Professional Documents
Culture Documents
plan i program
za osnovnu πkolu
Republika Hrvatska
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu
Nakladnik:
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta
Za nakladnika:
prof. dr. sc. Dragan Primorac, ministar
Tekst uredili:
doc. dr. sc. Dijana Vican, Ivan MilanoviÊ Litre, dipl. teol.
Lektor:
Tomislav Ladan, prof.
Recenzenti:
prof. dr. sc. Izabela SoriÊ, prof. dr. sc. Slavica BaπiÊ, doc. dr. sc. Antun ArbuniÊ,
doc. dr. sc. Maja LjubetiÊ, doc. dr. sc. Igor Radeka
Naslovnica:
Boris LjubiÊiÊ / STUDIO INTERNATIONAL
GrafiËka priprema:
SAND, Zagreb
Tisak:
GIPA, Zagreb
Naklada:
10.000
Zagreb, kolovoz 2006.
UDK 371.214(497.5)
ISBN 953-6569-25-6
300731027
ISBN 953-6569-25-6
Nastavni
plan i program
za osnovnu πkolu
Zagreb, 2006.
SADRÆAJ
Predgovor .......................................................................................................................................................................... 7
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu rezultat je rada neposrednih nositelja odgojno-obrazovne
djelatnosti u πkoli - uËitelja, pedagoga, psihologa, defektologa, knjiæniËara te mentora, savjetnika i sveuËiliπnih
nastavnika na poboljπanju odgojno-obrazovnoga i nastavnog rada u osnovnoj πkoli. Poboljπanje je usmjereno
na rastereÊenje gradiva u svim nastavnim predmetima, osuvremenjivanje odgojno-obrazovnih sadræaja,
predmetno i meupredmetno povezivanje sadræaja na horizontalnoj i vertikalnoj razini, na uravnoteæenu
raspodjelu po razredima, preciznije uobliËenje odgojno-obrazovnih ciljeva i zadaÊa prema razvojnim razinama
uËenika.
Kako bi se dobile odreenije, jasnije i ËvrπÊe smjernice za provedbu promjena u sustavu odgoja i
obrazovanja, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta RH je izradilo razvojni dokument Plan razvoja
sustava odgoja i obrazovanja 2005. - 2010., koji je Vlada RH usvojila 9. lipnja 2005., te poduzelo joπ
dva znaËajna koraka. Prvo, uvelo je Eksperimentalni nastavni plan i program za osnovnu πkolu
2005./2006., i drugo, po prvi je put primijenilo vanjsko vrjednovanje odgoja i obrazovanja provodeÊi
nacionalne ispite meu uËenicima prvih razreda gimnazija. UËinci istraæivanja ovih pristupa promjenama
sustava odgoja i obrazovanja posluæit Êe za (re)definiranje odgojno-obrazovnih smjernica u svim sastavnicama
koje Ëine razinu obveznog osnovnog odgoja i obrazovanja, te odreivanje prioritetnih promjena o kojima Êe
πkole i svi zainteresirani biti obavijeπteni i sustavno ukljuËeni u daljnja poboljπanja obveznog odgoja i
obrazovanja u Republici Hrvatskoj.
Okvir promjena u osnovnoj πkoli za prosvjetnu i πiru hrvatsku javnost naznaËen je u VodiËu kroz
Hrvatski nacionalni obrazovni standard za osnovnu πkolu (2005.), a s primjenom Hrvatskoga
nacionalnoga obrazovnog standarda oæivljen je senzibilitet uËitelja i drugih prosvjetnih djelatnika za
promiπljanjem bolje vlastite prakse i odluËnost da se unaprijedi uËenje u πkoli.
Nova hrvatska πkola dopuπta, omoguÊuje i poziva njezine nositelje da izraze svoju struËnost i ostvare
najviπa postignuÊa svoga poziva, kako u podruËju sveukupnoga πkolskog æivota, tako i u prihvaÊanju provedbe
ovoga nastavnog plana i programa kao πkolskoga dokumenta otvorenoga za promjene i daljnja poboljπanja.
MINISTAR
1. UVOD
Saæetak
U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkolu iznesene su odgojno-obrazovne
vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice za ostvarenje nastavnoga rada u skladu s odgojno-obrazovnim
promjenama, prikazani su vidovi i oblici πkolskoga i nastavnog rada, rada s darovitim uËenicima i s uËenicima s
teπkoÊama u razvoju, odgojno-obrazovni oblici i metode izvannastavnoga i izvanuËioniËkog rada, odgojno-
obrazovna djelatnost nositelja πkolskoga i nastavnog rada. Prikazana je uloga i funkcija neposrednih sudionika
πkolskoga i nastavnog rada, te oËekivanja glede njihove uloge u promiπljanju i ostvarenju aktivnosti za sveukupno
poboljπanje odgojno-obrazovnoga rada u πkoli i izvan πkole. Objaπnjena je svrha knjiænice kao sastavnoga dijela
πkole.
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu (temeljem Ël. 22. Zakona o osnovnom πkolstvu, Narodne novine, broj 59/90.,
26/93., 27/93., 29/94., 7/96., 59/01., 14/01. i 76/05.) sadræajno donosi:
1. NASTAVNE PLANOVE, i to
E plan nastavnoga rada po predmetima i po razredima - od I. do VIII. razreda, po tjednom i godiπnjem broju sati, te
ukupnom tjednom i godiπnjem broju sati
E plan izvannastavnih aktivnosti po razredima, te prema ukupnom tjednom i godiπnjem broju sati
E plan realizacije posebnih programa uËenja stranih i klasiËnih jezika
E plan dopunskoga i dodatnog rada, te sata razrednika
2. NASTAVNE PROGRAME, i to
E program obveznih nastavnih predmeta strukturno ujednaËen za svaki nastavni predmet - s iznesenim ciljevima,
zadaÊama, odgojno-obrazovnim sadræajima i rezultatima koje treba postiÊi pouËavanjem/uËenjem u svakoj temi
(odgojno-obrazovna postignuÊa)
E program izbornih nastavnih predmeta strukturno ujednaËen - s iznesenim ciljevima, zadaÊama, odgojno-obrazovnim
sadræajima i ciljevima koje treba postiÊi pouËavanjem/uËenjem u svakoj temi (odgojno-obrazovna postignuÊa)
E posebne programe uËenja stranih i klasiËnih jezika - s iznesenim ciljevima, zadaÊama, odgojno-obrazovnim
sadræajima i ciljevima koje treba postiÊi pouËavanjem/uËenjem u svakoj temi (odgojno-obrazovna postignuÊa)
Nastavni plan i program nove hrvatske πkole pretpostavlja provoenje posebnih programa kao integrativnih sadræaja.
Osvrt o integrativnim odgojno-obrazovnim programima i moguÊnostima njihove realizacije dan je u uvodnom dijelu.
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja obavio je prve nacionalne ispite s uËenicima prvih razreda gimnazija.
Rezultati uspjeha uËenika na tim ispitima bit Êe takoer jedan od pokazatelja uËinkovitosti rada u osnovnoj πkoli, odnosno
putokaz za provoenje promjena u sustav osnovnog odgoja i obrazovanja.
1 Vrednovanje eksperimentalne provedbe Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda, Zagreb: Institut druπtvenih znanosti ≈Ivo Pilar«, 2006.
2. ODLUKA O NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU ZA OSNOVNU ©KOLU
Na temelju Ëlanka 24. Zakona o osnovnom πkolstvu (Narodne novine, broj 59/90., 26/93., 27/93., 29/94.,
7/96., 59/01., 14/01. i 76/05.), ministar znanosti, obrazovanja i πporta Republike Hrvatske donosi
ODLUKU
I.
Ovom se odlukom donosi Nastavni plan i program za osnovnu πkolu u Republici Hrvatskoj.
Dosadaπnji nastavni plan i program tehniËke kulture i izborne nastave informatike (objavljen u Prosvjetnom
vjesniku, posebno izdanje, broj 2, lipanj 1999.) ostaje u primjeni za 6., 7. i 8. razred osnovne πkole.
II.
Sadræaj Nastavnoga plana i programa iz toËke I. sastavni je dio ove odluke.
III.
S danom stupanja na snagu ove odluke prestaje vaæiti Odluka o nastavnom planu i programu za osnovnu
πkolu (Prosvjetni vjesnik, posebno izdanje, broj 2, lipanj 1999.), osim za program tehniËke kulture i izborne
nastave informatike iz toËke I., stavak 3 ove odluke.
IV.
Ova odluka stupa na snagu s danom donoπenja i objavit Êe se u Narodnim novinama.
MINISTAR
KLASA: 602-02/06-05/00041
URBROJ: 533-10-06-1
Zagreb, 3. kolovoza 2006.
10
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu
E temeljnim ljudskim pravima i pravima djece, E upuÊivanje na samostalno uËenje kod kuÊe,
E sadræajima i naËelima zdravoga æivljenja, upuÊivanje u tehnike uspjeπnog uËenja i sustavno
E slobodi moralnoga rasuivanja te slobodi miπljenja, praÊenje izradbe domaÊih zadaÊa,
svijesti i savijesti E identificiranje i praÊenje darovitih uËenika i
E naËelima poπtivanja razliËitosti i interkulturalnog uËenika s teπkoÊama u uËenju,
razumijevanja. E pruæanje pomoÊi uËenicima s teπkoÊama u razvoju
i senzibliziranje ostalih uËenika za njihove potrebe,
Odlike osobnosti kojima valja teæiti u odgoju i pomoÊ i suradnju,
obrazovanju u osnovnoj πkoli su: samostalnost, E poticanje razvoja darovitih uËenika i omoguÊivanje
inicijativnost, istraæivaËki duh, stvaralaËki interes, njihovoga stvaralaπtva
komunikativnost, poπtenje, pravednost, samopouzdanje, E sustavno ocjenjivanje uËenika, primjenjivanje
poπtivanje drugoga i briga o drugome, tolerancija i razliËitih vrsta ocjenjivanja s obzirom na odgojno-
razumijevanje, samostalno i kritiËko miπljenje, obrazovne ciljeve, dosljedno pridræavanje standarda
miroljubivost, odgovornost, osjeÊaj za jednakovrijednost i ocjenjivanja i redovito, razloæno izvjeπÊivanje o
jednakopravnost svih ljudi, solidarnost, suradniËki duh te uËenikovom napretku o uËenju i razvoju,
samosvjesnost.
E redovito praÊenje te pravodobno, jasno i razvidno,
uobliËeno i zbrojno vrjednovanje uËenika s
4. TEMELJNE ODREDNICE ODGOJNO- konstruktivnim povratnim informacijama o
OBRAZOVNOGA I NASTAVNOG uËenikovom napredovanju, razvoju i ponaπanju, na
naËin da uËenici i roditelji/skrbnici razumiju
RADA PREMA HNOS-u
potrebu odgojno-obrazovnoga interveniranja i
Konceptualno unesena promjena u odgojno-obrazovnu naËin daljnjega razvoja i poboljπanja,
i nastavnu djelatnost u πkoli odnosi se na usmjerenost E uvoenje i praÊenje samovrjednovanja uËenika i
pouËavanja na uËenika. Ona podrazumijeva: meusobnoga vrjednovanja uËenika u razredu,
E prilagoivanje nastavnih oblika, metoda i sredstava E ocjenjivanje vlastitoga rada (samovrjednovanje)
rada pojedinaËnim potrebama uËenika, kako bi se uËitelja glede postavljenih odgojno-obrazovnih
osigurao odgojno-obrazovni uspjeh svakog ciljeva, naËina njihova postizanja i ishoda
uËenika, nastavnoga rada te rada i rezultata uËenika,
E odabir i primjenu nastavnih oblika, metoda i E redovitu i trajnu suradnju s drugim uËiteljima u
sredstava koji Êe poticajno djelovati na razvoj svih obliku rasprava o povezanosti i postojanosti
podruËja uËenikove osobnosti, odgojno-obrazovnih sadræaja s drugim odgojno-
E planiranje i pripremu nastavnoga rada u skladu s obrazovnim podruËjima i/ili predmetima, razmjene
postavljenim kratkoroËnim odgojno-obrazovnim miπljenja o vrsnoÊi metoda i sredstava pouËavanja,
ciljevima i vrijednostima, tako da je svrha uËenja moguÊnosti organizacije i dr., te poticanje
odreenoga odgojno-obrazovnog sadræaja jasna profesionalnoga entuzijazma,
uËitelju, uËenicima, ali i roditeljima/skrbnicima, E redovitu i trajnu suradnju s roditeljima u smislu
E uvaæavanje uËenikovih predznanja i neposrednoga jasno podjeljene odgovornosti glede ostvarivanja
iskustva, ciljeva odgoja i obrazovanja u πkoli, odnosno u
E uzimanje u obzir utjecaj medija i drugih nastavi svakoga pojedinog predmeta,
≈pouËavatelja« u uËenikovom okruæenju, E razumljivu komunikaciju, dogovorena naËela rada
E planiranje i pripremu πkolskoga i nastavnog rada u πkoli, naËin praÊenja uËenikova rada kod kuÊe, i
prema sposobnostima uËenika, stvarajuÊi razlikovne zahtijevanje dosljednosti u njihovu provoenju,
sadræaje, diferencijalne djelatnosti, diferencijalno E djelotvornu iskoriπtenost vremena na nastavnom
ustrojstvo i tempo nastave, satu i u πkoli.
E praÊenje uËenikovih podruËja interesa i uvoenje
njemu primjerenih oblika pouËavanja i uËenja, koji
Êe omoguÊiti aktivno, samostalno uËenje i
praktiËno djelovanje uËenika,
E uporaba primarnih izvora znanja, nastavnih
sredstava i drugih izvora koji potiËu promatranje,
samostalno istraæivanje, zakljuËivanje, znatiæelju te
uËenje kako uËiti,
E stvaranje ugodnoga razrednoga i πkolskog ozraËja
koje Êe odraæavati interes i motivaciju uËenika za
uËenje,
E stvaranje πkolskoga i razrednog ozraËja koje se
temelji na meusobnom poπtivanju, iskrenosti,
razumijevanju i solidarnosti,
11
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu
OBVEZNI PREDMETI
1. HRVATSKI JEZIK 5 (175) 5 (175) 5 (175) 5 (175) 5 (175) 5 (175) 4 (140) 4 (140)
2. LIKOVNA KULTURA 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35)
3. GLAZBENA KULTURA 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35)
4. STRANI JEZIK 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 3 (105) 3 (105) 3 (105) 3 (105)
5. MATEMATIKA 4 (140) 4 (140) 4 (140) 4 (140) 4 (140) 4 (140) 4 (140) 4 (140)
6. PRIRODA 1,5 (52,5) 2 (70)
7. BIOLOGIJA 2 (70) 2 (70)
8. KEMIJA 2 (70) 2 (70)
9. FIZIKA 2 (70) 2 (70)
10. PRIRODA I DRU©TVO 2 (70) 2 (70) 2 (70) 3 (105)
11. POVIJEST 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70)
12. GEOGRAFIJA 1,5 (52,5) 2 (70) 2 (70) 2 (70)
TJELESNA I
14. 3 (105) 3 (105) 3 (105) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70)
ZDRAVSTVENA KULTURA
UKUPNO OBVEZNI
PREDMETI (REDOVITA 18 (630) 18 (630) 18 (630) 18 (630) 22 (770) 23 (805) 26 (910) 26 (910)
NASTAVA)
IZBORNI PREDMETI
15. VJERONAUK 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70)
16. STRANI JEZIK 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70)
OSTALI IZBORNI
17. 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70)
PREDMETI
UKUPNO IZBORNI
PREDMETI (IZBORNA 2 (70) 2 (70) 2 (70) 4 (140) 6 (210) 6 (210) 6 (210) 6 (210)
NASTAVA)
DOPUNSKA NASTAVA 1+1 1+1 1+1 1+1 1+1 1+1 1+1 1+1
20.
I DODATNI RAD (35+35) (35+35) (35+35) (35+35) (35+35) (35+35) (35+35) (35+35)
IZVANNASTAVNE
21. 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35)
DJELATNOSTI
22. SAT RAZREDNIKA 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35)
12
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu
13
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu
E njegovanje nacionalne i kulturne baπtine, koje se upoznati roditelje s planom i programom izleta ili
odnose na izradbu i realizaciju projekata o ekskurzije prije poËetka provedbe.
istraæivanju zaviËaja, etnologije, turistiËke kulture i
sl., ©kola u prirodi je oblik nastave koji se organizira
E oËuvanje prirode i okoliπa te zdravoga naËina æivota viπednevno na posebno odabranom prirodnom odrediπtu s
- istraæivanje zaviËaja i oËuvanje njegova okoliπa, odgovarajuÊim uvjetima zatvorenoga i otvorenog prostora
uËenje o oËuvanju okoliπa, stjecanje kulture za pouËavanje i uËenje. Program ©kola u prirodi temelji se
æivljenja u zdravom okoliπu za zdrav okoliπ, na godiπnjem nastavnom planu i programu osnovne πkole.
E druπtveno-humanistiËki projekti i radionice
(graanski odgoj i obrazovanje, prava djece i
ljudska prava), 8. RAD S DAROVITIM U»ENICIMA
E uËeniËko zadrugarstvo - seosko gospodarstvo,
domaÊinstvo, pËelarstvo, osnovne tehnike Teænja za visokim odgojno-obrazovnim standardima i
kukiËanja, vezenja, pletenja, ureenje πkolskih postignuÊima zahtijeva pridavanje veÊega znaËenja
vrtova i sl., otkrivanju iznadprosjeËne i darovite djece i stvaranju
E tehniËko stvaralaπtvo (tehniËke inovacije, tehnike moguÊnosti za razvijanje njihove darovitosti u jednom ili
modeliranja i graenja, maketarstvo, i dr.). viπe podruËja. ZadaÊa uËitelja je zamijeniti uobiËajenu
Izvannastavne aktivnosti su najdjelotvorniji naËin razrednu situaciju u kojoj su se sadræaji, metode i oblici
sprjeËavanja druπtveno neprihvatljivoga ponaπanja, a rada prilagoavali prosjeËnoj veÊini u razredu. UoËavanje
iznimno su poticajne za samoaktualizaciju uËenika i darovitih uËenika i poticanje razvoja njihove darovitosti
samostalno-istraæivaËko uËenje. izradbom programa u skladu sa sklonostima, interesima,
motivacijom i sposobnostima darovitih uËenika je obveza
IzvanuËioniËka nastava je oblik nastave koji uËitelja i struËnih suradnika u osnovnoj πkoli.
podrazumijeva ostvarivanje planiranih programskih Dva najËeπÊa pristupa koja se koriste za potrebe darovitih
sadræaja izvan πkole. U izvanuËioniËku nastavu spadaju: uËenika u osnovnoj πkoli su:
izleti, ekskurzije, odlasci u kina, kazaliπta, galerije i druge E izradba i realizacija posebnoga ili obogaÊenoga
ustanove, terenska nastava, πkola u prirodi i drugi sliËni odgojno-obrazovnog programa i
organizirani oblici pouËavanja/uËenja izvan πkole. Cilj E akceleracija programa.
izvanuËioniËke nastave je uËenje otkrivanjem u Primjena izradbe i realizacije posebnoga ili obogaÊenoga
neposrednoj æivotnoj stvarnosti, u kojemu se uËenici odgojno-obrazovnog programa za darovitog uËenika ili
susreÊu s prirodnom i kulturnom okolinom, ljudima koji u skupinu darovitih uËenika pretpostavlja:
njoj æive i koji su utjecali na okolinu. Rad izvan πkole E identificiranje darovitoga uËenika, odnosno
potiËe radost otkrivanja, istraæivanja i stvaranja, pogodan je dijagnosticiranje darovitosti
za timski rad, utjeËe na stvaranje kvalitetnih odnosa unutar E izradbu programa rada za jednog ili skupinu
odgojno-obrazovne skupine te potiËe intelektualna darovitih uËenika,
Ëuvstva. Pri organizaciji ovoga oblika rada valja voditi E formiranje tima struËnjaka koji Êe pratiti
raËuna o interesima, moguÊnostima i sposobnostima njegov/njihov rad,
uËenika. IzvanuËioniËka nastava treba koristiti moguÊnost E osiguravanje uvjeta za ostvarenje programa (satnica,
interdisciplinarnoga povezivanja sadræaja razliËitih nastavna sredstva, literatura, oblici pouËavanja,
nastavnih predmeta. Pogodnost ovoga oblika nastave jest odnosno uËenja),
lakπe i bræe uËenje. Vaæno je temeljito planiranje aktivnosti E vrjednovanje uËenikovih rezultata i postignuÊa.
izvan uËionice, s jasno osmiπljenim ciljevima i zadaÊama,
sadræajno i metodiËki adekvatno pripremljeno. NajËeπÊi MoguÊnosti obogaÊivanja programa za darovitoga
oblici izvanuËioniËke nastave su πkolski izleti, πkolske uËenika ili uËenike su raznovrsne. Program se moæe
ekskurzije te program poznat kao ≈πkola u prirodi«. Plan i odnositi na svako odgojno-obrazovno podruËje, a pristup
program ovih aktivnosti utvruje se godiπnjim planom i sadræaju je dublji, individualno voen, Ëesto povezan s
programom rada πkole. drugim podruËjima, interaktivan, a moæe biti pod
vodstvom mentora izvan πkole (primjerice, znanstvenika,
©kolski izlet je poludnevni ili cjelodnevni zajedniËki umjetnika, i dr.). Kod prakticiranja obogaÊenog programa
odlazak uËenika i uËitelja u mjestu u kojemu je πkola ili daroviti uËenici se ne izdvajaju iz razredne zajednice i
izvan njega, a koji organizira i izvodi πkola u svrhu πkolskog okruæenja, nego individualno rade na zadacima ili
ispunjavanja odreenih odgojno-obrazovnih ciljeva i projektima uz struËno voenje. Vaæno je voditi raËuna o
zadaÊa. individualnim potrebama i sklonostima svakoga darovitog
uËenika, a napose o njihovoj motivaciji.
©kolska ekskurzija je viπednevno putovanje radi
posjeta prirodnim, kulturnim, povijesnim, πportskim i Akceleracija je oblik nastave kojim se uËeniku
tehniËkim odrediπtima izvan sjediπta πkole, u skladu s omoguÊuje zavrπavanje osnovne πkole u vremenu kraÊem
odreenim ciljevima i zadaÊama πkole. ©kolske ekskurzije od propisanog. Odnosi se na one uËenike koji se istiËu
mogu trajati najdulje tjedan dana. Razrednik je duæan izvrsnim postignuÊima u dijelu ili svim odgojno-
14
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu
Hrvatski πkolski sustav omoguÊuje i treÊi vid rada s Pravilnikom o osnovnoπkolskom odgoju i obrazovanju uËenika
darovitim uËenicima, a to je omoguÊivanje ukljuËivanja u s teπkoÊama u razvoju (NN, 23/91.) utvreni su primjereni
posebne povremene odgojno-obrazovne programe koji se oblici πkolovanja uËenika s posebnim obrazovnim
organiziraju za skupinu darovite djece unutar same πkole, potrebama.
ili programe kojima se organizira poseban razred za
darovite uËenike, a postoje i posebne πkole - glazbene, Za uËenike sa senzoriËkim i motoriËkim oπteÊenjima
baletne, likovne, i sliËni programi koji se povremeno (vida, sluha, tjelesnih oπteÊenja) koji su potpuno integrirani
organiziraju kao tzv. ljetne πkole, subotnje πkole, programi u redovite razredne odjele organizira se produæeni struËni
specijalizacija i sl. postupak u skupinama od 6 do 10 uËenika nakon nastave.
15
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu
Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s Nova hrvatska πkola predvia moguÊnost uvoenja
invaliditetom od 2003. do 2006. (Vlada RH, 2003.), kao i novih, alternativnih oblika rada s uËenicima s teπkoÊama u
Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece 2006. - razvoju, koji obogaÊuju postojeÊe nastavne planove i
2012. predviaju niz mjera u podruËju odgojno- programe, a mogu se provoditi kao izvannastavne ili
obrazovne integracije djece s posebnim odgojno- izvanπkolske aktivnosti. Jedan od takvih oblika je tzv.
obrazovnim potrebama: struËno osposobljavanje i ≈bonus nastava«, koji predstavlja ponudu zamjenskih
usavrπavanje uËitelja, meuresornu suradnja i suradnja s aktivnosti za one predmete koji zahtijevaju viπe kognitivne
civilnim sektorom, osuvremenjivanje nastavnih planova i razine, a za uËenike s teπkoÊama u razvoju predstavljaju
programa, mobilne sluæbe podrπke i dr. teπko dostiæan ili pak nedostiæan cilj. Ovaj oblik rada je
posebno koristan za sprjeËavanje upuÊivanja djece u
Sustavnim struËnim usavrπavanjem uËitelja i struËnih specijalizirane institucije i izdvajanje djeteta iz bliske
suradnika osigurava se potrebna razina osposobljenosti za sredine kada to nije nuæno. Blok satovi olakπavaju
rad s uËenicima s posebnim odgojno-obrazovnim organizaciju ≈bonus nastave«.
potrebama, od prepoznavanja njihovih posebnosti, izbora Ovaj oblik nastave, kao i prikladne sadræaje, planira πkola
najprikladnijih pedagoπko-psiholoπkih i didaktiËko- u suradnji s roditeljima, uËenikom i struËnim suradnicima,
metodiËkih pristupa i oblika rada do vrjednovanja a oni ovise o inicijativnosti, domiπljatosti i moguÊnosti
napredovanja i uspjeπnosti. neposrednih sudionika odgojno-obrazovne djelatnosti.
Rad na planiranju i provedbi odgojno-obrazovnoga rada
s uËenicima s teπkoÊama u razvoju i njihovoj integraciji u
redoviti nastavni rad u πkoli ukljuËuje intenzivnu suradnju
10. NOSITELJI ODGOJNO-OBRAZOVNE
uËitelja, ostalih uËenika, struËnih suradnika, ravnatelja, DJELATNOSTI U OSNOVNOJ ©KOLI
roditelja/skrbnika i Ëlanova obitelji, lokalne zajednice,
udruga. Nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti u πkoli su:
ravnatelj, uËitelji i struËni suradnici.
U radu s uËenicima s posebnim potrebama u redovitom
sustavu odgoja i obrazovanja u osnovnoj πkoli teæiπte se Ravnatelj je ovlaπtena i odgovorna osoba za
stavlja na izradbu posebnih odgojno-obrazovnih i funkcioniranje cjelokupnoga odgojno-obrazovnog rada u
nastavnih programa. Posebno izraen program πkoli i koja po funkciji sudjeluje u razvojno-pedagoπkoj
pretpostavlja individualizirani rad, praÊenje i vrjednovanje djelatnosti πkole. Odgojno-obrazovna uloga ravnatelja je
uËenikova napredovanja, savjetovanje sa struËnim stvaranje ozraËja za promjene, povezivanje s kolektivom,
suradnicima i stalnu suradnju s roditeljima/skrbnicima. poticanje timskoga rada i zajedniËkoga rjeπavanja
Izradba individualiziranoga odgojno-obrazovnog problema, stvarati suradniËko ozraËje, pokazati jasno
programa temelji se na procjeni sposobnosti, interesa i namjere, ciljeve i zadaÊe πkole, istaknuti doprinose i
potreba uËenika, te procjeni podruËja koja treba razvijati zasluge Ëlanova kolektiva, ukljuËiti lokalnu zajednicu u rad
kod uËenika s posebnim potrebama. i æivot πkole, jasno iskazivati prioritete πkole, suraivati s
Ëlanovima kolektiva u planiranju, podijeliti zadovoljstvo i
Etape izradbe individualiziranoga programa su: inicijalna zahvalnosti s drugima, nagraivati napore uËitelja i
procjena, odreivanje nastavnih predmeta i sadræaja, razine uËenika, nazoËiti proslavama, provoditi vrjednovanje i
usvajanja sadræaja, vremenske dimenzije (kratkoroËni i samovrjednovanje rada ravnatelja, te vrjednovanje i
dugoroËni ciljevi i zadatci), izbor metoda, postupaka, samovrjednovanje rada uËitelja.
sredstava i pomagala, praÊenje i ocjenjivanje postignuÊa
uËenika. PreporuËuje se ËeπÊe praÊenje uspjeπnosti UËitelji su struËno osposobljeni nositelji odgojno-
programa zbog eventualne potrebe mijenjanja ili obrazovnoga i nastavnog rada u razrednoj i predmetnoj
doraivanja programa. nastavi prema podruËjima nastavne djelatnosti. Oni
ostvaruju odgojno-obrazovnu djelatnost u redovitoj,
Ukoliko πkola nema zaposlenog struËnjaka koji se bavi s izbornoj, dopunskome i dodatnom radu, radu s uËenicima
uËenicima s teπkoÊama u razvoju, ona je duæna osigurati s posebnim potrebama, izvannastavnim i izvanuËioniËkim
primjerenu odgojno-obrazovnu i rehabilitacijsku potporu aktivnostima.
suradnjom sa struËnjacima izvan ustanove i ovlaπtenim
institucijama. Svi dokumenti i prilozi praÊenja uËenika Razrednik ima ulogu uËitelja koja se odnosi na voenje
ulaæu se u mapu uËenika. povjerenoga razrednog odjela te komunikacijsko
posredovanje izmeu neposrednih i posrednih sudionika
Na kraju svake πkolske godine struËni tim i uËitelji πkole odgojno-obrazovne djelatnosti /procesa - uËenika,
duæni su izraditi pisano izvjeπÊe o postignuÊima, kao i uËitelja, roditelja/skrbnika. Razrednik je voditelj i
preporuke za daljnji rad. odgojitelj odreene skupine uËenika koja Ëini razredno
odjeljenje. On je osoba koja upuÊuje uËenike u πkolski i
Individualizirani odgojno-obrazovni programi izrauju nastavni rad, hrabri, razumije i usmjerava, pomaæe im,
se za sve uËenike s posebnim obrazovnim potrebama potiËe razvijanje suradnje i prijateljstva meu uËenicima te
temeljem Rjeπenja Ureda dræavne uprave i Odluke ih pouËava zajedniËkom æivljenju. Ulazak djeteta u πkolu
uËiteljskog vijeÊa πkole. oznaËava susret s novim socijalnim okruæenjem, drukËijim
16
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu
17
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu
18
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu
razvoj djece s teπkoÊama. U skladu s vrstom i stupnjem To su i preduvjeti za uspjeπna postignuÊa u uËenju i
teπkoÊe, utvruje didaktiËko-metodiËke uvjete rada. razumijevanju, poticanju maπte i uæivanju u Ëitanju,
Surauje s roditeljima usklaujuÊi odgojno-obrazovne promicanju naËela da su sloboda miπljenja i slobodan
napore πkole i roditeljskoga doma. pristup informacijama polaziπta za uspjeπno i odgovorno
sudjelovanje u graanskom demokratskom druπtvu. Za
Socijalni radnik utvruje socijalni sastav uËenika u ostvarenje odgojno-obrazovnih ciljeva potrebna je
πkoli i pojedinim razrednim odjelima, te analizira i suradnja s uËenicima, nastavnicima, administrativnim
utvruje odnose i utjecaje izmeu socijalnih Ëimbenika i osobljem i roditeljima/skrbnicima.
uspjeha uËenika. Analizom socijalne situacije u πkoli
utvruje eventualne uzroke odgojno-obrazovnih Djelatnost knjiæniËara u πkolskoj knjiænici obuhvaÊa
problema i neuspjeha pojedinih uËenika. Upoznaje se s neposrednu odgojno-obrazovnu djelatnost, struËno-
neposrednim uvjetima socijalne sredine u kojoj odrastaju knjiæniËnu te kulturnu i javnu djelatnost.
djeca s izraæenim socijalnim potrebama te predlaæe
Suvremena djelatnost knjiænice usmjerena je na
rjeπavanje socijalnih problema takvih uËenika. Pruæa
informacijsku pismenost i poticanje Ëitanja. U danaπnjem druπtvu
pomoÊ uËiteljima i roditeljima u razumijevanju socijalnoga
informacijska pismenost je jedna od vaænih sastavnica
ambijenta i otklanjanju socijalnih problema.
Ëovjekove pismenosti uopÊe. Ona ukljuËuje razumijevanje i
uporabu informacija, ne samo iz klasiËnih izvora znanja,
KnjiæniËar potiËe razvoj ËitalaËke kulture i
nego i onih posredovanih suvremenom tehnologijom.
osposobljava korisnike za intelektualnu proradu izvora,
Upravo u osposobljavanju koriπtenja tog oblika pismenosti
pridonoseÊi razvoju kulture samostalnoga intelektualnog
πkolska knjiænica dobiva veÊu ulogu, jer pouËava uËenike
rada. Osim neposrednoga odgojno-obrazovnog rada s
samostalnom projektno-istraæivaËkom radu, potiËe ih na
uËenicima i njihova upuÊivanja u koriπtenje razliËitih
stvaralaËko i kritiËko miπljenje pri pronalaæenju, selektiranju,
izvora znanja, knjiæniËar sudjeluje u formiranju
vrjednovanju i primjeni informacija.
multimedijskoga srediπta πkole kroz opremanje struËnom
literaturom, drugim izvorima znanja i odgovarajuÊom
©kolska knjiænica je mjesto gdje se uËenik uvodi u svijet
odgojno-obrazovnom tehnikom. KnjiæniËar prati
knjige i Ëitanja. »itanjem uËenik otkriva raznoliki svijet
znanstveno-struËnu literaturu, izrauje anotacije i tematske
literature. Pritom tehnike Ëitanja i razumijevanje
bibliografije, te potiËe uËenike i uËitelje na koriπtenje
proËitanoga postaju bitan preduvjet uspjeπnosti procesa
znanstvene i struËne literature. S aktualiziranim
cjelokupnoga πkolskog uËenja. ZadaÊa je πkolskoga
promjenama odgoja i obrazovanja u osnovnoj πkoli, te
knjiæniËara stvoriti od uËenika Ëitatelja koji Êe s
provoenjem projekta Hrvatski nacionalni obrazovni standard
oduπevljenjem i radoπÊu osjetiti knjiæevno djelo.
za osnovnu πkolu, knjiæniËari unose kvalitativne promjene u
odgojno-obrazovni rad knjiænice donoπenjem posebnoga Samostalnost u uporabi razliËitih izvora informacija i
programa rada Informacijska pismenost i poticanje Ëitanja. znanja oËituje se u snalaæenju u svim knjiænicama, sluæenju
njihovom graom, poznavanju klasifikacijskih naËela,
uporabi raznovrsnih kataloga, bibliografija, referentne
12. ©KOLSKA KNJIÆNICA zbirke i drugih izvora bez kojih nema suvremenoga i
svrsishodnoga cjeloæivotnog uËenja te napredovanja u
Suvremena πkolska knjiænica informacijsko je, medijsko struci, a ni kvalitetnoga provoenja slobodnoga vremena.
i komunikacijsko srediπte πkole. Kao izvor informacija i
znanja prvenstveno je namijenjena uËenicima i uËiteljima Timskim radom πkolskoga knjiæniËara i uËitelja
za potrebe redovite nastave, ali je i potpora svim nastavnim omoguÊuje se meupredmetno povezivanje sliËnih ili
i izvannastavnim aktivnostima πkole, mjesto okupljanja i zajedniËkih nastavnih sadræaja iz podruËja informacijske i
provoenja izvannastavnoga i slobodnog vremena. ËitalaËke pismenosti, kako pri planiranju tako i u
ostvarivanju, Ëime se znatno smanjuje optereÊenost
Nositelj djelatnosti πkolske knjiænice πkolski je knjiæniËar uËenika. Program rada πkolske knjiænice moæe biti
od kojeg se oËekuje profesionalni pristup u komunikaciji i namijenjen uËenicima, uËiteljima, roditeljima ili svim
radu, sposobnost razumijevanja korisniËkih potreba te korisnicima zajedno, a razlikuje se u zadaÊama i ciljevima.
informacijske vjeπtine i znanja o svrsishodnoj i kvalitetnoj Aktivnosti πkolske knjiænice u korelacijskom pristupu
uporabi informacija. prema drugim predmetima odnose se na sljedeÊe:
E sudjelovanje u zajedniËkom planiranju tema,
©kolska knjiænica je prostor prilagoen potrebama E realizaciju nastavnoga sata sa zadanom temom,
uËenika i omoguÊuje im uËenje i samostalno istraæivanje. E izradbu referata ili uradaka na zadanu temu,
ZadaÊa je suvremene πkolske knjiænice potpora odgojno- E provoenje individualnih i skupnih projekata,
obrazovnim ciljevima i zadatcima nastavnoga plana i E pripreme uvodnih satova iz pojedinih predmeta,
programa πkole. Na prvome mjestu treba osigurati pristup tema ili cjelina,
izvorima znanja koji Êe uËenike potaknuti na razliËite ideje E organiziranje predavanja i radionica za uËenike,
u procesu iskustvenoga uËenja i omoguÊiti im stjecanje uËitelje, struËne suradnike, roditelje,
stvaralaËkoga iskustva pri uporabi i kreiranju informacija. E prezentacije projekata.
19
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu
Aktivnosti pri realizaciji programa mogu se provoditi u E uputiti uËenike na knjige kao stalni izvor
razliËitim oblicima: raznovrsnih znanja (informativnih, umjetniËkih,
E radionica za interesnu skupinu uËenika, tehniËkih, zabavnih), prikazanih vizualnim,
E radionica za uËenike pojedinih razrednih odjela, auditivnim i audiovizualnim sredstvima (tekst, slika,
E radionica za uËenike s posebnim potrebama, crteæ, mapa, tonski i videozapis),
E nastavni dan u πkolskoj knjiænici, E raditi s darovitim uËenicima u dodatnom radu, u
E knjiæevni susreti - predstavljanje knjiga, slobodnim aktivnostima, te na satovima razredne
E izradba biltena, preporuËenih popisa literature, zajednice,
bibliografija i drugih izvora, E upoznati uËenike s primarnim i sekundarnim
E izloæbe (knjiga, slika, fotografija, promotivnih izvorima informacija za potrebe cjeloæivotnog
materijala, audiovizualne grae, uËeniËkih uËenja,
radova...), E pratiti i ispitivati zanimanje uËenika za knjigu,
E organiziranje susreta s osobama koje izlaæu E pouËiti uËenike o razlikovanju pojmova citat,
odreenu temu, citiranje, referenca, biljeπka i saæetak za potrebe
E organiziranje Ëitateljskih klubova, problemsko-istraæivaËkoga i projektnog rada,
E pokretanje projekata koji timski okupljaju uËenike E pouËiti uËenike o prepoznavanju bibliografskih
i uËitelje, podataka o knjiænoj grai.
E obiljeæavanja obljetnica pisaca, bivπih poznatih
uËenika πkole i dr. Neposredni odgojno-obrazovni rad s uËenicima u πkolskoj
knjiænici strukturiran je po razredima i sadræajima, te
Nezaobilazna je uloga πkolske knjiænice u promicanju zadaÊama odgojno-obrazovnoga rada.
prava djeteta koja proizlaze iz temeljnoga prava svakoga
Ëovjeka da se optimalno razvije na osnovi svojih Od I. do IV. razreda osnovne πkole razvijaju se vjeπtine
sposobnosti i intelektualno-emocionalnih potencijala. pisanja i Ëitanja. Prioritet aktivnostima u radu s uËenicima
Takav Êe uËenik moÊi dosegnuti optimalni i æeljeni stupanj u i sa πkolskom knjiænicom daje se poticanju Ëitanja kao
obrazovanja, pridonijeti svojoj druπtvenoj sredini, aktivno jeziËnoj djelatnosti i temelju obrazovanja. Razvijanjem
se ukljuËiti u cijelo druπtvo, znati se oduprijeti æivotnim ËitalaËke pismenosti potiËe se govorno i pisano izraæavanje
nedaÊama te biti sposoban prihvatiti raznovrsnost kultura i uËenika, daju im se nova znanja, obogaÊuje se rjeËnik,
stilove æivljenja, sa znatiæeljom usvajati nova znanja pomaæe im se u izgradnji sustava vrijednosti i usvajanju
potrebna za prilagoivanje u svim æivotnim situacijama. etiËkih normi, πto su preduvjeti za uspjeπno uËenje svih
predmeta.
Osnovna je zadaÊa suvremene πkole zajedno sa πkolskom
knjiænicom poticati potrebu za pisanim izvorima i ostalim U I. razredu uËenike treba upoznati sa πkolskim
vrstama knjiæniËne grae, razvijati ËitalaËke vjeπtine i knjiæniËarom i knjiæniËnim prostorom, nauËiti ih
navike te osnove informacijske pismenosti i informacijske razlikovati knjiænicu od knjiæare, upoznati ih s izvorima
vjeπtine koje su preduvjet za uËinkovito pronalaæenje uËenja i znanja i njihovoj svrsi, nauËiti ih posuivati, Ëuvati
informacija. Isticanjem osnovne zadaÊe πkolske knjiænice, i vraÊati knjige na vrijeme, pokazati razlike izmeu knjiga
uËenik postaje aktivan sudionik nove hrvatske πkole. (slikovnica, rjeËnik, knjiga), razvijati sposobnost
Navedeni Ëimbenici omoguÊit Êe uËenicima da postanu promatranja, zapaæanja i slobodnog iznoπenja vlastitoga
svjesni vlastitih informacijskih i ËitalaËkih potreba koje Êe miπljenja.
im pomoÊi u aktivnom ukljuËivanju u druπtvo znanja.
U II. razredu uËenik treba znati prepoznati i imenovati
Ciljevi odgojno-obrazovne djelatnosti u πkolskoj
djeËje Ëasopise (naslovnica), razlikovati djeËji tisak od
knjiænici su:
dnevnoga tiska i Ëasopisa, znati prepoznati rubriku i
E privikavati uËenike na knjiæniËni prostor i ozraËje, odrediti je li ga sadræaj pouËava ili zabavlja (pouËno-zabavni
E utjecati na pozitivna miπljenja i stavove o knjizi, list), razlikovati Ëasopise prema vremenu izlaæenja (tjednik,
knjiænici i njezinoj sveukupnoj grai, te razvijati mjeseËnik), stjecati naviku Ëitanja djeËjih Ëasopisa.
naviku koriπtenja knjiænice i moguÊnosti koriπtenja, Od uËenika se oËekuje da se znaju samostalno
E razvijati Ëitateljske i druge sposobnosti i vjeπtine orijentirati u knjiænici i pronaÊi æeljenu knjigu, da znaju
uËenika (komunikacijske, informacijske, istraæi- kako je knjiga opremljena (hrbat, korice, knjiæni blok), da
vaËke...), savladaju osnovnu komunikaciju s knjiæevno-umjetniËkim
E osposobiti uËenike za koriπtenje izvora znanja i tekstovima na razini prepoznavanja, da doæivljavaju knjigu
informacija u πkolskoj knjiænici, kao motivacijsko sredstvo za razliËite aktivnosti priËanjem
E odgajati i obrazovati aktivnoga Ëitatelja, motivirati priËa i bajki u knjiænici, da nauËe aktivno sluπati, da usvajaju
uËenike za izvanπkolsko Ëitanje, nove rijeËi i bogate rjeËnik.
E upoznati uËenike sa svim izvorima informacija i U III. razredu uËenik treba znati imenovati osobe koje
nauËiti ih koristiti usluge πkolske i drugih knjiænica, su vaæne za nastanak knjige (autor, ilustrator, prevoditelj),
posebice uporabu leksikona, enciklopedija, rjeËnika te prepoznati dijelove knjige (naslovna stranica, sadræaj,
i sl. za istraæivaËke i projektne zadaÊe, biljeπka o piscu, izdanje, nakladnik) i podatke u knjizi.
20
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu
UËenici trebaju svladati samostalno Ëitanje knjiæevno- fondove knjiænica e-katalogom (on-line katalog i on-line
umjetniËkih tekstova i poznavati aktivnosti knjiænice radi informacija) radi pronalaæenja jedinica knjiæne grae ili
poticanja Ëitanja i uporabe knjiænice u uËenju i kreativnom izvora informacija za samostalnu izradbu uËeniËkoga rada.
koriπtenju slobodnoga vremena. OËekuje se da uËenici steknu znanje o meupredmetnom
povezivanju knjiæniËno-informacijskih znanja s drugim
U IV. razredu uËenici trebaju upoznavati referentnu predmetima, da su osposobljeni Ëitati s razumijevanjem i
zbirku (enciklopedija, leksikon, rjeËnik, pravopis, atlas) i naËine prepriËavati vlastitim rijeËima, raditi biljeπke i pisati
njezine uporabe u svrhu proπirivanja znanja, trebaju znati saæetak, te primijeniti steËena znanja i vjeπtine u
prepoznati referentnu zbirku na razliËitim medijima, te cjeloæivotnom uËenju.
znati pronaÊi, izabrati te primijeniti informaciju. UËenici
trebaju nauËiti razlikovati knjiæevno-umjetniËka djela, Realizacija sadræaja programa ËitalaËke pismenosti
popularno-znanstvena i struËnu literaturu te stjecati naviku i knjiæniËno-informacijskoga podruËja πkolske
sluæenja znanstveno-popularnim tekstom. knjiænice
Broj i redoslijed odgojno-obrazovnih sadræaja vezanih za
Od V. razreda πkolska knjiænica uvodi uËenike u svijet rad u πkolskoj knjiænici nije odreen posebnim brojem
informacija pouËavajuÊi ih samostalnoj uporabi izvora nastavnih sati, vremenom i tempom rada. Za neke sadræaje
informacija i znanja. U procesu pouËavanja vaæno je bit Êe potrebno viπe sati, a neki Êe se obraditi tijekom
razvijati sposobnosti procjene vrijednosti svake jednog sata. Redoslijed sadræaja ne upuÊuje na strogi
informacije. U srediπtu su pozornosti, dakle, informacija i redoslijed obradbe.
njeno vrjednovanje u svrhu razvijanja osobne
odgovornosti pri stjecanju vjeπtina potrebnih za Sadræaje treba ostvarivati na naËine koji aktivno
cjeloæivotno uËenje. ukljuËuju uËenike, potiËu njihovu znatiæelju i kreativnost.
Sadræaji programa mogu se izvoditi u πkolskoj knjiænici,
U V. razredu uËenik treba znati uoËiti podruËja informatiËkoj uËionici, razredu, viπenamjenskom ili
ljudskoga znanja (struke), prepoznati i imenovati znanosti, nekom drugom prostoru u πkoli ili izvan nje.
zapaziti njihovo grananje, Ëitati tekst iz Ëasopisa s
razumijevanjem i znati ga prepriËati. OËekivanje je da BuduÊi da πkolska knjiænica sve uspjeπnije usklauje
uËenik zna pronaÊi knjigu na polici uz pomoÊ signature, svoje zadaÊe i ciljeve s nastavnim i izvannastavnim
objasniti kataloæni opis i pronaÊi knjigu u knjiænici uz aktivnostima, teme iz programa mogu se ostvariti
pomoÊ knjiæniËnoga kataloga. korelacijom s bilo kojim podruËjem iz πkolskoga
programa, jer svaki sadræaj moæe biti podloga za
ostvarivanje ciljeva i zadaÊa ËitalaËkoga i informacijskog
U VI. razredu uËenik Êe razumjeti sustav Univerzalne
opismenjivanja.
decimalne klasifikacije (UDK) kojom se klasificiraju
popularno-znanstvena i struËna djela te prema njemu znati U svim aktivnostima potrebna je kreativna suradnja,
pronaÊi knjigu u bilo kojoj knjiænici, sluæiti se katalozima i timski rad uËitelja i svih struËnih suradnika, meu kojima
bibliografijama pri pronalaæenju informacija za potrebe je i πkolski knjiæniËar, te korelacijski pristup planiranju i
problemsko-istraæivaËke i projektne nastave. UËenik treba programiranju rada, jer se samo meupredmetnim
samostalno rabiti predmetnicu, izabrati tehnike rada, naËine suodnosom, usporedbom sadræaja, pokazivanjem sliËnosti i
pretraæivanja i izvore informacija za rjeπavanje razlike unutar odreenoga podruËja znanja moæe usvojiti
problemsko-istraæivaËkih zadaÊa. kvalitetno i primjenjivo znanje.
U VII. razredu uËenik treba znati izabrati i uporabiti ©kolska knjiænica je prostor za kulturne i javne
podatke iz razliËitih Ëasopisa pri oblikovanju informacija, djelatnosti kao πto su organiziranje, priprema i provedba
treba znati citirati, pronaÊi citat i uporabiti ga, usvojiti kulturnih sadræaja - knjiæevne i filmske tribine, natjecanja
citiranje literature pri izradbi referata i zadaÊa istraæivaËkoga u znanju, knjiæevni susreti, veËeri poezije, predstavljanje
tipa, razumjeti vaænost i svrhu pravilnoga citiranja literature πkolskih novina, knjiga, tematske izloæbe, filmske
u tijeku pisanja samostalnoga rada, te usvojiti pojam projekcije i videoprojekcije.
autorstva (poπtovati intelektualno vlasniπtvo u uporabi i
kreiranju informacija). UËenik treba biti osposobljen Program rada u πkolskoj knjiænici odnosi se i na suradnju
pretraæivati fondove knjiænica putem e-kataloga (on-line s ustanovama koje se bave organiziranim radom s djecom
katalozi), znati pronaÊi odgovor na pitanje ima li odreena i mladeæi u slobodno vrijeme.
knjiænica neku jedinicu knjiæniËne grae, koliko ih ima i
koji im je trenutaËni status, treba samostalno uoËiti koje
knjige nekoga autora ima knjiænica. UËenik treba znati
razlikovati tiskani i elektroniËki Ëasopis.
U VIII. razredu vaæno je da uËenici razumiju sustav
pojedinih vrsta knjiænica u Republici Hrvatskoj
(Nacionalna i sveuËiliπna knjiænica, narodna, specijalna i
πkolska knjiænica) i u svijetu; znati samostalno pretraæivati
21
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu
22
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu
isticati i podupirati i vjeæbati pozitivne modele ponaπanja æivota, suosjeÊanje i uvaæavanje potreba drugih,
radi usvajanja zdravih navika, nego pozornost i napore zadovoljavanje vlastitih potreba, pri Ëemu se vodi raËuna
usmjerivati na sprjeËavanje bolesti. da se ne dovede u pitanje moguÊnosti zadovoljavanja
potreba buduÊih generacija i drugih æivih biÊa, na
RazliËite aktivnosti u πkoli, prmjerice, urednost i ËistoÊa izgraivanje svijesti o vlastitim vrijednostima,
πkolskoga prostora, moguÊnost odræavanja potrebne razine moguÊnostima i snagama te uspostavljanje kvalitetnih
osobne higijene, primjerenost namjeπtaja i opreme, te odnosa s drugim ljudima, prirodom i samim sobom.
estetsko ureenje πkole, vaæni su Ëimbenici u provedbi i U smislu osposobljavanja mladih ljudi za ulogu
ostvarenju zdravstvenoga odgoja i obrazovanja. aktivnoga graanina potrebna su relevantna znanja,
razvijanje kritiËkoga miπljenja i vjeπtina vrjednovanja
Provoenje programa zdravstvenoga odgoja i informacija te vjeπtina demokratske rasprave u rjeπavanju
obrazovanja podrazumijeva primjenu novih komuni- problema, mirnog rjeπavanja sukoba i spremnost za
kacijskih obrazaca koji Êe pomoÊi da uËenici shvate utjecaj odgovorno donoπenje odluka. Ostvarivanje ovih
zdravlja na kvalitetu æivljenja i donoπenje kvalitetnih kompetencija zahtijeva primjenu odgovarajuÊih metoda i
odluka za vlastito zdravlje i zdravlje drugih. Osim oblika rada, koji Êe u najveÊoj mjeri aktivirati uËenika te
redovitoga i stalnog rada na provoenju zdravstvenoga mu omoguÊiti iskustveno uËenje i uËenje otkrivanjem,
odgoja i obrazovanja korisne su razliËite akcije, predavanja, rjeπavanje problema primjerenih razvojnoj dobi te aktivno
posjeti, susreti, projekti i drugi oblici organiziranoga sudjelovanje u donoπenju odluka.
promicanja zdravlja u socijalnoj okolini koja potiËe
suradnju i samostalnost u primjeni znanja, vjeπtina, glediπta ZadaÊa je πkole osmiπljavati i unositi sadræaje za
i vrijednosti. ostvarivanje odgoja i obrazovanja za okoliπ i odræivi razvoj.
Pozitivan primjer, koji svojim zdravstvenim ponaπanjem Osim u postojeÊim nastavnim predmetima, odgoj i
daju uËitelji, struËni suradnici, ravnatelji i drugi zaposlenici obrazovanje za okoliπ i odræivi razvoj moæe se ostvarivati u
πkole jednako kao i roditelji, zdravstveni djelatnici i izvannastavnim aktivnostima te drugim organizacijskim
druπtveno okruæenje u najπirem smislu, vaæan je za razvoj oblicima rada: integriranom izvanπkolskom nastavom,
sloæenih kognitivnih i socijalnih vjeπtina koji Êe djeci i danima integrirane nastave u πkoli, ostvarivanjem πkolskih
mladima pomoÊi izgraditi unutarnje vrijednosti i kriterije projekata za okoliπ, posebno u suradnji s lokalnom
zdravoga ponaπanja i prihvaÊanja zdravlja kao istinske zajednicom, struËnim institucijama, udrugama i
vrijednosti. gospodarskim tvrtkama, organiziranjem tribina, te
sudjelovanjem u razliËitim regionalnim, nacionalnim i
Za provedbu zdravstvenoga odgoja i obrazovanja meunarodnim projektima.
potrebno je trajno usavrπavanje uËitelja, nastavnika i
Projekti i programi s temom zaπtite okoliπa i odræivoga
struËnih suradnika.
razvoja, poput meunarodnih programa GLOBE i
SEMEP, projekta RKO - πkole, nacionalnoga programa
Mladih Ëuvara prirode i sliËno, daju tematski i sadræajni okvir
b) ODGOJ I OBRAZOVANJE ZA OKOLI© I aktivnostima odgoja i obrazovanja za okoliπ, omoguÊuju
ODRÆIVI RAZVOJ umreæavanje πkola sa sliËnim interesima te osiguravaju
Pitanje zaπtite okoliπa i odræivoga razvoja strateπko je meusobnu potporu i razmjenu iskustava.
pitanje svake dræave. Ono je takoer u srediπtu zanimanja
meunarodne zajednice te je predmetom brojnih Odgoj i obrazovanje za okoliπ i odræivi razvoj predstavlja
deklaracija, konvencija i meudræavnih sporazuma. Za relevantan sadræaj cjeloæivotnog uËenja. U realizaciju
ostvarivanje odræivoga razvoja, koji podrazumijeva ovoga programa poæeljno je ukljuËivanje roditelja/
gospodarski i druπtveni rast i razvoj, uz istodobno oËuvanje skrbnika, ali i lokalne zajednice.
kvalitete okoliπa i razumno koriπtenje prirodnih resursa,
obrazovanje ima presudno znaËenje. Potrebna je temeljita c) PROMETNA KULTURA
promjena stoljeÊima razvijane kolektivne svijesti o Prometna kultura je dio opÊe kulture, a odnosi se na
neiscrpnom kapacitetu okoliπa, koji Êe pridonijeti i sudionike u prometu. Odgoj i obrazovanje za sudjelovanje
nadomjestiti sva naruπavanja nastala ljudskim aktivnostima. u prometu sastavni su dio plana i programa osnovne πkole.
Novi naraπtaji moraju izgraditi drukËiji odnos spram Vrijednost takvoga odgojno-obrazovnog rada jest u
okoliπa, te razviti sposobnosti i vjeπtine koje Êe im pomoÊi sprjeËavanju i smanjenju broja nesreÊa u kojima stradavaju
u suoËavanju s naslijeenim i novonastalim problemima. djeca i odrasli.
Prometni odgoj poËinje veÊ u roditeljskom domu.
Odgoj i obrazovanje za okoliπ i odræivi razvoj svojim Polaskom u prvi razred uËenici trebaju pokazati
sadræajima obuhvaÊa sve πto nas okruæuje te podrazumijeva djelomiËnu samostalnost u cestovnom prometu i prelasku
prirodne, socijalne, kulturno-tradicijske i gospodarske æeljezniËke pruge ako put do πkole vodi preko nje. Za
aspekte okoliπa. BuduÊi da se temelji na izgraivanju samostalno kretanje uËenika do πkole i oko πkole odgoj i
pozitivnoga sustava vrijednosti pojedinca, Ëesto se govori o obrazovanje poËinju u πkoli.
unutarnjem okoliπu, πto se odnosi na poπtovanje fenomena
23
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu
24
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik
HRVATSKI JEZIK
UVOD sadræaja. Odaπiljanje poruka ili jeziËna proizvodnja
Hrvatski jezik najopseæniji je predmet osnovnoπkolskoga ostvaruje se misaonom obradbom sadræaja i njegovim
obrazovanja. Nastava hrvatskoga jezika najuæe je povezana jeziËnim oblikovanjem govorenjem ili pisanjem.
sa svim ostalim predmetnim podruËjima jer se sva nastavna
komunikacija ostvaruje hrvatskim jezikom. Predmet je ZADAΔE
zastupljen od prvoga do osmoga razreda, a obuhvaÊa Ëetiri ZadaÊe svih sastavnica nastavnoga predmeta odreene su
predmetne sastavnice: hrvatski jezik, knjiæevnost, jeziËno s obzirom na to kako pojedina sastavnica pridonosi
izraæavanje i medijsku kulturu. Prema naËelu ostvarivanju temeljnoga nastavnoga cilja.
unutarpredmetnoga povezivanja zadaÊe i sadræaji svih
predmetnih sastavnica meusobno se proæimaju i ZadaÊe nastavnoga podruËja hrvatski jezik:
E osposobljivanje uËenika za uspjeπno snalaæenje u
nadopunjuju, a prema naËelu meupredmetnoga
povezivanja funkcionalno se povezuju s ostalim nastavnim svakodnevnim priopÊajnim situacijama;
podruËjima. E ovladavanje jeziËnim sredstvima potrebnim za
uspjeπnu komunikaciju;
CILJ E osvjeπÊivanje potrebe za jeziËnim znanjem;
uËenike za jeziËnu komunikaciju koja im omoguÊuje E osvjeπÊivanje razlika izmeu standardnoga jezika i
Ostvarivanje svrhe i zadaÊa nastave hrvatskoga jezika Radi usklaivanja programskih zahtjeva sa zakonitostima
ukljuËuje ovladavanje standardnim jezikom, a pridonosi: jeziËno-intelektualnoga razvoja, znatno je svrhovitije
E razvoju jeziËno-komunikacijskih sposobnosti pri uËenika od prvoga do Ëetvrtoga razreda osposobljivati za
govornoj i pisanoj uporabi jezika u svim praktiËno sluæenje hrvatskim jezikom, posebno jeziËnim
funkcionalnim stilovima; normama, nego ga uËiti jezikoslovnim pojmovima te
E razvoju literarnih sposobnosti, Ëitateljskih interesa i normama i pravilima na teorijskoj razini.
kulture;
E stvaranju zanimanja i potrebe za sadræajima medijske ZadaÊe nastavnoga podruËja jeziËno izraæavanje:
kulture; osvjeπÊivanju vaænosti znanja hrvatskoga E razvoj sposobnosti izraæavanja doæivljaja, osjeÊaja,
25
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik
26
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik
NASTAVNO PODRU»JE:
KNJIÆEVNOST NASTAVNO PODRU»JE:
TEME MEDIJSKA KULTURA
1. PriËa TEME
KljuËni pojmovi: priËa. 1. Animirani film
Obrazovna postignuÊa: ostvariti vezu (komunikaciju) KljuËni pojmovi: lutkarski film, crtani film.
s kratkim proznim djelima potaknutu pitanjima Obrazovna postignuÊa: primanje kratkih lutkarskih i
zatvorenoga i otvorenoga tipa; spoznati, doæivjeti i crtanih filmova stilski sadræajno primjerenih djetetu;
iskazati doæivljaj kratke priËe stilski i sadræajno razlikovati lutkarski i crtani film.
primjerene uËeniku.
2. Lutkarska predstava
KljuËni pojmovi: lutka, lutkarska predstava.
2. Pjesma Obrazovna postignuÊa: doæivjeti lutkarsku predstavu;
KljuËni pojmovi: pjesma. navesti glavne likove; oæiviti scensku lutku; izvesti
Obrazovna postignuÊa: spoznati, doæivjeti i iskazati kraÊi ulomak igrokaza.
doæivljaj kratke pjesme, stilski i sadræajno primjerene
uËeniku; po obliku razlikovati pjesmu od proznoga
teksta.
27
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik
28
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik
29
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik
30
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik
jedan ili nekoliko dogaaja, poπtujuÊi uzroËno- 2. Ponavljanja u stihu, kitici i pjesmi
posljediËne veze. KljuËni pojmovi: ritam, srok/rima.
Obrazovna postignuÊa: zamijetiti ponavljanja u stihu,
5. Obavijest kitici i pjesmi radi isticanja i naglaπavanja neke ideje
KljuËni pojmovi: obavijest. ili zvuËnoga doæivljaja pjesme; sluπno i vidno
Obrazovna postignuÊa: razlikovati obavijest kao vrstu zamjeÊivanje sroka.
teksta Ëije su sastavnice provjerljive i istoznaËne za sve
primatelje - ovladati pojmom; oblikovati kraÊu 3. ©aljiva pjesma
obavijest. KljuËni pojmovi: πaljiva pjesma.
Obrazovna postignuÊa: primati πaljive pjesme
6. IzvjeπÊivanje o obavljenome zadatku (recepcija); razlikovati πaljivu pjesmu meu drugim
KljuËni pojmovi: izvjeπÊivanje. pjesmama.
Obrazovna postignuÊa: izvjeπtavati o obavljenome
zadatku dræeÊi se kronoloπkoga slijeda dogaaja. 4. Povezanost dogaaja s vremenom,
mjestom i likom
7. StvaralaËko pisanje - oblikovanje kraÊega KljuËni pojmovi: dogaaj, lik, vrijeme radnje, mjesto
sastavka radnje.
KljuËni pojmovi: uvod, glavni dio, zakljuËak u Obrazovna postignuÊa: povezati dogaaje i likove
sastavku. proznoga teksta s vremenom radnje i mjestom.
Obrazovna postignuÊa: oblikovati i pisati sastavak uz
poticaj i bez njega. 5. Izgled i ponaπanje lika
KljuËni pojmovi: obiljeæja lika.
8. »itanje po ulogama Obrazovna postignuÊa: odrediti osnovna obiljeæja lika
KljuËni pojmovi: Ëitanje po ulogama. prema izgledu, ponaπanju i govoru.
Obrazovna postignuÊa: izraæajno glasno Ëitati dramski
tekst (igrokaz) poπtujuÊi vrjednote govorenoga jezika; 6. Usporedba
sudjelovati u dramskim improvizacijama. KljuËni pojmovi i nazivi: usporedba.
Obrazovna postignuÊa: uoËiti usporeivanje dvaju
9. Rasprava pojmova po sliËnosti.
KljuËni pojmovi: rasprava, raspravljanje.
Obrazovna postignuÊa: sudjelovati u raspravi 7. Pripovijetka
poπtujuÊi uljudbena pravila; pridræavati se teme, KljuËni pojmovi i nazivi: pripovijetka.
poπtujuÊi tue i iznoseÊi vlastito miπljenje. Obrazovna postignuÊa: razlikovati pripovijetku od
bajke u stvarnim dogaajima i likovima nasuprot
10. Pisanje - poπtivanje pravopisne norme nestvarnima.
KljuËni pojmovi: veliko slovo (viπeËlana vlastita imena
voda, gora, naseljenih mjesta u zaviËaju poznatih 8. Basna
uËeniku), skupovi ije/je u poznatim umanjenicama i KljuËni pojmovi: basna, pouka.
uveÊanicama, Ë i Ê u umanjenicama i uveÊanicama, Obrazovna postignuÊa: primati basnu (recepcija);
kratice. zamijetiti osobine likova; uopÊiti zakljuËak basne u
Obrazovna postignuÊa: osvjeπÊivati i primjenjivati obliku pouke; zamijetiti pripisivanje ljudskih osobina
prethodna znanja i vjeπtine; pisati veliko slovo drugim æivim biÊima i stvarima.
viπeËlanih vlastitih imena voda i gora, naseljenih
mjesta u zaviËaju poznatih uËeniku u skladu s 9. DjeËji roman
pravopisnom normom; uvjeæbati pisanje i izgovor KljuËni pojmovi: djeËji roman.
najËeπÊih rijeËi u kojima se pojavljuju glasovi Ë, Ê, , Obrazovna postignuÊa: prepoznati djeËji roman kao
dæ, ije/je prema popisu rijeËi. opπirniji prozni tekst o djeci i njihovim
pustolovinama.
NASTAVNO PODRU»JE:
Popis lektire: (izabrati 7 djela, obavezna prva dva)
KNJIÆEVNOST 1. Mato Lovrak: Vlak u snijegu
TEME 2. Ivana BrliÊ-MaæuraniÊ: »udnovate zgode πegrta HlapiÊa
1. Tema u poeziji i prozi 3. Luko Paljetak: Miπevi i maËke naglavaËke
KljuËni pojmovi: tema. 4. Vladimir Nazor: Bijeli jelen
Obrazovna postignuÊa: zamjeÊivanje i izdvajanje 5. Dubravko HorvatiÊ: GriËki top
teme u proznome i poetskome tekstu. 6. Sanja Polak: Dnevnik Pauline P. ili Drugi dnevnik
Pauline P.
31
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik
7. Sanja PiliÊ: Nemam vremena ili E baπ mi nije æao ili HoÊu 4. RAZRED
i ja
8. Stanislav FemeniÊ: Ludi kamen
9. Hugh Lofting: Pripovijest o doktoru Dolittleu NASTAVNO PODRU»JE:
10. Nada IveljiÊ: ©estinski kiπobran ili »uvarice novih JEZIK
krovova TEME
11. Boæidar Prosenjak: SijaË sreÊe 1. Imenice
12. Gianni Rodari: Putovanje Plave strijele ili »ipolino KljuËni pojmovi: vrste rijeËi, muπki rod, æenski rod,
13. Hrvatske narodne bajke srednji rod.
14. James M. Barrie: Petar Pan Obrazovna postignuÊa: odrediti imenice kao vrstu
15. Slavko Kolar: Jurnjava na motoru rijeËi; razlikovati muπki, æenski i srednji rod, jedninu
16. Frank Lyman Baum: »arobnjak iz Oza i mnoæinu imenica.
17. Otfried Preussler: Mali vodenjak ili Mala vjeπtica
18. Elwyn Brooks White: Paukova mreæa 2. Glagoli
19. Dragutin HorkiÊ: »aave zgode KljuËni pojmovi: glagoli.
20. Basne (izbor) Obrazovna postignuÊa: razlikovati glagole od drugih
rijeËi u govorenju i pisanju, odrediti ih kao vrstu
NASTAVNO PODRU»JE: rijeËi; znati da glagolima iskazujemo tko radi, πto radi
MEDIJSKA KULTURA ili πto se dogaa.
TEME
3. Izricanje proπlosti, sadaπnjosti i buduÊnosti
1. DjeËji film
KljuËni pojmovi: proπlost, sadaπnjost, buduÊnost.
KljuËni pojmovi i nazivi: djeËji film, glumac.
Obrazovna postignuÊa: prepoznati proπlu, sadaπnju i
Obrazovna postignuÊa: primati primjerene djeËje
buduÊu glagolsku radnju.
filmove (recepcija); razlikovati igrani film za djecu od
animiranoga filma; ispriËati filmsku priËu. 4. Pridjevi
KljuËni pojmovi: opisni pridjevi, posvojni pridjevi.
2. Radijska emisija Obrazovna postignuÊa: razlikovati pridjeve kao vrstu
KljuËni pojmovi: radijska emisija za djecu. rijeËi; meusobno razlikovati opisne i posvojne
Obrazovna postignÊa: primati radijsku emisiju za pridjeve.
djecu (recepcija); raspravljati o njoj; zamijetiti zvuËna
izraæajna sredstva. 5. Upravni i neupravni govor
KljuËni pojmovi: upravni i neupravni govor.
3. Knjiænica - koriπtenje enciklopedije Obrazovna postignuÊa: razlikovati upravni od
KljuËni pojmovi: djeËja enciklopedija, sadræaj/kazalo, neupravnog govora; sluæiti se upravnim i neupravnim
abecedni red. govorom u govorenju i pisanju.
Obrazovna postignuÊa: pronaÊi traæenu obavijest u
djeËjoj enciklopediji sluæeÊi se kazalom i abecednim 6. Veliko poËetno slovo
redom. KljuËni pojmovi: veliko poËetno slovo, naziv.
Obrazovna postignuÊa: primjenjivati pravila o pisanju
Popis filmova: velikoga poËetnoga slova u viπeËlanim nazivima.
1. Z. GrgiÊ, A. ZaninoviÊ, B. Kolar: Izbor filmova o
profesoru Baltazaru
2. M. BlaæekoviÊ: PalËiÊ 7. Kratice
3. D. Vunak: Mali vlak KljuËni pojmovi: kratice.
4. B. DovnikoviÊ, A. Marks: Dva miπa Obrazovna postignuÊa: pravilno pisati kratice
5. Lj. Heidler: Lisica i gavran ili Lisica i roda ili Lav i miπ poznatijih viπeËlanih naziva.
6. M. BlaæekoviÊ: »udnovate zgode πegrta HlapiÊa
7. M. Relja: Vlak u snijegu 8. Izgovor i pisanje Ë, Ê, dæ, , lj, nj, ije/je/e/i
8. V. Fleming: »arobnjak iz Oza KljuËni pojmovi: izgovor glasa, pisanje glasa.
9. A. Adamson, V. Jenson: Schrek
10. R. Minkoff: Velika pustolovina Stuarta Maloga Obrazovna postignuÊa: pravilno izgovarati i pisati Ë, Ê,
dæ, , lj i nj, ije/je/e/i u ËeπÊe rabljenim rijeËima.
32
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik
33
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik
Popis lektire: (izabrati 7 djela, obavezna prva dva) 4. Knjiænica - sluæenje rjeËnikom i πkolskim
1. Ivana BrliÊ-MaæuraniÊ: RegoË i ©uma Striborova pravopisom
2. Mato Lovrak: Druæba Pere Kvræice KljuËni pojmovi: rjeËnik, pravopis.
3. Anto Gardaπ: Duh u moËvari ili LjubiËasti planet ili Obrazovna postignuÊa: pronaÊi traæenu obavijest u
Izum profesora Leopolda ili Bakreni Petar ili Tajna πkolskome rjeËniku ili pravopisu sluæeÊi se kazalom i
zelene peÊine ili IgraËke gospoe Nadine abecednim redom.
4. Erich Kästner: Emil i detektivi ili TonËek i ToËkica ili
LeteÊi razred ili Blizanke Popis filmova:
5. Hrvoje KovaËeviÊ: Tajna Ribljeg Oka ili Tajna maËje 1. D. VukotiÊ: Krava na Mjesecu
πape ili Tajna Tuænog psa ili Tajna graditelja straha ili 2. B. DovnikoviÊ: Znatiæelja
Tajna zlatnog zuba 3. D. VukotiÊ: Piccolo
6. Slavko MihaliÊ: Petrica Kerempuh 4. M. BlaæekoviÊ: »udesna πuma
7. Felix Salten: Bambi 5. V. Tadej: Druæba Pere Kvræice
8. Rudyard Kipling: Knjiga o dæungli 6. O. GluπËeviÊ: Vuk
9. Nikola PuliÊ: KljuËiÊ oko vrata 7. B. MarjanoviÊ: Mala Ëuda velike prirode (izbor)
10. Matko MaruπiÊ: Snijeg u Splitu 8. T. Burto: Batman
11. Johanna Spyri: Heidi 9. R. Donner: Superman
12. Jagoda Truhelka: Zlatni danci
13. Zlata KolariÊ-Kiπur: Moja zlatna dolina
14. Maja GluπËeviÊ: Bijeg u koπari ili Klopka za
medvjediÊa PREDMETNA NASTAVA
15. Nada MihokoviÊ-KumriÊ: Tko vjeruje u rode joπ
16. Silvija ©esto: Bum Tomica ili Bum Tomica 2
17. Zoran PongraπiÊ: Mama je kriva za sve 5. RAZRED
18. Hrvoje Hitrec: Eko Eko
19. Istvan Bekeffi: Pas zvan gospodin Bozzi NASTAVNO PODRU»JE:
20. Sanja LovrenËiÊ: Esperel, grad malih Ëuda JEZIK
21. Astrid Lindgren: Pipi Duga »arapa ili Ronja TEME
razbojniËka kÊi ili Razmo u skitnji 1. JednoznaËnost i viπeznaËnost rijeËi
22. Zvonimir Balog: Ja magarac ili Pusa od Krampusa ili KljuËni pojmovi: osnovno znaËenje rijeËi, preneseno
Nevidljiva Iva ili Zmajevi i vukodlaci znaËenje rijeËi, jednoznaËnost i viπeznaËnost rijeËi.
23. Ludwik Jerzy Kern: Ferdinand VeliËanstveni Obrazovna postignuÊa: razlikovati osnovno znaËenje
24. Anton van de Velde: NeobiËni doæivljaji ptiÊa SoviÊa rijeËi i preneseno znaËenje poznatih rijeËi; oprimjeriti
25. »eËuk, »unËiÊ-Bandov, Horvat-Vukelja, KolariÊ- nekoliko viπeznaËnih rijeËi; prikladno primjenjivati
Kiπur: Igrokazi viπeznaËne rijeËi u jeziËnim djelatnostima (sluπanju,
Ëitanju, govoru, razgovoru i pisanju).
NASTAVNO PODRU»JE:
MEDIJSKA KULTURA 2. Promjenjive i nepromjenjive vrste rijeËi
TEME KljuËni pojmovi: promjenjive i nepromjenjive rijeËi,
osnova rijeËi, nastavak.
1. Dokumentarni film
Obrazovna postignuÊa: razumijevati temeljnu ulogu
KljuËni pojmovi: dokumentarni film.
promjenjivih i nepromjenjivih rijeËi u hrvatskome
Obrazovna postignuÊa: primanje primjerenih
jeziku; zapaæati, imenovati i razlikovati poznate
dokumentarnih filmova (ekoloπkoga sadræaja,
promjenjive i nepromjenjive rijeËi; dijeliti rijeËi na
zaviËajna tematika) primjerenih uËeniku; zamijetiti
osnovu i nastavak u primjerima bez glasovnih
osnovna obiljeæja dokumentarnoga filma.
promjena i umetaka.
34
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik
3. Glagoli 9. Zamjenice
KljuËni pojmovi: glagolska osoba i broj; glagoli KljuËni pojmovi: govornik, sugovornik, negovornik.
kretanja, govorenja. Obrazovna postignuÊa: prepoznavanje zamjenice u
Obrazovna postignuÊa: prepoznavati glagolsku osobu tekstu; razumijevanje pojma zamjenice kao rijeËi za
i glagolski broj u reËenici; uoËavati i rabiti glagole zamjenjivanje govornika, sugovornika i negovornika;
kretanja i govorenja u svim jeziËnim djelatnostima. zamjenjivanje imenica, pridjeva i brojeva.
35
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik
36
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik
37
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik
Prijedlozi i padeæi u medijima (dobri i pogrjeπni primjeri) 16. Tito BilopavloviÊ: Paunaπ
Jednostavni i sloæeni prijedlozi 17. Aleksandar Puπkin: Bajka o ribaru i ribici
Prilozi i prijedlozi - pisanje (iz daleka svijeta i izdaleka) 18. Basne (izbor)
Prilozi ovdje, tu, ondje; ovako, tako... 19. Branka Primorac: Ljubavni sluËaj maËka Joje
Prilog ili prijedlog?
20. Roald Dahl: Charlie i tvornica Ëokolade
Prilog ili pridjev?
Uporaba evo, eto, eno
21 Michael Ende: Jim Gumb i strojovoa Lucas
Hrvatski govori: ikavski, ekavski (i)jekavski 22. Ivan Cankar: Istina i ljubav
»itanje s razumijevanjem (knjiæevnih i neknjiæevnih 23. Henry Winterfeld: Timpetill (Grad bez roditelja)
tekstova) 24. Hrvoje Hitrec: Matko na πtakama
Opseæno prepriËavanje 25. Anto Gardaπ: Miron u πkripcu ili Filip djeËak bez imena
Subjektivno i objektivno izvjeπÊivanje 26. Selma Lageröf: Legende o Kristu
Osnovno i preneseno znaËenje
Osobno intimno pismo Popis filmova:
Razgovor Navedeni su ponajprije animirani filmovi jer se oni
obrauju u tom razredu.
U zaviËaju hrvatske himne miruje proπlost i zrcali se 1. ©to je film: Uvod u filmske vrste
buduÊnost moje zemlje 2. B. DovnikoviÊ: Znatiæelja
Postanak i razvoj himne od antike do suvremenoga doba 3. D.VukotiÊ:1001 crteæ, Igra
Usmene lirske pjesme o BoæiÊu 4. W. Fin, J. Sanford: Pobuna na farmi
Pripovijedanje zanimljivoga dogaaja jezikom moje bake 5. W. Disney: po izboru
i jezikom moje generacije
6. C. Wedge, C. Saldanha: Ledeno doba
PriËa nastala iz onomatopeje (uËeniËki ostvaraji)
7. Suvremeni animirani filmovi po izboru.
Lirske pjesme na zaviËajnome narjeËju
Motiv u likovnoj i knjiæevnoj umjetnosti
Znanstvena fantastika, pustolovni i bajkoviti elementi u
djeËjim romanima odabranoga knjiæevnika
6. RAZRED
Pejsaæ u djelima zaviËajnih pisaca
NASTAVNO PODRU»JE:
Pokretna slika na filmu, televiziji i raËunalu
Zvuk u filmu JEZIK
Kazaliπni plakat kao medij TEME
1. Vrste zamjenica
Popis lektire: (izabrati 9 djela, obvezatna prva tri) KljuËni pojmovi: vrste zamjenica: osobne, posvojne,
1. Ivan Kuπan: Uzbuna na Zelenom Vrhu ili Koko i duhovi povratna, povratno-posvojna, pokazne.
ili Zagonetni djeËak ili Koko u Parizu ili Laæeπ, Melita Obrazovna postignuÊa: prepoznavati i pravilno rabiti
ili DomaÊa zadaÊa posvojne, povratne, povratno-posvojne i pokazne
2. ©aljive narodne priËe zamjenice u svim oblicima; sklanjati osobne zamjenice.
3. Ferenc Molnar: Junaci Pavlove ulice
2. Glagoli po predmetu radnje
4. Milivoj Matoπec: Strah u Ulici lipa ili Tiki traæi KljuËni pojmovi: prijelazni i neprijelazni glagoli,
neznanca ili Posada oklopnog vlaka ili Suviπan u Svemiru povratni glagoli.
