi: pop-kultura, ljudska prava, genetika
Hrvatskoj nakon 1945. godine te njihov utjecaj na (genom), kloniranje, raËunala, kibernetika, proπirenje
svakodnevni æivot; uoËiti i obrazloæiti uzroke Europske unije.
politiËke i gospodarske krize komunistiËkih reæima u Obrazovna postignuÊa: na odabranim primjerima
1960-ima i poËetkom 1970-ih te razloge neuspjeha obrazloæiti znanstveni i tehnoloπki razvoj te promjene
gospodarskih reformi i demokratizacije druπtva; u druπtvu suvremenog svijeta; navesti primjere
obrazloæiti odnos dræave prema religiji i vjerskim pozitivnog i negativnog utjecaja; opisati promjene u
zajednicama; obrazloæiti ulogu hrvatske gospodarske i gospodarstvu i druπtvu na primjerima globalizacije,
politiËke emigracije te ulogu UDB-e; navesti demografske eksplozije u 20. stoljeÊu, socijalnih
primjere nacionalnog unitarizma; obrazloæiti uzroke i razlika, promjena u obitelji, poloæaja æena i mlade
posljedice Hrvatskoga proljeÊa; na primjerima iz generacije; obrazloæiti pojavu postindustrijskoga
zaviËajne povijesti opisati osnovne znaËajke razvoja druπtva: masovne kulture, masovnih medija i
turizma, graditeljstva, industrijalizacije i dr. njihovog utjecaja; navesti primjere prepoznatljivih
kulturnih i umjetniËkih pokreta i pravaca u drugoj
10. Postanak i razvoj samostalne hrvatske polovici 20. stoljeÊa; na primjerima obrazloæiti
dræave probleme suvremenoga svijeta (ratovi, gladi i bolesti,
KljuËni pojmovi: Memorandum SANU i velikosrpska kriminal, terorizam, zlouporaba droga) te potrebu za
politika, viπestranaËki izbori, samostalnost i suverenitet, oËuvanjem Ëovjekova okoliπa i pronalaæenjem novih
Domovinski rat, meunarodno priznanje, mirna izvora energije; obrazloæiti znaËaj poπtivanja ljudskih
re/integracija. prava u danaπnjem svijetu (posebno prava djece) kao
Obrazovna postignuÊa: opisati politiËku i gospodarsku i poloæaj nacionalnih i drugih manjina; opisati
krizu u 1980-ima nakon smrti Josipa Broza Tita, politiËke odnose u suvremenom svijetu.
uzroke slabljenja srediπnje vlasti i razliËite zamisli o
preustroju Jugoslavije; opisati promjene u unutarnjoj IZBORNE TEME
politici SR Srbije; obrazloæiti obnovu velikosrpske 1. Hrvatski kulturni identitet
ideje, srpskog nacionalizma u SR Hrvatskoj i 2. Lokalni ratovi tijekom Hladnog rata
≈hrvatsku πutnju«; opisati viπestranaËje i prve 3. Ivan Pavao II.
poslijeratne viπestranaËke izbore u Hrvatskoj (uloga 4. Terorizam
predsjednika Franje Tumana); obrazloæiti prilike u 5. Hrvatsko iseljeniπtvo u 20. stoljeÊu
Hrvatskoj uoËi i nakon izbora; opisati nastanak
srpskih paravojnih postrojba i okupaciju dijelova
Hrvatske te agresiju JNA na Sloveniju, Hrvatsku i na
Bosnu i Hercegovinu; opisati stradanja iz
Domovinskoga rata: Vukovara, Dubrovnika i drugih
gradova, imenovati istaknute hrvatske branitelje;
opisati nastanak tzv. Republike srpske krajine na

291
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Geografija

GEOGRAFIJA
UVOD skiciranje, uzorkovanje, kartiranje, anketiranje...) i
Nastavni se program geografije temelji na suvremenim razvijati zanimanje za istraæivanje prostora; razvijati
spoznajama geografske znanosti koje su nuæno pedagoπko sposobnost znanstvenoga razmiπljanja i priopÊivanja
didaktiËki preoblikovane. Nastava geografije uvodi se u 5. rezultata istraæivanja (pisanja izvjeπÊa o istraæivanju).
razredu osnovne πkole, ali uËenici neka geografska
predznanja donose iz nastavnoga predmeta priroda i NAPOMENA
druπtvo (1. - 4. razred), a izvodi se dalje u 6., 7. i 8. Nastavni program geografije u 5. razredu sadræava
razredu. Nastava je geografije u suodnosu s poËetno gradivo iz osnova opÊe geografije tj. standard
prirodoznanstvenim skupinama predmeta i s ostalim obvezan za sve uËitelje i uËenike. On predstavlja
nastavnim predmetima radi stvaranja cjelovite slike ≈abecedu«, temelje za uËenje geografije u viπim razredima
pojavnosti svijeta. UvaæavajuÊi znanstvenu, odnosno i za razumijevanje geografskih i druπtveno-gospodarskih
struËnu sistematiku i znanstveno nazivlje, ali i osobitosti pojava i procesa u vremenu i prostoru od zaviËaja,
uËenika i nastavnoga procesa, program je zamiπljen po domovine, do Europe, ostalih kontinenata i konaËno na
naËelu od manje sloæenoga prema sloæenijemu, tj. dubina i globalnoj razini. Pristup redoslijedu tema u nastavnom
πirina spoznaja poveÊava se s uzrastom uËenika. Opseg programu 5. razreda analitiËki je i polazi od tema o Planetu
znanja odreen je brojem tema i pojmova koji se trebaju Zemlja, slijede teme o geografskim kartama te teme o
obraditi u jednom razredu, a dubina je odreena sastavnicama prirodne osnove. Orijentir intenziteta i
upuÊenoπÊu uËenika (stupnjem usvojenosti znanja i ekstenziteta (dubine i πirine) gradiva, za uËitelje/uËiteljice
sposobnosti). su: kljuËni pojmovi, novo struËno nazivlje te obrazovna
postignuÊa. Posebnu pozornost treba obratiti na pojmove
CILJ koji predstavljaju znanje. U realizaciji nastave potrebno je
Cilj nastave geografije je stjecanje osnovnih geografskih voditi raËuna o aktualizaciji. Poæeljna je potpuna
znanja o Zemlji, znaËenju i povezanosti prirodnih ukljuËenost uËenika, a posebice njihovog praktiËnog
elemenata i druπtvenih pojava i procesa u svjetlu samorada. Osmiπljenoj didaktiËkoj igri u nastavi geografije
suvremenih zbivanja u svijetu, razvijanje i njegovanje treba dati odgovarajuÊi prostor jer ona pridonosi veÊoj
geografskih naËina miπljenja i razvijanje socijalnoafektivnih doæivljajnosti i motivaciji koja je potrebna na ovom
sposobnosti uËenika. Geografija ima ulogu prenjeti psihofiziËkom uzrastu uËenika. PreporuËuje se
odreena znanja iz geografije, ali se temelji i na izvanuËioniËka nastava jer se mnogi sadræaji mogu obraditi
znanstvenim spoznajama drugih srodnih predmeta koji se (demonstrirati) u πkolskom dvoriπtu, naselju i bliæoj
bave Zemljom (geodezija, astronomija, geofizika, okolici. Za realizaciju nastavnoga programa u 5. razredu
geologija, metereologija...). vaæni su odgojni i socijalizirajuÊi ciljevi za svaku temu, a
oni proizlaze iz sadræaja koji se obrauju i iz oblika i
ZADAΔE metoda rada. Za rastereÊenje uËenika, te za racionalizaciju
UËenike treba: nastavnoga procesa, vrlo je vaæno koristiti uËeniËka
E upoznati s osnovnim znanjima o planetu Zemlji, s
predznanja. RastereÊenju svakako pridonosi i suodnos s
prirodnim elementima (reljef, klima, vode, tlo, biljni drugim nastavnim predmetima u 5. razredu (ovdje je rijeË
i æivotinjski svijet) i njihovu meuodnosu s o horizontalnom suodnosu).
druπtvenim pojavama (stanovniπtvo, naËin æivota, Nastavni program 6. razreda razraen je na
djelatnosti, kultura), pluralistiËkom globalnom naËelu (razliËitost pojava i
E upoznati s osnovnim prirodno-geografskim procesa te suodnosu i uzroËno-posljediËnoj povezanosti)
znaËajkama i druπtvenim procesima zaviËajne regije i po temama o stanovniπtvu i gospodarstvute temama
znaËenjem tranzitnoga poloæaja Republike Hrvatske s vezanim uz kontinente (Azija, Afrika, Amerika, Australija
obzirom na europsko i globalno povezivanje i Oceanija te polarni krajevi). Pristup ovomu programu
(gospodarske, vojne i politiËke skupnosti), zahtijeva obavijeπtenost i otvorenost prema svijetu πto
E upoznati s prirodno-geografskim, druπtveno- pridonosi razumijevanju sloæenosti i rjeπavanju zajedniËkih
kulturnim i gospodarskim znaËajkama kontinenata na problema. Pri obradbi tema posebice treba izbjegavati
primjeru odabranih dræava, romantiËarsko-turistiËke slike, a naglaπavati objektivnu
geografsku stvarnost, problemski pristup i geografsko
E upoznati s ekoloπkim problemima u svijetu i sa
miπljenje. Posebnu pozornost treba obratiti na pojmove
znaËenjem i moguÊnostima oËuvanja okoliπa za
koji predstavljaju znanje. U realizaciji nastave potrebno je
zdravlje i kvalitetu æivota sada i u buduÊnosti,
voditi raËuna o aktualizaciji. Nastavno gradivo se
E uvesti u osnove kartografske pismenosti i razvijati
vertikalno (okomito) povezuje s gradivom 5. razreda.
umijeÊe uporabe geografske karte i atlasa kao izvora
Realizacijom nastavnoga programa treba kontinuirano
znanja,
poticati uËenike na samostalan rad kako bi uËenici stekli
E uvesti u metode znanstvenoga istraæivanja sigurnost, ustrajnost, samopouzdanje. Radi dinamike
(neposredno promatranje, brojanje, crtanje,

292
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Geografija

nastave, bolje motivacije, razvijanja sposobnosti suradnje i dio o geografskim kartama i orijentaciji, a drugi dio
komunikacije, potrebno je organizirati rad u parovima i Republika Hrvatska. Tema o topografskim kartama
skupinama, a to rezultira odgojem za dijalog i snoπljivost obrauje se u 8. razredu jer se smatra da su uËenici veÊ
prema drugome. Posebnu paænju treba posvetiti radu s svladali potrebna znanja u matematici: koordinatni sustav u
raËunalom i prikupljanju podataka i njihovoj prezentaciji: pravcu, u ravnini i sferi, kut i stupanj. Drugi dio Republika
verbalnoj, kvantitativnoj i grafiËkoj. Ekoloπki odgoj i Hrvatska obrauje se analitiËko-sintetiËkim pristupom. Tu
oËuvanje okoliπa trajni je odgojni zadatak u nastavi se obrauju prirodno-geografska obiljeæja, zatim
geografije. Sadræaji nastavnoga programa u 6. razredu demografska obiljeæja, raznolike veze Hrvatske (druπtvene,
pogodni su za poticanje ljudskosti, suosjeÊanja prema gospodarske, politiËke) i svijeta te geografska raznolikost
gladnim, unesreÊenim ratom i prirodnim katastrofama. Hrvatske i regionalizacija. U treÊem se dijelu obrauju
KritiËko miπljenje i samopouzdanje u iznoπenju uËeniËkih prirodno-geografske osobitosti i druπtveno-geografska
stavova potiËu razgovori, rasprave ili parlaonice obiljeæja triju velikih regija: Primorske, Gorske i Nizinske.
(razgovaraonice). Redoslijed obradbe tema na regionalnoj osnovi moæe se
U 7. se razredu ostvarenjem nastavnoga programa mijenjati ovisno o regiji u kojoj se πkola nalazi. Posebnu
uËenici upoznaju s geografskim obiljeæjima europskoga pozornost treba obratiti na pojmove koji predstavljaju
kontinenta i Rusije koristeÊi predznanja koja su stekli u 5. znanje. Sloæenu prostornu stvarnost nemoguÊe je spoznati
i 6. razredu. Program obrauje teme vezane uz opÊa bez odgovarajuÊe kartografske pismenosti. Nastava
obiljeæja Europe, nakon Ëega slijedi pregled po dræavama, geografije treba omoguÊiti sjecanje kartografskih znanja,
a u zavrπnom su dijelu teme vezane uz suvremena obiljeæja umijeÊa i navika koriπtenja karte kao izvora informacija.
Europe. U prvom dijelu, u kojem su razraene teme o Kartografski su znakovi sredstvo izraæavanja, kojima se
opÊim obiljeæjima Europe, gradivo se niæe geografskom bolje nego bilo kojim drugim znakovima, pruæa
logikom, analizom: opÊe znaËajke Europe, prirodno- informacija o: poloæaju, geografskim obiljeæjima i
geografska obiljeæja, druπtveno-gospodarska obiljeæja brojËanim vrijednostima sadræaja (pojava i procesa) u
razvoja i znaËenje kontinenta u cjelini. Dræave i bitna prostoru. Geografska karta je neizostavno sredstvo u
prirodno-geografska obiljeæja dræava (primjerno, ovisno o nastavi geografije.
njihovu znaËenju u prostoru) obrauju se po dræavama: IzvanuËioniËka nastava geografije vrlo je vaæna u
Zapadne, Sjeverne, Juæne, JugoistoËne i IstoËne Europe. stjecanju znanja, umijeÊa i navika, a ima i velike odgojne
Osmi dio programa daje sintetiËki zbiljske problemske vrijednosti. UËitelj/uËiteljica treba planirati takvu nastavu
teme, a naglasak je na integracijskim procesima, za odreene programske sadræaje koji se mogu obraditi u
prometno-geografskom povezivanju, opÊem neskladu naselju, bliæoj i daljoj okolici. Terenska i izvanuËioniËka
razvoja i podjeli na tzv: ≈jezgru« i ≈periferiju« s posebnim nastava treba biti logistiËki i struËno dobro pripremljena, u
naglaskom na ekoloπke probleme. suodnosu (korelaciji) s drugim nastavnim predmetima
U takvu konceptu nastavnoga programa (povijest, biologija, hrvatski jezik...). Jedan od zadataka
uËitelj/uËiteljica moæe naÊi prostora i vremena za nastavnoga programa geografije jest i razvijanje smisla za
osuvremenjivanje i osmiπljavanje nastavnih sadræaja i timski rad kako bi uËenici usvojili odreene vrijednosti i
nastavnoga procesa. Djelatno i odgovorno izvrπavanje usvojili pozitivne stavove o potrebi suradnje meu ljudima
obveza te razvijanje intelektualne znatiæelje uËenika i poπtovanja tuega rada. Promicanje ljubavi prema
postiæe se istraæivaËkim radom i pripremom referata, zaviËaju i domovini stalna je zadaÊa nastave geografije, a
posjetima manifestacijama na europskoj razini - ogleda se u vrijednostima kao πto su: znatiæelja i
ZagrebaËki velesajam, izloæbe ili ambasade. Posebnu oduπevljenje prirodom i prirodnim pojavama, æelja za
pozornost treba obratiti na pojmove koji predstavljaju oËuvanjem i zaπtitom prirodne i kulturne baπtine, ekoloπka
znanje. Stvaralaπtvo je najviπi stupanj osposobljenosti te ga svijest i zaπtita biljnoga i æivotinjskoga svijeta, osjeÊaj za
treba poticati kako bi uËenici iskazali svoju osobnost: lijepo i duhovnu stranu æivota, ponos zaviËajem i
izradba plakata, pojmovna mreæa, geografska priËa, izradba domovinom.
turistiËkoga prospekta, slikokarte i sl.
U tom uzrastu, kada uËenici preispituju svoje vrijednosti Izborne su teme predloæene kao projekti i istraæivanja.
i vrijednosti drugih, jako je vaæno promicanje ljubavi i
ponosa prema zaviËaju i domovini. Kartografska pismenost
obrazovni je i funkcionalni zadatak nastave geografije. Na 5. RAZRED
toj je razini, uz opÊe geografske karte, potrebno koristiti i
tematske karte kako bi uËenici πto bolje uoËili neku pojavu
i proces u prostoru. TEME
Nastavni program 8. razreda oslanja se na predznanja 1. Oblik i veliËina Zemlje
uËenika iz niæih razreda: priroda i druπtvo (znanja o KljuËni pojmovi: oblik i veliËina Zemlje, sila teæa,
zaviËaju, regiji i Republici Hrvatskoj) te na znanja iz opÊe globus, Zemljin ekvator (polutnik), polovi.
geografije i geografije u 5., 6. i 7. razredu, gdje se uvijek Obrazovna postignuÊa: izdvojiti i opisati barem jedan
istiËu sliËnosti i razlike i poveznice s geografskom dokaz oblika Zemlje (slika iz satelita); obrazloæiti
obiljeæjima Republike Hrvatske. Nastavni program iz vaænost znanosti i tehnologije u spoznajama o obliku
geografije u 8. razredu sastoji se od dvaju dijelova: prvi je Zemlje (zrakoplov, svemirska letjelica, satelit, put na

293
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Geografija

Mjesec); znati povrπinu Zemlje; opisati oblik Zemlje izraËunati na valjku za vrijeme razliku u vremenu
(kugla); prepoznati globus kao umanjeni prikaz Zagreba i nekoliko gradova svijeta.
(model) Zemlje; pokazati na globusu Sjeverni i Juæni
pol, ekvator i os rotacije; opisati djelovanje sile teæe i 7. Prikazivanje Zemljine povrπine
navesti primjere. KljuËni pojmovi: geografska karta, kartografski
znakovi, tumaË znakova.
2. Razmjeπtaj kontinenata i oceana Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti πto je geografska
KljuËni pojmovi: kontinenti, oceani, polutka. karta; opisati koji se sadræaji na geografskim kartama
Obrazovna postignuÊa: imenovati te na geografskoj prikazuju bojom, kartografskim znakovima i
karti i globusu pokazati kontinente i oceane; na karti natpisima; razlikovati na geografskoj karti
obrazloæiti pojam Staroga i Novoga svijeta; imenovati kartografske znakove, pravilno ih tumaËiti i
i pokazati kontinent na kojem je Hrvatska; pokazati i primjenjivati; navesti primjere primjene geografskih
opisati kopnenu i vodenu polutku. karata u svakodnevnom æivotu.

3. Zemlja u svemiru 8. Mjerilo i vrste karata


KljuËni pojmovi: svemir, zvijezde, planeti, prirodni KljuËni pojmovi: mjerilo, vrste geografskih karata,
sateliti, MjeseËeve mijene. atlas.
Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti vaænost Sunca za Obrazovna postignuÊa: prepoznati na geografskoj
æivot na Zemlji; opisati SunËev sustav i nabrojiti karti grafiËko i brojËano mjerilo; odrediti na
nazive planeta; razlikovati svemir od galaktike te primjerima iz atlasa vrste geografskih karata prema
planet od zvijezde; razlikovati prirodne satelite od sadræaju; prepoznati na crteæu topografske znakove i
umjetnih; nabrojiti MjeseËeve mijene i prepoznati ih njima se sluæiti; izmjeriti na karti zaviËaja uz pomoÊ
na nebu. trokuta ili πestara zraËnu udaljenost te ju oËitati na
grafiËkom mjerilu; odabrati odgovarajuÊu tematsku
4. Geografska mreæa kartu u konkretnoj situaciji.
KljuËni pojmovi: meridijani, paralele, geografska
mreæa. 9. Orijentacija
Obrazovna postignuÊa: razlikovati paralele od KljuËni pojmovi: orijentacija, strane svijeta, kompas.
meridijana i pokazati ih na globusu i geografskoj karti; Obrazovna postignuÊa: orijentirati se u prostoru
odrediti smjeπtaj zadanog mjesta na geografskoj karti (izvan uËionice); orijentirati kartu ili plan u okoliπu
(sjeverno ili juæno od ekvatora i istoËno ili zapadno πkole; uspjeπno se kretati uz pomoÊ kompasa, skice,
od poËetnoga meridijana); navesti primjer vaænosti plana, karte u okoliπu πkole; obrazloæiti vaænost
toËnog odreivanja smjeπtaja. orijentacije u svakodnevnom æivotu.

5. Gibanja Zemlje i godiπnja doba 10. Reljef, graa Zemlje i unutarnje sile
KljuËni pojmovi: gibanja i posljedice gibanja Zemlje, KljuËni pojmovi: reljef, graa Zemlje, litosfera i
toplinski pojasi. litosferne ploËe, unutarnje sile, mlada i stara gorja.
Obrazovna postignuÊa: razlikovati Zemljinu rotaciju Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti na crteæu
od revolucije; odrediti na crteæu smjer rotacije i unutarnju grau Zemlje; razlikovati na crteæu magmu
trajanje te posljedicu (smjena dana i noÊi); povezati i lavu; opisati na crteæu pomicanje litosfernih ploËa;
nagnutost Zemljine osi i razliËitu osvijetljenost opisati potres i negativne posljedice (polazni primjeri
Zemlje; prepoznati poloæaj Zemlje u razliËita godiπnja iz RH); razlikovati na crteæu epicentar i hipocentar;
doba; usporediti izmjenu godiπnjih doba na sjevernoj predvidjeti moguÊnosti zaπtite u vrijeme potresa;
i juænoj polutki; razlikovati suncostaj i ravnodnevicu; navesti primjere pruæanja pomoÊi stradalima od
navesti datume poËetka godiπnjih doba i trajanje dana potresa; prepoznati na crteæu boru i rasjed; navesti i
i noÊi na te datume; navesti nazive toplinskih pojasa i na karti pokazati primjere mladoga i staroga gorja u
pokazati ih na globusu i geografskoj karti; opisati Republici Hrvatskoj te razlikovati njihova obiljeæja
osnovna obiljeæja toplinskih pojasa; na karti i globusu uz pomoÊ fotografija.
odrediti smjeπtaj Hrvatske i navesti u kojem se
toplinskom pojasu nalazi. 11. Oblici reljefa i oblikovanje reljefa vanjskim
procesima
6. Mjesno i pojasno vrijeme KljuËni pojmovi: krπki, obalni, rijeËni, ledenjaËki i
KljuËni pojmovi: mjesno i pojasno vrijeme, datumska pustinjski reljef.
granica, sumraËnica. Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti zaπto se reljef
Obrazovna postignuÊa: razlikovati na crteæima neprestano mijenja (primjeri iz zaviËaja...); navesti
mjesno i pojasno vrijeme; prepoznati na karti vanjske procese oblikovanja reljefa i uz njih primjere
vremenskih zona Europe u kojem se vremenskom (po moguÊnosti iz zaviËaja); razlikovati reljefne
pojasu nalazi Hrvatska; definirati datumsku granicu; uzvisine i udubine te krπke oblike reljefa (polje u
obrazloæiti vaænost raËunanja vremena u svijetu; krπu, ponikva, πkrapa, πpilja, jama, sige); prepoznati na

294
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Geografija

crteæu ili fotografiji i opisati oblike: obalni reljef (klif, 15. Tipovi klime, biljni i æivotinjski svijet
æalo), rijeËni reljef (rijeËna dolina u obliku slova V), KljuËni pojmovi: tipovi klima, biljni i æivotinjski
ledenjaËki reljef (ledenjaËka dolina u obliku slova U), svijet, vrste tla u Hrvatskoj.
pustinjski reljef (dine ili sipine); prepoznati na Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti kako tipovi klima
terenskoj nastavi reljefne oblike u zaviËaju i razvrstati ovise o udaljenosti od ekvatora, o udaljenosti od mora
ih po pripadajuÊem tipu reljefa. (ukljuËujuÊi i morske struje) i nadmorskoj visini;
imenovati osnovne tipove klima i pokazati na karti
12. More prostor u kojem prevladavaju; izdvojiti osnovna
KljuËni pojmovi: more, svojstva i gibanja mora. obiljeæja pojedine klime i usporediti ih uz klimatske
Obrazovna postignuÊa: navesti znaËenje mora (na dijagrame; opisati utjecaj klime na biljni i æivotinjski
primjeru Jadranskoga mora); opisati na crteæima, svijet uz pomoÊ fotografija; nabrojiti tipiËne æivotinje
fotografijama ili tematskim kartama svojstva mora pojedinih biljnih podruËja; razlikovati tipove tla
(slanost, temperatura, boja i prozirnost); nabrojiti Hrvatske (crnica, crvenica i smee tlo); obrazloæiti
gibanja mora: valove, morske mijene i morske struje; vaænost humusa i izmjeriti njegovu debljinu u
razlikovati na crteæu ili u prirodi plimu i oseku te na zaviËaju.
karti hladne i tople morske struje; razlikovati na karti
Republike Hrvatske i Europe razvedene od 16. Prirodna bogatstva i oËuvanje okoliπa
nerazvedenih obala; nabrojiti najveÊe oneËiπÊivaÊe KljuËni pojmovi: sirovine, rude, obnovljivi i
mora i predloæiti mjere za zaπtitu mora. neobnovljivi izvori energije, preradba otpada.
Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti vaænost sirovina i
13. Vode na kopnu energije za æivot i rad Ëovjeka; razlikovati na
KljuËni pojmovi: tekuÊice i stajaÊice, moËvare. fotografijama ili crteæima obnovljive i neobnovljive
Obrazovna postignuÊa: razlikovati tekuÊice od izvore energije; obrazloæiti vaænost pravilnoga
stajaÊica; opisati promatranjem crteæa ili fotografija odlaganja otpada; razvrstati otpad za reciklaæu.
vodu temeljnicu te navesti primjer kakva se voda u
zaviËaju koristi za vodoopskrbu; pokazati na karti IZBORNE TEME
izvor, korito i rijeËno uπÊe; razlikovati deltu i estuarij 1. ZaviËaj na topografskoj karti
i prepoznati ih na karti; prepoznati na karti Republike 2. Astronomija u geografiji
Hrvatske slijevove; nabrojiti vrste jezera prema 3. Reljef zaviËaja
postanku; opisati vaænost moËvara; prosuditi analizom 4. Vode u zaviËaju
fotografija kako neravnomjeran raspored voda u
5. Vrijeme, klima i biljni svijet u zaviËaju
prirodi utjeËe na æivi svijet; izdvojiti na karti zaviËaja
vode stajaÊice od tekuÊica i navesti primjer njihove
6. Zaπtita okoliπa - potok, rijeka, jezero, more u
vaænosti. zaviËaju, ili pravilno odlaganje otpada

14. Vrijeme i klima


KljuËni pojmovi: vrijeme, klima, zraËni omotaË, 6. RAZRED
temperatura zraka, tlak zraka.
Obrazovna postignuÊa: razlikovati πto je vrijeme, a πto TEME
klima; na crteæu izdvojiti najzastupljenije plinove u 1. Stanovniπtvo
zraËnom omotaËu; na crteæu presjeka zraËnoga KljuËni pojmovi: kretanje broja stanovnika, gustoÊa
omotaËa izdvojiti troposferu i obrazloæiti njeno naseljenosti, razliËitost ljudi.
znaËenje za æivot Ëovjeka; opisati kako se zagrijava Obrazovna postignuÊa: navesti pribliæan broj
Zemlja i zraËni omotaË; povezati ovisnost stanovnika Zemlje; analizirati na grafikonu kretanje
temperature o udaljenosti od ekvatora, nadmorskoj broja stanovnika; obrazloæiti gustoÊu naseljenosti i
visini i udaljenosti od mora; izmjeriti i oËitati izraËunati (nekoliko primjera u RH); odrediti uzroke
temperaturu zraka na termometru; opisati glavne rijetke ili guste naseljenosti; pokazati na karti prostore
vrste padalina; oËitavati klimatske dijagrame; guste i rijetke naseljenosti; nabrojiti glavne rasne
razlikovati na sinoptiËkoj karti visoki i niski tlak; skupine i svjetske vjere; imenovati svjetske jezike i
opisati kakvo vrijeme donose anticiklone i ciklone; obrazloæiti njihovu vaænost; razlikovati rodnost od
obrazloæiti kako nastaje vjetar; prepoznati na crteæu smrtnosti i izraËunati prirodnu promjenu; odrediti πto
stalne vjetrove i povezati ih s toplinskim pojasima; je prirodni pad, a πto prirodni porast stanovniπtva;
imenovati naπe najËeπÊe vjetrove (bura i jugo). opisati uzroke i vrste migracija (selidbi); protumaËiti
razliku izmeu migracija u proπlosti i danas;
obrazloæiti vaænost praÊenja podataka o stanovniπtvu.

2. Gospodarstvo
KljuËni pojmovi: BDP (bruto druπtveni proizvod),
gospodarske djelatnosti, globalizacija.

295
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Geografija

Obrazovna postignuÊa: nabrojiti skupine ljudskih 7. Tradicija i suvremenost Azije


djelatnosti (primarne, sekundarne, tercijarne i KljuËni pojmovi: stare kulture i civilizacije,
kvartarne) i imenovati pripadajuÊa im zanimanja; suvremenost.
obrazloæiti Ëemu nam sluæe podatci o BDP-u; Obrazovna postignuÊa: izdvojiti najvaænije
razvrstati na temelju statiËkih podatka dræave prema ravniËarske krajeve i rijeke te opisati njihovo znaËenje
BDP-u u razvijene, srednje razvijene ili nerazvijene u naseljenosti i nastajanju drevnih kultura i
zemlje svijeta; procijeniti razvijenost Hrvatske u civilizacija; usporediti tradicionalni naËin æivota sa
odnosu na ostale dræave svijeta; opisati dva do tri æivotom u velikim gradovima; izdvojiti osobitosti
problema nerazvijenih zemalja svijeta; navesti primjer graditeljstva nekad i danas; nabrojiti posljedice
globalizacije i obrazloæiti kako globalizacija migracija selo - grad; obrazloæiti vaænost kulturno-
svakodnevno omoguÊuje povezivanje sve viπe ljudi. povijesne baπtine i raznolikosti vjera za turistiËku
djelatnost.
3. Meunarodne organizacije
KljuËni pojmovi: meunarodne organizacije: UN, 8. Monsunska Azija
EU, NATO i G7/G8. KljuËni pojmovi: monsun, naplavne nizine, dæungla,
Obrazovna postignuÊa: opisati vaænost UN-a i tropske kulture.
najvaænijih organizacija svijeta; navesti dva do tri Obrazovna postignuÊa: opisati razliËitost i vaænost
primjera prava djece iz Deklaracije o pravima djeteta monsuna; odrediti prostorni obuhvat Monsunske
UNICEF-a; obrazloæiti vaænost prirodne i kulturne Azije; razvrstati poljoprivredne kulture namijenjene
baπtine u Republici Hrvatskoj pod zaπtitom prehrani domaÊega stanovniπtva i izvozu; opisati
UNESCO-a; nabrojiti oblike suradnje Hrvatske i EU. problem krËenja dæungle; usporediti na tematskoj
karti gustoÊu naseljenosti Monsunske i ostalih
4. Geografski poloæaj, smjeπtaj Azije dijelova Azije; pokazati na geografskoj karti i
KljuËni pojmovi: Euroazija, geografski smjeπtaj, imenovati najveÊe gradove.
geografski poloæaj.
Obrazovna postignuÊa: na geografskoj karti odrediti 9. Indija, Kina, Japan
granicu (gorje i rijeka Ural), geografski poloæaj i KljuËni pojmovi: les, morske struje, velegradovi.
smjeπtaj Azije; opisati na geografskoj karti obalnu Obrazovna postignuÊa: pokazati na geografskoj karti i
razvedenost; obrazloæiti vaænost morskih prolaza, usporediti smjeπtaj Indije, Kine i Japana; usporediti na
tjesnaca i najveÊih luka. grafikonu kretanje broja stanovniπtva i dobno-spolnu
strukturu, a na tematskim kartama gustoÊu
5. Reljef u pokretu naseljenosti; opisati poveznost lesa i naseljenosti;
KljuËni pojmovi: dubokomorski jarci, nabrane obrazloæiti povezanost mosrkih struja i ribarstva;
planine i gromadna gorja, visoravni, depresije. izdvojiti preduvjete gospodarskoga razvoja Indije,
Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti kako je pomicanje Kine i Japana; nabrojiti najvaænije izvozne proizvode;
litosfernih ploËa utjecalo na oblikovanje reljefa Azije; obrazloæiti utjecaj navedenih dræava na svjetsko
izdvojiti i pokazati na geografskoj karti træiπte; izdvojiti probleme velegradova Japana i Indije.
dubokomorske jarke, nabrane planine i gromadna
gorja, visoravni i depresije te opisati uz fotografije 10. Geografski poloæaj i prirodno-geografska
njihova obiljeæja; obrazloæiti pojam i na karti odrediti obiljeæja Afrike
smjeπtaj ≈pacifiËkog vatrenog prstena«; procijeniti KljuËni pojmovi: Gondvana, zenitne kiπe, pasat, Sahel.
prednosti i nedostatke æivljenja uz vulkane i obale. Obrazovna postignuÊa: odrediti na geografskoj karti
poloæaj Afrike prema ostalim kontinentima;
6. Pustinje i nafta Azije obrazloæiti na geografskoj karti smjeπtaj Afrike;
KljuËni pojmovi: kontinentalnost, pustinja, nafta, pokazati na geografskoj karti i imenovati mora i
zemni plin, naftovod. oceane koji okruæuju Afriku te Sueski kanal i opisati
Obrazovna postignuÊa: prepoznati na klimatskim njegovu prometnu vaænost; pokazati na geografskoj
dijagramima tipove klime i pridruæiti im pripadajuÊe karti reljefne oblike te opisati njihove osobitosti;
biljne zajednice; na karti pokazati klimatska podruËja; obrazloæiti povezanost hladnih morskih struja i
obrazloæiti pojam kontinentalnosti; pokazati na pustinja; obrazloæiti razliku izmeu Visoke i Niske
geografskoj karti i usporediti osobitosti pustinja Azije; Afrike; usporediti i pokazati na geografskoj karti
odrediti na tematskoj karti naftom bogata podruËja Afrike klimatsko-vegetacijske zone; opisati posebnost
Azije; obrazloæiti vaænost nafte i zemnoga plina za Sahela; obrazloæiti nastanak i posljedice pasata i
gospodarstvo i preobrazbu zemalja izvoznica nafte; zenitnih kiπa.
navesti primjere i probleme suvremenoga transporta
nafte; obrazloæiti vaænost sustava za natapanje i
izdvojiti negativne posljedice.

296
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Geografija

11. Voda i æivot Afrike unutarnjih sila na oblikovanje reljefa; nabrojiti


KljuËni pojmovi: oaza, akumulacijska brana, klimatske Ëinitelje, usporediti klime i biljni svijet
tektonska jezera. Amerika; usporediti i analizirati na crteæu i tematskoj
Obrazovna postignuÊa: izdvojiti najvaænije rijeke i karti tornado i hariken; izdvojiti i opisati analizom
usporediti njihovu vaænost; obrazloæiti vaænost doline fotografija prerije/pampe/camposa, selvasa i llanosa
Nila i oaza za naseljenost i gospodarstvo; prosuditi [ljanos]; izdvojiti i pokazati na karti najveÊa jezera i
prednosti i nedostatke izgradnje akumulacijskih najdulje rijeke i opisati njihov znaËaj.
brana; opisati proces πirenja pustinja i posljedice;
pokazati na geografskoj karti najveÊa tektonska jezera; 17. Stanovniπtvo i gospodarstvo Amerike
navesti probleme obilja i nedostatka vode. KljuËni pojmovi: druπtvena obiljeæja Amerike,
doseljavanje.
12. Suvremena Afrika Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti uz grafikon
KljuËni pojmovi: gospodarska ne/razvijenost, kretanje broja stanovnika, a uz tematske karte gustoÊu
monokultura, rudna bogatstva. naseljenosti, vjersku, jeziËnu i gospodarsku strukturu
Obrazovna postignuÊa: analizirati pomoÊu grafikona stanovniπtva; opisati znaËajke velegradova i izdvojiti
dinamiku rasta broja stanovnika; opisati razliËitost probleme æivljenja u njima.
rasa, vjera i jezika; obrazloæiti probleme niske
gospodarske razvijenosti; nabrojiti i pokazati na karti 18. SAD i Kanada
podruËja bogata rudama, energijom i πumama; KljuËni pojmovi: poljoprivredni pojasi, nacionalni
rangirati zastupljenost tropskih kultura u izvozu; parkovi.
izdvojiti suvremene probleme stanovniπtva i navesti Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti pretpostavke
primjere moguÊih rjeπenja. gospodarske razvijenosti SAD-a i Kanade; obrazloæiti
podjelu na poljoprivredne pojase s primjerima
13. Turizam Afrike prednosti i nedostataka; pokazati na geografskoj karti
KljuËni pojmovi: turizam, graditeljsko nasljee, i imenovati najveÊe gradove SAD-a i Kanade;
safarijski turizam, prirodni rezervati. odrediti gospodarski i politiËki znaËaj SAD-a u
Obrazovna postignuÊa: nabrojiti preduvjete razvoja svijetu; imenovati najpoznatije nacionalne parkove
Egipta; opisati utjecaj mora, spomeniËke baπtine, (Yellowstone, Grand Canyon, Dolina smrti) i opisati
tradicije i prometa na razvoj turizma Afrike; njihove osobitosti.
obrazloæiti razloge izdvajanja prirodnih rezervata i
19. Meksiko
njihovu ulogu u safarijskom turizmu; pokazati na
KljuËni pojmovi: kultura Maya, Azteka i Tolteka.
karti najvaænija turistiËka odrediπta.
Obrazovna postignuÊa: odrediti na geografskoj karti
poloæaj i smjeπtaja Meksika; opisati gospodarsku
14. Gana i JuænoafriËka Republika (JAR)
povezanost Meksika i SAD-a; navesti probleme
KljuËni pojmovi: izvozne sirovine i proizvodi.
nekontroliranoga iseljavanja u SAD i gradove
Obrazovna postignuÊa: pokazati na geografskoj karti i
Meksika; opisati gospodarsku vaænost nafte i turizma
usporediti smjeπtaj Gane i JAR-a; opisati preduvjete
temeljena na starim kulturama Maya, Azteka i
gospodarskoga razvoja; obrazloæiti prednosti i
Tolteka.
nedostatke monokulturne proizvodnje; nabrojiti
najvaænije izvozne sirovine i proizvode Gane i JAR-a; 20. Brazil, Argentina, »ile
izdvojiti i pokazati na karti najveÊe gradove. KljuËni pojmovi: Ande, Amazonija, veleposjed.
Obrazovna postignuÊa: odrediti na geografskoj karti
15. OtkriÊa i podjela Amerike poloæaj i smjeπtaj Brazila, Argentine i »ilea; opisati
KljuËni pojmovi: geografska otkriÊa Amerike, posebnosti Anda i Amazonije; razlikovati prirodna,
europska kolonizacija, podjela Amerike, umjetni druπtvena i gospodarska obiljeæja Brazila (razlika
kanal. izmeu priobalja i unutraπnjosti) Argentine i »ilea;
Obrazovna postignuÊa: odrediti na geografskoj karti opisati estuarij i navesti primjer na karti; izdvojiti
poloæaj i smjeπtaj Amerike; obrazloæiti druπtveno- specifiËnost poloæaja »ilea i utjecaj na naseljenost i
prostornu podjelu Amerike i pokazati ju na gospodarstvo; navesti primjere najpoznatijih
geografskoj karti; obrazloæiti prometnu vaænost turistiËkih odrediπta i prirodnih osobitosti (Iquasú,
Panamskoga kanala; pokazati na geografskoj karti Rio de Janeiro, Pantanal, Penitenes).
smjerove i navesti posljedice naseljavanja.
21. Australija
16. Prirodno-geografska obiljeæja Amerike KljuËni pojmovi: veliki koraljni greben, arteπki
KljuËni pojmovi: gejzir, tornado i hariken, bunari, endemi.
prerija/pampa/campos, selvas, llanos. Obrazovna postignuÊa: na geografskoj karti svijeta
Obrazovna postignuÊa: pokazati na geografskoj karti odrediti geografski poloæaj i smjeπtaj; pokazati i
reljefne cjeline Sjeverne i Juæne Amerike i opisati opisati reljefne osobitosti Australije; protumaËiti
njihova obiljeæja; obrazloæiti utjecaj vanjskih procesa i nastanak koraljnoga grebena; usporediti tipove klime

297
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Geografija

i prostor prevladavanja; analizirati problem vode i 3. Mora i obale, obiljeæja i znaËenje voda na
vaænost arteπkih bunara; navesti primjere ranoga kopnu
odvajanja kopna Australije (endemi) i opisati KljuËni pojmovi: ledeno doba, more, razvedenost
osobitosti biljnoga i æivotinjskoga svijeta; obrazloæiti obale, vode na kopnu.
utjecaj prirodne osnove na neravnomjeran raspored Obrazovna postignuÊa: pokazati na geografskoj karti
stanovniπtva; nabrojiti glavne gospodarske grane; europska mora, najveÊe poluotoke, otoke, zaljeve,
imenovati i pokazati na karti Australije najvaænije morske prolaze, vrata i tjesnace i obrazloæiti
gradove. razvedenost obala; usporediti obale po postanku i
gospodarskoj iskoriπtenosti; analizirati vaænost rijeka
22. Oceanija za gospodarstvo (vodoopskrba, promet, hidro-
KljuËni pojmovi: atoli, vulkani - vulkanski otoci. energija); nabrojiti sljevove i najvaænije rijeke te ih
Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti pojam Oceanije; pokazati na geografskoj karti; opisati vaænost kanala
izdvojiti i pokazati na geografskoj karti velike otoËne Rajna - Majna - Dunav; navesti primjere jezera
skupine; obrazloæiti njihov postanak, turistiËku i prema postanku.
prometnu vaænost; usporediti prirodna i druπtvena
obiljeæja Sjevernoga i Juænoga otoka; imenovati i na 4. Klima i biljni pokrov
geografskoj karti pokazati najveÊe gradove. KljuËni pojmovi: klimatski elementi i Ëimbenici,
maritimnost.
23. Polarni krajevi Obrazovna postignuÊa: navesti primjere utjecaja
KljuËni pojmovi: polarno podruËje. klimatskih Ëimbenika na klimu Europe; obrazloæiti na
Obrazovna postignuÊa: na geografskoj karti i globusu geografskoj karti maritimnost; analizirati klimatske
pokazati polarna podruËja (Arktik, Grenland, dijagrame; opisati povezanost klime i biljnoga svijeta;
Antarktika); usporediti Antarktiku i Arktik s obzirom navesti i opisati primjere oËuvanja bioloπke
na geografski poloæaj, klimu, biljni i æivotinjski svijet; raznolikosti.
istaknuti ekoloπko znaËenje polarnih podruËja.
5. Stanovniπtvo
IZBORNE TEME KljuËni pojmovi: sastav stanovniπtva, naseljenost,
1. Kretanje broja stanovnika i seobe u zaviËaju na prirodno i prostorno kretanje, demografska tranzicija.
Obrazovna postignuÊa: opisati na grafikonu kretanje
druge kontinente
broja stanovnika; navesti pribliæan broj stanovnika
2. PacifiËki vatreni prsten Europe; analizirati na tematskim kartama gustoÊu
3. OneËiπÊenje i zaπtita okoliπa - sjeËa tropskih naseljenosti; razlikovati smjerove migracija u proπlosti
kiπnih πuma Amazonije i danas te njihove uzroke i posljedice; protumaËiti
4. Velika geografska otkriÊa razliËitost etniËkoga i jeziËnoga sastava stanovniπtva
5. Hrvati u Novom svijetu (indoeuropski jezici); obrazloæiti na grafikonu
demografsku tranziciju.

6. Gospodarstvo Europe
7. RAZRED KljuËni pojmovi: industrijalizacija, urbanizacija.
Obrazovna postignuÊa: nabrojiti preduvjete razvoja
TEME gospodarstva; izdvojiti primjere industrijalizacije i
1. Pojam, veliËina, smjeπtaj i poloæaj Europe urbanizacije i prosuditi njihove posljedice; razlikovati
KljuËni pojmovi: geografski poloæaj i smjeπtaj. stupanj gospodarske razvijenosti pojedinih podruËja;
Obrazovna postignuÊa: opisati uz pomoÊ geografske obrazloæiti razliku izmeu konurbacije, satelitskoga
karte pojam Europe i Euroazije; pokazati na grada i aglomeracije i navesti primjer; analizirati
geografskoj karti krajnje toËke Europe i istaknuti grafikon gospodarske strukture.
povoljan poloæaj i smjeπtaj; usporediti na grafikonu
veliËinu Europe s drugim kontinentima. 7. Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska
KljuËni pojmovi: otoËna zemlja, pomorstvo,
2. Reljef Europe kolonijalizam.
KljuËni pojmovi: geoloπke ere, mlada, stara i prastara Obrazovna postignuÊa: usporediti na geografskoj karti
Europa, stijene po postanku. poloæaj Ujedinjenoga Kraljevstva i Francuske;
Obrazovna postignuÊa: nabrojiti geoloπke ere; prosuditi utjecaj geografskoga poloæaja na kolonijalna
izdvojiti vrste stijena po postanku; izdvojiti, pokazati osvajanja i gospodarsku razvijenost; obrazloæiti
i opisati na geografskoj karti reljefne razliËitosti. vaænost prometnoga povezivanja; izdvojiti sliËnosti i
razlike gospodarstva; pokazati na geografskoj karti
veÊe gradove i opisati posebnosti.

298
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Geografija

8. Ostale dræave Zapadne Europe 13. Ostale dræave Srednje Europe


KljuËni pojmovi: Beneluks, polder, Europoort, KljuËni pojmovi: stepe, les, pusta, gospodarska
vjetroelektrane. tranzicija.
Obrazovna postignuÊa: pokazati na geografskoj karti Obrazovna postignuÊa: pokazati na geografskoj karti i
zemlje Beneluksa i Republiku Irsku i njihove najveÊe imenovati ostale dræave Srednje Europe i njihove
gradove; obrazloæiti prirodne i druπtvene osobitosti veÊe gradove; opisati razliËitost PribaltiËke i Panonske
zemalja Beneluksa i Republike Irske; opisati nastanak nizine; obrazloæiti vaænost crnice i lesa za
i analizirati vaænost poldera; prosuditi vaænost poljoprivrednu proizvodnju; usporediti druπtvene i
Rotterdama - Europoorta u pomorskom prometu gospodarske karakteristike dræava; analizirati sliËnosti
svijeta; nabrojiti preduvjete za rad vjetroelektrana i i razlike Ruhra i ©lezije (©ljonska); navesti primjere
opisati njihovu vaænost; imenovati sjediπta turizma gradova (Prag, Budimpeπta, Krakow).
meunarodnih ustanova u zemljama Beneluksa;
opisati ulogu EU i SAD-u u gospodarskim 14. Europsko Sredozemlje
promjenama Irske. KljuËni pojmovi: pomorstvo, sredozemni civilizacijski
krug.
9. Skandinavske dræave Obrazovna postignuÊa: opisati i pokazati na karti
KljuËni pojmovi: ledenjaËki reljef, ugrofinski jezici. obiljeæja geografskoga smjeπtaja i poloæaja
Obrazovna postignuÊa: pokazati na geografskoj karti Sredozemlja te pripadajuÊa mora, morske prolaze,
dræave Skandinavije, njihove najveÊe gradove; opisati morska vrata, tjesnace i kanale; usporediti svojstva i
utjecaj posljednjega ledenoga doba na oblikovanje gibanja Sredozemnoga i Sjevernoga mora; razlikovati
reljefa; obrazloæiti vaænost i utjecaj mora na na fotografiji ili crteæu reljefne oblike u krπu;
gospodarstvo i æivot; navesti razloge rijetke obrazloæiti znaËenje Sredozemlja kroz povijest i
naseljenosti; obrazloæiti gospodarski razvoj utjecaj na danaπnji gospodarski razvoj i kulturu.
skandinavskih dræava; izdvojiti posebnosti dræava;
opisati osobitosti æivljenja uz polarnicu. 15. Italija
KljuËni pojmovi: srediπnji poloæaj, turizam.
10. Ostale dræave Sjeverne Europe Obrazovna postignuÊa: opisati i pokazati na
KljuËni pojmovi: vulkani, gejziri, geotermalna geografskoj karti poloæaj i smjeπtaj Italije u
energija. Sredozemlju; obrazloæiti utjecaj prirodne i kulturne
Obrazovna postignuÊa: pokazati na geografskoj karti baπtine na razvoj turizma; opisati uzroke nejednaka
BaltiËke dræave, Island i Dansku te njihove glavne gospodarskoga razvoja; pokazati na geografskoj karti i
gradove i obrazloæiti njihov smjeπtaj i poloæaj; imenovati vaænije gradove i izdvojiti njihove
obrazloæiti sliËnosti BaltiËkih dræava i izdvojiti posebnosti; obrazloæiti ulogu i znaËenja Vatikana u
prirodne razliËitosti Danske i Islanda; opisati vaænost meunarodnim odnosima.
geotermalne energije i energije vjetra; oËitati i
obrazloæiti na statistiËkim podatcima glavne 16. Ostale dræave Juæne Europe
gospodarske osobitosti dræava. KljuËni pojmovi: primorska i pomorska dræava.
Obrazovna postignuÊa: usporediti i izdvojiti
11. NjemaËka posebnosti dræava i njihovih vaænijih gradova;
KljuËni pojmovi: ujedinjenje NjemaËke, gospodar- obrazloæiti razliku izmeu pojmova primorska i
stvena razvijenost, Ruhrstadt. pomorska dræava; usporediti pomorsku vaænost u
Obrazovna postignuÊa: pokazati na geografskoj karti i vrijeme geografskih otkriÊa i danas; opisati vrste
obrazloæiti vaænost geoprometnoga poloæaja turizma u pojedinim dræavama.
NjemaËke; obrazloæiti znaËajke suvremenoga
gospodarstva; izdvojiti razloge velikoga udjela stranih 17. Dræave JugoistoËne Europe
radnika; imenovati i pokazati na karti najvaænije KljuËni pojmovi: Crnomorske dræave, kontinentske
gradove i konurbaciju; opisati znaËenje velikih luka dræave, etniËki i vjerski mozaik.
na estuarijima. Obrazovna postignuÊa: opisati na geografskoj karti
prometni poloæaj i pokazati najvaænije prometne
12. Alpske dræave pravce; izdvojiti na geografskoj karti crnomorske i
KljuËni pojmovi: ledenjaci, zimski turizam. kontinentske dræave; obrazloæiti etniËki i vjerski
Obrazovna postignuÊa: na geografskoj karti pokazati i mozaik naroda; pokazati na geografskoj karti i
imenovat alpske dræave; opisati utjecaj reljefa na imenovati dræave i glavne gradove; opisati prirodno-
klimu i biljni svijet; obrazloæiti vaænost planinskoga geografske osobitosti (delta Dunava, rijeka Una,
reljefa u gospodarskom razvoju (HE); navesti kanjon Tare, Ohridsko jezero...).
primjere utjecaja prirodne osnove i kulturne baπtine
na turizam; izdvojiti sliËnosti i razlike meu dræavama
alpskoga prostora; navesti obiljeæja gospodarskoga
razvoja i politiËku neutralnost ©vicarske.

