P. 1
Nastavni Plan i Program Za OS

Nastavni Plan i Program Za OS

|Views: 1,462|Likes:
Published by SophieNine9

More info:

Published by: SophieNine9 on Dec 16, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/01/2013

pdf

text

original

Sections

  • Predgovor
  • 1.UVOD
  • NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA OSNOVNU ©KOLU
  • 2.ODLUKA O NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU ZAOSNOVNU©KOLU
  • 3.CILJEVI I ZADAΔE ODGOJA I OBRAZOVANJA U OSNOVNOJ ©KOLI
  • 4.TEMELJNE ODREDNICE ODGOJNO- OBRAZOVNOGA I NASTAVNOG RADA PREMA HNOS-u
  • 6.ODGOJNO-OBRAZOVNI, ©KOLSKI I NASTAVNI RAD
  • 8.RAD S DAROVITIM U»ENICIMA
  • 10.NOSITELJI ODGOJNO-OBRAZOVNE DJELATNOSTI U OSNOVNOJ ©KOLI
  • 12.©KOLSKA KNJIÆNICA
  • HRVATSKIJEZIK
  • LIKOVNA KULTURA
  • GLAZBENA KULTURA
  • STRANI JEZICI
  • ENGLESKIJEZIK
  • NJEMA»KIJEZIK
  • FRANCUSKIJEZIK
  • TALIJANSKIJEZIK
  • LATINSKI JEZIK
  • GR»KI JEZIK
  • MATEMATIKA
  • PRIRODA I DRU©TVO
  • PRIRODA
  • BIOLOGIJA
  • KEMIJA
  • FIZIKA
  • POVIJEST
  • GEOGRAFIJA
  • TEHNI»KAKULTURA
  • INFORMATIKA
  • KATOLI»KIVJERONAUK

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu

Republika Hrvatska Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu
Nakladnik: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta Za nakladnika: prof. dr. sc. Dragan Primorac, ministar Tekst uredili: doc. dr. sc. Dijana Vican, Ivan MilanoviÊ Litre, dipl. teol. Lektor: Tomislav Ladan, prof. Recenzenti: prof. dr. sc. Izabela SoriÊ, prof. dr. sc. Slavica BaπiÊ, doc. dr. sc. Antun ArbuniÊ, doc. dr. sc. Maja LjubetiÊ, doc. dr. sc. Igor Radeka Naslovnica: Boris LjubiÊiÊ / STUDIO INTERNATIONAL GrafiËka priprema: SAND, Zagreb Tisak: GIPA, Zagreb Naklada: 10.000 Zagreb, kolovoz 2006.

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuËiliπna knjiænica - Zagreb UDK 371.214(497.5) NASTAVNI plan i program za osnovnu πkolu / <tekst uredili Dijana Vican, Ivan MilanoviÊ Litre>. - Zagreb : Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta, 2006. ISBN 953-6569-25-6 I. Nastavni planovi -- Osnovno πkolstvo -- Hrvatska 300731027

c Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta Trg hrvatskih velikana 6, 10000 Zagreb, Hrvatska Tel: + 385 (0) 1 4569 072 Fax: + 385 (0) 1 4610 490 E-mail: HNOSpotpora@mzos.hr URL: http://www.mzos.hr ISBN 953-6569-25-6

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu

Zagreb, 2006.

SADRÆAJ
Predgovor .......................................................................................................................................................................... 7 NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA OSNOVNU ©KOLU ....................................................................... 8
1. Uvod ........................................................................................................................................................................ 8 2. Odluka o nastavnom planu i programu za osnovnu πkolu ................................................................................. 9 3. Ciljevi i zadaÊe odgoja i obrazovanja u osnovnoj πkoli ................................................................................... 10 4. Temeljne odrednice odgojno-obrazovnoga i nastavnog rada prema HNOS-u ............................................ 11 5. Nastavni plan za provedbu nastavnoga programa ............................................................................................. 12 6. Odgojno-obrazovni, πkolski i nastavni rad ........................................................................................................ 13 7. Odgojno-obrazovni oblici, metode i sredstva izvannastavnoga i izvanuËioniËkog rada ............................... 13 8. Rad s darovitim uËenicima ................................................................................................................................. 14 9. Rad s uËenicima s posebnim potrebama ............................................................................................................ 15 10. Nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti u osnovnoj πkoli .............................................................................. 16 11. Odgojno-obrazovna djelatnost struËnih suradnika u osnovnoj πkoli .............................................................. 17 12. ©kolska knjiænica................................................................................................................................................... 19 13. Integrativni odgojno-obrazovni sadræaji za osnovnu πkolu .............................................................................. 22

HRVATSKI JEZIK ...................................................................................................................................................... 25 LIKOVNA KULTURA ............................................................................................................................................. 51 GLAZBENA KULTURA.......................................................................................................................................... 66 STRANI JEZICI .......................................................................................................................................................... 79 ENGLESKI JEZIK ....................................................................................................................................................... 81 NJEMA»KI JEZIK .................................................................................................................................................... 117 FRANCUSKI JEZIK ................................................................................................................................................ 156 TALIJANSKI JEZIK.................................................................................................................................................. 194 KLASI»NI JEZICI .................................................................................................................................................... 224 LATINSKI JEZIK ...................................................................................................................................................... 224 GR»KI JEZIK ............................................................................................................................................................ 232 MATEMATIKA ......................................................................................................................................................... 238 PRIRODA I DRU©TVO ....................................................................................................................................... 253 PRIRODA ................................................................................................................................................................... 261 BIOLOGIJA ................................................................................................................................................................. 266 KEMIJA ......................................................................................................................................................................... 272 FIZIKA .......................................................................................................................................................................... 279 POVIJEST .................................................................................................................................................................... 284 GEOGRAFIJA ............................................................................................................................................................ 292 TEHNI»KA KULTURA ....................................................................................................................................... 304 INFORMATIKA ....................................................................................................................................................... 310 TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA .................................................................................................. 321 KATOLI»KI VJERONAUK ................................................................................................................................. 336 SUDJELOVALI U IZRADBI NASTAVNOGA PLANA I PROGRAMA ZA OSNOVNU ©KOLU ............ 365

.

tako i u prihvaÊanju provedbe ovoga nastavnog plana i programa kao πkolskoga dokumenta otvorenoga za promjene i daljnja poboljπanja. ostvareno je primjerenije umijeÊe pouËavanja. te poduzelo joπ dva znaËajna koraka. Kako bi se dobile odreenije. omoguÊuje i poziva njezine nositelje da izraze svoju struËnost i ostvare najviπa postignuÊa svoga poziva. djelatnicima Agencije za odgoj i obrazovanje. Prvo.2010.Predgovor Nastavni plan i program za osnovnu πkolu rezultat je rada neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti u πkoli . Unoπenje promjena u opseg. srednjoπkolskom i visokoπkolskom razinom hrvatskoga odgojno-obrazovnoga sustava. . Dragan Primorac . defektologa.). MINISTAR prof. knjiæniËara te mentora. na uravnoteæenu raspodjelu po razredima. sveuËiliπnim profesorima i drugima koji su predano radili na poboljπanju nastavnih sadræaja i koji ustrajavaju na podizanju kvalitete odgojnoobrazovnoga i nastavnog rada u osnovnoj πkoli. preciznije uobliËenje odgojno-obrazovnih ciljeva i zadaÊa prema razvojnim razinama uËenika. uvelo je Eksperimentalni nastavni plan i program za osnovnu πkolu 2005. i drugo. Poboljπanje je usmjereno na rastereÊenje gradiva u svim nastavnim predmetima. te odreivanje prioritetnih promjena o kojima Êe πkole i svi zainteresirani biti obavijeπteni i sustavno ukljuËeni u daljnja poboljπanja obveznog odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Nova hrvatska πkola dopuπta. Ministarstvo znanosti. lipnja 2005. psihologa. predmetno i meupredmetno povezivanje sadræaja na horizontalnoj i vertikalnoj razini. jasnije i ËvrπÊe smjernice za provedbu promjena u sustavu odgoja i obrazovanja. Okvir promjena u osnovnoj πkoli za prosvjetnu i πiru hrvatsku javnost naznaËen je u VodiËu kroz Hrvatski nacionalni obrazovni standard za osnovnu πkolu (2005.. savjetnika i sveuËiliπnih nastavnika na poboljπanju odgojno-obrazovnoga i nastavnog rada u osnovnoj πkoli. a istodobno je postignuta ciljna ujednaËenost s predπkolskom. a s primjenom Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda oæivljen je senzibilitet uËitelja i drugih prosvjetnih djelatnika za promiπljanjem bolje vlastite prakse i odluËnost da se unaprijedi uËenje u πkoli. koji je Vlada RH usvojila 9. povezanost i osiguravanje kontinuiteta odgojnoobrazovnih sadræaja svakako nije znak cjelovite preobrazbe i najviπe kvalitete rada osnovnoπkolskoga sustava odgoja i obrazovanja. recenzentima. S Hrvatskim nacionalnim obrazovnim standardom (HNOS) uveden je nov pristup pouËavanja u osnovnoj πkoli. po prvi je put primijenilo vanjsko vrjednovanje odgoja i obrazovanja provodeÊi nacionalne ispite meu uËenicima prvih razreda gimnazija. kako u podruËju sveukupnoga πkolskog æivota. dr. UËinci istraæivanja ovih pristupa promjenama sustava odgoja i obrazovanja posluæit Êe za (re)definiranje odgojno-obrazovnih smjernica u svim sastavnicama koje Ëine razinu obveznog osnovnog odgoja i obrazovanja. primjerenost. osuvremenjivanje odgojno-obrazovnih sadræaja. Zahvaljujem Ëlanovima svih predmetnih povjerenstava i povjerenstvima drugih odgojno-obrazovnih podruËja. kvalitetu. sc. pedagoga. obrazovanja i πporta RH je izradilo razvojni dokument Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005.uËitelja.../2006. usmjeren na uËenika umjesto na sadræaj.

Rezultati vrjednovanja javnosti su predstavljeni 19. do VIII. prikazani su vidovi i oblici πkolskoga i nastavnog rada. i to E E E program obveznih nastavnih predmeta strukturno ujednaËen za svaki nastavni predmet . po tjednom i godiπnjem broju sati. NASTAVNE PROGRAME.. zadaÊama. Prikazana je uloga i funkcija neposrednih sudionika πkolskoga i nastavnog rada../2006. Osvrt o integrativnim odgojno-obrazovnim programima i moguÊnostima njihove realizacije dan je u uvodnom dijelu. i to E E E E plan nastavnoga rada po predmetima i po razredima . 26/93.. lipnja 2006. . 1 Vrednovanje eksperimentalne provedbe Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda. 22. odnosno putokaz za provoenje promjena u sustav osnovnog odgoja i obrazovanja. kao i djelotvornosti odgojno-obrazovnoga nastavnoga i πkolskog rada temeljit Êe se na znanstveno utemeljenim provjerama i njihovoj znanstvenoj provjerenosti.. Realizacija projekta i vrjednovanje uvoenja HNOS-a povjereni su znanstvenicima Instituta druπtvenih znanosti ≈Ivo Pilar«. odgojno-obrazovnim sadræajima i rezultatima koje treba postiÊi pouËavanjem/uËenjem u svakoj temi (odgojno-obrazovna postignuÊa) program izbornih nastavnih predmeta strukturno ujednaËen .. i 76/05. rada s darovitim uËenicima i s uËenicima s teπkoÊama u razvoju. 2006. Daljnji rad na osuvremenjivanju odgojno-obrazovnih i nastavnih sadræaja. 29/94.od I. Zakona o osnovnom πkolstvu. Objaπnjena je svrha knjiænice kao sastavnoga dijela πkole..NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA OSNOVNU ©KOLU 1. 7/96. 14/01. Izvoenje Eksperimentalnoga nastavnog plana i programa obveznih i izbornih nastavnih predmeta od prvoga do osmoga razreda osnovne πkole prema elementima Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda (HNOS) ostvareno je tijekom 2005. Rezultati uspjeha uËenika na tim ispitima bit Êe takoer jedan od pokazatelja uËinkovitosti rada u osnovnoj πkoli. 27/93. te ukupnom tjednom i godiπnjem broju sati plan izvannastavnih aktivnosti po razredima.s iznesenim ciljevima.s iznesenim ciljevima. odgojno-obrazovni oblici i metode izvannastavnoga i izvanuËioniËkog rada. te sata razrednika 2.) sadræajno donosi: 1. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkolu iznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi. razreda. zadaÊama. 59/01.. odgojno-obrazovnim sadræajima i ciljevima koje treba postiÊi pouËavanjem/uËenjem u svakoj temi (odgojno-obrazovna postignuÊa) posebne programe uËenja stranih i klasiËnih jezika . Zagreb: Institut druπtvenih znanosti ≈Ivo Pilar«. godine u 49 osnovnih πkola u Republici Hrvatskoj. odgojnoobrazovna djelatnost nositelja πkolskoga i nastavnog rada. broj 59/90. Narodne novine. te prema ukupnom tjednom i godiπnjem broju sati plan realizacije posebnih programa uËenja stranih i klasiËnih jezika plan dopunskoga i dodatnog rada. navedene su temeljne odrednice za ostvarenje nastavnoga rada u skladu s odgojno-obrazovnim promjenama. zadaÊama. NASTAVNE PLANOVE.s iznesenim ciljevima. i objavljeni u studiji Vrednovanje eksperimentalne provedbe Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda.1 Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja obavio je prve nacionalne ispite s uËenicima prvih razreda gimnazija. te oËekivanja glede njihove uloge u promiπljanju i ostvarenju aktivnosti za sveukupno poboljπanje odgojno-obrazovnoga rada u πkoli i izvan πkole. odgojno-obrazovnim sadræajima i ciljevima koje treba postiÊi pouËavanjem/uËenjem u svakoj temi (odgojno-obrazovna postignuÊa) Nastavni plan i program nove hrvatske πkole pretpostavlja provoenje posebnih programa kao integrativnih sadræaja. Nastavni plan i program za osnovnu πkolu (temeljem Ël.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu primjenjuje se od πkolske godine 2006. 29/94. lipanj 1999. broj 59/90..) ostaje u primjeni za 6. stavak 3 ove odluke. dr.. 27/93. i 8./2007. Sadræaj Nastavnoga plana i programa iz toËke I... prof. broj 2. sastavni je dio ove odluke. sc. 7. posebno izdanje. posebno izdanje. 14/01.).. broj 2. Dragan Primorac . II. 7/96.). 26/93.. S danom stupanja na snagu ove odluke prestaje vaæiti Odluka o nastavnom planu i programu za osnovnu πkolu (Prosvjetni vjesnik. 59/01. 3. Zakona o osnovnom πkolstvu (Narodne novine. lipanj 1999. MINISTAR KLASA: 602-02/06-05/00041 URBROJ: 533-10-06-1 Zagreb. ODLUKA O NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU ZA OSNOVNU ©KOLU Na temelju Ëlanka 24.. obrazovanja i πporta Republike Hrvatske donosi ODLUKU o nastavnom planu i programu za osnovnu πkolu I. kolovoza 2006. razred osnovne πkole. i 76/05. osim za program tehniËke kulture i izborne nastave informatike iz toËke I. Ova odluka stupa na snagu s danom donoπenja i objavit Êe se u Narodnim novinama. ministar znanosti. Dosadaπnji nastavni plan i program tehniËke kulture i izborne nastave informatike (objavljen u Prosvjetnom vjesniku..2. IV. Ovom se odlukom donosi Nastavni plan i program za osnovnu πkolu u Republici Hrvatskoj. III.

miπljenja. novih standarda u svim æivotnim podruËjima. informacijsko-komunikacijskoga. trajno razvijena intelektualna Ëuvstva. otvorenih za promjene. UËenike treba osposobiti za razumijevanje i otkrivanje svijeta u kojemu æive. druπtvenoga. estetski. Osobne i druπtvene vrijednosti ispunjavaju æivot svakoga Ëovjeka. duhovni razvoj uËenika.2010. tehnoloπkoga. razumijevanje proπlosti i sadaπnjosti u svijetu prirode i druπtva. Promjene πkolskoga pouËavanja/uËenja posebice su usmjerene na uravnoteæeno i povezano obrazovno i odgojno djelovanje.2 Njima treba teæiti na svim razinama formalnog odgoja i obrazovanja. postiæe se jednakost odgojno-obrazovnih moguÊnosti. prirodi. gospodarske. promjene u svijetu rada i sve dinamiËniji razvoj znanosti. Nacionalna odgojno-obrazovna politika usmjerena je na stvaralaπtvo. radno-tehnoloπke.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 3. Suvremeno druπtveno-kulturno okruæenje pretpostavlja odgoj i obrazovanje odgovorne. s dubokim osjeÊajem za oËuvanje nacionalne i kulturne baπtine. estetskih. a obvezni odgoj i obrazovanje Ëine njihov temelj. sposobnosti apstraktnoga miπljenja. obrazovanja i πporta. informacijske i druge promjene. a s obvezom polaæenja osnovne πkole sprjeËava se njihovo odgojno-obrazovno diskriminiranje i druπtveno marginaliziranje. Zagreb: Ministarstvo znanosti. tolerantne i solidarne osobe. E vrijednostima znanja i uËenja kao individualnoga i druπtvenog dobra. te potrebu cjeloæivotnog obrazovanja. S obzirom na odgojno-obrazovne ciljeve. Druπtveno-politiËke. te meuljudskim odnosima. tjelesni. materijalnim i duhovnim vrjednotama. U tom smislu uËenike valja pouËiti o i osposobiti za æivljenje prema: E najsuvremenijim spoznajama iz jeziËnoga. Od πkole se oËekuje da uËenike nauËi uËiti. CILJEVI I ZADAΔE ODGOJA I OBRAZOVANJA U OSNOVNOJ ©KOLI Osnovna πkola predstavlja obveznu razinu odgoja i obrazovanja. druπtveni. osobe stvaralaËkoga duha. motivacije i volje sastavni dio pouËavanja i uËenja u osnovnoj πkoli. praktiËnih vjeπtina i odlika osobnosti. kojoj je funkcija osiguravanje stjecanja πirokog opÊeg odgoja i obrazovanja. inovativnost. . moralnih. E individualnim i kolektivnim pravima i odgovornostima. UËenike valja pouËiti druπtveno prihvatljivim vrijednostima. sposobnosti samostalnoga uËenja i samostalnoga rjeπavanja problema. stvaralaËkih. Ëovjekovom odnosu prema prirodi i druπtvu. odgojnoobrazovni rad u osnovnoj πkoli valja usmjeriti na cjeloviti razvoj uËenika imajuÊi u vidu druπtvene. U tom smislu od πkole se oËekuje promiπljanje o vrijednostima i dugoroËnim odgojno-obrazovnim ciljevima te djelovanje u skladu sa zajedniËki usuglaπenim druπtveno-kulturnim vrijednostima i odgojno-obrazovnim ciljevima. informacijsko-tehnoloπke. druπtvenih. 11. gospodarske. ljudskom stvaralaπtvu. Osnovni odgoj i obrazovanje sadræi etiËku dimenziju potrebnu za æivot dostojan Ëovjeka. ali istodobno Ëuvanje vlastitih kulturnih i povijesnih vrijednosti i nacionalnog identiteta. osposobljenost za usavrπavanje. Funkcija i uloga πkole znaËajno je promijenjena i ne moæe se reducirati na druπtveno-kulturnu reprodukciju. kompetitivnost. Stjecanje znanja u smislu usvajanja brojnih Ëinjenica i generalizacija samo po sebi nije dostatno Ëovjeku za æivot. umjetniËkoga. otvara im se moguÊnost daljnjega πkolovanja. E pouËiti uËenike vrijednostima dostojnih Ëovjeka. matematiËkoga. 2005. πto iziskuje visoko razvijene spoznajne sposobnosti. kontinuirano prilagoenih razvojnoj dobi uËenika i primjerenih uËenikovim predznanjima i æivotnim iskustvima. Osnovna razina odgoja i obrazovanja odnosi se na pouËavanje uËenika onim znanjima i na razvijanje onih kompetencija koje Êe im biti potrebne za obnaπanje razliËitih uloga u odrasloj dobi. politiËke. . pa opÊe obrazovanje podrazumijeva primjenu najdjelotvornijih naËina pouËavanja onim odgojno-obrazovnim sadræajima koji su temelj za razvijanje intelektualnih. 2 Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. te poπtivanje vrijednosti drugih kultura i naroda. moralni. istinoljubive. Zato je razvoj stavova. Opredijeljenost za europski suæivot znaËi prihvaÊanje novih druπtveno-kulturnih vrijednosti. koja Êe pridonijeti razvoju aktivnih i odgovornih pojedinaca.. tjelesnih i drugih sposobnosti. globalizacijske i druge promjene. E stvoriti moguÊnosti da svako dijete uËi i bude uspjeπno. E zahtjevima promjenjivoga svijeta. 10 Opredijeljenost Hrvatske jest stvaranje i razvijanje druπtva znanja. nauËiti ih kako uËiti i pomoÊi im u uËenju. motiviranih i osposobljenih za cjeloæivotno uËenje. E pripremiti uËenike za moguÊnosti i iskuπenja koja ih Ëekaju u æivotu. druπtvu.. prirodoslovnoga. S opÊim odgojem i obrazovanjem uËenici dobivaju temeljna znanja potrebna Ëovjeku za æivot. E graanskom moralu. te sposobnosti za ostvarivanja humanih meuljudskih odnosa. zdravstveno-tjelesnog podruËja i podruËja opÊe kulture i religije. ljudskim dostignuÊima. E poticati i kontinuirano unaprjeivati intelektualni. o drugima i sebi. str. opÊim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima koje izviru iz nacionalne i europske tradicije. u skladu s njegovim sposobnostima i sklonostima. E osposobiti uËenike za uËenje. Ciljevi odgoja i obrazovanja u osnovnoj πkoli su: E osigurati sustavan naËin uËenja o svijetu. nameÊu πkoli zahtjev za uspostavljanjem nove kulture pouËavanja i uËenja.

dosljedno pridræavanje standarda ocjenjivanja i redovito. suradniËki duh te samosvjesnost. E praÊenje uËenikovih podruËja interesa i uvoenje njemu primjerenih oblika pouËavanja i uËenja.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu E E E E temeljnim ljudskim pravima i pravima djece. stvaralaËki interes. odnosno u nastavi svakoga pojedinog predmeta. razloæno izvjeπÊivanje o uËenikovom napretku o uËenju i razvoju. djelotvornu iskoriπtenost vremena na nastavnom satu i u πkoli. tako da je svrha uËenja odreenoga odgojno-obrazovnog sadræaja jasna uËitelju. Ona podrazumijeva: E prilagoivanje nastavnih oblika. poπtenje. metoda i sredstava koji Êe poticajno djelovati na razvoj svih podruËja uËenikove osobnosti. sadræajima i naËelima zdravoga æivljenja. diferencijalne djelatnosti. samostalno i kritiËko miπljenje. svijesti i savijesti naËelima poπtivanja razliËitosti i interkulturalnog razumijevanja. razumijevanju i solidarnosti. naËin praÊenja uËenikova rada kod kuÊe. na naËin da uËenici i roditelji/skrbnici razumiju potrebu odgojno-obrazovnoga interveniranja i naËin daljnjega razvoja i poboljπanja. 11 E E E E E E upuÊivanje na samostalno uËenje kod kuÊe. E stvaranje ugodnoga razrednoga i πkolskog ozraËja koje Êe odraæavati interes i motivaciju uËenika za uËenje. iskrenosti. poπtivanje drugoga i briga o drugome. identificiranje i praÊenje darovitih uËenika i uËenika s teπkoÊama u uËenju. moguÊnosti organizacije i dr. odgovornost. E planiranje i pripremu nastavnoga rada u skladu s postavljenim kratkoroËnim odgojno-obrazovnim ciljevima i vrijednostima. slobodi moralnoga rasuivanja te slobodi miπljenja. samostalno istraæivanje. primjenjivanje razliËitih vrsta ocjenjivanja s obzirom na odgojnoobrazovne ciljeve. ocjenjivanje vlastitoga rada (samovrjednovanje) uËitelja glede postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva. samostalno uËenje i praktiËno djelovanje uËenika. E uzimanje u obzir utjecaj medija i drugih ≈pouËavatelja« u uËenikovom okruæenju. samopouzdanje. razvoju i ponaπanju. kako bi se osigurao odgojno-obrazovni uspjeh svakog uËenika. ali i roditeljima/skrbnicima. E stvaranje πkolskoga i razrednog ozraËja koje se temelji na meusobnom poπtivanju. stvarajuÊi razlikovne sadræaje. redovito praÊenje te pravodobno. tolerancija i razumijevanje. razmjene miπljenja o vrsnoÊi metoda i sredstava pouËavanja. pravednost. diferencijalno ustrojstvo i tempo nastave. istraæivaËki duh. dogovorena naËela rada u πkoli. E uvaæavanje uËenikovih predznanja i neposrednoga iskustva. pomoÊ i suradnju. koji Êe omoguÊiti aktivno. naËina njihova postizanja i ishoda nastavnoga rada te rada i rezultata uËenika. E E E Odlike osobnosti kojima valja teæiti u odgoju i obrazovanju u osnovnoj πkoli su: samostalnost. miroljubivost. metoda i sredstava rada pojedinaËnim potrebama uËenika. jasno i razvidno. upuÊivanje u tehnike uspjeπnog uËenja i sustavno praÊenje izradbe domaÊih zadaÊa. i zahtijevanje dosljednosti u njihovu provoenju. E E E 4. uvoenje i praÊenje samovrjednovanja uËenika i meusobnoga vrjednovanja uËenika u razredu. razumljivu komunikaciju. te poticanje profesionalnoga entuzijazma. solidarnost. TEMELJNE ODREDNICE ODGOJNOOBRAZOVNOGA I NASTAVNOG RADA PREMA HNOS-u Konceptualno unesena promjena u odgojno-obrazovnu i nastavnu djelatnost u πkoli odnosi se na usmjerenost pouËavanja na uËenika. znatiæelju te uËenje kako uËiti. komunikativnost. inicijativnost. E odabir i primjenu nastavnih oblika. redovitu i trajnu suradnju s drugim uËiteljima u obliku rasprava o povezanosti i postojanosti odgojno-obrazovnih sadræaja s drugim odgojnoobrazovnim podruËjima i/ili predmetima. poticanje razvoja darovitih uËenika i omoguÊivanje njihovoga stvaralaπtva sustavno ocjenjivanje uËenika. E planiranje i pripremu πkolskoga i nastavnog rada prema sposobnostima uËenika. pruæanje pomoÊi uËenicima s teπkoÊama u razvoju i senzibliziranje ostalih uËenika za njihove potrebe.. osjeÊaj za jednakovrijednost i jednakopravnost svih ljudi. uËenicima. . uobliËeno i zbrojno vrjednovanje uËenika s konstruktivnim povratnim informacijama o uËenikovom napredovanju. nastavnih sredstava i drugih izvora koji potiËu promatranje. zakljuËivanje. E uporaba primarnih izvora znanja. redovitu i trajnu suradnju s roditeljima u smislu jasno podjeljene odgovornosti glede ostvarivanja ciljeva odgoja i obrazovanja u πkoli.

6. 21. 14.5 (52. VIII. 22. 9. 4. 19. 2. III. 17. OBVEZNI PREDMETI 1. NASTAVNI PLAN ZA PROVEDBU NASTAVNOGA PROGRAMA NASTAVNI PREDMETI I. VJERONAUK STRANI JEZIK OSTALI IZBORNI PREDMETI UKUPNO IZBORNI PREDMETI (IZBORNA NASTAVA) 2 (70) 2 (70) 3 (105) 18 (630) 2 (70) 5 (175) 1 (35) 1 (35) 2 (70) 4 (140) BROJ SATI TJEDNO (NAJMANJE GODI©NJE) PO RAZREDIMA II.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 5. 13. VI. 10.5 (52. 3. HRVATSKI JEZIK LIKOVNA KULTURA GLAZBENA KULTURA STRANI JEZIK MATEMATIKA PRIRODA BIOLOGIJA KEMIJA FIZIKA PRIRODA I DRU©TVO POVIJEST GEOGRAFIJA TEHNI»KA KULTURA TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA UKUPNO OBVEZNI PREDMETI (REDOVITA NASTAVA) IZBORNI PREDMETI 15. LATINSKI JEZIK GR»KI JEZIK UKUPNO POSEBNI PROGRAMI OSTALI OBLICI NEPOSREDNOGA ODGOJNO-OBRAZOVNOGA RADA 20. 12. DOPUNSKA NASTAVA I DODATNI RAD IZVANNASTAVNE DJELATNOSTI SAT RAZREDNIKA 1+1 (35+35) 1 (35) 1 (35) 1+1 (35+35) 1 (35) 1 (35) 1+1 (35+35) 1 (35) 1 (35) 1+1 (35+35) 1 (35) 1 (35) 1+1 (35+35) 1 (35) 1 (35) 1+1 (35+35) 1 (35) 1 (35) 1+1 (35+35) 1 (35) 1 (35) 1+1 (35+35) 1 (35) 1 (35) 3 (105) 3 (105) 3 (105) 3 (105) 3 (105) 3 (105) 6 (210) 3 (105) 3 (105) 6 (210) 12 . V.5) 5 (175) 1 (35) 1 (35) 3 (105) 4 (140) 2 (70) 4 (140) 1 (35) 1 (35) 3 (105) 4 (140) 4 (140) 1 (35) 1 (35) 3 (105) 4 (140) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 3 (105) 2 (70) 1. 5.5) 1 (35) 3 (105) 18 (630) 3 (105) 18 (630) 2 (70) 18 (630) 2 (70) 22 (770) 2 (70) 2 (70) 1 (35) 2 (70) 23 (805) 2 (70) 2 (70) 1 (35) 2 (70) 26 (910) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 1 (35) 2 (70) 26 (910) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 6 (210) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 6 (210) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 6 (210) 2 (70) 2 (70) 4 (140) 6 (210) POSEBNI PROGRAMI KLASI»NIH JEZIKA 18. 5 (175) 1 (35) 1 (35) 2 (70) 4 (140) 5 (175) 1 (35) 1 (35) 2 (70) 4 (140) 5 (175) 1 (35) 1 (35) 2 (70) 4 (140) 5 (175) 1 (35) 1 (35) 3 (105) 4 (140) 1. VII. 7. 8. IV. 16. 11.

itd. odbojka..).. itd. astronomija i sl. projektnoga. Dopunski rad se tada organizira radi bræega prevladavanja odgojnoobrazovnih razlika glede razliËitih πkolskih sustava. do VIII. stjecanju sposobnosti i vjeπtina iz odreenih nastavnih podruËja ili viπe nastavnih predmeta ili samo jednoga nastavnog predmeta. rock. zborsko pjevanje. . Redovita nastava ostvaruje se unutar jednoga razrednog odjela koji se formira od uËenika istoga razreda. meteorologija. koje omoguÊuje iskustveno uËenje i razmatranje odnosa.umjetniËki stilovi i razdoblja (odjeÊa. Redovita nastava odnosi se na obvezno ukljuËivanje djece starosne dobi od πest do petnaest godina u odgojnoobrazovni rad osnovne πkole.. Iako se izbor odreenoga odgojnoobrazovnog vida prvenstveno temelji na objektivnim moguÊnostima πkole. likovne radionice. istraæivanje uzroka i posljedica prirodnih nepogoda. To su: E literarne. terenske nastave i/ili drugih aktivnih didaktiËko-metodiËkih pristupa. do IV. Izvannastavne aktivnosti obiËno su povezane s odreenim nastavnim predmetom ili su interdisciplinarne naravi. skupnom i individualiziranom 13 radu s uËenicima. novinarske. vjeæbama relaksacije i dr. PreporuËuje se viπe timskoga promiπljanja i unoπenja promjena koje Êe poveÊati kvalitetu nastavnoga i πkolskog rada.). Naime. primjerice. Dodatni rad oblik je rada u πkoli koji se organizira za darovite uËenike. ovladavanje vjeπtinama i sposobnostima korektivne gimnastike. pa se privremeno za njega/njih organizira oblik pomoÊi u uËenju i nadoknaivanju znanja. i oblicima nastavnoga rada. Izborni nastavni predmet postaje obvezni nastavni predmet u πkolskoj godini u kojoj se uËenik za njega opredijelio. koji se u pravilu organizira kao razredna nastava za uËenike od I. a istodobno i uspjeπan poticaj za angaæiranje uËenika za rad izvan redovite nastave. razreda.. uspjeπnijega prilagoavanja novom πkolskom okruæenju. filmske radionice. Dopunski rad se moæe organizirati za sve nastavne predmete izuzevπi likovnu. obrasci ponaπanja. πto odraæava i njihovo htijenje za veÊim uspjehom. kemija u svakodnevnom æivotu. dramske. Ëovjek i biljke. E prirodoslovno-matematiËko podruËje. tehniËku i tjelesnu kulturu i izborne predmete. ODGOJNO-OBRAZOVNI. pokusi iz kemije. Ëovjek i æivotinje. πah. E πportsko-zdravstveno-rekreacijsko podruËje koje se odnosi na stjecanje πportskih vjeπtina i sposobnosti (nogomet. Izborna nastava odnosi se na uËenikov osobni izbor odreenoga nastavnog predmeta iz ponude nastavnih predmeta kao izbornih odgojno-obrazovnih sadræaja u πkoli. uËenje druπtvenih plesova. UËitelji trebaju biti osposobljeni za rad u svim oblicima nastavnoga i πkolskog rada. folklora. a pokazuje i veÊu motivaciju za uËenjem u slobodnijim okruæenjima pouËavanja/uËenja. NaËini i metode realizacije izvannastavnih aktivnosti preteæito su radioniËkoga. razreda i kao predmetna nastava za uËenike od V. Izuzetak Ëine kombinirani razredni odjeli koji se mogu formirati za sve uËenike od I.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 6. nego i o stupnju osposobljenosti uËitelja za primjenu najadekvatnijih oblika. razreda ili za uËenike od V. glazbeni projekti (prepoznavanje trajnih vrijednosti i kvaliteta u umjetniËkoj glazbi i ostalim glazbenim pravcima.. komunikacija. glazbenu. pop. koπarka. razreda u planinskim i otoËkim πkolama. 7. darovite uËenike. nastavnoga i izvanπkolskog rada. samoistraæivaËkog tipa odgojnoobrazovnoga rada. uËenike koji zaostaju za oËekivanom razinom uËenja i uËenike s posebnim potrebama. kemija u okoliπu. te dopunskim i dodatnim radom s uËenicima. ©KOLSKI I NASTAVNI RAD Odgojno-obrazovni rad u osnovnoj πkoli ostvaruje se redovitom i izbornom nastavom. te kao efikasan naËin prevladavanja jeziËnih prepreka u sluæenju materinjim jezikom. O uËenikovom izboru i obveznosti pohaanja izborne nastave potrebno je obavijestiti roditelje/skrbnike. Ovaj oblik aktivnosti organizira se za sve uËenike uËenike prosjeËnih sposobnosti. projekti .frontalnom. Razina odgojno-obrazovne πkolske i nastavne uËinkovitosti ne ovisi samo o kvaliteti i opsegu odgojnoobrazovnih i nastavnih sadræaja. kartografija. Dopunski rad predstavlja posebni odgojno-obrazovni program koji se odnosi na uËenika i/ili skupinu uËenika koji ne prate redoviti nastavni program s oËekivanom razinom uspjeha. do VIII. prakticiranje izvannastavnih aktivnosti pretpostavlja samostalnu uËeniËku odluku o ukljuËivanju. organiziranje πkolskog radija i πkolskih novina. Ëesto je zadræavanje tradicionalnih oblika i vidova vezano uz navike u nastavnom radu. do IV.). Sadræaji i podruËja ostvarenja izvannastavnih aktivnosti veoma su raznolika. prehrana. primjerice. metoda i sredstava πkolskoga. Ovaj oblik nastave sluæi i kao posebna pomoÊ djeci graana Republike Hrvatske koji se vraÊaju iz inozemstva. Svrha organiziranja izborne nastave je omoguÊivanje slobode u kreiranju odgojno-obrazovnoga procesa. proπirivanje i produbljivanje znanja i sposobnosti u onom odgojno-obrazovnom podruËju za koje uËenik pokazuje posebne sklonosti i pojaËan interes. te svim vidovima odgoja i obrazovanja . skupnoistraæivaËkoga. genetika. jazz i dr. ODGOJNO-OBRAZOVNI OBLICI. METODE I SREDSTVA IZVANNASTAVNOGA I IZVANU»IONI»KOG RADA Izvannastavne aktivnosti u osnovnoj πkoli podrazumijevaju uËiteljevu slobodu kreiranja odgojnoobrazovnoga rada i smisao za stvaralaπtvo.

u kojemu se uËenici susreÊu s prirodnom i kulturnom okolinom. galerije i druge ustanove.). stjecanje kulture æivljenja u zdravom okoliπu za zdrav okoliπ. pËelarstvo. u skladu s odreenim ciljevima i zadaÊama πkole. turistiËke kulture i sl. i dr. terenska nastava. a pristup sadræaju je dublji. literatura. E formiranje tima struËnjaka koji Êe pratiti njegov/njihov rad. E vrjednovanje uËenikovih rezultata i postignuÊa. NajËeπÊi oblici izvanuËioniËke nastave su πkolski izleti. znanstvenika. sadræajno i metodiËki adekvatno pripremljeno. etnologije. Cilj izvanuËioniËke nastave je uËenje otkrivanjem u neposrednoj æivotnoj stvarnosti. domaÊinstvo. Plan i program ovih aktivnosti utvruje se godiπnjim planom i programom rada πkole. istraæivanja i stvaranja. a moæe biti pod vodstvom mentora izvan πkole (primjerice. nastavna sredstva. utjeËe na stvaranje kvalitetnih odnosa unutar odgojno-obrazovne skupine te potiËe intelektualna Ëuvstva. Rad izvan πkole potiËe radost otkrivanja. ekskurzije. ©kola u prirodi je oblik nastave koji se organizira viπednevno na posebno odabranom prirodnom odrediπtu s odgovarajuÊim uvjetima zatvorenoga i otvorenog prostora za pouËavanje i uËenje. tehnike modeliranja i graenja. Pri organizaciji ovoga oblika rada valja voditi raËuna o interesima. E tehniËko stvaralaπtvo (tehniËke inovacije. Razrednik je duæan .. ©kolska ekskurzija je viπednevno putovanje radi posjeta prirodnim. E druπtveno-humanistiËki projekti i radionice (graanski odgoj i obrazovanje. Program ©kola u prirodi temelji se na godiπnjem nastavnom planu i programu osnovne πkole. E uËeniËko zadrugarstvo . a napose o njihovoj motivaciji. motivacijom i sposobnostima darovitih uËenika je obveza uËitelja i struËnih suradnika u osnovnoj πkoli. Akceleracija je oblik nastave kojim se uËeniku omoguÊuje zavrπavanje osnovne πkole u vremenu kraÊem od propisanog. pogodan je za timski rad. moguÊnostima i sposobnostima uËenika. pletenja. Vaæno je voditi raËuna o individualnim potrebama i sklonostima svakoga darovitog uËenika. UoËavanje darovitih uËenika i poticanje razvoja njihove darovitosti izradbom programa u skladu sa sklonostima. interaktivan. Pogodnost ovoga oblika nastave jest lakπe i bræe uËenje. E oËuvanje prirode i okoliπa te zdravoga naËina æivota . E osiguravanje uvjeta za ostvarenje programa (satnica. osnovne tehnike kukiËanja. a iznimno su poticajne za samoaktualizaciju uËenika i samostalno-istraæivaËko uËenje.).. uËenje o oËuvanju okoliπa. koje se odnose na izradbu i realizaciju projekata o istraæivanju zaviËaja. umjetnika. prava djece i ljudska prava). maketarstvo. odnosno uËenja). MoguÊnosti obogaÊivanja programa za darovitoga uËenika ili uËenike su raznovrsne. i dr. s jasno osmiπljenim ciljevima i zadaÊama. IzvanuËioniËka nastava treba koristiti moguÊnost interdisciplinarnoga povezivanja sadræaja razliËitih nastavnih predmeta. ©kolski izlet je poludnevni ili cjelodnevni zajedniËki odlazak uËenika i uËitelja u mjestu u kojemu je πkola ili izvan njega.seosko gospodarstvo. U izvanuËioniËku nastavu spadaju: izleti. Ëesto povezan s drugim podruËjima. interesima. πportskim i tehniËkim odrediπtima izvan sjediπta πkole. nego individualno rade na zadacima ili projektima uz struËno voenje. E upoznati roditelje s planom i programom izleta ili ekskurzije prije poËetka provedbe. ©kolske ekskurzije mogu trajati najdulje tjedan dana. Izvannastavne aktivnosti su najdjelotvorniji naËin sprjeËavanja druπtveno neprihvatljivoga ponaπanja. individualno voen. Odnosi se na one uËenike koji se istiËu izvrsnim postignuÊima u dijelu ili svim odgojno14 IzvanuËioniËka nastava je oblik nastave koji podrazumijeva ostvarivanje planiranih programskih sadræaja izvan πkole. Vaæno je temeljito planiranje aktivnosti izvan uËionice. ureenje πkolskih vrtova i sl. vezenja. metode i oblici rada prilagoavali prosjeËnoj veÊini u razredu. ZadaÊa uËitelja je zamijeniti uobiËajenu razrednu situaciju u kojoj su se sadræaji. πkolske ekskurzije te program poznat kao ≈πkola u prirodi«. Kod prakticiranja obogaÊenog programa daroviti uËenici se ne izdvajaju iz razredne zajednice i πkolskog okruæenja. Primjena izradbe i realizacije posebnoga ili obogaÊenoga odgojno-obrazovnog programa za darovitog uËenika ili skupinu darovitih uËenika pretpostavlja: E identificiranje darovitoga uËenika. kazaliπta. Dva najËeπÊa pristupa koja se koriste za potrebe darovitih uËenika u osnovnoj πkoli su: E izradba i realizacija posebnoga ili obogaÊenoga odgojno-obrazovnog programa i E akceleracija programa. odlasci u kina. Program se moæe odnositi na svako odgojno-obrazovno podruËje. ljudima koji u njoj æive i koji su utjecali na okolinu. πkola u prirodi i drugi sliËni organizirani oblici pouËavanja/uËenja izvan πkole. RAD S DAROVITIM U»ENICIMA Teænja za visokim odgojno-obrazovnim standardima i postignuÊima zahtijeva pridavanje veÊega znaËenja otkrivanju iznadprosjeËne i darovite djece i stvaranju moguÊnosti za razvijanje njihove darovitosti u jednom ili viπe podruËja. kulturnim.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu njegovanje nacionalne i kulturne baπtine. odnosno dijagnosticiranje darovitosti E izradbu programa rada za jednog ili skupinu darovitih uËenika. povijesnim. oblici pouËavanja.istraæivanje zaviËaja i oËuvanje njegova okoliπa. 8. a koji organizira i izvodi πkola u svrhu ispunjavanja odreenih odgojno-obrazovnih ciljeva i zadaÊa.

ili programe kojima se organizira poseban razred za darovite uËenike. a to je omoguÊivanje ukljuËivanja u posebne povremene odgojno-obrazovne programe koji se organiziraju za skupinu darovite djece unutar same πkole. Vaæno je pritom uzeti u obzir i razinu emocionalne i socijalne zrelosti darovitoga uËenika prije donoπenja odluke o primjeni akceleracije. i potpuna . Za uËenike sa senzoriËkim i motoriËkim oπteÊenjima (vida. naËina. te osiguravanje dodatne podrπke primjenom rehabilitacijskih programa. Darovita se djeca istiËu odreenim natprosjeËnim sposobnostima. koje kreira uËitelj u suradnji s defektologom i drugim struËnim suradnicima. metoda rada i vrjednovanja postignuÊa. ljetne πkole. Redoviti sustav odgoja i obrazovanja osnovne πkole omoguÊuje dva vida integracije djece s teπkoÊama u razvoju: a) potpunu integraciju. Takvim uËenicima se pruæa moguÊnost svladavanja nastavnih programa iz dva razreda tijekom jedne πkolske godine. sluπajuÊi jedan ili viπe predmeta. 23/91. Hrvatski πkolski sustav omoguÊuje i treÊi vid rada s darovitim uËenicima. s dva uËenika s teπkoÊama u razvoju razredni odjel moæe imati najviπe 26 uËenika. i sliËni programi koji se povremeno organiziraju kao tzv. S posebnim programom treba upoznati roditelje/skrbnike. baletne. DjelomiËna integracija podrazumijeva ukljuËenost uËenika s teπkoÊama u razvoju. πto je za uËitelja zahtjevnije u didaktiËko-metodiËkom pristupu. moæe imati najviπe 28 uËenika. 74/99. ukljuËivanjem osposobljenih asistenata u nastavi i dr. odnosno o uvjetima koje pruæa πkola i omoguÊuje lokalna zajednica.) utvreno je da razredni odjel u koji je ukljuËen jedan uËenik s teπkoÊama u razvoju. uglavnom po prilagoenom programu. likovne.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu obrazovnim predmetima. a dio programa svladavaju prema posebnom Okvirnom nastavnom planu i programu za uËenike s teπkoÊama u razvoju.kada uËenik u jednoj πkolskoj godini zavrπava dva razreda. najËeπÊe s lakom mentalnom retardacijom. tjelesnih oπteÊenja) koji su potpuno integrirani u redovite razredne odjele organizira se produæeni struËni postupak u skupinama od 6 do 10 uËenika nakon nastave. Akceleracija je zahtjevniji i osjetljiviji naËin ostvarenja potreba darovitoga uËenika. 9. Pravilnikom o osnovnoπkolskom odgoju i obrazovanju uËenika s teπkoÊama u razvoju (NN. djelom vremena u razrednom odjelu sa skupinom uËenika koji rade prema Nastavnom planu i programu za osnovnu πkolu.glazbene. izradbu i primjenu posebno prilagoenih programa za uËenika s teπkoÊom ili teπkoÊama u razvoju. o kojemu miπljenje i prosudbu donosi poseban tim struËnjaka. te svladavaju redovite nastavne programe uz individualizirane naËine rada s obzirom na struËnu procjenu posebnoga odgojnoobrazovnog djelovanja. πto ovisi o stupnju teπkoÊe i procjeni posebne odgojno-obrazovne podrπke koju uËenici s teπkoÊama u razvoju trebaju. Potpuna integracija podrazumijeva ukljuËenost uËenika s teπkoÊama u razvoju u razredni odjel. a s tri uËenika s teπkoÊama u razvoju razredni odjel moæe imati najviπe 24 uËenika. Prema novim terminologijskim odreenjima uËenici s teπkoÊama u razvoju kategoriziraju se u uËenike s posebnim potrebama. UËenici s lakim teπkoÊama u razvoju u pravilu se ukljuËuju u redovite razredne odjele. i b) djelomiËnu integraciju. Pravilnikom o broju uËenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu u osnovnoj πkoli (NN. 15 . Dodatnim radom Ëesto se potiËe ukljuËivanje uËenika za sudjelovanje na natjecanjima. a postoje i posebne πkole .kada daroviti uËenik provodi u viπem razredu samo dio πkolskoga dana. RAD S U»ENICIMA S POSEBNIM POTREBAMA Suvremena hrvatska πkola omoguÊuje i potiËe integraciju uËenika s lakim teπkoÊama u razvoju u redoviti πkolski sustav. U odgojno-obrazovnom radu s uËenicima s teπkoÊama u razvoju pozornost se usmjerava na sposobnosti i potrebe uËenika. jer njihova integracija u redoviti osnovnoπkolski sustav podrazumijeva prakticiranje posebnih sadræaja. dok nastavne sadræaje likovne i glazbene kulture te tehniËke i tjelesne i zdravstvene kulture svladavaju u redovitom razrednom odjelu. individualizaciju odgojno-obrazovnoga i nastavnog rada.) utvreni su primjereni oblici πkolovanja uËenika s posebnim obrazovnim potrebama. UËenici s lakom mentalnom retardacijom bez utjecajnih teπkoÊa u razvoju πkoluju se u sustavu djelomiËne integracije u posebnim razrednim odjelima u kojima svladavaju nastavne sadræaje hrvatskoga jezika. matematike i prirode i druπtva. sluha. Akceleracija moæe biti djelomiËna . kojega realizira defektolog u posebnom razrednom odjelu. subotnje πkole. programi specijalizacija i sl. susretima i smotrama. NajveÊi broj uËenika s posebnim obrazovnim potrebama potpuno je integriran u redovne razredne odjele i to na naËin da u jednom razrednom odjelu mogu biti najviπe tri uËenika s posebnim obrazovnim potrebama.

planira πkola u suradnji s roditeljima. meuresornu suradnja i suradnja s civilnim sektorom. nagraivati napore uËitelja i uËenika. ciljeve i zadaÊe πkole. praÊenje i vrjednovanje uËenikova napredovanja. provoditi vrjednovanje i samovrjednovanje rada ravnatelja. predviaju niz mjera u podruËju odgojnoobrazovne integracije djece s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: struËno osposobljavanje i usavrπavanje uËitelja. Blok satovi olakπavaju organizaciju ≈bonus nastave«. drukËijim . vremenske dimenzije (kratkoroËni i dugoroËni ciljevi i zadatci). 2003. Individualizirani odgojno-obrazovni programi izrauju se za sve uËenike s posebnim obrazovnim potrebama temeljem Rjeπenja Ureda dræavne uprave i Odluke uËiteljskog vijeÊa πkole. pokazati jasno namjere. Etape izradbe individualiziranoga programa su: inicijalna procjena. povezivanje s kolektivom. NOSITELJI ODGOJNO-OBRAZOVNE DJELATNOSTI U OSNOVNOJ ©KOLI Nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti u πkoli su: ravnatelj. koji obogaÊuju postojeÊe nastavne planove i programe. hrabri. kao i prikladne sadræaje. savjetovanje sa struËnim suradnicima i stalnu suradnju s roditeljima/skrbnicima. UËitelji su struËno osposobljeni nositelji odgojnoobrazovnoga i nastavnog rada u razrednoj i predmetnoj nastavi prema podruËjima nastavne djelatnosti. radu s uËenicima s posebnim potrebama. uËitelja. a za uËenike s teπkoÊama u razvoju predstavljaju teπko dostiæan ili pak nedostiæan cilj. podijeliti zadovoljstvo i zahvalnosti s drugima. izbor metoda. (Vlada RH. a oni ovise o inicijativnosti. te procjeni podruËja koja treba razvijati kod uËenika s posebnim potrebama. Ovaj oblik nastave. istaknuti doprinose i zasluge Ëlanova kolektiva. razumije i usmjerava. ≈bonus nastava«. 2012. poticanje timskoga rada i zajedniËkoga rjeπavanja problema. kao i Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece 2006. Oni ostvaruju odgojno-obrazovnu djelatnost u redovitoj. Ravnatelj je ovlaπtena i odgovorna osoba za funkcioniranje cjelokupnoga odgojno-obrazovnog rada u πkoli i koja po funkciji sudjeluje u razvojno-pedagoπkoj djelatnosti πkole. ona je duæna osigurati primjerenu odgojno-obrazovnu i rehabilitacijsku potporu suradnjom sa struËnjacima izvan ustanove i ovlaπtenim institucijama. Ukoliko πkola nema zaposlenog struËnjaka koji se bavi s uËenicima s teπkoÊama u razvoju. postupaka. pomaæe im. izbornoj. Svi dokumenti i prilozi praÊenja uËenika ulaæu se u mapu uËenika. jasno iskazivati prioritete πkole. Izradba individualiziranoga odgojno-obrazovnog programa temelji se na procjeni sposobnosti. koji predstavlja ponudu zamjenskih aktivnosti za one predmete koji zahtijevaju viπe kognitivne razine. 16 Nova hrvatska πkola predvia moguÊnost uvoenja novih. udruga. odreivanje nastavnih predmeta i sadræaja. Ovaj oblik rada je posebno koristan za sprjeËavanje upuÊivanja djece u specijalizirane institucije i izdvajanje djeteta iz bliske sredine kada to nije nuæno.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2003. kao i preporuke za daljnji rad.). ukljuËiti lokalnu zajednicu u rad i æivot πkole. uËitelji i struËni suradnici. dopunskome i dodatnom radu. uËenikom i struËnim suradnicima. Na kraju svake πkolske godine struËni tim i uËitelji πkole duæni su izraditi pisano izvjeπÊe o postignuÊima. Jedan od takvih oblika je tzv. potiËe razvijanje suradnje i prijateljstva meu uËenicima te ih pouËava zajedniËkom æivljenju. izbora najprikladnijih pedagoπko-psiholoπkih i didaktiËkometodiËkih pristupa i oblika rada do vrjednovanja napredovanja i uspjeπnosti. 10. izvannastavnim i izvanuËioniËkim aktivnostima. Ulazak djeteta u πkolu oznaËava susret s novim socijalnim okruæenjem. a mogu se provoditi kao izvannastavne ili izvanπkolske aktivnosti. ravnatelja.uËenika. razine usvajanja sadræaja. domiπljatosti i moguÊnosti neposrednih sudionika odgojno-obrazovne djelatnosti. U radu s uËenicima s posebnim potrebama u redovitom sustavu odgoja i obrazovanja u osnovnoj πkoli teæiπte se stavlja na izradbu posebnih odgojno-obrazovnih i nastavnih programa. osuvremenjivanje nastavnih planova i programa. sredstava i pomagala. Posebno izraen program pretpostavlja individualizirani rad. mobilne sluæbe podrπke i dr. stvarati suradniËko ozraËje. Razrednik je voditelj i odgojitelj odreene skupine uËenika koja Ëini razredno odjeljenje. praÊenje i ocjenjivanje postignuÊa uËenika. ostalih uËenika. Odgojno-obrazovna uloga ravnatelja je stvaranje ozraËja za promjene. On je osoba koja upuÊuje uËenike u πkolski i nastavni rad. PreporuËuje se ËeπÊe praÊenje uspjeπnosti programa zbog eventualne potrebe mijenjanja ili doraivanja programa. roditelja/skrbnika i Ëlanova obitelji. struËnih suradnika. nazoËiti proslavama. roditelja/skrbnika. te vrjednovanje i samovrjednovanje rada uËitelja. alternativnih oblika rada s uËenicima s teπkoÊama u razvoju. Rad na planiranju i provedbi odgojno-obrazovnoga rada s uËenicima s teπkoÊama u razvoju i njihovoj integraciji u redoviti nastavni rad u πkoli ukljuËuje intenzivnu suradnju uËitelja. interesa i potreba uËenika. lokalne zajednice. od prepoznavanja njihovih posebnosti. Razrednik ima ulogu uËitelja koja se odnosi na voenje povjerenoga razrednog odjela te komunikacijsko posredovanje izmeu neposrednih i posrednih sudionika odgojno-obrazovne djelatnosti /procesa . Sustavnim struËnim usavrπavanjem uËitelja i struËnih suradnika osigurava se potrebna razina osposobljenosti za rad s uËenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. suraivati s Ëlanovima kolektiva u planiranju. do 2006.

izvannastavne aktivnosti. pedagoπkog standarda) i drugih sastavnica odgojnoobrazovne djelatnosti/procesa. psiholog. sudjelovanje u planiranju i programiranju javne afirmacije πkole. provedbu kvantitativne i kvalitativne analize stupnja ostvarenosti ciljeva πkole. E rade na povezivanju πkole s lokalnom i πirom zajednicom. Nositelji razvojno-pedagoπke djelatnosti su struËni suradnici u πkoli. rad struËnih tijela πkole. klasifikaciju. Na poËetku πkolske godine razrednik izrauje program rada svoga odjela. E provode vrjednovanje i samovrjednovanje rada sudionika odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa u πkoli. stavova i navika koje omoguÊavaju cjelovit razvoj osobnosti uËenika. E uvode i prate inovacije u svim sastavnicama odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa. znanstvenih i drugih uvida.planiranje i programiranje rada svakoga struËnog suradnika.praÊenje cjelokupnoga rada πkole i vrjednovanje kvalitete rada i didaktiËko-metodiËkih uvjeta rada. socijalni radnik i knjiæniËar. uspostavljaju i razvijaju sustav informatiËke i dokumentacijske djelatnosti radi evidencije i unaprjeivanja osobnoga rada te rada πkole. E prate nove spoznaje iz podruËja pedagogije / psihologije / defektologije i njihovu primjenu u nastavnom i πkolskom radu. E stalni struËni razvoj nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti u πkoli. identificira probleme uËenika. suradnju s roditeljima. E istraæuju potrebe za kvalitetnu organizaciju odgojno-obrazovnoga rada. E istraæuju i analiziraju pojedine pedagoπke / psiholoπke / defektoloπke pojavnosti (programa. pomaæe im u rjeπavanju problema i neuspjeha u uËenju. . roditeljima. razrednik vodi pedagoπke i administrativne poslove. izradbu nastavnih sredstava i pomagala. Rad pedagoga. Njegova je obveza i stalna suradnja s roditeljima/skrbnicima. planiranje provedbe integrativnih nastavnih i πkolskih programa. osiguravanje nastavne opreme. poticanje uËitelja za primjenu audio-vizualnih sredstava i informatiËke opreme u nastavi. sudjelovanje u osmiπljavanju i kreiranju kratkoroËnoga i dugoroËnog razvoja πkole. E sudjeluju u uvoenju pripravnika u samostalni odgojno-obrazovni rad. πkole i okruæenja . analizu odgojnoobrazovne situacije i pripremu plana odgojnoobrazovnoga djelovanja. Ta podruËja su: E pripremanje πkolskih odgojno-obrazovnih programa i njihove realizacije. E sudjeluju u struËnom usavrπavanju odgojnoobrazovnih djelatnika. izvannastavnih aktivnosti i rada struËnih tijela πkole.ispitivanje i utvrivanje pojava i procesa s ciljem operativnih. struËnim tijelima i drugim sudionicima odgojno-obrazovne djelatnosti /procesa. Razrednikova je uloga stvaranje povoljnoga socijalno-psiholoπkog ozraËja i meusobnoga poπtovanja. sudjelovanje u estetsko-ekoloπkom ureivanju prostora πkole. E organizacijske poslove. njihovo ponaπanje. sistematizaciju i pripremu mjera za raznovrsne potrebe i korisnike. Uz poslove voenja i praÊenja razvoja uËenika. 17 Pripremanje πkolskih odgojno-obrazovnih programa i njihove realizacije odnosi se na: E utvrivanje odgojno-obrazovnih potreba uËenika. otkriva uzroke moguÊega neprihvatljivog ponaπanja. profesionalnu orijentaciju. E 11. defektologa. dijagnostiËkih.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu druπtvenim odnosima i novim obvezama. istraæivanja i projekata. te stalno surauje s drugim uËiteljima. E biblioteËno-informacijska i dokumentacijska djelatnost. E profesionalno informiraju i usmjeravaju uËenike u skladu s njihovim potrebama. odgojno-obrazovnih postignuÊa. planiranje i programiranje rada πkole i nastave . E sudjeluju u provoenju zdravstvene i socijalne skrbi uËenika. Razrednik radi u skladu s odgojno-obrazovnim ciljevima πkole i nastave. pripremu individualnih programa za uvoenje pripravnika u samostalni rad. StruËni suradnici u πkoli ostvaruju sljedeÊe zadaÊe: E potiËu usvajanje vrijednosti. praÊenje razvoja i napredovanja uËenika. E pruæaju savjetodavnu pomoÊ uËenicima. te izradbu godiπnjega plana i programa rada πkole. To su: pedagog. socijalnoga radnika i knjiæniËara usmjeren je na sva podruËja odgojnoobrazovne djelatnosti i sudionike koji sudjeluju u ostvarivanju ciljeva osnovne πkole. Ëija uloga jest stalno unaprjeivanje svih sastavnica odgojno-obrazovnoga rada u πkoli i nastavi. E prate razvoj i odgojno-obrazovna postignuÊa uËenika. interesima i sposobnostima. psihologa. provoenje studijskih analiza. Razrednik prati rast i razvoj uËenika. akcija. ODGOJNO-OBRAZOVNA DJELATNOST STRU»NIH SURADNIKA U OSNOVNOJ ©KOLI Razvojno-pedagoπka i psiholoπka djelatnost sastavni je dio programa rada osnovne πkole. uËiteljima. E ostvarivanje uvjeta za realizaciju plana i programa πkole . planiranje i programiranje nastave. E neposredno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom procesu. E vrjednovanje odgojno-obrazovnih rezultata. defektolog.

istraæuje i analizira nastavni rad. uvaæavanje i zastupanje prava uËenika. StruËno usavrπavanje je obveza neposrednih sudionika odgojno-obrazovne djelatnosti u πkoli i nastavi. Brine o osposobljavanju i struËnom usavrπavanju uËitelja u podruËju integracije i brige za . izbornih predmeta. StruËni suradnici dio poslova rade samostalno. E zdravstvena i socijalna zaπtita uËenika . E sudjelovanje u uspostavljanju i razvijanju informatizacije πkole. individualni i skupni savjetodavni rad sa struËnjacima. s loπim obiteljskim prilikama i drugim oteæavajuÊim okolnostima. provoenje razvojnih i akcijskih istraæivanja i drugih znanstveno-struËnih projekata. identifikacija i praÊenje rada i uspjeha darovitih uËenika. uËiteljima. dijagnosticiranju i terapiji uËenika s teπkoÊama u razvoju i uËenju. te odreuje nastavne oblike i metode rada primjerene sposobnostima takve djece. regionalnim i meunarodnim projektima. praÊenja znanstvene i struËne literature. pedagoπke i nastavne dokumentacije.utvrivanje psihofiziËke sposobnosti djece pri upisu u I.individualno i skupno pruæanje savjetodavne pomoÊi uËenicima. Teæiπte njegova rada je individualni i skupni rad s uËenicima. PrateÊi razvoj i napredovanje uËenika. roditeljima. Psiholog je struËnjak koji primjenjuje znanstvene spoznaje pedagoπke i razvojne psihologije u πkolskoj praksi. roditelja i uËitelja s moguÊnostima nastavka πkolovanja djece/uËenika s obzirom na potrebe svijeta rada. pomoÊ uËenicima u ostvarivanju zdravstene i socijalne zaπtite.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Neposredno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom procesu sastoji se od sljedeÊih aktivnosti: E upisi djece u I. te predlaæe naËine i sadræaje za unaprjeivanje i poboljπavanje nastave i cjelovitoga odgojno-obrazovnog rada u πkoli. utvrivanje kriterija za formiranje razrednih odjela. razmatranje i predlaganje odgojno-obrazovnih mjera za sankcioniranje nepoæeljnih ponaπanja uËenika.sudjelovanje u provoenju zdravstvenoga odgoja i obrazovanja i podizanje zdravstvene kulture uËenika i drugih sudionika odgojno-obrazovnoga procesa. upoznavanje uËenika. roditelja. i to na naËin: E planiranja i provedbe obveznoga struËnog usavrπavanja uËitelja i struËnih suradnika. vrjednovanje realizacije nastavnih programa i πkolskoga rada. E razvojni i savjetodavni rad . E poticanje uËenika. razred. kulture πkole i profesionalne kulture. E unaprjeenje rada πkole . nastavni i πkolski rad. Teæiπte rada pedagoga je na pedagoπkodidaktiËkom podruËju πkolskoga i nastavnog rada. razred osnovne πkole . E praÊenja i pruæanja struËne pomoÊi pripravnicima i uËiteljima poËetnicima. pruæanje struËne pomoÊi uËenicima s teπkoÊama u uËenju. psiholog radi s njima savjetodavno. uËitelje. E nabavku multimedijskih izvora znanja. upoznavanje socijalnih prilika uËenika i pomoÊ uËeniku u ostvarivanju socijalno-zaπtitnih potreba. Utvruje individualne odgojno-obrazovne sadræaje namijenjene uËenicima s teπkoÊama u razvoju i uËenju. sudjelovanje u meuπkolskim. 18 E E E E E suradnje sa struËnjacima i ustanovama koje prate odgojno-obrazovni sustav i onima koji se bave unaprjeivanjem odgoja i obrazovanja. savjetodavni rad s uËenicima s posebnim potrebama. E kreiranje i izradba tiskanih materijala za uËenike. On surauje sa svim drugim sudionicima odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa u πkoli. sudjelovanje u izradbi individualiziranih programa za darovite uËenike i uËenike s teπkoÊama u razvoju. E pruæanje struËne pomoÊi uËeniku i roditelju u koriπtenju literature. E izradba i Ëuvanje uËeniËke dokumentacije. od planiranja i programiranja do vrjednovanja rezultata. predlaganje naËina za unaprjeivanje kvalitete rada πkole. æupanijskim. E voenje πkolske. Defektolog radi na otkrivanju. organiziranja i izvoenja oglednih nastavnih satova. Pedagog je najπire profiliran struËni suradnik. suradnja sa struËnim sluæbama Zavoda za zapoπljavanje i drugim relevantnim ustanovama. E profesionalno informiranje i usmjeravanje uËenika ispitivanje individualnih odgojno-obrazovnih potreba uËenika. izvannastavnih i izvanuËioniËkih aktivnosti. a za dio poslova neophodan je timski rad. te djelotvorniji rad s njima. knjiga i druge literature. praÊenje realizacije dopunskoga i dodatnog rada. BiblioteËno-informacijska i dokumentacijska djelatnost podrazumijeva sljedeÊe aktivnosti: E nabavku znanstveno-struËnih Ëasopisa. a posebice u profesionalnom informiranju i usmjerivanju. Primjenom odgovarajuÊih psihologijskih instrumenata i metoda pridonosi unaprjeivanju psiholoπkoga aspekta odgojno-obrazovnoga i nastavnog procesa. uËenika i razrednih odjela. a aktivnosti struËnih suradnika povezane su sa stalnim struËnim razvojem. a suradnja s drugim sudionicima odgojnoobrazovnoga djelovanja je u funkciji njihova osposobljavanja za bolje razumijevanje uËenikovih potreba i ponaπanja. Sudjeluje u svim fazama odgojno-obrazovne djelatnosti. uËitelja na koriπtenje znanstvene i struËne literature.sudjelovanje u suvremenim promjenama rada πkole. poticanje uvoenja i primjene novih metoda i oblika nastavnoga i πkolskog rada. procjenjivanje njihovih sposobnosti i motivacije. Prati. struËna pedagoπkopsiholoπka i didaktiËko-metodiËka pomoÊ u ostvarivanju nastavnih planova i programa. roditelje. angaæiranja u odgovarajuÊim struËnim udruæenjima. organiziranja i voenja struËnih rasprava u πkoli.

Kao izvor informacija i znanja prvenstveno je namijenjena uËenicima i uËiteljima za potrebe redovite nastave. E izradbu referata ili uradaka na zadanu temu. drugim izvorima znanja i odgovarajuÊom odgojno-obrazovnom tehnikom. Ona ukljuËuje razumijevanje i uporabu informacija. ©kolska knjiænica je prostor prilagoen potrebama uËenika i omoguÊuje im uËenje i samostalno istraæivanje. bibliografija. roditelje. promicanju naËela da su sloboda miπljenja i slobodan pristup informacijama polaziπta za uspjeπno i odgovorno sudjelovanje u graanskom demokratskom druπtvu. KnjiæniËar potiËe razvoj ËitalaËke kulture i osposobljava korisnike za intelektualnu proradu izvora. selektiranju. poznavanju klasifikacijskih naËela. sposobnost razumijevanja korisniËkih potreba te informacijske vjeπtine i znanja o svrsishodnoj i kvalitetnoj uporabi informacija. U danaπnjem druπtvu informacijska pismenost je jedna od vaænih sastavnica Ëovjekove pismenosti uopÊe. pridonoseÊi razvoju kulture samostalnoga intelektualnog rada. a ni kvalitetnoga provoenja slobodnoga vremena. knjiæniËari unose kvalitativne promjene u odgojno-obrazovni rad knjiænice donoπenjem posebnoga programa rada Informacijska pismenost i poticanje Ëitanja. E pripreme uvodnih satova iz pojedinih predmeta. KnjiæniËar prati znanstveno-struËnu literaturu. E prezentacije projekata. ali je i potpora svim nastavnim i izvannastavnim aktivnostima πkole. nego i onih posredovanih suvremenom tehnologijom. kako pri planiranju tako i u ostvarivanju. uËiteljima. ZadaÊa je πkolskoga knjiæniËara stvoriti od uËenika Ëitatelja koji Êe s oduπevljenjem i radoπÊu osjetiti knjiæevno djelo. Nositelj djelatnosti πkolske knjiænice πkolski je knjiæniËar od kojeg se oËekuje profesionalni pristup u komunikaciji i radu. roditeljima ili svim korisnicima zajedno. te analizira i utvruje odnose i utjecaje izmeu socijalnih Ëimbenika i uspjeha uËenika. Pritom tehnike Ëitanja i razumijevanje proËitanoga postaju bitan preduvjet uspjeπnosti procesa cjelokupnoga πkolskog uËenja. struËne suradnike. Ëime se znatno smanjuje optereÊenost uËenika. ©KOLSKA KNJIÆNICA Suvremena πkolska knjiænica informacijsko je. »itanjem uËenik otkriva raznoliki svijet literature. S aktualiziranim promjenama odgoja i obrazovanja u osnovnoj πkoli. administrativnim osobljem i roditeljima/skrbnicima. Na prvome mjestu treba osigurati pristup izvorima znanja koji Êe uËenike potaknuti na razliËite ideje u procesu iskustvenoga uËenja i omoguÊiti im stjecanje stvaralaËkoga iskustva pri uporabi i kreiranju informacija. Suvremena djelatnost knjiænice usmjerena je na informacijsku pismenost i poticanje Ëitanja. knjiæniËar sudjeluje u formiranju multimedijskoga srediπta πkole kroz opremanje struËnom literaturom. Aktivnosti πkolske knjiænice u korelacijskom pristupu prema drugim predmetima odnose se na sljedeÊe: E sudjelovanje u zajedniËkom planiranju tema. Surauje s roditeljima usklaujuÊi odgojno-obrazovne napore πkole i roditeljskoga doma. referentne zbirke i drugih izvora bez kojih nema suvremenoga i svrsishodnoga cjeloæivotnog uËenja te napredovanja u struci. Socijalni radnik utvruje socijalni sastav uËenika u πkoli i pojedinim razrednim odjelima. Upoznaje se s neposrednim uvjetima socijalne sredine u kojoj odrastaju djeca s izraæenim socijalnim potrebama te predlaæe rjeπavanje socijalnih problema takvih uËenika. utvruje didaktiËko-metodiËke uvjete rada. 19 12. struËnoknjiæniËnu te kulturnu i javnu djelatnost. Analizom socijalne situacije u πkoli utvruje eventualne uzroke odgojno-obrazovnih problema i neuspjeha pojedinih uËenika. ne samo iz klasiËnih izvora znanja. Pruæa pomoÊ uËiteljima i roditeljima u razumijevanju socijalnoga ambijenta i otklanjanju socijalnih problema. . uËitelje. To su i preduvjeti za uspjeπna postignuÊa u uËenju i razumijevanju. te provoenjem projekta Hrvatski nacionalni obrazovni standard za osnovnu πkolu. mjesto okupljanja i provoenja izvannastavnoga i slobodnog vremena. ©kolska knjiænica je mjesto gdje se uËenik uvodi u svijet knjige i Ëitanja. E organiziranje predavanja i radionica za uËenike. E realizaciju nastavnoga sata sa zadanom temom. te potiËe uËenike i uËitelje na koriπtenje znanstvene i struËne literature. Upravo u osposobljavanju koriπtenja tog oblika pismenosti πkolska knjiænica dobiva veÊu ulogu. a razlikuje se u zadaÊama i ciljevima. poticanju maπte i uæivanju u Ëitanju. sluæenju njihovom graom. tema ili cjelina. izrauje anotacije i tematske bibliografije. jer pouËava uËenike samostalnom projektno-istraæivaËkom radu. ZadaÊa je suvremene πkolske knjiænice potpora odgojnoobrazovnim ciljevima i zadatcima nastavnoga plana i programa πkole. medijsko i komunikacijsko srediπte πkole. Osim neposrednoga odgojno-obrazovnog rada s uËenicima i njihova upuÊivanja u koriπtenje razliËitih izvora znanja. uporabi raznovrsnih kataloga. Timskim radom πkolskoga knjiæniËara i uËitelja omoguÊuje se meupredmetno povezivanje sliËnih ili zajedniËkih nastavnih sadræaja iz podruËja informacijske i ËitalaËke pismenosti.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu razvoj djece s teπkoÊama. nastavnicima. Samostalnost u uporabi razliËitih izvora informacija i znanja oËituje se u snalaæenju u svim knjiænicama. U skladu s vrstom i stupnjem teπkoÊe. Za ostvarenje odgojno-obrazovnih ciljeva potrebna je suradnja s uËenicima. E provoenje individualnih i skupnih projekata. vrjednovanju i primjeni informacija. potiËe ih na stvaralaËko i kritiËko miπljenje pri pronalaæenju. Djelatnost knjiæniËara u πkolskoj knjiænici obuhvaÊa neposrednu odgojno-obrazovnu djelatnost. Program rada πkolske knjiænice moæe biti namijenjen uËenicima.

E osposobiti uËenike za koriπtenje izvora znanja i informacija u πkolskoj knjiænici. pridonijeti svojoj druπtvenoj sredini. zabavnih). razreda osnovne πkole razvijaju se vjeπtine pisanja i Ëitanja. Prioritet aktivnostima u radu s uËenicima u i sa πkolskom knjiænicom daje se poticanju Ëitanja kao jeziËnoj djelatnosti i temelju obrazovanja. informacijske. znati prepoznati rubriku i odrediti je li ga sadræaj pouËava ili zabavlja (pouËno-zabavni list). Neposredni odgojno-obrazovni rad s uËenicima u πkolskoj knjiænici strukturiran je po razredima i sadræajima. raditi s darovitim uËenicima u dodatnom radu. obogaÊuje se rjeËnik. E nastavni dan u πkolskoj knjiænici. tehniËkih. E upoznati uËenike sa svim izvorima informacija i nauËiti ih koristiti usluge πkolske i drugih knjiænica. Od I. znati se oduprijeti æivotnim nedaÊama te biti sposoban prihvatiti raznovrsnost kultura i stilove æivljenja. Ciljevi odgojno-obrazovne djelatnosti u πkolskoj knjiænici su: E privikavati uËenike na knjiæniËni prostor i ozraËje. Navedeni Ëimbenici omoguÊit Êe uËenicima da postanu svjesni vlastitih informacijskih i ËitalaËkih potreba koje Êe im pomoÊi u aktivnom ukljuËivanju u druπtvo znanja. auditivnim i audiovizualnim sredstvima (tekst. citiranje. nakladnik) i podatke u knjizi. razvijati ËitalaËke vjeπtine i navike te osnove informacijske pismenosti i informacijske vjeπtine koje su preduvjet za uËinkovito pronalaæenje informacija. nauËiti ih posuivati. E organiziranje susreta s osobama koje izlaæu odreenu temu. prevoditelj). daju im se nova znanja. bibliografija i drugih izvora. preporuËenih popisa literature. mjeseËnik). pouËiti uËenike o prepoznavanju bibliografskih podataka o knjiænoj grai. te prepoznati dijelove knjige (naslovna stranica. E izradba biltena. crteæ. upoznati uËenike s primarnim i sekundarnim izvorima informacija za potrebe cjeloæivotnog uËenja.. korice. te razvijati naviku koriπtenja knjiænice i moguÊnosti koriπtenja. slika. aktivno se ukljuËiti u cijelo druπtvo. za istraæivaËke i projektne zadaÊe. pouËiti uËenike o razlikovanju pojmova citat. upoznati ih s izvorima uËenja i znanja i njihovoj svrsi. do IV. . biljeπka i saæetak za potrebe problemsko-istraæivaËkoga i projektnog rada. razredu uËenik treba znati prepoznati i imenovati djeËje Ëasopise (naslovnica). uËenik postaje aktivan sudionik nove hrvatske πkole. da doæivljavaju knjigu kao motivacijsko sredstvo za razliËite aktivnosti priËanjem priËa i bajki u knjiænici..Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Aktivnosti pri realizaciji programa mogu se provoditi u razliËitim oblicima: E radionica za interesnu skupinu uËenika. rjeËnik. 20 E E E E E E uputiti uËenike na knjige kao stalni izvor raznovrsnih znanja (informativnih. E organiziranje Ëitateljskih klubova. fotografija. pomaæe im se u izgradnji sustava vrijednosti i usvajanju etiËkih normi. E izloæbe (knjiga. audiovizualne grae. bivπih poznatih uËenika πkole i dr. Razvijanjem ËitalaËke pismenosti potiËe se govorno i pisano izraæavanje uËenika. Isticanjem osnovne zadaÊe πkolske knjiænice. rjeËnika i sl. razredu uËenik treba znati imenovati osobe koje su vaæne za nastanak knjige (autor. E odgajati i obrazovati aktivnoga Ëitatelja. Takav Êe uËenik moÊi dosegnuti optimalni i æeljeni stupanj obrazovanja. ilustrator. izdanje. knjiænici i njezinoj sveukupnoj grai. sadræaj. slika.. motivirati uËenike za izvanπkolsko Ëitanje. referenca. da savladaju osnovnu komunikaciju s knjiæevno-umjetniËkim tekstovima na razini prepoznavanja. E radionica za uËenike s posebnim potrebama. E radionica za uËenike pojedinih razrednih odjela. biljeπka o piscu. umjetniËkih. te na satovima razredne zajednice. E knjiæevni susreti . mapa. U III. U II. πto su preduvjeti za uspjeπno uËenje svih predmeta.predstavljanje knjiga.). posebice uporabu leksikona. pokazati razlike izmeu knjiga (slikovnica. razlikovati djeËji tisak od dnevnoga tiska i Ëasopisa. enciklopedija. promotivnih materijala. te zadaÊama odgojno-obrazovnoga rada. U I. da usvajaju nove rijeËi i bogate rjeËnik. E obiljeæavanja obljetnica pisaca. da znaju kako je knjiga opremljena (hrbat. E pokretanje projekata koji timski okupljaju uËenike i uËitelje. stjecati naviku Ëitanja djeËjih Ëasopisa. Od uËenika se oËekuje da se znaju samostalno orijentirati u knjiænici i pronaÊi æeljenu knjigu.. Ëuvati i vraÊati knjige na vrijeme. razlikovati Ëasopise prema vremenu izlaæenja (tjednik. Nezaobilazna je uloga πkolske knjiænice u promicanju prava djeteta koja proizlaze iz temeljnoga prava svakoga Ëovjeka da se optimalno razvije na osnovi svojih sposobnosti i intelektualno-emocionalnih potencijala. sa znatiæeljom usvajati nova znanja potrebna za prilagoivanje u svim æivotnim situacijama. knjiæni blok). knjiga).). tonski i videozapis). razvijati sposobnost promatranja. da nauËe aktivno sluπati. Osnovna je zadaÊa suvremene πkole zajedno sa πkolskom knjiænicom poticati potrebu za pisanim izvorima i ostalim vrstama knjiæniËne grae. E utjecati na pozitivna miπljenja i stavove o knjizi. zapaæanja i slobodnog iznoπenja vlastitoga miπljenja. nauËiti ih razlikovati knjiænicu od knjiæare. razredu uËenike treba upoznati sa πkolskim knjiæniËarom i knjiæniËnim prostorom. uËeniËkih radova. pratiti i ispitivati zanimanje uËenika za knjigu. istraæivaËke. u slobodnim aktivnostima. prikazanih vizualnim. E razvijati Ëitateljske i druge sposobnosti i vjeπtine uËenika (komunikacijske.

tematske izloæbe. da su osposobljeni Ëitati s razumijevanjem i prepriËavati vlastitim rijeËima.knjiæevne i filmske tribine. ©kolska knjiænica je prostor za kulturne i javne djelatnosti kao πto su organiziranje. sluæiti se katalozima i bibliografijama pri pronalaæenju informacija za potrebe problemsko-istraæivaËke i projektne nastave. priprema i provedba kulturnih sadræaja . pronaÊi citat i uporabiti ga. treba znati citirati. U VII. dakle. U srediπtu su pozornosti. usporedbom sadræaja. jer se samo meupredmetnim suodnosom. viπenamjenskom ili nekom drugom prostoru u πkoli ili izvan nje. razredu uËenik Êe razumjeti sustav Univerzalne decimalne klasifikacije (UDK) kojom se klasificiraju popularno-znanstvena i struËna djela te prema njemu znati pronaÊi knjigu u bilo kojoj knjiænici. te primijeniti steËena znanja i vjeπtine u cjeloæivotnom uËenju. izabrati te primijeniti informaciju. atlas) i naËine njezine uporabe u svrhu proπirivanja znanja. razredu vaæno je da uËenici razumiju sustav pojedinih vrsta knjiænica u Republici Hrvatskoj (Nacionalna i sveuËiliπna knjiænica. razreda πkolska knjiænica uvodi uËenike u svijet informacija pouËavajuÊi ih samostalnoj uporabi izvora informacija i znanja. raditi biljeπke i pisati saæetak. vremenom i tempom rada. razredu uËenici trebaju upoznavati referentnu zbirku (enciklopedija. UËenik treba samostalno rabiti predmetnicu. naËine pretraæivanja i izvore informacija za rjeπavanje problemsko-istraæivaËkih zadaÊa. znati samostalno pretraæivati 21 fondove knjiænica e-katalogom (on-line katalog i on-line informacija) radi pronalaæenja jedinica knjiæne grae ili izvora informacija za samostalnu izradbu uËeniËkoga rada. filmske projekcije i videoprojekcije. popularno-znanstvena i struËnu literaturu te stjecati naviku sluæenja znanstveno-popularnim tekstom. razredu uËenik treba znati izabrati i uporabiti podatke iz razliËitih Ëasopisa pri oblikovanju informacija. objasniti kataloæni opis i pronaÊi knjigu u knjiænici uz pomoÊ knjiæniËnoga kataloga. treba samostalno uoËiti koje knjige nekoga autora ima knjiænica. timski rad uËitelja i svih struËnih suradnika. a neki Êe se obraditi tijekom jednog sata. knjiæevni susreti. znati pronaÊi odgovor na pitanje ima li odreena knjiænica neku jedinicu knjiæniËne grae. rjeËnik. izabrati tehnike rada. UËenik treba biti osposobljen pretraæivati fondove knjiænica putem e-kataloga (on-line katalozi). narodna. UËenik treba znati razlikovati tiskani i elektroniËki Ëasopis. U VIII. knjiga. usvojiti citiranje literature pri izradbi referata i zadaÊa istraæivaËkoga tipa.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu UËenici trebaju svladati samostalno Ëitanje knjiæevnoumjetniËkih tekstova i poznavati aktivnosti knjiænice radi poticanja Ëitanja i uporabe knjiænice u uËenju i kreativnom koriπtenju slobodnoga vremena. predstavljanje πkolskih novina. razredu. Sadræaje treba ostvarivati na naËine koji aktivno ukljuËuju uËenike. te znati pronaÊi. veËeri poezije. BuduÊi da πkolska knjiænica sve uspjeπnije usklauje svoje zadaÊe i ciljeve s nastavnim i izvannastavnim aktivnostima. te usvojiti pojam autorstva (poπtovati intelektualno vlasniπtvo u uporabi i kreiranju informacija). potiËu njihovu znatiæelju i kreativnost. specijalna i πkolska knjiænica) i u svijetu. U svim aktivnostima potrebna je kreativna suradnja. razredu uËenik treba znati uoËiti podruËja ljudskoga znanja (struke). meu kojima je i πkolski knjiæniËar. natjecanja u znanju. teme iz programa mogu se ostvariti korelacijom s bilo kojim podruËjem iz πkolskoga programa. leksikon. Za neke sadræaje bit Êe potrebno viπe sati. Program rada u πkolskoj knjiænici odnosi se i na suradnju s ustanovama koje se bave organiziranim radom s djecom i mladeæi u slobodno vrijeme. te korelacijski pristup planiranju i programiranju rada. U IV. razumjeti vaænost i svrhu pravilnoga citiranja literature u tijeku pisanja samostalnoga rada. Realizacija sadræaja programa ËitalaËke pismenosti i knjiæniËno-informacijskoga podruËja πkolske knjiænice Broj i redoslijed odgojno-obrazovnih sadræaja vezanih za rad u πkolskoj knjiænici nije odreen posebnim brojem nastavnih sati. Ëitati tekst iz Ëasopisa s razumijevanjem i znati ga prepriËati. informatiËkoj uËionici. U VI. zapaziti njihovo grananje. U procesu pouËavanja vaæno je razvijati sposobnosti procjene vrijednosti svake informacije. Sadræaji programa mogu se izvoditi u πkolskoj knjiænici. Redoslijed sadræaja ne upuÊuje na strogi redoslijed obradbe. koliko ih ima i koji im je trenutaËni status. trebaju znati prepoznati referentnu zbirku na razliËitim medijima. . UËenici trebaju nauËiti razlikovati knjiæevno-umjetniËka djela. jer svaki sadræaj moæe biti podloga za ostvarivanje ciljeva i zadaÊa ËitalaËkoga i informacijskog opismenjivanja. prepoznati i imenovati znanosti. OËekuje se da uËenici steknu znanje o meupredmetnom povezivanju knjiæniËno-informacijskih znanja s drugim predmetima. pokazivanjem sliËnosti i razlike unutar odreenoga podruËja znanja moæe usvojiti kvalitetno i primjenjivo znanje. U V. informacija i njeno vrjednovanje u svrhu razvijanja osobne odgovornosti pri stjecanju vjeπtina potrebnih za cjeloæivotno uËenje. OËekivanje je da uËenik zna pronaÊi knjigu na polici uz pomoÊ signature. Od V. pravopis.