5. Grigor Vitez: Pjesme Obrazovna postignuÊa: prepoznavati glagole po
6. Sempe/Goscinny: Nikica predmetu radnje (tj. po imenskoj rijeËi u akuzativu);
7. Miro Gavran: Sretni dani ili Kako je tata osvojio mamu razlikovati prijelazne i neprijelazne glagole;
ili Zaljubljen do uπiju ili Svaπta u mojoj glavi prepoznavati povratne glagole; rabiti glagole po
8. Zlatko KriliÊ: PoËetak plovidbe ili »udnovata istina ili predmetu radnje u skladu s normom.
Zabranjena vrata ili Veliki zavodnik ili ©aljive priËe i priËe
bez πale 3. Glagoli po vidu
9. Sanja PiliÊ: Mrvice iz dnevnog boravka KljuËni pojmovi: glagolski vid, svrπeni i nesvrπeni
10. Pavao PavliËiÊ: Zeleni tigar ili Petlja ili Trojica u Trnju glagoli.
11. Michael Coleman: Zov labirinta ili Mreæa je baËena ili Obrazovna postignuÊa: razlikovati svrπene i nesvrπene
glagole; uoËavati i razlikovati najËeπÊe vidske parove.
Bijeg s Mreæe
12. Tihomir Horvat: Tajna Gornjega grada ili Frka u 4. Infinitiv
©Ëitarjevu ili Muki KljuËni pojmovi: infinitiv, infinitivna osnova i
13. Mark Twain: Doæivljaji Toma Sawyera ili Doæivljaji zavrπetci.
Huckleberryja Finna Obrazovna postignuÊa: prepoznati infinitiv i njegove
14. Jules Verne: Put u srediπte zemlje ili Put oko svijeta za zavrπetke; razumjeti ulogu infinitiva u tvorbi
80 dana ili 20000 milja pod morem glagolskih oblika; razumjeti ulogu infinitiva u dopuni
15. Maja Brajko-LivakoviÊ: Finka Fi glagola.
38
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik
39
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik
40
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik
41
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik
42
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik
43
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik
44
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik
45
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik
46
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik
47
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik
Obrazovna postignuÊa: sluπati i primjereno nastupiti u ulogu razliËitoga poretka rijeËi u reËenici; pravilno
raspravi; osvijestiti vaænost dokazivanja (argumen- rabiti nenaglasnice u reËenici.
tiranja) u komunikaciji; jasno iznositi svoje dokaze
(argumente) izraæavajuÊi misli i stavove u pisanoj i 11. SliËnosti i razlike meu rijeËima
govornoj komunikaciji. KljuËni pojmovi: istozvuËnice, istopisnice i
istoobliËnice.
4. Problemski Ëlanak Obrazovna postignuÊa: razlikovati istozvuËnice,
KljuËni pojmovi: problemski Ëlanak, kritika, istopisnice i istoobliËnice u govoru i pismu.
suprotstavljanje miπljenja.
Obrazovna postignuÊa: razlikovati problemski Ëlanak 12. Sluπanje i Ëitanje, govorenje i pisanje
i kritiku od drugih tekstova; pisati kritiku ili dijalektnih tekstova
problemski Ëlanak. KljuËni pojmovi: standardni jezik, zaviËajni govor,
materinski jezik, manjinski jezik.
5. Novinarski stil Obrazovna postignuÊa: zamjeÊivati razlike izmeu
KljuËni pojmovi: novinarski stil, objektivni pristup, standardnoga i zaviËajnoga govora, materinskoga i
saæetost, aktualnost, intervju. manjinskoga jezika; sluπati, Ëitati i razumjeti zaviËajna
Obrazovna postignuÊa: Ëitati i razumjeti primjerene knjiæevna djela; govoriti i pisati zaviËajnim idiomom.
tekstove pisane novinarskim stilom; zamjeÊivati
obiljeæja novinarskoga stila; izdvajati najvaænije 13. Pisanje - poπtivanje pravopisne norme
obavijesti iz novinskoga Ëlanka; pisati novinarskim KljuËni pojmovi: veliko slovo, reËeniËni i pravopisni
stilom; upoznati intervju kao oblik razgovora. znakovi, pisanje rijeËi s glasovima Ë, Ê, dæ, , ije, je,
pisanje najËeπÊih kratica (prema popisu).
6. Administrativno-poslovni stil Obrazovna postignuÊa: osvjeπÊivati, primjenjivati i
KljuËni pojmovi: administrativno-poslovni stil, usustaviti prethodna znanja i vjeπtine; pisati veliko
administrativni obrasci, zapisnik, zahtjev, prijava. slovo u skladu s pravopisom; uvjeæbati pisanje i
Obrazovna postignuÊa: Ëitati i razumjeti primjerene izgovor rijeËi u kojima se pojavljuju glasovi Ë, Ê, dæ,
tekstove pisane administrativno-poslovnim stilom; ije, je (prema popisu rijeËi); pisati kratice u skladu s
upoznati stilska obiljeæja zapisnika, zahtjeva i prijave; pravopisom; pisanje upravnoga i neupravnoga govora
znati ispuniti uobiËajene administrativne obrasce u skladu s pravopisom; sluæiti se pravopisom.
(brzojav, pretplatni listiÊ, anketu, prijavnicu).
48
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik
5. Ep 2. Dokumentarni film
KljuËni pojmovi: ep, epski junak, pjevanje. KljuËni pojmovi: dokumentarni film: obiljeæja i vrste
Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja epa i njegove dokumentarnoga filma.
dijelove (pjevanja); uoËiti znaËajke epskoga junaka. Obrazovna postignuÊa: razlikovati dokumentarni film
od ostalih filmskih rodova; razlikovati vrste
6. Stilska izraæajna sredstva: simbol, alegorija dokumentarnih filmova; uoËiti filmska izraæajna
KljuËni pojmovi: simbol, alegorija. sredstva u dokumentarnome filmu.
Obrazovna postignuÊa: prepoznati simbol; prepoznati
i objasniti alegoriju; prepoznati i objasniti alegoriju u 3. ZagrebaËka πkola crtanoga filma
pripovijetki (alegorijska pripovijetka) i pjesmi KljuËni pojmovi: ZagrebaËka πkola crtanoga filma.
(alegorijska pjesma). Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja ZagrebaËke
πkole crtanoga filma; navesti imena najznaËajnijih
7. Kompozicija lirske pjesme autora.
KljuËni pojmovi: suodnos teme i motiva, pjesma u
prozi. 4. U potrazi za knjigom
Obrazovna postignuÊa: uoËiti povezanost teme i KljuËni pojmovi: kataloπko i raËunalno pretraæivanje.
motiva u lirskoj pjesmi; uoËiti obiljeæja pjesme u Obrazovna postignuÊa: samostalno ili uz pomoÊ
prozi. knjiæniËara pronaÊi podatke o odreenome
knjiænome naslovu kataloπkim i raËunalnim
8. Ritam u lirskoj pjesmi pretraæivanjem.
KljuËni pojmovi: elipsa, inverzija, opkoraËenje,
stanka, prebacivanje. IZBORNI SADRÆAJI
Obrazovna postignuÊa: uoËiti elipsu, inverziju, Popridjevljeni glagolski prilozi
opkoraËenje, prebacivanje i stanku kao ritmotvorne Tvorba rijeËi - osnovni pojmovi i tvorbeni naËini
elemente u lirskoj pjesmi. Tvorenje novih rijeËi prijenosom znaËenja
Tvorenje novih rijeËi preobrazbom
9. Dramske vrste Novotvorenice
KljuËni pojmovi: monodrama, protagonist, RijeËi iz stranih jezika
antagonist, unutarnji monolog. Ne mogu se sve strane rijeËi prevesti na hrvatski. Ili ipak
Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja monodrame; mogu?
razlikovati protagonista i antagonista u dramskome Obiljeæen red rijeËi i govorna sredstva
tekstu; uoËiti obiljeæja unutarnjega monologa. Priloæne oznake uzroka i namjere
UzroËna i namjerna reËenica
10. Knjiæevnost - umjetnost rijeËi SliËnosti i razlike izmeu reËenica s veznicima da i kako
KljuËni pojmovi: pisac i pripovjedaË, lirski subjekt. NetipiËni veznici
Obrazovna postignuÊa: razlikovati pisca od Biljeæenje naglasaka na jednostavnim i Ëestim primjerima
pripovjedaËa ili lirskoga subjekta; uoËavati kako se ista Najvaænije gramatike, pravopisi, rjeËnici i Ëasopisi;
tema ostvaruje u razliËitim knjiæevnim rodovima i filoloπke πkole
vrstama; usustaviti temeljna knjiæevna znanja. ©tokavsko, kajkavsko i Ëakavsko narjeËje
ProuËavanje govora materinskoga narjeËja i dijalekta
11. Knjiæevna baπtina
KljuËni pojmovi: Marko MaruliÊ - otac hrvatske KnjiæevnoumjetniËki stil
knjiæevnosti; stari pisci hrvatski prema naËelu Znanstveni stil
zaviËajnosti. Popularno-znanstveni stil
Obrazovna postignuÊa: znati ulogu Marka MaruliÊa u Vrste intervjua
hrvatskoj knjiæevnosti; imenovati jednoga Moj prvi intervju
knjiæevnika starije hrvatske knjiæevnosti iz svoga HumoristiËko pripovijedanje
zaviËaja. Pisanje putopisa
Pisanje scenarija i knjige snimanja
NASTAVNO PODRU»JE:
MEDIJSKA KULTURA Stoji grad (poezija i proza inspirirana domovinskim ratom)
Vukovarske ratne slike Siniπe GlavaπeviÊa
TEME
Duhovne teme u æivotu petnaestogodiπnjaka (Ivan Pavao
1. Scenarij, knjiga snimanja II., B. Duda, Golub, S. Lice)
KljuËni pojmovi: scenarij, knjiga snimanja, redatelj. Osvrt (esej)
Obrazovna postignuÊa: razlikovati scenarij i knjigu Nacionalni i umjetniËki epovi
snimanja; uoËiti ulogu redatelja. Stilska izraæajna sredstva: dostojanstvo sinestezije
©umore πume, zlate se æita i miruje more... duπom zemlje
49
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik
50
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura
LIKOVNA KULTURA
UVOD postignuÊa, likovnoumjetniËka djela) omoguÊuju
Program likovne kulture u osnovnoj πkoli temelji se na recikliranje dosadaπnjih nastavnih sadræaja na naËin
procesu istraæivaËkoga uËenja i stvaranja. Struktura primjeren ritmu i tijeku pouËavanja.
programa uvaæava i prati razvojne faze uËenikova
SpecifiËnosti nastavnoga predmeta likovne kulture oËituju
likovnoga izraæavanja i stvaranja, a od uËitelja zahtjeva
se i u tome da:
kreativan i fleksibilan pristup, temeljen na poznavanju
E spoznaja u likovnoj kulturi u osnovnoj πkoli temelji se
likovne problematike kao i likovnog i psihofiziËkog
razvitka djece. na praktiËnom rjeπavanju likovnoga problema,
E nastava razvija opÊe sposobnosti u likovnoj
Obiljeæja djeËjeg izraza u dobi od 1. do 4. razreda su
spontanost, ekspresija, skladnost, ritmiËnost te stapanje umjetnosti, stvaralaËke sposobnosti, odgaja estetsku
realnog i fantastiËnog. osjetljivost na primjerima umjetniËkih likovnih djela i
Ciljevi nastave likovne kulture obuhvaÊaju brojne izraæavanju uËenika, πto je mjerljivo,
E HNOS sadræi elemente razlikovanja, pa je nuæno
elemente, od poticanja psihomotoriËnoga razvitka, preko
maπte, intelektualnoga razvitka do estetiËke osjetljivosti i uoËiti kompetencije na viπe razina zahtjevnosti, ispod
emocija. i iznad normalnog standarda,
Likovnom izobrazbom uËenici stjeËu trajna i uporabljiva E svaki uËenik moæe u potpunosti izraziti sebe, steÊi
znanja i vjeπtine u svrhu likovnog izraæavanja, odnosno znanje i proπiriti kompetencije vizualno-likovnoga
vizualne komunikacije. miπljenja, πto zahtijeva realizaciju nastave unutar
AnalitiËko-misaoni procesi potiËu kod uËenika aktivan i blok- sata.
stvaralaËki odnos prema okolini, razvijaju vizualnu
Nastavni predmet likovna kultura obuhvaÊa sljedeÊa
percepciju te proπiruju kompetencije vizualnoga miπljenja.
podruËja: crtanje, slikanje, grafiku, modeliranje i graenje
Rjeπavanjem likovnih problema uËenici razvijaju
te dizajn, povezujuÊi funkcionalno sadræaje svih navedenih
sposobnosti praktiËnoga oblikovanja i donoπenja estetskih
podruËja. U skladu s tim podruËjima organizirane su
prosudba i odluka i na taj naËin oblikuju likovni govor.
obvezne i izborne nastavne teme: ToËka i crta, Ploha, Boja,
Nastava se likovne kulture temelji na doslovnom
Povrπina, Masa/volumen i prostor, a koje su zajedniËke za sve
opaæaju, istraæivanju neposredne okoline i umjetniËkoga
razrede. Takvom se podjelom odreuje je li rijeË o
djela, stvaralaËkoj preradi informacija, poticanju
oblikovanju na plohi (crtanje, slikanje, grafika),
spoznajnih procesa, istraæivanju i vrjednovanju.
prostornom oblikovanju (modeliranje i graenje), liniji
Likovni se govor razvija preustrojem unutraπnjih veza
(ploπna) ili linijskome (prostorna linijski istanjena masa). Za
meu vizualnim znakovima i znaËenjima u osobnom
svaku nastavnu temu navedeni su kljuËni pojmovi (likovni
iskustvu stvaralaËkih procesa. Oblikuje se promatranjem,
problemi vezani uz likovni jezik) koji se obrauju u
istraæivanjem, likovnim stvaranjem i primjenom znanja o
nastavnim jedinicama. Nastavna tema sadræi dvije ili viπe
vizualno-likovnim elementima i njihovim odnosima.
nastavnih jedinica, prema tomu koliko je nastavniku
Programski sadræaji potiËu vizualnu znatiæelju,
potrebno kako bi obradio navedene kljuËne pojmove.
otvorenost za stjecanje novih iskustava, osjetljivost za
Nazivi nastavnih tema upuÊeni su uËiteljima, kljuËni
probleme te originalnost u njihovu rjeπavanju likovno-
pojmovi uËenicima. Redoslijed je predloæen, a ne
tehniËkim sredstvima. Takoer potiËu razvoj svih
obvezujuÊi. Uz teme su navedena i obrazovna postignuÊa
stupnjeva divergentnoga miπljenja na podruËju vizualno-
za uËenike, po Ëemu se uËenik razlikuje prije i poslije
likovnoga odgoja i obrazovanja.
uËenja. Stoga se pri planiranju nastavne jedinice polazi od
UmjetniËka djela uËenike uvode u svjetove razliËitih
postignuÊa za uËenike i zadaÊa koje uËitelj mora ispuniti, a
kultura i prirodnog okoliπa, nadahnjuju ih i otvaraju
koje su navedene u napomenama. Na svakom se
moguÊnost stvaranja osobnih svjetova tj. vlastitih stvarnosti
nastavnom satu treba pokazati odgovarajuÊe
za sebe. Sadræajem i oblikom program je prilagoen
likovnoumjetniËko djelo. UmjetniËko djelo nije u funkciji
potrebama pomicanja paradigme znanja, likovnoga
ilustracije motiva, veÊ je ono konkretna ilustracija
izraæavanja i stvaralaπtva poËetkom 21. stoljeÊa. Na veÊ
likovnoga problema koji Êe uËenici rjeπavati; treba
postojeÊe nastavne sadræaje, a u svezi s eksplozijom vizualnih
sadræajem, a ne temom odgovarati likovnom podruËju.
obavijesti u likovnoj umjetnosti, dodali smo: grafiËki dizajn,
SliËno vrijedi i za povezanost s drugim nastavnim
video i kompjutorsku sliku u podruËju ploπnoga
predmetima. Iako se tematska korelacija najËeπÊe ostvaruje
oblikovanja; umjetniËku instalaciju, umjetniËko oblikovanje
traæenjem zajedniËkoga motiva, korisnija je strukturalna
svjetlom, happenning i performance u prostornom oblikovanju
korelacija, u kojoj se nastavni predmeti povezuju na razini
te etnoumjetnost, industrijski dizajn, arhitekturu i
zajedniËkih pojmova πto se usvajaju. Na odgojnoj razini
urbanizam u primijenjenom oblikovanju.
uËenik tako stjeËe nazore i uvjerenja o unutarnjem
Sadræaji i metode buduÊih kurikuluma kako su definirani
ureenju (strukturi) svijeta u kojem æivi. Na taj se naËin
sastavnicama Hrvatskoga nacionalnog obrazovnog standarda -
znakovno neoËiglednim poveznicama proπiruje na
HNOS-a (nastavne teme, kljuËni pojmovi, obrazovna
znaËenjsko i spoznajno.
51
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura
likovnom izraæavanju, odnosno vizualnoj komunikaciji. djelo ili odgovarajuÊi vizualni poticaj koji je prikazan
Likovnom izobrazbom uËenici razvijaju svoju vizualnu i pojaπnjava odreeni likovni problem. Svojim
percepciju i spoznajne vrijednosti kroz likovno razliËitim razinama iπËitavanja konkretna ilustracija
stvaralaπtvo, proπiruju kompetencije vizualnoga miπljenja. nudi uËenicima i viπi stupanj oblikovnoga miπljenja
Rjeπavanjem likovnih problema uËenici razvijaju svjesnim iπËitavanjem likovnih struktura, omoguÊuje
sposobnosti praktiËnoga oblikovanja i donoπenja estetskih i interdisciplinarni pristup, suodnos sa sadræajima
prosudba i odluka te na taj naËin oblikuju likovni govor. drugih nastavnih predmeta i sudjeluje u motivaciji
uËenika.
E Dodatna ilustracija odnosi se na likovnoumjetniËko
ZADAΔE
djelo ili odgovarajuÊi vizualni poticaj koji odabire
Cilj se nastave likovne kulture razlaæe u tri temeljne
uËitelji po slobodnom izboru.
zadaÊe. Te zadaÊe odreuju kljuËni oblici likovne
E KljuËni pojmovi su temeljni pojmovi koje uËenici
pismenosti uËenika i upuÊuju na povezanost vizualne
percepcije, likovnog stvaralaπtva i uËenja. usvajaju promatranjem, usmjerivanjem i zadræava-
UËenik treba steÊi i razvijati sljedeÊe sposobnosti, znanja njem pozornosti te praktiËnim radom. UËenici
i stavove: trebaju na svakom satu osjetiti, prepoznati, likovno
Sposobnosti izraziti, upoznati, imenovati.
E Obrazovna postignuÊa vezana su na specifiËnost
E usmjereno likovno opaæanje
usvajanja znanja koja nakon svake teme i razradbe
E razumijevanje i primjena likovnih tehnika i
kljuËnih pojmova uËenik mora ponijeti sa sobom
sredstava
kroz æivot kao trajno postignuÊe.
E samostalni i suradniËki, praktiËni i stvaralaËki rad
E Izborni sadræaji ukljuËuju terensku nastavu (muzeji,
E vizualno, kritiËko i stvaralaËko miπljenje
galerije, radionice...).
E likovna/vizualna komunikacija
E Prijedlozi za rad s uËenicima s posebnim odgojno-
E uspostavljanje korelacijskih veza nastave likovne
obrazovnim potrebama obuhvaÊaju na razliËitim
kulture sa sadræajima drugih nastavnih predmeta razinama praktiËni rad u nastavi likovne kulture, πto
E estetska prosudba likovnoga rada, umjetniËkoga
ukljuËuje rad u timu struËnjaka uËitelja likovne
djela i okoline kulture, psihologa, likovnih terapeuta i defektologa.
Znanja
E poznavanje i razumijevanja likovnih pojmova i
Likovna kultura pouËava samodisciplini, jaËa
sadræaja iz nastavnih tema samopouzdanje, potiËe sposobnosti miπljenja, poduËava
E poznavanje i razumijevanje umjetniËkih podruËja vaænost timskoga rada i suradnje. Ona upuÊuje na
slikarstva, kiparstva, arhitekture, primijenjene neposrednu vezu izmeu uËenja, radnoga zadatka,
umjetnosti i dizajna te novih medija fiziËkoga rada i najviπih razina postignuÊa.
E poznavanje kulturne baπtine (svjetska, nacionalna, Likovna kultura pridonosi razvoju zornoga i apstraktnog
etno umjetnost) naËina miπljenja prodiruÊi maπtom u znanost i razumom u
Stavove stvaralaπtvo.
E pozitivan odnos prema estetskim vrijednostima Likovna je umjetnost sastavni dio svakodnevnoga æivota
likovnoga rada (osobnoga i drugih uËenika), osobe. Ona pomaæe uËenicima da razviju nazore, karakter
umjetniËkoga djela te radnog i æivotnog okruæenja i spoznajnu integraciju s drugima, omoguÊuje zajednice
E zainteresiranost i skrb za kulturnu i prirodnu razliËitosti koje su temelj druπtva pluralizma i demokracije.
baπtinu
SpecifiËnosti likovne kulture:
NAPOMENA 1. Poticati mehanizme kreativnoga razmiπljanja i
Nastavne su teme u programu likovna kultura: a) izraæavanja u korelaciji s nastavnim sadræajima drugih
obvezne i b) izborne, a izvode se u blok-satu u satnici od predmeta.
35 sati godiπnje. Nastavne cjeline i teme upuÊuju uËenike 2. OmoguÊiti individualno istraæivanje odnosa likovnih
na to: πto se uËi, kako se uËi, kada se uËi i gdje se uËi. / vizualnih elemenata na briæljivo odabranim
Hrvatski nacionalni obrazovni standard i program likovne primjerima hrvatske i svjetske likovne baπtine te u
kulture djelomiËno se preklapaju, a djelomiËno su samostalnom likovnom izraæavanju.
komplementarni. HNOS likovne kulture sluæio je kao 3. Razvijati individualni pristup uËitelja svakom
podloga za izradbu programa. Srediπnji dio programa uËeniku kao samostalnoj i neovisnoj osobnosti.
nastavne su teme koje se odnose na konceptualizaciju 4. Utjecati posebnoπÊu nastavnih sadræaja, nastavnih
nastavnoga procesa uz pomoÊ kljuËnih pojmova i sredstava i situacija na razvoj opaæanja, oblikovnoga
obrazovnih postignuÊa koja uËenik/uËenica treba postiÊi. miπljenja i stvaralaËkoga ponaπanja uËenika.
Svaka nastavna tema ima specifiËni cilj i zadatke koje treba
ostvariti. Artikulacija nastavnoga sata poËiva na sljedeÊim
52
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura
53
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura
3. Julije KloviÊ: Iluminacija iz misala Jurja Topuskoga, 1526., Obrazovna postignuÊa: uoËiti i izraæavati odnose
riznica ZagrebaËke katedrale razliËitih veliËina masa.
4. KeramiËke posude iz VuËedola, 3000. g. pr. Kr.
5. Duπan VukotiÊ: Surogat, 1961., animirani film 3. VOLUMENI I MASA U PROSTORU -
6. Osvaldo Cavandoli: La Linea, animirani film Graevine i tijela u prostoru
KljuËni pojmovi: unutarnji i izvanjski prostor,
graevina, ulica, trg.
2. RAZRED Obrazovna postignuÊa: snalaziti se u prostoru,
razlikovati i odreivati poloæaj (smjer) u prostoru.
NASTAVNO PODRU»JE:
IZBORNE TEME
Oblikovanje na plohi - crtanje
TEME NASTAVNO PODRU»JE:
1. TO»KA I CRTA - Gradbene (strukturne) Primijenjeno oblikovanje - dizajn
i obrisne (konturne) crte TEME
KljuËni pojmovi: gradbena crta, obrisna crta, otvorena 1. TO»KA I CRTA - GrafiËki dizajn
crta, zatvorena crta.
KljuËni pojmovi: dizajn, vizualni znak.
Obrazovna postignuÊa: stvarati gradbenim i obrisnim
Obrazovna postignuÊa: objasniti dizajn kao
crtama; razlikovati gradbene i obrisne crte.
oblikovanje uporabnih predmeta u neposrednom
okruæju.
2. TO»KA I CRTA - Kontrast crta po
karakteru 2. PLOHA - Fotografija
KljuËni pojmovi: suprotnost (kontrast) crta, meka KljuËni pojmovi: fotografija, fotograf.
crta, tvrda crta, debela crta, tanka crta, isprekidana Obrazovna postignuÊa: uoËiti i razlikovati uporabu
crta. fotografije.
Obrazovna postignuÊa: izraziti kontrast crta razliËitim
likovnotehniËkim sredstvima. 3. POVR©INA - Odnos slike i teksta
KljuËni pojmovi: reklama (promidæba), poruka.
NASTAVNO PODRU»JE:
Obrazovna postignuÊa: uoËiti veliËinu i oblik slike u
Oblikovanje na plohi - slikanje
odnosu na veliËinu i oblik teksta na reklami.
TEME
1. BOJA - »istoÊa boje PREDLOÆENA LIKOVNO-UMJETNI»KA DJELA
KljuËni pojmovi: ËistoÊa boje, jarke i zagasite boje. Oblikovanje na plohi - crtanje
Obrazovna postignuÊa: vizualno razlikovati, stvarati i 1. Michelangelo Buonarroti: Majka i dijete, 1525.,
imenovati jarke i zagasite boje. olovka, srebrenka i tinta
2. Vincent Van Gogh: Zvjezdana noÊ, 1889., tuπ i trska
2. BOJA - Kontrast svjetlo - tamno 3. Henry Matisse: Crteæ, 1908., tuπ i pero
KljuËni pojmovi: kontrast, suprotnost svjetlo - tamno, Oblikovanje na plohi - slikanje
ton. 1. Nikola Koydl: Feelings, 1999., ulje na platnu
Obrazovna postignuÊa: promatrati, usporeivati i 2. Paul Gauguin: Trænica (Ta matete), 1892., ulje na
izraæavati kontraste svijetlih i tamnih tonova boje. platnu
3. Pablo Picasso: Guernica, 1937., ulje na platnu
3. BOJA - Kontrast toplo - hladno 4. Rembrandt van Rijn: S. Petar poriËe poznanstvo s
KljuËni pojmovi: tople i hladne boje, kontrast toplo - Gospodinom, 1660., ulje na platnu
hladno. 5. Joan Gris: Zdjela s voÊem, staklo i limun (mrtva
Obrazovna postignuÊa: uoËiti i izraæavati kontraste priroda s novinama), 1916., ulje na platnu
toplih i hladnih boja. 6. Raoul Haussman: Tatljin kod kuÊe, 1920.,
fotomontaæa
NASTAVNO PODRU»JE: 7. René Magritte: NeodluËnost (≈Ovo nije lula«, 1929.,
Prostorno oblikovanje - modeliranje i graenje ulje na platnu
TEME Prostorno oblikovanje - modeliranje i graenje
1. POVR©INA - Kontrast povrπina 1. Alexander Archipenko: Æena koja se Ëeπlja, 1915., bronca
KljuËni pojmovi: kontrast povrπine. 2. Henry Moore: LeæeÊa figura, 1938., drvo
Obrazovna postignuÊa: uoËiti, usporeivati i Primijenjeno oblikovanje - dizajn
razlikovati razliËite vrste tekstura. 1. Sv. Donat, Zadar, 9. st., kamen
2. Paul Klee: Izranjanje iz sivila noÊi..., 1918., tuπ, pero,
2. VOLUMENI I MASA U PROSTORU - akvarel
Omjeri veliËina masa 3. Maska iz Saibaija, Nova Gvineja, Afrika, drvo, koæa,
KljuËni pojmovi: masa, veliËine masa. krzno, vuna
54
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura
NASTAVNO PODRU»JE:
3. RAZRED Prostorno oblikovanje - modeliranje i graenje
TEME
NASTAVNO PODRU»JE: 1. POVR©INA - PlastiËka tekstura
Oblikovanje na plohi - crtanje KljuËni pojmovi: plastiËna tekstura, povrπina.
TEME Obrazovna postignuÊa: uoËavati i izraæavati plastiËne
1. TO»KA I CRTA - Ornament, narodni teksture kao sastavne dijelove povrπine.
ukras, simetrija
KljuËni pojmovi: niz, smjer, ritam, preplet, ornament 2. POVR©INA - Visoki, niski i udubljeni
(narodni ukras). reljef
Obrazovna postignuÊa: postignuÊa: uoËiti, prepoznati KljuËni pojmovi: niski, visoki, udubljeni reljef,
i izraziti ornament (narodni ukras). udubljeno/ispupËeno.
Obrazovna postignuÊa: uoËavati i izraæavati doæivljaj
2. TO»KA I CRTA - CrtaËka tekstura mase i prostora u niskom, visokom i udubljenom
KljuËni pojmovi: crtaËka tekstura, skupljeno- reljefu.
rasprπeno.
Obrazovna postignuÊa: uoËiti, prepoznati i izraæavati 3. VOLUMENI I MASA U PROSTORU -
crtaËke teksture. Kontrast punoga i praznoga prostora
KljuËni pojmovi: kiparstvo, proπupljena masa,
NASTAVNO PODRU»JE: udubljeno-ispupËena masa u prostoru.
Oblikovanje na plohi - slikanje Obrazovna postignuÊa: uoËavati, razlikovati i
TEME izraæavati suprotnosti punoga i praznoga prostora.
1. BOJA - Kontrast kromatsko-akromatsko
KljuËni pojmovi: kontrast kromatskih i akromatskih 4. VOLUMENI I MASA U PROSTORU -
boja, πarene i neπarene boje. Ploπno istanjena masa, ravnoteæa
Obrazovna postignuÊa: uoËiti, prepoznati i izraæavati KljuËni pojmovi: puna plastika, mobil, ravnoteæa.
kontraste boja i neboja (πarenih i neπarenih boja). Obrazovna postignuÊa: uoËavati i izraæavati ravnoteæu
u prostoru.
2. BOJA - Komplementarni kontrast
KljuËni pojmovi: komplementarni kontrasti. IZBORNE TEME
Obrazovna postignuÊa: uoËiti, prepoznati i izraæavati
komplementarne odnose i kontraste boja. NASTAVNO PODRU»JE:
Primijenjeno oblikovanje - dizajn
3. PLOHA - Modelacija i modulacija TEME
KljuËni pojmovi: ploha, tonsko i koloristiËko slikanje. 1. TO»KA I CRTA - Kadar, odnos slike i
Obrazovna postignuÊa: vizualno opaziti i izraziti teksta
plohu; uoËavati, razlikovati i izraæavati se tonskim i KljuËni pojmovi: slika, kadar, strip, tekst.
koloristiËkim slikanjem. Obrazovna postignuÊa: prepoznati i izraæavati kadar
kao isjeËak cjeline i kadrove u nizu u stripu, filmu i
4. POVR©INA - Slikarska tekstura animiranom filmu.
KljuËni pojmovi: slikarska tekstura.
Obrazovna postignuÊa: uoËavati i izraæavati slikarske
2. PLOHA - Ritam i niz likova
teksture bojom, potezom i mrljom kao sastavnim KljuËni pojmovi: ritam likova, lik u pokretu.
dijelovima povrπine. Obrazovna postignuÊa: uoËiti i izraziti lik u pokretu,
plohu u prostoru.
55
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura
56
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura
4. VOLUMENI I MASA U PROSTORU - 6. Vincent Van Gogh: Zvjezdana noÊ, 1889., ulje na
Arhitektura i urbanizam platnu
KljuËni pojmovi: arhitektura, gradogradnja. 7. Joan Gris: Zdjela s voÊem, staklo i limun, 1916., ulje
Obrazovna postignuÊa: upoznati obiljeæja naselja na platnu
razliËitih krajeva. 8. Nikola Koydl: Feelings, 1999., ulje na platnu
Oblikovanje na plohi - grafika
IZBORNE TEME 1. Karl Schmidt-Rottluff: MaËke II, 1914., drvorez
2. Boæidar Jakac: Koncert, 1921., drvorez
NASTAVNO PODRU»JE: Prostorno oblikovanje - modeliranje i graenje
1. Ivan Picelj: Connexion 51. S., 1982., drvo
Primijenjeno oblikovanje - dizajn
2. Vojin BakiÊ: Razvijene povrπine III, 1960., metalna
TEME ploËa
1. PLOHA - Jedinstvo boja, oblika, veliËina... 3. Siniπa Majkus: Benin, 1996., æica
(harmonija) 4. Michelangelo Buonarroti: Pietà, 16. st., mramor
KljuËni pojmovi: primijenjena umjetnost, jedinstvo Primijenjeno oblikovanje - dizajn
boja, oblika i veliËina. 1. Gustave Eiffel: Eiffelov toranj, Pariz, 1889., Ëelik
Obrazovna postignuÊa: uoËavati, istraæivati i 2. Zvonimir LonËariÊ: 4. Animafest, 1980., sitotisak,
izraæavati pojedine odnose (boja, oblika, veliËina) u plakat
cjelini i njihovo jedinstvo uporabom zajedniËkih 3. Henri de Toulouse-Lautrec: Moulin Rouge - La
mjera i naËela; upoznati razliku izmeu umjetnosti i Goulue, 1891., litografija, plakat
primijenjene umjetnosti. 4. Vilko Æiljak: VÆ6b/4F-B-GE-FE-CMY-SI-SH,
1975./1996., kompjuterska grafika
2. POVR©INA - Kompozicija, rekompozicija 5. VuËedolska golubica/jarebica, 3000. g. pr. Kr.,
KljuËni pojmovi: fotomontaæa, rekompozicija. keramika
Obrazovna postignuÊa: uoËavati, istraæivati i
izraæavati rekompoziciju elemenata odreene
kompozicije fotomontaæom.
PREDMETNA NASTAVA
3. VOLUMENI I MASA U PROSTORU -
Oblici i funkcije
KljuËni pojmovi: industrijski dizajn, ovisnost oblika i
5. RAZRED
funkcije.
Obrazovna postignuÊa: uoËavati i izraæavati NASTAVNO PODRU»JE:
uvjetovanost oblika predmeta njegovom namjenom; Ploπno oblikovanje / 2D
razlikovati razliËite vrste dizajna. TEME
1. ToËka i crta - Obrisne crte, tok i karakter
4. BOJA - Kontrast i dominacija boja, oblika, crta
veliËina... KljuËni pojmovi: Obris/kontura, tok crte, karakter
KljuËni pojmovi: plakat, grafiËki dizajn, kompjutorska crte, graenje crtom, smjer.
grafika. Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti i spoznati
Obrazovna postignuÊa: uoËavati kontraste i ekspresivne vrijednosti toka i karaktera obrisnih crta.
dominacije boja, oblika, veliËina... na plakatu, Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Raoul Dufy,
reklami, televizijskoj poruci, povezivati vizualne i SviraË, crteæ perom, oko polovice 20. st.; Paul Klee,
verbalne poruke. Tanz Entzetzen (PlesaË), tuπ i pero, 1931.;
Michelangelo Buonarroti, Majka i dijete, crvena i crna
PREDLOÆENA LIKOVNO-UMJETNI»KA DJELA olovka, srebrenka i tinta, 1525.; Mihajlo Arsovski,
Oblikovanje na plohi - crtanje More, plakat kazaliπne predstave, sitotisak, Teatar ITD
1. Vincent Van Gogh: Zvjezdana noÊ, 1889., trska i Pablo Picasso: Mlada djevojka, crteæ perom, 1948.
tinta
2. Albrecht Dürer: Rinoceros (Nosorog), 1515., tuπ i
2. ToËka i crta - Strukturne toËke i crte
pero ili drvorez
KljuËni pojmovi: struktura/graa, gradbene crte,
Oblikovanje na plohi - slikanje
toËka.
1. Leonardo da Vinci: Bogorodica sa Sv. Anom, 1510.,
Obrazovna postignuÊa: uoËiti, istraæiti, izraziti,
ulje na drvenoj ploËi
vrjednovati i spoznati razliËitost gustoÊa gradbenih
2. Giuseppe Archimboldo: Ljeto, 1573., ulje na platnu
crta i toËaka u promjeni smjera, duæine i gustoÊe u
3. Raphael: Atenska πkola, 1511., freska
sloæenim strukturama.
4. Paul Klee: Vrt ruæa, 1920., ulje i tuπ na papiru
Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Paul Klee,
5. Georges Seurat: Lijepa æena se pudra, 1888., ulje na
Izraæajna lira; Käthe Kollwitz, Bijeda, litografija,
platnu
1893.-1901.; Naum Gabo, Linearna konstrukcija br.4,
57
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura
58
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura
NASTAVNO PODRU»JE:
Prostorno oblikovanje / 3D 6. RAZRED
TEMA
1. Masa/volumen i crta - Proporcije NASTAVNO PODRU»JE:
trodimenzionalnih oblika (tijela) u Ploπno oblikovanje / 2D
prostoru TEME
KljuËni pojmovi: proporcije, omjer i razmjer cjeline i 1. ToËka i crta -Teksturne crte
dijelova, figura. KljuËni pojmovi: teksturne crte.
Obrazovna postignuÊa: postignuÊa: istraæiti i izraziti Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati i
omjer i razmjer cjelina i dijelova razliËitih oblika masa spoznati razliËite vrste teksturnih vrijednosti povrπine
u prostoru. te shvatiti kontraste tekstura kao svojstva povrπine.
Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Kopljonoπa (prema Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Albrecht Dürer,
Polikletu), mramor, 5. st. pr. Kr.; Alberto KuniÊ, crteæ, 1502.; Ivan LovrenËiÊ, Dvorci Hrvatskog
Giacometti, »ovjek koji pokazuje prstom, bronca, zagorja, sitotisak, 1994.; Hrvoje ©ercar, Riba sa zlatnim
1947.; Rimska keramiËka Ëaπa, ©Êitarjevo - Velika nogama, tuπ i pero, 1993., Pablo Picasso, Golub,
Gorica, 1.-2. st. pr. Kr.; Miron, Diskobol (bacaË diska, litografija, 1950.
mramor), 5. st. pr. Kr.; Ivan KoæariÊ, Prizemljeno
sunce, bronca, 1971.; Henry Moore, LeæeÊe figure, 2. ToËka i crta - Teksturne i strukturne crte
bronca, 1934., Petar BariπiÊ, Umjetnost gaanja iz luka, KljuËni pojmovi: strukturne crte.
bronca 1992. Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati i
spoznati sliËnosti i razlike izmeu teksturne i
strukturne crte.
59
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura
Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Ingres, Autoportret, 7. Ploha - Pozitivni i negativni prostor plohe
olovka, 19. st.; Pablo Picasso, »impanza, akvatinta, KljuËni pojmovi: pozitivni i negativni prostor plohe,
1936.; Lepoglavska i paπka Ëipka, Etnografski muzej; grafika - visoki tisak.
Paul Klee, Velika kupola, tuπ, pero, 1927. Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati i
spoznati ulogu pozitivnoga i negativnoga prostora
3. Boja - Lokalna boja, tonsko stupnjevanje plohe u visokom tisku.
boje Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Emil Nolde,
KljuËni pojmovi: lokalna boja, harmonija (sklad boja), Prorok, drvorez, 1912.; JIN-JANG, 3000. g. pr. Kr.;
tonska gradacija. Julije Knifer, Meandar, ulje na platnu, 1963.; Aubrey
Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati i Vincent Beardsley, Saloma, crteæ perom, 1892.; Ernst
spoznati razliËite lokalne boje te njihove tonske Ludwig Kirchner, Portret Jeana Arpa, drvorez, 1933.;
stupnjeve u tonskoj gradaciji. Henri Matisse, Oblici, bijeli i plavi torso (Jazz),
Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Vjekoslav Karas, kolaæ/otisak, 1944.; M. C. Escher, Dan i noÊ, drvorez,
Rimljanka s lutnjom, ulje na platnu, 1847.; Milan 1938.
Steiner, Na kiπi, ulje na platnu, 1918.; Leo Junek,
Autoportret, ulje na platnu, 1925.; Victor Vasarely: NASTAVNO PODRU»JE:
LA-MI, serigrafija, 1973.; Juraj DobroviÊ, Polja 2, Prostorno oblikovanje / 3D
ulje na platnu, 1969. TEME
1. Povrπina - PlastiËka tekstura
4. Boja - OptiËko mijeπanje boja KljuËni pojmovi: kiparska obradba, visoki, plitki i
KljuËni pojmovi: mehaniËko i optiËko mijeπanje boja. uleknuti reljef.
Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati i Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati i
spoznati razlike izmeu mehaniËkoga i optiËkoga spoznati visoki, plitki i uleknuti reljef u razliËitim
mijeπanja boja u kompoziciji. izraæajnim moguÊnostima plastiËnih tekstura povrπine
Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Georges Seurat, te imenovanje vrsta reljefa obzirom na stupanj
Cirkus, ulje na platnu, 1890.; SjedeÊi model u profilu, izboËenosti plohe u prostoru.
ulje na platnu, 1887. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Crkva sv.
Nedjeljice u Zadru kamen, 11. st.; Duπan Dæamonja,
5. Ploha - Simetrija i asimetrija ploπnih Skulptura ALP-II, aluminij i poliester, 1973.; Duπan
oblika u kompoziciji Dæamonja, Projekt spomenika ærtvama u Dachauu
KljuËni pojmovi: simetrija (zrcalna), kompozicija, (model), æeljezo, 1965.; Duπan Dæamonja, Æeljezna
geometrijski i slobodni likovi, detalj i cjelina. tapiserija - MX, æeljezo, 1978.; Majstor Radovan,
Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati i Portal katedrale u Trogiru, kamen, 1240.; Glava djevojke,
spoznati simetriju i asimetriju ploπnih oblika u Solin, mramor, kraj 2. st.; Michelangelo Buonarroti:
kompoziciji. Rob (probueni), mramor, 1533.; M. Oppenheim,
Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Nikola Koydl: Predmet, 1936.; Vjenceslav Richter, Reljefometar,
Feelings, 1999., ulje na platnu; Ivan Picelj, aluminij, 1967.
Kompozicija, ulje na platnu, 1951.; Vjekoslav Karas,
Ana KreπiÊ, ulje na platnu, 1856.; Matisse, 2. Masa/volumen i prostor - Odnos
Kompozicija s maskama, kolaæ, 1953.; Matisse, Morska mase/volumena i prostora
Ëudoviπta, kolaæ, 1950.; Hundertwasser, Stanovnici KljuËni pojmovi: puna plastika, ploπno istanjena masa.
stabla ne spavaju, kombinirana tehnika, 1973.; Juraj Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati i
DobroviÊ: Polja, ulje na platnu, 1969. spoznati odnos mase/volumena i prostora te spoznati
i izraziti razliku izmeu reljefa i pune plastike u
6. Povrπina - Slikarske teksture i fakture razliËitim kompozicijskim odnosima.
KljuËni pojmovi: tekstura, faktura, potez - slikarski Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Vojin BakiÊ,
rukopis, slikarske tehnike. Razvijene povrπine III, metalne ploËe, 1960.;
Obrazovna postignuÊa: uoËiti, izraziti, vrjednovati i Alexander Calder, Kopljonoπa, obojeni metal, 1971.;
spoznati razliËite slikarske teksture i fakture u Constantin Brancusi: PoËetak svijeta, polirana bronca,
vlastitom radu i likovno - umjetniËkim djelima. 1924.; Robert Frangeπ MihanoviÊ, Kralj Tomislav,
Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Van Gogh, bronca, 1931., Petar BariπiÊ, Prostorno pruæanje,
Zvjezdana noÊ, ulje na platnu, 1889.; Oton Gliha, pozlaÊeno drvo 1999.
GromaËe, suhozid s otoka Krka, ulje na platnu, 1963.;
Mark Rothko, LjubiËasto, bijelo i crveno, ulje na platnu,
1953.; J. Pollock, Jedan, ulje na platnu, 1950.; G.
Klimt, Poljubac, ulje na platnu, 1907./1908.; Ivo
DulËiÊ, Maestral i kupaËi, ulje na platnu, 1954.; Edo
MurtiÊ, Æuta staza II, akrilik na platnu, 1998.; David
Hockney, Mulholland Drive, akrilik na platnu, 1980.
60
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura
61
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura
62
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura
63
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura
64
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura
65
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glazbena kultura
GLAZBENA KULTURA
UVOD i strane), do jazza i popularnih æanrova svih vrsta. UËitelj
Kako je glazba vrlo znaËajan dio ljudske kulture, ona je slobodan u izboru naËina aktivnoga muziciranja - po
mora imati svoje mjesto u opÊem odgoju i obrazovanju. naËelu realne ostvarivosti i moguÊnostima glazbeno
Nastavu glazbene kulture proæimaju dva temeljna naËela: relevantnoga dosega.
jedno je psiholoπko, a drugo kulturno-estetsko. Psiholoπko I popise pjesama u nastavnom podruËju pjevanje treba
naËelo uzima u obzir Ëinjenicu da uËenici u pravilu vole shvaÊati kao preporuku. Uz slobodu njihova izbora s
glazbu i da se njome æele i aktivno baviti (pjevati, svirati). predloæenoga popisa i/ili izvan njega, uËitelja obvezuje
Koliko je to moguÊe, toj æelji uËenika treba izlaziti ususret, samo naznaËena koliËina pjesama.
jer njihova dob, pa zatim i πkola, nisu samo vrijeme i UËitelj je slobodan u konkretnom odabiru primjera za
mjesto pripreme za æivot, nego su i æivot sam. S druge odreenu nastavnu jedinicu i u podruËjima, cjelinama i
strane, kulturno-estetsko naËelo polazi od toga da nastava temama u kojima se nastavni rad temelji na sluπanju glazbe,
glazbe mora uËenika i pripremati za æivot, tj. a to su folklorna glazba, glazbala, pjevaËki glasovi, oblikovanje
osposobljavati ga da veÊ za vrijeme, ali i nakon πkole, bude glazbenoga djela, glazbene vrste i glazbeno-stilska razdoblja.
kompetentan korisnik glazbene kulture. U danaπnjoj Otvorenost programa ogleda se i u obradbi podruËja
poplavi svakovrsne glazbe to je izvanredno vaæno. glazbenoga opismenjivanja. Ono je svedeno na najmanju
moguÊu mjeru, na razinu (pre)poznavanja grafiËkih
Glazba je u niæim razredima osnovne πkole idealno znakova. Glazbeno Êe se pismo upoznavati samo ≈kao
podruËje za snaæno poticanje pozitivnih emocija, osjeÊaja fenomen« osobito u vezi sa sviranjem. Operativnu razinu
pripadnosti, zajedniπtva i snoπljivosti. Ona moæe dati glazbene pismenosti u osnovnoj πkoli nije moguÊe postiÊi,
snaæan doprinos rastuÊoj potrebi poticanja i izgradnje pa se na tome ne smije inzistirati. UËitelj Êe sam odluËiti
kulture nenasilja meu πkolskom djecom. Djeca u koliko Êe vremena posvetiti tomu podruËju. Kako je svaki
razrednoj nastavi neka pjevaju, neka sluπaju odabranu uËinak u razredu relativan, uspjeh uËenika u tom podruËju
glazbu i neka se igraju (ritmiziraju imitirajuÊi uËitelja, ne moæe utjecati na njegov konaËan uspjeh u predmetu.
pleπu, kreÊu se na glazbu, improviziraju, sviraju i sl.). Nastavne cjeline Folklorna glazba postavljene su posebno,
Nepotrebno je uvoenje notnoga pisma i drugih izvan tablica po razredima. U odgovarajuÊim razredima
glazbenoteorijskih sadræaja. Isto tako, uËenicima su naznaËeno je samo koliko takvih cjelina treba obraditi.
nepotrebni udæbenici i radne biljeænice. Sav tekstovni UËitelju je prepuπten izbor redoslijeda obradbe kako bi se
nastavni materijal moæe stajati u πkoli i nije potrebno da ga moglo poπtovati naËelo zaviËajnosti.
djeca nose kuÊi. Osim redovne nastave, glazbena nastava u osnovnoj
πkoli ukljuËuje izbornu nastavu, izvannastavne aktivnosti
Predmetna nastava glazbene kulture moæe zapoËeti u 4. (zbor, instrumentalne i vokalne skupine, folklor, ples,
razredu. glazbenu sluπaonicu, raznovrsne glazbene projekte) te
Nastava glazbene kulture nuæno u srediπte pozornosti nastavu izvan uËionice, u prvom redu posjete glazbenim
stavlja uËenikovu glazbenu aktivnost. U Ëinu pjevanja, sviranja priredbama (Hrvatska glazbena mladeæ i dr.). Posebnu
(bilo koje dobre i primjerene pjesme) i sluπanja (bilo koje pozornost zasluæuju ansambli: zbor i moguÊi orkestri. Oni
dobre i primjerene skladbe), na samome mjestu, doæivljava su, a ne nastava u razredu, prava mjesta aktivnoga
se i uËi glazba, obogaÊuje se uËenikov osjeÊajni svijet i muziciranja.
izoπtruje njegov umjetniËki senzibilitet. UËinak toga Nuæno je da se nastava glazbe odræava svakoga tjedna.
procesa nije moguÊe izravno koliËinski odrediti. Ta se Blok-satovi ne odgovaraju prirodi predmeta.
Ëinjenica izravno odraæava i na ocjenjivanje utoliko πto Specijalizirana uËionica je conditio sine qua non uspjele
uËitelj mora, osim pokazanoga (npr. znanje pjesme), uzeti u nastave glazbe.
obzir i skrivene uËinke (nastave) glazbe (npr. promijenjeni odnos
prema predmetu, odnosno glazbi), kao πto mora voditi raËuna o CILJ
pojedinaËnim glazbenim sposobnostima uËenika. Stoga se Cilj nastave glazbe u opÊeobrazovnoj πkoli uvoenje je
nastavna podruËja izvoenja glazbe, pjevanje i sviranje, u uËenika u glazbenu kulturu, upoznavanje osnovnih
pravilu ne ocjenjuju. Mogu se ocjenjivati razine obrazovnih elemenata glazbenoga jezika, razvijanje glazbene
postignuÊa kod nastavnih tema upoznavanja glazbe te kreativnosti, uspostavljanje i usvajanje vrijednosnih mjerila
uoËavanja glazbenih sastavnica (glazbala, pjevaËki glasovi, za (kritiËko i estetsko) procjenjivanje glazbe.
glazbeni oblici i vrste, glazbeno-stilska razdoblja i sl.).
Program je nastave glazbene kulture otvoren, πto znaËi
da daje slobodu uËitelju da, uz obvezatne sadræaje, sam
uobliËuje dobar dio nastave uzimajuÊi u obzir i æelje i
moguÊnosti uËenika. Obvezni dio nastavnoga sadræaja
mora biti sluπanje i upoznavanje svih pojavnih oblika
glazbe: od tzv. umjetniËke glazbe, preko narodne (domaÊe
66
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glazbena kultura
67
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glazbena kultura
68
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glazbena kultura
(samo tema); Wolfgang Amadeus Mozart: Sonata za Molba gljive muhare; Stjepan Mikac: Sve bih dao kad bih
klavir u A-duru, KV 331, 3. stavak (Alla turca); Sergej znao; Giovanni Battista Pergolesi: Gdje je onaj cvijetak
Prokofjev: 1. simfonija u D-duru (≈KlasiËna«), op. 25: æuti; Josip LuliÊ: Moj djed; Ukolu je sestrica; Maria
3. stavak Gavota; Pero Gotovac: En, ten, tini; Boris Cukierówna: Tramvaj - auto - vlak; Emil Cossetto:
Krnic: Medo pleπe; Bela Bartok: Igra. Doπ’o, doπ’o, Juro je.
Narodna: Narodi nam se.
Narodne:
KljuËni pojmovi: skladba, pjevanje (pjevaË, zbor), Pljesnimo svi zajedno; Pliva riba; Blistaj, blistaj, zvijezdo
sviranje (pojedina glazbala, orkestar), himna. mala; Pjevala je ptica kos; Junak Janko; Proljetna pjesma;
Obrazovna postignuÊa: sluπno percipirati glazbeno Ja posijah lan; Jedna vrana gakala; Radujte se narodi; Miπ
izraæajne sastavnice skladbe (percipirati izvodilaËki mi je polje popasel; Muzikaπ; Mali ples.
sastav, tempo, dinamiku, ugoaj).
KljuËni pojmovi: ton.
Obrazovna postignuÊa: izraæajno pjevati i jasno
NAPOMENA izgovarati tekst obraenih pjesama, percipirati i
Upoznati najmanje 5 - 10 novih skladbi / na razini izvoditi pjesme glasno i tiho, polagano i brzo, sluπno
prepoznavanja, prema pojednaËnim sposobnostima razlikovati pjesme razliËitog tempa i dinamike,
uËenika. Po izboru uËitelja, a prema raspoloæivu vremenu, percipirati visine i trajanja tonova.
sluπati i upoznati joπ pokoju skladbu.
NAPOMENA
Mogu se pjevati i druge pjesme po slobodnom odabiru
4. ELEMENTI GLAZBENE KREATIVNOSTI uËitelja poπtujuÊi naËelo zaviËajnosti, ako odgovaraju dobi
i glazbenim moguÊnostima djece. Obraditi najmanje 15
Improvizacija ritma
pjesama.
E izmiπljanje malih ritamskih cjelina ostvarenih
neutralnim slogom, govorom, spontano 2. SVIRANJE
izgovorenim skupinama glasova, udaraljkama… E sviranje ritma - ritamska pratnja obraenim
E slobodna zvukovna improvizacija rukama, brojalicama i pjesmama
nogama, glazbalima kojima uËenici raspolaæu E sviranje doba - sviranje doba kao pratnja
E slobodni improvizirani dijalozi glazbalima i obraenim brojalicama i pjesmama
glasom
Improvizacija melodije KljuËni pojmovi: nazivi ritamskih udaraljki kojima
E slobodni improvizirani dijalozi glasom sviramo.
Improvizacija pokretom Obrazovna postignuÊa: svirati i razlikovati ritam i
E male, dogovorom sastavljene glazbene igre uz dobe obraenih bojalica i pjesama.
pokret
Tonsko slikanje 3. SLU©ANJE GLAZBE
Skladbe:
E obiljeæavanje pojedinih rijeËi ili fraza zvukom
Antun MihanoviÊ - Josip Runjanin: Lijepa naπa
nekih glazbala prema izboru uËenika
domovino; Robert Schumann: VojniËka koraËnica
E oponaπanje zvukova neposrednog okoliπa
(Album za mlade, op. 68); Franz Schubert: Uspavanka
spontanom ili dogovorenom improvizacijom
(djeËji zbor+klavir); Ivo Lhotka Kalinski: Stari
dubrovaËki plesovi; Josip MagdiÊ: Mali zoo (Leptir,
KljuËni pojmovi: kreativnost, pokret, zvuk.
Muha, Pauk); Antonio Vivaldi: Zima; Camille Saint-
Obrazovna postignuÊa: izmiπljati male ritamske /
Saëns: Klokani, Akvarij, Fosili (iz ciklusa Karneval
melodijske cjeline, realizirati ih glasom, udaraljkama i
æivotinja); Nikolaj Rimski-Korsakov: Bumbarov let
pokretom; obiljeæavati pojedine rijeËi i fraze zvukom
(PriËa o caru Saltanu); Leopold Mozart: DjeËja simfonija
nekih glazbala prema izboru uËenika.
(svi stavci, ali pojedinaËno); Wolfgang Amadeus
Mozart: Menuet (3. stavak, Mala noÊna muzika KV
525); Aram HaËaturijan: Ples sa sabljama (iz baleta
2. RAZRED Gajane); Giovanni Battista Pergolesi: Gdje je onaj
cvjetak æuti (djeËji zbor); xxxx: Radujte se narodi; xxxx:
NASTAVNO PODRU»JE: Svim na zemlji mir, veselje; Robert Schumann: ProljeÊe;
1. PJEVANJE Johann Strauss: JelaËiÊ koraËnica; Branimir SakaË:
Pjesme: Instrument Ëarobnjak.
V. Stojanov: Jesenska pjesma; Zlatko ©poljar: Proljetna
pjesma; Mario Bogliuni: SnjegoviÊ; Lazarova-Ruml - KljuËni pojmovi: pojedina glazbala, solist, dirigent,
Jerabkova: Ruke; Zlatko GrgoπeviÊ: Cin, cin, cin; skladatelj.
Zlatko Grgoπevi: Sveti Juraj; Vladimir Tomerlin: Obrazovna postignuÊa: sluπno percipirati glazbeno
Izgubljeno pile, Brzojav; Jakov Gotovac: Dom; Josip izraæajne sastavnice skladbe (izvodilaËki sastav, tempo,
Kaplan: Pred majËinom slikom; Marija MatanoviÊ: dinamika, ugoaj).
69
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glazbena kultura
NAPOMENA sije, kiπa Êe; Cin can cvrgudan; Jednu sem ruæu mel; FtiËek
Upoznati najmanje 5 - 10 novih skladbi /na razini veli; Proljetno kolo; Sadila sam bosiljak; Kiπa pada; Raca
prepoznavanja, prema individualnim sposobnostima plava po Dravi; Ode zima.
uËenika, te po izboru uËitelja. Prema raspoloæivom
vremenu sluπati i upoznati joπ pokoju skladbu. KljuËni pojmovi: domoljubna pjesma.
Obrazovna postignuÊa: izraæajno pjevati i jasno
izgovarati tekst obraenih pjesama, percipirati,
4. ELEMENTI GLAZBENE KREATIVNOSTI izvoditi i sluπno razlikovati pjesme u razliËitom tempu
Improvizacija ritma i dinamici, percipirati visine i trajanja tonova.
E izmiπljanje malih ritamskih/meloritamskih cjelina
ostvarenih neutralnim slogom, govorom, NAPOMENA
spontano izgovorenim skupinama glasova, Mogu se pjevati i druge pjesme po slobodnom odabiru
udaraljkama… uËitelja poπtujuÊi naËelo zaviËajnosti, ako odgovaraju dobi
E slobodna zvukovna improvizacija rukama, i glazbenim moguÊnostima djece. Obraditi najmanje 15
nogama, instrumentima kojima uËenici raspolaæu, pjesama.
E slobodni improvizirani dijalozi instrumentima i
glasom 2. SVIRANJE
Improvizacija melodije E sviranje ritma - ritamska pratnja obraenim
E slobodni improvizirani dijalozi glasom brojalicama i pjesmama
Improvizacija meloritamskih cjelina E sviranje doba - sviranje doba kao pratnja
E slobodni improvizirani dijalozi glasom ili igre po obraenim brojalicama i pjesmama
dogovorenom predloπku
Improvizacija pokretom KljuËni pojmovi: ritam, dobe.
E male, dogovorom sastavljene glazbene igre uz Obrazovna postignuÊa: izvoditi ritam i dobe nauËenih
pokret pjesama; razlikovati ritam i dobe.
Tonsko slikanje
E obiljeæavanje pojedinih rijeËi ili fraza zvukom 3. SLU©ANJE GLAZBE
nekih glazbala prema izboru uËenika Skladbe:
E oponaπanje zvukova neposrednog okoliπa Antun MihanoviÊ - Josip Runjanin: Lijepa naπa
spontanom ili dogovorenom improvizacijom domovino; Wolfgang Amadeus Mozart. »eænja za
proljeÊem (djeËji zbor); Wolfgang Amadeus Mozart:
KljuËni pojmovi: ritamske, melodijske i meloritamske Das klinget so herrlich das klinget so schön - zbor sa
cijeline. zvonËiÊima (iz opere »arobna frula: Finale 1. Ëina);
Obrazovna postignuÊa: improvizirati i izvoditi male Andrè-Ernest-Modeste Grètry: Magarac i kukavica
ritamske/melodijske/meloritamske cjeline glasom, (djeËji zbor); Emil Cossetto: Moja diridika (zbor i
udaraljkama i pokretom; oponaπati zvukove tamb. ork.); Fortunat PintariÊ: Dudaπ; Rudolf Matz:
slobodnom improvizacijom. Stara ura igra polku; Rudolf Matz: Elegija i humoreska;
Antonin Dvo≥ák: Humoreska; Camille Saint-Saëns:
Labud (iz ciklusa Karneval æivotinja); Camille Saint-
3. RAZRED Saëns: Pijanisti (iz ciklusa Karneval æivotinja); Camille
Saint-Saëns: Slon (iz ciklusa Karneval æivotinja);
Camille Saint-Saëns: Zavrπna koraËnica (iz ciklusa
NASTAVNO PODRU»JE: Karneval æivotinja); Ivo Lhotka Kalinski: Gudba za kolo
1. PJEVANJE horvatsko; Sergej Prokofjev: PeÊa i vuk; Luigi
Pjesme: Boccherini: Menuet; Petar IljiË »ajkovski: Ples πeÊerne
Antun MihanoviÊ-Josip Runjanin: Lijepa naπa vile.
domovino; Arsen DediÊ: Sretna Nova godina; Branko
Starc: ZvonËiÊi-Êi; Nikπa NjiriÊ: Godiπnja doba; Rajko KljuËni pojmovi: oblik skladbe (dvodjelna i trodjelna
EÊimoviÊ: Saonice male Sanje; Lovro ÆupanoviÊ: pjesma, solopjesma strofnog oblika).
Zapjevajmo sloæno svi; Branimir MihaljeviÊ: Zeko i Obrazovna postignuÊa: sluπno percipirati glazbeno
potoËiÊ; Marija MatanoviÊ: ProljeÊe u srcu; M. Brajπa izraæajne sastavnice skladbe (izvodilaËki sastav, tempo,
Raπan: Moja majka; Ljudevit Gaj: Oj, Hrvatska, oj; dinamika, ugoaj i glazbeni oblik).
Andrè-Ernest-Modeste Grètry: Magarac i kukavica;
xxxx: Bumbari i pËele; Vatroslav Kolander: Jesenska.
NAPOMENA
Narodne: Upoznati najmanje 5 - 10 novih skladbi / na razini
Nesla dekla v melin; Pjesma u kolu; KriËi, kriËi, tiËek; prepoznavanja, prema pojedinaËnim sposobnostima
Pleπi, pleπi poskoËi; Prijateljstvo pravo; Mali ples; U to uËenika, te po izboru uËitelja. Prema raspoloæivom
vrijeme godiπta; U kolu; Na kamen sjela Ljubica; Sunce vremenu, sluπanje i upoznavanje joπ pokoje skladbe.
70
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glazbena kultura
Δuk sedi; Evo san ti doπa; VrbniËe nad morem; Dva i dva KljuËni pojmovi: ljestvica, solmizacija, abeceda, doba
su Ëetiri; Po kopinom; Lepi moji strnokosi; Pjevaj mi pjevaj crtovlje, kljuË.
sokole; Tri su ptice; Ja posijah lan; Veselo mi plovimo; Oj Obrazovna postignuÊa: pjevanje ljestvice solmiza-
Jelo, Jelice; TeËe, teËe bistra voda; Δiro; Farandine moj; cijom i abecedom; trajanja nota = razina prepozna-
Savila se bijela loza; Oj Jelena, Jelena; U livadi pod vanja; elementarno (verbalno) poznavanje (slike)
jasenom; Staro sito i korito; Lepa Mara kolo vodi; Sadila notnoga pisma na razini prepoznavanja; izvoenje
sam rogozek; Jelica kolce vodila; Majka Mari kose plela. jednostavnijih ritamskih obrazaca, kucanjem,
izgovaranjem neutralnim slogom.
71
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glazbena kultura
72
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glazbena kultura
Balun; Vid’ja san je na πtacjunu; Potpuhnul je tihi vitar; Mozart: »eænja za proljeÊem; F. Schubert: Uspavanka;
N. DevËiÊ: Istarska suita (PoskoËica). R. Schumann: Divlji jahaË; Radostan seljak; L. van
Beethoven: PtiËja tuga; Tema Ode radosti iz 9. simf.;
KljuËni pojmovi: sopele, mih, πurla, ples, πaljive xxxx: Ptice se vraÊaju; J. Haydn: Kaiserquartett, 2. stavak
pjesme, netemperirano pjevanje, ≈istarski√ idiom, (samo tema); P. I. »ajkovski: Slatko sanjarenje; R.
pjevanje solistiËko, u parovima, grupe, dvoglasno. Schumann: Pjesmica; G. Bizet: Votre toast je peu vous le
Obrazovna postignuÊa: poznavanje zvuËnih, rendre…(Pjesma Toreadora iz opere Carmen).
glazbenih znaËajki folklorne glazbe Istre i Kvarnera;
barem neki od pojmova na razini izravnog KljuËni pojmovi: skladba kao takva.
prepoznavanja na glazbenom primjeru. Obrazovna postignuÊa: poznavanje glazbenih
primjera; dvodijelna pjesma, reËenica, period,
trodijelna pjesma - prepoznavanje na konkretnom
5. RAZRED glazbenom primjeru. Ne uËe se definicije.
NASTAVNO PODRU»JE: 2. GudaÊa glazbala
1. PJEVANJE Primjeri:
Pjesme: Violina: P. Sarasate: Ciganski napjevi, op. 20; N.
Slobodan izbor uËitelja i uËenika. Paganini: Capriccio u a-molu op.1, br. 24.; Viola: W.
A. Mozart: Koncertantna simfonija za violinu, violu i
KljuËni pojmovi: pjesma kao takva. orkestar u Es-duruKV 364; ViolonËelo: C. Saint Saëns:
Obrazovna postignuÊa: poznavanje 15 pjesama; lijepo, Karneval æivotinja: Le cygne (labud); R. Matz: Elegija i
izraæajno pjevanje, jasan izgovor i razumijevanje teksta. humoreska; Kontrabas: C. Saint-Saëns: Karneval
Glazbeni se pojmovi izvode iz znaËajki same pjesme æivotinja - Slon; Primjer iz jazz glazbe - po volji (npr.
(tempo, mjera, ritam, dinamika, glazbeni oblik i dr.). Jacques Loussier: The Bach Book osobito 1. stavak
Koncerta za klavir u D-duru, BWV 1054).
2. SLU©ANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE
Skladbe: Za ilustraciju skupnoga zvuka gudaËa
W. A. Mozart: Sonata u A-duru, KV 331 (1. stavak B. Papandopulo: Sinfonietta za gudaËe, 1. stavak Intrada
samo tema); V. Æganec: Vehni, vehni fijolica; R. Matz: i/li 3. stavak Perpetuum mobile; J. Strauss: Pizzicato
Elegija i humoreska; R. Wagner: Zbor prelja iz opere polka; B. Britten: Simple Symphony - 3. stavak: Playful
Ukleti Holandez; J. Strauss: Pizzicato polka; N. Pizzicato.
Paganini: Capriccio u a molu, op. 1, br. 24; H. Villa-
Lobos: Preludij br. 3; C. M. von Weber: Zbor lovaca iz KljuËni pojmovi: violina, viola, violonËelo, kontrabas.
opere Strijelac vilenjak; F. Liszt: Ljubavni san; W. A. Obrazovna postignuÊa: prepoznati zvuk i izgled
Mozart: Divertimento u D-duru; J. S. Bach: SeljaËka svakoga pojedinog gudaÊega glazbala - na glazbenom
kantata BWV 212: Ah es schmeckt doch gar so gut. primjeru i na slici. Ne uËe se definicije.
KljuËni pojmovi: skladba kao takva.
Folklorna glazba (2 nastavne teme po izboru) Vidjeti:
Obrazovna postignuÊa: prepoznavanje skladbi (prema
Nastavne teme iz folklorne glazbe!
osobnim sposobnostima uËenika); znati ime
skladatelja i skladbe; prepoznati glazbala; capriccio,
elegija, humoreska, preludij, nazivi izvoaËkih 3. IZVO–ENJE GLAZBE I GLAZBENO PISMO
sastava, nazivi pojedinih glazbala, oznake za tempo, KljuËni pojmovi: tonalitet, dur, mol, temeljne oznake
dinamiku i sliËno - na razini prepoznavanja na tempa i dinamike.
konkretnim glazbenim primjerima. Obrazovna postignuÊa: informativno poznavanje
temeljnih znakova notnoga pisma - na razini
TEME prepoznavanja.
1. Oblikovanje glazbenoga djela
Dvodijelna pjesma, reËenica, period, trodijelna 4. SLOBODNO, IMPROVIZIRANO
pjesma, fraza, motiv. RITMIZIRANJE, KRETANJE NA GLAZBU,
Nabrojeni oblikovni elementi upoznaju se na PLES I SVIRANJE
temelju sluπanja predloæenih glazbenih primjera. UËitelj potpuno slobodno kreira aktivnosti iz ovog
UËenici sami izvode zakljuËke. nastavnog podruËja, vodeÊi raËuna o njihovoj
Temeljna metoda: razgovor. Primjeri nisu glazbenoj vaænosti i kvaliteti.
ilustracijski. Sluπaju se viπekratno i u cjelini.
KljuËni pojmovi: 0 - vaæna je aktivnost.
Obrazovna postignuÊa: vaæna je aktivnost; muzikalno
Primjeri: izvoenje ritamskih aktivnosti: kretanja na glazbu,
Oj Jelena Jelena, Hrvatska himna; J. B. Lully: Dok mjesec plesa, sviranja; sposobnosti su relativne i individualno
sja; G. B. Pergolesi: Gdje je onaj cvjetak æuti; W. A. razliËite.
73
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glazbena kultura
74
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glazbena kultura
75
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glazbena kultura
76
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glazbena kultura
KljuËni pojmovi: skladbe kao takve. Bepo: arija Floramye iz 2. Ëina; J. Strauss: Mein Herr
Obrazovna postignuÊa: poznavanje konkretnih Marquise… arija Adele iz 2. Ëina operete ©iπmiπ; J.
glazbenih djela: po dva primjera za svaku vrstu - na Offenbach: Can-can s kraja uvertire ili iz 2. Ëina
razini prepoznavanja; ne treba pamtiti verbalne operete Orfej u podzemnom svijetu; A. Ll. Webber: Jesus
definicije; cilj je glazba, oblici su sredstvo; znati Christ Superstar: Hosanna; I don’t know how to love him;
slobodno odrediti vrstu: sonata, suita, koncert, A. Kabiljo: Jalta, Jalta: Zelena livada (Neka cijeli ovaj
simfonija, simfonijski orkestar, simfonijska pjesma, svijet); L. Delibes: Coppelia (Valcer); I. Stravinski:
programna glazba - prema konkretnom glazbenom Ruski ples (Petruπka); P. I. »ajkovski: Valcer cvijeÊa
primjeru. (©ËelkunËik); A. HaËaturjan: Ples sa sabljama (Gajane);
K. BaranoviÊ: Licitarsko srce; F. Lhotka: –avo u selu.
Folklorna glazba (2 teme po izboru)
Primjeri nisu ilustracijski. Treba ih sluπati
3. SVIRANJE (sintesajzer), STVARALA©TVO, viπekratno i u cjelini radi upoznavanja i zapamÊivanja.
RA»UNALO (MIDI-oprema) - po izboru KljuËni pojmovi: skladba kao takva.
UËitelj slobodno kreira aktivnosti iz ove teme, vodeÊi Obrazovna postignuÊa: poznavati temeljne znaËajke
raËuna o njihovoj glazbenoj relevantnosti i kvaliteti. konkretne glazbene vrste (dijelovi/uvertira, Ëinovi,
slike, arija, duet, tercet kvartet, zborski, baletni
KljuËni pojmovi: prema nahoenju uËitelja i odlomci/, skladatelj, pisac libreta, izvoaËi /orkestar,
konkretnim moguÊnostima. glumci-pjevaËi/, karakter, glavni skladatelji.);
Obrazovna postignuÊa: vaæna je aktivnost; obrazovna poznavati barem po dva cijela glazbena primjera
postignuÊa prema konkretnim moguÊnostima, dakle, (arije, uvertire, brojevi)na razini prepoznavanja; ne
sasvim relativna. treba pamtiti verbalne definicije nego znati svojim
rijeËima odrediti vrstu: opera, opereta, musical, balet;
IZBORNE TEME cilj je glazba.
Zbog malog broja sati, ali i zbog specifiËnosti predmeta,
u nastavi glazbe ne pojavljuju se izborne teme kao teme, 2. Vokalno-instrumentalne vrste
ali postoji velika moguÊnost izbornih sadræaja u Oratorij i kantata
podruËjima pjevanja, sluπanja glazbe, te u podruËju Primjeri:
glazbenih igara. G. F. Händel: Mesija: Aleluja, For Unto us a Child is
Born, He Shall Feed His Flock; C. Orff: Carmina
Burana: O fortuna, Olim lacus colueram; J. S. Bach:
SeljaËka kantata BWV 212: Ah es schmeckt doch gar so gut.
8. RAZRED
Primjeri nisu ilustracijski. Treba ih sluπati viπekratno,
NASTAVNO PODRU»JE: u cjelini radi upoznavanja i zapamÊivanja.
1. PJEVANJE
Pjesme: KljuËni pojmovi: glazbeni brojevi kao takvi.
Slobodan izbor uËitelja i uËenika. Obrazovna postignuÊa: poznavati barem po dva cijela
glazbena primjera (arije, uvertire, brojevi) na razini
KljuËni pojmovi: pjesma kao takva. prepoznavanja; ne treba pamtiti verbalne definicije
Obrazovna postignuÊa: lijepo, izraæajno pjevanje, nego znati svojim rijeËima odrediti vrstu: oratorij,
jasan izgovor razumijevanje teksta. kantata.
77
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glazbena kultura
osobitog interesa, te njezinim gospodarstvenim, KljuËni pojmovi: sonata, simfonija, gudaËki kvartet,
marketinπkim i masmedijskim aspektima. W. A. Mozart; J. Haydn, L. van Beethoven (verbalna
informacija).
4. Glazbala Obrazovna postignuÊa: znati odrediti razdoblje;
ElektroniËka glazbala pamtiti predstavnike.
ElektroniËke orgulje, sintetizator zvuka
(sintesajzer), elektroniËki klavir (glasovir), ≈elektriËna« d) Glazba romantizma
gitara. Glazbala se upoznaju na temelju sluπanja Simfonija, klavirska minijatura, simfonijska pjesma.
odgovarajuÊih glazbenih primjera. Primjeri su Glazbeni primjeri po slobodnom odabiru. Sadræaj se
ilustracijski. Ne sluπaju se u cjelini nego samo obrauje verbalno-informativno. Glazbeni primjeri
karakteristiËni dijelovi. Izgovaraju se imena skladatelja prema dostupnosti - kao ilustracija. Obvezatno
i nazivi djela, ali se ne piπu na ploËu. Konkretni upotrijebiti primjere koje se veÊ ranije sluπalo.
primjeri po izboru i dostupnosti. Bit Êe korisno
≈eksperimentiranje« s pravim glazbalima: vlastitima ili KljuËni pojmovi: simfonija, klavirska minijatura,
s onima u razredu (elektroniËki klavir, sintesajzer). simfonijska pjesma (verbalna informacija).
Obrazovna postignuÊa: znati odrediti razdoblje;
KljuËni pojmovi: elektroniËke orgulje, sintetizator imenovati nekoliko predstavnika; V. Lisinski,
zvuka (sintesajzer), elektroniËki klavir (glasovir), hrvatska nacionalna opera.
elektriËna gitara.
Obrazovna postignuÊa: prepoznati zvuk i izgled e) Glazba 20. stoljeÊa
svakoga pojedinog instrumenta - na glazbenom Sadræaj se obrauje verbalno-informativno. Glazbeni
primjeru i na slici; ne uËe se definicije. primjeri prema dostupnosti - kao ilustracija.
78
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Strani jezici
STRANI JEZICI
UVOD Cilj je suvremene nastave stranih jezika usmena i pisana
Ovaj dokument sadræi nastavne programe za osnovnu komunikacijska kompetencija na stranome jeziku
πkolu za engleski, njemaËki, francuski i talijanski jezik, i to za proπirena elementima sociokulturne, interkulturalne te
nastavu navedenih jezika kao prvoga stranoga jezika (od 1. ËitalaËke/knjiæevne kompetencije. Istodobno, u skladu s
do 8. razreda) i kao drugoga stranoga jezika (od 4. do 8. potrebama druπtva nastava stranih jezika, osim jeziËnih,
razreda).1 Navedeni nastavni programi su sastavni dio mora nuæno razvijati i vjeπtine komuniciranja, timskoga
Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda (HNOS) za rada te osposobljavati uËenika za rjeπavanje problema.
pojedini jezik.2 Kako bi ostvarila te ciljeve, suvremena nastava u srediπte
nastavnoga procesa stavlja uËenike i njihov kognitivno-
Dok HNOS obuhvaÊa sveukupnost nastavnih ciljeva, afektivno-socijalni razvoj primjenjujuÊi nastavne metode
sadræaja i standarda pouËavanja, nastavni programi za strane usmjerene na uËenike. Obiljeæje je tih metoda poticanje
jezike izdvajaju sadræaje, tj. odgojno-obrazovna postignuÊa uËenika na razmiπljanje i kognitivno organiziranje sadræaja
te nastavne teme i cjeline. Novost u odnosu na prethodne te kreiranje situacija u kojima uËenik moæe primijeniti
nastavne programe utemeljenost je na osuvremenjenom postojeÊe znanje. Takav pristup nastavi, obogaÊen
pristupu nastavi stranih jezika, sadræajno rastereÊenje razvijanjem strategija uËenja osposobljava uËenika za
prethodnih programa, uvoenje novih sadræaja (npr. cjeloæivotno uËenje i istodobno u potpunosti primjenjuje
strategije uËenja, interkulturalne kompetencije) te paradigmu uËenja i pouËavanja na kojoj se temelji HNOS.
prijedloga za njihovo organiziranje i meusobno
povezivanje. Obradba predvienih sadræaja u skladu s Nastava stranoga jezika prilagoava se dobnim
metodiËkim pristupom usmjerenosti na uËenika skupinama zastupljenima u osnovnoj πkoli. Osmogodiπnja
pretpostavlja primjenu standarda pouËavanja, metodiËkih i osnovna πkola s obzirom na dob djeteta zahvaÊa dob
drugih uputa sadræanih u HNOS-u. ranoga i srednjega djetinjstva te pubertet. S obzirom na
kognitivne sposobnosti djece vaæno je razlikovati rano
uËenje stranih jezika u prva tri ili Ëetiri razreda osnovne
SVRHA I OBILJEÆJA NASTAVE πkole, prijelazno razdoblje od 4./5. do 6. razreda, te treÊe
STRANIH JEZIKA razdoblje u 7. i 8. razredu.