299
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Geografija

18. Rusija 23. Nesklad u gospodarskom razvoju Europe


KljuËni pojmovi: merzlota, lesostepa. KljuËni pojmovi: æivotni standard, ≈jezgra« i
Obrazovna postignuÊa: izdvojiti Rusiju kao najveÊu ≈periferija«.
dræavu svijeta; obrazloæiti na geografskoj karti poloæaj Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti pojam razvijenosti
na dvama kontinentima; izdvojiti posebnosti i i usporediti osnovne pokazatelje stupnja gospodarske
probleme suvremenog razvoja Rusije; pokazati na razvijenosti po BDP-u i æivotnom standardu;
geografskoj karti i imenovati najvaænije gradove te obrazloæiti pojam gospodarske jezgre i periferije
izdvojiti njihove osobitosti; opisati prirodno- Europe; odrediti mjesto razvijenosti Republike
geografske osobitosti (rijeka Volga, Sibir, Bajkalsko Hrvatske u odnosu na ostale dræave; izdvojiti uzroke
jezero, KamËatka). nejednake razvijenosti pojedinih dijelova Europe;
obrazloæiti uzroËno - posljediËne veze urbanizacije i
19. Ostale dræave IstoËne Europe drugih procesa (deagrarizacije, industrijalizacije,
KljuËni pojmovi: rudna bogatstva, poljoprivreda. razvoja prometa, obiljeæje i migracija...); nabrojiti
Obrazovna postignuÊa: imenovati i pokazati na uzroke te opisati posljedice litoralizacije.
geografskoj karti dræave i najveÊe gradove; navesti
moguÊnosti prometnoga povezivanja IstoËne Europe
s ostalim dijelovima kontinenta i Azije; usporediti 8. RAZRED
stupanj gospodarskoga razvoja IstoËne Europe s
ostalim dijelovima kontinenta; opisati zakonom TEME
zaπtiÊene prirodne posebnosti i ekoloπke probleme 1. Geografska πirina i duæina
(Beloveπka praπuma, »ernobil). KljuËni pojmovi: geografska πirina i duæina.
Obrazovna postignuÊa: odrediti geografsku πirinu i
20. Ujedinjavanje Europe duæinu zadanih mjesta na geografskoj karti, tj. u
KljuËni pojmovi: ujedinjavanje Europe, Europska geografskoj mreæi; navesti primjer vaænosti geografske
Unija. mreæe, odnosno toËnog odreivanja geografskoga
Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti razloge, vaænost i smjeπtaja; odreivanje smjeπtaja uz pomoÊ GPS
oblike udruæivanja u Europi; opisati proces proπirivanja ureaja.
EU-a; navesti glavna tijela i ustanove EU-a; analizirati
2. Topografske karte
vaænost i ulogu EU-a u Europi i svijetu.
KljuËni pojmovi: topografske karte, topografski
znakovi, orijentacija, geografski informacijski sustav
21. Hrvatska u Europi
(GIS), azimut.
KljuËni pojmovi: europske integracije.
Obrazovna postignuÊa: imenovati i razlikovati
Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti na geografskoj
osnovne elemente sadræaja topografskih karata; Ëitati
karti smjeπtaj i poloæaj Republike Hrvatske u Europi;
sadræaj topografske karata, analizirati ga te orijentirati
opisati proces proπirivanja EU-a i mjesto Republike
list karte; sluæiti se grafiËkim i brojËanim mjerilom;
Hrvatske u europskim integracijama; navesti primjere
odrediti koordinate i nadmorsku visinu zadanoga
suradnje Republike Hrvatske s EU-om i drugim
mjesta; osposobiti se za kretanje po terenu uz
gospodarskim zajednicama; pronaÊi na internetu
topografsku kartu i GPS; obrazloæiti vaænost
podatke o ambasadama i konzularnim predstav-
topografske karte i geografskoga informacijskoga
niπtvima u naπoj dræavi.
sustava i njihovu primjenu; navesti tko izrauje
sluæbene topografske karte i gdje se one mogu nabaviti.
22. Prometni sustav i prometna povezanost
Europe 3. Hrvatska - srednjoeuropska i sredozemna
KljuËni pojmovi: razvoj prometa, oblici prometa, zemlja
prometno povezivanje. KljuËni pojmovi: srednjoeuropska i sredozemna zemlja,
Obrazovna postignuÊa: opisati na prometnoj karti dræavnost, kulturno-civilizacijski krugovi.
vaænost prometnoga povezivanja i njegove veze s Obrazovna postignuÊa: odrediti geografski smjeπtaj i
gospodarskim razvojem; obrazloæiti razvoj glavnih poloæaj Hrvatske na geografskoj karti Europe;
vrsta prometa i glavna obiljeæja prometnog sustava obrazloæiti i pokazati na geografskoj karti zaπto je
Europe; obrazloæiti vaænost i na geografskoj karti Hrvatska srednjoeuropska i sredozemna dræava te
pokazati paneuropske prometne koridore; navesti utjecaj kulturno-civilizacijskih krugova; razlikovati
primjere globalizacije u prometu; sluæiti se pojmove: dræavnost, suverenitet, meunarodno
internetom u traæenju prometnih informacija. priznanje.

4. Prometno-geografski poloæaj Hrvatske


KljuËni pojmovi: tranzitni poloæaj Hrvatske - prometni
pravci, hrvatski prag, prometna infrastruktura.
Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti pojam tranzita;
imenovati i pokazati na geografskoj karti prometne

300
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Geografija

pravce te odrediti koje dijelove Europe i dræave 9. Stanovniπtvo - broj i razmjeπtaj


povezuju; prosuditi vaænost hrvatskoga praga za KljuËni pojmovi: popis stanovniπtva, kontinuitet
promet; imenovati najvaænije pomorske, rijeËne i naseljenosti, prostorni razmjeπtaj.
zraËne luke i pokazati ih na geografskoj karti; odrediti Obrazovna postignuÊa: opisati na tematskim kartama i
prometni poloæaj zaviËaja u Republici Hrvatskoj. grafikonima povijesni pregled naseljenosti te uzroke i
posljedice kretanja broja stanovnika; usporediti na
5. VeliËina, granice i oblik teritorija Hrvatske grafikonu ili statistiËkim podatcima broj stanovnika
KljuËni pojmovi: granice na kopnu i moru, veliËina Hrvatske s drugim dræavama; pokazati i obrazloæiti na
teritorija, hrvatska potkova. karti gustoÊu naseljenosti; obrazloæiti razlog promjena
Obrazovna postignuÊa: na karti pokazati i opisati kretanja apsolutnoga broja stanovniπtva Hrvatske;
granicu Hrvatske; razlikovati dijelove obalnoga mora usporediti na statistiËkim podatcima kretanje broja
(unutraπnje i teritorijalno more) i epikontinentski stanovnika naselja/æupanije s Republikom Hrvatskom.
pojas; usporediti povrπinu Hrvatske s drugim
dræavama; opisati oblik Hrvatske; nabrojiti i pokazati 10. Strukture stanovniπtva i gospodarstva
na karti 20 æupanija i Grad Zagreb. KljuËni pojmovi: nacionalna, vjerska, dobno-spolna i
6. Reljef Hrvatske gospodarska struktura stanovniπtva.
KljuËni pojmovi: krπ, sredogorje, poloji, rijeËne Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti analizom grafikona
terase, lesne zaravni. bioloπku, nacionalnu, vjersku i jeziËnu strukturu
Obrazovna postignuÊa: razlikovati vrste stijena prema stanovniπtva Hrvatske; navesti da je Hrvatska dræava
postanku i gorja po starosti; usporediti prisoj i osoj; Hrvata i nacionalnih manjina; obrazloæiti analizom
imenovati i pokazati na geografskoj karti poloje, dobno-spolne piramide uzroke i posljedice poveÊanja
rijeËne terase, lesne zaravni, kotlinu; opisati proces udjela starog stanovniπtva analizirajuÊi velike dobne
nastanka obalnoga reljefa; prepoznati i opisati krπke skupine u vremenu i prostoru; predvidjeti promjene
reljefne oblike; obrazloæiti posebnosti krπkoga reljefa i dobno-spolne strukture prema podatcima poslje-
njegovu vaænost za æivot Ëovjeka; usporediti dnjega popisa stanovniπtva; opisati na grafikonu
gospodarsko znaËenje pojedinih reljefnih oblika; promjene udjela zaposlenosti po sektorima
prepoznati i opisati reljefne oblike zaviËaja. djelatnosti.

7. Klima, biljni svijet i ekoloπki problemi 11. Prirodno i prostorno kretanje stanovniπtva
Hrvatske KljuËni pojmovi: prirodna promjena, migracije.
KljuËni pojmovi: insolacija, temperaturna inverzija, Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti na grafikonu
tlo. promjene prirodnoga kretanja stanovniπtva Hrvatske;
Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti klimatske nacrtati grafikon kretanja broja stanovnika naselja i
Ëimbenike Hrvatske; razlikovati uz klimatske obrazloæiti ga; obrazloæiti uzroke i posljedice
dijagrame tipove klime i odrediti prostor prostornoga kretanja stanovniπtva kroz povijest;
prevladavanja; razlikovati vrste vjetrova; obrazloæiti i pokazati na geografskoj karti smjerove migracija;
usporediti insolaciju; opisati temperaturnu inverziju; usporediti i opisati migracije u naselju/æupaniji s
nacrtati i analizirati klimatski dijagram; obrazloæiti migracijama u RH i nabrojiti posljedice.
meuovisnost klime, biljnoga svijeta i tla; opisati
utjecaj klime na æivot Ëovjeka; navesti primjere 12. Hrvatska - EU i svijet
utjecaja vremenskih nepogoda na poljodjelstvo; KljuËni pojmovi: ministarstvo, europski graanin.
razlikovati vrste tla i biljni svijet; obrazloæiti problem Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti vaænost
kiselih kiπa i navesti primjer. ukljuËenosti Hrvatske u meunarodne, politiËke,
gospodarske, financijske, kulturne, πportske i druge
8. Rijeke i jezera Hrvatske organizacije; navesti primjere suradnje EU i RH; na
KljuËni pojmovi: slijev, porjeËje, jezera po postanku, internetu znati pronaÊi web stranice Ministarstva
moËvare, melioracija. vanjskih poslova i europskih integracija te EU-a;
Obrazovna postignuÊa: pokazati na geografskoj karti obrazloæiti pojam ≈europski graanin«.
rijeke, jezera i moËvare Hrvatske; odrediti na
geografskoj karti porjeËje najvaænije rijeke zaviËaja; 13. Geografska raznolikost Hrvatske
odrediti na geografskoj karti rijeËnu razvodnicu i KljuËni pojmovi: prirodno-geografska, upravno-
rijeke prema sljevovima; razlikovati vrste rijeËnih politiËka i funkcionalna podjela.
uπÊa; oËitati i usporediti grafikone vodostaja rijeka i Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti uzroke prirodno-
navesti primjere zaπtitu od poplava; opisati geografske podjele; nabrojiti i pokazati na geografskoj
specifiËnost rijeka i jezera; obrazloæiti pojam i vaænost karti prirodno-geografske cjeline i makroregije te
melioracije; opisati vaænost voda za gospodarstvo i opisati utjecaj makroregionalnih srediπta; obrazloæiti
vodoopskrbu zaviËaja. upravno-politiËku podjelu Hrvatske.

301
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Geografija

14. Jadransko more 19. Prirodna i kulturna baπtina Gorske


KljuËni pojmovi: transgresija, abrazija, dalmatinski tip Hrvatske
obale. KljuËni pojmovi: krπki fenomeni, sedrotvorna jezera.
Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti podrijetlo naziva Obrazovna postignuÊa: uz fotografije opisati
Jadrana; pokazati i obrazloæiti poloæaj Jadrana u geografske razloge odabira zaπtite pojedinih krπkih
Sredozemlju; usporediti posljedice transgresije i fenomena i πumskih podruËja; izdvojiti podruËja pod
abrazije; opisati i pokazati na karti dalmatinski tip zaπtitom UNESCO-a; opisati nastanak PlitviËkih
obale; usporediti svojstva i gibanja sjevernoga i jezera; usporediti nacionalne parkove Primorske i
juænoga Jadrana; navesti primjere vaænosti mora za Gorske Hrvatske; nabrojiti endeme i obrazloæiti
æivot te oneËiπÊenja i zaπtite Jadranskoga mora (na njihovu rasprostranjenost; opisati tradicijsko
primjerima iz zaviËaja/iz tiska ili s interneta). graditeljstvo i folklornu baπtinu.

15. Gospodarstvo Primorske Hrvatske 20. Gospodarstvo i naselja Gorske Hrvatske


KljuËni pojmovi: brodogradnja, poljoprivreda, KljuËni pojmovi: depopulacija, tipovi naselja, staraËka
ribarstvo, solane. domaÊinstva, ekoloπki prihvatljiva hrana.
Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti vaænost industrije i Obrazovna postignuÊa: pokazati na geografskoj karti
prednost njezina razvoja na obali (litoralizacija); vaænija naselja; opisati i usporediti tipove seoskih
pokazati na geografskoj karti vaænije morske luke i naselja; navesti preduvjete razvoja gospodarstva;
prometne pravce, brodogradiliπta i solane te navesti nabrojiti gospodarske moguÊnosti Gorske Hrvatske;
njihovu vaænost; opisati utjecaj prometa na obrazloæiti znaËenje oËuvane prirode u funkciji
gospodarske promjene; izdvojiti specifiËnosti razvoja turizma i proizvodnji ekoloπki prihvatljive
poljoprivredne proizvodnje i nabrojiti tipiËne hrane; pokazati na geografskoj karti poloæaj
poljoprivredne kulture; odrediti πto je marikultura te hrvatskoga praga i prometnice; usporediti turizam
razlikovati prednosti od nedostataka; nabrojiti i Primorske i Gorske Hrvatske; nabrojiti i opisati vrste
pokazati na karti RH podruËja pogodna za turizma i pokazati na geografskoj karti najvaænija
marikulturu. turistiËka odrediπta.

16. Prirodna i kulturna baπtina Primorske 21. Gospodarstvo Nizinske Hrvatske


Hrvatske KljuËni pojmovi: promet, energetika, JANAF,
KljuËni pojmovi: prirodna i kulturna baπtina. industrija.
Obrazovna postignuÊa: pokazati na geografskoj karti i Obrazovna postignuÊa: odrediti i opisati na
imenovati nacionalne parkove i parkove prirode geografskoj karti poloæaj Nizinske Hrvatske te vaæne
Primorske Hrvatske; uz fotografije opisati geografske prometne pravce, prometna Ëvoriπta, rijeËne i zraËne
razloge odabira zaπtite pojedinih podruËja; imenovati luke; imenovati i na geografskoj karti pokazati veÊa
kulturno-povijesne spomenike pod zaπtitom nalaziπta nafte i zemnog plina te rafinerije; opisati
UNESCO-a i ostale najvrjednije graevine; opisati ulogu JANAF-a; obrazloæiti energetsku vaænost
tradicionalno graditeljstvo sela, grada, suhozida i Drave; izdvojiti industrijske regije i navesti njihove
folklornu baπtinu. najvaænije industrije.

17. Turizam Primorske Hrvatske 22. Poljoprivreda i πumarstvo Nizinske


KljuËni pojmovi: Jadranska turistiËka regija, prirodne Hrvatske
i kulturne pretpostavke razvoja. KljuËni pojmovi: poljoprivreda, πumarstvo,
Obrazovna postignuÊa: opisati osnovne prirodne i ribnjaËarstvo.
druπtvene pretpostavke razvoja turizma; imenovati i Obrazovna postignuÊa: nabrojiti i pokazati na
na geografskoj karti i pokazati turistiËke regije geografskoj karti poljoprivredne regije; opisati
Primorske Hrvatske; obrazloæiti vaænost turizma u specifiËnosti poljoprivrede pojedinih regija; nabrojiti
gospodarstvu Hrvatske i globalizacijskim procesima; vaænije poljoprivredne kulture i vrste stoËarske
obrazloæiti komplementarnost turizma i ostalih proizvodnje; obrazloæiti zaπto je Nizinska Hrvatska
gospodarskih djelatnosti Hrvatske; izdvojiti pozitivne najvaænija poljoprivredna regija; odrediti gospodarsku
i negativne posljedice turizma. vaænost hrasta luænjaka za drvnu industriju i izvoz.

18. Naselja Primorske Hrvatske


KljuËni pojmovi: makroregija, naselja.
Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti dugu urbanu
tradiciju Primorske Hrvatske i utjecaj prirodne
osnove na funkcije grada; pokazati na geografskoj
karti rijeËku i splitsku makroregiju i njihova
najvaænija gradska srediπta; opisati utjecaj turizma na
promjenu funkcija i izgleda seoskih naselja.

302
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Geografija

23. Prirodna i kulturna baπtina Nizinske 25. ZaviËaj


Hrvatske KljuËni pojmovi: zaviËaj, zaviËajnost, regija.
KljuËni pojmovi: srednjoeuropski grad, dvorci. Obrazovna postignuÊa: na izvadcima iz katastarskoga
Obrazovna postignuÊa: izdvojiti geografske osobitosti plana i zemljiπne knjige (gruntovnice) prepoznati
parkova prirode Nizinske Hrvatske; opisati vaænost traæenu Ëesticu i njezina vlasnika, a potom ju pronaÊi
zaπtite moËvarnih staniπta; prepoznati tipiËne oblike na terenu; opisati specifiËnosti naseljenosti i
seoskoga graditeljstva; izdvojiti najvrednije kulturne gospodarstva u zaviËaju; usporediti prirodnu i kulturnu
spomenike; obrazloæiti utjecaj prirodne osnove na baπtinu zaviËaja s æupanijom ili ostalim dijelovima RH;
izgled narodnih noπnji. navesti primjere ugroæenosti i zaπtite okoliπa; sluæiti se
tematskim kartama zaviËaja i GIS-om.
24. Naselja i turistiËke moguÊnosti Nizinske
Hrvatske
KljuËni pojmovi: kulturne manifestacije, zdravstveno- IZBORNE TEME (izborne teme predlaæu se kao projekti
ljeËiliπni, seoski i vjerski turizam. i istraæivanja zaviËaja)
Obrazovna postignuÊa: imenovati i pokazati na karti 1. Karte Hrvatske
veÊa naselja te opisati njihovu funkciju i gospodarsko 2. Stanovniπtvo zaviËaja
znaËenje; pokazati i imenovati na geografskoj karti 3. Jadransko more
najpoznatija turistiËka odrediπta te ih razvrstati prema 4. Prirodna obiljeæja zaviËaja
vrsti turizma; usporediti turizam Nizinske Hrvatske s 5. Turizam zaviËaja
ostalim turistiËkim regijama.

303
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu TehniËka kultura

TEHNI»KA KULTURA
UVOD 2. Pojedinac i druπtvo: zajedniËki rad u skupini, poticanje
TehniËka kultura nastavni je predmet u kojem se stjeËu snoπljivosti i meusobnoga poπtovanja pri izradbi
opÊa tehniËko-tehnoloπka znanja i razvijaju umijeÊa izratka, razvijanje pojedinaËnih sposobnosti i
primjene ukupno steËenih znanja iz razliËitih nastavnih odgovornosti za uËinjeno, profesionalno usmjerenje u
predmeta i podruËja. Pritom se razvija djelatna sposobnost, meusobnom razgovoru uËenika pri zajedniËkom
radni odgoj i odgovornost uËenika. radu na zadatku.
Naime, tehniËko-tehnoloπki sadræaji mogu se izuËavati 3. Priroda i tehnika: sustavno razmiπljanje i razvoj
na πest razina: strategije za rjeπenje problema, primjena i provjera
E kultura i odgoj,
prirodoznanstvenih spoznaja u rjeπavanju neposredne
E obrazovanje,
zadaÊe, primjena suvremenih tehnoloπkih znanja.
E osposobljavanje,
4. Stvaralaπtvo i istraæivanje: poticanje stvaralaπtva i
sposobnosti oblikovanja pojedinaËnim pokazivanjem
E stvaranje tehnologije,
osobnih moguÊnosti i pronalazaËko rjeπavanje
E poduzetniπtvo,
problema, razvoj moguÊnosti predoËivanja pri
E istraæivanje i stvaralaπtvo.
sustavnom rastavljanju sklopova te planiranjem i
projektiranjem objekata.
U ovom nastavnom predmetu usmjereni smo na 5. Zdravlje i kretanje: razvoj svijesti o zdravlju i sigurnosti
poËetnu razinu ≈kulture i odgoja«, gdje uËenici stjeËu pri uporabi alata i obradbi materijala te razvoj fine
znanje i upuÊuju se u primjenu znanja, ali bez stroge motorike.
obveze da to i ostvare. Nastavni program sustavno je 6. Odræivi razvoj: pri izvoenju radnih vjeæbi nastaju
zasnovan u skladu sa shematski prikazanim elementima otpadci, a odræivi razvoj pretpostavlja nastavak æivota
koji Ëine jedinstvenu tehniËko-tehnoloπku cjelinu. i rada na istom lokalitetu.
7. Odræanje neovisnosti dræave i druπtva: ovo mogu
ostvariti samo tehniËki obrazovani i osposobljeni
graani.
8. Rad, red, rezultat: provoenjem radnih vjeæbi uËenici
spoznaju da se planskim radom i redom uvijek moæe
postiÊi zadovoljavajuÊi ishod.

Navedena postignuÊa nastavnoga predmeta sukladna su


usvojenim ciljevima razvoja obrazovanja EU u 21. stoljeÊu
izraæenima kroz sintagme: obrazovanje za zaposlenje,
samostalno djelovanje pojedinca i dobro funkcionirajuÊe
druπtvo.

CILJ
Tehnoloπki proces (TP) Ëine tehniËki materijalni Cilj je nastave tehniËke kulture izgraditi djelatni,
elementi, a ukljuËivanjem Ëovjeka nastaje radni proces poduzetniËki i stvaralaËki tehniËko-tehnoloπki naËin
(RP) s dodatnim naznaËenim elementima. Izvoenje miπljenja te osposobiti uËenike za prepoznavanje i
radnoga procesa zapoËinje informacijom o radnoj zadaÊi primjenu tehniËkih tvorevina u æivotnom okruæju.
(I), prema kojoj se odabiru materijal (M) energija (E) i
tehniËka sredstva (TT) za preradbu materijala prema ZADAΔE
pravilima rada (PR) u prikladne proizvode. Pritom treba OpÊa je zadaÊa nastave tehniËke kulture navesti uËenike
voditi raËuna o sigurnosti i zaπtiti na radu (Si), socijalno- na prvu primjenu svekolikih znanja u tehnici i tehnologiji
ekonomskim odnosima (So) i otpadcima nastalim u i razvoj opÊe tehniËke kulture koju Ëine znanje i
procesu (Eko). djelovanje.
Posebnost ovoga nastavnoga predmeta ogleda se u PojedinaËne zadaÊe jesu:
njegovu doprinosu raznovrsnim opÊeobrazovnim i E upoznati uËenike s vrstama æivotnoga okruæja,

odgojnim postignuÊima uËenika osnovne πkole. njihovim svojstvima i zadaÊom tehnike;


E objasniti pojam tehnike, tehnologije, tehnoloπkoga i
Doprinosi su sljedeÊi: radnoga procesa;
1. Govor i komunikacija: usvajanje tehniËkoga nazivlja, E omoguÊiti uËenicima spoznaju znaËenja izraæavanja
poticanje i vjeæbanje priopÊajnih sposobnosti pri tehniËkim crteæom te razvoj elementarnih umijeÊa
raπËlambi tehniËkih izradaka, rasprave o izratku te sposobnost i znanje Ëitanja jednostavnih crteæa (npr.
uvoenje natjecateljskoga komunikativnoga tlocrta graditeljskih objekata, plana grada,
ponaπanja. ponudbenih i sklopnih crteæa tehniËkih tvorevina);

304
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu TehniËka kultura

E upoznati vrste, svojstva, postupke obradbe i primjenu mehanizma od standardnih elemenata, primjerice,
najvaænijih gradivnih materijala za izradbu tehniËkih LEGO prema zadanom cilju koji se æeli postiÊi
tvorevina; (smjeπtaj mehanizma u ograniËenom prostoru te
E omoguÊiti uËenicima spoznaju primjene sile, rada i zadan samo broj okretaja pogonskoga i gonjenoga
energije te oblike koriπtenja energije za obavljanje vratila).
rada u razliËitim djelatnostima;
E spoznati temeljne vrste tehniËkih tvorevina, znati Rad u projektnom zadatku razvija opÊe stvaralaËko-
njihovu uporabu i moÊi ih prepoznati u okruæju; istraæivaËke sposobnosti uËenika za rjeπavanje problemskih
E razviti osnovno umijeÊe pisanja uz pomoÊ raËunala, zadataka.
slanje poruka i traæenje obavijesti na internetu;
E postiÊi naviku koriπtenja tehnoloπkoga algoritma rada, Pri izvoenju svake nastavne teme valja nastojati dovesti
koji ukljuËuje sve sastavne elemente tehniËko- uËenike u ova stanja:
E da vide tvarnu tvorevinu sadræaja teme,
tehnoloπkih sadræaja, pri izvoenju poslova na
primjerima radnih vjeæbi izradbe tehniËkih tvorevina; E da mjere veliËine tehniËkih tvorevina u tehniËkom

E prepoznati moguÊa zanimanja u tehniËko- pokusu i radnom procesu izradbe tvorevina,


tehnoloπkoj djelatnosti razliËitih podruËja; E da fiziËkim radom neπto i materijalno oblikuju,

E omoguÊiti uËenicima s posebnim obrazovnima naprave, proizvedu, stvore.


potrebama (oπteÊena vida, sluha, oteæane glasovne
komunikacije, tjelesnoga oπteÊenja, s lakπim Radi toga je u prijedlogu programa veÊina nastavnih
mentalnim smetnjama, s poremeÊajima u ponaπanju) tema postavljena opÊenito, tako da se iz naziva ne iπËitava
sudjelovanje u radnim vjeæbama i postizanje uspjeha naËin njihove metodiËke obradbe. Tek nakon pokusne
u odabranim tehniËko-tehnoloπkim sadræajima provedbe program Êe biti konkretnije iskazan, kao npr. za
obrazovanja i rada; peti razred.
E omoguÊiti uËenicima upoznavanje sadræaja iz
predloæenoga izbornoga programa za zadovoljenje Izborni programi dopuna su temeljnomu programu.
njihovih pojedinaËnih interesa. Njima se uËenicima omoguÊuje spoznavanje osnova
suvremene tehnike i tehnologije iz posebnih podruËja te
U procesu ostvarivanja pojedinaËnih zadaÊa treba stjecanje praktiËnih umijeÊa, ovisno o njihovim
ustrajno isticati normirano, plansko djelovanje: korak po sklonostima i psihofiziËkim osobinama. Tako uËenici
korak, i praktiËnu vrijednost onoga πto se radi. Time se mogu birati programe koji su potrebni za njihovo daljnje
neprekidno stvara “tehniËka atmosfera” i osigurava πkolovanje, te i programe kojima bi stekli neka korisna
postizanje navedenih ciljeva obrazovanja u EU. znanja i vjeπtine. UËenici ih biraju u petom, πestom,
sedmom i osmom razredu prema osobnom interesu;
dakako, ovisno o moguÊnostima i opremljenosti πkole.
NAPOMENA
Izborni programi izvode se neprekidno, tijekom πkolske
Program tehniËke kulture sastoji se od triju dijelova:
godine, po dva sata tjedno, odnosno 70 sati godiπnje.
temeljni program, izborni program i izvannastavne
Izborni programi izvode se u skupini od najviπe 15 uËenika
djelatnosti.
u slogu po 2 sata.
Predvia se da bi u nastavi tehniËke kulture trebala biti
primijenjena iskljuËivo radna metoda u trima inaËicama: ©kola moæe uËenicima ponuditi slobodan izbor jednoga
E rad uËenika u tehniËkom pokusu spoznaje sadræaja u izbornoga programa ili viπe njih. Vaæno je istaknuti da se
skupnome radu; slobodnim izborom sadræaja poveÊava motivacija uËenika.
E rad uËenika u vjeæbi izradbe jednostavnih tehniËkih

tvorevina u pojedinaËnome i skupnome radu; Izvannastavne tehniËke djelatnosti obuhvaÊaju sustavno


E rad uËenika na projektnom konstrukcijskom zadatku okupljanje uËenika u tehniËkim sekcijama i klubovima
u skupnom i pojedinaËnome radu. mladih tehniËara. U pravilu, prireuju se i odræavaju u
prostorima πkole, po provjerenim programima i u suradnji
Posebno je vrijedna inaËica rad uËenika na projektnom s udrugama tehniËke kulture. Sudjelovanje u radu
zadatku koji se ostvaruje u trima fazama: analiza, sinteza izvannastavnih tehniËkih djelatnosti je dragovoljno.
izradbe i ocjenjivanje ostvarenoga, primjerice, u petom
razredu, tema br. 14. NaËin djelovanja mehanizma, moæe Cjelovit prikaz plana i sadræaja svake nastavne teme
biti obraena na sva tri predloæena naËina na primjeru naveden je u HNOS-u nastave TehniËke kulture i
remenskoga mehanizma i to: predstavlja sastavni dio ovoga programa. HNOS sadræava
E u tehniËkom pokusu, mjerenjem broja okretaja i
razradbu svih tema programa, ukljuËujuÊi ovdje navedeni
obvezni dio te dodatne i izborne sadræaje koji se mogu
promjera remenica te izraËunavanjem prijenosnog
obraditi, a ovdje nisu navedeni.
omjera;
E u vjeæbi izradbe remenskoga mehanizma prema

Ëvrsto zadanim veliËinama;


E u izradbi projekta i slaganja konstrukcije remenskoga

305
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu TehniËka kultura

5. RAZRED 10. Drvo, vrste drva i alati za obradu


KljuËni pojmovi: drvo, vrste drva i ruËni alati za
TEME obradu drva.
1. Æivotno okruæje Ëovjeka i zadaÊa tehnike Obrazovna postignuÊa: prepoznati odabrane vrste
KljuËni pojmovi: priroda, druπtvo i tehnika. drva i nabrojiti njihova svojstva; nabrojiti neke alate
Obrazovna postignuÊa: prepoznati prirodne, za obradu drva.
druπtvene i tehniËke elemente osobnoga okruæenja.
11. Izrada modela
2. Vidljivi dijelovi osobnoga raËunala KljuËni pojmovi: vjetrenjaËa, model i maketa.
KljuËni pojmovi: srediπnja jedinica raËunala i ulazno Obrazovna postignuÊa: izraditi model ili maketu.
- izlazne naprave.
Obrazovna postignuÊa: imenovati sve vidljive 12. Primjena sile, rada i energije
dijelove raËunala i pokazati ih. KljuËni pojmovi: sila, rad i energija.
Obrazovna postignuÊa: opisati πto je rad i energija i
moÊi izraËunati veliËinu rada.
3. NaËin rada raËunala
KljuËni pojmovi: procesor, spremnik (memorija),
ulazno - izlazne naprave. 13. NaËin djelovanja alata
Obrazovna postignuÊa: slobodnim iskazom opisati KljuËni pojmovi: alat i pribor.
tijek podataka u raËunalu. Obrazovna postignuÊa: objasniti pravilo djelovanja i
navesti primjere alata.
4. Operacijski sustav raËunala i raËunalni
programi 14. NaËin djelovanja mehanizma
KljuËni pojmovi: operacijski sustav, radna povrπina, KljuËni pojmovi: mehanizam.
slikovna podloga i raËunalni program. Obrazovna postignuÊa: pokazati sklop mehanizama
Obrazovna postignuÊa: promijeniti sliku radne na primjerima sloæenih ureaja.
povrπine; pokrenuti program i zatvoriti program.
15. Prometni znakovi i propisi
5. Osnove pisanja teksta KljuËni pojmovi: znakovi upozorenja, znakovi
KljuËni pojmovi: radni prozor, vrste traka i kretanje izriËitih naredbi, znakovi obavijesti i vozila s pravom
po tekstu. prvenstva (npr. pravila i sigurno kretanje ulicom kao
Obrazovna postignuÊa: iskljuËiti i ponovno ukljuËiti pjeπak i biciklist).
pojedine trake s naredbama i alatima; kretati se po Obrazovna postignuÊa: prepoznati znaËenje i ponaπati
gotovom tekstu; osnovno oblikovanje. se u skladu s prometnim znakovima.

Popis primjera vjeæbi za svih 15 prethodno upisanih


6. Pribor i norme u tehniËkom crtanju
nastavnih tema
KljuËni pojmovi: pribor i norme.
1. Analiza prostora uËionice i stvari iz okoliπa vidljivih
Obrazovna postignuÊa: razlikovati papir po (A)
kroz prozore uËionice.
formatu; prepoznati i imenovati dijelove pribora za
2. Pravilno ukljuËiti i iskljuËiti raËunalo. Prepoznati i
tehniËko crtanje, prepoznati i imenovati vrste crta.
imenovati sve vidljive dijelove raËunala.
3. PrikljuËivanje miπa, tipkovnice, zvuËnika, monitora i
7. Crtanje plaπteva geometrijskih tijela i pisaËa.
kotiranje 4. Promijeniti sliku radne povrπine. Namjestiti datum i
KljuËni pojmovi: plaπt, mreæa, geometrijsko tijelo, pokazivanje vremena na raËunalu. Promijeniti Ëuvar
kotiranje i skica. zaslona.
Obrazovna postignuÊa: moÊi prepoznati tehniËki 5. Oblikovati neispravno napisan tekst prema zadanom
crteæ plaπta odabranoga geometrijskoga tijela. uzorku.
6. PronaÊi papir formata A4 i na njega postaviti
8. Pravokutno projiciranje raznostraniËni trokut. Izvesti povlaËenje i imenovati
KljuËni pojmovi: nacrt, tlocrt i bokocrt. Ëetiri vrste crta.
Obrazovna postignuÊa: nacrtati nacrt, tlocrt i bokocrt 7. Nacrtati i kotirati jednu plohu kvadra. Izraditi
jednostavnoga predmeta. tehniËki crteæ plaπta kvadra.
8. Nacrtati nacrt, tlocrt i bokocrt predmeta sloæenoga od
9. Izrada geometrijskoga tijela od kartona dviju kutija πibica.
KljuËni pojmovi: geometrijsko tijelo i karton. 9. Izrada kocke ili kvadra od kartona.
Obrazovna postignuÊa: izraditi geometrijsko tijelo od 10. Ispitivanje odabranih svojstava drva.
kartona. 11. Izraditi model vjetrenjaËe ili zraËne jedrilice.
12. U vjeæbi podizanja πkolske torbe spoznati koriπtenje

306
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu TehniËka kultura

sile i energije uËenika za obavljanje rada. Obrazovna postignuÊa: izraditi zadani predmet prema
13. Pokazivanje i imenovanje odabranih ruËnih alata. tehniËkom crteæu.
Vjeæba primjene kljuËa za skidanje metalnih Ëepova
boca. Mjerenje sile na klijeπtima za sjeËenje æice. 7. Materijali u graditeljstvu
14. Od kartona izraditi dvije remenice i izvesti KljuËni pojmovi: cement, vapno, gips, cement, mort,
sastavljanje remenskoga mehanizma na priprem- prirodni materijali.
ljenom postolju. Izbrojiti broj zubi lanËanika bicikla i Obrazovna postignuÊa: navesti vrste vezivnih
izraËunati prijenosni omjer okretanja. materijala i primjere njihove uporabe u graditeljstvu.
15. Izraditi odabrani prometni znak i postaviti ga na
pripremljeni stalak. 8. Iskoriπtavanje energije vode
KljuËni pojmovi: vrste vodne energije, naËin
IZBORNE TEME koriπtenja vodne energije (npr. vodenica,
1. TehniËko pismo hidroelektrana).
2. Voænja bicikla Obrazovna postignuÊa: objasniti naËin i navesti
3. Temeljni oblici energije primjere koriπtenja vodne energije.

9. Toplinska energija goriva


6. RAZRED KljuËni pojmovi: vrste goriva, tri uvjeta izgaranja,
toplinska vrijednost goriva (npr. poæar i gaπenje
TEME poæara).
1. Mjerila i vrste crteæa prema namjeni Obrazovna postignuÊa: navesti tri uvjeta izgaranja i
KljuËni pojmovi: mjerila crtanja, vrste crteæa prema objasniti toplinsku vrijednost goriva.
namjeni.
10. NaËin djelovanja aparata, strojeva i
Obrazovna postignuÊa: navesti i primijeniti vrste
agregata
mjerila crtanja.
KljuËni pojmovi: aparat, stroj, agregat (npr. elektriËni
πtednjak, motor automobila, kompresorski pokretni
2. Simboli i kotiranje u graditeljstvu
agregat u graditeljstvu).
KljuËni pojmovi: normirani simboli crtanja u
Obrazovna postignuÊa: objasniti Ëemu sluæi stroj,
graditeljstvu (npr. simbol za prozor, vrata, umivaonik,
aparat i agregat.
kada za kupanje...).
Obrazovna postignuÊa: prepoznati normirane 11. Vrste i zadaÊe strojeva
graditeljske simbole u graditeljstvu. KljuËni pojmovi: vrste skupa strojeva, zadaÊe strojeva
pojedine skupine (npr. pumpa [crpka], motor s
3. Crtanje tlocrta uËionice unutraπnjim izgaranjem i digitalni informacijski
KljuËni pojmovi: mjerilo crtanja, simboli u strojevi).
graditeljstvu, kotiranje (npr. izmjeriti uËionicu i Obrazovna postignuÊa: prepoznati energetske, radne i
nacrtati tlocrt). informacijske strojeve.
Obrazovna postignuÊa: izraditi tehniËki crteæ tlocrta
uËionice. 12. Osnovno ureivanje teksta
KljuËni pojmovi: vrste pogleda, izgled slova
4. TehniËka svojstva plastike i gume (podebljana, nakoπena, podcrtana, obojena),
KljuËni pojmovi: plastika, guma (npr. ËvrstoÊa, poravnanje teksta.
tvrdoÊa i elastiËnost). Obrazovna postignuÊa: odabrati oblik slova i
Obrazovna postignuÊa: navesti tehniËka svojstva poravnati tekst prije njegova ispisa.
plastike i gume.
13. Brisanje, kopiranje i zamjena dijelova
5. Mjerenje i ocrtavanje pri obradi drva, teksta
plastike i gume KljuËni pojmovi: brisanje teksta, premjeπtanje teksta,
KljuËni pojmovi: kotni broj, mjerna jedinica, zamjena teksta.
tolerancija, kotni broj. Obrazovna postignuÊa: brisati nepotreban tekst u
Obrazovna postignuÊa: izvesti ocrtavanje predmeta dokumentu, izrezati ga i premjeπtati na druge dijelove
prema tehniËkom crteæu. dokumenta, kopiranjem ga umnaæati po istom
dokumentu ili prebacivati u nove dokumente.
6. Izrada uporabnoga predmeta od drva ili
14. Mape i datoteke
plastike KljuËni pojmovi: mapa, datoteka (npr. mapa - ≈πkola«,
KljuËni pojmovi: montaæni crteæ, faze izradbe, a datoteka je uËenik).
izvedba spojeva (npr. stalak za olovke ili okvir za Obrazovna postignuÊa: razlikovati datoteke od mapa;
slike). uobliËiti novu mapu; premjestiti mapu i datoteku;

307
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu TehniËka kultura

kopirati mapu i datoteku; pomicanjem miπa upravljati 8. Hidroelektrane i termoelektrane


pomicanjem znaËke na zaslonu monitora te KljuËni pojmovi: elektrana, naËin rada hidroelektrane
premjeπtati datoteke iz jedne mape u drugu. i termoelektrane, dalekovodna elektriËna mreæa (npr.
pokazati crteæ poznatih elektrana u Hrvatskoj).
15. ElektroniËka poπta Obrazovna postignuÊa: objasniti naËin rada hidroe-
KljuËni pojmovi: mape u elektroniËkoj poπti, lektrane i termoelektrane.
upravljanje porukama, opasnost od virusa.
Obrazovna postignuÊa: upotrebljavati pribor za 9. ElektriËna instalacija u kuÊi
elektroniËku poπtu.
KljuËni pojmovi: fazni vodiË, razvodna ploËa,
IZBORNE TEME osiguraË (npr. strujni krug: izvor, vodiË, troπilo).
Obrazovna postignuÊa: razlikovati vodiËe, osiguraËe i
1. Prizvodne i usluæne djelatnosti
troπila te zamijeniti oπteÊeni osiguraË na pravilan
2. Struktura i pogon brodova i zrakoplova naËin.
3. Strojevi i agregati u poljodjelstvu, graditeljstvu
i preraivaËkoj industriji 10. Hladnjaci
KljuËni pojmovi: kompresor, kondenzator, isparivaË
(npr. kuÊanski hladnjak).
7. RAZRED Obrazovna postignuÊa: objasniti naËin rada
kuÊanskoga hladnjaka.
TEME
1. Tehnika, tehnologija, tehnoloπki i radni 11. ElektriËni grijaË vode
proces KljuËni pojmovi: elektriËni grijaË, termoregulator
KljuËni pojmovi: tehnologija, proces (npr. tehnika i (npr. istaknuti opasnost od udara elektriËne struje).
tehnologija gradnje obiteljske kuÊe). Obrazovna postignuÊa: opisati naËin rukovanja i
Obrazovna postignuÊa: navesti definiciju (odredbu) sigurnoga koriπtenja elektriËnoga grijaËa vode.
tehnologije i sastavnice radnoga procesa.
12. Tablice u programima za obradu teksta
2. Vrste crteæa prema naËinu izrade KljuËni pojmovi: elementi tablice (stupac, redak,
KljuËni pojmovi: skica, original (izvornik), kopija Êelija), namjeπtanje visine retka i πirine stupca,
(prijepis), shema (nacrt). spajanje i razdvajanje Êelija (npr. izraËunati srednju
Obrazovna postignuÊa: prepoznati vrste crteæa prema tjednu temperaturu zraka).
naËinu izrade. Obrazovna postignuÊa: umetnuti u tekst tablicu
zadanoga broja redova i stupaca; unijeti podatke u
3. Izrada radioniËkih crteæa predmeta tablicu.
KljuËni pojmovi: okvir i zaglavlje crteæa, skiciranje
(ocrt) predmeta (npr. pincete i dræaËa za britvicu). 13. Crtanje programom za obradu teksta
Obrazovna postignuÊa: objasniti postupak izradbe i KljuËni pojmovi: traka za crtanje, crtanje osnovnih
namjenu radioniËkoga crteæa te izraditi jednostavni likova, skupina objekata (npr. kruga, trokuta,
radioniËki crteæ odabranoga predmeta. kvadrata i elipse).
Obrazovna postignuÊa: nacrtati zadane objekte,
4. Proizvodnja i svojstva metala
obraditi ih crtama razliËitih boja i debljina te ih
KljuËni pojmovi: proizvodnja sirovoga æeljeza,
naredbom za okupljanje spojiti u jednu cjelinu.
svojstva kovina (npr. ËvrstoÊa, tvrdoÊa i elastiËnost).
Obrazovna postignuÊa: navesti temeljna svojstva 14. Pretraæivanje obavijesti na Internetu
metala. KljuËni pojmovi: naprednije moguÊnosti pretrage,
uporaba pronaenih obavijesti (npr. koriπtenje
5. Mjerenje, ocrtavanje i rezanje materijala
znakova navoda u tekstu).
KljuËni pojmovi: mjerenje, ocrtavanje, rezanje (npr.
Obrazovna postignuÊa: smanjiti ishode pretrage na
kutija za vijke i matice).
toËnije odreene stranice.
Obrazovna postignuÊa: rezati metal ruËnom pilom i
πkarama. 15. Rad s porukama
6. Spajanje lima (npr. lemljenjem, vijcima i KljuËni pojmovi: odgovor na poruku, prosljeivanje
poruke, privitci.
zakovicama)
Obrazovna postignuÊa: pravilno upravljati porukama
KljuËni pojmovi: lem, sredstvo za ËiπÊenje, lemnik.
elektroniËke poπte.
Obrazovna postignuÊa: izvesti spoj limova.

7. Korozija i postupci zaπtite metala


KljuËni pojmovi: oksidacija, hranje, korozija (npr.
korozijska zaπtita broda).
Obrazovna postignuÊa: zaπtititi lim od korozije.