UËinkovito odgojno-obrazovno djelovanje podrazumijeva opredjeljenje cijele πkole i usklaeno djelovanje svih Ëimbenika u okolini. pravilne prehrane i redovite tjelesne aktivnosti. pouËavanje o zdravlju i zdravom æivljenju treba doticati sva podruËja koja na njega utjeËu. pedagozi. odnosno istaknute pojedince koji bi s pozitivnim stavovima. rukovodstvo πkole i svi zaposlenici πkole u suradnji s roditeljima. Redovita je tema roditeljskih sastanaka i okosnica zajedniËkoga druæenja. odgovornom roditeljstvu. Zdravstveni odgoj i obrazovanje ostvaruju se u πkoli timskim radom i u suradnji odgojno-obrazovnih i zdravstvenih djelatnika. Nastavne teme o zdravlju mogu biti meupredmetno povezane s konkretnim nastavnim sadræajima i temama koje obvezuju uËitelje prirode. okupljanja. na vaænost kretanja i boravka na svjeæem zraku. U odgoju i obrazovanju za zdravlje oËekivanja su usmjerena na to da uËenici razumiju odnos higijene i osobnoga æivotnog stila. biologije. Ëime se razvija odgovornost za vlastito zdravlje i zdravu okolinu. zdravstvenoj zaπtiti.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 13. zdravstvenoj kulturi pojedinca i o prevenciji bolesti. ovlaπtenim vanjskim suradnicima. ustanovama i institucijama. zdravstveni odgoj i obrazovanje ostvaruju svi uËitelji. defektolozi. na najËeπÊe probleme i poremeÊaje koji se pojavljuju u odreenoj razvojnoj dobi. uËenje o spolno prenosivim bolestima. na specifiËna ponaπanja i probleme odrastanja u pubertetu i adolescenciji. socijalni radnici. upozoravati na potrebu redovitoga djeËjega sna i odmora. usvajanje zdravih æivotnih navika. te na riziËna ponaπanja. Roditelje je potrebno ukljuËiti u odgojno-obrazovni rad πkole kada dijete krene u πkolu. te razvoja pozitivnih stajaliπta i motiva za zdrav i odgovoran naËin æivota. Ako uËenici razumiju odnos izmeu hrane i zdravlja. BuduÊi da na zdravlje utjeËu okolina i æivotne navike. potrebno je u provedbu zdravstvenoga odgoja ukljuËiti roditelje i druge struËnjake. Temeljna pretpostavka suvremenoga pogleda na zdravlje jest da je pojedinac odgovoran za svoje zdravstveno stanje. Odgojno-obrazovno djelovanje πkole i roditelja dopunjuje se u suradnji sa zdravstvenim djelatnicima. BuduÊi da je zdravlje veoma sloæena kvaliteta æivljenja. INTERGRATIVNI ODGOJNOOBRAZOVNI SADRÆAJI ZA OSNOVNU ©KOLU a) ZDRAVSTVENI ODGOJ I OBRAZOVANJE Planiranje i ostvarenje zdravstvenoga odgoja i obrazovanja uËenika u osnovnoj πkoli jedan je od temeljnih ciljeva i zadaÊa opÊega odgoja i obrazovanja. Sadræaji zdravstvenoga odgoja odnose se na uËenje o zdravlju i zdravom æivljenju. Zdravstveni odgoj i obrazovanje nezaobilazan je sadræaj satova razredne zajednice. U radu s uËenicima. posebno s obzirom na prevenciju najznaËajnijih zdravstvenih problema. koji se odraæava na cjelokupni æivot i aktivnosti razreda. Napredak znanosti i intenzivne promjene ekoloπkih i globalizacijskih uvjeta æivota nadiπli su moguÊnosti samostalnoga odgoja i obrazovanja o zdravlju kao vrijednosti koja pridonosi kvaliteti æivota pojedinca i zajednice. shvaÊanje vrijednosti zdravlja i sposobnost preuzimanja odgovornosti za sebe i druge. S roditeljima je osobito vaæno suraivati na promicanju zdrave prehrane. Posebni ciljevi zdravstvenoga odgoja i obrazovanja usmjereni su na razumijevanje Ëimbenika higijene i osobnoga æivotnog stila u odgoju i obrazovanju za zdravlje. U cjelokupnom i cjelovitom djelovanju πkole. Promocija zdravlja provodi se u proaktivnom procesu usvajanja zdravoga naËina æivota. potrebno je uskladiti s razvojnom dobi uËenika. socijalnoga. Svjetska i domaÊa iskustva rada na tom podruËju pokazuju kako je vaænije i uËinkovitije promicati zdravlje. uËinkovitom suprotstavljanju uæivanju sredstava ovisnosti i drugim riziËnim ponaπanjima. provedbe razliËitih humanitarnih i drugih aktivnosti. Informacije o zdravlju. razrednike i struËne suradnike koji sudjeluju u neposrednom odgojno-obrazovnom radu ili u realizaciji drugih planiranih programa i projekata. promociju zdravlja i kulture zdravoga æivljenja svakoga Ëovjeka. a ne samo odsutnost bolesti i iznemoglosti. psiholozi. emocionalnoga. osobnoga i duhovnog zdravlja. moÊi Êe donositi odluke koje Êe poboljπavati njihovo zdravlje i sprjeËavati bolesti. konkretnim æivotnim navikama i prijedlozima postali saveznici u ostvarivanju opÊih i posebnih ciljeva odgoja i obrazovanja za zdravlje. Zdravlje se prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji definira kao fiziËko. tjelesne i zdravstvene kulture. Ishodi provedbe zdravstvenoga odgoja u πkoli su razumijevanje zdravlja. mentalnoga. duπevno i socijalno blagostanje. OpÊi cilj interdisciplinarnoga rada je promicanje zdravlja i zdravoga naËina æivota. πto podrazumijeva stjecanje znanja o zdravoj prehrani. preventivni odgojno-obrazovni program potrebno je temeljiti na viπedimenzionalnom modelu zdravlja koji ukljuËuje podruËja tjelesnoga. njihovim interesima i potrebama. . oËuvanju reprodukcijskoga zdravlja. 22 U sigurnoj i poticajnoj sredini πkole i roditeljskoga doma uËenici trebaju nauËiti preuzimati odgovornost za vlastito zdravlje.

Potrebna je temeljita promjena stoljeÊima razvijane kolektivne svijesti o neiscrpnom kapacitetu okoliπa. koji Êe pridonijeti i nadomjestiti sva naruπavanja nastala ljudskim aktivnostima. odgoj i obrazovanje za okoliπ i odræivi razvoj moæe se ostvarivati u izvannastavnim aktivnostima te drugim organizacijskim oblicima rada: integriranom izvanπkolskom nastavom. omoguÊuju umreæavanje πkola sa sliËnim interesima te osiguravaju meusobnu potporu i razmjenu iskustava. koji svojim zdravstvenim ponaπanjem daju uËitelji. rjeπavanje problema primjerenih razvojnoj dobi te aktivno sudjelovanje u donoπenju odluka. razvijanje kritiËkoga miπljenja i vjeπtina vrjednovanja informacija te vjeπtina demokratske rasprave u rjeπavanju problema. a odnosi se na sudionike u prometu. πto se odnosi na poπtovanje fenomena 23 b) . vjeπtina. koji podrazumijeva gospodarski i druπtveni rast i razvoj. Provoenje programa zdravstvenoga odgoja i obrazovanja podrazumijeva primjenu novih komunikacijskih obrazaca koji Êe pomoÊi da uËenici shvate utjecaj zdravlja na kvalitetu æivljenja i donoπenje kvalitetnih odluka za vlastito zdravlje i zdravlje drugih. Osim u postojeÊim nastavnim predmetima.πkole. socijalne. te estetsko ureenje πkole. uz istodobno oËuvanje kvalitete okoliπa i razumno koriπtenje prirodnih resursa. ravnatelji i drugi zaposlenici πkole jednako kao i roditelji. Za provedbu zdravstvenoga odgoja i obrazovanja potrebno je trajno usavrπavanje uËitelja. RazliËite aktivnosti u πkoli. ostvarivanjem πkolskih projekata za okoliπ. kulturno-tradicijske i gospodarske aspekte okoliπa. te sudjelovanjem u razliËitim regionalnim. Za samostalno kretanje uËenika do πkole i oko πkole odgoj i obrazovanje poËinju u πkoli. struËni suradnici. moguÊnost odræavanja potrebne razine osobne higijene. Za ostvarivanje odræivoga razvoja. na izgraivanje svijesti o vlastitim vrijednostima. urednost i ËistoÊa πkolskoga prostora. Odgoj i obrazovanje za okoliπ i odræivi razvoj predstavlja relevantan sadræaj cjeloæivotnog uËenja. projekta RKO . Ono je takoer u srediπtu zanimanja meunarodne zajednice te je predmetom brojnih deklaracija. konvencija i meudræavnih sporazuma. vaæan je za razvoj sloæenih kognitivnih i socijalnih vjeπtina koji Êe djeci i mladima pomoÊi izgraditi unutarnje vrijednosti i kriterije zdravoga ponaπanja i prihvaÊanja zdravlja kao istinske vrijednosti. mirnog rjeπavanja sukoba i spremnost za odgovorno donoπenje odluka. ali i lokalne zajednice. Odgoj i obrazovanje za okoliπ i odræivi razvoj svojim sadræajima obuhvaÊa sve πto nas okruæuje te podrazumijeva prirodne. ZadaÊa je πkole osmiπljavati i unositi sadræaje za ostvarivanje odgoja i obrazovanja za okoliπ i odræivi razvoj. suosjeÊanje i uvaæavanje potreba drugih. organiziranjem tribina. Polaskom u prvi razred uËenici trebaju pokazati djelomiËnu samostalnost u cestovnom prometu i prelasku æeljezniËke pruge ako put do πkole vodi preko nje. moguÊnostima i snagama te uspostavljanje kvalitetnih odnosa s drugim ljudima. Projekti i programi s temom zaπtite okoliπa i odræivoga razvoja. predavanja. te razviti sposobnosti i vjeπtine koje Êe im pomoÊi u suoËavanju s naslijeenim i novonastalim problemima. c) PROMETNA KULTURA Prometna kultura je dio opÊe kulture. Pozitivan primjer. primjerenost namjeπtaja i opreme. poput meunarodnih programa GLOBE i SEMEP. nacionalnim i meunarodnim projektima. Ostvarivanje ovih kompetencija zahtijeva primjenu odgovarajuÊih metoda i oblika rada. udrugama i gospodarskim tvrtkama. vaæni su Ëimbenici u provedbi i ostvarenju zdravstvenoga odgoja i obrazovanja. posebno u suradnji s lokalnom zajednicom. danima integrirane nastave u πkoli.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu isticati i podupirati i vjeæbati pozitivne modele ponaπanja radi usvajanja zdravih navika. nacionalnoga programa Mladih Ëuvara prirode i sliËno. zdravstveni djelatnici i druπtveno okruæenje u najπirem smislu. struËnim institucijama. koji Êe u najveÊoj mjeri aktivirati uËenika te mu omoguÊiti iskustveno uËenje i uËenje otkrivanjem. ODGOJ I OBRAZOVANJE ZA OKOLI© I ODRÆIVI RAZVOJ Pitanje zaπtite okoliπa i odræivoga razvoja strateπko je pitanje svake dræave. Prometni odgoj poËinje veÊ u roditeljskom domu. zadovoljavanje vlastitih potreba. glediπta i vrijednosti. nastavnika i struËnih suradnika. daju tematski i sadræajni okvir aktivnostima odgoja i obrazovanja za okoliπ. Novi naraπtaji moraju izgraditi drukËiji odnos spram okoliπa. susreti. U smislu osposobljavanja mladih ljudi za ulogu aktivnoga graanina potrebna su relevantna znanja. BuduÊi da se temelji na izgraivanju pozitivnoga sustava vrijednosti pojedinca. pri Ëemu se vodi raËuna da se ne dovede u pitanje moguÊnosti zadovoljavanja potreba buduÊih generacija i drugih æivih biÊa. U realizaciju ovoga programa poæeljno je ukljuËivanje roditelja/ skrbnika. æivota. Ëesto se govori o unutarnjem okoliπu. nego pozornost i napore usmjerivati na sprjeËavanje bolesti. Vrijednost takvoga odgojno-obrazovnog rada jest u sprjeËavanju i smanjenju broja nesreÊa u kojima stradavaju djeca i odrasli. posjeti. prirodom i samim sobom. projekti i drugi oblici organiziranoga promicanja zdravlja u socijalnoj okolini koja potiËe suradnju i samostalnost u primjeni znanja. prmjerice. Osim redovitoga i stalnog rada na provoenju zdravstvenoga odgoja i obrazovanja korisne su razliËite akcije. Odgoj i obrazovanje za sudjelovanje u prometu sastavni su dio plana i programa osnovne πkole. obrazovanje ima presudno znaËenje.

E kao izborni predmet. Program obuhvaÊa: E odgoj za ljudska prava. E sustavno kroz cjelokupni πkolski plan i program. Osim redovitoga i kontinuiranog rada na prometnoj kulturi uËenika korisne su i povremene akcije u suradnji s prometnom policijom i predstavnicima hrvatskih æeljeznica. E kroz izvanπkolske aktivnosti. Rad s prometnim jedinicama i prometnim sekcijama klubova mladih tehniËara pruæa velike moguÊnosti za odgojno-obrazovno djelovanje u podruËju prometne kulture i preporuËuje se njihovo osnivanje gdje god postoje moguÊnosti za njihov rad. Primjer odraslih u pouËavanju prometne kulture je presudan. E kroz izvannastavne aktivnosti u vidu projekata. do IV. E odgoj za mir i nenasilno rjeπavanje sukoba. suradniËko uËenje. Odgoj za ljudska prava i demokratski graanski odgoj je programski ujedinjen od I. d) ODGOJ I ORAZOVANJE ZA LJUDSKA PRAVA I DEMOKRATSKO GRA–ANSTVO Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i za demokratsko graanstvo sustavno je uveden u hrvatski odgojnoobrazovni sustav 1999. socijalno uËenje koriπtenjem informacijskih i komunikacijskih tehnologija i dr. Dobri primjeri vrijede viπe od zapovijedi i zabrana. U njemu su ujedinjena dosadaπnja iskustva steËena provoenjem takvoga odgoja i obrazovanja u naπem sustavu i iskustva drugih zemalja. razredu od uËenika se ne oËekuje snalaæenje u sloæenim prometnim situacijama. Prometni odgoj i obrazovanje ne smije se ograniËiti samo na davanje znanja o prometnim pravilima. natjecanja u voænji biciklom na prometnom poligonu. razreda. u podruËju razredne nastave. kako zbog nedovoljno razvijenih osjetila. E odgoj za sprjeËavanje predrasuda i diskriminacije. Iako djeca te dobi posjeduju osnovnu sposobnost snalaæenja. razreda. odabrati jedan od izbornih modula veÊ od V. pa im paænja Ëesto skreÊe na druge sadræaje i to ih posebno ugroæava. E istraæivanje humanitarnog prava i sl. U predmetnoj nastavi od V. U niæim razredima osnovne πkole djeca su posebno ugroæena u prometnoj svakidaπnjici. igranje uloga. E identitetni i interkulturalni odgoj i obrazovanje. uz program tehniËke kulture. ako to æele. Pravilan prometni odgoj i obrazovanje ukljuËuje uvjeæbavanje ponaπanja na ulici i prometnoj stvarnosti kao i simuliranoj prometnoj situaciji. uklanjanje kvarova na biciklu. 24 . odnosno dva πkolska sata tjedno. E odgoj za odræivi razvoj. uËenje u paru. Razvoju prometne kulture pridonose sastanci i razgovori s roditeljima. simulacije. natjecanja u vjeπtinama kao πto su voænja bicikla. rjeπavanje problema. Osim u redovitoj nastavi sadræaji prometne kulture predvieni su u izbornoj nastavi. Djeca te dobi nemaju dovoljno izgraenu odgovornost za opasne prometne situacije. Prikladnim predavanjima uz pomoÊ filmova roditelji mogu pomoÊi uËiteljima u prevenciji stradavanja djece u prometnim nezgodama. razreda izraena su dva posebna programa: program odgoja i obrazovanja za ljudska prava i program graanskog odgoja. Korisna su natjecanja prometnih jedinica. Poæeljno je da svi uËitelji budu upuÊeni na program odgoja za ljudska prava i na program graanskoga odgoja kako bi uËinkovitije koristili metodu integracije i korelacije srodnih odgojno-obrazovnih sadræaja. Ovaj program moæe se ostvarivati na nekoliko naËina: E interdisciplinarno. zbog niskoga rasta imaju suæeno vidno polje i orijentacija im je znatno oteæana na prometnoj ulici. Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokratsko graanstvo omoguÊuje primjenu aktivnih metoda uËenja i pouËavanja: projektno uËenje. natjecanja uËenika u poznavanju prometnih propisa. E odgoj za demokratsko graanstvo. koja se odnosi na primjenu Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko graanstvo. godine odlukom Vlade Republike Hrvatske. UËenici mogu. do VIII.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu U I. kroz sve predmete koji sadræe programske teme koje su bliske temama ljudskih prava. tako i zbog skromnoga prometnog znanja i iskustva. ovisno o programu. Nastavnim programom predvieni su sadræaji prometne kulture i prometnog odgoja u sastavu predmeta priroda i druπtvo u razrednoj nastavi te u sklopu predmeta tehniËka kultura u viπim razredima osnovne πkole. Izborni programi izvode se kontinuirano tijekom cijele πkolske godine jedan.

tiskom. E razvoju literarnih sposobnosti. njegovoj knjiæevnosti i kulturi. E osposobljivanje za vrjednovanje radijskih i televizijskih emisija te filmskih ostvarenja. potrebno je navesti kako svaka od predmetnih sastavnica pridonosi ostvarenju temeljnoga nastavnoga cilja: osposobljivanje uËenika za jeziËnu komunikaciju u svim priopÊajnim situacijama u kojima se moæe zateÊi uËenik osnovne πkole. Nastava hrvatskoga jezika najuæe je povezana sa svim ostalim predmetnim podruËjima jer se sva nastavna komunikacija ostvaruje hrvatskim jezikom. vjeπtina. Primanje ili recepcija pretpostavlja razumijevanje jeziËne poruke. E ostvarivanje uspjeπne usmene i pisane komunikacije. stripom. E postupno usvajanje hrvatskoga jeziËnog standarda. E razvijanje osjetljivosti za knjiæevnu rijeË. posebno jeziËnim normama. jeziËno izraæavanje i medijsku kulturu. E razvijanju poπtovanja prema jeziku hrvatskoga naroda. a obuhvaÊa Ëetiri predmetne sastavnice: hrvatski jezik. ZadaÊe nastavnoga podruËja medijska kultura: E osposobljivanje za komunikaciju s medijima: kazaliπtem. a prema naËelu meupredmetnoga povezivanja funkcionalno se povezuju s ostalim nastavnim podruËjima. E osposobljivanje za samostalno Ëitanje i primanje (recepciju) knjiæevnih djela. stajaliπta. sadræaja. ZadaÊe nastavnoga podruËja knjiæevnost: E spoznavanje i doæivljavanje. E primanje (recepcija) kazaliπne predstave. E razvijanje Ëitateljskih potreba. a pridonosi: E razvoju jeziËno-komunikacijskih sposobnosti pri govornoj i pisanoj uporabi jezika u svim funkcionalnim stilovima. JeziËne sposobnosti ostvaruju se jeziËnim djelatnostima i misaonom obradbom. S obzirom na sloæenu strukturu nastavnoga predmeta. nego ga uËiti jezikoslovnim pojmovima te normama i pravilima na teorijskoj razini. E osvjeπÊivanje razlika izmeu standardnoga jezika i zaviËajnih idioma. Primanje poruka ukljuËuje sluπanje i Ëitanje te misaonu obradbu jeziËnoga 25 . Odaπiljanje poruka ili jeziËna proizvodnja ostvaruje se misaonom obradbom sadræaja i njegovim jeziËnim oblikovanjem govorenjem ili pisanjem. tj. E osvjeπÊivanje potrebe za jeziËnim znanjem. Ostvarivanje svrhe i zadaÊa nastave hrvatskoga jezika ukljuËuje ovladavanje standardnim jezikom. Prema naËelu unutarpredmetnoga povezivanja zadaÊe i sadræaji svih predmetnih sastavnica meusobno se proæimaju i nadopunjuju. raËunalom. misli i stavova. E stvaranje navika uporabe pravogovornih (ortoepskih) i pravopisnih (ortografskih) norma. ZadaÊe nastavnoga podruËja jeziËno izraæavanje: E razvoj sposobnosti izraæavanja doæivljaja. E stvaranju zanimanja i potrebe za sadræajima medijske kulture. vrijednosti i navika koje pridonose njihovu osobnomu razvoju i omoguÊuje im aktivno sudjelovanje u druπtvu. primanje (recepcija) knjiæevnih djela. ZADAΔE ZadaÊe svih sastavnica nastavnoga predmeta odreene su s obzirom na to kako pojedina sastavnica pridonosi ostvarivanju temeljnoga nastavnoga cilja. znatno je svrhovitije uËenika od prvoga do Ëetvrtoga razreda osposobljivati za praktiËno sluæenje hrvatskim jezikom. osvjeπÊivanju vaænosti znanja hrvatskoga jezika. Radi usklaivanja programskih zahtjeva sa zakonitostima jeziËno-intelektualnoga razvoja. filma. Komunikacija ili sporazumijevanje ostvaruje se razmjenjivanjem poruka: primanjem i odaπiljanjem. Predmet je zastupljen od prvoga do osmoga razreda. E stvaranje Ëitateljskih navika. radijske i televizijske emisije. osjeÊaja. E suzbijanje straha od jezika. sposobnosti. CILJ Temeljni je cilj nastave hrvatskoga jezika osposobiti uËenike za jeziËnu komunikaciju koja im omoguÊuje ovladavanje sadræajima svih nastavnih predmeta i ukljuËivanje u cjeloæivotno uËenje. E ovladavanje jeziËnim sredstvima potrebnim za uspjeπnu komunikaciju. filmom. Strukturalna i sadræajna sloæenost jeziËnih poruka kojima su izloæeni uËenici osnovne πkole mora biti primjerena zateËenoj razini njihovih jeziËno-komunikacijskih sposobnosti. Nastava hrvatskoga jezika omoguÊuje uËenicima stjecanje znanja. Ëitateljskih interesa i kulture. radijem.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik HRVATSKI JEZIK UVOD Hrvatski jezik najopseæniji je predmet osnovnoπkolskoga obrazovanja. ZadaÊe nastavnoga podruËja hrvatski jezik: E osposobljivanje uËenika za uspjeπno snalaæenje u svakodnevnim priopÊajnim situacijama. a odaπiljanje pretpostavlja jeziËnu proizvodnju ili oblikovanje zvuËne i pismovne poruke. knjiæevnost.

interpretativno Ëitanje knjiæevnih tekstova). Glas. rijeË KljuËni pojmovi: glas. odgovor. slovo. Obrazovna postignuÊa: prepoznavanje tiskanih slova (grafema) i povezivanje s glasom (fonemom). 26 . 5. 3. toËka. dæ. abeceda tiskanih slova. PoËetno pisanje pisanih slova (latiniËno pismo) KljuËni pojmovi: veliko i malo pisano slovo. RAZRED PoËetno Ëitanje i pisanje osobitost je prvoga razreda i provodi se cijele πkolske godine. Svladavanje glasova i slova KljuËni pojmovi: slovo. 3. NASTAVNO PODRU»JE: PO»ETNO »ITANJE I PISANJE TEME 1. Obrazovna postignuÊa: globalno Ëitanje rijeËi. Stvaranje nizova rijeËi KljuËni pojmovi: niz rijeËi. govoriti. analitiËko . zamjeÊivanje glasova na poËetku. NASTAVNO PODRU»JE: JEZIK TEME 1. Obrazovna postignuÊa: razumjeti i razlikovati pojmove glas. globalno Ëitanje i otkrivanje smisla proËitanih skupova rijeËi i reËenica. rijeË. Ëitanje. znati oblikovati pitanje i oblikovati odgovor. Obrazovna postignuÊa: razumjeti pojam reËenica u komunikacijskim situacijama. 1. Obrazovna postignuÊa: poπtivati pravila pristojnoga razgovaranja (komuniciranja). Obrazovna postignuÊa: pisanje slova. glasovna analiza i sinteza rijeËi. rijeË. lj. primjenjivati pravilo o pisanju velikoga poËetnoga slova na poËetku reËenice. Interpunkcija KljuËni pojmovi: kraj reËenice. 3. samostalno izgovarati i napisati reËenicu. Obrazovna postignuÊa: pridruæiti nekoj rijeËi druge rijeËi na temelju zadanoga poticaja (rijeËi kojima imenujemo odjeÊu. glasovna abeceda. PoËetno Ëitanje KljuËni pojmovi: globalno Ëitanje. abeceda pisanih slova. sasluπati i primiti dulju sluπnu poruku (priËe. NASTAVNO PODRU»JE: JEZI»NO IZRAÆAVNJE TEME 4. rastavljanje reËenica na rijeËi. pitanje. kojima naglaπavamo kakva je odjeÊa. analitiËkosintetiËko Ëitanje. nj.sintetiËko Ëitanje kraÊih reËenica i tekstova. rijeËi i reËenica pisanim slovima. Postavljanje pitanja i davanje odgovora (razgovor) KljuËni pojmovi: razgovor. 5. stvaranje rima na zadani poticaj. Obrazovna postignuÊa: sluπati sugovornika. Sluπanje i govorenje KljuËni pojmovi: sluπanje i govorenje.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik RAZREDNA NASTAVA 1. Obrazovna postignuÊa: pravilno pisanje slova. povezivanje glasova i slova u cjelovitu rijeË. potom ije/je). 4. rabiti upitnik na kraju jednostavne upitne i uskliËnik na kraju jednostavne uskliËne reËenice. rijeËi i reËenica velikim tiskanim slovima. PoËetno pisanje tiskanih slova (latiniËno pismo) KljuËni pojmovi: veliko i malo tiskano slovo. 2. Izgovor i pisanje glasova KljuËni pojmovi i nazivi: glas. Obrazovna postignuÊa: pravilno izgovarati i zapisivati sve glasove u rijeËima. u sredini i na kraju rijeËi. Veliko poËetno slovo KljuËni pojmovi: veliko poËetno slovo. otkrivanje znaËenja rijeËi. 2. Obrazovna postignuÊa: globalno Ëitanje i zapamÊivanje slike rijeËi. Obrazovna postignuÊa: znati da se velikim poËetnim slovom uvijek piπe poËetna rijeË u reËenici i sva imena. upitnik.). rijeËi kojima moæemo reÊi da sunce jako grije itd. uskliËnik. s osobitom pozornoπÊu na one koje veÊina uËenika teæe zamjeÊuje i razlikuje (Ë. primiti kraÊu sluπnu poruku. malo poËetno slovo. napisana rijeË i reËenica. u imenima i prezimenima ljudi. 2. slovo. slovo. Ê. Priprema za poËetno Ëitanje i pisanje KljuËni pojmovi: rijeË. upitnu i uskliËnu reËenicu. . ReËenica KljuËni pojmovi: reËenica. te u imenu mjesta u kojem uËenik æivi. prepoznati prema intonaciji i interpunkciji te samostalno upotrebljavati izjavnu. Obrazovna postignuÊa: oznaËiti kraj izjavne reËenice toËkom.

slika. navesti glavne likove.poπtivanje pravopisne norme KljuËni pojmovi: veliko slovo na poËetku reËenice. 12. oæiviti scensku lutku. Obrazovna postignuÊa: spoznati i doæivjeti (recepcija) kraÊe igrokaze. maËak koji je hrkao Ana –okiÊ-PongraπiÊ: Nemaπ pojma. lutkarska predstava. 6. Obrazovna postignuÊa: spoznati i doæivjeti (recepcija) kratke slikovnice. 2. crtani film. Obrazovna postignuÊa: spoznati. 5. Popis 1. Sastavljanje reËenica od zadanih nizova rijeËi KljuËni pojmovi: niz rijeËi.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik 4. 5. . Obrazovna postignuÊa: Ëitati i otkriti poruku u proËitanome tekstu. 2. 27 . spoznati. Animirani film KljuËni pojmovi: lutkarski film. Lutkarska predstava KljuËni pojmovi: lutka. 13. 7. izvesti kraÊi ulomak igrokaza. Obrazovna postignuÊa: samostalno pripovijedati prema poticaju slike ili niza slika. PriËa KljuËni pojmovi: priËa. 8. Obrazovna postignuÊa: sluπanjem odreivati reËeniËne granice i pisati ih u skladu s pravopisnom normom. 9. razlikovati igrokaz kao tekst namijenjen izvoenju na pozornici. Obrazovna postignuÊa: dopuniti reËenicu rijeËju koja nedostaje na razliËitim sintaktiËkim mjestima. stilski i sadræajno primjerene uËeniku. 6. stilski i sadræajno primjerene djetetu. lektire: (izabrati 4 djela. po obliku razlikovati pjesmu od proznoga teksta. Obrazovna postignuÊa: sastavljati reËenicu od zadanoga niza rijeËi. 5. 14. Ëitati glasno s toËnom intonacijom izgovornih cjelina i reËenice. Ê. Grizlijane 9. Pisanje KljuËni pojmovi: pisanje. razlikovati slikovnicu od drugih knjiga zbog povezanosti slike i teksta. 4. Ëitanje. dæ. 11. vlastita iskustva ili zamiπljanja. Lik KljuËni pojmovi: lik Obrazovna postignuÊa: zamijetiti i meusobno razlikovati likove u priËi. doæivjeti i iskazati doæivljaj kratke pjesme. razlikovati lutkarski i crtani film. zapaziti osnovne etiËke osobine: dobar-loπ. Pjesma KljuËni pojmovi: pjesma. 1. Obrazovna postignuÊa: doæivjeti lutkarsku predstavu. 7. Pripovijedanje KljuËni pojmovi: pripovijedanje. reËenica. Obrazovna postignuÊa: ostvariti vezu (komunikaciju) s kratkim proznim djelima potaknutu pitanjima zatvorenoga i otvorenoga tipa. NASTAVNO PODRU»JE: KNJIÆEVNOST TEME NASTAVNO PODRU»JE: MEDIJSKA KULTURA TEME 1. uvjeæbati pisanje i izgovor najËeπÊih rijeËi u kojima se pojavljuju glasovi Ë. Lutkarski igrokaz KljuËni pojmovi: igrokaz. gledaliπte. Slikovnica KljuËni pojmovi: slikovnica. tekst. obavezno prvo) Jacob i Wilhelm Grimm: Bajke (izbor) Zvonimir Balog: Male priËe o velikim slovima Grigor Vitez: A zaπto ne bi Ljudevit Bauer: Tri medvjeda i gitara SunËana ©krinjariÊ: Kako sanjaju stvari ili Plesna haljina æutog maslaËka Jens Sigsgaard: Pale sam na svijetu Ewa Janikovszky: Baπ se veselim ili Znaπ li i ti ili Da sam odrastao ili Kako da odgovorim Æeljka Horvat-Vukelja: Hrabrica ili Zdenko Slovojed ili SlikopriËe ili LeteÊi glasovir ili Petra uËi plivati Sonja ZuboviÊ: Kako se gleda abeceda Ivanka Borovac: Æivotinjska abeceda Stanislav FemeniÊ: Idi pa vidi Svjetlan JunakoviÊ: Dome. stilski i sadræajno primjerene djetetu. usavrπavati vjeπtinu Ëitanja. toËka. Dopunjavanje reËenica KljuËni pojmovi: dopunjavanje reËenica. 2. 3. slatki dome Jean-Baptiste Baronian: Figaro. pozornica. Obrazovna postignuÊa: samostalno oblikovati kraÊu pisanu poruku. doæivjeti i iskazati doæivljaj kratke priËe stilski i sadræajno primjerene uËeniku. ije/je prema popisu rijeËi. 8. 10. upitnik. 4. Obrazovna postignuÊa: primanje kratkih lutkarskih i crtanih filmova stilski sadræajno primjerenih djetetu. 3. uskliËnik. Pisanje . »itanje KljuËni pojmovi: tekst.

Obavijest KljuËni pojmovi: obavijest. spojnica KljuËni pojmovi: spojnica. Kolar: Vau-vau 2. nijeËna reËenica. mjesna knjiænica. 7.. odrediti broj slogova u rijeËi prema broju otvornika. 28 . 6. JoviÊ i S. Fabrio: Pale sam na svijetu 3. Obrazovna postignuÊa: razlikovati otvornike i zatvornike. Mickeyu Mouseu. Skupovi ije/je/e/i KljuËni pojmovi: ije. uoËavati nejeziËne sastavnice u komunikaciji. slog KljuËni pojmovi: otvornici. 2. ReËenice KljuËni pojmovi: izjavna reËenica. Obrazovna postignuÊa: zapaæati pojedinosti u promatranju (primjerice predmeta. opis.). prepoznati i razlikovati jesnu (potvrdnu) i nijeËnu (negiranu) reËenicu. Knjiænica KljuËni pojmovi: πkolska knjiænica. nauËiti pravopisni znak spojnicu i rabiti ju. 1. 3. N. Obrazovna postignuÊa: nauËiti pisati veliko poËetno slovo u imenima s kojima uËenik dolazi u doticaj (jednoËlanima i viπeËlanima). upitnu i uskliËnu reËenicu. Obrazovna postignuÊa: prepoznati i razlikovati izjavnu. Park: Krive hlaËe 6. Obrazovna postignuÊa: uljudno razgovarati i sluπati sugovornika u telefonskome razgovoru.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik 3. rijeË. razlikovati imenice meu drugim rijeËima u govornoj i pisanoj komunikaciji. upitna reËenica. Chaplinu 9. Pisanje nijeËnica KljuËni pojmovi: nijeËnice. RAZRED NASTAVNO PODRU»JE: JEZIK TEME NASTAVNO PODRU»JE: JEZI»NO IZRAÆAVANJE TEME 1. N. Pisanje rijeËce li KljuËni pojmovi: rijeËca li. postavljati pitanja i odgovarati na pitanja. Pripovijedanje prema poticaju KljuËni pojmovi: pripovijedanje. Kostelac: Crvenkapica 4. nauËiti posuivati. 3. 2. Obrazovna postignuÊa: pravilno rastavljati rijeËi na kraju retka. rastavljati rijeËi na slogove. proπli dogaaj. razlikovati knjiænicu od knjiæare. oblikovati usmenu i pisanu obavijest. DovnikoviÊ i A. sugovornik. Obrazovna postignuÊa: usmeno izvjeπtavati o proπlome dogaaju bez suviπnih pojedinosti. Ëuvati i vraÊati knjige. B. 7. Veliko poËetno slovo KljuËni pojmovi: imena. jasnu i razumljivu cjelinu. Marks: Tvrdoglavo maËe ili Bijela priËa ili Tko je Videku napravio koπuljicu 8. B. 2. Red rijeËi u reËenici KljuËni pojmovi: reËenica. Obrazovna postignuÊa: povezivati rijeËi u smislenu. uskliËna reËenica. zatvornici. Obrazovna postignuÊa: razumjeti imenice kao rijeËi kojima imenujemo sve πto nas okruæuje. veliko poËetno slovo. 4. razlikovati razgovor i telefonski razgovor. Profesoru Baltazaru i Ch. M. 4. 5. Opisivanje KljuËni pojmovi: opisivanje. imenima ulica i trgova te naseljenih mjesta. lika cvijeta. Imenice KljuËni pojmovi: imenice. Filmovi iz serije kratkih animiranih i komiËnih filmova o Loleku i Boleku. Obrazovna postignuÊa: pravilno izgovarati i pisati skupove ije/je/e/i u ËeπÊe rabljenim rijeËima. red rijeËi. knjiæniËar. RanitoviÊ: Srce u snijegu 5. B. je. Obrazovna postignuÊa: pravilno izgovarati i pisati nijeËnice (rijeËce ne i ni) u nijeËnim izjavnim reËenicama. IzvjeπÊivanje o proπlome dogaaju KljuËni pojmovi: usmeno izvjeπÊivanje. zatvornici. 5. ne i ni. Obrazovna postignuÊa: oblikovati i ispriËati kratku priËu prema poticaju. Tomu i Jerryju.. Obrazovna postignuÊa: upoznati πkolsku i mjesnu knjiænicu. Obrazovna postignuÊa: ovladati pojmom obavijesti. Otvornici. Sluπanje sugovornika telefonski razgovor i govorenje - KljuËni pojmovi: govornik. Obrazovna postignuÊa: pravilno izgovarati i pisati rijeËcu li u upitnim reËenicama. Rastavljanje rijeËi na kraju retka. opisati lik prema planu opisa. slog. Popis filmova: 1. jesna reËenica. opisati predmet prema planu opisa.

MaËak u Ëizmama Pepeljuga. . nijeËnice. 3. razlikovati glavne i sporedne likove u filmu. ije/je prema popisu rijeËi. Obrazovna postignuÊa: glasno Ëitati ulomke svakoga obraenoga knjiæevnoumjetniËkoga teksta. StvaralaËko pisanje . televizijska emisija. Obrazovna postignuÊa: razlikovati glavne i sporedne likove. Boæidar Prosenjak: Miπ 16. stih. Ê. zamijetiti i odrediti slijed dogaaja u filmu. sporedni lik. zamijetiti vaæne pojedinosti o likovima: osnovne etiËke osobine (npr. Æelimir Hercigonja: Poπtar zeko Brzonogi ili Praπnjavko ili Kjel crna labud ptica ili Vodenjak i stara kruπka 10. Bajka KljuËni pojmovi: bajka. Nevenka Videk: Pismo iz Zelengrada 8. Popis lektire: (izabrati 5 djela.sastavak KljuËni pojmovi: sastavak. laku noÊ (izbor) 13. dræeÊi se kronoloπkoga slijeda dogaaja. Filmska priËa KljuËni pojmovi: filmska priËa.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik 6. nijeËnicu u skladu s pravopisnom normom. Izraæajno Ëitanje (interpretativno) KljuËni pojmovi: izraæajno Ëitanje. ili Ljepotica i zvijer Mme Leprimce de Beaumont koja se redovito tiska pod Perraultovim imenom. Andrea Peterlik-HuseinoviÊ: Plavo nebo ili Ciconia ciconia 11. Larisa Mravunac: DjeËak u zvjezdanim Ëizmama 18. gluma. dæ. Nada Zidar-Bogadi: Sretni cvrËak 7. primati (recepcija) pjesme i pojedine pjesniËke slike stilski i sadræajno primjerene uËeniku. Carlo Collodi: Pinokio 5. razlikovati pozornicu od gledaliπta. Obrazovna postignuÊa: primati (recepcija) primjerene djeËje filmove. pogledati ju i razgovarati o njoj. Obrazovna postignuÊa: izvjeπtavati o zadatku. poπtivati pravopisnu normu. uvjeæbati pisanje i izgovor najËeπÊih rijeËi u kojima se pojavljuju glasovi Ë. primiri tekstove s jasnim fabulativnim tijekom stilski i sadræajno primjerene uËeniku. toËka. Obrazovna postignuÊa: primati (recepcija) nekoliko primjerenih kazaliπnih predstava (prema moguÊnosti). Mila Æeljeznjak: Sretne priËe 15. 1. 8. Igrokaz KljuËni pojmovi: igrokaz. uskliËnik. Obrazovna postignuÊa: zamijetiti uzroËnoposljediËnu i vremensku povezanost dogaaja u priËi. Karel »apek: Poπtarska bajka 4. Obrazovna postignuÊa: razlikovati bajku meu drugim djelima kao priËu o Ëudesnim dogaajima i likovima. Obrazovna postignuÊa: osvjeπÊivati i primjenjivati prethodna znanja i vjeπtine. kitica. gledaliπte. Desa Muck: Anica i sportski dan ili Anica i Ëarobnica Lili 12. Obrazovna postignuÊa: ostvarivanje igrokaza primjerenih uËeniku. obavljenome ili onome koji Êe se tek obaviti. marljiv-lijen). Kazaliπte KljuËni pojmovi: kazaliπna predstava. upitnik. Alan Aleksander Milne: Medo Winnie zvani Pooh 6. Ela Peroci: Djeco. 9. hrabar-kukavica. televizijski program. 29 4. pjesniËka slika. Hans Christian Andersen: Bajke (izbor) 2. Nada IveljiÊ: Nebeske barke ili Pronaeno blago ili BoæiÊna bajka 9. Glavni i sporedni likovi KljuËni pojmovi: glavni lik. 5. Pisanje Ëestitke i razglednice KljuËni pojmovi: Ëestitka. Televizija KljuËni pojmovi: televizija. Obrazovna postignuÊa: oblikovati pisanu poruku koja se uobiËajeno upuÊuje primatelju kao razglednica i Ëestitka. Charles Perrault: Bajke (izbor: Vile. uloga. pisati viπeËlana vlastita imena. Hrvoje KovaËeviÊ: General Kiro miπ 17. Dijelovi pjesme KljuËni pojmovi: pjesma. lik u filmu. Obrazovna postignuÊa: izdvojiti iz televizijskoga programa najdraæu emisiju. razglednica. pozornica. . IzvjeπÊivanje o obavljenome zadatku KljuËni pojmovi: izvjeπÊivanje. ispriËati filmsku priËu kratkoga crtanoga filma. ulogu i glumu. NASTAVNO PODRU»JE: KNJIÆEVNOST TEME NASTAVNO PODRU»JE: MEDIJSKA KULTURA TEME 1. KraljeviÊ »uperak. obratiti potrebnu pozornost na govorne vrjednote jezika.poπtivanje pravopisne norme KljuËni pojmovi: veliko slovo . Pisanje . razlikovati kazaliπnu predstavu od filma. glumac. 2. Ratko Zvrko: Grga »varak 3. obavezno prvo) 1.viπeËlana vlastita imena. 10. Ivica Bednjanec: Male ljubavi 14.sastavke prema zadanome poticaju. Redoslijed dogaaja u priËi KljuËni pojmovi: redoslijed dogaaja. Dubravko HorvatiÊ: Stanari u slonu 7.) 19. Obrazovna postignuÊa: razlikovati dijelove pjesme: kiticu i stih. 3. Obrazovna postignuÊa: samostalno pisati kraÊe vezane tekstove . slijed dogaaja. 2. u izvedenome igrokazu razlikovati glumca.

. profesoru Baltazaru. Obrazovna postignuÊa: pravilan izgovor i pisanje ije/je/e/i u ËeπÊe rabljenim umanjenicama i uveÊanicama. LovriÊ: Putovanje plavog lonca 6. Televizijske emisije s tematikom doma. razlikovati ih od ostaloga tiska. Filmovi iz serije kratkih animiranih i komiËnih filmova o Loleku i Boleku. Disney: Snjeguljica i sedam patuljaka ili Pinokio 12. vlastite imenice. poruka. Ëitati ih. Ëije je πto. pripovijedati o stvarnome i zamiπljenome dogaaju.kakvo je πto. M. 9. Lj. Mickeyu Mouseu. Obrazovna postignuÊa: upoznavati neke djeËje Ëasopise i stripove u njima. 8. Imenice KljuËni pojmovi: vrste rijeËi. 4. Skupovi ije/je/e/i u umanjenicama i uveÊanicama KljuËni pojmovi: 0. Obrazovna postignuÊa: ovladati pojmovima govornik. sluπatelj. M. JoviÊ I S. W. sugovornik. itd. Obrazovna postignuÊa: razlikovati samostalni govorni nastup (monolog) od razgovora (dijaloga). DjeËji Ëasopisi KljuËni pojmovi: djeËji Ëasopisi.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik 4. Fabrio: Metla i Metlenko 11. npr. 2. VukotiÊ: Kauboj Jimmy 3. 6. Z. Glagoli KljuËni pojmovi: glagoli. glas Ê. Chaplinu 13. kazaliπta. Lj. razgovor. 7. Pripovijedanje KljuËni pojmovi: stvarni dogaaj. nebeskih tijela. zamijetiti ulogu neverbalne komunikacije. D. Obrazovna postignuÊa: primjenjivati pravilo o pisanju viπeËlanih vlastitih imenica u pisanju imena voda i gora u zaviËaju.. M. Golik: Gliπa. Stvaranje zajedniËke priËe prema poticaju KljuËni pojmovi i nazivi: zajedniËka priËa prema poticaju. Obrazovna postignuÊa: razumjeti pojam imenice kao vrste rijeËi. RAZRED NASTAVNO PODRU»JE: JEZIK TEME NASTAVNO PODRU»JE: JEZI»NO IZRAÆAVANJE TEME 1. strip. Obrazovna postignuÊa: razlikovati zamiπljeni dogaaj od stvarnoga. opÊe imenice. Veliko poËetno slovo KljuËni pojmovi: imenica. A. πkola. Tomu i Jerryju. pravilno ih rabiti u nabrajanju. πkole i zaviËaja 5. Izgovor i pisanje Ë i Ê u umanjenicama i uveÊanicama KljuËni pojmovi: glas Ë. uveÊanice. 2. Kratice KljuËni pojmovi: kratice. nestvarni dogaaj. DvotoËje i zarez u nabrajanju KljuËni pojmovi: nabrajanje. razlikovati opÊe i vlastite imenice. Obrazovna postignuÊa: prepoznati umanjenice i uveÊanice kao vrste imenica. JojiÊ: Svinjar 8. samostalni govor poruka. JojiÊ: Kraljevna na zrnu graπka 9. Popis filmova: 1. ostvariti kraÊi samostalni govorni nastup. -Ëica. jednina/mnoæina. u uveÊanicama na Ëina. 3. πto se dogaa. GrgiÊ: Posjet iz Svemira 4. Obrazovna postignuÊa: razlikovati pridjeve kao rijeËi koje opisuju imenicu i odgovaraju na pitanje . Pridjevi KljuËna pojmovi: pridjevi. uË. veliko poËetno slovo. dvotoËje. uljudno i prikladno sudjelovati u svakodnevnim razliËitim dijaloπkim komunikacijskim situacijama. Sluπanje i govorenje KljuËni pojmovi: samostalni govorni nastup i razgovor. zarez. Raka i Njaka 10. 3. K. 1.. Marks: Kako je Ana kupila kruh 5. VrbaniÊ: Svi crteæi grada 2. Obrazovna postignuÊa: razlikovati glagole kao rijeËi kojima izriËemo πto tko radi ili πto se dogaa. Obrazovna postignuÊa: upoznati dvotoËje i zarez kao interpunkcijske znakove. Obrazovna postignuÊa: pravilno izgovarati i pisati Ë i Ê u umanjenicama na -iÊ. Ch. 3. prepoznati glagol u reËenici prema pitanjima πto netko radi. razlikovati jedninu i mnoæinu imenica. te ËeπÊe oznake za mjere. 4.. Obrazovna postignuÊa: pravilno pisati opÊe kratice: r. -ËiÊ. Sporazumijevanje hrvatskim knjiæevnim jezikom KljuËni pojmovi: sporazumijevanje. nazivima ustanova i poduzeÊa. naseljenih mjesta koja uËenik poznaje. LovriÊ: Ruæno paËe 7. Umanjenice i uveÊanice KljuËni pojmovi: umanjenice. Obrazovna postignuÊa: sudjelovati u stvaranju zajedniËke priËe prema zadanome poticaju oblikujuÊi 30 .

mjesto radnje. ©aljiva pjesma KljuËni pojmovi: πaljiva pjesma. 5. NASTAVNO PODRU»JE: KNJIÆEVNOST TEME 1.poπtivanje pravopisne norme KljuËni pojmovi: veliko slovo (viπeËlana vlastita imena voda. 9. Izgled i ponaπanje lika KljuËni pojmovi: obiljeæja lika. IzvjeπÊivanje o obavljenome zadatku KljuËni pojmovi: izvjeπÊivanje. pouka. Obavijest KljuËni pojmovi: obavijest. Obrazovna postignuÊa: osvjeπÊivati i primjenjivati prethodna znanja i vjeπtine.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu jedan ili nekoliko dogaaja. gora. uvjeæbati pisanje i izgovor najËeπÊih rijeËi u kojima se pojavljuju glasovi Ë. poπtujuÊi tue i iznoseÊi vlastito miπljenje. pisati veliko slovo viπeËlanih vlastitih imena voda i gora. Obrazovna postignuÊa: oblikovati i pisati sastavak uz poticaj i bez njega. zakljuËak u sastavku. Obrazovna postignuÊa: razlikovati pripovijetku od bajke u stvarnim dogaajima i likovima nasuprot nestvarnima. 3. uopÊiti zakljuËak basne u obliku pouke. 7. Pripovijetka KljuËni pojmovi i nazivi: pripovijetka. Popis lektire: (izabrati 7 djela. 9. 4. Ê. zamijetiti pripisivanje ljudskih osobina drugim æivim biÊima i stvarima. Obrazovna postignuÊa: razlikovati obavijest kao vrstu teksta Ëije su sastavnice provjerljive i istoznaËne za sve primatelje . Obrazovna postignuÊa: odrediti osnovna obiljeæja lika prema izgledu. Pisanje . ije/je prema popisu rijeËi. Vladimir Nazor: Bijeli jelen 5. Basna KljuËni pojmovi: basna. Povezanost dogaaja mjestom i likom s vremenom. poπtujuÊi uzroËnoposljediËne veze. 5. Tema u poeziji i prozi KljuËni pojmovi: tema. Mato Lovrak: Vlak u snijegu 2. 7.ovladati pojmom. Obrazovna postignuÊa: prepoznati djeËji roman kao opπirniji prozni tekst o djeci i njihovim pustolovinama. Obrazovna postignuÊa: primati basnu (recepcija). 31 . 6. Sanja Polak: Dnevnik Pauline P. 8. Luko Paljetak: Miπevi i maËke naglavaËke 4. Obrazovna postignuÊa: zamjeÊivanje i izdvajanje teme u proznome i poetskome tekstu. Obrazovna postignuÊa: uoËiti usporeivanje dvaju pojmova po sliËnosti. skupovi ije/je u poznatim umanjenicama i uveÊanicama. Obrazovna postignuÊa: izraæajno glasno Ëitati dramski tekst (igrokaz) poπtujuÊi vrjednote govorenoga jezika. glavni dio. vrijeme radnje. . DjeËji roman KljuËni pojmovi: djeËji roman. zamijetiti osobine likova. Obrazovna postignuÊa: zamijetiti ponavljanja u stihu. Ë i Ê u umanjenicama i uveÊanicama. Dubravko HorvatiÊ: GriËki top 6. lik. sudjelovati u dramskim improvizacijama. kitici i pjesmi radi isticanja i naglaπavanja neke ideje ili zvuËnoga doæivljaja pjesme. kitici i pjesmi KljuËni pojmovi: ritam. pridræavati se teme. ponaπanju i govoru. 10. naseljenih mjesta u zaviËaju poznatih uËeniku). sluπno i vidno zamjeÊivanje sroka. »itanje po ulogama KljuËni pojmovi: Ëitanje po ulogama. naseljenih mjesta u zaviËaju poznatih uËeniku u skladu s pravopisnom normom. Rasprava KljuËni pojmovi: rasprava. kratice. StvaralaËko pisanje . srok/rima. 6. Hrvatski jezik 2. 8. razlikovati πaljivu pjesmu meu drugim pjesmama. Obrazovna postignuÊa: sudjelovati u raspravi poπtujuÊi uljudbena pravila. Usporedba KljuËni pojmovi i nazivi: usporedba.oblikovanje kraÊega sastavka KljuËni pojmovi: uvod. oblikovati kraÊu obavijest. Obrazovna postignuÊa: povezati dogaaje i likove proznoga teksta s vremenom radnje i mjestom. obavezna prva dva) 1. raspravljanje. KljuËni pojmovi: dogaaj. Ivana BrliÊ-MaæuraniÊ: »udnovate zgode πegrta HlapiÊa 3. dæ. Ponavljanja u stihu. Obrazovna postignuÊa: primati πaljive pjesme (recepcija). Obrazovna postignuÊa: izvjeπtavati o obavljenome zadatku dræeÊi se kronoloπkoga slijeda dogaaja. ili Drugi dnevnik Pauline P.

odrediti ih kao vrstu rijeËi. Obrazovna postignuÊa: razlikovati upravni od neupravnog govora. sadræaj/kazalo. Obrazovna postignuÊa: pravilno pisati kratice poznatijih viπeËlanih naziva. 3. Popis filmova: 1. Kratice KljuËni pojmovi: kratice. znati da glagolima iskazujemo tko radi. æenski rod. V. A. M. NASTAVNO PODRU»JE: MEDIJSKA KULTURA TEME 1. πto radi ili πto se dogaa. Nada IveljiÊ: ©estinski kiπobran ili »uvarice novih krovova 11. A. Ê. 5. sluæiti se upravnim i neupravnim govorom u govorenju i pisanju. Relja: Vlak u snijegu 8.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 7. Minkoff: Velika pustolovina Stuarta Maloga 6. lj. Stanislav FemeniÊ: Ludi kamen 9. sadaπnjost. 8. Kolar: Izbor filmova o profesoru Baltazaru 2. Obrazovna postignuÊa: primati primjerene djeËje filmove (recepcija). Hugh Lofting: Pripovijest o doktoru Dolittleu 10. 2. Basne (izbor) Hrvatski jezik 4. razlikovati igrani film za djecu od animiranoga filma. Frank Lyman Baum: »arobnjak iz Oza 17. pisanje glasa. Glagoli KljuËni pojmovi: glagoli. ije/je/e/i u ËeπÊe rabljenim rijeËima. RAZRED NASTAVNO PODRU»JE: JEZIK TEME 1. . M. lj i nj. muπki rod. zamijetiti zvuËna izraæajna sredstva. 3. srednji rod. Elwyn Brooks White: Paukova mreæa 19. DjeËji film KljuËni pojmovi i nazivi: djeËji film. Obrazovna postignuÊa: pravilno izgovarati i pisati Ë. Imenice KljuËni pojmovi: vrste rijeËi. æenski i srednji rod. Marks: Dva miπa 5. Z. Obrazovna postignÊa: primati radijsku emisiju za djecu (recepcija). dæ. 2. abecedni red. . raspravljati o njoj. Obrazovna postignuÊa: pronaÊi traæenu obavijest u djeËjoj enciklopediji sluæeÊi se kazalom i abecednim redom. DovnikoviÊ. Obrazovna postignuÊa: odrediti imenice kao vrstu rijeËi. sadaπnju i buduÊu glagolsku radnju. Obrazovna postignuÊa: razlikovati pridjeve kao vrstu rijeËi. Upravni i neupravni govor KljuËni pojmovi: upravni i neupravni govor. buduÊnost. Izgovor i pisanje Ë. Gianni Rodari: Putovanje Plave strijele ili »ipolino 13. B. Knjiænica . BlaæekoviÊ: »udnovate zgode πegrta HlapiÊa 7. ispriËati filmsku priËu. Obrazovna postignuÊa: primjenjivati pravila o pisanju velikoga i maloga poËetnoga slova u pridjevima izvedenim od vlastitih imena. 32 . Barrie: Petar Pan 15. Boæidar Prosenjak: SijaË sreÊe 12. Obrazovna postignuÊa: prepoznati proπlu. Adamson. posvojni pridjevi. Pisanje posvojnih pridjeva izvedenih od vlastitih imena KljuËni pojmovi: pridjevi izvedeni od vlastitih imena. Heidler: Lisica i gavran ili Lisica i roda ili Lav i miπ 6. Lj. Otfried Preussler: Mali vodenjak ili Mala vjeπtica 18. 7. Pridjevi KljuËni pojmovi: opisni pridjevi. A. Ê. dæ. glumac. D. sadaπnjosti i buduÊnosti KljuËni pojmovi: proπlost. Radijska emisija KljuËni pojmovi: radijska emisija za djecu. Vunak: Mali vlak 4. Sanja PiliÊ: Nemam vremena ili E baπ mi nije æao ili HoÊu i ja 8. naziv. razlikovati muπki.koriπtenje enciklopedije KljuËni pojmovi: djeËja enciklopedija. Slavko Kolar: Jurnjava na motoru 16. Obrazovna postignuÊa: primjenjivati pravila o pisanju velikoga poËetnoga slova u viπeËlanim nazivima. Veliko poËetno slovo KljuËni pojmovi: veliko poËetno slovo. GrgiÊ. 4. Jenson: Schrek 10. R. Fleming: »arobnjak iz Oza 9. Hrvatske narodne bajke 14. Izricanje proπlosti. V. Dragutin HorkiÊ: »aave zgode 20. BlaæekoviÊ: PalËiÊ 3. 9. James M. ije/je/e/i KljuËni pojmovi: izgovor glasa. nj. ZaninoviÊ. meusobno razlikovati opisne i posvojne pridjeve. B. M. jedninu i mnoæinu imenica. Obrazovna postignuÊa: razlikovati glagole od drugih rijeËi u govorenju i pisanju.

Saæimanje pripovjednih tekstova KljuËni pojmovi: dogaaj. Opisivanje KljuËni pojmovi: stvaran opis. rasprava. slog. pisati kratice poznatijih viπeËlanih naziva. 9. NASTAVNO PODRU»JE: JEZI»NO IZRAÆAVANJE TEME 1. uoËiti i prepoznati nejeziËne elemente u sporazumijevanju (pokreti). ponaπanje lika. Odnosi meu likovima KljuËni pojmovi: lik. Pisanje . Knjiæevni jezik i zaviËajni govor KljuËni pojmovi: knjiæevni jezik. uvjeæbati pisanje i izgovor najËeπÊih rijeËi u kojima se pojavljuju glasovi Ë. oblikovati i izraziti sud o likovima prema njihovu ponaπanju (govor i postupci). Obrazovna postignuÊa: izraæajno Ëitati i razumjeti proËitano. Uvod. Obrazovna postignuÊa: primati primjerene fabulativne tekstove (recepcija). . Personifikacija KljuËni pojmovi: personifikacija (poosobljenje). zaplet. Ê. narjeËje. -in). rasplet). Samostalno stvaranje priËe KljuËni pojmovi: sastavak. stih. odrediti svoj zaviËajni govor u odnosu na jedno od tri narjeËja hrvatskoga jezika. Rasprava KljuËni pojmovi: raspravljanje. samostalno pisati sastavak (stvaralaËko pisanje). ije/je prema popisu rijeËi. Obrazovna postignuÊa: razlikovati knjiæevni jezik od zaviËajnoga govora. samostalno oblikovati govornu i negovorenu poruku. likovi. Obrazovna postignuÊa: primati tekstove primjerene uËeniku (recepcija). stvarati personifikacije na zadani poticaj. pisati veliko slovo (posvojni pridjevi od vlastitih imena -ov.pismo KljuËni pojmovi: pismo. Sporazumijevanje KljuËni pojmovi: govorno i negovorno sporazumijevanje. 2. NASTAVNO PODRU»JE: KNJIÆEVNOST TEME 1. 3. Obrazovna posignuÊa: pisati pismo poπtujuÊi uljudbena pravila i formu. Obrazovna postignuÊa: upoznati personifikaciju kao pjesniËku sliku. 3. 5. Obrazovna posignuÊa: pisati osvjeπÊivati i primjenjivati prethodna znanja i vjeπtine. 6. 4. zamijetiti i odrediti temu. Obrazovna postignuÊa: primati primjerene lirske pjesme (recepcija). Vidni i sluπni doæivljaj KljuËni pojmovi: vidni i sluπni doæivljaj. 4. kratice poznatijih viπeËlanih naziva. Obrazovna postignuÊa: primati (recepcija) prozne i poetske tekstove u cjelini i pojedine pjesniËke slike primjerene uËeniku. Obrazovna postignuÊa: primati primjerene prozne tekstove (recepcija). govor lika. zaviËajni govor. Odreivanje teme u poeziji i prozi KljuËni pojmovi: tema. -ev. uoËiti i prepoznati vrjednote govorenoga jezika. Obrazovna postignuÊa: razlikovati stvaran i slikovit opis.poπtivanje pravopisne norme KljuËni pojmovi: veliko slovo (posvojni pridjevi od vlastitih imena na -ov. dæ. opisivati prema planu (usmeno i pisano). 5. zamijetiti i izdvojiti vidne i sluπne pjesniËke slike. Obrazovna postignuÊa: samostalno stvarati priËu prema ponuenomu saæetku. Pisanje . saæimanje. . rasplet i zaplet. Pripovijedanje KljuËni pojmovi i nazivi: pripovijedanje. saæeto prepriËavati dogaaj ukljuËujuÊi bitne pojedinosti za razumijevanje teksta. in) u skladu s pravopisnom normom. dogaaj. Obrazovna postignuÊa: teËno i samostalno pripovijedati o stvarnome i zamiπljenome buduÊem dogaaju.sadræajnome sloju. zamjeÊivati pojedinosti zvuËnoga sloja pjesme (duljinu stiha prema broju slogova. samostalno oblikovati saæetak. zamijetiti i razlikovati dijelove fabule (uvod. odreivati pojedinosti u tematsko . ritam. pridræavati se teme izraæavajuÊi svoje osjeÊaje i raspoloæenje. glasno Ëitati poπtujuÊi reËeniËni naglasak i intonaciju te ostale vrjednote govorenoga jezika. srok). reËeniËni naglasak. Ritam u pjesmi KljuËni pojmovi: srok. 2. -ev. saæetak. slikovit opis. pratiti odnose meu likovima i raspravljati o njima. Obrazovna postignuÊa: zamjeÊivati i izdvajati dogaaj u pripovjednome tekstu i vaæne pojedinosti u dogaaju. 7. Obrazovna postignuÊa: razumjeti govorenu i negovorenu poruku. Izraæajno Ëitanje KljuËni pojmovi: reËeniËna intonacija. Obrazovna posignuÊa: sudjelovati u raspravi poπtujuÊi uljudbena pravila. rasplet i zaplet u priËi KljuËni pojmovi: uvod.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 10. 33 6. usmeno i pisano komunicirati na svome zaviËajnome govoru. Hrvatski jezik 8.

34 1. opis. Obrazovna postignuÊa: imenovati i razlikovati osnovna obiljeæja pjesme. Ivana BrliÊ-MaæuraniÊ: RegoË i ©uma Striborova 2. MarjanoviÊ: Mala Ëuda velike prirode (izbor) 8. R. DovnikoviÊ: Znatiæelja 3. VukotiÊ: Piccolo 4. pravopis. Nada MihokoviÊ-KumriÊ: Tko vjeruje u rode joπ 16. NASTAVNO PODRU»JE: MEDIJSKA KULTURA TEME 2. KolariÊKiπur: Igrokazi 3.sluæenje rjeËnikom i πkolskim pravopisom KljuËni pojmovi: rjeËnik. oprimjeriti nekoliko viπeznaËnih rijeËi. Obrazovna postignuÊa: razlikovati osnovno znaËenje rijeËi i preneseno znaËenje poznatih rijeËi. zamijetiti osnovna obiljeæja dokumentarnoga filma. 4. Obrazovna postignuÊa: razlikovati obavijesne i zabavne moguÊnosti raËunala. JednoznaËnost i viπeznaËnost rijeËi KljuËni pojmovi: osnovno znaËenje rijeËi. Istvan Bekeffi: Pas zvan gospodin Bozzi 20. Ëitanju. . Promjenjive i nepromjenjive vrste rijeËi KljuËni pojmovi: promjenjive i nepromjenjive rijeËi. dijeliti rijeËi na osnovu i nastavak u primjerima bez glasovnih promjena i umetaka. Astrid Lindgren: Pipi Duga »arapa ili Ronja razbojniËka kÊi ili Razmo u skitnji 22. osnova rijeËi. zapaæati. Obrazovna postignuÊa: primati nekoliko djeËjih filmova nastalih na knjiæevnome predloπku (recepcija). Johanna Spyri: Heidi 12. prikladno primjenjivati viπeznaËne rijeËi u jeziËnim djelatnostima (sluπanju. monolog. Silvija ©esto: Bum Tomica ili Bum Tomica 2 17. RAZRED NASTAVNO PODRU»JE: JEZIK TEME 1. zaviËajna tematika) primjerenih uËeniku. Dokumentarni film KljuËni pojmovi: dokumentarni film. Matko MaruπiÊ: Snijeg u Splitu 11. Obrazovna postignuÊa: zamjeÊivati i razlikovati ulogu dijelova proznoga teksta. »eËuk. iskazivati vlastiti doæivljaj knjiæevnog djela i filma. Obrazovna postignuÊa: primanje primjerenih dokumentarnih filmova (ekoloπkoga sadræaja. Jagoda Truhelka: Zlatni danci 13. Maja GluπËeviÊ: Bijeg u koπari ili Klopka za medvjediÊa 15. Popis lektire: (izabrati 7 djela. »unËiÊ-Bandov.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik 7. Burto: Batman 9. VukotiÊ: Krava na Mjesecu 2. mreæa (internet). djeËji roman. basne. Erich Kästner: Emil i detektivi ili TonËek i ToËkica ili LeteÊi razred ili Blizanke 5. Popis filmova: 1. Obrazovna postignuÊa: razumijevati temeljnu ulogu promjenjivih i nepromjenjivih rijeËi u hrvatskome jeziku. Felix Salten: Bambi 8. imenovati i razlikovati poznate promjenjive i nepromjenjive rijeËi. Zlata KolariÊ-Kiπur: Moja zlatna dolina 14. Usporedba filma s knjiæevnim djelom KljuËni pojmovi: knjiga. Hrvoje KovaËeviÊ: Tajna Ribljeg Oka ili Tajna maËje πape ili Tajna Tuænog psa ili Tajna graditelja straha ili Tajna zlatnog zuba 6. V. Horvat-Vukelja. bajke. Anto Gardaπ: Duh u moËvari ili LjubiËasti planet ili Izum profesora Leopolda ili Bakreni Petar ili Tajna zelene peÊine ili IgraËke gospoe Nadine 4. preneseno znaËenje rijeËi. zamijetiti sliËnosti i razlike izmeu filma i knjiæevnog djela prema kojemu je snimljen. film. Hrvoje Hitrec: Eko Eko 19. nastavak. Obrazovna postignuÊa: pronaÊi traæenu obavijest u πkolskome rjeËniku ili pravopisu sluæeÊi se kazalom i abecednim redom. govoru. razgovoru i pisanju). grad malih Ëuda 21. igrokaz. Sanja LovrenËiÊ: Esperel. Dijelovi teksta KljuËni pojmovi: dijalog. RaËunalo KljuËni pojmovi: raËunalo. Mato Lovrak: Druæba Pere Kvræice 3. Tadej: Druæba Pere Kvræice 6. pripovijetka. B. Donner: Superman PREDMETNA NASTAVA 5. pripovijedanje. Knjiæevne vrste KljuËni pojmovi: pjesma. 8. Nikola PuliÊ: KljuËiÊ oko vrata 10. jednoznaËnost i viπeznaËnost rijeËi. T. D. bajka. D. djeËjeg romana i igrokaza. Knjiænica . Ludwik Jerzy Kern: Ferdinand VeliËanstveni 24. Rudyard Kipling: Knjiga o dæungli 9. pripovijetke. BlaæekoviÊ: »udesna πuma 5. Zoran PongraπiÊ: Mama je kriva za sve 18. Anton van de Velde: NeobiËni doæivljaji ptiÊa SoviÊa 25. Zvonimir Balog: Ja magarac ili Pusa od Krampusa ili Nevidljiva Iva ili Zmajevi i vukodlaci 23. O. M. obavezna prva dva) 1. B. Slavko MihaliÊ: Petrica Kerempuh 7. 2. GluπËeviÊ: Vuk 7.

glagoli kretanja. prepoznati glagolski predikat u reËenici u svim glagolskim vremenima. kuda. drugi jezik. dræava. 15. Obrazovna postignuÊa: primijeniti pravila o pisanju velikoga poËetnoga slova u nazivima kontinenata. Obrazovna postignuÊa: imenovati i prepoznati pozitiv. zemalja. veznici. Obrazovna postignuÊa: prepoznavati padeæe pridjevskih oblika s pomoÊu proπirenoga padaænoga pitanja i imenice s kojom se pridjev slaæe. vremena. prijedloga. 12. 10. Veliko poËetno slovo u nazivima kontinenata. sklonidba rednih brojeva. prepoznati i rabiti glagolski predikat. padeæna pitanja. negovornik. dræava. naroda i naseljenih mjesta KljuËni pojmovi: veliko poËetno slovo u nazivima kontinenata. usklici KljuËni pojmovi: pojam priloga (prilozi mjesta. 6. Obrazovna postignuÊa: prepoznavati glavne i redne brojeve u reËenici. padeæi. naËina). Hrvatski jezik . osvijestiti postojanje razliËitih narodnih govora i potrebu njihova njegovanja. instrumental. pravilno rabiti neodreeni oblik pridjeva. li i usklike u reËenici. 9. Obrazovna postignuÊa: samostalno imenovati subjekt izreËen glagolskim oblikom. Obrazovna postignuÊa: prepoznavanje zamjenice u tekstu. komparativ i superlativ u govorenju i pisanju. kamo. Hrvatski jezik i dvojeziËnost KljuËni pojmovi: materinski jezik. razvijati svijest o vaænosti pravilnoga pisanja i govorenja hrvatskim knjiæevnim jezikom. rabiti padeæne nastavke odeenih i neodreenih pridjeva. dræava. sluæbeni jezik. pravilno rabiti komparativ i superlativ najËeπÊih pridjeva. prepoznati i razumjeti njihove odnose u stupnjevanju. razumijevanje pojma zamjenice kao rijeËi za zamjenjivanje govornika. u reËenici prepoznavati padeæe u temeljnim znaËenjskim ulogama. Obrazovna postignuÊa: prepoznati glagolski predikat kao temeljni dio reËenice. Ëestice. lokativ. znati padeæne nazive: nominativ. pridjeva i brojeva. Ëestice. pravilno rabiti veznike. uloga knjiæevnoga jezika u nacionalnoj kulturi i javnoj djelatnosti. usklici. 11. govorenja. cijelom reËenicom s upitnom zamjenicom i glagolom). uoËavati razliËite oblike rednih brojeva u reËenici. naroda i naseljenih mjesta. veznike. prepoznati jednake oblike rijeËi u razliËitim padeæima. Obrazovna postignuÊa: razlikovati zaviËajne idiome i knjiæevni jezik. Nepromjenjive vrste rijeËi: prilozi. Subjekt KljuËni pojmovi: subjekt. manjinski jezik. Sklonidba imenica KljuËni pojmovi: sklonidba (deklinacija). genitiv. komparativ. akuzativ. Zamjenice KljuËni pojmovi: govornik. samostalno pronalaziti primjere odreenih i neodreenih oblika pridjeva u reËenici i tekstu. Brojevi KljuËni pojmovi: glavni i redni brojevi. uoËiti jednak glasovni sastav razliËitih oblika. 5. Obrazovna postignuÊa: razlikovati materinski i drugi 35 . neizreËeni subjekt. u govoru i pismu rabiti padeæne oblike (s provedenim glasovnim promjenama) u skladu s normom. prijedlozi. dvojeziËnost. naroda i naseljenih mjesta na prikladnim primjerima u skladu s pravopisom 7. Obrazovna postignuÊa: prepoznati odreeni i neodreeni oblik pridjeva u nominativu. Ëeste prijedloge. nazivi padeæa. Obrazovna postignuÊa: prepoznavati glagolsku osobu i glagolski broj u reËenici. moÊi tvoriti komparative i superlative plodnim naËinima (sufiksom -iji i prefiksom naj-). zemalja. vokativ. ovladati uporabom padeæa uz pojedine prijedloge u skladu s normom.proπlost i sadaπnjost KljuËni pojmovi: hrvatski knjiæevni jezik. Predikat KljuËni pojmovi: predikat. u odreivanju padeæe sluæiti se proπirenim padeænim pitanjima (tj. 8. k(a). prepoznavati reËenice s neizreËenim subjektom. Odreeni i neodreeni oblik pridjeva KljuËni pojmovi: odreeni i neodreeni oblik pridjeva u nominativu. ne.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik 3. superlativ). viπe subjekata. Ëestice. Sklonidba pridjeva KljuËni pojmovi: sklonidba pridjeva. pisati brojeve u skladu s pravopisom. 13. 14. pravilno rabiti priloge gdje. uoËavati i rabiti glagole kretanja i govorenja u svim jeziËnim djelatnostima. 4. sugovornik. sugovornika i negovornika. Stupnjevanje pridjeva KljuËni pojmovi: stupnjevanje i stupnjevi (pozitiv. prepoznavati reËenice s viπe subjekata kao proπirene reËenice s viπe istovrsnih dijelova. Obrazovna postignuÊa: razumijevati temeljnu ulogu padeæa u hrvatskome jeziku. dativ. zamjenjivanje imenica. veznici. usklike u govorenju i pisanju. Glagoli KljuËni pojmovi: glagolska osoba i broj. Ëestice da. pravilno rabiti prijedloge s(a). Obrazovna postignuÊa: prepoznati priloge. zemalja.

KljuËni pojmovi: rijeË. Obrazovna postignuÊa: prepriËavati izmijenjene ili dopunjene priËe uvodeÊi novi dogaaj i likove. pripovjednih i dramskih tekstova. 2. 6. Obrazovna postignuÊa: prepoznati i razlikovati subjektivno i objektivno pripovijedanje. 9. subjektivni opis osobe. razumjeti ulogu sluæbenoga jezika. kontinenata. Sluπanje. razumjeti razliku izmeu jednojeziËnoga i dvojeziËnoga ovladavanja hrvatskim jezikom. o. NASTAVNO PODRU»JE: JEZI»NO IZRAÆAVANJE TEME 1. zarez iza usklika i rijeËi u vokativu.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu jezik. dogaaj ili radnja. pripovijedati o nekome dogaaju kao sudionik (prva osoba) i nesudionik (treÊa osoba). Sluπanje i interpretativno knjiæevnih tekstova Ëitanje 4. sluæiti se pravopisom. 10. Knjiæevnost KljuËni pojmovi: knjiæevnost. Pisanje i izgovor prijedloga. Obrazovna postignuÊa: sluπno razlikovati. o. kuda u govoru i pismu. Sluπanje knjiæevnih i neknjiæevnih tekstova 5. zamjeÊivati ulogu pridjeva i imenica te slikovitih izraza u tekstu. zemalja. Obrazovna postignuÊa: sluπno razlikovati. Obiljeæja pripovjednoga teksta KljuËni pojmovi: pripovijedanje. knjiæevni rod (lirika. pisati Ëesticu put uz redne brojeve. 8. razumjeti ulogu manjinskoga jezika. u uz lokativ i akuzativ. kontinenata. Obrazovna postignuÊa: primjenjivati pravopisnu normu u pisanju velikoga poËetnoga slova u nazivima planeta. pri. pravilno rabiti i razlikovati priloge gdje. Obrazovna postignuÊa: razlikovati pripovijedanje u prvoj i treÊoj osobi prema sudjelovanju u dogaaju. kuda. kamo. Ëestica put. s(a) (sa mnom) u govoru i pismu. izgovor i pisanje rijeËi provedenim glasovnim promjenama s 3. KljuËni pojmovi: interpretativno Ëitanje lirskih. ka zgradi). je. dræava. uoËiti osnovnu misao pripovjednoga teksta. NASTAVNO PODRU»JE: KNJIÆEVNOST TEME 1. s(a). lik). izraziti doæivljaj djela prikladnim interpretativnim Ëitanjem (sluæeÊi se vrjednotama govorenoga jezika). naroda i zaviËajnih mjesta s obzirom na zaviËajnu pripadnost i najËeπÊih primjera. drama). prilozi gdje. kamo. osnovna misao. priloga. 2. sluæiti se pravopisom. pravilno izgovarati i pisati umanjenice i komparative s obzirom na glasove ije/je. Subjektivno i objektivno opisivanje osobe KljuËni pojmovi: opis. pravopis. epika. zemalja. Pisanje velikoga poËetnoga slova KljuËni pojmovi: veliko poËetno slovo u nazivima planeta. Obrazovna postignuÊa: razlikovati knjiæevne i neknjiæevne tekstove na temelju sluπnoga primanja (recepcije). prijedlozi na. Obrazovna postignuÊa: pisati veznike a i ali u reËenicama u skladu s pravopisom. oceana. Pripovijedanje u prvoj i treÊoj osobi KljuËni pojmovi: pripovijedanje u prvoj osobi. subjektivno i objektivno iznositi dogaaje (usmeno i pisano). StvaralaËko prepriËavanje KljuËni pojmovi: prepriËavanje. stvarati subjektivni opis osobe (usmeni i pisani). Obrazovna postignuÊa: uoËiti da pripovjedni tekst pripovijeda o radnji. Subjektivno dogaaja i objektivno iznoπenje KljuËni pojmovi: subjektivno i objektivno pripovijedanje. prepoznavati i razlikovati akuzativ i lokativ (na. pravilno izgovarati i pisati rijeËi u kojima su provedene glasovne promjene. naroda i naseljenih mjesta (zaviËaj). pisati zarez iza rijeËi u vokativu. pisati zarez iza usklika na poËetku reËenice. oceana. pripovijedanje u treÊoj osobi. lirika. drama). Obrazovna postignuÊa: zamjeÊivati razlike u doæivljaju knjiæevnoumjetniËkoga djela s obzirom na razliËite govorne interpretacije. 36 . ReËeniËni znakovi KljuËni pojmovi: zarez ispred veznika a i ali. Obrazovna postignuÊa: pravilno rabiti prijedloge k/ka ispred rijeËi koje poËinju sa k i g ili suglasniËkim skupom koji zavrπava sa k i g (ka πkoli. 11. uvoenje novih elemenata u pripovijedanje (dogaaj. glasovne promjene. Hrvatski jezik 7. je (umanjenice i komparativi) KljuËni pojmovi: glasovi ije. proza. KljuËni pojmovi: knjiæevni i neknjiæevni tekstovi. u). Obrazovna postignuÊa: razlikovati subjektivni od objektivnoga opisa osobe. dræava. pri. Izgovor i pisanje rijeËi s glasovima ije. veznika i Ëestica KljuËni pojmovi: prijedlozi k(a). Obrazovna postignuÊa: razlikovati knjiæevne rodove s obzirom na vanjski oblik (proza. knjiæevna vrsta.