Obrazovni sustavi duæni su odgovoriti na globalne
promjene u suvremenom druπtvu, koje zahtijevaju jeziËne Ovisno o dobi uËenika razlikovat Êe se naËini ostvarenja
i komunikacijske vjeπtine u interpersonalnim i ciljeva nastave stranih jezika i primjena naËela nastave, tj.
interkulturalnim situacijama, vjeπtine rada u timu, ostvarenje standarda pouËavanja. UËenje i pouËavanje
osposobljenost za rjeπavanje problema i sl. Gledano iz stranih jezika u niæim razredima osnovne πkole temelji se
perspektive stranih jezika neupitno je da u okolnostima na multisenzornom (vidnom, sluπnom, dodirnom i dr.) i
rastuÊih meunarodnih, interkulturalnih kontakata na cjelovitom uËenju koje se obraÊa spoznajnim, Ëuvstvenim
privatnom i profesionalnom planu, medijske i i motoriËkim svojstvima uËenika. Rano uËenje stranih
komunikacijske umreæenosti i povezanosti globalnih jezika teæiπte ima u govornoj komunikaciji, uËenju iz
razmjera, znanje stranih jezika jedna je od kljuËnih situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnog
kompetencija koje pojedinac treba steÊi kako bi poboljπao izraza, igre i pjesme. U toj dobi vaæno je razviti osjetljivost
svoje moguÊnosti tijekom obrazovanja kao i u sve djece za drugi jeziËni sustav i olakπati im daljnje uËenje
dinamiËnijem svijetu rada. Znanje stranoga jezika stranih jezika. Za razliku od ranoga uËenja stranoga jezika,
pridonosi porastu osobne mobilnosti i zapoπljivosti, nastava se u viπim razredima osnovne πkole postupno
omoguÊava ravnopravno i kritiËko pribavljanje usmjerava na kognitivno uËenje. JeziËne se strukture
informacija, koriπtenje izvora znanja i dr. U zemljama objaπnjavaju uz osvjeπÊivanje njihove uporabe u kontekstu
Ëlanicama Europske unije i VijeÊa Europe znanje se i postupno uvoenje metajezika. U tom se razdoblju
jednoga stranog jezika ne smatra dovoljnim. Istodobno se nastoji ujednaËeno razvijati govornu i pisanu
nastoji oËuvati jeziËnu i kulturnu raznolikost europskoga komunikaciju.
kontinenta. Stoga se europske institucije zauzimaju za
viπejeziËnost graana Europe, a πto podrazumijeva da bi se CILJEVI I ZADAΔE
tijekom obveznog obrazovanja svakom uËeniku u EU
Obrazovni ciljevi i zadaÊe
trebalo omoguÊiti uËenje barem dvaju stranih jezika.
Obrazovni ciljevi nastave stranoga jezika
1 Navedeno nazivlje prvi i drugi strani jezik orijentira se prema podrazumijevaju postupno razvijanje sposobnosti sluπanja i
generacijama uËenika koje s uËenjem prvoga stranoga jezika zapoËinju
u 1. razredu, a uËenje drugoga stranoga jezika u 4. razredu. Za uËenike
razumijevanja usmenih poruka, sposobnost pravilnog
koji su uËenje prvoga stranoga jezika zapoËeli u 4. razredu (2003., izgovora glasova stranoga jezika u govornoj interakciji i
2004. i 2005.), namijenjen je program koji se ovdje naziva programom govornoj produkciji, sposobnost Ëitanja i razumijevanja
drugoga stranoga jezika. rijeËi, reËenica i kraÊih tekstova, kao i sposobnost primjene
2 Vidi pod http://www.mzos.hr
79
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Strani jezici
pravopisnih pravila stranoga jezika u pisanju rijeËi, reËenica Odgojni ciljevi i zadaÊe
i kraÊih poruka. Odgojni ciljevi i zadaÊe u nastavi stranoga jezika znaËe
Pri razvoju receptivnih jeziËnih vjeπtina valja voditi sustavno senzibiliziranje i motiviranje uËenika za razvijanje
raËuna o tome da je sluπanje i Ëitanje proces dekodiranja i tolerancije i empatije prema drugomu i drugaËijem, tj.
razmiπljanja koji ukljuËuje stvaranje pretpostavaka, razvijanje razumijevanja strane kulture pridonoseÊi
dopunjavanje i biranje, tehnike i strategije potrebne i izvan istodobno i boljem razumijevanju vlastite kulture. Dakle,
nastave stranih jezika. Stoga uËenike treba poticati da na svakoj razini uËenike treba upoznavati s kulturom i
nepoznate rijeËi i izriËaje prvo pokuπaju razumjeti civilizacijom zemalja jezika cilja u korelaciji s vlastitom
primjenom postojeÊeg znanja, konteksta i pomoÊu zemljom.
strategija za razumijevanje. Kod uËenika se razvija svijest o mnogojeziËnosti i
Isto tako, polaziπte pri obradbi gramatike istraæivaËko je viπejeziËnosti te meukulturalnim sliËnostima i razlikama.
uËenje koje predstavlja taktiku voenja uËenika prema UËenike se potiËe na samostalno uËenje i usvajanje
samostalnom uoËavanju analogija i jeziËnih pravilnosti. uspjeπnih strategija uËenja i sluæenja znanjem pripremajuÊi
UËenik induktivnim putem samostalno otkriva jeziËne ih za cjeloæivotno obrazovanje. Na taj naËin se razvijaju
zakonitosti i sam dolazi do gramatiËkih pravila, bez suviπne navike skupnog i suradniËkog uËenja kao i sposobnost
uporabe metajezika. To se ostvaruje kreiranjem redoslijeda samoprocjene i samovrjednovanja osobnih postignuÊa te
koraka u kojima uËenici najprije prepoznaju i sakupljaju moguÊnost objektivne usporedbe s postignuÊima drugih.
nove gramatiËke strukture, potom ih razvrstavaju te ih
naposljetku sistematiziraju i formuliraju pravilo. UËenik, NAPOMENA
potaknut na razmiπljanje i kreativno rjeπavanje problema, 1. Broj nastavnih cjelina kao i broj te raspored tema u
primjenjujuÊi steËeno tako sam stvara novo znanje. nastavnim cjelinama koji je naveden u poglavlju
Sve navedene sposobnosti povezuju se s razvojem Nastavne teme i prijedlog nastavnih cjelina svih programa
sociokulturne i interkulturalne kompetencije. UËenik se za strani jezik nije obvezujuÊi. Vaæno je da se
kao subjekt nastavnoga procesa postupno razvija na predloæene teme obrade. Pojedina cjelina moæe
kognitivnom, afektivnom i socijalnom planu. sadræavati veÊi ili manji broj tema. Pojedine se teme
Pri odreenju razina jeziËne kompetencije koje bi uËenici ponavljaju iz godine u godinu zbog potrebe cikliËkoga
trebali postiÊi na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih proπirivanja leksika i struktura.
razdoblja, tj. odsjeËaka osnovnoπkolskoga πkolovanja uzete 2. Broj leksiËkih jedinica koje Êe uËenici aktivno rabiti,
su u obzir smjernice ZajedniËkog europskog referentnog okvira kao i onih koje Êe usvojiti samo na razini
za jezike.3 razumijevanja, odreen je pribliæno za svaku godinu u
UËenici bi nakon osam godina uËenja prvoga stranoga odjeljku LeksiËka podruËja. Udæbenici za uËenje jezika i
jezika trebali dosegnuti razinu A2 - temeljni stupanj: izvorni materijali za pojedini razred sadræavat Êe radi
E ≈razumjeti izolirane reËenice i Ëesto rabljene rijeËi s autentiËnosti teksta viπe leksiËkih jedinica od
podruËja od neposrednog osobnog interesa« navedenoga broja. Dovoljno je da ih uËenici razumiju
E ≈komunicirati u jednostavnim i uobiËajenim u kontekstu.
situacijama koje zahtijevaju jednostavnu i neposrednu 3. Isto se tako u udæbenicima i izvornim tekstovima radi
razmjenu informacija o poznatim temama i autentiËnosti iskaza mogu naÊi neke gramatiËke strukture
aktivnostima« koje nisu navedene u istoimenom popisu struktura za
E ≈jednostavno opisati aspekte svog obrazovanja, odreenu godinu uËenja jezika. Te oblike nije
neposrednu okolinu te sadræaje s podruËja potrebno obraivati u nastavi. UËenici Êe ih
zadovoljavanja neposrednih potreba«.4 prepoznavati u situaciji, ali ih ne moraju aktivno
U drugome stranom jeziku (od 4. do 8. razreda) upotrebljavati.
predvia se dostizanje razine A1+ koja predstavlja 4. Prijedlozi za izborne teme obrauju se samo ako je tema
meustupanj izmeu razine A1 (pripremni stupanj) i razine uËenicima zanimljiva i za njih relevantna. U
A2 (temeljni stupanj). To znaËi da uËenici mogu: protivnome uËitelji mogu u dogovoru s uËenicima
E razumjeti i rabiti poznate izraze i jednostavne fraze odabrati neku drugu temu. Za obradbu tih tema
vezane uz svakodnevni æivot i neposredno okruæje predvieno je otprilike 10 % ukupnoga broja nastavnih
E uz pomoÊ sugovornika komunicirati u jednostavnim, sati.
svakodnevnim situacijama neposredne i jednostavne 5. MetodiËke upute za uËitelje i naËin provjere i vrjednovanja
razmjene informacija o poznatim temama i znanja, vjeπtina i sposobnosti navedeni su u HNOS-u.
aktivnostima Broj i optimalno vrijeme provoenja obvezatnih
E vrlo jednostavno opisati podruËja koja ih osobno pisanih radova tijekom πkolske godine treba uskladiti s
zanimaju - poput obrazovanja, svakodnevnog okruæja i vaæeÊim Pravilnikom o naËinu praÊenja i ocjenjivanja
zadovoljavanja osnovnih neposrednih potreba. uËenika.
6. Upute za rad s djecom s posebnim potrebama takoer se
nalaze u HNOS-u.
3 Usp. ZajedniËki europski referentni okvir za jezike: uËenje,
pouËavanje, vrednovanje, VijeÊe Europe, ©kolska knjiga, Zagreb, 2005.
4 Usp. isti izvor, str. 24.
80
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik
ENGLESKI JEZIK
UVOD 4. Razredni jezik - razumijevanje uputa i
Engleski se jezik kao materinski jezik ili sluæbeni jezik postupanje prema njima, traæenje dopuπtenja
govori u velikom broju zemalja, proteæe se kroz razliËite KljuËne strukture i izriËaji: Sit down! Stand up! Go...!
kulture i danas sluæi kao glavni jezik komunikacije u Come here! Draw! Colour! Listen! Repeat! Open! Close!
cijelome svijetu. Znanje engleskoga jezika od velike je Can I go out, please?
vaænosti za obrazovanje, za putovanja u inozemstvo i za
uspostavljanje druπtvenih i poslovnih meunarodnih 5. Boje - imenovanje osnovnih boja, opisivanje
dodira i veza. Zato uËenje engleskog jezika veÊ u osnovnoj predmeta, bojenje po diktatu
πkoli ima za cilj razvijanje komunikacijskih sposobnosti i KljuËne strukture i izriËaji: What colour is it? - It's
jeziËnih umijeÊa potrebnih za meunarodnu komunikaciju white/black/red/yellow/blue/green. Colour the ball blue!
i pripremanje uËenika za rastuÊe meunarodno træiπte rada.
6. ©kolski pribor - imenovanje osnovnoga
Znanje engleskoga jezika svakako je prednost u vremenu
πkolskog pribora
brzih promjena koje se dogaaju kao ishod razvoja
KljuËne strukture i izriËaji: This is my pencil/book/pen.
informatiËke i komunikacijske tehnologije. Osim toga,
uËenjem engleskoga jezika uËenici upoznaju zemlje
7. Moja uËionica - imenovanje nekih predmeta i
engleskoga govornoga podruËja te sloæenost i viπestrukost
dijelova uËionica, pozivanje na aktivnost
razliËitih kultura koje se njime sluæe. Nastava engleskoga
KljuËne strukture i izriËaji: Open/Close the door. This
jezika u osnovnoj πkoli priprema uËenike za nastavak
is a chair/a desk... Let's draw! Let's go out! Let's sing!
obrazovanja u sekundarnom i tercijarnom sektoru, a
primjenom prikladnih metoda i tehnika u nastavnome
8. DoruËak - imenovanje jela i piÊa za doruËak
procesu poticat Êe i odræati pozitivan stav i motivaciju za
KljuËne strukture i izriËaji: What ’s for breakfast?
njegovo uËenje tijekom cjelokupnog obrazovanja.
I like/don’t like milk/bread and butter.
81
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
Ophoenje s kulturalnim razlikama:
razvijanje osjeÊaja za uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti kroz
odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje kao osnova za razvijanje
82
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik
tolerancije i empatije prema drugomu i drugaËijemu (npr. 7. Glavni dnevni obroci - usvajanje naziva za
imena, prezimena, blagdanski obiËaji i sl.). glavne dnevne obroke i najËeπÊa jela/piÊa,
Kulturoloπkim sadræajima pristupa se kontrastivno. izraæavanje osobnih stavova prema jelu i piÊu
OdgovarajuÊi sadræaji u hrvatskoj kulturi usporeuju se sa KljuËne strukture i izriËaji: I have... for
onima u kulturi zemalja engleskoga govornog podruËja te breakfast/lunch/dinner/supper. I like sandwiches. I don't
drugih kultura uopÊe. like coffee.
83
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik
84
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik
85
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik
9. Obroci - imenovanje obroka i nekih vrsta don't like - S/he doesn't like)
hrane i piÊa E razumijevanje i izraæavanje molbe i zapovijedi uz
KljuËne strukture i izriËaji: I have breakfast at 8 in the pomoÊ imperativa
morning. I eat pizza. I drink milk. Ann has toast/spaghetti Zamjenice
for breakfast/lunch. I like tea. I don’t like juice. E osobne zamjenice
E pokazna zamjenica: this
10. Blagdani - Ëestitanje blagdana i pjevanje i/ili E upitne zamjenice: who, where, whose, what, how many
recitiranje prigodne pjesmice - prema
Imenice
kalendaru, navoenje nekih tipiËnih aktivnosti,
E razlikovanje jednine i mnoæine - There is / There are
pisanje Ëestitke, pozivnica
KljuËne strukture i izriËaji: Happy Halloween! Come to E razlikovanje i uporaba jednine i pravilne mnoæine
my Halloween party! Trick or treat! Merry Christmas! imenica te nekih nepravilnih mnoæina
Happy New Year! Christmas tree, candles. Happy Easter! »lan
Easter bunny, Easter eggs. E neodreeni Ëlan a /an
E odreeni Ëlan the
IZBORNE TEME Pridjevi
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju E opisni pridjevi kao dio predikata
se po izboru nastavnika i prema interesima uËenika E posvojni pridjevi my, your, his, her, their
prigodne recitacije i pjesmice, izrauju se tematski panoi, Brojevi
posteri. Sadræaji se proπiruju dodatnim materijalima u E glavni brojevi 1-100
sklopu zadanih tematskih sadræaja. Prijedlozi
E neki prijedlozi (in, on, under, in front of, behind, into, at)
ODGOJNO-OBRAZOVNA Prilozi
POSTIGNUΔA E neki prilozi vremena (today, now...) i mjesta (left, right,
there, here)
ZNANJA Brojevi
E glavni brojevi od 1 do 100
LEKSI»KA PODRU»JA ReËenice
Pozdravi, predstavljanje, komunikacijski obrasci pri E jednostavne izjavne reËenice prema modelu: SVO - I
susretu, uljudno ponaπanje, oslovljavanje, imenovanje, like pizza.
predstavljanje i opis prijatelja i Ëlanova πire obitelji, E kratke izjavne reËenice s glagolom can: I can ride a bike.
imenovanje i opis predmeta (πkolski pribor, πkolski E jednostavne upitne reËenice s upitnom rjeËju who
prostor, odnosi u prostoru), brojevi od 1 do 100, blagdani E postavljanje kratkoga direktnog pitanja: Is this your
i proslave, aktivnosti u πkoli i izvan nje (najËeπÊe upute i ball?
naredbe, izvrπavanje radnji), kronoloπko vrijeme (dani u Na razini prepoznavanja
tjednu, puni sat i pola sata, godiπnja doba, mjeseci), E present simple glagola u 3. licu jednine: It runs fast.
atmosferske prilike, dijelovi ljudskoga tijela, jelo i piÊe
E pitanja u present simple - Do you like...? Does he like...?
(obroci), voÊe i povrÊe, imenovanje i opis odjeÊe i obuÊe,
E pitanja s glagolom can - Can you ride a bike?
neke πportske aktivnosti i igre.
Do kraja 3. razreda osnovne πkole uËenici bi trebali E simple past - da bi se omoguÊilo njegovo spontano
aktivno upotrebljavati oko 260, a razumjeti oko 350 koriπtenje pri priËanju i Ëitanju priËa
leksiËkih jedinica. E posvojni pridjevi u mnoæini - our, your
Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi trebalo E neke priloæne oznake vremena (a long time ago, once
uvoditi viπe od 6 do 8 novih leksiËkih jedinica po upon a time)
nastavnom satu uzimanja novoga gradiva. LeksiËko se
gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja. JEZI»NE FUNKCIJE
U sklopu obraenih tema i jeziËnih struktura:
GRAMATI»KE STRUKTURE pozdravljanje na formalnoj i neformalnoj razini,
GramatiËke se strukture nikada ne tumaËe eksplicitno predstavljanje sebe i drugih, izraæavanje dobi, imenovanje
veÊ ih uËenici usvajaju globalno u predloæenim jeziËnim predmeta i osoba, opisivanje predmeta i osoba,
strukturama. potvrivanje i nijekanje, postavljanje jednostavnih pitanja i
Na kraju 3. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊim odgovaranje na njih, osnovni obrasci uljudnog ponaπanja,
jeziËnim strukturama: izraæavanje ukusa i stava prema neËemu, izricanje radnji,
Glagoli izraæavanje molbi, koliËina, naredbi, izraæavanje onoga πto
E prezent glagola be i have/have got znamo i ne znamo raditi, Ëestitanje blagdana.
E izraæavanje radnje koja se upravo dogaa (present
continuous glagola za opis aktivnosti
E izraæavanje svianja i nesvianja (I like - s/he likes; I
86
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik
SLU©ANJE PISANJE
E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E preslikavanje izdvojenih rijeËi i kraÊih reËenica prema
E povezivanje vidnoga (slikovnog) i sluπnoga jeziËnog pismovnom i likovnom predloπku
sadræaja E prepisivanje vrlo kratkih tekstova koji su prethodno
E razumijevanje kraÊih jednostavnih izjavnih reËenica i usmeno obraeni
pitanja, razumijevanje osnovne namjere sugovornika E nadopunjavanje kratkog teksta rijeËima (prema
E globalno razumijevanje kratkog teksta poznate modelu)
tematike E povezivanje izmijeπanih dijelova kratkog teksta u
E uoËavanje specifiËnosti izgovora i intonacije izvornih logiËku cjelinu
govornika (zvuËni zapisi) E pismeno odgovaranje na pitanja (jednom rijeËju,
E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih prema modelu)
skupina stranog jezika u odnosu na materinski jezik E pisanje Ëestitki za blagdane prema predloπku
E samostalno pisanje voenih kratkih opisa u sklopu
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I poznatih, prethodno usmeno uvjeæbanih sadræaja
PRODUKCIJA, IZGOVOR E uoËavanje osnovnih razlika izmeu pisanja i izgovora
E sposobnost prepoznavanja, razlikovanja, kod uËestalih rijeËi
razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih, ritmiËkih, E uoËavanje osnovnih razlika izmeu pravopisa
naglasnih i intonacijskih osobina engleskog jezika hrvatskog i engleskog jezika (na primjer, pisanje
prema zvuËnom uzorku naziva dana u tjednu i mjeseca u godini velikim
E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili poËetnim slovom)
snimljenih zvuËnih uzoraka izdvojenih rijeËi, kraÊih
reËenica, brojalica i pjesmica (ukljuËujuÊi rap i jazz INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
chants) Ophoenje s kulturalnim razlikama unutar civilizacijskih
E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvuËnih dosega:
modela senzibilizacija za uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti kroz
E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje kao osnova za razvijanje
engleskog jezika u rijeËima snoπljivosti i empatije prema drugome i drugaËijem (npr.
E smiπljanje i produkcija kratkih reËenica s imena i prezimena, blagdanski obiËaji, obroci, prometna
odgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom sredstva i sl.).
E opisivanje slikovnoga predloπka Kulturoloπkim i odgojnim sadræajima pristupa se
E imenovanje i opisivanje predmeta, osoba i radnji kontrastivno. OdgovarajuÊi sadræaji u hrvatskoj kulturi
E povezivanje elemenata priËe pomoÊu slikovnica ili usporeuju se s onima u kulturi zemalja engleskoga
aplikacija/slikovnih kartica govornog podruËja te drugih kultura uopÊe.
E iznoπenje ishoda skupnog rada, npr. postera, na neku
od obraenih tema
87
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik
88
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik
89
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik
pjesmica i nekoliko kratkih autorskih pjesmica, uvoditi samostalno mijenjaju pojedine elemente
zagonetke, brzalice, rap i jazz chants. Obraditi dvije E samostalno voenje kratkih dijaloga o poznatim
slikovnice u kojima slika i tekst ravnopravno sudjeluju u situacijama
predstavljanju priËe te ponuditi uËenicima najmanje jednu E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama
slikovnicu s nepoznatom priËom ili jednu kratku priËu,
basnu, narodnu priËu ili sl. koju pojedini uËenici mogu »ITANJE
samostalno proËitati. E pamÊenje pismovne slike rijeËi i reËenica na razini
prethodno usvojenih zvuËnih uzoraka
VJE©TINE I SPOSOBNOSTI E uoËavanje razlika izmeu pisanja i izgovora kod
uËestalih rijeËi
SLU©ANJE E sposobnost Ëitanja reËenica i dijaloga nakon
E sposobnost razumijevanja i izvrπavanja uputa i kratkih odsluπanih zvuËnih uzoraka
i jednostavnih naredbi E sposobnost prepoznavanja i razumijevanja poznatih
E sposobnost povezivanja vidnog i zvuËnoga jeziËnog imena, rijeËi i osnovnih reËenica u kratkim pisanim
sadræaja uputama
E sposobnost raspoznavanja i razumijevanja fonoloπkih, E sposobnost razumijevanja i Ëitanja reËenica i kratkih,
ritmiËkih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskog jednostavnih tekstova o poznatim sadræajima i opisa
jezika popraÊenih vizualnim sadræajima
E sposobnost razumijevanja sporijeg i paæljivo E sposobnost razumijevanja i Ëitanja kratkih i
artikuliranoga govora s duljim stankama za jednostavnih poruka s razglednica i jednostavnih
asimiliranje znaËenja obavijesti u svakodnevnim situacijama
E razumijevanje kraÊih jednostavnih izjavnih reËenica i E svladavanje reËeniËne intonacije
pitanja, razumijevanje osnovne namjere sugovornika
E globalno i selektivno razumijevanje kratkog teksta PISANJE
poznate tematike E uoËavanje razlika izmeu pisma i izgovora kod
E uoËavanje specifiËnosti izgovora i intonacije izvornih uËestalih rijeËi i razlika izmeu pravopisa hrvatskoga i
govornika i uoËavanje razlika u izgovoru glasova i engleskog jezika
glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na E prepisivanje reËenica/kratkih tekstova koji su
materinski jezik prethodno obraeni
E razumijevanje slovkanih rijeËi (spelling) E sposobnost pisanja jednostavnih reËenica, Ëestitki za
blagdane, kratkih poruka na razglednicama, osobnih
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I podataka na obrascima
PRODUKCIJA, IZGOVOR E nadopunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju
E sposobnost prepoznavanja, razlikovanja, E pismeno odgovaranje na pitanja
razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih, ritmiËkih, E povezivanje izmijeπanih dijelova kratkog teksta u
naglasnih i intonacijskih osobina engleskog jezika logiËku cjelinu
E sposobnost pamÊenja i pravilne reprodukcije E pisanje voenih kratkih sastava u sklopu prethodno
govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka izoliranih usvojenih sadræaja
rijeËi, reËenica, pjesmica i brojalica vezanih za E pisanje rijeËi, reËenica i vrlo kratkih tekstova prema
predloæene jeziËne sadræaje i situacije zvuËnom modelu - diktat
E spelling (izgovor slova abecede)
E sposobnost koriπtenja viπe jednostavnih reËenica za INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
opisivanje osoba, predmeta i situacija Ophoenje s kulturalnim razlikama:
E povezivanje elemenata priËe slikovnicama ili razvijanje osjeÊaja za uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti
slikovnim karticama i sposobnost opisivanja kroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje kao osnova za
slikovnoga predloπka razvijanje snoπljivosti i empatije prema drugomu i
E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama/dijalozima uz drugaËijemu. U pristupu nastavnim cjelinama i temama
predloæene jeziËne sadræaje kao i kulturoloπkim, odgojnim i socijalizirajuÊim
E iznoπenje rezultata skupnog ili pojedinaËnog rada npr. sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih
postera na neku od obraenih tema sadræaja u hrvatskoj i anglosaksonskoj kulturi.
E sposobnost prepriËavanja kraÊih tekstova ili slijeda
dogaaja STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM
E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje Ovladavanje tehnikama preglednoga biljeæenja, nekim
u sklopu elementarnih jeziËnih funkcija tehnikama uËenja: mnemotehnike, asocijacije, kontekst;
E sposobnost postavljanja jednostavnih pitanja i koriπtenje vizualnih elemenata pri memoriranju jeziËnih
odgovaranja na njih u sklopu poznatih jeziËnih sadræaja, ilustracija kao pomoÊnoga sredstva za
struktura i tematskih sadræaja razumijevanje sadræaja teksta, popisa rijeËi u udæbeniku i
E reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uËenici dvojeziËnih rjeËnika, moguÊnosti masovnih medija u
funkciji uËenja stranoga jezika; voenje vlastitoga
90
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik
91
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik
92
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik
atmosfersko i kronoloπko vrijeme, prepriËavanje dogaaja E povezivanje elemenata priËe pomoÊu slikovnih
iz proπlosti, opisivanje i usporedba hrane i hranidbenih kartica i sposobnost opisivanja slikovnoga predloπka
navika u nas i u zemljama engleskoga govornog podruËja; E iznoπenje rezultata skupnoga ili pojedinaËnoga rada
sudjelovanje u dijalogu, Ëestitanje blagdana, upoznavanje s npr. projekta ili postera na neku od obraenih tema
obiËajima uz proslavu nekih specifiËnih blagdana i E prepriËavanje slijeda dogaaja
roendana. E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje
u sklopu elementarnih jeziËnih funkcija
KULTURA I CIVILIZACIJA
E sposobnost postavljanja i odgovaranja na jednostavna
Kulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji integrirani
pitanja u sklopu poznatih jeziËnih struktura i
su u predviena tematska podruËja kao npr. pozdravljanje,
tematskih sadræaja
uljudno ponaπanje, oslovljavanje, Ëestitanje blagdana i
roendana, neke aktivnosti vezane uz blagdane, imena E reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uËenici
vrπnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja, tipiËna prezimena, samostalno mijenjaju pojedine elemente
neka jela i prehrambene navike, odijevanje, prometna E samostalno voenje kratkih dijaloga u sklopu
sredstva i ponaπanje u prometu, πportske aktivnosti i igre, poznatih situacija
neke osnovne informacije o zemlji/zemljama Ëiji se jezik E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama/dijalozima
uËi (npr. naziv zemlje i glavni grad, naziv neke
regije/rijeke/planine i sl.). »ITANJE
DjeËja knjiæevnost: na nastavi obraditi nekoliko E prepoznavanje i Ëitanje fonetskih simbola
tradicionalnih puËkih pjesmica i nekoliko kratkih E uoËavanje razlika izmeu pisma i izgovora kod
autorskih pjesmica, uvoditi zagonetke, brzalice, rap, jazz uËestalih rijeËi
chants i proverbijalne izraze. Obraditi jednu do dvije E sposobnost Ëitanja reËenica, dijaloga i kraÊega teksta
slikovnice s nepoznatom priËom i najmanje jednu kratku nakon odsluπanih zvuËnih uzoraka
priËu, basnu, narodnu priËu ili sl. koju pojedini uËenici E sposobnost prepoznavanja i razumijevanja poznatih
mogu samostalno proËitati. imena, rijeËi i jednostavnih reËenica u jednostavnim
pisanim uputama
VJE©TINE I SPOSOBNOSTI E sposobnost razumijevanja i Ëitanja jednostavnih
tekstova o poznatim sadræajima i opisa popraÊenih
SLU©ANJE vidnim sadræajima
E razumijevanje i uzvraÊanje na naputke i naredbe na E sposobnost razumijevanja i Ëitanja jednostavnih
engleskom jeziku poruka s razglednica i jednostavnih obavijesti u
E povezivanje vidnoga (slikovnog) i sluπnoga jeziËnog svakodnevnim situacijama
sadræaja E svladavanje reËeniËne intonacije
E razumijevanje jednostavnih izjavnih reËenica i
pitanja; razumijevanje osnovne namjere sugovornika PISANJE
E razumijevanje govora normalne brzine i artikulacije E uoËavanje razlika izmeu pisma i izgovora kod
poznate tematike uËestalih rijeËi te razlika izmeu pravopisa hrvatskoga
E globalno i selektivno razumijevanje kratkoga teksta i engleskog jezika
poznate tematike E pisanje reËenica/kratkih tekstova tematike i rjeËnika
E uoËavanje specifiËnosti izgovora i intonacije izvornih koji su prethodno obraeni, Ëestitka za blagdane,
govornika i uoËavanje razlika u izgovoru glasova i kratkih poruka na razglednicama, osobnih podataka
glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na na obrascima
materinski jezik E sposobnost pisanja jednostavnih reËenica
E razumijevanje slovkanih rijeËi (spelling) E sposobnost pisanja jednostavnih tekstova o sebi i
izmiπljenim osobama, mjestu gdje æive i πto rade
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I E popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju prema
PRODUKCIJA, IZGOVOR uzorku i pisanje kraÊih reËenica
E sposobnost prepoznavanja, razlikovanja, razumije- E odgovaranje na pitanja
vanja i ponavljanja fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i E povezivanje pobrkanih dijelova kratkoga teksta u
intonacijskih osobina engleskoga jezika prema smislenu cjelinu
zvuËnom uzorku E samostalno pisanje voenih kratkih opisa u sklopu
E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih i prethodno usvojenih sadræaja
snimljenih zvuËnih uzoraka izdvojenih rijeËi, E pisanje reËenica i vrlo kratkih tekstova prema
reËenica, brojalica i pjesmica vezanih uz predloæene zvuËnomu modelu - diktat.
jeziËne sadræaje i situacije
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
E slovkanje rijeËi (spelling)
Ophoenje s kulturalnim razlikama:
E sposobnost koriπtenja jednostavnih reËenica za
stvaranje osjeÊaja za uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti
opisivanje osoba, predmeta i situacija
kroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje kao osnova za
93
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik
94
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik
95
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik
96
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik
97
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik
E razlikovanje uporabe past simple i past continuous - tipiËna prezimena, nazivi ulica i trgova, raspored dnevnih
izricanje trajanja jedne ili viπe istodobnih radnji u i tjednih aktivnosti, provoenje slobodnoga vremena i
proπlosti i trajanja jedne radnje prekinute drugom praznika, naËin stanovanja, kupovanje namirnica. UËenici
radnjom upoznaju povijest zemalja engleskoga govornog podruËja,
E buduÊa radnja i predvianje izraæeno sa simple future velike gradove i njihove zanimljivosti i kulturne
E planovi u buduÊnosti - going to future spomenike, pojedine dijelove zemalja i obiËaje ljudi. Kroz
E radnja u present perfectu (potvrdni, upitni i nijeËni tematske jedinice susreÊu se sa znaËajnim osobama,
oblik) osobama iz pop kulture, piscima i autorima koji dolaze iz
E uporaba modalnoga glagola have to + infinitive za zemalja engleskoga govornog podruËja, te s njihovim
izricanje obveze u sadaπnjosti i proπlosti knjiæevnim djelima i likovima.
E uporaba modalnoga glagola can/be able to za izricanje Knjiæevnost za djecu i mlade: I dalje se uvode autorske
sposobnosti u sadaπnjosti, proπlosti i buduÊnosti pjesme, od kojih neke mogu biti tekstovi pjesama
popularne ili rock glazbe, iz mjuzikla ili sl. Takoer
E uporaba modalnoga glagola would
uvodimo najmanje dvije kratke priËe, autorske basne ili
Zamjenice
bajke i sl. U sedmoj godini uËenja uËenike potiËemo da
E pravilna uporaba osobnih zamjenica (subjekt /objekt) proËitaju najmanje jednu neπto dulju pripovijetku ili kraÊi
E neodreene zamjenice (anybody, something, nowhere) roman tematski i jeziËno primjeren njihovoj dobi.
E povratne zamjenice (myself, yourself, itd.)
E odnosne zamjenice (who, that, which, whose, where) VJE©TINE I SPOSOBNOSTI
Imenice
E razlikovanje i uporaba jednine i mnoæine imenica - SLU©ANJE
pravilne i nepravilne mnoæine E sposobnost prepoznavanja, razlikovanja i
E glagolske imenice razumijevanja fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i
E proπirivanje znanja o brojivim i nebrojivim intonacijskih osobina engleskoga jezika
imenicama E sposobnost razumijevanja paæljivo artikuliranoga
E posvojni genitiv u jednini i mnoæini govora
»lan E sposobnost razumijevanja i izvrπavanja uputa i naredbi
E uporaba Ëlana uz gradivne imenice, vlastita imena i E sposobnost razumijevanja uputa o tome kako stiÊi do
zemljopisne pojmove odreenoga mjesta u nepoznatom mjestu/gradu
Pridjevi E sposobnost povezivanja vidnoga i sluπnoga jeziËnog
E proπirivanje stupnjevanja pridjeva novim primjerima sadræaja
nepravilnoga stupnjevanja E reagiranje na naputke i naredbe na engleskom jeziku
Brojevi E razumijevanje izjavnih i upitnih reËenica,
E ponavljanje glavnih i rednih brojeva, Ëitanje datuma, razumijevanje osnovne namjere sugovornika
godina, πportskih rezultata, pisanje i Ëitanje adresa, E globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate
telefonskih brojeva i sl.
tematike
ReËenica
E uoËavanje specifiËnosti izgovora i intonacije izvornih
E subjektna i objektna pitanja s who i what
govornika i uoËavanje razlika u izgovoru glasova i
Na razini prepoznavanja
glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na
E odnosne reËenice
materinski jezik
JEZI»NE FUNKCIJE E razumijevanje slovkanih rijeËi (spelling)
U sklopu obraenih tema i jeziËnih kultura:
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I
predstavljanje sebe, Ëlanova uæe i πire obitelji i prijatelja,
PRODUKCIJA, IZGOVOR
izraæavanje srodnosti/pripadnosti, problema mladog
E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova
naraπtaja, problema vezanih uz odnos s roditeljima, meu
engleskoga jezika
vrπnjacima u razredu i u æivotu, izraæavanje miπljenja,
glediπta i zamisli o oËuvanju okoliπa, imenovanje i E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja
opisivanje aktivnosti u slobodno vrijeme, prepriËavanje fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i intonacijskih
vlastitih doæivljaja iz proπlosti, planovi za buduÊnost, osobina engleskoga jezika
predvianja u buduÊnosti, razmiπljanje o sadaπnjosti, E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili
proπlosti i buduÊnosti, davanje savjeta, razumijevanje uputa snimljenih akustiËkih modela
kako stiÊi na odreeno mjesto, Ëestitanje blagdana. E spelling (izgovor slova abecede)
E sposobnost pamÊenja i reproduciranja sadræaja
KULTURA I CIVILIZACIJA obraene cjeline
Kulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji integrirani E sposobnost opisivanja osoba, predmeta, situacija
su u predviena tematska podruËja kao npr. pozdravljanje; E davanje uputa kako stiÊi do odreenoga mjesta u
uljudno ponaπanje; oslovljavanje; Ëestitanje blagdana; neke mjestu/gradu
aktivnosti vezane uz blagdane; imena vrπnjaka u E sposobnost opisivanja slikovnoga predloπka
zemlji/zemljama engleskoga govornog podruËja, neka
98
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik
E povezivanje elemenata priËe, dijaloga, razgovora u E samostalno snalaæenje u pisanju ispita znanja nakon
smislenu cjelinu uvjeæbanih sadræaja
E iznoπenje ishoda skupnoga ili pojedinaËnog rada E samostalna i zajedniËka izradba tematskih postera
(postera, teksta ili sl.) E samostalno pisanje voenih sastavaka
E sposobnost prepriËavanja uz likovne poticaje, E stvaralaËko pisanje - pisanje voenih sastavaka i
prepriËavanje slijeda dogaaja pjesama s prethodnom pripremom, poticanje uËenika
E sposobnost prepriËavanja proËitanoga i obraenoga na stvaralaËko pisanje
teksta
E sposobnost prepriËavanja osobnih doæivljaja INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
E verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticaje Ophoenje s kulturalnim razlikama:
u sklopu jeziËnih funkcija senzibilizacija za uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti kroz
E sposobnost odgovaranja i postavljanja pitanja u sklopu odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje kao osnova za razvijanje
poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja snoπljivosti i empatije prema drugomu i drugaËijemu (npr.
E reproduciranje dijaloga u kojima uËenici samostalno imena, prezimena, blagdanski obiËaji, stanovanje,
mijenjaju pojedine dijelove provoenje slobodnog vremena i praznika i sl.)
E samostalno voenje dijaloga u sklopu poznatih Kulturoloπkim i odgojnim sadræajima pristupa se
situacija kontrastivno. OdgovarajuÊi sadræaji u hrvatskoj kulturi
E sudjelovanje u dramatizacijama i igranju uloga usporeuju se s onima u kulturi zemalja engleskoga
govornog podruËja te drugih kultura uopÊe.
»ITANJE
E sposobnost razumijevanja i Ëitanja pisanih uputa STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM
E sposobnost Ëitanja pripovjednih tekstova i dijaloga Ovladavanje tehnikama preglednoga biljeæenja, pisanje
nakon sluπanja uzorka biljeæaka i natuknica radi boljega pamÊenja, koriπtenje
E sposobnost razumijevanja i Ëitanja tekstova o vizualnih elemenata radi memoriranja jeziËnih sadræaja
poznatim sadræajima i opisa popraÊenih vidnim (boje, crteæi, podcrtavanje, zaokruæivanje i sl.), poticanje
sadræajima uËenika na koriπtenje strategija uËenja primjerenih njihovu
E sposobnost razumijevanja i Ëitanja tekstova s uzrastu: oluja ideja (brainstorming), mentalne mape (mind
razglednica, pisama, obavijesti u svakodnevnim maps), voenje vlastitoga rjeËnika, koriπtenje udæbeniËkog
situacijama i dvojeziËnog rjeËnika za pronalaæenje znaËenja i naËina
pisanja rijeËi, uoËavanje i pronalaæenje pravilnosti i
E glasno Ëitanje tekstova prethodno obraenih struktura
analogija, koriπtenje novih medija u uËenju stranoga jezika,
i rjeËnika
razvijanje kognitivnih i metakognitivnih strategija uËenja
E svladavanje reËeniËne intonacije
pri rjeπavanju zadataka (npr. predvianje sadræaja teksta na
E samostalno Ëitanje fonetskih simbola u rjeËniku osnovi naslova, koriπtenje konteksta radi lakπega
razumijevanja, analiza, saæimanje i dr.), primjena tehnika
PISANJE zapamÊivanja (npr. mnemotehnike, rime, anagrami,
E pisanje rijeËi po zvuËnom modelu - slovkanih slova sinonimi, antonimi i dr.), predstavljanja rezultata
abecede pojedinaËnoga i skupnog rada, npr. postera o nekoj od
E uoËavanje razlika izmeu grafije i izgovora te razlike obraenih tema, razvoj samostalnoga i suradniËkog uËenja,
pravopisa izmeu hrvatskoga i engleskog jezika razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj
E pisanje diktata samovrjednovanja, samoprocjene (portfolio, Europski
E sposobnost pisanja prema uzorku jeziËni portfolio) i meusobnoga vrjednovanja uËenika.
E pisanje Ëestitki, poruka na razglednicama, kraÊih
pisama, osobnih podataka na obrascima
E sposobnost pisanja o sebi i drugima, opisa mjestu 8. RAZRED
æivljenja i rada, πkolovanja
E samostalno odgovaranje na zadana pitanja i rjeπavanje osma godina uËenja
zadataka nakon proËitanoga teksta
CJELINE I TEME
E nadopunjavanje tekstova rijeËima koje nedostaju 1. »ovjek u obiteljskom i druπtvenom krugu -
E sposobnost povezivanja dijelova predloæenoga teksta i problemi mladih, razgovaranje o
pismeno odgovaranje na pitanja neprihvatljivom ponaπanju mladih, npr. na
E povezivanje izmijeπanih reËenica, dijaloga i kraÊih πportskim priredbama, ulici, nasilje meu
tekstova u smislenu cjelinu πkolskom djecom, problemi vezani uz odnos
E samostalno pisanje kraÊih opisa u sklopu prethodno meu naraπtajima, odabir zanimanja i traæenje
obraenih sadræaja zaposlenja, vaænost uËenja stranih jezika
E ispunjavanje obrasca s osobnim podacima KljuËne strukture i izriËaji: You should talk to your
E pisanje po diktatu nakon prethodno obraenih parents about the problem. I'm going to study at the
sadræaja university. I'll help you carry the bag. Quick-quickly.
99
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik
100
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik
101
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik
u sklopu jednostavnijih jeziËnih funkcija dok se stvaranje nazora o vrijednostima i sl. (being/savoir
E sposobnost postavljanja i odgovaranja na jednostavna etre) na ovom stupnju joπ ne oËekuje.
pitanja u sklopu poznatih jeziËnih struktura i
tematskih sadræaja STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM
E sudjelovanje u kraÊim dijalozima u kojima uËenici Ovladavanje tehnikama preglednog biljeæenja, pisanje
samostalno mijenjaju pojedine elemente biljeæaka i natuknica radi boljeg pamÊenja, koriπtenje
E sudjelovanje u dramatizacijama ilustracija kao pomoÊnoga sredstva za razumijevanje
sadræaja teksta, voenje vlastitoga rjeËnika/usustavljivanje
»ITANJE rijeËi po tematskim podruËjima, koriπtenje popisa rijeËi u
E pamÊenje pismovne slike rijeËi i reËenica u sklopu udæbeniku i rjeËnika (dvojeziËnih i jednojeziËnih),
obraenih sadræaja samostalno zakljuËivanje, razvijanje kognitivnih i
E uoËavanje razlika izmeu pisma i izgovora kod metakognitivnih strategija uËenja pri rjeπavanju zadataka
uËestalih rijeËi (npr. predvianje sadræaja teksta na osnovi naslova,
E sposobnost Ëitanja reËenica, dijaloga i tekstova u koriπtenje konteksta radi lakπega razumijevanja, analiza,
sklopu obraenih sadræaja saæimanje i dr.), primjena tehnika memoriranja (npr.
E sposobnost prepoznavanja i razumijevanja poznatih mnemotehnike, rime, anagrami, sinonimi, antonimi i dr.),
imena, rijeËi i reËenica u kratkim pisanim uputama koriπtenje moguÊnosti masovnih medija u funkciji uËenja
E sposobnost razumijevanja i Ëitanja reËenica i tekstova stranoga jezika, predstavljanja rezultata pojedinaËnoga i
o poznatim sadræajima skupnog rada na projektu, razvoj samostalnoga i
E sposobnost razumijevanja i Ëitanja poruka s suradniËkog uËenja, razvoj svijesti o vlastitom napretku i
razglednica i obavijesti u svakodnevnim situacijama razvoj sposobnosti samovrjednovanja, samoprocjene
E svladavanje reËeniËne intonacije (portfolio, Europski jeziËni portfolio) i meusobnoga
vrjednovanja uËenika.
E Ëitanje fonetskih simbola
PISANJE
E uoËavanje razlika izmeu pisanja i izgovora kod Engleski kao
uËestalih rijeËi te razlika izmeu pravopisa hrvatskoga
i engleskog jezika drugi strani jezik
E prepisivanje reËenica/kraÊih tekstova koji su
prethodno obraeni
E pisanje Ëestitki za blagdane, poruka na razglednicama, 4. RAZRED
osobnih podataka na obrascima
E nadopunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju prva godina uËenja
E odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja
CJELINE I TEME
E pisanje voenih i slobodnih sastavaka u sklopu
1. Susreti i pozdravi - pozdravljanje,
prethodno usvojenih sadræaja
predstavljanje i oslovljavanje odraslih i
E pisanje rijeËi, reËenica i tekstova po diktatu vrπnjaka, identificiranje osoba i predmeta
E pisanje ispita znanja u sklopu obraenoga rjeËnika i KljuËne strukture i izriËaji: Hello! Hi! Good morning.
struktura Mr/Mrs/Miss/Ms White...Goodbye. How are you today?-
Fine, thanks. Not well. Please... Sorry... Thank you...
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
I'm... My name is... This is... What's her/his name? Who
Ophoenje s kulturalnim razlikama:
is this? - This is John. What is this? This is a book.
veliku pozornost treba obratiti na stjecanje interkulturalnih
kompetencija unutar civilizacijskih dosega kako bi se
2. Ja i moja obitelj - usvajanje naziva i
uËenike potaknulo na uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti
predstavljanje Ëlanova uæe obitelji, opisivanje
kroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje kao osnove za
njihovih osobina, izricanje osjeÊaja
razvijanje tolerancije i empatije prema drugim narodima i
KljuËne strukture i izriËaji: This is my
kulturama.
mum/dad/sister/brother/family. She is kind. Sue is a girl.
UËenike valja upoznavati s osnovnim pojmovima u svezi
She has got a brother. I'm happy/tired/scared...
s interkulturalnim kompetencijama (npr. kulturni πok i
razgovor o iskustvima u svezi s tim). Proπiruju se znanja na
3. Moj dom i oko njega - opisivanje
kognitivnoj razini: znanja o kulturi kao naËinu æivota u
stana/kuÊe/sobe, izraæavanje vlasniπtva,
zajednici odreenoga jezika, upoznaju se kulturna
pripadanja, izricanje odnosa u prostoru uz
dostignuÊa poput knjiæevnih djela, likovnih, umjetniËkih
pomoÊ prijedloga, opisivanje bliæega okoliπa
djela, te elementi druπtveno-kulturalnog konteksta.
(vrt, trgovina, ulica)
Postupno se uvode interkulturalne kompetencije na
KljuËne strukture i izriËaji: This is my room. It is
razini vjeπtina potrebnih za ponaπanje u odreenom
small/tidy. John's room is... my, your, his, her room ... in,
druπtveno-kulturalnom kontekstu (know-how/savoir faire)
on, under. There is/are. There is a park in my street.
102
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik
103
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik
104
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik
105
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik
106
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik
107
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik
108
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik
ODGOJNO-OBRAZOVNA »lan
POSTIGNUΔA E neodreeni Ëlan a / an i odreeni Ëlan the
Pridjevi
ZNANJA E stupnjevanje pridjeva (jednosloæni, viπesloæni i
nepravilni pridjevi good, bad, many, much)
LEKSI»KA PODRU»JA Prilozi
Razgovaranje o sebi, svojoj obitelji, prijateljima; E prilozi uËestalosti i njihovo mjesto u reËenici
karakterne osobine i izgled osoba; opis svojega grada ili E prilozi i priloæne oznake vremena
mjesta, predstavljanje svojega kraja i jezika kojim Prijedlozi
govorimo, opisivanje svojega doma; proπirivanje rjeËnika o E prijedlozi za mjesto i vrijeme
zdravoj hrani, zdravom tijelu, zagaenju i zaπtiti okoliπa; Brojevi
opisivanje svakodnevnih obveza u kuÊi, πkoli, E glavni i redni brojevi od 1 do 1000
komunikacija s drugim osobama iz neposredne okoline (u Na razini prepoznavanja
trgovini, poπti i sl.); glavni i redni brojevi od 1 do 1000; E present perfect simple za izricanje ishoda radnje
vokabular vezan uz medije, πport, putovanja, prepriËavanje E simple future za predvianje buduÊih radnji
svojih iskustava; proπirivanje izraæavanja i opisivanja E phrasal verbs
kronoloπkoga i atmosferskog vremena; ponavljanje i
E neke uporabe glagolske imenice (gerund): I like
proπirivanje vokabulara o odjeÊi; upoznavanje kulture i
swimming in the sea
civilizacije zemalja engleskoga govornog podruËja,
znamenitih osoba i usporedba s Hrvatskom i znamenitim
JEZI»NE FUNKCIJE
osobama iz Hrvatske; otkrivanje nekih novih osobina
U sklopu predloæenih tematskih podruËja i jeziËnih
proslava blagdana u zemljama engleskoga govornog
struktura:
podruËja, obiËaji, pjesme, tipiËna blagdanska jela i sl.
priËanje o sebi i drugima, opisivanje predmeta, osoba i
Na kraju 6. razreda osnovne πkole uËenici bi trebali
situacija, postavljanje pitanja, snalaæenje u prostoru i
usvojiti i samostalno rabiti oko 320 leksiËkih jedinica, a na
vremenu, uljudno ponaπanje, izricanje sklonosti i potreba,
razini razumijevanja do 440. Predvia se aktivno usvajanje
izraæavanje stava, prepriËavanje proπlih dogaaja, izricanje
od 7 do 9 novih leksiËkih jedinica po satu novoga gradiva.
radnji koje se upravo dogaaju, izricanje radnji koje se
LeksiËke jedinice treba neprestano ponavljati i cikliËki
ponavljaju, traæenje i davanje informacija, izricanje
proπirivati prema tematskim sadræajima i zanimanju
buduÊih radnji, izricanje radnji koje su upravo zavrπile,
uËenika.
usporeivanje predmeta i osoba, Ëestitanje blagdana,
roendana i sl., pisanje Ëestitki, poruka i pisama.
GRAMATI»KE STRUKTURE
GramatiËke strukture uËenici usvajaju u predloæenim
KULTURA I CIVILIZACIJA
jeziËnim strukturama.
Kulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji su uvrπteni
Na kraju 6. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊim
u predviena tematska podruËja kao npr. pozdravljanje,
jeziËnim strukturama:
uljudno ponaπanje, oslovljavanje, Ëestitanja, razni podatci o
Glagoli
blagdanskim i drugim obiËajima, pjesme, igre, plesovi,
E glagoli to be i to have/have got dnevne obveze vrπnjaka, raspored sati, slobodno vrijeme,
E there is / are odijevanje, naËin stanovanja, informacije o zemljama,
E present simple (potvrdni, upitni i nijeËni oblik) glavnim gradovima, nekim poznatim spomenicima,
E present continuous (potvrdni, upitni i nijeËni oblik) umjetninama, muzejima, galerijama, izletiπtima,
E present simple u odnosu na present continuous nacionalnim parkovima, poznatim povijesnim osobama iz
E planirana buduÊa radnja uz pomoÊ going to future podruËja knjiæevnosti, likovne, glazbene kulture te ostalim
(potvrdni, upitni i nijeËni oblik) obiËajima vezanim uz svakodnevni æivot.
E would za izricanje æelja i planova u buduÊnosti DjeËja knjiæevnost: na nastavi obraditi nekoliko
E traæenje dopuπtenja uz pomoÊ glagola can (upitni i tradicionalnih puËkih pjesmica i nekoliko kratkih
nijeËni oblik, kratki odgovori na pitanja) autorskih pjesmica, uvoditi zagonetke, brzalice, rap, jazz
E izricanje obveze uz pomoÊ must / have to chants i proverbijalne izraze. Obraditi najmanje jednu
E izricanje proπle radnje uz pomoÊ simple past pravilnih slikovnicu s nepoznatom priËom i jednu kratku priËu,
i nekih nepravilnih glagola basnu, narodnu priËu ili sl. koju pojedini uËenici nakon
Zamjenice obradbe mogu samostalno proËitati.
E posvojne zamjenice (mine, yours...)
VJE©TINE I SPOSOBNOSTI
E ponavljanje pokaznih zamjenica this/these, that/those
Imenice SLU©ANJE
E tvorba mnoæine imenica E prepoznavanje, razlikovanje i razumijevanje
E brojive i nebrojive imenice fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i intonacijskih
E neodreena koliËina uz pomoÊ some, any, much, many osobina engleskoga jezika
E razlika izmeu How much? i How many?
109
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik
110
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik
111
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik
112
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik
E iznoπenje ishoda skupnoga ili pojedinaËnog rada imena, prezimena, blagdanski obiËaji, stanovanje,
(postera, teksta i sl.) provoenje slobodnog vremena i sl.)
E prepriËavanje uz likovne poticaje, prepriËavanje
slijeda dogaaja STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM
E prepriËavanje proËitanoga i obraenog teksta Ovladavanje tehnikama preglednoga biljeæenja, pisanje
E prepriËavanje dogaaja iz osobnog iskustva biljeæaka i natuknica radi boljega pamÊenja, koriπtenje
E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje vidnih elemenata u svrhu memoriranja jeziËnih sadræaja
u sklopu jeziËnih funkcija (boje, crteæi, podcrtavanje, uokvirivanje i sl.), voenje
E sposobnost odgovaranja i postavljanja pitanja u sklopu vlastitoga rjeËnika, koriπtenje udæbeniËkoga rjeËnika za
poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja pronalaæenje znaËenja i naËina pisanja rijeËi, koriπtenje
dvojeziËnoga rjeËnika za pronalaæenje znaËenja i naËina
E reproduciranje razgovora u kojima uËenici
pisanja rijeËi, uoËavanje i pronalaæenje pravilnosti i
samostalno mijenjaju pojedine dijelove
analogija, poticanje uËenika na koriπtenje strategija uËenja
E samostalno voenje dijaloga o poznatijim situacijama
primjerenih njihovu uzrastu: oluja ideja (brainstorming),
E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama i igranju uloga mentalne mape (mind maps), razvijanje kognitivnih i
metakognitivnih strategija uËenja pri rjeπavanju zadataka
»ITANJE (npr. predvianje sadræaja teksta na osnovi naslova,
E sposobnost razumijevanja i Ëitanja pisanih uputa koriπtenje konteksta radi lakπega razumijevanja, analiza,
E sposobnost Ëitanja tekstova i dijaloga nakon sluπanja saæimanje i dr.), primjena tehnika memoriranja (npr.
uzorka mnemotehnike, rime, anagrami, sinonimi, antonimi i dr.),
E sposobnost razumijevanja i Ëitanja tekstova o koriπtenje novih medija u uËenju stranoga jezika uz pomoÊ
poznatim sadræajima i opisa popraÊenih vidnim uËitelja, predstavljanje rezultata pojedinaËnoga i skupnog
sadræajima u svakodnevnim prigodama rada npr. postera o nekoj od obraenih tema, razvoj
E tiho i glasno Ëitanje tekstova prethodno obraenih samostalnoga i suradniËkog uËenja, razvoj svijesti o
struktura i rjeËnika vlastitom napretku i razvoj samovrjednovanja,
E svladavanje reËeniËne intonacije samoprocjene (portfolio, Europski jeziËni portfolio) i
E Ëitanje fonetskih simbola u rjeËniku meusobnoga vrjednovanja uËenika.
PISANJE
E uoËavanje razlika izmeu pisanja i izgovora te razlika 8. RAZRED
izmeu pravopisa hrvatskoga i engleskog jezika
E pisanje rijeËi po zvuËnom modelu - slovkanih slova peta godina uËenja
abecede
E pisanje kraÊih diktata CJELINE I TEME
E sposobnost pisanja prema uzorku 1. »ovjek u obiteljskom i druπtvenom krugu -
E pisanje Ëestitki, poruka na razglednicama, kraÊih problemi mladih, razgovaranje o
pisama, osobnih podataka na obrascima neprihvatljivom ponaπanju mladih, npr. na
E sposobnost pisanja o sebi i drugima, opisa mjesta πportskim priredbama, ulici, nasilje meu
æivljenja i rada, πkolovanja πkolskom djecom, problemi vezani uz odnos
E nadopunjavanje tekstova rijeËima koje nedostaju meu naraπtajima, odabir zanimanja i traæenje
E sposobnost povezivanja dijelova predloæenoga teksta i zaposlenja, vaænost uËenja stranih jezika
pismeno odgovaranje na pitanja KljuËne strukture i izriËaji:You should talk to your
E povezivanje izmijeπanih reËenica, dijaloga i kraÊih parents about the problem. I'm going to study at the
tekstova u smislenu cjelinu university. I'll help you carry the bag.
E samostalno pisanje kraÊih opisa u sklopu prethodno
2. Mladi i njihovi interesi - provoenje
obraenih sadræaja
slobodnoga vremena, mediji, glazba, Ëitanje,
E samostalno pisanje voenih sastavaka
πport, kuÊni ljubimci, razgovaranje o izgledu i
E ispunjavanje obrasca s osobnim podatcima
modi, statusnim simbolima, ljubavi i
E samostalno pisanje ispita znanja na temelju uvjeæbanih zaljubljivanju
sadræaja KljuËne strukture i izriËaji: She has already seen that
E samostalna i zajedniËka izradba tematskih postera comedy. She was at the theatre yesterday. You must take
care of your pet. Today's fashion is much nicer than...
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE my/mine, etc. This book is mine.
Ophoenje s kulturnim razlikama unutar civilizacijskih
dosega:
razvijanje osjeÊaja za uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti
kroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje radi razvijanja
snoπljivosti i empatije prema drugome i drugaËijem (npr.
113
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik
3. Putovanja - planiranje putovanja, snalaæenje u zemalja engleskoga govornog podruËja i Hrvatske (npr.
stranoj zemlji, izvjeπtavanje o putovanju, ukljuËivanje Hrvatske u EU); blagdani.
pisanje kratkoga pisma ili razglednice, Do kraja 8. razreda uËenici bi trebali aktivno rabiti 700
Hrvatska kao turistiËko odrediπte leksiËkih jedinica, a na razini razumijevanja do 900. Planira
KljuËne strukture i izriËaji: While I was sitting in the se uvoenje 10 - 12 novih leksiËkih jedinica po nastavnom
doubledecker a man with a bowler hat on got in. Where did satu uzimanja novoga gradiva. LeksiËko se gradivo cikliËki
you spend your winter holidays? - We went to ponavlja i proπiruje novim temama posebice iz podruËja
Greece...Croatia has got the most beautiful coast in the kulture i civilizacije. Treba poveÊati broj izvornih tekstova.
world.
GRAMATI»KE STRUKTURE
4. Svijet oko nas - razgovaranje o problemima u Na kraju 8. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊim
svijetu: glad, siromaπtvo, rat, ekoloπki jeziËnim strukturama:
problemi, ugroæene vrste, razvoj tehnologije - Glagoli
raËunalo, internet, mobitel E present simple /continuous /perfect (tvorba, oblici,
KljuËne strukture i izriËaji:The natural habitats of many uporaba i razlikovanje uporabe)
animals are destroyed by human activity. Many people die
E past simple /continuous (tvorba, oblici, uporaba)
of starvation in Africa. My parents always tell me not to
E simple future / going to future za izricanje buduÊe radnje
leave the light on.
E modalni glagoli: proπirivanje znanja o uporabi i
5. Zemlje engleskoga govornog podruËja i oblicima (can / could, may /might, must /have to, shall
Hrvatska - zemljopisna obiljeæja, povijesni / should, will / would)
dogaaji, kultura i civilizacija E phrasal verbs
KljuËne strukture i izriËaji: He likes coffee but he doesn’t E pasiv osnovnih glagolskih vremena (simple present /
like tea. Columbus discovered America but it was named past) tvorba, oblici, uporaba
after Amerigo Vespucci. Zamjenice
E osobne zamjenice (u nominativu i akuzativu)
6. Blagdani - opisivanje aktivnosti vezanih uz E odnosne zamjenice (who, which, that, whose)
blagdane i usporeivanje blagdanskih obiËaja s E povratne zamjenice (myself)
naπim obiËajima u Hrvatskoj E posvojni pridjevi i posvojne zamjenice i razlike u
KljuËne strukture i izriËaji: ponavljanje veÊ usvojenih obliku i uporabi
struktura. Uvoenje novih struktura ovisno o E neodreene zamjenice - anybody, something, nowhere, itd.
prigodnim materijalima i pojedinom blagdanu. Imenice
E jednina i mnoæina imenica - pravilnih i nepravilnih
IZBORNE TEME E proπirivanje znanja o brojivim i nebrojivim
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju imenicama
se teme po nastavnikovu izboru i/ili prema zanimanju
E glagolske imenice
uËenika, obrauju se prigodni sadræaji, izrauju projekti,
»lan
tematski panoi, posteri i sliËno kao na primjer o modi,
E neodreeni Ëlan a/an
AIDS-u, nasilju meu djecom, ≈kada bih mogao zaæeljeti
E uporaba Ëlana uz gradivne imenice, vlastita imena i
3 æelje«... Sadræaji se obogaÊuju novim sluπnim i vidnim
zemljopisne pojmove
materijalima.
Pridjevi
E posvojni pridjevi i posvojne zamjenice i razlike u
ODGOJNO-OBRAZOVNA
obliku i uporabi
POSTIGNUΔA E proπirivanje znanja o stupnjevanju pridjeva
E razlikovanje pridjeve od priloga u uporabi, tvorbi i
ZNANJA mjestu u reËenici
Prilozi
LEKSI»KA PODRU»JA
E prilozi naËina (tvorba i uporaba)
»ovjek u obiteljskom i druπtvenom krugu (obitelj,
E prilozi mjesta, vremena, uËestalosti i njihovo mjesto u
prijatelji, mladeæ i odrasli i njihovi problemi, problemi
reËenici
vezani uz posao, traæenje zaposlenja); svakidaπnjica;
Brojevi
(zdravlje, stanovanje, briga za mlade, kako se zaπtititi od
zaraznih bolesti) slobodno vrijeme (mediji, glazba, Ëitanje, E ponavljanje glavnih i rednih brojeva, Ëitanje datuma,
πport); putovanja (turizam, rad turistiËke agencije, godina, πportskih rezultata, pisanje i Ëitanje adresa,
planiranje putovanja, izvjeπÊa o putovanjima, turistiËko telefonskih brojeva i sl.
snalaæenje u stranoj zemlji i s tim u svezi s vaænosti ReËenice
engleskoga jezika kao svjetskoga jezika); svijet u kojem E neupravne molbe/zapovijedi
æivimo/ problemi suvremenoga ËovjeËanstva (siromaπtvo, E redoslijed rijeËi u reËenici (SVO)
glad, ekoloπki problemi); teme iz kulture i civilizacije E subjektna i objektna pitanja s who i what
114
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik
115
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik
116
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik
NJEMA»KI JEZIK
UVOD NjemaËki kao
NjemaËki se jezik ne govori samo u NjemaËkoj, Austriji
i ©vicarskoj, nego i u Luxemburgu, Liechtensteinu,
dijelovima istoËne Francuske, istoËne Belgije i sjeverne
prvi strani jezik
Italije. Kao znatno zastupljen strani jezik uËi se πirom
svijeta, a posebice u zemljama srednje i istoËne Europe. Na
taj naËin njemaËki jezik moæe posluæiti kao sredstvo 1. RAZRED
komunikacije kako s mnogobrojnim izvornim prva godina uËenja
govornicima tako i s velikim brojem ostalih govornika
toga jezika. Graani Hrvatske dolaze u dodir s njemaËkim
jezikom u raznim podruËjima æivota na privatnom i CJELINE I TEME
profesionalnom planu, primjerice u turizmu, trgovini, 1. Susreti: pozdravi pri susretu i opraπtanju na
bankarstvu, obrazovanju, kulturi, na putovanjima, putem neformalnoj i formalnoj razini, upoznavanje,
masovnih medija i dr. Iz perspektive procesa europske oslovljivanje, uljudno ophoenje
integracije i ciljeva ujedinjene Europe, znanje njemaËkoga KljuËne strukture i izriËaji: Hallo!/Guten Tag!/Guten
jezika bitan je Ëimbenik u postizanju cilja viπejeziËnosti Morgen! Auf Wiedersehen!/Tschüs! Guten Tag,
kao jednog od temelja oËuvanja kulturne i jeziËne Frau/Herr BariÊ/Müller! Wie geht’s? - Danke,
raznolikosti naπega kontinenta. gut./Super./So, so. Wie bitte? Danke schön./Bitte schön.
Ne smije se smetnuti s uma da je pripadnost Hrvatske 2. Obitelj: predstavljanje sebe i uæe obitelji
srednjoeuropskomu kulturnomu prostoru i viπestoljetna KljuËne strukture i izriËaji: Wer bist du? Ich bin... Wie
povezanost Hrvatske i zemalja njemaËkoga govornoga heißt du? Ich heiße... Wer ist das? Das ist... Wie heißt
podruËja dovela i do kulturnih i jeziËnih proæimanja. dein/deine...? Mein/meine... heißt... Das ist meine
Upravo su zato u hrvatskom knjiæevnom jeziku i nekim Familie. Das ist mein/meine Vater, Bruder, Mutter,
hrvatskim narjeËjima prisutni utjecaji njemaËkoga jezika. Schwester. Wie heißt dein/deine...? Mein/meine ...
U nekim krajevima Hrvatske njemaËki jezik kao materinji heißt...
jezik govore pripadnici njemaËke i austrijske manjine. U
okviru nastave njemaËkoga kao stranog jezika uËitelji Êe 3. Prijatelji: predstavljanje prijatelja, izricanje
poticati uËenike da sami pronau veze zemalja njemaËkoga vlastite dobi i dobi prijatelja
govornoga podruËja s Hrvatskom kao i veze njemaËkoga i KljuËne strukture i izriËaji: Wer ist das? Das ist
hrvatskoga jezika. mein/meine Freund/Freundin. Wie heißt er/sie? - Er/sie
heißt... Wie alt ist er/sie? Er/sie ist... (Jahre alt).
Osnovna naËela, odgojni i obrazovni ciljevi nastave
njemaËkoga jezika te opis razina obrazovnih postignuÊa 4. Igre i igraËke: imenovanje i opis igraËaka,
prema ZajedniËkom europskom referentnom okviru za jezike: predmeta i igara
uËenje, pouËavanje, vrednovanje1 navedeni su u zajedniËkom KljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Das ist
Uvodu za strane jezike 2 koji sadræi vaæne napomene za ein/eine Puppe/Ball/Auto... Ist das dein/e...? - Ja/Nein.
primjenu ovog nastavnog programa. Der Ball ist schön, rot, klein. Was machst du? - Ich spiele
Memory.
117
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik
»lan
8. Godiπnja doba: imenovanje godiπnjih doba i E neodreeni i odreeni Ëlan (vidi imenice)
izricanje osnovnih atmosferskih prilika Zamjenice
KljuËne strukture i izriËaji: Es ist Sommer/Winter... E osobne zamjenice: ich, du, er, sie, es
Die Sonne scheint. Es regnet/schneit. E posvojne zamjenice: mein/meine, dein/deine ispred
imenice
9. Roendan i proslava roendana: Ëestitanje, E pokazna zamjenica das
pjevanje prigodne pjesmice
E upitne zamjenice: wer, was
KljuËne strukture i izriËaji: Alles Gute zum Geburtstag!
Pridjevi
Hier bitte, dein Geschenk. Danke.
E opisni pridjevi kao dio predikata
Brojevi
10. Blagdani, obiËaji i tradicija
E glavni brojevi od 0 do 10
KljuËne strukture i izriËaji: Fasching, Nikolaus, Ostern,
Prilozi
Frohe Weihnachten und ein glückliches Neues Jahr! -
E neki prilozi: heute, morgen...
ovisno o odabranim blagdanima, obiËajima i naËinu
E upitni prilozi: wie...
odræavanja tradicije.
Negacija
E nein
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju ReËenice
E jednostavne izjavne reËenice prema modelu:
se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima
uËenika, priËe, prigodne recitacije, pjesmice i dr. Izrauju S subjekt + predikat: Ich male.
se tematski panoi i posteri, pripremaju priredbe i sl. S subjekt + predikat + objekt: Ich habe einen Bruder.
Sadræaji se obogaÊuju sluπnim i vidnim materijalima. S subjekt + predikat + pridjev u sluæbi predikata: Die
118
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik
vrπnjaka u zemlji/zemljama njemaËkoga govornoga E uoËavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora
podruËja. kod uËestalih rijeËi
DjeËja knjiæevnost: izvorne djeËje puËke pjesmice za
govorenje i pjevanje, autorske pjesme, barem jedna INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
likovno kvalitetna izvorna slikovnica. U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i
civilizacije, kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog
VJE©TINE I SPOSOBNOSTI ophoenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za
uoËavanje kulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti kao osnova
SLU©ANJE za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema
E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku drugom i drugaËijemu (npr. imena, prezimena, blagdanski
E povezivanje vidnog i sluπnoga sadræaja obiËaji i sl.).
E razumijevanje vrlo kratkih jednostavnih izjavnih U pristupu nastavnim temama, kulturoloπkim, odgojnim
reËenica i pitanja i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o
E navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajuÊih
govornika (zvuËni tekstovi) sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkoga
E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
govornoga podruËja.
skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinski
jezik STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM
UËenici bi tijekom prve godine uËenja u 1. razredu
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I trebali nauËiti:
PRODUKCIJA, IZGOVOR sluæiti se vizualnim elementima radi zapamÊivanja
E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne jeziËnih sadræaja (npr. izradba vlastitoga slikovnoga
(gestualne, likovne i zvukovne) poticaje rjeËnika (crteæom) i/ili nizova slikovnih prikaza pojmova u
okviru neke odreene teme) i kao pomoÊi pri
E postavljanje jednostavnih pitanja u okviru poznatih
razumijevanju, koristiti se najjednostavnijim tehnikama za
jeziËnih struktura i tematskih sadræaja te odgovaranje
tvorbu pretpostavki (npr. predvidjeti sadræaj na osnovi
na takva pitanja
slike), pamtiti leksik u kontekstu, samostalno zakljuËivati
E reproduciranje vrlo kratkih dijaloga uz izmjenu
na osnovi veÊega broja primjera, sluæiti se znanjem
pojedinih elemenata
materinskoga jezika, uoËiti korake koji vode do
E sudjelovanje u kratkim dramatizacijama prema
odreenoga cilja, uËiti u suradnji s drugima, koristiti se
zadanomu predloπku
medijima (televizija, internet, tisak) i edukacijskim
E reproduciranje jednostavnih brojalica, pjesmica za
programima primjereno dobi i jeziËnoj razini uËenika.
govor i pjevanje
E koriπtenje viπe reËenica u nizu (2-3) za predstavljanje
119
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik
3. Aktivnosti u πkoli i izvan nje: izricanje radnji, 10. OdjeÊa: imenovanje i opisivanje nekih odjevnih
izraæavanje stajaliπta, izvrπavanje i izdavanje predmeta
naredbi, imenovanje osoba u πkolskom KljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Ein
okruæenju, pozivanje na igru i neke πportske Rock/Hemd... Der Rock ist rot/kurz/schön. Welche Farbe
aktivnosti hat der Rock?
KljuËne strukture i izriËaji: Was machst du/machen wir
in der Deutschstunde? Ich singe / lerne... Wir singen / 11. Prometna sredstva: imenovanje osnovnih
lernen... Was machen Anne und Peter? Anne und Peter prometnih sredstava
rechnen. Anne und Peter sind Schüler. Ihr/e // Sein/e KljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Ein
Lehrer/Lehrerin heißt Herr/Frau Schulze. Kannst du gut Bus/Zug... Womit fährst du? Ich fahre mit dem
singen/zeichnen...? Nein./Ja, ich kann gut singen. Was Bus/Zug...
machst du gern? Ich lese/spiele Fußball/spiele am
Computer/... gern. Ich schreibe nicht gern. 12. Blagdani, obiËaji i tradicija:
KljuËne strukture i izriËaji: Fasching, Nikolaus, Ostern,
4. ©kolsko okruæenje: imenovanje πkolskoga Frohe Weihnachten und ein glückliches Neues Jahr! -
pribora i nekih dijelova uËionice ovisno o odabranim blagdanima, obiËajima i naËinu
KljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Das ist ein odræavanja tradicije.
Lineal. Ist das dein/e, sein/e, ihr/e... Was ist noch im
Klassenzimmer? Ein/e Fenster/Tafel... Wie viele Tische IZBORNE TEME
sind hier? - Fünfzehn. Wie viele Farbstifte/Bleistifte... hat U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju
er/sie? - Zwölf. Wie viele... haben Karin und Karl? se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima
uËenika, priËe, prigodne recitacije, pjesmice i dr. Izrauju
5. Vrijeme: imenovanje i opisivanje godiπnjih se tematski panoi, posteri, pripremaju priredbe i sl. Sadræaji
doba i atmosferskih prilika, imenovanje dana u se obogaÊuju sluπnim i vidnim materijalima.
tjednu i izricanje punoga sata
KljuËne strukture i izriËaji: Wie viele Jahreszeiten hat ODGOJNO-OBRAZOVNA
ein Jahr? Welche Jahreszeit haben wir jetzt? - Winter. Wie
POSTIGNUΔA
ist das Wetter? - Schön / schlecht. Es ist kalt / warm /
windig / neblig / wolkig. Wie viele Tage hat die Woche?
Welcher Tag ist heute? Heute ist Montag/Dienstag... Wie
ZNANJA
spät ist es? - Es ist drei Uhr.
LEKSI»KA PODRU»JA
6. KuÊa i stan: imenovanje prostorija, snalaæenje Pozdravi, komunikacijski obrasci pri susretu i
u prostoru upoznavanju, uljudno ophoenje, oslovljivanje, prijatelji i
KljuËne strukture i izriËaji: Das ist die Küche/das Bad. Ëlanovi πire obitelji, predmeti (πkolski pribor, πkolski
Das Kinderzimmer ist links. Das Bad ist hier. prostor, osobe u πkoli), kuÊni ljubimci i æivotinje na selu i
u zooloπkom vrtu, glavni brojevi od 0 do 20, blagdani i
7. Jelo i piÊe: imenovanje nekih vrsta jela i piÊa, proslave, aktivnosti u πkoli i izvan nje (najËeπÊe upute i
izraæavanje osobnoga stajaliπta (nazora, naredbe, izricanje radnji), djeËje igre (pozivanje na igru i
miπljenja) neke πportske aktivnosti), godiπnja doba i atmosferske
KljuËne strukture i izriËaji: Was isst/trinkst du gern? Ich prilike, kronoloπko vrijeme (dani u tjednu, puni sat),
esse/ trinke... gern. Ich mag... nicht. Ich mag... prostorije u kuÊi i stanu, snalaæenje u prostoru, osnovne
vrste jela i piÊa, neki odjevni predmeti, neka osnovna
8. Æivotinje: imenovanje i opis æivotinja (kuÊni prometna sredstva, neki dijelovi tijela.
ljubimci, æivotinje u zooloπkom vrtu i na selu), Do kraja druge godine uËenja u 2. razredu osnovne
glasanje nekih æivotinja πkole uËenici bi trebali razumjeti oko 220 leksiËkih
jedinica, a od toga aktivno rabiti oko 160 leksiËkih
KljuËne strukture i izriËaji: Welche Tiere leben zu
jedinica. Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi
Hause/im Zoo/auf dem Lande? Der Bär ist groß. Der
trebalo uvoditi viπe od otprilike 5 do 6 novih leksiËkih
Hund bellt.
jedinica po nastavnom satu. LeksiËko se gradivo cikliËki
ponavlja i proπiruje.
9. Naπe tijelo: imenovanje i opisivanje nekih
dijelova tijela
GRAMATI»KE STRUKTURE
KljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Der Kopf/die
GramatiËke se strukture nikada ne tumaËe eksplicitno,
Augen. Wie sind deine Augen? Blau.
nego ih uËenici pamte, usvajaju i koriste globalno u
strukturama koje su povezane sa situacijom. Na kraju 2.
razreda uËenici bi trebali raspolagati sljedeÊim jeziËnim
strukturama:
Glagoli
E haben i sein u jednini i mnoæini prezenta
120
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik
E uËestali glagoli vezani uz tematska podruËja u jednini i opisivanje predmeta, osoba i pojava, izricanje radnji,
i mnoæini prezenta odnosa u vremenu i prostoru, izraæavanje molbe, zahvale,
E prezent modalnih glagola: können i mögen u jednini; æelje, zahtjeva i naredbe, Ëestitanje blagdana, roendana i
oblici möchte i möchtest sl., pozivanje na igru i sl.
E zapovjedni oblik glagola u okviru tematskih podruËja
ReËenice
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I
E jednostavne izjavne reËenice prema modelu:
PRODUKCIJA, IZGOVOR
S subjekt + predikat: Ich male.
E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne
S subjekt + predikat + objekt: Ich habe einen Bruder.
(gestualne, likovne i zvukovne) poticaje
S subjekt + predikat + pridjev u sluæbi predikata
E postavljanje jednostavnih pitanja u okviru obraenih
/priloæna oznaka: Das Heft ist gelb/hier.
tematskih sadræaja i odgovaranje na takva pitanja
E jednostavne upitne reËenice s upitnom rijeËju: Wer ist
E reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnu
das?
izmjenu pojedinih elemenata
E inverzne upitne reËenice
E sudjelovanje u kratkim dramatizacijama prema
E kratke izjavne reËenice s modalnim glagolom: Ich
zadanomu predloπku
kann schwimmen.