308
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu TehniËka kultura

IZBORNE TEME 8. Generatori izmjeniËne struje i elektro-


1. Zanimanja u metalskoj industriji motori
2. Vodna i kanalizacijska instalacija KljuËni pojmovi: generator, izmjeniËna struja,
3. Lijevanje materijala (npr. gips, plastika, metal) frekvencija izmjeniËne struje, elektromotor (npr.
generator - alternator i elektropokretaË na
automobilu).
Obrazovna postignuÊa: objasniti naËin rada
8. RAZRED generatora izmjeniËne struje; objasniti naËin rada
elektromotora.
TEME 9. ElektriËni ureaji u automobilu
1. Izrada sheme jednostavnoga KljuËni pojmovi: akumulator, elektriËni pokretaË,
elektroniËkoga sklopa alternator.
KljuËni pojmovi: elektroniËki simboli, simboli Obrazovna postignuÊa: nadzor ispravnosti punjenja
aktivnih i pasivnih elektroniËkih sastavnica. akumulatora.
Obrazovna postignuÊa: izraditi i ≈Ëitati« sheme
jednostavnih elektroniËkih sklopova. 10. Izrada pokretanje i upravljanje robotom
KljuËni pojmovi: elektriËni, hidrauliËki i pneumatski
2. Vrste i svojstva polimernih materijala pogon (npr. robotska kolica i ruka).
KljuËni pojmovi: vrste polimera (prirodni i umjetni), Obrazovna postignuÊa: objasniti ulogu elektro-
svojstva umjetnih polimera. motora, elektromagneta i razloge primjene
Obrazovna postignuÊa: navesti svojstva umjetnih istosmjernog motora.
polimera i primjere proizvoda izraenih od plastike.
11. Program za izradu prezentacije
3. Savijanje, lijepljenje i zavarivanje plastike KljuËni pojmovi: traka s izbornicima, osnovne alatne
KljuËni pojmovi: savijanje, lijepljenje, zavarivanje trake, oblikovanje prezentacije, otvaranje i spremanje
(npr. izrada stalka za olovke i kutije za elektroniËke prezentacije, oblikovanje, naËini pogleda na slajdove.
elemente). Obrazovna postignuÊa: uobliËiti jednostavnu
Obrazovna postignuÊa: izvesti savijanje i spajanje prezentaciju; ureivati tekst na slajdu.
plastiËnih dijelova lijepljenjem i zavarivanjem.
12. Ureivanje prezentacije
KljuËni pojmovi: premjeπtanje slajdova u pogledu
4. Izrada spojeva elektriËnih vodiËa obrisa, kopiranje i brisanje slajdova, ispis prezentacije,
KljuËni pojmovi: spoj, vodiË, izolator (npr. strujni umetanje i oblikovanje ilustracije (npr. izraditi
krug sa sklopkom). prezentaciju o uËionici).
Obrazovna postignuÊa: izvesti spojeve elektriËnih Obrazovna postignuÊa: ureivati vlastite prezentacije;
vodiËa zapletanjem æice, spojnicama i lemljenjem. ispisivati prezentacije; postavljati sliku na slajd i
pronalaziti odgovarajuÊe slike za vlastitu prezentaciju.
5. Pasivni i aktivni elektroniËki elementi
KljuËni pojmovi: pasivni elektroniËki elementi, 13. Povezivanje na Internet
aktivni elektroniËki elementi. KljuËni pojmovi: modem, lokalna mreæa, protivirusni
Obrazovna postignuÊa: objasniti ulogu pasivnih i program.
aktivnih elektroniËkih elemenata i uoËiti njihov Obrazovna postignuÊa: objasniti potrebu za bræim
znaËaj u fiziËkom smanjenju sklopa. internetskim vezama u buduÊnosti, samostalno
prilagoditi biranu vezu za kuÊnu uporabu.
6. IspravljaË izmjeniËne struje
KljuËni pojmovi: dioda, poluvalni i punovalni 14. Obrazovni sadræaji na Webu
ispravljaË. KljuËni pojmovi: obrazovne stranice, internetski
Obrazovna postignuÊa: navesti i objasniti primjere sustav za uËenje, e-uËenje (npr. projektni zadatak
pretvorbe izmjeniËne u istosmjernu elektriËnu struju. zemljopisnoga poloæaja Hrvatske).
Obrazovna postignuÊa: nauËiti osnove samostalnoga
7. Izrada jednostavnoga elektroniËkoga uËenja s pomoÊu sadræaja na Internetu; upotrjebljivati
sklopa obrazovne portale i jednostavne sustave za uËenje.
KljuËni pojmovi: titrajni krug, multivibrator, R-C
vremenska konstanta, punjenje i praænjenje IZBORNE TEME
kondenzatora (npr. zujalica, semafor...). 1. Korozija i postupci zaπtite metala
Obrazovna postignuÊa: izraditi tiskanu ploËicu 2. Zanimanja u elektrotehnici i polimerstvu
kaπiranim bakrom. 3. Izrada elektroniËkih sklopova

309
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Informatika

INFORMATIKA
UVOD pojavljuju u svakodnevnom radu i odabrati naËine
Predmet Informatika treba omoguÊiti uËenicima njihova otklanjanja;
upoznavanje s informacijskom i komunikacijskom tehnologijom. E shvaÊati pravna i etiËka naËela uporabe informacijske
Nastavni sadræaji iz podruËja informacijske i i komunikacijske tehnologije i raspraviti posljedice
komunikacijske tehnologije moraju uËenicima omoguÊiti: njihova naruπavanja;
stjecanje umijeÊa uporabe danaπnjih raËunala i primjenskih E upotrebljavati primjerene programske alate kao
programa (vjeπtine), upoznavanje s osnovnim naËelima i potporu u uËenju i istraæivanju;
idejama na kojima su sazdana raËunala odnosno E upotrebljavati multimedijske alate kao potporu
informacijska i komunikacijska tehnologija (temeljna vlastitoj i grupnoj produktivnosti u uËenju;
znanja) te razvijanje sposobnosti za primjene informacijske E odabrati i ocijeniti prikladna pomagala za rjeπavanje
i komunikacijske tehnologije u razliËitim primjenskim raznovrsnih zadataka i problema iz stvarnoga æivota.
podruËjima (rjeπavanje problema).
UmijeÊa, temeljna znanja i rjeπavanje problema tri su NAPOMENA
sastavnice obrazovnoga procesa koje se mogu razmatrati i Navedeni nastavni sadræaji podijeljeni su u devet
djelomiËno odvojeno, ali tek njihovo meusobno programskih cjelina koji se nalaze u dokumentu Podloge za
proæimanje dat Êe uËenicima dobru podlogu za buduÊe izradu obrazovnog standarda koji je sastavni dio HNOS-a.
cjeloæivotno uËenje. Nastavna cjelina Rjeπavanje problema i programiranje
Podrobni opis umijeÊa, temeljnih znanja i rjeπavanja moæe se izvoditi ili uporabom jezika koji ukljuËuju
problema nalazi se u dokumentu Znanja i umijeÊa iz kornjaËinu grafiku (alternativa A) ili uporabom nekog
informacijske i komunikacijske tehnologije koje treba steÊi tijekom proceduralnog jezika (alternativa B). Ne preporuËa se
cjelokupnoga πkolovanja koji je sastavni dio HNOS-a. uporaba obaju jezika.
Nastavne teme omoguÊuju da se izvedbeni program
prilagodi tehniËkim moguÊnostima pojedinih πkola.
IZBORNI PREDMET Naime, njegovo potpuno izvoenje zahtijeva odreeni
standard tehniËke opremljenosti. Ako moguÊnosti
raËunalnih uËionica ne zadovoljavaju te standarde,
CILJ
program Êe se morati prilagoditi.
U okviru nastavnog predmeta uËenici moraju nauËiti
Kvalitetno izvoenje programa pretpostavlja samostalni
djelotvorno upotrebljavati raËunala i biti sposobni ugraditi
rad pojedinog uËenika na raËunalu.
osnovne zamisli algoritamskoga naËina razmiπljanja u
U πkolama s ograniËenim tehniËkim i kadrovskim
rjeπavanje svakodnevnih problema.
moguÊnostima treba razmotriti Ëak i moguÊnost
Stoga, nastavni program mora osposobiti uËenike:
smanjivanja sadræaja tako da se nastavom obuhvati πto veÊi
E za rjeπavanje problema;
broj uËenika makar i s optereÊenjem od samo jednog sata
E za komuniciranje posredstvom razliËitih medija;
tjedno.
E za prikupljanje, organiziranje i analizu podataka te za
Pri izvoenju nastave predmeta Informatika treba
njihovu sintezu u informacije; poticati uporabu informacijske i komunikacijske
E za razumijevanje i kritiËku ocjenu prikupljenih tehnologije u drugim predmetima. Meutim, treba obratiti
informacija; pozornost na svrhovitu i metodiËki opravdanu uporabu
E za donoπenje zakljuËaka na temelju prikupljenih tehnologije. Bez ozbiljne metodiËke pripreme uporaba
informacija; informacijske i komunikacijske tehnologije moæe se svesti
E za timski rad pri rjeπavanju problema. samo na prikazivanje πarenih sliËica.
Nastavni sadræaji drugih predmeta mogli bi omoguÊiti
ZADAΔE bolje razumijevanje i djelotvorniju uporabu informacijske
Po zavrπetku osnovne πkole uËenici bi trebali biti u i komunikacijske tehnologije. Sprega s matematikom je
stanju: sama po sebi razumljiva, ali je isto tako potrebna
E vjeπto upotrebljavati ulazno-izlazne naprave; prilagodba nastave hrvatskoga jezika (obrada teksta ima
E djelotvorno upotrebljavati pomagala za pripremu
neposredne veze s funkcionalnom pismenoπÊu), likovnoga
pisanih dokumenata i izradu prikaza; odgoja (grafiËko suËelja i slikovni prikazi zahtijevaju
E djelotvorno upotrebljavati pomagala za pristup do
sposobnost likovnoga izraæavanja) i tehniËkoga odgoja
udaljenih informacija te za udaljeno komuniciranje; (raËunala su sastavni dijelovi mnogih tehniËkih naprava i
E prepoznati i odabrati prikladna tehnoloπka sredstva i
sustava).
alate za rjeπavanje odreene klase problema; Nastava informatike mora razviti kod uËenika
sposobnost razlikovanja bitnoga od nebitnoga. Potrebno je
E razumjeti naËine pohranjivanja informacija u
kod uËenika razviti nazore koji Êe omoguÊiti razlikovanje
raËunalima;
ali i integraciju virtualnoga i stvarnoga te kritiËkoga
E prepoznati sklopovske i programske probleme koji se

310
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Informatika

prihvaÊanja sadræaja (nije sve istinito, nije sve 7. Kako pokreÊemo programe?
dobronamjerno, anonimnost ne znaËi neodgovornost). KljuËni pojmovi: sklopovlje raËunala, operacijski
sustav, primjenski programi.
Obrazovna postignuÊa: objasniti svojim rijeËima kako
5. RAZRED se raËunalo, kao univerzalni stroj, pokretanjem
odgovarajuÊih primjenskih programa pretvara u
namjenske strojeve.
TEME
1. Bit 8. NaËini smjeπtanja i pristup do datoteka u
KljuËni pojmovi: bit, vrijednosti bita: 0 (nula) ili 1 raËunalu
(jedan), moguÊa stanja niza bitova. KljuËni pojmovi: stablasti prikaz mapa, programska
Obrazovna postignuÊa: napisati sva moguÊa stanja za datoteka, podatkovna datoteka.
nizove od 2, 3 i 4 bita. Obrazovna postignuÊa: objasniti koje operacije nad
datotekama obavlja operacijski sustav i kako
2. Brojevi zapisani Ëetvorkom bitova primjenski programi djeluju na sadræaj datoteka;
KljuËni pojmovi: teæinska vrijednost bitova, binarni pronaÊi i pokrenuti zadani program ili podatkovnu
zapis brojeva, binarna znamenka. datoteku; stvarati, preimenovati i premjeπtati
Obrazovna postignuÊa: svojim rijeËima objasniti kako podatkovne datoteke.
se nizom bitova moæe zapisati broj nula i ograniËeni
broj prirodnih brojeva (pri Ëemu je najveÊi broj za 9. Osnovni alati programa za crtanje
jedan manji od broja moguÊih stanja niza bitova); KljuËni pojmovi: kist, brisalo, kantica.
kraÊe zapisivati vrijednosti Ëetvorke bitova jednim Obrazovna postignuÊa: koristiti osnovne alate u
simbolom. jednostavnom programu za crtanje.
3. Bajt 10. Rad s dijelovima crteæa
KljuËni pojmovi: bajt kao osmorka bitova ili dvije KljuËni pojmovi: izrezak, kopiranje izreska,
Ëetvorke bitova. zakretanje izreska.
Obrazovna postignuÊa: navesti koliko moguÊih stanja Obrazovna postignuÊa: kopirati izreske crteæa.
moæe poprimiti jedan bajt; izraËunavati teæine
binarnih mjesta uzastopnim mnoæenjem s dva;
11. Kombiniranje crteæa iz dviju datoteka
zapisivati vrijednosti bitova dvjema vrijednostima
KljuËni pojmovi: pokretanje dvaju crteæa,
Ëetvorki.
premjeπtanje izreska iz crteæa u crteæ.
Obrazovna postignuÊa: rabiti meuspremnik za
4. Prikazivanje znakova nizom bitova jednog
prenoπenje dijelova crteæa.
bajta
KljuËni pojmovi: kôd, kodiranje. 12. Pogled na sliku
Obrazovna postignuÊa: za zadani kratki tekst iz tablice KljuËni pojmovi: poveÊavanje (zoom); mapa piksela.
proËitati kodne vrijednosti i zapisati ih na papiru. Obrazovna postignuÊa: brisati osnovni element crteæa
(piksel).
5. Pohranjivanje niza znakova u spremnik
raËunala, znakovna datoteka 13. Svojstva crteæa
KljuËni pojmovi: znakovna datoteka. KljuËni pojmovi: promjena veliËine crteæa,
Obrazovna postignuÊa: objasniti kako se u raËunalima pretvaranje viπebojnog crteæa u jednobojni crteæ,
pohranjuju tekstovi; napisati viπeznamenkaste brojeve dubina boje.
kao kodne vrijednosti znamenki u potreban broj Obrazovna postignuÊa: mijenjati veliËine crteæa i
bajtova; napisati dvoznamenkasti broj kodnim dubinu boja crteæa i ocjenjivati njegovu kakvoÊu.
vrijednostima u dva bajta i nakon toga vrijednost istog
broja prikazati vrijednostima bitova jednog bajta. 14. (A) O snovne naredbe programskog jezika
KljuËni pojmovi: naredbe za naprijed i nazad, naredbe
6. Spremnici raËunala za lijevo i desno uz zadani broj stupnjeva, naredbe za
KljuËni pojmovi: srediπnji spremnik, pomoÊni dizanje i spuπtanje pera te brisanje linije.
spremnici. Obrazovna postignuÊa: upotrebljavati nove naredbe u
Obrazovna postignuÊa: svojim rijeËima opisati ulogu programskom jeziku u rjeπavanju jednostavnijih
pojedinih spremnika. zadataka; programom crtati kvadrat, trokut,
pravokutnik i πesterokut.

311
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Informatika

15. (A) Ponavljanje niza naredbi 20. Oblikovanje teksta


KljuËni pojmovi: crtanje kvadrata, crtanje KljuËni pojmovi: oznaËivanje nabrajanja u tekstu,
jednakostraniËnog trokuta uporabom petlje, crtanje umetanje objekata (slika, simbola, broja stranica).
πesterokuta uporabom petlje. Obrazovna postignuÊa: oblikovati tekst umetanjem
Obrazovna postignuÊa: crtati kvadrat, trokut i simbola, slike, obruba i ostalih efekata.
πesterokut pomoÊu petlje.
21. Ispis dokumenta
16. (A) Uporaba petlje za crtanje niza likova KljuËni pojmovi: prilagodba granica teksta na papiru,
KljuËni pojmovi: crtanje jednakostraniËnog trokuta pregled prije ispisa, opseg ispisa.
uporabom petlje, crtanje πesterokuta uporabom Obrazovna postignuÊa: pregledati i ispraviti postavke
petlje. dokumenta prije ispisa; ispisati dokument.
Obrazovna postignuÊa: nacrtati niz kvadrata ako je
zadan broj kvadrata i duljina stranice kvadrata. 22. Dodavanje zaglavlja i podnoæja, pisanje u
viπe stupaca
17. (A) Ulazne vrijednosti procedura KljuËni pojmovi: zaglavlja i podnoæja, stupci.
KljuËni pojmovi: programi s jednom ulaznom Obrazovna postignuÊa: umetanje zaglavlja i podnoæja
vrijednoπÊu, programi s dvije ulazne vrijednosti. u dokument i njihovo popunjavanje sadræajima;
Obrazovna postignuÊa: pisati programe koji crtaju preslagivanje teksta u odabrani broj stupaca.
kvadrate, trokute ili πesterokute promjenljivih duljina
stranice. 23. Osnovne usluge Interneta
KljuËni pojmovi: Internet, www, elektroniËka poπta.
18. (A) Uporaba viπe ulaznih vrijednosti Obrazovna postignuÊa: razumijevanje Interneta kao
KljuËni pojmovi: crtanje paralelograma, crtanje skupa usluga.
pravilnih likova, crtanje kocke.
Obrazovna postignuÊa: pisati programe koji koriste 24. WWW preglednik
dvije ili viπe ulaznih vrijednosti (crtanje pravokutnika KljuËni pojmovi: upis www adrese, pregledavanje
kojem su duljina i πirina ulazne vrijednosti, crtanje Web stranica.
paralelograma kojem su ulazne vrijednosti duljine Obrazovna postignuÊa: uporaba Web preglednika za
stranica i kut izmeu dviju susjednih stranica). jednostavan pregled stranica.

19. (A) Odluke u programu 25. Moja prva pretraga


KljuËni pojmovi: uvjet za donoπenje odluke, naredba KljuËni pojmovi: zadana rijeË ili izraz (pojam)
odluke, provjera ulazne vrijednosti. pretrage, izbor rezultata pretrage.
Obrazovna postignuÊa: upotrebljivati naredbu odluke Obrazovna postignuÊa: traæiti zadani pojam na
u jednostavnijim zadacima (usporeivanje dvaju Internetu.
brojeva, ispitivanje je li ulazna vrijednost veÊa ili
manja od zadanog broja, provjeravanje nalazi li se 26. Uporaba Web poπte
ulazna vrijednost izmeu dva zadana broja). KljuËni pojmovi: adrese poπiljatelja i primatelja,
struktura poruke.
14. (B) Pojam algoritma Obrazovna postignuÊa: pisati jednostavne poruke.
KljuËni pojmovi: pojam algoritma, algoritam slijeda,
algoritam grananja.
Obrazovna postignuÊa: napisati algoritam za
izvoenje raËunske operacije, napisati algoritam za
6. RAZRED
odreivanje manjeg od dva zadana broja.
TEME
15. (B) Dijagram tijeka 1. Vrste datoteka, dokumenti
KljuËni pojmovi: pojam dijagrama tijeka, grafiËki KljuËni pojmovi: programske datoteke, znakovne
prikaz algoritma, simboli za dijagram tijeka. datoteke, datoteke dokumenata.
Obrazovna postignuÊa: nacrtati dijagram tijeka za Obrazovna postignuÊa: objasniti u kojem se obliku
zbrajanje (oduzimanje, mnoæenje ili dijeljenje) dva svi sadræaji trajno Ëuvaju u raËunalu.
broja, nacrtati dijagram tijeka za usporeivanje dva
broja. 2. Prikaz slika na monitoru i pisaËu
KljuËni pojmovi: raster, piknja, piksel.
16. (B) Naredbe za ulaz i izlaz podataka Obrazovna postignuÊa: izraditi jednostavni crteæ u
KljuËni pojmovi: naredba za ulaz podataka, naredba biljeænici na rasteru malih dimenzija; na rasteru
pridruæivanja, naredba za izlaz podataka. manjih dimenzija pokuπati πto toËnije prikazati
Obrazovna postignuÊa: napisati program za izvoenje pravocrtnu spojnicu dvaju piksela.
jedne raËunske operacije s dva uËitana broja.

312
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Informatika

3. (A) Crtanje kocke i kvadra veliËine, unijeti podatke u tablicu te joj po potrebi
KljuËni pojmovi: naredbe za trodimenzionalno mijenjati poloæaj; podatke razvrstati abecednim
crtanje, crtanje kocke, rotacija kocke. redom; tablicu ukrasiti dodavanjem obruba zadane
Obrazovna postignuÊa: crtati prikaze kocke i kvadra. debljine, vrste i boje linije.

4. (A) Viπestruke kornjaËe 9. Crtanje programom za obradbu teksta


KljuËni pojmovi: naredbe za rad s viπe kornjaËa. KljuËni pojmovi: traka za crtanje, crtanje osnovnih
Obrazovna postignuÊa: izraditi crteæ s pomoÊu viπe likova, grupiranje objekata.
kornjaËa. Obrazovna postignuÊa: nacrtati zadane (osnovne)
objekte, obraditi ih linijama razliËitih boja i debljina
5. (A) Tipovi podataka: numeriËki, znakovni, te ih naredbom za grupiranje spojiti u jednu cjelinu.
liste
KljuËni pojmovi: numeriËki tip, znakovni tip, liste. 10. Povezivanje raËunala
Obrazovna postignuÊa: preoblikovati znakovne KljuËni pojmovi: lokalna mreæa, naËini povezivanja.
nizove programom. Obrazovna postignuÊa: objasniti svrhu i potrebu
povezivanja raËunala i pristupiti podatcima na
6. (A) Algoritmi koji koriste razliËite tipove drugome raËunalu.
podataka
KljuËni pojmovi: pisanje algoritma, prevoenje 11. Paketni prijenos podataka mreæom
algoritma u program. KljuËni pojmovi: poruke, paketi podataka, norme za
Obrazovna postignuÊa: raπËlaniti problem na manje prijenos (protokoli).
dijelove i rjeπavati ga korak po korak. Obrazovna postignuÊa: svojim rijeËima objasniti
paketni prijenos.
3. (B) Uporaba naredbi za grananje i
bezuvjetni skok 12. Sustavno prikupljanje sadræaja s Web-a
KljuËni pojmovi: naredba za grananje, naredba za KljuËni pojmovi: opasnost od virusa, spremanje Web
bezuvjetni skok. stranice na disk, izdvajanje dijelova stranice.
Obrazovna postignuÊa: napisati program za Obrazovna postignuÊa: pretvarati Web sadræaje u
usporeivanje dva broja. druge oblike.

4. (B) Algoritmi s uporabom petlje 13. Snimanje audio zapisa


KljuËni pojmovi: algoritam petlje. KljuËni pojmovi: mikrofon, program za snimanje
Obrazovna postignuÊa: sastaviti algoritam za ispis niza zvuka, pohranjivanje zvuËne snimke.
brojeva ili za zbrajanje niza brojeva. Obrazovna postignuÊa: snimati zvuk i pohraniti
snimku u zvuËnu datoteku, prepoznati zvuËnu
datoteku.
5. (B) Uporaba naredbi za petlju bez
logiËkog uvjeta
14. Oblikovanje audiozapisa
KljuËni pojmovi: naredba za petlju bez logiËkog
KljuËni pojmovi: WAV, MP3, liste (playlist).
uvjeta.
Obrazovna postignuÊa: koristiti neki od
Obrazovna postignuÊa: napisati program za ispis niza
multimedijskih sviraËa (media player).
brojeva i program za zbroj niza brojeva.
15. Montaæa videozapisa
7. Izrada i oblikovanje tablica, kretanje u
KljuËni pojmovi: videozahvat (capture), montiranje
njima kadrova, prijelazi (tranzicije).
KljuËni pojmovi: elementi tablice (stupac, redak, Obrazovna postignuÊa: stvoriti manji videozapis Web
Êelija), namjeπtanje visine retka i πirine stupca, kvalitete od nekoliko zasebnih videoklipova
spajanje i razdvajanje Êelija. snimljenih digitalnim fotoaparatom.
Obrazovna postignuÊa: umetnuti u tekst tablicu
zadanog broja redova i stupaca te podesiti njihove 16. Obrada videozapisa u vremenu
veliËine; unijeti podatke u tablicu. KljuËni pojmovi: vremenski niz, umetanje zvuËnih
datoteka.
8. Poloæaj i uokvirivanje tablice, Obrazovna postignuÊa: prilagoditi trajanje
razvrstavanje u tablici videouratka.
KljuËni pojmovi: poloæaj tablice u tekstu, okviri
tablica (debljine i vrste crta, odabir sjenËanja), 17. Umetanje datoteka u videozapis
razvrstavanje podataka u tablici (rastuÊim ili KljuËni pojmovi: ubacivanje slika; ubacivanje
padajuÊim redoslijedom). videoisjeËaka.
Obrazovna postignuÊa: umetnuti u tekst tablicu Obrazovna postignuÊa: umetati crteæe u
zadanog broja redova i stupaca, prilagoditi njihove videodatoteku.

313
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Informatika

18. Zavrπna obrada i pohrana videouradka Obrazovna postignuÊa: rjeπavati matematiËke


KljuËni pojmovi: najava i odjava, kakvoÊa (vrsnoÊa) probleme s pomoÊu raËunalnih programa.
videodatoteke.
Obrazovna postignuÊa: oblikovati i izgraditi 3. (A) Izrada grafiËkog suËelja
jednostavniji video uradak. KljuËni pojmovi: osnovni prozor, prozor s vidnim
naredbama, odreivanje poloæaja prozora.
19. Upoznavanje alata za izradu prezentacije Obrazovna postignuÊa: opisati naËin programiranja
grafiËkih suËelja raËunalnih programa.
KljuËni pojmovi: traka sa izbornicima programa za
izradu prezentacija, osnovne alatne trake. 1. (B) Uporaba naredbe za petlju s logiËkim
Obrazovna postignuÊa: prepoznati osnovno uvjetom
okruæenje alata za izradu prezentacija.
KljuËni pojmovi: naredba za petlju s logiËkim uvjetom.
Obrazovna postignuÊa: napisati jednostavan program
20. Oblikovanje prezentacije s uporabom petlje s logiËkim uvjetom.
KljuËni pojmovi: kreiranje prezentacije, otvaranje i
spremanje prezentacije. 2. (B) Crtanje ravnih linija i pravokutnika
Obrazovna postignuÊa: kreirati jednostavnu KljuËni pojmovi: grafiËki zaslon, naredba za crtanje
prezentaciju. ravne linije, naredba za crtanje pravokutnika.
Obrazovna postignuÊa: nacrtati ravnu liniju sa
21. Oblikovanje teksta na slajdovima zadanom poËetnom i zavrπnom toËkom zadane boje,
KljuËni pojmovi: oblikovanje i sjenËanje teksta, naËini nacrtati pravokutnik zadane duljine i πirine, sa
pogleda na slajdove. zadanom koordinatom jednog vrha.
Obrazovna postignuÊa: ureivati tekst na slajdu.
3. (B) Crtanje kruænice
22. Umetanje ilustracija KljuËni pojmovi: naredba za crtanje kruænice.
KljuËni pojmovi: umetanje i oblikovanje ilustracije. Obrazovna postignuÊa: nacrtati kruænicu zadanog
Obrazovna postignuÊa: postavljati sliku na slajd i srediπta i polumjera.
pronalaziti odgovarajuÊe slike za vlastitu prezentaciju.
4. Stvaranje radne biljeænice
23. Ureivanje prezentacije KljuËni pojmovi: dijelovi proraËunske tablice, aktivna
KljuËni pojmovi: premjeπtanje slajdova u pogledu Êelija, oblici pokazivaËa miπa.
obrisa, kopiranje i brisanje slajdova, ispis prezentacije. Obrazovna postignuÊa: otvoriti radnu biljeænicu,
Obrazovna postignuÊa: ureivati vlastite prezentacije pokazivaËem miπa oznaËavati redove, stupce, Êelije,
i ispisivati prezentacije. oËitati njihove oznake na radnom listu.

24. Animacijski uËinci 5. Unos podataka


KljuËni pojmovi: koriπtenje gotovih animacijskih KljuËni pojmovi: vrsta podataka (tekstualni podaci,
shema, oblikovanje animacije na osnovi ponuenih numeriËki podaci), unos formula.
efekata, efekti prijelaza slajdova. Obrazovna postignuÊa: pisati formule uporabom
Obrazovna postignuÊa: dodavati animacijske efekte znaka jednakosti i navoenjem konstanti ili varijabli
elementima na slajdu i koristiti tu vjeπtinu pri izradi koje su u matematiËkoj zavisnosti.
vlastite prezentacije.
6. Uporaba radne biljeænice
KljuËni pojmovi: kazalo radne biljeænice, umetanje i
brisanje (Êelija, redova i stupaca), kopiranje i
7. RAZRED premjeπtanje formula.
Obrazovna postignuÊa: kopirati i premjeπtati te brisati
TEME sadræaje pojedinih Êelija, ubaciti red ili stupac u
1. (A) Koordinatna grafika proraËunsku tablicu, koristiti brzi izbornik.
KljuËni pojmovi: naredbe i funkcije koordinatne 7. Ureivanje tablice
grafike, usporedba koordinatne i kornjaËine grafike. KljuËni pojmovi: brisanje sadræaja i formata Êelije,
Obrazovna postignuÊa: crtati likove zadane promjene πirina stupaca i visine redaka, obrubljivanje
koordinatama vrhova te primijeniti naredbe i funkcije Êelije.
koordinatne grafike u zadatcima. Obrazovna postignuÊa: promijeniti dimenzije stupaca
i redaka u proraËunskoj tablici; promijeniti sadræaj i
2. (A) Zadatci o pravilnim mnogokutima obrubiti Êelije.
KljuËni pojmovi: crtanje pravilnog mnogokuta ako
zadan broj vrhova i duljina polumjera opisane 8. Formati brojeva u Êelijama tablica
kruænice, crtanje upisane kruænice; raËunanje opsega KljuËni pojmovi: formati brojeva (decimalni broj, valuta,
i povrπine pravilnog mnogokuta. postotak), formati za nadnevke, korisniËki formati.

314
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Informatika

Obrazovna postignuÊa: pretvarati jedan format broja 16. Vizualni (grafiËki) HTML ureivaËi
u drugi. KljuËni pojmovi: upoznavanje suËelja, tekst i pozadina,
umetanje grafiËkih elemenata.
9. Nizovi podataka Obrazovna postignuÊa: izraditi jednostavnu osobnu
KljuËni pojmovi: kopiranje podataka i nizova, Web stranicu.
popunjavanje nizova brojeva i nadnevaka, relativna i
apsolutna adresa. 17. Poveznice (linkovi)
Obrazovna postignuÊa: nadopunjavati nizove
KljuËni pojmovi: indeksna stranica, tekst kao
raznovrsnim podatcima, pretvarati relativne adrese
poveznica, slika kao poveznica.
Êelija u apsolutne adrese, te raditi jednostavne
Obrazovna postignuÊa: umetnuti slikovni element u
izraËune pomoÊu njih.
stranicu i pretvoriti ga u poveznicu na drugu stranicu.
10. Grafikoni
KljuËni pojmovi: vrste grafikona, elementi grafikona, 18. Elementi stranice
pomagalo za izradu grafikona. KljuËni pojmovi: grafika i pozadina, jednostavne
Obrazovna postignuÊa: izraditi grafikon na temelju tablice, oblikovani tekst.
zadane tablice i oblikovati njegove elemente. Obrazovna postignuÊa: koristiti tablicu kao element
na Web stranicama.
11. Promjena prikaza i ispis radne biljeænice
KljuËni pojmovi: prikaz viπe radnih biljeænica, prikaz 19. Jezik HTML
viπe listova jedne radne biljeænice, zamrzavanje dijelova KljuËni pojmovi: struktura HTML dokumenta,
proraËunske tablice, zaglavlje i podnoæje stranice, HTML oznake (tag), jednostavan HTML opis
pregled prije ispisa, ispis radne biljeænice. stranice.
Obrazovna postignuÊa: postaviti trake za zamrzavanje Obrazovna postignuÊa: protumaËiti jednostavni
na dugaËkim radnim listovima kako bi znaËenje HTML opis stranice.
podataka bilo jasno i na udaljenim dijelovima tablice;
postaviti zaglavlje i podnoæje. 20. Oznake i parametri HTML jeziku
KljuËni pojmovi: oznaka P, oznaka A, oznaka IMG.
12. Osnovne funkcije u programu za izradu Obrazovna postignuÊa: znati dodavati parametre na
proraËunskih tablica osnovne oznake.
KljuËni pojmovi: sintaksa funkcije (argumenti, znak
razdvajanja), osnovne funkcije. 21. Uporaba vizualnog HTML ureivaËa za
Obrazovna postignuÊa: koristiti osnovne funkcije i s izradu osobne Web stranice
pomoÊu njih napraviti potrebne izraËune; pronaÊi KljuËni pojmovi: planiranje strukture stranice,
prosjeËnu veliËinu, maksimalnu i minimalnu vrijednost upravljanje strukturom, izrada i objava stranice.
niza brojeva. Obrazovna postignuÊa: uobliËiti strukturu stranice.

13. GrafiËki elementi 22. Struktura Interneta


KljuËni pojmovi: crtanje grafiËkih oblika s pomoÊu KljuËni pojmovi: posluæitelj, klijent, naËini
predloæaka, samostalno crtanje grafiËkih oblika s komunikacije.
pomoÊu osnovnih elemenata (crta, strelica, Obrazovna postignuÊa: znati objasniti naËine
pravokutnik), odabir i mijenjanje boje linije i komunikacije unutar Interneta.
ispunjenja, trodimenzionalni efekti.
Obrazovna postignuÊa: izraditi sheme i crteæe na 23. Ostale Internet usluge
slajdu; izraditi vlastiti crteæ koji Êe opisati zadanu temu. KljuËni pojmovi: udaljeni prijenos datoteka (FTP).
Obrazovna postignuÊa: opisati opisane usluge
14. Tekstni okviri Interneta.
KljuËni pojmovi: postavljanje tekstnog okvira na slajd,
ureivanje tekstnog okvira (rubovi, vrsta, veliËina i 24. Davatelj usluga na Internetu
boja pisma), ispunjavanje bojom i trodimenzionalni KljuËni pojmovi: pristup Internetu; udomljavanje
efekt, ukrasni tekst (dodavanje i ureivanje). Web stranica.
Obrazovna postignuÊa: dodavati tekstne okvire i Obrazovna postignuÊa: objasniti ulogu posluæitelja.
ukrasne tekstove na slajdove u vlastitoj prezentaciji.
25. Povezivanje na Internet
15. Dodatni elementi u prezentaciji KljuËni pojmovi: vrste modema, uloga modema.
KljuËni pojmovi: tablice, organizacijski dijagram, Obrazovna postignuÊa: objasniti potrebu za bræim
tabliËni proraËuni. Internet vezama u buduÊnosti.
Obrazovna postignuÊa: dodavati razliËite elemente
(tablice, grafikoni, organizacijski dijagrami) na slajd i
ureivati ih.

315
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Informatika

IZBORNA TEMA 8. (A,B) Primjena programiranja u nastavi


1. (A) Osnove rekurzivnog programiranja matematike
KljuËni pojmovi: crtanje kvadratne funkcije, crtanje
funkcije drugog korijena.
Obrazovna postignuÊa: upotrebljivati raËunalo kao
8. RAZRED pomagalo pri rjeπavanju jednostavnih geometrijskih
zadataka.
TEME 9. (A,B) Primjena programiranja u fizici i
1. ElektroniËki logiËki sklopovi i registri kemiji
KljuËni pojmovi: logiËki sklopovi, registri, sabirnice. KljuËni pojmovi: primjena u kinematici, simulacija
Obrazovna postignuÊa: objasniti kako se odvijaju kosog hitca, primjena za osnovna kemijska
osnovne funkcije raËunala na strojnoj razini, objasniti izraËunavanja.
ulogu operacijskog sustava u djelovanju raËunala. Obrazovna postignuÊa: upotrebljavati raËunalo kao
pomagalo za rjeπavanje zadataka iz fizike i kemije.
2. Paralelni i slijedni ulazno-izlazni pristupi
raËunala 10. Baza podataka
KljuËni pojmovi: paralelni pristup, serijski pristup, KljuËni pojmovi: baza podataka, tablica podataka u
pretvaranje bitova u elektriËke veliËine, oËitavanje bazi, upis u polja tablice.
stanja tipki. Obrazovna postignuÊa: stvoriti jednostavnu tablicu u
Obrazovna postignuÊa: opisati neke primjere nekom programu za upravljanje bazama podataka.
(primjerice, kuÊanski ureaji) gdje se ugraena
raËunala koriste u upravljaËkim napravama.
11. Upisni obrasci i pretraga
3. Svojstva raËunala KljuËni pojmovi: izrada upisnog obrasca, vizualno
KljuËni pojmovi: brzina procesora, kapacitet oblikovanje upisnog obrasca, aæuriranje podataka s
spremnika, brzina prijenosa podataka. pomoÊu obrasca.
Obrazovna postignuÊa: nabrojati osnovna svojstva Obrazovna postignuÊa: upisivati podatke u prireene
raËunala i mjere za njihovu usporedbu. baze podataka, pretraæivati ih, aæurirati i brisati.

4. Pohranjivanje multimedijskih sadræaja, 12. Ureivanje glavnog slajda


KljuËni pojmovi: glavni slajd, logotip, podnoæje
obrada zvuka
slajda.
KljuËni pojmovi: spremniËki prostor za pohranjivanje
Obrazovna postignuÊa: izraditi jednostavni glavni
slika i filmova i zvuka, brzine prijenosa i obradbe
slajd s logotipom i podnoæjem.
multimedijskih sadræaja, analogno-digitalna i
digitalno-analogna pretvorba.
Obrazovna postignuÊa: ocijeniti veliËine datoteka za
13. Veze izmeu slajdova
pohranjivanje multimedijskih sadræaja. KljuËni pojmovi: hiperveze izmeu slajdova,
hiperveze izmeu prezentacije i drugih dokumenata,
akcijski gumbi.
5. (A) GrafiËke naredbe u programu
Obrazovna postignuÊa: postaviti hiperveze izmeu
KljuËni pojmovi: naredbeni gumbi, klizne trake,
slajdova; postaviti akcijske gumbe na slajd i odrediti
okviri s tekstom.
njihova osnovna svojstva; postavljati veze izmeu
Obrazovna postignuÊa: upotrijebiti osnovne grafiËke
slajdova pri izradi kviza i sl.
naredbe grafiËkim kontrolama.
14. Prikazivanje prezentacije
6. (A) Procedure i programske funkcije
KljuËni pojmovi: izvedba prezentacije, postavljanje
KljuËni pojmovi: programska funkcija, ugnijeæene
trajanja slajda, izrada neprekidne prezentacije.
funkcije.
Obrazovna postignuÊa: pripremiti prezentaciju za
Obrazovna postignuÊa: upotrebljivati u programima
izvoenje i obaviti njezino izvoenje.
neke unaprijed pripremljene funkcije.
15. Timska izrada Web stranica razreda
7. (B) Potprogrami KljuËni pojmovi: dogovor i podjela uloga u skupini,
KljuËni pojmovi: pojam potprograma. obrada sadræaja, provjera uspjeπnosti i ispravak.
Obrazovna postignuÊa: napisati jednostavniju Obrazovna postignuÊa: suraivati u skupini.
proceduru (sa ili bez parametara) te je pravilno
pozvati u programu. 16. Tehnike objavljivanja
KljuËni pojmovi: prijenos datoteka (FTP), Web
publiciranje, sinkronizacija.
Obrazovna postignuÊa: znati objaviti svoje vlastite
Web stranice.

316
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Informatika

17. Objavljivanje Web mjesta ZADAΔE


KljuËni pojmovi: Web mjesto, lokalno predstavljanje U dokumentu Obrazovanje iz informacijske i
Web mjesta, objavljivanje Web mjesta (publiciranje). komunikacijske tehnologije u osnovnoj πkoli, koji je sastavni dio
Obrazovna postignuÊa: objaviti svoj Web uradak. HNOS-a razmatraju se detaljnije ciljevi i zadaÊe predmeta
Informatika.
18. Pokretni dijelovi stranica Ustanovljuje se da bi bilo poæeljno da uËenici po
KljuËni pojmovi: datoteka s animiranim sadræajima, zavrπetku 4. razreda budu u stanju:
program za animaciju. E upotrebljavati raËunalo koriπtenjem ulazno-izlaznih

Obrazovna postignuÊa: izraditi animaciju i umetnuti naprava;


je na Web stranicu. E upotrebljavati raËunalo kao pomagalo pri uËenju;

E raspravljiti o informacijskoj i komunikacijskoj tehno-

19. KritiËki odnos prema Internetu logiji uporabom ispravnog nazivlja;


KljuËni pojmovi: izbor kvalitetnih sadræaja, E upotrebljavati uzrastu primjerene multimedijske
popularizacija domaÊih sadræaja. izvore za uËenje (interaktivne udæbenike, obrazovne
Obrazovna postignuÊa: ocjenjivati sadræaje programe, multimedijske enciklopedije i sl.);
dobavljene Internetom. E suraivati s drugim uËenicima, uËiteljima, roditeljima

i ostalima pri uporabi tehnologije;


20. Sudjelovanje u Internet projektima E pokazivati pozitivno druπtveno i etiËko ponaπanje te

KljuËni pojmovi: besplatni volonterski projekti, odgovornost pri uporabi tehnologije;


sponzorirani projekti, komercijalni projekti. E naËiniti uzrastu primjerene multimedijske
Obrazovna postignuÊa: prijaviti se i sudjelovati rukotvorine (artefakte) uz pomoÊ uËitelja, Ëlanova
aktivno u Internet projektu. obitelji i drugih uËenika;
E upotrebljivati prikladne programe za rjeπavanje
21. ©kolski Internet projekti problema primjerenih uzrastu;
KljuËni pojmovi: upoznavanje uËenika s projektima u E prikupljati obavijesti i komunicirati s drugima
πkoli, izbor æeljenog projekta. uporabom tehnologije uz pomoÊ uËitelja, Ëlanova
Obrazovna postignuÊa: potaknuti stvaralaËko obitelji i drugih uËenika;
predlaganje i kritiku. E razumjeti kako na koristan naËin rasporediti obavijesti

(primjerice, stvaranjem abecednih popisa bez uporabe


IZBORNE TEME raËunala).
1. LogiËke izjave
2. KraÊe zapisivanje logiËkih izjava i njihovih NAPOMENA
vrijednosti, logiËke funkcije Navedeni nastavni sadræaji podijeljeni su u devet
3. Osnovne logiËke funkcije programskih cjelina koji se nalaze u dokumentu Podloge za
4. Uporaba logiËkih funkcija u programiranju izradu obrazovnog standarda koji je sastavni dio HNOS-a.
5. Primjeri rekurzivnog programiranja Od tih devet programskih cjelina u prva Ëetri razreda
obrauju se postupno pet cjelina tako da se postigne
kruæno πirenje znanja u vertikali πkolovanja.
Nastavne teme pojedinih cjelina razvrstane su po
razredima uz uvaæavanje naËela spiralnog modela po
kojima se isti sadræaj tijekom πkolovanja ne uËi neovisno
IZVANNASTAVNA viπe puta veÊ se znanje steËeno na niæim stupnjevima
AKTIVNOST obrazovanja proπiruje u viπima.
Izvoenje izvan nastavnih aktivnosti po ovom programu
uvodi uËenike na najizravniji naËin u podruËje
CILJ informacijske i komunikacijske tehnologije. UËenici koji
Nastavni sadræaji iz podruËja informacijske i svladaju taj program mnogo Êe uspjeπnije savladati program
komunikacijske tehnologije moraju uËenicima omoguÊiti: izbornog predmeta u viπim razredima osnovne πkole.
E stjecanje umijeÊa uporabe danaπnjih raËunala i
Nastavne teme omoguÊuju da se izvedbeni program
primjenskih programa (u daljnjem tekstu: umijeÊa); prilagodi tehniËkim moguÊnostima pojedinih πkola.
E upoznavanje s osnovnim naËelima i idejama na Naime, njegovo potpuno izvoenje zahtijeva odreeni
kojima su sazdana raËunala odnosno informacijska i standard tehniËke opremljenosti. Ako moguÊnosti
komunikacijska tehnologija (u daljnjem tekstu: raËunalnih uËionica ne zadovoljavaju te standarde program
temeljna znanja); Êe se morati prilagoditi.
E razvijanje sposobnosti za primjene informacijske i Kvalitetno izvoenje programa pretpostavlja samostalni
komunikacijske tehnologije u razliËitim primjenskim rad pojedinog uËenika na raËunalu.
podruËjima (u daljnjem tekstu: rjeπavanje problema). U πkolama s ograniËenim tehniËkim i kadrovskim
moguÊnostima treba razmotriti i moguÊnost smanjivanja

317
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Informatika

sadræaja tako da se nastavom obuhvati πto veÊi broj uËenika 10. Osnove pisanja teksta
makar i s optereÊenjem manjim od jednog sata tjedno. KljuËni pojmovi: tipkovnica, tipke.
Obrazovna postignuÊa: pravilno upotrijebiti tipke za
slova i znamenke, tipke za novi red, tipke za brisanje
1. RAZRED i tipke za kretanje po tekstu.

TEME 11. Uporaba jednostavnog programa za


1. Osobno raËunalo pisanje
KljuËni pojmovi: vanjski dijelovi raËunala, namjena KljuËni pojmovi: prozor programa za pisanje, glavni
vanjskih dijelova. izbornik, podruËje pisanja.
Obrazovna postignuÊa: prepoznati, pokazati i Obrazovna postignuÊa: pravilno pokrenuti program i
imenovati vanjske dijelove raËunala. napisati neku kratku rijeË.

2. UkljuËivanje i iskljuËivanje raËunala 12. Osnovni koraci kornjaËe


KljuËni pojmovi: tipka za ukljuËivanje, pokazivaË KljuËni pojmovi: grafiËki pokazivaË kornjaËe, kretanja
miπa, gumbi za iskljuËivanje. kornjaËe, brisanje slike.
Obrazovna postignuÊa: pravilno ukljuËiti i iskljuËiti Obrazovna postignuÊa: crtati ravne linije zadane
raËunalo; pokazati da je uËenik svladao jednostruki duljine od 1 do 20, brisati sliku.
klik miπem.
13. Olovka kornjaËe
3. Pokretanje i zaustavljanje programa KljuËni pojmovi: boje olovke, dizanje olovke,
KljuËni pojmovi: pokretanje programa, prozor, spuπtanje olovke.
zaustavljanje programa. Obrazovna postignuÊa: pomicati kornjaËu s dignutim
Obrazovna postignuÊa: pokrenuti neki jednostavniji ili spuπtenim perom.
program i zaustaviti ga.
14. Okret kornjaËe koso lijevo i desno
4. Uporaba CD/DVD naslova KljuËni pojmovi: postavljanje kornjaËe za crtanje
KljuËni pojmovi: umetanje i izvlaËenje CD/DVD
kosih crta.
diska, postupanje s CD/DVD diskom.
Obrazovna postignuÊa: umetnuti i izvuÊi CD/DVD Obrazovna postignuÊa: crtati kose linije.
iz pogona optiËkog diska.
15. Kretanje kroz labirint
5. Uporaba obrazovnih programa KljuËni pojmovi: snalaæenje u kornjaËinom svijetu.
KljuËni pojmovi: snalaæenje u programu, razlikovanje Obrazovna postignuÊa: pronaÊi najjednostavnije
slike i teksta kao poveznice. rjeπenje postavljenog zadatka.
Obrazovna postignuÊa: pokrenuti neki (po izboru
uËitelja) obrazovni program i snalaziti se u njemu.

6. Uporaba jednostavnog programa za


2. RAZRED
crtanje
KljuËni pojmovi: simbol olovke, podruËje crtanja, TEME
spremanje crteæa. 1. Mape i datoteke
Obrazovna postignuÊa: pomicanjem simbola olovke KljuËni pojmovi: mapa, datoteka, imena mapa i
po podruËju crtanja s pomoÊu miπa nacrtati neki
jednostavni lik. datoteka.
Obrazovna postignuÊa: razlikovati datoteke od mapa.
7. Osnovni alati programa za crtanje
KljuËni pojmovi: kist, brisalo, kantica. 2. Rad s mapama i datotekama
Obrazovna postignuÊa: koristiti osnovne alate u KljuËni pojmovi: stvaranje mape, premjeπtanje mapa i
jednostavnom programu za crtanje. datoteka, kopiranje mapa i datoteka.
Obrazovna postignuÊa: naËiniti novu mapu,
8. Podeπavanje alata programa za crtanje premjestiti mapu i datoteku, kopirati mapu i
KljuËni pojmovi: boja crte i ispune, debljine crta, datoteku; povlaËenjem miπa upravljati pomicanjem
otvaranje datoteke spremljenog crteæa. znaËke na zaslonu monitora te premjeπtati datoteke iz
Obrazovna postignuÊa: podesiti osnovne alate po jedne mape u drugu.
potrebi crteæa.
3. Promjena izgleda radne povrπine
9. Crtanje geometrijskih likova
KljuËni pojmovi: prozor opisa svojstava radne
KljuËni pojmovi: kvadrat, pravokutnik, trokut.
povrπine, izbor vrste svojstva, promjena slikovne
Obrazovna postignuÊa: nacrtati nekoliko osnovnih
podloge.
likova razliËitih veliËina i poloæaja.

318
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Informatika

Obrazovna postignuÊa: promijeniti slikovnu podlogu 14. Osnovne usluge interneta


radne povrπine; ukljuËiti zaπtitu zaslona; svojim KljuËni pojmovi: Internet, www, elektroniËka poπta.
rijeËima opisati vaænost zaπtite zaslona. Obrazovna postignuÊa: razumijevanje Interneta kao
skupa usluga.
4. Multimedijski CD/DVD
KljuËni pojmovi: audio CD/DVD, video CD/DVD. 15. WWW preglednik
Obrazovna postignuÊa: presluπavati audiozapise i KljuËni pojmovi: upis www adrese, pregledavanje
pregledavati videozapise raËunalom. Web stranica.
Obrazovna postignuÊa: uporaba Web preglednika za
5. Rad s dijelovima crteæa jednostavan pregled stranica.
KljuËni pojmovi: izrezak, kopiranje izreska,
zakretanje izreska.
Obrazovna postignuÊa: kopirati izreske crteæa.
3. RAZRED
6. Kombiniranje crteæa iz dviju datoteka
KljuËni pojmovi: otvaranje dvaju crteæa, premjeπtanje TEME
izreska iz crteæa u crteæ. 1. Vrste spremnika (memorije)
Obrazovna postignuÊa: rabiti meuspremnik za KljuËni pojmovi: vanjski spremnici, unutarnji
prenoπenje dijelova crteæa. spremnici, radni i trajni spremnici.
Obrazovna postignuÊa: objasniti razliku izmeu
7. Pogled na sliku trajnog i radnog spremnika, nabrojati unutraπnje i
KljuËni pojmovi: poveÊavanje (zoom), mapa piksela. vanjske spremnike.
Obrazovna postignuÊa: brisati osnovni element crteæa
(piksel). 2. Povezivanje raËunala
KljuËni pojmovi: lokalna mreæa, veza s internetom,
8. Pisanje i spremanje jednostavnog teksta modem.
KljuËni pojmovi: pravila pisanja na raËunalu, Obrazovna postignuÊa: svojim rijeËima opisati
otvaranje datoteke, pohranjivanje datoteke. potrebu povezivanja raËunala i opisati naËine kako se
Obrazovna postignuÊa: napisati velika slova na to ostvaruje.
poËetku reËenice i pravilno pisati znakove
interpunkcije; pisati tekst podijeljen na odlomke. 3. Snimanje audio zapisa
KljuËni pojmovi: mikrofon, program za snimanje
zvuka, pohranjivanje zvuËne snimke.
9. Ureivanje stranice teksta Obrazovna postignuÊa: prepoznati zvuËnu datoteku;
KljuËni pojmovi: orijentacija i veliËina papira, snimati zvuk i pohraniti snimku u zvuËnu datoteku.
porubnice, ispis teksta na papiru.
Obrazovna postignuÊa: urediti i ispisati tekst. 4. Svojstva crteæa
KljuËni pojmovi: promjena veliËine crteæa,
10. Bojanje likova pretvaranje viπebojnog crteæa u jednobojni crteæ,
KljuËni pojmovi: naredba za bojenje likova, bojenje dubina boje.
kvadrata i pravokutnika. Obrazovna postignuÊa: mijenjati veliËine crteæa i
Obrazovna postignuÊa: bojiti prethodno nacrtani lik. dubinu boja crteæa i ocjenjivati njegovu kakvoÊu.

11. Naredbe za okretanje lijevo i desno 5. Promjena izgleda crteæa


KljuËni pojmovi: vodena boja, pastelni crteæ,
KljuËni pojmovi: naredba za okret ulijevo, naredba za
zamuÊenje.
okret udesno, crtanje trokuta. Obrazovna postignuÊa: mijenjati izgled crteæa
Obrazovna postignuÊa: crtati trokut jednakih duljina uporabom razliËitih efekata.
stranica.
6. OznaËivanje i kopiranje teksta
12. Crtanje πesterokuta KljuËni pojmovi: oznaËavanje, kopiranje,
KljuËni pojmovi: crtanje πesterokuta zadane duljine premjeπtanje.
stranice, bojenje πesterokuta. Obrazovna postignuÊa: promijeniti vrstu pisma, stil ili
Obrazovna postignuÊa: crtati πesterokut zadane veliËinu slova na postojeÊem tekstu.
duljine stranica.
7. Traæenje i zamjena rijeËi
13. Izrada crteæa s pomoÊu nauËenih naredbi KljuËni pojmovi: pronalaæenje rijeËi, zamjena rijeËi.
KljuËni pojmovi: nema novih pojmova (utvrivanje Obrazovna postignuÊa: traæiti i zamjenjivati rijeËi;
ranije steËenog znanja). koristiti program za pruæanje pomoÊi i u njegovu
Obrazovna postignuÊa: crtati kvadrate, pravokutnike, indeksu pronalaziti kljuËne rijeËi.
te trokute i πesterokute jednakih duljina stranica.

319
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Informatika

8. Pisanje prvog programa 4. Postupci skeniranja


KljuËni pojmovi: pojam programa kao niza naredbi; KljuËni pojmovi: skeniranje, kontrast i osvjetljenje,
otvaranje i zatvaranje ureivaËa; spremanje programa uravnoteæenost boja i zasiÊenje.
i otvaranje spremljenoga programa. Obrazovna postignuÊa: skenirati crteæe s papira.
Obrazovna postignuÊa: upotrebljivati ureivaË teksta
pri pisanju programa. 5. Osnovne naredbe programskog jezika
KljuËni pojmovi: naredbe za naprijed i nazad, naredbe
9. Procedure u programu za lijevo i desno uz zadani broj stupnjeva, naredbe za
KljuËni pojmovi: procedura, raπËlanjivanje zadatka na dizanje i spuπtanje pera te brisanje linije.
procedure. Obrazovna postignuÊa: upotrebljivati nove naredbe u
Obrazovna postignuÊa: rastaviti problem na manje programskom jeziku u rjeπavanju jednostavnijih
dijelove; pokazati manje dijelove od kojih se sastoji zadataka; programom crtati kvadrat, trokut,
postavljeni zadatak. pravokutnik i πesterokut.
10. Programi za rjeπavanje raËunskih zadataka
6. Ponavljanje niza naredbi
KljuËni pojmovi: ispis podataka, osnovne raËunske
KljuËni pojmovi: crtanje kvadrata, crtanje
operacije.
jednakostraniËnoga trokuta uporabom petlje, crtanje
Obrazovna postignuÊa: pisati i koristiti programe za
πesterokuta uporabom petlje.
obavljanje Ëetiriju raËunskih operacija te za raËunanje
Obrazovna postignuÊa: crtati kvadrat, trokut i
opsega kvadrata, pravokutnika i trokuta.
πesterokut pomoÊu petlje.
11. Moja prva pretraga
KljuËni pojmovi: zadana rijeË ili izraz (pojam) 7. Uporaba petlje za crtanje niza likova
pretrage, izbor rezultata pretrage. KljuËni pojmovi: crtanje jednakostraniËnoga trokuta
Obrazovna postignuÊa: traæiti zadani pojam na uporabom petlje, crtanje πesterokuta uporabom petlje.
internetu. Obrazovna postignuÊa: nacrtati niz kvadrata ako je
zadan broj kvadrata i duljina stranice kvadrata.
12. Uporaba Web poπte
KljuËni pojmovi: adrese poπiljatelja i primatelja; 8. Ulazne vrijednosti procedura
struktura poruke. KljuËni pojmovi: programi s jednom ulaznom
Obrazovna postignuÊa: pisati jednostavne poruke. vrijednoπÊu, programi s dvije ulazne vrijednosti.
Obrazovna postignuÊa: pisati programe koji crtaju
13. Prihvatljivo ponaπanje pri slanju poπte kvadrate, trokute ili πesterokute promjenljivih duljina
KljuËni pojmovi: pravila ponaπanja. stranica.
Obrazovna postignuÊa: komunicirati na internetu na
prihvatljiv naËin. 9. Postupak pripreme programa
KljuËni pojmovi: postupak raπËlanjivanja sloæenijeg
zadatka.
Obrazovna postignuÊa: raπËlaniti problem na manje
4. RAZRED dijelove i rjeπavati ih korak po korak.