5. motiv. rasvjetu. razlikovati dijalog od monologa.medij .prijenosnik poruke. epitet. znaËenje. kostimografiju. himna. poslovica. Obrazovna postignuÊa: prepoznati i imenovati osobine lika u proznome i dramskome djelu.oprimjeriti ga navodima iz teksta. IZBORNI SADRÆAJI Duga i kratka mnoæina Zbirne imenice (tvorba. gluma. vezani i slobodni stih. 11. razlikovati dijelove teksta koji iznose tijek radnje. i 3. Obrazovna postignuÊa: prepoznati i razlikovati vrste tiska. prepoznati i imenovati motive i temu. 3. Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja teksta namijenjena izvoenju na pozornici.primatelj sporazumijevanje) u jednome od medija. 4. Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja pustolovnoga romana. NaËini pripovijedanja KljuËni pojmovi: pripovjedaË u 1. naziv stiha prema broju slogova. monolog.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik 3. Obrazovna postignuÊa: zamijetiti preneseno znaËenje iskazano personifikacijom i pjesniËkom slikom u knjiæevnim djelima. Kazaliπte KljuËni pojmovi: kazaliπna izraæajna sredstva: govor. Lirsko pjesniπtvo KljuËni pojmovi: lirska pjesma. poglavlje. i 3. osobi. uoËiti ritam u vezanome i slobodnome stihu. Obrazovna postignuÊa: uoËiti suprotstavljene likove. navesti primjer za priopÊajni proces (poπiljatelj . Fabula i dijelovi fabule KljuËni pojmovi: fabula. Mediji KljuËni pojmovi: medij . prepoznati i razlikovati vezani od slobodnoga stiha. odrediti dijelove fabule. Preneseno znaËenje u knjiæevnome djelu KljuËni pojmovi: preneseno znaËenje. uoËiti odnos pripovjedaËa u 1. kostimografija. 4. Tematska pjesama i vrstovna podjela lirskih KljuËni pojmovi: domoljubna. uoËiti poglavlje u djeËjem romanu. dijalog. Obrazovna postignuÊa: prepoznati i razlikovati filmske rodove. haiku. 5. Lik u knjiæevnome djelu KljuËni pojmovi: karakterizacija lika govorom i postupcima. 10. pjesniËka slika. okarakterizirati lik (etiËki. Filmski rodovi KljuËni pojmovi: dokumentarni film. Obrazovna postignuÊa: prepoznati i imenovati dijelove fabule (uvod. Obrazovna postignuÊa: osvijestiti postojanje razliËitih vrsta medija. opisivanje. zaplet. Obrazovna postignuÊa: razlikovati domoljubnu. Obrazovna postignuÊa: prepoznati osnovna obiljeæja animiranoga filma. 6. pejsaænu i ljubavnu pjesmu s obzirom na temu i glavnu misao pjesme. uoËiti obiljeæja haiku pjesme. govorno) i odnose meu likovima. opisivanje i dijalog. igrani film. i 3. scenografija. razlikovati epitet od pridjeva. oprimjeriti govornu i etiËku karakterizaciju navodima iz teksta. uoËiti obiljeæja himne.poruka . osobi. slaganje s predikatom) Imenice koje imaju samo mnoæinu/jedninu Imenice koje mnoæinu zamjenjuju zbirnim imenicama Imenice koje mnoæinu tvore zamjenskim (supletivnim) osnovama (Ëovjek-ljudi) Nazivi dræava i sklonidba Brojevne imenice Akuzativ i genitiv uz glagol nemati Navezak Sibilarizacija Palatalizacija Jotacija Nepostojano a. Tisak KljuËni pojmovi: vrste tiska. 37 . 8. Animirani film KljuËni pojmovi: crteæ ili predmet u pokretu. e Pravilna uporaba prijedloga uz pojedine padeæe 9. 2. dijalog. rasplet radnje). didaskalije. Pustolovni roman KljuËni pojmovi: pustolovni roman. razlikovati crtani film od lutkarskoga filma. osobi prema pripovijedanome . vrhunac. pripovijedanje. pejsaæna i ljubavna pjesma. imenovati vezani stih prema broju slogova. kontrast. animirani film. Obrazovna postignuÊa: razlikovati pripovijedanje u 1. NASTAVNO PODRU»JE: MEDIJSKA KULTURA TEME 1. 7. prepoznati kazaliπna izraæajna sredstva u predstavi: scenografiju. Dramski tekstovi KljuËni pojmovi: tekst za izvoenje na pozornici. Stilska izraæajna sredstva KljuËni pojmovi: onomatopeja. Obrazovna postignuÊa: prepoznati i imenovati stilska sredstva u poetskome i pripovjednome tekstu. vrste medija. hrvatska himna. dijelovi fabule. Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja lirske pjesme. zagonetka.

Prilog ili prijedlog? Prilog ili pridjev? Uporaba evo. razlikovati prijelazne i neprijelazne glagole. svrπeni i nesvrπeni glagoli. Glagoli po vidu KljuËni pojmovi: glagolski vid. Saldanha: Ledeno doba 7.VukotiÊ:1001 crteæ.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Prijedlozi i padeæi u medijima (dobri i pogrjeπni primjeri) Jednostavni i sloæeni prijedlozi Prilozi i prijedlozi . Melita ili DomaÊa zadaÊa ©aljive narodne priËe Ferenc Molnar: Junaci Pavlove ulice Milivoj Matoπec: Strah u Ulici lipa ili Tiki traæi neznanca ili Posada oklopnog vlaka ili Suviπan u Svemiru Grigor Vitez: Pjesme Sempe/Goscinny: Nikica Miro Gavran: Sretni dani ili Kako je tata osvojio mamu ili Zaljubljen do uπiju ili Svaπta u mojoj glavi Zlatko KriliÊ: PoËetak plovidbe ili »udnovata istina ili Zabranjena vrata ili Veliki zavodnik ili ©aljive priËe i priËe bez πale Sanja PiliÊ: Mrvice iz dnevnog boravka Pavao PavliËiÊ: Zeleni tigar ili Petlja ili Trojica u Trnju Michael Coleman: Zov labirinta ili Mreæa je baËena ili Bijeg s Mreæe Tihomir Horvat: Tajna Gornjega grada ili Frka u ©Ëitarjevu ili Muki Mark Twain: Doæivljaji Toma Sawyera ili Doæivljaji Huckleberryja Finna Jules Verne: Put u srediπte zemlje ili Put oko svijeta za 80 dana ili 20000 milja pod morem Maja Brajko-LivakoviÊ: Finka Fi 38 KljuËni pojmovi: vrste zamjenica: osobne. 14. 13. RAZRED NASTAVNO PODRU»JE: JEZIK TEME 1. povratno-posvojna. 17. Vrste zamjenica Popis lektire: (izabrati 9 djela. 18.. razumjeti ulogu infinitiva u tvorbi glagolskih oblika.pisanje (iz daleka svijeta i izdaleka) Prilozi ovdje. Tito BilopavloviÊ: Paunaπ Aleksandar Puπkin: Bajka o ribaru i ribici Basne (izbor) Branka Primorac: Ljubavni sluËaj maËka Joje Roald Dahl: Charlie i tvornica Ëokolade Michael Ende: Jim Gumb i strojovoa Lucas Ivan Cankar: Istina i ljubav Henry Winterfeld: Timpetill (Grad bez roditelja) Hrvoje Hitrec: Matko na πtakama Anto Gardaπ: Miron u πkripcu ili Filip djeËak bez imena Selma Lageröf: Legende o Kristu Popis filmova: Navedeni su ponajprije animirani filmovi jer se oni obrauju u tom razredu. tu. B. 9. Fin. 21 22. C. 5. 3. W. Wedge. 15. povratne. 6. 25. W. uoËavati i razlikovati najËeπÊe vidske parove. 24. rabiti glagole po predmetu radnje u skladu s normom. 20. po imenskoj rijeËi u akuzativu). Infinitiv KljuËni pojmovi: infinitiv. posvojne. Obrazovna postignuÊa: prepoznati infinitiv i njegove zavrπetke. Ivan Kuπan: Uzbuna na Zelenom Vrhu ili Koko i duhovi 2. 26. Obrazovna postignuÊa: prepoznavati glagole po predmetu radnje (tj. J. eto. . Obrazovna postignuÊa: prepoznavati i pravilno rabiti posvojne. 10. ili Zagonetni djeËak ili Koko u Parizu ili Laæeπ. pokazne. povratna. pustolovni i bajkoviti elementi u djeËjim romanima odabranoga knjiæevnika Pejsaæ u djelima zaviËajnih pisaca Pokretna slika na filmu. tako. 12. 8. Obrazovna postignuÊa: razlikovati svrπene i nesvrπene glagole. 11. D. 1. Igra 4. 3. 4. povratni glagoli. televiziji i raËunalu Zvuk u filmu Kazaliπni plakat kao medij Hrvatski jezik 16. ovako. 2. C. 23. Sanford: Pobuna na farmi 5. 6. sklanjati osobne zamjenice. Disney: po izboru 6. obvezatna prva tri) 1. ondje. Suvremeni animirani filmovi po izboru. 4. 7. infinitivna osnova i zavrπetci. eno Hrvatski govori: ikavski. prepoznavati povratne glagole. ©to je film: Uvod u filmske vrste 2. 19. razumjeti ulogu infinitiva u dopuni glagola. povratno-posvojne i pokazne zamjenice u svim oblicima. ekavski (i)jekavski »itanje s razumijevanjem (knjiæevnih i neknjiæevnih tekstova) Opseæno prepriËavanje Subjektivno i objektivno izvjeπÊivanje Osnovno i preneseno znaËenje Osobno intimno pismo Razgovor U zaviËaju hrvatske himne miruje proπlost i zrcali se buduÊnost moje zemlje Postanak i razvoj himne od antike do suvremenoga doba Usmene lirske pjesme o BoæiÊu Pripovijedanje zanimljivoga dogaaja jezikom moje bake i jezikom moje generacije PriËa nastala iz onomatopeje (uËeniËki ostvaraji) Lirske pjesme na zaviËajnome narjeËju Motiv u likovnoj i knjiæevnoj umjetnosti Znanstvena fantastika. DovnikoviÊ: Znatiæelja 3.. Glagoli po predmetu radnje KljuËni pojmovi: prijelazni i neprijelazni glagoli.

razumjeti njegovo znaËenje. zagrada. prepoznavati aorist i imperfekt pomoÊnoga glagola htjeti. izostavnik. 14. dijelovi sela. razumijevati njihova znaËenja i tvorbe. glagolska imenica. Obrazovna postignuÊa: pravilno pisati veliko poËetno slovo u viπeËlanim imenima pokrajina i krajeva te dijelova naselja (gradske Ëetvrti. Izricanje æelje kondicionalom KljuËni pojmovi: kondicional prvi. sprezati glagole u prezentu prema morfoloπkim obiljeæjima (osoba i broj). StvaralaËko prepriËavanje s promjenom glediπta KljuËni pojmovi: glediπte. Êirilica. dijelova naselja. prikladno rabiti perfekt u govorenju i pisanju. razlikovati prezent i perfekt u govorenju i pisanju. vladati oblicima perfekta pomoÊnih glagola. razumjeti njegovu tvorbu. imenovati i prepoznati najvaænije o spomenike u svojemu zaviËaju. 11. glagoljicu. prepoznati pismo kojim je pisan tekst. Obrazovna postignuÊa: prepoznavati aorist i imperfekt kao jednostavne glagolske oblike. zamjenjivati futur drugi svrπenim prezentom. pravilno pisati i izgovarati futur prvi i drugi. Obrazovna postignuÊa: prepoznati i razlikovati kondicional prvi i drugi te njihovu tvorbu. glagoljica. razlikovati istoobliËnice imperativa i prezenta u reËenici.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik 5. imperfektu i pluskvamperfektu najËeπÊe rabe. zagrade u tekstu kao reËeniËne znakove i crticu kao pravopisni znak. kondicional drugi. pravilno pisati trotoËje. Izricanje zapovijedi i molbe imperativom KljuËni pojmovi: glagolski naËin. preoblikovati prezent u oba futura. prepoznati imenski predikat u razliËitim glagolskim oblicima. glagolski pridjev trpni. 39 . ulica i trgova. 12. Obrazovna postignuÊa: prepoznati imenski predikat. Vrste predikata KljuËni pojmovi: glagolski i imenski predikat. crtica. razlikovati i pravilno rabiti radni i trpni pridjev. izostavnik. imperativ. imperfektom i pluskvamperfektom KljuËni pojmovi: aorist.. Izricanje sadaπnjosti prezentom KljuËni pojmovi: prezent. 13. Izricanje proπlosti perfektom KljuËni pojmovi: perfekt. NASTAVNO PODRU»JE: JEZI»NO IZRAÆAVANJE TEME 10. zagrada KljuËni pojmovi: trotoËje. 6. Glagolski pridjevi i glagolska imenica KljuËni pojmovi: glagolski pridjev: glagolski pridjev radni. usvojiti aorist i imperfekt pomoÊnoga glagola biti. 8. razlikovati imenski od glagolskoga predikata. prvotisak. samostalno se koristiti pravopisom u pisanju velikoga poËetnoga slova. Izricanje buduÊnosti futurom KljuËni pojmovi: futur prvi. prepriËavanje s promjenom glediπta..). trgova. sprezanje (konjugacija). Obrazovna postignuÊa: razlikovati latinicu. pravilno pisati veliko i malo slovo iza razgodaka. razumjeti njihovo osnovno znaËenje. prepoznati imperativ u reËenici. moÊi proizvoditi oblike glagola koji se u aoristu. Veliko poËetno slovo u imenima pokrajina i krajeva. trgova i ulica KljuËni pojmovi: viπeËlani nazivi pokrajina i krajeva. krnji perfekt. Obrazovna postignuÊa: prepoznati imperativ kao glagolski naËin. crtica. Obrazovna postignuÊa: prepoznati. izostavnik. znati ime i osnovne podatke o BaπËanskoj ploËi. futur drugi. Obrazovna postignuÊa: prepoznati perfekt. prikladno rabiti prezent u govorenju i pisanju. prvoj hrvatskoj tiskanoj knjizi i jednome spomeniku na svakome pismu. prezent pomoÊnih glagola. razlikovati. Obrazovna postignuÊa: prepoznati trotoËje. ulice. 9. dijelova naselja. Êirilicu i znati osnovne podatke o njima. ReËeniËni i pravopisni znakovi: trotoËje. imperfekt i pluskvamperfekt perfektom. usvojiti prezent pomoÊnih glagola. razumjeti njegovo osnovno znaËenje. znati vaæne povijesne podatke o njima. crticu. 7. imperfekt. samostalno sprezati glagole u futuru prvome. PoËetci hrvatske pismenosti KljuËni pojmovi: hrvatska pisma: latinica. razumjeti njihovu uporabu. pluskvamperfekt. zagrade i znati ih ostvariti u Ëitanju. prepoznati pluskvamperfekt kao sloæeni glagolski oblik. parkovi. 15. moÊi zamjenjivati aorist. Izricanje proπlosti aoristom. pravilno rabiti kondicional prvi u govorenju i pisanju za izricanje æelje i molbe. razumjeti njegovo osnovno znaËenje. iskazivati zapovijed i molbu imperativom. BaπËanska ploËa. prepoznavati glagolske imenice sa zavrπetkom -nje. 1. Obrazovna postignuÊa: prepoznavati i tvoriti glagolske pridjeve. Obrazovna postignuÊa: prepoznati prezent. razlikovati i pravilno rabiti infinitiv i glagolsku imenicu. Obrazovna postignuÊa: prepriËavati tekst usmeno i pisano mijenjajuÊi glediπte.

5. na mjestu prekida nabrajanja. Interpretativno Ëitanje i krasnoslov KljuËni pojmovi: interpretativno Ëitanje. poticaj doæivljaju. sluæiti se pravopisom. pravilno pisati nijeËnicu uz glagolske oblike. 10. smjeti. Dramatizacija pripovjednoga teksta KljuËni pojmovi: dramatizacija. uprizoriti dramatizirani tekst. otvoreni prostor. zatvoreni prostor. Saæeto prepriËavanje KljuËni pojmovi: saæeto prepriËavanje. uloga. Obrazovna postignuÊa: pravilno rabiti aorist glagola biti u govoru i pismu. otvoreni i zatvoreni prostor na temelju prethodno stvorenoga plana opisa. 2.). saæetak. portretirati lik na temelju prethodno stvorenoga plana.). Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja epske i lirske narodne pjesme. krasnosloviti. sukobu) u tematskome kontekstu. govorenje anegdota i viceva. izgovor i pisanje rijeËi provedenim glasovnim promjenama s KljuËni pojmovi: rijeËi u kojima su provedene glasovne promjene.(htjeti. sluπati i sluπno doæivljavati interpretaciju anegdote i vica. 6. 13. 1852.. vic KljuËni pojmovi: crtica. anegdote. epski deseterac. prepoznati. vidjeti. Obrazovna postignuÊa: preoblikovati pripovjedni tekst u dramski. se. r. samostalno oblikovati saæetak (usmeno i pisano). razlikovati epsku od lirske pjesme na temelju oprjeke dogaaja ili doæivljaja. Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja crtice. Obrazovna postignuÊa: zamijetiti i izdvojiti motive (najmanji dio teme. vic. Pisanje zamjenica KljuËni pojmovi: pisanje zamjenice sebe. 8. Sluπanje. jd. plan opisa. kojemu osnova zavrπava na je. stalni epitet. 9. Obrazovna postignuÊa: zamjeÊivati razlike u doæivljaju knjiæevnoumjetniËkoga teksta s obzirom na razliËite govorne interpretacije. saæeto prepriËavati glavne dogaaje i bitne pojedinosti. Opis otvorenoga i zatvorenoga prostora KljuËni pojmovi: pejsaæ. Obrazovna postignuÊa: pravilno pisati i govoriti infinitiv ispred zanaglasnice i iza nje.90 km. interpretativno kazivati anegdotu i vic. Pripovjedne vrste: crtica. Obrazovna postignuÊa: sluπno razlikovati. razlikovanje posvojne zamjenice i povratno-posvojne zamjenice u govoru i pismu. . Obrazovna postignuÊa: razlikovati sluæbeni od privatnoga razgovora. smjer.. pravilno pisati glagolski pridjev radni u m. Obrazovna postignuÊa: stvaralaËki pisati na zadani poticaj (voeno i samostalno).). uoËiti stalni epitet i deseterac kao obiljeæja usmenoga stvaralaπtva. anegdota. Obrazovna postignuÊa: opisivati pejsaæ. izostavnika. . pravilno pisati i govoriti izostavnik i zagradu. Pisanje. udaljenost izmeu dvaju (ili viπe) mjesta. »itanje i pisanje trotoËja. Razgovor KljuËni pojmovi: sluæbeni razgovor. didaskalije. Portret KljuËni pojmovi: vanjski i unutarnji opis lika. r. plan opisa. monolog. 3. Usmena (narodna) knjiæevnost KljuËni pojmovi: usmena knjiæevnost. pravilno izgovarati i pisati rijeËi u kojima su provedene glasovne promjene.1881. NASTAVNO PODRU»JE: KNJIÆEVNOST TEME 1. dogaaju. saæimanje. izraziti doæivljaj knjiæevnoumjetniËkoga teksta prikladnim interpretativnim Ëitanjem. 12. pravilno rabiti crticu kao reËeniËni znak: izraæavanje jaËe stanke nego πto je izraæena zarezom. anegdota. Obrazovna postignuÊa: pravilno rabiti trotoËje: izostavljanje rijeËi/skupa rijeËi/ u reËenici. sudjelovati u dramskim improvizacijama sluæbenoga i privatnoga razgovora poπtujuÊi osobitosti svakoga od njih. πaliti se). 11. 7. dijalog. privatni razgovor. umrijeti. StvaralaËko pisanje i interpretativno kazivanje viceva i anegdota KljuËni pojmovi: stvaralaËko pisanje (anegdote iz πkolskoga æivota). 4. Obrazovna postignuÊa: pravilno pisati i govoriti povratne glagole (smijati se. Pisanje i izgovor infinitiva i glagolskoga pridjeva radnoga KljuËni pojmovi: pisanje infinitiva i glagolskoga pridjeva radnoga(m.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik 2. vica. crtice i zagrade KljuËni pojmovi: reËeniËni i pravopisni znakovi. krasnoslov. izgovor i Ëitanje glagolskih oblika KljuËni pojmovi: pisanje i izgovor aorista glagola biti. na kraju prekinutoga teksta koji se nastavlja. Obrazovna postignuÊa: razlikovati vanjski od unutarnjega opisa lika. Obrazovna postignuÊa: saæimati tekst. æivjeti. 40 3. epska i lirska pjesma. pravilno pisati i rabiti crticu kao pravopisni znak: zamjena prijedloga do (80 . jd. nijeËnica uz glagolske oblike. Odnos teme i motiva u knjiæevnome djelu KljuËni pojmovi: tema motiv.

Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja povjestice kao djela koje ima elemente pjesniËkoga i pripovjednoga izraæavanja. 6. plan. fabula prikazana kvadratima. kvadrat. uoËiti sliËnost i razliku izmeu filmskoga kadra i kvadrata stripa (plan i kut gledanja). Dramski tekst KljuËni pojmovi: drama. Valunska ploËa (Cres) itd. 10. IZBORNI SADRÆAJI Glagoli po znaËenju Povratni glagoli: pravi. PoËetci hrvatske pismenosti i knjiæevnoga stvaralaπtva Hrvatski epski junaci usmene knjiæevnosti 41 7. 9. Obrazovna postignuÊa: prepoznati suodnos zaviËajnoga govora (narjeËja ili dijalekta) i zaviËajnih tema i motiva. πkola glagoljice. vrste ritma. izraza. . uoËiti ritmiËnost u pjesmama na narjeËjima. Obrazovna postignuÊa: prepoznati i imenovati stilska sredstva u poetskome i proznome tekstu. Obrazovna postignuÊa: prepoznati izraæajna sredstva u filmu. nepravi. Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja i dijelove dramskoga teksta: dramski sukob.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik 4. Mreæa (internet) KljuËni pojmovi: mreæne stranice. dijelovi dramskoga teksta. Ëetverostih. njuha. znanstvenofantastiËni roman. aliteracija. sluha.zaboravljeno glagolsko vrijeme Aorist i imperfekt u sms-porukama InaËice futura (razgovorne. Obrazovna postignuÊa: odrediti i imenovati kiticu (strofu) prema broju stihova. aorist Futurski perfekt. dramski likovi. kajkavsko i πtokavsko pjesniπtvo. Obrazovna postignuÊa: prepoznati izraæajna sredstva stripa. 2. asonanca. aorist Pripovjedni i svevremenski imperativ Izricanje stroge zapovijedi i zabrane Prezent ili aorist Imperfekt . dvostih. Ëin: prepoznati dramski sukob kao temelj dramskoj radnji. Stilska izraæajna sredstva KljuËni pojmovi: ponavljanje. uoËiti ulogu ponavljanja istih glasova. PjesniËke slike KljuËni pojmovi: pjesniËka slika. kompozicija.vijest Javni govor Izraæajno Ëitanje dijalektnih tekstova (zaviËajni idiom) Scenske improvizacije Izlet u zaviËaj duha (Josip BratuliÊ). lirsko-epsko djelo. NASTAVNO PODRU»JE: MEDIJSKA KULTURA TEME 1. BaπÊanska ploËa (Krk). uzajamno povratni Nesvrπeni glagoli: trajni i uËestali Dvovidni glagoli Prava i prenesena sadaπnjost Gnomski prezent. Aleja glagoljaπa od RoËa do Huma. 5. Povjestica KljuËni pojmovi: povjestica. ukrπtena. obgrljena. 3. Strip KljuËni pojmovi: zraæajna sredstva stripa: crteæ. razlikovati vrste kadrova. hrvatski jezik i knjiæevnost na mreæi. Obrazovna postignuÊa: razlikovati romane prema tematsko-motivskomu sloju. prepoznati vrste rime: parna. Vrste kitica (strofa) KljuËni pojmovi: vrste kitica (strofa) prema broju stihova. Obrazovna postignuÊa: pronaÊi nekoliko mreænih stranica o temama iz hrvatskoga jezika i knjiæevnosti. glagoljiËne i latiniËne inkunabule Povijesni spomenici na otoku Krku (Jurandvor) i u Istri (Aleja glagoljaπa) Pisanje naziva naselja i dijelova naselja na stranim jezicima SroËnost posvojne zamjenice i imenica Naglaπeni i nenaglaπeni oblici povratne zamjenice Sklanjanje povratno-posvojne i pokaznih zamjenica StvaralaËko pisanje (dnevnik) Obavijest . kut snimanja. rijeËi. pridjevu radnom: vokalizacija i promjena je > i ispred o Glagoljske knjige. Povijesni i znanstveno-fantastiËni roman KljuËni pojmovi: povijesni roman. trostih. reËenica u ostvarivanju ritma. Obrazovna postignuÊa: spoznati pjesniËku sliku kao slikovni izraz doæivljen osjetilom vida. dijalektne) Glasovne promjene u sprezanju Jotacija ili palatalizacija u prezentu Glasovne promjene u gl. 8. okusa i dodira. prepoznati naËine pripovijedanja. planova i kuta snimanja. uoËiti motive u pjesniËkim slikama i povezati ih s osjetilima kojima su zamijeÊeni. razlikovati povjesticu od lirske pjesme. Filmska izraæajna sredstva KljuËni pojmovi: kadar. meujeziËne. Dijalektno pjesniπtvo KljuËni pojmovi: su zaviËajni motivi. Ëakavsko. dramska situacija.

razlikovati priloæne oznake mjesta. obitelji i zaviËaju Dramski tekstovi zaviËajnih puËkih pisaca ZaviËajne narodne poslovice i poruke u njima Vrste stripa po temi Uporaba rijeËi u stripu RaËunalne igre Hrvatski jezik 7. neoglagoljena reËenica. Zemeckis: Forrest Gump 6. prepoznavati vezniËka sredstva: veznike. razumjeti naËine sklapanja jednostavnih reËenica u sloæenu. priloge i zamjenice kao vezniËke rijeËi. 10. 15. upoznati strukturu proπirene reËenice. djeËak iz limenke ili Olfi meu æenama Vlatko ©ariÊ: Rogan ili Miπko Vladimir Nazor: Veli Joæe Milutin Majer: Dolazak Hrvata Melita Rundek: Psima ulaz zabranjen Dubravko HorvatiÊ: JunaËina Mijat TomiÊ Jonathann Swift: Gulliverova putovanja Alfonse Daudet: Pisma iz moga mlina Joæa Horvat: Waitapu ili Operacija Stonoga Frances Hodgson Burnett: Mali lord Pajo Kaniæaj: TriËave pjesme Danijel DragojeviÊ: Bajka o vratima Æelimir Hercigonja: Tajni leksikon C. obvezatna prva tri) 1. proπirena reËenica. Guæva na pozornici 3. Lucas: Zvjezdani ratovi (serijal) 8. prikladno rabiti atribut i apoziciju u govorenju i pisanju. Obrazovna postignuÊa: uoËiti i prepoznati objekt u reËenici. 22. apozicijski skup. 3. 20. odnosne i neodreene zamjenice. Zamjenice i njihova uloga u reËenici KljuËni pojmovi: upitne. 5. Lewis: Kronike iz Narnije (izbor) Oscar Wilde: Sretni kraljeviÊ Nikola PuliÊ: Maksimirci 2. 19. Raimi: Spiderman 2 7. 11. ©to je film: Filmska izraæajna sredstva 2. Ivana BrliÊ-MaæuraniÊ: PriËe iz davnine (osim ©ume 2. Obrazovna postignuÊa: uoËiti priloæne oznake u reËenici. BraÊa Lumiere. Obrazovna postignuÊa: udruæivati jednostavne reËenice u sloæenu. G. 3. RAZRED NASTAVNO PODRU»JE: JEZIK TEME 1. vezniËke skupove. G. 4. Jednostavna reËenica KljuËni pojmovi: jednostavna reËenica. 5. 25. Popis filmova: Trebalo bi birati filmove (od najstarijih do najnovijih) koji Êe uËenicima najbolje pokazati pojedina filmska izraæajna sredstva. 4. Priloæne oznake KljuËni pojmovi: priloæne oznake. Popis lektire: (izabrati 9 djela. R. prikladno slagati subjekt i predikat. Objekt KljuËni pojmovi: objekt. 26. P. pravilno pisati zarez kod apozicije i apozicijskoga skupa u poslijeimeniËnome poloæaju. izravni objekt i neizravni objekt. Wyler: Ben Hur 6. 6. vremena. 21. razlikovati pridjevni i imeniËki atribut. 24. Obrazovna postignuÊa: prepoznavati atribut i atributni skup. 12. Obrazovna postignuÊa: pravilno rabiti padeæne oblike upitnih.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Slike i zvukovi lirske pjesme u epitetu i usporedbi Anegdote i vicevi na zaviËajnome narjeËju Crtice o æivotu u πkoli. odnosnih i neodreenih zamjenica u govorenju i pisanju. razumjeti uloge povratne i povratno-posvojne zamjenice u reËenici. Kazaliπte: Sve je to kazaliπte. 23. prepoznati subjekt i rijeËi koje ga dopunjuju u proπirenoj reËenici. prepoznati i imenovati besubjektnu reËenicu. besubjektna reËenica. Sloæena reËenica KljuËni pojmovi: nizanje. 8. prepoznati predikat i rijeËi koje ga dopunjuju u proπirenoj reËenici. 7. priloæna oznaka mjesta. 1. 9. povezivanje i uvrπtavanje reËenica. 14. razlikovati izravni i neizravni objekt. prepoznati i imenovati neoglagoljenu reËenicu. S. apozicija. S. apoziciju i apozicijski skup. 21. Melies 4. naËina. 16. naËina. Obrazovna postignuÊa: upoznati strukturu neproπirene reËenice. vezniËka sredstva. 17. 18. Striborove i RegoËa koji su u Ëetvrtome razredu) Stjepan Tomaπ: Mali ratni dnevnik August ©enoa: Povjestice Blanka Dovjak-MatkoviÊ: ZagrebaËka priËa Mark Twain: KraljeviÊ i prosjak Henryk Sienkiewicz: Kroz pustinju i praπumu Ivona ©ajatoviÊ: Tajna ogrlice sa sedam rubina Snjeæana GrkoviÊ-JanoviÊ: Velebitske vilin staze Josip CveniÊ: »vrsto dræi joy-stick Jadranko Bitenc: Twist na bazenu ©ime StoriÊ: Poljubit Êu je uskoro. prepoznati slaganje subjekta i predikata u reËenici. atributni skup. ImeniËki dodatci: atribut i apozicija KljuËni pojmovi: atribut: pridjevni i imeniËki. 13. Krelja: Povratak 5. neproπirena reËenica. moæda Christine Nöstlinger: Konrad. vremena. W. 42 .

Obrazovna postignuÊa: udruæivati jednostavne reËenice u sloæenu nizanjem i povezivanjem. Gajeva reforma. 15. Natuknica i biljeπka KljuËni pojmovi: natuknica i biljeπka. Obrazovna postignuÊa: razlikovati i izdvajati dijelove fabule u govorenju i pisanju. 1604. subjektne reËenice. prepoznavati vrste nezavisno sloæenih reËenica. djelotvorno se koristiti opisom u pripovijedanju. NASTAVNO PODRU»JE: JEZI»NO IZRAÆAVANJE I STVARANJE TEME 1. prednaglasnice.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik 7. atributne reËenice. zanaglasnice. pokreta i javnih skupova. iskljuËna i zakljuËna reËenica. usporavanje radnje. znati pisati zarez u zavisnim reËenicama. usporavanje radnje). Nezavisno sloæena reËenica KljuËni pojmovi: vezniËke i nevezniËke reËenice (reËeniËni niz). 12. 13. djelotvorno se sluæiti biljeπkama i natuknicama u pripremi izvjeπÊa. vrste priloænih reËenica: mjesna. razlikovati vrste veznika u nezavisno sloæenim reËenicama. 11. Obrazovna postignuÊa: prepoznati ulogu opisa u pripovijedanju (statiËan i dinamiËan opis. inverzija. osvijestiti razliku izmeu vlastitoga i knjiæevnoga naglasnoga sustava. pokreta i javnih skupova KljuËni pojmovi: veliko poËetno slovo u imenima druπtava. naËinska. objektna reËenica. Obrazovna postignuÊa: izdvajati kljuËne pojmove iz vezanoga teksta. Naglasak KljuËni pojmovi: vrste naglasaka u hrvatskome jeziku. 3. komentara. Pripovijedanje (usmeno i pisano) KljuËni pojmovi: elementi fabule. rasprave 43 . Obrazovna postignuÊa: zamjenjivati priloæne oznake mjesta. gajica. 2. razlikovati naglasnice i nenaglasnice: prednaglasnice i zanaglasnice (tipiËni primjeri). postupno odreivati naglasna obiljeæja: mjesto. Obrazovna postignuÊa: razumjeti znaËenje predikatne reËenice. Uloga opisa u pripovijedanju KljuËni pojmovi: opis. naglasnice. Veliko poËetno slovo u imenima druπtava. organizacija. djelotvorno se koristiti dijalogom u pripovijedanju.). umetnuta reËenica. Obrazovna postignuÊa: pravilno pisati veliko poËetno slovo u najËeπÊim primjerima. nauËiti tipiËne veznike. Obrazovna postignuÊa: razlikovati samoznaËne (leksiËke) rijeËi i suznaËne (gramatiËke) rijeËi. statiËan i dinamiËan opis. vremenska. Obrazovna postignuÊa: znati imena i osnovne podatke o prvome tiskanome rjeËniku i prvoj tiskanoj slovnici hrvatskoga jezika (Faust VranËiÊ. zavisne umetnute sureËenice i vezna sredstva. razumjeti razloge koji su doveli do Gajeve reforme i njezine uËinke. pripovijedati na temelju zadanih dijelova fabule. inverziju.. Izricanje predikata. objekt objektnom reËenicom. 8. atributna reËenica. prepoznavati ih. udruga. subjektna reËenica. Obrazovna postignuÊa: uvrπtavati jednostavne reËenice u sloæenu. prepoznavati i pravilno izgovarati naglaπene i nenaglaπene rijeËi. prepoznavati priloæne reËenice i razumjeti njihovo znaËenje. pravilno rabiti prednaglasnice i zanaglasnice u izgovoru i pisanju. 14. Vrste priloænih reËenica KljuËni pojmovi: priloæna reËenica. u zavisno sloæenoj reËenici raspoznavati glavne i zavisne sureËenice. Bartol KaπiÊ. u jednostavnijim primjerima zamjenjivati imenski predikat predikatnom reËenicom. razumjeti ulogu i vaænosti pojave tiskanih rjeËnika i slovnice u razvoju hrvatskoga jezika. subjekta. 9. duæinu i ton u tipiËnim rijeËima. vremena i naËina zavisnim sureËenicama. 1595. subjekt subjektnom reËenicom. objektne reËenice. Obrazovna postignuÊa: razumjeti znaËenje razliËitih vrsta nezavisno sloæenih reËenica. mjesto naglaska u naglaπenoj rijeËi. atribut atributnom reËenicom. prepoznati zavisno sloæenu reËenicu. prepoznavati naglasne cjeline. Obrazovna postignuÊa: prepoznati i prema uzoru pravilno rabiti naglaske u govorenju i Ëitanju. nenaglasnice. zajedniËki jezik svih Hrvata. sureËenice. pravilno pisati zarez u svim nezavisno sloæenim reËenicama. udruga. dijalog u pripovjednome tekstu. glavna i zavisna sureËenica. objekta i atributa reËenicom KljuËni pojmovi: predikatna reËenica. pravilno Ëitati naglasno oznaËene rijeËi. 10. SamoznaËne i suznaËne rijeËi KljuËni pojmovi: samoznaËne i suznaËne rijeËi. Povijest hrvatskoga knjiæevnoga jezika KljuËni pojmovi: prvi tiskani rjeËnik i prva tiskana slovnica (gramatika). Vrste nezavisno sloæenih reËenica KljuËni pojmovi: nezavisno sloæena reËenica: sastavna. rastavna i suprotna reËenica. Zavisno sloæena reËenica KljuËni pojmovi: zavisno sloæena reËenica. organizacija.

Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja mita i legende. ije. Obrazovna postignuÊa: pravilno pisati neodreene zamjenice s prijedlogom. je (prema popisu rijeËi). metaforu.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik 4. personifakciju. autobiografija 11. stvarati natuknice za pisanje biografije. pravilno preoblikovati upravni u neupravni govor i obratno. Vijest. vrjednote govorenoga jezika. sluπati i razumjeti komentar. pisati kratice u skladu s pravopisom. vezna srodstva). Upravni govor KljuËni pojmovi: upravni i neupravni govor u pisanju. djelotvorno se sluæiti nejeziËnim sredstvima u uljuenoj govornoj komunikaciji. razlikovati ideju od pouke. stvarati komentar u govoru i pismu. Mit i legenda KljuËni pojmovi: mit. 12. retrospekcija. kronoloπki slijed. Izraæajno Ëitanje KljuËni pojmovi: izraæajno Ëitanje. autobiografija. primjereno se sluæiti vrjednotama govorenoga jezika. KljuËni pojmovi: pisanje neodreenih zamjenica i prijedloga. razlikovati mit i legendu. Obrazovna postignuÊa: pisati upravni govor u reËenicama s razliËitim odnosima navoenja i objaπnjenja. 44 KljuËni pojmovi: biografija. Obrazovna postignuÊa: upoznati vrjednote govorenoga jezika i nejeziËnih sredstava sporazumijevanja te zamjeÊivati njihovu obavijesnu funkciju. . pravilno pisati i razumjeti razliku u znaËenju izmeu sloæene zamjenice s Ëesticom god i rastavljenoga pisanja Ëestice god uz zamjenicu. uoËiti znaËajke lika u mitu i legendi. tematika mitova i legenda. ije. Obrazovna postignuÊa: uoËavati razliËite znaËenjske odnose meu rijeËima. pisanje najËeπÊih kratica (prema popisu). pisati upravni govor u skladu s pravopisom. zamjenica i Ëestice god. Biografija. Pisanje . reËeniËni i pravopisni znakovi. prepoznati retrospekciju. 5. Ê. Pisanje neodreenih zamjenica 6. Ideja u knjiæevnome djelu KljuËni pojmovi: ideja. bliskoznaËnice. Zarez u sloæenoj reËenici KljuËni pojmovi: reËeniËni niz. rabiti stvorene izraze u pri stvaralaËkome pisanju. zapaæati uloge istoznaËnih i bliskoznaËnih rijeËi u knjiæevnome tekstu. uvjeæbati pisanje i izgovor rijeËi u kojima se pojavljuju glasovi Ë. dæ. 8. 9. pisati veliko slovo u skladu s pravopisom. umetnuta reËenica. Obrazovna postignuÊa: izdvojiti najvaænije podatke iz autobiografije. prevoditi zaviËajne sinonime na standardni jezik. Obrazovna postignuÊa: sluπati izraæajno Ëitanje. je. umetnuta reËenica. dæ. 7.poπtivanje pravopisne norme KljuËni pojmovi: veliko slovo. hiperbolu i gradaciju u jeziËnim poetskim igrama. 2. novinska vijest KljuËni pojmovi: vijest. Obrazovna postignuÊa: uoËiti kompoziciju u pripovjednome djelu. inverzija. pisanje rijeËi s glasovima Ë. Obrazovna postignuÊa: osvjeπÊivati i primjenjivati prethodna znanja i vjeπtine. . . NASTAVNO PODRU»JE: KNJIÆEVNOST TEME 1. Odnosi meu rijeËima KljuËni pojmovi: istoznaËnice. izraæajno Ëitati poznate tekstove. samostalno stvarati usporedbu. likovi u mitu i legendi. 14. samostalno oblikovati vijest u govoru i pismu. Biografija i autobiografija KljuËni pojmovi: biografija i autobiografija. Obrazovna postignuÊa: rabiti zarez u sloæenoj reËenici u skladu s pravopisom (reËeniËni niz. Komentar KljuËni pojmovi: komentar. legenda. prepoznati kronoloπki slijed. preoblikovati tekst zamjenjujuÊi pojedine rijeËi znaËenjski srodnima. Obrazovna postignuÊa: sluπati. suprotnice. Obrazovna postignuÊa: samostalno stvarati pjesniËke slike prema razliËitim osjetilnim poticajima. zamjeÊivati ulogu reËeniËnih znakova i njihovu vezu s govornim vrjednotama jezika. 4. Slijed dogaaja u pripovjednome djelu KljuËni pojmovi: kompozicija. 10. vezna sredstva. Obrazovna postignuÊa: prepoznati komentar i razlikovati ga od vijesti. navoenje i objaπnjenje. sluæiti se pravopisom. Ëitati i razumjeti vijest. 3. samostalno stvarati onomatopejske rijeËi i izraze u jeziËnim poetskim igrama. Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja biografije i autobiografije. Izraæavanje pjesniËkim slikama KljuËni pojmovi: stilska izraæajna sredstva. nejeziËna sredstva sporazumijevanja. 13. Ê. inverzija. NaËini sporazumijevanja KljuËni pojmovi: sporazumijevanje. Obrazovna postignuÊa: uoËiti ideju u knjiæevnom djelu.

gradacija. lirskoj i epskom u pjesmi te stilskim sredstvima pri interpretaciji balade. Obrazovna postignuÊa: uoËiti socijalne motive i teme u pjesniËkim i pripovjednim tekstovima. Balada KljuËni pojmovi: balada. razlikovati vrste igranoga filma. socijalna pjesma. Obrazovna postignuÊa: prepoznavanje. koliËine. Obrazovna postignuÊa: prepoznati radijska izraæajna sredstva. portret. socijalna pripovijetka. prepoznati i imenovati hiperbolu i gradaciju u knjiæevnom tekstu. tragedija. 6. uoËiti motiviranost postupaka likova i njihove meuodnose. stihu. Obrazovna postignuÊa: uoËiti lirsko-epska obiljeæja balade. Obrazovna postignuÊa: prepoznati i objasniti metaforu. Dramske vrste KljuËni pojmovi: komedija. motiviranost postupaka lika. . Radio KljuËni pojmovi: zvuk . 3. 11. Obrazovna postignuÊa: samostalno se sluæiti referentnom zbirkom: rjeËnikom. odrediti portret lika u knjiæevnome djelu. prepoznavati naËine karakterizacije lika u knjiæevnome djelu. 7. osvijestiti obavijesnu. druπtva Priloæna oznaka mjesta u znaËenju mjesta radnje. djelomiËna i viπestruka antonimija ObliËni i leksiËki homonimi. psiholoπka karakterizacija. 4. teme i znaËajke likova u pripovjednim djelima kriminalistiËke tematike. Obrazovna postignuÊa: uoËiti motive. Obrazovna postignuÊa: razlikovati komediju. drama u uæem smislu rijeËi. vrste radijskih emisija. hiperbola. obrazovnu i zabavnu ulogu radija. 2. Igrani film KljuËni pojmovi: igrani film. Prijedloæni objekt Glagoli koji otvaraju mjesto razliËitim vrstama objekta (gl. homonimija. homonimski parovi. usporediti film i knjiæevno djelo. razlikovati vrste radijskih emisija. KriminalistiËka pripovijetka i kriminalistiËki roman KljuËni pojmovi: kriminalistiËka pripovijetka i kriminalistiËki roman. Lik u knjiæevnome djelu KljuËni pojmovi: etiËka karakterizacija. Juraj HabdeliÊ. Televizijske emisije KljuËni pojmovi: vrste televizijskih emisija. socijalna karakterizacija. uoËiti ideju te odnose meu likovima i izraæajna sredstva. tragediju i dramu u uæem smislu rijeËi. gradacija metafora.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik 5. Obrazovna postignuÊa: prepoznati i objasniti obiljeæja igranoga filma i filmske priËe. enciklopedijom i pravopisom. Obrazovna postignuÊa: razlikovati vrste televizijskih emisija s obzirom na njihovu namjenu. Ivan Belostenec) Stare hrvatske tiskane knjige (Lekcionar Bernardina SpliÊanina) Razgovor u razliËitim komunikacijskim situacijama 45 9. rekcija) Prijedloæni atribut Glagolski pridjevi u funkciji atributa Apozicije koje se ne slaæu s imenicom u rodu i broju Neimenske rijeËi u imenskome predikatu Infinitiv kao subjekt Priloæne oznake sredstva. Obrazovna postignuÊa: uoËiti teme i motive u misaonim i duhovnim pjesmama. 10. NASTAVNO PODRU»JE: MEDIJSKA KULTURA TEME 1. homografi Pisanje razliËitih vrsta kratica Najstariji hrvatski rjeËnici (Jakov Mikalja. Stilska izraæajna sredstva: hiperbola. cilja radnje i tijeka radnje Preoblika upravnoga govora u neupravni objektnom reËenicom i obratno Primjeri sloæenih reËenica s veznikom a kojima se ne izraæava suprotnost Mjesto odnosne zamjenice u sloæenoj reËenici Tvorba neodreenih zamjenica i njihovo razlikovanje od pridjeva Razlikovanje neodreenih zamjenica i brojeva Glasovne promjene: rijeËi u kojima je provedeno viπe glasovnih promjena Antonimi. razotkrivanje. primijeniti znanja o strofi. KljuËni pojmovi: metafora. Teme lirskih pjesama KljuËni pojmovi: misaona (refleksivna) i duhovna (religiozna) pjesma. uoËiti dramski prizor. vrste igranoga filma. IZBORNI SADRÆAJI 8. 12. Sonet KljuËni pojmovi: sonet. Obrazovna postignuÊa: uoËiti znaËajke lika u knjiæevnome djelu. dramski prizor.radijsko izraæajno sredstvo. Knjiænica KljuËni pojmovi: knjiæna graa. Socijalna tematika u pjesniπtvu i prozi KljuËni pojmovi: socijalni roman.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Okrugli stol (rasprava o aktualnim temama) Mitski likovi Prijevod dijalektnih tekstova Pisanje pjesme Od hrvatskih petrarkista do Matoπa (sonet u hrvatskoj knjiæevnosti) Lirsko-epske knjiæevne vrste: romanca i poema ©enoino doba Autobiografije ljudi koji osvjetlaπe svijet Razvoj hrvatskoga putopisa ZaviËajne legende Trivijalna knjiæevnost EtiËka karakterizacija likova u djelima odabranoga knjiæevnika Maska, scenografija i kostimografija u filmu Film i kazaliπte Kazaliπni æivot u Hrvatskoj Televizijska i radijska vijest

Hrvatski jezik

Popis filmova:
U prvom su planu igrani filmovi: 1. ©to je film: Igrani film 2. ©to je film: Gluma u filmu 3. Filmovi Ch. Chaplina 4. K. Golik: Tko pjeva, zlo ne misli 5. S. Daldry: Billy Elliot (ili neki drugi suvremeni film po izboru koji je dobio dobre kritike ili znaËajne nagrade) 6. TV-serija Smogovci (ili neka druga aktualna i kvalitetna serija po izboru)

8. RAZRED
NASTAVNO PODRU»JE:
JEZIK TEME

1. Nastajanje rijeËi
KljuËni pojmovi: proπirivanje znaËenja, posuivanje rijeËi, tvorenje rijeËi. Obrazovna postignuÊa: osvijestiti naËine nastajanja novih rijeËi (proπirivanjem znaËenja, promjenom oblika, promjenom vrste, posuivanjem); moÊi stvarati nove rijeËi proπirivanjem znaËenja i promjenom oblika.

Popis lektire: (izabrati 9 djela, obvezatna prva tri) 1. Boæidar Prosenjak: Divlji konj 2. Hrvoje Hitrec: Smogovci 3. Vladimir Nazor: Pripovijetke 4. Dobriπa CesariÊ: Pjesme 5. Damir Miloπ: Bijeli klaun 6. Zoran PongraπiÊ: Gumi-gumi 7. Branka Primorac: Maturalac 8. Dubravko JelaËiÊ-Buæimski: Sportski æivot LeteÊeg 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28.
29. Martina ili Balkanska mafija ili Martin protiv CIA-e i KGB-a Charles Dickens: Oliver Twist IÊan Ramljak: Povratnik ili San bez uzglavlja August ©enoa: »uvaj se senjske ruke Dinko ©imunoviÊ: Duga Pero Zlatar: OtkljuËani globus Zvonko Todorovski: Prozor zelenog bljeska ili Mirakul od mora Branka Kalauz: »uj, Pigi, zaljubila sam se Jadranka Klepac: Miris knjige Bernard Jan: Potraæi me ispod duge Daniel Defoe: Robinson Crusoe Pavao PavliËiÊ: Dobri duh Zagreba Vjekoslav Majer: Dnevnik malog Perice Sue Townsend: Tajni dnevnik Adriana Molea ili Novi jadi Adriana Molea Vjenceslav Novak: Iz velegradskog podzemlja Scott O’Dell: Otok plavih dupina ili Caru carevo Gustav Schwab: Najljepπe priËe klasiËne starine Nada IveljiÊ: Æeliπ li vidjeti bijele labudove ili Bijeli patuljak ili Lutke s duπom Deborah Ellis: DjevojËica iz Afganistana Nada MihokoviÊ-KumriÊ: Lastin rep C. S. Lewis: Kronike iz Narnije Izbor proze i poezije o domovinskome ratu

2. Podrijetlo rijeËi
KljuËni pojmovi: podrijetlo rijeËi, knjiæevne rijeËi, dijalektne rijeËi. Obrazovna postignuÊa: razlikovati domaÊe (knjiæevne i dijalektne) i strane (potrebne i nepotrebne) rijeËi; osvijestiti potrebu za njegovanim hrvatskim jezikom; razumjeti πtetnost pretjerane uporabe (nepotrebnih) stranih rijeËi u hrvatskome jeziku.

3. RijeËi jednaka oblika, a razliËita znaËenja
KljuËni pojmovi: istozvuËnice, istopisnice, istoobliËnice. Obrazovna postignuÊa: prepoznati najËeπÊe istozvuËne i istopisne rijeËi vladati primjerima; razlikovati znaËenja rijeËi jednaka oblika, a razliËita znaËenja u pisanju i govorenju.

4. Frazemi
KljuËni pojmovi: frazem. Obrazovna postignuÊa: prepoznati frazem; poznavati osnovna obiljeæja frazema, tumaËiti poznate frazeme; prikladno rabiti ËeπÊe frazeme, osobito zaviËajne.

5. Glasovi
KljuËni pojmovi: glas, otvornici, zatvornici, zvuËni i bezvuËni glasovi. Obrazovna postignuÊa: znati kako nastaje glas; znati podjelu glasova na otvornike i zatvornike; znati podjelu glasova po zvuËnosti; poznavati podjelu glasova po mjestu tvorbe; razumjeti razliku izmeu naËina nastajanja glasa i njegove uloge u slogu (r kao zatvornik, najËeπÊe suglasnik, katkad samoglasnik).
46

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu

Hrvatski jezik Obrazovna postignuÊa: razlikovati najvaænija obiljeæja svakoga hrvatskoga narjeËja i glavne prostore gdje se govore; razlikovati πtokavsko narjeËje od hrvatskoga knjiæevnoga jezika; razumjeti odnos naziva hrvatski knjiæevni jezik i hrvatski standardni jezik, razlikovati ih.

6. Glasovne promjene
KljuËni pojmovi: glasovna promjena u govorenju i pisanju. Obrazovna postignuÊa: uoËiti i prepoznati glasovne promjene na jednostavnim primjerima (sibilarizaciju, palatalizaciju, jotaciju, nepostojano a, jednaËenje po zvuËnosti, jednaËenje po mjestu tvorbe, ispadanje suglasnika), provoditi ih u govorenju i pisanju.

7. RijeËi u kojima se smjenjuju glasovi ije/je/e/i
KljuËni pojmovi: dvoglasnik ie, staroslavenski glas jat, kratki i dugi jat, pisani i govoreni oblik rijeËi. Obrazovna postignuÊa: glasovno i pisano razlikovati oblike s dvoglasnikom i zamjenskim glasovima; izgovarati i pisati rijeËi u kojima se smjenjuju ije/je/e/i u skladu s normom; prepoznavati srodne rijeËi s razliËitim refleksom u govornika razliËitih hrvatskih narjeËja; razlikovati troslov od slijeda triju slova.

13. ZaviËajni govor i knjiæevnome jeziku

narjeËje

prema

KljuËni pojmovi: zaviËajni govor i hrvatski knjiæevni jezik. Obrazovna postignuÊa: razlikovati zaviËajni govor i narjeËje od knjiæevnoga jezika; razumjeti odnos i ulogu zaviËajnoga govora i narjeËja prema hrvatskome knjiæevnome jeziku; zamjenjivati rijeËi, izraze i reËenice zaviËajnoga govora hrvatskim knjiæevnim jezikom i obratno.

14. Pisanje viπeËlanih imena
KljuËni pojmovi: pisanje velikoga slova u viπeËlanim imenima. Obrazovna postignuÊa: poznavati i primjenjivati pravopisna naËela o pisanju velikoga slova u viπeËlanim imenima.

8. Zamjenjivanje zavisnih glagolskim prilozima

reËenica

KljuËni pojmovi: glagolski prilozi; zamjenjivanje zavisnih reËenica glagolskim prilozima. Obrazovna postignuÊa: prepoznati i razlikovati glagolski prilog sadaπnji i glagolski prilog proπli, razumjeti njihovo znaËenje i sluæbu u reËenici; pravilno rabiti glagolske priloge; preoblikovati zavisne reËenice glagolskim prilozima.

15. Povijest hrvatskoga jezika od 20. stoljeÊa
KljuËni pojmovi: Novosadski dogovor, Deklaracija o nazivu i poloæaju hrvatskoga jezika. Obrazovna postignuÊa: poznavati temeljne podatke o hrvatskome jeziku u 20. i 21. stoljeÊu; razumjeti vaænost povijesnih dogaaja u razvoju hrvatskoga jezika.

9. Izricanje istovremenosti i prijevremenosti u sloæenoj reËenici
KljuËni pojmovi: istovremenost i prijevremenost. Obrazovna postignuÊa: prepoznati vremenske odnose iskazane razliËitim glagolskim oblicima u reËenicama i razumjeti njihova znaËenja; znati slagati futur prvi i futur drugi u zavisno sloæenim reËenicama.

NASTAVNO PODRU»JE:
JEZI»NO IZRAÆAVANJE TEME

1. RazliËitost stilova
KljuËni pojmovi: stil, vrste stilova. Obrazovna postignuÊa: prepoznati i razlikovati knjiæevnoumjetniËki, znanstveni, novinarski, administrativno-poslovni i razgovorni stil; razumjeti potrebu za razliËitim stilovima izraæavanja.

10. Izricanje pogodbe, moguÊnosti i æelje sloæenim reËenicama
KljuËni pojmovi: izricanje pogodbe, moguÊnosti i æelje. Obrazovna postignuÊa: prepoznati i razumjeti pogodbu, moguÊnost i æelju izreËene kondicionalima; izricati pogodbu i uvjet pogodbenom zavisnom reËenicom.

2. Razgovorni stil
KljuËni pojmovi: razgovorni stil, posuenice, æargonizmi, dijalektizmi, lokalizmi. Obrazovna postignuÊa: zamjeÊivati obiljeæja razgovornoga stila; izdvajati iz razgovora posuenice, æargonizme, lokalizme i dijalektizme; zamjeÊivati njihovu stilsku i obavijesnu vrijednost; zamjenjivati ih stilski neutralnim rijeËima i izrazima; primjereno se sluæiti razgovornim stilom i neverbalnim sredstvima u razliËitim komunikacijskim situacijama.

11. Viπestruko sloæena reËenica
KljuËni pojmovi: viπestruko sloæena reËenica. Obrazovna postignuÊa: prepoznati obiljeæja viπestruko sloæenih reËenica; raπËlanjivati viπestruko sloæene reËenice na ishodiπne reËenice i odrediti njihov meusobni odnos; pravilno sastavljati viπestruko sloæene reËenice u pisanju i govorenju.

12. Osnovna obiljeæja hrvatskih narjeËja
KljuËni pojmovi: hrvatska narjeËja, πtokavsko narjeËje i hrvatski knjiæevni jezik, hrvatski standardni jezik.
47

3. Rasprava
KljuËni pojmovi: raspravljanje, rasprava (diskusija), dokazivanje (argumentiranje), dokaz (argument).

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Obrazovna postignuÊa: sluπati i primjereno nastupiti u raspravi; osvijestiti vaænost dokazivanja (argumentiranja) u komunikaciji; jasno iznositi svoje dokaze (argumente) izraæavajuÊi misli i stavove u pisanoj i govornoj komunikaciji.

Hrvatski jezik ulogu razliËitoga poretka rijeËi u reËenici; pravilno rabiti nenaglasnice u reËenici.

11. SliËnosti i razlike meu rijeËima
KljuËni pojmovi: istozvuËnice, istopisnice i istoobliËnice. Obrazovna postignuÊa: razlikovati istozvuËnice, istopisnice i istoobliËnice u govoru i pismu.

4. Problemski Ëlanak
KljuËni pojmovi: problemski Ëlanak, kritika, suprotstavljanje miπljenja. Obrazovna postignuÊa: razlikovati problemski Ëlanak i kritiku od drugih tekstova; pisati kritiku ili problemski Ëlanak.

12. Sluπanje i Ëitanje, govorenje i pisanje dijalektnih tekstova
KljuËni pojmovi: standardni jezik, zaviËajni govor, materinski jezik, manjinski jezik. Obrazovna postignuÊa: zamjeÊivati razlike izmeu standardnoga i zaviËajnoga govora, materinskoga i manjinskoga jezika; sluπati, Ëitati i razumjeti zaviËajna knjiæevna djela; govoriti i pisati zaviËajnim idiomom.

5. Novinarski stil
KljuËni pojmovi: novinarski stil, objektivni pristup, saæetost, aktualnost, intervju. Obrazovna postignuÊa: Ëitati i razumjeti primjerene tekstove pisane novinarskim stilom; zamjeÊivati obiljeæja novinarskoga stila; izdvajati najvaænije obavijesti iz novinskoga Ëlanka; pisati novinarskim stilom; upoznati intervju kao oblik razgovora.

13. Pisanje - poπtivanje pravopisne norme
KljuËni pojmovi: veliko slovo, reËeniËni i pravopisni znakovi, pisanje rijeËi s glasovima Ë, Ê, dæ, , ije, je, pisanje najËeπÊih kratica (prema popisu). Obrazovna postignuÊa: osvjeπÊivati, primjenjivati i usustaviti prethodna znanja i vjeπtine; pisati veliko slovo u skladu s pravopisom; uvjeæbati pisanje i izgovor rijeËi u kojima se pojavljuju glasovi Ë, Ê, dæ, ije, je (prema popisu rijeËi); pisati kratice u skladu s pravopisom; pisanje upravnoga i neupravnoga govora u skladu s pravopisom; sluæiti se pravopisom.

6. Administrativno-poslovni stil
KljuËni pojmovi: administrativno-poslovni stil, administrativni obrasci, zapisnik, zahtjev, prijava. Obrazovna postignuÊa: Ëitati i razumjeti primjerene tekstove pisane administrativno-poslovnim stilom; upoznati stilska obiljeæja zapisnika, zahtjeva i prijave; znati ispuniti uobiËajene administrativne obrasce (brzojav, pretplatni listiÊ, anketu, prijavnicu).

7. Æivotopis
KljuËni pojmovi: æivotopis, molba, dopis. Obrazovna postignuÊa: upoznati æivotopis kao poseban tekst pisan administrativno-poslovnim stilom; pisati vlastiti æivotopis kao prilog nekomu drugomu poslovno-administrativnomu tekstu, npr. dopisu ili molbi; upoznati obiljeæja dopisa i molbe.

NASTAVNO PODRU»JE:
KNJIÆEVNOST TEME

1. Pristup temi u knjiæevnome djelu: humor, ironija, satira
KljuËni pojmovi: humor, ironija, satira. Obrazovna postignuÊa: uoËiti odnos pripovjedaËa, pjesnika i dramskoga pisca prema temi.

8. Osvrt ili prikaz
KljuËni pojmovi: osvrt ili prikaz. Obrazovna postignuÊa: upoznati obiljeæja osvrta ili prikaza; pisati osvrt ili prikaz o odabranoj temi sluæeÊi se biljeπkama ili natuknicama.

2. Putopis
KljuËni pojmovi: putopis, opis putovanja, asocijacija. Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja putopisa; uoËiti asocijativnost kao vaæan postupak u nastajanju putopisa.

9. Pismo
KljuËni pojmovi: osobno i otvoreno pismo. Obrazovna postignuÊa: upoznati obiljeæja osobnoga i otvorenoga pisma; napisati otvoreno pismo poπtujuÊu uljudbena pravila i formu pisma; razlikovati stilska obiljeæja otvorenoga i osobnoga pisma u odnosu na sluæbeni dopis.

3. Novela
KljuËni pojmovi: novela, psiholoπko i emotivno prikazivanje lika. Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja novela; uoËavati odnose meu likovima u noveli.

10. Red rijeËi u reËenici
KljuËni pojmovi: red rijeËi u reËenici, stilski neobiljeæen red rijeËi, stilski obiljeæen red rijeËi. Obrazovna postignuÊa: razlikovati obiËni, neobiljeæeni red rijeËi od obiljeæenoga; razumjeti
48

4. Moderna bajka
KljuËni pojmovi: klasiËna bajka, moderna bajka. Obrazovna postignuÊa: razlikovati modernu bajku od klasiËne.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu

Hrvatski jezik

5. Ep
KljuËni pojmovi: ep, epski junak, pjevanje. Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja epa i njegove dijelove (pjevanja); uoËiti znaËajke epskoga junaka.

2. Dokumentarni film
KljuËni pojmovi: dokumentarni film: obiljeæja i vrste dokumentarnoga filma. Obrazovna postignuÊa: razlikovati dokumentarni film od ostalih filmskih rodova; razlikovati vrste dokumentarnih filmova; uoËiti filmska izraæajna sredstva u dokumentarnome filmu.

6. Stilska izraæajna sredstva: simbol, alegorija
KljuËni pojmovi: simbol, alegorija. Obrazovna postignuÊa: prepoznati simbol; prepoznati i objasniti alegoriju; prepoznati i objasniti alegoriju u pripovijetki (alegorijska pripovijetka) i pjesmi (alegorijska pjesma).

3. ZagrebaËka πkola crtanoga filma
KljuËni pojmovi: ZagrebaËka πkola crtanoga filma. Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja ZagrebaËke πkole crtanoga filma; navesti imena najznaËajnijih autora.

7. Kompozicija lirske pjesme
KljuËni pojmovi: suodnos teme i motiva, pjesma u prozi. Obrazovna postignuÊa: uoËiti povezanost teme i motiva u lirskoj pjesmi; uoËiti obiljeæja pjesme u prozi.

4. U potrazi za knjigom
KljuËni pojmovi: kataloπko i raËunalno pretraæivanje. Obrazovna postignuÊa: samostalno ili uz pomoÊ knjiæniËara pronaÊi podatke o odreenome knjiænome naslovu kataloπkim i raËunalnim pretraæivanjem. IZBORNI SADRÆAJI

8. Ritam u lirskoj pjesmi
KljuËni pojmovi: elipsa, inverzija, opkoraËenje, stanka, prebacivanje. Obrazovna postignuÊa: uoËiti elipsu, inverziju, opkoraËenje, prebacivanje i stanku kao ritmotvorne elemente u lirskoj pjesmi.

Popridjevljeni glagolski prilozi
Tvorba rijeËi - osnovni pojmovi i tvorbeni naËini Tvorenje novih rijeËi prijenosom znaËenja Tvorenje novih rijeËi preobrazbom Novotvorenice RijeËi iz stranih jezika Ne mogu se sve strane rijeËi prevesti na hrvatski. Ili ipak mogu? Obiljeæen red rijeËi i govorna sredstva Priloæne oznake uzroka i namjere UzroËna i namjerna reËenica SliËnosti i razlike izmeu reËenica s veznicima da i kako NetipiËni veznici Biljeæenje naglasaka na jednostavnim i Ëestim primjerima Najvaænije gramatike, pravopisi, rjeËnici i Ëasopisi; filoloπke πkole ©tokavsko, kajkavsko i Ëakavsko narjeËje ProuËavanje govora materinskoga narjeËja i dijalekta KnjiæevnoumjetniËki stil Znanstveni stil Popularno-znanstveni stil Vrste intervjua Moj prvi intervju HumoristiËko pripovijedanje Pisanje putopisa Pisanje scenarija i knjige snimanja Stoji grad (poezija i proza inspirirana domovinskim ratom) Vukovarske ratne slike Siniπe GlavaπeviÊa Duhovne teme u æivotu petnaestogodiπnjaka (Ivan Pavao II., B. Duda, Golub, S. Lice) Osvrt (esej) Nacionalni i umjetniËki epovi Stilska izraæajna sredstva: dostojanstvo sinestezije ©umore πume, zlate se æita i miruje more... duπom zemlje

9. Dramske vrste
KljuËni pojmovi: monodrama, protagonist, antagonist, unutarnji monolog. Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja monodrame; razlikovati protagonista i antagonista u dramskome tekstu; uoËiti obiljeæja unutarnjega monologa.

10. Knjiæevnost - umjetnost rijeËi
KljuËni pojmovi: pisac i pripovjedaË, lirski subjekt. Obrazovna postignuÊa: razlikovati pisca od pripovjedaËa ili lirskoga subjekta; uoËavati kako se ista tema ostvaruje u razliËitim knjiæevnim rodovima i vrstama; usustaviti temeljna knjiæevna znanja.

11. Knjiæevna baπtina
KljuËni pojmovi: Marko MaruliÊ - otac hrvatske knjiæevnosti; stari pisci hrvatski prema naËelu zaviËajnosti. Obrazovna postignuÊa: znati ulogu Marka MaruliÊa u hrvatskoj knjiæevnosti; imenovati jednoga knjiæevnika starije hrvatske knjiæevnosti iz svoga zaviËaja.

NASTAVNO PODRU»JE:
MEDIJSKA KULTURA TEME

1. Scenarij, knjiga snimanja
KljuËni pojmovi: scenarij, knjiga snimanja, redatelj. Obrazovna postignuÊa: razlikovati scenarij i knjigu snimanja; uoËiti ulogu redatelja.

49

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatske (individualno stvaralaπtvo) Stari pisci hrvatski prema naËelu zaviËajnosti Alegorija u likovnoj i knjiæevnoj umjetnosti Portret najbliskijeg knjiæevnog lika Slika uËeniËkog zaviËaja u djelima putopisaca, npr. Matka PeiÊa Povijest filma Filmski trik Filmska montaæa

Hrvatski jezik

18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33.

Popis lektire: (izabrati 9 djela, obvezatna prva tri) 1. Dinko ©imunoviÊ: Alkar 2. Slavko Kolar: Breza 3. Dragutin TadijanoviÊ: Srebrne svirale 4. Ernest Hemingwey: Starac i more 5. August ©enoa: Prosjak Luka ili Branka
6.

7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17.

Dnevnik Ane Frank Ephraim Kishon: Kod kuÊe je najgore Viπnja Stahuljak: Don od Tromee ili Zlatna vuga Marija JuriÊ Zagorka: KÊi LotrπÊaka SunËana ©krinjariÊ: Ulica predaka ili »arobni prosjak –uro Sudeta: Mor William Shakespeare: Romeo i Julija Pero Budak: MeÊava Silvija ©esto: Debela ili Vanda ili Tko je ubio Paπteticu Nada MihelËiÊ: Biljeπke jedne gimnazijalke Maja Brajko LivakoviÊ: Kad pobijedi ljubav Sanja PiliÊ: O mamama sve najbolje ili Sasvim sam popubertetio

Vladan Desnica: Pravda Mate Balota: Tijesna zemlja Eugen KumiËiÊ: Sirota ili ZaËueni svatovi Tomislav MilohaniÊ: Deπtini i znamenje Miroslav Krleæa: Djetinjstvo Ivan Goran KovaËiÊ: Pripovijetke Karl Bruckner: Sadako hoÊe æivjeti Josip LaÊa: Grand hotel Goran Tribuson: Legija stranaca ili Rani dani ili Ne dao Bog veÊeg zla Zlatko KriliÊ: Krik Milena MandiÊ: Pokajnik Antoine de Saint Exupery: Mali princ Richard Bach: Galeb Jonathan Livingston Nancy Farmer: KuÊa πkorpiona Nick Hornby: Sve zbog jednog djeËaka Michael Ende: Momo ili Beskrajna priËa

Popis filmova:
U prvom su planu dokumentarni filmovi: 1. ©to je film: Filmska montaæa 2. ZagrebaËka πkola crtanoga filma (Bourek, GrgiÊ, VukotiÊ, DovnikoviÊ i dr.) 3. R. Sremec: Zelena ljubav 4. I. ©krabalo: Slamarke divojke 5. Z. TadiÊ: Druge 6. A. Babaja: Breza, Romeo i Julija 7. R. Benigni: Æivot je lijep

50

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu

Likovna kultura

LIKOVNA KULTURA
UVOD
Program likovne kulture u osnovnoj πkoli temelji se na procesu istraæivaËkoga uËenja i stvaranja. Struktura programa uvaæava i prati razvojne faze uËenikova likovnoga izraæavanja i stvaranja, a od uËitelja zahtjeva kreativan i fleksibilan pristup, temeljen na poznavanju likovne problematike kao i likovnog i psihofiziËkog razvitka djece. Obiljeæja djeËjeg izraza u dobi od 1. do 4. razreda su spontanost, ekspresija, skladnost, ritmiËnost te stapanje realnog i fantastiËnog. Ciljevi nastave likovne kulture obuhvaÊaju brojne elemente, od poticanja psihomotoriËnoga razvitka, preko maπte, intelektualnoga razvitka do estetiËke osjetljivosti i emocija. Likovnom izobrazbom uËenici stjeËu trajna i uporabljiva znanja i vjeπtine u svrhu likovnog izraæavanja, odnosno vizualne komunikacije. AnalitiËko-misaoni procesi potiËu kod uËenika aktivan i stvaralaËki odnos prema okolini, razvijaju vizualnu percepciju te proπiruju kompetencije vizualnoga miπljenja. Rjeπavanjem likovnih problema uËenici razvijaju sposobnosti praktiËnoga oblikovanja i donoπenja estetskih prosudba i odluka i na taj naËin oblikuju likovni govor. Nastava se likovne kulture temelji na doslovnom opaæaju, istraæivanju neposredne okoline i umjetniËkoga djela, stvaralaËkoj preradi informacija, poticanju spoznajnih procesa, istraæivanju i vrjednovanju. Likovni se govor razvija preustrojem unutraπnjih veza meu vizualnim znakovima i znaËenjima u osobnom iskustvu stvaralaËkih procesa. Oblikuje se promatranjem, istraæivanjem, likovnim stvaranjem i primjenom znanja o vizualno-likovnim elementima i njihovim odnosima. Programski sadræaji potiËu vizualnu znatiæelju, otvorenost za stjecanje novih iskustava, osjetljivost za probleme te originalnost u njihovu rjeπavanju likovnotehniËkim sredstvima. Takoer potiËu razvoj svih stupnjeva divergentnoga miπljenja na podruËju vizualnolikovnoga odgoja i obrazovanja. UmjetniËka djela uËenike uvode u svjetove razliËitih kultura i prirodnog okoliπa, nadahnjuju ih i otvaraju moguÊnost stvaranja osobnih svjetova tj. vlastitih stvarnosti za sebe. Sadræajem i oblikom program je prilagoen potrebama pomicanja paradigme znanja, likovnoga izraæavanja i stvaralaπtva poËetkom 21. stoljeÊa. Na veÊ postojeÊe nastavne sadræaje, a u svezi s eksplozijom vizualnih obavijesti u likovnoj umjetnosti, dodali smo: grafiËki dizajn, video i kompjutorsku sliku u podruËju ploπnoga oblikovanja; umjetniËku instalaciju, umjetniËko oblikovanje svjetlom, happenning i performance u prostornom oblikovanju te etnoumjetnost, industrijski dizajn, arhitekturu i urbanizam u primijenjenom oblikovanju. Sadræaji i metode buduÊih kurikuluma kako su definirani sastavnicama Hrvatskoga nacionalnog obrazovnog standarda HNOS-a (nastavne teme, kljuËni pojmovi, obrazovna
51

postignuÊa, likovnoumjetniËka djela) omoguÊuju recikliranje dosadaπnjih nastavnih sadræaja na naËin primjeren ritmu i tijeku pouËavanja. SpecifiËnosti nastavnoga predmeta likovne kulture oËituju se i u tome da: E spoznaja u likovnoj kulturi u osnovnoj πkoli temelji se na praktiËnom rjeπavanju likovnoga problema, E nastava razvija opÊe sposobnosti u likovnoj umjetnosti, stvaralaËke sposobnosti, odgaja estetsku osjetljivost na primjerima umjetniËkih likovnih djela i izraæavanju uËenika, πto je mjerljivo, E HNOS sadræi elemente razlikovanja, pa je nuæno uoËiti kompetencije na viπe razina zahtjevnosti, ispod i iznad normalnog standarda, E svaki uËenik moæe u potpunosti izraziti sebe, steÊi znanje i proπiriti kompetencije vizualno-likovnoga miπljenja, πto zahtijeva realizaciju nastave unutar blok- sata. Nastavni predmet likovna kultura obuhvaÊa sljedeÊa podruËja: crtanje, slikanje, grafiku, modeliranje i graenje te dizajn, povezujuÊi funkcionalno sadræaje svih navedenih podruËja. U skladu s tim podruËjima organizirane su obvezne i izborne nastavne teme: ToËka i crta, Ploha, Boja, Povrπina, Masa/volumen i prostor, a koje su zajedniËke za sve razrede. Takvom se podjelom odreuje je li rijeË o oblikovanju na plohi (crtanje, slikanje, grafika), prostornom oblikovanju (modeliranje i graenje), liniji (ploπna) ili linijskome (prostorna linijski istanjena masa). Za svaku nastavnu temu navedeni su kljuËni pojmovi (likovni problemi vezani uz likovni jezik) koji se obrauju u nastavnim jedinicama. Nastavna tema sadræi dvije ili viπe nastavnih jedinica, prema tomu koliko je nastavniku potrebno kako bi obradio navedene kljuËne pojmove. Nazivi nastavnih tema upuÊeni su uËiteljima, kljuËni pojmovi uËenicima. Redoslijed je predloæen, a ne obvezujuÊi. Uz teme su navedena i obrazovna postignuÊa za uËenike, po Ëemu se uËenik razlikuje prije i poslije uËenja. Stoga se pri planiranju nastavne jedinice polazi od postignuÊa za uËenike i zadaÊa koje uËitelj mora ispuniti, a koje su navedene u napomenama. Na svakom se nastavnom satu treba pokazati odgovarajuÊe likovnoumjetniËko djelo. UmjetniËko djelo nije u funkciji ilustracije motiva, veÊ je ono konkretna ilustracija likovnoga problema koji Êe uËenici rjeπavati; treba sadræajem, a ne temom odgovarati likovnom podruËju. SliËno vrijedi i za povezanost s drugim nastavnim predmetima. Iako se tematska korelacija najËeπÊe ostvaruje traæenjem zajedniËkoga motiva, korisnija je strukturalna korelacija, u kojoj se nastavni predmeti povezuju na razini zajedniËkih pojmova πto se usvajaju. Na odgojnoj razini uËenik tako stjeËe nazore i uvjerenja o unutarnjem ureenju (strukturi) svijeta u kojem æivi. Na taj se naËin znakovno neoËiglednim poveznicama proπiruje na znaËenjsko i spoznajno.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu

Likovna kultura procesima: uoËavanje, istraæivanje, izraæavanje/ stvaranje, vrjednovanje i spoznavanje. E Konkretna ilustracija odnosi se na likovno umjetniËko djelo ili odgovarajuÊi vizualni poticaj koji je prikazan i pojaπnjava odreeni likovni problem. Svojim razliËitim razinama iπËitavanja konkretna ilustracija nudi uËenicima i viπi stupanj oblikovnoga miπljenja svjesnim iπËitavanjem likovnih struktura, omoguÊuje i interdisciplinarni pristup, suodnos sa sadræajima drugih nastavnih predmeta i sudjeluje u motivaciji uËenika. E Dodatna ilustracija odnosi se na likovnoumjetniËko djelo ili odgovarajuÊi vizualni poticaj koji odabire uËitelji po slobodnom izboru. E KljuËni pojmovi su temeljni pojmovi koje uËenici usvajaju promatranjem, usmjerivanjem i zadræavanjem pozornosti te praktiËnim radom. UËenici trebaju na svakom satu osjetiti, prepoznati, likovno izraziti, upoznati, imenovati. E Obrazovna postignuÊa vezana su na specifiËnost usvajanja znanja koja nakon svake teme i razradbe kljuËnih pojmova uËenik mora ponijeti sa sobom kroz æivot kao trajno postignuÊe. E Izborni sadræaji ukljuËuju terensku nastavu (muzeji, galerije, radionice...). E Prijedlozi za rad s uËenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama obuhvaÊaju na razliËitim razinama praktiËni rad u nastavi likovne kulture, πto ukljuËuje rad u timu struËnjaka uËitelja likovne kulture, psihologa, likovnih terapeuta i defektologa. Likovna kultura pouËava samodisciplini, jaËa samopouzdanje, potiËe sposobnosti miπljenja, poduËava vaænost timskoga rada i suradnje. Ona upuÊuje na neposrednu vezu izmeu uËenja, radnoga zadatka, fiziËkoga rada i najviπih razina postignuÊa. Likovna kultura pridonosi razvoju zornoga i apstraktnog naËina miπljenja prodiruÊi maπtom u znanost i razumom u stvaralaπtvo. Likovna je umjetnost sastavni dio svakodnevnoga æivota osobe. Ona pomaæe uËenicima da razviju nazore, karakter i spoznajnu integraciju s drugima, omoguÊuje zajednice razliËitosti koje su temelj druπtva pluralizma i demokracije.

CILJ
Cilj je nastave likovne kulture stjecanje trajnih i uporabljivih znanja, razvijanje sposobnosti i vjeπtina u likovnom izraæavanju, odnosno vizualnoj komunikaciji. Likovnom izobrazbom uËenici razvijaju svoju vizualnu percepciju i spoznajne vrijednosti kroz likovno stvaralaπtvo, proπiruju kompetencije vizualnoga miπljenja. Rjeπavanjem likovnih problema uËenici razvijaju sposobnosti praktiËnoga oblikovanja i donoπenja estetskih prosudba i odluka te na taj naËin oblikuju likovni govor.