E reproduciranje jednostavnih brojalica, pjesmica za
Na razini prepoznavanja
govor i pjevanje
E jednina imenica s odreenim Ëlanom u akuzativu
E koriπtenje viπe reËenica u nizu (3-4) za predstavljanje
E neki prilozi: jetzt
sebe, za opis osoba, stvari i radnji (sa ili bez slikovnoga
E neki prijedlozi: bei, an, auf, unter, zu...
predloπka)
E jednostavne upitne reËenice s upitnom zamjenicom
E povezivanje elemenata priËe s pomoÊu slikovnica ili
welcher,-e,-es aplikacija/slikovnih kartica
E inverzne upitne reËenice s modalnim glagolom
E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova
njemaËkoga jezika u rijeËima
JEZI»NE FUNKCIJE
E reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊom
U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura:
reËeniËnom intonacijom
pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih,
E slovkanje
postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraæavanje
raspoloæenja, stajaliπta, svojine, dobi, koliËine, imenovanje
121
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik
»ITANJE 3. RAZRED
E razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova o
poznatim sadræajima treÊa godina uËenja
E pamÊenje grafijske slike rijeËi i izdvojenih reËenica na
STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM 5. Put do πkole: izricanje naËina dolaska u πkolu
UËenici bi tijekom druge godine uËenja, sluæeÊi se (prometna sredstva) i nekih osnovnih pravila
postojeÊim znanjem, u 2. razredu trebali nauËiti: ponaπanja u prometu
sluæiti se vizualnim elementima radi zapamÊivanja jeziËnih KljuËne strukture i izriËaji: Wie kommst du zur Schule?
sadræaja (npr. izradba vlastitoga slikovnoga rjeËnika Mit dem Bus/Auto/Rad./Zu Fuß. Womit fährst du nach
(crteæom) i/ili nizova slikovnih prikaza pojmova u okviru Hause? Mit der Straßenbahn... Wie lange musst du
neke odreene teme) i kao pomoÊi pri razumijevanju, fahren/gehen? Wer geht/fährt mit? Darfst du bei
koristiti se najjednostavnijim tehnikama za tvorbu Rot/Grün/Gelb über die Straße? - Nein./Ja.
pretpostavki (npr. predvidjeti sadræaj na osnovi slike),
pamtiti leksik u kontekstu, samostalno zakljuËivati na 6. UËionica: imenovanje predmeta, pokuÊstva i
osnovi veÊega broja primjera, sluæiti se znanjem opreme u uËionici, odnosi u prostoru
materinskoga jezika, uoËiti korake koji vode do KljuËne strukture i izriËaji: Was ist alles im
odreenoga cilja, uËiti u suradnji s drugima, primijeniti Klassenzimmer? Tafel/Kreide/Schwamm/Fernseher/CD-
oblike samoprocjene (Europski jeziËni portfolio), koristiti se Player/Videogerät/Lampen/Bänke... Wie viele Stühle
medijima (televizija, internet, tisak...) i edukacijskim sind hier? Wie viele Bücher haben wir? Wie viele Hefte
programima primjereno dobi i jeziËnoj razini uËenika. haben Peter und Paul? Wo ist das Buch? Auf / unter /
neben / hinter / vor dem Schrank/der Bank. Im/in der...
122
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik
ihr auf der Party? Wir hören Musik, singen, spielen... dürfen u jednini; oblici: möchte, möchtest, möchten
Alles Gute zum Geburtstag! Hier bitte, dein Geschenk. E zapovjedni oblik glagola u okviru tematskih podruËja
Frohe Weihnachten und ein glückliches Neues Jahr! - Ëlanom u nominativu i akuzativu
ovisno o odabranim blagdanima, obiËajima i naËinu E mnoæina nekih imenica u nominativu i akuzativu
odræavanja tradicije. »lan
E neodreeni i odreeni Ëlan (vidi imenice)
IZBORNE TEME Zamjenice
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju E osobne zamjenice u nominativu jednine i mnoæine
se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima E posvojne zamjenice: mein/meine, dein/deine, sein/seine,
uËenika, priËe, prigodne recitacije, pjesmice i dr. Izrauju ihr/ihre ispred imenica
se tematski panoi, posteri, pripremaju priredbe i sl. Nastava E pokazna zamjenica das
se obogaÊuje sluπnim i vidnim materijalima.
E upitne zamjenice: wer, was
Pridjevi
E opisni pridjevi kao dio predikata
123
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik
Negacije SLU©ANJE
E nein, nicht E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
modalnim glagolom
Na razini prepoznavanja GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I
PRODUKCIJA, IZGOVOR
E prezent modalnih glagola: können, mögen, müssen i
E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje
dürfen u mnoæini
u okviru elementarnih jeziËnih funkcija
E preterit glagola sein i haben u jednini
E postavljanje jednostavnih pitanja u okviru poznatih
E osobne i povratne zamjenice u 1. i 2. licu jednine u
jeziËnih struktura i tematskih sadræaja te odgovaranje
dativu i akuzativu
na takva pitanja
E neki vremenski prilozi: gestern...
E reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnu
E neki prijedlozi: von, nach, bei, über...
izmjenu pojedinih elemenata
E upitni prilog womit
E samostalno voenje kratkih dijaloga u okviru
E uporaba Ëlana uz imena zemalja i zemljopisnih poznatih situacija
pojmova (npr. die Schweiz, die Save, der Rhein...)
E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama
reËeniËnom intonacijom
KULTURA I CIVILIZACIJA E slovkanje
aktivnosti vezane uz blagdane, neka jela i prehrambene kraÊih tekstova o poznatim sadræajima
navike, odijevanje, prometna sredstva, stanovanje, πportske E glasno Ëitanje jednostavnih reËenica koje su
aktivnosti, igre i dr. Upoznaju se imena i prezimena prethodno usmeno uvjeæbane te kraÊih tekstova koji
vrπnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja, nazivi zemalja sadræe poznate strukture i leksik
njemaËkoga govornoga podruËja i neke osnovne E svladavanje reËeniËne intonacije prema zvuËnomu
informacije o njima (npr. glavni grad, naziv neke modelu
regije/rijeke/planine i sl.).
124
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik
PISANJE 4. RAZRED
E prepisivanje vrlo kratkih tekstova koji su prethodno
125
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik
126
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik
Negacije pitanja
E nein, nicht E razumijevanje osnovne namjere sugovornika
E kein/e u nominativu i akuzativu jednine i mnoæine E globalno i selektivno razumijevanje kratkoga teksta
127
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik
E reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊom analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti pravilo, sluæiti se
reËeniËnom intonacijom rjeËnikom, tematski usustavljivati leksik, promijeniti
perspektivu govornika, promijeniti tekstnu vrstu,
»ITANJE redovito/sustavno ponavljati, uËiti rijeËi u kontekstu,
E globalno i selektivno razumijevanje kratkih tekstova o koristiti tehnike zapamÊivanja, meusobno usporeivati
poznatim sadræajima strane jezike, sluæiti se znanjem materinskoga jezika i
E glasno Ëitanje jednostavnih reËenica koje su stranih jezika koje uËenik uËi, uoËiti korake koji vode do
prethodno usmeno uvjeæbane te kraÊih tekstova koji odreenoga cilja, uËiti u suradnji s drugima, primijeniti
sadræe poznate strukture i leksik oblike samoprocjene i meusobne procjene (Europski
E svladavanje reËeniËne intonacije jeziËni portfolio), koristiti se medijima (televizija, internet,
tisak...) i edukacijskim programima primjereno dobi i
PISANJE jeziËnoj razini uËenika.
E prepisivanje kratkih tekstova koji su prethodno
usmeno obraeni
E dopunjivanje teksta rijeËima
5. RAZRED
E ispunjavanje obrasca s osobnim podatcima
128
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju E zapovjedni naËin (2. lice jednine i mnoæine
se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima imperativa te uljudno obraÊanje sa Sie)
uËenika, prigodne pjesme i druga prikladna djela djeËje Imenice
knjiæevnosti, kulturnocivilizacijski sadræaji i dr. Izrauju se E imenice s odreenim i neodreenim Ëlanom u
tematski panoi, posteri, pripemaju priredbe i sl. Sadræaji se nominativu, dativu i akuzativu jednine i mnoæine
obogaÊuju sluπnim i vidnim materijalima. »lan
E neodreeni i odreeni Ëlan (vidi imenice)
129
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik
E jednostavne upitne reËenice s upitnom rijeËju struktura i tematskih sadræaja te odgovaranje na takva
E inverzne upitne reËenice pitanja
E jednostavne izjavne i upitne reËenice s modalnim E reproduciranje kraÊih dijaloga uz samostalnu izmjenu
pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih, E reproduciranje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraæavanje skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinski
radnji i dogaaja u sadaπnjosti i proπlosti, izraæavanje jezik
raspoloæenja, svojine, dobi, koliËine, izricanje ukusa i E reproduciranje i produkcija reËenica s odgovarajuÊom
stajaliπta prema neËemu, imenovanje predmeta, osoba i reËeniËnom intonacijom
pojava, opisivanje i usporeivanje predmeta, osoba i
pojava, odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba, »ITANJE
izricanje odnosa u vremenu i prostoru, izraæavanje molbe, E globalno i selektivno razumijevanje kraÊih tekstova u
130
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik
PISANJE 6. RAZRED
E dopunjivanje teksta rijeËima prema vidnomu /
131
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik
132
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik
komparacije
E opisni pridjevi u funkciji atributa u nominativu i
VJE©TINE I SPOSOBNOSTI
akuzativu jednine i mnoæine
Brojevi SLU©ANJE
E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
E glavni brojevi (sistematizacija)
E povezivanje vidnog i sluπnoga sadræaja
E redni brojevi do 31 (leksiËko posredovanje)
E globalno i selektivno razumijevanje kraÊega teksta
Prijedlozi
E neki prijedlozi: in, an, auf, unter, neben, hinter, vor, zu,
poznate tematike
E sluπanje izgovora i intonacije izvornih govornika
nach, bei, mit, für...
Prilozi (zvuËni tekstovi)
E svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
E stupnjevanje pravilnih i nepravilnih priloga
133
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik
PISANJE 7. RAZRED
E dopunjivanje teksta rijeËima prema vidnom ili
134
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik
lebt man heute? Hilfst du im Haushalt? Wobei hilfst du? maπte i svakodnevice u knjiæevnim, likovnim, glazbenim i
Ich helfe meiner Mutter beim Kochen und manchmal... Wer filmskim djelima.
macht die meiste Arbeit in deiner Familie? Do kraja sedme godine uËenja u 7. razredu osnovne
πkole uËenici bi trebali razumjeti oko 1100 leksiËkih
5. Promet: prometna sredstva, prometni znakovi, jedinica, a od toga aktivno rabiti oko 880 leksiËkih
prometne veze, snalaæenje u stranoj zemlji jedinica. Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi
(traæenje obavijesti na kolodvoru, u trebalo uvoditi viπe od otprilike 10 do 12 novih leksiËkih
prometnim sredstvima, na recepciji) jedinica po nastavnom satu. LeksiËko se gradivo cikliËki
KljuËne strukture i izriËaji: Reist du gern? Wo warst du proπiruje i ponavlja.
in den Sommerferien/Winterferien? Ich war in
Deutschland/ in Österreich, am Meer/auf dem Lande/in GRAMATI»KE STRUKTURE
den Bergen/an einem Fluss... Wo liegt...? In einem Tal GramatiËke se strukture tumaËe eksplicitno (uz
/mitten in.../auf einer Höhe von... m. Wodurch ist dein odmjerenu uporabu metajezika), no vaæno je da ih uËenici
Land/deine Stadt /diese Landschaft/dieses Land bekannt? ne usvajaju izdvojeno, nego kao dio konteksta. Neke se
An welche Länder grenzt Kroatien/Deutschland? Was gramatiËke strukture, npr. prijedlozi, mogu posredovati i
findest du in Deutschland/dort besonders interessant? rjeËniËki te nije potrebno inzistirati na toËnim padeænim
Vergleiche das mit... Womit fährst du in die Schule/in die nastavcima, pogotovo pri slobodnom govoru. Na kraju 7.
Stadt? Mit dem Bus / Auto / Fahrrad / mit der razreda uËenici bi trebali raspolagati sljedeÊim jeziËnim
Straßenbahn / Bahn... Ich gehe zu Fuß. Wann fährt der strukturama:
Zug nach...? Eine Platzkarte bitte. Glagoli
E prezent pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i
n-deklinaciji
IZBORNE TEME »lan
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju E neodreeni i odreeni Ëlan (vidi imenice)
se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima E uporaba neodreenog, odreenog i nultoga Ëlana
uËenika, obrauju prikladna knjiæevna djela za djecu i E uporaba Ëlana uz imena zemalja i geografskih
mlade, kulturnocivilizacijski sadræaji i dr. Izrauju se pojmova (npr. das schöne Kroatien, die Schweiz, die
tematski panoi i posteri, pripremaju priredbe, projekti i sl. Save, die Türkei, die Adria...)
Sadræaji se obogaÊuju sluπnim i vidnim materijalima. Zamjenice
E osobne, posvojne i pokazne zamjenice u svim
ZNANJA padeæima
E neodreena zamjenica man
135
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik
postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraæavanje situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga predloπka)
dogaaja i radnji u sadaπnjosti i proπlosti, prepriËavanje E prepriËavanje slijeda nekog dogaaja
dogaaja, izraæavanje raspoloæenja, svojine, dobi, koliËine, E iznoπenje rezultata individualnoga i/ili skupnoga rada
izricanje ukusa i stajaliπta o neËem, imenovanje, opisivanje E izgovaranje specifiËnih glasova njemaËkoga jezika u
i usporeivanje predmeta, osoba, pojava i situacija, rijeËima
odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba, izricanje E reprodukcija i produkcija reËenica s odgovarajuÊom
radnji, odnosa u vremenu i prostoru, izraæavanje molbe, reËeniËnom intonacijom
zahvale, æelje, negodovanja, odobravanja, slaganja,
neslaganja, zahtjeva, naredbe, obveza i duænosti, traæenje i »ITANJE
davanje informacija, Ëestitanje blagdana, roendana i sl. E globalno, selektivno i detaljno razumijevanje tekstova
poznate tematike
KULTURA I CIVILIZACIJA
E uoËavanje znaËajki razliËitih vrsta tekstova
Kulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su
E samostalno glasno Ëitanje
u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr.
E pravilna uporaba reËeniËne intonacije
njegovanje tradicije, mladi u druπtvu, mediji u
svakodnevnom æivotu, zaπtita okoliπa i dr. Upoznaju se
zanimljivosti o zemlji/zemljama njemaËkoga govornoga PISANJE
E ispunjavanje obrazaca
podruËja, o EU i o vlastitoj zemlji, primjeri iz knjiæevnog,
E dopunjivanje teksta rijeËima prema vidnom ili
likovnog i filmskoga stvaralaπtva te glazbenoga stvaralaπtva
za mlade, istaknuti ljudi i dogaaji iz svijeta umjetnosti, zvuËnomu predloπku ili bez predloπka
E dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju
znanosti, πporta i zabave.
Primjeri iz knjiæevnosti: narodne i autorske pjesme, od E pisanje natuknica i biljeæaka na osnovi proËitanoga
136
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik
137
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik
5. Problemi druπtva, oblici prihvatljivog i uËenika, obrauju prikladna knjiæevna djela za djecu i
neprihvatljivoga ponaπanja, civilno druπtvo i mlade, kulturnocivilizacijski sadræaji i dr. Izrauju se
nevladine udruge, briga i pomoÊ potrebitima tematski panoi i posteri, pripremaju priredbe, projekti i sl.
KljuËne strukture i izriËaji: Habt ihr schon einen Sadræaji se obogaÊuju sluπnim i vidnim materijalima.
Weihnachtsmarkt organisiert? Was habt ihr mit dem Geld
gemacht? War jemand in einem Altersheim/Kinderheim/ ODGOJNO-OBRAZOVNA
Obdachlosenheim? Bist du Mitglied einer POSTIGNUΔA
Organisation/eines Vereines? Warum? - Weil ich da
nützlich bin./Weil mir die Arbeit in diesem Verein Spaß ZNANJA
macht. Der Streit fängt meist harmlos an, und dann wird
man mit schlimmen Schimpfwörtern beleidigt. Ich respektiere LEKSI»KA PODRU»JA
meine Mitschüler, egal welcher Nationalität sie sind. Was Osobni podatci o sebi i poznatim osobama (prijatelji, πira
kann man gegen Gewalt / Hunger / obitelj, poznate osobe iz svijeta umjetnosti i znanosti),
Rassendiskriminierung/Krieg... tun? problemi mladih, ovisnosti i njihovi uzroci, odnosi meu
naraπtajima, kultura i supkultura (moda i modni trendovi,
6. Obrazovanje za buduÊnost: odabir zanimanja, stil odijevanja, uvjerenja, oblici prihvatljivog i
πkolovanje neprihvatljivoga ponaπanja, glazba), predrasude i stereotipi
KljuËne strukture i izriËaji: Wenn jemand studieren u multikulturalnom okruæenju i izvan njega, obrazovanje
möchte, dann muss... Ich möchte..., weil.../denn... Ich za buduÊnost, sustavi πkolovanja, vaænost uËenja stranih
möchte..., aber... Ich möchte...(nicht)... studieren. Mich jezika, uloga viπejeziËnosti kod nas i u Europi (jeziËni
interessiert die Arbeit mit Holz. Darum möchte ich portfolio), poslovi u slobodno vrijeme i za vrijeme
Zimmermann werden. Nach dem Abitur will ich Medizin praznika, zaπtita okoliπa, briga o zdravlju, briga i pomoÊ
studieren. Was für eine Ausbildung soll man als potrebitima, civilno druπtvo i nevladine udruge, otkrivanje
Boutiquenbesitzer haben? Das Schulsystem in novoga i nepoznatoga, blagdani, obiËaji i njegovanje
Deutschland/in ... ist anders als bei uns. tradicije, svijet maπte i svakodnevice u knjiæevnim,
glazbenim, likovnim i filmskim djelima.
7. Svijet znanosti i umjetnosti: otkrivanje novog i
Do kraja osme godine uËenja, u 8. razredu osnovne
nepoznatog u knjiæevnim, glazbenim, πkole uËenici bi trebali razumjeti oko 1350 - 1400
likovnim i filmskim djelima, poznate osobe iz leksiËkih jedinica, a od toga aktivno rabiti oko 1100
svijeta umjetnosti i znanosti leksiËkih jedinica. Pri obradbi novoga gradiva ne bi trebalo
KljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranim uvoditi viπe od otprilike 10 do 12 novih leksiËkih jedinica
primjerima iz knjiæevnosti, glazbene, filmske i po nastavnom satu. LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i
likovne umjetnosti. Europas große Erfinder/Künstler - ponavlja.
die bekanntesten Kroaten... Schriftsteller, Maler,
Bildhauer, Komponisten, Regisseure und ihre Werke... GRAMATI»KE STRUKTURE
Wofür/Für wen interessierst du dich? Wovon/Von wem GramatiËke se strukture tumaËe eksplicitno (uz
bist du begeistert? Was ist sein/ihr Beitrag zur Weltkultur? odmjerenu uporabu metajezika), no vaæno je da ih uËenici
ne usvajaju izdvojeno, nego kao dio konteksta. Neke se
8. Slobodno vrijeme i praznici: putovanja, gramatiËke strukture, npr. prijedlozi, mogu posredovati i
poslovi u slobodno vrijeme i za vrijeme leksiËki te nije potrebno inzistirati na toËnim padeænim
praznika nastavcima, pogotovo pri slobodnom govoru. Na kraju 8.
KljuËne strukture i izriËaji: Hattest du einmal einen razreda uËenici bi trebali raspolagati sljedeÊim jeziËnim
Ferienjob/Job? Hast du etwas verdient? Was hast du mit strukturama:
dem Geld gemacht? - Ich habe mir ein gutes Wörterbuch Glagoli
gekauft. Wirst du/werden deine Freunde/dein Nachbar in E prezent i preterit pravilnih i nepravilnih, jednostavnih
den Ferien arbeiten? Bekommst du Taschengeld von deinen i sloæenih te povratnih glagola
Eltern? Wenn das Schiff vom Festland ablegt, denke ich: E prezent i preterit modalnih glagola (jesni, nijeËni i
Jetzt hat der Urlaub begonnen. Ich werde in den Ferien bei upitni oblik)
McDonald's/in einem Tierheim jobben. Was wäre dir E perfekt pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i
lieber: Ferien mit den Eltern an der Adria oder würdest du sloæenih te povratnih glagola, izuzev modalnih
lieber zum ersten Mal allein zu deinem Freund in einen glagola (jesni, nijeËni i upitni oblik)
anderen Ort fahren? E futur
138
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik
ReËenice SLU©ANJE
E nezavisno sloæene reËenice s veznicima: und, aber, E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
was für ein/e u svim padeæima skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinski
E upitne reËenice s upitnim prilozima: wieviel, wie viele, jezik
woher, womit....
E inverzne upitne reËenice GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I
E izjavne i upitne reËenice s modalnim glagolom. PRODUKCIJA, IZGOVOR
Na razini prepoznavanja E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje
poznate tematike
139
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik
E sudjelovanje u dramatizacijama i simulacijama i heterogenosti kao bitnim znaËajkama kako strane tako i
dijaloπkih situacija vlastite kulture.
E sudjelovanje u elementarnim oblicima rasprave U pristupu nastavnim temama, kulturoloπkim, odgojnim
E reprodukcija i produkcija monoloπkih tekstova i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o
E imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji, komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajuÊih
situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga predloπka) sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkoga
E povezivanje elemenata priËe s pomoÊu aplikacija ili govornoga podruËja.
dijelova teksta
E prepriËavanje slijeda dogaaja STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM
UËenici bi tijekom osme godine uËenja, sluæeÊi se
E prezentacija rezultata individualnoga i/ili skupnoga
postojeÊim znanjem, u 8. razredu trebali nauËiti: sluæiti se
rada
vizualnim elementima radi zapamÊivanja jeziËnih sadræaja i
E interpretativno Ëitanje kraÊih knjiæevnih formi
kao pomoÊi pri razumijevanju, zakljuËivati o znaËenju na
E izgovaranje specifiËnih glasova njemaËkoga jezika u osnovi jeziËnih poticaja, traæiti informacije prema nekomu
rijeËima naËelu, predviati i preispitivati pretpostavke, napraviti
E reprodukcija i produkcija reËenica s odgovarajuÊom mentalnu mapu, sastaviti listu prema nekomu naËelu,
reËeniËnom intonacijom izraditi plan teksta na osnovi proËitanoga teksta, izraditi
plan teksta za tekst koji uËenik namjerava sroËiti,
»ITANJE pripremiti izlaganje s pomoÊu natuknica, ispuniti ili
E globalno, selektivno i detaljno razumijevanje tekstova dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putem asocijacija,
poznate tematike ukljuËujuÊi i kraÊe knjiæevne forme raditi biljeπke i sluæiti se njima u prepriËavanju, uoËiti i
E uoËavanje osnovnih znaËajki razliËitih vrsta tekstova oznaËiti pravilnosti i analogije, razvrstavati prema
E samostalno glasno Ëitanje tekstova pravilnostima i analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti
E pravilna uporaba reËeniËne intonacije pravilo, provjeriti u gramatiËkom pregledu, sluæiti se
rjeËnikom, prepoznavati fraze i sluæiti se njima, tematski
PISANJE usustavljivati leksik, promijeniti perspektivu govornika,
E ispunjavanje obrazaca promijeniti tekstnu vrstu, sustavno/redovito ponavljati,
E dopunjivanje teksta rijeËima prema vidnomu koristiti tehnike zapamÊivanja, meusobno usporeivati
/zvuËnomu predloπku ili bez predloπka strane jezike, sluæiti se znanjem materinskoga jezika i
E dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju
stranih jezika koje uËenik uËi, uoËiti i opisati korake koji
E pisanje natuknica i biljeæaka na osnovi zvuËnog ili
vode do odreenoga cilja, odrediti vlastite ciljeve uËenja i
pisanoga teksta kontrolirati njihovo ostvarenje, uËiti u suradnji s drugima,
primijeniti oblike samoprocjene i meusobne procjene
E pisanje saæetka
(Europski jeziËni portfolio), koristiti se medijima (televizija,
E pisanje kraÊih sastava prema zadanomu modelu -
internet, tisak...) i edukacijskim programima primjereno
voeni sastavak
dobi i jeziËnoj razini uËenika.
E pisanje sastavaka nakon obraenih sadræaja
140
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik
Schwester, Opa/Oma. Wie heißt dein/deine...? 10. Vrijeme: izricanje kronoloπkoga vremena,
Mein/meine... heißt... imenovanje godiπnjih doba i osnovnih
atmosferskih prilika
3. Prijatelji: predstavljanje, imenovanje KljuËne strukture i izriËaji: Wie spät ist es? Es ist drei
KljuËne strukture i izriËaji: Wer ist das?Das ist Uhr. Wie viele Tage hat die Woche? Welcher Tag ist
mein/meine Freund/Freundin. Wie heißt er/sie? Er/sie heute? Heute ist Montag/Dienstag... Wie viele Monate hat
heißt... Wie alt ist er/sie? Er/sie ist 10. Wo wohnt dein/e ein Jahr? Welchen Monat haben wir jetzt? Januar. Wann
Freund/in? Er/sie wohnt in der ...-Straße/am ...-Platz. hast du Geburtstag? Im April. Es ist Frühling / Sommer /
Herbst / Winter. Es regnet. Es ist sonnig...
4. Roendan: slobodno vrijeme i druæenje s
prijateljima 11. Blagdani, obiËaji i tradicija: osnovni leksik uz
KljuËne strukture i izriËaji: Wann hast du Geburtstag? blagdane, Ëestitanje
Im April. Geburtstagsparty: Alles Gute zum Geburtstag! KljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranim
Hier bitte, dein Geschenk! Danke. Möchtest du etwas blagdanima, obiËajima i naËinu odræavanja tradicije.
trinken? Möchtest du ein Stück Torte...?
IZBORNE TEME
5. ©kolsko okruæenje: imenovanje predmeta U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju
(igraËke i πkolski pribor), aktivnosti u razredu se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima
razumijevanje i izvrπavanje osnovnih naredbi u uËenika, prigodne recitacije, pjesmice i druga prikladna
πkolskom okruæenju djela djeËje knjiæevnosti, kulturnocivilizacijski sadræaji i dr.
KljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Das ist Izrauju se tematski panoi i posteri, pripremaju priredbe i
ein/eine Buch/Heft/Bleistift/Kreide/Tafel... Ist das sl. Sadræaji se obogaÊuju novim sluπnim i vidnim
dein/e...? Nein./ Ja, das ist mein/e... Wie ist die materijalima.
Schultasche/der Ball/das Lineal? Sie/er/es ist groß / klein
/lang... Was machst du? Ich male/ schreibe / zeichne / ODGOJNO-OBRAZOVNA
spiele... Was machen Anna und Peter? Sie malen. Nimm POSTIGNUΔA
bitte dein Buch! Gib mir den Ball!
ZNANJA
6. ©portske aktivnosti: imenovanje nekih
πportskih aktivnosti LEKSI»KA PODRU»JA
KljuËne strukture i izriËaji:Treibst du Sport? Welchen Pozdravi, komunikacijski obrasci pri susretu,
Sport treibst du? Fußball / Basketball / Tennis / upoznavanju i predstavljanju, uljudno ophoenje, uæa
Tischtennis / Schwimmen / Gymnastik. Ich spiele gern.... obitelj, prijatelji i druæenje s njima, igraËke i πkolski pribor,
Ich fahre Rad. neki dijelovi prirodnog okoliπa (cvijeÊe, voÊe i povrÊe),
glavni brojevi od 0 do 20, osnovne boje, aktivnosti u
7. Odijevanje: imenovanje i opis nekih dijelova razredu (najËeπÊe upute i naredbe, radnje na nastavnom
odjeÊe i obuÊe satu), kronoloπko vrijeme (puni sat, dani u tjednu, mjeseci
KljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Eine Hose, ein u godini), godiπnja doba, neke osnovne atmosferske
T-Shirt und Turnschuhe... Wie ist die Hose/das T- prilike, prostorije u kuÊi i stanu, neki dijelovi odjeÊe i
Shirt/der Pullover? Sie/es/er ist modern, blau, alt/neu, obuÊe, proslava roendana, neki πportovi i πportske
kariert/gestreift/bunt... Wie sind die Turnschuhe? Sie aktivnosti.
sind... Wie gefällt dir das T-Shirt? Gut/nicht gut/so so. Do kraja prve godine uËenja, u 4. razredu osnovne πkole
Es ist klasse/super. Was tragen wir im Sommer/Winter...? uËenici bi trebali razumjeti oko 200 leksiËkih jedinica, a
od toga aktivno rabiti oko 120 leksiËkih jedinica. Pri
8. Moj dom: imenovanje i opis prostorija u kuÊi i obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi
stanu viπe od 6 do 7 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu.
KljuËne strukture i izriËaji: Wo wohnst du? Ich wohne LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja.
in Varaædin/Stuttgart... Das ist mein/e Haus/Wohnung.
Hier ist die Küche/das Bad/das Wohnzimmer... GRAMATI»KE STRUKTURE
Der/die/das... ist groß/klein, links/rechts... GramatiËke se strukture ne tumaËe eksplicitno, nego ih
uËenici usvajaju u predloæenim jeziËnim strukturama
9. Prirodni okoliπ: imenovanje i opis nekih odnosno u situacijama. Na kraju 4. razreda uËenici bi
dijelova prirodnog okoliπa trebali raspolagati sljedeÊim jeziËnim strukturama:
KljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Das ist eine Glagoli
E prezent glagola sein i haben i nekih najuËestalijih glagola
Blume/ein Baum... Wie ist die Blume/der Baum? Sie/er
ist schön/grün/groß, klein... Welche Farbe hat die Tomate? u jednini i mnoæini vezanih uz tematska podruËja
E oblici möchte, möchtest, möchten, mag, magst
141
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik
Sie
VJE©TINE I SPOSOBNOSTI
E posvojne zamjenice mein/meine i dein/deine SLU©ANJE
E pokazna zamjenica das E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
E neki prilozi: heute, morgen, jetzt, manchmal..., links, skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinski
rechts, hier, dort, da... jezik
E upitni prilozi: wie, wo, wann E razumijevanje slovkanja rijeËi
Negacije
E nein, nicht GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I
ReËenice PRODUKCIJA, IZGOVOR
E jednostavne izjavne reËenice prema modelu:
E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje
S subjekt + predikat + pridjev u sluæbi predikata: Die jeziËnih struktura i tematskih sadræaja te odgovaranje
Rose ist rot. na takva pitanja
E jednostavne upitne reËenice s upitnom rijeËju E reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnu
E inverzne upitne reËenice izmjenu pojedinih elemenata
Na razini prepoznavanja E sudjelovanje u kratkim dramatizacijama
E zapovjedni oblik nekih uËestalih glagola (2. lice E reproduciranje jednostavnih brojalica, pjesmica za
E neki prijedlozi: in, auf, unter... i radnji (uz ili bez slikovnoga predloπka)
E negacija kein/e u nominativu i akuzativu E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova
E upitne reËenice s upitnim rijeËima wieviel, wie viele, njemaËkoga jezika u rijeËima
welcher/e/es E reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊom
reËeniËnom intonacijom
JEZI»NE FUNKCIJE E slovkanje
142
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik
143
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik
groß/ klein, gelb/grau... Der Hund bellt. können, müssen i wollen (jesni, nijeËni i upitni oblik);
oblici: möchte, möchtest, möchten, mag, magst
11. Vrijeme: atmosferske prilike, godiπnja doba i E zapovjedni naËin (2. lice jednine i mnoæine
izricanje kronoloπkoga vremena (pola sata) imperativa te uljudno obraÊanje sa Sie)
KljuËne strukture i izriËaji: Welche Jahreszeit haben wir Imenice
jetzt? Winter. Wie ist das Wetter? Schön/schlecht. Es ist E neke imenice s odreenim i neodreenim Ëlanom u
kalt/windig/neblig/wolkig. Was machst du im nominativu i akuzativu jednine i mnoæine
Sommer/Winter...? Wann hast du Tennis? Am »lan
Nachmittag. Wann stehst du auf? Um halb sieben. Wann E neodreeni i odreeni Ëlan (vidi imenice)
gehst du zur Schule? Um halb acht. Zamjenice
E osobne zamjenice u nominativu, uljudno obraÊanje sa
12. Blagdani, obiËaji i tradicija: osnovni leksik uz
tradicionalne blagdane, Ëestitanje Sie
E osobne zamjenice ich, du u dativu (mir, dir) i
KljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranim
blagdanima, obiËajima i naËinu odræavanja tradicije. akuzativu (mich, dich)
E posvojne zamjenice ispred imenica u nominativu i
144
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik
sein/seine, ihr/ihre, unser/unsere te Ihr/e u obraÊanju iz promet, druæenje s prijateljima. Upoznaju se imena i
poπtovanja prezimena vrπnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja, neke
E pokazna zamjenica das informacije o zemlji/zemljama njemaËkoga govornoga
E upitne zamjenice: wer, was podruËja (npr. nazivi gradova, regija i sl.) i o vlastitoj zemlji.
Pridjevi DjeËja knjiæevnost: autorske pjesme i narodne/
E opisni pridjevi kao dio predikata; u funkciji atributa u tradicionalne i autorske djeËje pjesmice za govorenje i/ili
nominativu i akuzativu jednine za pjevanje, izbor iz najpopularnijih bajki braÊe Grimm u
Brojevi izvornoj/modernoj verziji, usporedba likova iz njemaËke i
E glavni brojevi od 0 do 100
hrvatske knjiæevnosti, likovi njemaËke djeËje knjiæevnosti
E redni brojevi do 10
upoznati u nastavi hrvatskoga jezika.
Prijedlozi
VJE©TINE I SPOSOBNOSTI
E neki prijedlozi uz dativ (wo?) i akuzativ (wohin?): in,
E kein/e u nominativu i akuzativu jednine i mnoæine skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinski
ReËenice jezik
E jednostavne izjavne reËenice prema modelu:
wer, wo, wann, wie, wieviel, wie viele... jeziËnih struktura i tematskih sadræaja te odgovaranje
E inverzne upitne reËenice
na takva pitanja
E reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnu
E jednostavne izjavne i upitne reËenice s modalnim
145
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik
PISANJE 6. RAZRED
E dopunjivanje kratkoga teksta rijeËima prema vidnom
146
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik
147
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik
E prijedlozi uz dativ (wo?) i akuzativ (wohin?): in, auf, an, E povezivanje vidnoga (slikovnoga/pisanoga) i
unter, vor... zvuËnoga sadræaja.
E prijedlozi uz dativ: aus, nach, zu, mit, bei... E globalno i selektivno razumijevanje kraÊih tekstova
E neki prilozi: heute, morgen, gestern, jetzt, manchmal..., skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinski
links, rechts, geradeaus, hier, dort, da... jezik
E upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele...
U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura: E izgovaranje specifiËnih glasova njemaËkoga jezika u
izmeu predmeta i osoba, izricanje radnji, traæenje i davanje tekstova na razini poznatoga i prethodno usmeno
informacija, Ëestitanje blagdana, roendana i sl. obraenoga predloπka ili nepoznatoga, ali u okviru
poznate tematike
E glasno Ëitanje poznatih reËenica i tekstova
148
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik
PISANJE 7. RAZRED
E dopunjivanje kratkoga teksta rijeËima prema vidnom
149
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik
150
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik
E rekcija nekih uËestalih glagola: gefallen, helfen, geben, E sluπanje izgovora i intonacije izvornih govornika
beschreiben, sich interessieren für + A, sich freuen auf +A, (zvuËni tekstovi)
träumen von + D, sich ärgern über + A E svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
E jednina i mnoæina nekih imenica koje se sklanjaju po skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinski
n-deklinaciji jezik
E neodreena zamjenica man
imenica/neodreeni Ëlan ili posvojna zamjenica ili struktura i tematskih sadræaja te odgovaranje na takva
negacija kein + pridjev + imenica) pitanja
E redni brojevi i nadnevak sa sklonidbom E reproduciranje i samostalno voenje dijaloga u okviru
151
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik
E povezivanje elemenata priËe s pomoÊu aplikacija ili znaËenju na osnovi jeziËnih poticaja, traæiti informacije
dijelova teksta prema nekomu naËelu, predviati i preispitivati
E imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji, pretpostavke, napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu
situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga predloπka) prema nekomu naËelu, izraditi plan teksta na osnovi
E prepriËavanje slijeda dogaaja proËitanoga teksta, izraditi plan teksta za tekst koji uËenik
E iznoπenje rezultata individualnoga i/ili skupnoga rada namjerava sroËiti, pripremiti izlaganje s pomoÊu natuknica,
E izgovaranje specifiËnih glasova njemaËkoga jezika u ispuniti ili dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putem
rijeËima asocijacija, raditi biljeπke i sluæiti se njima u prepriËavanju,
E reproduciranje reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom uoËiti i oznaËiti pravilnosti i analogije, razvrstavati prema
intonacijom pravilnostima i analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti
pravilo, provjeriti u gramatiËkom pregledu, sluæiti se
»ITANJE rjeËnikom, tematski usustavljivati leksik, promijeniti
E globalno, selektivno i detaljno razumijevanje tekstova
perspektivu govornika, promijeniti tekstnu vrstu,
E uoËavanje karakteristika razliËitih vrsta tekstova
sustavno/redovito ponavljati, koristiti tehnike
E samostalno glasno Ëitanje
zapamÊivanja, meusobno usporeivati strane jezike,
E pravilna uporaba reËeniËne intonacije
sluæiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje
uËenik uËi, uoËiti i opisati korake koji vode do
PISANJE odreenoga cilja, odrediti vlastite ciljeve uËenja i
kontrolirati njihovo ostvarenje, uËiti u suradnji s drugima,
E dopunjivanje teksta rijeËima prema vidnom ili
primijeniti oblike samoprocjene i meusobne procjene
zvuËnomu predloπku
(Europski jeziËni portfolio), koristiti se medijima (televizija,
E dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju
internet, tisak...) i edukacijskim programima primjereno
E pisanje natuknica i biljeæaka na osnovi proËitanoga
dobi i jeziËnoj razini uËenika.
teksta
E pisanje kraÊih sastava uz predloæeni model (npr.
152
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik
oder möchtest du lieber zum ersten Mal allein zu deinem upitni oblik)
Freund in einen anderen Ort fahren? Ich werde in den E futur
Ferien bei McDonald's/in einem Tierheim jobben. Wie E rekcija nekih uËestalih glagola
n-deklinaciji
153
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik
154
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik
situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga predloπka) STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM
E prepriËavanje slijeda dogaaja UËenici bi tijekom pete godine uËenja, sluæeÊi se
E iznoπenje rezultata individualnoga i/ili skupnoga rada postojeÊim znanjem, u 8. razredu trebali nauËiti:
E interpretativno Ëitanje kraÊih knjiæevnih formi sluæiti se vizualnim elementima radi zapamÊivanja jeziËnih
E izgovaranje specifiËnih glasova njemaËkoga jezika u sadræaja i kao pomoÊi pri razumijevanju, zakljuËivati o
rijeËima znaËenju na osnovi jeziËnih poticaja, traæiti informacije
E reprodukcija i produkcija reËenica s odgovarajuÊom prema nekomu naËelu, predviati i preispitivati
reËeniËnom intonacijom pretpostavke, napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu
prema nekomu naËelu, izraditi plan teksta na osnovi
»ITANJE proËitanoga teksta, izraditi plan teksta za tekst koji uËenik
E globalno, selektivno i detaljno razumijevanje kraÊih
namjerava sroËiti, pripremiti izlaganje pomoÊu natuknica,
tekstova poznate tematike ispuniti ili dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putem
asocijacija, raditi biljeπke i sluæiti se njima u prepriËavanju,
E uoËavanje osnovnih znaËajki razliËitih vrsta tekstova
uoËiti i oznaËiti pravilnosti i analogije, razvrstavati prema
E samostalno glasno Ëitanje tekstova
pravilnostima i analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti
E pravilna uporaba reËeniËne intonacije
pravilo, provjeriti u gramatiËkom pregledu, sluæiti se
rjeËnikom, prepoznavati fraze i sluæiti se njima, tematski
PISANJE usustavljivati leksik, promijeniti perspektivu govornika,
E ispunjavanje obrazaca
promijeniti tekstnu vrstu, sustavno/redovito ponavljati,
E dopunjivanje teksta rijeËima prema koristiti tehnike zapamÊivanja, meusobno usporeivati
vidnomu/zvuËnomu predloπku ili bez predloπka strane jezike, sluæiti se znanjem materinskoga jezika i
E dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju
stranih jezika koje uËenik uËi, uoËiti i opisati korake koji
E pisanje natuknica i biljeæaka na osnovi zvuËnog ili vode do odreenoga cilja, odrediti vlastite ciljeve uËenja i
pisanoga teksta kontrolirati njihovo ostvarenje, uËiti u suradnji s drugima,
E pisanje saæetka primijeniti oblike samoprocjene i meusobne procjene
E pisanje kraÊih sastavaka prema zadanomu modelu - (Europski jeziËni portfolio), koristiti se medijima (televizija,
voeni sastavak internet, tisak...) i edukacijskim programima primjereno
E pisanje Ëestitke, razglednice, pisama, poruka, SMS dobi i jeziËnoj razini uËenika.
poruka, elektroniËkih pisama
E stvaralaËko pisanje (npr. pisanje novoga kraja priËe ili
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i
civilizacije, kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog
ophoenja u interkulturalnim situacijama: uoËavanje
kulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti te uvianje razloga
njihova postojanja kao osnova za razvijanje otvorenosti,
tolerancije i empatije prema drugom i drugaËijemu (npr.
blagdanski obiËaji, naËin æivota i sl.), svijest o kulturno
uvjetovanim razlikama u znaËenju i uporabi pojedinih
jeziËnih izriËaja te naËinima ponaπanja u komunikaciji,
svijest o moguÊim nesporazumima u interkulturalnim i
interpersonalnim situacijama i razvoj osnovnih strategija za
njihovo prevladavanje, uoËavanje/prepoznavanje
stereotipa i predrasuda i razvoj svijesti o potrebi njihova
uklanjanja, uoËavanje utjecaja vlastite kulture na
percepciju fenomena strane kulture, svijest o dinamiËnosti
i heterogenosti kao bitnim znaËajkama kako strane tako i
vlastite kulture.
U pristupu nastavnim temama, kulturoloπkim, odgojnim
i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o
komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajuÊih
sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkoga
govornoga podruËja.
155
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik
FRANCUSKI JEZIK
UVOD Francuski kao
U osnovnim πkolama Republike Hrvatske francuski
jezik je uglavnom zastupljen kao drugi strani jezik (od 4.
do 8. razreda), a samo se u nekoliko hrvatskih πkola
prvi strani jezik
pouËava i uËi kao prvi strani jezik (od 1. do 8. razreda). Uz
engleski, njemaËki, talijanski i druge svjetske jezike
francuski se pouËava kao strani jezik u svim zemljama 1. RAZRED
Europe i svijeta, a u zemljama frankofonoga govornoga prva godina uËenja
podruËja (u Europi, Africi, Kanadi...) je i sluæbeni jezik.
Poznavati francuski jezik znaËi moÊi izravno komunicirati CJELINE I TEME
s 265 milijuna ljudi iz razliËitih zemalja svijeta, globalno 1. Pozdravi pri susretu i opraπtanju na
razumjeti i lakπe uËiti ostale romanske jezike, pratiti neformalnoj i formalnoj razini u komunikaciji
dvojeziËni program hrvatsko-francuski u XVIII. i IV. s vrπnjacima i s odraslima
gimnaziji u Zagrebu te moÊi poloæiti i hrvatsku maturu uz KljuËne strukture i izriËaji: Globalno usvajanje obrazaca
napomenu o posebnom ili pojaËanom programu za pozdravljanje: Salut, Bonjour, Bonsoir, Au revoir
francuskoga jezika. Nadalje, to znaËi imati i moguÊnost Madame, Monsieur, Maîtresse.
ukljuËivanja u Europske studije pri Pravnom fakultetu u
Zagrebu, s obzirom da su predavanja i ispiti na hrvatskom 2. Predstavljanje sebe i drugoga
i francuskom jeziku, te steÊi diplomu koju izdaje KljuËne strukture i izriËaji: Postavljanje i odgovaranje na
sveuËiliπte Paris II. Ta meunarodna diploma daje pitanja: Comment t'appelles - tu? Je m'appelle... Comment
moguÊnost zapoπljavanja u ustanovama Europske unije, il/elle s'appelle? Qui est-ce? C'est...
osobito mladima koji Êe biti nositelji buduÊnosti
Republike Hrvatske u trenutku kad ona postane 3. Osnovne strukture u uljudnom ophoenju
ravnopravnom Ëlanicom Europske unije. UËenici KljuËne strukture i izriËaji: Ça va? Oui, ça va, merci,
osnovnih πkola i gimnazija Republike Hrvatske mogu Ça va très bien, merci, Et toi? Non, ça (ne) va pas, S'il
polagati DELF (scolaire i junior). te/vous plaît... voilà, merci, de rien, pardon, d'accord.
Osim toga, francuski jezik je jedan od ravnopravnih, 4. Izricanje vlastite dobi i dobi prijatelja
radnih i sluæbenih jezika Europske unije i VijeÊa Europe pa KljuËne strukture i izriËaji: Tu as quel âge? J'ai 6/7
Êe stoga njegovo poznavanje omoguÊiti bræu i lakπu ans, Il/Elle a quel âge? Il/Elle a 6/7 ans.
komunikaciju u velikom administrativnom sustavu u
Bruxellesu, Strasbourgu i Luxembourgu. Ako se svemu 5. Imenovanje osoba, predstavljanje Ëlanova uæe
ovomu doda i Ëinjenica da se broj francuskih turista u naπoj obitelji i prijatelja
zemlji iz godine u godinu poveÊava, vaænost poznavanja KljuËne strukture i izriËaji: C'est mon père (papa)/frère,
ovoga stranoga jezika je neupitna. c'est ma mère (maman)/sœur, mon copain/ma copine.
Odgojni i obrazovni ciljevi nastave francuskoga jezika i 6. Prepoznavanje i imenovanje predmeta -
opis razina obrazovnih postignuÊa prema ZajedniËkom igraËke, πkolski pribor, smjestiti u prostoru
europskom referentnom okviru za jezike: uËenje, pouËavanje, KljuËne strukture i izriËaji: Qu'est-ce que c'est? C'est un
vrednovanje 1 navedeni su u zajedniËkom Uvodu za strane ballon, nounours, une peluche/un ours en peluche...C'est
jezike.2 une poupée/voiture... un crayon/crayon de couleur/ feutre/
livre/cahier... une trousse/gomme... sur, sous, dans.
156
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik
ReËenice
IZBORNE TEME E jednostavne izjavne
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju E upitna reËenica uz pomoÊ upitnih rijeËi i intonacije
(jedn./mnoæ.)
E Ëlan odreeni i neodreeni, jedn./mnoæ. + imenica
157
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik
E prilozi koliËine: combien de... il y a + izraz koliËine E odgovaranje na jednostavna pitanja koja su vezana uz
E razlikovanje pojma jedan i viπe obraene strukture i teme
E postavljanje jednostavnih pitanja vezanih uz obraene
JEZI»NE FUNKCIJE strukture i teme
U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura: E recitiranje i pjevanje jednostavnih brojalica i pjesmica
pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugoga, E sudjelovanje u kratkim dramatizacijama
izricanje vlastite dobi i dobi prijatelja, imenovanje osobe,
opis osobe, imenovanje i opis predmeta i æivotinja, »ITANJE
potvrivanje i nijekanje, Ëestitanje roendana i blagdana E prepoznavanje i glasno Ëitanje prethodno usmeno
izraæavanje osjeÊaja, zadovoljstva i divljenja, naredbi i usvojenih rijeËi
uputa na nastavnom satu, molba, traæenje, zahvaljivanje, E prepoznavanje i glasno Ëitanje prethodno usmeno
izraæavanje koliËine, posvojnosti, smjeπtanje u prostoru, usvojenih jednostavnih iskaza i reËenica
odnosi u vremenu (puni sati, dani u tjednu)
PISANJE (KRAJEM 2. POLUGODI©TA):
KULTURA I CIVILIZACIJA
E pretvaranje usmene poruke u likovni simbol
Kako su sociokulturalne sastavnice i kulturalno-
E preslikavanje jednostavnih rijeËi prema predloπku
civilizacijski sadræaji integrirani u sve tematske cjeline
E preslikavanje jednostavnih reËenica prema predloπku
(pozdravljanje, uljudno ophoenje, oslovljivanje, Ëestitanje
E uoËavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora
blagdana i roendana, πkolsko okruæenje, imena i
prezimena vrπnjaka u zemlji cilja...), potrebno je uËestalih rijeËi
usporeivati te sadræaje u hrvatskoj i francuskoj kulturi, E prepisivanje jednostavnih rijeËi sa slovima i
tradiciji, obiËajima i uljudnom ophoenju te uËenicima znakovima koji ne postoje u hrvatskom jeziku
ukazivati na sliËnosti i razlike meu njima vodeÊi raËuna o
komparativnom pristupu. STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM
U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i E postupno ovladavanje tehnikama preglednoga crtanja
civilizacije kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog i prepisivanja/pisanja u crtanku/biljeænicu
ophoenja s kulturalnim razlikama - senzibilizacija za E uoËavanje uloge ilustracija kao sredstva za
uoËavanje kulturalnih sliËnosti i razlika kao temelj za razumijevanje sadræaja teksta
razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i E uporaba vizualnih elemenata u zapamÊivanju jeziËnih
drukËijem (primjerice imena, prezimena, hrana, blagdanski sadræaja (npr. izradba vlastitoga slikovnoga rjeËnika)
obiËaji). E postupni razvoj samostalnoga i kolektivnog uËenja
SLU©ANJE:
E raspoznavanje, razumijevanje i provoenje naredbi
izgovoru glasova i glasovnih skupina francuskoga 3. Ja i moja okolina - grad/mjesto, ulica, trg,
jezika u odnosu na hrvatski i ponavljanje prema kuÊa, zgrada, stan
zvuËnom predloπku, pazeÊi na fonoloπke, ritmiËke i KljuËne strukture i izriËaji: la ville/le village, la rue, la
intonacijske osobitosti francuskoga jezika. place, la maison, la tour, l'appartement. J'habite à/au
E neverbalno i verbalno uzvraÊanje na verbalne i
numéro...
neverbalne poticaje
158
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik
grand/petit. Imenice
E imenice jedn./mnoæ (prema tematskim podruËjima)
Brojevi
10. Slobodno vrijeme. Igre u kuÊi, igre na
E glavni brojevi od 10 do 30
otvorenome
KljuËne strukture i izriËaji: J’aime dessiner/colorier Prijedlozi
E devant, derrière, à gauche, à droite
/découper/coller/fabriquer, Je joue aux cartes/au loto
/monopoly... avec mon frère/ma soeur/mes amis, Je joue au Prilozi
chat/au loup. E naËina - bien
11. Blagdani, praznici, svetkovine prema E mjesta - devant, derrière, à gauche, à droite
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju S subjekt + glagol (Je mange.)
se prema interesima uËenika i prema izboru uËitelja S subjekt + glagol + dodatak (Je prends un croissant.
prigodne recitacije, pjesmice, priËe/bajke, primjerice, uz Nous sommes en hiver.)
slikovni predloæak kao poticaj izreÊi nekoliko jednostavnih E upitna reËenica pomoÊu upitnih rijeËi
reËenica iz jedne od Perraultovih bajka. Sadræaje ponavljati Na razini prepoznavanja
i proπirivati dodatnim materijalima u okviru zadanih tema. E gl. avoir 3. lica mnoæine
159
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik
izraæavanje atmosferskih prilika, osjeÊaja, ukusa, snalaæenje E recitiranje i pjevanje jednostavnih brojalica i pjesmica
drukËijem (primjerice imena, prezimena, hrana, blagdanski E glasno Ëitanje prethodno usmeno usvojenih
obiËaji). jednostavnih reËenica
U pristupu nastavnim temama, kulturoloπkim, odgojnim E razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova
i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o poznatoga sadræaja
komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajuÊih
sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja francuskoga PISANJE
govornoga podruËja. E postupno svladavanje nekih pravopisnih elemenata
E razumijevanje jednostavnih reËenica i pitanja E slaganje ponuenih rijeËi u logiËan slijed reËenice
predloπka
E pretvaranje usmene poruke u likovni simbol STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM
E postupno privikavanje uËenika na globalno Navedenim kompetencijama u prvom razredu dodati:
razumijevanje jednostavnoga dijaloga/teksta E postupni razvoj svjesnosti o razini usvojenosti sadræaja
160
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik
E razvoj sposobnosti individualnoga rada, rad u paru i 8. Izleti i ekskurzije - prijevozna sredstva i
skupnoga rada ponaπanje u prometu
E razvoj sposobnosti predstavljanja rezultata rada KljuËne strukture i izriËaji: passer le week-end à la
campagne/ la mer/montagne, aller en avion/bus
/car/voiture/tram(way), à vélo/pied, Au feu rouge nous
attendons, au feu vert nous traversons.
3. RAZRED
treÊa godina uËenja 9. Ja i moja okolina - opis mjesta, snalaæenje u
prostoru
KljuËne strukture i izriËaji: Où se trouve...? Le parc se
CJELINE I TEME
trouve derrière l’école, devant, à côté de, beau, belle.
1. Izricanje kronoloπkoga vremena, mjeseci u
godini, Ëitanje sata (puni sat, pola sata) 10. Proslava roendana - pisanje pozivnica i
KljuËne strukture i izriËaji: Quelle date/quel jour Ëestitaka, Ëestitanje, pokloni, hrana i piÊe,
sommes-nous aujourd'hui? Aujourd'hui nous sommes... aktivnosti
Quels jours avons-nous français? Le mardi/le jeudi... KljuËne strukture i izriËaji: Bon anniversaire! la fête,
Quelle heure est-il? Il est midi/minuit, huit heures/neuf Qu'est-ce que tu offres comme cadeau/? manger/boire? le
heures et demie... CD, le jeu vidéo, des fleurs, écouter de la musique, danser,
Je n’aime pas la musique techno/le rap...
2. Dnevne aktivnosti (dijelovi dana i
odgovarajuÊe aktivnosti) 11. Blagdani prema kalendaru - Ëestitanje,
KljuËne strukture i izriËaji: À quelle heure tu te pjevanje/recitiranje prigodnih pjesmica,
réveilles/tu vas à l'école/tu fais tes devoirs... ? Je me tradicija i obiËaji
réveille/ je vais à l'école/ je fais mes devoirs à... le KljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranim
matin/midi /soir, l'après-midi. blagdanima (npr. décorer le sapin) la fête des mères/pères.
161
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik
Negacija SLU©ANJE
E ne...pas E privikavanje na sluπanje drugoga
ReËenica sadræaja
E red rijeËi u reËenici E razumijevanje kraÊih izjavnih i upitnih reËenica
E jednostavne upitne reËenice s upitnim rijeËima E globalno razumijevanje kraÊega teksta poznate
pourquoi, où, quand tematike
E jednostavne izjavne reËenice subjekt + glagol +
dodatak (Ma casquette est bleue, J’adore la glace.) GOVORENJE, IZGOVOR, GOVORNA
Na razini prepoznavanja INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA
E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova
E glagoli: prezent povratnih glagola u sklopu tematskih
izraæavanje koliËine (naziv hrane + partitivni Ëlan), E povezivanje sastavnice prethodno obraene priËe s
162
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik
E pisanje pisma zahvale na poziv ili Ëestitku 4. Telefonski razgovor, pravila telefoniranja,
E pisanje rijeËi prema zvuËnome uzorku (sricanje slova
izricanje telefonskih brojeva
abecede) KljuËne strukture i izriËaji: Quel est ton numéro de
téléphone/portable? Allô! Je peux parler à.. Un instant, ne
STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM quittez pas,C’est de la part de qui?
Navedenim strategijama u prvom i drugom razredu dodati:
E daljnji poticaj razvijanju svjesnosti o razini usvojenosti
5. Odlazak na trænicu i u kupovinu - imenovanje
sadræaja (gramatiËki, leksiËki, funkcionalni i pojmovni voÊa i povrÊa, vrste trgovina
sadræaji) KljuËne strukture i izriËaji: Qu'est-ce que tu achètes au
E uoËavanje naËela abecednoga strukturiranja popisa
(super)marché? Combien de...Je vais acheter/prendre
rijeËi u udæbeniku i u slikovnom rjeËniku beaucoup, peu de...J'achète du/de l'/de la/des... Ça fait
E postupna uporaba popisa rijeËi u udæbeniku i
combien? On paie à la caisse.
slikovnom rjeËniku
6. Slobodno vrijeme i izvanπkolske aktivnosti
E privikavanje na sluæenje slikovnim rjeËnikom
KljuËne strukture i izriËaji: Le mardi et le jeudi j'ai mon
(traæenje znaËenja i naËina pisanja pojedinih rijeËi)
cours d'anglais/ de piano/danse... L'école de
E predstavljanje rezultata individualnoga rada, rada u
musique/danseQuels sont tes loisirs favoris? l'ordinateur, le
paru i skupnoga rada (interview, anketa i poster )
mél, J'adore les jeux vidéo.
E postupno privikavanje na uporabu medija u funkciji
163
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik
Brojevi
9. Godiπnji kalendar - blagdani/praznici i obiËaji
E glavni brojevi do 60
vezani uz njih, pisanje Ëestitaka
E redni brojevi od 1 do 4
KljuËne strukture i izriËaji: la rentrée, les vacances
E oznaËivanje i pisanje nadnevka
d'été/hiver/de Pâques. J’ai fait du ski pendant les vacances
d’hiver, la fête nationale, la bûche/galette/ fève, le poisson Prijedlozi
E prijedlozi mjesta (dans, sous, sur, devant, derrière)
d'avril, se déguiser, joyeux, euse(s), bon, bonne, la carte
postale. Prilozi
E prilozi vremena hier, aujourd'hui, demain
prema sklonostima uËenika kraÊe priËe, basne, recitacije, E jednostavne izjavne reËenice od dva ili tri elemenata
pjesmice..., pronaÊi podatke na internetu o zabavnim prema predloπku: subjekt + predikat + dodatak
parkovima u Francuskoj (Parc Astérix, Futuroscope...) (objekt, pridjev, priloæna oznaka), primjerice, Je
mange une glace. Il va au parc.
ODGOJNO-OBRAZOVNA E nijeËne reËenice Je ne mange pas de poisson.
reproduciranja do 450. Predvia se aktivno usvajanje 5 do E æenski rod nekih imenica (zanimanja)
LeksiËke jedinice treba neprestano ponavljati i cikliËki E prilog koliËine + de (beaucoup, un peu, combien)
proπirivati prema tematskim sadræajima i interesima E izraæavanje buduÊe radnje (futur proche)
164
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik
tolerancije i empatije prema drugome i drukËijem strukture i leksik poπtujuÊi naglasak i intonaciju
(primjerice imena i prezimena, blagdanski obiËaji, obroci, E svladavanje reËeniËne intonacije
πkolski kalendar, provoenje slobodnoga vremena, naËin E izraæajno Ëitanje kraÊih dijaloga/tekstova
stanovanja i sl.). E Ëitanje po ulogama
U pristupu nastavnim temama treba i nadalje voditi E razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova
raËuna o komparativnom pristupu i usporedbi poznatoga sadræaja
odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja
frankofonoga govornoga podruËja. PISANJE
E svladavanje nekih pravopisnih elemenata
VJE©TINE I SPOSOBNOSTI E uoËavanje razlika izmeu pisanja i izgovora kod
uËestalih rijeËi
SLU©ANJE E uoËavanje osnovnih razlika izmeu pravopisa
E povezivanje vizualnoga (slikovnoga) i zvuËnoga
francuskoga i hrvatskoga jezika (znakovi: akcenti,
jeziËnoga sadræaja apostrof, sedij)
E privikavanje na sluπanje drugoga
E prepisivanje reËenica mijenjajuÊi neke elemente
E uzvraÊanje na naputke i naredbe na stranom jeziku
E dopunjivanje reËenica rijeËima koje nedostaju
E razumijevanje kraÊih izjavnih reËenica i pitanja
E slaganje ponuenih rijeËi u logiËan slijed reËenice
E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
E pisanje odgovora na pitanja
skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski E pisanje Ëestitaka, razglednica i pozivnica prema
E globalno i selektivno razumijevanje kraÊega teksta
predloπku
poznate tematike E pisanje kraÊih pisama prema predloπku
poticaj
E reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uËenici
165
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju
se dodatni sadræaji prema izboru uËenika/uËitelja npr.
166
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik
Brojevi
ODGOJNO-OBRAZOVNA E glavni brojevi od 1 do100
Prijedlozi
ZNANJA E prijedlozi à, de, en uz geografska imena
Prilozi
LEKSI»KA PODRU»JA E uËestali prilozi vremena déjà, quelquefois, jamais
Tijekom 5. godine uËenja jezika predvia se aktivna
E mjesta ici, là-bas, derrière, devant
uporaba pribliæno 450 leksiËkih jedinica, a na planu
E naËina bien, mieux
razumijevanja i mehaniËkog usvajanja do 660. Leksik se
ReËenica
cikliËki ponavlja i proπiruje. Po nastavnom satu, pri
E uzroËna reËenica koja odgovara na pitanja izricanjem
obradbi novoga gradiva uvodi se 7 do 8 novih leksiËkih
jedinica. razloga (pourquoi...? parce que)
LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim Na razini prepoznavanja
E prilozi (hier, souvent, toujours)
nastavnim temama za 5. razred.
E proπla radnja izraæena perfektom (passé composé)
BuduÊi da je uËenicima to peta godina uËenja E kondicional (uljudno pitanje pourriez-vous, je voudrais)
francuskoga jezika, pristup gramatici moæe biti kognitivan E odnosna zamjenica qui, où
i eksplicitan uz postupnu uporabu gramatiËkoga nazivlja i E osobne zamjenice kao direktni i indirektni objekt
usustavljivanja usvojenoga gradiva. Gramatika se tumaËi u E pokazne zamjenice celui/celle-ci/là, ceux/celles-ci/là
kontekstu situacije bez mehaniËkoga zapamÊivanja
E nepravilna komparacija pridjeva
paradigmi i ispitivanja pravila izvan konteksta. S druge
E komparacija priloga bien - mieux
strane, neke jeziËne strukture (primjerice kondicional za
E redni brojevi od 10 do 20
izricanje uljudnoga pitanja) ne objaπnjavaju se eksplicitno
E ReËenice:
veÊ se samo globalno usvajaju komunikacijskim
E reËenice od viπe elemenata.
aktivnostima u okviru predloæenih tematskih jedinica.
E upitne reËenice s inverzijom
Glagoli
E nezavisno-sloæena reËenica s veznicima et, mais
E prezent glagola 1., 2. i 3. grupe vezanih uz tematska
E nijeËna reËenica s ne ... jamais
podruËja u svim licima jednine i mnoæine u
potvrdnom, nijeËnom i upitnom obliku
E prezent nekih nepravilnih glagola u jesnom, nijeËnom
JEZI»NE FUNKCIJE
i upitnom obliku (faire, répondre, écrire, prendre, pouvoir, U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura:
vouloir) uljudno ophoenje, iznoπenje podataka o sebi i osobama iz
E prezent povratnih glagola u potvrdnom i nijeËnom
vlastitog okruæenja, izraæavanje sklonosti, opisivanje
obliku izvanπkolskih i izvannastavnih aktivnosti, orijentacija u
prostoru: traæenje i davanje informacija, opisivanje
E izricanje buduÊe radnje (futur proche, futur simple)
vlastitoga æivotnoga prostora i aktivnosti unutar njega,
E negacija ne ... jamais
opisivanje krajolika, æivotinja, pripovijedanje i
Imenice objaπnjavanje dogaaja u proπlosti i buduÊnosti, davanje i
E tvorba æenskoga roda imenica, uporaba muπkoga i
provoenje naredbi u πkolskom okruæenju, osnovni oblici
æenskoga roda imenica uljudbe, nabrajanje i opisivanje prijevoznih sredstava te
E nepravilna mnoæina imenica vezanih uz tematska
izraæavanje osobnoga stava prema odreenom
podruËja (animal, cheval, cadeau, œil) prijevoznom sredstvu, izricanje kakvoÊe, ukusa i stava
E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju prema neËemu, usporedbe, uljudno traæenje, opis
(slaganje unutar imenskoga skupa) godiπnjih doba, izraæavanje æelja, Ëestitanje prigodom
»lan blagdana i roendana.
E uporaba odreenoga i neodreenoga Ëlana uz imenice
izricanje smjera
E izostavljanje Ëlana uz imena gradova
Zamjenice
E uporaba zamjenice on + glagol u proπlom, sadaπnjem
i buduÊem vremenu
167
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik
kulturi zemalja frankofonoga govornoga podruËja. E pisanje kraÊih voenih sastava (4 do 5 reËenica)
tematskih sadræaja
CJELINE I TEME
E sposobnost postavljanja pitanja u sklopu usvojenih
1. PoËetak πkolske godine, planovi, organizacija
jeziËnih uzoraka
πkolskih i izvanπkolskih aktivnosti
E sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenata
KljuËne strukture i izriËaji: la rentrée, l’emploi du
u novim situacijama
temps, Cette année je m'inscrirai... Je voudrais suivre un
E sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijama
cours de... Mes projets sont... La semaine prochaine
prema zadanom predloπku
j'irai...
E sposobnost sudjelovanja u mini-dijalozima uz
izmjenu nekih elemenata
168
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik
2. Komunikacija na daljinu, telefon, SMS poruke, avec... On connaît quelques symboles de la France: le coq
slanje razglednica i pisama, odlazak u poπtu gaulois, Marianne, le drapeau, notre pays, nos voisins... Je
KljuËne strukture i izriËaji: Allô? Est-ce que je peux connais quelques spécialités régionales. J'aime les fromages
parler à ... Il/Elle n’est pas là. C'est de la part de qui? Ne français...
quittez pas, SVP!.. le téléphone/portable, une cabine
téléphonique, la télécarte... Voilà mon numéro de téléphone. 7. Razredni govor, razumijevanje uputa/ savjeta
Je peux avoir le tien... laisser un message sur le répondeur, uËitelja, uljudno ophoenje
appeler, répondre, sonner, la lettre/carte postale/carte de KljuËne strukture i izriËaji: Pardon madame, je n’ai pas
vœux, le courriel/mél... Je vais à la poste... poster, le bien compris, pourriez-vous répéter? Ne bavardez pas!
guichet, le timbre(poste), l’enveloppe, coller.. Je veux N’écrivez pas dans vos livres! Faites vos devoirs! Madame,
envoyer... le facteur, mettre à la boîte, la boîte aux lettres. est-ce que je peux sortir, SVP?
3. Odnos dijete - roditelji, kuÊne obveze 8. Svijet u kojem æivimo, Ëuvanje okoliπa,
KljuËne strukture i izriËaji: Je te présente mes parents... oneËiπÊenje okoliπa, buka, boravak u prirodi,
enchanté(e)... J'aide mes parents, je range ma chambre, je planinarenje/pjeπaËenje
passe l'aspirateur, je fais la vaisselle. Tu aimes faire des KljuËne strukture i izriËaji: J'habite en ville, banlieue/ à
excursions avec tes parents... le déjeuner familial, se fâcher... la campagne. En quelle région se trouve...? Il faut protéger
mes grands-parents, je les aime... Je passe le week-end avec la nature/garder l'environnement, faire de la randonnée,
eux. J’ai une famille nombreuse. Le dimanche, je fais la faire une promenade/ balade, marcher, le sac à dos,
grasse matinée. Ce n'est pas facile d'avoir des parents l’appareil photo... Est-ce que tu as fait/pris beaucoup de
divorcés. Je passe le week-end avec papa. photos? Les parcs nationaux, le pique-nique, pique-niquer.
Est-ce que tu connais quelqu’un qui n’aime pas la nature?
4. Zdravo æivljenje, boravak na svjeæem zraku, Non, je ne connais personne. Regardez comme c'est beau!
zdrava prehrana, omiljena jela, uËestale djeËje Cette usine est une grande pollueuse. La pollution/ le bruit,
bolesti, savjeti za zdravo æivljenje la poubelle sélective.
KljuËne strukture i izriËaji: Je fais du sport/des
promenades, les loisirs, la vie saine, se promener à l’air pur, 9. Blagdani i svetkovine, obiËaji u Francuskoj i
parler des habitudes alimentaires, l'alimentation équilibrée... Hrvatskoj
J’adore les plats que ma mère prépare, le régime, les KljuËne strukture i izriËaji: Comment les Français fêtent-
maladies, fumer, les cigarettes... Il faut boire beaucoup. Il ne ils Noël? Quel est le plat typique...? Les jours fériés, les
faut pas boire trop de boissons gazeuses. Je suis grippé,e, classes de neige/vertes.
avoir une bronchite/un rhume, mon nez coule. J’ai vomi. Je
prends des médicaments/un sirop/une piqûre, guérir, en IZBORNE TEME
bonne santé. C'est bon/ce n'est pas bon pour la santé. se U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju
sentir bien/mieux/mal, Il faut manger plutôt des fruits et se prema izboru dodatni sadræaji. Projekt: Zdrava hrana,
des légumes, se coucher tôt/tard.... sastaviti moguÊi jelovnik... Sadræaji se obogaÊuju novim
audio i vizualnim materijalima.
5. Moj grad/mjesto i njegove znamenitosti,
putovanja, upoznavanje drugih gradova ODGOJNO-OBRAZOVNA
KljuËne strukture i izriËaji: Zagreb est la capitale de la
POSTIGNUΔA
Croatie. Paris est la capitale de la France. La rue
principale/piétonne. Pourquoi j'aime ma ville/mon village?
un musée/château/monument, une église, Qu'est-ce que je
ZNANJA
n'aime pas dans ma ville/mon village? J'ai visité d'autres
villes et j'ai surtout aimé... C’est une vieille ville, le centre LEKSI»KA PODRU»JA
historique, une agence de tourisme/voyages, un parc Tijekom 6. godine uËenja jezika predvia se aktivna
d’attractions. Où vas-tu passer tes vacances? Où as-tu passé uporaba pribliæno 570 leksiËkih jedinica, a na planu
tes vacances? Tu as passé combien de temps razumijevanja i mehaniËkog usvajanja do 700 leksiËkih
à+ville/en+région? jedinica. Leksik se cikliËki ponavlja i proπiruje novim
sadræajima.
6. Francuska - zemlja jezik koje uËim, pokrajine, LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim
departmani, simboli Francuske, strane svijeta, nastavnim temama za 6. razred.
specijaliteti pokrajina
KljuËne strukture i izriËaji: la France, les Français, la GRAMATI»KE STRUKTURE
langue française, Où se trouve...? les points cardinaux, à Pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz postupnu
l’est/ouest, au nord/sud... Qu’est-ce que tu trouves uporabu gramatiËkoga nazivlja i usustavljivanja gradiva.
intéressant en Bretagne/Normandie/Provence? Les régions, Gramatika se tumaËi u kontekstu stanja bez mehaniËkoga
les départements, les fleuves/les rivières, les montagnes, les zapamÊivanja paradigmi i ispitivanja pravila izvan
mers qui baignent la France, les pays voisins, compare-le konteksta.
169
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik
E uËestali prilozi mjesta - ici, là, au bout de, loin de, près SLU©ANJE
de E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
Na razini prepoznavanja
E osobne zamjenice indirektni objekt GOVORENJE, IZGOVOR, GOVORNA
E zamjenice en, y INTERAKCIJA I SAMOSTALNA GOVORNA
PRODUKCIJA
JEZI»NE FUNKCIJE E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja
170
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik
vanja
E razvoj svjesnosti o vlastitu napretku i napretku drugih
(Portfolio)
171
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik
speakerine
8. Æivot u πkoli, novi predmeti, sudjelovanje u »lan
slobodnim aktivnostima
E uporaba neodreenoga, odreenoga i saæetoga Ëlana -
KljuËne strukture i izriËaji: Cette année j’ai quelques
utvrivanje
nouvelles matières: la chimie/physique. Je voudrais suivre
E izostavljanje Ëlana u nekim ustaljenim izrazima (avoir
un cours de… J’adore la littérature. Je prépare une pièce de
raison/tort...)
théâtre avec mes copains… Nous avons visité la Cité des
Zamjenice
sciences et de l’industrie et nous y avons vu des choses
E zamjenice COD (utvrivanje) i COI
extraordinaires, La semaine prochaine, j’irai…
E neodreene zamjenice (quelqu’un, personne...)
172
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik
naredbi
JEZI»NE FUNKCIJE E sposobnost povezivanja vizualnog i auditivnoga
173
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik
E reproduciranje dijaloga u kojima uËenici samostalno E samostalno snalaæenje u pisanju ispita znanja nakon
mijenjaju pojedine dijelove uvjeæbanih sadræaja
E samostalno voenje dijaloga/razgovora u sklopu E samostalna i zajedniËka izradba tematskih postera
poznatih situacija
E sudjelovanje u dramatizacijama i igranju uloga STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM
E sposobnost zapamÊivanja i reproduciranja sadræaja E ovladavanje tehnikama preglednoga biljeæenja
E sposobnost opisivanja osoba, predmeta, situacija jeziËnih sadræaja (boje, crteæi, podcrtavanje,
E sposobnost opisivanja slikovnoga predloπka uokvirivanje i sl.)
E povezivanje elemenata priËe, dijaloga, razgovora u E poticanje uËenika na uporabu strategija uËenja
skupnoga ili individualnoga rada (postera, teksta ili sl.) znaËenja i naËina pisanja rijeËi
E sposobnost prepriËavanja uz likovne poticaje, E uoËavanje i pronalaæenje pravilnosti i analogija
prepriËavanje slijeda dogaaja (primjerice, strip) E stjecanje znanja na temelju promatranja, istraæivanja te
E sposobnost prepriËavanja proËitanoga i obraenoga izvoenje zakljuËaka tijekom nastave u πkoli i izvan
teksta πkole
E sposobnost prepriËavanja dogaaja iz osobnog E uporaba novih medija u uËenju francuskoga jezika
i leksika 8. RAZRED
E svladavanje reËeniËne intonacije
174
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik
serre, le climat méditerranéen / continental / humide / rude E tvorba mnoæine imenica (iznimke)
Brojevi
8. Blagdani, svetkovine i puËki obiËaji Francuske E ponavljanje i utvrivanje glavnih brojeva do 1000 i
Prilozi
IZBORNE TEME E ponavljanje i utvrivanje
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju ReËenice
se po izboru dodatni sadræaji. Sadræaji se obogaÊuju novim E odnosne reËenice - usustavljivanje
auditivnim i vizualnim materijalima, dramatizacijom
E pogodbene reËenice 2. tipa
175
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik
176
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik
177
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik
8. Slobodno vrijeme i πportske aktivnosti, dijelovi prilikom obradbe novoga gradiva 3 do 4 leksiËke jedinice
dana, izricanje vremena - puni sat usvojene na razini samostalne produkcije. Leksik se cikliËki
KljuËne strukture i izriËaji: L’après-midi ma sœur va à ponavlja i proπiruje novim sadræajima. LeksiËka podruËja
l’école de musique/danse... Quelle heure est-il? Il est quatre naznaËena su u predloæenim nastavnim temama za 4.
heures. faire+naziv πporta, Mon cousin fait du VTT/. Il razred.
adore jouer aux cartes/au loto, mais moi, j’aime bien les
jeux électroniques/télévisés. Quels sont tes loisirs favoris? GRAMATI»KE STRUKTURE
GramatiËke se strukture ne tumaËe eksplicitno, veÊ ih
9. Odijevanje, imenovanje i opis nekih dijelova uËenici usvajaju u predloæenim jeziËnim strukturama, tj. u
odjeÊe i obuÊe, boje situacijama. Dakle, njihovo znaËenje postupno osvjeπtavaju
KljuËne strukture i izriËaji: Mon copain porte un u tekstu povezujuÊi ga s poznatim leksikom.
jean/pantalon/ pull/T-shirt/bonnet/anorak. Ma sœur a Glagoli
une belle jupe/ robe... Elle a des chaussettes courtes. E prezent (jesni, nijeËni oblik ne...pas) i imperativ
Qu’est-ce que tu mets / portes? Je mets / najuËestalijih glagola u sklopu tematskih podruËja,
porte...(aujourd’hui / au printemps / en été...) De quelle povratni gl. s'appeler - 3. lica jednine i glagola être,
couleur est...? avoir, aller, faire, prendre - 3. lica jednine
Imenice
10. Moje tijelo, nauËiti nazive za neke dijelove E globalno razlikovanje i uporaba jednine i mnoæine
tijela i opisati osobu, voditi raËuna o osobnoj imenica muπkog i æenskoga roda
higijeni E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju (na
Prijedlozi
12. Blagdani, imenovanje nekih blagdana i E na razini razumijevanja i globalne uporabe u jeziËnim
svetkovina, Ëestitanje i obiËaji uzorcima, primjerice (dans, sur, sous, devant, derrière)
KljuËne strukture i izriËaji: Joyeux Noël! Joyeuses Prilozi
Pâques! Bonne année! E neki uËestali prilozi vremena i mjesta, primjerice
178
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik
VJE©TINE I SPOSOBNOSTI
PISANJE
SLU©ANJE E svladavanje pravopisnih elemenata koji se ne nalaze u
i glasovnih skupina francuskoga jezika u odnosu na E podcrtavanje ili zaokruæivanje toËnog odgovora,
179
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik
180
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik
en coton/soie, un pull léger/chaud, Le jean est un vêtement E glagoli avoir, être, aller i zapovjedni naËin
Pridjevi
11. Prijevozna sredstva, imenovanje i opis nekih
E opisni pridjevi (m./æ. rod)
osnovnih prijevoznih sredstava, semafor
E posvojni pridjevi za muπki i æenski rod u jednini i
KljuËne strukture i izriËaji: C’est une voiture / un vélo
mnoæini
/ tram / train / bus / avion / (auto)car. Je vais en voiture
/ à pied…Tu vas en France, prends l’avion! Le feu est au Brojevi
E glavni brojevi od 1do 60 (na usmenoj razini)
rouge / à l’orange. Tu dois attendre. Au feu vert, traverse
E redni brojevi od 1 do 10 (na usmenoj razini)
la rue!