TEME 10. Programski alat za elektroniËku poπtu


1. Snimanje fotozapisa KljuËni pojmovi: mape u elektroniËkoj poπti,
KljuËni pojmovi: digitalni fotoaparat, okidanje, zaslon upravljanje porukama, opasnost od virusa.
traæila. Obrazovna postignuÊa: upotrebljivati alat za
Obrazovna postignuÊa: snimati digitalnim elektroniËku poπtu.
fotoaparatom.
11. Rad s porukama
2. Obrada digitalnih fotografija KljuËni pojmovi: odgovor na poruku, prosljeivanje
KljuËni pojmovi: pohranjivanje fotozapisa, viπestruko poruke, privitci.
preimenovanje, viπestruka promjena veliËine. Obrazovna postignuÊa: pravilno upravljati porukama
Obrazovna postignuÊa: premjeπtati fotografije s elektroniËke poπte.
digitalnog fotoaparata na disk.

3. Snimanje videozapisa
KljuËni pojmovi: digitalna kamera, snimanje videa,
pregled snimke.
Obrazovna postignuÊa: snimati digitalne videozapise.

320
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Tjelesna i zdravstvena kultura

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KLUTURA


UVOD bavljenja πportskom rekreacijom u drugoj i treÊoj æivotnoj
Tjelesno i zdravstveno odgojno-obrazovno podruËje dobi.
zbog svoga znaËenja za skladan razvoj antropoloπkih Zato je tjelesna i zdravstvena kultura nedvojbeno
obiljeæja uËenika jedinstveno je po moguÊnostima i znaËajan i neizostavan dio opÊega obrazovanja i kulture
posebnostima. Malo koja aktivnost djeteta ima takvu æivljenja.
biotiËku uvjetovanost kao tjelesno vjeæbanje, koje u
πkolstvu osmiπljava jedino nastava tjelesne i zdravstvene CILJ
kulture. To pretpostavlja da nastava treba biti primjerena Cilj je tjelesne i zdravstvene kulture osposobiti uËenike
razvojnim znaËajkama djece i mladeæi, koje ovaj program za primjenu teorijskih i motoriËkih znanja koja omoguÊuju
u cijelosti uzima u obzir raspodjelom programskih sadræaja samostalno tjelesno vjeæbanje radi veÊe kvalitete æivljenja.
po razvojnim razdobljima. Time osigurava usmjerenost Istodobno tjelesna i zdravstvena kultura uËinkovito mijenja
nastave tjelesne i zdravstvene kulture prema optimalnom razvoju osobine i razvija sposobnosti, Ëime izravno osigurava
i usavrπavanju onih znanja, sposobnosti i osobina koje su u promicanje zdravlja kao nezamjenjljivoga Ëimbenika svih
pojedinom razvojnom razdoblju bitne za uËenike. ljudskih aktivnosti.
Program tjelesne i zdravstvene kulture sadræava temeljne
postavke tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnoga OPΔE ZADAΔE
podruËja kojega odreuju obrazovna, antropoloπka i odgojna ZadaÊe tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnoj πkoli
sastavnica. Obrazovna sastavnica se odnosi na usvajanje trajno su usmjerene na:
bitnih teorijskih i motoriËkih znanja zbog Ëega u E usvajanje teorijskih i motoriËkih znanja za
programu tjelesne i zdravstvene kulture u razrednoj nastavi svakodnevne motoriËke aktivnosti, djelotvorno
prevladavaju modificirana biotiËka i osnovna kinezioloπka koriπtenje slobodnog vremena i snalaæenje u
motoriËka znanja, dok su u predmetnoj nastavi kao urgentnim situacijama;
nadgradnja uvrπtena napredna kinezioloπka motoriËka E zadovoljavanje potreba za kretanjem i poticanje
znanja. Njih upotpunjuju temeljna teorijska znanja iz samostalnoga vjeæbanja;
kineziologije, koja u sprezi s motoriËkim znanjima izravno E ukljuËivanje u πportske klubove i razvijanje interesa
potiËu razvoj osobnosti uËenika. za osobni napredak u razliËitim πportskim
aktivnostima;
Tijekom rasta i razvoja organizam je najosjetljiviji na
E usvajanje znanja o samostalnoj kontroli tjelesnog
utjecaj razliËitih tjelesnih aktivnosti koje uzrokuju
vjeæbanja;
viπestruke promjene morfoloπkih obiljeæja i poboljπanja
E upoznavanje sa zakonitostima rasta i razvoja temeljnih
funkcionalno-motoriËkih sposobnosti. Upravo se zato
antropoloπkih obiljeæja;
antropoloπka sastavnica tjelesne i zdravstvene kulture odnosi
E usvajanje znanja o oËuvanju i promicanju zdravlja;
na sustavnu i trajnu pretvorbu prvenstveno morfoloπkih,
E praÊenje sastava tijela i prevencija pretilosti;
motoriËkih i funkcionalnih obiljeæja uËenika.
E razvijanje i njegovanje higijenskih navika;
OpÊi morfoloπki uËinci podrazumijevaju utjecaj na
sastav tijela unutar kojega se istiËe povoljan odnos izmeu E promicanje opÊih ljudskih vrijednosti;

koliËine miπiÊne mase i potkoænoga masnog tkiva, te E omoguÊivanje osobne afirmacije uËenika;

prevencija pretilosti. Fizioloπki uËinci usmjereni su na E osposobljavanje za timski (skupni) rad:

poticanje funkcija krvoæilnoga i diπnoga sustava te E aktivan boravak u prirodi.

djelovanje na kakvoÊu koπtano-miπiÊnoga sustava.


Pozitivno djelovanje na imunoloπki sustav jednako je Bioloπke promjene u rastu i razvoju uËenika i uËenica,
potrebno za odræavanje zdravlja i prevenciju akutnih i zahtijevaju u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi tvorbu
kroniËnih bolesti. posebnih zadaÊa po trogodiπnjim razvojnim razdobljima.
Samosvojnost tjelesne i zdravstvene kulture oËituje se i u
prostoru razvoja motoriËkih sposobnosti, Ëime poveÊava NAPOMENA
moguÊnosti motoriËkog izraæavanja uËenika u svim
aktivnostima. Pritom struËno provedeni procesi tjelesnoga Program tjelesne i zdravstvene kulture izraen je u
vjeæbanja razvijaju motoriËke sposobnosti znatno iznad skladu s njegovim vrijednostima i utjecajem na promjene
razine dostiæne samo spontanim biotiËkim rastom i strukture liËnosti, a Ëovjeka prikazuje kao integralnu
razvojem. antropoloπku cjelinu. Programska πirina uvjetovana je
Odgojna sastavnica tjelesne i zdravstvene kulture ima cilj naËelom povezanosti zadataka odgoja i obrazovanja, zbog
stvaranje takvoga sustava vrijednosti uËenika prema Ëega su motoriËka znanja sredstvo za postizavanje
tjelesnom vjeæbanju koji Êe potaknuti samostalno i odreenih zadaÊa, a ne same sebi cilj odgojno-obrazovnog
cjeloæivotno provoenje tjelovjeæbe. Takve navike izvor rada. Ispunjavanje navedenog uvjetovalo je izradbu ovog
su ukljuËivanja djece i mladeæi u πportske klubove i programa temeljem veÊeg broja kriterija. Prvi se odnosi na
objektivnu provedivost nastavne teme u materijalnim

321
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Tjelesna i zdravstvena kultura

uvjetima osnovnih πkola Republike Hrvatske, a drugi na TREΔE RAZVOJNO


primjerenost teme dobi i spolu uËenika. Slijede kriteriji
sigurnost uËenika, korisnost nastavne teme za svakodnevno RAZDOBLJE*
æivljenje, πportsku rekreaciju, urgentne situacije ili
temeljnost za nadgradnju razliËitih kinezioloπkih
aktivnosti, znaËaj teme za razvoj antropoloπkih obiljeæja 1., 2. i 3. RAZRED
uËenika i usklaenost s interesima i potrebama uËenika.
Time je ovaj program rastereÊen nastavnih tema koje zbog TreÊe razvojno razdoblje obiljeæava sliËnost uËenika i uËenica
nedostatnih materijalnih uvjeta nije moguÊe provesti u u morfoloπkim, motoriËkim i funkcionalnim znaËajkama.
veÊem broju πkola ili koje zbog sloæenosti veliki broj
uËenika ne moæe svladati odreenim uspjehom.
POSEBNE ZADAΔE:
Program tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnoj πkoli 1. Obrazovne:
osmiπljen je po razvojnim razdobljima. Svako razvojno a) Temeljna teorijska znanja:
razdoblja navodi posebne antropoloπke, obrazovne i Primjenom teorijskih znanja potrebno je formirati
odgojne zadaÊe, pri Ëemu se unutar obrazovnih opisuju pozitivan odnos prema predmetu tjelesna i zdravstvena
temeljna teorijska i motoriËka znanja. Slijedi popis kultura. Prva teorijska saznanja zasigurno su ona koja se
nastavnih cjelina i tema po razredima unutar kojega su odnose na potrebu noπenja odgovarajuÊe odjeÊe i obuÊe, o
masnijim tiskom istaknute nastavne teme koje se smatraju tjelovjeæbenom prostoru te higijenskim aktivnostima
temeljnim motoriËkim znanjima. Time je odreena nakon tjelesnog vjeæbanja.
osnova koju svaki uËenik (osim uËenika s posebnim Slijede znanja o znaËenju bavljenja tjelesnim
potrebama) tijekom redovitog pohaanja nastave tjelesne i aktivnostima, korisnosti i πtetnosti utjecaja sunËevih zraka,
zdravstvene kulture mora obvezno usvojiti na visokoj djelovanju Ëistoga zraka na Ëovjeka te vaænosti pravilne i
razini. Zbog olakπanog pretraæivanja programa nastavne raznovrsne prehrane na rast i razvoj.
cjeline po razredima oznaËene su rimskim, a nastavne teme Za to razdoblje nezaobilazna su teorijska znanja o
arapskim rednim brojevima. ispravnosti osnovnih poloæaja (stav, sijed, ËuËanj, klek,
upor, vis itd.) i kretnih struktura (hodanje, trËanje,
Poslije programa svakoga razreda navode se kljuËni naskakanje, saskakanje, preskakanje itd.) kako bi se
pojmovi i obrazovna postignuÊa. Meupredmetne sprijeËila ozljeivanja. Ovoj skupini pripadaju znanja o
povezanosti i detaljnije razrade svih nastavnih tema tjelesne pravilnom dræanju tijela, o odræavanju i ispravljanju svoda
i zdravstvene kulture kako za uËenike redovitog programa stopala, te znaËenju praÊenja tjelesne visine i teæine.
tako i za uËenike s s posebnim potrebama navedene su u
b) Temeljna motoriËka znanja:
Hrvatskom nacionalnom obrazovnom standardu. To
Temeljna motoriËka znanja u ovom razdoblju kao πto su
omoguÊuje cjelovitije razumijevanje zadaÊa tjelesne i
brzo trËanje do 20 m iz visokog starta, penjanje i silaæenje
zdravstvene kulture i usmjerava povezivanje s drugim
po πvedskim ljestvama, razliËiti poloæaji visova, upora i
predmetima.
hvatova, te razliËiti naskoci i saskoci s poviπenja do 60 cm
U programu nastavna tema navodi se samo jedanput i ne imaju cilj pripremiti uËenike za usvajanje sloæenijih
ponavlja se u istom obliku, πto znaËi da se ista moæe motoriËkih znanja. Usvajanje temeljnih motoriËkih
odabrati i ponavljati u svim viπim razredima. Drugim znanja: razliËite poloæaje visova i upora, stoj na lopaticama,
rijeËima, ono πto je navedeno kao tema, primjerice u 3. kolut naprijed i natrag te premet strance omoguÊuju
razredu, moæe se planirati i u svim viπim razredima, iako ta uËenicima da razviju ravnoteæu, koordinaciju tijela u
tema nije prikazana u programu tih razreda. U programu prostoru i vremenu. Kako u ovom razdoblju treba svakako
se u pravilu navode nazivi tema, ne i nazivi dijelova poticati razvoj ritma, sadræaji kao πto su hodanje i trËanje
metodiËkog postupka, kojega tako definirana tema u uz glazbenu pratnju, ≈djeËji« poskoci, te djeËji ples po
provedbi ne iskljuËuje. Ovakav pristup istodobno izboru upravo Êe to omoguÊiti.
omoguÊuje okomitu meupovezanost programskih Ovo je razdoblje optimalno za usvajanja motoriËkih
sadræaja krivuljom progresivnog optereÊenja i kreativnost znanja: elementarne i πtafetne igre, bacanje lopte u zid i
uËitelju prigodom izradbe izvedbenog programa, jer ne hvatanje, dodavanje i hvatanje lopte u mjestu (R), voenje
ograniËava zahtjeve s obzirom na razliËit sastav uËenika lopte lijevom i desnom rukom u mjestu i u kretanju (R),
prema sposobnostima i koliËini steËenih motoriËkih voenje lopte unutraπnjom stranom stopala (N), voenje
znanja. lopte u mjestu i u pravocrtnom kretanju (K) te suruËno
dodavanje i hvatanje lopte iznad glave u odbojkaπkom
Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir stavu (O), koja imaju za svrhu prepoznavanje nadarene
bioloπke i popratne psihosocioloπke razliËitosti izmeu djece i njihovo ukljuËivanje u πportske klubove.
uËenika i uËenica. Zbog toga predmetna nastava tjelesne i
zdravstvene kulture sa stajaliπta znanstvenih i struËnih
spoznaja, mora biti organizirana posebno za uËenike a
posebno za uËenice.
* Prvo razvojno razdoblje se odnosi na djecu do treÊe godine æivota, a
drugo razvojno razdoblje na djecu od Ëetvrte do πeste godine æivota.

322
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Tjelesna i zdravstvena kultura

2. Antropoloπke: III. Bacanja i hvatanja


U treÊem razvojnom razdoblju nuæno je uporabom 8. Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom
razliËitih kinezioloπkih sadræaja djelovati na povoljan 9. Bacanje lakπih lopti uvis na razliËite naËine i hvatanje
odnos izmeu koliËine miπiÊne mase i potkoænoga masnog 10. Bacanje lakπih lopti o tlo na razliËite naËine i hvatanje
tkiva. Uz to veliku pozornost treba posvetiti pozitivnom
utjecaju na æivËano-miπiÊnu koordinaciju i brzinu IV. Kolutanja
aktivacije motoriËkih jedinica tijekom jednostavnih 11. BoËno valjanje u lijevo i u desno
motoriËkih gibanja. Ovo je razdoblje optimalno za razvoj 12. Povaljke u leæanju
brzine reakcije na zvuËne i vidne podraæaje, manipulaciju 13. Kolut naprijed niz kosinu
predmetima i suradnju u prostoru s drugim uËenicima.
MotoriËke sposobnosti koordinacija, gibljivost, statiËka i V. Penjanja i puzanja
dinamiËka ravnoteæa nalaze se u razdoblju pojaËane 14. Puzanje i provlaËenje na razliËite naËine
transformacijske osjetljivosti, πto omoguÊuje veÊe 15. Penjanje i silaæenje po πvedskim ljestvama
promjene. U funkcionalnim sposobnostima valja obratiti
pozornost na razvijanje srËano-æilnog i diπnoga sustava radi VI. Viπenja i upiranja
sprjeËavanja negativnih utjecaja sjedilaËkoga naËina 16. RazliËiti poloæaji visova i hvatova
æivljenja. S ukupnog antropoloπkoga stajaliπta izrazito je 17. RazliËiti mjeπoviti upori u mjestu i kretanju na
znaËajno prepoznati nadarenu djecu te ih u dogovoru s tlu/spravama
roditeljima uputiti u primjerene πportske klubove. 18. Upor za rukama osloncem nogama na poviπenju
19. Stoj na lopaticama
3. Odgojne:
PoËetkom πkolovanja odgojne su zadaÊe prije svega VII. RitmiËke strukture
usmjerene na poznavanje i pridræavanje mjera opreza za 20. Hodanja i trËanja uz glazbenu pratnju
oËuvanje zdravlja koje se ostvaruju njegovanjem 21. Oponaπanja prirodnih pojava i raspoloæenja uz
higijenskih navika. Razvijanje interesa za bavljenje glazbenu pratnju
tjelovjeæbom sastavni je dio osobne odgovornosti za
vlastito zdravlje. PrihvaÊanje i uvaæavanje razliËitosti VIII. Igre
izmeu uËenika kao i razumijevanje djece s posebnim 22. Elementarna igra bez pomagala
potrebama temeljne su pretpostavke razvoja snoπljivosti. 23. ©tafetna igra bez pomagala
Razvijanje odluËnosti, samopouzdanja, poticanje 24. Slobodno poigravanje i voenje lopte (N)
ustrajnosti i svladavanje straha osnove su za doæivljavanje 25. Slobodna igra sa smanjenim brojem igraËa u
osjeÊaja zadovoljstva, Ëime se razvija pozitivna slika o sebi. oznaËenom prostoru (3:3,4:4) (N)
S odgojnoga stajaliπta i homogeniziranja razreda uputno
je poticati jednoobraznost u odijevanju na satu tjelesne i KljuËni pojmovi: bacanja, hvatanja, kolutanja, igre.
zdravstvene kulture. Sa stajaliπta provoenja igara moguÊe Obrazovna postignuÊa: usavrπiti biotiËka motoriËka
je utjecati na poπtovanje protivnika, pridræavanje pravila
znanja (hodanja, trËanja, skakanja itd.) u ovoj dobi
igre, svladavanje bijesa i nezadovoljstva, priznavanje
ima posebno znaËenje za slobodno vrijeme uËenika,
pobjede protivniku. Kod uËenika je nuæno razvijati
urgentne situacije, kao i za vrhunsko πportsko
suradniËko ponaπanje radi osposobljavanja za timski rad.
stvaralaπtvo. Usvojiti viπenje, upiranje i kolutanje kao
temeljna motoriËka znanja u ulozi nadgradnje
koordinacijski zahtjevnijih motoriËkih gibanja.
RAZREDNA NASTAVA
Primijeniti elementarne i πtafetne igre kao Ëimbenik
socijalizacije i homogenizacije djece u razredu, pri Ëemu
1. RAZRED njihovo usvajanje postaje izvorom kvalitetnijeg
osmiπljavanja slobodnoga vremena tijekom cijeloga æivota.
CJELINE I TEME
I. Hodanja i trËanja
1. Hodanje i trËanje uz promjenu smjera kretanja 2. RAZRED
2. CikliËna kretanja razliËitim tempom do 1 minute
3. Brzo trËanje do 20 m iz visokoga starta
4. Slobodno pretrËavanje prepreka do 20 cm visine CJELINE I TEME
I. Hodanja i trËanja
II. Skakanja 1. Hodanje zadanom brzinom
5. Sunoæni i jednonoæni poskoci po oznaËenim 2. CikliËna kretanja razliËitim tempom do 2 minute
prostorima 3. Brzo trËanje do 30 m iz visokog starta
6. Preskakivanje kratke vijaËe sunoæno u mjestu 4. Hodanje po uskoj povrπini
7. Poskoci u mjeπovitome uporu uzduæ πvedske klupe

323
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Tjelesna i zdravstvena kultura

II. Skakanja Usavrπiti motoriËke strukture gibanja iz cjelina penjanja


5. Sunoæni i jednonoæni poskoci u mjestu i kretanju s i upiranja vaæno je za svakodnevne æivotne situacije djece
razliËitim zadacima Ëime postaju svrsishodne za prevenciju ozljeivanja.
6. Skok u daljinu iz zaleta
7. Preskakivanje kratke vijaËe u kretanju
8. Naskok na poviπenje do 40 cm, razliËiti saskoci 3. RAZRED
III. Bacanja, hvatanja i gaanja CJELINE I TEME
9. Gaanje lopticom u cilj s razliËitih udaljenosti I. Hodanja i trËanja
10. Bacanje lakπih lopti u zid na razliËite naËine i 1. CikliËna kretanja razliËitim tempom do 3 minute
hvatanje 2. Brzo trËanje do 40 m iz visokoga starta
3. RitmiËno pretrËavanje prepreka do 30 cm
IV. Kolutanja visine
11. Kolut natrag niz kosinu 4. Hodanje u usponu po niskoj gredi
12. Kolut naprijed II. Skakanja
5. Skok uvis iz ravnoga zaleta odrazom lijevom i
V. Penjanja desnom nogom
13. Penjanje na zapreke do 80 cm 6. Preskakivanje duge vijaËe
14. Penjanje po πvedskim ljestvama, silaæenje po kosini i 7. Naskok u upor ËuËeÊi na poviπenje do 60 cm,
suprotno saskok pruæeni

VI. Upiranja III. Bacanja


15. RazliËiti poloæaji upora i sjedova na spravama 8. Bacanje loptice udalj iz zaleta
16. Stoj penjanjem uz okomitu plohu 9. Bacanje medicinke od 1 kg objema rukama -
suvanjem
VII. RitmiËke strukture
17. RitmiËno povezivanje jednonoænih i sunoænih IV. Kolutanja
skokova 10. Kolut natrag
18. Osnovni oblici kretanja uz glazbu razliËitog ritma i 11. Kolut naprijed s mjesta preko niske prepreke (lopte,
tempa medicinke i dr.)
19. Oponaπanje kretanja æivotinja i razliËitih ljudskih
aktivnosti (improvizacija koreografije) V. Penjanja i puzanja
12. PovlaËenje po kosini
VIII. Igre 13. Penjanje po kvadratnim ljestvama
20. Elementarna igra s pomagalima VI. Upiranja
21. ©tafetna igra s pomagalima
14. Naskok na nisku pritku u upor prednji, smak
22. Poigravanje loptom lijevom i desnom rukom u
15. Premet strance
mjestu (R)
23. Voenje lopte lijevom i desnom rukom u
VII. VuËenja i potiskivanja
pravocrtnom kretanju (R)
16. VuËenje i potiskivanje suvjeæbaËa na razliËite naËine
24. Voenje lopte unutarnjom stranom stopala (N)
bez pomagala
25. Dodavanje i zaustavljanje lopte unutarnjom
stranom stopala (N)
26. Udarac na vrata unutarnjom stranom stopala (N) VIII. RitmiËke i plesne strukture
17. ≈DjeËji« poskoci
KljuËni pojmovi: skakanja, kolutanja, upiranja, 18. Kretanje parova uz glazbu u razliËitim smjerovima
ritmiËke strukture, igre. suËelice, postranice, otvoreno, zatvoreno, okretom i
Obrazovna postignuÊa: Usvojiti na viπoj razini sl.
biotiËka motoriËka znanja iz nastavnih cjelina 19. DjeËji ples po izboru
bacanja, hvatanja i gaanja zbog primjene u
IX. Igre
svakodnevnom æivotu Ëime se spontano potiËe daljnji
20. Dodavanje i hvatanje lopte u mjestu (R)
razvoj motoriËkih sposobnosti u izvanπkolskom
21. Slobodna igra (R)
vremenu.
22. Voenje lopte desnom i lijevom rukom u
mjestu i pravocrtnom kretanju (K)*
Usvajanja motoriËkih znanja iz cjelina kolutanja,
23. Osnovno dodavanje i hvatanje lopte s dvije ruke u
ritmiËke strukture i igre potiËu razvoj koordinacije pokreta
mjestu (K)*
koja je od presudnog znaËenja i sa stajaliπta mnogih
24. Dodavanje i hvatanje lopte s dvije ruke u kretanju -
nastavnih predmeta.
koπarkaπki dvokorak (K)*

324
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Tjelesna i zdravstvena kultura

25. Voenje lopte rolanjem donjom stranom stopala (N) b) Temeljna motoriËka znanja:
26. Voenje lopte rolanjem potplatom (N) Ovo obrazovno razdoblje obiljeæava usvajanje temeljnih
27. Dodavanje lopte u kretanju (N) motoriËkih znanja koja su sloæenija po strukturi gibanja,
28. Zaustavljanje lopte donjom stranom stopala nakon πto potiËe daljnji razvoj motoriËkih i funkcionalnih
odbijanja od podloge (N) sposobnosti. To se prvenstveno odnosi na nastavne teme:
trËanje razliËitim tempom do 6 minuta, brzo trËanje do 60
* Provedba oznaËenih nastavnih tema uvjetovana je posjedovanjem m iz niskoga starta, skok uvis prekoraËnom tehnikom
koπeva s moguÊnoπÊu podeπavanja visine i koπarkaπke lopte veliËine ≈πkare«, skok udalj zgrËnom tehnikom, bacanje male
5. Ukoliko ne postoje moguÊnosti provedbe, iste se ukljuËuju kao medicinke do 2 kg boËnom tehnikom te pad naprijed u
programski sadræaji u predmetnu nastavu osnovne πkole. dominantnu stranu. U 4. razredu potrebno je usavrπiti sva
temeljna motoriËka znanja kao pripremu za predmetnu nastavu
KljuËni pojmovi: hodanja i trËanja, skakanja, upiranja, tjelesne i zdravstvene kulture.
igre. Utjecaj pojedinih motoriËkih znanja na razvijanje
Obrazovna postignuÊa: daljnje usavrπavanje temeljnih pozitivnih crta liËnosti i smanjenje anksioznosti postiæe se
motoriËkih znanja kao πto su hodanja i trËanja, temama: zgrËka, raznoπka, stoj na rukama uz okomitu
preskakivanja, naskoci i saskoci iznimno je korisno za plohu i penjanje po konopu. Kroz nastavnu cjelinu Igre
æivËano-miπiÊnu koordinaciju, kao i pripremu za uËenici usvajaju motoriËka znanja potrebna za samostalnu
odreene kinezioloπke aktivnosti. Ovim tjelovjeæbu u funkciji ranog usmjeravanja prema
jednostavnijim motoriËkim gibanjima nadalje odreenim izbornim aktivnostima, kao i njihovu
poveÊavati uËinkovitost aktivacije motoriËkih sudjelovanju u radu πkolskih sportskih klubova: æongliranje
jedinica. loptom (N), udarci lopte glavom u mjestu i kretanju bez
skoka (N), vrπno odbijanje iz srednjeg odbojkaπkog stava
Igrama unaprjeivati sposobnosti reakcija na zvuËne i (O), donji servis i prijem servisa (O), prijem servisa
vidne podraæaje te rukovanja predmetima. Programskim podlaktiËno (O), koπarkaπki stav i pivotiranje (K), πut
sadræajima ove nastavne cjeline poticati oplemenjivanje jednom rukom s prsiju iz mjesta (K), dodavanje i hvatanje
slobodnoga vremena djeteta te uËinkovito bavljenje lopte razliËitim naËinima (R), te skok πut (R). Ova
kinezioloπkim aktivnostima koje u ovom uzrastu motoriËka znanja znaËajna su u kvalitetnom koriπtenju
uspostavljaju povoljan odnos u sastavu tijela. slobodnog vremena, ali i temeljna za daljnje usvajanje
sloæenijih nastavnih tema. Svrha je teme narodni ples iz
zaviËajnoga podruËja upoznavanje i poπtivanje tradicije
»ETVRTO RAZVOJNO svojega naroda.

RAZDOBLJE 2. Antropoloπke:
U ovom razvojnom razdoblju treba poticati aktivaciju
motoriËkih jedinica s obzirom na potrebnu jakost i brzinu
4., 5. i 6. RAZRED u jednostavnijim pokretima i gibanjima. Sloæenijim
gibanjima sa stajaliπta æivËano-miπiÊne aktivnosti razvijati
»etvrto razvojno razdoblje obiljeæava progresivno kontrolu pokreta.
razlikovanje uËenika i uËenica u morfoloπkim, motoriËkim i Brzina, koordinacija, ravnoteæa i gibljivost su motoriËke
funkcionalnim znaËajkama. sposobnosti koje je potrebno naglaπenije aktivirati, jer su
razvojno senzibilnije. U podruËju funkcionalnih sposobnosti
POSEBNE ZADAΔE ukljuËivanjem aerobnih programa treba utjecati na srËano-
1. Obrazovne: æilni i diπni sustav te na razvoj maksimalnog relativnog
a) Temeljna teorijska znanja: primitka kisika. Takoer treba zapoËeti znaËajnije djelovati
Primjenom temeljnih teorijskih znanja o ubrzanim na sustave anaerobnoga dobivanja energije potrebne pri
bioloπkim promjenama u organizmu, potrebno je uËenike eksplozivnim, odnosno brzinskim aktivnostima.
upoznati s povezanoπÊu tjelesnog vjeæbanja i
voluminoznosti tijela. UËenicima valja prenijeti saznanja o 3. Odgojne:
utjecaju pravilne prehrane na zdravlje, kao i uzroke UËenici i uËenice u Ëetvrtom razdoblju trebaju nauËiti
moguÊih nerazmjera u odnosu visine i teæine, uputiti ih u uvaæavati razlike u tjelesnim sposobnostima izmeu
naËin izraËunavanja ITM (indeks tjelesne mase) kao spolova, Ëime se pridonosi odreivanju i prihvaÊanju vlastite
kontrolne mjere sprjeËavanja pretilosti. osobnosti. Vaæno je razvijanje sposobnosti emocionalne
Jednako je znaËajno upoznati uËenike s razlozima pojave samoregulacije u odnosu prema uËitelju i organizaciji
umora u πkoli i naËinima njegova otklanjanja. Uvoditi vjeæbanja (Ëekanje na red, obzirnost i pristojnost prema
uËenike u organizaciju πportskih natjecanja s naglaskom na drugim sudionicima igre, priznavanje tueg uspjeha ili
ukljuËivanje u suenje razliËitih kinezioloπkih aktivnosti. prednosti i sl.).
Osim toga, nuæno je uËenike informirati o opÊem Poπtivanje suca i prihvaÊanje pravila igara uvjet je
znaËenju prehrane pri tjelesnim naporima te uzimanju stvaranja uljuenih navijaËkih navika prihvaÊanjem
tekuÊine prije, za vrijeme i nakon vjeæbanja. pozitivno odabranih πportskih i ljudskih uzora. UpuÊivanje

325
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Tjelesna i zdravstvena kultura

na kulturne naËine iskazivanja razoËaranja zbog neuspjeha, VIII. RitmiËke i plesne strukture
uspostavljanje samokontrole u trenucima bijesa i 14. Trokorak
nezadovoljstva, prihvaÊanje poraza uz prepoznavanje 15. Galop naprijed i strance
pogreπaka, osuivanje neprimjerenih izljeva razoËaranja i 16. Vaga zanoæenjem na tlu
izgreda zbog poraza, odgojni su uËinci koji nalaze 17. Narodni ples po izboru iz zaviËajnoga
primjenu u svim ljudskim aktivnostima. Jednako je podruËja
znaËajno poticanje suradniËkoga ponaπanja i usvajanje
nenasilnoga rjeπavanja konflikata. IX. Igre
Vaæno je i praÊenje osobnoga napretka, razvijanje 18. Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju (R)
osjeÊaja zadovoljstva, poznavanje i pridræavanje mjera 19. Mini rukomet (R)
opreza za oËuvanje æivota i zdravlja, pripremanje za 20. Voenje lopte s promjenom smjera kretanja (K)*
samostalno organiziranje svakodnevnoga bavljenja 21. Ubacivanje lopte u koπ jednom rukom
tjelesnom aktivnoπÊu pomoÊu uputa i rasprava o odozgora nakon voenja - koπarkaπki dvokorak
vrijednosti zdravlja. UoËavanje ljepote i funkcionalnosti (K)*
pokreta bitno je u razvoju liËnosti uËenika s ciljem 22. DjeËja koπarka (K)*
poveÊanja motivacije za vjeæbanjem. 23. Dodavanje i hvatanje lopte iz ≈koπarice« u
odbojkaπkom stavu (O)
24. Voenje lopte sredinom hrpta stopala (N)
4. RAZRED 25. Udarac na vrata sredinom hrpta stopala (N)
26. DjeËji nogomet (N)
(razredna nastava)
* Provedba oznaËenih nastavnih tema uvjetovana je posjedovanjem
CJELINE I TEME koπeva s moguÊnoπÊu namjeπtanja visine i koπarkaπke lopte veliËine
5. Ako ne postoje moguÊnosti provedbe, iste se ukljuËuju kao
I. TrËanja programski sadræaji u predmetnu nastavu osnovne πkole.
1. CikliËna kretanja razliËitim tempom do 4 minute
2. Brzo trËanje na 50 m iz poluvisokog starta KljuËni pojmovi: skakanja, bacanja, penjanja, ritmiËke
i plesne strukture, igre.
II. Skakanja Obrazovna postignuÊa: Automatizirati ona motoriËka
3. Skok uvis iz kosoga zaleta odrazom lijevom i znanja koja su preduvjet za daljnje uËenje sloæenijih
desnom nogom nastavnih tema u predmetnoj nastavi. Usvajanje
4. Sunoæni naskok na odskoËnu dasku i skok nastavnih tema iz nogometa, koπarke i rukometa
pruæeno temeljna su pretpostavka provoenja samostalnoga
tjelesnog vjeæbanja i razvijanju æivËano-miπiÊne
III. Bacanja i gaanja kontrole pokreta koja nalazi primjenu u mnogim
5. Gaanje lopticom u pokretni cilj s udaljenosti do 5 m predmetima razredne nastave. Upoznati kulturnu
6. Bacanje medicinke od 1 kg suruËno iz baπtinu i tradiciju svojega naroda uËenjem narodnoga
razliËitih poloæaja plesa iz zaviËajnoga podruËja te isticanjem
nacionalnog identiteta.
IV. Kolutanja
7. Povezivanje koluta naprijed i natrag na razliËite
naËine

V. Penjanja
8. Penjanje po mornarskim ljestvama
9. Penjanje po konopu ili motki do 2 m

VI. Viπenja i upiranja


10. Vis prednji na karikama
11. Vis stojeÊi prednji provlakom u vis stojeÊi straænji na
doËelnim spravama
12. Iz upora prednjeg na niskoj pritki odnjihom saskok

VII. VuËenja i potiskivanja


13. VuËenje i potiskivanje suvjeæbaËa na razliËite naËine
uz koriπtenje pomagala

326
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Tjelesna i zdravstvena kultura

PREDMETNA NASTAVA 5. RAZRED


(uËenice)
5. RAZRED
(uËenici) CJELINE I TEME
I. TrËanja
1. CikliËna kretanja razliËitim tempom do 6 minuta
CJELINE I TEME 2. Brzo trËanje do 60 m iz niskog starta
I. TrËanja
1. CikliËna kretanja razliËitim tempom do 6 minuta II. Skakanja
2. Brzo trËanje do 60 m iz niskog starta 3. Skok uvis prekoraËnom tehnikom ≈πkare«
4. Skok udalj zgrËnom tehnikom
II. Skakanja 5. ZgrËeni skok odrazom s odskoËne daske
3. Skok uvis prekoraËnom tehnikom ≈πkare«
4. Skok udalj zgrËnom tehnikom III. Bacanja
5. ZgrËeni skok odrazom s odskoËne daske 6. Bacanje male medicinke od 1 kg s mjesta suvanjem
lijevom i desnom rukom.
III. Bacanja
6. Bacanje male medicinke od 1 kg s mjesta suvanjem IV. Viπenja, upiranja i penjanja
lijevom i desnom rukom 7. Penjanje po motki do 5 m
8. Jednonoæni uzmah na niskoj preËi/pritki
IV. Viπenja, upiranja i penjanja 9. Stoj na rukama uz okomitu plohu
7. Penjanje po motki do 5 m 10. Galop naprijed po tlu i na gredama razliËitih visina
8. Jednonoæni uzmah na niskoj preËi/pritki 11. Vaga zanoæenjem na tlu i na gredama razliËitih
9. Stoj na rukama uz okomitu plohu visina
10. Vis strmoglavi iz visa uznjetoga na karikama
11. Njih u uporu na paralelnim ruËama do sjeda V. Preskakanja
raznoæno 12. Raznoπka

V. Preskakanja VI. RitmiËke i plesne strukture


12. Raznoπka 13. Osnovni koraci aerobike niskog i visokog
intenziteta
VI. RitmiËke i plesne strukture 14. Skok ≈πkarice«
13. Narodni ples po izboru iz zaviËajnoga podruËja 15. Narodni ples po izboru iz zaviËajnog podruËja

VII. BorilaËke strukture VII. BorilaËke strukture


14. Pad naprijed preko ramena u dominantnu 16. Pad naprijed preko ramena u dominantnu
stranu stranu

VIII. Igre VIII. Igre


15. Voenje lopte razliËitim naËinima (R) 17. Voenje lopte razliËitim naËinima (R)
16. Dodavanje i hvatanje lopte razliËitim naËinima (R) 18. Dodavanje i hvatanje lopte razliËitim naËinima (R)
17. ©ut s tla osnovnim naËinom (R) 19. ©ut s tla osnovnim naËinom (R)
18. Osnovni koπarkaπki stav u napadu s loptom i 20. Osnovni koπarkaπki stav u napadu s loptom i
pivotiranje (K) pivotiranje (K)
19. ©ut jednom rukom s prsiju iz mjesta (K) 21. ©ut jednom rukom s prsiju iz mjesta (K)
20. Slobodna igra 1:1 (K) 22. Slobodna igra 1:1 (K)
21. Vrπno odbijanje iz srednjeg 23. Vrπno odbijanje iz srednjega odbojkaπkoga
odbojkaπkog stava (O) stava (O)
22. PodlaktiËno odbijanje (O) 24. PodlaktiËno odbijanje (O)
23. Donji servis i prijem servisa vrπno (O) 25. Donji servis i prijem servisa vrπno (O)
24. Igre vrπnim odbijanjem 1:1, 2:2 (O) 26. Igre vrπnim odbijanjem 1:1, 2:2 (O)
25. Zaustavljanje lopte hrptom stopala principom 27. Zaustavljanje lopte hrptom stopala principom
amortizacije (N) amortizacije (N)
26. Osnovno oduzimanje lopte suËelice (N) 28. Osnovno oduzimanje lopte suËelice (N)
27. Æongliranje loptom (N) 29. Æongliranje loptom (N)

327
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Tjelesna i zdravstvena kultura

KljuËni pojmovi: skakanja, preskakanja, borilaËke IX. Igre


strukture, ritmiËke i plesne strukture, igre. 15. Skok πut (R)
Obrazovna postignuÊa: Povisiti razinu usvojenosti 16. Blokiranje i oduzimanje lopte (R)
osnovnih elementa nastavne cjeline Igre s ciljem 17. Zonska obrana 6:0, sustav igre s jednim
primjene momËadskih πportova u svakodnevnom kruænim napadaËem (R)
æivotu. Nastavne teme iz ove cjeline u funkciji su 18. Kretanje u voenje i zaustavljanje ili zaustavljanje na
ranog usmjerivanja prema odgovarajuÊim izbornim dodanu loptu (K)
aktivnostima πkolskih πportskih klubova. 19. Voenje lopte s promjenom smjera i brzine kretanja
(K)
Utjecati na razvoj koordinacije i eksplozivne snage 20. Suradnja dva igraËa u obrani i napadu (K)
nastavnim cjelinama trËanja, skakanja i bacanja. 21. Prijem servisa podlaktiËno (O)
MotoriËkim znanjima penjanja na motku do 5 m i padom 22. Mini odbojka 3:3 (O)
naprijed osigurati uËinkovitu reakciju uËenika u 23. Voenje lopte s promjenom smjera i brzine
urgentnim situacijama. kretanja (N)
Osnovnim koracima aerobike pospjeπiti razvoj 24. Driblinzi i fintiranja (N)
koordinacije u ritmu i utjecaj na ritam, jer u æenskoj 25. Udarac glavom iz kretanja bez skoka (N)
populaciji ovi sadræaji imaju visoku upotrebnu vrijednost u
svakodnevnom æivotu.
6. RAZRED
6. RAZRED (uËenice)
(uËenici) CJELINE I TEME
I. TrËanja
CJELINE I TEME 1. TrËanje razliËitim tempom do 6 minuta
I. TrËanja 2. Preponsko trËanje
1. TrËanje razliËitim tempom do 6 minuta
II. Skakanja
2. Preponsko trËanje
3. Skok udalj jedan i pol koraËnom tehnikom
4. Osnovni skokovi s mini trampolina - pruæeni,
II. Skakanja
zgrËeni, raznoæni
3. Skok udalj jedan i pol koraËnom tehnikom
4. Osnovni skokovi s mini trampolina - pruæeni, III. Bacanja
zgrËeni, raznoæni 5. Bacanje male medicinke do 2 kg boËnom
tehnikom
III. Bacanja
5. Bacanje male medicinke do 2 kg boËnom IV. Kolutanja
tehnikom 6. LeteÊi kolut na poviπenje od mekanih strunjaËa

IV. Kolutanja V. Viπenja i penjanja


6. LeteÊi kolut na poviπenje od mekanih strunjaËa 7. Penjanje po konopu do 5 m
8. Ljuljanje na karikama malom amplitudom,
V. Viπenja, upiranja i penjanja saskok u zaljuljaju
7. Penjanje po konopu do 5 m 9. Klimom premah zgrËno i raznoæno na dvovisinskim
8. Ljuljanje na karikama malom amplitudom, ruËama
saskok u zaljuljaju 10. Naskok u upor ËuËeÊi na gredu, saskok pruæeno
9. Njih u uporu na niskim paralelnim ruËama, saskok
VI. Preskakanja
zanoæno
11. ZgrËka
VI. Preskakanja VII. RitmiËke i plesne strukture
10. ZgrËka 12. Spajanje osnovnih koraka aerobike niskog i
visokog intenziteta u jednostavnije
VII. RitmiËke i plesne strukture koreografije
11. Narodni ples po izboru iz zaviËajnoga podruËja 13. Narodni ples po izboru iz zaviËajnoga podruËja
12. Osnovne vjeæbe aerobike za razvoj repetitivne snage 14. Osnovne vjeæbe aerobike za razvoj repetitivne
snage.
VIII. BorilaËke strukture 15. ≈MaËji« skok
13. Pad natrag i u stranu 16. Daleko-visoki skok
14. Osnovni zahvati dræanja u parteru

328
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Tjelesna i zdravstvena kultura

VIII. BorilaËke strukture PETO RAZVOJNO


17. Pad natrag i u stranu
RAZDOBLJE
IX. Igre
18. Skok πut (R)
19. Blokiranje i oduzimanje lopte (R) 7. i 8. RAZRED
20. Zonska obrana 6:0, sustav igre s jednim
kruænim napadaËem (R) uËenici
21. Kretanje u voenje i zaustavljanje ili zaustavljanje na
dodanu loptu (K) Peto razvojno razdoblje zapoËinje 7. razredom osnovne πkole,
22. Voenje lopte s promjenom smjera i brzine kretanja a zavrπava 1. razredom gimnazije ili strukovne πkole. Obiljeæava
(K) ga izrazito razlikovanje uËenika i uËenica u morfoloπkim,
23. Suradnja dva igraËa u obrani i napadu (K) motoriËkim i funkcionalnim znaËajkama.
24. Prijem servisa podlaktiËno (O)
25. Mini odbojka 3:3 (O) POSEBNE ZADAΔE
26. Voenje lopte s promjenom smjera i brzine 1. Obrazovne:
kretanja (N) a) Temeljna teorijska znanja:
27. Driblinzi i fintiranja (N) Informiranje uËenika o πtetnosti nikotina, alkohola,
dopinga i drugih sredstava ovisnosti za zdravlje uopÊe,
KljuËni pojmovi: trËanja, skakanja, bacanja, jedna je od najznaËajnijih poruka u ovom razdoblju.
preskakanja, ritmiËke i plesne strukture, igre. Razdoblje burnih fizioloπkih promjena uvjetuje
Obrazovna postignuÊa: Upoznati uËenike s pribliæavanje saznanja o promjenama koje se javljaju u
povezanoπÊu tjelesnog vjeæbanja i voluminoznosti vrijeme puberteta. ZnaËajna su i teorijska znanja o utjecaju
tijela. Nastavne teme: ljuljanje na karikama, saskok u tjelesnoga vjeæbanja na Ëovjekov metabolizam, na funkciju
zaljuljaju, njih u uporu na niskim paralelnim ruËama, krvoæilnog, diπnog te koπtano-zglobnog sustava.
saskok zanoæno kao i penjanje po konopu do 5 m Obrazloæiti potrebu posebnoga dnevnoga rasporeda
znaËajne su za razvoj relativne repetitivne snage. uzimanja hrane i tekuÊine u vrijeme poveÊanih tjelesnih
Zbog toga su posebno pogodne za zorno prenoπenje napora. Upoznati uËenice o korisnim i πtetnim
saznanja o reguliranju nerazmjera u odnosu visine i tjelovjeæbenim sadræajima za vrijeme mjeseËnoga ciklusa.
teæine tijela, πto u πirem smislu, valja povezati sa Educiranje uËenika o pravilnoj izmjeni etapa rada,
znaËenjem pravilne prehrane za njihovo zdravlje. odmora i razonode tijekom dana, upozoravanje na
posljedice nedovoljnoga sna i odmora, isticanje znaËenja
Poticati kreativnost uËenica objedinjavanjem osnovnih igre i boravka u prirodi primjerene su poruke za ovo
struktura koraka u jednostavne koreografije aerobike. razdoblje. Obrazlaganje higijenskih zahtjeva pri izletima i
Time se pospjeπuje razvoj obiljeæja vaænog za mnoge ekskurzijama svrsishodna su teorijska znanja. UpuÊivanje
ljudske djelatnosti. Usvojenost nastavnih tema iz nastavne uËenika na kulturu i pravilno odijevanje radi zaπtite tijela
cjeline RitmiËke i plesne strukture omoguÊit Êe djevojËicama i zdravlja od nepovoljnih izvanjskih utjecaja u razliËitim
iskazivanje estetske komponente za vrijeme tjelesnoga uvjetima, osobito pri radu i tjelesnom vjeæbanju, od
vjeæbanja. svakodnevnog je znaËenja. Vrijedna su i teorijska znanja o
MotoriËka znanja iz mnogih nastavnih cjelina iskustveno utjecaju tjelesnoga vjeæbanja na metabolizam æene, na
pruæaju saznanja o pojavi umora i naËinima njegova funkciju krvoæilnog, diπnog i koπtano-zglobnog sustava.
otklanjanja u πkoli.
b) Temeljna motoriËka znanja:
Sloæenija motoriËka znanja u ovom razdoblju kao πto su
tehnika ramenskog bacanja kroz klek, njih na preËi/pritki,
polusalto na poviπenje od mekanih strunjaËa uz pomoÊ
odraznoga pomagala; poveÊavaju moguÊnosti brze reakcije
u urgentnim situacijama.
MoguÊnosti daljnjeg razvoja osjeÊaja za ljepotu pokreta
postiæe se temama iz nastavne cjeline Sastavi, a poticaj
kulturi æivljenja pridonose nastavne teme; disco fox,
engleski valcer i beËki valcer.
Vrijedne tjelesne aktivnosti razvoja æenske osobnosti
omoguÊuju teme: latinoameriËki ples po izboru, okreti za
1800 na gredi i dr. UËenici u ovom razdoblju i nadalje
usvajaju elemente odreenih motoriËkih struktura koje im
u svojoj ukupnosti sada veÊ cjelovito omoguÊuju
samostalnu tjelovjeæbu. Navedeno se odnosi na teme:
ubacivanje lopte iz neposredne blizine (K), skok πut nakon

329
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Tjelesna i zdravstvena kultura

voenja ili dodane lopte (K), smeË visoko dodane lopte iz 7. RAZRED
zaleta (O), πutiranje iz pozicije krila i kruænoga napadaËa
(R), finta (R), oduzimanje lopte presijecanjem (N), te (uËenici)
dribling fintiranjem (N).
CJELINE I TEME
2. Antropoloπke: I. TrËanja
U petom razvojnom razdoblju valja prije svega vjeæbama 1. ©tafetna trËanja s primopredajom palice odozdo
snage pozitivno utjecati na razvoj miπiÊnoga i gustoÊu 2. ≈LeteÊe« trËanje na 20 m
koπtanoga tkiva. Zbog ubrzanoga rasta i razvoja osobito je
II. Skakanja
znaËajno poboljπati posturu, tj. pravilni uspravni poloæaj
3. Skok uvis prekoraËnom tehnikom ≈πkare√ iz
tijela te razliËitim vjeæbama istezanja utjecati na
polukruænoga zaleta
fleksibilnost zglobnih tijela i skupina zglobova.
MotoriËke sposobnosti brzina i snaga (repetitivna i III. Bacanja
eksplozivna) posebno su osjetljive na podraæaje. Iako
4. Bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja
navedeno u neπto manjoj mjeri vrijedi za koordinaciju i
5. Bacanje male medicinke do 3 kg boËnom tehnikom
gibljivost, zbog naglog rasta u visinu, ovim sposobnostima
valja posvetiti veliku pozornost. Funkcionalne sposobnosti IV. Kolutanja
unaprjeivati aerobnim sadræajima koji Êe utjecati na 6. LeteÊi kolut na poviπenje od mekanih strunjaËa uz
poboljπanje maksimalnog primitka kisika, te pozitivno pomoÊ odraznog pomagala
utjecati na krvoæilni sustav poboljπanjem aktivnosti sustava
za prijenos kisika i odstranjivanje ugljiËnoga dioksida. V. Viπenja i upiranja
7. Podmetni saskok iz visa stojeÊega prednjeg s
3. Odgojne: preËe/pritke
UËenici bi trebali uspostaviti pravilan odnos izmeu 8. Njih na preËi/pritki
slobode i odgovornosti te biti sposobni izraæavati 9. RazliËite varijante premeta strance
samopoπtovanje i poπtovanje prema drugima. Posebno bi 10. Salto natrag odrazom iz visa stojeÊega na doËelnim
trebalo isticati i uvjeravati uËenice o znaËenju tjelesnih karikama
aktivnosti u svrhu razvoja æenske osobnosti. U ovom
razdoblju ubrzanog rasta i razvoja uËenice poseæu za VI. Plesne strukture
razliËitim naËinima reguliranja tjelesne teæine, pa je 11. Engleski valcer
usvajanje zdravih prehrambenih navika i zdravih stilova 12. Disco fox
æivota nemjerljivo za kvalitetno funkcioniranje mladoga
organizma. VII. BorilaËke strukture
13. Tehnika ramenskog bacanja kroz klek
U ovom razdoblju osobito treba obratiti pozornost na
doliËno ponaπanje na satu i u πkoli, poticati na pomaganje VIII. Igre
drugim uËenicima unutar razreda i πkole te utjecati na 14. ©ut s pozicija krila i kruænog napadaËa (R)
kontrolu agresivnosti. 15. PojedinaËni i skupni protunapad (R)
Treba i nadalje poticati lijepo ponaπanje i upuÊivati na 16. Obrambeni stav i kretanje u obrani (K).
njegovu vaænost u æivotu, promicati uljuene navijaËke navike 17. Ubacivanje lopte u koπ jednom rukom
te poπtivati rasne i nacionalne razlike. PoistovjeÊenje s odozgora nakon dodane lopte - koπarkaπki
nacionalnim simbolima (zastavom, grbom), isticanje dvokorak (K)
vlastitoga nacionalnog identiteta i ponos pripadnosti 18. Kontranapad - zavrπna akcija (K)
domovini takoer je vrlo vaæno u ovom razvojnom 19. Dizanje lopte visoko na krajeve mreæe (O)
razdoblju. UËenike treba osposobiti da πportskim 20. Napad iz zaleta prebacivanjem jednom
sadræajima samostalno organiziraju provoenja slobodnoga rukom - ≈kuhanje« (O)
vremena i razumiju odgojnu vrijednost tjelesnih aktivnosti 21. Mini odbojka 4:4 (O)
u svrhu razvoja liËnosti. 22. Tehnika ubacivanja lopte u igru rukama (N)
23. Zaustavljanje lopte natkoljenicom principom
amortizacije (N)
24. Oduzimanje lopte presijecanjem (N)
25. Forhend servis (B)
26. Forhend lob iznad glave (B)