ZADAΔE
Cilj se nastave likovne kulture razlaæe u tri temeljne zadaÊe. Te zadaÊe odreuju kljuËni oblici likovne pismenosti uËenika i upuÊuju na povezanost vizualne percepcije, likovnog stvaralaπtva i uËenja. UËenik treba steÊi i razvijati sljedeÊe sposobnosti, znanja i stavove: Sposobnosti E usmjereno likovno opaæanje E razumijevanje i primjena likovnih tehnika i sredstava E samostalni i suradniËki, praktiËni i stvaralaËki rad E vizualno, kritiËko i stvaralaËko miπljenje E likovna/vizualna komunikacija E uspostavljanje korelacijskih veza nastave likovne kulture sa sadræajima drugih nastavnih predmeta E estetska prosudba likovnoga rada, umjetniËkoga djela i okoline Znanja E poznavanje i razumijevanja likovnih pojmova i sadræaja iz nastavnih tema E poznavanje i razumijevanje umjetniËkih podruËja slikarstva, kiparstva, arhitekture, primijenjene umjetnosti i dizajna te novih medija E poznavanje kulturne baπtine (svjetska, nacionalna, etno umjetnost) Stavove E pozitivan odnos prema estetskim vrijednostima likovnoga rada (osobnoga i drugih uËenika), umjetniËkoga djela te radnog i æivotnog okruæenja E zainteresiranost i skrb za kulturnu i prirodnu baπtinu

SpecifiËnosti likovne kulture:

NAPOMENA
Nastavne su teme u programu likovna kultura: a) obvezne i b) izborne, a izvode se u blok-satu u satnici od 35 sati godiπnje. Nastavne cjeline i teme upuÊuju uËenike na to: πto se uËi, kako se uËi, kada se uËi i gdje se uËi. Hrvatski nacionalni obrazovni standard i program likovne kulture djelomiËno se preklapaju, a djelomiËno su komplementarni. HNOS likovne kulture sluæio je kao podloga za izradbu programa. Srediπnji dio programa nastavne su teme koje se odnose na konceptualizaciju nastavnoga procesa uz pomoÊ kljuËnih pojmova i obrazovnih postignuÊa koja uËenik/uËenica treba postiÊi. Svaka nastavna tema ima specifiËni cilj i zadatke koje treba ostvariti. Artikulacija nastavnoga sata poËiva na sljedeÊim
52

1. Poticati mehanizme kreativnoga razmiπljanja i izraæavanja u korelaciji s nastavnim sadræajima drugih predmeta. 2. OmoguÊiti individualno istraæivanje odnosa likovnih / vizualnih elemenata na briæljivo odabranim primjerima hrvatske i svjetske likovne baπtine te u samostalnom likovnom izraæavanju. 3. Razvijati individualni pristup uËitelja svakom uËeniku kao samostalnoj i neovisnoj osobnosti. 4. Utjecati posebnoπÊu nastavnih sadræaja, nastavnih sredstava i situacija na razvoj opaæanja, oblikovnoga miπljenja i stvaralaËkoga ponaπanja uËenika.

osnovne i izvedene boje KljuËni pojmovi: boja. Obrazovna postignuÊa: uoËiti da se vizualnim elementima mogu prenositi poruke.. 4.-1829. lik. g. Karpion: Partenon. BOJA . ulje na platnu 5. August Macke: Kairouan. 1973. . 1.dizajn TEME 1.. drvorez u boji Prostorno oblikovanje . sitotisak Oblikovanje na plohi . osnovne boje. VOLUMENI I MASA U PROSTORU Dizajn KljuËni pojmovi: oblik i namjena. g. smjer.PlastiËke teksture KljuËni pojmovi: glatka i hrapava povrπina. 2. mijeπanjem dviju osnovnih boja dobiti izvedenu.slikanje 1. kamen 4. ulje na platnu 2.dizajn 1. 2. mrlja.. Obrazovna postignuÊa: uoËiti i razlikovati crte kao gradbene elemente pisma.Crta kao likovni element pisma KljuËni pojmovi: znak. Hans Steinbrenner: Gredna konstrukcija 3. slikanje. mramor 2. drvo i plastika Primijenjeno oblikovanje . 1. razlikovati i imenovati tijela.. Piet Mondrian: Kompozicija. Miroslav KraljeviÊ: Prizor iz ruskog baleta..Vizualna komunikacija KljuËni pojmovi: reklama.modeliranje i graenje TEME 1. mijeπanjem s bijelom i crnom dobiti svjetliju i tamniju boju. Obrazovna postignuÊa: vizualno opaziti i istraæiti doæivljaj crta. akvarel. Irska. e. na papiru. Sistemsko slikarstvo.Tonovi boje KljuËni pojmovi: svjetlina boje. Obrazovna postignuÊa: vizualno opaziti i izraæavati se geometrijskim i slobodnim likovima. 1914. Obrazovna postignuÊa: vizualno razlikovati i rabiti tonove boja. slobodni lik. Obrazovna postignuÊa: opaziti i izraziti ritam kao ponavljanje boja i likova. oblo i uglato tijelo. Michelangelo Buonarroti: Studije figura. 698. 5. slikar. p. IZBORNE TEME RAZREDNA NASTAVA 1. 4. POVR©INA .. 1912. Duπan Dæamonja: Metalna skulptura 86.. 1969. Katchushika Hokusai: Val. modeliranje. skupljeno/rasprπeno. izraæavati se i stvarati toËkama i crtama. CRTA . tuπ i pero 3. Obrazovna postignuÊa: povezati izgled oblika kojima se svakodnevno sluæi s njihovom namjenom.Imena boja. PLOHA . ulje na platnu 3. imenovati i izraæavati se razliËitim bojama.crtanje TEMA NASTAVNO PODRU»JE: Primijenjeno oblikovanje . Juraj DobroviÊ: Polja. slika. POVR©INA .modeliranje i graenje 1. 1495. Kalikrat. NASTAVNO PODRU»JE: Prostorno oblikovanje .Geometrijski i slobodni likovi KljuËni pojmovi: geometrijski lik. 1962. 1968.grafika 1. pismo. poruka. kipar. graenje. 1533.. n. BOJA . Vjenceslav Richter: SIS 4..Crte po toku i karakteru KljuËni pojmovi: toËka.. VOLUMENI I MASA U PROSTORU Geometrijska i slobodna tijela KljuËni pojmovi: kip. Georges Vantongerloo: Zajednitvo volumena. geometrijsko tijelo.Ilustracija KljuËni pojmovi: slikovnica. 3. niz). kamen 2. Hrvoje ©ercar: Riba sa zlatnim nogama. potez. PLOHA .Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura Obrazovna postignuÊa: opaziti. TO»KA I CRTA .Likovi i slika u pokretu KljuËni pojmovi: crtani film. razliËite povrπine. Obrazovna postignuÊa: prepoznati animirani film kao niz slika u pokretu. 432. NASTAVNO PODRU»JE: Oblikovanje na plohi . Obrazovna postignuÊa: uoËiti i spontano izraziti razliËite plastiËke teksture. 1975. tuπ i pero 2.. 6. BOJA . æeljezo 3.. Obrazovna postignuÊa: likovno izraziti doæivljaj priËe. 1823. 1993. 53 PREDLOÆENA LIKOVNO-UMJETNI»KA DJELA Oblikovanje na plohi . Knjiga Lindisfarne. Miroslav ©utej: Veliko jaje... razlikovati crte (vrsta. izvedene boje. ulje na platnu 4. 2. 1925. Vasilly Kandinsky: Æuto-crveno-plavo. drvo 5.slikanje TEME 3. Obrazovna postignuÊa: vizualno razlikovati. TV slika. tuπ i pero Oblikovanje na plohi . Victor Vasarely: Folk-Lor.Ritam likova KljuËni pojmovi: ritam. crtanje. mijeπanje boja. Iktin. 1975.crtanje 1. crteæ. niz. crta (razliËite crte). PLOHA . 1921. stvarati geometrijskim tijelima u prostoru. Michelangelo Buonarroti: Rob (probueni). RAZRED NASTAVNO PODRU»JE: Oblikovanje na plohi .

René Magritte: NeodluËnost (≈Ovo nije lula«. Alexander Archipenko: Æena koja se Ëeπlja. drvo Primijenjeno oblikovanje . KeramiËke posude iz VuËedola.Kontrast svjetlo . 1929.slikanje 1. VOLUMENI I MASA U PROSTORU Omjeri veliËina masa KljuËni pojmovi: masa.. tanka crta. Vincent Van Gogh: Zvjezdana noÊ. tuπ i pero Oblikovanje na plohi . suprotnost svjetlo . Kr. Paul Gauguin: Trænica (Ta matete). ulje na platnu Prostorno oblikovanje . Obrazovna postignuÊa: stvarati gradbenim i obrisnim crtama.GrafiËki dizajn KljuËni pojmovi: dizajn. i 2. BOJA . koæa. Obrazovna postignuÊa: vizualno razlikovati. Joan Gris: Zdjela s voÊem.. tuπ. 3. 9.Kontrast povrπina KljuËni pojmovi: kontrast povrπine. ulje na platnu 3. Donat.tamno. .. krzno. Henry Moore: LeæeÊa figura.. stvarati i imenovati jarke i zagasite boje. Nova Gvineja. Pablo Picasso: Guernica.crtanje TEME 1. meka crta. 2. Osvaldo Cavandoli: La Linea. 1889.. ulica. 1916. 2. animirani film 6.tamno KljuËni pojmovi: kontrast. Rembrandt van Rijn: S..modeliranje i graenje 1. POVR©INA . NASTAVNO PODRU»JE: Prostorno oblikovanje . riznica ZagrebaËke katedrale 4. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. 1961. Maska iz Saibaija. tvrda crta. 1920. Julije KloviÊ: Iluminacija iz misala Jurja Topuskoga. 1999. 1526.Gradbene (strukturne) i obrisne (konturne) crte KljuËni pojmovi: gradbena crta. Zadar. razlikovati i odreivati poloæaj (smjer) u prostoru.Kontrast crta po karakteru KljuËni pojmovi: suprotnost (kontrast) crta. g. tuπ i trska 3. Obrazovna postignuÊa: snalaziti se u prostoru. ulje na platnu 6.»istoÊa boje KljuËni pojmovi: ËistoÊa boje. TO»KA I CRTA . otvorena crta.Odnos slike i teksta KljuËni pojmovi: reklama (promidæba). pr. 1908... Henry Matisse: Crteæ. Sv. animirani film Likovna kultura Obrazovna postignuÊa: uoËiti i izraæavati odnose razliËitih veliËina masa. Nikola Koydl: Feelings. ulje na platnu 4. isprekidana crta. Michelangelo Buonarroti: Majka i dijete. usporeivati i izraæavati kontraste svijetlih i tamnih tonova boje. IZBORNE TEME 2. 3000.. TO»KA I CRTA .modeliranje i graenje TEME 1.. 1915. PLOHA ..crtanje 1. TO»KA I CRTA . vuna 54 NASTAVNO PODRU»JE: Oblikovanje na plohi . 3.. zatvorena crta. BOJA . Obrazovna postignuÊa: uoËiti i razlikovati uporabu fotografije. olovka. kamen 2. 1660. fotograf. 1937. st. Paul Klee: Izranjanje iz sivila noÊi. ton.dizajn 1.hladno KljuËni pojmovi: tople i hladne boje.slikanje TEME 1. VOLUMENI I MASA U PROSTORU Graevine i tijela u prostoru KljuËni pojmovi: unutarnji i izvanjski prostor.. drvo.. 1918. srebrenka i tinta 2. Obrazovna postignuÊa: objasniti dizajn kao oblikovanje uporabnih predmeta u neposrednom okruæju. akvarel 3. jarke i zagasite boje. Duπan VukotiÊ: Surogat. veliËine masa.. NASTAVNO PODRU»JE: Primijenjeno oblikovanje .. debela crta. Petar poriËe poznanstvo s Gospodinom. bronca 2. pero..Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 3. Obrazovna postignuÊa: izraziti kontrast crta razliËitim likovnotehniËkim sredstvima. Raoul Haussman: Tatljin kod kuÊe. vizualni znak. BOJA . razlikovati gradbene i obrisne crte. usporeivati razlikovati razliËite vrste tekstura. ulje na platnu 2. kontrast toplo hladno. Afrika. Obrazovna postignuÊa: uoËiti veliËinu i oblik slike u odnosu na veliËinu i oblik teksta na reklami. staklo i limun (mrtva priroda s novinama).. RAZRED NASTAVNO PODRU»JE: Oblikovanje na plohi . 1892. poruka. Obrazovna postignuÊa: promatrati.Fotografija KljuËni pojmovi: fotografija. 2. 3.dizajn TEME 1. graevina. ulje na platnu 5. POVR©INA .. 1525. obrisna crta. PREDLOÆENA LIKOVNO-UMJETNI»KA DJELA Oblikovanje na plohi . Obrazovna postignuÊa: uoËiti i izraæavati kontraste toplih i hladnih boja. 5. fotomontaæa 7. 1938. trg.Kontrast toplo .

Kadar. 4.CrtaËka tekstura KljuËni pojmovi: crtaËka tekstura. omjeri veliËina likova KljuËni pojmovi: grafika. 2. filmu i animiranom filmu.-1525. BOJA .modeliranje i graenje TEME 1. plohu u prostoru. Obrazovna postignuÊa: vizualno opaziti i izraziti plohu. Obrazovna postignuÊa: prepoznati i izraæavati kadar kao isjeËak cjeline i kadrove u nizu u stripu. ravnoteæa KljuËni pojmovi: puna plastika. prepoznati i izraæavati kontraste boja i neboja (πarenih i neπarenih boja).Visoki. narodni ukras. Obrazovna postignuÊa: uoËavati i izraæavati doæivljaj mase i prostora u niskom. visoki. 1953. PLOHA .Ritam.Ornament. Obrazovna postignuÊa: postignuÊa: uoËiti. VOLUMENI I MASA U PROSTORU Ploπno istanjena masa. 4. prepoznati i izraæavati komplementarne odnose i kontraste boja. potezom i mrljom kao sastavnim dijelovima povrπine.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 4. Obrazovna postignuÊa: uoËavati i izraæavati plastiËne teksture kao sastavne dijelove povrπine.crtanje TEME NASTAVNO PODRU»JE: Prostorno oblikovanje . ritam. Dubrovnik. 3. πarene i neπarene boje. 55 . animirani film Likovna kultura NASTAVNO PODRU»JE: Oblikovanje na plohi . simbolika boja KljuËni pojmovi: film. udubljeni reljef. SunËeva ploËa . fotografija 6. BOJA . Obrazovna postignuÊa: uoËiti i izraziti lik u pokretu. PLOHA . monotipija. tekst.Kontrast kromatsko-akromatsko KljuËni pojmovi: kontrast kromatskih i akromatskih boja. RAZRED NASTAVNO PODRU»JE: Oblikovanje na plohi . udubljeno/ispupËeno. 2. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. TO»KA I CRTA . niski i udubljeni reljef KljuËni pojmovi: niski. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. lik u pokretu. tonsko i koloristiËko slikanje. Obrazovna postignuÊa: uoËavati i izraæavati slikarske teksture bojom. povrπina.). 3. mobil. NASTAVNO PODRU»JE: Primijenjeno oblikovanje . NASTAVNO PODRU»JE: Oblikovanje na plohi . Obrazovna postignuÊa: uoËiti. fotografija 7. 1. PLOHA . TO»KA I CRTA . preplet. 3. simetrija KljuËni pojmovi: niz. 2.. udubljeno-ispupËena masa u prostoru. BOJA . prepoznati i izraziti ornament (narodni ukras).AsteËki kalendar (1300. 1949. fotografija odozgo i urbanistiËki plan grada 8.. ravnoteæa. razlikovati i izraæavati suprotnosti punoga i praznoga prostora. prepoznati i izraæavati crtaËke teksture. TO»KA I CRTA .slikanje TEME 1. animirani film. Obrazovna postignuÊa: uoËavati. uoËavati.Slikarska tekstura KljuËni pojmovi: slikarska tekstura.grafika TEMA 1. strip.Komplementarni kontrast KljuËni pojmovi: komplementarni kontrasti. visokom i udubljenom reljefu. VOLUMENI I MASA U PROSTORU Kontrast punoga i praznoga prostora KljuËni pojmovi: kiparstvo. POVR©INA . kadar. ornament (narodni ukras). kamen 5. Obrazovna postignuÊa: izraziti pokret i simboliku boja u kadru. POVR©INA . smjer. 1. ruËno bojani celuloid. Obrazovna postignuÊa: uoËavati i izraæavati ravnoteæu u prostoru. POVR©INA .Modelacija i modulacija KljuËni pojmovi: ploha. Obrazovna postignuÊa: upoznati osnovne pojmove vezane uz grafiËke tehnike.Kadar.. skupljenorasprπeno. 1966. odnos slike i teksta KljuËni pojmovi: slika. razlikovati i izraæavati se tonskim i koloristiËkim slikanjem. Norman Mc Laren: Begone Dull Care. IZBORNE TEME 2.PlastiËka tekstura KljuËni pojmovi: plastiËna tekstura.Ritam i niz likova KljuËni pojmovi: ritam likova. proπupljena masa.dizajn TEME 3. Kreπimir TadiÊ: Svjetovi. Henri Cartier Bresson: Atena.

drvorez Prostorno oblikovanje . 1495. ulje na drvenoj ploËi 6. 1533. kamen.modeliranje i graenje 1. ËistoÊa). uoËiti i izraziti vizualni kompozicijski naglasak (dominaciju). 1917. prostorni crteæ. NASTAVNO PODRU»JE: Prostorno oblikovanje . 2. Borivoj DovnikoviÊ: Uzbudljiva ljubavna priËa. TO»KA I CRTA . materijali. 1889. VOLUMENI I MASA U PROSTORU Tlocrt KljuËni pojmovi: tlocrt. RAZRED NASTAVNO PODRU»JE: Oblikovanje na plohi . nijanse boja. 1917. ulje na platnu 3. Sv.Kompozicija i nijanse boja KljuËni pojmovi: kompozicija boja. lim i æica 4. Nova Gvineja. 1989. 1968. drvo 3. 2. drvo. ulje na platnu 5. 1872. 1796. prepoznati elemente kompozicije. Albert Kinert: Male radosti. st.. ulje i pastel na papiru Oblikovanje na plohi . drvorez u boji 2.crtanje TEME 5. istraæivati i izraæavati raspored i odnose veliËina razliËitih oblika. Alberto Giacometti: PalaËa u 4h ujutro. istraæivati i izraæavati optiËko mijeπanje boja toËkama osnovnih boja. 3. optiËko mijeπanje KljuËni pojmovi: mrlja... kompozicija volumena i masa u prostora. NASTAVNO PODRU»JE: Oblikovanje na plohi . arhitektura i tlocrt 2. koæa.Teksture. Kr. istraæivati i izraæavati oblike u prostoru uporabom razliËitih materijala u oblikovanju scene.. 1889.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura 4.slikanje 1. mramor 2. Michelangelo Buonarroti: Studije figura...Scenografija KljuËni pojmovi: scena. stup. staklo. VOLUMENI I MASA U PROSTORU Udubljeno . ton. 1933. Zadar. PREDLOÆENA LIKOVNO-UMJETNI»KA DJELA Oblikovanje na plohi . Vincent Van Gogh: Autoportret.grafika 1. krzno. Marino Tartaglia: Autoportret.Kompozicija (smjeπtaj u formatu) KljuËni pojmovi: kompozicija. Miron: Diskobol (bacaË diska). Alexander Calder: Mali pauk.. mirovanje crta. Donat. 5. mramor 3. Hosoda Eishi: Kurtizana Nagakawa s dvjema sluæbenicama. Obrazovna postignuÊa: upoznati.. Karl Schmidt-Rottluff: MaËke II.. Obrazovna postignuÊa: istraæivati i uoËavati razlike izmeu stanja mirovanja i pokrenutosti crta. Obrazovna postignuÊa: uoËavati. æica i niti Primijenjeno oblikovanje .... POVR©INA . Obrazovna postignuÊa: istraæivati nijansiranje boje mijeπanjem (vrsta. ulje na platnu 7. 9. Afrika.. Maska iz Saibaija. 2. vuna 4. Marcel Duchamp: Akt silazi niz stepenice br. Edgar Degas: Dæokeji prije trke.. Obrazovna postignuÊa: uoËiti i opisati smjeπtaj toËaka i crta u formatu papira. krov. trska i tinta Oblikovanje na plohi . 1956. tuπ i pero 2. 1914. POVR©INA . Obrazovna postignuÊa: upoznati tlocrte jednostavnijih graevina. Obrazovna postignuÊa: istraæivati. Gerrit Rietveld: Stolac. 1912. optiËko mijeπanje boja.. Vincent Van Gogh: Zvjezdana noÊ. ulje na platnu 2.izboËena masa KljuËni pojmovi: scenska lutka.Crte prema znaËenju KljuËni pojmovi: gibanje crta. drvo. potez. uoËavati i izraæavati linijski istanjene mase kao crte u prostoru. ulje na platnu 4. 4. Obrazovna postignuÊa: uoËavati. Obrazovna postignuÊa: uoËavati. pr. VOLUMENI I MASA U PROSTORU Kompozicija oblika KljuËni pojmovi: odnosi veliËina. VOLUMENI I MASA U PROSTORU Linijski istanjena masa KljuËni pojmovi: crta u prostoru..crtanje 1. eksperimentalni film 5. Vincent Van Gogh: Zvjezdana noÊ. zid. animirani film 1. scenografija. istraæivati i izraæavati razliËite tipove lutaka i njihovih oblika koji proizlaze iz naËina njihova pokretanja. raster. Majstor iz Flæmallea: Roenje.. 56 . st.modeliranje i graenje TEME 1.. TO»KA I CRTA . 1420.. BOJA . 1889.dizajn 1. 1940.slikanje TEME 1. 2. Michelangelo Buonarroti: Rob (probueni). Norman McLaren: Pas de Deux.

1893. PREDLOÆENA LIKOVNO-UMJETNI»KA DJELA Oblikovanje na plohi .dizajn TEME 1. mramor Primijenjeno oblikovanje . KljuËni pojmovi: plakat. ulje na platnu 7. 1525... Vincent Van Gogh: Zvjezdana noÊ... PREDMETNA NASTAVA 5. 1975. 1889.. PLOHA . Mihajlo Arsovski. 1931. POVR©INA . istraæiti. 1921. toËka. tuπ i pero.grafika 1. BOJA . 1889.slikanje 1. kompjuterska grafika 5..Kompozicija. crteæ perom. ToËka i crta . tok i karakter crta KljuËni pojmovi: Obris/kontura. veliËina) u cjelini i njihovo jedinstvo uporabom zajedniËkih mjera i naËela.. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. pr. srebrenka i tinta. 1515. graenje crtom. 1980.. povezivati vizualne i verbalne poruke. Obrazovna postignuÊa: uoËavati kontraste i dominacije boja. 1511. Teatar ITD Pablo Picasso: Mlada djevojka. tuπ i pero ili drvorez Oblikovanje na plohi . ToËka i crta . Michelangelo Buonarroti. sitotisak. Obrazovna postignuÊa: uoËavati. 1510. vrjednovati i spoznati razliËitost gustoÊa gradbenih crta i toËaka u promjeni smjera.. Pariz. oblika. Paul Klee: Vrt ruæa. istraæivati i izraæavati pojedine odnose (boja. istraæivati i izraæavati rekompoziciju elemenata odreene kompozicije fotomontaæom. oko polovice 20. 2.. veliËina. 1982. Henri de Toulouse-Lautrec: Moulin Rouge . More. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Paul Klee. 16.. 4. staklo i limun. Raphael: Atenska πkola. Leonardo da Vinci: Bogorodica sa Sv. Vincent Van Gogh: Zvjezdana noÊ.. drvo 2..4.Obrisne crte. plakat kazaliπne predstave. st. 3000. 1914. æica 4.. ulje na platnu 57 1. rekompozicija. crvena i crna olovka.Strukturne toËke i crte KljuËni pojmovi: struktura/graa.. ulje na platnu 3.. izraziti i spoznati ekspresivne vrijednosti toka i karaktera obrisnih crta. Michelangelo Buonarroti: Pietà. Ëelik 2. Siniπa Majkus: Benin. Obrazovna postignuÊa: upoznati obiljeæja naselja razliËitih krajeva. Naum Gabo. keramika 4.Jedinstvo boja.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura 6. duæine i gustoÊe u sloæenim strukturama. trska i tinta 2. ovisnost oblika i funkcije. gradogradnja. VOLUMENI I MASA U PROSTORU Oblici i funkcije KljuËni pojmovi: industrijski dizajn. Obrazovna postignuÊa: uoËavati i izraæavati uvjetovanost oblika predmeta njegovom namjenom. S. 1573. IZBORNE TEME NASTAVNO PODRU»JE: Primijenjeno oblikovanje . tok crte. ulje na platnu 8. 1920. plakat 3. Tanz Entzetzen (PlesaË). 1888. 1999. litografija. oblika i veliËina. veliËina. Georges Seurat: Lijepa æena se pudra. Boæidar Jakac: Koncert.La Goulue. 1916... 1891. izraziti. Joan Gris: Zdjela s voÊem. jedinstvo boja.. veliËina... Ivan Picelj: Connexion 51. crteæ perom.modeliranje i graenje 1. razlikovati razliËite vrste dizajna. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Raoul Dufy. Giuseppe Archimboldo: Ljeto. Kr. 1996. 1948. . 2. Paul Klee. Bijeda.. sitotisak. g.... Majka i dijete. karakter crte. 1960./1996. ulje i tuπ na papiru 5.. gradbene crte. Käthe Kollwitz. RAZRED NASTAVNO PODRU»JE: Ploπno oblikovanje / 2D TEME 3.-1901.Kontrast i dominacija boja. televizijskoj poruci. Karl Schmidt-Rottluff: MaËke II. upoznati razliku izmeu umjetnosti i primijenjene umjetnosti. grafiËki dizajn. Nikola Koydl: Feelings. (harmonija) KljuËni pojmovi: primijenjena umjetnost. 1889. ulje na platnu Oblikovanje na plohi .... Gustave Eiffel: Eiffelov toranj. Obrazovna postignuÊa: uoËiti.crtanje 1. na plakatu. plakat 4. Linearna konstrukcija br. Animafest. oblika. drvorez 2. Zvonimir LonËariÊ: 4. VOLUMENI I MASA U PROSTORU Arhitektura i urbanizam KljuËni pojmovi: arhitektura. drvorez Prostorno oblikovanje . smjer. Anom. freska 4. ulje na drvenoj ploËi 2. Albrecht Dürer: Rinoceros (Nosorog). Izraæajna lira.dizajn 1. Vojin BakiÊ: Razvijene povrπine III. oblika. SviraË... Obrazovna postignuÊa: uoËavati. st. oblika. reklami. metalna ploËa 3. kompjutorska grafika. VuËedolska golubica/jarebica. litografija. rekompozicija KljuËni pojmovi: fotomontaæa. Vilko Æiljak: VÆ6b/4F-B-GE-FE-CMY-SI-SH..

Zdenac æivota. st. Nedjeljice u Zadru (plitki reljef).. ...1973. Ultra ab. Portret gospoe Matisse. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Van Gogh.1905. izraziti. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. Sidney.Likovi na plohi KljuËni pojmovi: lik. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Henri Matisse. izraziti. ulje na platnu. Ploha . polje. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Miroslav ©utej. kipar. izraziti. 1917. kartonski tisak. Les Codomas. Henri Matisse. istraæiti. Kriæa. Split. kromatski intenziteti dinamika boje. ulje na platnu. Glava æene. ©uplji oblik s bijelom unutraπnjosti. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Roul Dufy.. Andrija Buvina. Partenon. kraj 11. vrjednovati i spoznati komplementarni kontrast boja. vrjednovati i spoznati kromatske intenzitete i dinamiku toplih i hladnih boja.StatiËne i dinamiËne plohe KljuËni pojmovi: statiËno/dinamiËno. ulje na platnu. Oton Gliha. funkcionalnost prostora. 1947. st.1929. ulje na platnu. 1. kamen. . Obrazovna postignuÊa: uoËiti i istraæiti slikarske teksture u likovnoumjetniËkom djelu te izraziti. kiparski materijal.»iste boje. Georges Vantongerloo. istraæiti. ploha. 9. Nin. 11. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Ivan MeπtroviÊ. izraziti. Boja . 1892. ulje na platnu. izraziti. Zadar.. izraziti. glina.. VuËedolska ≈golubica«. Kr. serigrafija. 15. MaËke. 1956.. ulje na platnu. Povrπina .. Vrt. 1963. st. st. istraæiti.. vrjednovati i spoznati odnos mase/volumena i prostora u neposrednoj okolini. vrjednovati i spoznati kontraste oblika i tekstura u niskom i visokom reljefu.. st.Komplementarni kontrast KljuËni pojmovi: komplementarni kontrast (≈suprotne« boje koje se nadopunjavaju). Bonaca. nosive strukture. prohodnost. Barke. matrica. Kr. crteæ.. Jakova. Kompozicija. Atena. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: PloËe oltarne pregrade iz Sv. Piet Mondrian. ulje na platnu.. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. kamen. Opera. 1214. crnim. Vasilij Kandinski. pr. 1920. Vincent van Gogh.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu aluminij.. Karl Schmidt-Rotluff. flomaster 1968. otisak. Masa/volumen . Marino Tartaglia. 3. pr. nehrajuÊi Ëelik. M. istraæiti. Trænica (Ta matete). Kompozicija s crvenim. grafika. Povrπina . karakter povrπine. Obrazovna postignuÊa: uoËiti.. vrjednovati i spoznati ritam strukturnih crta u tvorbi ornamenata u vlastitom radu i u likovnoumjetniËkim djelima. Boja . vlastitom uratku i likovnoumjetniËkim djelima. tlocrt. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Piet Mondrian. istraæiti. st. izraziti. tekstura.Trans World Airlines. plavim. Æuto-crveno-plavo. visoki tisak. Zajedniπtvo volumena. C. pozitivnoga i negativnoga prostora grafiËkoga lista. kulturna baπtina. likovni elementi.1891. 1957. jednostavni ritam. poË. 1919.Strukturne crte KljuËni pojmovi: ornament. Jerolim Miπe. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. istraæiti. New York. 2. 1925. ©ibenik. istraæiti. izraziti.Osnovni trodimenzionalni oblici KljuËni pojmovi: kip. bronca. 4. g.. IZBORNE TEME NASTAVNO PODRU»JE: Ploπno oblikovanje / 2D TEME 1. Barbara Hepworth. ulje na platnu.1961.1957. ulje na platnu. Borovi u Supetru. st. 1967.. æutim i sivim. 1959. Paul Gaugin. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. 7. TWA . Zagreb. Iktinus i Kalikrates. Paul Gauguin. Likovna kultura NASTAVNO PODRU»JE: Prostorno oblikovanje / 3D TEME 3.. simetrija-asimetrija. Autoportret. 5. KljuËni pojmovi: struktura. Jon Utzon. Æena sa cvijetom. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Crkva sv. st... 1890. 58 . 1914. vrjednovati i spoznati nosive strukture i funkcionalnost prostora na temelju tlocrta. tople i hladne boje.Sloæene strukture i konstrukcije prostorne 6. daltonizam. Masa/volumen i prostor . Vunena torba iz Segeta kraj Trogira. Sv. Menci Klement CrnËiÊ. Pravilna podjela plohe 1 drvorez. kontrast toplo-hladno KljuËni pojmovi: spektralni krug boja. vrjednovati i spoznati odnos statiËnih i dinamiËnih ploha. Eero Saarinen.Slikarske teksture KljuËni pojmovi: slikarske teksture. 1907.. ulje na platnu. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Tapiserija iz Bayeuxa. 1905.. 1889. prostormasa/volumen. prva polovica 20. kolaæ/sitotisak. dvodimenzionalno. istraæiti. niz. Soba u Arlesu. grafiËki list. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. kraj 11.. kiparstvo. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. Etnografski muzej. drvo. oko 2000. Engleska.. Donat.Ritam oblika i tekstura KljuËni pojmovi: reljef. 20. Katedrala sv. Kennedy aerodrom. ulje na platnu. Drvene vratnice katedrale. vrjednovati i spoznati slikarske teksture u vlastitom uratku. ToËka i crta . Ploha . 5. ulje na platnu. drvorez. vrjednovati i spoznati primjenu lika na plohi u simetriËnim i asimetriËnim kompozicijama.

vrjednovati i spoznati svjetlosne vrijednosti Ëistih boja unutar kruga boja. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. kipar. Zdenac æivota.. NASTAVNO PODRU»JE: Prostorno oblikovanje / 3D TEMA 6.Velika Gorica. Ploha . izraziti. 1.. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Henri Matisse. ulje na platnu. NASTAVNO PODRU»JE: Ploπno oblikovanje / 2D TEMA 1. 1947. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Albrecht Dürer. Studije figura. Rimska keramiËka Ëaπa. duæine i gustoÊe u sloæenim strukturama. plakat. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. 1905. vrjednovati i spoznati sliËnosti i razlike izmeu teksturne i strukturne crte. HNK. sitotisak. Michelangelo Buonarroti. figura. »ovjek koji pokazuje prstom. pr. 4. istraæiti. Riba sa zlatnim nogama. kolaæ/otisak. 1957. vrjednovati i spoznati razliËite osobine povrπine u neposrednoj okolini i umjetniËkom djelu te ih izraziti crtama. Kr. tuπ i pero 1982. toËka Obrazovna postignuÊa: uoËiti. Obrazovna postignuÊa: postignuÊa: istraæiti i izraziti omjer i razmjer cjelina i dijelova razliËitih oblika masa u prostoru. dinamika. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Paul Klee. PrijeteÊa glava. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Kopljonoπa (prema Polikletu). Teatar ITD. 1950. Umjetnost gaanja iz luka. pr. sitotisak. Dvorci Hrvatskog zagorja. LeæeÊe figure. Diskobol (bacaË diska. mramor. Petar BariπiÊ..Redefinicija plohe KljuËni pojmovi: ritam. . vrjednovati i spoznati razliËitost gustoÊa gradbenih crta i toËaka u promjeni smjera. Mihajlo Arsovski. Kauboj. oko 1660. izraziti. Georges Vantongerloo. Golub.. Miron. vrjednovati i spoznati odnos mase/ volumena i prostora u neposrednoj okolini. st. izraziti. izraziti.GrafiËka modelacija KljuËni pojmovi: skupljeno-rasprπeno. istraæiti. izraziti. Vjenceslav Richter.Teksturne i strukturne crte KljuËni pojmovi: strukturne crte.strukture toËke i crte KljuËni pojmovi: struktura/graa. 1934. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Ivan MeπtroviÊ. kiparstvo. Barbara Hepworth. plakat kazaliπne predstave. omjer i razmjer cjeline i dijelova. prostor masa/volumen.Osnovni trodimenzionalni oblici KljuËni pojmovi: kip. 5. ToËka i crta . Kr.. Masa/volumen i trodimenzionalnih prostoru NASTAVNO PODRU»JE: Ploπno oblikovanje / 2D TEME KljuËni pojmovi: proporcije. Sis 4. 59 . KuniÊ.. crteæ. Alberto Giacometti. mramor).4 aluminij.. 5.. ToËka i crta -Teksturne crte KljuËni pojmovi: teksturne crte. Ivan KoæariÊ. istraæiti. litografija. ©uplji oblik s bijelom unutraπnjosti. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. 1971.. ulje na platnu..-2. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Paul Klee. NASTAVNO PODRU»JE: Prostorno oblikovanje / 3D TEMA 1.Svjetlosne vrijednosti Ëistih boja KljuËni pojmovi: kromatska ljestvica. litografija. VuËedolska ≈golubica«. tuπ i pero. 2. Ante Kuduz. More. vlastitom uratku i likovnoumjetniËkim djelima. izraziti. Linearna konstrukcija br. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. ToËka i crta . g. st. 1993.1901. ilustracija za knjigu Jazz. izraziti. Masa/volumen i prostor . 1905. vrjednovati i spoznati ulogu ritma i dinamike plohe pri rekomponiranju likovnoumjetniËkoga djela u sluæbi vizualnih komunikacija. pr. olovka. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. nehrajuÊi Ëelik. istraæiti. 1. Zajedniπtvo volumena. bronca 1992.. Boris BuÊan. gradbene crte. istraæiti. Pablo Picasso. 1495. bronca. grafiËka modelacija. st. 1982. 1893. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. Käthe Kollwitz. MOMA. bronca.. glina. NY.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura REPREZENTATIVNI PRIMJERI 2. Hrvoje ©ercar. Kr. oko 2000. Ivan LovrenËiÊ. Zagorski pejsaæ. Bijeda. svjetlina boje. Ëiste boje. sitotisak. grafika (radirung). Prizemljeno sunce. tuπ i pero. 3. Henry Moore. ©Êitarjevo .. Sluæavka nalijeva mlijeko. kamen.. Boja . vrjednovati i spoznati razliËite vrste teksturnih vrijednosti povrπine te shvatiti kontraste tekstura kao svojstva povrπine. Naum Gabo. Povrπina . Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Jan Vermeer.. Izraæajna lira. kazaliπni plakat ≈Æar ptica«. rekomponiranje. bronca.. 1994. RAZRED crta oblika Proporcije (tijela) u 1. 1975.. Kr. 1947. 1963. pr. bronca. vizualne komunikacije. strukturne linije. 1502. drvo..

izraziti. Edo MurtiÊ. obojeni metal. izraziti. Autoportret. kompozicija. Alexander Calder. izraziti. potez . ulje na platnu. 1978... visoki.. detalj i cjelina.. vrjednovati i spoznati razliËite lokalne boje te njihove tonske stupnjeve u tonskoj gradaciji. ulje na platnu. Obrazovna postignuÊa: uoËiti.... Prostorno pruæanje. Povrπina . 2. mramor. C. 3000. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Vojin BakiÊ. Kr. ulje na platnu. 1912. izraziti. vrjednovati i spoznati visoki.. crteæ perom. Henri Matisse. Glava djevojke. Milan Steiner.. ulje na platnu. tuπ. slikarske tehnike.OptiËko mijeπanje boja KljuËni pojmovi: mehaniËko i optiËko mijeπanje boja. . Obrazovna postignuÊa: uoËiti. NASTAVNO PODRU»JE: Prostorno oblikovanje / 3D TEME 1. 1933. Vjekoslav Karas. M. JIN-JANG. mramor.PlastiËka tekstura 4. ulje na platnu. Mark Rothko. G. tonska gradacija. ulje na platnu. GromaËe. Duπan Dæamonja... M. Dan i noÊ. olovka. ulje na platnu. Solin. Michelangelo Buonarroti: Rob (probueni). 1969. Portret Jeana Arpa. Reljefometar. Projekt spomenika ærtvama u Dachauu (model). 19.. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Georges Seurat.. Juraj DobroviÊ: Polja. pozlaÊeno drvo 1999. Victor Vasarely: LA-MI. vrjednovati i spoznati odnos mase/volumena i prostora te spoznati i izraziti razliku izmeu reljefa i pune plastike u razliËitim kompozicijskim odnosima. Povrπina .slikarski rukopis. izraziti. 1931. 1889.... ulje na platnu. 1533. æeljezo. Pablo Picasso. 1938. KljuËni pojmovi: kiparska obradba.. Ana KreπiÊ. Likovna kultura 7. »impanza. Nedjeljice u Zadru kamen. 1892. 1953. Ivo DulËiÊ. vrjednovati i spoznati razliËite slikarske teksture i fakture u vlastitom radu i likovno . Obrazovna postignuÊa: uoËiti. 1887. Rimljanka s lutnjom. 1967. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. David Hockney.. LjubiËasto. 1936. Portal katedrale u Trogiru.. Masa/volumen i prostor mase/volumena i prostora - Odnos 6. kolaæ/otisak. g. Skulptura ALP-II. 1963. akrilik na platnu. 1999. Leo Junek. 1936. kraj 2. 1998.. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Emil Nolde. 11. Oblici.. polirana bronca.. suhozid s otoka Krka. Na kiπi. 1950. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Crkva sv. 60 KljuËni pojmovi: puna plastika. metalne ploËe. st. Razvijene povrπine III. Boja . ploπno istanjena masa. ulje na platnu.Lokalna boja. Autoportret. 1950.. Klimt.. Oppenheim. ulje na platnu. æeljezo. SjedeÊi model u profilu. 1965.MX. Poljubac. 1951. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Van Gogh. Etnografski muzej. 1856. ulje na platnu. Kompozicija. 1953. Ploha . 1973. Duπan Dæamonja. bijeli i plavi torso (Jazz). Paul Klee. akrilik na platnu. Velika kupola. Julije Knifer. aluminij i poliester. bronca. 1971. ulje na platnu. akvatinta. kombinirana tehnika. 3. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. izraziti. Ernst Ludwig Kirchner. ulje na platnu. vrjednovati i spoznati ulogu pozitivnoga i negativnoga prostora plohe u visokom tisku. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Nikola Koydl: Feelings. harmonija (sklad boja). ulje na platnu. kolaæ. Juraj DobroviÊ. 1907. Duπan Dæamonja.Slikarske teksture i fakture KljuËni pojmovi: tekstura. Morska Ëudoviπta. Escher. 1954. 1927. drvorez. 1925. Saloma. Stanovnici stabla ne spavaju... Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Vjekoslav Karas. st.. grafika . Aubrey Vincent Beardsley. vrjednovati i spoznati simetriju i asimetriju ploπnih oblika u kompoziciji. Kopljonoπa. 1969. Ivan Picelj. izraziti. kolaæ...umjetniËkim djelima. 1973. 1918.. plitki i uleknuti reljef.... 1890.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Ingres.. Polja 2. Mulholland Drive. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. Hundertwasser. ulje na platnu. 1960. 1980. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. 1963. Cirkus.. Lepoglavska i paπka Ëipka. drvorez. Robert Frangeπ MihanoviÊ. 1924. Pollock. Meandar. 1944. Kralj Tomislav. serigrafija. 1240. st.visoki tisak. Matisse. Predmet. Jedan. Zvjezdana noÊ.. geometrijski i slobodni likovi. Oton Gliha. Æuta staza II. Ploha . ulje na platnu. 1847. J.Simetrija i asimetrija ploπnih oblika u kompoziciji KljuËni pojmovi: simetrija (zrcalna). Constantin Brancusi: PoËetak svijeta.Pozitivni i negativni prostor plohe KljuËni pojmovi: pozitivni i negativni prostor plohe. Maestral i kupaËi. pero. Matisse. Petar BariπiÊ. Vjenceslav Richter.. pr. aluminij. Boja . Prorok. bijelo i crveno. Æeljezna tapiserija . plitki i uleknuti reljef u razliËitim izraæajnim moguÊnostima plastiËnih tekstura povrπine te imenovanje vrsta reljefa obzirom na stupanj izboËenosti plohe u prostoru. 5. ulje na platnu. 1973./1908. Majstor Radovan. vrjednovati i spoznati razlike izmeu mehaniËkoga i optiËkoga mijeπanja boja u kompoziciji. tonsko stupnjevanje boje KljuËni pojmovi: lokalna boja. faktura. drvorez. Kompozicija s maskama. kamen..

. materijala i funkcije. Perspektivna studija za poklonjenje mudraca. Juraja. ulje na platnu. Pavo Urban.. Boja . 1482.. 1967.Linijski istanjena masa KljuËni pojmovi: linijski istanjena masa. kostimografiji i scenografiji. Portret Adele. 1986. Obrazovna postignuÊa: uoËiti i spoznati trodimenzionalni prostor u njegovoj prohodnosti.Rekompozicija oblika. Fotografija francuskoga vrta. lavirani tuπ. 1. 1957. 1973. oËiπte. plakat. valjak. akrilik. Luciano Laurana/Lucijan Vranjanin (?).dizajn TEMA 1. nehrajuÊi Ëelik. funkcionalnost. Ploha . Selo i ja. sitotisak. bijela i boja bronce. »udo hostije. vidno polje. izraziti. »ovjek koji pokazuje prstom. Leo Junek: Autoportret. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Tvrava . oko 1455. olovka. 1. Mark Chagall. 3. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Alberto Giacometti. boja i crta u modnom dizajnu. Zidna struktura pet modela s jednom kockom. vrjednovati i spoznati izraæajne moguÊnosti rekompozicije oblika. RAZRED NASTAVNO PODRU»JE: Ploπno oblikovanje / 2D TEME 2. 1955. Conexion 1-5.. dijapozitiv u boji. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Boris LjubiËiÊ. olovka na papiru. Krvatska. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. sklad oblika/forme. Rinoceros. tempera na drvenoj ploËi.1974. Ploha . Naum Gabo. izraziti. . Obrazovna postignuÊa: uoËiti..Ploπni rasteri KljuËni pojmovi: raster toËaka. Joan Miró. ToËka i crta . 1925. Posljednje slike. tempera. izraziti. RastoËeno jedinstvo. 1467. tuπ. Idealni grad. kostimografija. materijala i funkcije KljuËni pojmovi: meuprostor.1660. drvo. Koplje sv. aluminij. KupaË. BiËevanja Krista. lakirani Ëelik 1965. Crteæ BX-I. Æena i dva Ëovjeka. 1917.. PalKet. 1911. maskirne boje. 1947.1468. vrjednovati i spoznati ploπni raster kao nezavisni element u razliËitim kompozicijskim odnosima naizmjeniËnih rastera toËaka i rastera crta... . funkcionalnosti te skladu materijala i funkcije. vrjednovati i spoznati dinamiku linijski istanjene mase u kompozicijskim odnosima s prostorom. Sol Lewitt.Odnos oblika. 1978. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Ante Kuduz. Obrazovna postignuÊa: uoËiti.. vrjednovati i spoznati veze izmeu pojmova i boja te izraziti i spoznati simboliËko i asocijativno znaËenje boja. 61 2. grafiËka i tonska modelacija. vrjednovati i spoznati razliËite veliËine i odnose na plohama i tijelima . Zvonimir LonËariÊ. Vasarely. srebrna. Ji≥í Kolá≥.. materijalizacija crta. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. vrjednovati i spoznati primjenu linearne perspektive ovisno o visini horizonta i oËiπta te kutu gledanja promatranoga prostora u umjetniËkim djelima i vlastitom likovnom radu. tempera na dasci.SimboliËka i asocijativna uloga boje KljuËni pojmovi: mimikrija. Kruæna kompozicija. 7. . kanon. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. izraziti. simbolika. Uzorci za friz u palaËi Stoclet. Ivan KoæariÊ. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Leonardo da Vinci. izraziti.. II. NASTAVNO PODRU»JE: NASTAVNO PODRU»JE: Ploπno oblikovanje / 2D TEME Primijenjeno oblikovanje . kromirani Ëelik i granit. 1967. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: V. Piero della Francesca. Albrecht Dürer. 3. bronca. olovke u boji. . Roenje Bogorodice. tempera na dasci. zlatna. Nives KavuriÊ-KurtoviÊ. 4.1906.. g. Osobe i pas pod suncem. Le Blank Cheque.Privid (iluzija) volumena na plohi KljuËni pojmovi: privid (iluzija) volumena na plohi... tempera na platnu. izraziti.. oko 1659. horizont. ToËka i crta . boja i crta KljuËni pojmovi: modni dizajn. Animafest. 1991. 1993. Paolo Uccello. prohodnost. IZBORNA NASTAVA 4. vrjednovati i spoznati privid. Ivan Picelj. Slavomir DrinkoviÊ.. Domenico Ghirlandaio.. iluziju mase/volumena na plohi grafiËkom ili tonskom modelacijom u razliËitim likovnim tehnikama. tekstilni dizajn. drvorez. serigrafija. razmjer.1905. 1991. asocijacija. oko 1470. 1515. Stolica. kadar. ulje i zlatna boja na platnu. ToËka i crta . Nasmijeπeni pejzaæ. 1949. Vermeer van Delft. Dubrovnik 1991. plan iz 1646. stajaliπte. 1907.. 1965. scenografija. plakat za 4. freska. 1980. izraziti. kreda.Linearna perspektiva KljuËni pojmovi: linearna perspektiva.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura ulje na platnu. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Rietveld. ulje na platnu. Linearna konstrukcija br.grad Karlovac. Masa/ volumen i prostor . kolaæ.. Rene Magritte. zlatni rez.. bronca. Gustav Klimt. raster crta. Obrazovna postignuÊa: uoËiti.. serigrafija. kut gledanja. Duπan Dæamonja.Proporcije (odnos viπe veliËina) KljuËni pojmovi: omjer. proporcija. Masa/volumen i prostor . pero.

KljuËni pojmovi: proporcionalnost (razmjer). Miljenko StanËiÊ. izraziti. mramor. tuπ i pero. DC. ulje na platnu. 1920. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Vojin BakiÊ. Modulor. Andrea Mantegna. Masa/volumen i prostor . 1988. Jan Vermeer. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. ulje na platnu.Ritam ploπno istanjenih masa KljuËni pojmovi: usijecanje.. Zvonimir LonËariÊ. izraziti. Le Corbusier. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. oko 1946. Razvijene povrπine III. Autoportret. Teatar ITD. izraziti.. 2. metal. Zlatko Prica.. Perspektiva idealnoga grada. Biciklist. st. vrjednovati usijecanje... Alexander Calder. 1476. kamen. Artisti. Gore . Poliklet (prema Polikletu): Doriforos. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Miron. Drugi svijet II. 1455. Washington. ulje na platnu. vrjednovati i spoznati odnos veliËina prema zakonitostima zlatnoga reza na primjeru likovno-umjetniËkoga djela i vlastitoga likovnoga rada. 5. Ëitljivost vizualne poruke. Autoportret s lulom. znak. rotaciju i ritam ploπno istanjenih masa. Majka s djetetom. 62 . 1925. izraziti. Boja . obojeni Ëelik. 5.1670. st. st. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Michelangelo Buonarroti. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. st. Marija UjeviÊ. æablja.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu i uoËiti zakonitosti zlatnoga reza i razliËitih kanona.dolje. Pjeπak na konju. izraæajnost (ekspresija). struktura crtama. Crteæ glave. Marino Tartaglia. 1506. 1916.. TrkaË.. ravnoteæa. znaËenje. Aglomeracija æuto zeleno plavo. ulje na platnu. C. 1669. Kr. izraziti.. Kr. plakat kazaliπne predstave. 15. Doriforos.. Ploha . 1917. vrjednovati i spoznati gustoÊu i izraæajnost crte kao elementa sloæenih struktura. 1495. izraziti.Proporcija 5. 1470. tonska modelacija. ploπno istanjena masa. metalna ploËa. bronca. Povrπina . Plutej iz Biskupije kraj Knina.. pr. pr. tempera. Leo Junek. 3... vrjednovati i spoznati Ëitljivost vizualne poruke kroz izraæajnost. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Josip RaËiÊ. Sebastijan. ulje na platnu. Henri Matisse. Diskobol (bacaË diska). 1511. Mrtvi Krist. Konstruirana glava II. Zagreb. poliester. Obus. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Mihajlo Arsovski. poliester. M. 1993. C. celuloid. Masa/volumen i prostor . izraziti. ptiËja. ©enoa. Lipovac. grafiËki dizajn. 3. U spomen Karasu./1989.. Park.sloæene strukture KljuËni pojmovi: gustoÊa crte. Atenska πkola..KoloristiËka modulacija KljuËni pojmovi: koloristiËka modulacija. –uro Tiljak. istraæiti i spoznati razliku izmeu tonske modelacije kojom izraæavamo privid volumena na plohi i koloristiËke modulacije te izraziti koloristiËkom modulacijom dinamiku likovne kompozicije. sitotisak. Povrπina . Marija UjeviÊ. NASTAVNO PODRU»JE: Prostorno oblikovanje / 3D TEME 4. Esher. crteæi. Kr. freska.. pr. ulje na platnu. Eduardo Paolozzi. kamen. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. vrjednovati i spoznati razliËite vrste prikazivanja volumena na plohi i u kadru. . 1.Izraæajnost crta . privid (iluzija) volumena na plohi KljuËni pojmovi: kadar. figurativna likovna kompozicija. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: AsteËka dvoglava zmija. 1925. 1960. drvorez.Tonska modelacija KljuËni pojmovi: svjetlo.. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Raffaelo. ulje na platnu. ulje na platnu. Savska aleja skulptura. vrjednovati i spoznati dinamiku odnosno statiku kroz simetriju odnosno asimetriju.. Studija po Vitruviju. 1976. 1997. ton. »ipkarica. 1908. M. 9. Piero della Francesca. privid zaobljenosti. More. Boja . 1492. Piero della Francesca. Autoportret. rotacija..dizajn TEMA 1. BiËevanje Krista. Izmeu neba i zemlje. tempera na drvenoj ploËi. Escher. mramor. Portret gospoe Matisse.. Poliklet. Sv. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. bronca. 5. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. 1947. metal. Likovna kultura NASTAVNO PODRU»JE: Ploπno oblikovanje / 2D . 1954.Ravnoteæa i ritam u kompoziciji KljuËni pojmovi: sklad. Slavomir DrinkoviÊ.. primijeniti. 1905. Antoine Pevsner. 1947. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. statika. 1953. st. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Marino Tartaglia. Obrazovna postignuÊa: uoËiti.Ravnoteæa KljuËni pojmovi: simetrija (zrcaljenje)/asimetrija. 6.Linearna perspektiva.1986. linearna ili geometrijska perspektiva. 1995. Antonello da Messina. 1969. vrjednovati tonsku modelaciju svjetlom i tonom u funkciji privida zaobljenosti. znaËenje i jasnoÊu znaka.. mramor. Studije figura. drvo s mozaikom od tirkiza. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Leonardo da Vinci. tempera na drvenoj ploËi. Masa/volumen i prostor .. tempera na drvu.

Edward Rusha. 1906. 1969.Ritam KljuËni pojmovi: alternacija. Caillebotte. Marc Chagall. Kompozicija (Torzo III) iridirano staklo. Ploha . izraziti i spoznati na temelju projekcije i kuta gledanja te prostornih planova linearnu perspektivu s dvaju oËiπta. Izloæbeni sistem. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Leonardo da Vinci. ulje na platnu. 1957. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Piet Mondrian. Lucio Fontana. Juta i crveno. Sivo Oker. radijacija. interval. Boja .Ritmovi: dominacija. Henri Matisse. prostorni planovi. 1.Tonska modelacija KljuËni pojmovi: svjetlo. Most Charing Cross. ulje na platnu. kamen.. 1958. ulje na platnu. 1912. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Victor Vasarely. izraziti. Zlatko Prica. Antoni Tàpies. Boja . Jan Vermeer.. 3. Prostorni koncept: VjenËanje u Veneciji. 1938. varijacija. bakropis. oko 1660. Obrazovna postignuÊa: istraæiti i primijeniti razliËite teksture u likovnom izrazu. lateks i mramorna praπina na platnu. 1962. Aglomeracija æuto zeleno plavo. Autoportret. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Marino Tartaglia.. Starac koji raËuna. ToËka i crta . Obrazovna postignuÊa: istraæiti. Popov toranj. tonska modelacija. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. 1975. 2. istraæiti i spoznati razliku izmeu tonske modelacije kojom se izraæava privid volumena na plohi i koloristiËke modulacije te izraziti koloristiËkom modulacijom dinamiku likovne kompozicije.. André Derain. ulje na platnu. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: AsteËki kalendar.. Ron Arad. izraziti. Nasta Rojc. 2. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Maurice de Vlaminck: Bougival. sitotisak u boji na papiru.KoloristiËka perspektiva KljuËni pojmovi: koloristiËka perspektiva. 1957. H. Crveni grm. 1954. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Lucio Fontana. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. 1960. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. 16. 1969.KoloristiËka modulacija KljuËni pojmovi: koloristiËka modulacija. 1912. Paul Klee. varijacija.. 4. 1923. vrjednovati i spoznati crtu kao dominantan element kompozicije. mijeπana tehnika: uljana boja. gradacija. ulje na platnu. 1876. alternacija. Pariπka ulica . Obrazovna postignuÊa: uoËiti. 8. gradacija. REPREZENTATIVNI PRIMJERI NASTAVNO PODRU»JE: Ploπno oblikovanje / 2D TEME 1. ulje na platnu. ulje na platnu. optiËka iluzija. gradacija.. izraziti. Zeleni guslaË. izraæajnost (ekspresija). Obrazovna postignuÊa: uoËiti. 1482. projekcija. Alberto Burri. Vega 200.kiπni dan. alternacija. Masa/volumen i prostor . dinamika boja.1877. Dvostruki standard. alternaciju. ulje na platnu... Majka s djetetom. primijeniti. RAZRED NASTAVNO PODRU»JE: Ploπno oblikovanje / 2D TEME 1..-1961. 2005. izraziti. ulje na platnu. 1905. Sluæavka nalijeva mlijeko. Povrπina . figurativna likovna kompozicija. Prostorni koncept. ulje na platnu.Materijalizacija teksture povrπine KljuËni pojmovi: varijacija.. ulje na platnu.. 63 . jarkost boje. grubo platno. ulje na platnu. suprotstavljanje. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. 1917.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu IZBORNA NASTAVA Likovna kultura NASTAVNO PODRU»JE: Prostorno oblikovanje / 3D TEMA NASTAVNO PODRU»JE: Ploπno oblikovanje / 2D TEME 1. Raoul Goldoni. radijacija KljuËni pojmovi: dominacija. . izraziti. Zlatko Prica. ulje na platnu. More. varijaciju ploha. Boja . 1920.. Marino Tartaglia. ljepilo i vinil na platnu. 1908. Piet Mondrian. 1905. Drvo jabuke u cvatu.. vrjednovati alternaciju mase/volumena u razliËitim intervalima. vrjednovati i spoznati na umjetniËkom djelu i vlastitom radu dominaciju. dominacija. Autoportret s lulom. Crta kao dominanta KljuËni pojmovi: dominanta. ulje na platnu. ton. akril na platnu.Linearna perspektiva s dva oËiπta KljuËni pojmovi: linearna perspektiva s dvaju oËiπta. privid zaobljenosti.. 1929.. vrjednovati i spoznati jarkost boja te njihovu dinamiku u prostornim planovima. vrjednovati tonsku modelaciju svjetlom i tonom u funkciji privida zaobljenosti. LXX. Perspektivna studija za poklonjenje mudraca. Portret gospoe Matisse.. ulje na platnu. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Josip RaËiÊ. st.

Mark Rhotko. Bogorodica i pejzaæ (≈Madona na livadi«). Etnografski muzej. Ples. Piet Mondrian.. izraziti. st. vertikalna. vrjednovati i spoznati razliËite stupnjeve kontrasta masa u prostoru te osvijestiti izraæajnost kompozicije masa kao cjeline. Bogorodica sa Sv. Leonardo da Vinci. Vega. Obrazovna postignuÊa: uoËiti izraziti.. Mihaela sa zmajem. Paπka Ëipka. izraziti. repeticiju i simetriju likova. drvorez. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. II.. 1888. niti agave. mramor. Henry Moore. 1474. Kr. David Hockney. London. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. piramidalna kompozicija. Slavonski ponjavac. fotomontaæa KljuËni pojmovi: rekompozicija. 1911. Obrazovna postignuÊa: izmjenom kontrasta toplih i hladnih boja uoËiti. fotomontaæa. ulje na platnu. Studija figure.ritam suprotnosti KljuËni pojmovi: dinamiËno. vrjednovati i spoznati razliËite moguÊnosti rekomponiranja.. Trænica (Ta matete). freska.. maskirani pantomimiËki ples. bijelo na æutom... ulje na dasci. Henry Matisse. 2. Anom. Ante Kuduz. ulje na platnu. Kontrast KljuËni pojmovi: kontrast. 4. (za ovalnu). 1967.. 1964. Trænica (Ta matete). 1965. 1910.. 7. ulje na platnu. 1985.. ( za piramidalnu kompoziciju). 3. 19. Etnografski muzej. 1897. Kompozicija. 5. crno. st. Boris BuÊan. statiËno. fotomontaæa. Zagreb. 1957. 1515. Joan Miród. Etnografski muzej. 15. (suprotnost).. tuπ i pero. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Albrecht Dürer. Victor Vasarely. 1985. 6. 1498. sitotisak. valjak. Eduard Munch. iz mape grafika Spira mirabilis. »oha iz Velike Gorice. Sklad likova KljuËni pojmovi: horizontalna. 1495.. 1993. Zagorski pejzaæ 10.. drvorez.-1986. ulje na platnu. grafika (suha igla i akvatinta). izraziti. Autoportret. tempera na papiru. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Vasilij Kandinski. ulje na platnu. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. Osobe i pas pred suncem. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: hrvatska kulturna baπtina . Tate Gallery. voπtane krede na papiru. Boris Demur. vrjednovati i spoznati sklad i harmoniju likova u razliËitim kompozicijama. Etnografski muzej (za kruænu). Charles R. 17. LeæeÊa figura. Auguste Macke. Polidor. 1510.. oko 1505. David Hockney. planovi prostora. fotografski kolaæ. grafiËka modelacija. 64 . Crveno.. ornament. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Franz Marc. Paul Gauguin. pastel. Borba Sv. dijagonalna. ulje na platnu. Mulholland Drive. ugljen. st. 1925.1980. pr. kolaæ. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: David Hockney. Albrecht Dürer.. Frans Hals. van Heythusena. Rekompozicija. Duπan Dæamonja. kamen. Ples mrtvaca. izraziti. lavirani tuπ. (za dijagonalnu kompoziciju). Spira Mirabilis (»udesna spirala). asocijativnost boja.. Ji≥í Kolá≥. Buffallo II. Vincent iz Kastva. Beram (horizontalna kompozicija). vrjednovati i spoznati prostorno djelovanje boje. 1920. Obrazovna postignuÊa: uoËiti.. Kavana noÊu. 1983. 8. tempera na platnu. Rinoceros. Terasa sa sjenama. vrjednovati i spoznati izraæajnost i simboliku boja. ulje na platnu.. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. Æene u vrtu 1 . Odakle dolazimo? Tko smo? Kuda idemo?. NASTAVNO PODRU»JE: Prostorno oblikovanje / 3D TEME 1.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Paul Gauguin. akrilik na platnu. Zagreb. Ritam i simetrija likova KljuËni pojmovi: alternacija. kruæna/ovalna. 1982. simbolika. Michelangelo. Nasmijeπeni pejzaæ. Moreπka. vrjednovati i spoznati razliËite kompozicije linearnih tekstura. ulje na platnu.Ponjavac iz okolice Slavonskoga Broda. simetrija. Skica I za ≈Kompoziciju VII«. 1892. 1892. Kompozicija linearnih tekstura KljuËni pojmovi: crtaËke teksture. Marije na ©krilinah. puno prazno. (za piramidalnu ili trokutastu kompoziciju). Terasa sa sjenama.. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Alesandar.. Nedjelja na selu. Raoul Hausmann. Kontrast . Crkva sv.. πpanjolskog podrijetla iz 15.. 1892. ulje na platnu. repeticija. koji se pleπe u KorËuli. Plakat za predstavu Roko i Cicibela. tuπ i pero. fotomontaæa.. 1893. Izraæajnost boje KljuËni pojmovi: izraæajnost boja. Crteæ BX.1949. ritam ploha... vrjednovati i spoznati kroz ornament alternaciju. Pierre Bonnard. Veliki plavi konji. Prozori. izraziti..1.4. fotografski kolaæ. 1955. drvorez. Paul Gauguin. vrjednovati i spoznati uz pomoÊ kontrasta ploha statiËni i dinamiËni ritam. 1985. tuπ. serigrafija. Paul Gauguin.. 1913. Vincent van Gogh. El Greco. pero. Laokont i sinovi. Max Ernst. Krist na Maslinskoj gori (vertikalna kompozicija). Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Robert Rauschenberg. ulje na platnu. ulje na platnu. izraziti. 2002. Sheeler. Krik. –akovo. st. ulje na platnu. Gospoa u zelenom haljetku. 1938. Pasija (Kristove muke).. st. Giovanni Bellini. Albrecht Dürer. Trænica (Ta matete). 1913. 1891. izraziti. Tatlin kod kuÊe. Portret W. Atenodor. Boris BuÊan. ulje na drvenoj ploËi. Etnografski muzej. Prostorno djelovanje boje KljuËni pojmovi: dinamika boja. 1920..

Ritam KljuËni pojmovi: video.. Roenje. autohtona arhitektura Turopolja i Posavine.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura IZBORNE TEME 2. primijenjena umjetnost. izraziti. kadrirati.. engleski tip parka. vrjednovati i spoznati znaËenje boje i oblika u funkciji industrijskoga dizajna. Pariz. Uzorci za friz u palaËi Stoclet. sjena i kontrasta te vremena i pokreta u stvaranju filma. Utah.. 1860. vrjednovati i spoznati odnos slike i teksta te izraziti vlastitu ideju toËkom i crtom kroz nekoliko kadrova stripa. svjetlo. tuπ u boji.. izraziti.. 1962. vinil-tuπ na gumiranom platnu. Modeli iz kolekcije ≈Pleats Please«.. olovka. Majstor iz Flémallea.. instalacija na podu i zidovima prostora: tri naizmjeniËna osvjetljenja. ≈Pigmalion«. Ploha . Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Gerrit Rietveld. perfomansa i land arta. NASTAVNO PODRU»JE: Prostorno oblikovanje / 3D TEMA 1. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Norman Mc Laren./1906. ≈Mala trgovina uæasa«. Odnos slike i teksta KljuËni pojmovi: kadar. drvo. G. srebrna. Bunja ili kaæun. 1963. 1555. Jedra. pejzaæni perivoj.1928.1300. Klimt. 1936. Spiral Jetty. lijevano æeljezo. spomenik pomorcima na Silbi. Sonia Delaunay. ulje i zlatna boja na platnu. Izloæba kostima (≈Δelava pjevaËica«. graditeljstva. kompozicija u filmu. 1974. vrjednovati i spoznati raznovrsna znaËenja i vrste povrπina u ostvarenju skladnosti oblika. svjetla. Michelangelo. 1937. Roy Lichtenstein. Velika poderana limenka Campbell juhe.2007. oko 1867. vrjednovati i spoznati znaËenje kompozicije. pero. 2000. kadriranje. Galerija Meunarodnoga grafiËkog likovnog centra. nasip zemlje. ruËno bojani celuloid. 65 . horizontalna. Begone Dull Care. Harmonija. nacionalna baπtina. Kapela sv. 1980. Borivoj DovnikoviÊ. tuπ. bronca. Stolac.. 1982.. kist. Brancusi. K. kontrast tekstura KljuËni pojmovi: kostimografija. Prijedlozi novog dizajna hrvatskih nacionalnih simbola. Portret Emilie Floge. vrjednovati i spoznati moguÊnosti oblikovanja prostornih povrπina i umjetniËkih instalacija kroz primjere urbanizma. Whaam!. 1984.Oblik i boja KljuËni pojmovi: industrijski dizajn.. Duπan VukotiÊ. Rozeta s katedrale u Rabu. Kompozicija KljuËni pojmovi: kompozicija: piramidalna. drvo. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. funkcija. engleski park / francuski park. akrilik na platnu. Firenza. asocijativnost. narodno graditeljstvo. 1994. izraziti.. g. Uzbudljiva ljubavna priËa. kadriranja. . Andy Warhol. ulje na platnu. Stolac za ljuljanje. Drvena kurija. Alan Hranitelj. harmonija. Pietà (Oplakivanje). tempera. 1420. kreda. Modeli s likovne izloæbe ≈Issey Miyake Making Art«. 1949. Lomnica kod Velike Gorice. 1. Jean-Michel Basquiat. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. 1988. Portret Adele. kraj 18. ©ime Vulas. svjetlost. tinta tuπ. Centar Cartier fondacije. crta. NASTAVNO PODRU»JE: Ploπno oblikovanje / 2D TEME 1. 1907. 2003. modni dizajn. digitalna slika. boja.. vrijeme i pokret u filmu. nacionalne baπtine. Konj (strip). 1989. akrili ulje na platnu u 3 dijela. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. 2200. Dalmacija. st. Ljubljana. perfomance i land art. kamen. izraziti. Oblikovanje prostornih povrπina KljuËni pojmovi: umjetniËka instalacija.. kapela Medici. ulje na platnu. Bez naslova. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Issey Miyake. 3. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Stonehenge. 1961. st. sjena i kontrast u filmu.. bijela i boja bronce. animirani film. Dubravko Gjivan. Boris LjubiËiÊ.... Keith Haring. lavirani tuπ. urbanizam. Boja . Velika Mlaka pokraj Zagreba. Gustav Klimt.. Sjene. 2006. 1998. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. ulje na drvenoj ploËi. olovka na papiru. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. Zagreb. animirani film.). Maksimir. . pr. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Robert Smithson. izraziti.. . englesko /francuskoga parka. Barbare. Beskrajni stup. Ron Arad. Constantin Brancusi.. vrjednovati i spoznati kontrast mase i prostora u odabranoj kompoziciji. aluminijski elementi. mramor. Zelena (Lenuzzijeva) potkova. 1917. kamen. 1907. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Andrija MauroviÊ.1999... dijagonalna. Zydeco. 1905... Amfiteatar u Puli. vertikalna. Surogat. IZBORNE TEME NASTAVNO PODRU»JE: Ploπno oblikovanje / 2D TEMA 1. pero. strip. kist. APOC. ritam. 1970. oko 1990. braËki kamen... Ptica u prostoru. zlatna. kruæna. Nacrt za odjeÊu i namjeπtaj. 2. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. Sedma ærtva. Goran Petercol.. 1924. film. Great Salt Lake.

uzeti u obzir i skrivene uËinke (nastave) glazbe (npr. prava mjesta aktivnoga muziciranja. CILJ Cilj nastave glazbe u opÊeobrazovnoj πkoli uvoenje je uËenika u glazbenu kulturu. uËenicima su nepotrebni udæbenici i radne biljeænice. raznovrsne glazbene projekte) te nastavu izvan uËionice. Nastavne cjeline Folklorna glazba postavljene su posebno. pleπu. neka sluπaju odabranu glazbu i neka se igraju (ritmiziraju imitirajuÊi uËitelja. Glazbeno Êe se pismo upoznavati samo ≈kao fenomen« osobito u vezi sa sviranjem. Obvezni dio nastavnoga sadræaja mora biti sluπanje i upoznavanje svih pojavnih oblika glazbe: od tzv. tj.po naËelu realne ostvarivosti i moguÊnostima glazbeno relevantnoga dosega. glazbala. Ona moæe dati snaæan doprinos rastuÊoj potrebi poticanja i izgradnje kulture nenasilja meu πkolskom djecom. Nepotrebno je uvoenje notnoga pisma i drugih glazbenoteorijskih sadræaja. I popise pjesama u nastavnom podruËju pjevanje treba shvaÊati kao preporuku. folklor. uz obvezatne sadræaje. preko narodne (domaÊe 66 i strane).Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glazbena kultura GLAZBENA KULTURA UVOD Kako je glazba vrlo znaËajan dio ljudske kulture. na razinu (pre)poznavanja grafiËkih znakova. uspostavljanje i usvajanje vrijednosnih mjerila za (kritiËko i estetsko) procjenjivanje glazbe. bude kompetentan korisnik glazbene kulture. do jazza i popularnih æanrova svih vrsta. U danaπnjoj poplavi svakovrsne glazbe to je izvanredno vaæno. svirati). izvan tablica po razredima. obogaÊuje se uËenikov osjeÊajni svijet i izoπtruje njegov umjetniËki senzibilitet. Nuæno je da se nastava glazbe odræava svakoga tjedna. Mogu se ocjenjivati razine obrazovnih postignuÊa kod nastavnih tema upoznavanja glazbe te uoËavanja glazbenih sastavnica (glazbala. doæivljava se i uËi glazba. Ono je svedeno na najmanju moguÊu mjeru. Specijalizirana uËionica je conditio sine qua non uspjele nastave glazbe. Operativnu razinu glazbene pismenosti u osnovnoj πkoli nije moguÊe postiÊi. sviranja (bilo koje dobre i primjerene pjesme) i sluπanja (bilo koje dobre i primjerene skladbe). Nastavu glazbene kulture proæimaju dva temeljna naËela: jedno je psiholoπko. razredu. kreÊu se na glazbu. glazbenu sluπaonicu. Kako je svaki uËinak u razredu relativan. U odgovarajuÊim razredima naznaËeno je samo koliko takvih cjelina treba obraditi. zajedniπtva i snoπljivosti. Stoga se nastavna podruËja izvoenja glazbe. u prvom redu posjete glazbenim priredbama (Hrvatska glazbena mladeæ i dr. Djeca u razrednoj nastavi neka pjevaju. nisu samo vrijeme i mjesto pripreme za æivot. nego su i æivot sam. . izvannastavne aktivnosti (zbor. Osim redovne nastave. na samome mjestu. u pravilu ne ocjenjuju. pa se na tome ne smije inzistirati. kulturno-estetsko naËelo polazi od toga da nastava glazbe mora uËenika i pripremati za æivot. Sav tekstovni nastavni materijal moæe stajati u πkoli i nije potrebno da ga djeca nose kuÊi. cjelinama i temama u kojima se nastavni rad temelji na sluπanju glazbe. a ne nastava u razredu. πto znaËi da daje slobodu uËitelju da. osposobljavati ga da veÊ za vrijeme. U Ëinu pjevanja. Oni su. uËitelja obvezuje samo naznaËena koliËina pjesama. Koliko je to moguÊe. kao πto mora voditi raËuna o pojedinaËnim glazbenim sposobnostima uËenika. UËitelju je prepuπten izbor redoslijeda obradbe kako bi se moglo poπtovati naËelo zaviËajnosti. glazbena nastava u osnovnoj πkoli ukljuËuje izbornu nastavu.). S druge strane. UËitelj je slobodan u konkretnom odabiru primjera za odreenu nastavnu jedinicu i u podruËjima. odnosno glazbi).). a drugo kulturno-estetsko. sam uobliËuje dobar dio nastave uzimajuÊi u obzir i æelje i moguÊnosti uËenika. znanje pjesme). glazbene vrste i glazbeno-stilska razdoblja. glazbeni oblici i vrste. a to su folklorna glazba. Posebnu pozornost zasluæuju ansambli: zbor i moguÊi orkestri. oblikovanje glazbenoga djela. razvijanje glazbene kreativnosti. Glazba je u niæim razredima osnovne πkole idealno podruËje za snaæno poticanje pozitivnih emocija. UËinak toga procesa nije moguÊe izravno koliËinski odrediti. Blok-satovi ne odgovaraju prirodi predmeta. pjevaËki glasovi. Otvorenost programa ogleda se i u obradbi podruËja glazbenoga opismenjivanja. Uz slobodu njihova izbora s predloæenoga popisa i/ili izvan njega. upoznavanje osnovnih elemenata glazbenoga jezika. glazbeno-stilska razdoblja i sl. Predmetna nastava glazbene kulture moæe zapoËeti u 4. Psiholoπko naËelo uzima u obzir Ëinjenicu da uËenici u pravilu vole glazbu i da se njome æele i aktivno baviti (pjevati. Ta se Ëinjenica izravno odraæava i na ocjenjivanje utoliko πto uËitelj mora. Nastava glazbene kulture nuæno u srediπte pozornosti stavlja uËenikovu glazbenu aktivnost. uspjeh uËenika u tom podruËju ne moæe utjecati na njegov konaËan uspjeh u predmetu. pa zatim i πkola. ona mora imati svoje mjesto u opÊem odgoju i obrazovanju. sviraju i sl. instrumentalne i vokalne skupine. ali i nakon πkole. ples. osim pokazanoga (npr. Isto tako. improviziraju. UËitelj Êe sam odluËiti koliko Êe vremena posvetiti tomu podruËju. pjevanje i sviranje. pjevaËki glasovi. toj æelji uËenika treba izlaziti ususret. umjetniËke glazbe. UËitelj je slobodan u izboru naËina aktivnoga muziciranja . promijenjeni odnos prema predmetu. osjeÊaja pripadnosti. jer njihova dob. Program je nastave glazbene kulture otvoren.).

Sve πto je vaæno znati.bez ulaæenja u teoriju i bez uvjeæbavanja. Tada je to aktivno sluπanje s aktivnim praÊenjem glazbenih sastavnica: melodije. 67 . Samo se po sebi razumije da Êe se pjevati pjesme s obraivanih folklornih podruËja. Neke pjesme mogu se iskoristiti za (retrogradno) uvjeæbavanje intonacije dura i mola pjevanjem solmizacijom .sve shvaÊati kao neobveznu igru. na glazbenom primjeru opisati znaËajke. teksta. nego i hodati i kretati se viπe ili manje stilizirano (plesati.iz glazbe izvode zakljuËci. Glazbala se upoznaju na temelju sluπanja odgovarajuÊih glazbenih primjera. Sami su oblici i vrste pritom u drugome planu i verbalno znanje o njima u naËelu ne ide dalje od onoga πto se moæe sluhom otkriti na glazbenom primjeru. te prepoznati glazbala po zvuku i opisati ih prema slici. ples. ritamska) i razvija senzibilnost za glazbu. potrebno je za svakoga od njih imati viπe glazbenih primjera: Primjeri su ilustracijski i ne moraju se sluπati u cjelini. eventualno sviranje). E upoznati s osnovnim elementima glazbenoga jezika. tempa. S ZadaÊa obradbe glazbenih vrsta i oblika u prvom je redu aktivno sluπanje glazbe.razgovorom . ritam. ali se sluπanje u cjelini preporuËuje ako to raspoloæivo vrijeme dopuπta. Kako bi se osvijetlile sve znaËajke zvuka pojedinoga glazbala. Cjelinu Slobodno.pa i razgovor izmeu samih uËenika. na glavne znaËajke. koncentriranim sluπanjem glazbe. Kod njih treba stvarati dojam kako je dovoljno da budu opuπteni da se prepuste djelovanju glazbe i da o tome slobodno razgovaraju s uËiteljem kao partnerom. Glazbeni se oblici upoznaju na temelju sluπanja i aktivnoga praÊenja predloæenih glazbenih primjera. Znanje uËenika provjeravati iskljuËivo uz upotrebu glazbenih primjera! ZADAΔE UËenike treba: E upoznati (metodiËki voenim sluπanjem) s razliËitim glazbenim djelima. te ostvariti primjerenu glazbenu interpretaciju. radi povezivanja notne slike s kretanjem melodije. ponavljanjem. Glazbene vrste upoznaju se tako da se za svaku vrstu upoznaju po dva do tri stavka (broja) . ugodna aktivnost koja niËim ne optereÊuje uËenike. sviranje).veÊ prema raspoloæivom vremenu. Ne uËe se verbalne definicije. Glazbeni se oblici prepoznaju na glazbenim primjerima. E poticati na samostalnu glazbenu aktivnost (pjevanje. te uvesti i ostale folklorne elemente: obiËaje. Primjeri nisu ilustracijski nego se sluπaju viπekratno i u cjelini. Samim sudjelovanjem u glazbenoj djelatnosti kod uËenika se izoπtravaju pojedine glazbene sposobnosti (intonacijska. Treba postiÊi lijepo. glazbenim moguÊnostima djece i svrsi predmeta. uËi se tu. izraæajno pjevanje. S ZadaÊa glazbenoga opismenjivanja je stjecanje samo osnovnih obavijesti o notnom pismu. Stoga uspjeh uËenika u toj temi ne moæe utjecati na njegov konaËan uspjeh u predmetu. jasan izgovor i razumijevanje. vodeÊi raËuna samo o njenoj glazbenoj relevantnosti. Ako je to ikako moguÊe. noπnje. dinamiku i druge glazbene znaËajke. Ne uËe se definicije. koraËati). Izabrani primjeri sluπaju se viπekratno i u cjelini. improvizirano ritmiziranje. a zatim se . Pjesme se uËe po sluhu. Temeljna metoda: razgovor (nakon sluπanja). glavne skladatelje (informativno). S ZadaÊa sluπanja jest razvoj glazbenog ukusa ali i upoznavanje konkretnih glazbenih djela i odlomaka. Temeljna metoda rada mora biti razgovor uËitelja s uËenicima . kretanje na glazbu. vjeæbanjem (pjevanje. razgovorom. S ZadaÊa sviranja jest sviranje kao takvo a ne (samo) uËenje konkretnoga glazbenog komada. Verbalne obavijesti svode se na odreenje vrste. na samome mjestu. NAPOMENA Nastava glazbe mora se odvijati u ugodnom ozraËju liπenom svake napetosti. kretanje teme (melodije). Temeljna metoda: razgovor (nakon sluπanja). Mogu se pjevati i druge pjesme po slobodnom odabiru uËitelja ako odgovaraju dobi. UËenici moraju znati prepoznati glazbu prema folklornoj pripadnosti. Skladbe se sluπaju postupkom aktivnoga sluπanja u kojem uËenici prate oblikovne elemente. tempo. Napomena za teme iz folklorne glazbe Svi se pojmovi izvode iz sluπanja glazbenih primjera po sljedeÊem naËelu: najprije se sluπa glazbeni primjer. Primjeri nisu ilustracijski. ritma. Gdje god i kad god je to moguÊe. NauËene pjesme pjevati tako da se gledaju note. Intonacijske i ritamske pojave osvjeπÊuju se na nauËenim pjesmama po sluhu . U ovim aktivnostima vaæniji je proces od ishoda.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glazbena kultura Zbog posebnosti ove teme. treba napustiti uobiËajeni raspored sjedenja u dvoredovima kako bi se uËionica doæivjela kao slobodan prostor u kojem uËenici mogu ne samo sjediti. S ZadaÊa pjevanja pjesama u prvom je redu pjevanje kao takvo a ne (samo) uËenje pjesme. svaki je rezultat u razredu relativan. Nastava glazbe mora biti lagana. Aktivnosti toga tipa imaju i rekreativan uËinak na uËenike. treba se posluæiti i video komponentom. UËenici sami izvode zakljuËke. sviranje uËitelj organizira i ostvaruje potpuno slobodno.

Mi smo djeca vesela. Vladimir Tomerlin: Zdruæena slova. analize odsluπanog djela i uspostavlja osnovne estetske kriterije vrjednovanja glazbe. Hristo Nedjalkov: Jesen. temelji se na glazbenim podruËjima pjevanja. SVIRANJE E sviranje ritma . Moj dom. Kako se πto radi.Josip Runjanin: Lijepa naπa domovino. Nastavno podruËje sluπanja glazbe razvija sposobnost sluπne koncentracije. Kad si sretan. Dragutin Basrak: Padaj. Makso Pirnik: ZvonËiÊ u proljeÊe.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glazbena kultura RAZREDNA NASTAVA Program nastave glazbene kulture. Ludwig van Beethoven: Za Elizu 68 . polagano i brzo.). Nastavno podruËje sviranja razvija osjeÊaj ritma. op. Primoæ Ramovπ: Dijete pjeva. Pjevanje podrazumijeva kontinuirano izvoenje pjesama bez obvezatnoga zapamÊivanja teksta. Janez Bitenc: Mlinar Miπo. ja sam mali miπ. nakon utvrenoga inicijalnog stanja na poËetku te zavrπnoga. 68. precizne koordinacije i suradnje. dobe. razvija senzibilitet za glazbu. umjereno. na kraju πkolske godine. u prva tri razreda osnovne πkole. Obrazovna postignuÊa: izraæajno pjevati i jasno izgovarati tekst obraenih pjesama. a ne njihovoga definiranja i teorijskoga obrazlaganja. bale. nazivi ritamskih udaraljki kojima sviramo. djeËja pjesma (umjetniËka. RAZRED NASTAVNO PODRU»JE: 1. Robert Schumann: Divlji jahaË (iz Albuma za mlade. visinu tona (viπi i niæi ton). glazbeno pamÊenje i samopouzdanje. Dmitrij ©ostakoviË: KoraËnica. Jean Baptiste Lully: Dok mjesec sja (djeËji zbor). padaj snjeæiÊu. NAPOMENA Mogu se pjevati i druge pjesme po slobodnom odabiru uËitelja poπtujuÊi naËelo zaviËajnosti. PraÊenje i vrjednovanje nuæno je prilagoditi individualnom razvoju glazbenih sposobnosti. PJEVANJE Pjesme: Ljiljana Goran: Semafor. Josip Kaplan: Zeko pleπe. op. Nastavno podruËje pjevanja razvija osjeÊaj toËne intonacije i ritma. TeËe. KljuËni pojmovi: brojalica.ritamska pratnja obraenim brojalicama i pjesmama E sviranje doba . ako odgovaraju dobi i glazbenim moguÊnostima djece. UËenici tijekom prva tri razreda trebaju: E uoËiti i sluπno razlikovati visinu tona / viπi i niæi ton/ i trajanje tona /duæi i kraÊi ton E sluπno razlikovati i odrediti dinamiku skladbe / tiho. bistra voda. glasno/ i odrediti tempo skladbe / polagano. Modest PetroviË Musorgski: Ples piliÊa (iz ciklusa Slike s izloæbe). percipirati i izvoditi pjesme glasno i tiho. glazbena igra. instrumentalnu i vokalnoinstrumentalnu glazbu E prepoznati i sluπno razlikovati izvodilaËki sastav skladbe / zvuk pojedinaËnih glazbala na razini prepoznavanja E razvijati glazbeni izriËaj E razvijati zvukovnu radoznalost i glazbenu kreativnosti E obogaÊivati emocionalni svijet i izoπtravati umjetniËki senzibilitet E razvijati glazbeni ukus uspostavljanjem vrijednosnih kriterija za kritiËko i estetski utemeljeno procjenjivanje glazbe 1.).68. brzo E razvijati intonativne i ritamske sposobnosti E razvijati glazbeno pamÊenje E prepoznati i sluπno razlikovati vokalnu. Pliva riba. Djeca i maca. narodna). En ten tini. Camille Saint-Saëns: Pijetao i kokoπi (iz ciklusa Karneval æivotinja). solopjevaË. Vera GerËik: Kiπica. teËe. sviranja. Robert Schumann: Radostan seljak (iz Albuma za mlade. Janez Bitenc: Tika-taka. Spavaj mali BoæiÊu. pratiti smjer kretanja melodije (uzlazno. biri. Sveti Niko svijetom πeta. SLU©ANJE GLAZBE Skladbe: Antun MihanoviÊ . metra. Ludwig van Beethoven: PtiËja tuga. Miroslav MiletiÊ: Bubnjar. Nastavno podruËje glazbene kreativnosti izoπtrava pojedine glazbene sposobnosti (intonacija. potiËe maπtovitost glazbenoga izraza i samopouzdanje pri iznoπenju novih ideja. Josip Kaplan: »estitka majËici.sviranje doba kao pratnja obraenim brojalicama i pjesmama KljuËni pojmovi: brojalica. specifikacije sluha (moguÊnost prepoznavanja zvukova i boja razliËitih glasova i glazbala). Obrazovna postignuÊa: izvoditi ritam i dobe jednostavnih pjesama i brojalica. ritam. ritam). Stjepan Mikac: Prvoπkolci. sluπanja glazbe i glazbene kreativnosti. Obraditi najmanje 15 pjesama. DjeËja poskoËica. 2. Sve kljuËne pojmove potrebno je rabiti na razini prepoznavanja. iπ. silazno). iπ. Narodne: Iπ. 3. Zlatko ©poljar: Veseljak. Milan Majer: Ale.