E uporaba brojeva za odreivanje nadnevka
Joyeuses Pâques! Bonne année! Quels sont les mois de de, tout droit...)
l’année? Prilozi
E neki prilozi vremena i uËestali prilozi mjesta
IZBORNE TEME (aujourd'hui, demain, maintenant, ici, là)
Pripremati recitacije/pjesmice/kratke igrokaze u okviru Negacija
10% nastavnih sati tijekom godine prema interesima E ne...pas
usporediti ih. E upitne reËenice sa: qui, comment, qu'est-ce que, où,
quand
ODGOJNO-OBRAZOVNA Na razini prepoznavanja
E prezent glagola faire i prendre (jesni i nijeËni oblik) i
POSTIGNUΔA
povratnih glagola vezanih uz tematska podruËja
E naglaπene osobne zamjenice
ZNANJA
E pokazni pridjevi
E partitivno de
LEKSI»KA PODRU»JA
E pourquoi/parce que (car)
Na kraju druge godine uËenja u 5. razredu osnovne
πkole uËenici bi trebali usvojiti i samostalno se sluæiti s JEZI»NE FUNKCIJE
pribliæno 230 leksiËkih jedinica, a na razini razumijevanja i Komunikacijski obrasci za uljudno ophoenje,
mehaniËkoga reproduciranja do 280 (pjesmice, recitacije, pozdravljanje i oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugoga,
brojalice). To bi iznosilo po svakom nastavnom satu izricanje dobi, postavljanje pitanja/odgovaranje na
prilikom obradbe novoga gradiva 4 do 5 leksiËkih jedinica jednostavna pitanja, voenje kratkoga dijaloga,
usvojenih na razini samostalne produkcije. Leksik se imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, pojava i situacija,
cikliËki ponavlja i proπiruje novim sadræajima. LeksiËka imenovanje i opis nekih dijelova tijela, imenovanje i opis
podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama za æivotinja, izraæavanje svojine i pripadnosti, izraæavanje
5. razred. zahtjeva, naredbe i molbe, izricanje æelje i uljudno
traæenje, Ëestitanje (blagdana, roendana...), zahvaljivanje,
izraæavanje atmosferskih prilika, izraæavanje osjeÊaja i
181
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik
raspoloæenja, izraæavanje ukusa, zadovoljstva, odobravanja E voenje kraÊih dijaloga na temelju prethodno
i negodovanja, izricanje koliËine, snalaæenje u prostoru, obraenih situacija
snalaæenje u vremenu, uporaba brojeva uz odreivanje E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama
nadnevaka, izricanje vremena (puni sat i pola sata), E recitiranje i pjevanje brojalica i pjesmica
potvrivanje i nijekanje E opisivanje slikovnoga predloπka
E imenovanje i opisivanje radnje
KULTURA I CIVILIZACIJA E povezivanje elemenata prethodno obraene priËe s
UËenicima treba ukazivati na sliËnosti i razliËitosti u pomoÊu slikovnica/aplikacija/slikovnih kartica
hrvatskoj i francuskoj kulturi, tradiciji, obiËajima, E izricanje kratkoga teksta uz slikovni predloæak kao
uljudnom ophoenju, vodeÊi raËuna o komparativnom poticaj
pristupu sadræajima. UËenici se senzibiliziraju i upuÊuju na
kulturalne sliËnosti i razliËitosti kroz odgojne i »ITANJE
socijalizirajuÊe sadræaje, radi razvijanja tolerancije i E glasno Ëitanje kraÊih tekstova koji sadræe poznate
empatije prema drugome i drukËijem (primjerice imena, strukture i leksik poπtujuÊi naglasak i intonaciju
prezimena, obiËaji vezani uz blagdane...) Svi ti sadræaji, E izraæajno Ëitanje kraÊih dijaloga/tekstova
SLU©ANJE PISANJE
E svladavanje nekih pravopisnih pravila
E privikavanje na sluπanje drugoga
E uoËavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora
E neverbalno uzvraÊanje na naputke i naredbe na
stranom jeziku kod uËestalih rijeËi i razlika izmeu pravopisa
E povezivanje audiovizualnoga jeziËnoga sadræaja hrvatskoga i francuskoga jezika
E prepisivanje rijeËi sa slovima koja ne postoje u
E razumijevanje kraÊih izjavnih reËenica i pitanja
E razumijevanje i svladavanje sricanja rijeËi (slovo po hrvatskom jeziku
E postupna uporaba znakova u francuskom jeziku
slovo abecede)
E globalno i selektivno razumijevanje kraÊega teksta (akcenti, apostrof, sedij)
E dopunjivanje reËenica rijeËima koje nedostaju
poznate tematike
E slaganje ponuenih rijeËi u logiËan slijed reËenice
E postupno navikavanje na izgovor i intonaciju
E pisanje kraÊih reËenica
izvornih govornika
E pisanje Ëestitaka i pozivnica prema predloπku
E postupno ukazivanje na razlike u izgovoru glasova i
glasovnih skupina francuskoga jezika u odnosu na
STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM
hrvatski jezik/prvi strani jezik
E uporaba vizualnih elemenata radi πto uspjeπnijega
182
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik
/suradniËkoga rada kao i na razvijanje sposobnosti tarte aux pommes... le plat préféré, J’aime/je n’aime pas le
samoprocjene i samoocjenjivanja te meusobnog lait. Je mange du poisson, beaucoup de salade, peu de pain,
ocjenjivanja uËenika (primjerice ispunjavanje EJP-a te je bois beaucoup d’eau... être en bonne/mauvaise santé/en
izrada i prikupljanje radova uËenika za ulaganje u (pleine) forme, avoir une bonne/mauvaise mine.
njihov dosje). Na taj naËin i roditelji mogu sustavno
pratiti proces uËenja i napredovanja svojega djeteta. 5. Osobna higijena, imenovanje osnovnih
potrepπtina i radnji, higijenske navike
KljuËne strukture i izriËaji: Tous les matins je me
6. RAZRED lave/me brosse les dents/me peigne... avoir besoin de savon/
dentifrice/shampo(o)ing, / mousse de savon... prendre une
treÊa godina uËenja douche, soigner les dents, une bonne hygiène, propre,
sale...Elle se met du déodorant sous les bras après sa douche.
CJELINE I TEME
1. Moj grad, moje mjesto, imenovanje nekih 6. Odijevanje i moda, kupovanje odjevnih
vaænijih zgrada, ustanova i znamenitosti predmeta, veliËine, boje, moda, poznati kreatori,
KljuËne strukture i izriËaji: J’habite une petite/grande glavni brojevi od 60 do 1000, izricanje cijene
ville. les rues/avenues/boulevards..., L’hôtel/école proizvoda u kunama i eurima
/hôpital/église se trouve dans le centre-ville. Dans notre KljuËne strukture i izriËaji: Comment est-ce que tu
ville il y a la gare/gare routière/l’arrêt de bus/tram(way)/la trouves ce pantalon? Il coûte combien? Ce n’est pas cher (du
station de métro... La mairie/l’Hôtel de ville, la tout). Quel est le prix de cette robe/jupe...? Elle coûte 45
banque/poste, le musée/ cinéma/théâtre/centre culturel... se euros. Ce manteau/jean te va parfaitement (comme un
trouve sur la place du village/de la ville. Traverse au passage gant). Cette veste/chemise... n’est pas à ma taille. les
clouté! Lui. il habite dans la banlieue de... On va au chaussures/baskets/bottes. Tu fais quelle pointure? Je fais
concert/à l’opéra/ à la fête... Pour aller au bureau de poste du 38/39. s’habiller en prêt-à-porter, de grands couturiers
tournez à droite/allez tout droit... français... La robe orange est plus longue que la verte.
183
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik
en Suisse à Genève. Qu'est-ce que tu y as fait? J'ai E osobitosti glagola 1. grupe (tipa appeler acheter, manger)
nagé/plongé/fait du ski/de la luge/de l'aviron... Je me suis E prezent povratnih glagola vezanih uz tematska
promené(e)/baigné(e)... A Pâques les enfants cherchent dans podruËja (jesni i nijeËni oblik) i prezent nepravilnih
le jardin les œufs en chocolat. Je suis resté(e) à la maison. glagola pouvoir, vouloir, prendre i mettre
En quels mois fêtons-nous les fêtes religieuses (la Toussaint, E prezent glagola 2. grupe (finir)
Noël, Pâques...)/nationales françaises/croates et les autres E futur simple pravilnih glagola i glagola avoir, être, aller,
10. Priroda i zaπtita okoliπa, vaænost Ëuvanja E slaganje participa perfekta sa subjektom
naturels, Il faut penser aux gens qui vont vivre plus tard sur E tvorba æenskoga roda imenica (cas particuliers)
la Terre (notre planète). les emballages recyclables, la lutte E æenski rod imenica koje oznaËavaju zanimanje
Zamjenice
11. Blagdani, tradicija i obiËaji E neodreena zamjenica on
KljuËne strukture i izriËaji: osnovni leksik ovisno o E naglaπene osobne zamjenice
blagdanima. les jours fériés, la bûche de Noël, le poisson Pridjevi
d’avril, se déguiser. E upitni pridjev quel/le
Negacija
LEKSI»KA PODRU»JA E ne...pas
Na kraju treÊe godine uËenja u 6. razredu osnovne πkole
Upitne rijeËi
uËenici bi trebali usvojiti i samostalno se sluæiti s pribliæno
E est-ce que, comment, qu'est-ce que, où, quand, pourquoi
350 leksiËkih jedinica, a na razini razumijevanja i
ReËenice
mehaniËkoga reproduciranja do 450 (pjesmice, recitacije,
E jednostavne i proπirene reËenice
brojalice). To bi iznosilo po svakom nastavnom satu
E upitne reËenice s: qui, comment, qu'est-ce que, où,
prilikom obradbe novoga gradiva 5 do 6 leksiËkih jedinica
usvojenih na razini samostalne produkcije. LeksiËko se quand, pourquoi
gradivo cikliËki ponavlja i proπiruje. LeksiËka podruËja Na razini prepoznavanja
E prezent glagola attendre, écrire i lire (jesni, nijeËni i
naznaËena su u predloæenim nastavnim temama za 6.
razred. upitni oblik)
E perfekt povratnih glagola vezanih uz tematska
GRAMATI»KE STRUKTURE podruËja
GramatiËka se znanja postupno usvajaju analitiËki, tj. E pojaËana negacija (plus, jamais, rien)
gramatiËkih pravila (po moguÊnosti induktivnim putem) E imenice (tvorba æ. roda i mnoæine)
enfin
184
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik
uljudnom ophoenju, vodeÊi raËuna o komparativnom strukture i leksik poπtujuÊi naglasak i intonaciju
pristupu sadræajima. UËenici se senzibiliziraju i upuÊuju na E izraæajno Ëitanje kraÊih dijaloga/tekstova
empatije prema drugome i drukËijem (primjerice imena, E razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova
prezimena, obiËaji vezani uz blagdane, obroci...) Svi ti poznatoga sadræaja
sadræaji, ukljuËujuÊi odgojne i socijalizirajuÊe, integrirani
su u predviene nastavne teme za 6. razred. PISANJE
E uvjeæbavanje osnovnih razlika izmeu grafije i
185
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik
E uporaba novih medija u uËenju francuskoga jezika 4. Slobodno vrijeme, kino, kazaliπte,
(primjereno dobi uËenika) glazbena/plesna πkola, glazbala, Fête de la
E prezentacija individualnoga rada o nekoj obraenoj musique
temi (kratki opis s pomoÊu postera, aplikacije...) KljuËne strukture i izriËaji: Tous les soirs on regardait les
E prezentacija rezultata skupnoga rada (o nekoj od clips vidéo, les dessins animés, on jouait avec la console
obraenih tema) vidéo, on se connectait à Internet, on naviguait sur Internet,
E postupno razvijanje samostalnog i zajedniËkog uËenja on regardait des films français en version originale. On a vu
E jednostavnim aktivnostima uËenike se postupno quelques pièces de Molière... l’opéra, le concert, Est-ce que
privikava na sposobnost vrjednovanja kolektivnoga tu joues d’un instrument? (du piano/saxo(phone)/violon/
/suradniËkoga rada kao i na razvijanje sposobnosti violoncelle...) Le mercredi ma sœur va à l’école de danse. La
samoprocjene i samoocjenjivanja te meusobnog nuit du 21 au 22 juin, c’est la fête de la Musique.
ocjenjivanja uËenika (primjerice, ispunjavanje EJP-a i
skupljanje radova uËenika za njihov dosje). Na taj 5. ©port - poznate πportske priredbe, Tour de
naËin i roditelji mogu sustavno pratiti proces uËenja i France, Roland-Garros, automobilistiËki reliji,
napredovanja svojega djeteta. primjerice, Paris - Dakar, Monaco, Le Mans
KljuËne strukture i izriËaji: la Coupe du monde de
football, Le Tour de France est l’épreuve cycliste la plus
7. RAZRED importante du monde. Le maillot jaune, gagner le premier
prix, Le principal tournoi de tennis c‘est Roland-Garros.
Ëetvrta godina uËenja Raid Paris-Dakar est très célèbre, le Bol d’or motocycliste,
C’est un/e sportif/ve qui fait régulièrement du sport.
CJELINE I TEME
1. Francuska, geofiziËke osobine, klima, gradovi,
6. U putniËkoj agenciji, obavijesti o polasku
pokrajine, usporedba s Hrvatskom
vlakova..., red voænje, prijevozna sredstva, le
KljuËne strukture i izriËaji: les informations essentielles
TGV..., putovanja, hotel
sur la France/Croatie, La France ressemble à un hexagone.
KljuËne strukture i izriËaji: l’ agence de voyages, aller à
Nomme(z) et montre(z) sur la carte les
Malte/Madagascar/Chypre, aux Antilles, la voie, les
montagnes/fleuves/mers et quelques rivières. On distingue
horaires de train...Il a pris le train de midi. Les voyageurs
un climat atlantique, un climat continental et un climat
attendent le départ/l’arrivée du train. chercher un très bel
méditerranéen. La France est divisée en 22 régions et 95
hôtel pour y passer le week-end, Notre hôtel dispose de 216
départements. Et la Croatie? Les grandes villes en
chambres confortables équipées de douche, de toilettes... le
France/Croatie sont...
téléphone, la télévision, le satellite... Avec la carte Inter Rail
on peut voyager pendant un mois partout en Europe. les
2. Pariz, kratka povijest, umjetniËki i turistiËki
moyens de transport, Le TGV est le train à grande vitesse.
Pariz i njegove znamenitosti
(le TGV Atlantique/Méditerranéen, l’Eurostar...).
KljuËne strukture i izriËaji: Lutèce, la capitale, la Seine,
la ville lumière, La ville de Paris est le centre politique,
7. Telekomunikacije, telefoniranje, nove
administratif, commercial et économique de la France. Elle a
tehnologije - mobitel, raËunalo, internet...
une richesse architecturale exceptionnelle: l’ Hôtel des
KljuËne strukture i izriËaji: Je voudrais parler à/avec...
Invalides, Notre-Dame de Paris, le Louvre, la Tour Eiffel,
C’est de la part de qui? Un instant, ne quitte(z) pas, je vais
le Centre Pompidou... Les monuments les plus récents sont:
l’appeler. Rappelle/rappelez plus tard, STP/SVP laisser
la Grande Arche de la Défense, la Géode, la Grande Halle
un message sur le répondeur, Il travaille sur Internet.
de la Villette; la Cité des sciences et de l’industrie, le musée
Qu’est-ce que tu penses de l’enseignement qui se ferait par
d’Orsay, l’Institut du Monde Arabe, la pyramide du
le Web (la Toile)? Maman de Pierre dit que son fils consulte
Louvre, l’Opéra de la Bastille...
les horaires de train/qu’il cherche un numéro de téléphone
sur son minitel. J’ai un message sur mon portable (téléphone
3. Geografski pojmovi - les DOM i les TOM,
mobile). Nous voudrions acheter une caméra/un appareil
imenovati neke dræave frankofonoga govornoga
photo numérique...
podruËja (obraditi jednu), kontinenti
KljuËne strukture i izriËaji: Quels pays francophones
connais-tu? La France, c’est aussi les DOM et les TOM.
(La Guadeloupe, la Martinique, la Guyane française et la
Réunion constituent les DOM). La Suisse est un État de
l’Europe centrale. C’est une république confédérale (23
cantons) - Confédération suisse/hélvetique (CH). Genève
abrite de nombreuses institutions de l’Organisation des
Nations Unies (l’ONU). Nomme(z) les continents!
186
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik
E priloæna zamjenica en i y
12. Blagdani, tradicija i obiËaji Pridjevi
KljuËne strukture i izriËaji: ovisno o blagdanima, E pridjevi s dvama oblicima u muπkom rodu (nouveau,
primjerice, manger la galette des rois le jour de beau, vieux)
l’Épiphanie, lancer des confettis aux fêtes du carnaval, E nepravilno stupnjevanje pridjeva (bon)
manger des beignets (en Croatie). E tvorba æenskoga roda opisnih pridjeva (kao
sportif/sportive)
187
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik
188
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik
E reproduciranje dijaloga u kojima uËenici samostalno temi (kratki opis s pomoÊu postera, aplikacije...)
mijenjaju neki element E prezentacija rezultata skupnoga rada (o nekoj od
E sposobnost sudjelovanja u dijalozima o poznatoj temi obraenih tema)
E sudjelovanje u dramatizacijama E razvijanje samostalnoga i zajedniËkoga uËenja
E recitiranje kraÊih autentiËnih pjesmica E jednostavnim aktivnostima uËenike se postupno
E opisivanje slikovnoga predloπka privikava na sposobnost vrjednovanja
E imenovanje i opisivanje radnje kolektivnoga/suradniËkoga rada kao i na razvijanje
E povezivanje elemenata prethodno obraene priËe s sposobnosti samoprocjene i samoocjenjivanja te
pomoÊu aplikacija/slikovnih kartica meusobnog ocjenjivanja uËenika (EJP). Na taj naËin
E izricanje kratkoga teksta uz slikovni predloæak kao i roditelji mogu sustavno pratiti proces uËenja i
poticaj (primjerice, strip) napredovanja svojega djeteta.
E sposobnost prepriËavanja dogaaja u proπlosti,
sadaπnjosti i buduÊnosti (nekoliko jednostavnih
reËenica)
8. RAZRED
»ITANJE
E glasno Ëitanje tekstova koji sadræe poznate strukture i
peta godina uËenja
leksik poπtujuÊi naglasak i intonaciju
E izraæajno Ëitanje dijaloga/tekstova
CJELINE I TEME
E Ëitanje po ulogama
1. Kultura, tradicionalna / suvremena francuska
E svladavanje i primjena reËeniËne intonacije
πansona (Edith Piaf, Georges Brassens, Céline
E razumijevanje kraÊih tekstova poznatoga sadræaja
Dion) film, kazaliπte, bande dessinée- BD...
E Ëitanje i razumijevanje kraÊih izvornih poruka (plan
KljuËne strukture i izriËaji: Quel(le)s chanteurs/euses de
grada, jelovnik, turistiËke obavijesti, upute, SMS, rap/rock/pop... connais-tu? ...est un éminent acteur de
elektronska poπta, internet...) cinéma français/ ... est une actrice très connue. À Cannes,
au mois de mai, un festival international de cinéma a lieu
PISANJE chaque année. Georges Hergé était un dessinateur belge,
E uvjeæbavanje osnovnih razlika izmeu grafije i
créateur du personnage de Tintin.
izgovora
E uvjeæbavanje samostalnoga pisanja znakova u 2. Slavni ljudi, povijesne liËnosti: Vercingétorix,
francuskom jeziku (akcenti, apostrof, sedij, trema) Jeanne d’Arc, Napoléon
E dopunjivanje reËenica rijeËima koje nedostaju (prema
KljuËne strukture i izriËaji: Autrefois la France s'appelait
predloπku i prema vlastitu izboru uËenika) la Gaule. Vercingétorix, chef des Gaulois, est considéré
E slaganje ponuenih rijeËi/reËenica u logiËan slijed
comme le premier héros national. Pour beaucoup de
E pisanje Ëestitaka/pozivnica i kraÊega pisma prema
Français, Jeanne d'Arc est l'image de la France. Elle est
predloπku considérée comme une heroïne nationale. Napoléon Ier
E ispunjivanje obrasca s osobnim podatcima
Bonaparte, empereur français, né en Corse, exilé sur l'île
E pisanje kraÊega voenoga sastava
d'Elbe et mort sur l'île de Sainte-Hélène. Les cendres de
E pisanje diktata na poznatu temu
Napoléon reposent aux Invalides à Paris.
E samostalno snalaæenje u pisanju ispita znanja na
temelju prethodno uvjeæbanih sadræaja 3. OtkriÊa i izumi, Marie i Pierre Curie, braÊa
Lumière, Louis Pasteur
STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM KljuËne strukture i izriËaji: Marie et Pierre Curie ont
E uporaba vizualnih elemenata radi πto uspjeπnijega
découvert le radium. Ils ont obtenu le prix Nobel de
zapamÊivanja jeziËnih sadræaja (boje, crteæi, physique. Après la mort de son époux, Marie a reçu aussi
podcrtavanje i sl.) le prix Nobel de chimie. Louis Pasteur, chimiste et biologiste
E uporaba ilustracija radi lakπega razumijevanja sadræaja
français, créateur de la microbiologie, Il a découvert le vaccin
teksta contre la rage. Il a inventé la pasteurisation. Les frères
E razvrstavanje leksika prema tematskim sadræajima
Lumière - Louis, (inventeur du cinématographe et précurseur
E osamostaljivanje uËenika za sluæenje rjeËnikom u
du VII e art), à partir de 1895 il a tourné de nombreux
udæbeniku, slikovnim, dvojeziËnim i jednojeziËnim films. Son frère Auguste a perfectionné la photographie.
rjeËnikom
E privikavanje na samostalno zakljuËivanje (analogija na
temelju primjera)
E postupno stjecanje znanja na temelju promatranja,
189
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik
5. Europa juËer i danas, Europska unija, VijeÊe 9. Poznati nacionalni parkovi, parkovi prirode,
Europe, Deklaracija o pravima Ëovjeka i rezervati u Hrvatskoj i Francuskoj, Jacques-
djeteta, Deklaracija o principima snoπljivosti Yves Cousteau
(tolerancije), multikulturalnost, viπejeziËnost, KljuËne strukture i izriËaji: Les parcs nationaux sont
europska himna... placés sous le contrôle de l’État. Ce sont des endroits où les
KljuËne strukture i izriËaji: Un Européen paysages, les animaux, les plantes sont protégés. les parcs
/uneEuropéenne, L'Union européenne, combien de pays a- naturels régionaux, la flore et la faune, le tourisme, les
t-elle réunis? Décris le drapeau européen! L'hymne européen réserves naturelles..., Jacques-Yves Cousteau, est l' auteur
est l'Ode à la joie, de la IX e symphonie de Beethoven. Le de nombreux films sur le monde sous-marin (Le Monde du
Palais de l'Europe à Strasbourg est le siège du Conseil de silence, Le Monde sans soleil...) et de livres. Il a essayé de
l'Europe et du Parlement européen. La Déclaration sauver les mers et les océans.
universelle des droits de l'homme votée par L'ONU définit
10. ©kolski sustav u Hrvatskoj i Francuskoj,
les droits individuels, les libertés publiques... Les États
sliËnosti i razlike, profesionalna orijentacija,
membres et leurs capitales sont..., les institutions..., une
izbor srednje πkole nakon 8. razreda
société multiculturelle...
KljuËne strukture i izriËaji: Le système éducatif français
est divisé en trois niveaux (primaire, secondaire et
6. Odnos mladi/odrasli, æivot i problemi mladih,
supérieur). En France, l'école est obligatoire jusqu'à 16 ans.
izlasci, druæenja, jednakost spolova,
Compare(z) le système éducatif français avec le nôtre! Avant
neprihvatljivo ponaπanje...
de choisir votre type d'études secondaires vous pouvez
KljuËne strukture i izriËaji: Dans la société
demander les informations à un conseiller d'orientation.
d'aujourd'hui, c'est dur d'être jeune. Selon toi/vous qu'est-
ce qui est le plus important pour réussir sa vie? (avoir un 11. Blagdani, dræavni praznici
métier/être entouré de gens que l'on aime, avoir de l'argent, KljuËne strukture i izriËaji: leksik ovisno o
être connu...) Les parents pensent que les enfants à l'âge de blagdanima, primjerice, La nuit du 14 juillet on tire des
14/15 ans sont un peu jeunes pour sortir le soir avec des feux d'artifice dans toute la France, la fête des amoureux-le
amis et pour rentrer trop tard chez eux. Le passage 14 février...
d’adolescence à l’âge adulte est parfois vraiment difficile.
Payer une femme moins qu'un homme pour le même travail, IZBORNE TEME
est-ce que c'est juste? Dis-moi ce que tu en penses? Il faut
Pripremati recitacije/ igrokaze za mlade u okviru 10%
respecter les parents... le disco, l'anniversaire...
nastavnih sati tijekom godine prema interesima uËenika i
izboru uËitelja, izraivati tematske panoe, postere...
7. Stop nasilju - solidarnost na djelu, moguÊi
Obraditi legendu o Jeanne d’Arc, pronaÊi na internetu
uzroci i posljedice nasilja, nasilje u πkoli, rasna
aktualne obavijesti na zadanu temu te nakon izlaganja
i vjerska snoπljivost, ksenofobija...
uËenika napisati saæetak (timski rad).
KljuËne strukture i izriËaji: La violence augmente de jour
en jour dans le monde entier, elle est partout dans la société
et même dans les établissements scolaires. Il y a trop de
programmes violents à la télévision, trop de films montrant
des crimes, des brutalités. Le respect des autres est le refus du
racisme. Il faut se battre: contre la ségrégation/la
xénophobie... donner et tendre la main aux autres, la
tolérance, la solidarité, la générosité, le respect, l'intérêt vis-
à-vis d'autres cultures...
190
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik
POSTIGNUΔA Prijedlozi
E uporaba najuËestalijih prijedloga
usvojenih na razini samostalne produkcije. LeksiËka podruËja qui, avec qui, de qui/quoi
naznaËena su u predloæenim nastavnim temama za 8. ReËenice
razred. Na kraju osmoga razreda, u drugom stranom jeziku E 1. i 2. tip pogodbenih reËenica
predvia se doseg razine A1+ prema deskriptorima E neupravni govor (direktna pitanja i zapovjedni naËin,
uËenici postiæu razinu viπu od A1, ali ne uspijevaju u svim E izricanje potrebe / zabrane / upozorenja (il faut
uz uporabu gramatiËkoga nazivlja i usustavljivanje gradiva E il faut + konjunktiv prezenta najËeπÊih tematskih
PreporuËuje se usvajati gramatiËke strukture u situacijama veznika afin que, pour que
svakodnevnoga æivota ili na tekstovima s aktualnim E slaganje vremena
connaître, voir, découvrir, offrir, falloir, boire, dormir, savoir E prilozi na -ment (specifiËnosti)
191
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik
E Ëitanje po ulogama
tematike izgovora
E usvajanje πto pravilnijeg izgovora i intonacije E uvjeæbavanje samostalnoga pisanja znakova u
oponaπanjem izvornih govornika francuskom jeziku (akcenti, apostrof, sedij, trema)
E uoËavanje razliËitog izgovora glasova i glasovnih E dopunjivanje reËenica rijeËima koje nedostaju (prema
skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski jezik predloπku i prema vlastitu izboru uËenika)
i moguÊnost reproduciranja E slaganje ponuenih rijeËi/reËenica u logiËan slijed
192
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik
193
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik
TALIJANSKI JEZIK
UVOD 5. UËenik i πkolsko okruæenje: osnovni opis
U osnovnim πkolama u Republici Hrvatskoj talijanski πkolskoga prostora, pribora i πkolskih aktivnosti
jezik je zastupljen je kao prvi strani jezik (od 1. do 8. KljuËne strukture i izriËaji: Che cos’è? È un libro, un
razreda), kao drugi strani jezik (od 4. do 8. razreda), kao quaderno, una matita, una gomma. Ascolto, parlo, scrivo.
materinski jezik pripadnika talijanske nacionalne manjine, i
kao jezik druπtvene sredine u dvojeziËnim podruËjima RH. 6. Pojam broja: odreivanje broja predmeta od 1
Stoljetna povezanost Hrvatske i Italije, uvjetovana do 10, brojanje uËenika i poznatih predmeta
zemljopisnom blizinom, dovela je do mnogostrukih dodira KljuËne strukture i izriËaji: uno, due, tre… Quanti… ci
na druπtveno-kulturoloπkom, umjetniËkom, povijesnom, sono? Quante… ci sono?
gospodarstvenom i politiËkom planu. Upravo su zato u
7. Izricanje dobi: izricanje vlastite dobi i dobi
hrvatskom knjiæevnom jeziku, a i nekim hrvatskim
prijatelja
narjeËjima, prisutni utjecaji talijanskoga jezika na
KljuËne strukture i izriËaji: Quanti anni hai? (Ne) ho…
leksiËkom i morfosintaktiËkom planu. U nastavi
Quanti anni ha? (Ne) ha…
talijanskoga kao stranoga jezika u osnovnim πkolama
uËitelji Êe poticati uËenike da sami pronau 8. Opis osoba i stvari: odreivanje veliËine i
meukulturalne i meujeziËne utjecaje. prepoznavanje osnovnih boja
Odgojni i obrazovni ciljevi nastave talijanskoga jezika i KljuËne strukture i izriËaji: Com’è...? Come sono...?
opis razina obrazovnih postignuÊa prema ZajedniËkom Piccolo, grande, rosso, verde...
europskom referentnom okviru za jezike: uËenje, pouËavanje,
vrednovanje,1 navedeni su u zajedniËkom Uvodu za strane 9. Razredni meujezik: osnovne naredbe i
jezike.2 uljudno ophoenje
KljuËne strukture i izriËaji: Alzati! Alzatevi! Prendi!
Prendete! Ripeti! Ripetete! Per favore signora… Per favore,
dammi… Prego… Grazie!
Talijanski kao
10. Osnovni rjeËnik uz tradicionalne blagdane:
prvi strani jezik nazivi blagdana, Ëestitanje
KljuËne strukture i izriËaji: San Niccolò, la Befana, il
Natale, il Capodanno, la Pasqua, Buon Natale! Felice
1. RAZRED Capodanno!
prva godina uËenja 11. Proslava roendana: Ëestitanje i izricanje æelja
KljuËne strukture i izriËaji: Buon compleanno! Tanti
CJELINE I TEME auguri!
1. Pozdravi: pri susretu i opraπtanju na
neformalnoj i formalnoj razini IZBORNE TEME
KljuËne strukture i izriËaji: Ciao! Buon giorno! Buona U okviru 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po
sera! Arrivederci! izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodne
recitacije, pjesmice i brojalice. Sadræaji se proπiruju
2. Predstavljanje dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih
KljuËne strukture i izriËaji: Chi sei? Io sono? Come ti sadræaja. Primjerice, uËenik i izvanπkolska okolina, igre i
chiami? Mi chiamo… Chi è? È… igraËke.
194
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik
ReËenice »ITANJE
E jednostavne reËenice od 2 do 4 elementa u E pamÊenje grafijske slike rijeËi i izdvojenih reËenica na
195
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik
E postupni razvoj svijesti o pripadnosti skupini uËenika 9. KuÊni ljubimci: osnovni opis i glasanje
koji rade na zajedniËkom zadatku usvajanja KljuËne strukture i izriËaji: Che animale hai? Che
talijanskoga jezika animale ti piace? Il cane, il gatto, il canarino, il pesciolino,
la tartaruga... Com’è...? Piccolo/grande, bello/brutto...
Come fa...?
2. RAZRED 10. Atmosferske prilike: opisivanje trenutaËne
druga godina uËenja vremenske situacije
KljuËne strukture i izriËaji: Che tempo fa? Fa bel
CJELINE I TEME tempo... Fa brutto tempo... Fa caldo... Fa freddo... C’è il
1. Pozdravi: pozdravi pri susretu i opraπtanju na sole. Ci sono le nuvole. Piove. Nevica.
neformalnoj i formalnoj razini
KljuËne strukture i izriËaji: Ciao! Buon giorno! Buona 11. Blagdani i svetkovine: imenovanje blagdana,
sera! Arrivederci! ArrivederLa! Buona notte!... Ëestitanje
KljuËne strukture i izriËaji: Buone feste! Buon Natale!
2. Predstavljanje: predstavljanje sebe i drugih Felice Anno Nuovo! Buona Pasqua! Auguri! Talijanske
osoba, komunikacijski obrasci pri susretu maske: Arlecchino! Pulcinella!
KljuËne strukture i izriËaji: Chi sei? Sono... Chi è?
È… Questo è... Questa è... Questi sono... Queste IZBORNE TEME
sono.... U okviru 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po
izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodne
3. Moja obitelj: predstavljanje vlastite obitelji recitacije, pjesmice i brojalice.
KljuËne strukture i izriËaji: mio, mia, tuo, tua, suo, sua.
Questo è il mio papà/mio nonno/mio fratello... Questa è
ODGOJNO-OBRAZOVNA
la mia mamma/mia nonna/mia sorella.
POSTIGNUΔA
4. Prepoznavanje i imenovanje predmeta: πkolski
pribor i πkolski prostor; aktivnosti u πkoli ZNANJA
KljuËne strukture i izriËaji: Che cosa c’è...? C’è.../Ci
sono... Nello zaino/nella cartella c’è.../ci sono... l’astuccio, LEKSI»KA PODRU»JA
la penna, i quaderni, i libri... Nella classe ci sono: la LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim
lavagna, i banchi, le sedie... Che cosa fai a scuola? A scuola nastavnim temama.Tijekom 2. godine uËenja jezika
leggo, scrivo, disegno, gioco.... predvia se aktivna uporaba oko 200 leksiËkih jedinica, a
na planu razumijevanja do 250 leksiËkih jedinica. Pri
5. Pojam broja: brojevi od 1 do 20 i redni brojevi obradbi novoga leksiËkog gradiva ne uvodi se viπe od 5 do
od 1. do 5. 6 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu. Leksik se
KljuËne strukture i izriËaji: Quanti.../Quante..ci sono? cikliËki ponavlja.
Ci sono 5, 8, 10 libri/matite... Dov’è..? Nel primo/nel
secondo/nel terzo banco. GRAMATI»KE STRUKTURE
GramatiËke se strukture ne tumaËe eksplicitno nego ih
6. Dani u tjednu i godiπnja doba: imenovanje uËenici pamte, usvajaju i koriste globalno u strukturama
dana u tjednu i godiπnjih doba koje su povezane sa situacijom, na razini prepoznavanja,
KljuËne strukture i izriËaji: Che giorno è? È lunedì... razumijevanja i uporabe.
Che stagione è? È primavera... Glagoli (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne
uporabe)
7. Moj dom: imenovanje prostorija u kuÊi, E essere i avere, prva tri lica prezenta u potvrdnom i
Sopra, sotto, a destra, a sinistra... Che cosa fai in cucina? 3. licu jednine prezenta te u 1. i 3. licu mnoæine
Mangio... Che cosa fai nel soggiorno? Guardo la prezenta u potvrdnom i nijeËnom obliku
televisione... Nella mia stanza scrivo i compiti, gioco... E imperativ u okviru tematskih podruËja na razini
196
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik
E prilozi vremena i uËestali prilozi mjesta pitanja u okviru obraenih tematskih sadræaja
ReËenice E sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijama
predloπku
JEZI»NE FUNKCIJE E odabir zaokruæivanjem ili podcrtavanjem
funkcije: pozdravljanje na neformalnoj i formalnoj razini, E popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju (prema
197
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik
obliku
5. Proslava roendana: pisanje pozivnica, E prezent uËestalih glagoli vezanih uz tematska
Ëestitanje, darovi, hrana i piÊe podruËja u potvrdnom i nijeËnom obliku
KljuËne strukture i izriËaji: Ti invito al mio
E glagol fare u prezentu u drugom i treÊem licu jednine,
compleanno... Tanti auguri! Buon compleanno! Quanti
u pitanjima
anni hai? Ne ho... I regali: un libro, un CD, una
E povratni glagoli u prezentu, prva tri lica jednine
maglietta, i pennarelli... Che cosa prepari? Preparo i dolci,
E imperativ u okviru tematskih podruËja na razini
la torta, i panini, la pizza, le bibite... Hai fame? Hai sete?
Ho fame. Prendo... Ho sete. Prendo... Ha fame. Ha sete. razumijevanja i mehaniËke uporabe 2. lica jednine i 2.
Prende... lica mnoæine
Zamjenice (razina prepoznavanja, razumijevanja i
6. »itanje sata: glavni brojevi do 31, redni brojevi globalne uporabe)
E osobne zamjenice u svim licima
do 12.
E pokazne zamjenice
KljuËne strukture i izriËaji: Che ora è? Che ore sono? È
E upitne zamjenice
l’una. È mezzogiorno. È mezzanotte. Sono le tre. Il primo
settembre... Dicembre è il dodicesimo mese dell’anno. Imenice
E globalno razlikovanje i uporaba jednine i mnoæine
KljuËne strukture i izriËaji: Buon Natale! Buone feste! »lan (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne
Felice Anno Nuovo! La mia famiglia festeggia il Natale... uporabe)
prepariamo... compriamo... E neodreeni i odreeni Ëlan za muπki i æenski rod u
198
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik
imenovanje predmeta i izricanje odnosa u prostoru, E popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju (prema
opisivanje predmeta i osoba, opisivanje ljudskog tijela, uzorku) te pisanje kraÊih reËenica
Ëestitanje i zahvaljivanje, izraæavanje stajaliπta prema hrani E sposobnost povezivanja elemenata predloæenog teksta
i piÊu, izraæavanje svojine, Ëitanje sata i opisivanje i pismeno odgovaranje na pitanja
atmosferskih prilika, izraæavanje koliËine, potvrivanje i E pisanje reËenica prema prethodno usvojenim i
nijekanje. zadanim elementima
KULTURA I CIVILIZACIJA
U pristupu kulturoloπkim, odgojnim i socijalizirajuÊim STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM
sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih E postupno usvajanje izgovora, znaËenja rijeËi i
sadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti gramatiËkih struktura uz koriπtenje vizualnih i
dobi uËenika. Postupno se razvija razumijevanje i auditivnih poticaja
tolerancija prema stranoj kulturi i obiËajima i naËinu E izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava
komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja, Ëestitanja i osobnoga slikovnog rjeËnika, sposobnost pronalaæenja
svetkovanja blagdana, prigodne brojalice i pjesmice. rijeËi u abecednom rjeËniku u udæbeniku
E stjecanje znanja na osnovi promatranja i zakljuËivanja
199
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik
200
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik
201
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik
202
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik
E prezent povratnih glagola 1., 2. i 3. konjugacije u stajaliπta prema odreenomu prijevoznomu sredstvu,
potvrdnom, nijeËnom i upitnom obliku komunikacijski obrasci pri odabiru artikala, kupovini i
E imperativ u okviru tematskih podruËja na razini plaÊanju, izraæavanje miπljenja o vremenu i atmosferskim
razumijevanja i uporabe u dnevnoj komunikaciji, 2. i prilikama, izraæavanja æelja te Ëestitanja blagdana.
3. lice jednine i 2. lice mnoæine
Zamjenice KULTURA I CIVILIZACIJA
E osobne zamjenice u svim licima U pristupu kulturoloπkim, odgojnim i socijalizirajuÊim
E pokazne zamjenice sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih
E povratne zamjenice sadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti
Imenice dobi uËenika. Razvija se tolerancija i empatija prema
E uporaba jednine i mnoæine muπkog i æenskog roda stranoj kulturi i obiËajima. Usvajaju se i stalno proπiruju
imenica komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja u razliËitim
E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju
situacijama svakodnevnog æivota. Koriste se izvorni audio
»lan i videomaterijali, prigodne recitacije i pjesmice. UoËavaju
E neodreeni Ëlan i odreeni Ëlan za muπki i æenski rod
se stereotipi i neke predrasude o stranoj kulturi i obiËajima
u jednini i mnoæini uz imenice i ukazuje se na potrebu njihova uklanjanja.
E uporaba odreenog Ëlana uz imenice
Brojevi tekstova
E glavni brojevi od 1 do 1000
GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA
E redni brojevi do 20
INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA
E uporaba brojeva uz odreivanje datuma
E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja
Prijedlozi
fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i intonacijskih
E uporaba uËestalih prijedloga u ustaljenim izrazima
osobina talijanskog jezika prema uzorku
E spajanja prijedloga s odreenim Ëlanom (globalno)
E sposobnost pamÊenja i pravilne reprodukcije
Prilozi
govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka
E prilozi vremena i uËestali prilozi mjesta
E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i
E mjesto priloga u reËenici (globalno)
neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje
ReËenice
E sposobnost postavljanja pitanja u sklopu obraenih
E reËenice od viπe elemenata. Upitne reËenice sa: Chi?
tematskih sadræaja i odgovaranje na takva pitanja
Che cosa? Com'è? Come sono? Dov'è? Dove sono?
E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata
Quanto? Per chi? Per chi è? Perché..? Quando?
u novim situacijama
Na razini prepoznavanja
E sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijama
E imperativ u svim licima
prema zadanom predloπku
E neki oblici kondicionala prezenta u uljudnom
E sposobnost sudjelovanja u mini-dijalozima uz
oslovljavanju
izmjenu nekih elemenata
E osnovne matematiËke operacije
E sposobnost koriπtenja viπe reËenica za opisivanje
E spajanje prijedloga s odreenim Ëlanom
osoba, predmeta i situacija prema predloπku
E neki uËestali prilozi naËina
E sposobnost prepriËavanja kraÊih tekstova uz poticaje
203
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik
204
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik
ODGOJNO-OBRAZOVNA Prijedlozi
E oblici i uporaba padeænih prijedloga: DI, A, DA, IN,
POSTIGNUΔA
SU, CON, PER
ZNANJA Prilozi
E prilozi vremena i uËestali prilozi mjesta
205
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik
nekih elemenata
7. RAZRED
E sposobnost opisivanja osoba, predmeta i situacija sedma godina uËenja
E sposobnost prepriËavanja tekstova uz poticaje i bez
E popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju te pisanje 4. Posjet tipiËnomu restoranu: komunikacija u
kraÊih reËenica restoranu, odabir autohtone hrane i piÊa
E sposobnost povezivanja elemenata predloæenoga
KljuËne strukture i izriËaji: Prenotare un tavolo per...
teksta uz dodavanje novih elemenata Consultare la lista dei cibi e delle bibite… Chiamare il
cameriere. Per primo prendo… Per secondo prendiamo…
E pismeno odgovaranje na osobna pitanja i postavljanje
Per favore il conto! Ecco la mancia! Il servizio (non) è
pitanja compreso.
E pisanje voenih sastava (do 10 reËenica )
E pisanje Ëestitki, kratkih poruka, e-maila, SMS-a, 5. Æivot mladih: izlasci, mjesta izlazaka,
ispunjavanje obrazaca druæenje, glazba
KljuËne strukture i izriËaji: La sera mi piace uscire con…
STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM Vado in discoteca… Mi piace la musica di… Stasera
E postupno usvajanje izgovora, znaËenja rijeËi i andiamo al cinema / a teatro / al concerto di…
gramatiËkih struktura uz koriπtenje vizualnih i
206
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik
6. Ljudsko tijelo: πirenje poznatoga rjeËnika E uporaba imperfekta te uporaba imperfekta i perfekta
(vokabulara), lakπi zdravstveni problemi, E tvorba i uporaba gerundiva; glagol stare u prezentu i
komunikacija pri traæenju pomoÊi imperfektu + gerundiv
KljuËne strukture i izriËaji: Non mi sento bene... mi fa E nepravilni glagoli u obraenim vremenima i
male... Vado dal medico/all’ambulatorio/all’ospedale/al naËinima: concludere, piacere, rompere, salire, scegliere,
pronto soccorso. Con la ricetta vado in farmacia. scendere, sedere (sedersi), svolgere, uscire, vivere
Imenice
7. Prirodne ljepote Italije: nacionalni parkovi, E neke uËestale imenice s nepravilnom mnoæinom
vulkani, Alpe, Sicilija ili Sardinija »lan
KljuËne strukture i izriËaji: I parchi nazionali in Italia E uporaba neodreenog i odreenog Ëlana
sono… Le Alpi si trovano… I vulcani sono… La Sicilia… E odreeni Ëlan s prijedlozima
Le bellezze naturali… I monumenti storici…
E ispuπtanje Ëlana u nekim izrazima
Pridjevi
8. Talijanska popularna glazba: poznati pjevaËi,
E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju
naslovi pjesama, festivali popularne glazbe
Zamjenice
KljuËne strukture i izriËaji: I miei cantanti preferiti
E naglaπene osobne zamjenice (subjekt, objekt),
sono… So cantare... Seguo il festival della canzone...
nenaglaπene osobne zamjenice (direktni objekt) te
njihovo slaganje s participom proπlim, nenaglaπene
9. Blagdani i svetkovine: obiËaji uz proslave
osobne zamjenice (indirektni objekt)
svetkovina i blagdana
E uporaba partitivne zamjenice NE i njezino slaganje s
KljuËne strukture i izriËaji: Il Natale, il Capodanno, la
Pasqua, il Carnevale… Le tradizioni e le specalità participom proπlim
E razlika izmeu ci i ne u funkciji nenaglaπenih
gastronomiche.
zamjenica i priloænih oznaka
IZBORNE TEME Brojevi
E ponavljanje glavnih i rednih brojeva
U sklopu 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po
izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodne Prilozi
E tvorba i uporaba priloga naËina
recitacije i pjesme. Sadræaji se proπiruju dodatnim
materijalima u sklopu zadanih tematskih sadræaja, npr. E stupnjevanje nekih priloga
Prijedlozi
ODGOJNO-OBRAZOVNA E prijedlozi te prijedlozi spojeni s odreenim Ëlanom,
POSTIGNUΔA uporaba
ReËenice
E upitne, vremenske, pogodbene u sadaπnjosti
ZNANJA
Na razini prepoznavanja
E gerundiv umjesto zavisnih reËenica, pogodbene
LEKSI»KA PODRU»JA
reËenice u proπlosti Se potevo venivo subito.
LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim
E uporaba odreenog Ëlana uz geografska i vlastita
nastavnim temama. Tijekom 7. godine uËenja jezika
predvia se aktivna uporaba oko 800 leksiËkih jedinica, a imena i prezimena
na planu razumijevanja i mehaniËkog usvajanja oko 950
leksiËkih jedinica. Pri obradbi novoga leksika predvia se JEZI»NE FUNKCIJE
obradba od 8 do 9 leksiËkih jedinica po nastavnom satu. U sklopu obraenih tema i jeziËnih struktura obradit Êe
RjeËnik se cikliËki ponavlja i proπiruje novim sadræajima se jeziËne funkcije: izraæavanje vlastitih sklonosti pri
planiranju i odabiru odrediπta putovanja (izleta),
GRAMATI»KE STRUKTURE prijevoznoga sredstva te uvaæavanje i prihvaÊanje miπljenja
Pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz uporabu drugih, odgovarajuÊi komunikacijski obrasci,
gramatiËkog nazivlja i usustavljivanje gradiva. Gramatika se komunikacija u zraËnoj luci, traæenje informacija,
tumaËi i provjerava u kontekstu situacije bez mehaniËkog opisivanje grada, spomenika te povijesnih i turistiËkih
zapamÊivanja paradigmi i pravila. znamenitosti, komunikacijski obrasci u restoranu pri
odabiru jela i piÊa, naruËivanje, izraæavanje vlastitih
Glagoli sklonosti, opisivanje posjeÊenih lokaliteta, usporeivanje sa
E bezliËni oblici (si mangia, si beve, ci si diverte) i bezliËni sliËnim lokalitetima u vlastitoj zemlji, izraæavanje
izrazi (è bello, è possibile/impossibile, bisogna, è necessario) zadovoljstva/nezadovoljstva, traæenje medicinske pomoÊi,
s infinitivom izraæavanje boli i nelagode, izraæavanje slaganja/neslaganja
E kondicional I. pravilnih i nekih nepravilnih glagola s miπljenjem drugih, opisivanje znaËenja pojedinih
(essere, avere, andare, dare, volere, potere, dovere, piacere) praznika te naËina slavljenja i obiljeæavanja.
E tvorba imperfekta pravilnih i nepravilnih glagola
207
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik
SLU©ANJE postera
E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih E koriπtenje udæbenika, radne biljeænice, biljeænice i
skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik rjeËnika i drugih izvora znanja
E povezivanje audiovizualnoga jeziËnog sadræaja E stjecanje znanja na osnovi promatranja, istraæivanja,
E razumijevanje pitanja i kraÊih usmenih tekstova analize podataka i zakljuËivanja tijekom nastave izvan
E razumijevanje namjera sugovornika
uËionice i πkole
E uoËavanje analogija i pravilnosti u jeziËnom ustroju i
neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje vlastitom napretku i o napretku drugih (EPJ)
E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u
u novim situacijama
8. RAZRED
E sposobnost sudjelovanja u dramatizacijama prema osma godina uËenja
zadanom predloπku
E sposobnost sudjelovanja u dijalozima uz izmjenu CJELINE I TEME
nekih elemenata 1. Neke poznate povijesne liËnosti: istraæivaËi,
znanstvenici, knjiæevnici i umjetnici (osnovni
»ITANJE
podatci); zanimanja
E pamÊenje grafijske slike rijeËi i reËenica na razini
KljuËne strukture i izriËaji: I famosi inventori italiani
prethodno usvojenih zvuËnih i pisanih uzoraka
sono... I grandi musicisti/pittori/scultori sono... Gallileo
E glasno Ëitanje reËenica, dijaloga i tekstova nakon
Gallilei è nato a... nel ... secolo. Le sue scoperte, le sue
odsluπanih zvuËnih uzoraka opere principali...
E korektno Ëitanje tekstova i bez zvuËnih uzoraka
E Ëitanje i razumijevanje kraÊih izvornih uputa i 2. ©kolski sustav: uporedba πkolskoga sustava u
poruka, Ëitanje SMS poruka, e-maila, Interneta Italiji i u Hrvatskoj; pisanje æivotopisa
KljuËne strukture i izriËaji: La scuola elementare in
PISANJE Italia/in Croazia, i diversi tipi di scuola media (inferiore,
E prepisivanje tekstova prema predloπku (kao vjeæba za superiore), iscriversi all’università, laurearsi. Il mio
diktat) curriculum vitae.
E odgovaranje na pitanja o poznatom sadræaju
3. RaËunalo i Internet: prednosti i nedostatci
E pisanje diktata s poznatim elementima
KljuËne strukture i izriËaji: Invio un’ e-mail, frequento
E provjera razumijevanja tekstova u zadacima vari siti... navigo in Internet. Vantaggi e svantaggi del
viπestrukoga izbora computer.
208
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik
Pridjevi
6. Talijanski gradovi: znaËajke gradova, E tvorba æenskog roda pridjeva (iznimke)
osobitosti suvremene Italije
E tvorba mnoæine pridjeva (iznimke)
KljuËne strukture i izriËaji: Napoli, Milano, Venezia,
E oblici i uporaba nekih neodreenih pridjeva
storia e cultura, importanza economica, specialità
»lan
gastronomiche, problemi sociali, inquinamento, traffico.
E ispuπtanje Ëlana i uporaba Ëlana uz zemljopisno
209
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik
210
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik
materinskoga jezika ili meu stranim jezicima 6. Ljudsko tijelo: osnovni dijelovi tijela, opis
E razvoj svijesti o pripadnosti skupini uËenika koji rade osoba
na zajedniËkom zadatku usvajanja talijanskoga jezika KljuËne strukture i izriËaji: Com’è il ragazzo? Il
E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o ragazzo è piccolo/grande/bello/buono... Com’è la
vlastitom napretku i napretku drugih (EJP) ragazza?La ragazza è buona... Come sono i ragazzi/le
ragazze? I ragazzi sono piccoli/grandi/belli... Le ragazze
sono piccole...
211
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik
leksiËkih jedinica. Pri obradbi novoga leksika ne bi trebalo tematska podruËja u svim licima u potvrdnom,
uvoditi viπe od 5 do 6 leksiËkih jedinica po nastavnom nijeËnom i upitnom obliku
satu. RjeËnik se cikliËki ponavlja i proπiruje novim E prezent glagola chiamarsi u potvrdnom, nijeËnom i
lica jednine
KULTURA I CIVILIZACIJA
E imperativ u okviru tematskih podruËja na razini
U pristupu kulturoloπkim, odgojnim i socijalizirajuÊim
razumijevanja i mehaniËke uporabe; 2. lice jednine i
sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih
2. lice mnoæine
sadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti
Zamjenice (razina prepoznavanja, razumijevanja i
dobi uËenika. Komunikacijski obrasci uljudnoga
globalne uporabe)
ophoenja, opis stanovanja i æivota djece u Italiji, Ëestitanja
E osobne zamjenice uz glagole
i svetkovanja blagdana, prigodne recitacije i pjesmice
E pokazne zamjenice
razvijat Êe postupno razumijevanje prema stranoj kulturi i
Imenice (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne razliËitostima pridonoseÊi razvoju interkulturalne
uporabe) kompetencije. Usporedba se moæe proπiriti i na prvi strani
E globalno razlikovanje i uporaba jednine i mnoæine
jezik.
muπkog i æenskog roda imenica
E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju
VJE©TINE I SPOSOBNOSTI
»lan (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne
uporabe)
SLU©ANJE
E neodreeni Ëlan i odreeni Ëlan za muπki i æenski rod
E neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na
u jednini i mnoæini uz imenice
stranom jeziku
Pridjevi (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne
E povezivanje audiovizualnoga jeziËnog sadræaja
uporabe)
E razumijevanje pitanja i kraÊih reËenica
E razlikovanje jednine i mnoæine muπkog i æenskog
E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
roda pridjeva
skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik
E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju
212
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik
213
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik
recitacije, bajke i pjesmice. Sadræaji se proπiruju dodatnim E uporaba brojeva uz odreivanje datuma
ODGOJNO-OBRAZOVNA kontekstu
POSTIGNUΔA Prilozi
E prilozi vremena i uËestali prilozi mjesta
ZNANJA ReËenice
E jednostavne reËenice od viπe elemenata. Upitne
satu. RjeËnik se cikliËki ponavlja i proπiruje novim E uporaba odreenog Ëlana ili ispuπtanje Ëlana ispred
E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju E razumijevanje pitanja i kraÊih reËenica, razumijevanje
214
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik
u novim situacijama
6. RAZRED
E sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijama treÊa godina uËenja
prema zadanom predloπku
E sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenu CJELINE I TEME
nekih elemenata 1. Pozdravi: formalna i neformalna razina,
E sposobnost koriπtenja viπe reËenica za opisivanje osnovni komunikacijski obrasci pri susretu
osoba, predmeta i situacija KljuËne strukture i izriËaji: Ciao! Arrivederci! Buon
E sposobnost prepriËavanja kraÊih tekstova uz likovne giorno! Buona sera! Buona notte! Buon riposo!
poticaje ArrivederLa! Come stai? Bene, grazie.
215
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik
moglie, i figli, gli zii, i cugini, i nonni. Preparare la tavola E imperativ glagola na -are, -ere, -ire ( 2. lice jednine i 2.
per la festa di… lice mnoæine, a ostali oblici na razini prepoznavanja i
razumijevanja)
9. ©portovi: ekipni i individualni πportovi,
Zamjenice
odgojni utjecaj πporta na mlade
E osobne zamjenice u svim licima u nominativu
KljuËne strukture i izriËaji: Sono sportivo, pratico… mi
E nenaglaπene liËne zamjenice za treÊe lice u akuzativu
alleno… La mia squadra ha perso/ha vinto. Il mio sport
E pokazne zamjenice questo/a/i/e
preferito è…
Imenice
10. Izlet na kraju πkolske godine: snalaæenje u E jednina i mnoæina muπkog i æenskog roda imenica
nepoznatom gradu, koriπtenje plana grada, E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju
KljuËne strukture i izriËaji: Mettersi d’accordo, fare una E odreeni Ëlan i njegova uporaba uz imenice za
gita a… consultare la pianta della città… Per favore, rodbinske odnose pred kojima je posvojni pridjev
dov’è…? Presento la mia città. Pridjevi
E pokazni pridjevi questo, quello u jednini i mnoæini
IZBORNE TEME
E oblici pridjeva bello ispred imenica
U okviru 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po
E pravilno stupnjevanje pridjeva
izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodne
E nepravilno stupnjevanje pridjeva buono
recitacije, pjesme i tekstovi. Sadræaji se proπiruju dodatnim
Brojevi
materijalima u okviru zadanih tematskih sadræaja.
E glavni brojevi do 1 000 000
Primjerice, osnovni geofiziËki podatci o Italiji i njezinim
E redni brojevi do 20
najpoznatijim gradovima.
E uporaba brojeva uz odreivanje datuma
ODGOJNO-OBRAZOVNA Prijedlozi
E uporaba prijedloga u izrazima s Ëlanom i bez njega
POSTIGNUΔA
E pravilo spajanja prijedloga DI, A, DA, IN, SU,
predvia se aktivna uporaba oko 300 leksiËkih jedinica, a reËenice s: Chi?, Che cosa?, Com'è?, Come sono?,
na planu razumijevanja do 450 leksiËkih jedinica. Pri Dov'è?, Dove sono?, Quanto?, Per chi?, Per chi è?,
obradi novoga leksika preporuËa se uvoenje od 7 do 8 Perché?, Quando?
leksiËkih jedinica po nastavnom satu. RjeËnik se cikliËki Na razini prepoznavanja
ponavlja i proπiruje novim sadræajima. E imperativ za uljudno oslovljavanje
216
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik
SLU©ANJE
E sluπanje s razumijevanjem, sluπanje i gledanje filma ili STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM
videa s razumijevanjem E usvajanje izgovora, znaËenja rijeËi i gramatiËkih
217
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik
KljuËne strukture i izriËaji: Le parti del corpo umano, glagola triju konjugacija: essere, avere, andare, dare,
all’ ambulatorio, la visita, il medico, l’ infermiera, avere la volere, potere, dovere, piacere
E razlika u uporabi perfekta i imperfekta u talijanskom
febbre, fare le radiografie, la ricetta.
jeziku
E kondicional I. pravilnih glagola triju konjugacija,
7. Zanati i zanimanja: djelatnik, mjesto odvijanja
djelatnosti, proizvodi kondicional nekih nepravilnih glagola (essere, avere,
KljuËne strukture i izriËaji: Il panettiere, la panetteria, il andare, dare, volere, potere, dovere, piacere), uporaba
pane/il pizzaiolo, la pizzeria, la pizza/il pasticcere, la kondicionala u talijanskom
E tvorba i uporaba gerundiva; uporaba glagola stare u
pasticceria, le paste/il fioraio, la fioreria, i fiori/il medico,
l’ospedale, l’ambulatorio, curare i malati/la comessa, il prezentu i imperfektu + gerundiv,
negozio, gli articoli… E uËestali nepravilni glagoli u obraenim vremenima i
naËinima
218
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik
219
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik
osoba, predmeta i situacija i izraæavanje osobnih E sposobnost usmenog ili kraÊeg pismenog izlaganja o
stavova i æelja dogaajima iz svakodnevnog æivota
E sposobnost prepriËavanja kraÊih tekstova uz predloæak E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o
ili bez njega vlastitom napretku (EJP)
E sposobnost prepriËavanja dogaaja u sadaπnjosti, E razvoj sposobnosti meusobnoga vrjednovanja
proπlosti i buduÊnosti uËenika i njihovog napretka
»ITANJE
E Ëitanje i razumijevanje reËenica i tekstova na razini
220
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik
KljuËne strukture i izriËaji: i grandi magazzini, le guardarsi, itd. i njihova uporaba u perfektu
compere, gli sconti, le svendite, l’abbigliamento, le calzature. Imenice
I grandi magazzini italiani sono… Gli stilisti più noti E tvorba æenskog roda imenica
221
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik
Che cosa?, Com'è?, Come sono?, Dov'è?, Dove sono?, upute s razglasa, televizijski program, kraÊe
Quanto?, Per chi...?, Perché..?, Quando? informacije, meteoroloπki izvjeπtaj, upute o stanju na
E upravni i neupravni govor, odnosne reËenice
cestama, meteoroloπke informacije, izvorne talijanske
Na razini prepoznavanja pjesme
E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
E uporaba oblika konjunktiva prezenta koji su istovjetni
s oblicima imperativa, konjunktiv prezenta u skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik
E razumijevanje osnovnih uzvika uz gestualno
zavisnim reËenicama iza glagola sumnje, æelje, itd.
E zdruæene nenaglaπene osobne zamjenice dativ +
sporazumijevanje meu Talijanima
akuzativ i njihovo mjesto u reËenici, zdruæivanje tih
oblika s imperativom, gerundivom, infinitivom i s ecco GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA
INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA
E odnosne zamjenice che, di cui... il quale, del quale, u
E sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i
odnosnim reËenicama.
ponavljanja fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i
E pogodbene reËenice u sadaπnjosti i u proπlosti: Se
intonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorku
posso, vengo/verrò da te. Se potevo, venivo.
i bez njega
E sposobnost pamÊenja i pravilne reprodukcije
JEZI»NE FUNKCIJE
U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura prisutne govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka izoliranih
su jeziËne funkcije: komunikacijski obrasci na neformalnoj rijeËi, reËenica, dijaloga, kraÊih tekstova i pjesama
E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i
i formalnoj razini, izricanje sudova o sebi, prijateljima i
obitelji, opis osoba i njihovih karakternih osobina, neverbalne poticaje
E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u
opisivanje odnosa meu osobama, opisivanje vremenskih i
prostornih odnosa, traæenje i davanje informacija, okviru obraenih tematskih sadræaja
izraæavanje stavova i æelja, izraæavanje osjeÊaja radosti, E sposobnost opisivanja i davanja miπljenja i savjeta na
slaganja i neslaganja, ljubomore, suosjeÊanja i kritike, osnovi usvojenih elemenata u novim situacijama
izraæavanje svojine i pripadnosti, opisivanje proπlih E sposobnost sudjelovanja u dramatizacijama i
dogaaja i sjeÊanja i iznoπenje osobnih planova za raspravama prema zadanom predloπku ili bez njega
buduÊnost, davanje savjeta, ocjena i uputa, zabranjivanje i E sposobnost traæenja obavijesti i objaπnjenja
odbijanje i prihvaÊanje ponude, zahvaljivanje, Ëestitanje, osoba, predmeta i situacija i izraæavanje osobnih
uvjeravanje, izricanje æaljenja, ispriËavanje, izraæavanje nazora, sudova i æelja
koliËine i mjere, potvrivanje i nijekanje E sposobnost prepriËavanja obraenih tekstova uz
proπlosti i buduÊnosti
222
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik
E popunjavanje teksta rijeËima ili reËenicama koje analize i izvoenja zakljuËaka tijekom nastave izvan
nedostaju te pisanje kraÊih tekstova sadræajno uËionice i πkole
povezanih s obraenim temama E sposobnost pretpostavljanja i izvoenja zakljuËaka na
E pisanje biljeæaka nakon odsluπanog ili proËitanog osoba, dogaaja i vlastitih doæivljaja
teksta E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o
223
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Latinski jezik
224
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Latinski jezik
Vertikalna i horizontalna povezanost unutar E kroz tekstove uËeniku predstavlja kako se pojedina
predmeta: kultura iskazuje u samoprikazivanju, kako se oblikuje
Nastavne teme se ne ponavljaju iz razreda u razred, ali se razlikujuÊi se u sjedinjenju s jednom stranom
neke u skladu s potrebama za uvjeæbavanjem ili kulturom - helenistiËkom GrËkom, kako stvara i
proπirivanjem znanja trajno pojavljuju tijekom razvija osebujnu socijalnu strukturu i kako dalje
Ëetverogodiπnjeg programa. prenosi bitne vlastite elemente
Podrazumijeva se da se prethodno steËena znanja i E dovodi do spoznaje o isprepletenosti kultura proπlosti
umijeÊa te sposobnosti nastavljaju razvijati i primjenjivati sa suvremenim iskustvom
na sljedeÊim stupnjevima (npr. uËenici se na niæoj razini E potiËe prihvaÊanje humanistiËkih vrijednosti
susreÊu s jednostavnijim morfoloπkim i sintaktiËkim E budi svijest o poπtovanju drugih kultura i duhovnih
oblicima, koje postupno primjenjuju i razvijaju kroz vrijednosti razliËitih civilizacija i poπtovanje prema
program). Time se uËenicima omoguÊuje stjecanje trajnih vlastitim korijenima
znanja. E razvija sposobnost kritiËke prosudbe
225
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Latinski jezik
226
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Latinski jezik
227
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Latinski jezik
NASTAVNA CJELINA:
6. RAZRED OBLICI PERFEKTNE I PARTICIPSKE OSNOVE
TEME
NASTAVNA CJELINA: 1. Glagolski oblici aktivne perfektne osnove
KljuËni pojmovi: perfektna osnova, perfekt,
KOMPARACIJA
pluskvamperfekt, futur II.
TEME Obrazovna postignuÊa: konjugiranje svih pravilnih
1. Komparacija pridjeva glagola i esse u oblicima perfektne osnove (indikativ
KljuËni pojmovi: komparacija, pozitiv, komparativ, perfekta, pluskvamperfekta i futura II. aktivnoga),
superlativ, elativ, ablativ usporedbe. tvorba infinitiva perfekta aktivnoga.
Obrazovna postignuÊa: tvorba komparativa i
superlativa pridjeva 1., 2. i 3. deklinacije; deklinacija
komparativa i superlativa; uporaba komparativa i
superlativa u reËenici; razlikovanje superlativa i
228
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Latinski jezik
229
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Latinski jezik
230
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Latinski jezik
231
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu GrËki jezik
GR»KI JEZIK
UVOD znaËenje participa, nerefleksivno izricanje pripadnosti
E jednostavne i jednostavno proπirene reËenice,
PRIKAZ PREDMETA: sastavne i suprotne reËenice
Tradicija uËenja klasiËnih jezika u Hrvatskoj traje veÊ E razumijevanje konteksta u kojem se pojavljuju
gotovo Ëetiristo godina, od trenutka kad su Isusovci konstrukcije- akuzativ s infinitivom, genitiv apsolutni
osnovali KlasiËnu gimnaziju u Zagrebu. UËenje klasiËnih
jezika u tadaπnjoj je osmogodiπnjoj gimnaziji u svim 3. »ITANJE
razredima bilo uobiËajeno. To danas zovemo ≈rano uËenje UËenici moraju svladati izgovor i akcentuaciju rijeËi te
klasiËnih jezika«, po kojem se grËki uËi u 7. i 8. razredu u intonaciju reËenice.
dvogodiπnjem programu po tri sata tjedno.
4. RAZUMIJEVANJE
Nastavna podruËja koja obuhvaÊa predmet: Tekstu se pristupa formalnom gramatiËkom raπËlambom pri
kojoj se neprekidno uvjeæbava osnovna metoda: uoËavanje
1. VOKABULAR (RJE»NIK) gramatiËkog oblika i njegove uloge u reËenici / tekstu.
UËenje rijeËi treba zapoËeti sustavno, od prvog susreta s Razumijevanje teksta podrazumijeva spoznaju o gramatiËkom
tekstom. Rad na satu mora poËeti od provjere usvojenog ustrojstvu reËenice i povezivanje tako spoznatog ustrojstva s
rjeËnika. Pri tome uËitelj moæe izvrπiti i izbor nauËenih kontekstom i sa znaËenjima rijeËi i izraza.
rijeËi, jer se u tekstovima nuæno javljaju i neke rijetko Ëeste
rijeËi. Redovito treba zahtijevati da uËenici rijeËi uËe i u 5. PREVO–ENJE
pisanom obliku, kako bi sva obiljeæja grËkog pisma i grËke Prvi pristup prevoenju mora biti doslovan, a zatim se
fonologije bila primjereno svladana. prelazi na slobodniji prijevod povezan sa zahtjevima
hrvatskog jezika. Pravilno konstruiranje i povezivanje
Pri ponavljanju i ispitivanju rijeËi treba povezivati prema reËeniËnih dijelova dokaz je da je uËenik razumio
srodnosti, suprotnosti ili prema nekom drugom kriteriju. strukturu grËkog teksta.
Posebice ih treba povezivati s rijeËima koje su dio
hrvatskog jezika kao internacionalizmi. 6. KULTURA, POVIJEST, CIVILIZACIJA
UËenje klasiËnih jezika podrazumijeva kulturno-
2. GRAMATIKA (SLOVNICA) povijesni i civilizacijski kontekst.
a) Fonologija Putem prevoenja grËkog teksta uËenici usvajaju
E grËko pismo- alfabet
razliËite spoznaje o grËkoj civilizaciji.Kroz dvije godine
E osobitosti u Ëitanju i pisanju
uËenja grËkog jezika uËenici moraju upamtiti sljedeÊe
E podjela fonema
sadræaje iz podruËja:
E knjiæevnosti
E vrste naglasaka i pravila naglaπavanja
E povijesti
E proklitike i enklitike
E kulture i civilizacije
b) Morfologija
E sastavni dijelovi rijeËi
Kulturno-povijesni i civilizacijski sadræaji nisu nuæno
E oblici i deklinacija Ëlana
ovisni o pojedinim nastavnim cjelinama i temama, nego
E deklinacija imenica: A, O, treÊa deklinacija
Ëine jedinstveni korpus znanja iz tog podruËja koje uËenik
E deklinacija pridjeva: A i O deklinacije, treÊa tijekom dvije godine uËenja grËkog jezika mora usvojiti.
deklinacija
E komparacija pridjeva
E knjiæevnost: uËenike treba upoznati s glavnim
E tvorba i komparacija priloga
predstavnicima grËke knjiæevnosti
E zamjenice
E povijest: uËenike treba upoznati s osnovnim
E brojevi
dogaajima i razdobljima grËke povijesti. Povezivati
E konjugacija: ih s temeljnim pojmovima arheologije i hrvatskom
- infektum-prezentska osnova- glagola na -w i na -mi kulturnom baπtinom
- konfektum- aorisna osnova- glagola na -w E kultura i civilizacija: uËenike treba upoznati s glavnim
- futur- futurska osnova znaËajkama grËke kulture, mitologije i s bitnim
c) Sintaksa obiljeæjima i obiËajima starih Grka
E odreivanje funkcije rijeËi u reËenici
232
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu GrËki jezik
Vertikalna i horizontalna povezanost unutar socijalnu strukturu i kako dalje prenosi bitne vlastite
predmeta: elemente
Nastavne teme se ne ponavljaju iz razreda u razred, ali se E dovodi do spoznaje o isprepletenosti kultura proπlosti
neke u skladu s potrebama za uvjeæbavanjem ili sa suvremenim iskustvom
proπirivanjem znanja trajno pojavljuju tijekom E potiËe prihvaÊanje humanistiËkih vrijednosti
dvogodiπnjeg programa. E budi svijest o poπtovanju drugih kultura i duhovnih
Podrazumijeva se da se prethodno steËena znanja i vrijednosti razliËitih civilizacija i poπtovanje prema
umijeÊa te sposobnosti nastavljaju razvijati i primjenjivati vlastitim korijenima
na sljedeÊim stupnjevima (npr. uËenici se na niæoj razini E razvija sposobnost kritiËke prosudbe
susreÊu s jednostavnijim morfoloπkim i sintaktiËkim
oblicima, koje postupno primjenjuju i razvijaju kroz NAPOMENA
program). Time se uËenicima omoguÊuje stjecanje trajnih Upute za uËitelje
znanja. Nastavne teme ne moraju se nuæno usvajati redom
kojim su navedene u nastavnom programu.
Posebnosti predmeta: Nastava grËkog jezika kroz dvije godine u osnovnoj
UËenje grËkog jezika pripada u izborni program u πkoli temelji se na sliËnim metodiËkim naËelima.
osnovnim πkolama u RH i uvijek je povezano s uËenjem Dvije se preporuËljive prihvatljive metode rada na
latinskog jezika. GrËki se jezik uËi samo u sedmom i satovima nastave klasiËnih jezika: frontalni tip rada i rad u
osmom razredu, dok se latinski jezik uËi od petog do grupama (parovima i/ili nekim drugim oblicima
osmog razreda. UËenici se u petom razredu samostalno uËeniËkog zajedniËkog rada na satu).
odluËuju za klasiËni program koji ukljuËuje oba klasiËna Frontalni tip sata nuæno je neophodan zbog specifiËne
jezika, no kad se odluËe, postaje im obvezan. strukture klasiËnih jezika koju je ne moguÊe usvojiti bez
SpecifiËnost je grËkog jezika da se zapisuje vlastitim jasno ocrtanih gramatiËkih okvira. Da bi se postigao
pismom - alfabetom - te da omoguÊuje uvid u cjelinu konaËni cilj uËenja klasiËnih jezika, a to je razumijevanje
indoeuropskih jezika i daje temelje za bolje poznavanje i teksta u izvorniku i stjecanje vjeπtine prevoenja
razumijevanje modernih jezika. originalnog teksta pisanog na klasiËnim jezicima, potrebno
GrËki jezik je medij koji nam prenosi obavijesti o je sustavno i kontinuirano provoditi mnoge vjeæbe
temeljnim vrijednostima zapadno europske civilizacije, jer gramatiËkog sadræaja, ponavljanje vokabulara i redovito
druπtveno-humanistiËke i prirodoslovne znanosti imaju prevoditi zadane tekstove. O inventivnosti nastavnika ovisi
svoje podrijetlo u dostignuÊima antiËke civilizacije. kojim Êe metodama uËenicima olakπati ovaj veliki napor
koji iziskuje dosta koncentracije. Vjeæbe ponavljanja
CILJ moraju biti dobro osmiπljene, tipovi zadataka raznovrsni,
Cilj je nastave grËkog jezika osposobiti uËenika da: zanimljivi i poticajni za rjeπavanje. Etape sata, ponavljanje
E spozna i razumije jeziËnu strukturu grËkog jezika gradiva, usvajanje novog gradiva i provjera usvojenog
E razumije grËke tekstove i moæe ih prevesti na hrvatski gradiva moraju biti u skladnoj povezanosti, a osobito je
jezik vaæno naglasiti primjenu suvremene nastavne tehnologije
E spozna civilizacijsko okruæenje u kojem se grËki jezik koja Êe osvjeæiti sat zamiπljen kao frontalni.
razvijao Nastavnik mora neprekidno inzistirati na poveÊanju
E prevodi s hrvatskog na grËki leksika. GramatiËke sadræaje treba jasno objasniti i Ëesto
provjeravati razumijevanje razliËitim tipovima vjeæbi i
ZADAΔE zadacima koji ne zahtijevaju samo reprodukciju. U radu na
Nastava grËkog jezika: tekstu naglasak treba staviti na reËeniËnu analizu i
razumijevanje poruke koju tekst prenosi. Pri
E obrazuje jeziËne i misaone sposobnosti i razvija
razumijevanju teksta kljuËan je element poznavanje
sposobnost izraæavanja i interpretiranja
kulturno- civilizacijskog konteksta u kojem se radnja
E otvara pristup vaænim sferama duhovnog i druπtvenog
dogaa, od mitoloπkih do povijesnih ili drugih tema
svijeta
Program se temelji na receptivnoj koncepciji koja polazi
E budi povijesnu svijest i olakπava snalaæenje u od teksta kao Ëvoriπta u kojem se gramatiËko znanje,
suvremenosti vokabular i civilizacija spajaju u jednu cjelinu. UËenje bilo
E razvija samostalno i stvaralaËko miπljenje i tako
kojeg segmenta nije cilj ni svrha uËenja veÊ upravo
omoguÊuje doprinos razvoja Ëovjeku usaenih moÊi obrnuto, cilj i zadaÊe uËenja nuæno sve segmente
E daje uËeniku uvid u grËku kulturu i njezin doprinos
usmjeravaju prema tekstu kao mjestu konaËne provjere
oblikovanju Europe i to na zaokruæenom i vremenski uËenikova znanja.
udaljenome modelu koji mu je dostupan u obliku Dinamika sata i motivacija uËenika poveÊava se na razne
tekstova naËine koji ovise o domiπljatosti i iskustvu nastavnika u
E kroz tekstove uËeniku prezentira kako se pojedina radu s uËenicima odreene æivotne dobi i njihovim
kultura iskazuje u samoprikazivanju, kako se oblikuje kognitivnim sposobnostima. Posebno treba upozoriti na
diferencirajuÊi se kroz integraciju s jednom stranom πiroki spektar primjene korelacija meu predmetima. Gdje
kulturom - rimskom, kako stvara i razvija osebujnu god je moguÊe potrebno je vuÊi paralele osobito s
233
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu GrËki jezik
hrvatskim i stranim jezicima, povijeπÊu, likovnom projekt, prezentacija), samostalni rad (pronalaæenje grae u
kulturom. Iz prakse je poznato da ne postoji niti jedan literaturi ili na Internetu, pisanje eseja, referata i sl.).
nastavni predmet s kojim klasiËni jezici, i grËi i latinski, Prijedlozi nekih izvanuËioniËkih oblika koji se mogu
barem u nekom dijelu ne bi imali dodirnih toËaka ili bili ostvariti i kao vid projektne nastave:
integrirani u nastavne predmete (spomenimo samo E posjet muzejima - trajne i prigodne postave-
objaπnjavanje struËne terminologije odnosno etimologije.) dragocjena je suradnja s muzejskim pedagozima
Uspjeπnost uoËavanja korelacija ovisi o velikoj koji dobro poznaju naËine kako zainteresirati
meusobnoj povezanosti i suradnji predmetnih nastavnika. odreeni profil posjetitelja za neku temu (ovdje
MoguÊnosti korelacija su nebrojene, a njima se razvijaju govorimo u uËeniËkoj dobi)
kognitivne spoobnosti koje uËenicima koriste u apsolutno E postavljanje izloæbi u πkoli s temom iz antike
svim segmentima æivota - od uËenja do percepcije svijeta E posjet kazaliπnim i filmskim predstava s temama iz
oko sebe. antiËkog svijeta ili reminiscencijama na antiku
Rad u grupama, parovima ili nekim drugim oblicima E rad dramske ili filmska grupe antiËkog usmjerenja
uËeniËkog udruæivanja moæe se primjenjivati ili kao dio E izdavanje πkolskog lista s temom antiËke kulture i
frontalnog tipa sata (osobito u uvodnom dijelu sata kao civilizacije
sredstvo ponavljanja i postizanja veÊeg stupnja motivacije E odræavanje meurazrednih i meuπkolskih
kao i u dijelu sata koji se odnosi na uvjeæbavanje i provjeru natjecanja u poznavanju grËkog jezika i kulturno-
usvojenosti novih nastavnih sadræaja) ili kao posebni satovi. civilizacijskog konteksta
Usvajanje vjeπtina u ovim oblicima rada vjeæba su za E kontinuirano praÊenje antiËkih sadræaji na
primjenu zakonitosti timskog rada s kojim Êe se uËenici internetu, odræavanje video projekcija, praÊenje
svakako susresti u kasnijoj fazi svog poslovnog ali i πkolskih emisija na radiju i televiziji
privatnog æivota. PreporuËuju se razliËiti oblici usmenog E suradnja sa kulturnim institucijama (knjiænice,
ili pisanog izlaganja kao npr. referati, debate, radionice, arhivi, muzeji, instituti, razne udruge...)
izrada plakata, kvizovi i sl. PreporuËuje se izrada mentalnih
mapa posebice nakon svake tematske cjeline. Pisani radovi
Dva su tipa pisanih radova u svim godinama uËenja:
IzvanuËioniËke aktivnosti E kontrolni radovi sa zadacima iz poznavanja
Nesumnjivo je da Êe uËenici ukljuËeni u ovakav oblik gramatike
rada stjecati trajno i u æivotu kasnije primjenljivo znanje. E πkolske zadaÊe- prijevodi s grËkog jezika na hrvatski
Ovakvi su oblici nastave idealni za provoenje korelacije jezik i obrnuto
viπe nastavnih predmeta. Ovdje se savrπeno mogu uklopiti Broj pisanih radova treba biti usklaen s Pravilnikom o
oblici timskog rada. Dva su tipa izvanuËioniËke nastave: ocjenjivanju. Za kontrolni rad i πkolsku zadaÊu predvien
terenska i projektna nastava. je jedan sat izvedbe i jedan sat ispravka.