330
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Tjelesna i zdravstvena kultura

7. RAZRED KljuËni pojmovi: bacanja, viπenja i upiranja, ritmiËke


i plesne strukture, sastavi, igre.
(uËenice) Obrazovna postignuÊa: promicati sve inaËice
suradniËkoga ponaπanja, kako u razredu, tako u
CJELINE I TEME obitelji i u druπtvu.
I. TrËanja
1. ©tafetna trËanja s primopredajom palice odozdo Usvajanjem motoriËkih znanja njihanja na preËi i
2. ≈LeteÊe« trËanje na 20 m bacanje male medicinke do 3kg boËnom tehnikom
poticati pozitivne promjene u poveÊanju snage, posebice
II. Skakanja ruku i ramenog pojasa, te trupa, kao i stvaranje predloπka
3. Skok uvis prekoraËnom tehnikom ≈πkare« iz za razvijanje objektivnosti i osobne procjene uspjeπnosti.
polukruænoga zaleta Kod uËenica Êe sve navedeno omoguÊiti motoriËka znanja
podmetni saskok iz visa stojeÊega prednjeg s preËe/pritke,
III. Bacanja premasi odnoæno i saskok s premahom odnoænim s
4. Bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja okretom za 90º, naskok na gredu visine 80 - 120 cm s
5. Bacanje male medicinke do 3 kg boËnom tehnikom premahom odnoænim i okretom za 90º, usprav kroz
ËuËanj.
IV. Kolutanja Druπtveni plesovi engleski valcer i disco fox motoriËka su
6. LeteÊi kolut na poviπenje od mekanih strunjaËa uz znanja koja se svrstavaju u opÊu kulturu te samim tim
pomoÊ odraznog pomagala nalaze primjenu u svakodnevnom æivotu. Osim toga, ove
su nastavne teme jednako znaËajne za pojaπnjavanje i
V. Viπenja i upiranja uvaæavanje nacionalnih razlika, πto je izravni prilog
7. Podmetni saskok iz visa stojeÊega prednjeg s tolerantnom ponaπanju.
preËe/pritke Nastavne teme iz cjeline Igre omoguÊit Êe njihovu
8. Premasi odnoæno na dvovisinskim ruËama, saskok s primjenu u razliËitim aspektima ljudskoga æivljenja. Tako
premahom odnoænim i okretom za 90º se, osim poveÊanja kvalitete bavljenja pojedinim
9. Naskok na gredu visine 80-120 cm s premahom πportovima, istiËe njihov uËinak na promicanje poπtenja,
odnoænim i okretom za 90º, usprav kroz ËuËanj iskrenosti, samokontrole te poticanja uljuenoga navijaËkoga
ponaπanja. Strukturna sloæenost gibanja ovih nastavnih
VI. RitmiËke i plesne strukture tema omoguÊuje uËenje na vlastitim pogreπkama, πto je
10. Engleski valcer neizbjeæna sastavnica svih ljudskih djelatnosti.
11. Disco fox Nastavna cjelina Sastavi omoguÊit Êe uËenicama
12. Sloæeniji koraci aerobike niskog i visokog podizanje razine usvojenosti motoriËkih znanja iz aerobike
intenziteta na viπu razinu, πto Êe sigurno izazvati pozitivan utjecaj na
13. Okreti razvoj koordinacije, gibljivosti, eksplozivne te repetitivne
14. Valovita gibanja rukama i tijelom snage.
15. Skokovi sa spravom po izboru
16. ≈MaËji« skok na niskoj gredi
8. RAZRED
VII. Sastavi
17. Koreografija aerobike
(uËenici)
CJELINE I TEME
VIII. Igre I. Hodanja i trËanja
18. ©ut s pozicija krila i kruænog napadaËa (R) 1. Osnove brzog hodanja
19. PojedinaËni i skupni protunapad (R) 2. KinematiËke razlike u tehnikama trËanja na
20. Obrambeni stav i kretanje u obrani (K) kratke i duge pruge
21. Ubacivanje lopte u koπ jednom rukom II. Skakanja
odozgora nakon dodane lopte - koπarkaπki 3. Skok uvis lenom tehnikom flop
dvokorak (K) 4. Polusalto na poviπenje od mekanih strunjaËa uz
22. Kontranapad - zavrπna akcija (K) pomoÊ odraznog pomagla
23. Dizanje lopte visoko na krajeve mreæe (O)
24. Napad iz zaleta prebacivanjem jednom
III. Bacanja
rukom - ≈kuhanje« (O)
5. Bacanje loptice tehnikom O’Brien
25. Mini odbojka 4:4 (O)
26. Forhend servis (B)
27. Forhend lob iznad glave (B)
IV. Viπenja i upiranja
6. Ljuljanje na karikama s okretima za 180º

331
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Tjelesna i zdravstvena kultura

V. RitmiËke i plesne strukture 17. Gornji servis bez rotacije (O)


7. BeËki valcer 18. Kratka loptica na mreæi (B)
8. LatinoameriËki ples po izboru 19. Forhend drop iznad glave (B)

VI. BorilaËke strukture KljuËni pojmovi: skakanja, ritmiËke i plesne strukture,


9. Tehnika boËnoga bacanja hvatom glave i ruke kroz sastavi, igre.
klek Obrazovna postignuÊa: Usvojiti kinematiËke razlike
tehnika trËanja na duge i kratke pruge. Njihova
VII. Sastavi obrazovna primjena oËituje se u upoznavanju s
10. Vjeæba na tlu pravilnim izmjenama etapa vjeæbanja i oporavka,
Ëime se postavljaju temelji doziranja optereÊenja u
neselekcionirane populacije. Nastavnom temom
VIII. Igre
osnove brzog hodanja upoznati uËenike s
11. Finte (R)
terapeutskom ulogom πporta.
12. Stvaranje viπka napadaËa zabadanjem (R)
13. Skok πut nakon voenja ili dodane lopte (K)
Nastavnom temom vjeæba na tlu poticati kreativnost
14. Igra koπarka 3:3 ili 5:5 (K)
uËenika i razvoj estetske komponente gibanja. Osim toga
15. SmeË iz zaleta visoko dodane lopte (O)
ovom temom treba uËenicima omoguÊiti stjecanje
16. Gornji servis bez rotacije (O)
spoznaja o osobnim moguÊnostima, Ëime se razvija
17. Udarci lopte vanjskom stranom stopala (N)
objektivna slika o sebi.
18. Volej i/ili poluvolej (N)
Poznavanje beËkoga valcera na razini samostalnoga plesa s
19. Udarac glavom iz kretanja sa skokom (N)
partnerom osigurava usvajanje druπtveno prihvatljivih
20. Kratka loptica na mreæi (B)
naËina komuniciranja.
21. Forhend drop iznad glave (B)
Naprednije tehnike nogometa, koπarke, odbojke i
rukometa nalaze svrhu u mnogim oblicima rada πkolskoga
sportskoga kluba kao πto su meurazredna i meuπkolska
8. RAZRED natjecanja. Na taj se naËin uËenici osposobljavaju za
aktivno organiziranje slobodnoga vremena te samostalno
(uËenice) postaju kreatori naËina æivljenja.
CJELINE I TEME Nastavne teme iz cjelina RitmiËke i plesne strukture i
I. Hodanja i trËanja Sastavi omoguÊuju uËenicama razvijanje estetske sastavnice
1. Osnove brzog hodanja u okviru tjelesnoga vjeæbanja πto moæe biti od iznimna
2. KinematiËke razlike u tehnikama trËanja na znaËenja u daljnjem æivotu.
kratke i duge pruge

II. Skakanja POSEBNE PROGRAMSKE ZADAΔE


3. Skok uvis lenom tehnikom flop 1. Posebne programske zadaÊe tjelesne i zdravstvene
kulture omoguÊuju niz daljnjih aktivnosti koje su u
III. Bacanja funkciji razvoja uËenika. Tomu pridonose natjecanja u
4. Bacanje loptice tehnikom O’Brien razrednom odjelu, meurazredna natjecanja i priredbe
tjelesne i zdravstvene kulture. Sve ove aktivnosti u svim
IV. RitmiËke i plesne strukture razredima osnovne πkole provodi πkolski πportski klub, dok
5. BeËki valcer se opÊinska, meuopÊinska, æupanijska i dræavna natjecanja
6. LatinoameriËki ples po izboru provode na drugim razinama.
7. Okreti za 180º na tlu/gredi ©kolski sportski klub odgovoran je za provedbu
8. ≈KozaËki« skok izvannastavnih aktivnost koje omoguÊuju uËenicima, bez
9. Pirueta u desnu i lijevu stranu obzira na stupanj sposobnosti i znanja, ukljuËivanje u skladu s
njihovim interesima u pojedine kinezioloπke aktivnosti.
Sadræaj programa, kao i njegov opseg odreuje se prema
V. Sastavi
potrebama i interesima uËenika, druπtvene sredine,
10. Vjeæba na tlu
materijalnim i kadrovskim moguÊnostima, klimatskim
11. Vjeæba na gredi, preporuka visine 80 cm
uvjetima i sl.
12. Koreografija bez ili sa spravom po izboru
Tijekom πkolovanja treba voditi brigu o zimovanjima,
ljetovanjima i aktivnom boravku uËenika u prirodi.
VI. Igre UËenicima treba omoguÊiti da nauËe voziti koturaljke i
13. Finte (R) bicikl, skijati, klizati, igrati stolni tenis, tenis i dr.
14. Stvaranje viπka napadaËa zabadanjem (R)
15. Igra koπarka 3:3 ili 5:5 (K) 2. U sklopu zakonske obveze uËenicima treba osigurati sve
16. SmeË iz zaleta visoko dodane lopte (O) potrebne uvjete da tijekom osnovne πkole nauËe plivati,

332
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Tjelesna i zdravstvena kultura

zbog Ëega se u godiπnji program djelatnosti πkole mora zdravstveni status nego i razinu motoriËkih sposobnosti i
uvrstiti program plivanja za odgovarajuÊi razred. Kako je postignuÊa, stupanj usvojenosti motoriËkih znanja, kao i
proces uËenja plivanja u negativnoj korelaciji s razvijenost kinestetiËkih osjeta i sposobnost snalaæenja u
kronoloπkom dobi, preporuËuje se zapoËeti uËenje prostoru.
tijekom drugog ili treÊega razreda. Ta zadaÊa nije vezana Kod veÊega broja uËenika potreban je oprez, jer uËenici
za redoviti sat tjelesne i zdravstvene kulture, nego se osim slabovidnosti (sljepoÊe) mogu imati i druge bolesti
organizira i provodi kao izvanπkolska aktivnost u trajanju zbog kojih neke nastavne teme mogu biti
od 20 do 30 sati. Ako πkola ima moguÊnosti, plivanje je kontraindicirane.
moguÊe nadalje provoditi kao dopunsku, dodatnu ili U radu treba upoznati uËenike s pravilnim izvoenjem
izbornu nastavu. opÊih pripremnih vjeæbi (poloæaj tijela, ruku i nogu u
Ako u mjestu boravka uËenika nedostaju prikladni prostoru) kako bi πto samostalnije sudjelovali u nastavi;
objekti, preporuËuje se πkolama da se poduka neplivaËa obvezna je demonstracija aktivnosti voenjem pokreta; u
provodi za vrijeme ljetovanja i zimovanja, odnosno kretanju je potreban ≈vodiË√; potrebno je olakπati uvjete
organiziranim prijevozom uËenika u mjesta gdje za to izvoenja nekih aktivnosti - npr. niæa greda, niæe prepreke
postoje uvjeti. Za veÊinu πkola najprikladnije je vrijeme i pojaËana asistencija od strane uËitelja ili uËenika-
poduke plivanja kraj i poËetak πkolske godine. pomagaËa i sl.
UËenici s posebnim potrebama takoer mogu nauËiti Kod usvajanja nastavnih tema iz nastavne cjeline Igre
plivati. Za uËenike oπteÊena sluha nema ograniËenja, ali treba prilagoditi metode rada i koristiti primjerena sredstva
sluπno pomagalo moraju odloæiti prije ulaska u bazen. i pomagala (npr. zvuËne lopte) te koristiti glazbu kao
UËenici s motoriËkim poremeÊajima trebaju najËeπÊe poticaj.
pomoÊ druge osobe pri ulasku i izlasku iz bazena, ali mogu Suradnja s roditeljima i lijeËnikom treba biti stalna kako
nauËiti plivati. UËenici oπteÊena vida trebaju pomoÊ druge bi se na vrijeme saznalo o moguÊim promjenama
osobe pri ulasku i izlasku iz bazena, ali mogu nauËiti zdravstvenoga stanja uËenika te uskladio program rada s
plivati. promjenama u zdravstvenom statusu.
Zbog izvanrednoga znaËenja plivanja sa zdravstvenoga,
pedagoπkoga i socijalnoga glediπta plivanje se smatra II. POSEBNOSTI ZA U»ENIKE S
svakodnevnom potrebom suvremenoga Ëovjeka. O©TEΔENJEM SLUHA
UËenici s oπteÊenjem sluha ukljuËuju se u redoviti
3. Planiran je rad za uËenike s posebnim potrebama. program tjelesne i zdravstvene kulture uz odgovarajuÊe
Sadræaji ovoga dijela programa odreuju se pojedinaËno za postupke kao πto su:
svakog uËenika prema njegovu zdravstvenom statusu i vrsti
E Prije nastave ili πportske aktivnosti potrebno je
oπteÊenja. Za ostvarivanje ovog programa tjelesne i
upozoriti uËenika o skidanju sluπnoga pomagala.
zdravstvene kulture prijeko je potrebna suradnja πkola sa
E Biti licem okrenut uËeniku za vrijeme davanja
svim Ëimbenicima koji mogu pridonijeti poboljπanju stanja
novih uputa ili rukom pokazivati odreene
takvih uËenika.
znakove.
E Novu i sloæeniju vjeæbu zorno pokazati i polako
objasniti.
DODATAK ZA U»ENIKE S UËenici s oπteÊenjem sluha nemaju motoriËkih
POSEBNIM POTREBAMA ograniËenja pa se predlaæe dodatno motiviranje za
Program tjelesne i zdravstvene kulture za uËenike s bavljenje tjelesnim aktivnostima kako bi se razvijalo
posebnim potrebama izrauje se pojedinaËno sukladno s samopouzdanje i unaprjeivale komunikacijske vjeπtine.
antropoloπkim obiljeæjima uËenika i uvjetima u kojima se
izvodi aktivnost. Kod izradbe programa uËitelj tjelesne i III. POSEBNOSTI ZA U»ENIKE S
zdravstvene kulture treba dobiti struËnu pomoÊ ovlaπtenoga
lijeËnika πkolske medicine i struËnoga suradnika
POREMEΔAJIMA GLASOVNO-
defektologa - struËnjaka za tu vrstu teπkoÊa u razvoju te GOVORNE KOMUNIKACIJE I
njegovoga terapeuta ako je uËenik ukljuËen u SPECIFI»NIM TE©KOΔAMA U
rehabilitacijski program. U»ENJU
Program tjelesne i zdravstvene kulture usmjeren je na
I. POSEBNOSTI ZA U»ENIKE S skladan razvoj antropoloπkih obiljeæja uËenika te ga je
O©TEΔENJEM VIDA nuæno πto viπe prilagoditi moguÊnostima pojedinog
Za svakoga slijepoga (slabovidnoga) uËenika treba imati uËenika. NajËeπÊe poteπkoÊe ove djece su smanjena razina
pojedinaËni pristup. ukljuËuju se u program tjelesne i nekih motoriËkih sposobnosti (koordinacija, ravnoteæa),
zdravstvene kulture sukladno svojim moguÊnostima uz oteæano snalaæenje u prostoru te smanjena moguÊnost duæe
osiguranje dodatnih specifiËnih materijalnih, po potrebi i koncentracije na odreene sadræaje.
kadrovskih uvjeta po redovitom, a u nekim aktivnostima i Zato u nastavnom procesu treba posebno obratiti
prilagoenom programu. pozornost na pravilno izvoenje i usvajanje motoriËkih
Pri izboru nastavnih tema treba uzeti u obzir na samo zadaÊa, kako bi se moglo pozitivno utjecati na ublaæavanje
teπkoÊa kod uËenika. Taj proces trebao bi obuhvaÊati sve

333
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Tjelesna i zdravstvena kultura

dijelove sata, ali posebno u glavnom A dijelu sata prilagoditi njegovim moguÊnostima. Posebno je vaæno
koriπtenjem razliËitih motoriËkih zadataka utjecati na naÊi podruËje u kojem takav uËenik moæe postiÊi
razvoj motoriËkih sposobnosti te djelovati na poboljπanje zapaæeniji uspjeh, jer mu time omoguÊavamo usvajanje
koncentracije i upornosti prigodom izvoenja odreenih pozitivne slike o sebi.
zadaÊa. U glavnom B dijelu sata omoguÊiti i poticati Program je tjelesne i zdravstvene kulture za uËenike s
suradnju kroz πportske, momËadske i πtafetne igre tjelesnom invalidnoπÊu orijentacijski, na temelju kojega Êe
U sluËaju veÊih teπkoÊa, nastavu treba maksimalno svaki uËitelj, u suradnji s kineziterapeutom, fizioterapeutom
individualizirati ne napuπtajuÊi æelju za πto veÊim i lijeËnikom koji vodi rehabilitacijski postupak, izraditi
ukljuËivanjem uËenika u zajedniËke aktivnosti. pojedinaËni program temeljen na djetetovim motoriËkim
sposobnostima. MotoriËki testovi i liste praÊenja koje vode
IV. POSEBNOSTI ZA U»ENIKE S struËnjaci omoguÊavaju stalno usklaivanje i prilagoivanje
TJELESNOM INVALIDNO©ΔU I programa sukladno djetetovu razvoju.
KRONI»NIM BOLESTIMA UËenicima je potrebno omoguÊiti voænju biciklom (s
A. UËenici s kroniËnim bolestima pomoÊnim kotaËima ili bez njih), obuku plivanja,
sanjkanje, skijanje i dr. uz odgovarajuÊu dodatnu opremu
UËenici s kroniËnim bolestima imaju bolesti trajnije
i struËnu pomoÊ kada je to nuæno.
naravi, promjenljive teæine (razdoblja poboljπanja i
pogorπanja zdravstvenog stanja), πto moæe uvjetovati
potrebe posebnih metodskih postupaka, uvjeta rada te V. POSEBNOSTI ZA U»ENIKE S
sprava i pomagala. Ponekad Êe biti nuæno uvoenje, MENTALNOM RETARDACIJOM
odnosno primjena specifiËnih odgojno-obrazovanih Za planiranje i programiranje rada s uËenicima znaËajna
sadræaja. je inicijalna procjena posebnih uËenikovih potreba zbog
Populacija uËenika s kroniËnim bolestima raznovrsna je s osobitosti na podruËju percepcije, vremensko-prostorne
obzirom na vrstu i stupanj ograniËenja te u odnosu na orijentacije i koordinacije pokreta. Zbog toga je nuæna
sadræaje i uvjete ostvarivanja programa tjelesne i zdravstvene maksimalna individualizacija pri realizaciji pojedinih
motoriËkih zadaÊa koje trebaju biti primjerene
kulture. Uz raznovrsnost, promjenljivost zdravstvenog stanja
motoriËkim, spoznajnim i orijentacijskim sposobnostima
uËenika tijekom πkolske godine (poboljπanja ili pogorπanja uËenika s teπkoÊama. Ostvarivanjem sadræaja treba pruæiti
zdravlja) i potrebe lijeËenja u bolnici i/ili kuÊi, zahtijeva se uËeniku moguÊnost opuπtanja, poveÊanja interesa za
stalno prilagoivanje sadræaja, metoda i sredstava rada. tjelesne/πportske aktivnosti i praÊenje vaænijih dogaanja
Potrebno je stupiti u vezu s lijeËnicima u bolnici u kojoj je radi zadovoljavanja πportsko-zabavnih potreba u
uËenik lijeËen i prikupiti potrebne podatke za daljnji rad s svakodnevnom æivotu.
uËenikom nakon povratka u πkolu. Uz usvajanje pojedinih motoriËkih zadaÊa te poticanje
Za izradbu optimalnog programa za svakoga pojedinog motivacije, posebnu pozornost potrebno je usmjeriti na
uËenika nuæno je prikupiti informacije od uËenikovoga odgojne zadaÊe (zdravstveno-higijenske navike) te
lijeËnika o ograniËenjima koje je ta bolest izazvala, kako bi omoguÊiti uËenicima doæivljaj zadovoljstva, πto je posebno
se mogla pravilno dozirati razina optereÊenja prilikom znaËajno za razvoj samopouzdanja i pozitivne slike o sebi.
vjeæbanja. Treba biti u stalnom kontaktu s roditeljima i UËenike je potrebno uvoditi u sva podruËja i sadræaje
upoznati ih s potrebom ukljuËivanja uËenika u primjereni tjelesnog vjeæbanja. Za ovu skupinu uËenika osobito je
program tjelesne i zdravstvene kulture te πportskih vaæna primjerena demonstracija i metodiËki postupak
aktivnosti koje neÊe ugroziti uËenikovo zdravlje. Sigurno onom brzinom koja je primjerena potrebama uËenika
Êe primjereno tjelesno vjeæbanje pomoÊi u podizanju kako bi pravilno izveo motoriËki zadatak.
njegovoga samopouzdanja i omoguÊiti bolju integraciju u
razredni kolektiv. Poæeljno je pruæati podrπku uËeniku tijekom rada kako
B. UËenici s tjelesnom invalidnoπÊu od strane uËitelja tako i od strane vrπnjaka. Njih je
UËenici s tjelesnom invalidnoπÊu imaju razliËite oblike i potrebno za to motivirati i senzibilizirati. Tjelesna i
teæinu poremeÊaja pokreta i poloæaja tijela. zdravstvena kultura je predmet posebno pogodan za
Smanjena/onemoguÊena funkcija pojedinih dijelova tijela stvaranje boljeg odnosa meu uËenicima, πto je sa stajaliπta
(najËeπÊe ruku, nogu i kraljeænice), nepostojanje dijelova emocionalno-socijalnog razvoja vrlo znaËajno za djecu
tijela (najËeπÊe uroena nerazvijenost pojedinih dijelova usporenoga kognitivnog razvoja. Potrebno ih je takoer
ruku ili nogu) te gubitak dijela i/ili cijelog ekstremiteta poticati kako bi se ukljuËivali u njima primjerene
zbog nezgode ili bolesti (amputacija oboljelog dijela). izvannastavne i izvanπkolske organizacijske oblike rada.
UËenici s tjelesnom invalidnoπÊu ukljuËuju se u nastavu
tjelesne i zdravstvene kulture najËeπÊe prema
individualnim programima primjerenim njihovim
specifiËnim potrebama i moguÊnostima. Program se
izrauje sukladno individualnim moguÊnostima uËenika,
uz konzultaciju s lijeËnikom specijalistom kod kojega se
uËenik lijeËi te terapeutom ako je uËenik ukljuËen u
rehabilitacijski program. UËenik treba biti ukljuËen
zajedno s ostalim uËenicima u sve sadræaje koji se mogu

334
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Tjelesna i zdravstvena kultura

VI. POSEBNOSTI RADA S U»ENI-


CIMA S POREMEΔAJIMA U PONA-
©ANJU UVJETOVANIM ORGAN-
SKIM ILI PROGREDIRAJUΔIM
PSIHOPATOLO©KIM STANJEM
UËenicima s poremeÊajima u ponaπanju uvjetovanim
organskim ili progredirajuÊim psihopatoloπkim stanjem
najËeπÊe nije potrebno sadræajno prilagoivati nastavu ako
nemaju neke dodatne teπkoÊe. U sluËaju dodatnih teπkoÊa
treba se rukovoditi preporukama za sadræajnu prilagodbu u
odnosu na njihove specifiËnosti koje proizlaze iz
definiranja dodatne razvojne teπkoÊe. Nuæno je provjeriti,
u razgovoru s roditeljima i struËnom sluæbom, moguÊa
ograniËenja za pojedine sadræaje iz programa uzrokovanih
zdravstvenim stanjem djeteta (epilepsija, lijekovi koje
dijete uzima i sl.).
Prilagodba u nastavi odnosi se na metodiËku stranu
nastave, uz napomenu da se sve teπkoÊe ne javljaju kod
svih uËenika, a razliËita je i etiologija i teæina simptoma.
Zbog toga je za svakog uËenika potreban individualni
pristup od ponuenih postupaka odabirati one koji
uËenicima mogu pomoÊi da se ne osjeÊaju manje
vrijednima te im omoguÊiti usvajanje potrebnih znanja i
umijeÊa sukladno s njihovim moguÊnostima.
Postavljanje jasnih pravila u razredu, strukturiranje stanja
i jasne granice izrazito je znaËajno za ove uËenike, jer ih
sami ne mogu postaviti. Strukturiranje okoline na naËin
koji omoguÊava djetetu uspjeπni zavrπetak zadatka
(stavljanje naglaska na ono πto dijete moæe raditi bolje je za
dijete nego stavljanje naglaska na ono πto ne moæe
napraviti), jer zbog poremeÊaja paænje i hiperaktivnosti,
mogu imati teπkoÊa u praÊenju uputa i pravila te u
snalaæenju u prostoru i vremenu.
Potrebno je poticati dijete da aktivno sudjeluje na satu,
kako bi mu zadræali paænju. Ako uËenik ima slabo
razvijene motoriËke sposobnosti i znanja, treba ga
ohrabrivati za izvoenje aktivnosti koje su mu teπke. Ne
propustiti pohvaliti dijete za praÊenje uputa, o Ëemu god
se radilo. Korisno je kontinuirano, verbalno ili neverbalno,
usmjerivati djetetovu pozornost. Upoπljavanjem malim
zadacima, izmjenjivanje i variranje zadaÊa zadræat Êe
njegovu paænju.
Prihvatiti dijete s posebnim potrebama takvo kakvo jest
i pomoÊi mu u prilagodbi, jer o naπem naËinu prihvaÊanja
ovisi i naËin prihvaÊanja djeteta od strane njegovih
vrπnjaka u razredu!

335
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

KATOLI»KI VJERONAUK
UVOD Jednako tako vjeronauk u πkoli æeli uËenike upoznati s
KatoliËki πkolski vjeronauk uklopljen je u opÊe odgojno- krπÊanskim korijenima hrvatske i europske kulturne
obrazovne ciljeve suvremene hrvatske demokratske πkole. baπtine koja u proπlosti i sadaπnjosti ostvaruje svoje plodove
On je po svojim ciljevima i sadræajima ucijepljen u cjelinu na religiozno-duhovnom, etiËkom, kulturnom,
hrvatskoga odgojno-obrazovnoga sustava, a svrha mu je, u umjetniËkom, filozofskom, znanstvenom, pravnom,
komplementarnom suodnosu s drugim πkolskim politiËkom, i drugim podruËjima. Ta katoliËka baπtina
predmetima, promicati cjelovit i sustavan odgoj Ëovjeka na hrvatskoga naroda, koja se prouËava i u drugim
naËelima korelacijsko-integrativnoga uËenja. BuduÊi da je predmetima, nije neka sporedna Ëinjenica, nego ona daje
religioznost integralna Ëinjenica Ëovjekove osobnosti i snaæan peËat æivotu naroda, a krπÊanski simboli i vrjednote,
kulture, autentiËan i cjelovit odgoj u πkoli zahtijeva da se koji su duboko utkani u narodno biÊe, obiljeæavaju njegov
religiozna dimenzija odgoja skladno ugradi u razliËita ukupan identitet.
obrazovna podruËja i nastavne predmete kojima po svojoj
naravi pripada. Jednako tako, vjeronauk kao autonoman SVRHA
πkolski predmet s vlastitom epistemologijom omoguÊuje Svrha ili globalni cilj nastave katoliËkog vjeronauka u
svim uËenicima, koji to æele, autentiËno i sustavno osnovnoj πkoli jest sustavno i skladno teoloπko-
upoznavanje, Ëuvanje i razvijanje njihova vlastita vjerskoga eklezioloπko i antropoloπko-pedagoπko povezivanja Boæje
i kulturnoga identiteta, promiËuÊi istodobno duh dijaloga i objave i tradicije Crkve sa æivotnim iskustvom uËenika
ekumenizma u odnosu na razliËite ljude, svjetonazore, kako bi se ostvarilo sustavno i cjelovito, ekumenski i
religije, konfesionalne i kulturne izriËaje. Posebnost dijaloπki otvoreno, upoznavanje katoliËke vjere na
πkolskoga vjeronauka oËituje se u njegovoj zadaÊi da informativno-spoznajnoj, doæivljajnoj i djelatnoj razini
uËenicima omoguÊi susret s osobom i porukom Isusa Krista radi zrelosti u krπÊanskoj vjeri i postignuÊa cjelovita
i tako im pomogne, sa stajaliπta krπÊanske Objave i Tradicije opÊeljudskoga i vjerskog odgoja uËenika koji æive u
Crkve, ≈istinito i sigurno« upoznati vjeru i religijsko- svojem religioznom i crkvenom, kulturnom i druπtvenom
kulturnu baπtinu kojoj pripadaju. Stoga, katoliËki prostoru.
vjeronauk u πkoli slijedi teoloπke i antropoloπko-pedagoπke
temelje odgoja i obrazovanja, sustavno i πto cjelovitije, OPΔI CILJEVI
dijaloπki i ekumenski vrlo otvoreno, upoznavanje katoliËke OpÊi su ciljevi katoliËkoga vjeronauka u osnovnoj
vjere u svim njezinim bitnim dimenzijama, odnosno u πkoli:
njezinu uËenju, slavljenju i æivljenju. RijeË je o takvu E Otkriti tragove najdubljega smisla Ëovjekova æivota i
≈upoznavanju« koje ukljuËuje sve bitne tjelesno-duπevno- izgraditi otvorenost prema transcendenciji, ljudskoj
duhovne sposobnosti uËenika: kognitivnu (spoznajnu), krhkosti i veliËini, vremenitosti i vjeËnosti.
afektivnu (doæivljajnu), konativnu (voljnu) i operativnu E Izgraivati i ostvariti zrelu ljudsku i vjerniËku
(djelatnu). Po tim odrednicama katoliËki vjeronauk u πkoli osobnost, na individualnoj i druπtvenoj razini, u svim
ostvaruje i potvruje svoju odgojno-obrazovnu cjelovitost, dimenzijama Ëovjekova æivota: tjelesnoj, duπevnoj i
podupiruÊi pritom sveobuhvatne procese πkolskoga duhovnoj.
pouËavanja i uËenja. E PomoÊi uËenicima da ostvare ljudski i krπÊanski odgoj

Posebno je vrijedno istaknuti odgojni udio vjeronauka savjesti i izgrade zrelu i odgovornu savjest u odnosu
koji se ne moæe i ne smije svesti na puko posredovanje prema sebi, prema drugima, prema druπtvu i svijetu
informacija i materijalnoga znanja nego on obuhvaÊa opÊenito, a na temelju Boæje objave, krπÊanske
uËenika u totalitetu njegove osobnosti, tj. obuhvaÊa sve Tradicije i crkvenog UËiteljstva.
E Osposobiti za dublje shvaÊanje i povezivanje biblijske
bitne odgojno-obrazovne ciljeve koji omoguÊuju
stvaralaËko i integrirano uËenje, kritiËko promiπljanje, poruke sa svakodnevnim osobnim i druπtvenim
izgraivanje sposobnosti i stavova, æivotno slavljenje i æivotom.
E Osnaæiti spoznaju i stav da je Bog pozvao ljude na
svjedoËenje vjere u osobnom i druπtvenom æivotu
uËenika. UËenicima se ponajprije æeli omoguÊiti da u meusobnu ljubav i zajedniπtvo i da æive u skladu s
duhu Evanelja i vjere Crkve svestrano i kritiËki prosuuju tim pozivom.
svoj æivot, da upoznaju razliËite faze svojega odrastanja i E Otkriti, upoznati, susresti, iskusiti i æivotom svjedoËiti

izgradnje osobnosti, da usvajaju opÊe etiËke i moralne otajstvo trojedinoga Boga, Oca, Sina i Duha Svetoga,
norme, osobito naËela i vrjednote krπÊanske vjere te da se Boga koji se Ëovjeku objavio, otkupio ga i ponudio
odgovorno suoËe sa svim problemima, nadama i mu vjeËno spasenje.
tjeskobama druπtva u kojem æive. U tom se duhu E Upoznati, prihvatiti i nasljedovati Isusa Krista kao

uËenicima æeli ponuditi jasnoÊa nauka o Bogu, Ëovjeku i navjestitelja Radosne vijesti Ëovjeku, jedinog i
svijetu, na naËelima postupnosti, sustavnosti i cjelovitosti, konaËnog osloboditelja i spasitelja svih ljudi.
kako bi oni mogli kritiËki i osobno, zrelo i svjesno ostvariti E U otajstvu Presvetoga Trojstva otkriti otajstvo Boæje

svoj vlastiti krπÊanski æivot u obitelji i druπtvu. ljubavi, blizine i djelovanja u osobnom æivotu

336
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

vjernika, u æivotu krπÊanske zajednice i u cijeloj preglednost vjeronauËnih sadræaja i ciljeva, kao i cijeloga
povijesti ljudskog roda. Programa.
E Otkriti, upoznati i doæivjeti kako Duh Sveti ispunja
ljude duhovnom snagom da mogu svjedoËiti vjeru i
nesebiËnu ljubav prema Bogu i jedni prema drugima. NAPOMENA
E Otkriti i upoznati snagu jedinstva, zajedniπtva i U definiranju Plana i programa katoliËkoga vjeronauka prema
sluæenja Kristove Crkve koja je sakrament spasenja HNOS-u slijedili smo Program katoliËkoga vjeronauka u
meu ljudima te razvijati sposobnosti za kvalitetno osnovnoj πkoli πto ga je 2003. odobrila Hrvatska biskupska
æivljenje svojeg poslanja i sluæenja u Crkvi. konferencija te prihvatilo Ministarstvo znanosti,
E Upoznati znaËenje povijesti spasenja i povijesti obrazovanja i πporta RH. Program je zapravo sastavljen i
KatoliËke crkve koja izvrπava Kristov nalog oblikovan kao cjelovit vjeronauËni kurikulum ili uputnik
evangelizacije i sluæenja na razliËitim podruËjima na temelju suvremenih standarda programiranja pojedinih
crkvenoga i druπtvenoga æivota kako u cijeloj Crkvi nastavnih predmeta i ukupna uputnika na naËelima
tako i u hrvatskome narodu: socijalnom, kulturnom, otvorenoga kurikuluma. Zato smo i programski oblikovali
znanstvenom, prosvjetnom i dr. i donijeli sve glavne didaktiËke varijable, od odreivanja
E Razviti sposobnost nutarnjeg osjeÊaja i osobnog stava naËela vjeronauka u suvremenoj πkoli i polaziπne situacije
zahvalnosti za Boæju beskrajnu ljubav i dobrotu, za uËenika u pojedinim godiπtima, pa sve do odreivanja
uzajamno bratsko sluæenje, dobrotu, socijalnu pravdu, ciljeva, tema, sadræaja, proπirenih sadræaja, didaktiËkih
solidarnost i pomoÊ te za osjeÊaj zahvalnosti jednih uputa, meupredmetne korelacije i elemenata evaluacije u
prema drugima. svakoj nastavnoj cjelini. U tom smo Programu, pak,
E Otkriti, upoznati, prihvatiti i u vlastiti æivot ucijepiti donijeli samo posebne ciljeve za nastavne cjeline, a nismo
cjelovit krπÊanski moral, tj. Isusov zakon ljubavi i pojedinaËne ciljeve za svaku pojedinu temu, niti smo
sluæenja kao istinski naËin krπÊanskoga æivota. donijeli kljuËne pojmove uza te teme. Sada to Ëinimo u
E Upoznati i iskusiti duhovnu snagu i spasenjsku Programu naËinjenu prema HNOS-u. Kako vjeronauËna
vrijednost liturgijskih i crkvenih slavlja, sakramenata, didaktika i metodika razlikuje opÊe, posebne i pojedinaËne
poboænosti i vjerniËkoga æivota koji je protkan ciljeve u svakom godiπtu, sada se prema HNOS-ovu
svjedoËanstvom zahvaljivanja i slavljenja Boga. standardu, uza svaku temu, definiraju kljuËni pojmovi i
E Otkrivati, upoznavati i prihvaÊati druge i razliËite od odgojno-obrazovna postignuÊa koja u naπoj terminologiji
sebe te izgraditi osjeÊaj poπtovanja prema drugim nisu niπta drugo do li pojedinaËni ciljevi kao ishodi
(razliËitim) kulturama, konfesijama i religijama (postignuÊa) uËenja ostvarena na spoznajnom,
(ekumenska i dijaloπka dimenzija). doæivljajnom i djelatnom planu. Zato vjerouËitelji trebaju
E Otkriti uzroke sukoba i nerazumijevanja izmeu uzeti i slijediti ovaj HNOS-ov Program kao dodatak za
roditelja i djece, meu odraslima, meu ljudima i izravnu pripravu nastavne teme i izvoenje vjeronauËne
narodima i steÊi sposobnosti prevladavanja sukoba i nastave.
nerazumijevanja kako bismo izgradili skladan osobni i Dosadaπnji Program katoliËkoga vjeronauka (2003.) nudi
druπtveni æivot. izmeu 30 i 35 nastavnih tema oblikovanih u nastavne
E Upoznati mjesto i ulogu obitelji u osobnom i cjeline. Nekoliko je tema oblikovalo nastavnu cjelinu koju
druπtvenom æivotu i razviti stav o vlastitoj je trebalo svestrano i cjelovito obraditi, pa su pojedine
odgovornosti i ulozi u obitelji te u πiroj druπtvenoj teme mogle biti obraene, veÊ prema potrebi uËenika, od
zajednici (obitelji). jednoga do tri nastavna sata. To isto omoguÊuje HNOS.
Zato je Povjerenstvo za vjeronauk u HNOS-u analiziralo
E U krπÊanskoj vjeri, nadi i ljubavi upoznati put i naËin
dosadaπnji Program te, u skladu sa zahtjevima HNOS-a,
kako se oduprijeti negativnim æivotnim iskuπenjima i
smanjilo broj tema i definiralo 25 tema za niæe razrede i 27
problemima, osobito u doba sazrijevanja i mladosti
tema za viπe razrede osnovne πkole. To je uËinjeno tako da
kako bismo postigli punu ljudsku i vjerniËku zrelost.
se nisu mijenjale dosadaπnje nastavne cjeline po godiπtima,
E Razvijati duhovne i druge komunikacijske i
nego je u njima uglavnom smanjen broj tema, spajanjem
stvaralaËke sposobnosti istinskim ≈govorom vjere« i
dviju tema u jednu, ili izostavljanjem nepotrebnih.
sveobuhvatnim pristupom u zajedniËkom radu poradi
Unesene su i neke manje programske izmjene u pojedinim
ostvarenja cjelovita vjerskog odgoja i obrazovanja
godiπtima prebacivanjem nekih tema iz jednog godiπta u
(pismeno, usmeno, likovno, glazbeno, scensko i
drugo, ili je, pak, nastavna cjelina o opÊoj crkvenoj
molitveno izraæavanje).
povijesti iz sedmoga razreda prenesena u πesti razred, a u
sedmom se viπe prostora ostavlja pitanjima i temama koje
Svrha i opÊi ciljevi vjerskoga odgoja u osnovnoj πkoli
zanimaju pubescente.
dalje se ostvaruju po sadræajima (temama), posebnim i
pojedinaËnim ciljevima ili odgojno-obrazovnim
HNOS kao posebnu vrijednost preporuËuje
postignuÊima po naËelima sustavnosti, postupnosti i
korelacijsko-integracijsku nastavu. Naπ je dosadaπnji
cjelovitosti. Stoga je vjeronauËna graa u svim godiπtima
vjeronauËni Program tu odrednicu, i naËelno i praktiËno,
oblikovana u tematske cjeline koje Ëine dvije i viπe tema.
promicao, provodeÊi unutraπnju povezanost razliËitih
Time se æeli ostvariti bolja vertikalna i horizontalna
vjeronauËnih podruËja, ciljeva i sadræaja te

337
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

meupredmetnu povezanost razliËitih nastavnih predmeta, 2. Svi smo vrijedni poπtovanja


osobito hrvatskoga jezika i knjiæevnosti, kao i likovnoga, KljuËni pojmovi: vjeronauk, vjerouËitelj, pomaganje,
glazbenoga, povijesnoga, zemljopisnog i drugih podruËja drugi.
odgoja i obrazovanja. Upravo vjeronauk svoju posebnost Odgojno-obrazovna postignuÊa: odrediti pojmove
prema drugim πkolskim predmetima pokazuje time πto on vjeronauk i vjerouËitelj; prepoznati da se na
religiozne i religijske Ëinjenice, koje su dio ukupne vjeronauku obrauju vaæna æivotna pitanja; doæivjeti
kulture, Ëita svojim autentiËnim religioznim i duhovnim vjeronauk kao radosni susret u kojem uËimo ljubiti
oËima i jezikom. Stoga vjeronauk u πkoli, uza prvotnu Boga i ljude; prepoznati vaænost zajedniËkog rada i
vjersko-odgojnu zadaÊu, ima zadaÊu da tumaËi, u duhu aktivnog sudjelovanja u nastavi; uoËiti da nam je
evanelja, krπÊanske poruke i tradicije, temeljne ljepπe kada zajedno pjevamo, slikamo, veselimo se;
vrijednosti naπe kulture i civilizacije kao πto su ljudska uoËiti vaænost meusobnoga prihvaÊanja sviju; otkriti
prava, sloboda, autonomija i dostojanstvo ljudske osobe vaænost uzajamnoga pomaganja.
koje su zajedniËke danaπnjim europskim narodima i
zemljama. RijeË je o temeljnim vrjednotama Ëovjeka, II. CJELINA:
druπtva i ljudske kulture o kojima Crkva, odnosno religija OTKRIVAMO ZNAKOVE BOÆJE DOBROTE
mora govoriti o svojim nazorima i izloæiti ih. ©kolski TEME
vjeronauk svemu tomu ne pristupa povrπno, na razini
informacije kao izvanjskom povijesnom i socioloπkom
1. Divan Boæji svijet pjeva slavu Bogu
fenomenu, nego iznutra, u skladu s porukom koju KljuËni pojmovi: Bog, stvaranje, svijet, zemlja.
navijeπta. Odgojno-obrazovna postignuÊa: otkriti i spoznati da
Na kraju, Program katoliËkoga vjeronauka posve slijedi je sve πto postoji stvorio Bog; prepoznati veliËinu i
HNOS-ove zahtjeve i promiËe suvremene didaktiËko- ljepotu prirode oko sebe; uoËiti ljepotu æivih Boæjih
metodiËke pristupe i metode πkolskog uËenja i pouËavanja stvorenja; zahvaliti Bogu na darovima koje nam daje;
traæeÊi dubinsko uËenje te stvaralaËku, suradniËku i prepoznati potrebu i vaænost Ëuvanja prirode i æivih
integriranu nastavu na naËelima metodiËkoga pluralizma stvorenja koje nam Bog daruje.
radi prevladavanja kognitivnog uËenja usmjerena na
stjecanje enciklopedijskoga znanja. RijeË je o potrebi 2. Boæe, Ëudesno si stvorio ljude
stvaralaËkoga i integriranoga multimedijalnog i KljuËni pojmovi: stvaranje Ëovjeka, prvi ljudi, Adam,
multimetodiËkog uËenja koje u prvi plan stavlja procese Eva, aneo Ëuvar.
pouËavanja i uËenja koji promiËu samu sposobnost uËenja, Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepriËati, uz pomoÊ
potom kritiËko miπljenje, uËeniËko stvaralaπtvo i suradnju, ilustracije, biblijsko izvjeπÊe o stvaranju svijeta i
stjecanje sposobnosti, izgradnju stavova i vrijednosti, Ëovjeka; navesti imena prvih ljudi; doæivjeti i izraziti
stjecanje vjeπtina, umijeÊa itd. VjeronauËna nastava, osjeÊaj zahvalnosti Bogu za dar æivota; uoËiti vaænost
promiËe sve navedeno, prednost daje metodiËkim Ëuvanja dara æivota; nauËiti molitvu Anelu Ëuvaru.
pristupima, sustavima, metodama i postupcima koji
uËenicima omoguÊuju istinsko i stvaralaËko, ljudsko i 3. Bog je naπ dobri Otac
vjerniËko, osobno i zajedniËko komuniciranje sa KljuËni pojmovi: Bog Otac, Boæja dobrota.
sadræajima evaneoske poruke i tako pomaæe ljudskoj Odgojno-obrazovna postignuÊa: shvatiti i doæivjeti
osobi da se ostvari u svojem cjelovitom tjelesnom i Boga kao dobroga Oca koji ljubi sve ljude; prepoznati
duhovnom, ljudskom i vjerniËkom, osobnom i naËine kako moæemo pokazivati poπtovanje prema
druπtvenom, vjerskom i kulturnom identitetu. svakome Ëovjeku; navesti znakove Boæje dobrote iz
vlastitoga iskustva.

4. Zahvalni smo Bogu za kruh i plodove


1. RAZRED zemlje
KljuËni pojmovi: plodovi zemlje, zahvaljivanje,
I. CJELINA: darivanje.
NA©I VJERONAU»NI SUSRETI Odgojno-obrazovna postignuÊa: shvatiti da je Bog
TEME darovao Ëovjeku zemlju da je obrauje i da æivi od
1. Imam svoje ime i svoje mjesto njezinih plodova; nabrojiti neke plodove zemlje;
KljuËni pojmovi: obitelj, ime, razredna zajednica, prepoznati i objasniti vaænost kruha u æivotu ljudi;
prijatelj/prijateljstvo. otkriti i prepoznati naËine kako moæemo pokazati
Odgojno-obrazovna postignuÊa: otkriti i doæivjeti zahvalnost prema Bogu zbog njegove dobrote;
πkolu kao mjesto susreta, zajedniπtva, radosti i uËenja; prepoznati naËine kako moæemo druge darivati,
imenovati Ëlanove svoje obitelji; prepoznati i osobito one u potrebi.
imenovati Ëlanove razredne zajednice; odrediti
osnovne razlike/sliËnosti izmeu πkole i obitelji;
otkriti da u razredu svi moæemo biti prijatelji; pronaÊi
vlastito mjesto u uËionici i skupini.

338
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

III. CJELINA: roenju i osobama koje su ga izbliza pratile (gdje se


LJUDI I POSLIJE SMRTI ÆIVE S BOGOM Isus rodio i zaπto, tko je i kako prvi saznao vijest o
TEME Isusovu roenju); opisati kako BoæiÊ slavimo u Crkvi
1. Novi æivot s Bogom i obitelji; izraditi boæiÊne crteæe i Ëestitke; nauËiti
KljuËni pojmovi: smrt, novi æivot, Duπni dan, svijeÊa. pjevati neke poznatije hrvatske boæiÊne pjesme.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: uoËiti da oko nas
biljke i æivotinje nestaju, a ljudi umiru; shvatiti da V. CJELINA:
smrt nije kraj, veÊ prijelaz u novi æivot; rado se sjeÊati ISUS SUSREΔE LJUDE
pokojnika i moliti za njih; opisati πto se obiljeæava na TEME
Duπni dan; opisati na koji naËin naπa obitelj i drugi 1. Isus poziva ljude u svoju sluæbu
ljudi iskazuju poπtovanje svojim pokojnima (molitva, KljuËni pojmovi: poziv, apostol, zajednica Isusovih
svijeÊe, cvijeÊe...). uËenika, Isusov prijatelj.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: opisati naËin æivota
2. Svetci su prijatelji Boæji ljudi u Isusovo vrijeme; navesti imena nekoliko
KljuËni pojmovi: svetac, Svi sveti. Isusovih uËenika; objasniti tko su apostoli; opisati
Odgojno-obrazovna postignuÊa: nabrojiti imena zadatak koji Isus daje svojim prijateljima apostolima;
nekoliko svetaca; imenovati svetca zaπtitnika svoje razumjeti i doæivjeti da Isus poziva sve ljude sebi za
æupe; otkriti da se svetci nalaze kod Boga i rado se uËenike i prijatelje.
svetcima moliti; opisati πto se slavi svetkovinom Svi
sveti; razlikovati blagdan Svih svetih i Duπni dan; 2. Isus svima Ëini dobro i posebno voli
shvatiti da su sveti ne samo oni zapisani u kalendaru, djecu
nego i naπi djedovi i bake, roaci, braÊa i sestre. KljuËni pojmovi: Isus i drugi, Isus i djeca, Ëiniti
dobro.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: otkriti kako je Isus s
IV. CJELINA: ljubavlju susretao ljude; nabrojiti nekoliko naËina na
ISUSOVO RO–ENJE koje Isus pomaæe ljudima; prepriËati jednu biblijsku
TEME zgodu koja govori o Isusovoj brizi za druge, osobito
1. DoπaπÊe siromaπne i bolesne; uoËiti kako Isus voli sve ljude, a
KljuËni pojmovi: doπaπÊe, iπËekivanje, blagdani, misa osobito djecu; znati zahvaliti Isusu za njegovu brigu
zornica, adventski vjenËiÊ. za djecu i ljude.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: odrediti pojmove
doπaπÊe i blagdani; prepoznati doπaπÊe kao vrijeme 3. Isus nas uËi moliti
iπËekivanja Isusova roenja; imenovati naËine kako se KljuËni pojmovi: kraljevstvo Boæje, molitva,
moæemo pripremiti za Isusovo roenje (npr.: izradba blagoslov, OËenaπ.
Ëestitki, pripremanje darova za bliænje, mise zornice, Odgojno-obrazovna postignuÊa: otkriti i odrediti πto
pjesme i molitve, adventski vjenËiÊ...); nauËiti pjevati je molitva; prepoznati da svoju zahvalnost i svoje
jednu adventsku pjesmu; opisati adventski vjenËiÊ. povjerenje u Boga izraæavamo molitvom; nauËiti
molitvu OËenaπ; prepoznati da nas je OËenaπ nauËio
2. Radujemo se svetomu Nikoli moliti sam Isus; doæivjeti radosno iskustvo osobne
KljuËni pojmovi: darivanje, biskup, sv. Nikola. molitve i molitve u zajednici; uoËiti ljepotu Boæje
Odgojno-obrazovna postignuÊa: pripovjediti æivot sv. blizine i kraljevstva Boæjeg kao najveÊe dragocjenosti;
Nikole; prepoznati i doæivjeti sv. Nikolu kao onoga izreÊi svoju vlastitu molitvu Ocu nebeskomu i Isusu.
koji dariva; navesti naËine uzajamnoga darivanja.
4. Isus opraπta
3. Marija - Isusova majka KljuËni pojmovi: radost, æalost, oproπtenje,
KljuËni pojmovi: Marija, aneo Gabrijel, radosna pomirenje, korizma.
vijest, Isus, Sin Boæji. Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepoznati da u
Odgojno-obrazovna postignuÊa: objasniti tko je æivotu ima radosnih i æalosnih trenutaka; prepoznati
Marija; prepriËati susret anela Gabrijela i Marije; kako radost moæemo dijeliti s drugima; prepoznati
uoËiti i shvatiti da je Isus Sin Boæji; nauËiti molitvu iskustva nerazumijevanja i svae meu ljudima;
Zdravo, Marijo; prepoznati Marijinu spremnost za navesti i opisati znakove pomirenja i praπtanja;
sluæenje Bogu. spoznati da Bog nama opraπta i da smo i mi duæni
opraπtati; prepoznati korizmu kao vrijeme praπtanja,
4. BoæiÊ - blagdan Isusova roenja pomirenja, dobrih djela i priprave za Uskrs.
KljuËni pojmovi: BoæiÊ, Betlehem, Isusovo roenje,
pastiri.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: objasniti kada i πto
slavimo na BoæiÊ; navesti osnovne podatke o Isusovu

339
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

VI. CJELINA: vjernika; prepoznati da krπtenjem postajemo Ëlanovi


ISUSOVO USKRSNUΔE Crkve - zajednice Isusovih uËenika; nabrojiti neke
TEME obredne znakove krπtenja (voda, bijela haljina,
1. Ususret Uskrsu svijeÊa); prepoznati nedjelju kao dan okupljanja
KljuËni pojmovi: priprema za Uskrs, Cvjetnica, Veliki Isusovih uËenika u crkvi; imenovati svoju æupu.
tjedan, Veliki Ëetvrtak.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: upoznati i opisati 2. Marija - uzor naπim majkama
naËine kako se krπÊani pripremaju za Uskrs; opisati πto KljuËni pojmovi: Marija, majka, svibanj, MajËin dan.
se dogodilo na Cvjetnicu; prepoznati Isusa kao kralja Odgojno-obrazovna postignuÊa: navesti komu je
mira; odrediti koji je tjedan Veliki tjedan i navesti posveÊen mjesec svibanj; prepoznati da je Marija
njegove velike dane; opisati πto se dogodilo na Veliki Isusova i naπa majka; izreÊi vlastitoj majci zahvalnost
Ëetvrtak; opisati s kim i kako Isus blaguje Posljednju u povodu MajËina dana; izraditi Ëestitke majkama;
veËeru. obrazloæiti vaænost majke u obitelji; nauËiti jednu
marijansku pjesmu (npr. CvijeÊe za Mariju).
2. Isusova muka i smrt
KljuËni pojmovi: Veliki petak, Isusova muka, smrt na IZBORNE TEME
kriæu, znak kriæa. 1. Mali misionari
Odgojno-obrazovna postignuÊa: opisati dogaaje koji KljuËni pojmovi: misionar, poruka, Radosna vijest,
se povezuju uz Isusovu muku i smrt; naslutiti misionar, pomaganje.
znaËenje Isusove muke, smrti i uskrsnuÊa za spasenje Odgojno-obrazovna postignuÊa: upoznati misionare
svih ljudi na svijetu; prepoznati kriæ kao znak Isusove kao glasnike Isusove Radosne vijesti; prepoznati
ljubavi i kao sveti znak za sve krπÊane; uoËiti vaænost velikoduπnost i dobrotu misionara; razvijati osjeÊaj
dostojnog i redovitog Ëinjenja znaka kriæa. brige za misionare i biti ≈mali misionar«.