Stojanov: Jesenska pjesma.vlak. orkestar). Juro je. KV 331. Obrazovna postignuÊa: izmiπljati male ritamske / melodijske cjeline. ugoaj). Pjevala je ptica kos. Akvarij. stavak (Alla turca). nogama. Vladimir Tomerlin: Izgubljeno pile. zbor). dinamiku. Zlatko GrgoπeviÊ: Cin. Robert Schumann: VojniËka koraËnica (Album za mlade. Maria Cukierówna: Tramvaj . Zlatko Grgoπevi: Sveti Juraj. himna. udaraljkama i pokretom. 2. percipirati i izvoditi pjesme glasno i tiho. Josip LuliÊ: Moj djed. tini. sviranje (pojedina glazbala. zvuk. cin. Branimir SakaË: Instrument Ëarobnjak. tempo. zvijezdo mala. simfonija u D-duru (≈KlasiËna«). Jakov Gotovac: Dom. Mali ples. govorom. Leopold Mozart: DjeËja simfonija (svi stavci. Pauk). percipirati visine i trajanja tonova. Giovanni Battista Pergolesi: Gdje je onaj cvijetak æuti. Muha. Miπ mi je polje popasel. sluπati i upoznati joπ pokoju skladbu. KljuËni pojmovi: skladba. cin. Nikolaj Rimski-Korsakov: Bumbarov let (PriËa o caru Saltanu).auto . ali pojedinaËno). Johann Strauss: JelaËiÊ koraËnica. solist. Pliva riba. Franz Schubert: Uspavanka (djeËji zbor+klavir). dirigent. Pero Gotovac: En. Lazarova-Ruml Jerabkova: Ruke.sviranje doba kao pratnja obraenim brojalicama i pjesmama KljuËni pojmovi: nazivi ritamskih udaraljki kojima sviramo. Bela Bartok: Igra. Obrazovna postignuÊa: sluπno percipirati glazbeno izraæajne sastavnice skladbe (izvodilaËki sastav. NAPOMENA 4.10 novih skladbi / na razini prepoznavanja. SVIRANJE E sviranje ritma . Obraditi najmanje 15 pjesama. blistaj. KljuËni pojmovi: pojedina glazbala. Proljetna pjesma. Mario Bogliuni: SnjegoviÊ. prema pojednaËnim sposobnostima uËenika. Josip MagdiÊ: Mali zoo (Leptir. Obrazovna postignuÊa: svirati i razlikovati ritam i dobe obraenih bojalica i pjesama. Mogu se pjevati i druge pjesme po slobodnom odabiru uËitelja poπtujuÊi naËelo zaviËajnosti. 69 2. Emil Cossetto: Doπ’o. Robert Schumann: ProljeÊe. Zlatko ©poljar: Proljetna pjesma. tempo. Wolfgang Amadeus Mozart: Sonata za klavir u A-duru. ten. Narodna: Narodi nam se. Glazbena kultura Molba gljive muhare. Narodne: Pljesnimo svi zajedno. Stjepan Mikac: Sve bih dao kad bih znao. Ja posijah lan. KljuËni pojmovi: ton. ugoaj). 3. Blistaj. SLU©ANJE GLAZBE Skladbe: Antun MihanoviÊ . 3. veselje. Ivo Lhotka Kalinski: Stari dubrovaËki plesovi. Camille SaintSaëns: Klokani. Jedna vrana gakala. stavak Gavota. spontano izgovorenim skupinama glasova. Muzikaπ. PJEVANJE Pjesme: V. Brzojav. udaraljkama… E slobodna zvukovna improvizacija rukama. Obrazovna postignuÊa: izraæajno pjevati i jasno izgovarati tekst obraenih pjesama. 68). sluπno razlikovati pjesme razliËitog tempa i dinamike. dinamika.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu (samo tema). RAZRED NASTAVNO PODRU»JE: 1. doπ’o. glazbalima kojima uËenici raspolaæu E slobodni improvizirani dijalozi glazbalima i glasom Improvizacija melodije E slobodni improvizirani dijalozi glasom Improvizacija pokretom E male. realizirati ih glasom. skladatelj. Ukolu je sestrica. op.ritamska pratnja obraenim brojalicama i pjesmama E sviranje doba . Junak Janko. Aram HaËaturijan: Ples sa sabljama (iz baleta Gajane). 25: 3. ako odgovaraju dobi i glazbenim moguÊnostima djece. stavak. Po izboru uËitelja. dogovorom sastavljene glazbene igre uz pokret Tonsko slikanje E obiljeæavanje pojedinih rijeËi ili fraza zvukom nekih glazbala prema izboru uËenika E oponaπanje zvukova neposrednog okoliπa spontanom ili dogovorenom improvizacijom KljuËni pojmovi: kreativnost. Boris Krnic: Medo pleπe. Mala noÊna muzika KV 525). Marija MatanoviÊ: . Fosili (iz ciklusa Karneval æivotinja). ELEMENTI GLAZBENE KREATIVNOSTI Improvizacija ritma E izmiπljanje malih ritamskih cjelina ostvarenih neutralnim slogom. Sergej Prokofjev: 1. xxxx: Svim na zemlji mir. xxxx: Radujte se narodi. Giovanni Battista Pergolesi: Gdje je onaj cvjetak æuti (djeËji zbor). Antonio Vivaldi: Zima. pjevanje (pjevaË.Josip Runjanin: Lijepa naπa domovino. a prema raspoloæivu vremenu. obiljeæavati pojedine rijeËi i fraze zvukom nekih glazbala prema izboru uËenika. pokret. Radujte se narodi. NAPOMENA Upoznati najmanje 5 . Wolfgang Amadeus Mozart: Menuet (3. Obrazovna postignuÊa: sluπno percipirati glazbeno izraæajne sastavnice skladbe (percipirati izvodilaËki sastav. polagano i brzo. op. Josip Kaplan: Pred majËinom slikom.

ELEMENTI GLAZBENE KREATIVNOSTI Improvizacija ritma E izmiπljanje malih ritamskih/meloritamskih cjelina ostvarenih neutralnim slogom. Pleπi.10 novih skladbi /na razini prepoznavanja. ugoaj i glazbeni oblik).Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glazbena kultura sije. KljuËni pojmovi: domoljubna pjesma. nogama. Obraditi najmanje 15 pjesama. Nikπa NjiriÊ: Godiπnja doba. Pjesma u kolu. Prema raspoloæivom vremenu sluπati i upoznati joπ pokoju skladbu. Raca plava po Dravi. tiËek. PJEVANJE Pjesme: Antun MihanoviÊ-Josip Runjanin: Lijepa naπa domovino. te po izboru uËitelja. RAZRED NASTAVNO PODRU»JE: 1. instrumentima kojima uËenici raspolaæu. Emil Cossetto: Moja diridika (zbor i tamb. NAPOMENA Mogu se pjevati i druge pjesme po slobodnom odabiru uËitelja poπtujuÊi naËelo zaviËajnosti. percipirati. Ode zima. udaraljkama i pokretom. 2. izvoditi i sluπno razlikovati pjesme u razliËitom tempu i dinamici. 4. Cin can cvrgudan. ako odgovaraju dobi i glazbenim moguÊnostima djece. Ëina). percipirati visine i trajanja tonova. Hrvatska. Obrazovna postignuÊa: improvizirati i izvoditi male ritamske/melodijske/meloritamske cjeline glasom. 3. Marija MatanoviÊ: ProljeÊe u srcu. Na kamen sjela Ljubica.sviranje doba kao pratnja obraenim brojalicama i pjesmama KljuËni pojmovi: ritam. udaraljkama… E slobodna zvukovna improvizacija rukama. NAPOMENA Upoznati najmanje 5 . . Ivo Lhotka Kalinski: Gudba za kolo horvatsko. Rajko EÊimoviÊ: Saonice male Sanje. Branko Starc: ZvonËiÊi-Êi. KljuËni pojmovi: oblik skladbe (dvodjelna i trodjelna pjesma. Branimir MihaljeviÊ: Zeko i potoËiÊ. xxxx: Bumbari i pËele. Narodne: Nesla dekla v melin. Sergej Prokofjev: PeÊa i vuk. KriËi. Sunce 70 NAPOMENA Upoznati najmanje 5 . 3.). Camille Saint-Saëns: Slon (iz ciklusa Karneval æivotinja). Obrazovna postignuÊa: izvoditi ritam i dobe nauËenih pjesama. razlikovati ritam i dobe. te po izboru uËitelja. dobe. Petar IljiË »ajkovski: Ples πeÊerne vile. Prema raspoloæivom vremenu. spontano izgovorenim skupinama glasova. Andrè-Ernest-Modeste Grètry: Magarac i kukavica (djeËji zbor). Fortunat PintariÊ: Dudaπ. Mali ples.ritamska pratnja obraenim brojalicama i pjesmama E sviranje doba . SLU©ANJE GLAZBE Skladbe: Antun MihanoviÊ . prema individualnim sposobnostima uËenika. sluπanje i upoznavanje joπ pokoje skladbe. oj. pleπi poskoËi. Prijateljstvo pravo. Wolfgang Amadeus Mozart. Camille Saint-Saëns: Labud (iz ciklusa Karneval æivotinja). melodijske i meloritamske cijeline. ork. tempo. Wolfgang Amadeus Mozart: Das klinget so herrlich das klinget so schön . kriËi. Antonin Dvo≥ák: Humoreska. Vatroslav Kolander: Jesenska.10 novih skladbi / na razini prepoznavanja. E slobodni improvizirani dijalozi instrumentima i glasom Improvizacija melodije E slobodni improvizirani dijalozi glasom Improvizacija meloritamskih cjelina E slobodni improvizirani dijalozi glasom ili igre po dogovorenom predloπku Improvizacija pokretom E male. Camille Saint-Saëns: Zavrπna koraËnica (iz ciklusa Karneval æivotinja). Rudolf Matz: Elegija i humoreska. Luigi Boccherini: Menuet. U kolu. prema pojedinaËnim sposobnostima uËenika. FtiËek veli. SVIRANJE E sviranje ritma . U to vrijeme godiπta. Obrazovna postignuÊa: sluπno percipirati glazbeno izraæajne sastavnice skladbe (izvodilaËki sastav. Rudolf Matz: Stara ura igra polku. dinamika. Camille SaintSaëns: Pijanisti (iz ciklusa Karneval æivotinja). Andrè-Ernest-Modeste Grètry: Magarac i kukavica. govorom.zbor sa zvonËiÊima (iz opere »arobna frula: Finale 1. Jednu sem ruæu mel. Ljudevit Gaj: Oj. dogovorom sastavljene glazbene igre uz pokret Tonsko slikanje E obiljeæavanje pojedinih rijeËi ili fraza zvukom nekih glazbala prema izboru uËenika E oponaπanje zvukova neposrednog okoliπa spontanom ili dogovorenom improvizacijom KljuËni pojmovi: ritamske. oponaπati zvukove slobodnom improvizacijom. kiπa Êe. Kiπa pada. Arsen DediÊ: Sretna Nova godina. »eænja za proljeÊem (djeËji zbor). M.Josip Runjanin: Lijepa naπa domovino. solopjesma strofnog oblika). Obrazovna postignuÊa: izraæajno pjevati i jasno izgovarati tekst obraenih pjesama. Brajπa Raπan: Moja majka. Proljetno kolo. Lovro ÆupanoviÊ: Zapjevajmo sloæno svi. Sadila sam bosiljak.

IZVO–ENJE GLAZBE I GLAZBENO PISMO Slika C-durske ljestvice. 2. KljuËni pojmovi: skladba kao takva. Obrazovna postignuÊa: improvizirati i izvoditi male ritamske/melodijske/meloritamske cjeline glasom. abeceda. doba crtovlje. Farandine moj. Ritamske i metarske oznake iz nauËenih pjesama. J. spavaj. Pjevaj mi pjevaj sokole. 1. SLU©ANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE Skladbe: P. F. stavak Largo. dogovorom sastavljene glazbene igre uz pokret Tonsko slikanje E obiljeæavanje pojedinih rijeËi ili fraza zvukom nekih glazbala prema izboru uËenika E oponaπanje zvukova neposrednog okoliπa spontanom ili dogovorenom improvizacijom KljuËni pojmovi: kreativnost. solmizaciju. B. Verdi: Zbor Cigana iz opere Trubadur. I. 142. Glazbena kultura KljuËni pojmovi: pjesme kao takve. oznake za tempo. Po kopinom. solmizacija. M. Mozart: »eænja za proljeÊem. Upoznavanje pojava bez uvjeæbavanja. Obrazovna postignuÊa: poznavanje 15 pjesama. F. jasan izgovor i razumijevanje teksta. Gle ide jeæ. spontano izgovorenim skupinama glasova. temeljne oznake tempa. pjevanje pjesama po sluhu uz gledanje u note radi uoËavanja podudarnosti kretanja melodije s njenim grafiËkim prikazom. 71 . dinamiku i sliËno) . znati ime skladatelja i skladbe. op. Dvodobna. F. zvuk. Obrazovna postignuÊa: poznavanje 5-10 novih skladbi. A. PREDMETNA NASTAVA 4. abecedom i solmizacijom. I. Ples piliÊa Tuilleries). izraæajno pjevanje. Staro sito i korito. Evo san ti doπa. Glazbeni se pojmovi izvode iz prirode glazbenoga djela (nazivi izvoaËkih sastava. R. RE. KljuËni pojmovi: ljestvica. Ja posijah lan. A. U livadi pod jasenom. Kaplan: »estitka majËici. bez ikakva ≈teoretiziranja«. Lepi moji strnokosi. dinamiku. J. ELEMENTI GLAZBENE KREATIVNOSTI Improvizacija ritma E izmiπljanje malih ritamskih cjelina ostvarenih govorom. ritam. udaraljkama i pokretom. S. kucanjem. stavak). B. prepoznavanje skladbi (prema individualnim sposobnostima uËenika). As-dur. Mikac: Sve bih dao kad bih znao. br. Kalinski: Dalmatinski plesovi.2. 3. 2. Dva i dva su Ëetiri. ritam. Chopin: Valcer u Ges-duru. Schubert: Snivaj. Sinfonietta za gudaËe. A. DediÊ: Himna zadrugara. elementarno (verbalno) poznavanje (slike) notnoga pisma na razini prepoznavanja. trodobna i Ëetverodobna mjera. op.na razini prepoznavanja. Haydn: Koncert za trubu u Es-duru. VrbniËe nad morem. W. Majka Mari kose plela. kljuË. Δuk sedi. metar. tempo. Δiro. MilankoviÊ: Maestral. 61/9 iz glazbe za Shakespeareovu komediju San Ivanjske noÊi. Schubert: Impromptu. 1. TeËe. nogama. Mozart: Mala noÊna muzika KV 525: Menuet (3. glazbalima kojima uËenici raspolaæu. 3. NjiriÊ: Vjetar. Bjelinski: Kapljice (djeËji zbor). 1. Z. 4 u fmolu (Zima) . A.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 4. prepoznati glazbala.br. Kunc: Mlado liπÊe: Draga priËa: Tri prizora iz crtanog filma. teËe bistra voda. stavak Perpetuum mobile. 68. MjeseËev pjesnik. Oj Jelena. N. GrgoπeviÊ: SunËece zahaja. R. Vivaldi: 4 godiπnja doba. Mendelssohn: Svadbena koraËnica op. »ajkovski: Zima (djeËji zbor). Papandopulo: Osam studija za klavir . Jelica kolce vodila. obiljeæavati pojedine rijeËi i fraze zvukom nekih glazbala prema izboru uËenika. op. oponaπati zvukove slobodnom improvizacijom. solmizacija. 70. Rogers: DO. Jelice. J. Obrazovna postignuÊa: pjevanje ljestvice solmizacijom i abecedom. B. Schumann: Divlji jahaË iz Albuma za mlade. u pjesmama razlikovati melodiju. Gotovac: Dom. Veselo mi plovimo. Tri su ptice. G.. L. Jelena. Sadila sam rogozek. trajanja nota = razina prepoznavanja. RAZRED NASTAVNO PODRU»JE: 1. Musorgski: Slike s izloæbe (Promenada. lijepo. izgovaranjem neutralnim slogom. M. izvoenje jednostavnijih ritamskih obrazaca. P. abeceda. Koncert br. E slobodni improvizirani dijalozi glazbalima i glasom Improvizacija melodije E slobodni improvizirani dijalozi glasom E improvizacija meloritamskih cjelina Improvizacija meloritamskih cijelina E slobodni improvizirani dijalozi glasom ili igre po dogovorenom predloπku Improvizacija pokretom E male. PJEVANJE Pjesme: W. Oj Jelo. Savila se bijela loza. nazivi pojedinih glazbala. pokret. Pjevanje C-durske ljestvice po sluhu uz gledanje nota. F. abecedu. MI. stavak. Iz pjevanja pjesama osvijestiti mjeru. br. Lepa Mara kolo vodi. jednostavne ritamske pojave (figure). udaraljkama… E slobodna zvukovna improvizacija rukama.

rozganje. kompetencije su relativne i individualno razliËite. ojkanje. Svatovac. KljuËni pojmovi: citura (citra) tamburaπki sastav. ljubavne. radne pjesme. Slavonsko kolo. ©roteπ. Grad se beli preko Balatina. glazbenih karakteristika folklorne glazbe Hrvatskog Zagorja i Meimurja. 5. ali postoji velika moguÊnost izbornih sadræaja u podruËjima pjevanja. glazbenih znaËajki folklorne glazbe Slavonije i Baranje. Da si od srebra. Glazbena kultura 3. kirales. Drmeπ. cimbal. gajde. barem neki od pojmova na razini izravnog prepoznavanja na glazbenom primjeru. Splitski plesovi. pjevanje u kolu. Baruπi. sviranje (bez velikih pretenzija) na jednostavnijim glazbalima i sl.. pjevanje uz tambure. Dubrovnika i dalmatinske obale. Oj Ivane IvaniÊu. Dobar veËer dobri ljudi. Sva su sela prominila boju. Diva Marica æito doæela. klapsko pjevanje. Volim æeti i kopati. Volim æeti i kopati. Folklorna glazba Hrvatskog Zagorja i Meimurja Primjeri za izbor: Cveti mi fijolica. pjevanje uz ples. U Betini ponajbolje jesu. svadbene pjesme. Kabanica od seksera. Zbira junak deklice. Igrajte nam muæikaπi. plesne. Oj odi brate da ga zapivamo. lino. LiËk. πokaËko kolo. Tica vuga lepo speva. I ovo se klajna zeleni Juraj. barem neki od pojmova na razini izravnog prepoznavanja na glazbenom primjeru. KljuËni pojmovi: folklorna glazba. Sejali smo baæuljka. Svatovski drmeπ. razreda nadalje. 6. Meni te je majka obeÊala. pjevanje a cappella. Obrazovna postignuÊa: poznavanje zvuËnih. Ples z ropËecom. »ardaπ. Svadbene pjesme. netemperirano pjevanje. radne pjesme. Obrazovna postignuÊa: poznavanje zvuËnih. netemperirano pjevanje. Folklorna glazba dalmatinskih otoka. u novije vrijeme i harmonika. 2. mandoline. Stara polka. glazbenih znaËajki folklorne glazbe dalmatinskih otoka. Tri jetrve æito æele. Polegla trava detela. beÊarac. dijaloπke pjesme. Tri djevojke jeËam æele. grupno (najËeπÊe æensko) pjevanje. Pastirska. dvojnice (diple). Viknu vila s Prologa planine. Obrazovna postignuÊa: poznavanje zvuËnih. æene (solo). Oj stani mala na opanke moje. Folklorna glazba Istre i Kvarnera Primjeri za izbor: Potancu. KljuËni pojmovi: æenske skupine a cappella. Obrazovna postignuÊa: vaæna je aktivnost. IZBORNE TEME Zbog malog broja sati. slavonsko kolo. da si od zlata. Obrazovna postignuÊa: poznavanje zvuËnih. 72 . Labinski tanac. Polka. Oj meni vele udaj se mala. glazbenih znaËajki folklorne glazbe Banovine i Like. Samica. JankiË dojahal. Drmeπ. jednostavna melodika malog opsega. æenske pjevaËke skupine. te u podruËju glazbenih igara. KljuËni pojmovi: violina. tambura samica. NASTAVNO PODRU»JE: SLU©ANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE TEME 4. KljuËni pojmovi: 0. Nema pisme nit ima pivanja. GLAZBENE IGRE Slobodno kreiranje glazbenih igara po izboru uËitelja: slobodno ritmiziranje oponaπanjem uËitelja. barem neki od pojmova na razini izravnog prepoznavanja na glazbenom primjeru. od 5. Na dobro vam novi dan svanija.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 4. Svet Ivane o’ moga Trogira. lijerica. Mljetska poskoËica. Obrazovna postignuÊa: poznavanje zvuËnih. Turopoljski drmeπ. cimbal. Zagorski ples. barem neki od pojmova na razini izravnog prepoznavanja na glazbenom primjeru. * Teme iz folklorne glazbe obrauju se. pripovjedne pjesme. Jematvanski zvuci. poskoËica. KljuËni pojmovi: a cappella pjevanje muπkih i æenskih skupina. Kolo iz Duboπevice. barem neki od pojmova na razini izravnog prepoznavanja na glazbenom primjeru. Dubrovnika i dalmatinske obale Primjeri za izbor: Roene smo u Betini selu. u nastavi glazbe ne pojavljuju se izborne teme kao teme. Barica. Cvit mi je u gori. muπkarci (solo). Kozatuπ. Ja posijah repu. Titrala se lepa Mara. Glasnice. ali i zbog specifiËnosti predmeta. solo æenski glas. Lepi Juro kres nalaæe. sluπanja glazbe. Pojila je nevjestica. Folklorna glazba* 1. Folklorna glazba Podravine i Posavine Primjeri za izbor: PaË poljka. Divojka je i od sebe lipa. dvojnice gudaËki sastavi. radne. Lino. Folklorna glazba Slavonije i Baranje Primjeri za izbor: ©okaËko kolo. slobodnim redoslijedom po razredima po naËelu zaviËajnosti. Folklorna glazba Banovine i Like Primjeri za izbor: Glasnice. muπke pjevaËke skupine. glazbenih znaËajki folklorne glazbe Podravine i Posavine. vrste pjesama: rugalice. slobodno i stilizirano kretanje na sluπanu glazbu. Oj ribare ribariÊu. Meimurski lepi deËki.

preludij. stavak: Playful Pizzicato. sviranja. R. reËenica. W. C. Æganec: Vehni. Ne uËe se definicije. R. M. barem neki od pojmova na razini izravnog prepoznavanja na glazbenom primjeru. DevËiÊ: Istarska suita (PoskoËica). Obrazovna postignuÊa: vaæna je aktivnost. Saint Saëns: Karneval æivotinja: Le cygne (labud). Lully: Dok mjesec sja. Temeljna metoda: razgovor. S. Kontrabas: C. N. W. vodeÊi raËuna o njihovoj glazbenoj vaænosti i kvaliteti. 2. viola. stavak Intrada i/li 3.vaæna je aktivnost.). J. N. KljuËni pojmovi: pjesma kao takva. Britten: Simple Symphony . Mozart: Sonata u A-duru. stavak Perpetuum mobile. UËenici sami izvode zakljuËke. KljuËni pojmovi: 0 . I. Obrazovna postignuÊa: poznavanje 15 pjesama. KljuËni pojmovi: sopele. B. stavak samo tema). Matz: Elegija i humoreska. Glazbena kultura Mozart: »eænja za proljeÊem. Schubert: Uspavanka. PLES I SVIRANJE UËitelj potpuno slobodno kreira aktivnosti iz ovog nastavnog podruËja.. R. jasan izgovor i razumijevanje teksta. GudaÊa glazbala Primjeri: Violina: P. period. SLOBODNO. P. Bach: SeljaËka kantata BWV 212: Ah es schmeckt doch gar so gut. B. plesa. Paganini: Capriccio u a-molu op. mjera. prepoznati glazbala.na glazbenom primjeru i na slici. R. J. KljuËni pojmovi: skladba kao takva. V. 73 1. Paganini: Capriccio u a molu. 3.Slon. humoreska. 24. 1. grupe.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Balun. Radostan seljak. Obrazovna postignuÊa: poznavanje glazbenih primjera. . Liszt: Ljubavni san. znati ime skladatelja i skladbe. Mozart: Divertimento u D-duru. 4. fraza. mih. Sluπaju se viπekratno i u cjelini. F. Haydn: Kaiserquartett. Matz: Elegija i humoreska. Wagner: Zbor prelja iz opere Ukleti Holandez. Tema Ode radosti iz 9. Strauss: Pizzicato polka. von Weber: Zbor lovaca iz opere Strijelac vilenjak. violu i orkestar u Es-duruKV 364. A. violonËelo. vehni fijolica. IMPROVIZIRANO RITMIZIRANJE. IZVO–ENJE GLAZBE I GLAZBENO PISMO KljuËni pojmovi: tonalitet. Mozart: Koncertantna simfonija za violinu. Schumann: Divlji jahaË. op. Papandopulo: Sinfonietta za gudaËe. glazbeni oblik i dr. Schumann: Pjesmica. op. muzikalno izvoenje ritamskih aktivnosti: kretanja na glazbu. 24. dvodijelna pjesma. sposobnosti su relativne i individualno razliËite. pjevanje solistiËko. G. KRETANJE NA GLAZBU. Obrazovna postignuÊa: poznavanje zvuËnih. dinamiku i sliËno . Potpuhnul je tihi vitar. Ne uËe se definicije. nazivi izvoaËkih sastava. mol. 2. trodijelna pjesma . Vid’ja san je na πtacjunu. ViolonËelo: C. Primjeri: Oj Jelena Jelena. KljuËni pojmovi: violina. J. VillaLobos: Preludij br. temeljne oznake tempa i dinamike.na razini prepoznavanja. Folklorna glazba (2 nastavne teme po izboru) Vidjeti: Nastavne teme iz folklorne glazbe! 3. br. Obrazovna postignuÊa: prepoznavanje skladbi (prema osobnim sposobnostima uËenika).. Nabrojeni oblikovni elementi upoznaju se na temelju sluπanja predloæenih glazbenih primjera. Primjer iz jazz glazbe . L. KljuËni pojmovi: skladba kao takva. br.1. G. elegija. ritam. KV 331 (1. A. Jacques Loussier: The Bach Book osobito 1. »ajkovski: Slatko sanjarenje. F. Oblikovanje glazbenoga djela Dvodijelna pjesma. Za ilustraciju skupnoga zvuka gudaËa B. A. πaljive pjesme. dvoglasno.3. PJEVANJE Pjesme: Slobodan izbor uËitelja i uËenika. izraæajno pjevanje. lijepo. Obrazovna postignuÊa: prepoznati zvuk i izgled svakoga pojedinog gudaÊega glazbala . motiv. simf. Viola: W. kontrabas. RAZRED NASTAVNO PODRU»JE: 1. 1. ples. Strauss: Pizzicato polka. capriccio. J. SLU©ANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE Skladbe: W. reËenica. A. ≈istarski√ idiom.na razini prepoznavanja na konkretnim glazbenim primjerima. stavak Koncerta za klavir u D-duru. glazbenih znaËajki folklorne glazbe Istre i Kvarnera. TEME 2.po volji (npr. dinamika. xxxx: Ptice se vraÊaju. 20. πurla. period. BWV 1054).prepoznavanje na konkretnom glazbenom primjeru. Primjeri nisu ilustracijski. Saint-Saëns: Karneval æivotinja . u parovima. H. netemperirano pjevanje. Bizet: Votre toast je peu vous le rendre…(Pjesma Toreadora iz opere Carmen). trodijelna pjesma. nazivi pojedinih glazbala. 5. stavak (samo tema). van Beethoven: PtiËja tuga. Sarasate: Ciganski napjevi. B. Obrazovna postignuÊa: informativno poznavanje temeljnih znakova notnoga pisma . J. oznake za tempo. N. dur. Pergolesi: Gdje je onaj cvjetak æuti. Hrvatska himna. R. Glazbeni se pojmovi izvode iz znaËajki same pjesme (tempo.

I. Ne sluπaju se u cjelini nego samo karakteristiËni dijelovi. te u podruËju glazbenih igara. lijepo. stavak (Rondo). 13 . Zborske skladbe po izboru. Obrazovna postignuÊa: prepoznavanje pjevaËkih glasova na glazbenim primjerima. A. stavak: nakon zavrπetka fuge. PJEVANJE Pjesme: Slobodan izbor uËitelja i uËenika. Glasovi se upoznaju na temelju sluπanja 74 . Mozart: 12 varijacija in C na francusku pjesmu ≈Ah vous dirai-je maman√. KljuËni pojmovi: pjesma kao takva.2. rondo . ne uËe se definicije. oblika. Tema s varijacijama. Mozart: »arobna frula: arija Kraljice noÊi Der Hölle Rache: arija Sarastra O Isis und Osiris.: br. G. 24.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu IZBORNE TEME Zbog malog broja sati. 5. N. Gluck: Orfej i Euridika: arija Orfeja Che farò senza Euridice. udaraljke i Ëelestu . Majka. Primjeri: W. Mozart: Mala noÊna muzika KV 525: Menuet (3. B. Albinoni/R. stavak). V. van Beethoven: Za Elizu. G. Traviata: arija Germonta Di Provenza il mar il sol. »embalo: J. glazbeni oblik i dr. potrebno je za svakoga od njih imati viπe glazbenih primjera. mezzosopran. Glazbena kultura odgovarajuÊih glazbenih primjera. jasan izgovor i razumijevanje teksta. T. br. Obrazovna postignuÊa: informativno poznavanje temeljnih znakova notnoga pisma . prepoznati oblik na glazbenom primjeru. Faure: Requiem: In paradisum deducant. »ajkovski: ©ËelkunËik: Ples πeÊerne vile. alt. izraæajno pjevanje.na glazbenom primjeru i na slici. Bach: Das wohltemperierte Klavier. tempa dinamike. op. Dvo≥ák: Slavenski ples. Kako bi se osvijetlile sve znaËajke pojedinog pjevaËkog glasa. I. mjera. Bartók: Glazba za gudaËe. u nastavi glazbe ne pojavljuju se izborne teme kao teme. Piazzolla: Adios nonino (ili neπto drugo πto se nae pri ruci). Orgulje u jazzu: Jimmy Smith (ili neπto drugo). G. op. Bersa: Seh duπ dan. KljuËni pojmovi: skladba kao takva. dinamika. tenor.1. B. ne treba pamtiti verbalne definicije. KljuËni pojmovi: sopran. Lisinski: Ribar. KljuËni pojmovi: klavir (glasovir). op 72. sv. Harmonika: A. oblici su sredstvo. ali postoji velika moguÊnost izbornih sadræaja u podruËjima pjevanja. B. Zajc: Nikola ©ubiÊ Zrinjski: Pjesma Jelene.). ali se sluπanje u cjelini preporuËa ako to raspoloæivo vrijeme dopuπta. 2. bas. A. Paganini: Capriccio u a-molu. br. 1. S. W. Bach: Toccata i fuga u d-molu. ritma. Oblikovanje glazbenoga djela Sloæena trodijelna pjesma. M. SLU©ANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE TEME 1. Rossini: Seviljski brijaË: arija Figara Largo al factotum. IZVO–ENJE GLAZBE I GLAZBENO PISMO KljuËni pojmovi: slobodno . A.. cilj je glazba. orgulje. ali i zbog posebnosti predmeta. ritam. J. Rameau: La Poule (Kokoπ). KV 265. Obrazovna postignuÊa: poznavanje konkretnih glazbenih djela: po dva primjera za svaki od oblika na razini prepoznavanja. PjevaËki glasovi Vrste pjevaËkih glasova. Bjelinski: Kapljice. tema s varijacijama. U razgovoru s uËenicima odrediti vrstu glasa. Obrazovna postignuÊa: poznavanje 15 novih pjesama. Verdi: Rigoletto: arija Gilde Caro nome. Orgulje: J. Voditi raËuna o kakvoÊi i primjerenosti! Primjeri su ilustracijski i ne moraju se sluπati u cjelini. I. Ph. Puccini: Turandot: arija Kalafa Nessun dorma. harmonika. »ajkovski: ©ËelkunËik: Valcer cvijeÊa. Boccherini. stavak Adagio cantabile. zborovi: mjeπoviti. 2. 3. Rondo. BWV 565. »elesta: P. RAZRED NASTAVNO PODRU»JE: 1. bariton. W. Glazbala a) Glazbala s tipkama Primjeri: Klavir/Ëembalo: J. Bizet: Carmen: arija Carmen (Habanera). I. A. Menuet iz Kvinteta u Eduru. S. br. JarnoviÊ: Koncert za violinu i orkestar u A-duru. op.prepoznavanje na konkretnim glazbenim primjerima. L. Zajc: Lastavicam. I. Obrazovna postignuÊa: prepoznati zvuk i izgled svakoga pojedinog instrumenta . sloæena trodijelna pjesma. 3. Ëelesta. vrste zborova. æenski. iz pjesme se izvode glazbene znaËajke (tempo.Giazotto: Adagio u g-molu (orgulje i gudaËi).na razini prepoznavanja. Primjeri su ilustracijski. 6. G. sluπanja glazbe. 13. Primjeri: W. I.prema nahoenju uËitelja. muπki. P. Nekoliko primjera pjevaËa popularne glazbe. Ëembalo. djeËji. 2. Sonata u c-molu. L. Hatze: Serenada. 1: Preludiji fuga u C-duru BWV 846 (preludij). Tada je to aktivno sluπanje s aktivnim praÊenjem teksta i/ili glazbenih sastavnica: melodije. G. Trubadur: arija Azucene Stride la vampa. Ch. 3.

simfonija u D-duru (≈KlasiËna«). Klarinet: W. ali se ne piπu na ploËu.prepoznati na primjeru. SLU©ANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE TEME 1. Tarénga: SjeÊanje na Alhambru. Hendricksa do E. 74.. Sluπaju se viπekratno i u cjelini. Lisinski: VeËer. sluπanja glazbe. 2. Glazbeni se oblik konstatira na glazbenim primjerima. Rodrigo: Concierto de Aranjuez. Obrazovna postignuÊa: vaæna je aktivnost. B. Bach: Badinerie. stavak Allegro. 40. Harfa: P. st. Prokofjev: 1. Obrazovna postignuÊa: poznavanje konkretnih glazbenih djela: dva do tri primjera na razini prepoznavanja. Obrazovna postignuÊa: prepoznati zvuk i izgled svakoga pojedinog instrumlazbala . stavak Adagio. 94 (bis). stavak: Allegro gentile. tema. Primjeri su ilustracijski. 3. Mozart: Don Giovanni: Deh. jasan izgovor razumijevanje teksta. SLOBODNO IMPROVIZIRANO RITMIZIRANJE.). u nastavi glazbe ne pojavljuju se izborne teme kao teme. stavak 3. izraæajno pjevanje. op. 2. I. Mozart: Simfonija u g-molu br. Rimski-Korsakov: ©eherezada simfonijska suita op. 2. 2 op. A. simfonija u e-molu. A. gitara. simfonija u c-molu. lijepo. I.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu b) TrzalaËka glazbala Primjeri: Gitara: Nepoznati autor: Romanca (zapravo: glazba iz filma Zabranjene igre). KljuËni pojmovi: harfa.na glazbenom primjeru i na slici. Tada je sluπanje aktivno uz praÊenje glazbenih parametara i tada se naslov skladbe i skladatelj piπu na ploËu. RAZRED NASTAVNO PODRU»JE: 1. van Beethoven: 5.Uvod. Rossini: Wilhelm Tell . Debussy: Syrinx . F. Oboa: B. stavak iz 2. Oblikovanje glazbenoga djela Sonatni oblik Primjeri: W. C. B. PJEVANJE Pjesme: Slobodan izbor uËitelja i uËenika. Mala flauta: G. J. K. Ne uËe se definicije. Gershwin: Rapsody in Blue. Prokofjev: Sonata u D-duru. A. G. vieni alla finestra. Claptona. M. S. 7. 550. poËetak 2. neke je primjere preporuËljivo sluπati u cjelini.bit Êe dobro sve gdje se dobro Ëuje gitara. V. B. 9 (Iz Novoga svijeta) 1. »ajkovski: Valcer cvijeÊa iz baleta ©ËelkunËik . P. Glazbala a) Drvena puhaÊa glazbala Primjeri: Flauta: W. A. br. Mozart: Mala noÊna muzika K. stavak PriËa careviÊa Kalendera. PLES I SVIRANJE UËitelj slobodno oblikuje aktivnosti iz ove teme. Obrazovna postignuÊa: 15-20 novih pjesama. poËetak. Ëina.u f molu. lutnja. S. I. stavak Allegro.3. vodeÊi raËuna o njihovoj glazbenoj relevantnosti i kvaliteti. 67. sonatni oblik (ekspozicija. A. J. von Weber: Koncert za klarinet i orkestar . Ako ima dosta vremena. op. KRETANJE NA GLAZBU. stavak Allegro con brio. provedba. L. Mandolina: W. Primjeri nisu ilustracijski. te u podruËju glazbenih igara. I. tema. oblik je sredstvo. V. I. 73 i/ili u Es-duru. Folklorna glazba (2 teme po izboru) 4. C. Bjelinski: Koncert za obou i gudaËe. Smetana : Vltava.uvertira. 75 . stavak Molto allegro. 2. glazbeno izvoenje ritamskih aktivnosti: kretanja na glazbu. Rock i pop glazba: od J. Primjeri iz jazz glazbe po volji i dostupnosti. Ëina. 10. V. kompetencije su relativne i individualno razliËite. Bersa: SunËana polja. Ne uËe se definicije. ne treba pamtiti verbalne definicije. 25. mandolina. br. ali postoji velika moguÊnost izbornih sadræaja u podruËjima pjevanja. od Beatlesa do Rolling Stonesa . op. Dvo≥ák: Simfonija u e-molu. Dvo≥ák: 9. treÊi odsjeËak (dobro i za flautu). plesa. IZBORNE TEME Zbog malog broja sati. A. Ne sluπaju se u cjelini nego samo karakteristiËni dijelovi. canzonetta Don Giovannija iz 2. Bizet: Carmen. suite u h-molu. cilj je glazba. S.flauta solo Prélude à l’après-midi d’un faune. Papandopulo: Kvintet za gudaËki kvartet i klarinet . KljuËni pojmovi: skladba kao takva. Mozart: Koncert za klarinet i orkestar. stavak: Adagio i/ili. repriza) . Mozart: Koncert za flautu i orkestar u Dduru (ili G-duru). KljuËni pojmovi: pjesma kao takva. Glazbena kultura 7. Engleski rog: A. sviranja. G. Marche et Choeur des gamins: Avec la garde montante. i 3. 35. 2. Joaquin Rodrigo: Concierto de Aranjuez. 2. I. op. ali i zbog specifiËnosti predmeta. »ajkovski: Labue jezero (br.vaæna je aktivnost. N. KljuËni pojmovi: 0 . 2. 525. W. Izgovaraju se imena skladatelja i nazivi djela.

2. trokutiÊ. Ne uËe se definicije. Strauss: Till Eulenspiegels lustige Streiche. BWV 1047. 64. Obrazovna postignuÊa: prepoznati zvuk i izgled svakoga pojedinog instrumenta . BWV 1067. A. 25 . 23. 8. Strauss: Koncert za rog i orkestar u Es-duru. Ravel: Bolero. M. Strauss: Also sprach Zaratustra. Haydn: Koncert za trubu i orkestar u Es-duru.za fagot i klavir. st. van Beethoven: Simfonija u c-molu. R. 67. Stravinski: PosveÊenje proljeÊa . 46: Anitrin ples 2. Ne sluπaju se u cjelini nego samo karakteristiËni dijelovi. Kastanjete: G. Ksilofon: C. neke je primjere preporuËljivo sluπati u cjelini. K. S. P. br. simfonija. veliki bubanj. Ne uËe se definicije. Puccini: Tosca . saksofon. R. P. M. Prokofjev: 1. H. suita. Chopin: Sonata za klavir br.na glazbenom primjeru i na slici. Tamtam (gong): M. woodblocks). ali se ne piπu na ploËu. Copland: Fanfare za obiËnog Ëovjeka. trombon. L. vibrafon. Obrazovna postignuÊa: prepoznati zvuk i izgled svakoga pojedinog instrumenta . op. br. simfonijska pjesma. st. I. suite u D-duru.simfonijska pjesma.. »ajkovski: Koncert za klavir i orkestar b-mol. Ëinele. P. Davies. 40. op. F-dur. op. Ravel: Promenada iz Slika s izloæbe. 1. S. finale 1. ©ulek: Vox Gabrieli (trombon). Izgovaraju se imena skladatelja i nazivi djela. Mozart: Tuba mirum. 49 . ©oπtakoviË: 8. op. Tuba: I. 3. Marsalis. Armstrong. 1 op.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu st. A. Händel: Music for the Roya Fireworks: Uvertira ili La Rejouissance. Rossini: Seviljski brijaË: arija don Basilija La calunnia e un venticello. Veliki bubanj: G. B.poËetak. fagot. MarkoviÊ: Ugoaj za marimbu i orkestar. I. 76 Glazbena kultura c) Udaraljke Primjeri: Timpani: R.1. 2. P. 25 (≈KlasiËna«) 3. simfonija u e-molu. op. J. F. S. stavak: Allegro con brio. P. 4. op. tuba. Saksafon: M. Mozart: Simfonija u g-molu. Primjeri su ilustracijski. 55: Pjesma Solveige. prologa. »ajkovski: ©panjolski ples iz baleta Labue jezero. neke je (kraÊe) primjere preporuËljivo sluπati u cjelini. . Ne uËe se definicije. stavak iz 2.simfonijska pjesma. M. Ako ima dosta vremena. A. Ako ima dosta vremena. 28. op. Paul Dukas: »arobnjakov uËenik . 5. M. Bersa: SunËana polja . Grieg: Peer Gynt: 1. suita. 2 stavak: Sonata u cis-molu (Mondscheinsonata) 1. 2. Primjeri su ilustracijski. Ako ima dosta vremena. klarinet. Bach: Air. stavka).. mala flauta. st. Ëin: Chanson Amoureuse… ce n’est pas une raison. simfonija u D-duru. st. 2. 45. Prokofjev: KlasiËna simfonija u D-duru. Tada je sluπanje aktivno uz praÊenje glazbenih parametara i tada se naslov skladbe i skladatelj piπu na ploËu. BWV 1068: Badinerie 7. op. Musorgski: NoÊ na pustoj gori. Verdi: Aida. Ravel: Bolero. ZvonËiÊi: W. op 4. Rekvijem. B. KuljeriÊ: Koncert za marimbu i orkestar. konge. kastanjete.glavna tema. JosipoviÊ: Tuba ludens. op. Smetana: Vltava . simfonijska pjesma Primjeri: L. »ajkovski: SveËana uvertira 1812. st. I. Bydlo. gong. Bizet: Carmen. Mali bubanj: M. koncert.. I. zavrπetak scene u crkvi. A. zvona. Ëin Marccia trionfale. Ëinu opere Lohengrin. »ajkovski: Talijanski capriccio. Bach: Brandenburπki koncert br. Primjeri su ilustracijski. F. Mala truba: G.. simfonija u e-molu. A. Obrazovna postignuÊa: prepoznati zvuk i izgled svakoga pojedinog instrumenta . 11. P. Fagot: P. L.na glazbenom primjeru i na slici.na glazbenom primjeru i na slici. stavak: Gavota. stavak Rondo-Allegro. op. br. G. I.zavrπetak. Ne sluπaju se u cjelini nego samo karakteristiËni dijelovi. S. Trombon: W. W. KljuËni pojmovi: truba. 3. engleski rog. (kraj 2. tamburin. 13. 550 1. I. marimba(fon).. 1. suita. D. Gilespie. zvonËiÊi. Musorgski-M. op. ksilofon. Mozart: Koncert za fagot u B-duru KV 191. Ne uËe se definicije. I. slika Seljak s medvjedom. mali bubanj. op. stavak Marche funebre. Instrumentalne vrste i sastav simfonijskog orkestra Sonata. HaËaturjan: Gajane: Ples sa sabljama. Saint Saëns: Karneval æivotinja: Fosili. Primjeri nisu ilustracijski. Izgovaraju se imena skladatelja i nazivi djela. Ravel: Boléro. A. bilo koji od triju stavaka. Ëina Das klinget so herrlich das klinget so schön: Arija Papagena: Ein Mädchen oder Weibchen wünscht Papageno sich. Tada je sluπanje aktivno uz praÊenje glazbenih parametara i tada se naslov skladbe i skladatelj piπu na ploËu. D. simfonija u c-molu. R. KljuËni pojmovi: flauta. W. Mozart: »arobna frula.simfonijska pjesma. Berlioz: FantastiËna simfonija. 30. neke je (kraÊe) primjere preporuËljivo sluπati u cjelini. A. Ne sluπaju se u cjelini nego samo karakteristiËni dijelovi. br.. Izgovaraju se imena skladatelja i nazivi djela. 2. 1. 5. stavak: Molto allegro. W.. E. Truba: Haydn: Koncert za trubu i orkestar u Es duru. I. op. Tada je sluπanje aktivno uz praÊenje glazbenih parametara i tada se naslov skladbe i skladatelj piπu na ploËu. van Beethoven: Sonata u c-molu (PatetiËna). von Weber: Koncert za fagot i orkestar u F-duru op. stavak. ali se ne piπu na ploËu. suite u h-molu. »ajkovski: 5.1. P. 75.. Stravinski: Petruπka. 2. Britten: The Young Person’s Guide to the Orchestra (VodiË kroz orkestar za mlade). M. N. b) Limena puhaÊa glazbala Primjeri: PuhaËi kao grupa: A. oboa. Mozart: Koncert za rog i orkestar br.. Dukas: »arobnjakov uËenik . P. J. Musorgski: Boris Godunov . ali se ne piπu na ploËu. I. B. NjiriÊ: Scherzo i tarantela . J. Zvona: P. »ajkovski: 5. C. Rog: W. bongos.kraj 2. Ëin.. 2 u b-molu.. 35. stavak iz 3. rog. 1 u D-duru KV 412. KljuËni pojmovi: timpani. Musorgski-Ravel: Slike s izloæbe. Sluπaju se viπekratno i u cjelini. Wagner: Preludij 3. S. G.

hip . Obrazovna postignuÊa: vaæna je aktivnost. Kao i kod ostalih glazbenih pojava i ovdje se svi zakljuËci donose razgovorom nakon aktivnog sluπanja glazbe. STVARALA©TVO. oblici su sredstvo. ne treba pamtiti verbalne definicije. Bock-J. jasan izgovor razumijevanje teksta. balet. Mozart: Arija Kraljice noÊi Der Hölle Rache…(»arobna frula). narodna glazba itd. KljuËni pojmovi: pjesma kao takva. duet. I. Bize: Habanera. pop. I don’t know how to love him. Olim lacus colueram. L. simfonijska pjesma. Gotovac: Ero s onoga svijeta (zavrπno kolo). IZBORNE TEME Zbog malog broja sati. Orff: Carmina Burana: O fortuna. poznavati barem po dva cijela glazbena primjera (arije. punk rock. etnoglazba. »ajkovski: Valcer cvijeÊa (©ËelkunËik). Webber: Jesus Christ Superstar: Hosanna. ne treba pamtiti verbalne definicije nego znati svojim rijeËima odrediti vrstu: opera. arija Carmen iz istoimene opere. J. KljuËni pojmovi: prema nahoenju uËitelja i konkretnim moguÊnostima. HaËaturjan: Ples sa sabljama (Gajane). baletni odlomci/. tercet kvartet. S. A. simfonija.uvertira. J. Treba ih sluπati viπekratno i u cjelini radi upoznavanja i zapamÊivanja. zborski. sasvim relativna. G. glumci-pjevaËi/. rap. western. sluπanja glazbe.hop. ali i zbog specifiËnosti predmeta. I. SLU©ANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE TEME 3. RA»UNALO (MIDI-oprema) . Zajc: Nikola ©ubiÊ Zrinjski: . obrazovna postignuÊa prema konkretnim moguÊnostima. I. u nastavi glazbe ne pojavljuju se izborne teme kao teme. arija Kalafa iz opere Turandot. PJEVANJE Pjesme: Slobodan izbor uËitelja i uËenika. uvertire. J. opereta. jazz rock. 2. Ëina. glavni skladatelji. karakter. programna glazba . 8. ali postoji velika moguÊnost izbornih sadræaja u podruËjima pjevanja. P. Lisinski: Porin . uvertire. RAZRED NASTAVNO PODRU»JE: 1.po izboru UËitelj slobodno kreira aktivnosti iz ove teme. slobodni odabir primjera prema afinitetima uËitelja i uËenika. Strauss: Mein Herr Marquise… arija Adele iz 2. koncert. V. cilj je glazba. G. new age. acid rock. Obrazovna postignuÊa: poznavati barem po dva cijela glazbena primjera (arije. Primjeri nisu ilustracijski. Glazbena kultura Bepo: arija Floramye iz 2. Obrazovna postignuÊa: poznavati temeljne znaËajke konkretne glazbene vrste (dijelovi/uvertira. Tema se odreuje i obrauje potpuno slobodno uz velik angaæman uËenika koji je mogu i sami pripremiti. I. BaranoviÊ: Licitarsko srce. grunge. brojevi) na razini prepoznavanja. Jalta: Zelena livada (Neka cijeli ovaj svijet). znati slobodno odrediti vrstu: sonata. Lisinski: Zorko moja. Primjeri nisu ilustracijski. Lhotka: –avo u selu. arija Porina iz opere Porin. Popularna glazba Popularna glazba Slobodan izbor uËitelja i uËenika.na razini prepoznavanja. F. Puccini: Nessun dorma.U boj. brojevi)na razini prepoznavanja. Offenbach: Can-can s kraja uvertire ili iz 2. rock and roll. Stein: GuslaË na krovu: If I Were a Rich Man. pisac libreta. Obrazovna postignuÊa: slobodno i kompetentno raspravljati o popularnoj glazbi kao predmetu njihova 1. musical. arija. KljuËni pojmovi: glazbeni brojevi kao takvi. KljuËni pojmovi: skladba kao takva. kantata. Bach: SeljaËka kantata BWV 212: Ah es schmeckt doch gar so gut. Ëina operete ©iπmiπ. Ëina operete Orfej u podzemnom svijetu. opereta. Händel: Mesija: Aleluja. K. heavy metal. simfonijski orkestar. C. skladatelj. slike. G. TijardoviÊ: Mala Floramye: tropjev ©jor 77 . Ëinovi. musical. punk rock. country. 2. A. G. dakle. Gershwin: Summertime arija Klare iz opere Porgy & Bess. A. F. KljuËni pojmovi: rhythm and blues. u boj. Vokalno-instrumentalne vrste Oratorij i kantata Primjeri: G. J. Treba ih sluπati viπekratno. He Shall Feed His Flock. Delibes: Coppelia (Valcer). arija Figara iz opere Seviljski brijaË. cilj je glazba. hard rock. SVIRANJE (sintesajzer). Kabiljo: Jalta. Stravinski: Ruski ples (Petruπka).prema konkretnom glazbenom primjeru. Folklorna glazba (2 teme po izboru) 3.). Glazbeno-scenske vrste Opera. u cjelini radi upoznavanja i zapamÊivanja. V. ne treba pamtiti verbalne definicije nego znati svojim rijeËima odrediti vrstu: oratorij. Rossini: Largo al factotum. A. izraæajno pjevanje. Ll.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KljuËni pojmovi: skladbe kao takve. soul. Obrazovna postignuÊa: lijepo. J. Obrazovna postignuÊa: poznavanje konkretnih glazbenih djela: po dva primjera za svaku vrstu . izvoaËi /orkestar. balet Primjeri: W. vodeÊi raËuna o njihovoj glazbenoj relevantnosti i kvaliteti. suita. For Unto us a Child is Born. te u podruËju glazbenih igara.

a zatim razgovor o odsluπanome. te njezinim gospodarstvenim. KljuËni pojmovi: 0 . pamtiti predstavnike. KljuËni pojmovi: vokalna polifonija. Obrazovna postignuÊa: prema nahoenju uËitelja i konkretnim moguÊnostima. Sadræaj se obrauje verbalno-informativno. sastavi. gudaËki kvartet. Ne sluπaju se u cjelini nego samo karakteristiËni dijelovi. podvrste jazza. IZBORNI SADRÆAJI Zbog malog broja sati. opera. polifonija.u srediπtu je paænje aktivnost. Obvezatno upotrijebiti primjere koji su se veÊ ranije sluπali. d) Glazba romantizma Simfonija. Haydn. Obrazovna postignuÊa: Odrediti razdoblje.kao ilustracija. f) Jazz Tema se obrauje po naËelu: aktivno sluπanje glazbe s glazbenim zadatcima. ≈elektriËna« gitara. Nije potrebno da ih uËenici pamte. c) Glazba u BeËkoj klasici Sonata. simfonija. 3. W. improvizacija.na glazbenom primjeru i na slici. L. Obrazovna postignuÊa: znati odrediti razdoblje. S. 78 . sintetizator zvuka (sintesajzer). simfonijska pjesma. moÊi prepoznati tu glazbu na glazbenom primjeru. Glazbala ElektroniËka glazbala ElektroniËke orgulje. Obrazovna postignuÊa: osnovna informacija o suvremenoj ozbiljnoj glazbi i njezinim znaËajkama.kao ilustracija. Haydn. elektriËna gitara. glazba trubadura (verbalna informacija). Poznati izvoaËi. misa. S. Bit Êe korisno ≈eksperimentiranje« s pravim glazbalima: vlastitima ili s onima u razredu (elektroniËki klavir. Konkretni primjeri po izboru i dostupnosti. gudaËki kvartet. Na temelju razgovora uËenici donose zakljuËke. moÊi opisati znaËajke jazza na sluπnom primjeru. 5. opera. Sadræaj se obrauje verbalno-informativno. glazbeni primjeri prema dostupnosti . Posluæiti se primjerima iz jazz glazbe po volji. J. KljuËni pojmovi: atonalnost. imenovati nekoliko predstavnika. Obrazovna postignuÊa: zvuËno prepoznavanje jazza i njegovo razlikovanje od drugih glazbenih vrsta i idioma.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu osobitog interesa. Mozart. fuga. RA»UNALO (MIDI-oprema) . sintetizator zvuka (sintesajzer). Bach (verbalna informacija). Mozart. b) Glazba renesanse i baroka Vokalna polifonija. simfonijska pjesma (verbalna informacija). stoljeÊa Sadræaj se obrauje verbalno-informativno. A. elektroniËki klavir (glasovir). Glazba ameriËkih Crnaca. marketinπkim i masmedijskim aspektima. simfonija. Bach. fuga. STVARALA©TVO. bogata (sinkopirana) ritmika i metrika. Izgovaraju se imena skladatelja i nazivi djela. KljuËni pojmovi: simfonija. bogata (sinkopirana) ritmika i metrika. karakteristiËni zvuËni sklopovi. KljuËni pojmovi: Gregorijanski koral.po izboru UËitelj slobodno oblikuje aktivnosti iz ove teme. W. ovdje kao ilustraciju. vodeÊi raËuna o njihovoj glazbenoj vaænosti i kvaliteti. KljuËni pojmovi: jazz. klavirska minijatura. gregorijanski koral. V. 4. Obrazovna postignuÊa: znati odrediti razdoblje. Glazbeni primjeri prema dostupnosti . klavirska minijatura. hrvatska nacionalna opera. izborni se sadræaji ne predviaju. Glazbeni primjeri prema dostupnosti . misa. Sadræaj se obrauje verbalno-informativno.kao ilustracija. A. Obvezatno upotrijebiti primjere koje se veÊ ranije sluπalo. elektroniËki klavir (glasovir). Glazbeni primjeri prema dostupnosti . van Beethoven (verbalna informacija). ne uËe se definicije. J. sastavi. Lisinski. Sadræaj se obrauje verbalno-informativno. Obrazovna postignuÊa: odrediti razdoblje srednjega vijeka. Glazbeni primjeri prema dostupnosti . obvezatno upotrijebiti primjere koji su se veÊ ranije sluπali. Glazbeni primjeri po slobodnom odabiru. van Beethoven. ali i kao ponovljeno sluπanje. polifonija.kao ilustracija. osnovne informacije o glazbenim vrstama i polifonom glazbenom idiomu. SVIRANJE (sintesajzer). e) Glazba 20. sintesajzer). improvizacija. J. ali se ne piπu na ploËu. Primjeri su ilustracijski. Glazbena kultura KljuËni pojmovi: sonata. Glazbeno stilska razdoblja a) Glazba do srednjeg vijeka Stari crkveni napjevi. Obrazovna postignuÊa: prepoznati zvuk i izgled svakoga pojedinog instrumenta . glazba trubadura. L.kao ilustracija. KljuËni pojmovi: elektroniËke orgulje. osnovna informacija o pojavi srednjovjekovne glazbe. Glazbala se upoznaju na temelju sluπanja odgovarajuÊih glazbenih primjera. J.

francuski i talijanski jezik.) i cjelovitom uËenju koje se obraÊa spoznajnim. nastava se u viπim razredima osnovne πkole postupno usmjerava na kognitivno uËenje. reËenica i kraÊih tekstova. nastavni programi za strane jezike izdvajaju sadræaje.. osposobljenost za rjeπavanje problema i sl. Rano uËenje stranih jezika teæiπte ima u govornoj komunikaciji. Istodobno. u skladu s potrebama druπtva nastava stranih jezika. 2 Vidi pod http://www.). suvremena nastava u srediπte nastavnoga procesa stavlja uËenike i njihov kognitivnoafektivno-socijalni razvoj primjenjujuÊi nastavne metode usmjerene na uËenike. dodirnom i dr. i 8. Obradba predvienih sadræaja u skladu s metodiËkim pristupom usmjerenosti na uËenika pretpostavlja primjenu standarda pouËavanja. mora nuæno razvijati i vjeπtine komuniciranja. Stoga se europske institucije zauzimaju za viπejeziËnost graana Europe. Gledano iz perspektive stranih jezika neupitno je da u okolnostima rastuÊih meunarodnih. U tom se razdoblju nastoji ujednaËeno razvijati govornu i pisanu komunikaciju. Za razliku od ranoga uËenja stranoga jezika. Novost u odnosu na prethodne nastavne programe utemeljenost je na osuvremenjenom pristupu nastavi stranih jezika. interkulturalne kompetencije) te prijedloga za njihovo organiziranje i meusobno povezivanje. sadræaja i standarda pouËavanja. Ëuvstvenim i motoriËkim svojstvima uËenika. tj. osim jeziËnih. Istodobno se nastoji oËuvati jeziËnu i kulturnu raznolikost europskoga kontinenta. razredu. Takav pristup nastavi. razredu (2003.1 Navedeni nastavni programi su sastavni dio Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda (HNOS) za pojedini jezik. Cilj je suvremene nastave stranih jezika usmena i pisana komunikacijska kompetencija na stranome jeziku proπirena elementima sociokulturne. Ovisno o dobi uËenika razlikovat Êe se naËini ostvarenja ciljeva nastave stranih jezika i primjena naËela nastave. njemaËki./5. sposobnost pravilnog izgovora glasova stranoga jezika u govornoj interakciji i govornoj produkciji. igre i pjesme. do 8. razreda) i kao drugoga stranoga jezika (od 4. metodiËkih i drugih uputa sadræanih u HNOS-u. vjeπtine rada u timu. gesta. namijenjen je program koji se ovdje naziva programom drugoga stranoga jezika.hr 79 CILJEVI I ZADAΔE Obrazovni ciljevi i zadaÊe Obrazovni ciljevi nastave stranoga jezika podrazumijevaju postupno razvijanje sposobnosti sluπanja i razumijevanja usmenih poruka. interkulturalnih kontakata na privatnom i profesionalnom planu. ostvarenje standarda pouËavanja. te treÊe razdoblje u 7. odgojno-obrazovna postignuÊa te nastavne teme i cjeline.2 Dok HNOS obuhvaÊa sveukupnost nastavnih ciljeva. 2004. Obiljeæje je tih metoda poticanje uËenika na razmiπljanje i kognitivno organiziranje sadræaja te kreiranje situacija u kojima uËenik moæe primijeniti postojeÊe znanje. sposobnost Ëitanja i razumijevanja rijeËi. razredu. razredu. sluπnom. strategije uËenja. kao i sposobnost primjene . a πto podrazumijeva da bi se tijekom obveznog obrazovanja svakom uËeniku u EU trebalo omoguÊiti uËenje barem dvaju stranih jezika. SVRHA I OBILJEÆJA NASTAVE STRANIH JEZIKA Obrazovni sustavi duæni su odgovoriti na globalne promjene u suvremenom druπtvu. razreda). omoguÊava ravnopravno i kritiËko pribavljanje informacija. 1 Navedeno nazivlje prvi i drugi strani jezik orijentira se prema generacijama uËenika koje s uËenjem prvoga stranoga jezika zapoËinju u 1. i to za nastavu navedenih jezika kao prvoga stranoga jezika (od 1. UËenje i pouËavanje stranih jezika u niæim razredima osnovne πkole temelji se na multisenzornom (vidnom. razreda.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Strani jezici STRANI JEZICI UVOD Ovaj dokument sadræi nastavne programe za osnovnu πkolu za engleski. U toj dobi vaæno je razviti osjetljivost djece za drugi jeziËni sustav i olakπati im daljnje uËenje stranih jezika. timskoga rada te osposobljavati uËenika za rjeπavanje problema. obogaÊen razvijanjem strategija uËenja osposobljava uËenika za cjeloæivotno uËenje i istodobno u potpunosti primjenjuje paradigmu uËenja i pouËavanja na kojoj se temelji HNOS. i 2005. interkulturalne te ËitalaËke/knjiæevne kompetencije. uvoenje novih sadræaja (npr. sadræajno rastereÊenje prethodnih programa. do 8. do 6. likovnog izraza. koje zahtijevaju jeziËne i komunikacijske vjeπtine u interpersonalnim i interkulturalnim situacijama.mzos. znanje stranih jezika jedna je od kljuËnih kompetencija koje pojedinac treba steÊi kako bi poboljπao svoje moguÊnosti tijekom obrazovanja kao i u sve dinamiËnijem svijetu rada. pokreta. Za uËenike koji su uËenje prvoga stranoga jezika zapoËeli u 4. Osmogodiπnja osnovna πkola s obzirom na dob djeteta zahvaÊa dob ranoga i srednjega djetinjstva te pubertet. koriπtenje izvora znanja i dr. JeziËne se strukture objaπnjavaju uz osvjeπÊivanje njihove uporabe u kontekstu i postupno uvoenje metajezika. Nastava stranoga jezika prilagoava se dobnim skupinama zastupljenima u osnovnoj πkoli. prijelazno razdoblje od 4. S obzirom na kognitivne sposobnosti djece vaæno je razlikovati rano uËenje stranih jezika u prva tri ili Ëetiri razreda osnovne πkole. medijske i komunikacijske umreæenosti i povezanosti globalnih razmjera. Kako bi ostvarila te ciljeve. a uËenje drugoga stranoga jezika u 4. U zemljama Ëlanicama Europske unije i VijeÊa Europe znanje se jednoga stranog jezika ne smatra dovoljnim. Znanje stranoga jezika pridonosi porastu osobne mobilnosti i zapoπljivosti. uËenju iz situacije posredstvom mimike. tj.

Prijedlozi za izborne teme obrauju se samo ako je tema uËenicima zanimljiva i za njih relevantna. Kod uËenika se razvija svijest o mnogojeziËnosti i viπejeziËnosti te meukulturalnim sliËnostima i razlikama. UËenik induktivnim putem samostalno otkriva jeziËne zakonitosti i sam dolazi do gramatiËkih pravila. 2005. 5. UËenici Êe ih prepoznavati u situaciji. Pojedine se teme ponavljaju iz godine u godinu zbog potrebe cikliËkoga proπirivanja leksika i struktura. polaziπte pri obradbi gramatike istraæivaËko je uËenje koje predstavlja taktiku voenja uËenika prema samostalnom uoËavanju analogija i jeziËnih pravilnosti.temeljni stupanj: E ≈razumjeti izolirane reËenice i Ëesto rabljene rijeËi s podruËja od neposrednog osobnog interesa« E ≈komunicirati u jednostavnim i uobiËajenim situacijama koje zahtijevaju jednostavnu i neposrednu razmjenu informacija o poznatim temama i aktivnostima« E ≈jednostavno opisati aspekte svog obrazovanja. MetodiËke upute za uËitelje i naËin provjere i vrjednovanja znanja. bez suviπne uporabe metajezika. kao i onih koje Êe usvojiti samo na razini razumijevanja.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu pravopisnih pravila stranoga jezika u pisanju rijeËi. neposrednu okolinu te sadræaje s podruËja zadovoljavanja neposrednih potreba«. Isto tako. Strani jezici Odgojni ciljevi i zadaÊe Odgojni ciljevi i zadaÊe u nastavi stranoga jezika znaËe sustavno senzibiliziranje i motiviranje uËenika za razvijanje tolerancije i empatije prema drugomu i drugaËijem. NAPOMENA 1. U protivnome uËitelji mogu u dogovoru s uËenicima odabrati neku drugu temu. Te oblike nije potrebno obraivati u nastavi. do 8. afektivnom i socijalnom planu. Pojedina cjelina moæe sadræavati veÊi ili manji broj tema. razreda) predvia se dostizanje razine A1+ koja predstavlja meustupanj izmeu razine A1 (pripremni stupanj) i razine A2 (temeljni stupanj).3 UËenici bi nakon osam godina uËenja prvoga stranoga jezika trebali dosegnuti razinu A2 . 3 Usp. To znaËi da uËenici mogu: E razumjeti i rabiti poznate izraze i jednostavne fraze vezane uz svakodnevni æivot i neposredno okruæje E uz pomoÊ sugovornika komunicirati u jednostavnim. dopunjavanje i biranje. pouËavanje. 80 . svakodnevnim situacijama neposredne i jednostavne razmjene informacija o poznatim temama i aktivnostima E vrlo jednostavno opisati podruËja koja ih osobno zanimaju . 24. UËenik. ali ih ne moraju aktivno upotrebljavati. razvijanje razumijevanja strane kulture pridonoseÊi istodobno i boljem razumijevanju vlastite kulture. 4 Usp. ZajedniËki europski referentni okvir za jezike: uËenje. To se ostvaruje kreiranjem redoslijeda koraka u kojima uËenici najprije prepoznaju i sakupljaju nove gramatiËke strukture. potaknut na razmiπljanje i kreativno rjeπavanje problema. ©kolska knjiga.poput obrazovanja. Broj leksiËkih jedinica koje Êe uËenici aktivno rabiti. tj. isti izvor. 3. svakodnevnog okruæja i zadovoljavanja osnovnih neposrednih potreba. Stoga uËenike treba poticati da nepoznate rijeËi i izriËaje prvo pokuπaju razumjeti primjenom postojeÊeg znanja. Sve navedene sposobnosti povezuju se s razvojem sociokulturne i interkulturalne kompetencije. UËenik se kao subjekt nastavnoga procesa postupno razvija na kognitivnom. tehnike i strategije potrebne i izvan nastave stranih jezika. Udæbenici za uËenje jezika i izvorni materijali za pojedini razred sadræavat Êe radi autentiËnosti teksta viπe leksiËkih jedinica od navedenoga broja. 6. Pri odreenju razina jeziËne kompetencije koje bi uËenici trebali postiÊi na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja. vjeπtina i sposobnosti navedeni su u HNOS-u. reËenica i kraÊih poruka. str.4 U drugome stranom jeziku (od 4. Za obradbu tih tema predvieno je otprilike 10 % ukupnoga broja nastavnih sati. Dakle. Dovoljno je da ih uËenici razumiju u kontekstu. UËenike se potiËe na samostalno uËenje i usvajanje uspjeπnih strategija uËenja i sluæenja znanjem pripremajuÊi ih za cjeloæivotno obrazovanje. Pri razvoju receptivnih jeziËnih vjeπtina valja voditi raËuna o tome da je sluπanje i Ëitanje proces dekodiranja i razmiπljanja koji ukljuËuje stvaranje pretpostavaka. 4. odsjeËaka osnovnoπkolskoga πkolovanja uzete su u obzir smjernice ZajedniËkog europskog referentnog okvira za jezike. konteksta i pomoÊu strategija za razumijevanje. tj. odreen je pribliæno za svaku godinu u odjeljku LeksiËka podruËja. Broj nastavnih cjelina kao i broj te raspored tema u nastavnim cjelinama koji je naveden u poglavlju Nastavne teme i prijedlog nastavnih cjelina svih programa za strani jezik nije obvezujuÊi. potom ih razvrstavaju te ih naposljetku sistematiziraju i formuliraju pravilo. VijeÊe Europe. Broj i optimalno vrijeme provoenja obvezatnih pisanih radova tijekom πkolske godine treba uskladiti s vaæeÊim Pravilnikom o naËinu praÊenja i ocjenjivanja uËenika. Na taj naËin se razvijaju navike skupnog i suradniËkog uËenja kao i sposobnost samoprocjene i samovrjednovanja osobnih postignuÊa te moguÊnost objektivne usporedbe s postignuÊima drugih. 2. Isto se tako u udæbenicima i izvornim tekstovima radi autentiËnosti iskaza mogu naÊi neke gramatiËke strukture koje nisu navedene u istoimenom popisu struktura za odreenu godinu uËenja jezika. vrednovanje. Upute za rad s djecom s posebnim potrebama takoer se nalaze u HNOS-u. Zagreb. na svakoj razini uËenike treba upoznavati s kulturom i civilizacijom zemalja jezika cilja u korelaciji s vlastitom zemljom. primjenjujuÊi steËeno tako sam stvara novo znanje. Vaæno je da se predloæene teme obrade.

. Santa Claus/Father Christmas. pjevanje prigodne pjesmice KljuËne strukture i izriËaji: What’s your name? I’m. Who is this? ... IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima uËenika. traæenje dopuπtenja KljuËne strukture i izriËaji: Sit down! Stand up! Go. Not well.This is my mum/dad/sister/brother.. 6. Ëestitanje roendana. How are you today?.. 5.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik ENGLESKI JEZIK UVOD Engleski se jezik kao materinski jezik ili sluæbeni jezik govori u velikom broju zemalja.BoæiÊ i Uskrs . 4. bojenje po diktatu KljuËne strukture i izriËaji: What colour is it? . please? Boje . Zato uËenje engleskog jezika veÊ u osnovnoj πkoli ima za cilj razvijanje komunikacijskih sposobnosti i jeziËnih umijeÊa potrebnih za meunarodnu komunikaciju i pripremanje uËenika za rastuÊe meunarodno træiπte rada. pojam broja od 1 do 10. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Pozdravi. godine uËenja u 1. 8.. izricanje radnji na nastavnom satu). imenovanje predmeta (igraËke i πkolski pribor.It's white/black/red/yellow/blue/green. Osim toga. za putovanja u inozemstvo i za uspostavljanje druπtvenih i poslovnih meunarodnih dodira i veza.imenovanje osnovnoga πkolskog pribora KljuËne strukture i izriËaji: This is my pencil/book/pen. What's your name? I'm. Uskrs. predstavljanje. roendani.. proteæe se kroz razliËite kulture i danas sluæi kao glavni jezik komunikacije u cijelome svijetu. prigodne recitacije i pjesmice.. predmeti u uËionici)... Blagdani .predstavljanje sebe i prijatelja. aktivnosti u razredu (razumijevanje najËeπÊih uputa i naredbi.. Easter eggs. razredu osnovne πkole 81 3. komunikacijski obrasci pri susretu. Izrauju se tematski panoi..imenovanje jela i piÊa za doruËak KljuËne strukture i izriËaji: What ’s for breakfast? I like/don’t like milk/bread and butter. uËenjem engleskoga jezika uËenici upoznaju zemlje engleskoga govornoga podruËja te sloæenost i viπestrukost razliËitih kultura koje se njime sluæe. 2.. Znanje engleskoga jezika od velike je vaænosti za obrazovanje. . 9. thanks.razumijevanje uputa i postupanje prema njima. Sadræaji se proπiruju dodatnim materijalima u sklopu zadanih tematskih sadræaja. imenovanje osnovnih boja. Moja uËionica .pozdravljanje i komunikacijski obrasci. imenovanje nekih osnovnih jela i piÊa (doruËak). imenovanje i predstavljanje prijatelja i Ëlanova uæe obitelji. Happy New Year. Nova godina). Nastava engleskoga jezika u osnovnoj πkoli priprema uËenike za nastavak obrazovanja u sekundarnom i tercijarnom sektoru.Who is this? This is my friend.Ëestitanje. Znanje engleskoga jezika svakako je prednost u vremenu brzih promjena koje se dogaaju kao ishod razvoja informatiËke i komunikacijske tehnologije. posteri i dr.imenovanje osnovnih boja. blagdani (BoæiÊ.. uljudno obraÊanje.predstavljanje Ëlanova uæe obitelji KljuËne strukture i izriËaji: This is my family.Fine. uljudno ponaπanje. kulturno-civilizacijske teme i dr. Colour the ball blue! ©kolski pribor . Do kraja 1. prikladna djela djeËje knjiæevnosti. Happy birthday to you! Ja i moja obitelj . oslovljavanje KljuËne strukture i izriËaji: Hello! Hi! Good morning/afternoon! Bye!Miss/Mr/Mrs White. Let's draw! Let's go out! Let's sing! DoruËak . Please. 7. opisivanje predmeta. pjevanje i/ili recitiranje prigodne pjesmice KljuËne strukture i izriËaji: Merry Christmas. Engleski kao prvi strani jezik 1. oslovljavanje. a primjenom prikladnih metoda i tehnika u nastavnome procesu poticat Êe i odræati pozitivan stav i motivaciju za njegovo uËenje tijekom cjelokupnog obrazovanja. Thank you. This is a chair/a desk. Razredni jezik . How old are you? I’m 6/7.imenovanje nekih predmeta i dijelova uËionica. izricanje dobi. pozivanje na aktivnost KljuËne strukture i izriËaji: Open/Close the door. Susreti i pozdravi . RAZRED prva godina uËenja CJELINE I TEME 1.! Come here! Draw! Colour! Listen! Repeat! Open! Close! Can I go out. Happy Easter. Ja i moji prijatelji .. Sorry..