234
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu GrËki jezik
235
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu GrËki jezik
236
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu GrËki jezik
237
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Matematika
MATEMATIKA
UVOD uËenici moraju razumjeti i mogu znati primijeniti na razne
Osuvremenjivanje plana i programa ima cilj naÊi probleme u svojem okruæju. U radu s uËenicima treba
kompromis izmeu tradicionalnog i novih stajaliπta u teæiti uporabi informacijske i komunikacijske tehnologije
nastavi matematike. Glavna je znaËajka promjena u tome na temeljima suvremene metodike nastave matematike.
da su iz programa izostavljeni sadræaji za Ëije uvoenje na
razini osnovne πkole nema znanstvenog opravdanja, kao i CILJ
dijelovi koji su neprimjereni moguÊnostima i dobi Cilj nastave matematike je stjecanje temeljnih
uËenika, a dodani su sadræaji koji se danas primjenjuju i matematiËkih znanja potrebnih za razumijevanje pojava i
prijeko su potrebni. zakonitosti u prirodi i druπtvu, stjecanje osnovne
Programski sadræaj matematike je izraen na sljedeÊim matematiËke pismenosti i razvijanje sposobnosti i umijeÊa
naËelima: rjeπavanja matematiËkih problema.
E da uËenicima u osnovnoj πkoli treba dati znanja koja
238
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Matematika
13. Brojevi od 6 do 10
KljuËni pojmovi: 6, 7, 8, 9, 10.
Obrazovna postignuÊa: razumjeti nastajanje niza
brojeva do 10; zapisivati i Ëitati brojeve do 10; brojiti
od 1 do 10 i od 10 do 1; zbrajati, oduzimati i
usporeivati u skupu brojeva do 10.
239
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Matematika
2. Usporeivanje brojeva do 100 11. Duæina kao spojnica dviju razliËitih toËaka
KljuËni pojmovi: brojevi do 100, usporeivanje KljuËni pojmovi: toËka, duæina.
brojeva, odnosi: veÊi, manji, jednaki. Obrazovna postignuÊa: nacrtati i imenovati duæinu te
Obrazovna postignuÊa: usporediti i matematiËkim oznaËiti krajnje toËke; razlikovati toËke koje
zapisom izraziti odnos meu brojevima do 100. pripadaju ili ne pripadaju duæini.
240
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Matematika
241
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Matematika
242
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Matematika
243
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Matematika
244
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Matematika
245
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Matematika
246
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Matematika
247
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Matematika
248
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Matematika
249
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Matematika
250
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Matematika
251
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Matematika
Obrazovna postignuÊa: zbrajati i oduzimati vektore 23. Ortogonalna projekcija toËaka na ravninu.
primjenom pravila trokuta. Udaljenost toËke od ravnine
KljuËni pojmovi: ortogonalna projekcija toËke na
16. Translacija ravninu, udaljenost toËke od ravnine.
KljuËni pojmovi: preslikavanje ravnine, translacija Obrazovna postignuÊa: odrediti ortogonalnu
(usporedni pomak). projekciju toËke i duæine na ravninu; odrediti
Obrazovna postignuÊa: translatirati toËku, duæinu, udaljenost toËke od ravnine.
pravac, trokut i kruænicu; prepoznati lik koji je nastao
translacijom drugoga. 24. Prizma
KljuËni pojmovi: geometrijska tijela, prizma, mreæa
17. Osna simetrija prizme.
KljuËni pojmovi: preslikavanje ravnine, osna Obrazovna postignuÊa: prepoznati i opisati prizme;
simetrija, os simetrije. odrediti broj vrhova, bridova i strana prizme; skicirati
Obrazovna postignuÊa: odreivati osnosimetriËnu prizme i njihove mreæe.
sliku toËke, duæine, pravca, trokuta i kruænice;
prepoznati osnosimetriËan lik; konstruirati simetralu 25. Oploπje i obujam prizme
duæine i simetralu kuta. KljuËni pojmovi: prizma, oploπje prizme, obujam
(volumen) prizme.
18. Centralna simetrija
Obrazovna postignuÊa: odreivati oploπje i obujam
KljuËni pojmovi: preslikavanje ravnine, centralna
prizme.
simetrija, centar (srediπte) simetrije.
Obrazovna postignuÊa: odreivati centralno- 26. Piramida
simetriËnu sliku toËke, duæine, pravca, trokuta i KljuËni pojmovi: geometrijska tijela, piramida, mreæa
kruænice; prepoznati centralnosimetriËni lik; piramide.
odreivati centar simetrije. Obrazovna postignuÊa: prepoznati i opisati piramide;
odreivati broj vrhova, bridova i strana piramida;
19. Rotacija
crtati skice piramida i njihove mreæe.
KljuËni pojmovi: preslikavanje ravnine, rotacija
(vrtnja), srediπte rotacije, kut rotacije.
27. Oploπje i obujam piramide
Obrazovna postignuÊa: rotirati zadani lik ako je
KljuËni pojmovi: piramida, oploπje piramide, obujam
zadano srediπte rotacije i njezin kut.
piramide.
20. ToËke, pravci i ravnine u prostoru Obrazovna postignuÊa: odrediti obujam i oploπje
KljuËni pojmovi: toËka, pravac, ravnina, prostor. piramide.
Obrazovna postignuÊa: znati da je ravnina odreena s
tri nekolinearne toËke; odrediti ravninu ako su joj 28. Valjak. Oploπje i obujam valjka
zadane neke toËke; odrediti (na modelu kvadra) KljuËni pojmovi: geometrijska tijela, valjak, mreæa
pripada li neka toËka nekoj ravnini. valjka, oploπje valjka, obujam valjka.
Obrazovna postignuÊa: crtati skicu valjka i njegovu
21. Meusobni poloæaji pravaca i ravnina mreæu; izraËunati obujam i oploπje valjka.
KljuËni pojmovi: pravci, ravnine i meusobni odnosi.
Obrazovna postignuÊa: na modelu kvadra odrediti 29. Stoæac. Oploπje i obujam stoπca
meusobne poloæaje pravaca i ravnina; znati sustavno KljuËni pojmovi: geometrijska tijela, stoæac, izvodnica
prebrojati sve pravce odreene danim toËkama koji su stoπca, mreæa stoπca, oploπje stoπca, obujam stoπca.
usporedni, odnosno koji nisu usporedni s danom Obrazovna postignuÊa: crtati skicu stoπca i njegovu
ravninom.
mreæu; izraËunavati obujam i oploπje stoπca.
22. Okomitost pravca i ravnine. Okomitost
dviju ravnina 30. Kugla i sfera. Oploπje i obujam kugle
KljuËni pojmovi: okomitost pravca i ravnine, KljuËni pojmovi: geometrijska tijela, kugla, polumjer
okomitost dviju ravnina. kugle, sfera, oploπje kugle, obujam kugle.
Obrazovna postignuÊa: na modelu kvadra prepoznati Obrazovna postignuÊa: crtati skicu sferu i kuglu;
je li zadani pravac okomit na ravninu ili nije; uoËavati glavne kruænice; izraËunati oploπje i obujam
prepoznati jesu li zadane ravnine okomite ili ne; kugle.
nabrojiti pravce odreene danim toËkama koji su
okomiti na danu ravninu; prebrojati ravnine koje su
okomite na danu ravninu.
252
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Priroda i druπtvo
PRIRODA I DRU©TVO
UVOD 1. RAZRED
Nastava prirode i druπtva u razrednoj nastavi ponajprije
pridonosi intelektualnom i socijalno-emocionalnom TEME
razvoju uËenika.
1. Ja sam uËenik
Nastavni predmet ujedinjuje sadræaje razliËitih
KljuËni pojmovi: uËenik, uËitelj, razred.
znanstvenih podruËja, prirodoslovnih i druπtvenih (kemije,
Obrazovna postignuÊa: primjenjivati osnovna pravila
fizike, biologije, geografije, povijesti, hrvatskoga jezika,
pristojnoga ponaπanja (pozdravljanje, ispriËavanje,
informatike...). Tijekom pouËavanja uËenici trebaju
iskazivanje molbe).
ovladati kljuËnim pojmovima koji omoguÊuju
nadograivanje sadræaja prirodnih i druπtvenih predmeta u
viπim razredima osnovne πkole.
2. Moja πkola
Nastavni plan prirode i druπtva u prvom, drugom i treÊem KljuËni pojmovi: uËionica, naziv πkole.
razredu ukljuËuje 70 nastavnih sati godiπnje (2 πkolska sata Obrazovna postignuÊa: znati naziv svoje πkole;
tjedno), a u Ëetvrtom 105 nastavnih sati godiπnje (3 πkolska imenovati prostorije u πkoli; navesti njihovu
sata tjedno). namjenu; snalaziti se u πkoli.
253
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Priroda i druπtvo
254
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Priroda i druπtvo
255
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Priroda i druπtvo
d/ primorski zaviËaj
3. RAZRED KljuËni pojmovi: primorski zaviËaj.
Obrazovna postignuÊa: upoznati izgled i posebnosti
TEME zaviËajne regije; uoËiti tipiËnost naselja u zaviËajnoj
1. Strane svijeta regiji; prikupljati, istraæivati i usustavljivati nove
KljuËni pojmovi: glavne i sporedne strane svijeta. podatke i obavijesti o zaviËajnoj regiji; pokazati
Obrazovna postignuÊa: odrediti glavne i sporedne zaviËajnu regiju na zemljovidu.
strane svijeta i znati ih zapisati kraticama; imenovati
strane svijeta na kojima Sunce izlazi i zalazi i prema 6. Vode zaviËaja
tome se snalaziti. KljuËni pojmovi: vode tekuÊice, vode stajaÊice, æivi
svijet.
2. Stajaliπte i obzor Obrazovna postignuÊa: razlikovati vode tekuÊice od
KljuËni pojmovi: stajaliπte, obzor (vidokrug, voda stajaÊica; uoËavati, razlikovati i imenovati vode
horizont). u zaviËajnom podruËju, prepoznati najpoznatije biljke
Obrazovna postignuÊa: odrediti stajaliπte i obzor; i æivotinje u vodama.
snalaziti se pomoÊu kompasa, s pomoÊu Sunca ili
nekih znakova na zemlji. 7. ZnaËenje vode za æivot ljudi
KljuËni pojmovi: Ëovjek, voda.
3. Plan mjesta Obrazovna postignuÊa: razumjeti vaænost vode za
æivot ljudi, biljaka i æivotinja; upoznati razliËite naËine
KljuËni pojmovi: plan.
vodoopskrbe; razlikovati Ëistu od pitke vode; uoËiti
Obrazovna postignuÊa: snalaziti se na planu mjesta ili
utjecaj Ëovjeka na oneËiπÊenje i potroπnju vode.
dijela grada.
4. Zemljovid 8. Pokus
KljuËni pojmovi: pokus, promjena stanja vode:
KljuËni pojmovi: reljef, geografska (zemljopisna) karta
tekuÊina, led, vodena para.
- zemljovid.
Obrazovna postignuÊa: izvoditi jednostavne pokuse i
Obrazovna postignuÊa: upoznati izgled i posebnosti
zakljuËke o pojavnim oblicima vode.
zaviËaja na modelu reljefa; razlikovati znaËenje
tonova boja na zemljopisnoj karti; snalaziti se na
zemljovidu, tj. odrediti strane svijeta; pokazati na 9. Jadransko more
zemljovidu planinu, nizinu, vodu, naselje, KljuËni pojmovi: more, obala, otok i poluotok.
prometnicu. Obrazovna postignuÊa: razlikovati pojmove: obala,
otok i poluotok; razlikovati more od ostalih voda
256
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Priroda i druπtvo
257
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Priroda i druπtvo
258
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Priroda i druπtvo
259
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Priroda i druπtvo
260
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Priroda
PRIRODA
UVOD * Od Ëetiri predloæene zajednice πuma obrauje se
Nastavni predmet priroda u 5. i 6. razredu osnovne πkole jedna, koja je svojstvena kraju u kojem πkola djeluje.
omoguÊuje sjedinjivanje, povezivanje i prirodoslovno Po æelji uËitelja, πume je moguÊe obraivati po
poimanje cjelina koje se odnose na raznolika podruËja slojevima.
prirode. Stoga ovaj predmet pridonosi stvaranju uËenikove ** Od dviju predloæenih vrsta kopnenih voda obrauje
cjelovite slike o svemu πto nas okruæuje u svijetu. se jedna, koja je znakovita za kraj u kojem πkola
Pojedine su se teme oblikovale u cjeline sjedinjivanjem djeluje.
razliËitih podruËja, zajednica i procesa s razliËitih stajaliπta. *** Od dviju predloæenih zajednica travnjaka obrauje se
Tako su ostvarene veze izmeu nastavnih predmeta jedna, koja je svojstvena kraju u kojem πkola djeluje.
(geografija, tehniËka kultura, hrvatski jezik, tjelesna i
zdravstvena kultura).
Smanjivanje koliËine Ëinjenica koje uËenik treba 5. RAZRED
zapamtiti omoguÊuje viπe aktivnoga ukljuËivanja uËenika
u nastavni proces. TEME
1. Prirodne znanosti i spoznavanje prirode
CILJ KljuËni pojmovi: æiva i neæiva priroda, prirodne
Nastava prirode treba potaknuti zanimanje uËenika za znanosti, poveÊalo, svjetlosni mikroskop (sitnozor),
cjelovitost prirode, za njezino istraæivanje i razumijevanje mikroskopski preparat.
na temelju znanstvenih spoznaja i dostignuÊa. Obrazovna postignuÊa: prepoznati da je priroda sve
πto postoji; navesti πto prouËava biologija; obrazloæiti
ZADAΔE kako promatramo prirodu; opisati osnovne osobine
UËenicima treba: æivih biÊa; objasniti pojam mikrosvijet; prepoznati
E promatranjem procesa i pojava u prirodi objasniti
pribor za mikroskopiranje; pripremiti svjeæi preparat
osnovne zakonitosti prirode, za mikroskopiranje; praktiËnim radom samostalno
E poticati zanimanje za opaæanje u prirodi, istraæivanje i
prikazati izoπtravanje vidnoga polja pod malim
logiËno zakljuËivanje o sastavnicama i ustroju æivoga poveÊanjem mikroskopa.
svijeta,
2. Od stanice do mnogostaniËnoga organizma
E razvijati svijest o vaænosti oËuvanja prirode,
KljuËni pojmovi: stanica, osnovna graa stanice;
E predoËiti i objasniti temeljnu grau i ulogu jednostaniËni organizmi, mnogostaniËni organizmi,
organizama, dioba stanice.
E omoguÊiti samostalno i toËno izvoenje pokusa i
Obrazovna postignuÊa: prepoznati na crteæu i
praktiËnih radova, imenovati glavne dijelove stanice; navesti da je stanica
E razvijati i njegovati kritiËko miπljenje i zakljuËivanje osnovna jedinica grae æivih biÊa; navesti glavne
na temelju opaæanja, dijelove stanice; usporediti biljnu i æivotinjsku
E razvijati odgovornost za vlastito zdravlje, stanicu; pokazati i imenovati staniËnu stijenku,
E omoguÊiti upoznavanje s temeljnim naËelima vakuolu i kloroplaste; razlikovati jednostaniËni
suvremenog poljodjelstva, organizam od mnogostaniËnoga organizma; povezati
E pruæiti moguÊnost za suradniËko uËenje i navikavanje diobu stanice s razmnoæavanjem jednostaniËnih i
na zajedniËki rad. rastom mnogostaniËnih organizama.
261
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Priroda
262
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Priroda
15. Uzgoj i zaπtita biljaka i æivotinja 2.2. Biljke i gljive kontinentalne vazdazelene
KljuËni pojmovi: tlo, gnojidba, zaπtita biljaka, seosko πume
gospodarstvo i farma, zaπtita domaÊih æivotinja. KljuËni pojmovi: kontinentalna vazdazelena πuma,
Obrazovna postignuÊa: navesti temeljne spoznaje o slojevitost πume, prilagodbe biljaka.
naËelima suvremenoga poljodjelstva u smislu Obrazovna postignuÊa: opisati osnovna obiljeæja
oËuvanja okoliπa i prirodne ravnoteæe; obrazloæiti πto πume; usporediti πume jele i mijeπane πume jele i
je tlo; objasniti kako nastaje humus; navesti o Ëemu bukve; razlikovati slojeve πume; obrazloæiti pojam
ovisi plodnost tla; usporediti prihranjivanje umjetnim sjenovite πume; prepoznati i opisati biljke uoËene na
i prirodnim gnojivima; odrediti πto je kompost i odabranoj postaji staniπta; razlikovati mahovine,
zelena gnojidba; razlikovati kemijska sredstva od liπajeve i gljive; navesti primjere jestivih, nejestivih i
bioloπke zaπtite; prepoznati najpoznatije vrste voÊa, otrovnih vrsta gljiva.
povrÊa i æitarica koje koristimo u prehrani; istaknuti
vrijednost voÊa, povrÊa i æitarica u svakodnevnoj 2.3. Biljke i gljive primorske vazdazelene πume
prehrani; navesti primjere koristi koje Ëovjek ima od KljuËni pojmovi: primorska vazdazelena πuma,
domaÊih æivotinja; istaknuti naËine zaπtite domaÊih slojevitost πume, prilagodbe biljaka.
æivotinja. Obrazovna postignuÊa: opisati osnovna obiljeæja
primorske vazdazelene πume; razlikovati slojeve
IZBORNE TEME πume; prepoznati karakteristiËne biljke uoËene na
1. Pravilna prehrana: radionica odabranoj postaji opisati njihove prilagodbe;
2. Ribarstvo mora i kopnenih voda - izvor zdrave obrazloæiti nastanak duπika; razlikovati paprat,
hrane liπajeve, mahovine i gljive; navesti primjere jestivih i
3. KuÊni ljubimci otrovnih vrsta gljiva.
4. Uzgoj ukrasnih biljaka
2.4. Biljke i gljive primorske listopadne πume
KljuËni pojmovi: primorska listopadna πuma,
6. RAZRED slojevitost πume, prilagodbe biljaka.
Obrazovna postignuÊa: opisati osnovna obiljeæja
TEME primorske listopadne πume; razlikovati slojeve πume;
1. Æiva biÊa i staniπte i æivotni uvjeti razlikovati liπajeve, mahovine, paprati, gljive; navesti
KljuËni pojmovi: jedinka, staniπte, æivotni uvjeti, primjere jestivih i otrovnih vrsta gljiva.
hranidbeni odnosi, bioloπka raznolikost. 3. Æivotinje u πumi
Obrazovna postignuÊa: razlikovati osnovne pojmove
u ustrojstvu æivoga svijeta u prirodi (jedinka,
populacija, staniπte); obrazloæiti pojmove æivotna 3.1. Æivotinje kontinentalne listopadne πume
zajednica i ekoloπki sustav; obrazloæiti protjecanje KljuËni pojmovi: prilagodbe æivotinja, hranidbeni
tvari i energije; navesti primjere prilagodba odnosi, prirodna ravnoteæa.
organizama æivotnim uvjetima staniπta; obrazloæiti Obrazovna postignuÊa: prepoznati najËeπÊe
povezanost proizvoaËa, potroπaËa i razlagaËa; istraæiti æivotinje; opisati prilagodbe æivotinja; navesti
æivotne uvjete na odabranoj postaji (izmjeriti: primjere hranidbenih odnosa; prepoznati æivotnu
temperaturu zraka, tla, vode, procijeniti koliËinu zajednicu πume kao dio jedinstvene cjeline
svjetlosti); povezati utjecaj æivotnih uvjeta na ekosustava; povezati prirodnu ravnoteæu πume s
opstanak i rasprostranjenost æivih biÊa; obrazloæiti biljkama i æivotinjama u hranidbenim lancima.
pojam bioloπka raznolikost.
3.2. Æivotinje kontinentalne vazdazelene πume*
2. Biljke i gljive u πumi KljuËni pojmovi: prilagodbe æivotinja, hranidbeni
odnosi; prirodna ravnoteæa.
2.1. Biljke i gljive kontinentalne listopadne Obrazovna postignuÊa: prepoznati najËeπÊe æivotinje;
πume opisati prilagodbe æivotinja; prikazati hranidbeni
KljuËni pojmovi: kontinentalna listopadna πuma, odnos potkornjaka i velikoga djetliÊa; navesti
slojevitost πume, prilagodbe biljaka. primjere hranidbenih odnosa; prepoznati æivotnu
Obrazovna postignuÊa: opisati osnovna obiljeæja zajednicu πume kao dio jedinstvene cjeline
kontinentalne listopadne πume; razlikovati slojeve ekosustava; povezati prirodnu ravnoteæu πume s
πume; usporediti svijetle πume sa sjenovitim; biljkama i æivotinjama u hranidbenim lancima.
prepoznati pitomi kesten, obiËni grab i kupinu;
navesti primjere jestivih, nejestivih i otrovnih vrsta 3.3. Æivotinje primorske vazdazelene πume
gljiva. KljuËni pojmovi: prilagodbe æivotinja, hranidbeni
odnosi, prirodna ravnoteæa.
Obrazovna postignuÊa: prepoznati najËeπÊe æivotinje;
263
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Priroda
opisati prilagodbe æivotinja æivotnim uvjetima; vodi od onih na kopnu; usporediti æivotne uvjete u
navesti primjere hranidbenih odnosa; navesti æivotnu moru s uvjetima æivota u kopnenim vodama;
zajednicu πume kao dio jedinstvene cjeline rasËlaniti vrste voda na kopnu; istraæiti na odabranoj
ekosustava; povezati prirodnu ravnoteæu πume s postaji æivotne uvjete (izmjeriti temperaturu,
biljkama i æivotinjama u hranidbenim lancima; opisati prozirnost, svjetlost, slanost, gibanje vode, izloæenost
opasnosti od unesenih vrsta (mungos). vjetru i valovima, a prema moguÊnosti i druge
parametre).
3.4. Æivotinje primorske listopadne πume
KljuËni pojmovi: prilagodbe æivotinja, hranidbeni 8. Æiva biÊa priobalnoga i obalnoga morskog
odnosi; prirodna ravnoteæa. podruËja
Obrazovna postignuÊa: prepoznati najËeπÊe æivotinje; KljuËni pojmovi: priobalno i obalno podruËje, biljke
opisati prilagodbe æivotinja æivotnim uvjetima; slanuπe, morske cvjetnjaËe, prilagodbe æivotinja.
navesti primjere hranidbenih odnosa; prepoznati Obrazovna postignuÊa: razlikovati priobalno od
æivotnu zajednicu πume kao dio jedinstvene cjeline obalnoga podruËja, usporediti æivotne uvjete u
ekosustava; povezati prirodnu ravnoteæu πume s priobalnom i obalnom podruËju; prepoznati na
biljkama i æivotinjama u hranidbenim lancima. odabranoj postaji prisutne biljke, æivotinje i alge;
razvrstati prilagodbe organizama prema æivotnim
4. Korist od πuma, oneËiπÊenje i zaπtita uvjetima na obali mora i u moru; prikazati primjere
KljuËni pojmovi: gospodarenje πumama, utjecaj povezanosti organizama kroz hranidbene odnose.
Ëovjeka na okoliπ, zaπtita πume.
Obrazovna postignuÊa: navesti podruËja s najviπe 9. Æiva biÊa morskoga dna
πuma u Hrvatskoj; navesti koristi koje nam pruæaju KljuËni pojmovi: morsko dno, alge i morske
πume; opisati πtetna djelovanja pretjeranoga cvjetnjaËe, prilagodbe æivotinja, simbioza (suæivot).
iskoriπtavanja πuma (erozija) i kiselih kiπa; istaknuti Obrazovna postignuÊa: razlikovati uvjete æivota na
uzroke nestanka biljnih i æivotinjskih vrsta; prepoznati kamenitom, pjeskovitom i muljevitom morskom
ugroæene i/ili zaπtiÊene biljne i æivotinjske vrste u dnu; navesti prilagodbe organizama æivotu na
Hrvatskoj; istaknuti znakove vezane uz oËuvanje i morskom dnu; prepoznati simbiozu, prikazati
zaπtitu prirode; nabrojiti zaπtiÊena prirodna podruËja primjere povezanosti organizama kroz hranidbene
zaviËaja; navesti ugroæene i/ili zaπtiÊene biljne i odnose.
æivotinjske vrste u zaviËaju i uzroke ugroæenosti;
protumaËiti bioloπku raznolikost na Zemlji. 10. Æiva biÊa u otvorenom moru
KljuËni pojmovi: otvoreno more, prilagodbe
5. Energija i njezini oblici - SunËeva energija organizama, plankton, ribe, sisavci - hranidbeni
KljuËni pojmovi: energija. odnosi.
Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti vaænost SunËeve Obrazovna postignuÊa: opisati prilagodbe organizma
energije za æivot na Zemlji; imenovati razliËite oblike otvorenom moru; obrazloæiti zaπto najveÊe æivotinje
energije u prirodi i oko nas; opisati pretvorbu jednoga æive u moru; obrazloæiti ulogu biljnoga planktona u
oblika u drugi oblik energije; istaknuti da sva goriva hranidbenom lancu; prikazati primjere povezanosti
posjeduju pohranjenu energiju i prikazati da se ona organizama kroz hranidbene odnose.
gorenjem pretvara u toplinsku energiju (toplinu);
obrazloæiti da iz fosilnih goriva koristimo pohranjenu 11. Æiva biÊa kopnenih voda
SunËevu energiju iz proπlosti; navesti moguÊe
posljedice pretjeranoga koriπtenja fosilnih goriva. 11.1. Æiva biÊa kopnenih voda tekuÊica
KljuËni pojmovi: prilagodbe biljaka, prilagodbe
6. Protok tvari i energije æivotinja, hranidbeni odnosi.
KljuËni pojmovi: gibanje tijela, gibanje vode, gibanje Obrazovna postignuÊa: opisati prilagodbe æivih biÊa
zraka, prijenos hranjivih tvari, prijenos topline. æivotnim uvjetima; izvesti pokus i prepoznati pojavu
Obrazovna postignuÊa: navesti povezanost protoka povrπinske napetosti; temeljem promatranja
tvari i energije sa æivotnim procesima u biljkama i prepoznati karakteristiËne biljke, æivotinje, alge;
æivotinjama te odnosima u hranidbenim lancima; prikazati primjere povezanosti organizama kroz
opisati stalni protok - izmjenu vode i otopljenih tvari hranidbene odnose.
kroz staniËnu membranu; objasniti na primjeru
procesa iz neæive prirode protok tvari i energije. 11.2. Æiva biÊa kopnenih voda stajaÊica
KljuËni pojmovi: prilagodbe biljaka, prilagodbe
7. Æivotni uvjeti u moru i u vodama na
æivotinja, hranidbeni odnosi.
kopnu Obrazovna postignuÊa: navesti prilagodbe biljaka i
KljuËni pojmovi: dubina, temperatura, prozirnost, æivotinja æivotnim uvjetima; izvesti pokus i
svjetlost, slanost. prepoznati pojavu povrπinske napetosti; temeljem
Obrazovna postignuÊa: razlikovati æivotne uvjete u
264
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Priroda
265
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Biologija
BIOLOGIJA
UVOD PreporuËa se koristiti Internet kao naËin dobivanja
Nastavni program biologije temelji se na osnovnim dodatnih obavijesti i podataka.
sadræajima bioloπkih znanosti i uËenicima omoguÊuje
upoznavanje æivog svijeta a i zakonitosti koje u njemu
vladaju. U 7. razredu uËenici trebaju steÊi predodæbu o 7. RAZRED
razvoju æivih biÊa na Zemlji i spoznati bogatstvo æivog
svijeta koje se oËituje u raznolikosti vrsta. U 8. razredu TEME
posebna se pozornost posveÊuje grai i funkcijama 1. Pojava æivota na Zemlji
ljudskog organizma. UËenici potrebna predznanja stjeËu u KljuËni pojmovi: kemijska i bioloπka evolucija, fosili,
nastavnom predmetu priroda u 5. i 6. razredu. geoloπka doba.
Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti pojavu i razvoj
CILJ æivota na Zemlji; navesti uvjete na Zemlji koji su
Cilj nastave biologije je da uËenici steknu znanje o omoguÊili razvoj æivih biÊa; opisati znanstveno
osnovnim bioloπkim zakonitostima, temeljnoj grai i utemeljene pretpostavke o tijeku kemijske evolucije i
funkcijama æivih biÊa, da razviju prirodoznanstveni naËin pojavi prvih æivih biÊa; navesti geoloπka doba i
miπljenja, upoznaju metode istraæivanja prirode, razviju prevladavajuÊe organizme u njima; opisati vaænost
spremnost i primjerenu odgovornost za primjenu steËenih fosila u spoznavanju nekadaπnjeg æivota na Zemlji.
znanja u æivotu.
2. Raznolikost æivoga svijeta
ZADAΔE KljuËni pojmovi: bioloπka carstva, autotrofni i
UËenik treba: heterotrofni organizmi, saprofiti, paraziti (nametnici)
E usvojiti znanje o raznolikosti i povezanosti æivog
aerobni i anaerobni organizmi.
svijeta i postupnosti njegova razvoja, Obrazovna postignuÊa: prikazati podjelu æivoga
E upoznati ljudski organizam, osnovnu grau i svijeta u viπe razliËitih carstava; navesti najpoznatija
funkciju, carstva: monere, protisti, gljive, biljke i æivotinje;
razlikovati naËin ishrane autotrofnih i heterotrofnih
E razviti interes za prirodoznanstvena istraæivanja, za
organizama, saprofita i parazita; usporediti aerobne i
napredak u biologiji i za podruËja njezine primjene
anaerobne organizme.
(poljodjelstvo, zdravstvo, biotehnologija),
E razviti umijeÊe promatranja, biljeæenja promatranog,
3. Najjednostavniji oblici æivota na Zemlji
izvoenja zakljuËaka iz raspoloæivog materijala o KljuËni pojmovi: virusi, bakterije.
rasporedu i ustroju æivoga svijeta, Obrazovna postignuÊa: prepoznati bakterije kao
E razviti stav o odgovornosti za vlastito zdravlje,
jednostaniËne organizme bez jezgre; razlikovati
E razviti pozitivan stav prema biologiji, æelju za bakterije koje uzrokuju bolesti od bakterija vaænih za
samostalnim uËenjem, postavljanjem pitanja i æivot na Zemlji; izdvojiti viruse kao najjednostavnije
provoenjem jednostavnih pokusa radi dobivanja æive oblike koji se razmnoæavaju; opisati grau virusa;
odgovora, navesti nekoliko primjera bolesti uzrokovanih
E razviti stav prema æivotu kao vrijednosti i upoznati bakterijama i virusima; navesti primjere osnovnih
moguÊnosti oËuvanja i zaπtite prirode, upoznati mjera zaπtite od zaraze.
ljepote svoje okoline (zaviËaj, domovina) i znaËaj
oËuvanja prirodnih ljepota i bogatstva za zdravlje i 4. Stanica s jezgrom
kvalitetu æivota. KljuËni pojmovi: autotrofna i heterotrofna stanica,
staniËna tjeleπca.
Obrazovna postignuÊa: prepoznati osnovne dijelove
NAPOMENA stanice i obrazloæiti njihove zadaÊe; povezati
Izborne teme se uvrπtavaju u nastavni plan i program kloroplaste s fotosintezom; prirediti jednostavan
pojedinoga razreda dogovorom uËenika i uËitelja, koji mikroskopski preparat; samostalno prikazati
odluËuju koje Êe i koliko Êe od ponuenih tema obraditi. rukovanje mikroskopom (sitnozorom).
Umjesto predloæenih mogu se uvrstiti teme po vlastitom
izboru. 5. StaniËne diobe
Redoslijed pojedinih tema moguÊe je mijenjati, ako KljuËni pojmovi: kromosom, geni, staniËne diobe:
uËitelj prosudi da je to prikladnije za usvajanje predvienih mitoza, mejoza.
sadræaja. Obrazovna postignuÊa: opisati gene kao nositelje
Pri obradi nastavnih tema valja uzeti u obzir zaviËajne nasljednih osobina; usporediti broj kromosoma u
osobitosti. Pri obradi nastavnog gradiva, gdje god je to stanica nastalih mitozom i mejozom; razlikovati
moguÊe, poæeljno je primjenjivati praktiËan rad. mitozu od mejoze; istaknuti da se u razvoju spolnih
266
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Biologija
267
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Biologija
268
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Biologija
269
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Biologija
podraæljivost i elektriËnu provodnost æivËane stanice i ulogu æivËanoga sustava s ulogom ælijezda s
æivca; navesti sinapsu kao specifiËnu vezu izmeu unutarnjim izluËivanjem; imenovati nekoliko
æivËanih stanica ili æivËanih stanica i miπiÊnih vlakana. hormona (tiroksin, adrenalin, inzulin, hormon rasta,
spolni hormoni).
11. ÆivËani sustav
KljuËni pojmovi: srediπnji, periferni i autonomni 17. Krvotok
æivËani sustav. KljuËni pojmovi: krv, srce, krvne æile.
Obrazovna postignuÊa: razlikovati srediπnji, periferni, Obrazovna postignuÊa: raπËlaniti sastav krvi i
autonomni i voljni æivËani sustav i navesti njihove obrazloæiti ulogu krvi; navesti bolesti koje se prenose
uloge; obrazloæiti refleks i njegovu zaπtitnu ulogu, krvlju; istaknuti potrebu opreza pri dodiru s tuom
opisati kako autonomni æivËani sustav upravlja krvlju (ljudskom i æivotinjskom); povezati grau srca
organima kojih rad nije pod utjecajem naπe volje; s krvnim optokom; opisati put krvi; obrazloæiti ulogu
opisati ovisnost ozljeda srediπnjega i perifernoga srca kao crpke koja potiskuje krv do svake stanice u
æivËanoga sustava o zdravlju Ëovjeka; nabrojiti organizmu; razlikovati arterije i vene; obrazloæiti i
najËeπÊe bolesti æivËanoga sustava: potres mozga, povezati ulogu limfnih æila s krvotokom; odrediti
meningitis, epilepsija, djeËja paraliza, moædana kap. poloæaj srca u prsnom koπu; temeljem praktiËnoga
rada prikazati mjerenje pulsa i krvnog tlaka; pokazati
12. Ovisnosti pruæanje prve pomoÊi pri zaustavljanju krvarenja.
KljuËni pojmovi: nikotinizam, alkoholizam,
narkomanija. 18. Zaπtita organizma od bolesti
Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti pojam ovisnosti; KljuËni pojmovi: imunost, bijele krvne stanice, limfni
obrazloæiti vezu izmeu alkoholizma, nesreÊa na radu Ëvorovi.
i u prometu, zlostavljanja, kriminala, gubitka Obrazovna postignuÊa: razlikovati steËenu i uroenu
samopoπtovanja; razlikovati kratkotrajne i dugotrajne imunost; obrazloæiti ulogu protutijela i njihovu
posljedice ovisnosti na zdravlje; navesti opasnosti i povezanost s leukocitima; povezati zarazu HIV
πtete koju ovisnost donosi pojedincu, obitelji, virusom s gubitkom imunosti; prepoznati alergene
druπtvu. kao tvari koje uzrokuju alergije; pokazati na slici
nakupine limfnih Ëvorova na tijelu.
13. Osjetilo vida
KljuËni pojmovi: oko, osjet vida. 19. Organi za disanje i glas
Obrazovna postignuÊa: imenovati dijelove oka; KljuËni pojmovi: disanje, pluÊa, izmjena plinova.
opisati nastanak slike u oku i mozgu; navesti svojstva Obrazovna postignuÊa: nabrojiti organe diπnoga
oka i nedostatke vida: kratkovidnost, dalekovidnost, sustava; opisati izmjenu plinova u pluÊima; obrazloæiti
upala oËne sluznice, siva mrena, daltonizam, bioloπku oksidaciju; obrazloæiti povezanost uloge
slabovidnost, sljepoÊa. diπnoga i krvoæilnoga sustava; navesti potrebu zaπtite
diπnoga sustava od praπine, plinova (noπenje zaπtitnih
14. Osjetila - osjet sluha i ravnoteæe sredstava); obrazloæiti πtetnost puπenja za diπne organe
KljuËni pojmovi: uho, osjet sluha i ravnoteæe. i glasnice; navesti vaænost disanja na nos, boravka u
Obrazovna postignuÊa: imenovati dijelove uha; prirodi, zaπtitu od promuklosti i oπteÊenja glasnica
opisati zaπtitu pri radu s bukom; prepoznati zanimanja (naprezanje glasnica).
koja ugroæavaju sluh; navesti mane i bolesti sluha.
20. Graa, uloga i bolesti probavnih organa
15. Ostala osjetila (mirisa, okusa, boli, opipa, KljuËni pojmovi: probavni organi, mehaniËka i
hladnoÊe, topline) kemijska probava.
KljuËni pojmovi: osjetilo okusa, osjetilo mirisa, koæna Obrazovna postignuÊa: imenovati dijelove probavnoga
osjetila. sustava i opisati njihovu ulogu; obrazloæiti ulogu
Obrazovna postignuÊa: navesti mnogobrojnost osjeta; probave u razgradnji hrane; povezati grau probavnoga
istaknuti znaËenje osjeta u preæivljavanju, kvaliteti sustava Ëovjeka s ishranom namirnicama biljnoga i
æivljenja i meusobnome sporazumijevanju; navesti æivotinjskoga podrijetla; navesti vaænost higijenskih
osjetila za njuh, okus i osjetila u koæi (toplo, hladno, navika, redovite i pravilne njege zubi, redovitoga
bol, dodir) te i opisati grau osjetila (stanice, tjeleπca, odlaska zubaru.
æivci).
21. Izmjena tvari, protok energije i zdrava
16. Hormonska regulacija prehrana
KljuËni pojmovi: hormoni, ælijezde s unutarnjim KljuËni pojmovi: hranjive tvari, izmjena tvari u
izluËivanjem. stanici, oslobaanje energije.
Obrazovna postignuÊa: razlikovati ælijezde s vanjskim Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti vaænost hrane kao
i unutarnjim izluËivanjem; obrazloæiti znaËenje izvora gradivnih tvari, energije i zaπtitnih tvari;
hormona za æivotne procese; usporediti i povezati razlikovati najvaænije sastojke hrane i obrazloæiti
270
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Biologija
271
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Kemija
KEMIJA
UVOD teorija i modela; vjeæbanje prikazivanja rezultata
Kemija u osnovnoj πkoli prvenstveno je usmjerena na pokusa (mjerenja) tablicama i grafikonima;
kemijska znanja potrebna za svakodnevni æivot, na njegovanje i razvijanje umijeÊa shematskoga
zanimljivosti i doprinos kemije u izgradnji kvalitetnijega prikazivanja (crtanja laboratorijskoga pribora) i
æivota. Zbog toga kemija nije namijenjena samo buduÊim izradbe skica pokusa (shema),
kemiËarima i prirodoslovcima, nego svim uËenicima E razvijanje umijeÊa sigurnoga i urednoga rukovanja
osnovne πkole. kemijskim priborom i kemikalijama,
Nastavni program kemije uËenicima treba omoguÊiti E razvijanje ekoloπke svijesti i odgovornosti prema
razumijevanje prirodnih pojava i naËina kemijskog radnom i æivotnom okruæenju,
istraæivanja i objaπnjavanja prirode, pruæiti jednostavan i E razvijanje sposobnosti opisivanja uoËenih pojava
zanimljiv uvid u znanstvene temelje suvremene (promjena), izricanja vlastitoga miπljenja i postavljanja
civilizacije, te razvijati sposobnosti potrebne za nastavak pitanja koja potiËu raspravu,
obrazovanja i samoobrazovanje. UËenje kemije takoer E razvijanje sposobnosti logiËkoga zakljuËivanja,
pridonosi razvoju logiËkog i kreativnoga miπljenja. apstraktnoga, kritiËkog i kreativnoga miπljenja,
BuduÊi da je kemija tipiËna eksperimentalna znanost, E osposobljavanje za samostalno rjeπavanje problema,
iskustveno je uËenje glavni naËin uËenja, a izvoenje pokusa E osposobljavanje za timski rad (razvijanje navike
srediπnja nastavna aktivnost. timskoga rada i suradniËkog uËenja),
Program je zamiπljen tako da uËenik do spoznaja dolazi E usvajanje vjeπtine rada prema uputama i davanje
djelatnim metodama uËenja, a svoje sposobnosti razvija uputa za rad drugima.
praktiËnim, perceptivnim i misaonim djelovanjem.
Kemija kao nastavni predmet nije umanjena preslika NAPOMENA
kemije kao prirodne znanosti. Glavni kriterij pri izboru
SpecifiËnost nastavnoga programa kemije ogleda se u
nastavnih sadræaja kemije u osnovnoj πkoli jest njihova
davanju viπe slobode uËiteljima pri izvoenju nastavnoga
korisnost za svakodnevno æivljenje, nastavak obrazovanja i
programa i nastavnih sadræaja. To znaËi da se pri izradbi
samoobrazovanje.
izvedbenog nastavnog programa uËitelji ne moraju u
Pri izboru nastavnih sadræaja pazilo se na njihovu
potpunosti pridræavati redoslijeda nastavnih tema i sadræaja
hijerarhiju. Nastojalo se da jednostavnije prethodi
navedenih u nastavnom programu. Umjesto navedenih
sloæenijemu, da se od konkretnoga kreÊe prema
primjera, oni mogu odabrati druge. Uostalom, nastava
apstraktnomu, da lako prethodi teæemu te da se kljuËni
kemije tipiËan je primjer egzemplarne nastave i nije vaæno
pojmovi ËeπÊe ponavljaju. Tako se ostvaruje dobra
na kojim su nastavnim sadræajima uËenici usvojili odreene
horizontalna i vertikalna povezanost nastavnih sadræaja.
pojmove i ideje, stekli znanje, te razvili umijeÊa i
Nastavnim programom kemije predvien je veÊi broj
sposobnosti. Treba ostvariti cilj nastave kemije, a putovi
neobveznih izbornih tema. Izborne se teme mogu birati ili
koji vode do istoga cilja mogu biti razliËiti. Takvim se
dodavati nove primjerene sredini u kojoj πkola djeluje.
pristupom tumaËenju nastavnoga programa potiËe
Izbornim se temema proπiruje uËenikov interes za odreena
samostalnost i stvaralaπtvo uËitelja.
znanstvena podruËja i stjecanje novih znanja. Tako se
Blok-sat i uËionica namijenjena samo za nastavu kemije,
uËenici potiËu na samoobrazovanje i cjeloæivotno uËenje.
biologije i/ili fizike bitni su preduvjeti za nastavu kemije
temeljenu na pokusu kao srediπnjoj nastavnoj aktivnosti.
CILJ Obrazovna strategija koja se primjenjuje u nastavi kemije
Cilj je nastave kemije u osnovnoj πkoli uvoenje sliËna je strategiji znanstvenih istraæivanja. Polazi se od
uËenika u znanstveni naËin razmiπljanja, odgoj za razuman problema i postavljanja pretpostavke. UËenici
odnos prema prirodi i Ëovjekovoj okolini, stjecanje eksperimentiraju, samostalno ili u skupinama, kako bi
korisnih kemijskih znanja te osposobljavanje uËenika za provjerili pretpostavku ili rijeπili problem. Nakon
primjenu kemijskih znanja u svakodnevnom æivotu, provedenih pokusa, opaæanja i mjerenja uËenici
tehnici i proizvodnji. izvjeπtavaju o dobivenim rezultatima te ih samostalnim
zakljuËivanjem (pri Ëem je uËitelj moderator), pokuπavaju
ZADAΔE objasniti na temelju veÊ steËenoga znanja. UËitelj je
Postavljeni cilj ostvaruje se sljedeÊim zadaÊama: voditelj koji uËenicima pomaæe u radu, usmjerava ih i kroz
E stjecanje znanja o najvaænijim kemijskim procesima te raspravu navodi na ispravno zakljuËivanje. BuduÊi da do
razumijevanje kemijskih procesa i zakonitosti, svih spoznaja nije moguÊe doÊi putem pokusa koje izvode
E uvoenje u istraæivanje i vjeæbanje primjene uËenici povremeno je potrebno i pouËavanje.
znanstvenih metoda (razvijanje umijeÊa pozorna UËeniËki miniprojekti imaju posebnu vaænost pri uvoenju
promatranja i biljeæenja pojava u prirodi ili tijekom uËenika u znanstvenu metodu rjeπavanja problema.
izvoenja pokusa; vjeæbanje opisivanja rezultata UËeniËkim miniprojektima potiËe se stvaralaπtvo, razvija
opaæanja i tumaËenja pojava na temelju usvojenih samopouzdanje, razvija sposobnost logiËkog a zakljuËivanja,
272
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Kemija
273
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Kemija
274
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Kemija
kompleta kalotnih modela; izraditi modele molekula 19. Brzina kemijske reakcije
od priruËnih materijala (npr. plastelina i ËaËkalica, KljuËni pojmovi: brzina kemijske reakcije, utjecaj
drvenih kuglica, kuglica za bor itd.); nauËiti imena i koncentracije reaktanata, temperature i katalizatora na
formule nekoliko jednostavnijih spojeva molekulske brzinu kemijske reakcije.
grae: HCl, H2O, NH3, CH4, CO2, SO2, SO3, CO, Obrazovna postignuÊa: pokusima pokazati da
N2O, NO2, N2O3, itd.; na temelju formule pridijeliti koncentracija reaktanata, poviπenje temperature i
ime jednostavnijemu spoju molekulske grae; iz dodatak katalizatora poveÊavaju brzinu kemijske
molekulskih formula elementarnih tvari i spojeva reakcije; znati da su katalizatori tvari koje ubrzavaju
prepoznati broj i vrstu atoma koji grade jednu kemijske reakcije, a na kraju reakcije ostaju
molekulu; razumjeti kvalitativno i kvantitativno nepromijenjeni; navesti primjere primjene katali-
znaËenje kemijske formule. zatora u svakidaπnjici (katalizatori u ispuπnim loncima
automobila, enzimi, kvasac, kruh, alkoholno vrenje
15. Valencije i kemijske formule itd.).
KljuËni pojmovi: empirijske i molekulske kemijske
formule, valencija (jedno-, dvo- ... valentan), 20. Kemijski elementi u periodnom sustavu
valentne crtice, modeli jednostavnijih molekula. elemenata
Obrazovna postignuÊa: na temelju tablice periodnoga
KljuËni pojmovi: kemijski elementi, periodni sustav
sustava elemenata moÊi odrediti valencije atoma 1.,
elemenata, sliËnost kemijskih svojstava elemenata iste
2., 16. i 17. skupine elemenata u ionskim spojevima;
skupine.
usvojiti pisanje empirijske i molekulske formule
Obrazovna postignuÊa: pokusima pokazati kemijsku
jednostavnijih (binarnih) kemijskih spojeva na
sliËnost elemenata iste skupine periodnoga sustava
temelju poznatih valencija vodika i kisika; moÊi
elemenata (npr. alkalijskih metala i halogenih
odrediti valencije elemenata iz formule spoja.
elemenata).
16. Relativna molekulska masa
IZBORNE TEME
KljuËni pojmovi: relativna molekulska masa.
1. Povijest pojma kemijski element
Obrazovna postignuÊa: poznavati oznake za relativnu
molekulsku masu; izraËunati relativnu molekulsku 2. Evolucija Zemlje i njezine atmosfere
masu spoja. 3. Iskustveni zakoni i atomska hipoteza
4. Raπirenost kemijskih elemenata u svemiru,
17. Kemijske reakcije i oËuvanje mase Zemljinoj kori i æivim biÊima
KljuËni pojmovi: kemijske reakcije, zakon o oËuvanju 5. Voda - temelj æivota
mase, reaktanti, produkti, jednadæba kemijske
reakcije.
Obrazovna postignuÊa: pokusima dokazati i razumjeti 8. RAZRED
da kemijskim reakcijama iz elementarnih tvari nastaju
nove tvari (kemijski spojevi drukËije grae, fizikalnih
TEME
i kemijskih svojstava); razlikovati pojmove reaktant i
produkt kemijske reakcije; shvatiti da je ukupna masa 1. Nemetali
reaktanata jednaka ukupnoj masi produkata kemijske KljuËni pojmovi: opÊa svojstva nemetala, kiseline,
reakcije (zakon o oËuvanju mase); tumaËiti kemijske vodikov (oksonijev) ion.
promjene (reakcije) na temelju steËenoga znanja o Obrazovna postignuÊa: izvesti pokuse i jednadæbama
atomima; jednadæbama kemijske reakcije opisati obrazloæiti kemijske reakcije sumpora s kisikom te
jednostavne kemijske promjene; razumjeti da broj i nastalih oksida s vodom; nauËiti pravilno razrjeivati
vrsta atoma na lijevoj strani jednadæbe mora biti koncentrirane kiseline vodom; obrazloæiti nastajanje
jednak broju i vrsti atoma na desnoj strani jednadæbe. kiselih kiπa; nauËiti univerzalnim indikatorskim
papirom izmjeriti pH-vrijednost kiselih otopina; znati
18. Kemijske reakcije i energija navesti neke osnovne kiseline i njihove formule:
duπiËna, klorovodiËna, sumporna, ugljiËna i
KljuËni pojmovi: promjena energije, toplina, sustav,
sumporasta kiselina.
okolina.
Obrazovna postignuÊa: pokusima dokazati, razumjeti
i smisleno obrazloæiti da kemijske reakcije uvijek 2. Metali
prate promjene energije izmeu promatranoga KljuËni pojmovi: opÊa svojstva metala, hidroksid,
reakcijskog sustava i okoline; uoËiti da sustav moæe luæina, zemnoalkalijski metali, æeljezo.
preuzeti ili osloboditi energiju u obliku topline, Obrazovna postignuÊa: jednadæbama kemijskih
svjetlosti, elektriËne energije ili rada. reakcija prikazati nastajanje oksida zemnoalkalijskih
metala (æarenjem karbonata i gorenjem metala na
zraku); pokusom i jednadæbom reakcije dokazati da
zemnoalkalijski metali i njihovi oksidi s vodom daju
275
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Kemija
luæine (gaπeno vapno); obrazloæiti razliku izmeu staniËno disanje, spaljivanje fosilnih goriva, poæari,
hidroksida i luæine; nauËiti univerzalnim razgradnja organskih tvari, otapanje vapnenaËkih
indikatorskim papirom izmjeriti pH-vrijednost stijena, vulkanske erupcije); shvatiti da poveÊana
luænatih otopina; pokusima i jednadæbama kemijskih emisija ugljikova dioksida u atmosferu uzrokuje
reakcija obrazloæiti vezanje æbuke, topljivost kalcijeva poviπenje temperature Zemlje kao planete πto
karbonata u oborinskim vodama, nastajanje πpiljskih uzrokuje promjene klimatskih uvjeta na Zemlji.
ukrasa, te taloæenje i otapanje ≈kamenca«; pokusima
istraæiti i obrazloæiti uvjete korozije æeljeza u vodi i 7. Fosilna goriva
naËine zaπtite æeljeza od korozije. KljuËni pojmovi: suha destilacija, frakcijska destilacija,
ugljen i nafta kao izvori organskih spojeva.
3. Soli Obrazovna postignuÊa: poznavati temeljne Ëinjenice
KljuËni pojmovi: kemijske formule i nazivi soli, o postanku fosilnih goriva; ugljena, nafte i prirodnoga
neutralizacija, hidratne soli. plina; izvesti pokus suhe destilacije drva ili ugljena;
Obrazovna postignuÊa: poznavati razliËite metode steÊi elementarna znanja o frakcijskoj destilaciji nafte,
dobivanja soli (neutralizacija kiselina i luæina, reakcija vakuumskoj i suhoj destilaciji; upoznati rafinerijske
metalnih oksida s kiselinama, reakcija metala s proizvode kao glavni izvor organskih spojeva;
kiselinama); izvesti pokuse i jednadæbama obrazloæiti izbjegavati rad s organskim otapalima (npr. benzinom,
reakcije magnezija, cinka i æeljeza s klorovodiËnom i benzenom i razrjeivaËem) u zatvorenom prostoru;
sumpornom kiselinom; samostalno napisati i nauËiti ispravno Ëuvati zapaljiva organska otapala i
izjednaËiti jednadæbe reakcija nastajanja soli; druge zapaljive tvari; raspravljati o fosilnim gorivima
imenovati katione i anione jednostavnijih soli; kao ograniËenim izvorima energije; protumaËiti
poznavati svojstva, primjenu i naËine dobivanja uzroke eksplozija i poæara; raspravljati o posljedicama
kuhinjske soli; znati pripremiti otopinu kuhinjske soli nekontroliranog izlijevanja nafte i naftnih derivata;
zadanoga sastava (npr. fizioloπku otopinu); pokusom nauËiti rukovati s bocama koje sadræe ukapljeni plin;
pokazati da neki kristali (npr. modre galice, zelene nauËiti kako postupiti u sluËaju nekontroliranog
galice i sl.) sadræe kristalizacijsku vodu. istjecanja zapaljivoga plina.
276
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Kemija
277
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Kemija
278
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Fizika
FIZIKA
UVOD Fizika je temeljna i tipiËna eksperimentalna znanost, pa
Nastavni program iz fizike temelji se na suvremenim se pokus/eksperiment predlaæe kao srediπnja sastavnica
znanstvenim spoznajama o prirodi. Program ukljuËuje nastave. Od nastavnika se oËekuje kreativnost u odabiru i
temeljne sadræaje kojima uËenici trebaju ovladati da bi pripremi pokusa, te u usmjeravanju i voenju uËenika u
razumjeli pojave u prirodi i primijenili ih u svakodnevnom istraæivanju fiziËkih pojava.
æivotu. Nastava fizike u korelaciji je s ostalim Redoslijed tema uËitelj moæe samostalno oblikovati u
prirodoznanstvenim predmetima (kemija, biologija, skladu s odgovarajuÊim metodiËkim pristupom.
geografija) i s matematikom, πto uËenicima omoguÊuje Primjerice, u sedmom razredu teme od 15. do 19. mogu
stvaranje cjelovite predodæbe prirode. se saæeti u Ëetiri teme i obraditi ovim slijedom:
Program se osniva na iskustvenom uËenju (problemska i
istraæivaËka nastava), Ëime se uËenici nastoje zainteresirati i 15. Energija
potaknuti na dublje prouËavanje fizike. Program se sastoji KljuËni pojmovi: elastiËna energija, gravitacijska
od obveznih i izbornih nastavnih tema. U pojedinoj temi potencijalna energija, kinetiËka energija.
navode se kljuËni pojmovi i obrazovna postignuÊa koja Obrazovna postignuÊa: opisati oblike energije kroz
uËenici trebaju usvojiti. primjere; opisati elastiËnu, gravitacijsku potencijalnu i
kinetiËku energiju.
CILJ
Nastava fizike treba uËenicima omoguÊiti razumijevanje 16. Pretvorbe energije
prirodnih pojava, osnovno poznavanje metoda i tehnika KljuËni pojmovi: pretvorba energije.
znanstvenoga istraæivanja prirode, primjenu usvojenih Obrazovna postignuÊa: objasniti, na razliËitim
spoznaja iz fizike u svakodnevnom æivotu, tehnici i primjerima, pretvorbe energije iz jednoga oblika u
proizvodnji, te razvijanje sposobnosti znanstvenoga drugi oblik.
miπljenja i samostalnoga rjeπavanja problema.
17. Rad
ZADAΔE KljuËni pojmovi: rad sile, dæul (joule), J.
UËenike treba: Obrazovna postignuÊa: opisati, kroz primjere, rad
E upoznati s najvaænijim prirodnim pojavama, stanjima sile; objasniti rad kao pretvorbu energije i obratno:
i procesima te im omoguÊiti razumijevanje fiziËkih objasniti poveÊanu energiju tijela kao uloæeni rad;
zakona i zakonitosti, objasniti ovisnost rada o sili i putu na kojem sila
E pouËiti kako znanstvenim jezikom fizike opisivati djeluje; primijeniti znanje na primjerima i u
zanimljive pojave i procese u prirodi i svakodnevici, zadatcima.
E motivirati da postavljaju pitanja i tragaju za
odgovorima, 18. Snaga
E pouËiti da osmisle, izvode i analiziraju jednostavne KljuËni pojmovi: vrijeme, sekunda, s, snaga, vat
pokuse, postavljaju pretpostavke i stvaraju (watt), W.
jednostavne slike o pojavama, Obrazovna postignuÊa: opisati snagu na primjerima
E osposobiti za primjenu spoznaja i metoda fizike u
iz æivota; izmjeriti vrijeme obavljenoga rada;
suvremenom æivotu, tehnici i proizvodnji te za primijeniti znanje na primjerima i zadatcima.
stjecanje tehniËke i prirodoznanstvene kulture,
E poticati na logiËko i samostalno zakljuËivanje te u
OSTALE PREPORUKE:
njima, pri prouËavanju prirodnih pojava, razviti 7. razred:
kritiËko miπljenje i prosuivanje,
Tema 2., O tijelima, i tema 7., Graa tvari, mogu se
E uvoditi u znanstveni naËin razmiπljanja i odgajati za
obraditi u nizu (ako je vremenski usklaeno s kemijom).
ispravan odnos prema prirodi i Ëovjekovoj okolini, PreporuËa se da se tema 20., Unutarnja energija, i tema 25.,
E osposobiti za samostalno rjeπavanje problema, ali i za
Promjena unutarnje energije radom i toplinom, obrade na
konstruktivnu suradnju pri timskome radu. jednostavan naËin primjeren uzrastu uËenika.
NAPOMENA 8. razred:
Potanke upute za nastavu fizike navedene su u Teme 12. i 13. mogu se spojiti u temu pod nazivom
Predgovoru i Dodatnim napomenama HNOS-a i Ëine ElektriËni otpor i Ohmov zakon.
sastavni dio ovoga programa. HNOS sadræava razradbu Teme 19. i 20. mogu se spojiti u temu pod nazivom
svih tema navedenih u ovome programu. Poseban je Postanak, opis i vrste valova.
naglasak ovoga programa na postignuÊima koja uËenici Teme 24. i 25. mogu se spojiti u temu pod nazivom
trebaju ostvariti te na temeljnim metodiËkim postupcima Odbijanje svjetlosti, zrcala.
kojima se to postiæe.
279
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Fizika
7. RAZRED 8. Sila
KljuËni pojmovi: meudjelovanje, sila, vektor.
TEME Obrazovna postignuÊa: prepoznati i opisati
1. Uvod u fiziku meudjelovanja i uËinke sile u prirodi; opisati naËin
KljuËni pojmovi: fizika, metoda, pokus na koji djeluje sila teæa, elektriËna i magnetska sila -
(eksperiment). na daljinu i dodirom; nacrtati i objasniti silu kao
Obrazovna postignuÊa: opisati Ëime se bavi fizika; vektor.
objasniti pojam pokusa (eksperimenta) navodeÊi
primjere. 9. ElastiËna sila i mjerenje sile
KljuËni pojmovi: elastiËna sila, produæenje, njutn
2. O tijelima (newton), N.
KljuËni pojmovi: Ëvrsta tijela, tekuÊine, plinovi. Obrazovna postignuÊa: objasniti razmjernost
Obrazovna postignuÊa: opisati i razlikovati Ëvrsta produæenja opruge i sile koja djeluje na nju; nacrtati
tijela, tekuÊine i plinove na primjerima; opisati graf ovisnosti produæenja o sili - pravac iz ishodiπta
prijelaze Ëvrstih tijela u tekuÊine, tekuÊina u plinove koordinatnog sustava; izmjeriti silu dinamometrom.
i obratno.
10. Sila teæa
3. Mjerenje duljine
KljuËni pojmovi: sila teæa, teæina.
KljuËni pojmovi: fiziËka veliËina, mjerenje, duljina,
Obrazovna postignuÊa: opisati i razlikovati silu teæu
metar, m.
(kojom Zemlja djeluje na tijelo) i teæinu (kojom tijelo
Obrazovna postignuÊa: opisati pojam fiziËke veliËine
djeluje na podlogu ili ovjes); primijeniti znanje o sili
i mjerenja (fiziËka veliËina kao umnoæak brojËane
teæi i teæini u jednostavnim problemskim zadatcima.
vrijednosti i mjerne jedinice); mjeriti duljinu
metrom; izraæavati duljinu razliËitim mjernim
11. Trenje
jedinicama; razlikovati znaËenja za kilo, deci, centi i
KljuËni pojmovi: sila trenja, faktor trenja, teæina
mili.
(pritisna sila).
4. Mjerenje ploπtine plohe i obujma tijela Obrazovna postignuÊa: prepoznati silu trenja na
KljuËni pojmovi: ploπtina plohe, kvadratni metar, primjerima iz æivota; objasniti utjecaj sile trenja na
m2, obujam tijela, kubni metar, m3, litra, l, L. gibanje tijela; povezati faktor trenja s kakvoÊom
Obrazovna postignuÊa: mjeriti ploπtine dodirnih ploha (podloge i tijela na podlozi); izmjeriti
geometrijskih ploha i obujme (geometrijskih i i izraËunati silu trenja.
drugih) tijela; izraæavati ploπtinu i obujam razliËitim
mjernim jedinicama. 12. Teæiπte i ravnoteæa tijela
KljuËni pojmovi: teæiπnica, teæiπte, ravnoteæa.
5. Mjerenje mase tijela Obrazovna postignuÊa: opisati teæiπnicu, teæiπte i
KljuËni pojmovi: tromost (ili inercija), masa tijela, ravnoteæu tijela; protumaËiti teæiπte kao hvatiπte sile
kilogram, kg. teæe; primijeniti znanje na praktiËnim primjerima.
Obrazovna postignuÊa: opisati kroz primjere masu
kao mjeru tromosti tijela; navesti nepromjenljivost 13. Poluga i primjene poluge
(stalnost) mase neovisno o poloæaju tijela bilo gdje u KljuËni pojmovi: poluga, krak sile.
svemiru; procijeniti i izmjeriti vagom mase nekih Obrazovna postignuÊa: opisati krak sile kao
tijela; izraziti mase tijela razliËitim mjernim udaljenost sile od oslonca; objasniti uporabu poluge;
jedinicama. primijeniti znanje na jednostavnim zadatcima.
280
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Fizika
281
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Fizika
282
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Fizika
283
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Povijest
POVIJEST
UVOD E upoznaju razliËite naËine prikazivanja i interpretiranja
Nastava povijesti strukturirana je kronoloπki. Sastavnice proπlosti (historiografija, filmovi, dokumentarne
su ovog predmeta procesi, pojave i dogaaji koji serije, povijesni romani, pjesme, muzejski postavi i
objaπnjavaju razvoj ljudskoga druπtva i ljudskoga djelovanja sl.),
od prapovijesti do danas. Povijest dijelimo na opÊu i E pronalaze, upoznaju, raπËlanjuju i vrjednuju razliËite
nacionalnu. Ovisno o tome πto prouËava ona moæe biti izvore informacija (udæbenik, enciklopedija, historio-
politiËka, kulturna, socijalna, gospodarstvena i druga. grafski tekst, πkolska knjiænica, muzej, internet, itd.),
Suvremena nastava povijesti prouËava viπe druπtvenu i E upoznaju temeljne vrijednosti na kojima poËiva
kulturnu nego politiËku povijest, unoseÊi brojne sadræaje iz suvremeno druπtvo, kritiËki razmiπljaju o svijetu u
podruËja kulture, znanosti i svakodnevice. Tijekom uËenja kojem æive, pripremajuÊi se tako za æivot u
povijesti naglasak se stavlja na umijeÊa koja uËenici trebaju pluralistiËkom i demokratskom druπtvu,
usvojiti, jer povijest se moæe razumjeti samo ako uËenici, uz E razvijaju interes za povijest, ali i oËuvanje kulturne
ishode povijesnih istraæivanja, uËe i o metodama kojima se baπtine, razvijaju radne navike, stvaralaπtvo i
povjesniËari sluæe pri pouËavanju proπlosti. samopouzdanje te intelektualnu sposobnost i
U nastavi je nemoguÊe iznijeti sva povijesna zbivanja. otvorenost za cjeloæivotno uËenje.
Zato se ciljevi nastave povijesti ostvaruju odabirom bitnih
povijesnih sadræaja. U izvedbi nastave povijesti treba NAPOMENA
predvidjeti sadræaje zaviËajne povijesti, kao i sadræaje Iako je u VodiËu kroz Hrvatski nacionalni obrazovni
predviene programima za nacionalne manjine, provedbu standard za osnovnu πkolu predvieno da tema ima
izvanuËioniËke i terenske nastave. maksimalno 5 kljuËnih pojmova, u nastavi je povijesti broj
Nastava povijesti pomaæe uËenicima u razumijevanju kljuËnih pojmova po temi veÊi zbog manjega broja tema u
vlastitih kulturnih i nacionalnih korijena te u njegovanju odnosu na druge predmete.
nacionalnog identiteta. Kod izbornih tema predloæene su samo neke od
Spoznaje o drugim narodima i razumijevanje njihovih moguÊih izbornih tema i uËitelj ih ne mora obraditi.
kultura pripremaju uËenike za æivot u multietniËkom i DapaËe, moæe posve samostalno oblikovati nekoliko
multikulturalnome druπtvu. izbornih tema, (dvije do tri), u skladu s povijesnom i
spomeniËkom baπtinom zaviËaja ili prema interesima
CILJ uËenika.
Svrha je nastave povijesti u osnovnoj πkoli omoguÊiti
uËenicima da na odabranim temama steknu znanja i
intelektualne vjeπtine koje Êe im pomoÊi u razumijevanju
suvremenog svijeta. 5. RAZRED
Osnovni cilj uËenja povijesti u osnovnoj πkoli jest
razvijanje interesa za izuËavanje proπlosti i zanimanja za TEME
sadaπnjost, odnosno razvijanje povijesnog miπljenja. 1. ©to je povijest
KljuËni pojmovi: povijest, povijesni izvori, muzej,
ZADAΔE arhiv, crta (lenta) vremena, povijesna razdoblja,
UËenici: povijesne karte.
E uËe o najvaænijim dogaajima, pojavama, procesima i Obrazovna postignuÊa: odrediti pojam povijest;
znaËajnim obiljeæjima razdoblja i druπtava koja razlikovati povijest kao znanost i kao nastavni
prouËavaju, πto ukljuËuje gospodarstveni, druπtveni, predmet; navesti vrste povijesnih izvora; uoËiti
kulturni i politiËki razvoj, svakodnevni æivot, ideje, raznolikost i vaænost povijesnih izvora u izuËavanju
vjerovanja i nazore ljudi u proπlosti, povijesti; imenovati znanosti i ustanove koje
E vjeæbaju snalaæenje u vremenu i prostoru, usvajaju i izuËavaju i Ëuvaju povijesne izvore; snalaziti se u
ispravno rabe povijesno nazivlje u opisivanju proπlih vremenu - na crti vremena; odrediti vremenska
razdoblja, dogaaja i procesa, razdoblja; snalaziti se u prostoru - usporediti
E uËe o temeljnim procesima koji pomaæu povijesne i geografske karte; imenovati povijesna
razumijevanju proπlosti (kronologiji, uzroËnosti, razdoblja; na slikovnom materijalu obrazloæiti
promjenama i kontinuitetu, multiperspektivnosti, promjene u æivotu Ëovjeka.
tumaËenju, istraæivanju i znaËenju proπlih dogaaja) i
upoznaju se s ulogom izvora i literature u 2. Æivot ljudi u prapovijesti
objaπnjavanju proπlosti (uËe prepoznavati, raπËla- KljuËni pojmovi: kameno doba, metalno doba,
njivati, povezivati i vrjednovati razliËite vrste nalaziπta prapovijesnih kultura, Krapinski praËovjek -
primarnih i sekundarnih povijesnih izvora, te na neandertalac (izumro), homo sapiens (predak Ëovjeka).
temelju njih rekonstruiraju povijesna stanja), Obrazovna postignuÊa: definirati pojam prapovijesti;
284
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Povijest
opisati izgled prvih ljudi, imenovati prve kulture; i povijesnih Ëinjenica; imenovati narode koji æive na
pokazati prapovijesna nalaziπta na tlu danaπnje Apeninskome poluotoku; prepoznati osnovne
Hrvatske na povijesnoj karti; navesti prapovijesna elemente etruπËanske kulture; obrazloæiti razlike u
razdoblja, oznaËiti ih na crti vremena; opisati rimskome druπtvu - uzroke i posljedice druπtvenih
prirodne uvjete potrebne za razvoj Ëovjeka; povezati sukoba; opisati jednostavnost rimskoga svako-
naËin obradbe kamena ili kovine s naËinom æivota dnevnoga æivota i rimsko vjerovanje - mitovi,
ljudi, gospodarstvom, druπtvenim ustrojem, hramovi, bogovi.
kulturom, vjerovanjem, obiËajima.
8. Republika i Carstvo
3. Civilizacije prvih pisama KljuËni pojmovi: senat, konzul, diktator, legija,
KljuËni pojmovi: civilizacija, pismo, zakonik, faraon, Rimsko carstvo.
piramide, biblioteka. Obrazovna postignuÊa: imenovati i obrazloæiti
Obrazovna postignuÊa: imenovati i pokazati na karti ustanove Rimske Republike; na povijesnoj karti i na
poloæaj velikih civilizacija prvih pisama, a na crti crti vremena pratiti razvoj i πirenje Rimske
vremena odrediti osnovnu kronologiju; uoËiti Republike (provincije); imenovati istaknute osobe u
razliËita pisama, naËine pisanja i koriπtenja pisama; Rimskoj Republici i nekoliko rimskih careva te
imenovati i usporediti najvaænije graevine razliËitih opisati njihov znaËaj; usporediti Rim u doba
civilizacija; imenovati razliËita vjerovanja; imenovati Republike i u doba Carstva (izgled grada, graevine,
istaknute osobe i navesti njihovu ulogu i njihovo svakodnevni æivot Rimljana).
znaËenje; opisati svakodnevni æivot ljudi razliËitih
druπtvenih slojeva. 9. Hrvatski prostor u antiËko doba
KljuËni pojmovi: romanizacija, provincije, grËki i
4. Uspon stare GrËke rimski gradovi, kulturni spomenici (Arena i forum).
KljuËni pojmovi: egejske civilizacije, Heleni, Obrazovna postignuÊa: imenovati narode na
mitologija ili mitovi, polis, kolonizacija. podruËju Ilirika; imenovati i pokazati na povijesnoj
Obrazovna postignuÊa: pokazati na karti podruËje karti nalaziπta grËke i rimske kulture; imenovati
egejskih civilizacija; imenovati helenske narode i rimske pokrajine i gradove na danaπnjem hrvatskom
opisati osnovna obiljeæja njihove kulture; analizirati podruËju; pokazati njihov poloæaj na povijesnim
povijesne izvore - mitove, graevine, umjetniËka kartama; vrjednovati kulturnu baπtinu Grka i
djela; na crti vremena odrediti kronologiju; uoËiti i Rimljana; opisati posljedice romanizacije naroda na
obrazloæiti uzroke i posljedice kolonizacije i ratnih podruËju Ilirika.
sukoba.
10. Pojava krπÊanstva
5. Atenska demokracija KljuËni pojmovi: krπÊanstvo, apostoli, progoni
KljuËni pojmovi: demos, demokracija, zakonodavci, krπÊana, katakombe, krπÊanski simboli.
proroËiπta, olimpijske igre. Obrazovna postignuÊa: opisati pojavu i πirenje
Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti pojam krπÊanstva; prepoznati simbole krπÊanstva i ustroj
demokracije i usporediti demokraciju nekad i danas; prvih krπÊanskih zajednica; obrazloæiti znaËaj πirenja
imenovati istaknute osobe (znanstvenike, umjetnike, krπÊanstva i promjene u odnosu prema krπÊanima;
zakonodavce, politiËare) i navesti njihova postignuÊa; imenovati prve istaknute krπÊane s hrvatskog
usporediti druπtvene odnose, gospodarstvo i podruËja.
svakodnevni æivot u Ateni i u Sparti; navesti kulturna
dostignuÊa Helena, prepoznati utjecaj helenskih 11. Seoba naroda
dostignuÊa u suvremenoj kulturi. KljuËni pojmovi: barbari, seoba naroda, pad
Zapadnoga Rimskoga Carstva.
6. Helenizam Obrazovna postignuÊa: na povijesnoj karti i na crti
KljuËni pojmovi: barbari, filipike, helenizam, vremena pratiti dolazak novih naroda na podruËje
helenistiËka kultura. Rimskoga Carstva; obrazloæiti uzroke i posljedice
Obrazovna postignuÊa: uoËiti i obrazloæiti uzroke i seobe naroda i slabljenja Rimskoga Carstva.
posljedice velikih osvajanja, pratiti ih na povijesnoj
karti i na crti vremena; vrjednovati ulogu Aleksandra IZBORNE TEME
Velikoga u velikim povijesnim zbivanjima; usporediti 1. Perzija
helensku i helenistiËku kulturu; imenovati istaknute 2. Mezopotamija
znanstvenike i njihova djela. 3. GrËka mitologija
4. Rimsko graditeljstvo
7. PoËetci Rima 5. Rimska vojska
KljuËni pojmovi: legenda, religija, plebejci, puËki
tribuni, obitelj, kapitolijsko trojstvo.
Obrazovna postignuÊa: uoËiti razliku izmeu legende
285
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Povijest
286
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Povijest
287
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Povijest
DubrovaËke Republike, opisati pokret za sjedinjenje svakodnevni æivot (uspon graanstva, pojava i poloæaj
Dalmacije s ostatkom Hrvatske; na primjeru Ilirskih radniπtva, rad djece u proizvodnji); opisati nastanak
pokrajina opisati prilike u zemljama pod ideje socijalizma; navesti osnovne znaËajke
Napoleonovom vlaπÊu; opisati politiËki sustav i urbanizacije i æivota u gradovima te pojave novih
poredak nakon Napoleonove vlasti: sustav Svete gospodarstvenih djelatnosti; opisati umjetnost
alijanse u Europi i Metternichov sustav u (likovna, knjiæevnost i glazba) u razdoblju promjena;
Habsburπkoj Monarhiji. usporediti druπtvene i kulturne te promjene u
svakodnevnom æivotu u prvoj polovici 19. stoljeÊa u
4. Hrvatski narodni preporod i pojava Europi s promjenama u hrvatskim zemljama.
modernih nacija u Europi
KljuËni pojmovi: preporodni pokreti, Hrvatski 7. Europa na vrhuncu moÊi: nastanak prvih
narodni preporod (Ilirski pokret), nacija. modernih dræava u Europi
Obrazovna postignuÊa: navesti preporodne pokrete u KljuËni pojmovi: moderne dræave, imperijalizam,
srednjoj Europi i Italiji te na jednom primjeru opisati dualizam, IstoËno pitanje, humanitarne organizacije.
postanak modernih nacija u Europi; opisati ustanke i Obrazovna postignuÊa: opisati prilike u Francuskoj i
pobune u Osmanskom Carstvu na primjeru Bosne i Velikoj Britaniji, tijek ujedinjenja Italije i NjemaËke;
Hercegovine; obrazloæiti nastanak i znaËaj obrazloæiti sukob politiËkih interesa i nastanak IstoËne
velikosrpske politike; opisati druπtvene, kulturne, krize; vrjednovati Berlinski kongres i njegove
politiËke i gospodarske prilike u Hrvatskoj uoËi posljedice: navesti glavna obiljeæja austrougarske vlasti
preporoda; obrazloæiti politiËki program Hrvatskoga u Bosni i Hercegovini te opisati poloæaj hrvatskoga
narodnoga preporoda te navesti najvaænije dogaaje iz naroda i crkvene prilike; obrazloæiti pojavu politike
vremena preporoda; usporediti preporod u pojedinim imperijalizma; vrjednovati vaænost razvoja demokra-
dijelovima Hrvatske te navesti sliËnosti i posebnosti; tskih sloboda (izborno pravo, graanska politiËka
vrjednovati vaænost preporoda za razvoj moderne prava); obrazloæiti pojavu humanitarnih organizacija
hrvatske kulture, suvremenoga hrvatskoga jezika te te poËetke mirovnih konferencija i sporazuma.
oblikovanje hrvatske nacije; navesti znaËajke
preporoda u zaviËaju; navesti primjere oblikovanja 8. Hrvatska u sklopu Habsburπke Monarhije
nacionalnog identiteta kod Hrvata izvan domovine i
(Austro-Ugarske) u drugoj polovici 19. i na
drugih naroda koji æive na tlu Hrvatske; analizirati
izvore iz navedenoga razdoblja (novine, knjiæevna i poËetku 20. stoljeÊa
kazaliπna djela, pjesme i dr.). KljuËni pojmovi: politiËke stranke, hrvatska i
juænoslavenska ideja, hrvatske institucije, Hrvatsko-
5. Revolucija 1848. u Europi i Hrvatskoj ugarska nagodba, moderno sveuËiliπte.
KljuËni pojmovi: ≈proljeÊe naroda«, Zahtijevanja Obrazovna postignuÊa: imenovati kljuËne osobe i
naroda, zastupniËki Sabor, Bansko vijeÊe, apsolutizam. pojave razdoblja novog apsolutizma i opisati njihovo
Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti uzroke, ciljeve, djelovanje na Hrvatsku; opisati rad Hrvatskoga sabora
tijek i posljedice revolucije u Habsburπkoj Monarhiji; 1861.; usporediti temeljne programe politiËkih
razlikovanje dvojnosti ciljeva za revolucije 1848. u stranka u Hrvatskoj (HPSS, ≈novi kurs«); usporediti
Hrvatskoj i Srednjoj Europi: æelja za promjenom Austro-Ugarsku i Hrvatsko-Ugarsku nagodbu:
druπtvenih odnosa politiËkoga sustava te pokuπaj obrazloæiti politiËke i gospodarske posljedice
stvaranja nacionalnih dræava; pokazati glavnih æariπta dualistiËkoga ureenja Habsburπke Monarhije na
revolucije 1848. na povijesnoj karti; obrazloæiti hrvatske zemlje (≈RijeËka krpica«, buna u Rakovici);
osnovne dogaaje u Hrvatskoj u proljeÊe 1848. usporediti osnovna obiljeæja banovanja Ivana
Zahtijevanja naroda i djelovanje bana Josipa JelaËiÊa, MaæuraniÊa i Khuena Héderváryja; opisati politiËki,
ukinuÊem kmetstva i staleπkoga poretka te gospodarski i kulturni razvoj Dalmacije, Istre i Vojne
uvoenjem zastupniËkoga Sabora u Banskoj granice na prijelazu iz 19. u 20. stoljeÊe (detaljnije na
Hrvatskoj; opisati hrvatsko-maarski rat u kontekstu razini zaviËajne povijesti); vrjednovanje vaænosti
zbivanja u Habsburπkoj Monarhiji, pratiti kretanje opismenjivanja i πkolovanja ljudi, te osnutka
JelaËiÊeve vojske na povijesnoj karti; opisati utjecaj nacionalnih, kulturnih i znanstvenih ustanova;
revolucionarnih zbivanja na svakodnevni æivot usporediti gospodarske prilike u hrvatskim zemljama
(hrvatska zastava i dr); navesti vaænost demokratizacije koncem stoljeÊa sa stanjem u ostatku Monarhije i
i modernizacije druπtva; analiza izvora (Zahtijevanja nekim veÊim europskim dræavama.
naroda, Odluka o ukinuÊu kmetstva i dr.).