3. Isus je uskrsnuo i æivi 2. Radujemo se πkolskim praznicima i


KljuËni pojmovi: Uskrs, nedjelja, prazan grob. ostajemo povezani
Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepriËati biblijski KljuËni pojmovi: radost, zahvalnost, molitva,
tekst o Isusovu uskrsnuÊu; razliËitim oblicima povezanost.
stvaralaËkog izraæavanja izraziti radost zbog Kristova Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepoznati razloge
uskrsnuÊa; nauËiti pjevati uskrsnu pjesmu; opisati naπe radosti i zahvalnosti; navesti naËine kako
neke uskrsne obiËaje i simbole; prepoznati poklik moæemo drugima pokazivati naπu radost i zahvalnost;
≈aleluja« kao uskrsni poklik radosti; upoznati Uskrs nauËiti zahvaliti Bogu za primljene darove i radovati
kao najvaæniji krπÊanski blagdan; nauËiti da Isusovo se zasluæenomu odmoru; uoËiti da krπÊani i za vrijeme
uskrsnuÊe slavimo u nedjeljnoj svetoj misi; imenovati πkolskih praznika sudjeluju na nedjeljnoj svetoj misi,
nekoliko naËina na koje se radujemo Uskrsu u gdje god bili; nabrojiti naËine kako i tijekom praznika
obitelji, πkoli, æupi. moæemo ostati meusobno povezani (u mislima,
molitvi, razglednicom…).
4. Uskrsli Isus ostaje s nama
KljuËni pojmovi: UzaπaπÊe, slanje apostola, Duh Sveti,
ognjeni jezici. 2. RAZRED
Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepriËati biblijsko
izvjeπÊe o Kristovu uzaπaπÊu i odlasku Ocu I. CJELINA:
nebeskom; otkriti kako Isus i dalje ostaje meu PONOVNO SMO ZAJEDNO
svojim uËenicima i vjernicima; pripovjediti πto se TEME
dogodilo na Duhove; prepoznati biblijski govor
1. Gradimo zajedniπtvo i prijateljstvo
simbola vatre (ognja) i vjetra; prepoznati Duha
Svetoga kao Boæju snagu koja nas jaËa, brani i vodi KljuËni pojmovi: prijatelj, zajedniπtvo, radost.
kroz æivot; navesti πto slavimo na blagdan Duha Odgojno-obrazovna postignuÊa: razvijati duh
Svetoga (Duhove). prijateljstva, povjerenja i poπtovanja u razrednoj
zajednici; poznavati uvjete dobra i plodna
prijateljstva; nabrojiti i obrazloæiti znaËajke
VII. CJELINA: prijateljstva; uoËiti da svatko od uËenika pridonosi
ZAJEDNO SMO UVIJEK RADOSNI izgradnji zajedniπtva u razrednoj zajednici i u πkoli;
TEME otkrivati da smo jedni drugima potrebni i navesti
1. U zajednici Isusovih uËenika kako se moæemo u πkoli i kod kuÊe pomagati;
KljuËni pojmovi: Crkva, krπtenje, æupa zajednica povezati prijateljstvo s radoπÊu.
vjernika.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: objasniti πto je
Crkva; prepoznati Crkvu kao zajednicu Isusovih

340
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

2. Isus nam daje snagu i sigurnost 5. Ljudi velike vjere na Boæjemu putu
KljuËni pojmovi: Isus, apostol, povjerenje, sigurnost. KljuËni pojmovi: potop, Noa, Abraham, Josip
Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepriËati, s pomoÊu Egipatski.
biblijskoga teksta, kako je Isus pomogao apostolima Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepoznati i
kad je utiπao oluju na moru; uoËiti na temelju imenovati neke velike starozavjetne likove (Noa,
biblijskih tekstova vaænost povjerenja u Isusa; otkriti i Abraham, Josip Egipatski); na temelju biblijskih
shvatiti da Isus daje sigurnost i zaπtitu; otkriti kako se tekstova, kratko prepriËati osnovno o njima;
po Isusovu primjeru trebamo brinuti jedni za druge u prepoznati u njihovim æivotima vaænost vjere i
πkoli i kod kuÊe; navesti naËine kako se moæemo pouzdanja u Boga; uoËiti vaænost vjere u Boga u
meusobno pomagati. vlastitome æivotu, osobito u teπkim trenucima.

II. CJELINA: III. CJELINA:


BOG JE »UDESNO STVORIO SVIJET I LJUDE ISUS - DAR BOÆJI ZEMLJI I LJUDIMA
TEME TEME
1. Biblija je najljepπa knjiga 1. Ljudi æive u nadi i iπËekivanju
KljuËni pojmovi: Biblija, Stari zavjet, Novi zavjet. KljuËni pojmovi: izraelski narod, iπËekivanje, Mesija,
Odgojno-obrazovna postignuÊa: imenovati svetu Spasitelj, doπaπÊe.
knjigu krπÊana; razumjeti da je Biblija sveta knjiga Odgojno-obrazovna postignuÊa: povezati izraelski
koja govori o Bogu i o ljudima; prepoznati Bibliju narod i Spasitelja (Mesiju); prepoznati i kratko opisati
kao knjigu koja pripovijeda o velikim Boæjim dugotrajno iπËekivanje Spasitelja (Mesije) u
djelima; prepoznati i razlikovati dva osnova dijela izraelskome narodu; kratko upoznati Izaijin tekst o
Biblije: Stari i Novi zavjet; dobiti prvi uvid u Mesiji; prepoznati i doæivjeti doπaπÊe kao vrijeme
raπirenost Biblije diljem svijeta. radosna iπËekivanja Spasiteljeva roenja; nabrojiti
znakove i adventske obiËaje koji nas pripravljaju za
2. Svijet je Ëudesan i tajnovit proslavu Isusova roenja; nabrojiti naËine kako se
pripremamo za BoæiÊ (molitva, dobra djela,
KljuËni pojmovi: Bog Stvoritelj, ljepote stvorenoga,
briga za prirodu i okoliπ, pouzdanje. pomaganje potrebnima, darovi, Ëestitke, ukrasi…).
Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepoznati i
imenovati neke ljepote stvorenoga svijeta (u nama i 2. Isus je oËekivani Spasitelj
oko nas); diviti se tomu svijetu; uoËiti vaænost KljuËni pojmovi: BoæiÊ, Sveta obitelj.
pouzdanja u Boga Stvoritelja; povezati vjeru u Boga Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepoznati da je
Stvoritelja i potrebu oËuvanja svega stvorenoga (briga Isusovo roenje ispunjenje starozavjetnih iπËekivanja;
za prirodu i okoliπ). jednostavnim rijeËima opisati dogaaj Isusova roenja
kako ga opisuje sv. Luka; imenovati Ëlanove Svete
3. »ovjek je divno Boæje stvorenje obitelji; shvatiti da se Isus rodio da nam pokaæe kolika
KljuËni pojmovi: Boæje stvorenje, razliËitost, je Boæja ljubav prema ljudima; nauËiti neku hrvatsku
jednakost, povezanost, zahvala Bogu. boæiÊnu pjesmu; prepoznati povezanost naπega
Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepoznati æivot kao meusobnog darivanja i velikoga Boæjeg dara nama;
dar; prepoznati i obrazloæiti kako Ëovjek svojim radom razliËitim oblicima stvaralaËkog izraæavanja izraziti
izgrauje svijet; prepoznati i imenovati razlike i sliËnosti boæiÊnu radost.
meu ljudima; uoËiti da su svi ljudi, unatoË razlikama,
jednaki i meusobno povezani; prepoznati i imenovati 3. Mudraci traæe Isusa
situacije u kojima se vidi kako su ljudi upuÊeni jedni na KljuËni pojmovi: mudraci, zvijezda, darovi.
druge; otkrivati radost zbog naπih bliænjih. Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepriËati biblijski
tekst o poklonu mudraca (Mt 2,1-12); navesti broj
4. Ljudi nisu posluπali Boga mudraca i njihove darove; povezati boæiÊnu zvijezdu
KljuËni pojmovi: neposluh (grijeh), prijateljstvo s mudracima; uoËiti ustrajnost mudraca da pronau
izmeu Boga i ljudi, obeÊanje Spasitelja. novoroenog Isusa.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: upoznati biblijski
tekst o prvome neposluhu (grijehu); opisati IV. CJELINA:
prijateljstvo izmeu Boga i prvih ljudi; kratko ISUSOVI PRIJATELJI
upoznati i pripovjediti kako su prvi ljudi sretno TEME
æivjeli, sagrijeπili u raju zemaljskom i kako su izgubili 1. Mnogi su povjerovali Isusovoj ljubavi i
prijateljstvo s Bogom; prepoznati da ljudi mogu dobroti
sagrijeπiti; otkriti kako nas Bog ljubi i praπta nam. KljuËni pojmovi: Isusova ljubav, Isusove rijeËi i djela.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: u Isusovim rijeËima i
djelima, na temelju biblijskih tekstova, prepoznati
Boæju ljubav; navesti neko Isusovo djelo ili rijeËi u

341
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

kojima se oËituje njegova ljubav; prepoznati da je je Isus ljubio ljude i Ëitav svijet te da je radi nas ljudi
Boæja ljubav o kojoj nam govori Isus upuÊena svim prihvatio put kriæa i trpljenja; nauËiti pjevati neku
ljudima; navesti imena ljudi iz vlastitoga iskustva koji korizmenu pjesmu; prepoznati naËine kako mi
su povjerovali Isusovoj ljubavi; naslutiti da je Isusova moæemo pomagati bolesnim ljudima i drugima koji
ljubav neπto veliko i neuobiËajeno. pate.

2. Isus treba ljude za svoja djela 3. Uskrsli Isus daruje mir i radost
KljuËni pojmovi: poziv, Isusovi uËenici, apostoli, KljuËni pojmovi: Isusovo uskrsnuÊe, prazan grob,
poslanje. uskrsna radost, Uskrs.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: objasniti tko su Odgojno-obrazovna postignuÊa: uoËiti da Isusova
Isusovi uËenici i apostoli; prepriËati biblijski dogaaj smrt na kriæu nije kraj: Isus je uskrsnuo; kratko
o Isusovu pozivu prvih uËenika i apostola; prepoznati pripovjediti dogaaj uskrsnuÊa (prazan grob; susret
da Isus u svoju sluæbu poziva obiËne ljude; opisati uskrsnuloga Isusa sa æenama i apostolima); uoËiti kako
poslanje Isusovih uËenika; razumjeti da svi ljudi, bez su se strah i æalost Isusovih uËenika nakon njegova
obzira na dob, uËenost, posao i sluæbu mogu Ëiniti uskrsnuÊa pretvorila u mir i radost; prepoznati Uskrs
dobra djela i da su na to pozvani; prepoznati da Isus i i uskrsno vrijeme kao vrijeme kada slavimo Isusovo
danas poziva ljude i πalje ih da Ëine dobro. uskrsnuÊe; razliËitim oblicima stvaralaËkog izraæavanja
izraziti uskrsnu radost.
3. Novi zavjet pripovijeda o Isusovu
æivotu VI. CJELINA:
KljuËni pojmovi: Evanelje, evanelisti, Isusov æivot, LIJEPO JE KAD BRAΔA ÆIVE ZAJEDNO
Djela apostolska. TEME
Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepoznati Evanelja 1. Isus nas uËi opraπtati, ljubiti i moliti
kao dio Novoga zavjeta; imenovati evaneliste; KljuËni pojmovi: praπtanje, zlatno pravilo, molitva.
navesti dva kratka primjera teksta koji govore o Isusu Odgojno-obrazovna postignuÊa: upoznati i objasniti
i opisuju njegov lik; navesti πto viπe podataka o zlatno pravilo; uoËiti vaænost praπtanja u
Isusovu æivotu koje smo dosada nauËili na svakodnevnom æivotu; navesti primjere praπtanja;
vjeronauku; navesti neko djelo koje prikazuje Isusa prepoznati pogrjeπke koje Ëinimo jedni drugima;
(pjesma, film, knjiga, slika…); prepoznati Djela razumjeti da je molitva razgovor s Bogom; odrediti
apostolska kao dio Novoga zavjeta koji govori o najprikladnije vrijeme za rad i za molitvu;
æivotu prvih krπÊana. izreÊi/napisati vlastitu molitvu.

V. CJELINA: 2. MajËin dan


ÆIVOT JE LIJEP I TEÆAK KljuËni pojmovi: MajËin dan, majka, ljubav,
TEME pomaganje, zahvalnost.
1. UpuÊeni smo jedni na druge Odgojno-obrazovna postignuÊa: objasniti πto se
KljuËni pojmovi: radost, æalost, pomoÊ u nevolji, obiljeæava MajËinim danom; prepoznati vaænost
bliænji. pokazivanja zahvalnosti onima koji skrbe o nama;
Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepoznati i prepoznati i odrediti u Ëemu nam je primjer majËina
razlikovati svijetle (pozitivne) i tamne (negativne) ljubav; uoËiti da su Isusovi prijatelji pozvani svima
strane æivota; kratko prepriËati prispodobu o Ëiniti dobro; odreenom gestom izreÊi zahvalnost
milosrdnome Samarijancu; uvidjeti da ljepπe i bolje vlastitoj majci.
æivimo kada se uzajamno pomaæemo; shvatiti da
teπkoÊe lakπe moæemo prihvatiti, podnositi ili 3. U obitelji æivimo jedni za druge
okrenuti na dobro s Boæjom pomoÊu; navesti neke KljuËni pojmovi: roditelji, djeca, nedjelja u obitelji,
ljude koji ne mogu æivjeti bez pomoÊi drugih; navesti obiteljsko zajedniπtvo.
neke ljude koji pomaæu drugima; prepoznati naËine Odgojno-obrazovna postignuÊa: uoËiti da svatko æivi
kako mi moæemo pomoÊi drugima. u zajednici; razlikovati neke zajednice (obitelj, razred,
æupa itd.); prepoznati i prihvatiti da u obitelji treba
2. Isus je trebao trpjeti, biti raspet i znati Ëuti druge, vidjeti druge, æivjeti za druge;
umrijeti prepoznati vaænost obiteljskoga zajedniπtva; spoznati
KljuËni pojmovi: Isusova muka i smrt, trpljenje da se u obitelji svatko treba zauzimati za ono πto treba
(patnja). uËiniti.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: opisati dogaaje koji
se povezuju uz Isusovu muku i smrt; navesti imena 4. Pripadam æupnoj zajednici
nekih ljudi koje povezujemo uz Isusovu muku i smrt KljuËni pojmovi: krπtenje, ime, Crkva, zajednica,
(Juda, Pilat); prepoznati da su Isusova muka i smrt druæenje.
oslikane na slikama kriænoga puta (u crkvi); uoËiti da Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepoznati krπtenje

342
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

kao naËin primanja u Kristovu Crkvu i znak 3. RAZRED


pripadnosti Crkvi; otkriti i spoznati da krπÊanska
obitelj s drugim obiteljima Ëini Crkvu; naslutiti da su
nam za æivot u vjeri potrebni drugi: krπÊanska I. CJELINA:
zajednica, æupa, Crkva; navesti neke podatke o BOG - TAJNA NA©EGA ÆIVOTA
vlastitoj æupnoj zajednici. TEME
1. U zajedniπtvu otkrivamo tajne Boæje
5. KrπÊani se u svijetu poπtuju i pomaæu dobrote
KljuËni pojmovi: krπÊani, papa, biskupi, sveÊenici, KljuËni pojmovi: tajna stvaranja, vjernost, poπtenje,
pomaganje. zajedniπtvo.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepoznati da se svi Odgojno-obrazovna postignuÊa: uoËiti i prepoznati
krπÊani, koji vjeruju u Krista, trebaju meusobno Boga Stvoritelja u svemu stvorenom; razvijati
poπtovati i pomagati; imenovati osnovne povjerenje prema drugima; shvatiti da je dobrota
sluæbe/osobe u Crkvi; uoËiti da se krπÊani u cijelome temeljni poziv Ëovjekova æivota; shvatiti vaænost
svijetu meusobno pomaæu (npr. misijski krajevi). zajedniπtva; nabrojiti nekoliko elemenata zajedniπtva
u obitelji, πkoli i ljudskoj zajednici koji omoguÊuju
IZBORNE TEME bolji napredak, bolji æivot i radost svih ljudi; otkrivati
1. Naπa zahvalnost Bogu i ljudima i prepoznati znakove Boæje dobrote prema Ëovjeku u
KljuËni pojmovi: otac, dijete, dar æivota, Tobija, njegovu svakodnevnom æivotu.
Rafael.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: izraziti radost i II. CJELINA:
zahvalnost prema Bogu za dar æivota; uoËiti i doæivjeti ISUS JE S NAMA
da je Bog dobar i da smo mi meusobno braÊa i sestre; TEME
graditi odnos zahvalnosti i povjerenja prema Bogu i 1. Ne moæemo sve kupiti
ljudima; izreÊi/napisati vlastitu molitvu zahvale. KljuËni pojmovi: vjera, bogatstvo (materijalno i
duhovno), slijepi Bartimej, prijateljstvo.
2. Naπa zahvalnost svecima i pokojnicima Odgojno-obrazovna postignuÊa: na temelju æivotnih
KljuËni pojmovi: svetac, pokojnik, sjeÊanje, vjeËni iskustava otkrivati i poznavati neke æivotne
æivot. vrijednosti (prijateljstvo, dobrota, ljubav); doæivjeti te
Odgojno-obrazovna postignuÊa: navesti vrline ljudi vrijednosti kao neπto πto nije moguÊe kupiti i otkriti
koji su æivjeli za druge i tako postali sveti kao i naπih njihovo znaËenje u svakodnevnom æivotu; opisati
predaka koji su nas zaduæili i od kojih smo mnogo susret Isusa i Bartimeja; otkriti i razumjeti snagu Boæje
toga naslijedili; imenovati svetce - osobito zaπtitnike ljubavi i dobrote prema Ëovjeku; razvijati potrebu
svoje æupe i one Ëija imena nosimo; izraziti zahvalnost meusobnoga pomaganja i povjerenja.
prema drugim ljudima koji su æivjeli prije nas; uoËiti
vaænost molitve za sve pokojne, posebno za one koji 2. Isus reËe: ≈Ja sam kruh æivota.«
su nam bliski; nauËiti neke molitve za pokojne. KljuËni pojmovi: put i æivot kao simboli, kruh æivota,
æivot vjeËni.
3. Zahvalni idemo u radost æivota Odgojno-obrazovna postignuÊa: protumaËiti znaËenje
KljuËni pojmovi: praznici, zahvalnost, radost, kruha u æivotu Ëovjeka; uoËiti da ne postoji samo glad
povezanost. za kruhom; shvatiti simboliku Isusovih rijeËi o putu i
Odgojno-obrazovna postignuÊa: izreÊi zahvalnost za kruhu æivota; izgraivati nazor o pomaganju onima
primljene darove tijekom πkolske godine: dar æivota, koji na razliËite naËine gladuju; probuditi Ëeænju za
uËenja, prijateljstva, zajedniπtva; prepoznati znakove æivotom koji se daruje u Isusu Kristu.
povezanosti i zajedniπtva; razliËitim oblicima
stvaralaËkog izraæavanja iskazati radost æivota; stvoriti 3. Dani kruha i zahvalnosti
odluke i plan za πkolske praznike. KljuËni pojmovi: kruh, zahvaljivanje, darivanje, djela
milosra.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: razvijati osjeÊaj i Ëin
zahvalnosti prema Bogu i ljudima; prepoznati sve
darovano kao znak Boæje brige za Ëovjeka i njegove
povezanosti s Ëovjekom; uoËiti pravednost podjele
darovanoga svim ljudima; njegovati osjeÊaj brige za
siromaπne i potrebite; prepoznati darivanje kao
temeljni znak meusobne povezanosti; nabrojiti neka
djela milosra.

343
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

III. CJELINA: ali i sve ljude; otkriti Boæje obeÊanje Ëovjeku koji
BOG JE NA© SPASITELJ Ëuva i obdræava zapovijedi; prepoznati zapovijedi
TEME koje se odnose na Boga, a koje se odnose na Ëovjeka;
1. Vidio sam vaπu nevolju buditi æelju za revnim obdræavanjem zapovijedi.
KljuËni pojmovi: Egipat, Æidovi (Izraelci), Pasha,
Izrael, Jakov i njegovi sinovi.
IV. CJELINA:
Odgojno-obrazovna postignuÊa: upoznati nastanak BOG JE DO©AO ME–U LJUDE
izraelskoga naroda iz Jakovljeva korijena i povezati ga s TEME
dvanaest izraelskih plemena; otkriti i opisati naËin 1. Znakovi Boæje dobrote
æivota Izraelaca u Egiptu; uoËiti Boæju brigu za njegov KljuËni pojmovi: dobrota, darivanje, advent, sveti
narod; spoznati potrebu suradnje s Bogom; prepoznati Nikola.
Boæju prisutnost u svakodnevnom æivotu; buditi osjeÊaj Odgojno-obrazovna postignuÊa: razumjeti æivote
zahvalnosti za Boæje djelovanje u æivotu Ëovjeka. svetaca kao znakove Ëudesne Boæje ljubavi prema
Ëovjeku; osvjeæiti znanja o adventu, odnosno doπaπÊu;
2. Bog se objavljuje Mojsiju upoznati simboliku blagdana svetoga Nikole; razvijati
KljuËni pojmovi: Mojsije, goruÊi grm, ropstvo, Jahve, osjeÊaj ljubavi i dobrote prema bliænjemu; motivirati
faraon. osobni angaæman uËenika za djelotvornu ljubav
Odgojno-obrazovna postignuÊa: uoËiti da se Bog prema bliænjemu u vremenu adventa.
objavljuje Mojsiju, kojemu daje posebno poslanje;
2. Raduj se, Marijo!
spoznati da goruÊi grm predstavlja simbol Boæje
KljuËni pojmovi: navjeπtenje, susret, Marija i
prisutnosti; upoznati i znati objasniti znaËenje imena
Elizabeta, hvalospjev.
Jahve; otkriti da Bog u povijesti i sadaπnjosti
Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepoznati osnovnu
ËovjeËanstva djeluje po ljudima; prepoznavati Boæju
poruku susreta anela Gabrijela i Marije; razumjeti i
prisutnost u svakodnevnom æivotu.
opisati susret Marije i Elizabete; uoËiti da Bog uvijek
ispunjava svoja obeÊanja; shvatiti Boæju æelju za
3. Izlazak spasa stalnim obnavljanjem zajedniπtva s Ëovjekom;
KljuËni pojmovi: pashalna noÊ, izlazak iz ropstva, prepoznati u susretima ljudi Boæje djelovanje.
spasenje, Crveno more.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: upoznati i znati
3. Bog postaje Ëovjekom
opisati znaËenje pashalne noÊi za Izraelce, kao i za
KljuËni pojmovi: Emanuel, BoæiÊ, roenje Isusa
suvremene Æidove; shvatiti da prijelaz preko
Krista, Tri kralja, spasenje.
Crvenoga mora predstavlja izlazak spasa izraelskoga
Odgojno-obrazovna postignuÊa: pripovjediti izvjeπÊe
naroda; otkriti da Bog spaπava iz bezizlaznih situacija;
sv. Mateja o Isusovu roenju; razumjeti da je Isusovo
uoËiti zahvalnost Izraelaca prema Bogu i njegovu
roenje ispunjenje Boæjeg obeÊanja dano po
djelovanju; razumjeti ljudsku nezahvalnost kao
prorocima Staroga zavjeta; spoznati da Bog po
nedostatak povjerenja u Boæju moÊ; prepoznati Boæje
roenju Isusa Krista æeli spasiti svakoga Ëovjeka;
djelovanje po ljudima oko nas.
pobuditi æelju za djelotvornom proslavom boæiÊnih
blagdana; poznavati boæiÊne narodne obiËaje i
4. Bog hrani svoj narod u pustinji doæivjeti ih kao znak duboke radosti i zahvalnosti
KljuËni pojmovi: pustinja, pouzdanje, sumnja, màna, Bogu za novoroenoga Spasitelja svih ljudi.
prepelice.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: upoznati tijek hoda u
ObeÊanu zemlju; zapaziti nezahvalnost naroda i
prepoznati ju kao znak sumnje u Boæje obeÊanje; V. CJELINA:
razumjeti pojam pustinje u Starom zavjetu; pustinju ISUSOV POZIV NA POMIRENJE
shvatiti i kao mjesto susreta s Bogom i iskustva Boæje TEME
blizine Ëovjeku; navesti naËine na koje se Bog brinuo 1. Ljudi i njihova krivica
za narod dok je putovao pustinjom; biti otvoren za KljuËni pojmovi: savjest, grijeh, opraπtanje, dug,
otkrivanje istinske ljubavi i prijateljstva. duænik.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: razumjeti i
5. Bog daje Deset zapovijedi razlikovati znaËenje pojmova dug i duænik; uoËiti
KljuËni pojmovi: Deset zapovijedi, Zakon, Sinaj poruku Isusove pripovijesti o opraπtanju; upoznati i
(Horeb), Savez. razumjeti znaËenje pojma savjesti; savjest shvatiti kao
Odgojno-obrazovna postignuÊa: poznavati biblijsko Boæji glas u Ëovjeku koji mu govori πto je dobro a πto
izvjeπÊe sklapanja Saveza i nauËiti Boæje zapovijedi je zlo; otkriti savjest kao mjerilo ljudskoga djelovanja
dane Mojsiju kao znakove toga Saveza; razumjeti i kao znak Boæjih uputa; nauËiti πto je grijeh;
znaËenje rijeË Savez i znati gdje je on sklopljen; izbjegavati pogrjeπke i grijeh; izgraivati stav prema
shvatiti znaËenje Boæjih zapovijedi za izraelski narod pravednosti; usvojiti naËelo ljubavi kao temeljno
æivotno iskustvo krπÊana.

344
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

2. Susret Isusa i grjeπnika VI. CJELINA:


KljuËni pojmovi: Zakej, priznanje krivice, kajanje, U EUHARISTIJI - ISUS JE ME–U NAMA
Boæje milosre. TEME
Odgojno-obrazovna postignuÊa: znati opisati Zakejev 1. Kako je daleko Emaus?
susret s Isusom i njegovu æelju za obraÊenjem; shvatiti KljuËni pojmovi: Emaus, susret, lomljenje kruha,
Isusov pristup grjeπniku kao poziv na sluæenje dobru; prepoznavanje.
znati priznati krivnju i traæiti oproπtenje; razumjeti Odgojno-obrazovna postignuÊa: upoznati i prepriËati
pojam ≈kajanje«; otkriti savjest kao Boæji glas u nama biblijski opis dogaaja na putu u Emaus; uæivjeti se u
koji nas potiËe na kajanje i pomirenje; razvijati lik dvojice uËenika i osjetiti njihovo beznae na putu;
osobnu æelju za pomirenjem; razumjeti milost razumjeti zaπto uËenici prepoznaju Krista u lomljenju
sakramenta pomirenja. kruha; shvatiti i slaviti Euharistiju kao uvijek novi Ëin
spasenja Ëovjeka; u euharistiji prepoznati Krista koji
3. Isus daje priliku za novi poËetak lomi kruh; u euharistiji pronalaziti novu snagu za
KljuËni pojmovi: obraÊenje, pomirenje, osuivanje, æivot.
Boæje milosre, opraπtanje.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: pripovjediti 2. Kruh i vino tijelo je i krv Kristova
prispodobu o ≈dobrom ocu«, shvatiti znaËenje pojma KljuËni pojmovi: kruh, vino, trs i loza, darivanje,
obraÊenje; otkriti Boæji poziv na obraÊenje kao znak zajedniπtvo.
pomirenja i saveza s Bogom; doæivjeti potrebu Odgojno-obrazovna postignuÊa: produbiti osjeÊaj i
zahvalnosti na pruæenoj prilici za novi poËetak; razumijevanje Isusova dara u kruhu i vinu na
doæivjeti stav odbojnosti prema grijehu; otkriti Posljednjoj veËeri; razumjeti da u euharistiji kruh i
potrebu trajnoga pomirenja s Bogom i ljudima; uoËiti vino postaju tijelo i krv Kristova; poznavati da uvijek
beskrajnu veliËinu Boæjeg milosra; opisati kako Isus treba dostojno primati tijelo i krv Kristovu; shvatiti
postupa prema æeni grjeπnici (Iv 8,2b-11); otkriti i euharistiju kao izvor i vrhunac istinskoga æivota
naznaËiti putove i naËine pomirenja s ljudima i s vjernika; upoznati biblijsko znaËenje vina kao piÊa;
Bogom. otkriti da dijeliti kruh meu sobom znaËi imati udjela
u zajedniËkoj radosti; otkriti znaËenje objedovanja u
4. Isusova smrt i uskrsnuÊe (temelj oproπtenja) Ëovjekovu æivotu; ophoditi se prema zajedniËkom
KljuËni pojmovi: novi Savez, smrt, uskrsnuÊe, æivot s blagovanju lijepim i kulturnim ponaπanjem.
Kristom, sakramenti.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: opisati dogaaj 3. Euharistija - izvor æivota
Kristove smrti i uskrsnuÊa (Mt 28,1-10); uoËiti KljuËni pojmovi: euharistija, sluæba rijeËi, spomen,
znakove Boæje ljubavi, opraπtanja grijeha i spasenja Kristova prisutnost.
Ëovjeka; razumjeti i prihvatiti Kristovu smrt kao ærtvu Odgojno-obrazovna postignuÊa: susresti se i upoznati
po kojoj je pomirio Ëovjeka s Bogom; otkriti u s obredom slavlja svete mise u prvim krπÊanskim
Kristovoj muci i smrti njegovu beskrajnu ljubav po vremenima; poznavati obred slavlja svete mise danas
kojoj je pobijedio grijeh, donio oproπtenje i spasenje (glavni dijelovi); razumjeti da se pod prilikama kruha
Ëovjeku; postati svjestan da se grijesima udaljavamo i vina nalazi pravi i æivi Krist; uoËiti i prepoznati
od æivota s Kristom; upoznati da je Isus ustanovio pojedine molitvene stavove za vrijeme svete mise;
sakramente po kojima se susreÊemo s uskrsnulim usvojiti molitvu kao znak zahvale Bogu i kao znak
Kristom; nabrojiti sedam svetih sakramenata. zajedniπtva za stolom; izgraivati osobni odnos prema
svetoj misi u vlastitom krπÊanskom æivotu; spoznati
5. Sakrament obraÊenje i pomirenja znaËenje primanja tijela Kristova u svetoj priËesti i
KljuËni pojmovi: Pedesetnica, ovlast opraπtanja otvoriti se radosti Ëesta primanja svete priËesti.
grijeha, kajanje, zadovoljπtina, sakrament pomirenja.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: upoznati dogaaj 4. Podijeli svoj kruh s gladnima
silaska Duha Svetoga nad apostole; otkriti djelovanje KljuËni pojmovi: caritas, Ëiniti dobro, milostinja,
Duha Svetoga u primanju sakramenata; uoËiti i dijeliti.
razumjeti ovlast opraπtanja grijeha πto ga je Isus dao Odgojno-obrazovna postignuÊa: razvijati osjetljivost i
svojim uËenicima; poznavati vaænost kajanja, otvorenost za potrebe drugih; odgajati za
ispovijedi i izvrπenja zadovoljπtine (pokore) za nasljedovanje Krista u djelotvornoj ljubavi; razumjeti
grijehe; nauËiti formulu kajanja u sv. ispovijedi; pomaganje drugima kao nastavak Kristova djelovanja
poznavati znaËenje slavlja sakramenta pomirenja; na zemlji; shvatiti uËinjeno dobro djelo kao
razumjeti ulogu sveÊenika u sakramentu pomirenja; svjedoËanstvo nasljedovanja Isusa Krista; razumjeti da
spremnost opraπtanja i izgraivanja meusobnoga se ne daruje Ëovjeka samo materijalnim darom nego i
pomirenja. rijeËju, lijepim ponaπanjem.

345
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

5. Isus je uvijek meu nama 4. RAZRED


KljuËni pojmovi: svetohraniπte, Presveti oltarski
sakrament, blagdan Tijelova, pokaznica, susret.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: razumjeti da je I. CJELINA:
euharistijski Isus prisutan meu nama i izvan svete ZEMLJA JE NA©A I BOÆJA KUΔA
mise; otkriti i doæivjeti Isusovu prisutnost u njegovim TEME
rijeËima i djelima; upoznati znaËenje sakramenata kao 1. Zajedno stvarati i Ëuvati svijet
posebna naËina trajne Kristove prisutnosti meu KljuËni pojmovi: Boæja mudrost, Boæja dobrota,
vjernicima; upoznati kako nam Krist preko Ëovjek-sustvaratelj, ekologija.
primljenih sakramenata daruje sebe sama i svoju Odgojno-obrazovna postignuÊa: uoËiti Ëudesnost i
milost, daje slobodu, praπta grijehe, daje snagu i mir; ljepotu naπega planeta Zemlja i cijeloga svemira;
otkriti svetohraniπte u Crkvi kao mjesto trajne upoznati biblijsko izvjeπÊe o stvaranju svijeta; otkriti i
Kristove prisutnosti meu vjernicima u Presvetom shvatiti svemoÊ Boga Stvoritelja koji sve stvara mudro
oltarskom sakramentu; poznavati i navesti nekoliko i dobro; znati prepriËati biblijski izvjeπtaj Stvaranja;
poboænosti kojima se u Crkvi πtuje i slavi Kristova razumjeti pojmove Stvoritelj i sustvaratelj; shvatiti da
prisutnost meu nama. Bog Ëovjeku povjerava da bude gospodar i Ëuvar
prirode; poznavanje znaËenja pojma ekologije;
IZBORNE TEME razvijati osjeÊaj odgovornosti za zaπtitu naπega planeta
1. Isusov zakon ljubavi Zemlje, doma i Domovine; usvojiti nekoliko pravila
KljuËni pojmovi: ljubav, bliænji, Samarijanac, Ëuvanja okoliπa.
Jeruzalem i Jerihon, sveÊenik i levit.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: upoznati i razumjeti 2. Sklad prirode i svijeta - susret s dobrim
Isusov zakon ljubavi; prepriËati dogaaj o Bogom
milosrdnom Samarijancu; shvatiti da je ljubav temelj KljuËni pojmovi: Bog je nevidljiv i svemoguÊ, red u
æivota i ljudske sreÊe; razumjeti da je Kristu vaæno da prirodi, Boæji tragovi i objava u prirodi, zahvalnost
Ëovjek na isti naËin voli i Boga i svojega bliænjega; Bogu.
razumjeti i opisati pojam bliænji. Odgojno-obrazovna postignuÊa: otkriti u prirodnim
ljepotama red i sklad te povezanost svega u prirodi;
2. Slavlje prve priËesti u æupi razumjeti da je Ëovjek posebno stvorenje u odnosu na
KljuËni pojmovi: radost, sveËanost, hostija, sva druga stvorenja po svojem razmiπljanju,
zajedniπtvo. osjeÊajima, slobodnom odluËivanju o tome πto Êe
Odgojno-obrazovna postignuÊa: shvatiti znaËenje Ëiniti; razvijati sposobnost da u prirodnim zakonima,
primanja Tijela Kristova; slavlje u obiteljskoj i æupnoj redu i skladu cijele prirode prepozna Boæje tragove;
zajednici prihvatiti kao izvorno mjesto slavlja prve uvidjeti da Ëovjek Boga ne moæe vidjeti svojim
priËesti; njegovati posebnost trenutka prve priËesti. ljudskim oËima; nauËiti i navesti neka Boæja svojstva
(nevidljiv, svemoguÊ, mudar, dobar).
3. Na praznicima svjedoËimo Isusovu
3. »ovjek u Boæjem zrcalu i njegova zahvala
dobrotu
KljuËni pojmovi: odmor, svjedoËenje, praznici, susret,
Bogu
dobra djela. KljuËni pojmovi: Ëovjek - Ëudesno biÊe, Ëovjek slika
Odgojno-obrazovna postignuÊa: shvatiti da vrijeme Boæja, vjera u Boga, zahvala Bogu.
odmora æivimo kao vrijeme u kojemu nam se Odgojno-obrazovna postignuÊa: upoznati Ëovjeka kao
darivaju susreti s ljudima; truditi se u konkretnom posebno i Ëudesno biÊe; opisati po Ëemu je Ëovjek
æivotu svjedoËiti Isusa Krista; razumjeti i prihvatiti da sliËan Bogu; shvatiti da sve oko nas govori, osobito
u vrijeme odmora ≈nema odmora« od dobrih djela. Ëovjek, da Bog postoji; nauËiti Apostolsko vjerovanje
kojim krπÊani ispovijedaju glavne istine svoje vjere;
upoznati i zapamtiti molitvu Hrvata katolika kojom
ispovijedaju svoju vjeru u Boga; prepoznati da su
Ëovjek i sav stvoreni svijet dar Boæji i razvijati osjeÊaj
zahvalnosti Bogu; pokazati kako se moæe molitvom i
pjesmom, po uzoru na psalme iz Staroga zavjeta,
zahvaljivati Bogu i slaviti Boga.

II. CJELINA:
S BOGOM NA PUTU ÆIVOTA
TEME
1. Boæje zapovijedi - pravila æivota
KljuËni pojmovi: Deset zapovijedi, Boæji zakon,
pravila æivota, Zapovijed ljubavi.

346
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

Odgojno-obrazovna postignuÊa: upoznati i opisati ≈Doista, gdje ti je blago, ondje Êe ti biti i srce« (Mt
znaËenje dviju ploËa Zakona kojega Bog daje 6,19-21).
Mojsiju; razumijevanje Boæjih zapovijedi kao pravila
æivota; uoËiti posljedice krπenja pravila u 5. Budi istinit u rijeËi i djelu!
svakodnevnom æivotu; razumjeti vaænost poπtivanja KljuËni pojmovi: istina, iskrenost, laæ, krivo
Boæjega zakona u æivotu svakoga Ëovjeka; nauËiti prisegnuti, prijevara.
Deset zapovijedi i Zapovijedi ljubavi; uoËiti da su Odgojno-obrazovna postignuÊa: razumjeti poruku
Boæje zapovijedi pravila za pravedan i sretan æivot zapovijedi ≈ne reci laæna svjedoËanstva«; otkriti i
svih ljudi na zemlji. shvatiti da je vaæno i dobro uvijek govoriti istinu;
uoËiti i na æivotnim zgodama razumjeti kako laæ
2. Bog je jedini Gospodin - ljubi ga i svetkuj dovodi do raznih nevolja (laæ roditeljima zbog loπe
dan Gospodnji! ocjene u πkoli, laæ zbog igre s prijateljima, zatajiti
KljuËni pojmovi: jedan Bog, klanjanje Bogu, psovka, izostanak sa svete mise, krivo priËati o drugima,
dan Gospodnji. izmisliti neπto o nekome, prevariti drugoga);
Odgojno-obrazovna postignuÊa: upoznati i razumjeti razumjeti znaËenje poruke: ≈Mrske su Gospodinu
poruku prvih triju Boæjih zapovijedi; uoËiti kako se usne laæljive, a mili su mu oni koji zbore istinu« (Izr
ljudi klanjaju krivim bogovima i otkriti naËine 12,22); znati ispravno postupiti kada se pogrijeπi i
klanjanja pravomu Bogu; uvidjeti da ljudi grijeπe kada neπto slaæe: reÊi istinu, priznati pogrjeπku, ispriËati se,
psovkom, kletvama i ruænim rijeËima vrijeaju Boga iskreno se ispovjediti za laæ i prijevaru.
i Ëovjeka; otkriti poveznicu izmeu poπtovanja
Boæjeg imena i svetkovanja dana Gospodnjega; III. CJELINA:
upoznati starozavjetni tekst Izl 20,8-11; shvaÊanje BOÆJI NAS GLASNICI ZOVU
vaænosti slavljenja Boga u zajednici; shvatiti vaænost TEME
krπÊanskoga slavlja nedjelje kao dana Gospodnjega. 1. Glas viËe u pustinji: Pripravite put
Gospodinu!
3. Poπtuj roditelje i Ëuvaj dar æivota! KljuËni pojmovi: prorok, Ivan Krstitelj, pustinja,
KljuËni pojmovi: roditelji i stariji, poπtovanje, dar obraÊenje, pripraviti put Gospodinu.
æivota, ≈ne ubij«. Odgojno-obrazovna postignuÊa: na karti Palestine
Odgojno-obrazovna postignuÊa: upoznati i razumjeti pokazati rijeku Jordan; znati pripovjediti dogaaj na
poruku Ëetvrte i pete Boæje zapovijedi; otkriti rijeci Jordanu i protumaËiti glavne poruke o kojima
znaËenje rijeËi ≈poπtovati« roditelje; razumjeti govori Ivan Krstitelj; otkriti da je prorok Ëovjek koji
potrebu zahvalnosti roditeljima za dar æivota; govori u Boæje ime; u Ivanovoj poruci uoËiti put i
poznavati znakove i pravila poπtovanja roditelja u naËin vlastite priprave u doπaπÊu za Isusov dolazak:
svakodnevnom æivotu i nauËiti im zahvaliti; upoznati rado drugima pomagati, ispraviti nepravdu, πiriti mir,
neke naËine pomaganja u svojoj obitelji (obiteljski kajati se za grijehe i propuste, traæiti oproπtenje;
poslovi); uËiti i vjeæbati kako se s poπtovanjem pripremati se za boæiÊnu ispovijed i ispuniti Ivanov
ophoditi prema starijim osobama; prepoznati vaænost poziv na obraÊenje i dobra djela.
brige za tjelesni æivot i znaËenje Boæje zapovijedi ≈ne
ubij«!; upoznati kako se u djeËjoj dobi moæe rijeËima 2. ≈Neka mi bude po rijeËi tvojoj«
i djelima grijeπiti protiv pete Boæje zapovijedi KljuËni pojmovi: aneo Gabrijel, navjeπtaj Isusova
(tuËnjava, nanoπenje ozljeda, udariti slabije, roenja Mariji, Isusovo zaËeÊe, Sin Boæji, Duh Sveti.
vrijeanje, osveta); nauËiti pravila izbjegavanja nasilja Odgojno-obrazovna postignuÊa: otkriti da Bog ima
i sukoba meu svojim vrπnjacima (strpljivost, plan sa svim ljudima, pa tako s Marijom koju je
razgovor, oproπtenje). izabrao da bude Boæja majka; poznavati biblijski
izvjeπtaj o anelovu navjeπtenju Mariji; razumjeti da
4. Pravedno æivi - ne ukradi niti æeli tue je Marija imala snaænu vjeru u Boga po kojoj je
stvari! pristala da bude Isusova majka; otkrivati Duha
KljuËni pojmovi: kraa, πkrtost, zavist, pravednost, Svetoga kao Ëudesnu Boæju silu po kojoj je Marija
dareæljivost. zaËela Isusa; znati izmoliti molitvu Aneo Gospodnji.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: razumjeti i poznavati
poruku sedme i desete Boæje zapovijedi; uoËiti 3. Posvuda je Betlehem - Isus je svjetlo
vaænost poπtivanja sedme zapovijedi ≈ne ukradi« u naroda
obitelji, πkoli, u trgovini i cijeloj zajednici; razumjeti KljuËni pojmovi: car August, grad Davidov, Emanuel,
pojmove zavist, πkrtost i kraa u poveznici s ≈mir ljudima«.
konkretnim æivotnim priËama i iskustvima uËenika; Odgojno-obrazovna postignuÊa: na karti Svete zemlje
razumjeti znaËenje poslovice: ≈Boæje oko uvijek pokazati Betlehem; pripovjediti glavne Ëinjenice
gleda, niπta mu se sakrit ne da«; otkriti dobrotu i Isusova roenja prema Lukinu evanelju (Lk 2,8-14);
dareæljivost kao blago koje donosi pravu sreÊu; otkriti znaËenje rijeËi Emanuel; u poruci pastirima
razumjeti na primjerima iz æivota Isusovu poruku:

347
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

otkriti vaænost Isusova roenja za sve ljude; otkriti da 4. Isusu je vaæan Ëovjek
je Isus svojim roenjem donio ljudima mir koji im KljuËni pojmovi: subota - sveti dan, krπenje Ëudesno
samo Bog moæe dati; pobuditi osjeÊaj radosti zbog ozdravljenje, krπenje propisa, djeËja prava.
Boæje blizine i sudjelovati u slavlju BoæiÊa; povezati Odgojno-obrazovna postignuÊa: upoznati i objasniti
boæiÊnu poruku s narodnim obiËajima slavljenja znaËenje subote u æivotu Æidova, osobito odredbe
Badnjaka i BoæiÊa u svome zaviËaju. ≈ne radi«; pripovjediti Isusov susret s uzetim
Ëovjekom i njegovo ozdravljenje (Iv 5,1-16); uoËiti i
IV. CJELINA: razumjeti da Isus ozdravlja bolesnika snagom svojih
ISUS JE SIN BOÆJI - NJEGA SLU©AJTE! rijeËi: ≈uzmi svoju postelju i hodi«; doæivjeti radost
TEME bolesnika nakon ozdravljenja; objasniti zaπto Isus krπi
1. DjeËak Isus u kuÊi Oca nebeskoga æidovske propise i ozdravlja bolesnika; uoËiti da u
KljuËni pojmovi: Isusova domovina, hodoËaπÊe, svijetu mnoga djeca trpe bolest, glad i razne nepravde
Jeruzalemski hram, Otac nebeski. i da im krπÊani trebaju pomagati; nabrojiti neka
Odgojno-obrazovna postignuÊa: na karti pokazati temeljna djeËja prava koja posebno treba poπtovati.
Jeruzalem, mjesto u kojem je Isus prikazan u hramu,
i Nazaret u kojem je odrastao; upoznati Isusov zaviËaj 5. Petrova ispovijest - Isus je Sin Boga æivoga
i naËin æivota æidovskoga djeËaka u to doba; KljuËni pojmovi: Petar, ispovijest vjere, Sin Boga
prepriËati dogaaj Isusova prikazanja u hramu; æivoga.
razumjeti rijeËi starca ©imuna: ≈oËi moje vidjeπe Odgojno-obrazovna postignuÊa: otkriti kako Isus traæi
spasenje tvoje«; pripovjediti zgodu o dvanaestogo- od svojih uËenika da kaæu tko je on; poznavati
diπnjem Isusu u Jeruzalemskom hramu (Lk 2,41-51); dogaaj Petrove ispovijesti vjere u Isusa Krista;
razumjeti i objasniti Isusove rijeËi u Jeruzalemskome razumjeti i opisati rijeËi o Isusu da je ≈Sin Boga
hramu: ≈Niste li znali da mi je biti u onome πto je æivoga«; upoznati kako Isus prihvaÊa Petrovu vjeru i
Oca mojega?«; u Isusovoj posluπnosti prema svojim πto mu obeÊava; otkriti i naznaËiti koliko je vaæna
roditeljima otkriti πto znaËi ≈sluπati roditelje« i tako se naπa vjera u Isusa Boæjega Sina; nauËiti Apostolsko
prema njima ponaπati. vjerovanje.