3 kratke reËenice) E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu elementarnih jeziËnih funkcija E odgovaranje na jednostavna pitanja u okviru poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja »ITANJE E pamÊenje pismovne slike rijeËi i izdvojenih reËenica na razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka. polugodiπtu) INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Ophoenje s kulturalnim razlikama: razvijanje osjeÊaja za uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti kroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje kao osnova za razvijanje 82 . imena vrπnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja. opis predmeta i osoba. where Brojevi E glavni brojevi od 1do 10 Prijedlozi E neki prijedlozi (in. ritmiËkih. pozdravljanje. uljudno ponaπanje. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Glagoli E prezent glagola to be i to have/have got i nekih uËestalih glagola vezanih uz tematska podruËja u jednini Zamjenice E osobne zamjenice: I.) ReËenice E jednostavne izjavne reËenice Na razini prepoznavanja E zapovijedi u sklopu tematskih podruËja E prezent glagola to be i to have i nekih uËestalih glagola vezanih uz tematska podruËja u mnoæini E osobne zamjenice: we.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu uËenici bi trebali aktivno upotrebljavati oko 80 leksiËkih jedinica.... potvrivanje i nijekanje. oslovljavanje. up. neka tipiËna prezimena. osnovni obrasci uljudnog ponaπanja: molbe i zahvale. primjerice.. you. she. Na satu se preporuËa obraditi ili proËitati dvije izvorne slikovnice. your E opisni pridjevi kao dio predikata: This is a big ball. IZGOVOR E sposobnost raspoznavanja.. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vidnoga (slikovnog) i sluπnoga jeziËnog sadræaja E razumijevanje kraÊih jednostavnih izjavnih reËenica i pitanja E navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvuËni zapisi) GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA. Engleski jezik KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki sadræaji integrirani su u predviena tematska podruËja vezana i za odgoj i socijalizaciju. it E pokazna zamjenica: this Imenice E jednina imenica (a boy. naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika prema zvuËnom uzorku E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka izdvojenih rijeËi i kraÊih reËenica E reproduciranje jednostavnih brojalica.) Pridjevi E posvojni pridjevi: my. odnosno tekstom koji se ponavlja. girls. how.. prva kitica pjesme We wish you a Merry Christmas.) Prilozi E neki prilozi vremena (today. a razumjeti oko 130 leksiËkih jedinica. Ëestitanje blagdana i roendana.) E mnoæina imenica (boys. a girl. Ëestitanje blagdana i roendana. koliËine. Neka to budu likovno kvalitetne slikovnice privlaËnog dizajna i s malo teksta. izraæavanje dobi. Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi viπe od 4 do 5 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu uzimanja novoga gradiva. Na kraju 1. they E upitne reËenice s upitnom rijeËju how many E inverzne upitne reËenice JEZI»NE FUNKCIJE U sklopu obraenih tema i jeziËnih struktura: pozdravljanje na formalnoj i neformalnoj razini.. DjeËja knjiæevnost: PreporuËa se obraditi nekoliko izvornih djeËjih puËkih pjesmica s pokretima od kojih neke mogu biti pjevane. ukljuËujuÊi i jazz chants i rap E elementarno opisivanje slikovnoga predloπka E sudjelovanje u vrlo kratkim dramatizacijama (2 .. LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja. imenovanje predmeta i osoba. under. pjesmica za govorenje i pjevanje uz pokret. glasno Ëitanje u skupini ili pojedinaËno PISANJE E preslikavanje izoliranih rijeËi i kraÊih reËenica prema grafijskomu i likovnomu predloπku (u 2. svojine. down. he. predstavljanje sebe i drugih. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture nikada ne tumaËe eksplicitno veÊ ih uËenici usvajaju globalno u predloæenim jeziËnim strukturama. Upitne rijeËi E upitne rijeËi: what. on.

in front of. opisivanje svojih igraËaka. moja obitelj i ja (imenovanje i predstavljanje uæe i πire obitelji)../No. This is my mum/dad/brother/uncle/aunt. izraæavanje svojine KljuËne strukture i izriËaji: my. a na razini prepoznavanja i mehaniËkog usvajanja do 250 (pjesmice.. Engleski jezik Glavni dnevni obroci .usvajanje naziva za kuÊne ljubimce.. I've got/I have. behind. Ëestitanje i pjevanje prigodnih pjesama. Moja obitelj . Pozdravi i oslovljavanje ..shirt . 2. globalno razumijevanje pojma jedan i viπe KljuËne strukture i izriËaji: I have/ have got three balls/dolls. I like sandwiches. Your pencil is on the desk. Happy Halloween! IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i prema interesima uËenika. Sadræaji se proπiruju dodatnim materijalima u sklopu zadanih tematskih sadræaja. KuÊni ljubimci . thank you. 9. He's drawing/ jumping/eating .. razreda osnovne πkole uËenici bi trebali aktivno rabiti oko 180 leksiËkih jedinica.usvajanje naziva za glavne dnevne obroke i najËeπÊa jela/piÊa. I don't like coffee. for breakfast/lunch/dinner/supper. Easter bunny/ eggs. 83 5.. a T. Have you got a pet? Yes. koriπtenje vizualnih elemenata radi memoriranja jeziËnih sadræaja. My dog is small/big/black/ brown. Planira se aktivno usvajanje i koriπtenje 5 .ponavljanje i proπirivanje naziva za πkolske predmete. prezimena. Do kraja 2. prigodne recitacije i pjesmice.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu tolerancije i empatije prema drugomu i drugaËijemu (npr. Uskrs).. OdgovarajuÊi sadræaji u hrvatskoj kulturi usporeuju se sa onima u kulturi zemalja engleskoga govornog podruËja te drugih kultura uopÊe. razumijevanje kraÊe priËe po slikama KljuËne strukture i izriËaji: Christmas tree/presents /cards/carols. The teddy is in the box.. boje.. Kulturoloπkim sadræajima pristupa se kontrastivno.predstavljanje Ëlanova svoje uæe i πire obitelji.. hrana (imenovanje glavnih dnevnih obroka i osnovnih vrsta jela i piÊa)..pozdravljanje pri dolasku i odlasku na formalnoj i neformalnoj razini. her. ..We Wish You a Merry Christmas! Hot Cross Buns . ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Susreti (pozdravljanje pri susretu i opraπtanju.. How many. OdjeÊa . πkola (πkolski pribor i aktivnosti u πkoli). I haven't. 4../OK. BoæiÊ. Moje tijelo . 3.. I have. What's your name? I'm. on. uoËavanje uloge ilustracija kao pomoÊnoga sredstva za razumijevanje sadræaja teksta. Nova godina. What is it?It's a dog. RAZRED druga godina uËenja CJELINE I TEME 1. izricanje nekih tipiËnih radnji vezanih uz blagdane. You've got/You have.opisivanje osoba. odnos predmeta u prostoru KljuËne strukture i izriËaji: in. recitacije i brojalice). brojevi (od 1 do 20). Father Christmas..). postupni razvoj samostalnog i suradniËkog uËenja i svijesti o vlastitom napretku. LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja.imenovanje odjeÊe koju djeca te dobi najËeπÊe nose KljuËne strukture i izriËaji: What are you wearing? Ann is wearing jeans. his. How are you today? I'm fine..usvajanje novih pojmova vezanih uz blagdane.. posteri. blagdanski obiËaji i sl. odjeÊa (nazivi za najËeπÊe odjevne predmete koje djeca nose). ©kolski pribor . your. moje tijelo (imenovanje i opis osnovnih dijelova ljudskoga tijela). izraæavanje osobnih stavova prema jelu i piÊu KljuËne strukture i izriËaji: I have. 10. Moje igraËke . izrauju se tematski panoi.? My plane is blue/big.6 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu uzimanja novoga gradiva. 8. imena. under.ponavljanje i proπirivanje naziva za igraËke. predstavljanje i oslovljavanje odraslih KljuËne strukture i izriËaji: Hello! Hi! Good morning/afternoon/evening! Good bye/night! Mr/Mrs /Miss White.. 6. 7. blagdani i obiËaji (Halloween.opisivanje predmeta KljuËne strukture i izriËaji: What colour is your/her/his pencil/pen/notebook? It's red/white/black/brown. S/he's got/S/he has. kuÊni ljubimci.. predstavljanje i komunikacijski obrasci pri susretu). Blagdani . opisivanje radnje koju trenutno Ëinimo KljuËne strukture i izriËaji: He's got brown hair/big hands/a small nose/blue eyes.. And you? 2. STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM Postupno ovladavanje jednostavnim strategijama uËenja i sluæenja znanjem. Boje .. opisivanje kuÊnih ljubimaca KljuËne strukture i izriËaji: I have got a pet/a dog/a cat. Merry Christmas! Happy New Year! Happy Easter! .

they E pokazna zamjenica: this Imenice E jednina / mnoæina imenica (prema tematskim podruËjima) »lan E neodreeni Ëlan a/an i odreeni Ëlan the (globalna uporaba) Pridjevi E posvojni pridjevi: my. what. predmeta i radnji E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu elementarnih jeziËnih funkcija E postavljanje jednostavnih pitanja i odgovaranje na njih u sklopu poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja E sudjelovanje u mini-dijalozima uz izmjenu nekih elemenata E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama prema zadanom predloπku . in front of Upitne rijeËi E upitne rijeËi: who. kao npr. Na kraju 2. jednu do dvije kratke i jednostavne autorske pjesme (poetry) koje uËenici mogu nauËiti Ëitati na nastavi. lice glagola) E imperativ 2.: predstavljanje. pozivanje na igru. how. her. he. imenovanje predmeta. your. izraæavanje koliËine/broja. izraæavanje molbe i naredbe.izraæavanje zapovijedi i u sklopu tematskih podruËja (razredni govor) E izraæavanje radnje koja se upravo dogaa (present continuous uËestalih glagola vezanih uz tematska podruËja. ritmiËkih. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih. you. imenovanje glavnih dnevnih obroka. osnovni obrasci uljudnoga ponaπanja. tipiËna imena i prezimena. on. izraæavanje svojine. pjesmica za govorenje i pjevanje. behind. oslovljavanje. she. their E opisni pridjevi kao dio predikata Brojevi E glavni brojevi od 1 do 20. lice mnoæine E izraæavanje svianja/nesvianja: I like/don't like E traæenje dopuπtenja pomoÊu glagola can Zamjenice E osobne zamjenice: I. DjeËja knjiæevnost: PreporuËa se obraditi nekoliko izvornih djeËjih puËkih pjesmica s pokretima ili brojalica od kojih neke mogu biti pjevane.) E povezivanje vidnoga i sluπnoga jeziËnog sadræaja E razumijevanje kraÊih jednostavnih izjavnih reËenica i pitanja E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskog jezika u odnosu na hrvatski E navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvuËni zapisi) E postupno privikavanje uËenika na globalno razumijevanje jednostavnoga dijaloga/teksta GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA. imenovanje i opisivanje kuÊnih ljubimaca. lice jednine i mnoæine . opisivanje radnje koju trenutno Ëinimo.. Ëestitanje blagdana i roendana. under.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture nikada ne tumaËe eksplicitno veÊ ih uËenici usvajaju globalno u predloæenim jeziËnim strukturama. a najmanje jedna neka sadræi priËu. uljudno ponaπanje. where ReËenice E jednostavne izjavne reËenice Na razini prepoznavanja E prezent glagola to be i to have/have got i nekih uËestalih glagola vezanih uz tematska podruËja u mnoæini (1. te nacrtati neπto u vezi s njima.. ukljuËujuÊi i rap E imenovanje i jednostavno opisivanje osoba. odnosno tekstom koji se ponavlja. his. Obraditi barem jednu tradicionalnu djeËju priËu ili bajku. jela i piÊa. osoba. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E razumijevanje i izvrπavanje uputa i kratkih jednostavnih naredbi (razredni govor i sl. IZGOVOR E sposobnost raspoznavanja. Neka to budu likovno kvalitetne slikovnice privlaËnog dizajna i s malo teksta. izraæavanje odnosa u prostoru. predstavljanje sebe i drugih. Na satu se preporuËa obraditi ili proËitati jednu do dvije izvorne slikovnice. jednina i 3. hrana. Ëestitanje blagdana i obiËaji vezani uz blagdane. izraæavanje osobnog stava i osjeÊaja. it. pitanje za broj s How many . razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Glagoli E prezent glagola to be i to have/have got i nekih uËestalih glagola vezanih uz tematska podruËja u jednini i 3. Prijedlozi E prijedlozi: in. 84 Engleski jezik KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki kao i odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su u predviena tematska podruËja. pozdravljanje. you E inverzne upitne reËenice JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura: pozdravljanje i oslovljavanje na neformalnoj i formalnoj razini. lice mnoæine) E osobne zamjenice: we. i 2. naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika prema zvuËnomu uzorku E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka izdvojenih rijeËi i kraÊih reËenica E reproduciranje jednostavnih brojalica. pojava. opisivanje predmeta i osoba.

svijesti o vlastitom napretku i razvoj sposobnosti samoprocjene (portfolio. y. postavljanje pitanja za broj KljuËne strukture i izriËaji: I am in the classroom. He can run.. He can ride a bike. izricanje posjedovanja KljuËne strukture i izriËaji:I am playing football./She can ride a bike.It is summer.imenovanje predmeta u uËionici. godiπnja doba.It is May. u skupini ili pojedinaËno PISANJE E sposobnost prepisivanja jednostavnih. Slobodno vrijeme i πport . Ja. OdjeÊa i obuÊa . There is a chair. 4. postupni razvoj samostalnog i suradniËkog uËenja. /My home is a small flat. .imenovanje i opisivanje odjeÊe i obuÊe. q) E dopunjavanje u govoru usvojenih rijeËi slovima koja nedostaju E dopunjavanje reËenica rijeËima koje nedostaju prema uzorku E pisanje Ëestitki za blagdane prema uzorku E pismeno odgovaranje na pitanja jednom rijeËju.. The rabbit can run fast /jump high. What season is it?.).. there aren’t.. mjeseci. w. My name /Her name is. poznatih rijeËi ili kraÊih reËenica prema uzorku E prepoznavanje i koriπtenje slova koja ne postoje u hrvatskom jeziku (x. I live in a flat. Postupno se uoËavaju sliËnosti i kulturoloπke razlike uz razvijanje razumijevanja i tolerancije. rainy. jednostavnih projekata. My English teacher is. She is 9. RAZRED treÊa godina uËenja CJELINE I TEME 1. There is a hall in my house. izraæavanje odnosa u prostoru. moji prijatelji i obitelj . 6.I live in a house. vlastiti slikovni rjeËnik). prema uzorku INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Ophoenje s kulturalnim razlikama unutar civilizacijskih dosega: razvijanje osjeÊaja za uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti kroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje kao osnova za razvijanje snoπljivosti i empatije prema drugome i drugaËijem (npr.. blagdanski obiËaji i sl. She has got long hair. Engleski jezik Moj dom .imenovanje πportova i aktivnosti kojima se bavimo u slobodno vrijeme.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu »ITANJE E sposobnost povezivanja zvuka s napisanim tekstom E sposobnost prepoznavanja i razumijevanja rijeËi i osnovnih reËenica u kratkim pisanim uputama E glasno Ëitanje rijeËi i jednostavnih reËenica koje su prethodno usmeno uvjeæbane. izricanje atmosferskoga vremena KljuËne strukture i izriËaji:When do you go to school? What time do you play tennis?. His birthday is in June.. She likes/doesn’t like hats. uoËavanje uloge ilustracija kao pomoÊnog sredstva za razumijevanje sadræaja teksta. OdgovarajuÊi sadræaji u hrvatskoj kulturi usporeuju se sa onima u kulturi zemalja engleskoga govornog podruËja te drugih kultura uopÊe. It is winter. Have a nice holiday! 3. izraæavanje ukusa/svianja i nesvianja KljuËne strukture i izriËaji:Tom is wearing a T-shirt./ It is half past five... 7.. koriπtenje vidnih elemenata radi pamÊenja jeziËnih sadræaja (npr. 85 8. opis sobe. The dog is black/ small/ strong. DomaÊe i divlje æivotinje . I have got a ball.imenovanje i opisivanje æivotinja KljuËne strukture i izriËaji: The pig has four legs / one tail. Where do you live?. imena i prezimena. postavljanje pitanja vezano uz stanovanje KljuËne strukture i izriËaji:There is a desk in my room. My home is a big house. We are making a snowman. dijelova pokuÊstva.It is five o’clock. I like/don't like my jeans/sweatshirt .. stana. Are there bunk beds in your room? . There are three chairs in the kitchen. STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM Postupno ovladavanje tehnikama preglednog biljeæenja.davanje osnovnih podataka o sebi. 3.mm izricanje kronoloπkoga vremena: dani u tjednu.No.. What time is it? .On Saturday/ At 4 o’clock. puni sat i pola sata. sunny. How many pupils are there? In/on/under/in front of/ behind. She has got a bike. They are making a sand castle on the beach. Europski jeziËni portfolio). doma. There are 10 boys in the playground. Kulturoloπkim i odgojnim sadræajima pristupa se kontrastivno. Can you/she. He likes football.. U uËionici . What are you wearing? What colour is your T-shirt? The shoes are too big. 2. What month is it? . It is cloudy.. He is tall /short. prijateljima i uæoj i πiroj obitelji KljuËne strukture i izriËaji: This is.. 5. Vrijeme . postupno ovladavanje tehnikama projektnog rada uvoenjem kratkih. /She is playing the violin.imenovanje razliËitih vrsta stanovanja. ©kolski praznici i kako ih provodimo opisivanje aktivnosti tijekom odmora u razliËitim godiπnjim dobima KljuËne strukture i izriËaji: It is summer.

.S/he doesn't like) razumijevanje i izraæavanje molbe i zapovijedi uz pomoÊ imperativa Zamjenice E osobne zamjenice E pokazna zamjenica: this E upitne zamjenice: who. naredbi. koliËina. dijelovi ljudskoga tijela. izraæavanje molbi. odnosi u prostoru). uljudno ponaπanje. imenovanje.Do you like.imenovanje obroka i nekih vrsta hrane i piÊa KljuËne strukture i izriËaji: I have breakfast at 8 in the morning. how many Imenice E razlikovanje jednine i mnoæine . once upon a time) E 10. LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja. neke πportske aktivnosti i igre. izvrπavanje radnji). Blagdani . their Brojevi E glavni brojevi 1-100 Prijedlozi E neki prijedlozi (in. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture nikada ne tumaËe eksplicitno veÊ ih uËenici usvajaju globalno u predloæenim jeziËnim strukturama. pozivnica KljuËne strukture i izriËaji: Happy Halloween! Come to my Halloween party! Trick or treat! Merry Christmas! Happy New Year! Christmas tree. licu jednine: It runs fast. izraæavanje ukusa i stava prema neËemu. izrauju se tematski panoi. Sadræaji se proπiruju dodatnim materijalima u sklopu zadanih tematskih sadræaja. a razumjeti oko 350 leksiËkih jedinica. osnovni obrasci uljudnog ponaπanja. I eat pizza. Na kraju 3. razreda osnovne πkole uËenici bi trebali aktivno upotrebljavati oko 260.. Happy Easter! Easter bunny. aktivnosti u πkoli i izvan nje (najËeπÊe upute i naredbe. navoenje nekih tipiËnih aktivnosti.) i mjesta (left. under. oslovljavanje. izricanje radnji. what. imenovanje predmeta i osoba. imenovanje i opis odjeÊe i obuÊe. Engleski jezik don't like . Ëestitanje blagdana. into. Obroci . .s/he likes. opisivanje predmeta i osoba. godiπnja doba. candles. atmosferske prilike. I like tea. in front of. here) Brojevi E glavni brojevi od 1 do 100 ReËenice E jednostavne izjavne reËenice prema modelu: SVO . mjeseci). I drink milk. predstavljanje sebe i drugih.our.There is / There are E razlikovanje i uporaba jednine i pravilne mnoæine imenica te nekih nepravilnih mnoæina »lan E neodreeni Ëlan a /an E odreeni Ëlan the Pridjevi E opisni pridjevi kao dio predikata E posvojni pridjevi my. whose. E jednostavne upitne reËenice s upitnom rjeËju who E postavljanje kratkoga direktnog pitanja: Is this your ball? Na razini prepoznavanja E present simple glagola u 3. komunikacijski obrasci pri susretu. postavljanje jednostavnih pitanja i odgovaranje na njih. πkolski prostor. I don’t like juice. Do kraja 3... pisanje Ëestitke.da bi se omoguÊilo njegovo spontano koriπtenje pri priËanju i Ëitanju priËa E posvojni pridjevi u mnoæini .? Does he like. now. predstavljanje.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 9. his. Ann has toast/spaghetti for breakfast/lunch.? E pitanja s glagolom can . right. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Pozdravi. voÊe i povrÊe. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Glagoli E prezent glagola be i have/have got E izraæavanje radnje koja se upravo dogaa (present continuous glagola za opis aktivnosti E izraæavanje svianja i nesvianja (I like . kronoloπko vrijeme (dani u tjednu. izraæavanje dobi. behind. Easter eggs. Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi viπe od 6 do 8 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu uzimanja novoga gradiva.I like pizza. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se po izboru nastavnika i prema interesima uËenika prigodne recitacije i pjesmice. izraæavanje onoga πto znamo i ne znamo raditi. potvrivanje i nijekanje. blagdani i proslave. your E neke priloæne oznake vremena (a long time ago.Ëestitanje blagdana i pjevanje i/ili recitiranje prigodne pjesmice . E kratke izjavne reËenice s glagolom can: I can ride a bike. her. I 86 JEZI»NE FUNKCIJE U sklopu obraenih tema i jeziËnih struktura: pozdravljanje na formalnoj i neformalnoj razini. puni sat i pola sata. posteri.. on. there.Can you ride a bike? E simple past . where. imenovanje i opis predmeta (πkolski pribor.. jelo i piÊe (obroci). E pitanja u present simple . predstavljanje i opis prijatelja i Ëlanova πire obitelji. at) Prilozi E neki prilozi vremena (today.prema kalendaru. brojevi od 1 do 100. your.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki kao i odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su u predviena tematska podruËja kao npr.: pozdravljanje, uljudno ponaπanje, oslovljavanje, Ëestitanje blagdana, neke aktivnosti vezane uz blagdane, imena vrπnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja, tipiËna prezimena, neka jela i prehrambene navike, odijevanje, πportske aktivnosti i igre. Neke osnovne informacije o zemlji/zemljama Ëiji se jezik uËi (npr. naziv zemlje i glavni grad, naziv neke regije/rijeke/planine i sl.). DjeËja knjiæevnost: Obraditi nekoliko izvornih djeËjih puËkih pjesmica s pokretima ili brojalica od kojih neke mogu biti pjevane te jednu do dvije kratke i jednostavne autorske pjesme (poetry) koje uËenici mogu nauËiti Ëitati na nastavi, te nacrtati neπto u vezi s njima. Na satu obraditi ili proËitati jednu do dvije izvorne slikovnice. Neka to budu likovno kvalitetne slikovnice privlaËnog dizajna i s malo teksta, odnosno tekstom koji se ponavlja. Barem jedna neka sadræi priËu. Obraditi jednu tradicionalnu djeËju priËu ili bajku.
E E

Engleski jezik prepriËavanje nekog slijeda dogaaja verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu elementarnih jeziËnih funkcija postavljanje jednostavnih pitanja i odgovaranje na njih u sklopu poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uËenici samostalno mijenjaju pojedine elemente samostalno voenje kratkih dijaloga u sklopu poznatih situacija sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama i igri uloga

E

E

E

E

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI
SLU©ANJE E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vidnoga (slikovnog) i sluπnoga jeziËnog sadræaja E razumijevanje kraÊih jednostavnih izjavnih reËenica i pitanja, razumijevanje osnovne namjere sugovornika E globalno razumijevanje kratkog teksta poznate tematike E uoËavanje specifiËnosti izgovora i intonacije izvornih govornika (zvuËni zapisi) E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina stranog jezika u odnosu na materinski jezik GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR E sposobnost prepoznavanja, razlikovanja, razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskog jezika prema zvuËnom uzorku E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka izdvojenih rijeËi, kraÊih reËenica, brojalica i pjesmica (ukljuËujuÊi rap i jazz chants) E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvuËnih modela E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova engleskog jezika u rijeËima E smiπljanje i produkcija kratkih reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom E opisivanje slikovnoga predloπka E imenovanje i opisivanje predmeta, osoba i radnji E povezivanje elemenata priËe pomoÊu slikovnica ili aplikacija/slikovnih kartica E iznoπenje ishoda skupnog rada, npr. postera, na neku od obraenih tema
87

»ITANJE E pamÊenje pismovne slike rijeËi i kraÊih reËenica na razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka E glasno Ëitanje u skupini ili pojedinaËno E razumijevanje jednostavnih kraÊih tekstova o poznatim sadræajima E glasno Ëitanje jednostavnih reËenica koje su prethodno usmeno uvjeæbane te kraÊih tekstova koji sadræe poznate strukture i rjeËnik PISANJE E preslikavanje izdvojenih rijeËi i kraÊih reËenica prema pismovnom i likovnom predloπku E prepisivanje vrlo kratkih tekstova koji su prethodno usmeno obraeni E nadopunjavanje kratkog teksta rijeËima (prema modelu) E povezivanje izmijeπanih dijelova kratkog teksta u logiËku cjelinu E pismeno odgovaranje na pitanja (jednom rijeËju, prema modelu) E pisanje Ëestitki za blagdane prema predloπku E samostalno pisanje voenih kratkih opisa u sklopu poznatih, prethodno usmeno uvjeæbanih sadræaja E uoËavanje osnovnih razlika izmeu pisanja i izgovora kod uËestalih rijeËi E uoËavanje osnovnih razlika izmeu pravopisa hrvatskog i engleskog jezika (na primjer, pisanje naziva dana u tjednu i mjeseca u godini velikim poËetnim slovom) INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Ophoenje s kulturalnim razlikama unutar civilizacijskih dosega: senzibilizacija za uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti kroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje kao osnova za razvijanje snoπljivosti i empatije prema drugome i drugaËijem (npr. imena i prezimena, blagdanski obiËaji, obroci, prometna sredstva i sl.). Kulturoloπkim i odgojnim sadræajima pristupa se kontrastivno. OdgovarajuÊi sadræaji u hrvatskoj kulturi usporeuju se s onima u kulturi zemalja engleskoga govornog podruËja te drugih kultura uopÊe.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM Ovladavanje tehnikama preglednog biljeæenja, koriπtenje vidnih elemenata radi pamÊenja jeziËnih sadræaja (npr. vlastiti slikovni rjeËnik), koriπtenje ilustracija kao pomoÊnog sredstva za razumijevanje sadræaja teksta i konteksta kao pomoÊi pri razumijevanju znaËenja nepoznatih rijeËi, uoËavanje naËela abecednog strukturiranja popisa rijeËi u udæbeniku, koriπtenje popisa rijeËi npr. u udæbeniku, upoznavanje naËina strukturiranja slikovnih rjeËnika i sluæenje njima kao pomoÊnim sredstvom za traæenje znaËenja rijeËi i naËina pisanja odreene rijeËi, uvianje moguÊnosti masovnih medija u funkciji uËenja stranog jezika, koriπtenje najjednostavnijih moguÊnosti novih medija u funkciji uËenja stranog jezika uz pomoÊ uËitelja, predstavljanja rezultata skupnog rada npr. postera o nekoj od obraenih tema, razvoj samostalnog i suradniËkog uËenja, razvijanje odgovornosti za vlastito uËenje i napredak, razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj sposobnosti samovrjednovanja i samoprocjene (portfolio, Europski jeziËni portfolio). 4.

Engleski jezik U gradu / na selu - prometna sredstva, mjesta u gradu/selu, opisivanje svojega mjesta, uËenje o ponaπanju u prometu - prelazak preko ceste, usvajanje izraza za naËine putovanja, davanje svoje adrese / adrese πkole KljuËne strukture i izriËaji: My place/village/town is small/big/quiet/noisy/busy; My street is..., His house is..., Our car is...; There is a church near my home. Cross the road at the traffic lights. I go to school by car/by bus/on foot. Praznici - ponavljanje i proπirivanje izraza vezanih uz godiπnja doba, mjesece i vremenske prilike, gdje provodimo praznike KljuËne strukture i izriËaji: in the country / at the seaside / go diving He's swimming... What's the weather like in summer? It's sunny/windy/ hot. We wear coats in winter. Dnevni obroci - usvajanje naziva dnevnih obroka i proπirivanje rjeËnika za nazive jela, voÊa i povrÊa, nabavljanje hrane: trgovine, supermarket, cijene, izrada popisa namirnica za kupovinu KljuËne strukture i izriËaji: How many apples ...? I've got an apple /two apples. I go to the supermarket/shop every day. I buy bread at the baker's. Shopping list: bread, milk, yoghurt, pasta... How much is it/are they? The shop opens /closes at... OdjeÊa - ponavljanje i proπirivanje naziva za odjeÊu, opisivanje odjeÊe KljuËne strukture i izriËaji: What are you wearing? I’m wearing blue jeans, a red T-shirt/a new sweatshirt/a long coat... Moje tijelo i Ëuvanje zdravlja - ponavljanje i proπirivanje naziva za dijelove tijela i osjeÊaje, opisivanje tijela i zdravstvenoga stanja, razumijevanje uputa vezanih uz njegu tijela KljuËne strukture i izriËaji: I’m scared. Foot/feet; What’s the matter with you? I’ve got a toothache/ a cold. Brush your teeth! Wash your hands! I take a shower every day. Do exercises every morning. Æivotinje - ponavljanje i proπirivanje naziva za domaÊe i divlje æivotinje, opisivanje njihovih dijelova tijela, glasanje æivotinja KljuËne strukture i izriËaji: mouse - mice; Birds can fly. A cat has(got) a long tail and whiskers. It miaows. The neigbour’s dog barks at the cat.

5.

6.

4. RAZRED Ëetvrta godina uËenja
CJELINE I TEME 1. Moja obitelj i prijatelji - predstavljanje Ëlanova uæe i πire obitelji, opisivanje tjelesnih i karakternih osobina Ëlanova obitelji i prijatelja, zanimanja KljuËne strukture i izriËaji: This is my dad/ mum. He's kind. She's pretty. He’s a vet/sailor. /She’s a lawyer/pilot/teacher... Who's this? Whose mum...? My uncle, aunt, niece is short... Tim's cousin is tall and skinny. He is taller than John. 2. Slobodno vrijeme - ponavljanje i proπirivanje rjeËnika vezanoga uz temu KljuËne strukture i izriËaji: I play computer games every day. Who do you play/walk/go...with? When do you watch TV? How often...? How many hours a week...? U πkoli - aktivnosti u πkoli, razredu, πkolski predmeti, raspored sati, izraæavanje odnosa u prostoru, razumijevanje i izraæavanje molbe, dopuπtenja, zapovijedi KljuËne strukture i izriËaji: in, on, in front of, behind, under, between, at school/ at home, do the homework, There is /there are...What is she doing? - She's reading/drawing... Take a ... / Copy ... Can I borrow your pen? Yes, you can./No, you can't. 9.

7.

8.

3.

10. Blagdani - opisivanje aktivnosti vezanih uz blagdane i usporeivanje obiËaja (Halloween karneval) KljuËne strukture i izriËaji: Halloween - go trick or treating, jack-o'-lantern...Christmas carols, pudding, crackers, tree, presents ... St. Valentine's Day... Easter eggs/basket/bunny.

88

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima uËenika, priËe, recitacije, pjesmice i brojalice. Sadræaji se obogaÊuju novim sluπnim i vidnim materijalima.

Engleski jezik »lan E neodreeni Ëlan i odreeni Ëlan uz imenice Pridjevi E posvojni pridjevi E opisni pridjevi Prijedlozi E pravilna uporaba prijedloga za mjesto on, in, into, under, behind, in front of, at, to, between Prilozi E prilozi i priloæne oznake mjesta i vremena (here, over there, always, every day, every week, now) Upitne rijeËi E raspitivanje o mjestu uz pomoÊ where E postavljanje pitanja s how many Brojevi E glavni brojevi od 1 do 100 Na razini prepoznavanja E simple past tense E uporaba glagola must za izraæavanje naredbi E present perfect simple za izraæavanje rezultata neke radnje (Have you finished/copied...?) E phrasal verbs E stupnjevanje pridjeva E neodreeni Ëlan a/an i odreeni Ëlan - globalno usvajanje na razini prepoznavanja i uporabe JEZI»NE FUNKCIJE U sklopu obraenih tema i jeziËnih struktura: pozdravljanje i oslovljavanje, predstavljanje Ëlanova πire obitelji i prijatelja; izraæavanje srodnosti / pripadnosti, opisivanje tjelesnih i karakternih osobina, svianja i nesvianja, imenovanje najËeπÊih zanimanja, dnevnih obroka i namirnica i izraæavanje svojega miπljenja u vezi s tim, imenovanje i opisivanje aktivnosti u slobodno vrijeme, godiπnjih doba, mjeseca, dana i atmosferskih prilika, odjeÊe, dijelova ljudskoga tijela, osjeÊaja i zdravstvenih tegoba, æivotinja i dijelova njihova tijela, πkolskih predmeta u 4. razredu i aktivnosti vezanih uz πkolu; davanje i traæenje informacija o mjestima u gradu davanje svoje adrese ili adrese πkole; postavljanje pitanja s upitnim zamjenicama who, whose, what, when, which, how many i izraæavanje koliËine; prepriËavanje nekoga slijeda dogaaja, izraæavanje molbe i zapovijedi; Ëestitanje blagdana, roendana i sl. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji integrirani su u predviena tematska podruËja kao npr. pozdravljanje, uljudno ponaπanje, oslovljavanje, Ëestitanje blagdana, neke aktivnosti vezane uz blagdane, imena vrπnjaka u zemlji/zemljama engleskoga govornog podruËja, tipiËna prezimena, nazivi ulica i trgova, pisanje adresa u nas, u UK i u SAD-u, raspored sati, raspored dnevnih i tjednih aktivnosti, provoenje slobodnoga vremena i praznika, naËin stanovanja, kupovanja æiveænih namirnica, vaænije graevine u mjestu, osnovne informacije o zemlji/zemljama Ëiji se jezik uËi (zemljopisna obiljeæja i sl.). DjeËja knjiæevnost: obraditi nekoliko tradicionalnih puËkih
89

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA
ZNANJA
LEKSI»KA PODRU»JA Predstavljanje Ëlanova πire obitelji i prijatelja; izraæavanje srodnosti / pripadanja, tjelesne i karakterne osobine, najËeπÊa zanimanja, πkolski predmeti u 4. razredu, πkolske aktivnosti, osnovni geometrijski likovi, neka prometna sredstva, trgovine, mjesta u gradu/na selu, naËini putovanja, aktivnosti u slobodno vrijeme, dom, okolina, obitelj, prijatelji, odjeÊa, dijelovi ljudskoga tijela, hrana, godiπnja doba, mjeseci, dani u tjednu, atmosferske prilike, dnevni obroci, hrana i piÊe, najËeπÊe voÊe i povrÊe, zdravlje i zdravstvene tegobe, domaÊe i divlje æivotinje, blagdani. Do kraja 4. razreda uËenici bi trebali aktivno rabiti 380 leksiËkih jedinica, a na razini razumijevanja do 500. Ne bi trebalo uvoditi viπe od 7 do 8 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu uzimanja novoga gradiva. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture ne objaπnjavaju eksplicitno veÊ se usvajaju globalno u sklopu predloæenih tematskih jedinica. Na kraju 4. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Glagoli E prezent glagola to be i to have/have got E izricanje radnje koja se ponavlja (present simple uËestalih glagola vezanih uz tematske jedinice izjavni, upitni i nijeËni oblik) E izricanje radnje koja se upravo dogaa (present continuous uËestalih glagola vezanih uz tematske jedinice - izjavni, upitni i nijeËni oblik) E razumijevanje i izraæavanje molbe i zapovijedi uz pomoÊ imperativa E izraæavanje sposobnosti/nesposobnosti uz pomoÊ glagola can Zamjenice E osobne zamjenice E postavljanje pitanja s upitnim zamjenicama who, whose, what, when, which E pravilno upotrijebiti zamjenicu there uz glagol to be (There is/are) E pokazne zamjenice / pridjevi this i that Imenice E globalno razlikovanje i uporaba jednine i mnoæine imenica i nekih primjera nepravilne mnoæine vezanih uz tematska podruËja E izraæavanje pripadanja uz pomoÊ posvojnoga genitiva (Saxon genitive)

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu pjesmica i nekoliko kratkih autorskih pjesmica, uvoditi zagonetke, brzalice, rap i jazz chants. Obraditi dvije slikovnice u kojima slika i tekst ravnopravno sudjeluju u predstavljanju priËe te ponuditi uËenicima najmanje jednu slikovnicu s nepoznatom priËom ili jednu kratku priËu, basnu, narodnu priËu ili sl. koju pojedini uËenici mogu samostalno proËitati.

Engleski jezik samostalno mijenjaju pojedine elemente samostalno voenje kratkih dijaloga o poznatim situacijama sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama

E

E

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI
SLU©ANJE E sposobnost razumijevanja i izvrπavanja uputa i kratkih i jednostavnih naredbi E sposobnost povezivanja vidnog i zvuËnoga jeziËnog sadræaja E sposobnost raspoznavanja i razumijevanja fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskog jezika E sposobnost razumijevanja sporijeg i paæljivo artikuliranoga govora s duljim stankama za asimiliranje znaËenja E razumijevanje kraÊih jednostavnih izjavnih reËenica i pitanja, razumijevanje osnovne namjere sugovornika E globalno i selektivno razumijevanje kratkog teksta poznate tematike E uoËavanje specifiËnosti izgovora i intonacije izvornih govornika i uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na materinski jezik E razumijevanje slovkanih rijeËi (spelling) GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR E sposobnost prepoznavanja, razlikovanja, razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskog jezika E sposobnost pamÊenja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka izoliranih rijeËi, reËenica, pjesmica i brojalica vezanih za predloæene jeziËne sadræaje i situacije E spelling (izgovor slova abecede) E sposobnost koriπtenja viπe jednostavnih reËenica za opisivanje osoba, predmeta i situacija E povezivanje elemenata priËe slikovnicama ili slikovnim karticama i sposobnost opisivanja slikovnoga predloπka E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama/dijalozima uz predloæene jeziËne sadræaje E iznoπenje rezultata skupnog ili pojedinaËnog rada npr. postera na neku od obraenih tema E sposobnost prepriËavanja kraÊih tekstova ili slijeda dogaaja E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu elementarnih jeziËnih funkcija E sposobnost postavljanja jednostavnih pitanja i odgovaranja na njih u sklopu poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja E reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uËenici
90

»ITANJE E pamÊenje pismovne slike rijeËi i reËenica na razini prethodno usvojenih zvuËnih uzoraka E uoËavanje razlika izmeu pisanja i izgovora kod uËestalih rijeËi E sposobnost Ëitanja reËenica i dijaloga nakon odsluπanih zvuËnih uzoraka E sposobnost prepoznavanja i razumijevanja poznatih imena, rijeËi i osnovnih reËenica u kratkim pisanim uputama E sposobnost razumijevanja i Ëitanja reËenica i kratkih, jednostavnih tekstova o poznatim sadræajima i opisa popraÊenih vizualnim sadræajima E sposobnost razumijevanja i Ëitanja kratkih i jednostavnih poruka s razglednica i jednostavnih obavijesti u svakodnevnim situacijama E svladavanje reËeniËne intonacije PISANJE E uoËavanje razlika izmeu pisma i izgovora kod uËestalih rijeËi i razlika izmeu pravopisa hrvatskoga i engleskog jezika E prepisivanje reËenica/kratkih tekstova koji su prethodno obraeni E sposobnost pisanja jednostavnih reËenica, Ëestitki za blagdane, kratkih poruka na razglednicama, osobnih podataka na obrascima E nadopunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju E pismeno odgovaranje na pitanja E povezivanje izmijeπanih dijelova kratkog teksta u logiËku cjelinu E pisanje voenih kratkih sastava u sklopu prethodno usvojenih sadræaja E pisanje rijeËi, reËenica i vrlo kratkih tekstova prema zvuËnom modelu - diktat INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Ophoenje s kulturalnim razlikama: razvijanje osjeÊaja za uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti kroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje kao osnova za razvijanje snoπljivosti i empatije prema drugomu i drugaËijemu. U pristupu nastavnim cjelinama i temama kao i kulturoloπkim, odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj i anglosaksonskoj kulturi. STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM Ovladavanje tehnikama preglednoga biljeæenja, nekim tehnikama uËenja: mnemotehnike, asocijacije, kontekst; koriπtenje vizualnih elemenata pri memoriranju jeziËnih sadræaja, ilustracija kao pomoÊnoga sredstva za razumijevanje sadræaja teksta, popisa rijeËi u udæbeniku i dvojeziËnih rjeËnika, moguÊnosti masovnih medija u funkciji uËenja stranoga jezika; voenje vlastitoga

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu rjeËnika/usustavljivanje rijeËi po tematskim podruËjima; predstavljanje rezultata pojedinaËnoga i skupnog rada; samostalno zakljuËivanje; razvoj samostalnoga i suradniËkog uËenja kroz rad u skupinama i na manjim projektima, svijesti o vlastitom napretku i razvoj sposobnosti samovrjednovanja i samoprocjene (portfolio, Europski jeziËni portfolio) i meusobnoga vrjednovanja uËenika; postupno preuzimanje odgovornosti za vlastito uËenje i napredak. 5.

Engleski jezik Izraæavanje vremena - sati, dijelovi dana, godiπnja doba, mjeseci u godini, izricanje vremena, glavni brojevi 1 - 1000, Ëitanje osnovnih raËunskih operacija i telefonskih brojeva KljuËne strukture i izriËaji: What’s the time? It’s 5 o’clock / half past 4/ a quarter to/ past 3. In the afternoon/ morning/ evening, on Sunday, in July/ summer, at midnight/ noon/ 2 o’clock What is your best friend's telephone number? What is twenty plus sixty-six? Moj svijet i oko njega - svakodnevne radnje, opisivanje svojega mjesta/grada /domovine i usporedba sa zemljama engleskoga govornog podruËja - atmosferske prilike, obiËaji, kultura, ponavljanje i proπirivanje rjeËnika vezanoga uz biljke i æivotinje - opisivanje mjesta, pojava, æivotinja KljuËne strukture i izriËaji: I go to school every day. The capital of Croatia is Zagreb. Trafalgar Square is the most famous square in London. A squirrel is smaller than a rabbit. A shark is more dangerous than a dolphin. The longest river in the world is the Nile. The most famous sight in New York is the Statue of Liberty... a story - stories, a box - boxes. Zdravlje i kako ga saËuvati - ponavljanje i proπirivanje: hrana, dnevni obroci, razgovor o zdravoj prehrani i zdravome naËinu æivota, usporedba hrane i prehrambenih navika u nas i u zemljama engleskoga govornog podruËja, bavljenje πportom / tjelesnim aktivnostima, higijena, kod lijeËnika, najËeπÊe tegobe KljuËne strukture i izriËaji: breakfast, brunch, lunch, dinner, supper, I'd like some... Would you like any...? I wouldn't like any... Don't go on buses and trams. Walk, walk and walk. Jump three times! Roll your shoulders!, I've got a sore throat/ a headache/a temperature/a runny nose. I cough/ sneeze a lot. Stomach, neck, arms, a foot - feet, a tooth - teeth, a child - children. An apple a day keeps the doctor away. Blagdani - obiËaji vezani uz proslavu BoæiÊa i Uskrsa u nas i u zemljama engleskoga govornog podruËja, proslava Valentinova, pisanje prigodnih poruka za Valentinovo, Halloween KljuËne strukture i izriËaji: carol singers, a pantomime, Jingle Bells, egg rolling, egg hunting, bobbing for apples, Be my Valentine!

5. RAZRED peta godina uËenja
CJELINE I TEME 1. Ja, moja obitelj i prijatelji - predstavljanje i opis sebe, Ëlanova uæe i πire obitelji i prijatelja, njihove tjelesne i karakterne osobine, ponavljanje starih i usvajanje novih naziva za zanimanja KljuËne strukture i izriËaji: My name is.../I am 10. I am from... I've got a small/big family. I live with my mother, my father..., My mum /dad is a teacher/ a cook/ a dentist/ a secretary/ a doctor/ a nurse/ a police officer. What would you like to be? I've got many friends. I've got/ He's got/ She's got a pet. I'm crazy about.../good at..., He/ She is/ isn't tall/ plump/ naughty. I've got/He's got blond hair and blue eyes; to be/ have/ have got. 2. Dom i oko njega Opisivanje doma/kuÊe/stana, soba, pokuÊstva te prostora izvan i oko njega - vrta, ulice, prometa KljuËne strukture i izriËaji: My/Her/His house/flat is small/big. There is a hall, a living room... There is a bed/a desk in his/David's room. There are a lot of drawings on the wall. My street is/isn't very long. in, on, under, in front of, behind. ©to uËimo u πkoli - nastavni predmeti u 5. razredu osnovne πkole, raspored sati, ponavljanje dana u tjednu, izricanje naredbi, engleska abeceda, slovkanje rijeËi KljuËne strukture i izriËaji: What is your favourite/least favourite subject? When do you have English/maths...? On Mondays, Can you spell your name? be good/bad at/be best in; I like/don't like geography/science...My sister is writing her homework now. Have you finished the exercise? Kako provodimo slobodno vrijeme imenovanje izvanπkolskih aktivnosti, πportova, hobija KljuËne strukture i izriËaji: How do you spend your free time? What do you usually do in the afternoon/evening/at five? I like...swimming. I play badminton on Mondays and Wednesdays. When did you start collecting stamps? I go skating/skiing in winter.

6.

7.

3.

8.

4.

IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po nastavnikovu izboru i/ili prema zanimanju uËenika, kao na primjer neka priËa, bajka, pjesma, strip i sl.

91

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu

Engleski jezik izricanje proπle svrπene radnje (past simple - uporaba nekoliko najuËestalijih glagola) Zamjenice E osobne zamjenice E postavljanje pitanja uporabom upitnih zamjenica (who, whose, what, when, which, why, how, how many) i odgovaranje na pitanja izricanjem razloga (Why...? Because...) E uporaba zamjenice there uz glagol to be (There is/are) E uporaba pokazne zamjenice/pridjeva this i that Imenice E izraæavanje pripadanja posvojnim genitivom (Saxon genitive) E razlikovanje i uporaba jednine i mnoæine imenica i nekih primjera nepravilne mnoæine vezanih uz tematska podruËja (wolf, mouse, sheep, fish, child) i neke osobitosti kod pisanja (story - stories, box - boxes) »lan E neodreeni Ëlan a / an Pridjevi E izraæavanje pripadanja uz pomoÊ posvojnih pridjeva (my, your, his, her, our, their) E stupnjevanje jednosloænih i viπesloænih pridjeva i stupnjevanje pridjeva good i bad Prilozi E prilozi mjesta, vremena i uËestalosti (here, there, today, yesterday, now, usually, always, sometimes) Prijedlozi E pravilna uporaba prijedloga za mjesto (on, in, into, under, behind, in front of, at, to, between, in the middle of, next to) Brojevi E glavni brojevi od 1 do 1000 E redni brojevi od 1 do 1000
E

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA
ZNANJA
LEKSI»KA PODRU»JA »lanovi uæe i πire obitelji, nastavni predmeti u 5. razredu osnovne πkole, glavni parni i neparni brojevi od 1 do 1000, redni brojevi od 1 do 1000, osnovne raËunske operacije, nadnevci, godine, telefonski brojevi, engleska abeceda, tjelesne i karakterne osobine ljudi, odjeÊa prema prigodi i godiπnjem dobu, atmosferske prilike, svianje i nesvianje, boje, unutraπnjost i okruæenje doma (kuÊe/stana), mjesto stanovanja /grad/dræava/domovina, odnosi u prostoru, godiπnja doba, mjeseci u godini, dani u tjednu, dijelovi dana, sati, biljke i æivotinje, voÊe, povrÊe i hrana u pojedinim dnevnim obrocima, zdrava prehrana, slobodno vrijeme, izvanπkolske aktivnosti, πportovi, hobiji, glazbala, blagdani. Do kraja 5. godine uËenja u 5. razredu osnovne πkole uËenici bi trebali aktivno rabiti oko 580 i razumjeti oko 660 leksiËkih jedinica. Pri obradbi novog leksiËkog gradiva ne bi trebalo uvoditi viπe od 7 do 9 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu uzimanja novoga gradiva. LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja. GRAMATI»KE STRUKTURE BuduÊi da je uËenicima ovo peta godina uËenja engleskoga jezika, gramatika se objaπnjava eksplicitno (present simple i present continuous za izraæavanje sadaπnjosti te past simple za izraæavanje proπlosti). Iako se gramatika objaπnjava eksplicitno, svakako valja napomenuti kako to ne znaËi uËenje gramatiËkih paradigmi i pravila uporabe navedenih glagolskih vremena napamet, a ni njihovo ispitivanje. UËenike je neophodno gramatiËki osvjeπÊivati, ali ih pritom valja i rastereÊivati, a to se postiæe primjenom razliËitih kreativnih metoda i naËina rada. S druge strane, present perfect simple za izraæavanje rezultata neke radnje ne objaπnjava se eksplicitno veÊ se takve jeziËne strukture globalno usvajaju u sklopu predloæenih tematskih jedinica. Na kraju 5. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Glagoli E prezent glagola to be i to have/have got u svim licima E izricanje radnje koja se ponavlja (present simple uËestalih glagola vezanih uz tematske jedinice potvrdni, upitni i nijeËni oblik, kratki odgovori na pitanja) E izricanje radnje koja se dogaa u trenutku govorenja (present continuous uËestalih glagola vezanih uz tematske jedinice - potvrdni, upitni i nijeËni oblik, kratki odgovori na pitanja) E razlikovanje radnje koja se ponavlja i radnje koja se dogaa u trenutku govorenja (present simple / present continuous) E izraæavanje zapovjedi i molbi imperativom E izraæavanje sposobnosti/nesposobnosti uporabom glagola can E izraæavanje æelja za buduÊnost uz pomoÊ glagola would
92

Na razini prepoznavanja
E E E

E

izraæavanje rezultata neke radnje (present perfect simple) phrasal verbs znakovi fonetske transkripcije (u svim πkolama / udæbenicima trebaju se rabiti opÊeprihvaÊeni simboli fonetske abecede) globalna uporaba odreenoga Ëlana the

JEZI»NE FUNKCIJE U sklopu obraenih tema i jeziËnih struktura: imenovanje i predstavljanje sebe, Ëlanova uæe i πire obitelji i prijatelja, nastavnih predmeta u 5. razredu osnovne πkole, opisivanje tjelesnih i karakternih osobina ljudi, imenovanje i opis zanimanja, biljaka i æivotinja, odjeÊe koju nosimo u odreenim prilikama i godiπnjim dobima, imenovanje πkolskih predmeta, Ëitanje osnovnih raËunskih operacija, nadnevaka i godine, telefonskih brojeva, usvajanje engleske abecede i slovkanje, opisivanje naËina provoenja slobodnoga vremena, svojega doma (kuÊe/stana), njegove unutraπnjosti i onoga πto ga okruæuje, svojega mjesta/grada/dræave/domovine i usporedba sa zemljama engleskoga govornog podruËja, snalaæenje u prostoru/na ulici, izraæavanje svianja i nesvianja, pripadnosti,

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu atmosfersko i kronoloπko vrijeme, prepriËavanje dogaaja iz proπlosti, opisivanje i usporedba hrane i hranidbenih navika u nas i u zemljama engleskoga govornog podruËja; sudjelovanje u dijalogu, Ëestitanje blagdana, upoznavanje s obiËajima uz proslavu nekih specifiËnih blagdana i roendana. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji integrirani su u predviena tematska podruËja kao npr. pozdravljanje, uljudno ponaπanje, oslovljavanje, Ëestitanje blagdana i roendana, neke aktivnosti vezane uz blagdane, imena vrπnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja, tipiËna prezimena, neka jela i prehrambene navike, odijevanje, prometna sredstva i ponaπanje u prometu, πportske aktivnosti i igre, neke osnovne informacije o zemlji/zemljama Ëiji se jezik uËi (npr. naziv zemlje i glavni grad, naziv neke regije/rijeke/planine i sl.). DjeËja knjiæevnost: na nastavi obraditi nekoliko tradicionalnih puËkih pjesmica i nekoliko kratkih autorskih pjesmica, uvoditi zagonetke, brzalice, rap, jazz chants i proverbijalne izraze. Obraditi jednu do dvije slikovnice s nepoznatom priËom i najmanje jednu kratku priËu, basnu, narodnu priËu ili sl. koju pojedini uËenici mogu samostalno proËitati.
E

Engleski jezik povezivanje elemenata priËe pomoÊu slikovnih kartica i sposobnost opisivanja slikovnoga predloπka iznoπenje rezultata skupnoga ili pojedinaËnoga rada npr. projekta ili postera na neku od obraenih tema prepriËavanje slijeda dogaaja verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu elementarnih jeziËnih funkcija sposobnost postavljanja i odgovaranja na jednostavna pitanja u sklopu poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uËenici samostalno mijenjaju pojedine elemente samostalno voenje kratkih dijaloga u sklopu poznatih situacija sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama/dijalozima

E

E E

E

E

E

E

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI
SLU©ANJE E razumijevanje i uzvraÊanje na naputke i naredbe na engleskom jeziku E povezivanje vidnoga (slikovnog) i sluπnoga jeziËnog sadræaja E razumijevanje jednostavnih izjavnih reËenica i pitanja; razumijevanje osnovne namjere sugovornika E razumijevanje govora normalne brzine i artikulacije poznate tematike E globalno i selektivno razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike E uoËavanje specifiËnosti izgovora i intonacije izvornih govornika i uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na materinski jezik E razumijevanje slovkanih rijeËi (spelling) GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR E sposobnost prepoznavanja, razlikovanja, razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika prema zvuËnom uzorku E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih i snimljenih zvuËnih uzoraka izdvojenih rijeËi, reËenica, brojalica i pjesmica vezanih uz predloæene jeziËne sadræaje i situacije E slovkanje rijeËi (spelling) E sposobnost koriπtenja jednostavnih reËenica za opisivanje osoba, predmeta i situacija
93

»ITANJE E prepoznavanje i Ëitanje fonetskih simbola E uoËavanje razlika izmeu pisma i izgovora kod uËestalih rijeËi E sposobnost Ëitanja reËenica, dijaloga i kraÊega teksta nakon odsluπanih zvuËnih uzoraka E sposobnost prepoznavanja i razumijevanja poznatih imena, rijeËi i jednostavnih reËenica u jednostavnim pisanim uputama E sposobnost razumijevanja i Ëitanja jednostavnih tekstova o poznatim sadræajima i opisa popraÊenih vidnim sadræajima E sposobnost razumijevanja i Ëitanja jednostavnih poruka s razglednica i jednostavnih obavijesti u svakodnevnim situacijama E svladavanje reËeniËne intonacije PISANJE E uoËavanje razlika izmeu pisma i izgovora kod uËestalih rijeËi te razlika izmeu pravopisa hrvatskoga i engleskog jezika E pisanje reËenica/kratkih tekstova tematike i rjeËnika koji su prethodno obraeni, Ëestitka za blagdane, kratkih poruka na razglednicama, osobnih podataka na obrascima E sposobnost pisanja jednostavnih reËenica E sposobnost pisanja jednostavnih tekstova o sebi i izmiπljenim osobama, mjestu gdje æive i πto rade E popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju prema uzorku i pisanje kraÊih reËenica E odgovaranje na pitanja E povezivanje pobrkanih dijelova kratkoga teksta u smislenu cjelinu E samostalno pisanje voenih kratkih opisa u sklopu prethodno usvojenih sadræaja E pisanje reËenica i vrlo kratkih tekstova prema zvuËnomu modelu - diktat. INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Ophoenje s kulturalnim razlikama: stvaranje osjeÊaja za uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti kroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje kao osnova za

100 (cardinal and ordinal numbers). There are fields.prostorije. much-many/more/the most. medije. a hundred . popisa rijeËi u udæbeniku i dvojeziËnih rjeËnika.. one thousand .. zdrava hrana.. We went home after school yesterday. When did they arrive in London?. voenje vlastitoga rjeËnika. likovna i glazbena umjetnost i knjiæevna djela. usvajanje rjeËnika vezanog uz ekologiju i osvjeπÊivanje potrebe za zaπtitom okoliπa KljuËne strukture i izriËaji: We must protect the environment/ stop pollution/ recycle paper/glass/plastic bottles. karakterne osobine i izgled osoba. ilustracija kao pomoÊnoga sredstva za razumijevanje sadræaja teksta. 6. Last summer I went to. priËanje o planovima i namjerama KljuËne strukture i izriËaji: Have you finished your work?.. opisivanje doma . prikaz rezultata pojedinaËnog i skupnoga rada. Europski jeziËni portfolio) i meusobnoga vrjednovanja uËenika...Nastavni plan i program za osnovnu πkolu razvijanje snoπljivosti i empatije prema drugomu i drugaËijemu.ponavljanje i proπirivanje rjeËnika. I've done my homework. 2. usustavljivanje rijeËi po tematskim podruËjima. 3.No. mjesta u gradu. She is going to visit her friends. there aren't any. Moj dom . izricanje prave sadaπnjosti KljuËne strukture i izriËaji: to be. razvoj samostalnoga i suradniËkoga uËenja. in May. samostalno zakljuËivanje. πport. Then you can send SMS messages to your friends. kultura i . but she didn't.ponavljanje i proπirivanje rjeËnika . Irska. In ten years we'll have no water. big eyes/nose. trams.. How much money/sugar/tea. clumsy/jealous/proud/hardworking/lazy . in the afternoon. Can we surf the Internet now? . æivotu i okoliπu. there are some. SAD.razgovaranje o zdravoj hrani. Australija i Novi Zeland .. Are there any flowers? . kao na primjer priËe ili se pripremaju tematski panoi i projekti. samoprocjene (portfolio.? 94 7. She played tennis last weekend. you can't.two hundred. svakodnevne obveze u kuÊi i πkoli. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po nastavnikovu izboru i/ili prema zanimanju uËenika.. theatres. zaviËaj. moja obitelj i prijatelji . elektroniËke poπte i interneta u uËenju stranoga jezika. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj i anglosaksonskoj kulturi.four thousand. mediji. RAZRED πesta godina uËenja CJELINE I TEME 1.. on Monday. razgovor o prednostima æivota u gradu i na selu KljuËne strukture i izriËaji: there is/ there are. trgovine. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Obitelj i prijatelji.upoznavanje kulture i civilizacije te znamenitih osoba KljuËne strukture i izriËaji: He was a famous doctor/ writer/ composer. koriπtenje vidnih elemenata radi memoriranja jeziËnih sadræaja.upoznavanje nekih blagdanskih obiËaja. I like playing football.usvajanje rijeËi i izraza vezanih uz slobodno vrijeme. kronoloπko i atmosfersko vrijeme. pomoÊ u kuÊi. mjesto stanovanja: dom. on July 15. putovanja. have/have got. U pristupu nastavnim cjelinama i temama kao i kulturoloπkim. can/may: May I go out? . The air is clean/fresh/polluted. curly/straight hair. 4. We must do our homework. I like living in the city/in my village. woods .. zagaenje i zaπtita okoliπa. πport. sweet home.? How many apples/cars/people. 1 .... There's no place like home.. Ja. prepriËavanje svojih doæivljaja i iskustava. izricanje svakodnevnih radnji i obveza. pisanje biljeæaka i natuknica radi boljega pamÊenja. buduÊi dogaaji.opisivanje osobina i izgled ljudi. uoËavanje i pronalaæenje pravilnosti i analogija. 5.. you may not. putovanja. This is the best painting I have ever seen. raËunala. grad. svijesti o vlastitom napretku i razvoj sposobnosti samovrjednovanja.. likovna i glazbena umjetnost usvajanje rjeËnika vezanoga uz temu KljuËne strukture i izriËaji: good/better/the best..No.. at school... Blagdani . Zemlje engleskoga govornog podruËja Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske. museums. at five o' clock. plesova naroda engleskoga govornog podruËja KljuËne strukture i izriËaji: ponavljanje veÊ usvojenih struktura i izraza te usvajanje novih ovisno o prigodnim materijalima i pojedinom blagdanu. I always/ sometimes/ never go to bed at 10 p. There are tall buildings.m. In my room there is/are.. Slobodno vrijeme . Naπe zdravlje i okoliπ . bad/worse/the worst. Home. must/have to. meadows. STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM Ovladavanje tehnikama preglednoga biljeæenja. igara. not hers. share the room with. This is my room. I like reading fables/novels/comics. Engleski jezik Knjiæevnost.. I don't like listening to operas. He won his 3rd gold medal in swimming.No. zdravo tijelo.with my friends.. I'm going to play football tomorrow. odjeÊa. namjeπtaj. 6. jela. I usually read in bed but today I'm watching a film. /Yes. ulica. moguÊnosti masovnih medija u funkciji uËenja stranoga jezika. pjesama. Sadræaji se obogaÊuju novim sluπnim i vidnim materijalima. Kanada.

upoznavanje kulture i civilizacije. basnu. izricanje radnji koje se upravo dogaaju. raspored sati. prepriËavanje proπlih dogaaja. slobodno vrijeme. opisivanje predmeta i situacija. any. kratki odgovori na pitanja) E izricanje obveze uz pomoÊ must / have to E simple future za predvianje buduÊih radnji E izricanje proπle radnje uz pomoÊ simple past pravilnih i nepravilnih glagola E would za izricanje æelje Zamjenice E posvojne zamjenice (mine. little. koje su upravo zavrπile i buduÊih radnji. odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji integrirani su u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr. snalaæenje u prostoru i vremenu. pjesme. razumijevanje osnovne namjere sugovornika E globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate tematike E uoËavanje specifiËnosti izgovora i intonacije izvornih govornika i uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na materinski jezik E razumijevanje slovkanih rijeËi (spelling) . Ëestitanja. stanovanje. traæenje i davanje informacija. muzejima. upitni i nijeËni oblik) E simple future za predvianje buduÊih radnji E traæenje dopuπtenja uz pomoÊ glagola can i may (upitni i nijeËni oblik. upitni i nijeËni oblik) E present simple u odnosu na present continuous E phrasal verbs E planirana buduÊa radnja uz pomoÊ going to future (potvrdni.. yours. opisivanje svojega doma. ukljuËujuÊi zagonetke. znamenitih osoba i tipiËnih blagdanskih jela zemalja engleskoga govornog podruËja i usporeivanje s Hrvatskom. dugi i nepravilni pridjevi good. pozdravljanje. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Glagoli E glagoli to have/have got i to be. poznatim povijesnim osobama iz podruËja knjiæevnosti. proslava blagdana. a na razini razumijevanja do 880 leksiËkih jedinica.. many E razlika izmeu How much? i How many?. dnevne obveze vrπnjaka. Pridjevi E stupnjevanje pridjeva (kratki. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E prepoznavanje. Ëestitanje blagdana. Na kraju 6. onih koje se ponavljaju. uljudno ponaπanje. koju pojedini uËenici mogu samostalno proËitati. razreda osnovne πkole uËenici bi trebali usvojiti i samostalno rabiti oko 780. izletiπtima. umjetninama. your. likovne. galerijama.) E ponavljanje osobnih zamjenica Imenice E tvorba mnoæine imenica E brojive i nebrojive imenice E neodreena koliËina uz pomoÊ some. tipiËna blagdanska jela i sl. nacionalnim parkovima. opisivanje karakternih osobina i izgleda osoba. much. GRAMATI»KE STRUKTURE Gramatika se tumaËi u kontekstu situacije bez mehaniËkoga zapamÊivanja paradigmi i ispitivanja pravila i konteksta. razlikovanje i razumijevanje fonoloπkih.. pisanje Ëestitki. struktura there is /are E present simple (potvrdni. Predvia se aktivno usvajanje oko 10 novih leksiËkih jedinica po satu obradbe novoga gradiva. odjeÊe. poruka i pisama. Obraditi jednu nepoznatu priËu ili kratku priËu. glavnim gradovima. naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika E razumijevanje paæljivo artikuliranoga govora E razumijevanje i izvrπavanje uputa i naredbi E povezivanje vidnoga i sluπnoga jeziËnog sadræaja E razumijevanje izjavnih. brzalice. bad. DjeËja knjiæevnost: obraditi nekoliko autorskih pjesmica ili tradicionalnih pjesmica. nekim poznatim spomenicima. informacije o zemljama. nijeËnih i upitnih reËenica. oslovljavanje. postavljanje pitanja. izraæavanje stava. much. jazz chants i proverbijalne izraze. rap. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki. ritmiËkih. proËitati najmanje dvije ilustrirane kratke priËe od kojih jedna moæe biti strip.brojive i nebrojive imenice E neke uporabe glagolske imenice (gerund): I like swimming in the sea. far) E posvojni pridjevi (my. narodnu priËu ili sl.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu civilizacija zemalja engleskoga govornog podruËja i znamenite osobe u Hrvatskoj i zemljama engleskoga govornoga podruËja. grada ili mjesta.) Prijedlozi E prijedlozi mjesta i vremena Prilozi E prilozi uËestalosti i njihovo mjesto u reËenici E prilozi i priloæne oznake vremena Brojevi E glavni i redni brojevi od 1 do 1000 95 Engleski jezik Na razini prepoznavanja E present perfect simple za izricanja rezultata radnje JEZI»NE FUNKCIJE U sklopu obraenih tema i jeziËnih struktura: priËanje o sebi i drugima. pjesme. glazbene kulture te ostalim obiËajima vezanim uz svakodnevni æivot. izricanje sklonosti i potreba. LeksiËke jedinice treba neprestano ponavljati i cikliËki proπirivati prema tematskim sadræajima i interesima uËenika. roendana i sl. obitelji i prijateljima. opisivanje kronoloπkoga i atmosferskoga vremena. upitni i nijeËni oblik) E present continuous (potvrdni... many. odijevanje. Na kraju 6. razne informacije o blagdanskim i drugim obiËajima. Pristup je kognitivan i eksplicitan uz postupnu uporabu gramatiËkoga nazivlja i usustavljivanje gradiva. uljudno ponaπanje. obiËaji. igre. usporeivanje predmeta i osoba.

When I was a teenager I had a car accident. RAZRED sedma godina uËenja CJELINE I TEME 1. samoprocjene (portfolio. udæbeniËkoga rjeËnika za pronalaæenje znaËenja i naËina pisanja rijeËi. IZGOVOR E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova engleskoga jezika E reproduciranje reËeniËne intonacije E reproduciranje zvuËnih modela E spelling (izgovor slova abecede) E pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvuËnih modela E verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu jeziËnih funkcija E sposobnost pamÊenja i reproduciranja sadræaja obraene cjeline E sposobnost odgovaranja i postavljanja pitanja u sklopu poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja E sposobnost opisivanja osoba. situacija E sposobnost opisivanja slikovnoga predloπka E povezivanje elemenata priËe. predstavljanja rezultata pojedinaËnoga i skupnoga rada npr. dijaloga. obavijesti u svakodnevnim situacijama E glasno Ëitanje tekstova prethodno obraenih struktura i rjeËnika E svladavanje reËeniËne intonacije E samostalno Ëitanje fonetskih simbola u rjeËniku E samostalno odgovaranje na zadana pitanja i rjeπavanje zadataka nakon Ëitanja teksta PISANJE E pisanje po diktatu nakon prethodno obraenih sadræaja E uoËavanje razlike izmeu pisanja i izgovaranja te razlike izmeu pravopisa hrvatskoga i engleskog jezika E pisanje rijeËi po zvuËnom modelu . razvoj samostalnoga i suradniËkoga uËenja. Æivot mladih i njihovi problemi . odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj i anglosaksonskoj kulturi. Europski jeziËni portfolio) i meusobnoga vrjednovanja uËenika. 7. o æivotu i problemima u razredu i πkoli KljuËne strukture i izriËaji: My son never talks to me.slovkanih slova abecede E pisanje Ëestitki. drugima. I didn't get hurt. This is the worst excuse I have ever heard. uporaba vizualnih elemenata u svrhu pamÊenja jeziËnih sadræaja.. STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM Ovladavanje tehnikama preglednog biljeæenja. πkolovanja 96 E E Engleski jezik popunjavanja tekstova rijeËima koje nedostaju sposobnost povezivanja elemenata predloæenoga teksta i pismeno odgovaranje na pitanja povezivanje izmijeπanih reËenica.. poruka na razglednicama. primjena tehnika zapamÊivanja. razgovora u smislenu cjelinu E iznoπenje rezultata skupnoga ili pojedinaËnog rada E sposobnost prepriËavanja slijeda dogaaja uz likovne poticaje E reproduciranje dijaloga u kojima uËenici samostalno mijenjaju pojedine dijelove E sudjelovanje u dramatizacijama/dijalozima uz predloæene jeziËne sadræaje E postavljanje jednostavnijih pitanja i odgovaranja na njih u sklopu poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja »ITANJE E sposobnost razumijevanja pisanih uputa E sposobnost Ëitanja tekstova i dijaloga nakon odsluπanoga zvuËnog uzorka E sposobnost razumijevanja i Ëitanja tekstova o poznatim sadræajima i opisa popraÊenih vidnim sadræajima E sposobnost razumijevanja i Ëitanja tekstova s razglednica. uoËavanje i pronalaæenje pravilnosti i analogija. We didn't pay attention to. My father flies to New York every Saturday but this Saturday he is leaving for Berlin.. . Who opened the door? Who did you see? What happened three days ago? What did you do? She is more beautiful than her friend. razvijanje kognitivnih i metakognitivnih strategija pri rjeπavanju zadataka. mjestu æivljenja i rada. They lived/flew/went/had/bought. postera o nekoj od obraenih tema.razgovaranje o problemima mladih u suvremenom svijetu. kraÊih pisama. kratkih pisama. razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj samovrjednovanja. I had to call my friend yesterday to pick me up at my home because my leg hurt badly. o ljubavi i prijateljstvu. o sukobu naraπtaja. dijaloga.. U pristupu nastavnim cjelinama i temama kao i kulturoloπkim. kraÊih tekstova u smislenu cjelinu samostalno pisanje kraÊih opisa u sklopu prethodno obraenih sadræaja ispunjavanje obrasca s osobnim podatcima samostalno snalaæenje u pisanju ispita znanja nakon πto su sadræaji uvjeæbani samostalno i zajedniËko osmiπljavanje tekstova i grafiËkih rjeπenja za razredni pano E E E E E INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Ophoenje s kulturalnim razlikama: razvijanje osjeÊaja za uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti kroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje kao osnova za razvijanje snoπljivosti i empatije prema drugomu i drugaËijemu. novih medija u uËenju stranog jezika.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA. voenje vlastitoga rjeËnika. pisanje biljeæaka i natuknica radi boljeg pamÊenja. predmeta. osobnih podataka na obrascima E sposobnost pisanja o sebi.

Ne bi trebalo uvoditi viπe od 10 do 12 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu obradbe novoga gradiva.houses... I haven't finished yet. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Predstavljanje sebe. that. We are going to travel by rocket in the future. ekoloπke teme o ugroæenosti biljnih i æivotinjskih vrsta i zagaenju okoliπa i kako pomoÊi. Slobodno vrijeme i kako ga provodimo razgovaranje o televizijskom programu. . It was raining heavily the whole day yesterday. razgovor o problemima mladih u suvremenom svijetu i o sukobu generacija. a razumjeti oko 1100 leksiËkih jedinica.priËanje o vlastitim doæivljajima i pustolovinama i o likovima iz maπte. Na kraju 7.feet. glazba/filmovi/knjige koje volim. vrstama filmova. I can see the waves crashing on the beach. my friend was watching TV. nowhere.. zanimanja. πkolovanje. 5. upitni i nijeËni oblik) 97 4. stanovanja.Take the 77 bus. house . children's room. 3. usporeivanje raznih obiËaja vezanih uz proslavu Nove godine KljuËne strukture i izriËaji: ponavljanje veÊ usvojenih struktura uz uvoenje novih ovisno o prigodnim materijalima i pojedinom blagdanu. obradba tema vezanih uz kulturu i civilizaciju zemalja engleskog govornog podruËja i usporedba s Hrvatskom. She has already finished her homework. the Sava. . Milly was watching television when she heard a loud crash. Do kraja 7. πportovima.Girl's room. Already/yet. 6. zanimanjima i poslovima.. Excuse me. poslova. Ëitanje i/ili sluπanje ulomaka iz priËa ili romana za djecu i omladinu KljuËne strukture i izriËaji: They bought themselves some ice-cream.. opis osoba. It is an animal that lives in the desert. piano . girls' room. PreporuËuje se uporaba izvornih tekstova na engleskom jeziku primjerena jeziËnoj kompetenciji uËenika. Gramatika se tumaËi i provjerava situacijski bez mehaniËkog zapamÊivanja paradigmi i pravila.potvrdni./How can I get to. obiËaji i usporedba s Hrvatskom.ponavljanje i proπirivanje rjeËnika na temu zdravoga æivota. He was a writer who spent the whole life in a small village. We'll be able to talk to people from other planets. traæenje i davanje informacije o putu do nekog mjesta. baby . She is looking at herself in the mirror. godine uËenja u 7. Anybody. LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja. projekti. My favourite film is. Sadræaji se obogaÊuju novim sluπnim i vidnim materijalima..potvrdni. foot . upoznavanje zemalja engleskoga govornog podruËja znamenitosti. I could sing but I couldn't play a musical instrument. fish . prijedlozi kako pomoÊi ugroæenim vrstama te kako oËuvati planet Zemlju KljuËne strukture i izriËaji: who. vrstama glazbe. odlasku u kino. Svakidaπnjica . blagdani i proslave. I often listen to classical music. While I was cooking. Ëitanju knjiga i knjiæevnosti KljuËne strukture i izriËaji: Can/be able to. kao na primjer o ugroæenim biljnim i/ili æivotinjskim vrstama u Hrvatskoj/svijetu. upitni i nijeËni oblik E razlikovanje uporabe present simple/continuous E past simple pravilnih i nepravilnih glagola E trajanje radnje u proπlosti . Ëlanova uæe i πire obitelji i prijatelja. Man .. stanovanju. The USA.. SAD. can you tell me the way to . Some people won't like the moon. sluπanju glazbe (vrste glazbe).past continuous (potvrdni. naËin æivota. Novi Zeland./Turn left at the traffic lights . the Adriatic Sea. prepriËavanje i razgovor o vlastitim doæivljajima. Tourists will stay in hotels on the moon.. Australija. posteri. Endangered species live all over the world. za izricanje sadaπnjosti i buduÊnosti E present simple . razgovaranje o ugroæenim biljnim i æivotinjskim vrstama u Hrvatskoj i svijetu. Mark Twain's novels are very good but I prefer reading about Harry Potter's adventures.men. Irska.obiljeæavanje BoæiÊa i Uskrsa radom na prigodnim tekstovima i pjesmama.. The wolf and the brown bear live in the forests of Croatia... something. Doæivljaji i maπta . I have known him for 3 years. What can we do to protect them? Where do they live? In forests/seas/lakes/deserts. boy boys. poznatim glumcima/redateljima. putovanja snalaæenje u nepoznatom gradu/stranom svijetu KljuËne strukture i izriËaji: Since/for. o zdravom naËinu æivota.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 2. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Glagoli E present continuous . which. upitni i nijeËni oblik. Zemlje engleskoga govornog podruËja Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske.pianos. goose geese.fish(es).babies. GRAMATI»KE STRUKTURE Pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz uporabu gramatiËkog nazivlja i usustavljivanje gradiva. razgovor o slobodnom vremenu .odlasku u kino (vrste filmova). Kanada. πportu i literaturi.. razredu osnovne πkole uËenici bi trebali aktivno rabiti oko 1000 leksiËkih jedinica.. IZBORNE TEME U sklopu 10% nastavnih sati tijekom godine obrauju se po izboru nastavnika i/ili uËenika priËe ili pripremaju tematski panoi./I saw it last week. I have known him since 2001. Engleski jezik Blagdani .

imena vrπnjaka u zemlji/zemljama engleskoga govornog podruËja. godina. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih. whose. od kojih neke mogu biti tekstovi pjesama popularne ili rock glazbe. Knjiæevnost za djecu i mlade: I dalje se uvode autorske pjesme. prepriËavanje vlastitih doæivljaja iz proπlosti.) E odnosne zamjenice (who. Ëestitanje blagdana. piscima i autorima koji dolaze iz zemalja engleskoga govornog podruËja. glediπta i zamisli o oËuvanju okoliπa. predmeta. ReËenica E subjektna i objektna pitanja s who i what Na razini prepoznavanja E odnosne reËenice E Engleski jezik tipiËna prezimena. neka . odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji integrirani su u predviena tematska podruËja kao npr. autorske basne ili bajke i sl. izraæavanje miπljenja. that. proπlosti i buduÊnosti E uporaba modalnoga glagola would Zamjenice E pravilna uporaba osobnih zamjenica (subjekt /objekt) E neodreene zamjenice (anybody. Kroz tematske jedinice susreÊu se sa znaËajnim osobama. meu vrπnjacima u razredu i u æivotu. itd. te s njihovim knjiæevnim djelima i likovima. neke aktivnosti vezane uz blagdane. Takoer uvodimo najmanje dvije kratke priËe. provoenje slobodnoga vremena i praznika. πportskih rezultata. pojedine dijelove zemalja i obiËaje ljudi. naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika E sposobnost razumijevanja paæljivo artikuliranoga govora E sposobnost razumijevanja i izvrπavanja uputa i naredbi E sposobnost razumijevanja uputa o tome kako stiÊi do odreenoga mjesta u nepoznatom mjestu/gradu E sposobnost povezivanja vidnoga i sluπnoga jeziËnog sadræaja E reagiranje na naputke i naredbe na engleskom jeziku E razumijevanje izjavnih i upitnih reËenica. ritmiËkih. situacija E davanje uputa kako stiÊi do odreenoga mjesta u mjestu/gradu E sposobnost opisivanja slikovnoga predloπka 98 JEZI»NE FUNKCIJE U sklopu obraenih tema i jeziËnih kultura: predstavljanje sebe. problema vezanih uz odnos s roditeljima. osobama iz pop kulture. which. upitni i nijeËni oblik) E uporaba modalnoga glagola have to + infinitive za izricanje obveze u sadaπnjosti i proπlosti E uporaba modalnoga glagola can/be able to za izricanje sposobnosti u sadaπnjosti. ritmiËkih. velike gradove i njihove zanimljivosti i kulturne spomenike.going to future E radnja u present perfectu (potvrdni. Ëitanje datuma. nazivi ulica i trgova. where) Imenice E razlikovanje i uporaba jednine i mnoæine imenica pravilne i nepravilne mnoæine E glagolske imenice E proπirivanje znanja o brojivim i nebrojivim imenicama E posvojni genitiv u jednini i mnoæini »lan E uporaba Ëlana uz gradivne imenice. pisanje i Ëitanje adresa. razumijevanje uputa kako stiÊi na odreeno mjesto. raspored dnevnih i tjednih aktivnosti. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki. Ëestitanje blagdana. vlastita imena i zemljopisne pojmove Pridjevi E proπirivanje stupnjevanja pridjeva novim primjerima nepravilnoga stupnjevanja Brojevi E ponavljanje glavnih i rednih brojeva. proπlosti i buduÊnosti. pozdravljanje. IZGOVOR E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova engleskoga jezika E sposobnost raspoznavanja. Ëlanova uæe i πire obitelji i prijatelja. razmiπljanje o sadaπnjosti. kupovanje namirnica. UËenici upoznaju povijest zemalja engleskoga govornog podruËja. problema mladog naraπtaja. U sedmoj godini uËenja uËenike potiËemo da proËitaju najmanje jednu neπto dulju pripovijetku ili kraÊi roman tematski i jeziËno primjeren njihovoj dobi. naËin stanovanja. planovi za buduÊnost. naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih akustiËkih modela E spelling (izgovor slova abecede) E sposobnost pamÊenja i reproduciranja sadræaja obraene cjeline E sposobnost opisivanja osoba. telefonskih brojeva i sl. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E sposobnost prepoznavanja. uljudno ponaπanje. nowhere) E povratne zamjenice (myself. razumijevanje osnovne namjere sugovornika E globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate tematike E uoËavanje specifiËnosti izgovora i intonacije izvornih govornika i uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na materinski jezik E razumijevanje slovkanih rijeËi (spelling) GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA. iz mjuzikla ili sl. predvianja u buduÊnosti. imenovanje i opisivanje aktivnosti u slobodno vrijeme. izraæavanje srodnosti/pripadnosti. something. razlikovanja i razumijevanja fonoloπkih.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu razlikovanje uporabe past simple i past continuous izricanje trajanja jedne ili viπe istodobnih radnji u proπlosti i trajanja jedne radnje prekinute drugom radnjom E buduÊa radnja i predvianje izraæeno sa simple future E planovi u buduÊnosti . oslovljavanje. yourself. davanje savjeta.

blagdanski obiËaji. na πportskim priredbama.slovkanih slova abecede E uoËavanje razlika izmeu grafije i izgovora te razlike pravopisa izmeu hrvatskoga i engleskog jezika E pisanje diktata E sposobnost pisanja prema uzorku E pisanje Ëestitki. primjena tehnika zapamÊivanja (npr.) sposobnost prepriËavanja uz likovne poticaje. pisama. opisa mjestu æivljenja i rada. prepriËavanje slijeda dogaaja sposobnost prepriËavanja proËitanoga i obraenoga teksta sposobnost prepriËavanja osobnih doæivljaja verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu jeziËnih funkcija sposobnost odgovaranja i postavljanja pitanja u sklopu poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja reproduciranje dijaloga u kojima uËenici samostalno mijenjaju pojedine dijelove samostalno voenje dijaloga u sklopu poznatih situacija sudjelovanje u dramatizacijama i igranju uloga E E E samostalno snalaæenje u pisanju ispita znanja nakon uvjeæbanih sadræaja samostalna i zajedniËka izradba tematskih postera samostalno pisanje voenih sastavaka stvaralaËko pisanje . poticanje uËenika na koriπtenje strategija uËenja primjerenih njihovu uzrastu: oluja ideja (brainstorming). antonimi i dr. npr. provoenje slobodnog vremena i praznika i sl.) Kulturoloπkim i odgojnim sadræajima pristupa se kontrastivno. ulici.). mentalne mape (mind maps). STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM Ovladavanje tehnikama preglednoga biljeæenja. poticanje uËenika na stvaralaËko pisanje INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Ophoenje s kulturalnim razlikama: senzibilizacija za uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti kroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje kao osnova za razvijanje snoπljivosti i empatije prema drugomu i drugaËijemu (npr. I'm going to study at the university. RAZRED osma godina uËenja CJELINE I TEME 1. analiza. prezimena. vaænost uËenja stranih jezika KljuËne strukture i izriËaji: You should talk to your parents about the problem. razvoj samostalnoga i suradniËkog uËenja. imena. postera o nekoj od obraenih tema. saæimanje i dr.). kraÊih pisama. dijaloga. osobnih podataka na obrascima E sposobnost pisanja o sebi i drugima. samoprocjene (portfolio. razvijanje kognitivnih i metakognitivnih strategija uËenja pri rjeπavanju zadataka (npr. crteæi.pisanje voenih sastavaka i pjesama s prethodnom pripremom. odabir zanimanja i traæenje zaposlenja. koriπtenje vizualnih elemenata radi memoriranja jeziËnih sadræaja (boje.). koriπtenje novih medija u uËenju stranoga jezika. I'll help you carry the bag. OdgovarajuÊi sadræaji u hrvatskoj kulturi usporeuju se s onima u kulturi zemalja engleskoga govornog podruËja te drugih kultura uopÊe. predstavljanja rezultata pojedinaËnoga i skupnog rada. mnemotehnike. problemi vezani uz odnos meu naraπtajima. »ITANJE E sposobnost razumijevanja i Ëitanja pisanih uputa E sposobnost Ëitanja pripovjednih tekstova i dijaloga nakon sluπanja uzorka E sposobnost razumijevanja i Ëitanja tekstova o poznatim sadræajima i opisa popraÊenih vidnim sadræajima E sposobnost razumijevanja i Ëitanja tekstova s razglednica. πkolovanja E samostalno odgovaranje na zadana pitanja i rjeπavanje zadataka nakon proËitanoga teksta E nadopunjavanje tekstova rijeËima koje nedostaju E sposobnost povezivanja dijelova predloæenoga teksta i pismeno odgovaranje na pitanja E povezivanje izmijeπanih reËenica. obavijesti u svakodnevnim situacijama E glasno Ëitanje tekstova prethodno obraenih struktura i rjeËnika E svladavanje reËeniËne intonacije E samostalno Ëitanje fonetskih simbola u rjeËniku PISANJE E pisanje rijeËi po zvuËnom modelu . npr. uoËavanje i pronalaæenje pravilnosti i analogija. . koriπtenje udæbeniËkog i dvojeziËnog rjeËnika za pronalaæenje znaËenja i naËina pisanja rijeËi. voenje vlastitoga rjeËnika. nasilje meu πkolskom djecom. razgovaranje o neprihvatljivom ponaπanju mladih. stanovanje. teksta ili sl. rime. koriπtenje konteksta radi lakπega razumijevanja. razgovora u smislenu cjelinu iznoπenje ishoda skupnoga ili pojedinaËnog rada (postera. poruka na razglednicama. sinonimi. zaokruæivanje i sl. Europski jeziËni portfolio) i meusobnoga vrjednovanja uËenika.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu E Engleski jezik E E E E E E E E E E povezivanje elemenata priËe. dijaloga i kraÊih tekstova u smislenu cjelinu E samostalno pisanje kraÊih opisa u sklopu prethodno obraenih sadræaja E ispunjavanje obrasca s osobnim podacima E pisanje po diktatu nakon prethodno obraenih sadræaja 99 8. podcrtavanje. »ovjek u obiteljskom i druπtvenom krugu problemi mladih. razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj samovrjednovanja. predvianje sadræaja teksta na osnovi naslova. pisanje biljeæaka i natuknica radi boljega pamÊenja. anagrami. Quick-quickly.