9. Svijet u doba europske dominacije u 19.
6. Druπtvo, kultura i promjene u svako- stoljeÊu
dnevnom æivotu u prvoj polovici 19. KljuËni pojmovi: kolonijalizam, graanski rat,
stoljeÊa ropstvo, Hrvatska bratska zajednica.
KljuËni pojmovi: klasicizam, romantizam, socijalizam. Obrazovna postignuÊa: na povijesnoj karti pratiti
Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti posljedice razvoja πirenje kolonijalnih posjeda europskih velesila i
znanosti i tehnologije te njihova utjecaja na kretanja istraæivaËa i doseljenika, opisati neke od
288
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Povijest
289
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Povijest
290
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Povijest
hladnoga rata; opisati kraj europskih imperija u Africi hrvatskom teritoriju, progone Hrvata i graana
i Aziji (francuski i britanski primjer); opisati jedan Hrvatske koji nisu podræavali agresiju; opisati
primjer poput Indije, Indonezije, Indokine, Alæira; meunarodno priznanje Republike Hrvatske; jasno
objasniti utjecaj Deklaracije UN-a na stjecanje odrediti kako je doπlo do rata, tko je agresor, a tko
neovisnosti kolonija; opisati glavne probleme u ærtva; navesti primjere teπkoÊa hrvatske obrane i
razvoju bivπih kolonija (npr. veliki porast ulogu hrvatskog iseljeniπtva; opisati tijek rata u Bosni
stanovniπtva, nerazvijeno gospodarstvo, glad, ratovi, i Hercegovini i ulogu susjednih zemalja; uz pomoÊ
zdravstvene i obrazovne prilike i dr.); uz pomoÊ povijesne karte opisati tijek oslobaanja okupiranih
izvora opisati proces dekolonizacije iz perspektive podruËja u Hrvatskoj: akciju Maslenica, akciju
kolonijalnih metropola i bivπih kolonija. hrvatske vojske u sektoru Jug, vojno-redarstvene
akcije Bljesak i Oluja; obrazloæiti mirnu integraciju
9. Hrvatska u drugoj Jugoslaviji Podunavlja; opisati posljedice rata na prostoru
KljuËni pojmovi: obnova, agrarna reforma, Hrvatske te posljedice rata u Bosni i Hercegovini:
nacionalizacija, kolektivizacija, samoupravljanje, ljudske ærtve i materijalna razaranja, ratni zloËini,
jednopartijski sustav, Hrvatsko proljeÊe. etniËko ËiπÊenje (OvËara i Srebrenica) i raseljavanje
Obrazovna postignuÊa: opisati obiljeæja komuni- stanovniπtva; nabrojiti i obrazloæiti primjere
stiËkog reæima u Jugoslaviji; opisati prilike u Domovinskog rata na podruËju zaviËaja; opisati
Jugoslaviji nakon rata: ærtve poraÊa, totalitarizam, prilike u suvremenom hrvatskom druπtvu: obnova
jednostranaËje (jednopartijski sustav), odreivanje Hrvatske, gospodarstvo, nezaposlenost, nuænost
granica i meunarodni poloæaj prije i poslije 1948. demografske obnove, povratak izbjeglica i prognanika
godine; obrazloæiti posljedice sukoba sa Staljinom itd.
(Goli Otok); razlikovati proklamirano federativno
ustrojstvo Jugoslavije od stvarnoga centralistiËkog 11. Hrvatska i svijet na pragu treÊeg tisuÊljeÊa
ustroja; opisati promjene u gospodarstvu i druπtvu u KljuËni pojmovi: pop-kultura, ljudska prava, genetika
Hrvatskoj nakon 1945. godine te njihov utjecaj na (genom), kloniranje, raËunala, kibernetika, proπirenje
svakodnevni æivot; uoËiti i obrazloæiti uzroke Europske unije.
politiËke i gospodarske krize komunistiËkih reæima u Obrazovna postignuÊa: na odabranim primjerima
1960-ima i poËetkom 1970-ih te razloge neuspjeha obrazloæiti znanstveni i tehnoloπki razvoj te promjene
gospodarskih reformi i demokratizacije druπtva; u druπtvu suvremenog svijeta; navesti primjere
obrazloæiti odnos dræave prema religiji i vjerskim pozitivnog i negativnog utjecaja; opisati promjene u
zajednicama; obrazloæiti ulogu hrvatske gospodarske i gospodarstvu i druπtvu na primjerima globalizacije,
politiËke emigracije te ulogu UDB-e; navesti demografske eksplozije u 20. stoljeÊu, socijalnih
primjere nacionalnog unitarizma; obrazloæiti uzroke i razlika, promjena u obitelji, poloæaja æena i mlade
posljedice Hrvatskoga proljeÊa; na primjerima iz generacije; obrazloæiti pojavu postindustrijskoga
zaviËajne povijesti opisati osnovne znaËajke razvoja druπtva: masovne kulture, masovnih medija i
turizma, graditeljstva, industrijalizacije i dr. njihovog utjecaja; navesti primjere prepoznatljivih
kulturnih i umjetniËkih pokreta i pravaca u drugoj
10. Postanak i razvoj samostalne hrvatske polovici 20. stoljeÊa; na primjerima obrazloæiti
dræave probleme suvremenoga svijeta (ratovi, gladi i bolesti,
KljuËni pojmovi: Memorandum SANU i velikosrpska kriminal, terorizam, zlouporaba droga) te potrebu za
politika, viπestranaËki izbori, samostalnost i suverenitet, oËuvanjem Ëovjekova okoliπa i pronalaæenjem novih
Domovinski rat, meunarodno priznanje, mirna izvora energije; obrazloæiti znaËaj poπtivanja ljudskih
re/integracija. prava u danaπnjem svijetu (posebno prava djece) kao
Obrazovna postignuÊa: opisati politiËku i gospodarsku i poloæaj nacionalnih i drugih manjina; opisati
krizu u 1980-ima nakon smrti Josipa Broza Tita, politiËke odnose u suvremenom svijetu.
uzroke slabljenja srediπnje vlasti i razliËite zamisli o
preustroju Jugoslavije; opisati promjene u unutarnjoj IZBORNE TEME
politici SR Srbije; obrazloæiti obnovu velikosrpske 1. Hrvatski kulturni identitet
ideje, srpskog nacionalizma u SR Hrvatskoj i 2. Lokalni ratovi tijekom Hladnog rata
≈hrvatsku πutnju«; opisati viπestranaËje i prve 3. Ivan Pavao II.
poslijeratne viπestranaËke izbore u Hrvatskoj (uloga 4. Terorizam
predsjednika Franje Tumana); obrazloæiti prilike u 5. Hrvatsko iseljeniπtvo u 20. stoljeÊu
Hrvatskoj uoËi i nakon izbora; opisati nastanak
srpskih paravojnih postrojba i okupaciju dijelova
Hrvatske te agresiju JNA na Sloveniju, Hrvatsku i na
Bosnu i Hercegovinu; opisati stradanja iz
Domovinskoga rata: Vukovara, Dubrovnika i drugih
gradova, imenovati istaknute hrvatske branitelje;
opisati nastanak tzv. Republike srpske krajine na
291
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Geografija
GEOGRAFIJA
UVOD skiciranje, uzorkovanje, kartiranje, anketiranje...) i
Nastavni se program geografije temelji na suvremenim razvijati zanimanje za istraæivanje prostora; razvijati
spoznajama geografske znanosti koje su nuæno pedagoπko sposobnost znanstvenoga razmiπljanja i priopÊivanja
didaktiËki preoblikovane. Nastava geografije uvodi se u 5. rezultata istraæivanja (pisanja izvjeπÊa o istraæivanju).
razredu osnovne πkole, ali uËenici neka geografska
predznanja donose iz nastavnoga predmeta priroda i NAPOMENA
druπtvo (1. - 4. razred), a izvodi se dalje u 6., 7. i 8. Nastavni program geografije u 5. razredu sadræava
razredu. Nastava je geografije u suodnosu s poËetno gradivo iz osnova opÊe geografije tj. standard
prirodoznanstvenim skupinama predmeta i s ostalim obvezan za sve uËitelje i uËenike. On predstavlja
nastavnim predmetima radi stvaranja cjelovite slike ≈abecedu«, temelje za uËenje geografije u viπim razredima
pojavnosti svijeta. UvaæavajuÊi znanstvenu, odnosno i za razumijevanje geografskih i druπtveno-gospodarskih
struËnu sistematiku i znanstveno nazivlje, ali i osobitosti pojava i procesa u vremenu i prostoru od zaviËaja,
uËenika i nastavnoga procesa, program je zamiπljen po domovine, do Europe, ostalih kontinenata i konaËno na
naËelu od manje sloæenoga prema sloæenijemu, tj. dubina i globalnoj razini. Pristup redoslijedu tema u nastavnom
πirina spoznaja poveÊava se s uzrastom uËenika. Opseg programu 5. razreda analitiËki je i polazi od tema o Planetu
znanja odreen je brojem tema i pojmova koji se trebaju Zemlja, slijede teme o geografskim kartama te teme o
obraditi u jednom razredu, a dubina je odreena sastavnicama prirodne osnove. Orijentir intenziteta i
upuÊenoπÊu uËenika (stupnjem usvojenosti znanja i ekstenziteta (dubine i πirine) gradiva, za uËitelje/uËiteljice
sposobnosti). su: kljuËni pojmovi, novo struËno nazivlje te obrazovna
postignuÊa. Posebnu pozornost treba obratiti na pojmove
CILJ koji predstavljaju znanje. U realizaciji nastave potrebno je
Cilj nastave geografije je stjecanje osnovnih geografskih voditi raËuna o aktualizaciji. Poæeljna je potpuna
znanja o Zemlji, znaËenju i povezanosti prirodnih ukljuËenost uËenika, a posebice njihovog praktiËnog
elemenata i druπtvenih pojava i procesa u svjetlu samorada. Osmiπljenoj didaktiËkoj igri u nastavi geografije
suvremenih zbivanja u svijetu, razvijanje i njegovanje treba dati odgovarajuÊi prostor jer ona pridonosi veÊoj
geografskih naËina miπljenja i razvijanje socijalnoafektivnih doæivljajnosti i motivaciji koja je potrebna na ovom
sposobnosti uËenika. Geografija ima ulogu prenjeti psihofiziËkom uzrastu uËenika. PreporuËuje se
odreena znanja iz geografije, ali se temelji i na izvanuËioniËka nastava jer se mnogi sadræaji mogu obraditi
znanstvenim spoznajama drugih srodnih predmeta koji se (demonstrirati) u πkolskom dvoriπtu, naselju i bliæoj
bave Zemljom (geodezija, astronomija, geofizika, okolici. Za realizaciju nastavnoga programa u 5. razredu
geologija, metereologija...). vaæni su odgojni i socijalizirajuÊi ciljevi za svaku temu, a
oni proizlaze iz sadræaja koji se obrauju i iz oblika i
ZADAΔE metoda rada. Za rastereÊenje uËenika, te za racionalizaciju
UËenike treba: nastavnoga procesa, vrlo je vaæno koristiti uËeniËka
E upoznati s osnovnim znanjima o planetu Zemlji, s
predznanja. RastereÊenju svakako pridonosi i suodnos s
prirodnim elementima (reljef, klima, vode, tlo, biljni drugim nastavnim predmetima u 5. razredu (ovdje je rijeË
i æivotinjski svijet) i njihovu meuodnosu s o horizontalnom suodnosu).
druπtvenim pojavama (stanovniπtvo, naËin æivota, Nastavni program 6. razreda razraen je na
djelatnosti, kultura), pluralistiËkom globalnom naËelu (razliËitost pojava i
E upoznati s osnovnim prirodno-geografskim procesa te suodnosu i uzroËno-posljediËnoj povezanosti)
znaËajkama i druπtvenim procesima zaviËajne regije i po temama o stanovniπtvu i gospodarstvute temama
znaËenjem tranzitnoga poloæaja Republike Hrvatske s vezanim uz kontinente (Azija, Afrika, Amerika, Australija
obzirom na europsko i globalno povezivanje i Oceanija te polarni krajevi). Pristup ovomu programu
(gospodarske, vojne i politiËke skupnosti), zahtijeva obavijeπtenost i otvorenost prema svijetu πto
E upoznati s prirodno-geografskim, druπtveno- pridonosi razumijevanju sloæenosti i rjeπavanju zajedniËkih
kulturnim i gospodarskim znaËajkama kontinenata na problema. Pri obradbi tema posebice treba izbjegavati
primjeru odabranih dræava, romantiËarsko-turistiËke slike, a naglaπavati objektivnu
geografsku stvarnost, problemski pristup i geografsko
E upoznati s ekoloπkim problemima u svijetu i sa
miπljenje. Posebnu pozornost treba obratiti na pojmove
znaËenjem i moguÊnostima oËuvanja okoliπa za
koji predstavljaju znanje. U realizaciji nastave potrebno je
zdravlje i kvalitetu æivota sada i u buduÊnosti,
voditi raËuna o aktualizaciji. Nastavno gradivo se
E uvesti u osnove kartografske pismenosti i razvijati
vertikalno (okomito) povezuje s gradivom 5. razreda.
umijeÊe uporabe geografske karte i atlasa kao izvora
Realizacijom nastavnoga programa treba kontinuirano
znanja,
poticati uËenike na samostalan rad kako bi uËenici stekli
E uvesti u metode znanstvenoga istraæivanja sigurnost, ustrajnost, samopouzdanje. Radi dinamike
(neposredno promatranje, brojanje, crtanje,
292
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Geografija
nastave, bolje motivacije, razvijanja sposobnosti suradnje i dio o geografskim kartama i orijentaciji, a drugi dio
komunikacije, potrebno je organizirati rad u parovima i Republika Hrvatska. Tema o topografskim kartama
skupinama, a to rezultira odgojem za dijalog i snoπljivost obrauje se u 8. razredu jer se smatra da su uËenici veÊ
prema drugome. Posebnu paænju treba posvetiti radu s svladali potrebna znanja u matematici: koordinatni sustav u
raËunalom i prikupljanju podataka i njihovoj prezentaciji: pravcu, u ravnini i sferi, kut i stupanj. Drugi dio Republika
verbalnoj, kvantitativnoj i grafiËkoj. Ekoloπki odgoj i Hrvatska obrauje se analitiËko-sintetiËkim pristupom. Tu
oËuvanje okoliπa trajni je odgojni zadatak u nastavi se obrauju prirodno-geografska obiljeæja, zatim
geografije. Sadræaji nastavnoga programa u 6. razredu demografska obiljeæja, raznolike veze Hrvatske (druπtvene,
pogodni su za poticanje ljudskosti, suosjeÊanja prema gospodarske, politiËke) i svijeta te geografska raznolikost
gladnim, unesreÊenim ratom i prirodnim katastrofama. Hrvatske i regionalizacija. U treÊem se dijelu obrauju
KritiËko miπljenje i samopouzdanje u iznoπenju uËeniËkih prirodno-geografske osobitosti i druπtveno-geografska
stavova potiËu razgovori, rasprave ili parlaonice obiljeæja triju velikih regija: Primorske, Gorske i Nizinske.
(razgovaraonice). Redoslijed obradbe tema na regionalnoj osnovi moæe se
U 7. se razredu ostvarenjem nastavnoga programa mijenjati ovisno o regiji u kojoj se πkola nalazi. Posebnu
uËenici upoznaju s geografskim obiljeæjima europskoga pozornost treba obratiti na pojmove koji predstavljaju
kontinenta i Rusije koristeÊi predznanja koja su stekli u 5. znanje. Sloæenu prostornu stvarnost nemoguÊe je spoznati
i 6. razredu. Program obrauje teme vezane uz opÊa bez odgovarajuÊe kartografske pismenosti. Nastava
obiljeæja Europe, nakon Ëega slijedi pregled po dræavama, geografije treba omoguÊiti sjecanje kartografskih znanja,
a u zavrπnom su dijelu teme vezane uz suvremena obiljeæja umijeÊa i navika koriπtenja karte kao izvora informacija.
Europe. U prvom dijelu, u kojem su razraene teme o Kartografski su znakovi sredstvo izraæavanja, kojima se
opÊim obiljeæjima Europe, gradivo se niæe geografskom bolje nego bilo kojim drugim znakovima, pruæa
logikom, analizom: opÊe znaËajke Europe, prirodno- informacija o: poloæaju, geografskim obiljeæjima i
geografska obiljeæja, druπtveno-gospodarska obiljeæja brojËanim vrijednostima sadræaja (pojava i procesa) u
razvoja i znaËenje kontinenta u cjelini. Dræave i bitna prostoru. Geografska karta je neizostavno sredstvo u
prirodno-geografska obiljeæja dræava (primjerno, ovisno o nastavi geografije.
njihovu znaËenju u prostoru) obrauju se po dræavama: IzvanuËioniËka nastava geografije vrlo je vaæna u
Zapadne, Sjeverne, Juæne, JugoistoËne i IstoËne Europe. stjecanju znanja, umijeÊa i navika, a ima i velike odgojne
Osmi dio programa daje sintetiËki zbiljske problemske vrijednosti. UËitelj/uËiteljica treba planirati takvu nastavu
teme, a naglasak je na integracijskim procesima, za odreene programske sadræaje koji se mogu obraditi u
prometno-geografskom povezivanju, opÊem neskladu naselju, bliæoj i daljoj okolici. Terenska i izvanuËioniËka
razvoja i podjeli na tzv: ≈jezgru« i ≈periferiju« s posebnim nastava treba biti logistiËki i struËno dobro pripremljena, u
naglaskom na ekoloπke probleme. suodnosu (korelaciji) s drugim nastavnim predmetima
U takvu konceptu nastavnoga programa (povijest, biologija, hrvatski jezik...). Jedan od zadataka
uËitelj/uËiteljica moæe naÊi prostora i vremena za nastavnoga programa geografije jest i razvijanje smisla za
osuvremenjivanje i osmiπljavanje nastavnih sadræaja i timski rad kako bi uËenici usvojili odreene vrijednosti i
nastavnoga procesa. Djelatno i odgovorno izvrπavanje usvojili pozitivne stavove o potrebi suradnje meu ljudima
obveza te razvijanje intelektualne znatiæelje uËenika i poπtovanja tuega rada. Promicanje ljubavi prema
postiæe se istraæivaËkim radom i pripremom referata, zaviËaju i domovini stalna je zadaÊa nastave geografije, a
posjetima manifestacijama na europskoj razini - ogleda se u vrijednostima kao πto su: znatiæelja i
ZagrebaËki velesajam, izloæbe ili ambasade. Posebnu oduπevljenje prirodom i prirodnim pojavama, æelja za
pozornost treba obratiti na pojmove koji predstavljaju oËuvanjem i zaπtitom prirodne i kulturne baπtine, ekoloπka
znanje. Stvaralaπtvo je najviπi stupanj osposobljenosti te ga svijest i zaπtita biljnoga i æivotinjskoga svijeta, osjeÊaj za
treba poticati kako bi uËenici iskazali svoju osobnost: lijepo i duhovnu stranu æivota, ponos zaviËajem i
izradba plakata, pojmovna mreæa, geografska priËa, izradba domovinom.
turistiËkoga prospekta, slikokarte i sl.
U tom uzrastu, kada uËenici preispituju svoje vrijednosti Izborne su teme predloæene kao projekti i istraæivanja.
i vrijednosti drugih, jako je vaæno promicanje ljubavi i
ponosa prema zaviËaju i domovini. Kartografska pismenost
obrazovni je i funkcionalni zadatak nastave geografije. Na 5. RAZRED
toj je razini, uz opÊe geografske karte, potrebno koristiti i
tematske karte kako bi uËenici πto bolje uoËili neku pojavu
i proces u prostoru. TEME
Nastavni program 8. razreda oslanja se na predznanja 1. Oblik i veliËina Zemlje
uËenika iz niæih razreda: priroda i druπtvo (znanja o KljuËni pojmovi: oblik i veliËina Zemlje, sila teæa,
zaviËaju, regiji i Republici Hrvatskoj) te na znanja iz opÊe globus, Zemljin ekvator (polutnik), polovi.
geografije i geografije u 5., 6. i 7. razredu, gdje se uvijek Obrazovna postignuÊa: izdvojiti i opisati barem jedan
istiËu sliËnosti i razlike i poveznice s geografskom dokaz oblika Zemlje (slika iz satelita); obrazloæiti
obiljeæjima Republike Hrvatske. Nastavni program iz vaænost znanosti i tehnologije u spoznajama o obliku
geografije u 8. razredu sastoji se od dvaju dijelova: prvi je Zemlje (zrakoplov, svemirska letjelica, satelit, put na
293
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Geografija
Mjesec); znati povrπinu Zemlje; opisati oblik Zemlje izraËunati na valjku za vrijeme razliku u vremenu
(kugla); prepoznati globus kao umanjeni prikaz Zagreba i nekoliko gradova svijeta.
(model) Zemlje; pokazati na globusu Sjeverni i Juæni
pol, ekvator i os rotacije; opisati djelovanje sile teæe i 7. Prikazivanje Zemljine povrπine
navesti primjere. KljuËni pojmovi: geografska karta, kartografski
znakovi, tumaË znakova.
2. Razmjeπtaj kontinenata i oceana Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti πto je geografska
KljuËni pojmovi: kontinenti, oceani, polutka. karta; opisati koji se sadræaji na geografskim kartama
Obrazovna postignuÊa: imenovati te na geografskoj prikazuju bojom, kartografskim znakovima i
karti i globusu pokazati kontinente i oceane; na karti natpisima; razlikovati na geografskoj karti
obrazloæiti pojam Staroga i Novoga svijeta; imenovati kartografske znakove, pravilno ih tumaËiti i
i pokazati kontinent na kojem je Hrvatska; pokazati i primjenjivati; navesti primjere primjene geografskih
opisati kopnenu i vodenu polutku. karata u svakodnevnom æivotu.
5. Gibanja Zemlje i godiπnja doba 10. Reljef, graa Zemlje i unutarnje sile
KljuËni pojmovi: gibanja i posljedice gibanja Zemlje, KljuËni pojmovi: reljef, graa Zemlje, litosfera i
toplinski pojasi. litosferne ploËe, unutarnje sile, mlada i stara gorja.
Obrazovna postignuÊa: razlikovati Zemljinu rotaciju Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti na crteæu
od revolucije; odrediti na crteæu smjer rotacije i unutarnju grau Zemlje; razlikovati na crteæu magmu
trajanje te posljedicu (smjena dana i noÊi); povezati i lavu; opisati na crteæu pomicanje litosfernih ploËa;
nagnutost Zemljine osi i razliËitu osvijetljenost opisati potres i negativne posljedice (polazni primjeri
Zemlje; prepoznati poloæaj Zemlje u razliËita godiπnja iz RH); razlikovati na crteæu epicentar i hipocentar;
doba; usporediti izmjenu godiπnjih doba na sjevernoj predvidjeti moguÊnosti zaπtite u vrijeme potresa;
i juænoj polutki; razlikovati suncostaj i ravnodnevicu; navesti primjere pruæanja pomoÊi stradalima od
navesti datume poËetka godiπnjih doba i trajanje dana potresa; prepoznati na crteæu boru i rasjed; navesti i
i noÊi na te datume; navesti nazive toplinskih pojasa i na karti pokazati primjere mladoga i staroga gorja u
pokazati ih na globusu i geografskoj karti; opisati Republici Hrvatskoj te razlikovati njihova obiljeæja
osnovna obiljeæja toplinskih pojasa; na karti i globusu uz pomoÊ fotografija.
odrediti smjeπtaj Hrvatske i navesti u kojem se
toplinskom pojasu nalazi. 11. Oblici reljefa i oblikovanje reljefa vanjskim
procesima
6. Mjesno i pojasno vrijeme KljuËni pojmovi: krπki, obalni, rijeËni, ledenjaËki i
KljuËni pojmovi: mjesno i pojasno vrijeme, datumska pustinjski reljef.
granica, sumraËnica. Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti zaπto se reljef
Obrazovna postignuÊa: razlikovati na crteæima neprestano mijenja (primjeri iz zaviËaja...); navesti
mjesno i pojasno vrijeme; prepoznati na karti vanjske procese oblikovanja reljefa i uz njih primjere
vremenskih zona Europe u kojem se vremenskom (po moguÊnosti iz zaviËaja); razlikovati reljefne
pojasu nalazi Hrvatska; definirati datumsku granicu; uzvisine i udubine te krπke oblike reljefa (polje u
obrazloæiti vaænost raËunanja vremena u svijetu; krπu, ponikva, πkrapa, πpilja, jama, sige); prepoznati na
294
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Geografija
crteæu ili fotografiji i opisati oblike: obalni reljef (klif, 15. Tipovi klime, biljni i æivotinjski svijet
æalo), rijeËni reljef (rijeËna dolina u obliku slova V), KljuËni pojmovi: tipovi klima, biljni i æivotinjski
ledenjaËki reljef (ledenjaËka dolina u obliku slova U), svijet, vrste tla u Hrvatskoj.
pustinjski reljef (dine ili sipine); prepoznati na Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti kako tipovi klima
terenskoj nastavi reljefne oblike u zaviËaju i razvrstati ovise o udaljenosti od ekvatora, o udaljenosti od mora
ih po pripadajuÊem tipu reljefa. (ukljuËujuÊi i morske struje) i nadmorskoj visini;
imenovati osnovne tipove klima i pokazati na karti
12. More prostor u kojem prevladavaju; izdvojiti osnovna
KljuËni pojmovi: more, svojstva i gibanja mora. obiljeæja pojedine klime i usporediti ih uz klimatske
Obrazovna postignuÊa: navesti znaËenje mora (na dijagrame; opisati utjecaj klime na biljni i æivotinjski
primjeru Jadranskoga mora); opisati na crteæima, svijet uz pomoÊ fotografija; nabrojiti tipiËne æivotinje
fotografijama ili tematskim kartama svojstva mora pojedinih biljnih podruËja; razlikovati tipove tla
(slanost, temperatura, boja i prozirnost); nabrojiti Hrvatske (crnica, crvenica i smee tlo); obrazloæiti
gibanja mora: valove, morske mijene i morske struje; vaænost humusa i izmjeriti njegovu debljinu u
razlikovati na crteæu ili u prirodi plimu i oseku te na zaviËaju.
karti hladne i tople morske struje; razlikovati na karti
Republike Hrvatske i Europe razvedene od 16. Prirodna bogatstva i oËuvanje okoliπa
nerazvedenih obala; nabrojiti najveÊe oneËiπÊivaÊe KljuËni pojmovi: sirovine, rude, obnovljivi i
mora i predloæiti mjere za zaπtitu mora. neobnovljivi izvori energije, preradba otpada.
Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti vaænost sirovina i
13. Vode na kopnu energije za æivot i rad Ëovjeka; razlikovati na
KljuËni pojmovi: tekuÊice i stajaÊice, moËvare. fotografijama ili crteæima obnovljive i neobnovljive
Obrazovna postignuÊa: razlikovati tekuÊice od izvore energije; obrazloæiti vaænost pravilnoga
stajaÊica; opisati promatranjem crteæa ili fotografija odlaganja otpada; razvrstati otpad za reciklaæu.
vodu temeljnicu te navesti primjer kakva se voda u
zaviËaju koristi za vodoopskrbu; pokazati na karti IZBORNE TEME
izvor, korito i rijeËno uπÊe; razlikovati deltu i estuarij 1. ZaviËaj na topografskoj karti
i prepoznati ih na karti; prepoznati na karti Republike 2. Astronomija u geografiji
Hrvatske slijevove; nabrojiti vrste jezera prema 3. Reljef zaviËaja
postanku; opisati vaænost moËvara; prosuditi analizom 4. Vode u zaviËaju
fotografija kako neravnomjeran raspored voda u
5. Vrijeme, klima i biljni svijet u zaviËaju
prirodi utjeËe na æivi svijet; izdvojiti na karti zaviËaja
vode stajaÊice od tekuÊica i navesti primjer njihove
6. Zaπtita okoliπa - potok, rijeka, jezero, more u
vaænosti. zaviËaju, ili pravilno odlaganje otpada
2. Gospodarstvo
KljuËni pojmovi: BDP (bruto druπtveni proizvod),
gospodarske djelatnosti, globalizacija.
295
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Geografija
296
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Geografija
297
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Geografija
i prostor prevladavanja; analizirati problem vode i 3. Mora i obale, obiljeæja i znaËenje voda na
vaænost arteπkih bunara; navesti primjere ranoga kopnu
odvajanja kopna Australije (endemi) i opisati KljuËni pojmovi: ledeno doba, more, razvedenost
osobitosti biljnoga i æivotinjskoga svijeta; obrazloæiti obale, vode na kopnu.
utjecaj prirodne osnove na neravnomjeran raspored Obrazovna postignuÊa: pokazati na geografskoj karti
stanovniπtva; nabrojiti glavne gospodarske grane; europska mora, najveÊe poluotoke, otoke, zaljeve,
imenovati i pokazati na karti Australije najvaænije morske prolaze, vrata i tjesnace i obrazloæiti
gradove. razvedenost obala; usporediti obale po postanku i
gospodarskoj iskoriπtenosti; analizirati vaænost rijeka
22. Oceanija za gospodarstvo (vodoopskrba, promet, hidro-
KljuËni pojmovi: atoli, vulkani - vulkanski otoci. energija); nabrojiti sljevove i najvaænije rijeke te ih
Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti pojam Oceanije; pokazati na geografskoj karti; opisati vaænost kanala
izdvojiti i pokazati na geografskoj karti velike otoËne Rajna - Majna - Dunav; navesti primjere jezera
skupine; obrazloæiti njihov postanak, turistiËku i prema postanku.
prometnu vaænost; usporediti prirodna i druπtvena
obiljeæja Sjevernoga i Juænoga otoka; imenovati i na 4. Klima i biljni pokrov
geografskoj karti pokazati najveÊe gradove. KljuËni pojmovi: klimatski elementi i Ëimbenici,
maritimnost.
23. Polarni krajevi Obrazovna postignuÊa: navesti primjere utjecaja
KljuËni pojmovi: polarno podruËje. klimatskih Ëimbenika na klimu Europe; obrazloæiti na
Obrazovna postignuÊa: na geografskoj karti i globusu geografskoj karti maritimnost; analizirati klimatske
pokazati polarna podruËja (Arktik, Grenland, dijagrame; opisati povezanost klime i biljnoga svijeta;
Antarktika); usporediti Antarktiku i Arktik s obzirom navesti i opisati primjere oËuvanja bioloπke
na geografski poloæaj, klimu, biljni i æivotinjski svijet; raznolikosti.
istaknuti ekoloπko znaËenje polarnih podruËja.
5. Stanovniπtvo
IZBORNE TEME KljuËni pojmovi: sastav stanovniπtva, naseljenost,
1. Kretanje broja stanovnika i seobe u zaviËaju na prirodno i prostorno kretanje, demografska tranzicija.
Obrazovna postignuÊa: opisati na grafikonu kretanje
druge kontinente
broja stanovnika; navesti pribliæan broj stanovnika
2. PacifiËki vatreni prsten Europe; analizirati na tematskim kartama gustoÊu
3. OneËiπÊenje i zaπtita okoliπa - sjeËa tropskih naseljenosti; razlikovati smjerove migracija u proπlosti
kiπnih πuma Amazonije i danas te njihove uzroke i posljedice; protumaËiti
4. Velika geografska otkriÊa razliËitost etniËkoga i jeziËnoga sastava stanovniπtva
5. Hrvati u Novom svijetu (indoeuropski jezici); obrazloæiti na grafikonu
demografsku tranziciju.
6. Gospodarstvo Europe
7. RAZRED KljuËni pojmovi: industrijalizacija, urbanizacija.
Obrazovna postignuÊa: nabrojiti preduvjete razvoja
TEME gospodarstva; izdvojiti primjere industrijalizacije i
1. Pojam, veliËina, smjeπtaj i poloæaj Europe urbanizacije i prosuditi njihove posljedice; razlikovati
KljuËni pojmovi: geografski poloæaj i smjeπtaj. stupanj gospodarske razvijenosti pojedinih podruËja;
Obrazovna postignuÊa: opisati uz pomoÊ geografske obrazloæiti razliku izmeu konurbacije, satelitskoga
karte pojam Europe i Euroazije; pokazati na grada i aglomeracije i navesti primjer; analizirati
geografskoj karti krajnje toËke Europe i istaknuti grafikon gospodarske strukture.
povoljan poloæaj i smjeπtaj; usporediti na grafikonu
veliËinu Europe s drugim kontinentima. 7. Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska
KljuËni pojmovi: otoËna zemlja, pomorstvo,
2. Reljef Europe kolonijalizam.
KljuËni pojmovi: geoloπke ere, mlada, stara i prastara Obrazovna postignuÊa: usporediti na geografskoj karti
Europa, stijene po postanku. poloæaj Ujedinjenoga Kraljevstva i Francuske;
Obrazovna postignuÊa: nabrojiti geoloπke ere; prosuditi utjecaj geografskoga poloæaja na kolonijalna
izdvojiti vrste stijena po postanku; izdvojiti, pokazati osvajanja i gospodarsku razvijenost; obrazloæiti
i opisati na geografskoj karti reljefne razliËitosti. vaænost prometnoga povezivanja; izdvojiti sliËnosti i
razlike gospodarstva; pokazati na geografskoj karti
veÊe gradove i opisati posebnosti.
298
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Geografija
299
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Geografija
300
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Geografija
7. Klima, biljni svijet i ekoloπki problemi 11. Prirodno i prostorno kretanje stanovniπtva
Hrvatske KljuËni pojmovi: prirodna promjena, migracije.
KljuËni pojmovi: insolacija, temperaturna inverzija, Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti na grafikonu
tlo. promjene prirodnoga kretanja stanovniπtva Hrvatske;
Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti klimatske nacrtati grafikon kretanja broja stanovnika naselja i
Ëimbenike Hrvatske; razlikovati uz klimatske obrazloæiti ga; obrazloæiti uzroke i posljedice
dijagrame tipove klime i odrediti prostor prostornoga kretanja stanovniπtva kroz povijest;
prevladavanja; razlikovati vrste vjetrova; obrazloæiti i pokazati na geografskoj karti smjerove migracija;
usporediti insolaciju; opisati temperaturnu inverziju; usporediti i opisati migracije u naselju/æupaniji s
nacrtati i analizirati klimatski dijagram; obrazloæiti migracijama u RH i nabrojiti posljedice.
meuovisnost klime, biljnoga svijeta i tla; opisati
utjecaj klime na æivot Ëovjeka; navesti primjere 12. Hrvatska - EU i svijet
utjecaja vremenskih nepogoda na poljodjelstvo; KljuËni pojmovi: ministarstvo, europski graanin.
razlikovati vrste tla i biljni svijet; obrazloæiti problem Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti vaænost
kiselih kiπa i navesti primjer. ukljuËenosti Hrvatske u meunarodne, politiËke,
gospodarske, financijske, kulturne, πportske i druge
8. Rijeke i jezera Hrvatske organizacije; navesti primjere suradnje EU i RH; na
KljuËni pojmovi: slijev, porjeËje, jezera po postanku, internetu znati pronaÊi web stranice Ministarstva
moËvare, melioracija. vanjskih poslova i europskih integracija te EU-a;
Obrazovna postignuÊa: pokazati na geografskoj karti obrazloæiti pojam ≈europski graanin«.
rijeke, jezera i moËvare Hrvatske; odrediti na
geografskoj karti porjeËje najvaænije rijeke zaviËaja; 13. Geografska raznolikost Hrvatske
odrediti na geografskoj karti rijeËnu razvodnicu i KljuËni pojmovi: prirodno-geografska, upravno-
rijeke prema sljevovima; razlikovati vrste rijeËnih politiËka i funkcionalna podjela.
uπÊa; oËitati i usporediti grafikone vodostaja rijeka i Obrazovna postignuÊa: obrazloæiti uzroke prirodno-
navesti primjere zaπtitu od poplava; opisati geografske podjele; nabrojiti i pokazati na geografskoj
specifiËnost rijeka i jezera; obrazloæiti pojam i vaænost karti prirodno-geografske cjeline i makroregije te
melioracije; opisati vaænost voda za gospodarstvo i opisati utjecaj makroregionalnih srediπta; obrazloæiti
vodoopskrbu zaviËaja. upravno-politiËku podjelu Hrvatske.
301
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Geografija
302
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Geografija
303
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu TehniËka kultura
TEHNI»KA KULTURA
UVOD 2. Pojedinac i druπtvo: zajedniËki rad u skupini, poticanje
TehniËka kultura nastavni je predmet u kojem se stjeËu snoπljivosti i meusobnoga poπtovanja pri izradbi
opÊa tehniËko-tehnoloπka znanja i razvijaju umijeÊa izratka, razvijanje pojedinaËnih sposobnosti i
primjene ukupno steËenih znanja iz razliËitih nastavnih odgovornosti za uËinjeno, profesionalno usmjerenje u
predmeta i podruËja. Pritom se razvija djelatna sposobnost, meusobnom razgovoru uËenika pri zajedniËkom
radni odgoj i odgovornost uËenika. radu na zadatku.
Naime, tehniËko-tehnoloπki sadræaji mogu se izuËavati 3. Priroda i tehnika: sustavno razmiπljanje i razvoj
na πest razina: strategije za rjeπenje problema, primjena i provjera
E kultura i odgoj,
prirodoznanstvenih spoznaja u rjeπavanju neposredne
E obrazovanje,
zadaÊe, primjena suvremenih tehnoloπkih znanja.
E osposobljavanje,
4. Stvaralaπtvo i istraæivanje: poticanje stvaralaπtva i
sposobnosti oblikovanja pojedinaËnim pokazivanjem
E stvaranje tehnologije,
osobnih moguÊnosti i pronalazaËko rjeπavanje
E poduzetniπtvo,
problema, razvoj moguÊnosti predoËivanja pri
E istraæivanje i stvaralaπtvo.
sustavnom rastavljanju sklopova te planiranjem i
projektiranjem objekata.
U ovom nastavnom predmetu usmjereni smo na 5. Zdravlje i kretanje: razvoj svijesti o zdravlju i sigurnosti
poËetnu razinu ≈kulture i odgoja«, gdje uËenici stjeËu pri uporabi alata i obradbi materijala te razvoj fine
znanje i upuÊuju se u primjenu znanja, ali bez stroge motorike.
obveze da to i ostvare. Nastavni program sustavno je 6. Odræivi razvoj: pri izvoenju radnih vjeæbi nastaju
zasnovan u skladu sa shematski prikazanim elementima otpadci, a odræivi razvoj pretpostavlja nastavak æivota
koji Ëine jedinstvenu tehniËko-tehnoloπku cjelinu. i rada na istom lokalitetu.
7. Odræanje neovisnosti dræave i druπtva: ovo mogu
ostvariti samo tehniËki obrazovani i osposobljeni
graani.
8. Rad, red, rezultat: provoenjem radnih vjeæbi uËenici
spoznaju da se planskim radom i redom uvijek moæe
postiÊi zadovoljavajuÊi ishod.
CILJ
Tehnoloπki proces (TP) Ëine tehniËki materijalni Cilj je nastave tehniËke kulture izgraditi djelatni,
elementi, a ukljuËivanjem Ëovjeka nastaje radni proces poduzetniËki i stvaralaËki tehniËko-tehnoloπki naËin
(RP) s dodatnim naznaËenim elementima. Izvoenje miπljenja te osposobiti uËenike za prepoznavanje i
radnoga procesa zapoËinje informacijom o radnoj zadaÊi primjenu tehniËkih tvorevina u æivotnom okruæju.
(I), prema kojoj se odabiru materijal (M) energija (E) i
tehniËka sredstva (TT) za preradbu materijala prema ZADAΔE
pravilima rada (PR) u prikladne proizvode. Pritom treba OpÊa je zadaÊa nastave tehniËke kulture navesti uËenike
voditi raËuna o sigurnosti i zaπtiti na radu (Si), socijalno- na prvu primjenu svekolikih znanja u tehnici i tehnologiji
ekonomskim odnosima (So) i otpadcima nastalim u i razvoj opÊe tehniËke kulture koju Ëine znanje i
procesu (Eko). djelovanje.
Posebnost ovoga nastavnoga predmeta ogleda se u PojedinaËne zadaÊe jesu:
njegovu doprinosu raznovrsnim opÊeobrazovnim i E upoznati uËenike s vrstama æivotnoga okruæja,
304
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu TehniËka kultura
E upoznati vrste, svojstva, postupke obradbe i primjenu mehanizma od standardnih elemenata, primjerice,
najvaænijih gradivnih materijala za izradbu tehniËkih LEGO prema zadanom cilju koji se æeli postiÊi
tvorevina; (smjeπtaj mehanizma u ograniËenom prostoru te
E omoguÊiti uËenicima spoznaju primjene sile, rada i zadan samo broj okretaja pogonskoga i gonjenoga
energije te oblike koriπtenja energije za obavljanje vratila).
rada u razliËitim djelatnostima;
E spoznati temeljne vrste tehniËkih tvorevina, znati Rad u projektnom zadatku razvija opÊe stvaralaËko-
njihovu uporabu i moÊi ih prepoznati u okruæju; istraæivaËke sposobnosti uËenika za rjeπavanje problemskih
E razviti osnovno umijeÊe pisanja uz pomoÊ raËunala, zadataka.
slanje poruka i traæenje obavijesti na internetu;
E postiÊi naviku koriπtenja tehnoloπkoga algoritma rada, Pri izvoenju svake nastavne teme valja nastojati dovesti
koji ukljuËuje sve sastavne elemente tehniËko- uËenike u ova stanja:
E da vide tvarnu tvorevinu sadræaja teme,
tehnoloπkih sadræaja, pri izvoenju poslova na
primjerima radnih vjeæbi izradbe tehniËkih tvorevina; E da mjere veliËine tehniËkih tvorevina u tehniËkom
305
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu TehniËka kultura
306
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu TehniËka kultura
sile i energije uËenika za obavljanje rada. Obrazovna postignuÊa: izraditi zadani predmet prema
13. Pokazivanje i imenovanje odabranih ruËnih alata. tehniËkom crteæu.
Vjeæba primjene kljuËa za skidanje metalnih Ëepova
boca. Mjerenje sile na klijeπtima za sjeËenje æice. 7. Materijali u graditeljstvu
14. Od kartona izraditi dvije remenice i izvesti KljuËni pojmovi: cement, vapno, gips, cement, mort,
sastavljanje remenskoga mehanizma na priprem- prirodni materijali.
ljenom postolju. Izbrojiti broj zubi lanËanika bicikla i Obrazovna postignuÊa: navesti vrste vezivnih
izraËunati prijenosni omjer okretanja. materijala i primjere njihove uporabe u graditeljstvu.
15. Izraditi odabrani prometni znak i postaviti ga na
pripremljeni stalak. 8. Iskoriπtavanje energije vode
KljuËni pojmovi: vrste vodne energije, naËin
IZBORNE TEME koriπtenja vodne energije (npr. vodenica,
1. TehniËko pismo hidroelektrana).
2. Voænja bicikla Obrazovna postignuÊa: objasniti naËin i navesti
3. Temeljni oblici energije primjere koriπtenja vodne energije.
307
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu TehniËka kultura
308
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu TehniËka kultura
309
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Informatika
INFORMATIKA
UVOD pojavljuju u svakodnevnom radu i odabrati naËine
Predmet Informatika treba omoguÊiti uËenicima njihova otklanjanja;
upoznavanje s informacijskom i komunikacijskom tehnologijom. E shvaÊati pravna i etiËka naËela uporabe informacijske
Nastavni sadræaji iz podruËja informacijske i i komunikacijske tehnologije i raspraviti posljedice
komunikacijske tehnologije moraju uËenicima omoguÊiti: njihova naruπavanja;
stjecanje umijeÊa uporabe danaπnjih raËunala i primjenskih E upotrebljavati primjerene programske alate kao
programa (vjeπtine), upoznavanje s osnovnim naËelima i potporu u uËenju i istraæivanju;
idejama na kojima su sazdana raËunala odnosno E upotrebljavati multimedijske alate kao potporu
informacijska i komunikacijska tehnologija (temeljna vlastitoj i grupnoj produktivnosti u uËenju;
znanja) te razvijanje sposobnosti za primjene informacijske E odabrati i ocijeniti prikladna pomagala za rjeπavanje
i komunikacijske tehnologije u razliËitim primjenskim raznovrsnih zadataka i problema iz stvarnoga æivota.
podruËjima (rjeπavanje problema).
UmijeÊa, temeljna znanja i rjeπavanje problema tri su NAPOMENA
sastavnice obrazovnoga procesa koje se mogu razmatrati i Navedeni nastavni sadræaji podijeljeni su u devet
djelomiËno odvojeno, ali tek njihovo meusobno programskih cjelina koji se nalaze u dokumentu Podloge za
proæimanje dat Êe uËenicima dobru podlogu za buduÊe izradu obrazovnog standarda koji je sastavni dio HNOS-a.
cjeloæivotno uËenje. Nastavna cjelina Rjeπavanje problema i programiranje
Podrobni opis umijeÊa, temeljnih znanja i rjeπavanja moæe se izvoditi ili uporabom jezika koji ukljuËuju
problema nalazi se u dokumentu Znanja i umijeÊa iz kornjaËinu grafiku (alternativa A) ili uporabom nekog
informacijske i komunikacijske tehnologije koje treba steÊi tijekom proceduralnog jezika (alternativa B). Ne preporuËa se
cjelokupnoga πkolovanja koji je sastavni dio HNOS-a. uporaba obaju jezika.
Nastavne teme omoguÊuju da se izvedbeni program
prilagodi tehniËkim moguÊnostima pojedinih πkola.
IZBORNI PREDMET Naime, njegovo potpuno izvoenje zahtijeva odreeni
standard tehniËke opremljenosti. Ako moguÊnosti
raËunalnih uËionica ne zadovoljavaju te standarde,
CILJ
program Êe se morati prilagoditi.
U okviru nastavnog predmeta uËenici moraju nauËiti
Kvalitetno izvoenje programa pretpostavlja samostalni
djelotvorno upotrebljavati raËunala i biti sposobni ugraditi
rad pojedinog uËenika na raËunalu.
osnovne zamisli algoritamskoga naËina razmiπljanja u
U πkolama s ograniËenim tehniËkim i kadrovskim
rjeπavanje svakodnevnih problema.
moguÊnostima treba razmotriti Ëak i moguÊnost
Stoga, nastavni program mora osposobiti uËenike:
smanjivanja sadræaja tako da se nastavom obuhvati πto veÊi
E za rjeπavanje problema;
broj uËenika makar i s optereÊenjem od samo jednog sata
E za komuniciranje posredstvom razliËitih medija;
tjedno.
E za prikupljanje, organiziranje i analizu podataka te za
Pri izvoenju nastave predmeta Informatika treba
njihovu sintezu u informacije; poticati uporabu informacijske i komunikacijske
E za razumijevanje i kritiËku ocjenu prikupljenih tehnologije u drugim predmetima. Meutim, treba obratiti
informacija; pozornost na svrhovitu i metodiËki opravdanu uporabu
E za donoπenje zakljuËaka na temelju prikupljenih tehnologije. Bez ozbiljne metodiËke pripreme uporaba
informacija; informacijske i komunikacijske tehnologije moæe se svesti
E za timski rad pri rjeπavanju problema. samo na prikazivanje πarenih sliËica.
Nastavni sadræaji drugih predmeta mogli bi omoguÊiti
ZADAΔE bolje razumijevanje i djelotvorniju uporabu informacijske
Po zavrπetku osnovne πkole uËenici bi trebali biti u i komunikacijske tehnologije. Sprega s matematikom je
stanju: sama po sebi razumljiva, ali je isto tako potrebna
E vjeπto upotrebljavati ulazno-izlazne naprave; prilagodba nastave hrvatskoga jezika (obrada teksta ima
E djelotvorno upotrebljavati pomagala za pripremu
neposredne veze s funkcionalnom pismenoπÊu), likovnoga
pisanih dokumenata i izradu prikaza; odgoja (grafiËko suËelja i slikovni prikazi zahtijevaju
E djelotvorno upotrebljavati pomagala za pristup do
sposobnost likovnoga izraæavanja) i tehniËkoga odgoja
udaljenih informacija te za udaljeno komuniciranje; (raËunala su sastavni dijelovi mnogih tehniËkih naprava i
E prepoznati i odabrati prikladna tehnoloπka sredstva i
sustava).
alate za rjeπavanje odreene klase problema; Nastava informatike mora razviti kod uËenika
sposobnost razlikovanja bitnoga od nebitnoga. Potrebno je
E razumjeti naËine pohranjivanja informacija u
kod uËenika razviti nazore koji Êe omoguÊiti razlikovanje
raËunalima;
ali i integraciju virtualnoga i stvarnoga te kritiËkoga
E prepoznati sklopovske i programske probleme koji se
310
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Informatika
prihvaÊanja sadræaja (nije sve istinito, nije sve 7. Kako pokreÊemo programe?
dobronamjerno, anonimnost ne znaËi neodgovornost). KljuËni pojmovi: sklopovlje raËunala, operacijski
sustav, primjenski programi.
Obrazovna postignuÊa: objasniti svojim rijeËima kako
5. RAZRED se raËunalo, kao univerzalni stroj, pokretanjem
odgovarajuÊih primjenskih programa pretvara u
namjenske strojeve.
TEME
1. Bit 8. NaËini smjeπtanja i pristup do datoteka u
KljuËni pojmovi: bit, vrijednosti bita: 0 (nula) ili 1 raËunalu
(jedan), moguÊa stanja niza bitova. KljuËni pojmovi: stablasti prikaz mapa, programska
Obrazovna postignuÊa: napisati sva moguÊa stanja za datoteka, podatkovna datoteka.
nizove od 2, 3 i 4 bita. Obrazovna postignuÊa: objasniti koje operacije nad
datotekama obavlja operacijski sustav i kako
2. Brojevi zapisani Ëetvorkom bitova primjenski programi djeluju na sadræaj datoteka;
KljuËni pojmovi: teæinska vrijednost bitova, binarni pronaÊi i pokrenuti zadani program ili podatkovnu
zapis brojeva, binarna znamenka. datoteku; stvarati, preimenovati i premjeπtati
Obrazovna postignuÊa: svojim rijeËima objasniti kako podatkovne datoteke.
se nizom bitova moæe zapisati broj nula i ograniËeni
broj prirodnih brojeva (pri Ëemu je najveÊi broj za 9. Osnovni alati programa za crtanje
jedan manji od broja moguÊih stanja niza bitova); KljuËni pojmovi: kist, brisalo, kantica.
kraÊe zapisivati vrijednosti Ëetvorke bitova jednim Obrazovna postignuÊa: koristiti osnovne alate u
simbolom. jednostavnom programu za crtanje.
3. Bajt 10. Rad s dijelovima crteæa
KljuËni pojmovi: bajt kao osmorka bitova ili dvije KljuËni pojmovi: izrezak, kopiranje izreska,
Ëetvorke bitova. zakretanje izreska.
Obrazovna postignuÊa: navesti koliko moguÊih stanja Obrazovna postignuÊa: kopirati izreske crteæa.
moæe poprimiti jedan bajt; izraËunavati teæine
binarnih mjesta uzastopnim mnoæenjem s dva;
11. Kombiniranje crteæa iz dviju datoteka
zapisivati vrijednosti bitova dvjema vrijednostima
KljuËni pojmovi: pokretanje dvaju crteæa,
Ëetvorki.
premjeπtanje izreska iz crteæa u crteæ.
Obrazovna postignuÊa: rabiti meuspremnik za
4. Prikazivanje znakova nizom bitova jednog
prenoπenje dijelova crteæa.
bajta
KljuËni pojmovi: kôd, kodiranje. 12. Pogled na sliku
Obrazovna postignuÊa: za zadani kratki tekst iz tablice KljuËni pojmovi: poveÊavanje (zoom); mapa piksela.
proËitati kodne vrijednosti i zapisati ih na papiru. Obrazovna postignuÊa: brisati osnovni element crteæa
(piksel).
5. Pohranjivanje niza znakova u spremnik
raËunala, znakovna datoteka 13. Svojstva crteæa
KljuËni pojmovi: znakovna datoteka. KljuËni pojmovi: promjena veliËine crteæa,
Obrazovna postignuÊa: objasniti kako se u raËunalima pretvaranje viπebojnog crteæa u jednobojni crteæ,
pohranjuju tekstovi; napisati viπeznamenkaste brojeve dubina boje.
kao kodne vrijednosti znamenki u potreban broj Obrazovna postignuÊa: mijenjati veliËine crteæa i
bajtova; napisati dvoznamenkasti broj kodnim dubinu boja crteæa i ocjenjivati njegovu kakvoÊu.
vrijednostima u dva bajta i nakon toga vrijednost istog
broja prikazati vrijednostima bitova jednog bajta. 14. (A) O snovne naredbe programskog jezika
KljuËni pojmovi: naredbe za naprijed i nazad, naredbe
6. Spremnici raËunala za lijevo i desno uz zadani broj stupnjeva, naredbe za
KljuËni pojmovi: srediπnji spremnik, pomoÊni dizanje i spuπtanje pera te brisanje linije.
spremnici. Obrazovna postignuÊa: upotrebljavati nove naredbe u
Obrazovna postignuÊa: svojim rijeËima opisati ulogu programskom jeziku u rjeπavanju jednostavnijih
pojedinih spremnika. zadataka; programom crtati kvadrat, trokut,
pravokutnik i πesterokut.
311
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Informatika
312
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Informatika
3. (A) Crtanje kocke i kvadra veliËine, unijeti podatke u tablicu te joj po potrebi
KljuËni pojmovi: naredbe za trodimenzionalno mijenjati poloæaj; podatke razvrstati abecednim
crtanje, crtanje kocke, rotacija kocke. redom; tablicu ukrasiti dodavanjem obruba zadane
Obrazovna postignuÊa: crtati prikaze kocke i kvadra. debljine, vrste i boje linije.
313
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Informatika
314
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Informatika
Obrazovna postignuÊa: pretvarati jedan format broja 16. Vizualni (grafiËki) HTML ureivaËi
u drugi. KljuËni pojmovi: upoznavanje suËelja, tekst i pozadina,
umetanje grafiËkih elemenata.
9. Nizovi podataka Obrazovna postignuÊa: izraditi jednostavnu osobnu
KljuËni pojmovi: kopiranje podataka i nizova, Web stranicu.
popunjavanje nizova brojeva i nadnevaka, relativna i
apsolutna adresa. 17. Poveznice (linkovi)
Obrazovna postignuÊa: nadopunjavati nizove
KljuËni pojmovi: indeksna stranica, tekst kao
raznovrsnim podatcima, pretvarati relativne adrese
poveznica, slika kao poveznica.
Êelija u apsolutne adrese, te raditi jednostavne
Obrazovna postignuÊa: umetnuti slikovni element u
izraËune pomoÊu njih.
stranicu i pretvoriti ga u poveznicu na drugu stranicu.
10. Grafikoni
KljuËni pojmovi: vrste grafikona, elementi grafikona, 18. Elementi stranice
pomagalo za izradu grafikona. KljuËni pojmovi: grafika i pozadina, jednostavne
Obrazovna postignuÊa: izraditi grafikon na temelju tablice, oblikovani tekst.
zadane tablice i oblikovati njegove elemente. Obrazovna postignuÊa: koristiti tablicu kao element
na Web stranicama.
11. Promjena prikaza i ispis radne biljeænice
KljuËni pojmovi: prikaz viπe radnih biljeænica, prikaz 19. Jezik HTML
viπe listova jedne radne biljeænice, zamrzavanje dijelova KljuËni pojmovi: struktura HTML dokumenta,
proraËunske tablice, zaglavlje i podnoæje stranice, HTML oznake (tag), jednostavan HTML opis
pregled prije ispisa, ispis radne biljeænice. stranice.
Obrazovna postignuÊa: postaviti trake za zamrzavanje Obrazovna postignuÊa: protumaËiti jednostavni
na dugaËkim radnim listovima kako bi znaËenje HTML opis stranice.
podataka bilo jasno i na udaljenim dijelovima tablice;
postaviti zaglavlje i podnoæje. 20. Oznake i parametri HTML jeziku
KljuËni pojmovi: oznaka P, oznaka A, oznaka IMG.
12. Osnovne funkcije u programu za izradu Obrazovna postignuÊa: znati dodavati parametre na
proraËunskih tablica osnovne oznake.
KljuËni pojmovi: sintaksa funkcije (argumenti, znak
razdvajanja), osnovne funkcije. 21. Uporaba vizualnog HTML ureivaËa za
Obrazovna postignuÊa: koristiti osnovne funkcije i s izradu osobne Web stranice
pomoÊu njih napraviti potrebne izraËune; pronaÊi KljuËni pojmovi: planiranje strukture stranice,
prosjeËnu veliËinu, maksimalnu i minimalnu vrijednost upravljanje strukturom, izrada i objava stranice.
niza brojeva. Obrazovna postignuÊa: uobliËiti strukturu stranice.
315
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Informatika
316
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Informatika
317
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Informatika
sadræaja tako da se nastavom obuhvati πto veÊi broj uËenika 10. Osnove pisanja teksta
makar i s optereÊenjem manjim od jednog sata tjedno. KljuËni pojmovi: tipkovnica, tipke.
Obrazovna postignuÊa: pravilno upotrijebiti tipke za
slova i znamenke, tipke za novi red, tipke za brisanje
1. RAZRED i tipke za kretanje po tekstu.
318
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Informatika
319
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Informatika
3. Snimanje videozapisa
KljuËni pojmovi: digitalna kamera, snimanje videa,
pregled snimke.
Obrazovna postignuÊa: snimati digitalne videozapise.
320
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Tjelesna i zdravstvena kultura
koliËine miπiÊne mase i potkoænoga masnog tkiva, te E omoguÊivanje osobne afirmacije uËenika;
321
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Tjelesna i zdravstvena kultura
322
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Tjelesna i zdravstvena kultura
323
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Tjelesna i zdravstvena kultura
324
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Tjelesna i zdravstvena kultura
25. Voenje lopte rolanjem donjom stranom stopala (N) b) Temeljna motoriËka znanja:
26. Voenje lopte rolanjem potplatom (N) Ovo obrazovno razdoblje obiljeæava usvajanje temeljnih
27. Dodavanje lopte u kretanju (N) motoriËkih znanja koja su sloæenija po strukturi gibanja,
28. Zaustavljanje lopte donjom stranom stopala nakon πto potiËe daljnji razvoj motoriËkih i funkcionalnih
odbijanja od podloge (N) sposobnosti. To se prvenstveno odnosi na nastavne teme:
trËanje razliËitim tempom do 6 minuta, brzo trËanje do 60
* Provedba oznaËenih nastavnih tema uvjetovana je posjedovanjem m iz niskoga starta, skok uvis prekoraËnom tehnikom
koπeva s moguÊnoπÊu podeπavanja visine i koπarkaπke lopte veliËine ≈πkare«, skok udalj zgrËnom tehnikom, bacanje male
5. Ukoliko ne postoje moguÊnosti provedbe, iste se ukljuËuju kao medicinke do 2 kg boËnom tehnikom te pad naprijed u
programski sadræaji u predmetnu nastavu osnovne πkole. dominantnu stranu. U 4. razredu potrebno je usavrπiti sva
temeljna motoriËka znanja kao pripremu za predmetnu nastavu
KljuËni pojmovi: hodanja i trËanja, skakanja, upiranja, tjelesne i zdravstvene kulture.
igre. Utjecaj pojedinih motoriËkih znanja na razvijanje
Obrazovna postignuÊa: daljnje usavrπavanje temeljnih pozitivnih crta liËnosti i smanjenje anksioznosti postiæe se
motoriËkih znanja kao πto su hodanja i trËanja, temama: zgrËka, raznoπka, stoj na rukama uz okomitu
preskakivanja, naskoci i saskoci iznimno je korisno za plohu i penjanje po konopu. Kroz nastavnu cjelinu Igre
æivËano-miπiÊnu koordinaciju, kao i pripremu za uËenici usvajaju motoriËka znanja potrebna za samostalnu
odreene kinezioloπke aktivnosti. Ovim tjelovjeæbu u funkciji ranog usmjeravanja prema
jednostavnijim motoriËkim gibanjima nadalje odreenim izbornim aktivnostima, kao i njihovu
poveÊavati uËinkovitost aktivacije motoriËkih sudjelovanju u radu πkolskih sportskih klubova: æongliranje
jedinica. loptom (N), udarci lopte glavom u mjestu i kretanju bez
skoka (N), vrπno odbijanje iz srednjeg odbojkaπkog stava
Igrama unaprjeivati sposobnosti reakcija na zvuËne i (O), donji servis i prijem servisa (O), prijem servisa
vidne podraæaje te rukovanja predmetima. Programskim podlaktiËno (O), koπarkaπki stav i pivotiranje (K), πut
sadræajima ove nastavne cjeline poticati oplemenjivanje jednom rukom s prsiju iz mjesta (K), dodavanje i hvatanje
slobodnoga vremena djeteta te uËinkovito bavljenje lopte razliËitim naËinima (R), te skok πut (R). Ova
kinezioloπkim aktivnostima koje u ovom uzrastu motoriËka znanja znaËajna su u kvalitetnom koriπtenju
uspostavljaju povoljan odnos u sastavu tijela. slobodnog vremena, ali i temeljna za daljnje usvajanje
sloæenijih nastavnih tema. Svrha je teme narodni ples iz
zaviËajnoga podruËja upoznavanje i poπtivanje tradicije
»ETVRTO RAZVOJNO svojega naroda.
RAZDOBLJE 2. Antropoloπke:
U ovom razvojnom razdoblju treba poticati aktivaciju
motoriËkih jedinica s obzirom na potrebnu jakost i brzinu
4., 5. i 6. RAZRED u jednostavnijim pokretima i gibanjima. Sloæenijim
gibanjima sa stajaliπta æivËano-miπiÊne aktivnosti razvijati
»etvrto razvojno razdoblje obiljeæava progresivno kontrolu pokreta.
razlikovanje uËenika i uËenica u morfoloπkim, motoriËkim i Brzina, koordinacija, ravnoteæa i gibljivost su motoriËke
funkcionalnim znaËajkama. sposobnosti koje je potrebno naglaπenije aktivirati, jer su
razvojno senzibilnije. U podruËju funkcionalnih sposobnosti
POSEBNE ZADAΔE ukljuËivanjem aerobnih programa treba utjecati na srËano-
1. Obrazovne: æilni i diπni sustav te na razvoj maksimalnog relativnog
a) Temeljna teorijska znanja: primitka kisika. Takoer treba zapoËeti znaËajnije djelovati
Primjenom temeljnih teorijskih znanja o ubrzanim na sustave anaerobnoga dobivanja energije potrebne pri
bioloπkim promjenama u organizmu, potrebno je uËenike eksplozivnim, odnosno brzinskim aktivnostima.
upoznati s povezanoπÊu tjelesnog vjeæbanja i
voluminoznosti tijela. UËenicima valja prenijeti saznanja o 3. Odgojne:
utjecaju pravilne prehrane na zdravlje, kao i uzroke UËenici i uËenice u Ëetvrtom razdoblju trebaju nauËiti
moguÊih nerazmjera u odnosu visine i teæine, uputiti ih u uvaæavati razlike u tjelesnim sposobnostima izmeu
naËin izraËunavanja ITM (indeks tjelesne mase) kao spolova, Ëime se pridonosi odreivanju i prihvaÊanju vlastite
kontrolne mjere sprjeËavanja pretilosti. osobnosti. Vaæno je razvijanje sposobnosti emocionalne
Jednako je znaËajno upoznati uËenike s razlozima pojave samoregulacije u odnosu prema uËitelju i organizaciji
umora u πkoli i naËinima njegova otklanjanja. Uvoditi vjeæbanja (Ëekanje na red, obzirnost i pristojnost prema
uËenike u organizaciju πportskih natjecanja s naglaskom na drugim sudionicima igre, priznavanje tueg uspjeha ili
ukljuËivanje u suenje razliËitih kinezioloπkih aktivnosti. prednosti i sl.).
Osim toga, nuæno je uËenike informirati o opÊem Poπtivanje suca i prihvaÊanje pravila igara uvjet je
znaËenju prehrane pri tjelesnim naporima te uzimanju stvaranja uljuenih navijaËkih navika prihvaÊanjem
tekuÊine prije, za vrijeme i nakon vjeæbanja. pozitivno odabranih πportskih i ljudskih uzora. UpuÊivanje
325
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Tjelesna i zdravstvena kultura
na kulturne naËine iskazivanja razoËaranja zbog neuspjeha, VIII. RitmiËke i plesne strukture
uspostavljanje samokontrole u trenucima bijesa i 14. Trokorak
nezadovoljstva, prihvaÊanje poraza uz prepoznavanje 15. Galop naprijed i strance
pogreπaka, osuivanje neprimjerenih izljeva razoËaranja i 16. Vaga zanoæenjem na tlu
izgreda zbog poraza, odgojni su uËinci koji nalaze 17. Narodni ples po izboru iz zaviËajnoga
primjenu u svim ljudskim aktivnostima. Jednako je podruËja
znaËajno poticanje suradniËkoga ponaπanja i usvajanje
nenasilnoga rjeπavanja konflikata. IX. Igre
Vaæno je i praÊenje osobnoga napretka, razvijanje 18. Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju (R)
osjeÊaja zadovoljstva, poznavanje i pridræavanje mjera 19. Mini rukomet (R)
opreza za oËuvanje æivota i zdravlja, pripremanje za 20. Voenje lopte s promjenom smjera kretanja (K)*
samostalno organiziranje svakodnevnoga bavljenja 21. Ubacivanje lopte u koπ jednom rukom
tjelesnom aktivnoπÊu pomoÊu uputa i rasprava o odozgora nakon voenja - koπarkaπki dvokorak
vrijednosti zdravlja. UoËavanje ljepote i funkcionalnosti (K)*
pokreta bitno je u razvoju liËnosti uËenika s ciljem 22. DjeËja koπarka (K)*
poveÊanja motivacije za vjeæbanjem. 23. Dodavanje i hvatanje lopte iz ≈koπarice« u
odbojkaπkom stavu (O)
24. Voenje lopte sredinom hrpta stopala (N)
4. RAZRED 25. Udarac na vrata sredinom hrpta stopala (N)
26. DjeËji nogomet (N)
(razredna nastava)
* Provedba oznaËenih nastavnih tema uvjetovana je posjedovanjem
CJELINE I TEME koπeva s moguÊnoπÊu namjeπtanja visine i koπarkaπke lopte veliËine
5. Ako ne postoje moguÊnosti provedbe, iste se ukljuËuju kao
I. TrËanja programski sadræaji u predmetnu nastavu osnovne πkole.
1. CikliËna kretanja razliËitim tempom do 4 minute
2. Brzo trËanje na 50 m iz poluvisokog starta KljuËni pojmovi: skakanja, bacanja, penjanja, ritmiËke
i plesne strukture, igre.
II. Skakanja Obrazovna postignuÊa: Automatizirati ona motoriËka
3. Skok uvis iz kosoga zaleta odrazom lijevom i znanja koja su preduvjet za daljnje uËenje sloæenijih
desnom nogom nastavnih tema u predmetnoj nastavi. Usvajanje
4. Sunoæni naskok na odskoËnu dasku i skok nastavnih tema iz nogometa, koπarke i rukometa
pruæeno temeljna su pretpostavka provoenja samostalnoga
tjelesnog vjeæbanja i razvijanju æivËano-miπiÊne
III. Bacanja i gaanja kontrole pokreta koja nalazi primjenu u mnogim
5. Gaanje lopticom u pokretni cilj s udaljenosti do 5 m predmetima razredne nastave. Upoznati kulturnu
6. Bacanje medicinke od 1 kg suruËno iz baπtinu i tradiciju svojega naroda uËenjem narodnoga
razliËitih poloæaja plesa iz zaviËajnoga podruËja te isticanjem
nacionalnog identiteta.
IV. Kolutanja
7. Povezivanje koluta naprijed i natrag na razliËite
naËine
V. Penjanja
8. Penjanje po mornarskim ljestvama
9. Penjanje po konopu ili motki do 2 m
326
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Tjelesna i zdravstvena kultura
327
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Tjelesna i zdravstvena kultura
328
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Tjelesna i zdravstvena kultura
329
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Tjelesna i zdravstvena kultura
voenja ili dodane lopte (K), smeË visoko dodane lopte iz 7. RAZRED
zaleta (O), πutiranje iz pozicije krila i kruænoga napadaËa
(R), finta (R), oduzimanje lopte presijecanjem (N), te (uËenici)
dribling fintiranjem (N).
CJELINE I TEME
2. Antropoloπke: I. TrËanja
U petom razvojnom razdoblju valja prije svega vjeæbama 1. ©tafetna trËanja s primopredajom palice odozdo
snage pozitivno utjecati na razvoj miπiÊnoga i gustoÊu 2. ≈LeteÊe« trËanje na 20 m
koπtanoga tkiva. Zbog ubrzanoga rasta i razvoja osobito je
II. Skakanja
znaËajno poboljπati posturu, tj. pravilni uspravni poloæaj
3. Skok uvis prekoraËnom tehnikom ≈πkare√ iz
tijela te razliËitim vjeæbama istezanja utjecati na
polukruænoga zaleta
fleksibilnost zglobnih tijela i skupina zglobova.
MotoriËke sposobnosti brzina i snaga (repetitivna i III. Bacanja
eksplozivna) posebno su osjetljive na podraæaje. Iako
4. Bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja
navedeno u neπto manjoj mjeri vrijedi za koordinaciju i
5. Bacanje male medicinke do 3 kg boËnom tehnikom
gibljivost, zbog naglog rasta u visinu, ovim sposobnostima
valja posvetiti veliku pozornost. Funkcionalne sposobnosti IV. Kolutanja
unaprjeivati aerobnim sadræajima koji Êe utjecati na 6. LeteÊi kolut na poviπenje od mekanih strunjaËa uz
poboljπanje maksimalnog primitka kisika, te pozitivno pomoÊ odraznog pomagala
utjecati na krvoæilni sustav poboljπanjem aktivnosti sustava
za prijenos kisika i odstranjivanje ugljiËnoga dioksida. V. Viπenja i upiranja
7. Podmetni saskok iz visa stojeÊega prednjeg s
3. Odgojne: preËe/pritke
UËenici bi trebali uspostaviti pravilan odnos izmeu 8. Njih na preËi/pritki
slobode i odgovornosti te biti sposobni izraæavati 9. RazliËite varijante premeta strance
samopoπtovanje i poπtovanje prema drugima. Posebno bi 10. Salto natrag odrazom iz visa stojeÊega na doËelnim
trebalo isticati i uvjeravati uËenice o znaËenju tjelesnih karikama
aktivnosti u svrhu razvoja æenske osobnosti. U ovom
razdoblju ubrzanog rasta i razvoja uËenice poseæu za VI. Plesne strukture
razliËitim naËinima reguliranja tjelesne teæine, pa je 11. Engleski valcer
usvajanje zdravih prehrambenih navika i zdravih stilova 12. Disco fox
æivota nemjerljivo za kvalitetno funkcioniranje mladoga
organizma. VII. BorilaËke strukture
13. Tehnika ramenskog bacanja kroz klek
U ovom razdoblju osobito treba obratiti pozornost na
doliËno ponaπanje na satu i u πkoli, poticati na pomaganje VIII. Igre
drugim uËenicima unutar razreda i πkole te utjecati na 14. ©ut s pozicija krila i kruænog napadaËa (R)
kontrolu agresivnosti. 15. PojedinaËni i skupni protunapad (R)
Treba i nadalje poticati lijepo ponaπanje i upuÊivati na 16. Obrambeni stav i kretanje u obrani (K).
njegovu vaænost u æivotu, promicati uljuene navijaËke navike 17. Ubacivanje lopte u koπ jednom rukom
te poπtivati rasne i nacionalne razlike. PoistovjeÊenje s odozgora nakon dodane lopte - koπarkaπki
nacionalnim simbolima (zastavom, grbom), isticanje dvokorak (K)
vlastitoga nacionalnog identiteta i ponos pripadnosti 18. Kontranapad - zavrπna akcija (K)
domovini takoer je vrlo vaæno u ovom razvojnom 19. Dizanje lopte visoko na krajeve mreæe (O)
razdoblju. UËenike treba osposobiti da πportskim 20. Napad iz zaleta prebacivanjem jednom
sadræajima samostalno organiziraju provoenja slobodnoga rukom - ≈kuhanje« (O)
vremena i razumiju odgojnu vrijednost tjelesnih aktivnosti 21. Mini odbojka 4:4 (O)
u svrhu razvoja liËnosti. 22. Tehnika ubacivanja lopte u igru rukama (N)
23. Zaustavljanje lopte natkoljenicom principom
amortizacije (N)
24. Oduzimanje lopte presijecanjem (N)
25. Forhend servis (B)
26. Forhend lob iznad glave (B)
330
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Tjelesna i zdravstvena kultura
331
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Tjelesna i zdravstvena kultura
332
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Tjelesna i zdravstvena kultura
zbog Ëega se u godiπnji program djelatnosti πkole mora zdravstveni status nego i razinu motoriËkih sposobnosti i
uvrstiti program plivanja za odgovarajuÊi razred. Kako je postignuÊa, stupanj usvojenosti motoriËkih znanja, kao i
proces uËenja plivanja u negativnoj korelaciji s razvijenost kinestetiËkih osjeta i sposobnost snalaæenja u
kronoloπkom dobi, preporuËuje se zapoËeti uËenje prostoru.
tijekom drugog ili treÊega razreda. Ta zadaÊa nije vezana Kod veÊega broja uËenika potreban je oprez, jer uËenici
za redoviti sat tjelesne i zdravstvene kulture, nego se osim slabovidnosti (sljepoÊe) mogu imati i druge bolesti
organizira i provodi kao izvanπkolska aktivnost u trajanju zbog kojih neke nastavne teme mogu biti
od 20 do 30 sati. Ako πkola ima moguÊnosti, plivanje je kontraindicirane.
moguÊe nadalje provoditi kao dopunsku, dodatnu ili U radu treba upoznati uËenike s pravilnim izvoenjem
izbornu nastavu. opÊih pripremnih vjeæbi (poloæaj tijela, ruku i nogu u
Ako u mjestu boravka uËenika nedostaju prikladni prostoru) kako bi πto samostalnije sudjelovali u nastavi;
objekti, preporuËuje se πkolama da se poduka neplivaËa obvezna je demonstracija aktivnosti voenjem pokreta; u
provodi za vrijeme ljetovanja i zimovanja, odnosno kretanju je potreban ≈vodiË√; potrebno je olakπati uvjete
organiziranim prijevozom uËenika u mjesta gdje za to izvoenja nekih aktivnosti - npr. niæa greda, niæe prepreke
postoje uvjeti. Za veÊinu πkola najprikladnije je vrijeme i pojaËana asistencija od strane uËitelja ili uËenika-
poduke plivanja kraj i poËetak πkolske godine. pomagaËa i sl.
UËenici s posebnim potrebama takoer mogu nauËiti Kod usvajanja nastavnih tema iz nastavne cjeline Igre
plivati. Za uËenike oπteÊena sluha nema ograniËenja, ali treba prilagoditi metode rada i koristiti primjerena sredstva
sluπno pomagalo moraju odloæiti prije ulaska u bazen. i pomagala (npr. zvuËne lopte) te koristiti glazbu kao
UËenici s motoriËkim poremeÊajima trebaju najËeπÊe poticaj.
pomoÊ druge osobe pri ulasku i izlasku iz bazena, ali mogu Suradnja s roditeljima i lijeËnikom treba biti stalna kako
nauËiti plivati. UËenici oπteÊena vida trebaju pomoÊ druge bi se na vrijeme saznalo o moguÊim promjenama
osobe pri ulasku i izlasku iz bazena, ali mogu nauËiti zdravstvenoga stanja uËenika te uskladio program rada s
plivati. promjenama u zdravstvenom statusu.
Zbog izvanrednoga znaËenja plivanja sa zdravstvenoga,
pedagoπkoga i socijalnoga glediπta plivanje se smatra II. POSEBNOSTI ZA U»ENIKE S
svakodnevnom potrebom suvremenoga Ëovjeka. O©TEΔENJEM SLUHA
UËenici s oπteÊenjem sluha ukljuËuju se u redoviti
3. Planiran je rad za uËenike s posebnim potrebama. program tjelesne i zdravstvene kulture uz odgovarajuÊe
Sadræaji ovoga dijela programa odreuju se pojedinaËno za postupke kao πto su:
svakog uËenika prema njegovu zdravstvenom statusu i vrsti
E Prije nastave ili πportske aktivnosti potrebno je
oπteÊenja. Za ostvarivanje ovog programa tjelesne i
upozoriti uËenika o skidanju sluπnoga pomagala.
zdravstvene kulture prijeko je potrebna suradnja πkola sa
E Biti licem okrenut uËeniku za vrijeme davanja
svim Ëimbenicima koji mogu pridonijeti poboljπanju stanja
novih uputa ili rukom pokazivati odreene
takvih uËenika.
znakove.
E Novu i sloæeniju vjeæbu zorno pokazati i polako
objasniti.