2. ≈Ovo je moj ljubljeni Sin« V. CJELINA:


KljuËni pojmovi: Isusovo krπtenje, Sin Boæji, golub, NA ISUSOVU PUTU -
jedan Bog, Presveto Trojstvo: Otac, Sin i Duh Sveti. SLIJEDIMO NJEGOVO DJELO!
Odgojno-obrazovna postignuÊa: znati pripovjediti TEME
dogaaj Isusova krπtenja na rijeci Jordanu; uoËiti da se 1. Slijedimo Isusove rijeËi i djela
kod Isusova krπtenja objavilo Presveto Trojstvo: KljuËni pojmovi: korizma, post, djela milosra, snaga
Otac, Sin i Duh Sveti; upoznati i nauËiti glavnu istinu vjere.
krπÊanske vjere koju Ëovjek nikada ne moæe posve Odgojno-obrazovna postignuÊa: shvatiti i objasniti
razumjeti: samo je jedan Bog, a tri su boæanske osobe: znaËenje rijeËi korizma; prepoznati i navesti neka
Otac, Sin i Duh Sveti; s povjerenjem prihvatiti tajnu djeËja iskustva patnje koja se dogaaju u svijetu i oko
trojedinoga Boga i otkrivati njegovo djelovanje u nas; razumjeti i doæivjeti korizmu kao posebno
dogaajima povijesti spasenja; nauËiti da smo kod vrijeme u kojem treba Ëiniti djela ljubavi i milosra;
krπtenja krπteni u ime Oca i Sina i Duha Svetoga; upoznati biblijski tekst o Isusovu postu u pustinji i
poznavati vaænost molitve kojom se obraÊamo kuπnjama; razumjeti pojmove post i djela milosra;
trojedinomu Bogu - Ocu, Sinu i Duhu Svetomu. upoznati i nabrojiti tjelesna djela milosra; razumjeti i
iskusiti snagu vjere u Isusa Krista koji pomaæe u
3. Isus u Nazaretu - Glasnik radosne vijesti raznim æivotnim patnjama, po primjeru æene tuinke
KljuËni pojmovi: sinagoga, svitak knjige, pomazanje, (Mt 15,21-28).
Boæji siromasi.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: upoznati æidovsku 2. IÊi putem Kristova kriæa
sinagogu kao mjesto Ëitanja i tumaËenja svetih knjiga; KljuËni pojmovi: Cvjetnica, Veliki tjedan, Maslinska
poznavati i prepriËati dogaaj s Isusom u nazaretskoj gora, trpljenje, kriæni put.
sinagogi; otkriti Ëemu se Ëude Isusovi mjeπtani; Odgojno-obrazovna postignuÊa: opisati i protumaËiti
protumaËiti Isusovu poruku: ≈Duh Gospodnji na dogaaje Cvjetnice i Velikoga Ëetvrtka i petka;
meni« i ≈on me posla blagovjesnikom biti upoznati i ispripovjediti biblijsko izvjeπÊe o Isusovoj
siromasima«; upoznati znakove posebne Boæje brige muci i smrti na kriæu; upoznati i razumjeti Isusovu
za siromaπne, bolesne, grjeπne i sve potrebne ljude; muku i kriæni put kao znak njegove boæanske ljubavi
pokazati kako su krπÊani danas pozvani slijediti i praπtanja prema Ëovjeku; razumjeti i prihvatiti
Isusovu brigu za siromaπne i ugroæene. poteπkoÊe i kuπnje trpljenja u vlastitom æivotu kao
put nasljedovanja Isusa patnika; otkriti i objasniti
znaËenje Isusove poruke: ≈πto god uËiniste jednom od
moje najmanje braÊe, meni uËiniste« (Mt 25, 40).

348
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

3. SvjedoËiti pobjedu uskrsnuloga Krista IZBORNE TEME


KljuËni pojmovi: smrt, æivot, uskrsnuÊe, πalom - mir. 1. Bog poziva ljude na put dobrote
Odgojno-obrazovna postignuÊa: shvatiti smrt kao dio KljuËni pojmovi: doπaπÊe, put dobrote, svetac - svet
ljudskoga æivota; pripovjediti biblijsko izvjeπÊe o Ëovjek, sv. Lucija.
Kristovu uskrsnuÊu (Mt 28,1-10); otkriti, objasniti i Odgojno-obrazovna postignuÊa: otkriti kako je
doæivjeti Isusovo uskrsnuÊe kao pobjedu æivota nad ljudima potreban Bog da bi istinski i radosno æivjeli;
smrÊu; otkriti i pobuditi radost zbog vlastitog razumjeti dobrotu kao Boæji dar i put svetosti; na
uskrsnuÊa; razumjeti i protumaËiti dio Apostolskog primjeru sv. Nikole, koji vraÊa nesretnim roditeljima
vjerovanja o Isusu Kristu koji je ≈treÊi dan uskrsnuo njihova zarobljena sina, otkriti Boæju brigu i dobrotu
od mrtvih«; znati protumaËiti rijeË πalom, prepoznati prema ljudima, osobito ugroæenima, razumjeti πto za
mir kao skladan æivot s Bogom i ljudima, osjetiti krπÊane znaËi pomagati ljudima, osobito siromaπnima
danaπnju potrebu za mirom, uvidjeti vlastite i potrebnima; odluËiti u doπaπÊu pomoÊi potrebnomu
moguÊnosti doprinosa miru. i odabrati neko dobro djelo.

VI. CJELINA: 2. Boæji Zakon u æivotu æidovskoga djeËaka


GRADIMO KRISTOVU CRKVU KljuËni pojmovi: odgoj djece, obrezanje, bar micva,
TEME slavljenje πabata, Pesah.
1. Kristov Duh okuplja Crkvu Odgojno-obrazovna postignuÊa: uoËiti vaænost
KljuËni pojmovi: Duh Sveti, plameni jezici, Crkva, obitelji u odgoju i æivotu æidovske djece; poznavati
≈jedno srce i jedna duπa«. vaænije æidovske vjerske obrede koji se odvijaju i
Odgojno-obrazovna postignuÊa: razumjeti i sveËano slave u obitelji; znati πto znaËi obrezanje za
pripovjediti biblijski izvjeπtaj o silasku Duha Svetoga æidovskoga djeËaka; upoznati vjerski obred po kojem
nad apostole; otkriti i shvatiti vezu izmeu apostola i æidovski djeËak postaje vjerski punoljetan i prvi put
prvih krπÊana i djelovanja Duha Svetoga u njihovu Ëitata tekst iz Svetoga pisma; otkriti πto Æidovima
æivotu; uoËiti da Duh Sveti okuplja Kristove uËenike znaËi sveta knjiga Tora.
u zajednicu braÊe i sestara i pomaæe im da budu
≈jedno srce i jedna duπa«; shvatiti da Duh Sveti i danas 3. Boæja rijeË i krπtenje - hrvatski krπÊanski
Kristovu Crkvu vodi, posveÊuje i Ëisti, da vjernicima korijeni
daje svoje darove i snagu da mogu æivjeti i svjedoËiti KljuËni pojmovi: Hrvati, pokrπtavanje, narodna
svoju vjeru. baπtina.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: razumjeti simboliku
2. Crkva u πarenim bojama i licima rijeËi ≈korijen«; otkriti i doæivjeti kako je lijepo imati
KljuËni pojmovi: KatoliËka crkva, papa, biskup, miran dom i domovinu; upoznati kako su Hrvati kao
sveÊenik, vjernik laik. narod primili krπtenje i odluËili svoju domovinu
Odgojno-obrazovna postignuÊa: doæivjeti Crkvu kao graditi na Kristovu evanelju i zakonu ljubavi;
zajednicu u kojoj se okupljaju ljudi svih rasa, iz svih prepoznati Viπeslavovu krstionicu i zavjetni kriæ kao
naroda, plemena i jezika na svijetu; uoËiti i upoznati hrvatske simbole primanja krπtenja i vjernosti Kristu i
da su u KatoliËkoj crkvi svi vjernici pred Bogom Crkvi; upoznati i odluËiti moliti Zavjetnu molitvu
jednaki, ali da, opet, svatko u njoj ima svoje mjesto i Hrvata katolika.
svoju sluæbu: papa, biskup, sveÊenik i vjernik laik;
poznavati razliku izmeu biskupa i sveÊenika;
njegovati osjeÊaj brige za sve Ëlanove Crkve u svijetu 5. RAZRED
i s njima biti povezan u molitvi i dobrim djelima.

3. Moja æupna zajednica i æupna crkva I. CJELINA:


KljuËni pojmovi: zajednica vjernika, æupa, æupnik, SNAGA ZAJEDNI©TVA
TEME
æupna crkva, zaπtitnik æupe.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: navesti ime svoje 1. Ja i drugi - zajedno
biskupije, æupe i æupnika; otkriti svoju æupu kao KljuËni pojmovi: zajednica, vjeronauËna zajednica,
zajednicu braÊe i sestara koji se okupljaju na nedjeljnu razlike i sliËnosti meu ljudima, meusobna
sv. misu, primaju sakramente i slave æupnoga povezanost.
zaπtitnika; shvatiti kako se u æupi svaki njezin Ëlan Odgojno-obrazovna postignuÊa: nabrojiti nekoliko
treba osjeÊati kao ≈kod svoje kuÊe« i uzajamno se zajednica; odrediti πto je zajedniËko Ëlanovima
poπtovati i pomagati; znati opisati svoju æupnu crkvu vjeronauËne zajednice; nabrojiti nekoliko
i navesti πto treba imati da se u njoj moæe slaviti sveta osobina/ponaπanja koji povezuju Ëlanove zajednice;
misa i okupljati vjernici; osjeÊati se aktivnim Ëlanom nabrojiti nekoliko osobina/ponaπanja koji razdvajaju
svoje æupe; odluËiti redovito iÊi na nedjeljnu misu i Ëlanove zajednice; otkriti, razumjeti i prihvaÊati
vjeronauk; biti Ëlan ministrantske ili neke druge razlike meu ljudima; uvidjeti i objasniti zaπto je
skupine i rado pomagati potrebnima. Ëovjeku za æivot i vjeru potrebna zajednica.

349
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

2. Pravila dobrih odnosa, poπtovanja i rijeËi dijalog i diskriminacija; navesti primjere dijaloga
zajedniπtva i diskriminacije; prepoznati primjere dijaloga i
KljuËni pojmovi: pravila, kvalitetni meuljudski diskriminacije u vlastitome æivotu; protumaËiti stav
odnosi. Crkve prema nekrπÊanskim religijama; usvojiti stav
Odgojno-obrazovna postignuÊa: nabrojiti nekoliko poπtovanja prema svim religijama; usvojiti i razvijati
vaænijih pravila za ponaπanje u razredu i πkoli; uoËiti dijalog s onima koji se od nas razlikuju na bilo koji
i protumaËiti posljedice krπenja pravila; obrazloæiti naËin, osobito u vjeri.
kako krπenje pravila πteti pojedincu i cijeloj zajednici;
usvojiti temeljna pravila koja omoguÊuju dobre III. CJELINA:
odnose i dobar rad u zajednici; prepoznati zajedniËke BIBLIJA: KNJIGA NAD KNJIGAMA
interese zajednice; pokazati spremnost na suradnju s TEME
drugima u zajedniËkim aktivnostima; uvidjeti i 1. Biblija: posebna knjiga rijeËi i æivota
objasniti vaænost vjere i povjerenja u meuljudskim KljuËni pojmovi: Biblija, Stari zavjet, Novi zavjet,
odnosima i odnosima prema Bogu. autor Svetoga pisma.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: objasniti znaËenje
II. CJELINA: rijeËi Biblija; prepoznati da je Biblija temeljni izvor
RELIGIJA U ÆIVOTU »OVJEKA: krπÊanske vjere, ali i dokument æidovske religije;
BOÆJI TRAGOVI opisati nastanak Biblije; prepoznati i objasniti
TEME posebnosti Biblije meu svim knjigama; imenovati
1. ©to je religija? PoËetak religije. osnovne dijelove Biblije; navesti temeljne sadræaje
KljuËni pojmovi: religija, religiozno pitanje, Staroga i Novoga zavjeta; usporediti i uoËiti razliku
primitivne religije, religije antiËkih naroda, izmeu Staroga i Novoga zavjeta.
politeizam.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: uoËiti da su pitanja 2. Kako upoznati, razumjeti i koristiti Bibliju
sastavni dio naπeg æivota, ali da ne moæemo na sva KljuËni pojmovi: svijet u kojem je nastala Biblija,
pronaÊi odgovore; objasniti kako nam vjera moæe dati knjiæevne vrste u Bibliji (povijesne knjige, knjige
odgovore na mnoga pitanja; prepoznati vaænost i zakona, pisma, proroËke knjige, pjesme), Biblija -
ukorijenjenost religije u Ëovjekovu æivotu; spoznati RijeË Boæja, biblijske kratice, poglavlja i retci.
da je religija stara koliko i Ëovjek; nabrojiti antiËke Odgojno-obrazovna postignuÊa: pokazati na
religije; usvojiti i razumjeti nove pojmove. zemljovidu prostor nastanka Biblije; nabrojiti
knjiæevne vrste u Bibliji i navesti neke primjere;
2. Velike monoteistiËke religije: æidovstvo i prepoznati da je Biblija miniknjiænica koja sadræi
islam mnoge knjige; objasniti po Ëem je Biblija drugaËija od
KljuËni pojmovi: suvremene nekrπÊanske religije, svih drugih knjiga; prepoznati biblijske kratice i s
monoteizam, ateizam, æidovstvo, islam. pomoÊu njih pronaÊi odreena mjesta u Novome
Odgojno-obrazovna postignuÊa: odrediti raπirenost zavjetu.
religije danas; usvojiti odnos poπtovanja prema svim
religijama; kratko opisati najvaænije o velikim IV. CJELINA:
monoteistiËkim religijama (ime, simbol, osnivaË, PO»ETCI BIBLIJSKE POVIJESTI/VJERE
sveta knjiga, Bog, raπirenost); uoËiti i imenovati TEME
zajedniËke korijene tih religija; usvojiti i razumjeti 1. Æivot i vjera ljudi u ≈plodnom
kljuËne pojmove. polumjesecu«
KljuËni pojmovi: Knjiga Postanka, patrijarsi, nomadi,
3. KrπÊanstvo plodni polumjesec.
KljuËni pojmovi: Isus Krist, krπÊani, temeljna poruka Odgojno-obrazovna postignuÊa: pokazati na karti
krπÊanstva. prostor plodnoga polumjeseca; navesti bitne oznake
Odgojno-obrazovna postignuÊa: spoznati i objasniti da nomadskoga æivota te prepoznati povezanost takva
je Isus Krist utemeljitelj krπÊanstva i krπÊanske vjere; naËina æivota sa shvaÊanjem æivota i poimanjem Boga;
navesti stoæerne Ëinjenice krπÊanstva i krπÊanske vjere; definirati kljuËne pojmove; uoËiti i objasniti
objasniti vaænost i Ëudesnost Radosne vijesti; povezanost proπlosti i sadaπnjosti, tj. razumjeti vaænost
prepoznati i opisati poslanje i djelovanje krπÊana biblijske povijesti za naπ æivot.
danas; navesti naËine na koje moæemo prepoznati
krπÊane danas. 2. Abraham, Izak i Jakov
KljuËni pojmovi: Abraham - praotac vjere, Izak,
4. RazliËiti a povezani Jakov, Izraelci, Jakovljevi sinovi.
KljuËni pojmovi: dijalog, diskriminacija, razliËiti, ali Odgojno-obrazovna postignuÊa: objasniti sadræaj
povezani. Boæjega obeÊanja Abrahamu; prepoznati usku
Odgojno-obrazovna postignuÊa: razumjeti znaËenje povezanost izmeu Boæjeg obeÊanja i ljudskog

350
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

povjerenja; navesti vaænije dogaaje iz Izakova æivota; VI. CJELINA:


nabrojiti najvaænije dogaanje iz Jakovljeve povijesti ISUS KRIST -
(san, potomci…); uvidjeti i obrazloæiti vaænost Jakova OSTVARITELJ NOVOGA SVIJETA
i njegovih sinova za povijest izabranog naroda; TEME
definirati kljuËne pojmove; povezivanjem biblijskoga
1. Isus - neobiËni kralj - propovijeda
i suvremenoga iskustva otkriti i vrjednovati znaËenje
poziva u svakidaπnjem æivotu; samostalno
Radosnu vijest o novome kraljevstvu
pronalaæenje biblijskih tekstova u Bibliji; opisati KljuËni pojmovi: Isus - srediπnja osoba cjelokupne
prisutnost Abrahama u æidovskoj, islamskoj i povijesti, Isusovi suvremenici, Boæje kraljevstvo,
krπÊanskoj religiji. ljubav - temeljni zakon, Isus - kralj.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: protumaËiti vaænost
Isusove osobe za cjelokupnu povijest ËovjeËanstva;
V. CJELINA: uoËiti povezanost Isusa Krista i starozavjetnog
BOG U POVIJESTI IZABRANOGA NARODA: obeÊanja; nabrojiti i kratko opisati vjerske i druge
IZRAELSKI KRALJEVI skupine u Isusovo vrijeme; uoËiti i ispravno
TEME vrjednovati vaænost vrjednota Boæjega kraljevstva,
1. Davidovo vrijeme: prvi kraljevi osobito za ostvarenje mira i ljubavi u æivotu;
KljuËni pojmovi: sudci, Samuel, ©aul. usporediti i razlikovati ljudske zakone od Isusova
Odgojno-obrazovna postignuÊa: razumjeti znaËenje zakona; nabrojiti neke evaneoske tekstove koji
rijeËi sudac i kralj; opisati ulogu sudaca nakon ulaska govore o Boæjem kraljevstvu; samostalno
u ObeÊanu zemlju; prepoznati u Ëem je veliËina pronalaæenje evaneoskih tekstova u Bibliji.
sudca Samuela; objasniti potrebu za izborom kraljeva;
imenovati i kratko opisati prvoga izraelskog kralja. 2. Isus prema drugima - susreti mogu
promijeniti
2. Davidov æivotni put - moÊ i odgovornost KljuËni pojmovi: Isusov odnos prema grjeπnicima,
KljuËni pojmovi: David, pomazanje, Golijat, Jonatan, bolesnima i odbaËenima, ozdravljenje, obraÊenje,
Jeruzalem. Odgojno-obrazovna postignuÊa: nabrojiti i opisati
Odgojno-obrazovna postignuÊa: izdvojiti najvaænije nekoliko vaænijih susreta Isusa i njegovih
trenutke Davidova æivotnoga puta; usvojiti i suvremenika koji su rezultirali ozdravljenjem/
razumjeti nove pojmove; uoËiti razliku izmeu obraÊenjem; spoznati vaænost vjere za ozdravljenje;
Boæjeg i ljudskog biranja; usporediti Golijata i Davida samostalno pronalaæenje evaneoskih tekstova u
te obrazloæiti odakle dolazi Davidova snaga; odrediti Bibliji; upoznati i obrazloæiti originalnost i
tko je Jonatan i njegova uloga u Davidovu æivotu; revolucionarnost Isusove poruke i njegova odnosa
razumjeti biblijsku logiku da slabiji pobjeuje; prema Ëovjeku; razvijati osjeÊaj i konkretne geste
prepoznati i vrjednovati vaænost istinskoga brige prema svima onima koji su potrebiti naπe
prijateljstva; prepoznati i vrjednovati ljudske i pomoÊi.
vjerniËke kvalitete koje su jasno uoËljive u Davida,
osobito pouzdanje u Boga; s pomoÊu Davidova
3. Isusovi uËenici - svjedoci istine i ljubavi
rodoslovnoga stabla uvidjeti povezanost Davida i
KljuËni pojmovi: Isusovi uËenici, apostoli, svjedoci.
Isusa; objasniti vaænost Jeruzalema za Æidove, krπÊane
Odgojno-obrazovna postignuÊa: razumjeti i usvojiti
i muslimane.
znaËenje rijeËi uËenik, apostol i svjedok; imenovati
neke istaknutije Isusove uËenike/apostole; uvidjeti i
3. Mudrost kralja Salomona protumaËiti vaænost razvijanja angaæiranog krπÊanskog
KljuËni pojmovi: Salomon, Hram u Jeruzalemu, svjetonazornoga djelovanja; imenovati i opisati
Salomonova mudrost, Zid plaËa. osobine Kristovih uËenika (nekada i danas); uvidjeti
Odgojno-obrazovna postignuÊa: objasniti tko je da Isusov æivot svakoga stavlja pred odluku;
Salomon i po Ëem je poznat; prepoznati vrijednost prepoznati i protumaËiti posljedice Isusova æivota i
jeruzalemskog Hrama u æivotu Izraelaca; obrazloæiti nauka kroz povijest, a i danas.
pojam mudrosti; odrediti ljestvicu vrijednosti u
vlastitome æivotu; uvidjeti i obrazloæiti vaænost i
ljepotu mudrosti u æivotu.
VII. CJELINA:
ÆIVOT PRVIH KR©ΔANA. ULOGA SV. PETRA
I SV. PAVLA U ©IRENJU ISUSOVE PORUKE
TEME
1. Æivot prvih krπÊana
KljuËni pojmovi: duhovski dogaaj, prva krπÊanska
zajednica, Djela apostolska, sv. Stjepan, progoni
krπÊana.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepoznati i objasniti
vaænost duhovskoga dogaaja (Dj 2,1-40); opisati

351
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

æivot u prvoj krπÊanskoj zajednici; imenovati dijelove blaæenicima; ispravno vrjednovati vaænost njihova
Novoga zavjeta koji govore o prvoj krπÊanskoj æivotnog primjera za nas danas.
zajednici; uoËiti pojavu πirenja krπÊanstva; upoznati
vaænije Ëinjenice iz æivota prve Crkve; prepoznati i IX. CJELINA:
protumaËiti teπkoÊe s kojima je æivjela prva Crkva; »OVJEK SE OBRAΔA BOGU MOLITVOM I
prepoznati vaænost progona i muËeniËke krvi za PJESMOM
razvoj Crkve. TEME
1. Kada i gdje se pojavljuje molitva
2. Æivot i djelo apostola Petra KljuËni pojmovi: molitva, praznovjerje, molitvene
KljuËni pojmovi: Petar, Petrova vjera, apostolski geste, naËini Ëovjekova obraÊanja Bogu, krπÊanske
prvak, prvi rimski biskup (papa), Petrova smrt. molitve.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: opisati vaænije Odgojno-obrazovna postignuÊa: odrediti πto je
trenutke Petrova æivota; objasniti povezanost Petra i molitva; uoËiti da je molitva temeljni ljudski stav pred
papinske sluæbe; navesti nekoliko vaænijih biblijskih Bogom; obrazloæiti vaænost osobne molitve tijekom
mjesta u kojima se spominje Petar; uoËiti dubinu dana, tjedna; imenovati/opisati neke molitvene geste;
Petrove vjere; usvojiti i razumjeti znaËenje rijeËi izreÊi vlastitu molitvu; objasniti πto je praznovjerje.
apostolski prvak i rimski biskup; objasniti vaænost
vjere u vlastitome æivotu. 2. KrπÊanska molitva - oblici, naËini i vrijeme
molitve
3. Æivot apostola Pavla KljuËni pojmovi: OËenaπ, vrijeme i prostori molitve,
KljuËni pojmovi: Pavao, Pavlova misijska putovanja, molitva u zajednici, osobna molitva, liturgijska
krπÊanske zajednice koje osniva Pavao, pogani, godina.
poslanice. Odgojno-obrazovna postignuÊa: dublje razumjeti
Odgojno-obrazovna postignuÊa: imenovati mjesto molitvu OËenaπ i prepoznati ju kao najpoznatiju
nastanka prve krπÊanske zajednice; opisati vaænije krπÊansku molitvu; imenovati situacije kada je Isus
trenutke Pavlova æivota; nabrojiti nekoliko krπÊanskih molio; nabrojiti neke vaænije krπÊanske molitve;
zajednica koje je osnovao Pavao; uz pomoÊ memorirati tekst jedne nove molitve po izboru;
zemljovida nabrojiti neke gradove u kojima je Pavao prepoznati i usporediti razliËite oblike i naËine
boravio na svojim putovanjima; nabrojiti nekoliko molitve; imenovati prostore gdje je moguÊe moliti;
Pavlovih poslanica; objasniti tko su pogani u Pavlovo objasniti vaænost molitve u odreenim vremenima
vrijeme; uoËiti i vrjednovati novinu poruke koju (dana, tjedna, liturgijske godine…).
propovijeda Pavao; razvijati osjeÊaj odgovornosti za
πirenje Radosne vijesti u vlastitoj sredini; objasniti IZBORNE TEME
vaænost svjedoËenja istinoljubivosti i dosljednosti u
1. Vjerski æivot Æidova, muslimana i
æivotu.
pripadnika drugih religija
KljuËni pojmovi: subota u æivotu Æidova, petak u
VIII. CJELINA: æivotu muslimana, sinagoga, dæamija, glavni dogaaji
KR©ΔANI ME–U NAMA: UZORI VJERE U u vjerskom æivotu Æidova, muslimana, budista.
HRVATSKOME NARODU Odgojno-obrazovna postignuÊa: razumjeti znaËenje
TEME subote i petka u æivotu Æidova i muslimana; razumjeti
1. Biti Kristov uËenik - poziv i poslanje znaËenje sinagoge i dæamije u æivotu Æidova i
KljuËni pojmovi: Kristov uËenik, poziv, poslanje. muslimana; uoËiti sliËnosti i razlike u naËinima
Odgojno-obrazovna postignuÊa: uoËiti ljepotu i slavljenja Boga u drugim monoteistiËkim religijama;
zahtjevnost krπÊanskoga puta; prepoznati i usporediti prepoznati vaænost poznavanja, prihvaÊanja i
razliËite æivotne pozive; uoËiti i ispravno vrjednovati poπtivanja razliËitosti; prepoznati i nabrojiti neke
vlastiti æivotni poziv; prepoznati vaænost vjerske obiËaje pripadnika drugih religija.
istinoljubivosti, pravednosti, dobrote i dosljednosti u
vlastitome æivotu.
2. Biblija u filmu, knjiæevnosti ili likovnoj
umjetnosti
2. Uzori vjere u hrvatskom narodu
KljuËni pojmovi: poznata umjetniËka djela nadahnuta
KljuËni pojmovi: svetost, svetac, blaæenik, hrvatski
Biblijom (slikarstvo, kiparstvo, glazba, film, knjiæevna
svetci i blaæenici.
djela, kao πto su npr.: Pietà, Sikstinska kapela,
Odgojno-obrazovna postignuÊa: razumjeti i usvojiti
Posljednja veËera, Stvaranje svijeta (Haydn), Suze sina
znaËenje rijeËi svet, svetac i blaæenik; nabrojiti
razmetnoga, Judita, Mojsije…).
hrvatske svetce i blaæenike; nabrojiti osnovne podatke
Odgojno-obrazovna postignuÊa: nabrojiti i prepoznati
o æivotima nekih hrvatskih svetaca i blaæenika;
neka umjetniËka djela nadahnuta Biblijom;
prepoznati prisutnost temeljnih vrjednota kraljevstva
prepoznati biblijske motive koje Ëesto susreÊemo;
Boæjega u njihovim æivotima; imenovati vaænije
imenovati neke vaænije autore umjetniËkih djela
crkve/svetiπta posveÊene hrvatskih svetcima/

352
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

nadahnutih Biblijom; uoËiti obilje umjetniËkoga slobode; ispravno protumaËiti povezanost slobode i
bogatstva nadahnutoga Biblijom. ljubavi; otkriti i protumaËiti Isusov poziv na izgradnju
pravednijega i boljega svijeta; prepoznati potrebe ljudi
3. Dijelovi svijeta u kojima se danas oko sebe i nevolje koje ih zarobljuju; ispravno
krπÊanstvo intenzivno πiri vrjednovati vlastitu odgovornost u izgradnji
KljuËni pojmovi: raπirenost krπÊanstva, misije, pravednijega svijeta.
evangelizacija.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: usvojiti i razumjeti II. CJELINA:
pojmove misije i evangelizacija; na zemljovidu IZ ROPSTVA U SLOBODU - BOG VODI SVOJ
pokazati podruËja na kojima je krπÊanstvo raπireno; NAROD U SLOBODU
uoËiti i objasniti novost koju donosi krπÊanska vjera; TEME
uoËiti probleme i poteπkoÊe na koje nailaze 1. Boæji poziv i nalog - Mojsije vodi narod u
propovjednici Radosne vijesti; imenovati neke slobodu
vaænije krπÊanske misionare danaπnjice. KljuËni pojmovi: Mojsije, Jahve, Pasha, prijelaz preko
Crvenog mora, Knjiga Izlaska.
4. Æivjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme Odgojno-obrazovna postignuÊa: usvojiti i razumjeti
kroz godinu, boæiÊni ciklus pojmove Jahve, Pasha, Knjiga Izlaska; samostalno
KljuËni pojmovi: nazivi pojedinih blagdana ili pronaÊi tekstove u Bibliji; usporediti i prosuditi
liturgijskih vremena. situaciju Izraelaca u ropstvu i situaciju nakon
Odgojno-obrazovna postignuÊa: imenovati i osloboenja; poznavati najvaænije dogaaje/Ëinjenice
protumaËiti znaËenje pojedinoga blagdana ili iz Mojsijeva æivota; opisati prijelaz preko Crvenog
liturgijskog vremena; uoËiti znaËenje pojedinih mora; uoËiti da je tijekom povijesti Bog izveo
blagdana ili liturgijskih vremena za æivot suvremenih Ëudesne zahvate spasenja u Mojsijevu æivotu i u
krπÊana. æivotu Izraelaca; kratko protumaËiti biblijske tekstove
koji govore o izlasku naroda iz egipatskog ropstva;
5. Æivjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme prepoznati i imenovati situacije u kojima moæemo
≈zarobiti« sebe i druge oko sebe.
kroz godinu, uskrsni ciklus
KljuËni pojmovi: nazivi pojedinih blagdana ili
liturgijskih vremena.
2. Boæja ljubav i pomoÊ - u pustinji hrani
Odgojno-obrazovna postignuÊa: imenovati i svoj narod
protumaËiti znaËenje pojedinog blagdana ili KljuËni pojmovi: Sinajski poluotok, mana, prepelice,
liturgijskog vremena; uoËiti znaËenje pojedinih voda, pustinja.
blagdana ili liturgijskih vremena za æivot suvremenih Odgojno-obrazovna postignuÊa: na zemljovidu
krπÊana. pronaÊi Sinajski poluotok; nabrojiti poteπkoÊe na
koje su naiπli Izraelci u pustinji; opisati i objasniti
reakcije Izraelaca u pustinji; uoËiti da se Bog brine za
svoj narod; protumaËiti vaænost i smisao ≈pustinje« u
6. RAZRED vlastitome æivotu; u osobnome æivotu prepoznati
Boæju prisutnost i vodstvo.
I. CJELINA:
ÆIVJETI U MIRU I SLOBODI 3. Krivnja i oprost - Savez na Sinaju
TEME KljuËni pojmovi: Sinajski savez, Deset savjeta
1. Suvremene situacije neslobode (zapovijedi), zlatno tele, KovËeg Saveza, ObeÊana
KljuËni pojmovi: sloboda, nesloboda, grijeh (grijeπiti), zemlja.
zarobljenost. Odgojno-obrazovna postignuÊa: usvojiti i razumjeti
Odgojno-obrazovna postignuÊa: imenovati situacije pojmove Sinajski savez, zlatno tele, KovËeg Saveza i
slobode/neslobode iz vlastitoga iskustva; uoËiti razlike ObeÊana zemlja; protumaËiti vaænost Deset savjeta
i sliËnosti izmeu vanjske i unutraπnje (zapovijedi) za razvoj nove kulture i civilizacije;
neslobode/zarobljenosti; uoËiti povezanost grijeha i ispravno tumaËiti i prihvaÊati vrjednote koje su
neslobode; ispravno vrjednovati vlastitu odgovornost sadræane u Deset savjeta (zapovijedi); navesti situacije
u promicanju slobode; imenovati neke vaænije osobe u kojima je vidljivo da Ëovjek sebi i danas stvara idole;
koje se bore (koje su se borile) za slobodu Ëovjeka. analizirajuÊi biblijske tekstove otkriti kako je Bog
uvijek spreman obnoviti savez prijateljstva i ljubavi s
2. Sloboda izvire iz prave ljubavi Ëovjekom; samostalno traæenje i pronalaæenje
KljuËni pojmovi: sloboda, ljubav, ljudska biblijskih tekstova.
odgovornost.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: uoËiti i ispravno
protumaËiti neraskidivu povezanost odgovornosti i

353
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

III. CJELINA: odreuje datum slavljenja Uskrsa; uoËiti i protumaËiti


ISUS KRIST - vaænost zadaÊe koju je uskrsnuli Isus dao uËenicima.
NA© OSLOBODITELJ I SPASITELJ
TEME IV. CJELINA:
1. »ovjek izmeu Ëeænje za slobodom i CRKVA - NOVI BOÆJI NAROD
izazovom robovanja TEME
KljuËni pojmovi: vanjsko i unutarnje ropstvo, Ëeænja 1. Crkva - zajednica Isusovih uËenika
za slobodom. KljuËni pojmovi: Crkva, Crkva - zajednica Isusovih
Odgojno-obrazovna postignuÊa: usporediti i uoËiti uËenika, boæansko i ljudsko lice Crkve, razliËiti
razliku izmeu vanjskog i unutarnjeg ropstva; darovi i sluæbe.
prepoznati postojanje unutarnje borbe izmeu Odgojno-obrazovna postignuÊa: odrediti πto je Crkva;
slobode i robovanja; uoËiti i objasniti krπÊanski naËin navesti i objasniti nekoliko biblijskih slika kojima se
izlaska iz ropstva i ostvarenje istinske slobode; navesti Crkva opisuje; objasniti razliku izmeu boæanskog i
i ispravno protumaËiti neke biblijske tekstove koji ljudskog lica Crkve; objasniti vaænost uloge svakoga
govore o osloboenju ≈srca«. krπÊanina u Crkvi; prepoznati postojanje razliËitih
darova i sluæbi u Crkvi; prepoznati vlastite darove
2. Isusove rijeËi i djela (zakon novoga æivota, koje smo pozvani ugraditi u Crkvu; otkrivati naËin na
Isusova Ëudesa, Isusove prispodobe) koji moæemo vlastite darove ugraivati u zajednicu.
KljuËni pojmovi: Isus - osloboditelj i spasitelj, novi
Savez, Govor na gori, Isusova Ëuda, prispodobe, 2. Pastiri Kristove Crkve
Kraljevstvo Boæje. KljuËni pojmovi: sveti red, pastiri Crkve, æupe,
Odgojno-obrazovna postignuÊa: usvojiti i razumjeti (nad)biskupije.
pojmove Isus osloboditelj i spasitelj, novi Savez; Odgojno-obrazovna postignuÊa: usvojiti i razumjeti
kraljevstvo Boæje; usporediti Isusa i Mojsija; objasniti pojmove sveti red, pastiri Crkve, (nad)biskupija;
sliËnosti i razlike izmeu staroga i novoga Zakona; nabrojiti pastire Crkve i objasniti njihove uloge
uoËiti od Ëega nas Isus oslobaa; protumaËiti poruku (zadaÊe); nabrojiti (nad)biskupije u Hrvatskoj (i BiH);
i vaænost Isusovih blaæenstava; usporediti Isusova i smjestiti vlastitu æupu unutar odreene
danaπnja blaæenstva; uoËiti i protumaËiti radikalnost (nad)biskupije; objasniti tko je papa i koja je njegova
Isusovih rijeËi i djela; nabrojiti nekoliko Isusovih Ëuda vaænost za KatoliËku crkvu.
i te tekstove pronaÊi u Bibliji; uoËiti vaænost vjere i
njezinu ulogu u prihvaÊanju Ëuda; odrediti πto su 3. Redovnici i redovnice u Crkvi
prispodobe i nabrojiti neke; s pomoÊu prispodoba KljuËni pojmovi: poziv, redovnici, redovnice,
odrediti πto je kraljevstvo Boæje. redovniËki zavjeti, redovi.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: usvojiti i razumjeti
3. Tajna Boæjeg sluæenja - Posljednja veËera pojmove poziv, redovi, redovnici i redovnice,
KljuËni pojmovi: sluæenje, zapovijed ljubavi, redovniËki zavjeti; nabrojiti nekoliko osnovnih
posljednja veËera, djela milosra. redovniËkih redova; opisati naËin æivota i rada
Odgojno-obrazovna postignuÊa: opisati u Ëemu se redovnika; nabrojiti redovniËke zavjete; uoËiti
sastoji Isusov primjer sluæenja; uoËiti radikalnost toga vaænost redovniπtva u æivotu Crkve; odrediti
sluæenja; uoËiti i protumaËiti dalekoseænost posljedica povijesna razdoblja kada se javlja redovniπtvo;
Isusova primjera sluæenja za cijelu povijest; navesti imenovati nekoliko utemeljitelja redovniËkih redova.
Isusovu zapovijed ljubavi; nabrojiti nekoliko
duhovnih i tjelesnih djela milosra; otkriti da je 4. Vjernici laici u Crkvi
Isusov primjer temelj krπÊanskoga ponaπanja i æivota; KljuËni pojmovi: vjernici laici, podruËja djelovanja
u vlastitome æivotu otkriti znakove Boæje ljubavi i laika, Ivan Merz, II. vatikanski sabor i vjernici laici.
blizine; pokazati spremnost za krπÊansko djelovanje i Odgojno-obrazovna postignuÊa: objasniti tko su
sluæenje u vlastitome æivotnom okruæju. vjernici laici u Crkvi i koja je njihova uloga;
prepoznati moguÊnosti za djelovanje vjernika laika u
4. Ljubav koja oslobaa - muka, smrt i Crkvi; spoznati i imenovati vlastite talente; uoËiti i
uskrsnuÊe objasniti vaænost II. vatikanskog sabora s obzirom na
KljuËni pojmovi: muka, smrt, uskrsnuÊe, kriæ. angaæman vjernika laika; ispravno vrjednovati primjer
Odgojno-obrazovna postignuÊa: opisati i protumaËiti laika Ivana Merza.
dogaaje i likove koje povezujemo uz Veliki petak;
otkriti i protumaËiti jedinstvenost Isusova uskrsnuÊa u
povijesti i njegovo znaËenje za krπÊane; objasniti zaπto
je Kristovo uskrsnuÊe temelj krπÊanske nade i
slobode; ispravno vrjednovati Kristov kriæ kao
srediπte povijesti ËovjeËanstva; objasniti kako se

354
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

V. CJELINA: prepoznati sakramente kao darove Kristove ljubavi i


CRKVA KROZ POVIJEST znakove susreta s Bogom i jednih s drugima; nabrojiti
TEME i kratko opisati 7 sakramenata.
1. Svijetle i tamne strane Crkve u srednjem
vijeku 2. Sakramenti krπÊanske inicijacije
KljuËni pojmovi: IstoËni raskol, obnova redovniπtva i KljuËni pojmovi: krπÊanska inicijacija, krπtenje (krst),
prosjaËki redovi, kriæarski ratovi, inkvizicija. potvrda, euharistija, pretvorba.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: opisati uzroke i Odgojno-obrazovna postignuÊa: razumjeti i usvojiti
posljedice velikog raskola Crkve u XI. stoljeÊu; uoËiti pojmove krπÊanska inicijacija, krπtenje, potvrda,
i obrazloæiti danaπnje ekumenske pokuπaje u euharistija i pretvorba; nabrojiti i protumaËiti
zbliæavanju podijeljenih Crkava; prepoznati i objasniti sakramente krπÊanske inicijacije; opisati ukratko
vaænije doprinose Crkve u srednjem vijeku (obnova krπÊansku inicijaciju u prvim stoljeÊima; prepoznati
redovniπtva, nastanak prosjaËkih redova, osnivanje krst kao sakrament roenja za novi æivot i ulaska u
sveuËiliπta, promicanje kulture i umjetnosti); novi Boæji narod; prepoznati potvrdu kao sakrament
prepoznati i objasniti negativno djelovanje Crkve u u kojem primamo posebnu jakost Duha Svetoga;
srednjem vijeku (kriæarski ratovi, inkvizicija, prepoznati euharistiju kao srediπte i vrhunac
preveliko bogatstvo); kritiËki i objektivno krπÊanskoga æivota; nabrojiti drugo nazivlje za
protumaËiti pozitivne i negativne uloge Crkve u euharistiju; razumjeti pojam pretvorbe; protumaËiti
srednjem vijeku; prepoznati i shvatiti da je Crkva novost i snagu krπÊanskoga æivota koji se dogaa u
zajednica ljudi koji takoer mogu grijeπiti; uoËiti sakramentima; objasniti vaænost izgradnje svjesnijega i
kako obnova Crkve poËinje od osobnog obraÊenja odgovornijega odnosa prema sakramentima.
svakoga krπÊanina ponaosob.
VII. CJELINA:
2. Rascjep Crkve na Zapadu i obnova Crkve CRKVENI JEZICI I KULTURA
KljuËni pojmovi: Martin Luther i reformacija, TEME
protestantizam, Tridentski koncil, isusovci, misijski 1. Crkvene zgrade
pokret. KljuËni pojmovi: crkve, kapele, crkveno graditeljstvo,
Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepoznati i graditeljski stilovi kroz povijest, unutraπnjost crkve.
obrazloæiti uzroke i posljedice reformacije i katoliËke Odgojno-obrazovna postignuÊa: usvojiti i razumjeti
obnove; navesti glavne odrednice novoga pojmove crkva, kapela, crkveno graditeljstvo; opisati
protestantskog nauka; otkriti i opisati znaËenje mjesta okupljanja prvih krπÊana; prepoznati i
Tridentskog koncila u unutarnjoj obnovi Crkve; usporediti osnovne znaËajke najvaænijih stilova
uoËiti i obrazloæiti znaËajnu ulogu isusovaca u crkvenog graditeljstva; navesti neke primjere
sveopÊoj obnovi Crkve; opisati misijski pokret; uoËiti najpoznatijih crkava - predstavnica pojedinih stilova;
potrebu stalnog obraÊenja i obnove Crkve i svih nabrojiti najvaænije dijelove koje uoËavamo u
njezinih Ëlanova. crkvama (oltar, svetohraniπte, ambon, krstionica,
ispovjedaonica, slike...); prepoznati vaænost i naËin
3. Novo lice Crkve u XX. stoljeÊu Ëuvanja sakralnih dobara.
KljuËni pojmovi: socijalni nauk Crkve, Ivan XXIII.,
Drugi vatikanski sabor i obnova Crkve, Ivan Pavao II. 2. Liturgijski predmeti, jezik i glazba
Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepoznati i objasniti KljuËni pojmovi: misno ruho, Liturgijski predmeti;
kako se Crkva sve viπe otvara svijetu; uoËiti i objasniti liturgijske knjige, liturgijski jezik, liturgijska glazba.
vaænost socijalnog nauka Crkve; prepoznati i Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepoznati i
protumaËiti crkvenu brigu za promicanje dostojanstva imenovati dijelove misnog ruha; objasniti Ëemu sluæe
Ëovjeka; uoËiti i odrediti znaËenje II. vatikanskog odreeni liturgijski predmeti i knjige, imenovati ih;
sabora u novoj slici Crkve u svijetu; usvojiti i navesti neke vrste liturgijskih pjevanja i sviranja;
razumjeti pojmove socijalni nauk Crkve, Drugi imenovati liturgijske jezike; imenovati najstarije
vatikanski sabor, obnova Crkve; nabrojiti imena hrvatske pjesmarice liturgijske glazbe; uoËiti i
nekoliko papa iz XX. stoljeÊa. protumaËiti posebnosti liturgijske glazbe; otkriti
ljepotu duhovne glazbe.
VI. CJELINA:
SAKRAMENTI I KR©ΔANSKA INICIJACIJA 3. KrπÊanski simboli i kratice
TEME KljuËni pojmovi: krπÊanski simboli i kratice, sveti
1. Sedam sakramenata - Kristovi darovi znakovi.
KljuËni pojmovi: sakrament, 7 sakramenata. Odgojno-obrazovna postignuÊa: nabrojiti, opisati i
Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepoznati znaËenje objasniti znaËenje vaænijih krπÊanskih simbola i
znakova i simbola u æivotu; otkriti da su sakramenti kratica; imenovati svete znakove i objasniti πto se
znakovi spasenja i milosnoga æivota s Bogom; njima izraæava.

355
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

VIII. CJELINA: 4. Æivjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme


MARIJA U CRKVI kroz godinu, boæiÊni ciklus
TEME KljuËni pojmovi: nazivi pojedinih blagdana ili
1. Upoznajmo Mariju iz Evanelja liturgijskih vremena.
KljuËni pojmovi: Marija, Aneo Gospodnji, Marija u Odgojno-obrazovna postignuÊa: imenovati i
Evanelju. protumaËiti znaËenje pojedinoga blagdana ili
Odgojno-obrazovna postignuÊa: navesti i interpretirati liturgijskog vremena; uoËiti znaËenje pojedinih
biblijske tekstove u kojima se spominje Marija (Lk blagdana ili liturgijskih vremena za æivot suvremenih
1,26-38; Lk 2,1-19; Iv 19,25-27; Dj 1,12-14); izreÊi krπÊana.
naizust molitvu Aneo Gospodnji; uoËiti Marijinu
slobodu i veliËinu u prihvaÊanju Boæje rijeËi. 5. Æivjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme
kroz godinu, uskrsni ciklus
2. Glavni Marijini blagdani i molitve KljuËni pojmovi: nazivi pojedinih blagdana ili
KljuËni pojmovi: Marijini blagdani i molitve, krunica, liturgijskih vremena.
marijanska svetiπta, Marija u likovnoj umjetnosti. Odgojno-obrazovna postignuÊa: imenovati i
Odgojno-obrazovna postignuÊa: nabrojiti i protumaËiti znaËenje pojedinoga blagdana ili
protumaËiti glavne Marijine blagdane (Navjeπtenje, liturgijskog vremena; uoËiti znaËenje pojedinih
Uznesenje, Roenje BDM, Bezgrjeπno zaËeÊe); blagdana ili liturgijskih vremena za æivot suvremenih
nabrojiti marijanska svetiπta u hrvatskome narodu; krπÊana.
njegovati stav poπtovanja i povjerenja prema Mariji;
navesti neke marijanske pjesme i molitve; opisati i
protumaËiti molitvu krunice. 7. RAZRED
IZBORNE TEME
1. Rimski biskup I. CJELINA:
KljuËni pojmovi: papa, bazilika sv. Petra, Vatikan, UPOZNAJMO I IZGRADIMO VLASTITU
konklava. OSOBNOST
Odgojno-obrazovna postignuÊa: odrediti tko je papa TEME
(koje uloge i zadaÊe ima) i uvidjeti njegovu vaænost za 1. Svatko je od nas jedinstven i potreban
djelovanje KatoliËke crkve; nabrojiti osnovne drugoga
podatke o bazilici sv. Petra i Vatikanu; usvojiti i KljuËni pojmovi: Ëovjek kao vrhunac stvaranja,
razumjeti pojam konklava; nabrojiti nekoliko vaænijih Ëovjek kao jedinstvena osoba, Ëovjek kao druπtveno
papa kroz povijest; imenovati sadaπnjega papu. biÊe.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepoznati i
2. Æivot redovnika/redovnica obrazloæiti da je svaki Ëovjek jedinstveno i
KljuËni pojmovi: samostan, molitva, rad, redovi, neponovljivo biÊe; prihvatiti sebe sa svim svojim
zavjeti. prednostima i nedostatcima; uoËiti da je svaki Ëovjek
Odgojno-obrazovna postignuÊa: objasniti posebnosti druπtveno biÊe i nuæno upuÊen na druge ljude;
redovniËkoga poziva i æivota redovnica/redovnica; prepoznati sebe i druge kao vrhunac Boæjega
uoËiti vaænost molitve i rada u redovniËkome æivotu; stvarateljskoga djela; doæivjeti i æivjeti svoju sliËnost s
uvidjeti osnovne razlike u naËinu æivota i djelovanja Bogom; biti osjetljivi za potrebe drugoga.
pojedinih redova; upoznati detaljnije æivot redovnika
koji djeluju na odreenome podruËju. 2. Izazovi puberteta
KljuËni pojmovi: pubertet, tjelesni razvoj, duπevni
3. Crkveno graditeljstvo razvoj, sukobi u pubertetu.
KljuËni pojmovi: stilovi gradnje, razlike izmeu Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepoznati i odrediti
pojedinih stilova, katedrale i crkve pojedinog stila. pubertet kao jednu od prijelaznih faza u Ëovjekovu
Odgojno-obrazovna postignuÊa: nabrojiti stilove razvoju i izgradnji zrele osobnosti; prepoznati i
gradnje crkva kroz povijest; objasniti osnovne razlike nabrojiti glavne odrednice tjelesnog razvoja u
izmeu pojedinih stilova; izdvojiti osnove znaËajke pubertetu; prepoznati i nabrojiti glavne odrednice
stila gradnje katedrale odreene biskupije ili æupne duπevnog razvoja u pubertetu; uoËiti i navesti neke
crkve; prepoznati veÊe i poznatije crkvene graevine probleme s kojima se mladi najËeπÊe susreÊu u
u Hrvatskoj (Eufrazijeva bazilika, crkva sv. Kriæa u pubertetu; uoËiti razloge zbog kojih dolazi do sukoba
Ninu, pojedine katedrale…) ili u Europi (Notre i razmirica u odnosu prema roditeljima i drugim
Dame, katedrala u Milanu, Barceloni, BeËu, bazilike autoritetima te navesti naËine rjeπavanja nastalih
u Rimu…); upoznati stil gradnje æupne crkve/ sukoba.
katedrale u vlastitoj æupi/biskupiji.