Putovanja .tvorba. zaπtita od zaraznih bolesti).etc. whose. Sadræaji se obogaÊuju novim sluπnim i vidnim materijalima. kultura i civilizacija. be able to. Columbus discovered America but it was named after Amerigo Vespucci. planiranje putovanja. LeksiËko se gradivo cikliËki ponavlja i proπiruje novim temama. Where did you spend your winter holidays?We went to Greece.. skrb o mladima. blagdani. ought to. I'm leaving tomorrow. My parents always tell me not to leave the light on. Irska.oblik i razlike E povratne zamjenice E neodreene zamjenice Imenice E ponavljane tvorbe pravilne i nepravilne mnoæine imenica i proπirivanje znanja o brojivim i nebrojivim imenicama 100 3. uporaba i razlikovanje uporabe E past simple/continuous . Zemlje engleskog govornog podruËja (Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske. Mladi i njihovi interesi . Engleski jezik ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA »ovjek u obiteljskom i druπtvenom krugu (obitelj.planiranje putovanja. uporaba Zamjenice E osobne zamjenice (u nominativu i objektnom padeæu) E odnosne zamjenice (who. Na kraju 8. traæenje zaposlenja). Australija) i Hrvatska . rat. razvoj tehnologije raËunalo. glazba. ekoloπki problemi.provoenje slobodnog vremena (mediji. People leave their pets in the street. stanovanje.). posebice iz podruËja kulture i civilizacije. obrazovanje KljuËne strukture i izriËaji: London is the capital of England/the UK. In 10 years computers will be used in all schools. Do kraja 8. Today's fashion is much nicer than. glad. o ljubavi i zaljubljivanju KljuËne strukture i izriËaji: She has already seen that comedy. . teme iz kulture i civilizacije zemalja engleskoga govornog podruËja i Hrvatske (npr. Planira se uvoenje 12 . mobitel KljuËne strukture i izriËaji: The natural habitats of many animals are destroyed by human activity. must/have to. internet. slobodno vrijeme (mediji. whom) E posvojne zamjenice u usporedbi s posvojnim pridjevima . rad turistiËke agencije. Sugar/ tea/coffee/money/information/advice/news. may/might.opisivanje aktivnosti vezanih uz blagdane i usporedba obiËaja s naπim obiËajima u Hrvatskoj KljuËne strukture i izriËaji: ponavljanje veÊ usvojenih struktura i uvoenje novih struktura ovisno o prigodnim materijalima i pojedinom blagdanu. The train leaves at two o’clock. Croatia has got the most beautiful coast in the world.. izvjeπÊa o putovanjima. Kanada. oblici. putovanja (turizam. turistiËko snalaæenje u stranoj zemlji i s tim u vezi vaænost engleskoga kao svjetskoga jezika).. nasilju meu djecom. GramatiËke strukture usporeuju se sa sliËnima u hrvatskom jeziku. My/mine. UËenike treba poticati na Ëitanje izvornih tekstova na engleskom jeziku u skladu s razinom njihove jeziËne kompetencije. He likes coffee but he doesn't like tea. Treba poveÊati broj izvornih tekstova. that.. prijatelji.. izvjeπtavanje o putovanju.. Blagdani . She was at the theatre yesterday. AIDSu. shall/should. ugroæene vrste. GRAMATI»KE STRUKTURE Gramatika se uvodi i uvjeæbava i na komunikacijskim uzorcima. svijet u kojem æivimo/problemi suvremenoga ËovjeËanstva (siromaπtvo. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine obrauju se po izboru nastavnika i/ili uËenika priËe ili pripremaju tematski panoi ili projekti kao na primjer o modi. a metajezik se koristi u sklopu struktura propisanih programom. mladeæ i odrasli i njihovi problemi.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 2. razreda uËenici bi trebali aktivno rabiti 1300 leksiËkih jedinica. uporaba E simple future/going to future/present simple/present continuous za izricanje buduÊe radnje E modalni glagoli: proπirivanje znanja o uporabi i oblicima (can/could. glazba. siromaπtvo. will/would) E can s glagolima percepcije E pasiv osnovnih glagolskih vremena (simple present /future/simple past) tvorba. ukljuËivanje Hrvatske u EU).tvorba. 6. This book is mine. πport) razgovaranje o izgledu i modi. Hrvatska kao turistiËko odrediπte KljuËne strukture i izriËaji: It says in the brochure that.razgovaranje o problemima u svijetu: glad.zemljopisna obiljeæja. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Glagoli E present simple/present continuous/present perfect .. Ëitanje. πport). problemi vezani uz posao. svakidaπnjica (zdravlje. 4. Svijet oko nas . Drinking tea is not so popular among young people in the UK. snalaæenje u stranoj zemlji. While I was sitting in the doubledecker a man with a bowler hat on got in. oblici. Many people die of starvation in Africa.14 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu uzimanja novoga gradiva. which. SAD. oblici. don't they? You must take care of your pet. dogaaji iz povijesti.. 5. ekoloπki problemi. kuÊni ljubimci. ≈kada bih mogao zaæeljeti 3 æelje«. pisanje kratkog pisma ili razglednice. cikliËki se ponavlja i utvruje. She's as tall as her brother. Ëitanje. a na razini razumijevanja do 1400.

Ëestitanje blagdana. osobama iz pop kulture. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki. E razumijevanje kraÊih i jednostavnijih osobnih pisama E razumijevanje i izvrπavanje uputa i kraÊih i jednostavnijih naredbi E povezivanje vidnoga i sluπnoga jeziËnog sadræaja E raspoznavanje i razumijevanje fonoloπkih. Knjiæevnost za djecu i mlade: I dalje se uvode autorske pjesme. znamenitim osobama i sl. izraæavanje molba. Obraujemo i tradicionalne pjesme u sklopu tematskih sadræaja. raspravljanje o problemima vezanim uz izbor zanimanja i traæenje zaposlenja. ritmiËkih. nazivi ulica i trgova. od kojih neke mogu biti tekstovi pjesama popularne ili rock glazbe. pojedinim dijelovima zemalja i obiËajima ljudi. IZGOVOR E sposobnost prepoznavanja. o oËekivanjima i planovima za buduÊnost. o blagdanskim obiËajima. oslovljavanje. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih. telefonskih brojeva i sl. obveza i duænosti. izvjeπÊe o putovanju.prvi i drugi tip E vremenske reËenice E E VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E razumijevanje izriËaja i rijeËi koji su bitni uËenicima E razumijevanje informacija u jednostavnim svakodnevnim materijalima. voznog reda i sl. kraÊa drama i sl. Bilo bi dobro da uËenici proËitaju najmanje jednu dulju pripovijetku ili suvremeni roman za djecu i mlade. odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji integrirani su u predviena tematska podruËja kao npr. UËenici se upoznaju s povijesti zemalja engleskoga govornog podruËja. Takoer uvodimo najmanje dvije kratke priËe.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu »lan E proπirivanje znanja o uporabi/ispuπtanju Ëlanova ispred apstraktnih i gradivnih imenica i zemljopisnih pojmova Pridjevi E posvojni pridjevi i razlike u obliku i uporabi u odnosu na posvojne zamjenice E stupnjevanje pridjeva (proπiriti komparativom jednakosti: as tall as) E razlikovanje pridjeva od priloga po uporabi. jedna od kojih moæe biti autorska basna ili bajka. te o njihovim knjiæevnim djelima i likovima. uljudno ponaπanje. naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika E razumijevanje paæljivo artikuliranoga govora sa stankama za asimiliranje znaËenja E razumijevanje izjavnih reËenica i pitanja. o vaænosti znanja stranih jezika radi razvijanja snoπljivosti i empatije prema drugim narodima i kulturama. ritmiËkih. imena vrπnjaka u zemlji/zemljama engleskoga govornog podruËja. πportskih rezultata. provoenje slobodnoga vremena i . zahtijeva. naËin stanovanja. godina. razlikovanja. Kroz tematske jedinice stjeËu znanja o znaËajnim osobama. povijesti. slaganja i neslaganja. naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika E sposobnost pravilne reprodukcije obraenih jeziËnih sadræaja E spelling (izgovor slova abecede) E sposobnost opisivanja osoba. Prilozi prilozi naËina . velikim gradovima i njihovim zanimljivostima i kulturnim spomenicima. o svojim interesima i hobijima i ponaπanju mladih u svezi s tim. ReËenica E question tags -tvorba i uporaba E upravni i neupravni govor/pitanja s glagolom u glavnoj reËenici u present tenses E neupravne molbe/zapovijedi E redoslijed rijeËi u reËenici (SVO) E subjektna i objektna pitanja Na razini prepoznavanja E kondicionalne reËenice . predmeta i situacija E sposobnost opisivanja slikovnoga predloπka E iznoπenje rezultata skupnoga ili pojedinaËnog rada na projektu u sklopu obraenih tema E sposobnost prepriËavanja tekstova/slijeda dogaaja u sklopu obraenih tema E verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticaje 101 JEZI»NE FUNKCIJE U sklopu obraenih tema i jeziËnih struktura: razgovaranje o problemima vezanim uz odnos meu naraπtajima. tvorbi i mjestu u reËenici Engleski jezik praznika. neka tipiËna prezimena. ili se umjesto nje Ëita igrokaz. jelovnika. æelja. prepriËavanje osobnih doæivljaja i iskustava. piscima i autorima koji dolaze iz zemalja engleskoga govornog podruËja. poput promidæbenih poruka. izraæavanje stavova o ekoloπkim problemima i ugroæenim vrstama. zahvala. Ëitanje datuma. prednostima i nedostatcima æivota na selu/u gradu. o razlikama. zemalja engleskoga govornog podruËja i usporedba s Hrvatskom. uËestalosti i njihovo mjesto u reËenici E odnosni prilog where Brojevi E ponavljanje glavnih i rednih brojeva. kupovanje æiveænih namirnica. raspored dnevnih i tjednih aktivnosti.tvorba i uporaba prilozi mjesta. pisanje i Ëitanje adresa. iz mjuzikla ili sl. pozdravljanje. o naËinu koriπtenja slobodnoga vremena. snalaæenje u stranoj zemlji kao turist. prospekata. o elementima kulture i civilizacije. razumijevanje osnovne namjere sugovornika E globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate tematike E uoËavanje specifiËnosti izgovora i intonacije izvornih govornika i uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na materinski jezik E razumijevanje slovkanih rijeËi (spelling) GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA. vremena. neke aktivnosti vezane uz blagdane.

opisivanje bliæega okoliπa (vrt. RAZRED prva godina uËenja CJELINE I TEME 1. John's room is.. poruka na razglednicama. anagrami. . samostalno zakljuËivanje.Goodbye. I'm happy/tired/scared. trgovina. his. koriπtenje moguÊnosti masovnih medija u funkciji uËenja stranoga jezika. under.).. Postupno se uvode interkulturalne kompetencije na razini vjeπtina potrebnih za ponaπanje u odreenom druπtveno-kulturalnom kontekstu (know-how/savoir faire) 102 Engleski kao drugi strani jezik 4. identificiranje osoba i predmeta KljuËne strukture i izriËaji: Hello! Hi! Good morning. rime. koriπtenje konteksta radi lakπega razumijevanja.. How are you today?Fine. upoznaju se kulturna dostignuÊa poput knjiæevnih djela. my. ulica) KljuËne strukture i izriËaji: This is my room.. te elementi druπtveno-kulturalnog konteksta. razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj sposobnosti samovrjednovanja. This is.This is John. pripadanja.. her room . My name is. thanks. osobnih podataka na obrascima E nadopunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju E odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja E pisanje voenih i slobodnih sastavaka u sklopu prethodno usvojenih sadræaja E pisanje rijeËi. Thank you. She has got a brother. Sorry. mnemotehnike. rijeËi i reËenica u kratkim pisanim uputama E sposobnost razumijevanja i Ëitanja reËenica i tekstova o poznatim sadræajima E sposobnost razumijevanja i Ëitanja poruka s razglednica i obavijesti u svakodnevnim situacijama E svladavanje reËeniËne intonacije E Ëitanje fonetskih simbola PISANJE E uoËavanje razlika izmeu pisanja i izgovora kod uËestalih rijeËi te razlika izmeu pravopisa hrvatskoga i engleskog jezika E prepisivanje reËenica/kraÊih tekstova koji su prethodno obraeni E pisanje Ëestitki za blagdane.. saæimanje i dr...opisivanje stana/kuÊe/sobe. kulturni πok i razgovor o iskustvima u svezi s tim).. 3. koriπtenje popisa rijeËi u udæbeniku i rjeËnika (dvojeziËnih i jednojeziËnih).. dijaloga i tekstova u sklopu obraenih sadræaja E sposobnost prepoznavanja i razumijevanja poznatih imena. razvijanje kognitivnih i metakognitivnih strategija uËenja pri rjeπavanju zadataka (npr. It is small/tidy. in. predvianje sadræaja teksta na osnovi naslova. reËenica i tekstova po diktatu E pisanje ispita znanja u sklopu obraenoga rjeËnika i struktura INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Ophoenje s kulturalnim razlikama: veliku pozornost treba obratiti na stjecanje interkulturalnih kompetencija unutar civilizacijskih dosega kako bi se uËenike potaknulo na uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti kroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje kao osnove za razvijanje tolerancije i empatije prema drugim narodima i kulturama. Ja i moja obitelj . UËenike valja upoznavati s osnovnim pojmovima u svezi s interkulturalnim kompetencijama (npr. on. sinonimi. antonimi i dr. koriπtenje ilustracija kao pomoÊnoga sredstva za razumijevanje sadræaja teksta. 2.. izricanje osjeÊaja KljuËne strukture i izriËaji: This is my mum/dad/sister/brother/family. razvoj samostalnoga i suradniËkog uËenja.. Susreti i pozdravi pozdravljanje.. Moj dom i oko njega .. (being/savoir etre) na ovom stupnju joπ ne oËekuje. E E E »ITANJE E pamÊenje pismovne slike rijeËi i reËenica u sklopu obraenih sadræaja E uoËavanje razlika izmeu pisma i izgovora kod uËestalih rijeËi E sposobnost Ëitanja reËenica. Please. There is/are. What's her/his name? Who is this? . opisivanje njihovih osobina. What is this? This is a book.. predstavljanja rezultata pojedinaËnoga i skupnog rada na projektu. likovnih. Europski jeziËni portfolio) i meusobnoga vrjednovanja uËenika.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu u sklopu jednostavnijih jeziËnih funkcija sposobnost postavljanja i odgovaranja na jednostavna pitanja u sklopu poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja sudjelovanje u kraÊim dijalozima u kojima uËenici samostalno mijenjaju pojedine elemente sudjelovanje u dramatizacijama Engleski jezik dok se stvaranje nazora o vrijednostima i sl... There is a park in my street. STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM Ovladavanje tehnikama preglednog biljeæenja. izraæavanje vlasniπtva. izricanje odnosa u prostoru uz pomoÊ prijedloga. predstavljanje i oslovljavanje odraslih i vrπnjaka. Proπiruju se znanja na kognitivnoj razini: znanja o kulturi kao naËinu æivota u zajednici odreenoga jezika. She is kind.. analiza. samoprocjene (portfolio. Not well. voenje vlastitoga rjeËnika/usustavljivanje rijeËi po tematskim podruËjima. your. Mr/Mrs/Miss/Ms White. pisanje biljeæaka i natuknica radi boljeg pamÊenja. umjetniËkih djela.usvajanje naziva i predstavljanje Ëlanova uæe obitelji. Sue is a girl. primjena tehnika memoriranja (npr. I'm...).

neke vrste hrane i piÊa.. What colour is it? It's red. Is s/he writing? .. prijatelji i Ëlanovi uæe obitelji. Ja i moji prijatelji . trgovina.) E posvojni genitiv (Saxon genitive: Jack's room) 103 7. It can hop. 6. KuÊni ljubimci .usvajanje naziva za dijelove tijela æivotinja. brojevi od 1 do 20.. mjesta. uljudno ponaπanje. My friend likes.. dinner. veÊ ih uËenici usvajaju u predloæenim jeziËnim strukturama odnosno u situacijama.. Na kraju 4.? What are you wearing today? I'm wearing a yellow dress/ blue jeans/a red T-shirt/a new sweatshirt/a long coat. It has got long ears. Engleski jezik 12. radnje na nastavnom satu). GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture ne tumaËe eksplicitno..usvajanje naziva za kuÊne ljubimce. a foot . a girl.. opisivanje πto æivotinje rade KljuËne strukture i izriËaji: My favourite animal is . prostorije u kuÊi i stanu. I like basketball. Happy New Year! Happy Easter! IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine obrauju se po izboru nastavnika i/ili uËenika prikladna djela djeËje knjiæevnosti i kulturnocivilizacijske teme te pripremaju recitacije. S/he plays football Moja odjeÊa .. Happy Halloween! Trick or treat! Merry Christmas! carols.. How many boys are there. crackers.imenovanje nekih πportskih aktivnosti i pojedinih πportova KljuËne strukture i izriËaji: I play football.. naziva za pribor..I can swim/ski. opisivanje odjeÊe KljuËne strukture i izriËaji: What colour is. aktivnosti u razredu (najËeπÊe upute i naredbe. okoliπ i njegov opis (vrt. I like apples/I don't like bananas. postavljanje pitanja o stvarima u razredu KljuËne strukture i izriËaji: Sit down! Read! Write! Listen! Copy! Come here/to the board! ... predstavljanje.. 9.usvajanje razrednoga govora naredbi.? An arm .. Christmas pudding. lunch. 11. pjesmice i brojalice. Sadræaji se obogaÊuju novim sluπnim i vidnim materijalima. Where is the book? Who is reading? What is s/he doing? Sandy's pencil Moje tijelo . Svijet oko nas . izraæavanje svianja i nesvianja KljuËne strukture i izriËaji: breakfast. upitni i nijeËni oblik) E radnje koje se ponavljaju (present simple: I play / he plays.. razredu osnovne πkole uËenici bi trebali aktivno rabiti oko 120 leksiËkih jedinica i razumjeti oko 200 leksiËkih jedinica. prirodni okoliπ (voÊe. ten fingers. U uËionici . I play basketball.usvajanje naziva za odjeÊu i boje. oslovljavanje.usvajanje naziva za dnevne obroke. supper. domaÊe i neke divlje æivotinje (zooloπki vrt).) E mnoæina imenica (boys. My best friend is 10 years old... voÊe.opisivanje osobe. 10. 8. izricanje dobi/pitanje za dob KljuËne strukture i izriËaji: How old are you? .I am 10. povrÊe KljuËne strukture i izriËaji: What is this? This is a flower.Yes. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Pozdravi. neki dijelovi odjeÊe i obuÊe.feet. obroci i hrana. . I like / don't like) E razumijevanje i izraæavanje molbe i zapovijedi imperativom E glagol can za izraæavanje sposobnosti Imenice: E jednina imenica (a boy. s/he is. 5. povrÊe.. Do kraja 1. Slobodno vrijeme . two hands. Ne bi trebalo uvoditi viπe od 6 do 7 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu obradbe novoga gradiva. brojevi od 1 do 20.. opisivanje æivotinja . I have fish for dinner.imenovanje i opis nekih dijelova prirodnoga okoliπa: cvijeÊe.. osnovne boje. Brush your teeth! Wash your hands! One mouth. Dnevni obroci .usvajanje naziva za dijelove ljudskoga tijela i njihovo opisivanje. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Glagoli E prezent glagola to be i to have/have got i nekih uËestalih glagola vezanih uz tematska podruËja u jednini E there is / there are E imperativ E present continuous (izjavni. komunikacijski obrasci pri susretu.. LeksiËko gradivo cikliËki se proπiruje i ponavlja. girls. Blagdani . ulica). igraËke i πkolski pribor. neki πportovi i πportske aktivnosti. savjeta KljuËne strukture i izriËaji: S/he 's got a big nose. S/he is reading.. razumijevanje uputa.arms. My favourite food/drink is. izricanje kronoloπkoga vremena.. S/he is clever/short S/he is nice/kind.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 4... godine uËenja u 4. cvijeÊe).opisivanje aktivnosti vezanih uz blagdane i usporeivanje obiËaja hrvatskoga naroda i naroda zemalja engleskoga govornog podruËja KljuËne strukture i izriËaji: Thanksgiving Day/Dani kruha.

. pjesmica. ritmiËkih. imenovanje predmeta i osoba. naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika prema zvuËnom uzorku. provoenje slobodnog vremena i praznika i sl. imena. stanovanje. down . he. we. tooth teeth JEZI»NE FUNKCIJE U sklopu obraenih tema i jeziËnih struktura: pozdravljanje i oslovljavanje na neformalnoj i formalnoj razini. glasno Ëitanje u skupini ili pojedinaËno E na razini prepoznavanja: znakovi fonetske transkripcije (u svim πkolama/udæbenicima treba koristiti opÊeprihvaÊene meunarodne simbole fonetske transkripcije) PISANJE E prepisivanje kraÊih reËenica prema predloπku E nadopunjavanje kratkoga teksta ponuenim rijeËima E pisanje rijeËi i kratkih reËenica E pisanje Ëestitki prema pisanom predloπku E uoËavanje osnovnih razlika izmeu pisanja i izgovora kod uËestalih rijeËi teksta rijeËima prema vidnome ili zvuËnome predloπku INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Ophoenje s kulturalnim razlikama: senzibilizacija za uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti kroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje radi razvijanja snoπljivosti i empatije prema drugomu i drugaËijemu (npr. where E nepravilna mnoæina nekih imenica: foot . te nacrtati neπto u svezi njima. tooth teeth E globalna uporaba neodreenog i odreenog Ëlana E upitne reËenice s how many. uljudno ponaπanje. up. reËenica. your. Ëestitanje blagdana i roendana. it. oslovljavanje. Prilozi E neki prilozi i priloæne oznake vremena (today. E navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvuËni sadræaji) E razumijevanje kratkih slovkanih rijeËi (slovo po slovo abecede-spelling) GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA. under.) Upitne rijeËi E upitne rijeËi: what. Na satu se preporuËa obraditi ili proËitati jednu do dvije izvorne slikovnice. brojalica. every day. zahvale i naredbe. prezimena. Obraditi jednu do dvije kratke i jednostavne autorske pjesme (poetry) koje uËenici mogu nauËiti Ëitati na nastavi.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Zamjenice E osobne zamjenice: I. roendana i sl. on. molbe. whose. blagdanski obiËaji. neki nazivi gradova. often . who.. izraæavanje raspoloæenja. how Prijedlozi E neki prijedlozi: in. Kulturoloπkim i odgojnim sadræajima pristupa se . she. dobi. kratki odgovori na pitanja: Yes. stava prema neËemu i radnji. predstavljanje sebe i drugih. vlasniπtva.).) Na razini prepoznavanja E prezent glagola to be i have got i nekih uËestalih glagola vezanih uz tematska podruËja u mnoæini E present simple (izjavne reËenice. E razumijevanje jednostavnih izjavnih reËenica i pitanja. Ëestitanje blagdana. nijeËne reËenice u svim licima) E nepravilna mnoæina nekih imenica: foot . 104 Engleski jezik VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E reagiranje na naputke i naredbe na engleskom jeziku E povezivanje vidnoga (slikovnoga) i zvuËnoga jeziËnog sadræaja.feet.. odnosno tekstom koji se ponavlja.. Brojevi E glavni brojevi od 1 do 20 ReËenice E jednostavne izjavne reËenice koje opisuju radnju koja se upravo dogaa (present continuous. s/he is. neka prezimena. izricanje ukusa. koliËine. his. where. imena vrπnjaka u zemljama engleskoga govornog podruËja. Neka to budu likovno kvalitetne slikovnice privlaËnog dizajna i s malo teksta. a najmanje jedna neka sadræi priËu. odijevanje. DjeËja knjiæevnost: Obraditi nekoliko izvornih djeËjih puËkih pjesmica s pokretima ili brojalica od kojih neke mogu biti pjevane. stanovanje. IZGOVOR E razumijevanje i ponavljanje fonoloπkih.spelling (izgovor slova abecede) E verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu najosnovnijih jeziËnih uloga E postavljanje jednostavnih pitanja i odgovaranje na njih u sklopu poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja E sudjelovanje u kraÊim dijalozima i dramatizacijama »ITANJE E pamÊenje pismovne slike rijeËi i izdvojenih reËenica na razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka. E pravilno reproduciranje govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka izdvojenih rijeËi. you.feet. ukljuËujuÊi i jazz chants i rap E najosnovnije opisivanje slikovnoga predloπka E povezivanje elemenata priËe pomoÊu slikovnice. her E opisni pridjev kao dio predikata: This is a big ball. πkolsko okruæje. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki sadræaji uklopljeni su u predviena tematska podruËja vezana i za socijalizirajuÊe i odgojne aktivnosti kao na primjer pozdravljanje. they E pokazne zamjenice this / that Pridjevi E posvojni pridjevi: my. aplikacije/slikovnih kartica E slovkanje .

supper. ulice. razgovor o zdravlju i zdravom naËinu æivota. kretanje i bavljenje πportom/tjelesnom aktivnoπÊu. uvianje moguÊnosti masovnih medija pri uËenju stranoga jezika. Izraæavanje vremena . koriπtenje slikovnih rjeËnika kao pomoÊnoga sredstva za traæenje znaËenja rijeËi i naËina pisanja odreene rijeËi... Engleski jezik Slobodno vrijeme .? On Mondays. uoËavanje naËela abecednoga strukturiranja popisa rijeËi u udæbeniku.. There is/are .predstavljanje i opisivanje sebe.opisivanje svojega mjesta / grada / dræave / domovine i usporedba sa zemljama engleskoga govornog podruËja .It's 5 o'clock/half past 4/a quarter to/past 3. ponavljanje glavnih brojeva od 1 do 100 (parni i neparni brojevi). prometa) KljuËne strukture i izriËaji: My/Her/His house/flat is small/big. Have you finshed the exercise? 6.. The most famous sight in New York is the Statue of Liberty. Walk./good at. 105 . πportova.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu kontrastivno.. Nastavni predmeti u πkoli . I've got/He's got/She's got a pet. dijelovi dana. hobija KljuËne strukture i izriËaji: How do you spend your free time? What do you usually do in the afternoon/evening/at five? I like swimming. I'm/He's crazy about. u udæbeniku.? I wouldn't like any.. neck. redni brojevi.njihovih tjelesnih i karakternih osobina. I am 10. obiËaji. A squirrel is smaller than a rabbit. Don't get on buses and trams. usvajanje naziva za zanimanja KljuËne strukture i izriËaji: My name is. 5.opisivanje doma (kuÊe/stana).feet. lunch. 4. A shark is more dangerous than a dolphin. a box . kultura..teeth. koriπtenje vizualnih elemenata radi pamÊenja jeziËnih sadræaja (npr. I am from. a child . a sheep . What is your best friend's telephone number? What is twenty plus sixty-six? Svijet u kojem æivimo .imenovanje izvanπkolskih aktivnosti. behind.children. opisivanje svakodnevne/uobiËajene radnje KljuËne strukture i izriËaji: I go to school every day. engleska abeceda. 2.. moja obitelj i prijatelji . I've got/He's got blond hair and blue eyes. dani u tjednu. koriπtenje ilustracija kao pomoÊnoga sredstva za razumijevanje sadræaja teksta. my father. I like/don't like. A story .. I play badminton. On Sunday/ in July/summer/at midnight/noon/2 o'clock. Ëlanova uæe i πire obitelji i prijatelja . kod lijeËnika najËeπÊe tegobe KljuËne strukture i izriËaji: breakfast... 7.There is a hall. Ja. Jump three times! Roll your shoulders! I've got a sore throat/headache/a temperature/a runny nose. Stomach. There are a lot of drawings on the wall. I'd like some. Hrana i zdravlje .. My sister is playing in the kindergarten now. razgovor o zdravoj prehrani. njegove unutraπnjosti (sobe/pokuÊstva) i prostora izvan i oko njega (vrta.imenovanje nastavnih predmeta u 5. There is a bed/a desk in his/David's room. walk and walk. in front of.. a living room. Ëitanje osnovnih raËunskih operacija i telefonskih brojeva KljuËne strukture i izriËaji: What's the time? . What would you like to be? I've got many friends. He/She is/isn't tall/plump/naughty.. I've got a small/big family. To be/ have got. I cough/sneeze a lot. razredu osnovne πkole. mjeseci u godini. My dad/mum is a teacher/ an architect/a sailor/a secretary/a doctor/a nurse/a vet/a postman.. godiπnja doba. Trafalgar Square is the most famous square in London. vlastiti slikovni rjeËnik).. izraæavanje svianja i nesvianja. arms. OdgovarajuÊi sadræaji u hrvatskoj kulturi usporeuju se sa onima u kulturi zemalja engleskoga govornog podruËja te drugih kultura uopÊe.sati.sheep. koriπtenje popisa rijeËi npr. Dom i oko njega .. izricanje vremena. a foot .opisivanje i usporedba. The capital of Croatia is Zagreb. koriπtenje konteksta kao pomoÊi pri razumijevanju znaËenja nepoznatih rijeËi. The longest river in the world is the Nile.. Would you like any. in.. usporedba hrane i prehrambenih navika naπe i zemalja engleskoga govornog podruËja.. povrÊe i hranu u pojedinim dnevnim obrocima.ponavljanje i proπirivanje naziva za voÊe. upoznavanje naËina strukturiranja slikovnih rjeËnika. slovkanje rijeËi KljuËne strukture i izriËaji: What is your favourite subject? When do you have English/maths.. In the afternoon/morning/ evening.stories. 3. under. Can you spell your name? Be good/bad at / be best in. ponavljanje i proπirivanje rjeËnika vezanoga uz biljke i æivotinje . My street is/isn't very long. 5. STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM Ovladavanje tehnikama preglednoga biljeæenja.. brunch.I go skating in winter.atmosferske prilike.. I live with my mother. dinner. a tooth . RAZRED druga godina uËenja CJELINE I TEME 1.boxes. izricanje naredbi. raspored sati.. On.

LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja.. their) E stupnjevanje jednosloænih i viπesloænih pridjeva i nepravilno stupnjevanje pridjeva good i bad Prilozi E prilozi mjesta. povrÊe i hranu u pojedinim dnevnim obrocima. izraæavanje vremena. Ëlanova uæe i πire obitelji i prijatelja. how many) i odgovaranje na pitanja izricanjem razloga (Why. to. usporeivanje obiËaja vezanih uz proslavu BoæiÊa i Uskrsa u nas i u zemljama engleskoga govornog podruËja.. a uËenici je i dalje uglavnom usvajaju globalno u sklopu predloæenih jeziËnih struktura. razredu osnovne πkole uËenici bi trebali aktivno rabiti oko 200 leksiËkih jedinica i razumjeti oko 300 leksiËkih jedinica. Halloween i kako se slavi KljuËne strukture i izriËaji: ponavljanje veÊ usvojenih struktura. upoznavanje uËenika s proslavom Valentinova... izraæavanje pripadnosti. which. zdrava prehrana. in. izraæavanje koliËine. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Pridjevi izraæavanje pripadanja posvojnim pridjevima (my. Engleski jezik Glagoli E prezent glagola to be i to have/have got u svim licima E izricanje radnje koja se ponavlja (present simple uËestalih glagola potvrdni.usporedba obiËaja vezanih uz proslavu BoæiÊa i Uskrsa u nas i u zemljama engleskoga govornog podruËja. always. opisivanje naËina provoenja slobodnog vremena. at. πportovi. Ëitanje osnovnih raËunskih operacija (zbrajanje i oduzimanje). slobodno vrijeme (izvanπkolske aktivnosti. 106 . opisivanje tjelesnih i karakternih osobina. upitni i nijeËni oblik. kulturno-civilizacijske teme ili pripremaju tematski panoi ili projekti. ponavljanje naziva za boje. under. upoznavanje uËenika s proslavom Valentinova i Halloween-a. child) i neke osobitosti u pisanju (a story . ponavljanje i proπirivanje naziva za voÊe. Ëitanje nadnevka i godine. GRAMATI»KE STRUKTURE Postupno se uvode osnove metajezika i jednostavna gramatiËka pravila.) E uporaba zamjenice there uz glagol to be (there is/are) E uporaba pokazne zamjenice this/these i that/those Imenice E razlikovanje i uporaba jednine i mnoæine imenica i nekih primjera nepravilne mnoæine imenica (wolf.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 8. kratki odgovori na pitanja) E izricanje radnje koja se dogaa u trenutku govorenja (present continuous uËestalih glagola . whose. glazbala). hobiji. opisivanje svojega mjesta/grada. in front of. redni brojevi od 1 do 100. Na kraju 5.? Because. Do kraja 2. our. imenovanje πkolskih predmeta u 5. what. imenovanje zanimanja. glavni brojevi od 1 do 100 (parni i neparni brojevi). when. Ëitanje telefonskih brojeva. kratki odgovori na pitanja) E izraæavanje zapovjedi i molbi imperativom E izraæavanje sposobnosti/nesposobnosti uporabom glagola can Zamjenice E osobne zamjenice E postavljanje pitanja uporabom upitnih zamjenica (who. tjelesne i karakterne osobine ljudi. izraæavanje svianja i nesvianja te stava prema neËemu. izraæavanje svianja i nesvianja.boxes) E izraæavanje pripadanja uz pomoÊ posvojnoga genitiva (Saxon genitive) »lan E neodreeni Ëlan a / an IZBORNE TEME U sklopu 10% nastavnih sati tijekom godine obrauju se teme po izboru nastavnika i/ili uËenika.stories. godine uËenja u 5. njegove unutraπnjosti (sobe/namjeπtaj) i onoga πto ga okruæuje (vrt/ulica /promet). Gramatika se obrauje u kontekstu. a box . now. sheep. there. opisivanje svojega doma i onoga πto ga okruæuje. snalaæenje u prostoru. razredu osnovne πkole. Ne bi trebalo uvoditi viπe od 7 do 9 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu obradbe novoga gradiva. ponavljanje i proπirivanje naziva za biljke i æivotinje. recitacije. your. how. today. utvrivanje i proπirivanje izraæavanja vremena (godiπnja doba/mjeseci u godini/dani u tjednu/dijelovi dana/sat). usually. imenovanje i opisivanje odjeÊe. mouse. between) Brojevi E glavni brojevi od 1 do 100 E redni brojevi od 1 do 100 Na razini prepoznavanja E would za izricanje æelja i planova u buduÊnosti E izraæavanje ishoda neke radnje (present perfect simple) E globalna uporaba odreenog Ëlana the E JEZI»NE FUNKCIJE U sklopu obraenih tema i jeziËnih struktura: predstavljanje sebe. snalaæenje u prostoru/na ulici (odnosi u prostoru). fish. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA »lanovi uæe i πire obitelji. vremena i uËestalosti (here. opisivanje doma (kuÊe/stana). usvajanje engleske abecede i slovkanje (spelling). pisanje prigodnih poruka za Valentinovo. why. his. Blagdani . sometimes) Prijedlozi E pravilna uporaba prijedloga za mjesto (on. razredu osnovne πkole. into. imenovanje i opisivanje odjeÊe koju nosimo u odreenim prilikama i godiπnjem dobu. upitni i nijeËni oblik.potvrdni. prigodne priËe. nastavni predmeti u 5. kroz primjere. behind. Uvoenje novih struktura ovisno o prigodnim materijalima i pojedinom blagdanu. pjesmice. her.

reËenica. Obraditi jednu slikovnicu u kojoj slika i tekst ravnopravno sudjeluju u predstavljanju priËe. dijaloga i kraÊeg teksta nakon sluπanja zvuËnih uzoraka E sposobnost prepoznavanja i razumijevanja poznatih imena. odijevanje. oslovljavanje. naziv zemlje i glavni grad. predmeta i situacija povezivanje elemenata priËe s pomoÊu slikovnih kartica i sposobnost opisivanja slikovnoga predloπka sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama/dijalozima uz predloæene jeziËne sadræaje iznoπenje rezultata skupnoga ili pojedinaËnoga rada npr. postera na neku od obraenih tema E E E E E E E VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E reagiranje na naputke i naredbe na engleskom jeziku E povezivanje vidnog (slikovnog) i sluπnoga (jeziËnog) sadræaja E razumijevanje jednostavnih izjavnih reËenica i pitanja.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu postavljanje pitanja. kratkih poruka na razglednicama. odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su u predviena tematska podruËja kao npr. mjestu gdje æive i onomu πto rade E popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju prema uzorku i pisanje kraÊih reËenica E pismeno odgovaranje na jednostavna pitanja E povezivanje pomijeπanih dijelova kratkog teksta u smislenu cjelinu E pisanje kratkih voenih opisa u sklopu prethodno usvojenih sadræaja INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Ophoenje s kulturalnim razlikama unutar civilizacijskih dosega: senzibilizacija za uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti kroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje radi razvijanja snoπljivosti i empatije prema drugome i drugaËijem (npr. imena. osobnih podataka na obrascima E sposobnost pisanja kratkih. brzalice. naredbe i molbe. razlikovanja. provoenje . razumijevanje osnovne namjere sugovornika E globalno i selektivno razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike E uoËavanje specifiËnosti izgovora i intonacije izvornih govornika i uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskog jezika u odnosu na materinski jezik E razumijevanje slovkanih rijeËi (spelling) GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA. IZGOVOR E sposobnost prepoznavanja. neka jela i prehrambene navike. pozdravljanje. tipiËna prezimena. Ëestitanje blagdana i roendana i sl. jednostavnih tekstova o sebi i izmiπljenim osobama. Engleski jezik struktura i tematskih sadræaja reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uËenici samostalno mijenjaju pojedine elemente samostalno voenje kratkih dijaloga u sklopu poznatih situacija sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama sposobnost koriπtenja jednostavnih reËenica za opisivanje osoba. rijeËi i jednostavnih reËenica u jednostavnim pisanim uputama E sposobnost razumijevanja i Ëitanja jednostavnih tekstova o poznatim sadræajima i opisa popraÊenih vidnim sadræajima E sposobnost razumijevanja i Ëitanja jednostavnih poruka s razglednica i jednostavnih obavijesti u svakodnevnim prigodama E postupno svladavanje reËeniËne intonacije PISANJE E uoËavanje razlika izmeu pisma i izgovora kod uËestalih rijeËi te razlika izmeu pravopisa hrvatskog i engleskog jezika E pisanje reËenica/kratkih tekstova na osnovi obraene tematike i rjeËnika E sposobnost pisanja jednostavnih reËenica. odgovaranje na pitanja. πportske aktivnosti i igre. neke osnovne obavijesti o zemlji/zemljama Ëiji se jezik uËi (npr. rap i jazz chants. uljudno ponaπanje. izraæavanje zahtjeva. uvoditi zagonetke. DjeËja knjiæevnost: Na nastavi obraditi nekoliko tradicionalnih puËkih pjesmica i nekoliko kratkih autorskih pjesmica. naziv neke regije/rijeke/planine i sl. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki. prezimena.). imena vrπnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja. Ëestitki za blagdane. blagdanski obiËaji. brojalica i pjesmica vezanih uz predloæene jeziËne sadræaje i situacije E spelling (slovo po slovo) E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova engleskoga jezika E reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu osnovnih jeziËnih funkcija E sposobnost postavljanja jednostavnih pitanja i odgovaranja na njih u sklopu poznatih jeziËnih 107 »ITANJE E uoËavanje razlika izmeu pisma i izgovora uËestalih rijeËi E sposobnost Ëitanja reËenica. Ëestitanje blagdana i roendana. ritmiËkih. stanovanje. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih. neke aktivnosti vezane uz blagdane. Obraditi joπ najmanje jednu tradicionalnu priËu ili bajku. imenovanje i opisivanje biljaka i æivotinja. naglasnih i intonacijskih osobina engleskog jezika prema zvuËnom uzorku E sposobnost pravilne proizvedbe govorenih i snimljenih zvuËnih uzoraka izdvojenih rijeËi. prometna sredstva i ponaπanje u prometu.

prijateljima. opis mjesta u kojem æivimo. obitelji. RAZRED treÊa godina uËenja CJELINE I TEME 1. How much money/sugar/tea? How many apples/cars/ people. koriπtenje moguÊnosti masovnih medija u funkciji uËenja stranog jezika. 3. tijelu. She played tennis last weekend. I like playing football. glass and plastic bottles.I was in Italy. Hrana . prepriËavanje doæivljaja i iskustava KljuËne strukture i izriËaji: Have you finished your work? I've done my homework.). koriπtenje vizualnih elemenata radi pamÊenja jeziËnih sadræaja (boje. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po nastavnikovu izboru i/ili prema zanimanju uËenika.usvajanje rijeËi i izraza vezanih uz medije. zaokruæivanje i sl. jezika kojim govorimo. 108 . raspravljanje o zdravoj hrani i zdravome æivotu. njihovim osobinama. In 50 years we will have no water. ekologiji i zaπtiti okoliπa KljuËne strukture i izriËaji: We must protect the environment/stop pollution/recycle paper. razvoj samostalnog i suradniËkoga uËenja. izricanje koliËine i cijene. in May.No.imenovanje zanimanja. usustavljivanje rijeËi po tematskim podruËjima. vrste poslova. next year. Slobodno vrijeme . πport. Uvoenje novih struktura ovisno o prigodnim materijalima i pojedinom blagdanu. She works in a hospital.He works at the post office/ He delivers letters.. . Kanada. tematski panoi. a postupno i jednojeziËnih rjeËnika. He has to work hard. not hers. any. muzeja. Europski jeziËni portfolio) i meusobnog vrjednovanja uËenika. kina. 2. crteæi. This is my room. opis prostora u kojem se posao obavlja KljuËne strukture i izriËaji: good/better/the best. Where were you last summer? . Irska. Australija.kupovanje namirnica u trgovini /na trænici. He is drinking his tea. opis svojega doma. 6. in the afternoon. at five o'clock. we have some.razgovaranje o sebi.) Kulturoloπkim i odgojnim sadræajima pristupa se kontrastivno. I always/sometimes /never go to bed at 10 p. much. Sadræaji se obogaÊuju novim sluπnim i vidnim materijalima. She is going to visit her friends.upoznavanje nekih blagdanskih obiËaja. many. igara i plesova naroda engleskoga govornog podruËja KljuËne strukture i izriËaji: ponavljanje veÊ usvojenih struktura.upoznavanje kulture i civilizacije te znamenitih osoba KljuËne strukture i izriËaji: He was a famous doctor. pomoÊ u kuÊi. samostalno zakljuËivanje. elektroniËke poπte i interneta u uËenju stranoga jezika. There is / there are. have got. tomorrow. izgledu. bad/worse/the worst.m. Then they can play on the computer or read comics. Blagdani . Ja. razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj sposobnosti samovrjednovanja. uoËavanje i pronalaæenje pravilnosti i analogija. When did they arrive in London? On July 15. there are some. Zdrav æivot i okoliπ . I usually wear my jeans but today I'm wearing a dress.? Zemlje engleskoga govornog podruËja Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske. SAD. you can't. trgovina. Can I go out? No. Have you got any/some milk? Yes. glavni brojevi od 1 do 1000 KljuËne strukture i izriËaji: some. kazaliπta. predstavljanje rezultata pojedinaËnoga i skupnoga rada npr. 7. izraæavanje ukusa. at school.. koriπtenje raËunala. postera o nekoj od obraenih tema. podcrtavanje. moja obitelj i prijatelji . 5. voenje vlastitog rjeËnika. Next summer I am going to visit the USA. imenovanje i razlikovanje namirnica. posteri i sliËno. I visited Rome and Venice. samoprocjene (portfolio.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu slobodnog vremena i praznika i sl. OdgovarajuÊi sadræaji u hrvatskoj kulturi usporeuju se sa onima u kulturi zemalja engleskoga govornog podruËja te drugih kultura uopÊe. We went home after school yesterday. koriπtenje popisa rijeËi u udæbeniku te dvojeziËnih. koriπtenje ilustracija kao pomoÊnoga sredstva za razumijevanje sadræaja teksta. there aren't any. but she didn't. jela. STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM Ovladavanje tehnikama preglednog biljeæenja. izrauju projekti. My mum is a nurse. praznike i putovanja. much/many-more-the most. you can't. 4. I'm going to cook lunch tomorrow.. on Monday. pjesama. obrauju se prigodni sadræaji. Engleski jezik Zanimanja . Must / have to: They must do their homework. Yes. 6. Are there any flowers? No. izricanje svakodnevne radnje i obveze KljuËne strukture i izriËaji: to be. Novi Zeland . Must / have to: We must do our homework. He is a postman.proπirivanje rjeËnika o zdravoj hrani. πportskih objekata i sl. regije. ulice. Can we surf the Internet now? .

glazbene kulture te ostalim obiËajima vezanim uz svakodnevni æivot. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki. rap.. igre. nekim poznatim spomenicima. odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji su uvrπteni u predviena tematska podruËja kao npr. razreda osnovne πkole uËenici bi trebali usvojiti i samostalno rabiti oko 320 leksiËkih jedinica. muzejima. umjetninama. slobodno vrijeme. uljudno ponaπanje. a na razini razumijevanja do 440. that/those Imenice E tvorba mnoæine imenica E brojive i nebrojive imenice E neodreena koliËina uz pomoÊ some. much. much) Prilozi E prilozi uËestalosti i njihovo mjesto u reËenici E prilozi i priloæne oznake vremena Prijedlozi E prijedlozi za mjesto i vrijeme Brojevi E glavni i redni brojevi od 1 do 1000 Na razini prepoznavanja E present perfect simple za izricanje ishoda radnje E simple future za predvianje buduÊih radnji E phrasal verbs E neke uporabe glagolske imenice (gerund): I like swimming in the sea JEZI»NE FUNKCIJE U sklopu predloæenih tematskih podruËja i jeziËnih struktura: priËanje o sebi i drugima. poznatim povijesnim osobama iz podruËja knjiæevnosti. viπesloæni i nepravilni pridjevi good. obiËaji. ponavljanje i proπirivanje vokabulara o odjeÊi.) E ponavljanje pokaznih zamjenica this/these. opisivanje svakodnevnih obveza u kuÊi. pozdravljanje. izletiπtima. izricanje radnji koje se ponavljaju. predstavljanje svojega kraja i jezika kojim govorimo. likovne. DjeËja knjiæevnost: na nastavi obraditi nekoliko tradicionalnih puËkih pjesmica i nekoliko kratkih autorskih pjesmica. ritmiËkih. narodnu priËu ili sl.). svojoj obitelji. opisivanje predmeta. upoznavanje kulture i civilizacije zemalja engleskoga govornog podruËja. traæenje i davanje informacija. razlikovanje i razumijevanje fonoloπkih. kratki odgovori na pitanja) E izricanje obveze uz pomoÊ must / have to E izricanje proπle radnje uz pomoÊ simple past pravilnih i nekih nepravilnih glagola Zamjenice E posvojne zamjenice (mine. oslovljavanje. opis svojega grada ili mjesta. karakterne osobine i izgled osoba. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Razgovaranje o sebi. zagaenju i zaπtiti okoliπa. postavljanje pitanja. proπirivanje izraæavanja i opisivanja kronoloπkoga i atmosferskog vremena. pjesme. usporeivanje predmeta i osoba.. jazz chants i proverbijalne izraze. koju pojedini uËenici nakon obradbe mogu samostalno proËitati. brzalice. uvoditi zagonetke.. Na kraju 6. naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika . zdravom tijelu. Predvia se aktivno usvajanje od 7 do 9 novih leksiËkih jedinica po satu novoga gradiva. dnevne obveze vrπnjaka. πkoli. proπirivanje rjeËnika o zdravoj hrani. upitni i nijeËni oblik) E present simple u odnosu na present continuous E planirana buduÊa radnja uz pomoÊ going to future (potvrdni. plesovi. poruka i pisama. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Glagoli E glagoli to be i to have/have got E there is / are E present simple (potvrdni. upitni i nijeËni oblik) E present continuous (potvrdni. roendana i sl. izricanje buduÊih radnji. snalaæenje u prostoru i vremenu. odijevanje. uljudno ponaπanje. bad. prijateljima.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik »lan E neodreeni Ëlan a / an i odreeni Ëlan the Pridjevi E stupnjevanje pridjeva (jednosloæni. LeksiËke jedinice treba neprestano ponavljati i cikliËki proπirivati prema tematskim sadræajima i zanimanju uËenika. vokabular vezan uz medije. Ëestitanje blagdana. raspored sati. nacionalnim parkovima. basnu. glavnim gradovima. pjesme. prepriËavanje proπlih dogaaja. komunikacija s drugim osobama iz neposredne okoline (u trgovini. many. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke strukture uËenici usvajaju u predloæenim jeziËnim strukturama. tipiËna blagdanska jela i sl. upitni i nijeËni oblik) E would za izricanje æelja i planova u buduÊnosti E traæenje dopuπtenja uz pomoÊ glagola can (upitni i nijeËni oblik. izricanje radnji koje su upravo zavrπile. πport. izraæavanje stava. Obraditi najmanje jednu slikovnicu s nepoznatom priËom i jednu kratku priËu. any. Ëestitanja. znamenitih osoba i usporedba s Hrvatskom i znamenitim osobama iz Hrvatske. putovanja. yours. pisanje Ëestitki. Na kraju 6. glavni i redni brojevi od 1 do 1000. poπti i sl. prepriËavanje svojih iskustava. razni podatci o blagdanskim i drugim obiËajima. naËin stanovanja. opisivanje svojega doma. izricanje radnji koje se upravo dogaaju. galerijama. many E razlika izmeu How much? i How many? 109 VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E prepoznavanje. osoba i situacija. otkrivanje nekih novih osobina proslava blagdana u zemljama engleskoga govornog podruËja. informacije o zemljama. izricanje sklonosti i potreba.

kraÊih tekstova u smislenu cjelinu E samostalno pisanje kraÊih opisa u sklopu prethodno obraenih sadræaja E ispunjavanje obrasca s osobnim podacima E samostalno pisanje ispita znanja na temelju uvjeæbanih sadræaja E samostalno i zajedniËko osmiπljanje tekstova i grafiËkih rjeπenja za razredni pano INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Ophoenje s kulturnim razlikama unutar civilizacijskih dosega: razvijanje osjeÊaja za uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti kroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje radi razvijanja snoπljivosti i empatije prema drugomu i drugaËijemu (npr. STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM Ovladavanje tehnikama preglednoga biljeæenja. usklopivanje i sl. Europski jeziËni portfolio) i meusobnoga vrjednovanja uËenika. koriπtenje konteksta radi lakπega razumijevanja. prezimena. drugima. predvianje sadræaja teksta na osnovi naslova. koriπtenje vizualnih elemenata u svrhu memoriranja jeziËnih sadræaja (boje. analiza. samoprocjene (portfolio. razumijevanje osnovne namjere sugovornika globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate tematike uoËavanje specifiËnosti izgovora i intonacije izvornih govornika i uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na materinski jezik razumijevanje slovkanih rijeËi (spelling) GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA. poruka na razglednicama. voenje vlastitoga rjeËnika. uoËavanje i pronalaæenje pravilnosti i analogija. koriπtenje novih medija u uËenju stranoga jezika. postera o nekoj od obraenih tema.). obavijesti u svakodnevnim situacijama E glasno Ëitanje tekstova prethodno obraenih struktura i rjeËnika E svladavanje reËeniËne intonacije E samostalno Ëitanje fonetskih simbola u rjeËniku E samostalno odgovaranje na zadana pitanja i rjeπavanje zadataka nakon proËitanoga teksta 110 . sinonimi. anagrami. provoenje slobodnog vremena). mnemotehnike. dijaloga. IZGOVOR E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova engleskoga jezika E reproduciranje reËeniËne intonacije E reproduciranje zvuËnih modela E spelling (izgovor slova abecede) E pravilna reprodukcija govorenih ili snimljenih zvuËnih modela E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu jeziËnih funkcija E sposobnost pamÊenja i reproduciranja sadræaja obraene cjeline E sposobnost opisivanja osoba. npr. podcrtavanje. osobnih podataka na obrascima E sposobnost pisanja o sebi. razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj samovrjednovanja. crteæi. dijaloga. razvoj samostalnoga i suradniËkog uËenja. pisanje biljeæaka i natuknica radi boljeg pamÊenja.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu E E E E Engleski jezik PISANJE E pisanje diktata nakon obradbe sadræaja E uoËavanje razlika izmeu pisma i izgovora te razlika izmeu pravopisa hrvatskoga i engleskog jezika E pisanje rijeËi po zvuËnom modelu . kraÊih pisama. predmeta. primjena tehnika zapamÊivanja (npr. stanovanje. koriπtenje udæbeniËkoga rjeËnika za pronalaæenje znaËenja i naËina pisanja rijeËi. predstavljanja rezultata pojedinaËnoga i skupnog rada. mjestu æivljenja i rada.slovkanih slova abecede E pisanje Ëestitki.) E sposobnost prepriËavanja slijeda dogaaja uz likovne poticaje E sposobnost odgovaranja i postavljanja pitanja u sklopu poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja E reproduciranje dijaloga u kojim uËenici samostalno mijenjaju pojedine dijelove E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama/dijalozima uz predloæene jeziËne sadræaje »ITANJE E sposobnost Ëitanja tekstova i dijaloga nakon sluπanja uzorka E sposobnost razumijevanja i Ëitanja tekstova o poznatim sadræajima i opisa popraÊenih vizualnim sadræajima E sposobnost razumijevanja i Ëitanja tekstova s razglednica. razvijanje kognitivnih i metakognitivnih strategija pri rjeπavanju zadataka (npr. teksta. razgovora u smislenu cjelinu E iznoπenje ishoda skupnoga ili pojedinaËnog rada (postera.). imena. te o πkolovanju E popunjavanja tekstova rijeËima koje nedostaju E sposobnost povezivanja dijelova predloæenoga teksta i odgovaranje na pitanja E povezivanje izmijeπanih reËenica. situacija E sposobnost opisivanja slikovnoga predloπka E povezivanje elemenata priËe. i sl. saæimanje i dr. rime. antonimi i dr. nijeËnih i upitnih reËenica. otklanjanje predrasuda i stereotipa. kratkih pisama. E E E razumijevanje paæljivo artikuliranoga govora razumijevanje i izvrπavanja uputa i naredbi povezivanje vidnoga i sluπnoga jeziËnog sadræaja razumijevanje izjavnih. blagdanski obiËaji.). nenasilno rjeπavanje sukoba i sl.

razredu osnovne πkole uËenici bi trebali aktivno rabiti oko 460 leksiËkih jedinica a razumjeti oko 600 leksiËkih jedinica. What can we do to protect them? Slobodno vrijeme i kako ga provodimo ponavljanje i proπirivanje rjeËnika vezanog uz slobodno vrijeme. odlasku u kino. obiËaji i usporedba s Hrvatskom. girls’ room. obrauju se prigodni sadræaji. Have you seen anybody in the building? Blagdani . IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po nastavnikovu izboru i/ili prema zanimanju uËenika. Ëitanju knjiga i knjiæevnosti KljuËne strukture i izriËaji: Can/could/be able to: I can see the waves crashing on the beach.. Who opened the door? What happened three days ago? She is more beautiful than her friend.. zdrav naËin æivota. RAZRED Ëetvrta godina uËenja CJELINE I TEME 1. I haven’t finished yet. 2. problemima u razredu. nijeËni i potvrdni oblik 111 4. o slobodnom vremenu . blagdani i proslave. modi i sliËno. I have never seen such a good movie.. Girl’s room. Some people won’t like the moon. 6. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture tumaËe eksplicitno. It was raining heavily the whole day yesterday. My favourite film/movie is. but we flew to New York last spring. Doæivljaji i maπta .priËanje o vlastitim doæivljajima i pustolovinama i o likovima iz maπte. something. razgovor o zaπtiti okoliπa. znamenitosti.I have known him for 3 years. The USA. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Glagoli E present continuous .obiljeæavanje blagdana BoæiÊa i Uskrsa . razgovaranje o problemima mladih u suvremenom svijetu. I didn’t get hurt. upoznavanje zemalja engleskoga govornog podruËja. Ëitanje i/ili sluπanje ulomaka iz priËa ili romana za djecu i mladeæ KljuËne strukture i izriËaji: Tourists will stay in hotels on the moon. She has already finished her homework. sluπanju glazbe. tematski panoi. godine uËenja u 7. the Adriatic Sea.upitni. I had to call my friend yesterday to pick me up at my home because my leg hurt badly. nijeËni i potvrdni oblik E present simple . razgovor o stanovanju.ponavljanje i proπirivanje rijeËi i izraza za predstavljanje i opis obitelji i prijatelja. prepriËavanje vlastitih doæivljaja. I have known him since 2001. o sukobu naraπtaja. Na kraju 7. Already/ yet. Ne bi trebalo uvoditi viπe od 8 do 10 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu obradbe novoga gradiva. ugroæenim biljnim i æivotinjskim vrstama u Hrvatskoj i svijetu. πkolovanje. meu prijateljima KljuËne strukture i izriËaji: My son never talks to me. I could sing but I couldn’t play a musical instrument. problemi mladih u suvremenom svijetu i problemi sukoba generacija. 7. vrstama filmova. While I was cooking. Uvoenje novih struktura ovisno o prigodnim materijalima i pojedinom blagdanu. The wolf and the brown bear live in the forests of Croatia. Zemlje engleskoga govornog podruËja obradba tema vezanih uz kulturu i civilizaciju zemalja engleskoga govornog podruËja. Do kraja 4./I saw it last week. LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja.odlasku u kino (vrste filmova).rad na prigodnim tekstovima i pjesmama. usporeivanje obiËaja vezanih uz blagdane KljuËne strukture i izriËaji: ponavljanje veÊ usvojenih struktura. There’s something in your hair. I often listen to classical music. nowhere. .Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik 5. My father flies to New York every Saturday but this Saturday he is leaving for Berlin. sluπanju glazbe (vrste glazbe). Obitelj i prijatelji . Milly was watching television when she heard a loud crash. predstavljanje i opisivanje prijatelja i Ëlanova uæe i πire obitelji. razgovaranje o televizijskom programu. izrauju projekti. najËeπÊe induktivno. Anybody. posteri i sliËno. This is the best film I have ever seen.ponavljanje i proπirivanje rjeËnika na temu zdravoga æivota. We’ll be able to talk to people from other planets. usporedba s Hrvatskom KljuËne strukture i izriËaji: Since /for .. zanimanjima i poslovima. naËin æivota. When I was a teenager I had a car accident. πportovima. the Sava. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Predstavljanje sebe. 3. vrstama glazbe.No. kao na primjer o ekoloπkoj problematici. children’s room. Zdrav æivot i okoliπ . Have you visited Australia? . my friend was watching TV. ekoloπke teme o ugroæenosti biljnih i æivotinjskih vrsta i zagaenju okoliπa i kako pomoÊi.upitni. πkoli. πportu i knjiæevnosti. We are going to travel by rocket in the future. prijedlozi kako pomoÊi ugroæenim vrstama KljuËne strukture i izriËaji: Endangered species live all over the world.

buduÊnosti i proπlosti E phrasal verbs Zamjenice E pravilna uporaba osobnih zamjenica (u nominativu i akuzativu) E odnosne zamjenice (who. izraæavanje problema odnosa prema roditeljima. davanje savjeta. neka tipiËna prezimena. razlikovanja i razumijevanja fonoloπkih. nowhere. provoenje slobodnog vremena i praznika. basnu. Kroz tematske jedinice susreÊu se s piscima i autorima iz zemalja engleskog govornog podruËja. something. Ëestitanje blagdana. upitni i nijeËni oblik) E razlikovanje upotrebe past simple i past continuous izricanje trajanja jedne ili viπe istodobnih radnji u proπlosti i trajanja jedne radnje prekinute drugom radnjom E buduÊa radnja i predvianje sa simple future E planovi u buduÊnosti . IZGOVOR E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova engleskoga jezika E sposobnost raspoznavanja i ponavljanja fonoloπkih. razumijevanje osnovne namjere sugovornika E globalno i selektivno razumijevanje kraÊega teksta poznate tematike E razumijevanje slovkanih rijeËi (spelling) GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA. Knjiæevnost za djecu i mlade: obraditi nekoliko autorskih pjesmica ili tradicionalnih pjesmica. dijaloga. koju pojedini uËenici mogu samostalno proËitati. . naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika E sposobnost razumijevanja paæljivo artikuliranoga govora E sposobnost razumijevanja i izvrπavanja jednostavnijih uputa i naredbi E sposobnost povezivanja vidnoga i sluπnoga jeziËnog sadræaja E razumijevanje izjavnih. Ëlanova uæe i πire obitelji i prijatelja. that i whose) E E Engleski jezik KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki. ritmiËkih. predmeta. planovi i predvianja za buduÊnost. imenovanje i opisivanje aktivnosti u slobodno vrijeme. kupovanje æiveænih namirnica. situacija E sposobnost opisivanja slikovnoga predloπka E povezivanje elemenata priËe. naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih sluπnih modela E slovkanje (izgovor slova abecede) E sposobnost pamÊenja i reproduciranja sadræaja obraene cjeline E sposobnost opisivanja osoba. odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji integrirani su u predviena tematska podruËja kao npr. pozdravljanje. narodnu priËu ili sl. imena vrπnjaka u zemlji/zemljama engleskog govornog podruËja.anybody. velikim gradovima i njihovim zanimljivostima i kulturnim spomenicima. izraæavanje problema mladog naraπtaja.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu past simple pravilnih i nepravilnih glagola trajanje radnje u proπlosti . oslovljavanje. glediπta i miπljenja. UËenici se upoznaju s povijeπÊu zemalja engleskog govornog podruËja. nijeËni i upitni oblik) E uporaba modalnog glagola have to + infinitive za izricanje obveze u sadaπnjosti i proπlosti E uporaba modalnoga glagola can/ be able to za izricanje sposobnosti u sadaπnjosti. izraæavanje srodnosti/pripadanja.past continuous (potvrdni. Obraditi jednu nepoznatu priËu ili kratku priËu. E povratne zamjenice E glagolske imenice E odnosne reËenice E VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E sposobnost prepoznavanja. brzalice.which. vlastita imena i zemljopisne pojmove Pridjevi E proπirivanje komparacije pridjeva novim primjerima Brojevi E ponavljanje glavnih i rednih brojeva od 1 do 1000 ReËenice E subjektna i objektna pitanja s who i what Na razini prepoznavanja E neodreene zamjenice . prepriËavanje vlastitih doæivljaja iz proπlosti. ukljuËujuÊi zagonetke. jazz chants i proverbijalne izraze. Imenice razlikovanje i uporaba jednine i mnoæine imenica pravilne i nepravilne E proπirivanje znanja o brojivim i nebrojivim imenicama E posvojni genitiv u jednini i mnoæini »lan E neodreeni Ëlan a/an E uporaba Ëlana uz gradivne imenice. izraæavanje problema u odnosu meu vrπnjacima u razredu i u æivotu. neke aktivnosti vezane uz blagdane. pisanje pisama prijateljima. rap. itd. proËitati najmanje dvije kratke priËe od kojih jedna moæe biti strip. uljudno ponaπanje. roendana. izraæavanje zamisli o oËuvanju okoliπa. nazivi ulica i trgova. razgovora u smislenu cjelinu 112 JEZI»NE FUNKCIJE U sklopu obraenih tema i jeziËnih struktura: predstavljanje sebe. raspored dnevnih i tjednih aktivnosti.going to future E radnja u present perfectu (potvrdni. naËin stanovanja. nijeËnih i upitnih reËenica. Ëestitanje blagdana. ritmiËkih. te s njihovim knjiæevnim djelima i likovima. pojedinim dijelovima zemalja i obiËajima ljudi.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu E Engleski jezik imena. vaænost uËenja stranih jezika KljuËne strukture i izriËaji:You should talk to your parents about the problem. This book is mine. koriπtenje konteksta radi lakπega razumijevanja. anagrami. koriπtenje vidnih elemenata u svrhu memoriranja jeziËnih sadræaja (boje. koriπtenje dvojeziËnoga rjeËnika za pronalaæenje znaËenja i naËina pisanja rijeËi. samoprocjene (portfolio. koriπtenje udæbeniËkoga rjeËnika za pronalaæenje znaËenja i naËina pisanja rijeËi. Today's fashion is much nicer than. poticanje uËenika na koriπtenje strategija uËenja primjerenih njihovu uzrastu: oluja ideja (brainstorming). prezimena.). kraÊih pisama. razvijanje kognitivnih i metakognitivnih strategija uËenja pri rjeπavanju zadataka (npr. predstavljanje rezultata pojedinaËnoga i skupnog rada npr.). mediji. poruka na razglednicama.) prepriËavanje uz likovne poticaje. voenje vlastitoga rjeËnika. teksta i sl.). prepriËavanje slijeda dogaaja prepriËavanje proËitanoga i obraenog teksta prepriËavanje dogaaja iz osobnog iskustva verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu jeziËnih funkcija sposobnost odgovaranja i postavljanja pitanja u sklopu poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja reproduciranje razgovora u kojima uËenici samostalno mijenjaju pojedine dijelove samostalno voenje dijaloga o poznatijim situacijama sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama i igranju uloga »ITANJE E sposobnost razumijevanja i Ëitanja pisanih uputa E sposobnost Ëitanja tekstova i dijaloga nakon sluπanja uzorka E sposobnost razumijevanja i Ëitanja tekstova o poznatim sadræajima i opisa popraÊenih vidnim sadræajima u svakodnevnim prigodama E tiho i glasno Ëitanje tekstova prethodno obraenih struktura i rjeËnika E svladavanje reËeniËne intonacije E Ëitanje fonetskih simbola u rjeËniku PISANJE E uoËavanje razlika izmeu pisanja i izgovora te razlika izmeu pravopisa hrvatskoga i engleskog jezika E pisanje rijeËi po zvuËnom modelu . osobnih podataka na obrascima E sposobnost pisanja o sebi i drugima. razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj samovrjednovanja. odabir zanimanja i traæenje zaposlenja. opisa mjesta æivljenja i rada. uokvirivanje i sl. Europski jeziËni portfolio) i meusobnoga vrjednovanja uËenika. na πportskim priredbama. RAZRED peta godina uËenja CJELINE I TEME 1. You must take care of your pet. blagdanski obiËaji. E E E E E E E E iznoπenje ishoda skupnoga ili pojedinaËnog rada (postera. I'll help you carry the bag.. πport. Mladi i njihovi interesi . kuÊni ljubimci. crteæi. statusnim simbolima. razgovaranje o neprihvatljivom ponaπanju mladih. I'm going to study at the university. predvianje sadræaja teksta na osnovi naslova.) STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM Ovladavanje tehnikama preglednoga biljeæenja. provoenje slobodnog vremena i sl. Ëitanje. mnemotehnike. koriπtenje novih medija u uËenju stranoga jezika uz pomoÊ uËitelja. nasilje meu πkolskom djecom. pisanje biljeæaka i natuknica radi boljega pamÊenja. podcrtavanje. She was at the theatre yesterday. razgovaranje o izgledu i modi. ljubavi i zaljubljivanju KljuËne strukture i izriËaji: She has already seen that comedy. 2. analiza. glazba. etc. »ovjek u obiteljskom i druπtvenom krugu problemi mladih. dijaloga i kraÊih tekstova u smislenu cjelinu E samostalno pisanje kraÊih opisa u sklopu prethodno obraenih sadræaja E samostalno pisanje voenih sastavaka E ispunjavanje obrasca s osobnim podatcima E samostalno pisanje ispita znanja na temelju uvjeæbanih sadræaja E samostalna i zajedniËka izradba tematskih postera INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Ophoenje s kulturnim razlikama unutar civilizacijskih dosega: razvijanje osjeÊaja za uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti kroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje radi razvijanja snoπljivosti i empatije prema drugome i drugaËijem (npr. antonimi i dr. razvoj samostalnoga i suradniËkog uËenja.. ulici. stanovanje. primjena tehnika memoriranja (npr. sinonimi. . πkolovanja E nadopunjavanje tekstova rijeËima koje nedostaju E sposobnost povezivanja dijelova predloæenoga teksta i pismeno odgovaranje na pitanja E povezivanje izmijeπanih reËenica.provoenje slobodnoga vremena. problemi vezani uz odnos meu naraπtajima. mentalne mape (mind maps). rime. npr. 113 8. saæimanje i dr.slovkanih slova abecede E pisanje kraÊih diktata E sposobnost pisanja prema uzorku E pisanje Ëestitki. my/mine. uoËavanje i pronalaæenje pravilnosti i analogija. postera o nekoj od obraenih tema.

GRAMATI»KE STRUKTURE Na kraju 8. uËestalosti i njihovo mjesto u reËenici Brojevi E ponavljanje glavnih i rednih brojeva. AIDS-u. oblici. briga za mlade. pisanje i Ëitanje adresa. povijesni dogaaji.. blagdani. shall / should. πport). teme iz kulture i civilizacije . tematski panoi. which. itd. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po nastavnikovu izboru i/ili prema zanimanju uËenika. Imenice E jednina i mnoæina imenica . nowhere.. Do kraja 8. Sadræaji se obogaÊuju novim sluπnim i vidnim materijalima. planiranje putovanja. ReËenice E neupravne molbe/zapovijedi E redoslijed rijeËi u reËenici (SVO) E subjektna i objektna pitanja s who i what 114 4. (zdravlje. Ëitanje.Croatia has got the most beautiful coast in the world. problemi vezani uz posao. svijet u kojem æivimo/ problemi suvremenoga ËovjeËanstva (siromaπtvo. internet. kultura i civilizacija KljuËne strukture i izriËaji: He likes coffee but he doesn’t like tea. 5. rad turistiËke agencije.zemljopisna obiljeæja.anybody. telefonskih brojeva i sl.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 3. tvorbi i mjestu u reËenici Prilozi E prilozi naËina (tvorba i uporaba) E prilozi mjesta. ≈kada bih mogao zaæeljeti 3 æelje«. mobitel KljuËne strukture i izriËaji:The natural habitats of many animals are destroyed by human activity. prijatelji. vremena. siromaπtvo. uporaba i razlikovanje uporabe) E past simple /continuous (tvorba.pravilnih i nepravilnih E proπirivanje znanja o brojivim i nebrojivim imenicama E glagolske imenice »lan E neodreeni Ëlan a/an E uporaba Ëlana uz gradivne imenice.. izvjeπtavanje o putovanju. Treba poveÊati broj izvornih tekstova. Uvoenje novih struktura ovisno o prigodnim materijalima i pojedinom blagdanu. must /have to. Where did you spend your winter holidays? . posteri i sliËno kao na primjer o modi. may /might. oblici. turistiËko snalaæenje u stranoj zemlji i s tim u svezi s vaænosti engleskoga jezika kao svjetskoga jezika). LeksiËko se gradivo cikliËki ponavlja i proπiruje novim temama posebice iz podruËja kulture i civilizacije. Zemlje engleskoga govornog podruËja i Hrvatska . Svijet oko nas . a na razini razumijevanja do 900. mladeæ i odrasli i njihovi problemi.12 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu uzimanja novoga gradiva. oblici. glad. uporaba Zamjenice E osobne zamjenice (u nominativu i akuzativu) E odnosne zamjenice (who. putovanja (turizam. razvoj tehnologije raËunalo. Planira se uvoenje 10 . ukljuËivanje Hrvatske u EU). will / would) E phrasal verbs E pasiv osnovnih glagolskih vremena (simple present / past) tvorba. vlastita imena i zemljopisne pojmove Pridjevi E posvojni pridjevi i posvojne zamjenice i razlike u obliku i uporabi E proπirivanje znanja o stupnjevanju pridjeva E razlikovanje pridjeve od priloga u uporabi. whose) E povratne zamjenice (myself) E posvojni pridjevi i posvojne zamjenice i razlike u obliku i uporabi E neodreene zamjenice . Engleski jezik zemalja engleskoga govornog podruËja i Hrvatske (npr. My parents always tell me not to leave the light on.planiranje putovanja.razgovaranje o problemima u svijetu: glad. Many people die of starvation in Africa. Putovanja . that. obrauju se prigodni sadræaji. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA »ovjek u obiteljskom i druπtvenom krugu (obitelj. ekoloπki problemi). godina. πportskih rezultata. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Glagoli E present simple /continuous /perfect (tvorba. ugroæene vrste. izvjeπÊa o putovanjima. Ëitanje datuma.opisivanje aktivnosti vezanih uz blagdane i usporeivanje blagdanskih obiËaja s naπim obiËajima u Hrvatskoj KljuËne strukture i izriËaji: ponavljanje veÊ usvojenih struktura. pisanje kratkoga pisma ili razglednice. svakidaπnjica. kako se zaπtititi od zaraznih bolesti) slobodno vrijeme (mediji. stanovanje. Hrvatska kao turistiËko odrediπte KljuËne strukture i izriËaji: While I was sitting in the doubledecker a man with a bowler hat on got in. glazba. razreda uËenici bi trebali aktivno rabiti 700 leksiËkih jedinica.We went to Greece. Columbus discovered America but it was named after Amerigo Vespucci.. izrauju projekti. snalaæenje u stranoj zemlji. something. traæenje zaposlenja). ekoloπki problemi. nasilju meu djecom. Blagdani . rat. uporaba) E simple future / going to future za izricanje buduÊe radnje E modalni glagoli: proπirivanje znanja o uporabi i oblicima (can / could. 6.

Takoer bi trebalo uvesti najmanje dvije kratke priËe. ritmiËkih. iz mjuzikla ili sl. E Engleski jezik sposobnost razumijevanja i izvrπavanja uputa i kraÊih i jednostavnijih naredbi sposobnost povezivanja vidnoga i sluπnoga jeziËnog sadræaja sposobnost raspoznavanja i razumijevanja fonoloπkih. razlike u sadræajima vezanih uz πkolu: πkolskim predmetima. od kojih neke mogu biti tekstovi pjesama popularne ili rock glazbe.). poput reklama. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki. provoenje slobodnoga vremena i praznika. izraæavanje molba. o svojim interesima i hobijima i ponaπanju mladih u vezi s tim. razgovaranje o razlikama. informacije o zemljama Ëiji se jezik uËi (zemljopisna obiljeæja. naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika sposobnost razumijevanja paæljivo artikuliranoga govora sa stankama za zapamÊivanje znaËenja razumijevanje izjavnih reËenica i pitanja. raspravljanje o problemima vezanim uz izbor zanimanja i traæenje zaposlenja. rijeËi i reËenica u kratkim pisanim uputama E sposobnost razumijevanja i Ëitanja reËenica i tekstova o poznatim sadræajima E sposobnost razumijevanja i Ëitanja poruka s razglednica i obavijesti u svakodnevnim situacijama E svladavanje reËeniËne intonacije E Ëitanje fonetskih simbola 115 VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E sposobnost razumijevanja izriËaja i rijeËi koji su bitni uËenicima E sposobnost razumijevanja obavijesti u jednostavnim svakodnevnim materijalima. autorske basne ili bajke i sl. trgova. obveza i duænosti. elementima kulture i civilizacije. razgovaranje o vaænosti znanja stranih jezika radi razvijanja snoπljivosti i empatije prema drugim narodima i kulturama. prepriËavanje osobnih doæivljaja i iskustava. razgovaranje i izraæavanje stavova o ekoloπkim problemima i ugroæenim vrstama. zahtjeva. o oËekivanjima i planovima za buduÊnost. igrokaz ili kraÊu dramu. One uËenike koji su za to spremni treba poticati da proËitaju najmanje jednu neπto dulju pripovijetku. dogaaji iz povijesti. voznog reda i sl. Ëestitanje blagdana. E sposobnost razumijevanja kraÊih i jednostavnijih osobnih pisama . raspored dnevnih i tjednih aktivnosti. kupovanje æiveænih namirnica. pozdravljanje. æelja. zahvala. znamenitim osobama i sl. oslovljavanje. nazivi ulica. o naËinu koriπtenju slobodnoga vremena. jelovnika. IZGOVOR E sposobnost prepoznavanja. razgovaranje o obiËajima povezanim uz blagdane. zemalja engleskoga govornog podruËja i usporedba s Hrvatskom. hrana i navike vezane uz hranu. tradicionalne pjesme u sklopu tematskih sadræaja. ritmiËkih.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Na razini prepoznavanja E vremenske reËenice E question tags E upravni i neupravni govor s glagolom u glavnoj reËenici u present tenses JEZI»NE FUNKCIJE U sklopu obraenih tema i struktura: razgovaranje o problemima vezanim uz odnos meu naraπtajima. Knjiæevnost za djecu i mlade: I dalje se uvode autorske pjesme. povijesti. prospekata. vaænija mjesta u gradovima. snalaæenje u stranoj zemlji kao turist. predmeta i situacija E sposobnost opisivanja slikovnoga predloπka E iznoπenje rezultata skupnoga ili pojedinaËnog rada na projektu u sklopu obraenih tema E sposobnost prepriËavanja tekstova/slijeda dogaaja u sklopu obraenih tema E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu jednostavnijih jeziËnih funkcija E sposobnost postavljanja i odgovaranja na jednostavna pitanja u sklopu poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja E sudjelovanje u kraÊim razgovorima u kojima uËenici samostalno mijenjaju pojedine elemente E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama i igranje uloga »ITANJE E pamÊenje pismovne slike rijeËi i reËenica u sklopu obraenih sadræaja E uoËavanje razlika izmeu pisma i izgovora kod uËestalih rijeËi E sposobnost Ëitanja reËenica. razgovora i tekstova u sklopu obraenih sadræaja E sposobnost prepoznavanja i razumijevanja poznatih imena. imena i prezimena u zemljama engleskoga govornog podruËja. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih. razlikovanja. slaganja i neslaganja. odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji integrirani su u predviena tematska podruËja kao npr. razumijevanje osnovne namjere sugovornika globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate tematike uoËavanje posebnosti izgovora i intonacije izvornih govornika i uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na materinski jezik razumijevanje slovkanih rijeËi (spelling) E E E E E E E GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA. naglasnih i intonacijskih znaËajki engleskoga jezika E sposobnost pravilne reprodukcije obraenih jeziËnih sadræaja E spelling (izgovor slova abecede) E sposobnost opisivanja osoba. pristojno ponaπanje. izvijeπÊe o putovanju. prednostima i nedostatcima æivota na selu i u gradu. obiËaji vezani uz blagdane. povijesne i kulturne znamenitosti i sl. stanovanje.