DODATAK ZA U»ENIKE S UËenici s oπteÊenjem sluha nemaju motoriËkih
POSEBNIM POTREBAMA ograniËenja pa se predlaæe dodatno motiviranje za
Program tjelesne i zdravstvene kulture za uËenike s bavljenje tjelesnim aktivnostima kako bi se razvijalo
posebnim potrebama izrauje se pojedinaËno sukladno s samopouzdanje i unaprjeivale komunikacijske vjeπtine.
antropoloπkim obiljeæjima uËenika i uvjetima u kojima se
izvodi aktivnost. Kod izradbe programa uËitelj tjelesne i III. POSEBNOSTI ZA U»ENIKE S
zdravstvene kulture treba dobiti struËnu pomoÊ ovlaπtenoga
lijeËnika πkolske medicine i struËnoga suradnika
POREMEΔAJIMA GLASOVNO-
defektologa - struËnjaka za tu vrstu teπkoÊa u razvoju te GOVORNE KOMUNIKACIJE I
njegovoga terapeuta ako je uËenik ukljuËen u SPECIFI»NIM TE©KOΔAMA U
rehabilitacijski program. U»ENJU
Program tjelesne i zdravstvene kulture usmjeren je na
I. POSEBNOSTI ZA U»ENIKE S skladan razvoj antropoloπkih obiljeæja uËenika te ga je
O©TEΔENJEM VIDA nuæno πto viπe prilagoditi moguÊnostima pojedinog
Za svakoga slijepoga (slabovidnoga) uËenika treba imati uËenika. NajËeπÊe poteπkoÊe ove djece su smanjena razina
pojedinaËni pristup. ukljuËuju se u program tjelesne i nekih motoriËkih sposobnosti (koordinacija, ravnoteæa),
zdravstvene kulture sukladno svojim moguÊnostima uz oteæano snalaæenje u prostoru te smanjena moguÊnost duæe
osiguranje dodatnih specifiËnih materijalnih, po potrebi i koncentracije na odreene sadræaje.
kadrovskih uvjeta po redovitom, a u nekim aktivnostima i Zato u nastavnom procesu treba posebno obratiti
prilagoenom programu. pozornost na pravilno izvoenje i usvajanje motoriËkih
Pri izboru nastavnih tema treba uzeti u obzir na samo zadaÊa, kako bi se moglo pozitivno utjecati na ublaæavanje
teπkoÊa kod uËenika. Taj proces trebao bi obuhvaÊati sve
333
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Tjelesna i zdravstvena kultura
dijelove sata, ali posebno u glavnom A dijelu sata prilagoditi njegovim moguÊnostima. Posebno je vaæno
koriπtenjem razliËitih motoriËkih zadataka utjecati na naÊi podruËje u kojem takav uËenik moæe postiÊi
razvoj motoriËkih sposobnosti te djelovati na poboljπanje zapaæeniji uspjeh, jer mu time omoguÊavamo usvajanje
koncentracije i upornosti prigodom izvoenja odreenih pozitivne slike o sebi.
zadaÊa. U glavnom B dijelu sata omoguÊiti i poticati Program je tjelesne i zdravstvene kulture za uËenike s
suradnju kroz πportske, momËadske i πtafetne igre tjelesnom invalidnoπÊu orijentacijski, na temelju kojega Êe
U sluËaju veÊih teπkoÊa, nastavu treba maksimalno svaki uËitelj, u suradnji s kineziterapeutom, fizioterapeutom
individualizirati ne napuπtajuÊi æelju za πto veÊim i lijeËnikom koji vodi rehabilitacijski postupak, izraditi
ukljuËivanjem uËenika u zajedniËke aktivnosti. pojedinaËni program temeljen na djetetovim motoriËkim
sposobnostima. MotoriËki testovi i liste praÊenja koje vode
IV. POSEBNOSTI ZA U»ENIKE S struËnjaci omoguÊavaju stalno usklaivanje i prilagoivanje
TJELESNOM INVALIDNO©ΔU I programa sukladno djetetovu razvoju.
KRONI»NIM BOLESTIMA UËenicima je potrebno omoguÊiti voænju biciklom (s
A. UËenici s kroniËnim bolestima pomoÊnim kotaËima ili bez njih), obuku plivanja,
sanjkanje, skijanje i dr. uz odgovarajuÊu dodatnu opremu
UËenici s kroniËnim bolestima imaju bolesti trajnije
i struËnu pomoÊ kada je to nuæno.
naravi, promjenljive teæine (razdoblja poboljπanja i
pogorπanja zdravstvenog stanja), πto moæe uvjetovati
potrebe posebnih metodskih postupaka, uvjeta rada te V. POSEBNOSTI ZA U»ENIKE S
sprava i pomagala. Ponekad Êe biti nuæno uvoenje, MENTALNOM RETARDACIJOM
odnosno primjena specifiËnih odgojno-obrazovanih Za planiranje i programiranje rada s uËenicima znaËajna
sadræaja. je inicijalna procjena posebnih uËenikovih potreba zbog
Populacija uËenika s kroniËnim bolestima raznovrsna je s osobitosti na podruËju percepcije, vremensko-prostorne
obzirom na vrstu i stupanj ograniËenja te u odnosu na orijentacije i koordinacije pokreta. Zbog toga je nuæna
sadræaje i uvjete ostvarivanja programa tjelesne i zdravstvene maksimalna individualizacija pri realizaciji pojedinih
motoriËkih zadaÊa koje trebaju biti primjerene
kulture. Uz raznovrsnost, promjenljivost zdravstvenog stanja
motoriËkim, spoznajnim i orijentacijskim sposobnostima
uËenika tijekom πkolske godine (poboljπanja ili pogorπanja uËenika s teπkoÊama. Ostvarivanjem sadræaja treba pruæiti
zdravlja) i potrebe lijeËenja u bolnici i/ili kuÊi, zahtijeva se uËeniku moguÊnost opuπtanja, poveÊanja interesa za
stalno prilagoivanje sadræaja, metoda i sredstava rada. tjelesne/πportske aktivnosti i praÊenje vaænijih dogaanja
Potrebno je stupiti u vezu s lijeËnicima u bolnici u kojoj je radi zadovoljavanja πportsko-zabavnih potreba u
uËenik lijeËen i prikupiti potrebne podatke za daljnji rad s svakodnevnom æivotu.
uËenikom nakon povratka u πkolu. Uz usvajanje pojedinih motoriËkih zadaÊa te poticanje
Za izradbu optimalnog programa za svakoga pojedinog motivacije, posebnu pozornost potrebno je usmjeriti na
uËenika nuæno je prikupiti informacije od uËenikovoga odgojne zadaÊe (zdravstveno-higijenske navike) te
lijeËnika o ograniËenjima koje je ta bolest izazvala, kako bi omoguÊiti uËenicima doæivljaj zadovoljstva, πto je posebno
se mogla pravilno dozirati razina optereÊenja prilikom znaËajno za razvoj samopouzdanja i pozitivne slike o sebi.
vjeæbanja. Treba biti u stalnom kontaktu s roditeljima i UËenike je potrebno uvoditi u sva podruËja i sadræaje
upoznati ih s potrebom ukljuËivanja uËenika u primjereni tjelesnog vjeæbanja. Za ovu skupinu uËenika osobito je
program tjelesne i zdravstvene kulture te πportskih vaæna primjerena demonstracija i metodiËki postupak
aktivnosti koje neÊe ugroziti uËenikovo zdravlje. Sigurno onom brzinom koja je primjerena potrebama uËenika
Êe primjereno tjelesno vjeæbanje pomoÊi u podizanju kako bi pravilno izveo motoriËki zadatak.
njegovoga samopouzdanja i omoguÊiti bolju integraciju u
razredni kolektiv. Poæeljno je pruæati podrπku uËeniku tijekom rada kako
B. UËenici s tjelesnom invalidnoπÊu od strane uËitelja tako i od strane vrπnjaka. Njih je
UËenici s tjelesnom invalidnoπÊu imaju razliËite oblike i potrebno za to motivirati i senzibilizirati. Tjelesna i
teæinu poremeÊaja pokreta i poloæaja tijela. zdravstvena kultura je predmet posebno pogodan za
Smanjena/onemoguÊena funkcija pojedinih dijelova tijela stvaranje boljeg odnosa meu uËenicima, πto je sa stajaliπta
(najËeπÊe ruku, nogu i kraljeænice), nepostojanje dijelova emocionalno-socijalnog razvoja vrlo znaËajno za djecu
tijela (najËeπÊe uroena nerazvijenost pojedinih dijelova usporenoga kognitivnog razvoja. Potrebno ih je takoer
ruku ili nogu) te gubitak dijela i/ili cijelog ekstremiteta poticati kako bi se ukljuËivali u njima primjerene
zbog nezgode ili bolesti (amputacija oboljelog dijela). izvannastavne i izvanπkolske organizacijske oblike rada.
UËenici s tjelesnom invalidnoπÊu ukljuËuju se u nastavu
tjelesne i zdravstvene kulture najËeπÊe prema
individualnim programima primjerenim njihovim
specifiËnim potrebama i moguÊnostima. Program se
izrauje sukladno individualnim moguÊnostima uËenika,
uz konzultaciju s lijeËnikom specijalistom kod kojega se
uËenik lijeËi te terapeutom ako je uËenik ukljuËen u
rehabilitacijski program. UËenik treba biti ukljuËen
zajedno s ostalim uËenicima u sve sadræaje koji se mogu
334
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Tjelesna i zdravstvena kultura
335
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk
KATOLI»KI VJERONAUK
UVOD Jednako tako vjeronauk u πkoli æeli uËenike upoznati s
KatoliËki πkolski vjeronauk uklopljen je u opÊe odgojno- krπÊanskim korijenima hrvatske i europske kulturne
obrazovne ciljeve suvremene hrvatske demokratske πkole. baπtine koja u proπlosti i sadaπnjosti ostvaruje svoje plodove
On je po svojim ciljevima i sadræajima ucijepljen u cjelinu na religiozno-duhovnom, etiËkom, kulturnom,
hrvatskoga odgojno-obrazovnoga sustava, a svrha mu je, u umjetniËkom, filozofskom, znanstvenom, pravnom,
komplementarnom suodnosu s drugim πkolskim politiËkom, i drugim podruËjima. Ta katoliËka baπtina
predmetima, promicati cjelovit i sustavan odgoj Ëovjeka na hrvatskoga naroda, koja se prouËava i u drugim
naËelima korelacijsko-integrativnoga uËenja. BuduÊi da je predmetima, nije neka sporedna Ëinjenica, nego ona daje
religioznost integralna Ëinjenica Ëovjekove osobnosti i snaæan peËat æivotu naroda, a krπÊanski simboli i vrjednote,
kulture, autentiËan i cjelovit odgoj u πkoli zahtijeva da se koji su duboko utkani u narodno biÊe, obiljeæavaju njegov
religiozna dimenzija odgoja skladno ugradi u razliËita ukupan identitet.
obrazovna podruËja i nastavne predmete kojima po svojoj
naravi pripada. Jednako tako, vjeronauk kao autonoman SVRHA
πkolski predmet s vlastitom epistemologijom omoguÊuje Svrha ili globalni cilj nastave katoliËkog vjeronauka u
svim uËenicima, koji to æele, autentiËno i sustavno osnovnoj πkoli jest sustavno i skladno teoloπko-
upoznavanje, Ëuvanje i razvijanje njihova vlastita vjerskoga eklezioloπko i antropoloπko-pedagoπko povezivanja Boæje
i kulturnoga identiteta, promiËuÊi istodobno duh dijaloga i objave i tradicije Crkve sa æivotnim iskustvom uËenika
ekumenizma u odnosu na razliËite ljude, svjetonazore, kako bi se ostvarilo sustavno i cjelovito, ekumenski i
religije, konfesionalne i kulturne izriËaje. Posebnost dijaloπki otvoreno, upoznavanje katoliËke vjere na
πkolskoga vjeronauka oËituje se u njegovoj zadaÊi da informativno-spoznajnoj, doæivljajnoj i djelatnoj razini
uËenicima omoguÊi susret s osobom i porukom Isusa Krista radi zrelosti u krπÊanskoj vjeri i postignuÊa cjelovita
i tako im pomogne, sa stajaliπta krπÊanske Objave i Tradicije opÊeljudskoga i vjerskog odgoja uËenika koji æive u
Crkve, ≈istinito i sigurno« upoznati vjeru i religijsko- svojem religioznom i crkvenom, kulturnom i druπtvenom
kulturnu baπtinu kojoj pripadaju. Stoga, katoliËki prostoru.
vjeronauk u πkoli slijedi teoloπke i antropoloπko-pedagoπke
temelje odgoja i obrazovanja, sustavno i πto cjelovitije, OPΔI CILJEVI
dijaloπki i ekumenski vrlo otvoreno, upoznavanje katoliËke OpÊi su ciljevi katoliËkoga vjeronauka u osnovnoj
vjere u svim njezinim bitnim dimenzijama, odnosno u πkoli:
njezinu uËenju, slavljenju i æivljenju. RijeË je o takvu E Otkriti tragove najdubljega smisla Ëovjekova æivota i
≈upoznavanju« koje ukljuËuje sve bitne tjelesno-duπevno- izgraditi otvorenost prema transcendenciji, ljudskoj
duhovne sposobnosti uËenika: kognitivnu (spoznajnu), krhkosti i veliËini, vremenitosti i vjeËnosti.
afektivnu (doæivljajnu), konativnu (voljnu) i operativnu E Izgraivati i ostvariti zrelu ljudsku i vjerniËku
(djelatnu). Po tim odrednicama katoliËki vjeronauk u πkoli osobnost, na individualnoj i druπtvenoj razini, u svim
ostvaruje i potvruje svoju odgojno-obrazovnu cjelovitost, dimenzijama Ëovjekova æivota: tjelesnoj, duπevnoj i
podupiruÊi pritom sveobuhvatne procese πkolskoga duhovnoj.
pouËavanja i uËenja. E PomoÊi uËenicima da ostvare ljudski i krπÊanski odgoj
Posebno je vrijedno istaknuti odgojni udio vjeronauka savjesti i izgrade zrelu i odgovornu savjest u odnosu
koji se ne moæe i ne smije svesti na puko posredovanje prema sebi, prema drugima, prema druπtvu i svijetu
informacija i materijalnoga znanja nego on obuhvaÊa opÊenito, a na temelju Boæje objave, krπÊanske
uËenika u totalitetu njegove osobnosti, tj. obuhvaÊa sve Tradicije i crkvenog UËiteljstva.
E Osposobiti za dublje shvaÊanje i povezivanje biblijske
bitne odgojno-obrazovne ciljeve koji omoguÊuju
stvaralaËko i integrirano uËenje, kritiËko promiπljanje, poruke sa svakodnevnim osobnim i druπtvenim
izgraivanje sposobnosti i stavova, æivotno slavljenje i æivotom.
E Osnaæiti spoznaju i stav da je Bog pozvao ljude na
svjedoËenje vjere u osobnom i druπtvenom æivotu
uËenika. UËenicima se ponajprije æeli omoguÊiti da u meusobnu ljubav i zajedniπtvo i da æive u skladu s
duhu Evanelja i vjere Crkve svestrano i kritiËki prosuuju tim pozivom.
svoj æivot, da upoznaju razliËite faze svojega odrastanja i E Otkriti, upoznati, susresti, iskusiti i æivotom svjedoËiti
izgradnje osobnosti, da usvajaju opÊe etiËke i moralne otajstvo trojedinoga Boga, Oca, Sina i Duha Svetoga,
norme, osobito naËela i vrjednote krπÊanske vjere te da se Boga koji se Ëovjeku objavio, otkupio ga i ponudio
odgovorno suoËe sa svim problemima, nadama i mu vjeËno spasenje.
tjeskobama druπtva u kojem æive. U tom se duhu E Upoznati, prihvatiti i nasljedovati Isusa Krista kao
uËenicima æeli ponuditi jasnoÊa nauka o Bogu, Ëovjeku i navjestitelja Radosne vijesti Ëovjeku, jedinog i
svijetu, na naËelima postupnosti, sustavnosti i cjelovitosti, konaËnog osloboditelja i spasitelja svih ljudi.
kako bi oni mogli kritiËki i osobno, zrelo i svjesno ostvariti E U otajstvu Presvetoga Trojstva otkriti otajstvo Boæje
svoj vlastiti krπÊanski æivot u obitelji i druπtvu. ljubavi, blizine i djelovanja u osobnom æivotu
336
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk
vjernika, u æivotu krπÊanske zajednice i u cijeloj preglednost vjeronauËnih sadræaja i ciljeva, kao i cijeloga
povijesti ljudskog roda. Programa.
E Otkriti, upoznati i doæivjeti kako Duh Sveti ispunja
ljude duhovnom snagom da mogu svjedoËiti vjeru i
nesebiËnu ljubav prema Bogu i jedni prema drugima. NAPOMENA
E Otkriti i upoznati snagu jedinstva, zajedniπtva i U definiranju Plana i programa katoliËkoga vjeronauka prema
sluæenja Kristove Crkve koja je sakrament spasenja HNOS-u slijedili smo Program katoliËkoga vjeronauka u
meu ljudima te razvijati sposobnosti za kvalitetno osnovnoj πkoli πto ga je 2003. odobrila Hrvatska biskupska
æivljenje svojeg poslanja i sluæenja u Crkvi. konferencija te prihvatilo Ministarstvo znanosti,
E Upoznati znaËenje povijesti spasenja i povijesti obrazovanja i πporta RH. Program je zapravo sastavljen i
KatoliËke crkve koja izvrπava Kristov nalog oblikovan kao cjelovit vjeronauËni kurikulum ili uputnik
evangelizacije i sluæenja na razliËitim podruËjima na temelju suvremenih standarda programiranja pojedinih
crkvenoga i druπtvenoga æivota kako u cijeloj Crkvi nastavnih predmeta i ukupna uputnika na naËelima
tako i u hrvatskome narodu: socijalnom, kulturnom, otvorenoga kurikuluma. Zato smo i programski oblikovali
znanstvenom, prosvjetnom i dr. i donijeli sve glavne didaktiËke varijable, od odreivanja
E Razviti sposobnost nutarnjeg osjeÊaja i osobnog stava naËela vjeronauka u suvremenoj πkoli i polaziπne situacije
zahvalnosti za Boæju beskrajnu ljubav i dobrotu, za uËenika u pojedinim godiπtima, pa sve do odreivanja
uzajamno bratsko sluæenje, dobrotu, socijalnu pravdu, ciljeva, tema, sadræaja, proπirenih sadræaja, didaktiËkih
solidarnost i pomoÊ te za osjeÊaj zahvalnosti jednih uputa, meupredmetne korelacije i elemenata evaluacije u
prema drugima. svakoj nastavnoj cjelini. U tom smo Programu, pak,
E Otkriti, upoznati, prihvatiti i u vlastiti æivot ucijepiti donijeli samo posebne ciljeve za nastavne cjeline, a nismo
cjelovit krπÊanski moral, tj. Isusov zakon ljubavi i pojedinaËne ciljeve za svaku pojedinu temu, niti smo
sluæenja kao istinski naËin krπÊanskoga æivota. donijeli kljuËne pojmove uza te teme. Sada to Ëinimo u
E Upoznati i iskusiti duhovnu snagu i spasenjsku Programu naËinjenu prema HNOS-u. Kako vjeronauËna
vrijednost liturgijskih i crkvenih slavlja, sakramenata, didaktika i metodika razlikuje opÊe, posebne i pojedinaËne
poboænosti i vjerniËkoga æivota koji je protkan ciljeve u svakom godiπtu, sada se prema HNOS-ovu
svjedoËanstvom zahvaljivanja i slavljenja Boga. standardu, uza svaku temu, definiraju kljuËni pojmovi i
E Otkrivati, upoznavati i prihvaÊati druge i razliËite od odgojno-obrazovna postignuÊa koja u naπoj terminologiji
sebe te izgraditi osjeÊaj poπtovanja prema drugim nisu niπta drugo do li pojedinaËni ciljevi kao ishodi
(razliËitim) kulturama, konfesijama i religijama (postignuÊa) uËenja ostvarena na spoznajnom,
(ekumenska i dijaloπka dimenzija). doæivljajnom i djelatnom planu. Zato vjerouËitelji trebaju
E Otkriti uzroke sukoba i nerazumijevanja izmeu uzeti i slijediti ovaj HNOS-ov Program kao dodatak za
roditelja i djece, meu odraslima, meu ljudima i izravnu pripravu nastavne teme i izvoenje vjeronauËne
narodima i steÊi sposobnosti prevladavanja sukoba i nastave.
nerazumijevanja kako bismo izgradili skladan osobni i Dosadaπnji Program katoliËkoga vjeronauka (2003.) nudi
druπtveni æivot. izmeu 30 i 35 nastavnih tema oblikovanih u nastavne
E Upoznati mjesto i ulogu obitelji u osobnom i cjeline. Nekoliko je tema oblikovalo nastavnu cjelinu koju
druπtvenom æivotu i razviti stav o vlastitoj je trebalo svestrano i cjelovito obraditi, pa su pojedine
odgovornosti i ulozi u obitelji te u πiroj druπtvenoj teme mogle biti obraene, veÊ prema potrebi uËenika, od
zajednici (obitelji). jednoga do tri nastavna sata. To isto omoguÊuje HNOS.
Zato je Povjerenstvo za vjeronauk u HNOS-u analiziralo
E U krπÊanskoj vjeri, nadi i ljubavi upoznati put i naËin
dosadaπnji Program te, u skladu sa zahtjevima HNOS-a,
kako se oduprijeti negativnim æivotnim iskuπenjima i
smanjilo broj tema i definiralo 25 tema za niæe razrede i 27
problemima, osobito u doba sazrijevanja i mladosti
tema za viπe razrede osnovne πkole. To je uËinjeno tako da
kako bismo postigli punu ljudsku i vjerniËku zrelost.
se nisu mijenjale dosadaπnje nastavne cjeline po godiπtima,
E Razvijati duhovne i druge komunikacijske i
nego je u njima uglavnom smanjen broj tema, spajanjem
stvaralaËke sposobnosti istinskim ≈govorom vjere« i
dviju tema u jednu, ili izostavljanjem nepotrebnih.
sveobuhvatnim pristupom u zajedniËkom radu poradi
Unesene su i neke manje programske izmjene u pojedinim
ostvarenja cjelovita vjerskog odgoja i obrazovanja
godiπtima prebacivanjem nekih tema iz jednog godiπta u
(pismeno, usmeno, likovno, glazbeno, scensko i
drugo, ili je, pak, nastavna cjelina o opÊoj crkvenoj
molitveno izraæavanje).
povijesti iz sedmoga razreda prenesena u πesti razred, a u
sedmom se viπe prostora ostavlja pitanjima i temama koje
Svrha i opÊi ciljevi vjerskoga odgoja u osnovnoj πkoli
zanimaju pubescente.
dalje se ostvaruju po sadræajima (temama), posebnim i
pojedinaËnim ciljevima ili odgojno-obrazovnim
HNOS kao posebnu vrijednost preporuËuje
postignuÊima po naËelima sustavnosti, postupnosti i
korelacijsko-integracijsku nastavu. Naπ je dosadaπnji
cjelovitosti. Stoga je vjeronauËna graa u svim godiπtima
vjeronauËni Program tu odrednicu, i naËelno i praktiËno,
oblikovana u tematske cjeline koje Ëine dvije i viπe tema.
promicao, provodeÊi unutraπnju povezanost razliËitih
Time se æeli ostvariti bolja vertikalna i horizontalna
vjeronauËnih podruËja, ciljeva i sadræaja te
337
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk
338
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk
339
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk
340
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk
2. Isus nam daje snagu i sigurnost 5. Ljudi velike vjere na Boæjemu putu
KljuËni pojmovi: Isus, apostol, povjerenje, sigurnost. KljuËni pojmovi: potop, Noa, Abraham, Josip
Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepriËati, s pomoÊu Egipatski.
biblijskoga teksta, kako je Isus pomogao apostolima Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepoznati i
kad je utiπao oluju na moru; uoËiti na temelju imenovati neke velike starozavjetne likove (Noa,
biblijskih tekstova vaænost povjerenja u Isusa; otkriti i Abraham, Josip Egipatski); na temelju biblijskih
shvatiti da Isus daje sigurnost i zaπtitu; otkriti kako se tekstova, kratko prepriËati osnovno o njima;
po Isusovu primjeru trebamo brinuti jedni za druge u prepoznati u njihovim æivotima vaænost vjere i
πkoli i kod kuÊe; navesti naËine kako se moæemo pouzdanja u Boga; uoËiti vaænost vjere u Boga u
meusobno pomagati. vlastitome æivotu, osobito u teπkim trenucima.
341
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk
kojima se oËituje njegova ljubav; prepoznati da je je Isus ljubio ljude i Ëitav svijet te da je radi nas ljudi
Boæja ljubav o kojoj nam govori Isus upuÊena svim prihvatio put kriæa i trpljenja; nauËiti pjevati neku
ljudima; navesti imena ljudi iz vlastitoga iskustva koji korizmenu pjesmu; prepoznati naËine kako mi
su povjerovali Isusovoj ljubavi; naslutiti da je Isusova moæemo pomagati bolesnim ljudima i drugima koji
ljubav neπto veliko i neuobiËajeno. pate.
2. Isus treba ljude za svoja djela 3. Uskrsli Isus daruje mir i radost
KljuËni pojmovi: poziv, Isusovi uËenici, apostoli, KljuËni pojmovi: Isusovo uskrsnuÊe, prazan grob,
poslanje. uskrsna radost, Uskrs.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: objasniti tko su Odgojno-obrazovna postignuÊa: uoËiti da Isusova
Isusovi uËenici i apostoli; prepriËati biblijski dogaaj smrt na kriæu nije kraj: Isus je uskrsnuo; kratko
o Isusovu pozivu prvih uËenika i apostola; prepoznati pripovjediti dogaaj uskrsnuÊa (prazan grob; susret
da Isus u svoju sluæbu poziva obiËne ljude; opisati uskrsnuloga Isusa sa æenama i apostolima); uoËiti kako
poslanje Isusovih uËenika; razumjeti da svi ljudi, bez su se strah i æalost Isusovih uËenika nakon njegova
obzira na dob, uËenost, posao i sluæbu mogu Ëiniti uskrsnuÊa pretvorila u mir i radost; prepoznati Uskrs
dobra djela i da su na to pozvani; prepoznati da Isus i i uskrsno vrijeme kao vrijeme kada slavimo Isusovo
danas poziva ljude i πalje ih da Ëine dobro. uskrsnuÊe; razliËitim oblicima stvaralaËkog izraæavanja
izraziti uskrsnu radost.
3. Novi zavjet pripovijeda o Isusovu
æivotu VI. CJELINA:
KljuËni pojmovi: Evanelje, evanelisti, Isusov æivot, LIJEPO JE KAD BRAΔA ÆIVE ZAJEDNO
Djela apostolska. TEME
Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepoznati Evanelja 1. Isus nas uËi opraπtati, ljubiti i moliti
kao dio Novoga zavjeta; imenovati evaneliste; KljuËni pojmovi: praπtanje, zlatno pravilo, molitva.
navesti dva kratka primjera teksta koji govore o Isusu Odgojno-obrazovna postignuÊa: upoznati i objasniti
i opisuju njegov lik; navesti πto viπe podataka o zlatno pravilo; uoËiti vaænost praπtanja u
Isusovu æivotu koje smo dosada nauËili na svakodnevnom æivotu; navesti primjere praπtanja;
vjeronauku; navesti neko djelo koje prikazuje Isusa prepoznati pogrjeπke koje Ëinimo jedni drugima;
(pjesma, film, knjiga, slika…); prepoznati Djela razumjeti da je molitva razgovor s Bogom; odrediti
apostolska kao dio Novoga zavjeta koji govori o najprikladnije vrijeme za rad i za molitvu;
æivotu prvih krπÊana. izreÊi/napisati vlastitu molitvu.
342
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk
343
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk
III. CJELINA: ali i sve ljude; otkriti Boæje obeÊanje Ëovjeku koji
BOG JE NA© SPASITELJ Ëuva i obdræava zapovijedi; prepoznati zapovijedi
TEME koje se odnose na Boga, a koje se odnose na Ëovjeka;
1. Vidio sam vaπu nevolju buditi æelju za revnim obdræavanjem zapovijedi.
KljuËni pojmovi: Egipat, Æidovi (Izraelci), Pasha,
Izrael, Jakov i njegovi sinovi.
IV. CJELINA:
Odgojno-obrazovna postignuÊa: upoznati nastanak BOG JE DO©AO ME–U LJUDE
izraelskoga naroda iz Jakovljeva korijena i povezati ga s TEME
dvanaest izraelskih plemena; otkriti i opisati naËin 1. Znakovi Boæje dobrote
æivota Izraelaca u Egiptu; uoËiti Boæju brigu za njegov KljuËni pojmovi: dobrota, darivanje, advent, sveti
narod; spoznati potrebu suradnje s Bogom; prepoznati Nikola.
Boæju prisutnost u svakodnevnom æivotu; buditi osjeÊaj Odgojno-obrazovna postignuÊa: razumjeti æivote
zahvalnosti za Boæje djelovanje u æivotu Ëovjeka. svetaca kao znakove Ëudesne Boæje ljubavi prema
Ëovjeku; osvjeæiti znanja o adventu, odnosno doπaπÊu;
2. Bog se objavljuje Mojsiju upoznati simboliku blagdana svetoga Nikole; razvijati
KljuËni pojmovi: Mojsije, goruÊi grm, ropstvo, Jahve, osjeÊaj ljubavi i dobrote prema bliænjemu; motivirati
faraon. osobni angaæman uËenika za djelotvornu ljubav
Odgojno-obrazovna postignuÊa: uoËiti da se Bog prema bliænjemu u vremenu adventa.
objavljuje Mojsiju, kojemu daje posebno poslanje;
2. Raduj se, Marijo!
spoznati da goruÊi grm predstavlja simbol Boæje
KljuËni pojmovi: navjeπtenje, susret, Marija i
prisutnosti; upoznati i znati objasniti znaËenje imena
Elizabeta, hvalospjev.
Jahve; otkriti da Bog u povijesti i sadaπnjosti
Odgojno-obrazovna postignuÊa: prepoznati osnovnu
ËovjeËanstva djeluje po ljudima; prepoznavati Boæju
poruku susreta anela Gabrijela i Marije; razumjeti i
prisutnost u svakodnevnom æivotu.
opisati susret Marije i Elizabete; uoËiti da Bog uvijek
ispunjava svoja obeÊanja; shvatiti Boæju æelju za
3. Izlazak spasa stalnim obnavljanjem zajedniπtva s Ëovjekom;
KljuËni pojmovi: pashalna noÊ, izlazak iz ropstva, prepoznati u susretima ljudi Boæje djelovanje.
spasenje, Crveno more.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: upoznati i znati
3. Bog postaje Ëovjekom
opisati znaËenje pashalne noÊi za Izraelce, kao i za
KljuËni pojmovi: Emanuel, BoæiÊ, roenje Isusa
suvremene Æidove; shvatiti da prijelaz preko
Krista, Tri kralja, spasenje.
Crvenoga mora predstavlja izlazak spasa izraelskoga
Odgojno-obrazovna postignuÊa: pripovjediti izvjeπÊe
naroda; otkriti da Bog spaπava iz bezizlaznih situacija;
sv. Mateja o Isusovu roenju; razumjeti da je Isusovo
uoËiti zahvalnost Izraelaca prema Bogu i njegovu
roenje ispunjenje Boæjeg obeÊanja dano po
djelovanju; razumjeti ljudsku nezahvalnost kao
prorocima Staroga zavjeta; spoznati da Bog po
nedostatak povjerenja u Boæju moÊ; prepoznati Boæje
roenju Isusa Krista æeli spasiti svakoga Ëovjeka;
djelovanje po ljudima oko nas.
pobuditi æelju za djelotvornom proslavom boæiÊnih
blagdana; poznavati boæiÊne narodne obiËaje i
4. Bog hrani svoj narod u pustinji doæivjeti ih kao znak duboke radosti i zahvalnosti
KljuËni pojmovi: pustinja, pouzdanje, sumnja, màna, Bogu za novoroenoga Spasitelja svih ljudi.
prepelice.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: upoznati tijek hoda u
ObeÊanu zemlju; zapaziti nezahvalnost naroda i
prepoznati ju kao znak sumnje u Boæje obeÊanje; V. CJELINA:
razumjeti pojam pustinje u Starom zavjetu; pustinju ISUSOV POZIV NA POMIRENJE
shvatiti i kao mjesto susreta s Bogom i iskustva Boæje TEME
blizine Ëovjeku; navesti naËine na koje se Bog brinuo 1. Ljudi i njihova krivica
za narod dok je putovao pustinjom; biti otvoren za KljuËni pojmovi: savjest, grijeh, opraπtanje, dug,
otkrivanje istinske ljubavi i prijateljstva. duænik.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: razumjeti i
5. Bog daje Deset zapovijedi razlikovati znaËenje pojmova dug i duænik; uoËiti
KljuËni pojmovi: Deset zapovijedi, Zakon, Sinaj poruku Isusove pripovijesti o opraπtanju; upoznati i
(Horeb), Savez. razumjeti znaËenje pojma savjesti; savjest shvatiti kao
Odgojno-obrazovna postignuÊa: poznavati biblijsko Boæji glas u Ëovjeku koji mu govori πto je dobro a πto
izvjeπÊe sklapanja Saveza i nauËiti Boæje zapovijedi je zlo; otkriti savjest kao mjerilo ljudskoga djelovanja
dane Mojsiju kao znakove toga Saveza; razumjeti i kao znak Boæjih uputa; nauËiti πto je grijeh;
znaËenje rijeË Savez i znati gdje je on sklopljen; izbjegavati pogrjeπke i grijeh; izgraivati stav prema
shvatiti znaËenje Boæjih zapovijedi za izraelski narod pravednosti; usvojiti naËelo ljubavi kao temeljno
æivotno iskustvo krπÊana.
344
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk
345
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk
II. CJELINA:
S BOGOM NA PUTU ÆIVOTA
TEME
1. Boæje zapovijedi - pravila æivota
KljuËni pojmovi: Deset zapovijedi, Boæji zakon,
pravila æivota, Zapovijed ljubavi.
346
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk
Odgojno-obrazovna postignuÊa: upoznati i opisati ≈Doista, gdje ti je blago, ondje Êe ti biti i srce« (Mt
znaËenje dviju ploËa Zakona kojega Bog daje 6,19-21).
Mojsiju; razumijevanje Boæjih zapovijedi kao pravila
æivota; uoËiti posljedice krπenja pravila u 5. Budi istinit u rijeËi i djelu!
svakodnevnom æivotu; razumjeti vaænost poπtivanja KljuËni pojmovi: istina, iskrenost, laæ, krivo
Boæjega zakona u æivotu svakoga Ëovjeka; nauËiti prisegnuti, prijevara.
Deset zapovijedi i Zapovijedi ljubavi; uoËiti da su Odgojno-obrazovna postignuÊa: razumjeti poruku
Boæje zapovijedi pravila za pravedan i sretan æivot zapovijedi ≈ne reci laæna svjedoËanstva«; otkriti i
svih ljudi na zemlji. shvatiti da je vaæno i dobro uvijek govoriti istinu;
uoËiti i na æivotnim zgodama razumjeti kako laæ
2. Bog je jedini Gospodin - ljubi ga i svetkuj dovodi do raznih nevolja (laæ roditeljima zbog loπe
dan Gospodnji! ocjene u πkoli, laæ zbog igre s prijateljima, zatajiti
KljuËni pojmovi: jedan Bog, klanjanje Bogu, psovka, izostanak sa svete mise, krivo priËati o drugima,
dan Gospodnji. izmisliti neπto o nekome, prevariti drugoga);
Odgojno-obrazovna postignuÊa: upoznati i razumjeti razumjeti znaËenje poruke: ≈Mrske su Gospodinu
poruku prvih triju Boæjih zapovijedi; uoËiti kako se usne laæljive, a mili su mu oni koji zbore istinu« (Izr
ljudi klanjaju krivim bogovima i otkriti naËine 12,22); znati ispravno postupiti kada se pogrijeπi i
klanjanja pravomu Bogu; uvidjeti da ljudi grijeπe kada neπto slaæe: reÊi istinu, priznati pogrjeπku, ispriËati se,
psovkom, kletvama i ruænim rijeËima vrijeaju Boga iskreno se ispovjediti za laæ i prijevaru.
i Ëovjeka; otkriti poveznicu izmeu poπtovanja
Boæjeg imena i svetkovanja dana Gospodnjega; III. CJELINA:
upoznati starozavjetni tekst Izl 20,8-11; shvaÊanje BOÆJI NAS GLASNICI ZOVU
vaænosti slavljenja Boga u zajednici; shvatiti vaænost TEME
krπÊanskoga slavlja nedjelje kao dana Gospodnjega. 1. Glas viËe u pustinji: Pripravite put
Gospodinu!
3. Poπtuj roditelje i Ëuvaj dar æivota! KljuËni pojmovi: prorok, Ivan Krstitelj, pustinja,
KljuËni pojmovi: roditelji i stariji, poπtovanje, dar obraÊenje, pripraviti put Gospodinu.
æivota, ≈ne ubij«. Odgojno-obrazovna postignuÊa: na karti Palestine
Odgojno-obrazovna postignuÊa: upoznati i razumjeti pokazati rijeku Jordan; znati pripovjediti dogaaj na
poruku Ëetvrte i pete Boæje zapovijedi; otkriti rijeci Jordanu i protumaËiti glavne poruke o kojima
znaËenje rijeËi ≈poπtovati« roditelje; razumjeti govori Ivan Krstitelj; otkriti da je prorok Ëovjek koji
potrebu zahvalnosti roditeljima za dar æivota; govori u Boæje ime; u Ivanovoj poruci uoËiti put i
poznavati znakove i pravila poπtovanja roditelja u naËin vlastite priprave u doπaπÊu za Isusov dolazak:
svakodnevnom æivotu i nauËiti im zahvaliti; upoznati rado drugima pomagati, ispraviti nepravdu, πiriti mir,
neke naËine pomaganja u svojoj obitelji (obiteljski kajati se za grijehe i propuste, traæiti oproπtenje;
poslovi); uËiti i vjeæbati kako se s poπtovanjem pripremati se za boæiÊnu ispovijed i ispuniti Ivanov
ophoditi prema starijim osobama; prepoznati vaænost poziv na obraÊenje i dobra djela.
brige za tjelesni æivot i znaËenje Boæje zapovijedi ≈ne
ubij«!; upoznati kako se u djeËjoj dobi moæe rijeËima 2. ≈Neka mi bude po rijeËi tvojoj«
i djelima grijeπiti protiv pete Boæje zapovijedi KljuËni pojmovi: aneo Gabrijel, navjeπtaj Isusova
(tuËnjava, nanoπenje ozljeda, udariti slabije, roenja Mariji, Isusovo zaËeÊe, Sin Boæji, Duh Sveti.
vrijeanje, osveta); nauËiti pravila izbjegavanja nasilja Odgojno-obrazovna postignuÊa: otkriti da Bog ima
i sukoba meu svojim vrπnjacima (strpljivost, plan sa svim ljudima, pa tako s Marijom koju je
razgovor, oproπtenje). izabrao da bude Boæja majka; poznavati biblijski
izvjeπtaj o anelovu navjeπtenju Mariji; razumjeti da
4. Pravedno æivi - ne ukradi niti æeli tue je Marija imala snaænu vjeru u Boga po kojoj je
stvari! pristala da bude Isusova majka; otkrivati Duha
KljuËni pojmovi: kraa, πkrtost, zavist, pravednost, Svetoga kao Ëudesnu Boæju silu po kojoj je Marija
dareæljivost. zaËela Isusa; znati izmoliti molitvu Aneo Gospodnji.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: razumjeti i poznavati
poruku sedme i desete Boæje zapovijedi; uoËiti 3. Posvuda je Betlehem - Isus je svjetlo
vaænost poπtivanja sedme zapovijedi ≈ne ukradi« u naroda
obitelji, πkoli, u trgovini i cijeloj zajednici; razumjeti KljuËni pojmovi: car August, grad Davidov, Emanuel,
pojmove zavist, πkrtost i kraa u poveznici s ≈mir ljudima«.
konkretnim æivotnim priËama i iskustvima uËenika; Odgojno-obrazovna postignuÊa: na karti Svete zemlje
razumjeti znaËenje poslovice: ≈Boæje oko uvijek pokazati Betlehem; pripovjediti glavne Ëinjenice
gleda, niπta mu se sakrit ne da«; otkriti dobrotu i Isusova roenja prema Lukinu evanelju (Lk 2,8-14);
dareæljivost kao blago koje donosi pravu sreÊu; otkriti znaËenje rijeËi Emanuel; u poruci pastirima
razumjeti na primjerima iz æivota Isusovu poruku:
347
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk
otkriti vaænost Isusova roenja za sve ljude; otkriti da 4. Isusu je vaæan Ëovjek
je Isus svojim roenjem donio ljudima mir koji im KljuËni pojmovi: subota - sveti dan, krπenje Ëudesno
samo Bog moæe dati; pobuditi osjeÊaj radosti zbog ozdravljenje, krπenje propisa, djeËja prava.
Boæje blizine i sudjelovati u slavlju BoæiÊa; povezati Odgojno-obrazovna postignuÊa: upoznati i objasniti
boæiÊnu poruku s narodnim obiËajima slavljenja znaËenje subote u æivotu Æidova, osobito odredbe
Badnjaka i BoæiÊa u svome zaviËaju. ≈ne radi«; pripovjediti Isusov susret s uzetim
Ëovjekom i njegovo ozdravljenje (Iv 5,1-16); uoËiti i
IV. CJELINA: razumjeti da Isus ozdravlja bolesnika snagom svojih
ISUS JE SIN BOÆJI - NJEGA SLU©AJTE! rijeËi: ≈uzmi svoju postelju i hodi«; doæivjeti radost
TEME bolesnika nakon ozdravljenja; objasniti zaπto Isus krπi
1. DjeËak Isus u kuÊi Oca nebeskoga æidovske propise i ozdravlja bolesnika; uoËiti da u
KljuËni pojmovi: Isusova domovina, hodoËaπÊe, svijetu mnoga djeca trpe bolest, glad i razne nepravde
Jeruzalemski hram, Otac nebeski. i da im krπÊani trebaju pomagati; nabrojiti neka
Odgojno-obrazovna postignuÊa: na karti pokazati temeljna djeËja prava koja posebno treba poπtovati.
Jeruzalem, mjesto u kojem je Isus prikazan u hramu,
i Nazaret u kojem je odrastao; upoznati Isusov zaviËaj 5. Petrova ispovijest - Isus je Sin Boga æivoga
i naËin æivota æidovskoga djeËaka u to doba; KljuËni pojmovi: Petar, ispovijest vjere, Sin Boga
prepriËati dogaaj Isusova prikazanja u hramu; æivoga.
razumjeti rijeËi starca ©imuna: ≈oËi moje vidjeπe Odgojno-obrazovna postignuÊa: otkriti kako Isus traæi
spasenje tvoje«; pripovjediti zgodu o dvanaestogo- od svojih uËenika da kaæu tko je on; poznavati
diπnjem Isusu u Jeruzalemskom hramu (Lk 2,41-51); dogaaj Petrove ispovijesti vjere u Isusa Krista;
razumjeti i objasniti Isusove rijeËi u Jeruzalemskome razumjeti i opisati rijeËi o Isusu da je ≈Sin Boga
hramu: ≈Niste li znali da mi je biti u onome πto je æivoga«; upoznati kako Isus prihvaÊa Petrovu vjeru i
Oca mojega?«; u Isusovoj posluπnosti prema svojim πto mu obeÊava; otkriti i naznaËiti koliko je vaæna
roditeljima otkriti πto znaËi ≈sluπati roditelje« i tako se naπa vjera u Isusa Boæjega Sina; nauËiti Apostolsko
prema njima ponaπati. vjerovanje.
348
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk
349
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk
2. Pravila dobrih odnosa, poπtovanja i rijeËi dijalog i diskriminacija; navesti primjere dijaloga
zajedniπtva i diskriminacije; prepoznati primjere dijaloga i
KljuËni pojmovi: pravila, kvalitetni meuljudski diskriminacije u vlastitome æivotu; protumaËiti stav
odnosi. Crkve prema nekrπÊanskim religijama; usvojiti stav
Odgojno-obrazovna postignuÊa: nabrojiti nekoliko poπtovanja prema svim religijama; usvojiti i razvijati
vaænijih pravila za ponaπanje u razredu i πkoli; uoËiti dijalog s onima koji se od nas razlikuju na bilo koji
i protumaËiti posljedice krπenja pravila; obrazloæiti naËin, osobito u vjeri.
kako krπenje pravila πteti pojedincu i cijeloj zajednici;
usvojiti temeljna pravila koja omoguÊuju dobre III. CJELINA:
odnose i dobar rad u zajednici; prepoznati zajedniËke BIBLIJA: KNJIGA NAD KNJIGAMA
interese zajednice; pokazati spremnost na suradnju s TEME
drugima u zajedniËkim aktivnostima; uvidjeti i 1. Biblija: posebna knjiga rijeËi i æivota
objasniti vaænost vjere i povjerenja u meuljudskim KljuËni pojmovi: Biblija, Stari zavjet, Novi zavjet,
odnosima i odnosima prema Bogu. autor Svetoga pisma.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: objasniti znaËenje
II. CJELINA: rijeËi Biblija; prepoznati da je Biblija temeljni izvor
RELIGIJA U ÆIVOTU »OVJEKA: krπÊanske vjere, ali i dokument æidovske religije;
BOÆJI TRAGOVI opisati nastanak Biblije; prepoznati i objasniti
TEME posebnosti Biblije meu svim knjigama; imenovati
1. ©to je religija? PoËetak religije. osnovne dijelove Biblije; navesti temeljne sadræaje
KljuËni pojmovi: religija, religiozno pitanje, Staroga i Novoga zavjeta; usporediti i uoËiti razliku
primitivne religije, religije antiËkih naroda, izmeu Staroga i Novoga zavjeta.
politeizam.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: uoËiti da su pitanja 2. Kako upoznati, razumjeti i koristiti Bibliju
sastavni dio naπeg æivota, ali da ne moæemo na sva KljuËni pojmovi: svijet u kojem je nastala Biblija,
pronaÊi odgovore; objasniti kako nam vjera moæe dati knjiæevne vrste u Bibliji (povijesne knjige, knjige
odgovore na mnoga pitanja; prepoznati vaænost i zakona, pisma, proroËke knjige, pjesme), Biblija -
ukorijenjenost religije u Ëovjekovu æivotu; spoznati RijeË Boæja, biblijske kratice, poglavlja i retci.
da je religija stara koliko i Ëovjek; nabrojiti antiËke Odgojno-obrazovna postignuÊa: pokazati na
religije; usvojiti i razumjeti nove pojmove. zemljovidu prostor nastanka Biblije; nabrojiti
knjiæevne vrste u Bibliji i navesti neke primjere;
2. Velike monoteistiËke religije: æidovstvo i prepoznati da je Biblija miniknjiænica koja sadræi
islam mnoge knjige; objasniti po Ëem je Biblija drugaËija od
KljuËni pojmovi: suvremene nekrπÊanske religije, svih drugih knjiga; prepoznati biblijske kratice i s
monoteizam, ateizam, æidovstvo, islam. pomoÊu njih pronaÊi odreena mjesta u Novome
Odgojno-obrazovna postignuÊa: odrediti raπirenost zavjetu.
religije danas; usvojiti odnos poπtovanja prema svim
religijama; kratko opisati najvaænije o velikim IV. CJELINA:
monoteistiËkim religijama (ime, simbol, osnivaË, PO»ETCI BIBLIJSKE POVIJESTI/VJERE
sveta knjiga, Bog, raπirenost); uoËiti i imenovati TEME
zajedniËke korijene tih religija; usvojiti i razumjeti 1. Æivot i vjera ljudi u ≈plodnom
kljuËne pojmove. polumjesecu«
KljuËni pojmovi: Knjiga Postanka, patrijarsi, nomadi,
3. KrπÊanstvo plodni polumjesec.
KljuËni pojmovi: Isus Krist, krπÊani, temeljna poruka Odgojno-obrazovna postignuÊa: pokazati na karti
krπÊanstva. prostor plodnoga polumjeseca; navesti bitne oznake
Odgojno-obrazovna postignuÊa: spoznati i objasniti da nomadskoga æivota te prepoznati povezanost takva
je Isus Krist utemeljitelj krπÊanstva i krπÊanske vjere; naËina æivota sa shvaÊanjem æivota i poimanjem Boga;
navesti stoæerne Ëinjenice krπÊanstva i krπÊanske vjere; definirati kljuËne pojmove; uoËiti i objasniti
objasniti vaænost i Ëudesnost Radosne vijesti; povezanost proπlosti i sadaπnjosti, tj. razumjeti vaænost
prepoznati i opisati poslanje i djelovanje krπÊana biblijske povijesti za naπ æivot.
danas; navesti naËine na koje moæemo prepoznati
krπÊane danas. 2. Abraham, Izak i Jakov
KljuËni pojmovi: Abraham - praotac vjere, Izak,
4. RazliËiti a povezani Jakov, Izraelci, Jakovljevi sinovi.
KljuËni pojmovi: dijalog, diskriminacija, razliËiti, ali Odgojno-obrazovna postignuÊa: objasniti sadræaj
povezani. Boæjega obeÊanja Abrahamu; prepoznati usku
Odgojno-obrazovna postignuÊa: razumjeti znaËenje povezanost izmeu Boæjeg obeÊanja i ljudskog
350
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk
351
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk
æivot u prvoj krπÊanskoj zajednici; imenovati dijelove blaæenicima; ispravno vrjednovati vaænost njihova
Novoga zavjeta koji govore o prvoj krπÊanskoj æivotnog primjera za nas danas.
zajednici; uoËiti pojavu πirenja krπÊanstva; upoznati
vaænije Ëinjenice iz æivota prve Crkve; prepoznati i IX. CJELINA:
protumaËiti teπkoÊe s kojima je æivjela prva Crkva; »OVJEK SE OBRAΔA BOGU MOLITVOM I
prepoznati vaænost progona i muËeniËke krvi za PJESMOM
razvoj Crkve. TEME
1. Kada i gdje se pojavljuje molitva
2. Æivot i djelo apostola Petra KljuËni pojmovi: molitva, praznovjerje, molitvene
KljuËni pojmovi: Petar, Petrova vjera, apostolski geste, naËini Ëovjekova obraÊanja Bogu, krπÊanske
prvak, prvi rimski biskup (papa), Petrova smrt. molitve.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: opisati vaænije Odgojno-obrazovna postignuÊa: odrediti πto je
trenutke Petrova æivota; objasniti povezanost Petra i molitva; uoËiti da je molitva temeljni ljudski stav pred
papinske sluæbe; navesti nekoliko vaænijih biblijskih Bogom; obrazloæiti vaænost osobne molitve tijekom
mjesta u kojima se spominje Petar; uoËiti dubinu dana, tjedna; imenovati/opisati neke molitvene geste;
Petrove vjere; usvojiti i razumjeti znaËenje rijeËi izreÊi vlastitu molitvu; objasniti πto je praznovjerje.
apostolski prvak i rimski biskup; objasniti vaænost
vjere u vlastitome æivotu. 2. KrπÊanska molitva - oblici, naËini i vrijeme
molitve
3. Æivot apostola Pavla KljuËni pojmovi: OËenaπ, vrijeme i prostori molitve,
KljuËni pojmovi: Pavao, Pavlova misijska putovanja, molitva u zajednici, osobna molitva, liturgijska
krπÊanske zajednice koje osniva Pavao, pogani, godina.
poslanice. Odgojno-obrazovna postignuÊa: dublje razumjeti
Odgojno-obrazovna postignuÊa: imenovati mjesto molitvu OËenaπ i prepoznati ju kao najpoznatiju
nastanka prve krπÊanske zajednice; opisati vaænije krπÊansku molitvu; imenovati situacije kada je Isus
trenutke Pavlova æivota; nabrojiti nekoliko krπÊanskih molio; nabrojiti neke vaænije krπÊanske molitve;
zajednica koje je osnovao Pavao; uz pomoÊ memorirati tekst jedne nove molitve po izboru;
zemljovida nabrojiti neke gradove u kojima je Pavao prepoznati i usporediti razliËite oblike i naËine
boravio na svojim putovanjima; nabrojiti nekoliko molitve; imenovati prostore gdje je moguÊe moliti;
Pavlovih poslanica; objasniti tko su pogani u Pavlovo objasniti vaænost molitve u odreenim vremenima
vrijeme; uoËiti i vrjednovati novinu poruke koju (dana, tjedna, liturgijske godine…).
propovijeda Pavao; razvijati osjeÊaj odgovornosti za
πirenje Radosne vijesti u vlastitoj sredini; objasniti IZBORNE TEME
vaænost svjedoËenja istinoljubivosti i dosljednosti u
1. Vjerski æivot Æidova, muslimana i
æivotu.
pripadnika drugih religija
KljuËni pojmovi: subota u æivotu Æidova, petak u
VIII. CJELINA: æivotu muslimana, sinagoga, dæamija, glavni dogaaji
KR©ΔANI ME–U NAMA: UZORI VJERE U u vjerskom æivotu Æidova, muslimana, budista.
HRVATSKOME NARODU Odgojno-obrazovna postignuÊa: razumjeti znaËenje
TEME subote i petka u æivotu Æidova i muslimana; razumjeti
1. Biti Kristov uËenik - poziv i poslanje znaËenje sinagoge i dæamije u æivotu Æidova i
KljuËni pojmovi: Kristov uËenik, poziv, poslanje. muslimana; uoËiti sliËnosti i razlike u naËinima
Odgojno-obrazovna postignuÊa: uoËiti ljepotu i slavljenja Boga u drugim monoteistiËkim religijama;
zahtjevnost krπÊanskoga puta; prepoznati i usporediti prepoznati vaænost poznavanja, prihvaÊanja i
razliËite æivotne pozive; uoËiti i ispravno vrjednovati poπtivanja razliËitosti; prepoznati i nabrojiti neke
vlastiti æivotni poziv; prepoznati vaænost vjerske obiËaje pripadnika drugih religija.
istinoljubivosti, pravednosti, dobrote i dosljednosti u
vlastitome æivotu.
2. Biblija u filmu, knjiæevnosti ili likovnoj
umjetnosti
2. Uzori vjere u hrvatskom narodu
KljuËni pojmovi: poznata umjetniËka djela nadahnuta
KljuËni pojmovi: svetost, svetac, blaæenik, hrvatski
Biblijom (slikarstvo, kiparstvo, glazba, film, knjiæevna
svetci i blaæenici.
djela, kao πto su npr.: Pietà, Sikstinska kapela,
Odgojno-obrazovna postignuÊa: razumjeti i usvojiti
Posljednja veËera, Stvaranje svijeta (Haydn), Suze sina
znaËenje rijeËi svet, svetac i blaæenik; nabrojiti
razmetnoga, Judita, Mojsije…).
hrvatske svetce i blaæenike; nabrojiti osnovne podatke
Odgojno-obrazovna postignuÊa: nabrojiti i prepoznati
o æivotima nekih hrvatskih svetaca i blaæenika;
neka umjetniËka djela nadahnuta Biblijom;
prepoznati prisutnost temeljnih vrjednota kraljevstva
prepoznati biblijske motive koje Ëesto susreÊemo;
Boæjega u njihovim æivotima; imenovati vaænije
imenovati neke vaænije autore umjetniËkih djela
crkve/svetiπta posveÊene hrvatskih svetcima/
352
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk
nadahnutih Biblijom; uoËiti obilje umjetniËkoga slobode; ispravno protumaËiti povezanost slobode i
bogatstva nadahnutoga Biblijom. ljubavi; otkriti i protumaËiti Isusov poziv na izgradnju
pravednijega i boljega svijeta; prepoznati potrebe ljudi
3. Dijelovi svijeta u kojima se danas oko sebe i nevolje koje ih zarobljuju; ispravno
krπÊanstvo intenzivno πiri vrjednovati vlastitu odgovornost u izgradnji
KljuËni pojmovi: raπirenost krπÊanstva, misije, pravednijega svijeta.
evangelizacija.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: usvojiti i razumjeti II. CJELINA:
pojmove misije i evangelizacija; na zemljovidu IZ ROPSTVA U SLOBODU - BOG VODI SVOJ
pokazati podruËja na kojima je krπÊanstvo raπireno; NAROD U SLOBODU
uoËiti i objasniti novost koju donosi krπÊanska vjera; TEME
uoËiti probleme i poteπkoÊe na koje nailaze 1. Boæji poziv i nalog - Mojsije vodi narod u
propovjednici Radosne vijesti; imenovati neke slobodu
vaænije krπÊanske misionare danaπnjice. KljuËni pojmovi: Mojsije, Jahve, Pasha, prijelaz preko
Crvenog mora, Knjiga Izlaska.
4. Æivjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme Odgojno-obrazovna postignuÊa: usvojiti i razumjeti
kroz godinu, boæiÊni ciklus pojmove Jahve, Pasha, Knjiga Izlaska; samostalno
KljuËni pojmovi: nazivi pojedinih blagdana ili pronaÊi tekstove u Bibliji; usporediti i prosuditi
liturgijskih vremena. situaciju Izraelaca u ropstvu i situaciju nakon
Odgojno-obrazovna postignuÊa: imenovati i osloboenja; poznavati najvaænije dogaaje/Ëinjenice
protumaËiti znaËenje pojedinoga blagdana ili iz Mojsijeva æivota; opisati prijelaz preko Crvenog
liturgijskog vremena; uoËiti znaËenje pojedinih mora; uoËiti da je tijekom povijesti Bog izveo
blagdana ili liturgijskih vremena za æivot suvremenih Ëudesne zahvate spasenja u Mojsijevu æivotu i u
krπÊana. æivotu Izraelaca; kratko protumaËiti biblijske tekstove
koji govore o izlasku naroda iz egipatskog ropstva;
5. Æivjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme prepoznati i imenovati situacije u kojima moæemo
≈zarobiti« sebe i druge oko sebe.
kroz godinu, uskrsni ciklus
KljuËni pojmovi: nazivi pojedinih blagdana ili
liturgijskih vremena.
2. Boæja ljubav i pomoÊ - u pustinji hrani
Odgojno-obrazovna postignuÊa: imenovati i svoj narod
protumaËiti znaËenje pojedinog blagdana ili KljuËni pojmovi: Sinajski poluotok, mana, prepelice,
liturgijskog vremena; uoËiti znaËenje pojedinih voda, pustinja.
blagdana ili liturgijskih vremena za æivot suvremenih Odgojno-obrazovna postignuÊa: na zemljovidu
krπÊana. pronaÊi Sinajski poluotok; nabrojiti poteπkoÊe na
koje su naiπli Izraelci u pustinji; opisati i objasniti
reakcije Izraelaca u pustinji; uoËiti da se Bog brine za
svoj narod; protumaËiti vaænost i smisao ≈pustinje« u
6. RAZRED vlastitome æivotu; u osobnome æivotu prepoznati
Boæju prisutnost i vodstvo.
I. CJELINA:
ÆIVJETI U MIRU I SLOBODI 3. Krivnja i oprost - Savez na Sinaju
TEME KljuËni pojmovi: Sinajski savez, Deset savjeta
1. Suvremene situacije neslobode (zapovijedi), zlatno tele, KovËeg Saveza, ObeÊana
KljuËni pojmovi: sloboda, nesloboda, grijeh (grijeπiti), zemlja.
zarobljenost. Odgojno-obrazovna postignuÊa: usvojiti i razumjeti
Odgojno-obrazovna postignuÊa: imenovati situacije pojmove Sinajski savez, zlatno tele, KovËeg Saveza i
slobode/neslobode iz vlastitoga iskustva; uoËiti razlike ObeÊana zemlja; protumaËiti vaænost Deset savjeta
i sliËnosti izmeu vanjske i unutraπnje (zapovijedi) za razvoj nove kulture i civilizacije;
neslobode/zarobljenosti; uoËiti povezanost grijeha i ispravno tumaËiti i prihvaÊati vrjednote koje su
neslobode; ispravno vrjednovati vlastitu odgovornost sadræane u Deset savjeta (zapovijedi); navesti situacije
u promicanju slobode; imenovati neke vaænije osobe u kojima je vidljivo da Ëovjek sebi i danas stvara idole;
koje se bore (koje su se borile) za slobodu Ëovjeka. analizirajuÊi biblijske tekstove otkriti kako je Bog
uvijek spreman obnoviti savez prijateljstva i ljubavi s
2. Sloboda izvire iz prave ljubavi Ëovjekom; samostalno traæenje i pronalaæenje
KljuËni pojmovi: sloboda, ljubav, ljudska biblijskih tekstova.
odgovornost.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: uoËiti i ispravno
protumaËiti neraskidivu povezanost odgovornosti i
353
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk
354
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk
355
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk
356
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk
3. Idoli i ideali u izgradnji osobnosti triju zapovijedi Dekaloga; obrazloæiti na πto nas
KljuËni pojmovi: idol, idolatrija, ideal, uzor, Ëovjek je pozivaju prve tri zapovijedi Dekaloga; nabrojiti
slika Boæja. bogoslovne krjeposti i obrazloæiti njihovu vaænost za
Odgojno-obrazovna postignuÊa: objasniti razliku æivot; otkriti i protumaËiti smisao πtovanja Boæjeg
izmeu idola, idolatrije i ideala; objasniti mladenaËku imena kroz razliËite molitvene oblike; otkriti svetost
potrebu za poistovjeÊivanjem; otkriti i kritiËki dana Gospodnjega i obrazloæiti vaænost redovitog
obrazloæiti privid suvremenih idola koji se najËeπÊe sudjelovanja krπÊana na nedjeljnim euharistijskim
nameÊu mladima danas; otkriti i imenovati prave i slavljima; nabrojiti i kritiËki protumaËiti najuËestalije
istinske uzore i ideale u izgradnje vlastite osobnosti; naËine krπenja prvih triju zapovijedi Dekaloga.
otkriti i prihvatiti Boga kao naπ najveÊi ideal.
4. Poπtovanje roditelja i starijih
4. Zamke suvremenih ovisnosti KljuËni pojmovi: Ëetvrta Boæja zapovijed, obiteljsko
KljuËni pojmovi: ovisnost, droga, puπenje, alkohol. zajedniπtvo, roditeljski odgoj, duænosti djece, odnos
Odgojno-obrazovna postignuÊa: uoËiti i imenovati prema drugim autoritetima.
opasnosti suvremenih ovisnosti u koje najËeπÊe upada Odgojno-obrazovna postignuÊa: objasniti sadræaj i
suvremena mladeæ; prepoznati i protumaËiti razloge opseg Ëetvrte Boæje zapovijedi; navesti i obrazloæiti
zbog kojih mladi najËeπÊe postaju ovisnici o drogi, najËeπÊe naËine krπenja Ëetvrte Boæje zapovijedi;
puπenju i alkoholu; prepoznati loπa druæenja i navesti i kratko protumaËiti izabrane biblijske
negativne druπtvene utjecaje; shvatiti posljedice tekstove koji govore o odnosu djece i roditelja;
ovisniËkoga ponaπanja; prihvatiti svoju slobodu kao prepoznati i prihvatiti obitelj kao temeljnu druπtvenu
dar Boæji da Ëinimo uvijek dobro, a izbjegavamo zlo; zajednicu; objasniti ulogu roditelja kao prvih
izgraivati osobni stav i Ëvrsti znaËaj prema napastima odgojitelja svoje djece; prepoznati i obrazloæiti
suvremenih ovisnosti kod mladih. vaænost ispravnog odnosa prema roditeljima i
starijima; prepoznati potrebu izgraivanja odnosa
II. CJELINA: poπtovanja prema nastavnicima, nadreenima i
DEKALOG - dræavnim poglavarima.
PRAVILA ZA ÆIVOT U LJUBAVI I SLOBODI
TEME 5. Svetost ljudskoga æivota
1. Savjest - Boæji glas u Ëovjeku KljuËni pojmovi: peta Boæja zapovijed, svetost æivota,
KljuËni pojmovi: savjest, pravo na savjest, ispravan sud ubojstvo, pobaËaj, eutanazija, samoubojstvo.
savjesti, odgoj savjesti. Odgojno-obrazovna postignuÊa: objasniti sadræaj i
Odgojno-obrazovna postignuÊa: otkriti savjest kao opseg pete Boæje zapovijedi; uoËiti da je Bog jedini
Boæji glas u Ëovjeku koji nas potiËe da Ëinimo dobro gospodar svakoga ljudskoga æivota; otkriti i spoznati
i izbjegavamo zlo; shvatiti da svaki Ëovjek ima pravo svetost svakog ljudskog æivota od zaËeÊa do prirodne
æivjeti po svojoj savjesti; uoËiti naËine i potrebu smrti; kritiËki protumaËiti najuËestalije povrede
trajnog odgoja savjesti kako bi naπa savjest bila ljudskog æivota (ubojstvo, pobaËaj, eutanazija,
ispravno formirana; prepoznati i obrazloæiti vaænost samoubojstvo, ugroæavanje zdravlja, rat i naoruæanje);
vjere i molitve za odgoj savjesti i djelovanje po navesti i kratko protumaËiti izabrane biblijske
savjesti. tekstove koji govore o dostojanstvu i svetosti
ljudskoga æivota; imenovati naËine kako se moæemo
2. Boæje zapovijedi - put u slobodu zauzeti za svaki ljudski æivot, a osobito za
najugroæenije.
KljuËni pojmovi: Dekalog, Mojsije, sloboda, ljudska
prava.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: nabrojiti i 6. Dostojanstvo ljudskoga tijela i braËna
protumaËiti deset Boæjih zapovijedi; otkriti zaπto nam ËistoÊa
je Bog dao svoje zapovijedi; spoznati i prihvatiti KljuËni pojmovi: spolnost, bludnost, braËna ljubav,
spoznaju da nas Boæje zapovijedi oslobaaju i da ne predbraËni spolni odnosi.
ugroæavaju naπu slobodu; uoËiti da se sve zapovijedi Odgojno-obrazovna postignuÊa: objasniti sadræaj i
svode na ljubav prema Bogu i bliænjemu; nastojati opseg πeste i devete Boæje zapovijedi; odrediti
æivjeti prema Boæjim zapovijedima; usporediti Ëovjeka kao jedinstvo duπe i tijela; obrazloæiti u Ëem
Dekalog i temeljna ljudska prava i uoËiti njihovu se sastoji dostojanstvo ljudske spolnosti; uoËiti da je
povezanost. naπe tijelo hram Duha Svetoga; imenovati i kritiËki
protumaËiti najuËestalije zloporabe na podruËju
3. Ljubav prema Bogu ljudske spolnosti; uoËiti i spoznati svetost braka i
KljuËni pojmovi: prva ploËa Dekaloga, bogoslovne obitelji koja se oËituje u meusobnoj ljubavi i
krjeposti, naËini krπenja prvih triju zapovijedi, Dan vjernosti; kritiËki protumaËiti opasnosti braËne
Gospodnji i zapovijedani blagdani. nevjere i rastave braka; uoËiti vaænost i vrijednost
Odgojno-obrazovna postignuÊa: opisati sadræaj prvih predbraËne i braËne ËistoÊe.
357
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk
358
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk
ispunila sva starozavjetna proroπtva; otkriti i prihvatiti protumaËiti πto je to iskonski ili istoËni grijeh;
Isusa Krista kao najveÊeg od svih proroka, Mesiju, usporediti teπke i lake grijehe i odrediti razliku meu
Spasitelja i Otkupitelja; objasniti novi i vjeËni Savez s njima; imenovati i obrazloæiti sedam glavnih grijeha;
Bogom koji se dogaa u Isusu Kristu; uoËiti vaænost prepoznati i obrazloæiti povezanost grijeha i naπe
vjere u Isusa Krista i u njegovo spasenjsko i slobode (zlouporabe slobode); otkriti kako grijeh
otkupiteljsko djelo. stvara osjeÊaj krivnje koje se moramo osloboditi;
uoËiti da se grijehom Ëovjek udaljava od Boga;
V. CJELINA: navesti i obrazloæiti posljedice grijeha u osobnom i
DA SVI BUDU JEDNO druπtvenome æivotu.
TEME
2. Pomirenje s Bogom i s ljudima
1. Isusova æelja i molitva za jedinstvom
KljuËni pojmovi: savrπeno i nesavrπeno kajanje,
KljuËni pojmovi: jedna, sveta, katoliËka i apostolska
odgovornost za vlastite Ëine, obraÊenje, sakrament
Crkva.
ispovijedi ili pomirenja, pokora.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: primjereno
Odgojno-obrazovna postignuÊa: otkriti vaænost
protumaËiti tekst Isusove velikosveÊeniËke molitve za
priznanja grijeha i obraÊenja; razlikovati grijeh od
jedinstvo svojih uËenika; uoËiti da je Isus æelio jednu
grjeπnika: Bog mrzi grijeh, a ljubi grjeπnika; spoznati
Crkvu; obrazloæiti znaËenje Ëetiriju oznaka Kristove
kako obraÊenje zapoËinje vlastitim kajanjem za
Crkve; prepoznati i objasniti unutarnje i vanjske
grijehe; razlikovati savrπeno i nesavrπeno kajanje;
kriterije jedinstva Crkve; razvijati odnos poπtovanja i
razvijati svijest odgovornosti za svoje loπe postupke i
tolerancije prema drugim krπÊanskim vjeroispo-
grijehe; navesti i kratko protumaËiti izabrane biblijske
vijestima; uvidjeti vaænost molitve za jedinstvo svih
tekstove koji govore o Ëovjekovu pokajanju i
krπÊana.
obraÊenju i Boæjemu praπtanju i milosru; otkriti
veliËinu Boæjeg milosra u sakramentu sv. ispovijedi;
2. KrπÊani na drugi naËin uoËiti vaænost pokore za vlastite grijehe; biti spreman
KljuËni pojmovi: Pravoslavna crkva, grkokatolici, drugima opraπtati.
protestantizam, luterani, kalvinisti, anglikanci.
Odgojno-obrazovna postignuÊa: usvojiti nove VII. CJELINA:
pojmove, razumjeti ih i rabiti ih; protumaËiti TAJNA SMRTI I KR©ΔANSKA VJERA U
posebnosti Pravoslavne crkve, crkvenu strukturu i VJE»NI ÆIVOT
navesti ono πto nam je zajedniËko; objasniti nastanak TEME
grkokatolika i prepoznati moguÊnost jedinstva Crkve 1. Pred tajnom smrti
u raznolikosti; prepoznati i objasniti temeljne KljuËni pojmovi: smrt, ljudska bolest i patnja,
postavke protestantskog nauka; imenovati vaænije bolesniËko pomazanje, besmrtnost duπe, vjera u
protestantske Crkve; uvidjeti vaænost odnosa uskrsnuÊe.
poπtovanja i tolerancije prema drugim krπÊanskim Odgojno-obrazovna postignuÊa: obrazloæiti zbog Ëega
vjeroispovijestima. ljudi vole æivot i zaπto se boje smrti; shvatiti da je smrt
prijelaz iz zemaljskoga æivota u vjeËni æivot;
3. Ekumenski pokret posvijestiti da je naπa duπa besmrtna; prepoznati i
KljuËni pojmovi: ekumenizam, ekumenski pokret, obrazloæiti kako Ëovjekova patnja ima smisla; opisati,
jedinstvo krπÊana. na temelju biblijskih tekstova, Isusov odnos prema
Odgojno-obrazovna postignuÊa: objasniti poËetak i bolesnicima; probuditi naπu brigu za bolesne;
razvoj ekumenskoga pokreta; prepoznati u obrazloæiti smisao i znaËenja sakramenta bolesniËkoga
ekumenizmu jednu od najvaænijih zadaÊa Crkve; pomazanja; produbiti vjeru u vjeËni æivot s Bogom.
otkriti i prepoznati naËine ekumenskoga zbliæavanja
podijeljenih Crkava; navesti najvaænije ekumenske 2. O æivotu nakon smrti
dogaaje; uoËiti vaænost razvijanja ekumenske svijesti i KljuËni pojmovi: raj, pakao, Ëistiliπte, posljednji sud,
osobnog angaæmana; imenovati naËine kako moæemo uskrsnuÊe tijela, æivot vjeËni.
promicati jedinstvo krπÊana u osobnome æivotu; moliti Odgojno-obrazovna postignuÊa: navesti i kratko
se za sjedinjenje svih Kristovih vjernika. protumaËiti neke izabrane biblijske tekstove o æivotu
nakon smrti; usvojiti nove pojmove i ispravno ih
VI. CJELINA: protumaËiti; uoËiti moguÊnost vjeËne propasti ako se
POTREBA POMIRENJA I OPRO©TENJA svjesno i slobodno odluËimo protiv Boga; dublje
TEME razumjeti moguÊnost Ëovjekova ËiπÊenja pred Bogom
1. Iskustvo krivnje i grijeha nakon smrti; prepoznati vaænost i potrebu molitve za
KljuËni pojmovi: grijeh, istoËni grijeh, glavni grijesi, sve pokojne; dublje razumjeti vjeru da nas nakon
osobni grijeh, laki i teπki grijesi. smrti Ëeka konaËni susret s Bogom i vjeËni raj;
Odgojno-obrazovna postignuÊa: protumaËiti πto je to ispravno protumaËiti povezanost naπega æivljenja na
grijeh; prepoznati da je svaki Ëovjek grjeπnik; zemlji i vjeËnog æivota; naslutiti vaænost krπÊanske
vjere u Boæje milosre i uskrsnuÊe na vjeËni æivot.
359
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk
360
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk
pokretima (reinkarnacija, yoga, meditacija, je uspjeh bez Boga osuen na propast; prepoznavati i
okultizam, ezoterija); kratko opisati temeljne otkrivati Boæju dobrotu koja nas poziva na miran,
odrednice New Agea; obrazloæiti vaænost izgradnje ispunjen i sretan æivot na zemlji; postupno otkrivati da
osobnoga vjerskog svjetonazora i krπÊanskoga su nam æivot i svijet darovani i da smo te darove
vjerskog nazora. pozvani dalje svjedoËiti u susretu s ljudima.
361
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk
362
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KatoliËki vjeronauk
363
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu
GLAVNI ODBOR (koordinirao proces izradbe): dr. sc. STRANI I KLASI»NI JEZICI
Nevio ©etiÊ, Mario RogaË, prof., Nenad MarkoviÊ, prof., akademik Mislav JeæiÊ, koordinator
Vinko FilipoviÊ, prof., akademik Vladimir Paar, mr. sc.
Vini RakiÊ, Boπka MilanoviÊ Litre, uË. raz. nast., Zdenka ENGLESKI JEZIK
»ukelj, prof., Ljiljana Klinger, dipl. uËiteljica, Ljerka Marija Andraka, prof., NinoËka Truck Biljan, prof.,
SlaviËek Ksenija Rumora, prof., Gordana Neuhold, prof., Milica
BiliÊ ©tefan, prof.
UVODNI DIO:
TEKST PRIPREMILI NJEMA»KI JEZIK
AGENCIJA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE doc. dr. sc. Ana PetraviÊ, Gordana Matolek VeseliÊ, prof.,
Ruæica Ambruπ Kiπ, prof., mr. sc. Dijana GaraπiÊ, Darko Dinka ©tiglmayer, prof., Ankica CrkvenËiÊ, prof.,
Tot, dipl. soc. ped., Sanja Urek, dipl. uË., Maja ZrnËiÊ, NinoËka Truck Biljan, prof., Jadranka Salopek, prof.,
prof., Dubravka ©ubiÊ, prof. def., mr. sc. Majda FajdetiÊ, Ruæica Herdelja, prof.
Jadranka OπtarËeviÊ, prof., Nevenka LonËariÊ JelaËiÊ, prof.
FRANCUSKI JEZIK
DEFEKTOLOGIJA prof. dr. sc. Yvonne Vrhovec, Alice Stepinac, prof.,
mr. sc. Vini RakiÊ, dr. sc. Ljiljana IgriÊ, dr. sc. Zrinjka Dubravka SkenderoviÊ-KeleË, prof., Jadranka StrabiÊ,
StanËiÊ, mr. sc. Snjeæana Sekuπak-Galeπev, mr. sc. Majda prof.
FajdetiÊ, Robert Cimperman, prof., Æeljka Butorac, prof.,
Zora JoviÊ, prof., Tatjana Landsman, prof., Æana Paradæik TALJANSKI JEZIK
prof. dr. sc. Nives SironiÊ BonefaËiÊ, Mirjana MarkoviÊ
©KOLSKE KNJIÆNICE MarinkoviÊ, prof., Maja SimonoviÊ, prof.
prof. dr. sc. Jadranka LasiÊ-LaziÊ, mr. sc. Dinka KovaËeviÊ,
Biserka ©uπnjiÊ, prof., Sonja ToπiÊ-GrlaË, prof., Zdenka LATINSKI I GR»KI JEZIK
BiliÊ, prof., Ingrid PoljaniÊ, prof. Anelka Dukat, prof., Dubravka MatkoviÊ, prof., Zdravka
MartiniÊ-JerËiÊ, prof., Kornelija PaviÊ, prof.
TEKST OBLIKOVALI I UREDILI
doc. dr. sc. Dijana Vican, Ivan MilanoviÊ Litre, dipl. teol. POVIJEST
akademik Tomislav Raukar, Ivan DukiÊ, prof., Lidija
RAZREDNA NASTAVA: Vranar, prof., Franjo »iËak, prof., Ljiljana Jambor, prof.,
akademik Sibe MardeπiÊ, akademik Mislav JeæiÊ, Vesna Vedrana Dokuπ, prof., Renate Ob den Camp, prof., Karlo
Bobinski, uË. raz. nast., mr. sc. Lucija Puljak, –ura Lisica, prof., Mirjana –uraπ, prof., Zvonko IvankoviÊ,
KuluπiÊ, dipl. uËiteljica, Petar MladiniÊ, prof., Ljiljana prof., Mladenko Domazet, prof., Daniela Jugo Superina,
Klinger, dipl. uËiteljica, Mirjana SuËeviÊ, uË. raz. nast., prof.
Ladislava BunjaËki, prof., Vesna Budinski, dipl. uËiteljica,
Biljana Petljak, dipl. uËiteljica, mr. sc. Snjeæana Dobrota, GEOGRAFIJA
mr. sc. Vatroslav Horvat, Emil-Robert Tanay, prof., mr. sc. Dragica HusanoviÊ-PejnoviÊ, prof. dr. sc. Miljenko
Silvana GalinoviÊ, dipl. def., Sanja Æupa, dipl. uËiteljica, Lapaine, Vesna MiliÊ, dipl. geograf, Zdenka »ukelj, prof.,
Gordana CuraÊ Depolo, dipl. uËiteljica, Anelka Salopek, Anica FumiÊ, prof., Jela Moguπ, prof., Zoran LjubiÊ, prof.,
dipl. uËiteljica, Marina DikoviÊ, dipl. uËiteljica Ana Vodvarka, prof., Ana ©imundiÊ, prof., Jadranka
VukaniÊ, prof.
PREDMETNA NASTAVA:
MATEMATIKA
HRVATSKI JEZIK
akademik Sibe MardeπiÊ, Petar MladiniÊ, prof., Miroslav
doc. dr. sc. Zrinka Jelaska, prof. dr. sc. Karol Visinko, mr.
KlaiÊ, prof., Ladislava BunjaËki, prof., Marija Rako, prof.,
sc. Lucija Puljak, Nada BabiÊ, prof., Boæica JelakoviÊ,
Davorka ©kare, prof., Danijela RuæiÊ-Mrak, prof., Branko
prof., Marina SaboloviÊ, prof., Marijana »eπi, prof.,
Goleπ, prof., Mate Prnjak, prof., Marijana Kuliπ, prof.
Dubravka RovinËanac, prof., Anelka RihtariÊ, prof.,
Marija BaliËeviÊ, prof., Jele Srπen, prof., Vesna Novak,
prof., Marica LediÊ, prof.
365
Nastavni plan i program za osnovnu πkolu
366