356
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

3. Idoli i ideali u izgradnji osobnosti triju zapovijedi Dekaloga; obrazloæiti na πto nas
KljuËni pojmovi: idol, idolatrija, ideal, uzor, Ëovjek je pozivaju prve tri zapovijedi Dekaloga; nabrojiti
slika Boæja. bogoslovne krjeposti i obrazloæiti njihovu vaænost za
Odgojno-obrazovna postignuÊa: objasniti razliku æivot; otkriti i protumaËiti smisao πtovanja Boæjeg
izmeu idola, idolatrije i ideala; objasniti mladenaËku imena kroz razliËite molitvene oblike; otkriti svetost
potrebu za poistovjeÊivanjem; otkriti i kritiËki dana Gospodnjega i obrazloæiti vaænost redovitog
obrazloæiti privid suvremenih idola koji se najËeπÊe sudjelovanja krπÊana na nedjeljnim euharistijskim
nameÊu mladima danas; otkriti i imenovati prave i slavljima; nabrojiti i kritiËki protumaËiti najuËestalije
istinske uzore i ideale u izgradnje vlastite osobnosti; naËine krπenja prvih triju zapovijedi Dekaloga.
otkriti i prihvatiti Boga kao naπ najveÊi ideal.
4. Poπtovanje roditelja i starijih
4. Zamke suvremenih ovisnosti KljuËni pojmovi: Ëetvrta Boæja zapovijed, obiteljsko
KljuËni pojmovi: ovisnost, droga, puπenje, alkohol. zajedniπtvo, roditeljski odgoj, duænosti djece, odnos
Odgojno-obrazovna postignuÊa: uoËiti i imenovati prema drugim autoritetima.
opasnosti suvremenih ovisnosti u koje najËeπÊe upada Odgojno-obrazovna postignuÊa: objasniti sadræaj i
suvremena mladeæ; prepoznati i protumaËiti razloge opseg Ëetvrte Boæje zapovijedi; navesti i obrazloæiti
zbog kojih mladi najËeπÊe postaju ovisnici o drogi, najËeπÊe naËine krπenja Ëetvrte Boæje zapovijedi;
puπenju i alkoholu; prepoznati loπa druæenja i navesti i kratko protumaËiti izabrane biblijske
negativne druπtvene utjecaje; shvatiti posljedice tekstove koji govore o odnosu djece i roditelja;
ovisniËkoga ponaπanja; prihvatiti svoju slobodu kao prepoznati i prihvatiti obitelj kao temeljnu druπtvenu
dar Boæji da Ëinimo uvijek dobro, a izbjegavamo zlo; zajednicu; objasniti ulogu roditelja kao prvih
izgraivati osobni stav i Ëvrsti znaËaj prema napastima odgojitelja svoje djece; prepoznati i obrazloæiti
suvremenih ovisnosti kod mladih. vaænost ispravnog odnosa prema roditeljima i
starijima; prepoznati potrebu izgraivanja odnosa
II. CJELINA: poπtovanja prema nastavnicima, nadreenima i
DEKALOG - dræavnim poglavarima.
PRAVILA ZA ÆIVOT U LJUBAVI I SLOBODI
TEME 5. Svetost ljudskoga æivota
1. Savjest - Boæji glas u Ëovjeku KljuËni pojmovi: peta Boæja zapovijed, svetost æivota,
KljuËni pojmovi: savjest, pravo na savjest, ispravan sud ubojstvo, pobaËaj, eutanazija, samoubojstvo.
savjesti, odgoj savjesti. Odgojno-obrazovna postignuÊa: objasniti sadræaj i
Odgojno-obrazovna postignuÊa: otkriti savjest kao opseg pete Boæje zapovijedi; uoËiti da je Bog jedini
Boæji glas u Ëovjeku koji nas potiËe da Ëinimo dobro gospodar svakoga ljudskoga æivota; otkriti i spoznati
i izbjegavamo zlo; shvatiti da svaki Ëovjek ima pravo svetost svakog ljudskog æivota od zaËeÊa do prirodne
æivjeti po svojoj savjesti; uoËiti naËine i potrebu smrti; kritiËki protumaËiti najuËestalije povrede
trajnog odgoja savjesti kako bi naπa savjest bila ljudskog æivota (ubojstvo, pobaËaj, eutanazija,
ispravno formirana; prepoznati i obrazloæiti vaænost samoubojstvo, ugroæavanje zdravlja, rat i naoruæanje);
vjere i molitve za odgoj savjesti i djelovanje po navesti i kratko protumaËiti izabrane biblijske
savjesti. tekstove koji govore o dostojanstvu i svetosti
ljudskoga æivota; imenovati naËine kako se moæemo
2. Boæje zapovijedi - put u slobodu zauzeti za svaki ljudski æivot, a osobito za
najugroæenije.
KljuËni pojmovi: Dekalog, Mojsije, sloboda, ljudska
prava.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: nabrojiti i 6. Dostojanstvo ljudskoga tijela i braËna
protumaËiti deset Boæjih zapovijedi; otkriti zaπto nam ËistoÊa
je Bog dao svoje zapovijedi; spoznati i prihvatiti KljuËni pojmovi: spolnost, bludnost, braËna ljubav,
spoznaju da nas Boæje zapovijedi oslobaaju i da ne predbraËni spolni odnosi.
ugroæavaju naπu slobodu; uoËiti da se sve zapovijedi Odgojno-obrazovna postignuÊa: objasniti sadræaj i
svode na ljubav prema Bogu i bliænjemu; nastojati opseg πeste i devete Boæje zapovijedi; odrediti
æivjeti prema Boæjim zapovijedima; usporediti Ëovjeka kao jedinstvo duπe i tijela; obrazloæiti u Ëem
Dekalog i temeljna ljudska prava i uoËiti njihovu se sastoji dostojanstvo ljudske spolnosti; uoËiti da je
povezanost. naπe tijelo hram Duha Svetoga; imenovati i kritiËki
protumaËiti najuËestalije zloporabe na podruËju
3. Ljubav prema Bogu ljudske spolnosti; uoËiti i spoznati svetost braka i
KljuËni pojmovi: prva ploËa Dekaloga, bogoslovne obitelji koja se oËituje u meusobnoj ljubavi i
krjeposti, naËini krπenja prvih triju zapovijedi, Dan vjernosti; kritiËki protumaËiti opasnosti braËne
Gospodnji i zapovijedani blagdani. nevjere i rastave braka; uoËiti vaænost i vrijednost
Odgojno-obrazovna postignuÊa: opisati sadræaj prvih predbraËne i braËne ËistoÊe.

357
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

7. Poπtovanje tue imovine IV. CJELINA:


KljuËni pojmovi: privatno vlasniπtvo, kraa, tjelesna i PROROCI - BOÆJI GLASNICI
duhovna djela milosra, pohlepa, zavist. TEME
Odgojno-obrazovna postignuÊa: objasniti sadræaj i 1. Proroci govore u Boæje ime
opseg sedme i desete Boæje zapovijedi; uoËiti i KljuËni pojmovi: prorok, poslanje, Mojsije, proroci -
obrazloæiti pravo svakog Ëovjeka na privatno pisci, veliki i mali proroci.
vlasniπtvo; imenovati i protumaËiti razliËite oblike Odgojno-obrazovna postignuÊa: protumaËiti tko su
krae i povrede tuega vlasniπtva; imenovati djela bili proroci u Starome zavjetu i kada se oni osobito
milosra; prepoznati situacije u kojima je Ëovjek pojavljuju; opisati poziv, ulogu i poslanje
pozvan Ëiniti djela milosra; uoËiti i kritiËki starozavjetnih proroka; uoËiti i objasniti razliku
obrazloæiti opasnosti pohlepe, gramzivosti i zavisti; izmeu starijih proroka i proroka-pisaca; odrediti
zauzimati se za jednostavnost i siromaπtvo srca. zaπto je Mojsije najveÊi starozavjetni prorok;
imenovati nekoliko vaænijih starozavjetnih proroka;
8. Poziv na istinoljubivost navesti i kratko protumaËiti neke izabrane proroËke
KljuËni pojmovi: istina, laæ, krivo svjedoËenje, tekstove; posvijestiti da smo i mi danas svi pozvani
ogovaranje, klevetanje. vrπiti proroËku sluæbu; razlikovati proroπtva od
Odgojno-obrazovna postignuÊa: objasniti sadræaj i proricanja.
opseg osme Boæje zapovijedi; uoËiti i protumaËiti
vaænost istine i istinoljubivosti u svakodnevnome 2. Proroci - Ëuvari Saveza
æivotu; posvijestiti da svaki Ëovjek ima pravo na KljuËni pojmovi: Savez, proroci u Izraelu, proroci u
priopÊivanje istine; imenovati i protumaËiti Judi, asirsko izgnanstvo, babilonsko izgnanstvo.
najuËestalije oblike povrede istine (laæ, krivo Odgojno-obrazovna postignuÊa: uoËiti osobito
svjedoËenje, krivokletstvo, ogovaranje, klevetanje); poslanje proroka u Ëuvanju Saveza s Bogom; objasniti
prepoznati situacije kada se trebamo zauzimati za zbog Ëega dolazi do podjele Kraljevstva na Sjeverno
istinu; nastojati uvijek govoriti istinu. (Izrael) i Juæno (Juda); imenovati proroke koji su
djelovali u Izraelu, i one u Judi; uoËiti kako se proroci
III. CJELINA: bore za ËistoÊu vjere, za vjernost Savezu, protiv
ÆIDOVSKI NAROD I VJERA druπtvene nepravde i idolopoklonstva; objasniti ulogu
TEME i poslanje proroka za vrijeme asirskog i babilonskog
1. Judaizam izgnanstva; navesti i kratko protumaËiti neke izabrane
KljuËni pojmovi: judaizam, ≈©ema Jisrael«, πabat, proroËke tekstove; imenovati suvremene oblike
obrezanje, æidovski blagdani. zarobljenosti i posvijestiti naπe osobno proroËko
Odgojno-obrazovna postignuÊa: usvojiti nove poslanje danas.
pojmove, razumjeti ih i koristiti ih; imenovati i
objasniti temeljne odrednice judaizma, vjere u 3. Glasnici nade i izbavljenja
jednoga Boga; usporediti krπÊanstvo i judaizam te KljuËni pojmovi: Perzijsko Carstvo, povratak u
prepoznati najosnovnije poveznice meu njima; domovinu, obnova Hrama, æidovska dijaspora, Ivan
imenovati i opisati Bibliju kao svetu knjigu izraelskog Krstitelj.
naroda, osobito Petoknjiæje; opisati vjerniËki æivot Odgojno-obrazovna postignuÊa: opisati povijesno
Æidova; imenovati i kratko objasniti najvaænije stanje izraelskog naroda nakon propasti Babilonskog
æidovske blagdane i uoËiti njihovu povezanost s carstva i uspostave Perzijskoga carstva; odrediti ulogu
krπÊanskim blagdanima. proroka kao glasnika nade, izbavljenja i povratka u
domovinu; protumaËiti vaænost obnove i ponovne
2. Dijalog Æidova i krπÊana izgradnje Hrama; objasniti πto je to æidovska dijaspora
KljuËni pojmovi: religijski dijalog, antisemitizam, nekada i danas; navesti glavne sadræaje proroËkog
deklaracija ≈Nostra aetate«. navijeπtanja, osobito navjeπtaj dolaska Mesije; navesti
Odgojno-obrazovna postignuÊa: usvojiti nove i kratko protumaËiti neke izabrane proroËke tekstove;
pojmove, razumjeti ih i rabiti ih; navesti i objasniti definirati ulogu Ivana Krstitelja kao posljednjega
vaænije odrednice koje Ëine zajedniËku baπtinu starozavjetnog proroka i Mesijina preteËu; navesti
Æidova i krπÊana; protumaËiti vaænost religijskoga glavni sadræaj Ivanova propovijedanja, tj. navjeπtaj
dijaloga sa Æidovima; imenovati i opisati tragiËne Mesije i poziv na obraÊenje; posvijestiti da smo svi
posljedice antisemitizma, mrænje i progona Æidova; potrebni obraÊenja i da nas Bog nikada ne napuπta.
kratko obrazloæiti πto II. vatikanski koncil govori o
odnosu i dijalogu krπÊana sa Æidovima; posvijestiti 4. Isus Krist - ispunjenje proroËanstava
kako su Æidovi naπa povlaπtena braÊa u vjeri. KljuËni pojmovi: protoevanelje, Mesija, Davidov
potomak, novi Savez.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepoznati prvi
navjeπtaj Spasitelja (protoevanelje) nakon grijeha
prvih ljudi; obrazloæiti tvrdnju da su se u Isusu Kristu

358
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

ispunila sva starozavjetna proroπtva; otkriti i prihvatiti protumaËiti πto je to iskonski ili istoËni grijeh;
Isusa Krista kao najveÊeg od svih proroka, Mesiju, usporediti teπke i lake grijehe i odrediti razliku meu
Spasitelja i Otkupitelja; objasniti novi i vjeËni Savez s njima; imenovati i obrazloæiti sedam glavnih grijeha;
Bogom koji se dogaa u Isusu Kristu; uoËiti vaænost prepoznati i obrazloæiti povezanost grijeha i naπe
vjere u Isusa Krista i u njegovo spasenjsko i slobode (zlouporabe slobode); otkriti kako grijeh
otkupiteljsko djelo. stvara osjeÊaj krivnje koje se moramo osloboditi;
uoËiti da se grijehom Ëovjek udaljava od Boga;
V. CJELINA: navesti i obrazloæiti posljedice grijeha u osobnom i
DA SVI BUDU JEDNO druπtvenome æivotu.
TEME
2. Pomirenje s Bogom i s ljudima
1. Isusova æelja i molitva za jedinstvom
KljuËni pojmovi: savrπeno i nesavrπeno kajanje,
KljuËni pojmovi: jedna, sveta, katoliËka i apostolska
odgovornost za vlastite Ëine, obraÊenje, sakrament
Crkva.
ispovijedi ili pomirenja, pokora.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: primjereno
Odgojno-obrazovna postignuÊa: otkriti vaænost
protumaËiti tekst Isusove velikosveÊeniËke molitve za
priznanja grijeha i obraÊenja; razlikovati grijeh od
jedinstvo svojih uËenika; uoËiti da je Isus æelio jednu
grjeπnika: Bog mrzi grijeh, a ljubi grjeπnika; spoznati
Crkvu; obrazloæiti znaËenje Ëetiriju oznaka Kristove
kako obraÊenje zapoËinje vlastitim kajanjem za
Crkve; prepoznati i objasniti unutarnje i vanjske
grijehe; razlikovati savrπeno i nesavrπeno kajanje;
kriterije jedinstva Crkve; razvijati odnos poπtovanja i
razvijati svijest odgovornosti za svoje loπe postupke i
tolerancije prema drugim krπÊanskim vjeroispo-
grijehe; navesti i kratko protumaËiti izabrane biblijske
vijestima; uvidjeti vaænost molitve za jedinstvo svih
tekstove koji govore o Ëovjekovu pokajanju i
krπÊana.
obraÊenju i Boæjemu praπtanju i milosru; otkriti
veliËinu Boæjeg milosra u sakramentu sv. ispovijedi;
2. KrπÊani na drugi naËin uoËiti vaænost pokore za vlastite grijehe; biti spreman
KljuËni pojmovi: Pravoslavna crkva, grkokatolici, drugima opraπtati.
protestantizam, luterani, kalvinisti, anglikanci.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: usvojiti nove VII. CJELINA:
pojmove, razumjeti ih i rabiti ih; protumaËiti TAJNA SMRTI I KR©ΔANSKA VJERA U
posebnosti Pravoslavne crkve, crkvenu strukturu i VJE»NI ÆIVOT
navesti ono πto nam je zajedniËko; objasniti nastanak TEME
grkokatolika i prepoznati moguÊnost jedinstva Crkve 1. Pred tajnom smrti
u raznolikosti; prepoznati i objasniti temeljne KljuËni pojmovi: smrt, ljudska bolest i patnja,
postavke protestantskog nauka; imenovati vaænije bolesniËko pomazanje, besmrtnost duπe, vjera u
protestantske Crkve; uvidjeti vaænost odnosa uskrsnuÊe.
poπtovanja i tolerancije prema drugim krπÊanskim Odgojno-obrazovna postignuÊa: obrazloæiti zbog Ëega
vjeroispovijestima. ljudi vole æivot i zaπto se boje smrti; shvatiti da je smrt
prijelaz iz zemaljskoga æivota u vjeËni æivot;
3. Ekumenski pokret posvijestiti da je naπa duπa besmrtna; prepoznati i
KljuËni pojmovi: ekumenizam, ekumenski pokret, obrazloæiti kako Ëovjekova patnja ima smisla; opisati,
jedinstvo krπÊana. na temelju biblijskih tekstova, Isusov odnos prema
Odgojno-obrazovna postignuÊa: objasniti poËetak i bolesnicima; probuditi naπu brigu za bolesne;
razvoj ekumenskoga pokreta; prepoznati u obrazloæiti smisao i znaËenja sakramenta bolesniËkoga
ekumenizmu jednu od najvaænijih zadaÊa Crkve; pomazanja; produbiti vjeru u vjeËni æivot s Bogom.
otkriti i prepoznati naËine ekumenskoga zbliæavanja
podijeljenih Crkava; navesti najvaænije ekumenske 2. O æivotu nakon smrti
dogaaje; uoËiti vaænost razvijanja ekumenske svijesti i KljuËni pojmovi: raj, pakao, Ëistiliπte, posljednji sud,
osobnog angaæmana; imenovati naËine kako moæemo uskrsnuÊe tijela, æivot vjeËni.
promicati jedinstvo krπÊana u osobnome æivotu; moliti Odgojno-obrazovna postignuÊa: navesti i kratko
se za sjedinjenje svih Kristovih vjernika. protumaËiti neke izabrane biblijske tekstove o æivotu
nakon smrti; usvojiti nove pojmove i ispravno ih
VI. CJELINA: protumaËiti; uoËiti moguÊnost vjeËne propasti ako se
POTREBA POMIRENJA I OPRO©TENJA svjesno i slobodno odluËimo protiv Boga; dublje
TEME razumjeti moguÊnost Ëovjekova ËiπÊenja pred Bogom
1. Iskustvo krivnje i grijeha nakon smrti; prepoznati vaænost i potrebu molitve za
KljuËni pojmovi: grijeh, istoËni grijeh, glavni grijesi, sve pokojne; dublje razumjeti vjeru da nas nakon
osobni grijeh, laki i teπki grijesi. smrti Ëeka konaËni susret s Bogom i vjeËni raj;
Odgojno-obrazovna postignuÊa: protumaËiti πto je to ispravno protumaËiti povezanost naπega æivljenja na
grijeh; prepoznati da je svaki Ëovjek grjeπnik; zemlji i vjeËnog æivota; naslutiti vaænost krπÊanske
vjere u Boæje milosre i uskrsnuÊe na vjeËni æivot.

359
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

3. Æivimo u vjeri, nadi i ljubavi zahvalnost na daru prijateljstva; prepoznati i


KljuËni pojmovi: krjepost, bogoslovne krjeposti, obrazloæiti kako je Ëovjek pozvan shvaÊati i æivjeti
stoæerne krjeposti, grijesi protiv krjeposti. svoju spolnost i seksualnost u sluæbi istinske ljubavi i
Odgojno-obrazovna postignuÊa: usvojiti i razumjeti æivota; prepoznati i protumaËiti vaænost ljubavi kao
kljuËne pojmove; obrazloæiti πto je krjepost i norme ljudske spolnosti i odnosa meu spolovima;
krjepostan æivot; usporediti i uoËiti razliku izmeu uoËiti vaænost odgoja vlastite spolnosti; prepoznati i
stoæernih i bogoslovnih krjeposti; odrediti πto je to navesti bitne razlike izmeu zaljubljenosti i ljubavi;
vjera i na πto nas vjera poziva; odrediti u Ëemu se zauzimati se za razvoj zajedniπtva, prijateljstva i
sastoji krπÊanska nada; prepoznati ljubav kao temelj i ljubavi.
vrhunsko mjerilo krπÊanskoga æivota; imenovati i
objasniti grijehe koji se izravno protive vjeri, nadi i 3. Brak i celibat - oblici krπÊanskoga æivota
ljubavi; uoËiti vaænost i ljepotu krjeposnoga æivota. KljuËni pojmovi: sakrament æenidbe, brak, obitelj,
celibat, duhovno zvanje.
IZBORNE TEME Odgojno-obrazovna postignuÊa: navesti i protumaËiti
1. Æivjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme vrjednote braka i braËne ljubavi; navesti i objasniti
kroz godinu, boæiÊni ciklus osnovna obiljeæja krπÊanskoga braka; odrediti bitne
KljuËni pojmovi: blagdani, liturgijska vremena, dimenzije braka koje se oËituju u meusobnoj ljubavi
vrijeme kroz godinu. i raanju djece; imenovati i kritiËki protumaËiti
Odgojno-obrazovna postignuÊa: imenovati i poteπkoÊe suvremenoga braka; imenovati i protumaËiti
protumaËiti znaËenje pojedinih blagdana i liturgijskih vrijednost sveÊeniËkoga poziva i æivota u celibatu i
vremena; uoËiti znaËenje pojedinih blagdana ili ËistoÊi; poπtovati osobni izbor svakoga Ëovjeka.
liturgijskih vremena za æivot suvremenih krπÊana.
II. CJELINA:
2. Æivjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme »OVJEKOVO TRAGANJE ZA ÆIVIM BOGOM
kroz godinu, uskrsni ciklus TEME
KljuËni pojmovi: nazivi pojedinih blagdana i 1. Svaki Ëovjek traæi Boga
liturgijskih vremena. KljuËni pojmovi: religioznost, religija, vjera,
Odgojno-obrazovna postignuÊa: imenovati i praznovjerje, magija.
protumaËiti znaËenje pojedinih blagdana i liturgijskih Odgojno-obrazovna postignuÊa: obrazloæiti da je
vremena; uoËiti znaËenje pojedinih blagdana ili Ëovjek po svojoj naravi religiozno biÊe; navesti
liturgijskih vremena za æivot suvremenih krπÊana. razliku izmeu religioznosti, religije i vjere;
usporediti i ispravno razlikovati pravu religioznost od
krivih oblika religioznosti; prepoznati i protumaËiti
najËeπÊa kriva shvaÊanja Boga danas; izdvojiti i
8. RAZRED objasniti opasnosti praznovjerje i magije; biti spreman
suËeliti se s religioznim pitanjima u osobnom i
I. CJELINA: javnom æivotu.
UPOZNAJMO I IZGRA–UJMO SVOJ ÆIVOT
TEME 2. Ateizam i vjerska ravnoduπnost
1. Radost odrastanja KljuËni pojmovi: ateizam, vjerska ravnoduπnost,
KljuËni pojmovi: adolescencija, mladenaËke krize, praktiËni ateizam.
zrelost. Odgojno-obrazovna postignuÊa: razlikovati teorijski i
Odgojno-obrazovna postignuÊa: definirati vrijeme praktiËni ateizam; prepoznati i protumaËiti
adolescencije kao vaæno prijelazno razdoblje u suvremene oblike ateizma koji pokuπavaju istisnuti
cjelovitome sazrijevanju Ëovjeka; obrazloæiti vaænost Boga iz æivota; jasno iznositi svoje argumente o
skladnoga dozrijevanja u tjelesnom, emocionalnom, ateizmu; uoËiti i objasniti vaænost krπÊanskoga
intelektualnom, druπtvenom i duhovnom pogledu; svjedoËenja nasuprot suvremenim oblicima ateizma;
imenovati i dublje shvatiti mladenaËke krize kao usvajati stav tolerancije prema onima koji ne vjeruju.
normalni put razvoja i odrastanja; prihvatiti sebe i
druge ljude; spoznati vaænost usklaivanja vlastitih 3. Traæenje Boga u novim religioznim
osjeÊaja s razumom; spoznati koliko je vaæan utjecaj pokretima
Boæje milosti u vlastitome dozrijevanju. KljuËni pojmovi: sekta/sljedba, religiozni pokret,
reinkarnacija, yoga, New Age.
2. Prijateljstvo i ljubav Odgojno-obrazovna postignuÊa: usvojiti i razumjeti
KljuËni pojmovi: prijateljstvo, ljudska spolnost, kljuËne pojmove; usporediti i navesti razliku izmeu
ljudska heteroseksualnost, zaljubljenost, ljubav. sekti i religioznih pokreta; navesti i opisati neke
Odgojno-obrazovna postignuÊa: obrazloæiti vrijednost krπÊanske i nekrπÊanske sekte i religiozne pokrete;
prijateljstva; obrazloæiti obiljeæja pravoga prijateljstva; imenovati razliËite oblike religioznog ponaπanja;
razliËitim oblicima stvaralaËkog izraæavanja izraziti opisati neka vaænija uËenje u suvremenim religioznim

360
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

pokretima (reinkarnacija, yoga, meditacija, je uspjeh bez Boga osuen na propast; prepoznavati i
okultizam, ezoterija); kratko opisati temeljne otkrivati Boæju dobrotu koja nas poziva na miran,
odrednice New Agea; obrazloæiti vaænost izgradnje ispunjen i sretan æivot na zemlji; postupno otkrivati da
osobnoga vjerskog svjetonazora i krπÊanskoga su nam æivot i svijet darovani i da smo te darove
vjerskog nazora. pozvani dalje svjedoËiti u susretu s ljudima.

III. CJELINA: IV. CJELINA:


TAJNA SVIJETA I »OVJEKA U SVJETLU KATOLI»KA CRKVA I KR©ΔANSTVO U
BIBLIJE HRVATA
TEME TEME
1. Biblijska i danaπnja slika svijeta 1. Korijeni krπÊanstva na hrvatskome
KljuËni pojmovi: Objava, postanak svijeta, Bog prostoru
Stvoritelj, evolucija. KljuËni pojmovi: krπÊanstvo u Iliriku, krπÊanski
Odgojno-obrazovna postignuÊa: razlikovati naravnu i muËenici, Salona, Sirmij.
nadnaravnu objavu; kratko protumaËiti znaËenje Odgojno-obrazovna postignuÊa: opisati poËetke
biblijskoga govora o stvaranju svijeta; navesti i kratko krπÊanstva na hrvatskim prostorima; imenovati i
protumaËiti izabrane biblijske tekstove o stvaranju objasniti veliËinu i vrijednost kulturno-povijesnih
svijeta; objasniti odnos biblijske i znanstvene slike spomenika iz ranokrπÊanskog vremena; imenovati i
svijeta; razliËitim oblicima stvaralaËkog izraæavanja kratko opisati neke vaænije krπÊanske muËenike na
izreÊi osjeÊaj divljenja i zahvalnosti za stvoreni svijet; naπim prostorima; imenovati i ispravno vrjednovati
uoËiti i obrazloæiti Ëovjekovu odgovornost za vrline svetih krπÊanskih muËenika.
stvoreni svijet i njegovu izgradnju.
2. Pokrπtenje Hrvata i ulazak u zajednicu
2. »ovjek je slika Boæja krπÊanskih naroda
KljuËni pojmovi: stvaranje Ëovjeka, Ëovjek slika Boæja, KljuËni pojmovi: Viπeslavova krstionica, knez
dostojanstvo Ëovjeka, jednakost muπkarca i æene. Branimir, papa Ivan VIII., sv. Δiril i Metod,
Odgojno-obrazovna postignuÊa: kratko protumaËiti glagoljica, glagoljski spomenici.
izabrane biblijske tekstove o stvaranju Ëovjeka; Odgojno-obrazovna postignuÊa: objasniti postupnost
objasniti znaËenje i poruku biblijskoga govora o pokrπtavanja Hrvata od 7. do 9. stoljeÊa; opisati ulogu
stvaranju Ëovjeka; uoËiti zaπto je Ëovjek kruna kneza Branimira i pape Ivana IV. u pokrπtavanju
Boæjega stvaranja; otkriti ljepotu i dostojanstvo Hrvata; jasno izraziti stav poπtovanja prema
Ëovjeka kao slike Boæje; obrazloæiti razliËitost i najstarijim spomenicima vjere i kulture hrvatskog
jednakost dostojanstva muπkarca i æene; razliËitim naroda; ispravno vrjednovati ulogu krπÊanske vjere
oblicima stvaralaËkog izraæavanja izraziti zahvalnost i koja je dala nemjerljiv doprinos u stvaranju
radost na darovanome æivotu. samostalnosti hrvatske dræave; povezati poËetke
pismenosti u Hrvata s Crkvom; opisati vaænost
3. Grijeh kao zloporaba slobode glagoljice i starohrvatskog jezika u bogosluæju;
KljuËni pojmovi: sloboda kao dar, istoËni grijeh, obrazloæiti vaænost i znaËaj narodnog jezika u liturgiji;
oholost, zavist, bratoubojstvo. imenovati naËine kako trebamo Ëuvati i promicati
Odgojno-obrazovna postignuÊa: kratko protumaËiti hrvatsku kulturnu baπtinu.
izabrane biblijske tekstove o grijehu prvih ljudi i
prvom bratoubojstvu; uvidjeti i ispravno protumaËiti 3. Druπtveni i vjerski æivot Hrvata u srednjem
povezanost grijeha i zloporabe ljudske slobode; vijeku
prepoznati i objasniti oholost i zavist kao glavne KljuËni pojmovi: Zvonimirova zavjernica,
izvore Ëovjekova grijeha; spoznati da je grijeh protiv bratovπtine, hrvatske biskupije, starohrvatske crkve,
Ëovjeka ujedno i grijeh protiv Boga; uoËiti i predzie krπÊanstva.
obrazloæiti vaænost krjeposti poniznosti; konkretnim Odgojno-obrazovna postignuÊa: usvojiti i razumjeti
gestama pokazivati ljubav prema bliænjemu. kljuËne pojmove; kratko opisati glavne odrednice
druπtvenoga i vjerskoga æivota Hrvata u srednjem
4. Boæja dobrota i ljubav prema grjeπnicima vijeku; imenovati najstarije starohrvatske crkve;
KljuËni pojmovi: potop, Savez s Noom, kula imenovati i kratko predstaviti srednjovjekovne
Babilonska. hrvatske biskupije kao srediπta crkvenoga,
Odgojno-obrazovna postignuÊa: kratko protumaËiti druπtvenoga i kulturnoga æivota; prepoznati i objasniti
izabrane biblijske tekstove o opÊem potopu i ulogu Crkve u obrani krπÊanstva na hrvatskim
Babilonskoj kuli; objasniti znaËenje i poruku prostorima; objasniti zaπto se hrvatski narod smatra
biblijskoga govora o opÊem potopu; protumaËiti predziem krπÊanstva.
znaËenje Boæjeg saveza s Noom; protumaËiti znaËenje
i poruku o gradnji Babilonske kule; na temelju
biblijskih tekstova uoËiti i ispravno protumaËiti kako

361
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

4. Uloga Crkve u promicanju hrvatskog V. CJELINA:


πkolstva, kulture i znanosti U ISUSU KRISTU UPOZNAJEMO PRAVOGA
KljuËni pojmovi: benediktinske πkole, doprinos BOGA
biskupa i sveÊenika, doprinos redovnika, hrvatski TEME
narodni preporod. 1. Proπao je zemljom ËineÊi dobro
Odgojno-obrazovna postignuÊa: opisati ulogu KljuËni pojmovi: Isusovo propovijedanje, Isusov
benediktinaca i benediktinskih samostana u razvoju odnos prema ljudima, Isusov odnos prema
hrvatskoga πkolstva; imenovati te kratko opisati neke grjeπnicima i najpotrebnijima, Isusov odnos prema
zasluæne pojedince u Crkvi u izgradnji naπeg naroda na Zakonu.
duhovnom, prosvjetnom, kulturnom, gospodarskom i Odgojno-obrazovna postignuÊa: opisati temeljne
politiËkom podruËju æivota (A. KaæotiÊ, R. BoπkoviÊ, sadræaje Isusova propovijedanja; prepoznati i objasniti
A. KaËiÊ-MioπiÊ, B. KaπiÊ, J. J. Strossmayer); navesti i Isusov stav bezuvjetnog prihvaÊanja svih ljudi,
kratko opisati nekoliko znaËajnijih redovniËkih osobito djece, æena, grjeπnika i najpotrebnijih; kratko
zajednica i njihovo kulturno djelovanje; prepoznati protumaËiti neke izabrane novozavjetne tekstove koji
ulogu Crkve i istaknutih crkvenih ljudi u vrijeme govore o Isusovu odnosu prema ljudima; protumaËiti
hrvatskoga narodnog preporoda; ispravno vrjednovati Isusov odnos prema Zakonu; uoËiti i protumaËiti
doprinos Crkve u razvoju πkolstva, kulture i znanosti; vaænost zauzimanja vlastitoga odgovornog stava u
navesti naËine kako mi moæemo aktivno sudjelovati u odnosu prema Isusu i njegovoj poruci; ispravno
razvoju i napretku naπeg druπtva danas. vrjednovati vaænost osobnog stava vjere; iznijeti
argumente o potrebi prihvaÊanja, poπtovanja i
5. Crkva u Hrvata za vrijeme svjetskih ratova uvaæavanja svakog Ëovjeka po uzoru na Isusa Krista.
i poraÊâ
KljuËni pojmovi: Hrvatski katoliËki pokret, Ivan 2. Ljubio nas je do kraja
Merz, nacizam, komunizam, Alojzije Stepinac. KljuËni pojmovi: Posljednja veËera, Isusova muka,
Odgojno-obrazovna postignuÊa: kratko opisati smrt i uskrsnuÊe.
druπtveno-politiËke prilike XIX. i XX. stoljeÊa i Odgojno-obrazovna postignuÊa: obrazloæiti otajstvo
ulogu Hrvatskog katoliËkog pokreta (I. Merz); navesti Isusove muke, smrti i uskrsnuÊa; postupno otkrivati
i opisati oblike stradanja Crkve u Hrvata za vrijeme smisao Isusova potpunog predanja radi Ëovjeka i
bezboænih totalitaristiËkih sustava (nacizam i njegova spasenja; prepoznati povezanost ærtve i
komunizam); ispravno vrjednovati ulogu bl. Alojzija ljubavi; obrazloæiti Isusovo uskrsnuÊe kao pobjedu
Stepinca u obrani Crkve za vrijeme i poslije II. æivota nad smrÊu; posvijestiti da je Uskrsnuli Krist
svjetskog rata; uoËiti potrebu te navesti naËine kako prisutan i danas meu nama; uoËiti i protumaËiti
se valja boriti protiv svakog oblika jednoumlja; uoËiti potrebu stalnog produbljivanja vjere u uskrsnuÊe i
vaænost i potrebu njegovanja tolerancije, dijaloga i vjeËni æivot.
meusobnog poπtovanja; jasno izreÊi πto moæemo
nauËiti i primijeniti u vlastitome æivotu od velikih 3. Tko je Isus Krist?
hrvatskih svetaca i muËenika. KljuËni pojmovi: Pravi Bog, pravi Ëovjek, UËitelj,
Spasitelj, Otkupitelj.
6. KatoliËka crkva u Hrvata danas Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepoznati u Isusu
KljuËni pojmovi: Domovinski rat i samostalnost Kristu pravoga Boga i pravoga Ëovjeka; uoËiti i
Hrvatske, hrvatske nad/biskupije, Ivan Pavao II. i protumaËiti potrebu stalnog produbljivanja i
Hrvati, Crkva u BiH, Crkva u hrvatskoj dijaspori. proËiπÊivanja vlastite slike o Isusu; uoËiti potrebu
Odgojno-obrazovna postignuÊa: kratko opisati izgradnje dosljednoga æivota u skladu s vjerom u Isusa
stradanja hrvatskog naroda za vrijeme velikosrpske Krista; jasno iznijeti vlastite stavove u odnosu prema
agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu; opisati Isusu Kristu.
ulogu Crkve u brizi za svoje Ëlanove u domovini i
inozemstvu; prepoznati i opisati crkvenu organizaciju VI. CJELINA:
u Hrvatskoj i BiH danas; protumaËiti ulogu pape POTVRDA - SNAGA KR©ΔANSKOGA
Ivana Pavla II. u odnosu prema hrvatskomu narodu i POSLANJA
Crkvi u Hrvata; jasno iznijeti tvrdnje o potrebi i TEME
vaænosti djelatne uloge i poslanja u druπtvu i u Crkvi; 1. U potvrdi primamo Duha Svetoga
navesti razliËite oblike zajedniπtva izmeu iseljene i KljuËni pojmovi: potvrda krπtenja, sedam darova
domovinske Hrvatske. Duha Svetoga, krπÊanska zrelost, sakrament potvrde.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: objasniti da po
sakramentu potvrde osobno potvrujemo vjeru koju
smo primili na krπtenju; protumaËiti sakrament
potvrde kao dar Duha Svetoga; prepoznati tko je Duh
Sveti u naπem æivotu; nabrojiti darove Duha Svetoga;

362
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk

protumaËiti njihovo znaËenje za zrelo i odgovorno 3. Sudjelovanje u æivotu æupne zajednice


æivljenje krπÊanske vjere; objasniti vaænost dobre KljuËni pojmovi: zajednica, æupna zajednica, vjerski
priprave za primanje sakramenta potvrde; opisati æivot u æupi, moje mjesto u æupnoj zajednici.
obred i uËinke sakramenta potvrde; navesti i objasniti Odgojno-obrazovna postignuÊa: protumaËiti πto je to
prava i obveze koje ima svaki punopravni Ëlan Crkve. æupa i koje su bitne odrednice koje Ëine jednu æupnu
zajednicu; prepoznati i imenovati vaænije oblike
2. Duh Boæji u Svetom pismu vjerskog æivota u jednoj æupi; navesti moguÊnosti
KljuËni pojmovi: Duh Boæji, boæanska snaga, poma- djelovanja krπÊana u æupnim zajednicama; otkrivati i
zanje, simboli Duha Svetoga, nazivi za Duha Svetoga. imenovati vlastite sposobnosti i sklonosti za angaæman
Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepoznati i kratko u æivotu i radu æupne zajednice; navesti naËine kako
opisati djelovanje Duha Boæjega u Starome zavjetu; moæemo aktivno sudjelovati u æivotu svoje æupne
prepoznati i kratko opisati djelovanje Duha Svetoga u zajednice.
Isusovu æivotu; kratko protumaËiti izabrane biblijske
tekstove o djelovanju Duha Svetoga u Starom i 4. Suodgovornost za pravedan æivot u
Novom zavjetu; navesti simbole i nazive za Duha druπtvu
Svetoga i njihovo znaËenje; otvoriti se djelovanju i KljuËni pojmovi: ljudska prava, druπtvena pravda,
poticajima Duha Svetoga. oblici druπtvene nepravde, krπÊanska pravda i ljubav.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: ispravno povezati
3. Duh Sveti u Crkvi ravnopravnost i dostojanstvo Ëovjeka s temeljnim
KljuËni pojmovi: Duh Sveti kao duπa Crkve, Duh ljudskim pravima; navesti razliËite oblike
Sveti vodi Crkvu, Duh Sveti u æivotu krπÊanskih suodgovornog angaæmana za pravedan i miran suæivot
svjedoka, plodovi Duha Svetoga. u uæoj i πiroj æivotnoj sredini; prepoznati i opisati
Odgojno-obrazovna postignuÊa: odrediti Duha razliËite oblike druπtvene nepravde i uoËiti njezine
Svetoga kao duπu Crkve; kratko protumaËiti izabrane korijene; imenovati vlastite sposobnosti i sklonosti za
novozavjetne tekstove o djelovanju Duha Svetoga u sudjelovanje u razliËitim oblicima angaæmana za
prvoj Crkvi; kratko opisati djelovanje Duha Svetoga pravedan i miran suæivot u druπtvu.
u Crkvi, u æivotu svetaca i meu ljudima u svijetu;
prepoznati i imenovati plodove Duha Svetoga u IZBORNE TEME
æivotu Crkve; pronaÊi i navesti tragove Duha Svetoga 1. Æivjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme
u vlastitome æivotu; imenovati naËine kako moæemo
kroz godinu, boæiÊni ciklus
æivjeti i svjedoËiti krπÊansku vjeru te s Bogom
KljuËni pojmovi: nazivi pojedinih blagdana i
≈sustvarati« bolji svijet.
liturgijskih vremena.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: imenovati blagdane i
VII. CJELINA: protumaËiti znaËenje pojedinih blagdana i liturgijskih
BITI KR©ΔANIN U CRKVI I U DRU©TVU vremena; uoËiti znaËenje pojedinih blagdana ili
TEME liturgijskih vremena za æivot suvremenih krπÊana.
1. Izbor æivotnoga poziva
KljuËni pojmovi: æivotno zvanje ili zanimanje, æivotni 2. Æivjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme
poziv, vaænost osobnog izbora, sluπanje savjeta. kroz godinu, uskrsni ciklus
Odgojno-obrazovna postignuÊa: protumaËiti πto je KljuËni pojmovi: nazivi pojedinih blagdana i
æivotno zvanje ili zanimanje, a πto æivotni poziv; jasno liturgijskih vremena.
iznijeti osobne sklonosti, interese i sposobnosti kao Odgojno-obrazovna postignuÊa: imenovati blagdane i
kriterije pri izboru æivotnog poziva; uoËiti vaænost protumaËiti znaËenje pojedinih blagdana i liturgijskih
traæenja i uvaæavanja savjeta pri izboru æivotnoga vremena; uoËiti znaËenje pojedinih blagdana ili
zvanja; uoËiti i obrazloæiti odgovornost u izboru liturgijskih vremena za æivot suvremenih krπÊana.
æivotnoga zvanja.

2. Rad i slobodno vrijeme


KljuËni pojmovi: Ëovjek je biÊe rada, potreba za radom,
pravo na rad, dostojanstvo rada, slobodno vrijeme.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: objasniti znaËenje i
vrijednost rada za ljudski æivot; navesti posljedice koje
proizlaze iz razliËitih odnosa prema radu; obrazloæiti
potrebu za radom i pravo svakog Ëovjeka na rad;
kratko objasniti i ispravno vrjednovati krπÊansko
shvaÊanje rada; obrazloæiti znaËenje i vrijednost
slobodnog vremena u ljudskom æivotu; uoËiti i
protumaËiti potrebu kvalitetnoga i kreativnoga
koriπtenja slobodnog vremena.

363
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu

SUDJELOVALI U IZRADBI NASTAVNOGA PLANA I


PROGRAMA ZA OSNOVNU ©KOLU

GLAVNI ODBOR (koordinirao proces izradbe): dr. sc. STRANI I KLASI»NI JEZICI
Nevio ©etiÊ, Mario RogaË, prof., Nenad MarkoviÊ, prof., akademik Mislav JeæiÊ, koordinator
Vinko FilipoviÊ, prof., akademik Vladimir Paar, mr. sc.
Vini RakiÊ, Boπka MilanoviÊ Litre, uË. raz. nast., Zdenka ENGLESKI JEZIK
»ukelj, prof., Ljiljana Klinger, dipl. uËiteljica, Ljerka Marija Andraka, prof., NinoËka Truck Biljan, prof.,
SlaviËek Ksenija Rumora, prof., Gordana Neuhold, prof., Milica
BiliÊ ©tefan, prof.
UVODNI DIO:
TEKST PRIPREMILI NJEMA»KI JEZIK
AGENCIJA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE doc. dr. sc. Ana PetraviÊ, Gordana Matolek VeseliÊ, prof.,
Ruæica Ambruπ Kiπ, prof., mr. sc. Dijana GaraπiÊ, Darko Dinka ©tiglmayer, prof., Ankica CrkvenËiÊ, prof.,
Tot, dipl. soc. ped., Sanja Urek, dipl. uË., Maja ZrnËiÊ, NinoËka Truck Biljan, prof., Jadranka Salopek, prof.,
prof., Dubravka ©ubiÊ, prof. def., mr. sc. Majda FajdetiÊ, Ruæica Herdelja, prof.
Jadranka OπtarËeviÊ, prof., Nevenka LonËariÊ JelaËiÊ, prof.
FRANCUSKI JEZIK
DEFEKTOLOGIJA prof. dr. sc. Yvonne Vrhovec, Alice Stepinac, prof.,
mr. sc. Vini RakiÊ, dr. sc. Ljiljana IgriÊ, dr. sc. Zrinjka Dubravka SkenderoviÊ-KeleË, prof., Jadranka StrabiÊ,
StanËiÊ, mr. sc. Snjeæana Sekuπak-Galeπev, mr. sc. Majda prof.
FajdetiÊ, Robert Cimperman, prof., Æeljka Butorac, prof.,
Zora JoviÊ, prof., Tatjana Landsman, prof., Æana Paradæik TALJANSKI JEZIK
prof. dr. sc. Nives SironiÊ BonefaËiÊ, Mirjana MarkoviÊ
©KOLSKE KNJIÆNICE MarinkoviÊ, prof., Maja SimonoviÊ, prof.
prof. dr. sc. Jadranka LasiÊ-LaziÊ, mr. sc. Dinka KovaËeviÊ,
Biserka ©uπnjiÊ, prof., Sonja ToπiÊ-GrlaË, prof., Zdenka LATINSKI I GR»KI JEZIK
BiliÊ, prof., Ingrid PoljaniÊ, prof. Anelka Dukat, prof., Dubravka MatkoviÊ, prof., Zdravka
MartiniÊ-JerËiÊ, prof., Kornelija PaviÊ, prof.
TEKST OBLIKOVALI I UREDILI
doc. dr. sc. Dijana Vican, Ivan MilanoviÊ Litre, dipl. teol. POVIJEST
akademik Tomislav Raukar, Ivan DukiÊ, prof., Lidija
RAZREDNA NASTAVA: Vranar, prof., Franjo »iËak, prof., Ljiljana Jambor, prof.,
akademik Sibe MardeπiÊ, akademik Mislav JeæiÊ, Vesna Vedrana Dokuπ, prof., Renate Ob den Camp, prof., Karlo
Bobinski, uË. raz. nast., mr. sc. Lucija Puljak, –ura Lisica, prof., Mirjana –uraπ, prof., Zvonko IvankoviÊ,
KuluπiÊ, dipl. uËiteljica, Petar MladiniÊ, prof., Ljiljana prof., Mladenko Domazet, prof., Daniela Jugo Superina,
Klinger, dipl. uËiteljica, Mirjana SuËeviÊ, uË. raz. nast., prof.
Ladislava BunjaËki, prof., Vesna Budinski, dipl. uËiteljica,
Biljana Petljak, dipl. uËiteljica, mr. sc. Snjeæana Dobrota, GEOGRAFIJA
mr. sc. Vatroslav Horvat, Emil-Robert Tanay, prof., mr. sc. Dragica HusanoviÊ-PejnoviÊ, prof. dr. sc. Miljenko
Silvana GalinoviÊ, dipl. def., Sanja Æupa, dipl. uËiteljica, Lapaine, Vesna MiliÊ, dipl. geograf, Zdenka »ukelj, prof.,
Gordana CuraÊ Depolo, dipl. uËiteljica, Anelka Salopek, Anica FumiÊ, prof., Jela Moguπ, prof., Zoran LjubiÊ, prof.,
dipl. uËiteljica, Marina DikoviÊ, dipl. uËiteljica Ana Vodvarka, prof., Ana ©imundiÊ, prof., Jadranka
VukaniÊ, prof.
PREDMETNA NASTAVA:
MATEMATIKA
HRVATSKI JEZIK
akademik Sibe MardeπiÊ, Petar MladiniÊ, prof., Miroslav
doc. dr. sc. Zrinka Jelaska, prof. dr. sc. Karol Visinko, mr.
KlaiÊ, prof., Ladislava BunjaËki, prof., Marija Rako, prof.,
sc. Lucija Puljak, Nada BabiÊ, prof., Boæica JelakoviÊ,
Davorka ©kare, prof., Danijela RuæiÊ-Mrak, prof., Branko
prof., Marina SaboloviÊ, prof., Marijana »eπi, prof.,
Goleπ, prof., Mate Prnjak, prof., Marijana Kuliπ, prof.
Dubravka RovinËanac, prof., Anelka RihtariÊ, prof.,
Marija BaliËeviÊ, prof., Jele Srπen, prof., Vesna Novak,
prof., Marica LediÊ, prof.

365
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu

FIZIKA GLAZBENA KULTURA


akademik Stanko PopoviÊ, mr. sc. Branka MilotiÊ, dr. sc. Pavel Rojko, mr. sc. Snjeæana Dobrota, Pepa
Anelka JaluπiÊ, prof., Sonja Prelovπek Peroπ, prof., Franjo ©koriÊ, prof., Ruæica Ambruπ-Kiπ, prof., Iata Kocman,
MarËec, prof., Æeljko JakopoviÊ, prof., Mladen KlaiÊ, prof., Danica GospodariÊ, prof., Jasna ©ulentiÊ BegiÊ,
prof., Ivan –o, prof., Mirjana Javora, prof., Ljilja KodriÊ, prof., Josip Burjan, prof., Tomislav SeletkoviÊ, prof.,
prof., Tomislav Vuk, prof., Vlado Halusek, prof. Snjeæana –urinski, prof.

KEMIJA LIKOVNA KULTURA


prof. dr. sc. Milan Sikirica, doc. dr. sc. Nenad Judaπ, Emil-Robert Tanay, prof., Ana Novoselac, prof.,
Marina LeutiÊ, prof., Petar Vrkljan, prof., Mihaela Dubravko Lepej, prof., Mirjana TomaπeviÊ-DanËeviÊ,
Vrbnjak, prof., –ura Kocijan, prof., Slavica IljkiÊ, prof., prof., Martina Gracin, prof., Lajla Hirπl, prof., Mira Boroπ,
Branka VukoviÊ, prof., Vedrana BebiÊ, prof., Ivka »aËiÊ, prof., Katja PeriÊ, prof., Dragana PalËiÊ, prof.
prof., Mirjana MatiÊ, prof.
TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
BIOLOGIJA I PRIRODA doc. dr. sc. Boris Neljak, mr. sc. Kreπimir Pleπa, mr. sc.
doc. dr. sc. Josip Brana, prof. dr. sc. Marija RosandiÊ, doc. Vatroslav Horvat, mr. sc. Boris Vampula, Renata Flajhar,
dr. sc. Ines RadanoviÊ, dr. sc. Edita BoriÊ, mr. sc. Diana prof., Josip Arefijev, prof., Mario KeËa, prof., Ivana
GaraπiÊ, mr. sc. Ljiljana Matulec, Marina Niπt, prof., Putarek, prof., Darinka ©imunËiÊ, prof., Dubravka SkaËej,
Zdravko Furlan, prof., Stanislav LeniËek, prof., Danica prof., Karmela NikoliÊ PrkaËin, prof., Stipe BoæinoviÊ-
SinoæiÊ, prof., Jasna TonπetiÊ, prof., Boπko DumanËiÊ, Maor, prof.
prof., Zvonimir MaliÊ, prof., Tanja Dunaj, prof., Ruæa
Bule, prof. VJERONAUK
dr. sc. Ante PavloviÊ, prof. dr. sc. Ruæica Razum, dr. sc.
INFORMATIKA Josip JakπiÊ, mr. sc. Josip Periπ, mr. sc. Anton PeraniÊ, doc.
akademik Leo Budin, doc. dr. sc. Slavomir Stankov, Fredi dr. sc. Ivica Paæin, Dalibor AdæiÊ, prof., Zvonka Matoic,
Glavan, prof., Magdalena BabiÊ, dipl. ing.,Vladimir Bank, prof. def., Marica MateπiÊ, prof. def., Sandra Zavrπki,
prof., Zlatko BagariÊ, prof., Ivan NekiÊ, prof., Sanja prof., Vladimir ©oπtariÊ, prof., Martina FilipoviÊ, prof.,
ProdanoviÊ Trlin, prof., Marija Vrdoljak IvkoviÊ prof., Martina RaπpoliÊ, prof., Tanja KneæeviÊ, prof., Ruæica
Nikolina Bubica, prof. Maleπ, prof., Davor ©amadan, prof., Marija JovanoviÊ,
prof., Marina VukiÊ, prof., Anelka »ajkovac, prof.
TEHNI»KA KULTURA
mr. sc. Luka MajetiÊ, prof. dr. sc. Igor »atiÊ, mr. sc. Mile
KrekoviÊ, Æarko Boπnjak, prof., Milan UtkoviÊ, prof.,
Sanja KovaËeviÊ, prof., Ankica Gudelj, prof., ©imo
VukasoviÊ, prof., Anita Jakac, prof., Sonja Prevolπek
Peroπ, prof., Nada Tica, prof., Vladimira MilakoviÊ, prof.,
Ksenija PeriπiÊ, prof.

366

You might also like