UËenike valja upoznavati s osnovnim pojmovima u vezi s interkulturalnim kompetencijama (npr. predstavljanje rezultata pojedinaËnoga i skupnog rada na projektu. 116 . samostalno zakljuËivanje. Proπiruju se znanja na kognitivnoj razini: o kulturi kao naËinu æivota u zajednici odreenog jezika. primjena tehnika zapamÊivanja. upoznaju se kulturna dostignuÊa poput knjiæevnih djela. Engleski jezik STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM Ovladavanje tehnikama preglednoga biljeæenja. reËenica i tekstova po diktatu E pisanje ispita znanja u sklopu obraenoga rjeËnika i struktura INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Veliku pozornost treba posvetiti usvajanju interkulturalnih kompetencija kako bi uËenici razvili osjeÊaj za uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti unutar civilizacijskih dosega kroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje radi razvijanja snoπljivosti i empatije prema drugim narodima i kulturama. likovnih. kulturni πok i razgovor o iskustvima s tim u vezi). ovladavanje nekim tehnikama uËenja. te druπtveno-kulturalni kontekst.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu PISANJE E uoËavanje razlika izmeu pisma i izgovora kod uËestalih rijeËi te razlika izmeu pravopisa hrvatskoga i engleskog jezika E prepisivanja reËenica / kraÊih tekstova koji su prethodno obraeni E sposobnost pisanja Ëestitki za blagdane. pisanje biljeæaka i natuknica radi boljega pamÊenja. koriπtenje ilustracija kao pomoÊnoga sredstva za razumijevanje sadræaja teksta. voenje vlastitoga rjeËnika/usustavljivanje rijeËi po tematskim podruËjima. koriπtenje popisa rijeËi u udæbeniku i rjeËnika (dvojeziËnih i jednojeziËnih). razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj sposobnosti samovrjednovanja. Postupno se uvode interkulturalne kompetencije na razini vjeπtina potrebnih za ponaπanje u ciljanom druπtveno-kulturalnom kontekstu (know-how/savoir faire). samoprocjene (portfolio. razvijanje kognitivnih i metakognitivnih strategija uËenja pri rjeπavanju zadataka. Europski jeziËni portfolio) i meusobnoga vrjednovanja uËenika. koriπtenje moguÊnosti masovnih medija u funkciji uËenja stranoga jezika. razvoj samostalnoga i suradniËkog uËenja. poruka na razglednicama. osobnih podataka na obrascima E nadopunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju E odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja E pisanje voenih i slobodnih sastavaka u sklopu usvojenih sadræaja E pisanje rijeËi. umjetniËkih djela.

trgovini. predmeta i igara KljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Das ist ein/eine Puppe/Ball/Auto. gelb. ZajedniËki europski referentni okvir za jezike: uËenje.. vrednovanje1 navedeni su u zajedniËkom Uvodu za strane jezike 2 koji sadræi vaæne napomene za primjenu ovog nastavnog programa.. Wer ist das? Das ist.? Mein/meine .Danke. 4. primjerice u turizmu. na putovanjima. Austriji i ©vicarskoj. U okviru nastave njemaËkoga kao stranog jezika uËitelji Êe poticati uËenike da sami pronau veze zemalja njemaËkoga govornoga podruËja s Hrvatskom kao i veze njemaËkoga i hrvatskoga jezika... nego i u Luxemburgu. 2005. Das ist mein/meine Vater.. obrazovanju. izricanje vlastite dobi i dobi prijatelja KljuËne strukture i izriËaji: Wer ist das? Das ist mein/meine Freund/Freundin. Obitelj: predstavljanje sebe i uæe obitelji KljuËne strukture i izriËaji: Wer bist du? Ich bin... 6..Ich spiele Memory. Upravo su zato u hrvatskom knjiæevnom jeziku i nekim hrvatskim narjeËjima prisutni utjecaji njemaËkoga jezika. (Jahre alt)./Bitte schön. 117 .. gut. oslovljivanje... NjemaËki kao prvi strani jezik 1. Zagreb. VijeÊe Europe. 5. klein... heißt. pouËavanje.. ©kolska knjiga. Ne smije se smetnuti s uma da je pripadnost Hrvatske srednjoeuropskomu kulturnomu prostoru i viπestoljetna povezanost Hrvatske i zemalja njemaËkoga govornoga podruËja dovela i do kulturnih i jeziËnih proæimanja. Wie bitte? Danke schön. Das ist meine Familie.. Welche Farbe hat der Apfel? Rot.? . heißt.. RAZRED prva godina uËenja CJELINE I TEME 1. Wie heißt du? Ich heiße. odgojni i obrazovni ciljevi nastave njemaËkoga jezika te opis razina obrazovnih postignuÊa prema ZajedniËkom europskom referentnom okviru za jezike: uËenje. izricanje radnji KljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Das ist ein/eine Buch/Heft/Bleistift.. U nekim krajevima Hrvatske njemaËki jezik kao materinji jezik govore pripadnici njemaËke i austrijske manjine. Bruder.. ©kola: πkolski pribor i aktivnosti u πkolskom okruæenju. putem masovnih medija i dr.... Was machst du? Ich lerne/ schreibe. 2. Kao znatno zastupljen strani jezik uËi se πirom svijeta. Was machst du? . pouËavanje. Wie ist die Blume/der Baum? Sie/er ist schön/grün/groß/klein. bankarstvu. upoznavanje.. Schwester. vrednovanje. Mutter. Wie alt ist er/sie? Er/sie ist. 3.. rot./So. istoËne Belgije i sjeverne Italije. razumijevanje i izvrπavanje osnovnih uputa i naredbi. dijelovima istoËne Francuske. 1 Usp. Prijatelji: predstavljanje prijatelja. Na taj naËin njemaËki jezik moæe posluæiti kao sredstvo komunikacije kako s mnogobrojnim izvornim govornicima tako i s velikim brojem ostalih govornika toga jezika. Osnovna naËela. Wie heißt er/sie? .. Wie heißt dein/deine. grün. Iz perspektive procesa europske integracije i ciljeva ujedinjene Europe. Steht auf! Steh auf! Setzt euch! Setz dich! Nimm bitte dein Buch! Prirodni okoliπ: imenovanje i opis nekih dijelova prirodnog okoliπa KljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Das ist eine Blume/ein Baum. Susreti: pozdravi pri susretu i opraπtanju na neformalnoj i formalnoj razini. Wie heißt dein/deine... so.. 2 Vidi str. kulturi. a posebice u zemljama srednje i istoËne Europe. Graani Hrvatske dolaze u dodir s njemaËkim jezikom u raznim podruËjima æivota na privatnom i profesionalnom planu./Super..Ja/Nein. 79. Liechtensteinu.. Der Ball ist schön. Igre i igraËke: imenovanje i opis igraËaka. Frau/Herr BariÊ/Müller! Wie geht’s? . Ist das dein/e.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik NJEMA»KI JEZIK UVOD NjemaËki se jezik ne govori samo u NjemaËkoj. uljudno ophoenje KljuËne strukture i izriËaji: Hallo!/Guten Tag!/Guten Morgen! Auf Wiedersehen!/Tschüs! Guten Tag.Er/sie heißt.? Mein/meine. znanje njemaËkoga jezika bitan je Ëimbenik u postizanju cilja viπejeziËnosti kao jednog od temelja oËuvanja kulturne i jeziËne raznolikosti naπega kontinenta....

komunikacijski obrasci pri susretu. dobi. imenovanje i opis predmeta. Izrauju se tematski panoi i posteri. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Pozdravi. razredu osnovne πkole uËenici bi trebali razumjeti oko 130 leksiËkih jedinica./Ja.. Es regnet/schneit. a od toga aktivno rabiti oko 80 leksiËkih jedinica. Danke. dein Geschenk. S subjekt + predikat + objekt: Ich habe einen Bruder. E negacija nicht E upitne reËenice s upitnim prilozima wieviel. Do kraja prve godine uËenja u 1. neki dijelovi prirodnoga okoliπa (cvijeÊe i voÊe). morgen. ich habe eine Katze. pjesmice i dr.. razreda uËenici bi trebali raspolagati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Glagoli E haben i sein u jednini prezenta E uËestali glagoli vezani uz tematska podruËja u jednini prezenta 118 . postavljanje pitanja. Negacija E nein ReËenice E jednostavne izjavne reËenice prema modelu: S subjekt + predikat: Ich male. izricanje radnji. auf.. Ostern.. obiËajima i naËinu odræavanja tradicije. Nikolaus. Frohe Weihnachten und ein glückliches Neues Jahr! ovisno o odabranim blagdanima. NjemaËki jezik Imenice E jednina nekih imenica s neodreenim Ëlanom u nominativu i akuzativu E mnoæina nekih imenica »lan E neodreeni i odreeni Ëlan (vidi imenice) Zamjenice E osobne zamjenice: ich. dort. zahtjeva i naredbe. nego ih uËenici pamte.. was Pridjevi E opisni pridjevi kao dio predikata Brojevi E glavni brojevi od 0 do 10 Prilozi E neki prilozi: heute.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 7.. pripremaju priredbe i sl. wie viele E inverzne upitne reËenice JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura: pozdravljanje. 9. dein/deine ispred imenice E pokazna zamjenica das E upitne zamjenice: wer. uljudno ophoenje. ihr E neki prilozi: hier. izraæavanje molbe. S subjekt + predikat + pridjev u sluæbi predikata: Die Rose ist rot. neke æivotinje (kuÊni ljubimci). predstavljanje. glavni brojevi od 0 do 10. koliËine. oslovljivanje. predstavljanje sebe i drugih. roendana i sl. rechts. Ëestitanje blagdana. Ëestitanje blagdana i roendana. svojine. prijatelji i Ëlanovi uæe obitelji. 10. unter.. obiËaji i tradicija KljuËne strukture i izriËaji: Fasching. radnje na nastavnom satu). Upoznaju se imena i prezimena 8. zahvale.. aktivnosti u razredu (najËeπÊe upute i naredbe. pjevanje prigodne pjesmice KljuËne strukture i izriËaji: Alles Gute zum Geburtstag! Hier bitte. oslovljivanje. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture ne tumaËe eksplicitno. osoba i pojava. es E posvojne zamjenice: mein/meine. E jednostavne upitne reËenice s upitnom rijeËju: Wer ist das? Wie heißt du? Na razini prepoznavanja E glagoli sein i haben te neki najuËestaliji glagoli u mnoæini prezenta E zapovjedni oblik glagola (2. pozdravljanje. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima uËenika.. Roendan i proslava roendana: Ëestitanje. sie. odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr. Die Sonne scheint. uljudno ophoenje. usvajaju i koriste globalno u strukturama koje su povezane sa situacijom. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki. godiπnja doba i neke osnovne atmosferske prilike. predmeti (igraËke i πkolski pribor). du. E upitni prilozi: wie. prigodne recitacije. Wie heißt deine Katze? Godiπnja doba: imenovanje godiπnjih doba i izricanje osnovnih atmosferskih prilika KljuËne strukture i izriËaji: Es ist Sommer/Winter. lice jednine i mnoæine imperativa) E jednina imenica s odreenim Ëlanom u nominativu i akuzativu E osobne zamjenice: wir. er. odgovaranje na pitanja. oslovljivanje. links. Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi viπe od otprilike 4 do 5 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu. osnovne boje. Sadræaji se obogaÊuju sluπnim i vidnim materijalima. KuÊni ljubimci: imenovanje i opis æivotinja KljuËne strukture i izriËaji: Hast du ein Haustier? Hast du einen Hund/eine Katze? Nein. priËe. Na kraju 1.. E neki prijedlozi: in. izraæavanje raspoloæenja. Blagdani.

koristiti se najjednostavnijim tehnikama za tvorbu pretpostavki (npr. STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM UËenici bi tijekom prve godine uËenja u 1. schlank. kulturoloπkim. Obitelj: predstavljanje πire obitelji.Ich bin 8 Jahre alt. DjeËja knjiæevnost: izvorne djeËje puËke pjesmice za govorenje i pjevanje. / Super. tisak) i edukacijskim programima primjereno dobi i jeziËnoj razini uËenika.. sein/e. pamtiti leksik u kontekstu. prezimena. E NjemaËki jezik uoËavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora kod uËestalih rijeËi VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vidnog i sluπnoga sadræaja E razumijevanje vrlo kratkih jednostavnih izjavnih reËenica i pitanja E navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvuËni tekstovi) E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinski jezik GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA. uËiti u suradnji s drugima.. sein/e.. Wer bist du? . autorske pjesme. izradba vlastitoga slikovnoga rjeËnika (crteæom) i/ili nizova slikovnih prikaza pojmova u okviru neke odreene teme) i kao pomoÊi pri razumijevanju. / Nicht so gut.... o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkoga govornoga podruËja.. uz dodavanje jednostavnih rijeËi ili povezivanje s ilustracijama E slaganje rijeËi iz predloæenoga niza slova INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i civilizacije. 119 . razredu trebali nauËiti: sluæiti se vizualnim elementima radi zapamÊivanja jeziËnih sadræaja (npr. 2. U pristupu nastavnim temama. likovne i zvukovne) poticaje E postavljanje jednostavnih pitanja u okviru poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja te odgovaranje na takva pitanja E reproduciranje vrlo kratkih dijaloga uz izmjenu pojedinih elemenata E sudjelovanje u kratkim dramatizacijama prema zadanomu predloπku E reproduciranje jednostavnih brojalica. predvidjeti sadræaj na osnovi slike).). kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za uoËavanje kulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti kao osnova za razvijanje otvorenosti.. tolerancije i empatije prema drugom i drugaËijemu (npr. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o komparativnom pristupu.. imena. ihr/e.. Susreti i upoznavanje: pozdravi pri susretu i opraπtanju u komunikaciji s vrπnjacima i odraslima.. predstavljanje KljuËne strukture i izriËaji: Hallo!/GutenTag!/Guten Morgen!/Guten Abend! Gute Nacht!/Auf Wiedersehen!/Tschüs! Wie heißt du? . internet.Ich bin.. ihr/e Oma/ Opa/Onkel. ihr/e. Wer ist das? Das ist mein/e. gut. RAZRED druga godina uËenja CJELINE I TEME 1.. Wie geht’s? .Nastavni plan i program za osnovnu πkolu vrπnjaka u zemlji/zemljama njemaËkoga govornoga podruËja. samostalno zakljuËivati na osnovi veÊega broja primjera. sein/e. Wie alt bist du? . Wie heißt dein/e. koristiti se medijima (televizija. opis osoba i stvari (sa ili bez slikovnoga predloπka) E povezivanje elemenata priËe s pomoÊu slikovnica ili aplikacija/slikovnih kartica E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova njemaËkoga jezika u rijeËima E reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom E slovkanje »ITANJE E prepoznavanje i razumijevanje jednostavnih rijeËi i reËenica na razini poznatog i prethodno usmeno obraenoga predloπka E pamÊenje grafijske slike rijeËi i izdvojenih reËenica na razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka E glasno Ëitanje rijeËi i vrlo kratkih reËenica koje su prethodno usmeno uvjeæbane PISANJE E preslikavanje jednostavnih rijeËi i kraÊih reËenica prema grafijskom i likovnomu predloπku.Ich heiße. barem jedna likovno kvalitetna izvorna slikovnica. Wie ist dein/e.Ich wohne in Karlovac / Leibnitz / Düsseldorf. / So so.? Sie/er ist gut. blagdanski obiËaji i sl. streng/nicht streng. Wo wohnst du? . opisivanje Ëlanova obitelji KljuËne strukture i izriËaji: Das ist meine/seine/ihre Familie. IZGOVOR E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne (gestualne.? Er/sie heißt. 2. sluæiti se znanjem materinskoga jezika. pjesmica za govor i pjevanje E koriπtenje viπe reËenica u nizu (2-3) za predstavljanje sebe..Danke.. uoËiti korake koji vode do odreenoga cilja. tj..

. izraæavanje stajaliπta. glasanje nekih æivotinja KljuËne strukture i izriËaji: Welche Tiere leben zu Hause/im Zoo/auf dem Lande? Der Bär ist groß. blagdani i proslave. kuÊni ljubimci i æivotinje na selu i u zooloπkom vrtu.Es ist drei Uhr.. Womit fährst du? Ich fahre mit dem Bus/Zug. OdjeÊa: imenovanje i opisivanje nekih odjevnih predmeta KljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Ein Rock/Hemd. Es ist kalt / warm / windig / neblig / wolkig. ©kolsko okruæenje: imenovanje πkolskoga pribora i nekih dijelova uËionice KljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Das ist ein Lineal. Ist das dein/e. pjesmice i dr. Aktivnosti u πkoli i izvan nje: izricanje radnji. posteri.Schön / schlecht. haben Karin und Karl? Vrijeme: imenovanje i opisivanje godiπnjih doba i atmosferskih prilika. Æivotinje: imenovanje i opis æivotinja (kuÊni ljubimci. osnovne vrste jela i piÊa. Wie viele Farbstifte/Bleistifte. snalaæenje u prostoru KljuËne strukture i izriËaji: Das ist die Küche/das Bad. 8. Wir singen / lernen. gern. Nikolaus.. Anne und Peter sind Schüler. Jelo i piÊe: imenovanje nekih vrsta jela i piÊa.Zwölf. Naπe tijelo: imenovanje i opisivanje nekih dijelova tijela KljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Der Kopf/die Augen. a od toga aktivno rabiti oko 160 leksiËkih jedinica. Das Bad ist hier. neka osnovna prometna sredstva. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Pozdravi.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 3.. aktivnosti u πkoli i izvan nje (najËeπÊe upute i naredbe.. razredu osnovne πkole uËenici bi trebali razumjeti oko 220 leksiËkih jedinica. Wie sind deine Augen? Blau. nicht. Welche Farbe hat der Rock? 11. glavni brojevi od 0 do 20.. Wie viele Tage hat die Woche? Welcher Tag ist heute? Heute ist Montag/Dienstag. oslovljivanje.. osobe u πkoli). Prometna sredstva: imenovanje osnovnih prometnih sredstava KljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Ein Bus/Zug.. Was machen Anne und Peter? Anne und Peter rechnen. prostorije u kuÊi i stanu.. æivotinje u zooloπkom vrtu i na selu)..Fünfzehn. izvrπavanje i izdavanje naredbi. Wie viele Tische sind hier? .? Nein. nego ih uËenici pamte. Ich mag.. 9. Na kraju 2. ich kann gut singen. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture nikada ne tumaËe eksplicitno. Wie spät ist es? . Do kraja druge godine uËenja u 2. Was ist noch im Klassenzimmer? Ein/e Fenster/Tafel.. obiËajima i naËinu odræavanja tradicije... sein/e. obiËaji i tradicija: KljuËne strukture i izriËaji: Fasching... prijatelji i Ëlanovi πire obitelji. imenovanje dana u tjednu i izricanje punoga sata KljuËne strukture i izriËaji: Wie viele Jahreszeiten hat ein Jahr? Welche Jahreszeit haben wir jetzt? .. Der Rock ist rot/kurz/schön. kronoloπko vrijeme (dani u tjednu.. izraæavanje osobnoga stajaliπta (nazora. uljudno ophoenje.. Wie viele.. Wie ist das Wetter? . Ich schreibe nicht gern. izricanje radnji). miπljenja) KljuËne strukture i izriËaji: Was isst/trinkst du gern? Ich esse/ trinke.. πkolski prostor. Izrauju se tematski panoi. komunikacijski obrasci pri susretu i upoznavanju. ihr/e. 5. prigodne recitacije... 4. LeksiËko se gradivo cikliËki ponavlja i proπiruje. pripremaju priredbe i sl.. Der Hund bellt. KuÊa i stan: imenovanje prostorija. Kannst du gut singen/zeichnen. predmeti (πkolski pribor. priËe. 12. djeËje igre (pozivanje na igru i neke πportske aktivnosti). neki dijelovi tijela. Das Kinderzimmer ist links. Ostern. godiπnja doba i atmosferske prilike. 7. Ich mag. hat er/sie? . pozivanje na igru i neke πportske aktivnosti KljuËne strukture i izriËaji: Was machst du/machen wir in der Deutschstunde? Ich singe / lerne. Was machst du gern? Ich lese/spiele Fußball/spiele am Computer/. . imenovanje osoba u πkolskom okruæenju. gern.. neki odjevni predmeti. NjemaËki jezik 10. Blagdani. Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi viπe od otprilike 5 do 6 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu.. snalaæenje u prostoru../Ja. razreda uËenici bi trebali raspolagati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Glagoli E haben i sein u jednini i mnoæini prezenta 120 6. usvajaju i koriste globalno u strukturama koje su povezane sa situacijom.. Frohe Weihnachten und ein glückliches Neues Jahr! ovisno o odabranim blagdanima.. puni sat). Sadræaji se obogaÊuju sluπnim i vidnim materijalima.. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima uËenika. Ihr/e // Sein/e Lehrer/Lehrerin heißt Herr/Frau Schulze.Winter.

izraæavanje molbe. ihr/ihre ispred imenica E pokazna zamjenica: das E upitne zamjenice: wer. wie. odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr. barem jedna likovno kvalitetna izvorna slikovnica.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu uËestali glagoli vezani uz tematska podruËja u jednini i mnoæini prezenta E prezent modalnih glagola: können i mögen u jednini. poneka autorska pjesma. izraæavanje raspoloæenja. Negacije E nein. du. za opis osoba.. in. osoba i pojava. zu. stajaliπta. predstavljanje sebe i drugih. stvari i radnji (sa ili bez slikovnoga predloπka) E povezivanje elemenata priËe s pomoÊu slikovnica ili aplikacija/slikovnih kartica E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova njemaËkoga jezika u rijeËima E reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom E slovkanje JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura: pozdravljanje. was Pridjevi E opisni pridjevi kao dio predikata Brojevi E glavni brojevi od 0 do 20 Prijedlozi E neki prijedlozi: mit. naËin stanovanja.. S subjekt + predikat + objekt: Ich habe einen Bruder. sein/seine.-e. oslovljivanje.. auf. odgovaranje na pitanja. rechts. didaktizirana verzija jedne od najpopularnijih bajki braÊe Grimm obraene prethodno u nastavi hrvatskoga jezika. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki. dobi. an. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vidnog i sluπnoga sadræaja E razumijevanje kratkih jednostavnih izjavnih reËenica i pitanja E razumijevanje kratkoga teksta koji je prethodno usmeno obraen E navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvuËni tekstovi) E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinski jezik GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA.. DjeËja knjiæevnost: izvorne djeËje narodne pjesmice za govorenje i pjevanje. wieviel. Upoznaju se imena i prezimena vrπnjaka u zemlji/zemljama njemaËkoga govornoga podruËja.. pozdravljanje. links. IZGOVOR E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne (gestualne. zahvale.... wie viele. izricanje radnji. schnell. lice jednine i mnoæine imperativa) Imenice E jednina nekih imenica s neodreenim Ëlanom u nominativu i akuzativu i s odreenim Ëlanom u nominativu E mnoæina nekih imenica u nominativu i akuzativu »lan E neodreeni i odreeni Ëlan (vidi imenice) Zamjenice E osobne zamjenice u jednini i mnoæini: ich. oslovljivanje.. E uËestali prijedlozi u jeziËnim obrascima Prilozi E neki prilozi: heute. nicht ReËenice E jednostavne izjavne reËenice prema modelu: S subjekt + predikat: Ich male. unter. pozivanje na igru i sl. dort. likovne i zvukovne) poticaje E postavljanje jednostavnih pitanja u okviru obraenih tematskih sadræaja i odgovaranje na takva pitanja E reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnu izmjenu pojedinih elemenata E sudjelovanje u kratkim dramatizacijama prema zadanomu predloπku E reproduciranje jednostavnih brojalica. odnosa u vremenu i prostoru. oblici möchte i möchtest E zapovjedni oblik glagola u okviru tematskih podruËja (2. sie E posvojne zamjenice: mein/meine.. hier. sie. pjesmica za govor i pjevanje E koriπtenje viπe reËenica u nizu (3-4) za predstavljanje sebe. er. ihr. æelje. neka jela. S subjekt + predikat + pridjev u sluæbi predikata /priloæna oznaka: Das Heft ist gelb/hier. prometna sredstva i dr. E upitni prilozi: wo.. E jednostavne upitne reËenice s upitnom zamjenicom welcher. schlecht. morgen. svojine. es. Na razini prepoznavanja E jednina imenica s odreenim Ëlanom u akuzativu E neki prilozi: jetzt E neki prijedlozi: bei.. zahtjeva i naredbe. dein/deine. gut.. nazivi nekih gradova i sl.-es E inverzne upitne reËenice s modalnim glagolom E NjemaËki jezik i opisivanje predmeta.. Ëestitanje blagdana. postavljanje pitanja. wir. langsam.. imenovanje 121 . roendana i sl. uljudno ophoenje. gern. koliËine. Ëestitanje blagdana i roendana. E jednostavne upitne reËenice s upitnom rijeËju: Wer ist das? E inverzne upitne reËenice E kratke izjavne reËenice s modalnim glagolom: Ich kann schwimmen.

.. imena. Wie gefällt dir das T-Shirt? Gut/nicht gut/so so. Wie alt ist dein/deine... tj... pamtiti leksik u kontekstu. Cousin/Cousine. Ich huste / habe Fieber / Kopfschmerzen / Bauchschmerzen / Zahnschmerzen.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu »ITANJE E razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova o poznatim sadræajima E pamÊenje grafijske slike rijeËi i izdvojenih reËenica na razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka E glasno Ëitanje rijeËi i jednostavnih reËenica koje su prethodno usmeno uvjeæbane E svladavanje reËeniËne intonacije prema zvuËnomu modelu PISANJE E prepisivanje pisanim slovima jednostavnih kratkih reËenica i kratkih tekstova koji su prethodno obraeni E dopunjivanje vrlo kratkoga teksta rijeËima E povezivanje pobrkanih dijelova kratkoga teksta u logiËan slijed E pisanje Ëestitke za blagdane prema predloπku E samostalno pisanje kratkih i jednostavnih reËenica o poznatim prethodno usmeno obraenim sadræajima E uoËavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora kod uËestalih rijeËi E uoËavanje osnovnih razlika izmeu ortografije hrvatskog i njemaËkog jezika INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i civilizacije. predvidjeti sadræaj na osnovi slike).. Wie sind die Turnschuhe? Sie sind.. Mein / meine. blagdanski obiËaji. internet.Er/sie heißt.... sein/e. hrana i sl. den Spiegel... Osobe iz neposredne okoline: predstavljanje i opisivanje prijatelja i πire obitelji KljuËne strukture i izriËaji: Wer ist das? Das ist mein/e. 6. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o komparativnom pristupu. 5. Ich kann nicht in die Schule gehen/ Sport treiben. 4./Zu Fuß.. UËionica: imenovanje predmeta. koristiti se medijima (televizija.. RAZRED treÊa godina uËenja CJELINE I TEME 1. U pristupu nastavnim temama. Naπe tijelo i zdravlje: imenovanje nekih najËeπÊih zdravstvenih tegoba u djeËjoj dobi KljuËne strukture i izriËaji: Was hast du? Was tut dir weh? Ich bin krank.. izradba vlastitoga slikovnoga rjeËnika (crteæom) i/ili nizova slikovnih prikaza pojmova u okviru neke odreene teme) i kao pomoÊi pri razumijevanju. ihr/e..? .. izraæavanje ukusa KljuËne strukture i izriËaji: Was hast du heute an? Eine Hose./Ja. odnosi u prostoru KljuËne strukture i izriËaji: Was ist alles im Klassenzimmer? Tafel/Kreide/Schwamm/Fernseher/CDPlayer/Videogerät/Lampen/Bänke. Das ist in Kroatien / Deutschland / Österreich.. 122 . den Kamm. u 2. tisak.. Wie lange musst du fahren/gehen? Wer geht/fährt mit? Darfst du bei Rot/Grün/Gelb über die Straße? .Nein. tolerancije i empatije prema drugom i drugaËijemu (npr. razredu trebali nauËiti: sluæiti se vizualnim elementima radi zapamÊivanja jeziËnih sadræaja (npr.Er/sie ist. koristiti se najjednostavnijim tehnikama za tvorbu pretpostavki (npr. STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM UËenici bi tijekom druge godine uËenja. Im/in der.. blau. tut weh.. Womit fährst du nach Hause? Mit der Straßenbahn. Wie heißt sein/e // ihr/e Sohn/Tochter? . Put do πkole: izricanje naËina dolaska u πkolu (prometna sredstva) i nekih osnovnih pravila ponaπanja u prometu KljuËne strukture i izriËaji: Wie kommst du zur Schule? Mit dem Bus/Auto/Rad. das Schampoo.. 2..... o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkoga govornoga podruËja. sluæeÊi se postojeÊim znanjem. 3. alt/neu. das Handtuch.) i edukacijskim programima primjereno dobi i jeziËnoj razini uËenika. Wie viele Stühle sind hier? Wie viele Bücher haben wir? Wie viele Hefte haben Peter und Paul? Wo ist das Buch? Auf / unter / neben / hinter / vor dem Schrank/der Bank.). sluæiti se znanjem materinskoga jezika.. Osobna higijena: imenovanje nekih radnji i potrepπtina KljuËne strukture i izriËaji: Was machst du/macht er im Bad? Ich bade/putze mir die Zähne/wasche mir die Haare/kämme mich. kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za uoËavanje kulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti kao osnova za razvijanje otvorenosti... Onkel/Tante.. uËiti u suradnji s drugima. Was macht er/sie gern? Was kann er/sie gut/nicht so gut? Wo wohnt er/sie? Er/sie wohnt in. NjemaËki jezik 3. Was brauchst du dazu? Die Zahnbürste. kariert/gestreift/bunt... prezimena. pokuÊstva i opreme u uËionici. Wie ist die Hose/das T-Shirt? Sie/es ist modern.. uoËiti korake koji vode do odreenoga cilja.... primijeniti oblike samoprocjene (Europski jeziËni portfolio).. OdjeÊa i obuÊa: imenovanje i opisivanje odjevnih predmeta.. kulturoloπkim. ein T-Shirt und Turnschuhe. samostalno zakljuËivati na osnovi veÊega broja primjera.

was Pridjevi E opisni pridjevi kao dio predikata 8. Kronoloπko i atmosfersko vrijeme: dani u tjednu. 12. puni sat i pola sata. Machst du eine Party? Kannst du kommen? Wann? Am Samstag um 7. sein/seine. Welche Monate sind im Winter? . prijatelji i Ëlanovi πire obitelji.... Frohe Weihnachten und ein glückliches Neues Jahr! ovisno o odabranim blagdanima. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima uËenika. singen.? 11. Prehrana: imenovanje obroka. mögen. Der Tisch steht vor dem Fenster./ mag kein/e/n.Es ist halb drei.. mjeseci KljuËne strukture i izriËaji: Wann haben wir Deutsch? Wann hast du/hat er/sie Tennis? . Schwimmen. razreda uËenici bi trebali raspolagati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Glagoli E glagoli haben i sein u prezentu E uËestali glagoli vezani uz tematska podruËja u jednini i mnoæini prezenta E prezent povratnih glagola u 1. dein Geschenk. godiπnja doba. lice jednine i mnoæine imperativa te uljudno obraÊanje sa Sie) Imenice E jednina nekih imenica s odreenim i neodreenim Ëlanom u nominativu i akuzativu E mnoæina nekih imenica u nominativu i akuzativu »lan E neodreeni i odreeni Ëlan (vidi imenice) Zamjenice E osobne zamjenice u nominativu jednine i mnoæine E posvojne zamjenice: mein/meine. dürfen u jednini. Januar. spielen. nego ih uËenici pamte. licu jednine s povratnom zamjenicom u dativu i akuzativu E prezent modalnih glagola: können. 10.Am Montag und am Mittwoch. Na kraju 3. Was macht ihr auf der Party? Wir hören Musik...Januar. Wer spielt mit? Tor! NjemaËki jezik ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Komunikacijski obrasci pri susretu i upoznavanju. Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi viπe od otprilike 6 do 7 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu. puni sat i pola sata. usvajaju i koriste globalno u strukturama koje su povezane sa situacijom. 9. Nastava se obogaÊuje sluπnim i vidnim materijalima. Wie ist das Wetter? Es regnet. Bruder/Schwester? Ich/er/sie mag. odnosi u prostoru. dijelovi stana i kuÊe. LeksiËko se gradivo cikliËki ponavlja i proπiruje. voÊa i povrÊa. Roendanska proslava: opisivanje priprema za proslavu roendana i roendanske proslave KljuËne strukture i izriËaji: Wann hast du Geburtstag? Im April. osobna higijena. a od toga aktivno rabiti oko 260 leksiËkih jedinica. In der Küche steht der Herd. Alles Gute zum Geburtstag! Hier bitte.Dezember.. ihr/ihre ispred imenica E pokazna zamjenica das E upitne zamjenice: wer. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture nikada ne tumaËe eksplicitno... Blagdani. oblici: möchte. glavni brojevi od 0 do 50. obiËajima i naËinu odræavanja tradicije. blagdani i proslave. Wie spät ist es? . namjeπtaj i aparati u kuÊanstvu. 123 . pripremaju priredbe i sl. godiπnja doba. πkolski prostor. Stanovanje: imenovanje i opisivanje dijelova stana i kuÊe. aktivnosti u πkoli i izvan nje (najËeπÊe upute i naredbe. prigodne recitacije. Februar und März. jelo i piÊe (obroci). neke πportske aktivnosti i igre. odjeÊa i obuÊa.. dijelovi ljudskog tijela i neke najËeπÊe zdravstvene tegobe u djeËjoj dobi. priËe. kronoloπko vrijeme (dani u tjednu.. voÊe i povrÊe. Welche Sportart magst du? Tennis.. izraæavanje vlastitoga ukusa KljuËne strukture i izriËaji: Welche Gemüsesorten / Obstsorten kennst du? Welches Gemüse/Obst magst du/magst du nicht? Welches Gemüse/Obst mag dein/e Freund/in.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 7. prometna sredstva i ponaπanje u prometu. pjesmice i dr. Danke. atmosferske prilike. mjeseci). uljudno ophoenje. radnje). Was kannst du deinem Freund/deiner Freundin schenken? Eine CD. Nikolaus.. posteri. Wie viele Monate hat ein Jahr? Welchen Monat haben wir jetzt? . Do kraja treÊe godine uËenja u 3.? Was frühstückst du? Was isst/trinkst du zu Mittag? Was isst/trinkst du zu Abend? Wer macht das Frühstück / Mittagessen / Abendessen bei dir? Möchtest du/möchten Sie. πkolski pribor. Welche Jahreszeit haben wir jetzt? Winter.. Izrauju se tematski panoi. Ostern. i 2. dein/deine. pokuÊstva i ureaja u kuÊanstvu KljuËne strukture i izriËaji: Das Wohnzimmer ist groß/klein/hell. razredu osnovne πkole uËenici bi trebali razumjeti oko 350 leksiËkih jedinica. müssen. obiËaji i tradicija KljuËne strukture i izriËaji: Fasching. möchtest. möchten E zapovjedni oblik glagola u okviru tematskih podruËja (2. proslava roendana. ©portske aktivnosti i igre: imenovanje i izricanje radnji KljuËne strukture i izriËaji: Was machst du auf dem Sportplatz? Ich spiele Handball.

an.. gut. oslovljivanje.. uljudno ophoenje. prepriËavanje slijeda dogaaja. .. langsam.. rechts. schlecht. neki prijedlozi: von. nicht E kein/e u nominativu i akuzativu jednine ReËenice E jednostavne izjavne reËenice prema modelu: S subjekt + predikat: Ich male. E kratke izjavne reËenice s modalnim glagolom E jednostavne upitne reËenice s upitnom rijeËju E inverzne upitne reËenice ukljuËujuÊi i pitanja s modalnim glagolom NjemaËki jezik DjeËja knjiæevnost: narodne/tradicionalne djeËje pjesmice i autorske pjesme za govorenje i pjevanje. upitni prilog womit uporaba Ëlana uz imena zemalja i zemljopisnih pojmova (npr. die Save. zahvale. über.. Prilozi E neki prilozi: heute. wo. dort. izraæavanje stajaliπta. πportske aktivnosti. jedna od najpopularnijih bajki braÊe Grimm uz usporedbu izvorne i moderne verzije.. osoba i radnji (sa/ili bez slikovnoga predloπka) E povezivanje elemenata priËe s pomoÊu slikovnica ili aplikacija/slikovnih kartica E prepriËavanje slijeda nekoga dogaaja uz pomoÊ pitanja ili vizualnih poticaja E iznoπenje rezultata skupnoga rada E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova njemaËkoga jezika u rijeËima E reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom E slovkanje »ITANJE E globalno i selektivno razumijevanje jednostavnih kraÊih tekstova o poznatim sadræajima E glasno Ëitanje jednostavnih reËenica koje su prethodno usmeno uvjeæbane te kraÊih tekstova koji sadræe poznate strukture i leksik E svladavanje reËeniËne intonacije prema zvuËnomu modelu 124 Na razini prepoznavanja E E E E E E E prezent modalnih glagola: können. bei. mögen.. neke aktivnosti vezane uz blagdane. hier. nazivi zemalja njemaËkoga govornoga podruËja i neke osnovne informacije o njima (npr. unter.) JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura: pozdravljanje. der Rhein. Upoznaju se imena i prezimena vrπnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja.. gern. vor.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Brojevi E glavni brojevi od 0 do 50 Prijedlozi E neki prijedlozi: in. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki.. naziv neke regije/rijeke/planine i sl. neben.. zu. Ëestitanje blagdana i roendana. S subjekt + predikat + objekt: Ich habe einen Bruder.. auf. zahtjeva i naredbe. dvije likovno kvalitetne izvorne slikovnice. igre i dr. dobi. odgovaranje na pitanja. hinter. odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr.. odijevanje. traæenje informacija. wieviel... koliËine imenovanje i opisivanje predmeta. izricanje odnosa u prostoru i vremenu. izricanje radnji. morgen. licu jednine u dativu i akuzativu neki vremenski prilozi: gestern. pozivanje na igru ili neku drugu zajedniËku aktivnost i sl. æalbe.. predstavljanje sebe i drugih.. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vidnog i sluπnoga sadræaja E razumijevanje kraÊih jednostavnih izjavnih reËenica i pitanja E razumijevanje osnovne namjere sugovornika E globalno i selektivno razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike E uoËavanje specifiËnosti izgovora i intonacije izvornih govornika (zvuËni tekstovi) E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina stranoga jezika u odnosu na materinski jezik E razumijevanje slovkanih rijeËi GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA. pjesmica za govor i pjevanje E imenovanje i opisivanje predmeta.)... likovi iz bajki u usporedbi s likovima iz hrvatske djeËje knjiæevnosti. izraæavanje raspoloæenja. svojine./Die Party ist am Samstag. nach. müssen i dürfen u mnoæini preterit glagola sein i haben u jednini osobne i povratne zamjenice u 1. æelje. Negacije E nein. Ëestitanje blagdana. für. neka jela i prehrambene navike. jetzt. roendana i sl. wann. E upitni prilozi: wie. i 2. wie viele. IZGOVOR E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru elementarnih jeziËnih funkcija E postavljanje jednostavnih pitanja u okviru poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja te odgovaranje na takva pitanja E reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnu izmjenu pojedinih elemenata E samostalno voenje kratkih dijaloga u okviru poznatih situacija E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama E reproduciranje brojalica.. die Schweiz. links. schnell. stanovanje. postavljanje pitanja. osoba i pojava. S subjekt + predikat + pridjev u sluæbi predikata / priloæna oznaka: Die Rose ist rot. prometna sredstva. mit. glavni grad.

. izradba vlastitoga slikovnoga rjeËnika (crteæom) i/ili nizova slikovnih prikaza pojmova u okviru neke odreene teme) i kao pomoÊi pri razumijevanju... Meine Schule heißt. 3...) i edukacijskim programima primjereno dobi i jeziËnoj razini uËenika. Was machst du/macht er/sie am Vormittag/am Nachmitag/am Abend? Ich sehe fern/spiele mit Freunden/spiele Gitarre/habe Italienisch. Ja i osobe oko mene: iznoπenje osobnih podataka o sebi i poznatim osobama. ihr/e Eltern von Beruf? Nastavni predmeti: imenovanje nastavnih predmeta.-Platz Nummer. Er/sie kommt aus Kroatien/Deutschland.. Er/sie sieht fern. 125 . tisak.? Siehst du gern fern? Treibst du Sport? Welche Sportart treibst du? Osobni raspored dana: izricanje dijelova dana i odgovarajuÊih aktivnosti KljuËne strukture i izriËaji: Was machst du/macht sie/er am Morgen? .. kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za uoËavanje kulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti kao osnova za razvijanje otvorenosti. Er/sie lebt in. uoËiti korake koji vode do odreenoga cilja.. ispunjavanje obrasca s osobnim podatcima KljuËne strukture i izriËaji: Ich heiße. primijeniti oblike samoprocjene (Europski jeziËni portfolio). Was macht er/sie? .. 5. NjemaËki jezik 4. Ich gehe in die Schule. sein/e. RAZRED Ëetvrta godina uËenja CJELINE I TEME 1..10 vor/nach.. uoËiti pravilnosti i analogije na osnovi primjera.. koristiti popis rijeËi npr. izricanje sati KljuËne strukture i izriËaji: Welche (Schul)fächer hast du/habt ihr am Montag? Wie heißt dein Lieblingsfach? Welches Fach magst du nicht besonders? Wann beginnt/endet die erste. o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkoga govornoga podruËja... u 3.. Mein bester/meine beste Freund/in heißt. u udæbeniku i slikovnih rjeËnika. 4. U pristupu nastavnim temama.. Ich gehe in die vierte Klasse. sluæeÊi se postojeÊim znanjem. tj. tematski usustavljivati leksik.-Straße Nummer. Ich bin..... 2... Viertel vor/nach... hobija. Ëestitki za roendan i blagdane prema predloπku E samostalno pisanje voenih kratkih opisa u okviru poznatih. Ich wohne in der . Ich lebe in. Was sind dein/e.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu PISANJE E prepisivanje vrlo kratkih tekstova koji su prethodno usmeno obraeni E dopunjivanje kratkoga teksta rijeËima E povezivanje pobrkanih dijelova kratkoga teksta u logiËku cjelinu E pismeno odgovaranje na pitanja E pisanje pozivnica za proslavu roendana. koristiti se najjednostavnijim tehnikama za tvorbu pretpostavki (npr.. prometna sredstva i sl. imena. predvidjeti sadræaj na osnovi slike).. obroci. Mein/e Klassenlehrer/in heißt.Er/sie programmiert / verkauft / bedient Gäste / unterrichtet. prethodno usmeno uvjeæbanih sadræaja E pisanje rijeËi prema zvuËnomu modelu (npr. Jahre alt. tolerancije i empatije prema drugom i drugaËijemu (npr.Ich stehe/sie steht um... Heute will ich ins Kino gehen. uËiti u suradnji s drugima. slovkanih rijeËi) E uoËavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora kod uËestalih rijeËi E uoËavanje osnovnih razlika izmeu ortografije hrvatskoga i njemaËkoga jezika INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i civilizacije. kulturoloπkim. internet. prezimena..... Er/sie ist.. Uhr auf. Seine/ihre Adresse ist. pamtiti leksik u kontekstu. mjesta njihova obavljanja i vrste aktivnosti KljuËne strukture i izriËaji: Wo arbeitet der/die Kellner / Programmiererin / Krankenschwester /Lehrerin / Automechaniker / Verkäufer. Jahre alt. Ich frühstücke. samostalno zakljuËivati na osnovi veÊega broja primjera. Wann beginnt/endet die große Pause? Wie lange dauert die Pause? Slobodno vrijeme: imenovanje izvanπkolskih aktivnosti. razredu trebali nauËiti: sluæiti se vizualnim elemenata radi zapamÊivanja jeziËnih sadræaja (npr. zweite. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o komparativnom pristupu.. izricanje stajaliπta o tim aktivnostima KljuËne strukture i izriËaji: Hast du ein Hobby? Sammelst du etwas? Gehst du gern ins Kino/liest du gern/spielst du gern am Computer./am ..).. Stunde? .. sluæiti se znanjem materinskoga jezika.. πportova..? Auf dem Feld/im Restaurant / Büro / Krankenhaus / Supermarkt.. STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM UËenici bi tijekom treÊe godine uËenja.. Zanimanja: imenovanje nekih ËeπÊih zanimanja... koristiti se medijima (televizija.... blagdanski obiËaji.... dana u tjednu... uoËiti naËin strukturiranja slikovnoga rjeËnika i naËela abecednoga strukturiranja popisa rijeËi u udæbeniku. iznoπenje rasporeda sati.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 6. Was macht er/sie im Wohnzimmer? Sie sieht fern/liest.. Was macht dein/e.. Bitte.. bleibt zu Hause. Das ist ein/e Dorf/Ort/Kleinstadt/Stadt/Großstadt. bei Oma / Opa / Tante / Onkel / Freunden.. briga o zdravlju.. oblici möchte. Prirodni okoliπ i ponaπanje u prirodi: imenovanje i opis krajolika.. NjemaËki jezik 12. lice jednine i mnoæine imperativa te uljudno obraÊanje sa Sie) Imenice E neke imenice s odreenim i neodreenim Ëlanom u nominativu i akuzativu jednine E neke imenice u nominativu i akuzativu mnoæine 126 8. Sie/er hat. Cent. LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja. in Österreich/Ungarn. snalaæenje u prostoru KljuËne strukture i izriËaji: Ich wohne/er wohnt in.. auf dem Lande. im Zentrum. kupovanje namirnica (koliËina i cijena). Was machst du in deinem Zimmer? Ich lese / spiele / lerne / räume auf.... Moje mjesto: imenovanje nekih vaænijih graevina u mjestu./im. stanovanje i aktivnosti u kuÊi. ... Do kraja Ëetvrte godine uËenja u 4. Hotel. Was gibt es im Zentrum? Was gibt es bei dir in der Nähe? Es gibt ein/e/en // kein/e/en Kino.. Museum.. aufs Land. slobodno vrijeme (izvanπkolske aktivnosti). nach Österreich/Ungarn. in der. redni brojevi do 10. sein/e. obiËajima i naËinu odræavanja tradicije. dürfen i wollen u jednini.. 7.. ponaπanje u prirodi KljuËne strukture i izriËaji: Das ist eine/ein Wiese/Berg/Wald/Fluss. Haben Sie.. Na kraju 4. posteri. godiπnja doba. Post. Er/sie/es heißt.. mjeseci). obiËaji i tradicija KljuËne strukture i izriËaji: Ovisno o odabranim blagdanima. Wohin fährst du in den Winter-/Sommerferien? Ans Meer. im Gebirge/Ausland. blagdani i proslave. Machst du manchmal Ausflüge? Wohin? Womit fährst du? Wer kommt mit? Was dürfen wir nicht in der Natur machen? Blumen pflücken. atmosferske prilike... razreda uËenici bi trebali raspolagati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Glagoli E prezent glagola sein i haben E prezent uËestalih glagola vezanih uz tematska podruËja ukljuËujuÊi i neke sloæene glagole E prezent nekih povratnih glagola u jednini E konstrukcija es gibt E prezent modalnih glagola: können. zu Oma/Opa/Tante/Onkel/Freunden.. Viele Leute/Touristen besuchen. Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi viπe od otprilike 7 do 8 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu. izricanje koliËine i cijene KljuËne strukture i izriËaji: Kann ich dir helfen? Ich möchte/brauche. pripremaju priredbe i sl. macht Ausflüge. prigodne recitacije. Wo warst du in den Ferien? Zu Hause.. 10. Was kostet ein Kilo/Pfund. Euro. Sie machen Ausflüge.. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima uËenika.. kronoloπko vrijeme (dani u tjednu... pjesmice i druga prikladna djela djeËje knjiæevnosti. glavni brojevi od 0 do 100.? Briga o zdravlju: izricanje naËina ponaπanja.. möchtest i möchten E preterit glagola sein i haben u jednini E zapovjedni naËin (2. savjeta i zabrana u sluËaju bolesti KljuËne strukture i izriËaji: Christine/Thomas ist krank. Straße. Wo ist die Post? Neben dem Kino. Schule. am. Danke....... Kirche. Sporthalle. ihr/e Vater/Mutter/Bruder/Schwester in der. aktivnosti u πkoli i izvan nje.. Sie/er darf nicht Fußball spielen/ rausgehen/in die Schule gehen/Eis essen. Aktivnosti u kuÊi: izricanje radnji i zaduæenja u domu KljuËne strukture i izriËaji: Was machst du in der Küche? Ich decke den Tisch/spüle das Geschirr/trockne das Geschirr ab. mögen. Abfall liegen lassen. kulturnocivilizacijski sadræaji i dr. Sadræaji se obogaÊuju sluπnim i vidnim materijalima. prirodni okoliπ i ponaπanje u prirodi.. sati. Platz. Er / sie / es ist grün / schön / groß / hoch / lang. razredu osnovne πkole uËenici bi trebali razumjeti oko 500 leksiËkih jedinica. Die Eltern ärgern sich.. 9. Kupovina namirnica: voenje razgovora u trgovini i/ili na trænici..... dijelovi dana.? Das macht zusammen..... fährt Ski. Sie/er muss im Bett bleiben/Tee trinken/Tabletten einnehmen/Fieber messen/ viel schlafen. Er/sie will/will nicht im Bett bleiben/schlafen. praznici.. Sie/er kann nicht.. πira obitelj).. neki vaæniji objekati u mjestu. 11. nego ih uËenici usvajaju globalno u predloæenim jeziËnim strukturama odnosno u situacijama. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture nikada ne tumaËe eksplicitno. Izrauju se tematski panoi. Geschäft.. nazivi nastavnih predmeta (raspored sati)... ins Gebirge/Ausland.. pisanje razglednice KljuËne strukture i izriËaji: Was macht er/sie in den Sommerferien / Winterferien / Frühlingsferien? Er / sie schwimmt. sonnt sich. am Meer. Praznici: opisivanje naËina i mjesta provoenja praznika. Er/sie/es ist in Österreich/Kroatien..? Geben Sie mir bitte. dnevni i tjedni raspored aktivnosti.. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Davanje osobnih podataka o sebi i poznatim osobama (prijatelji. a od toga aktivno upotrebljivati oko 380 leksiËkih jedinica. zanimanja. Hier bitte.. Blagdani. müssen.

schlecht. roendana i sl. naziv neke regije/rijeke/planine i sl. predstavljanje sebe i drugih. mit. osoba i pojava. S subjekt + predikat + pridjev u sluæbi predikata/priloæna oznaka: Die Rose ist rot.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu »lan E neodreeni i odreeni Ëlan (vidi imenice) Zamjenice E osobne zamjenice u nominativu jednine i mnoæine te u dativu i akuzativu jednine E posvojne zamjenice: mein/meine. neki poznati πportaπi iz zemalja jezika cilja. die Schweiz. naziv zemlje i glavni grad. dein/deine. wann. vor. unter.) JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura: pozdravljanje.. izraæavanje æelje. pozivanje na neku zajedniËku aktivnost.. izraæavanje raspoloæenja.. odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr. oslovljivanje. nach. was Pridjevi E opisni pridjevi kao dio predikata Brojevi E glavni brojevi od 0 do100 E redni brojevi do 10 Prijedlozi E neki prijedlozi: in.. zu. E upitni prilozi: wie. wie viele... uljudno ophoenje. der Rhein.. E priloæna oznaka + predikat + subjekt (+ objekt): Am Vormittag lerne ich/habe ich Tennis. rechts. gern. Negacije E nein. osoba i radnji (sa ili bez slikovnog predloπka) E povezivanje elemenata priËe s pomoÊu slikovnica ili aplikacija/slikovnih kartica E prepriËavanje slijeda nekog dogaaja uz pomoÊ pitanja ili vizualnih poticaja E iznoπenje rezultata skupnoga/individualnoga rada E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova njemaËkoga jezika u rijeËima 127 Na razini prepoznavanja E E perfekt nekih glagola u jednini u okviru tematskih podruËja uporaba Ëlana uz imena zemalja i geografskih pojmova (npr. imenovanje i opisivanje predmeta. provoenje slobodnog vremena i praznika.. svojine. odgovaranje na pitanja. neke osnovne informacije o zemljama njemaËkoga govornoga podruËja (npr. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vidnog i sluπnoga sadræaja E razumijevanje kraÊih jednostavnih izjavnih reËenica i pitanja E razumijevanje osnovne namjere sugovornika E globalno i selektivno razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike E uoËavanje specifiËnosti izgovora i intonacije izvornih govornika (zvuËni tekstovi) E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinski jezik E razumijevanje slovkanih rijeËi GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA.. zahvale.. . die Save. jetzt. traæenje i davanje informacija i sl. S subjekt + predikat + objekt: Ich habe keinen Bruder.. likovi njemaËke djeËje knjiæevnosti upoznati u nastavi hrvatskoga i/ili njemaËkoga jezika u usporedbi s likovima iz hrvatske djeËje knjiæevnosti. schnell. izricanje radnji. molbe. die Zugspitze. naËin stanovanja i dr.. nicht E kein/e u nominativu i akuzativu jednine i mnoæine ReËenice E jednostavne izjavne reËenice prema modelu: S subjekt + predikat: Ich male. postavljanje pitanja. bei. gut. IZGOVOR E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru elementarnih jeziËnih funkcija E postavljanje jednostavnih pitanja u okviru poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja te odgovaranje na takva pitanja E reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnu izmjenu pojedinih elemenata E samostalno voenje kratkih dijaloga u okviru poznatih situacija E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama E reproduciranje brojalica. sein/seine.). nazivi ulica i trgova u zemlji/zemljama jezika cilja. dobi.. für. pjesmica za govorenje i pjevanje E imenovanje i opisivanje predmeta. izricanje odnosa u vremenu i prostoru. womit. gestern. an.. Ëestitanje i neke aktivnosti vezane uz blagdane. izricanje savjeta i zabrana. hier. koliËine. Ëestitanje blagdana. prepriËavanje slijeda nekog dogaaja. Upoznaju se imena i prezimena vrπnjaka.. jedna od bajki braÊe Grimm u izvornoj/modernoj verziji. auf. wohin. langsam. links. die Adria. dort./Die Party ist am Samstag. E izjavne reËenice s modalnim glagolom E upitne reËenice s upitnom rijeËju E inverzne upitne reËenice ukljuËujuÊi i pitanja s modalnim glagolom NjemaËki jezik KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki. DjeËja knjiæevnost: autorske pjesme i narodne/tradicionalne pjesmice za govorenje i pjevanje. morgen. ukusa i stajaliπta. wo. zahtjeva i naredbe. neben. wieviel. hinter. ihr/ihre ispred imenica E povratne zamjenice u dativu i akuzativu jednine E pokazna zamjenica das E upitne zamjenice: wer.. Prilozi E neki prilozi: heute.

koriπtenje medija u svakodnevici KljuËne strukture i izriËaji: Treibst du Sport? Ja. primijeniti oblike samoprocjene i meusobne procjene (Europski jeziËni portfolio).. kazaliπte. Unser/e Trainer/Trainerin heißt Herr/Frau Bauer. zdravlje. prethodno usmeno uvjeæbanih sadræaja E pisanje rijeËi prema zvuËnomu modelu (npr. von mir für dich. STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM UËenici bi tijekom Ëetvrte godine uËenja. teænja prema πto boljim postignuÊima i veÊemu znanju KljuËne strukture i izriËaji: Was habt ihr gestern in der Schule gemacht? Wie immer: Wir haben gelernt. o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkoga govornoga podruËja. razgovor o bliænjima KljuËne strukture i izriËaji: Wohnt deine Oma in deiner Familie oder wohnt sie allein? Hilfst du gern deinen Großeltern? Wer macht was bei dir zu Hause? Hast du eine/n Freund/in in Deutschland/Österreich. njihovi interesi i potrebe KljuËne strukture i izriËaji: Kommen deine Freunde oft zu dir? Wie groß ist deine Clique? Was ärgert dich? Ungerechtigkeit. lernt fleißig! Welche Sportart magst du? Schwimmen..? Slobodno vrijeme i aktivnosti koje pozitivno utjeËu na razvoj mladoga Ëovjeka: bavljenje πportom. internet.. ©kola: æivot u πkoli. svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u znaËenju i uporabi pojedinih jeziËnih izriËaja.. . dopuniti pravilo. reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom »ITANJE E globalno i selektivno razumijevanje kratkih tekstova o poznatim sadræajima E glasno Ëitanje jednostavnih reËenica koje su prethodno usmeno uvjeæbane te kraÊih tekstova koji sadræe poznate strukture i leksik E svladavanje reËeniËne intonacije PISANJE E prepisivanje kratkih tekstova koji su prethodno usmeno obraeni E dopunjivanje teksta rijeËima E ispunjavanje obrasca s osobnim podatcima E povezivanje pobrkanih dijelova kratkoga teksta u logiËku cjelinu E pismeno odgovaranje na pitanja E pisanje Ëestitki za blagdane i razglednica s putovanja/praznika prema predloπku E samostalno pisanje voenih kratkih opisa u okviru poznatih. gelesen. stanovanje. Komm zu mir! Kinder. koristiti se medijima (televizija. primijeniti pravilo.. meusobno usporeivati strane jezike. ispuniti ili dopuniti tablicu. provoenje slobodnoga vremena i praznika i sl. problemi koji se javljaju. napraviti mentalnu mapu. mobilizirati predznanje putem asocijacija. sluæiti se rjeËnikom.. RAZRED peta godina uËenja CJELINE I TEME 1. odlasci u kino. zakljuËivati o znaËenju na osnovi jeziËnih poticaja. 3. problemi mladih. knjiænicu.. Spielst du gern am Computer? Du sollst aber auch lesen. koristiti tehnike zapamÊivanja. kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za uoËavanje kulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti kao osnova za razvijanje otvorenosti. Wir müssen das ganze Leben lang lernen! Welche Themen interessieren dich besonders? Warum hast du Probleme in der Schule? Hattest du einmal Angst vor. razredu trebali nauËiti: sluæiti se vizualnim elementima radi zapamÊivanja jeziËnih sadræaja i kao pomoÊi pri razumijevanju. u 4. Gehst du in die Musikschule? Spielst du ein Instrument? Siehst du gern fern? Ja/nein. tj./Nein. U pristupu nastavnim temama.diktat E uoËavanje razlika izmeu grafije i izgovora kod uËestalih rijeËi E uoËavanje razlika izmeu ortografije hrvatskog i njemaËkoga jezika INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i civilizacije. geschrieben. uËiti rijeËi u kontekstu. sastaviti listu prema nekomu naËelu. slovkanih rijeËi) E dopunjavanje i pisanje reËenica i vrlo kratkih tekstova prema zvuËnomu modelu . odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o komparativnom pristupu. tisak. uoËiti korake koji vode do odreenoga cilja. znaËaj i vrijednost prijateljstva. redovito/sustavno ponavljati. tematski usustavljivati leksik.? Hast du Kontakt mit ihm/ihr? 2. glazba. sluæiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje uËenik uËi. snoπljivost meu Ëlanovima obitelji.) i edukacijskim programima primjereno dobi i jeziËnoj razini uËenika. kulturoloπkim. Sport treiben ist gesund.. njegovanje kulture Ëitanja. promijeniti perspektivu govornika..Nastavni plan i program za osnovnu πkolu E NjemaËki jezik analogijama. tolerancije i empatije prema drugom i drugaËijemu (npr.. Was interessiert dich? Ist das Geschenk für mich? Ja. 4. razvrstavati prema pravilnostima i 128 5. uoËiti i oznaËiti pravilnosti i analogije. Prijatelji: druπtveno okruæenje. promijeniti tekstnu vrstu. Obitelj: æivot u obitelji. sluæeÊi se postojeÊim znanjem.). uËiti u suradnji s drugima. Heute Abend gehe ich ins Theater/Kino. traæiti informacije prema nekomu naËelu. predviati i preispitivati pretpostavke. blagdanski obiËaji.

Obst.. Inseln. lice jednine i mnoæine imperativa te uljudno obraÊanje sa Sie) Imenice E imenice s odreenim i neodreenim Ëlanom u nominativu. znaËenje bavljenja πportom. Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi viπe od otprilike 7 do 8 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu. posteri. no vaæno je da ih uËenici ne usvajaju izdvojeno. warme Gemüsesuppe. briga za zdravlje (zdrava prehrana). macht dick. glavni brojevi do 1000.? In Österreich habe ich Sachertorte gegessen..? Welche Naturschönheiten /Sehenswürdigkeiten gibt es in Kroatien / Deutschland/in der Schweiz. znamenitosti. Izrauju se tematski panoi. Kod kuÊe i u inozemstvu: prirodne ljepote i znamenitosti domovine i zemalja njemaËkoga govornog podruËja. die Schweiz. obiËaji i tradicija KljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranim blagdanima. am Bodensee. redni brojevi do 31. kulturnocivilizacijski sadræaji i dr. aktivnosti u πkoli i izvan nje. svojstva i usporedba osoba i predmeta. pripemaju priredbe i sl.. razreda uËenici bi trebali raspolagati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Glagoli E prezent i preterit glagola haben i sein u jednini i mnoæini E prezent nekih pravilnih i nepravilnih. opis prostora KljuËne strukture i izriËaji: Wo wohnst du? Ich wohne in einem Haus/einer Wohnung. Do kraja pete godine uËenja u 5. tipiËna jela). blagdani... 7. tradicija i proslave. Was habt ihr gegessen/getrunken? Gesundes Essen. In den Sommerferien war ich am Meer. obiËajima i naËinu odræavanja tradicije. jednostavnih i sloæenih te povratnih glagola u jednini i mnoæini vezanih uz tematska podruËja E prezent svih modalnih glagola u jednini i mnoæini E perfekt nekih najuËestalijih pravilnih i nekih nepravilnih glagola u jednini i mnoæini s pomoÊnim glagolima haben i sein E konstrukcija es gibt E zapovjedni naËin (2. mediji. orijentacija u prostoru i vremenu. dativu i akuzativu jednine i mnoæine »lan E neodreeni i odreeni Ëlan (vidi imenice) E uporaba Ëlana uz imena zemalja i geografskih pojmova (npr. 129 6. Wie viele Stockwerke hat dein Haus? In welchem Stockwerk ist deine Wohnung? Hat dein Haus/deine Wohnung einen Balkon? Hast du ein eigenes Zimmer? Teilst du das Zimmer mit. Fast Food ist nicht gesund. obiËaji. kultura stanovanja.. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture mogu tumaËiti i eksplicitno (uz odmjerenu uporabu metajezika). slobodno vrijeme. upoznavanje novih krajeva i njihovih znaËajnih obiljeæja KljuËne strukture i izriËaji: Wie ist das Klima/die Landschaft in Kroatien/Österreich? Gibt es viele Wälder. Flüsse.. die Adria.. in Köln. auf dem Lande. LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja. Milch. Doæivljaji: stvarni doæivljaji. razredu osnovne πkole uËenici bi trebali razumjeti oko 660 leksiËkih jedinica. πira obitelj). Warum? Es ist fett. nego kao dio konteksta. a od toga aktivno rabiti oko 530 leksiËkih jedinica.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 5. Ich war im Prater. der Rhein. pustolovine KljuËne strukture i izriËaji: Träumst du gern? Schreibst du manchmal über deine Erlebnisse? Hast du ein Tagebuch? Hast du etwas Lustiges/Schreckliches erlebt? Machst du dir Gedanken über Reisen? Blagdani. putovanja (ljepota putovanja i upoznavanje novih krajeva i njihovih karakteristiËnih obiljeæja. deine/deine.. NjemaËki jezik ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Osobni podatci o sebi i poznatim osobama (prijatelji.. Äpfel. 9.? Was hast du/gibt es in deinem Zimmer? Was brauchst du noch? Briga za zdravlje: ukazivanje na zdravi æivot. stanovanje (opis prostora. putovanja. Na kraju 5. (njegovanje kulture Ëitanja. Moj mali svijet: moj dom. .. 8.. zdrava prehrana. grüner Salat. neki vaæniji objekti u mjestu). koriπtenje medija u svakodnevici. moja soba. prigodne pjesme i druga prikladna djela djeËje knjiæevnosti. opasnosti po zdravlje koje donosi moderna civilizacija KljuËne strukture i izriËaji: Wie war es im Gebirge? Wunderschön. in Deutschland. Sadræaji se obogaÊuju sluπnim i vidnim materijalima..? Welche typischen Spezialitäten gibt es in Kroatien / Deutschland / Österreich. Wandern macht fit. maπta. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima uËenika... odnosi u prostoru..) Zamjenice E osobne zamjenice u nominativu jednine i mnoæine te u dativu i akuzativu jednine E posvojne zamjenice ispred imenica u jednini i mnoæini u nominativu: mein/meine. Gemüse. die Zugspitze.

was.. izricanje ukusa i stajaliπta prema neËemu. osoba. neben. da. wie viele.. traæenje i davanje informacija. bei. schlecht. prijateljstvo. odgovaranje na pitanja. hier. situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga predloπka) E prepriËavanje slijeda nekog dogaaja E iznoπenje rezultata skupnoga/individualnoga rada E reproduciranje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinski jezik E reproduciranje i produkcija reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom »ITANJE E globalno i selektivno razumijevanje kraÊih tekstova u okviru poznate tematike E samostalno glasno Ëitanje reËenica i kraÊih tekstova koji sadræe poznate strukture i leksik E pravilna uporaba reËeniËne intonacije 130 . odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr. nicht E kein/e u nominativu i akuzativu jednine i mnoæine ReËenice E jednostavne izjavne reËenice E jednostavne upitne reËenice s upitnom rijeËju E inverzne upitne reËenice E jednostavne izjavne i upitne reËenice s modalnim glagolom Na razini prepoznavanja E jednina i mnoæina imenica s neodreenim i odreenim Ëlanom u genitivu E upitna zamjenica welcher/e/es u akuzativu jednine i mnoæine E nezavisno sloæene reËenice s veznicima: und... Upoznaju se neke zanimljivosti o zemlji/zemljama njemaËkoga govornoga podruËja i o vlastitoj zemlji. her. unter. welcher/e/es u nominativu jednine i mnoæine Pridjevi E stupnjevanje pravilnih pridjeva E opisni pridjevi kao dio predikata u sva tri stupnja komparacije E opisni pridjevi u funkciji atributa u nominativu jednine i mnoæine Brojevi E glavni brojevi do 1000 E redni brojevi do 31 u nominativu i akuzativu (leksiËko posredovanje) Prijedlozi E neki prijedlozi: in. izricanje odnosa u vremenu i prostoru. auf. mit. likovi njemaËke djeËje knjiæevnosti upoznati u nastavi hrvatskoga jezika. vor. Ëestitanje blagdana. putovanja. koliËine. womit. warum. gern. usporedba likova iz njemaËkih priËa/bajki i likova iz hrvatske djeËje knjiæevnosti. postavljanje pitanja. dobi. ihr/ihre.. Ëestitanje blagdana i roendana. hin.. für. wieviel. odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba. æelje. gut. oder. unser/unsere te Ihr/Ihre u obraÊanju iz poπtovanja E povratne zamjenice u dativu i akuzativu jednine i mnoæine E upitne zamjenice: wer.. manchmal. zu. rechts. zahtjeva. zahvale.. slobodno vrijeme. jetzt. osoba i pojava. svojine. IZGOVOR E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jeziËnih funkcija E postavljanje pitanja u okviru poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja te odgovaranje na takva pitanja E reproduciranje kraÊih dijaloga uz samostalnu izmjenu pojedinih elemenata E samostalno voenje kraÊih dijaloga u okviru poznatih situacija E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama E reproduciranje pjesmica za recitiranje i pjevanje E povezivanje elemenata priËe s pomoÊu aplikacija ili dijelova teksta E imenovanje i opisivanje predmeta. blagdani i obiËaji. izraæavanje raspoloæenja. dort. DjeËja knjiæevnost: autorske pjesme i narodne / tradicionalne pjesme za govorenje i pjevanje.. Prilozi E stupnjevanje pravilnih priloga E prilozi u sva tri stupnja komparacije E neki prilozi: heute. predstavljanje sebe i drugih. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vidnog i sluπnoga sadræaja E globalno i selektivno razumijevanje kraÊega teksta poznate tematike E sluπanje izgovora i intonacije izvornih govornika (zvuËni tekstovi) E svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinski jezik GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA. duænosti.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu sein/seine. obveza. jedna ili viπe jednostavnijih priËa iz suvremene njemaËke djeËje knjiæevnosti. Negacije E nein. wann.. links. E upitni prilozi: wie. naredbe. wohin. oslovljivanje. wo. NjemaËki jezik KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki. geradeaus.. aber.. roendana i sl. znamenitosti. morgen. izraæavanje radnji i dogaaja u sadaπnjosti i proπlosti. osoba i pojava. nach. negodovanja. an. hinter. kulturni æivot. woher. izraæavanje molbe. gestern.. obitelj. denn JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura: pozdravljanje. opisivanje i usporeivanje predmeta. radnji. imenovanje predmeta.

? Umjetnost: razgovor o likovnoj i glazbenoj umjetnosti i knjiæevnost KljuËne strukture i izriËaji: Warst du schon mal im Theater. koristiti tehnike zapamÊivanja. komunikacija (internet. u 5. mobilizirati predznanje putem asocijacija. Ich wohne in der Grimmstraße Nr. tematski usustavljivati leksik. bliænjima. uoËiti i oznaËiti pravilnosti i analogije. napraviti mentalnu mapu. uËiti u suradnji s drugima. SMS poruke. 56.. E pisanje kratkih diktata INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i civilizacije. promijeniti perspektivu govornika. Moj svijet: razgovor o sebi. primijeniti oblike samoprocjene i meusobne procjene (Europski jeziËni portfolio). bladanski obiËaji. obiljeæja.. Wer tritt heute Abend auf? 3. meusobno usporeivati strane jezike. sustavno/redovito ponavljati. slanje razglednica i pisama. jezik kojim govorimo KljuËne strukture i izriËaji: Ich habe viele Freunde. sluæiti se rjeËnikom. U pristupu nastavnim temama. Warum? Telefonierst du oft? Gehst du manchmal zur Post? Wie kommunizierst du mit deinen Freunden? Schreibst du Briefe. kulturoloπkim. razvrstavati prema pravilnostima i analogijama.. Die Hauptstadt von Deutschland ist Berlin. 2. in einer Ausstellung. internet. in einer Theatervorstellung. STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM UËenici bi tijekom pete godine uËenja.. Englisch. Meine Winterferien habe ich in Österreich verbracht. Ich gehe gern ins Museum. opis mjesta u kojem æivimo. Meine Clique und ich gehen oft ins Internet-Café. razglednice i sl. odlazak u poπtu) KljuËne strukture i izriËaji: Welche Sprachen sprichst du? Deutsch. Fremdsprachen sind sehr wichtig. koristiti se medijima (televizija..Nastavni plan i program za osnovnu πkolu PISANJE E dopunjivanje teksta rijeËima prema vidnomu / zvuËnomu predloπku ili bez predloπka E dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju E pisanje kraÊih sastava uz predloæeni model .voeni sastav E pisanje jednostavnih reËenica koje sadræajno Ëine kraÊi sastav E pisanje Ëestitke. Die Markuskirche steht am Markusplatz. tisak. kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za uoËavanje kulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti kao osnova za razvijanje otvorenosti. provjeriti u gramatiËkom pregledu.. mediji.. traæiti informacije prema nekomu naËelu. predviati i preispitivati pretpostavke. zakljuËivati o znaËenju na osnovi jeziËnih poticaja. sastaviti listu prema nekomu naËelu. sluæiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje uËenik uËi. NjemaËki jezik 6. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o komparativnom pristupu tj. ispuniti ili dopuniti tablicu. Mein Freund geht lieber ins Kino als ins Theater. svakodnevni æivot i sl. am Meer. Das ist eine alte Stadt. U mom zaviËaju i izvan njega: putovanja. 4. uoËiti korake koji vode do odreenoga cilja.. 131 . svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u znaËenju i uporabi pojedinih jeziËnih izriËaja. doma. in der Schweiz. promijeniti tekstnu vrstu. tolerancije i empatije prema drugom i drugaËijemu (npr. Wo ist es schöner. ljepote i znamenitosti domovine i zemalja njemaËkoga govornoga podruËja KljuËne strukture i izriËaji: Die Hauptstadt Kroatiens ist Zagreb. auf dem Lande oder in der Stadt? Was gibt es in der Stadt/auf dem Lande? Warst du im Museum oder im Theater? Im Theater war es schöner und interessanter als im Museum.? Wer arbeitet im Theater? Was macht ein Maler/Komponist? Lest ihr gern Lektüre? Liest du gern Gedichte/Romane? Welche Schriftsteller schreiben interessant? Wer ist dein Lieblingsautor? Welche Filme magst du? Gehst du in die Musikschule? Spielst du ein Instrument? Wir gehen heute Abend ins Konzert. Wie lange warst du in Wien/Salzburg? Ich war länger in Wien als in Salzburg. Liest du Tageszeitungen / Jugendmagazine. sluæeÊi se postojeÊim znanjem. njihovim osobinama i izgledu.) i edukacijskim programima primjereno dobi i jeziËnoj razini uËenika. Französisch. Hast du viele Prospekte und Fotos von Sehenswürdigkeiten? Wo kann ich den Urlaub verbringen? In Kroatien. Zu Hause ist es am schönsten. E-Mails oder SMSNachrichten? Ich kann mir das Leben ohne Computer und Internet nicht vorstellen. RAZRED πesta godina uËenja CJELINE I TEME 1. senzibilizacija za uoËavanje/prepoznavanje stereotipa i predrasuda i razvoj svijesti o potrebi njihova uklanjanja. primijeniti pravilo.). im Konzert. usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkoga govornoga podruËja. dopuniti pravilo... razredu trebali nauËiti: sluæiti se vizualnim elementima radi zapamÊivanja jeziËnih sadræaja i kao pomoÊi pri razumijevanju. Komunikacija: isticanje potrebe za znanjem stranih jezika. ulice i Ëetvrti.

Mein Vater fährt kein teures Auto. glavni brojevi do 1000. pogotovo pri slobodnom govoru. npr.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 5. Ich verbringe Sommerferien mit der Mutter und Winterferien mit dem Vater. razliËitosti u imovinskome statusu mladoga naraπtaja. problemi mladih... mediji.. no vaæno je da ih uËenici ne usvajaju izdvojeno. ocjene. Kleid. Machst du/macht ihr gern Ausflüge mit deinen/euren Eltern? Bekommt ihr regelmäßig Taschengeld? Wie können die Schüler Geld verdienen? Mein/e Vater/Mutter raucht zu viel. raspored sati. die Zugspitze. a od toga uËinkovito upotrebljivati oko 680 leksiËkih jedinica. problemi vezani za odnose meu naraπtajima KljuËne strukture i izriËaji: Meine Eltern leben getrennt. Do kraja πeste godine uËenja u 6. zajedniËko organiziranje slobodnoga vremena. kulturnocivilizacijski sadræaji i dr.) Zamjenice E osobne zamjenice u nominativu. statusni simboli KljuËne strukture i izriËaji: Darf ich dir/Ihnen helfen? Ich brauche ein Paar neue Schuhe. 132 . Rad fahren ist gesund. razreda uËenici bi trebali raspolagati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Glagoli E prezent i preterit glagola haben i sein u jednini i mnoæini E prezent nekih pravilnih i nepravilnih.. obrauju prikladna knjiæevna djela za djecu i mlade. 7. lice jednine i mnoæine imperativa te uljudno obraÊanje sa Sie) Imenice E deklinacija imenica s odreenim i neodreenim Ëlanom u jednini i mnoæini (sistematizacija) »lan E neodreeni i odreeni Ëlan (vidi imenice) E uporaba Ëlana uz imena zemalja i geografskih pojmova (npr. dativu i akuzativu 6. Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi viπe od otprilike 8 do 10 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu. Mein Bruder und ich plaudern gern mit unserer Oma. jednostavnih i sloæenih te povratnih glagola u jednini i mnoæini E konstrukcija es gibt E zapovjedni naËin (2. obiËaji i tradicija KljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranim blagdanima. jednostavnih i sloæenih te povratnih glagola u jednini i mnoæini vezanih uz tematska podruËja E perfekt nekih najuËestalijih pravilnih i nepravilnih. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima uËenika.? Mladi u obiteljskom i druπtvenom okruæenju: odnosi u obitelji. ein neues Kleid. Sadræaji se obogaÊuju sluπnim i vidnim materijalima. blagdani. nazivi nastavnih predmeta (raspored sati. tradicija. obiËajima i naËinu odræavanja tradicije.. Der Pullover gefällt mir nicht. umjetnost. die Adria. Welche Fπcher machen dir Schwierigkeiten? Was ist dein Lieblingsfach? Warum? Was machst du noch in der Schule? Macht ihr manchmal Ausflüge/Ausstellungen /Theatervorstellungen. mladi u obiteljskom i druπtvenom okruæenju. vanjski izgled. neki vaæniji objekti u mjestu. pripremaju priredbe i sl. ustrojstvo πkolskih i izvanπkolskih aktivnosti KljuËne strukture i izriËaji: Ich mag Deutsch. NjemaËki jezik ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Osobni podatci o sebi i poznatim osobama (prijatelji. Moda i odijevanje: kupovanje odjeÊe i obuÊe. putovanja i znamenitosti. Na kraju 6. jednostavnih i sloæenih te povratnih glagola u jednini i mnoæini vezanih uz tematska podruËja E prezent svih modalnih glagola u jednini i mnoæini E preterit nekih pravilnih i nepravilnih. Ich möchte ein buntes/kariertes/einfarbiges. LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja.. nego kao dio konteksta. organiziranje πkolskih i izvanπkolskih aktivnosti). Die Menschen sahen nicht fern. In ihrer Zeit war alles anders. Welche Größe? Ich trage Schuhgröße 36 und Konfektionsgröße 38. Naturkunde. Die Schweiz. Wir fahren gern Rad. redni brojevi do 31. sredstva komunikacije). ocjene. Das ist mir aber auch nicht wichtig. πira obitelj).. Welche Fäher hast du in der Schule? Ich habe Erdkunde. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture tumaËe eksplicitno (uz odmjerenu uporabu metajezika). Izrauju se tematski panoi i posteri. Mathematik. Neke se gramatiËke strukture. πkola i πkolovanje.. komunikacija (strani jezici.. razredu osnovne πkole uËenici bi trebali razumjeti oko 850 leksiËkih jedinica. mogu posredovati i leksiËki te nije potrebno inzistirati na toËnim padeænim nastavcima. Blagdani. zaviËaj.. ©kola i πkolovanje: nastavni predmeti. 8. sie arbeiteten auf dem Feld. Welche Klamotten trägst du gern? Markenklamotten kann ich mir nicht leisten. cijena i konfekcijski brojevi).. obiËaji. moda i odijevanje (kupovanje odjevnih predmeta. prijedlozi. Was kostet das? Das kostet insgesamt 125 Euro..

umjetnost. wie viele. an.. her. hier. hin. izricanje ukusa i stajaliπta prema neËemu. geradeaus. gern. nicht E kein/e u nominativu i akuzativu jednine i mnoæine ReËenice E jednostavne izjavne reËenice E jednostavne upitne reËenice s upitnom rijeËju E inverzne upitne reËenice E jednostavne izjavne i upitne reËenice s modalnim glagolom E povezivanje reËenica u nezavisno sloæene reËenice veznicima: und. dort.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu jednine i mnoæini.. osoba. negodovanja.. gut. izraæavanje raspoloæenja. odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba. welcher/e/es u nominativu i akuzativu jednine i mnoæine Pridjevi E stupnjevanje pravilnih i nepravilnih pridjeva E opisni pridjevi kao dio predikata u sva tri stupnja komparacije E opisni pridjevi u funkciji atributa u nominativu i akuzativu jednine i mnoæine Brojevi E glavni brojevi (sistematizacija) E redni brojevi do 31 (leksiËko posredovanje) Prijedlozi E neki prijedlozi: in. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vidnog i sluπnoga sadræaja E globalno i selektivno razumijevanje kraÊega teksta poznate tematike E sluπanje izgovora i intonacije izvornih govornika (zvuËni tekstovi) E svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinski jezik GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA. vor. imenovanje. aktivnosti vezane uz blagdane i obiËaje.. aber. wo. Primjeri iz knjiæevnosti: narodne/tradicionalne i autorske pjesme za govorenje i pjevanje. manchmal. was. mladi u druπtvenom okruæenju. neben. putovanja. odgovaranje na pitanja. znamenitosti. æelje. zahtjeva. Prilozi E stupnjevanje pravilnih i nepravilnih priloga E prilozi u sva tri stupnja komparacije E neki prilozi: heute. woher. traæenje i davanje informacija. roendana i sl. opisivanje i usporeivanje predmeta. womit. poneka basna. dobi. poneka jednostavnija priËa o djetinjstvu. komunikacija. predstavljanje sebe i drugih. obveza. zahvale. Upoznaju se neke zanimljivosti o zemlji/zemljama njemaËkoga govornoga podruËja i o vlastitoj zemlji. IZGOVOR E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jeziËnih funkcija E postavljanje pitanja u okviru poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja te odgovaranje na takva pitanja E reproduciranje dijaloga uz samostalnu izmjenu pojedinih elemenata E samostalna produkcija dijaloga u okviru poznatih situacija E sudjelovanje u kratkim dramatizacijama E reproduciranje pjesama za recitiranje i pjevanje E povezivanje elemenata priËe s pomoÊu aplikacija ili dijelova teksta E imenovanje i opisivanje predmeta. zu. svojine. uljudno obraÊanje sa Sie u svim padeæima jednine i mnoæine E posvojne zamjenice u nominativu. izraæavanje molbe. bei. jetzt. pojava i situacija. E upitni prilozi: wie. nach. unter. πkolovanje. oder Na razini prepoznavanja E nezavisno sloæena reËenica s veznikom denn E zavisno sloæena reËenica s veznikom weil JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura: pozdravljanje. morgen. oslovljivanje. gestern. schlecht.. rechts. mit. postavljanje pitanja. NjemaËki jezik KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki. wieviel. osoba. links. naredbe. duænosti. izraæavanje radnji i dogaaja u sadaπnjosti i proπlosti. wann. odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr. wohin. dativu i akuzativu jednine i mnoæine E povratne zamjenice u dativu i akuzativu jednine i mnoæine E pokazna zamjenica das E upitne zamjenice: wer. hinter.. Negacije E nein. likovi njemaËke djeËje knjiæevnosti upoznati u nastavi hrvatskoga jezika. situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga predloπka) E prepriËavanje slijeda nekog dogaaja E iznoπenje rezultata skupnoga/individualnoga rada E izgovaranje specifiËnih glasova njemaËkoga jezika u rijeËima E reproduciranje i produkcija reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom »ITANJE E globalno i selektivno razumijevanje kraÊih tekstova u okviru poznate tematike E uoËavanje karakteristiËnih obiljeæja razliËitih vrsta tekstova E samostalno glasno Ëitanje reËenica i kraÊih tekstova E pravilna uporaba reËeniËne intonacije 133 . auf. izricanje odnosa u vremenu i prostoru. radnji. warum. da. koliËine. für. Ëestitanje blagdana.

. sustavno/redovito ponavljati. Welche Sportarten magst du? Schwimmen. uËiti u suradnji s drugima. chatte gern. elektroniËki i tiskovni mediji KljuËne strukture i izriËaji: Mit wem/Wie verbringst du deine Freizeit? Mit meiner Familie.. Er ist humorvoll und toleranter als ich. U pristupu nastavnim temama. Alle Mädchen sind verliebt in ihn.. kulturoloπkim. sluæeÊi se postojeÊim znanjem. ich komme mit. Stanovanje: mjesto i kultura stanovanja. dopuniti pravilo. predviati i preispitivati pretpostavke. Wie 3. primijeniti oblike samoprocjene i meusobne procjene (Europski jeziËni portfolio). promijeniti perspektivu govornika.. napraviti mentalnu mapu... mobilizirati predznanje putem asocijacija. zu Hause. izraditi plan teksta na osnovi proËitanoga teksta. Penkala? R. kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja u interkulturalnim situacijama: uoËavanje kulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti te uvianje razloga njihova postojanja kao osnova za razvijanje otvorenosti.. kuÊanske obveze i æivot u zajednici KljuËne strukture i izriËaji: Wo wohnst du? In Rijeka/auf dem Lande/in der Stadt/in einer Neubausiedlung /an einem See/am Meer/in den Bergen. o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkoga govornoga podruËja. Prijateljstvo i druæenje. E stvaralaËko pisanje E pisanje kraÊih diktata INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i civilizacije.oder Popsängerin/Sportler? Schreibe einen kurzen Bericht über deinen Lieblingssänger/Filmstar! 2. ljubav i zaljubljenost KljuËne strukture i izriËaji: Hast du viele Freunde? Kommen deine Freunde oft zu dir? Wie groß ist deine Clique? Was macht ihr zusammen? Wo trefft ihr euch? Über welche Themen sprecht ihr? Worüber/Über wen ärgerst du dich? Wer ist dein Vorbild? Was macht er/sie? Sie ist Schauspielerin/Model.. Sport treiben ist gesund. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o komparativnom pristupu. zabave i πporta) KljuËne strukture i izriËaji: Carl Benz baute 1886 das erste Auto. 4. razglednice i sl. Der interessanteste Junge in meiner Klasse ist Denis. Was macht ihr alles auf einer Party? Darf ich dich ins Kino/in die Konditorei einladen? . blagdanski obiËaji. unterhalte mich mit . razliËite æivotne navike. STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM UËenici bi tijekom πeste godine uËenja. 134 . heute kann ich nicht. gehe ich in den Park/ auf den Sportplatz/in die Sporthalle/ans Meer... Wie/Wo lebte deine Oma? Wie lebte man im 19.) i edukacijskim programima primjereno dobi i jeziËnoj razini uËenika... koristiti tehnike zapamÊivanja. sastaviti listu prema nekomu naËelu. Slobodno vrijeme: smisleno rasporeivanje slobodnog vremena. im Sportverein.. svakodnevni æivot i sl..Ja./20. meusobno usporeivati strane jezike. Was machst du am liebsten? Ich sitze vor dem Computer. NjemaËki jezik 7. Jahrhundert? Als sie. spiele. primijeniti pravilo. Heute haben wir einen Mikrowellenherd/CD-Player. promijeniti tekstnu vrstu. zakljuËivati o znaËenju na osnovi jeziËnih poticaja... senzibilizacija za uoËavanje/prepoznavanje stereotipa i predrasuda i razvoj svijesti o potrebi njihova uklanjanja. ispuniti ili dopuniti tablicu..Nastavni plan i program za osnovnu πkolu PISANJE E dopunjivanje teksta rijeËima prema vidnom ili zvuËnomu predloπku ili bez predloπka E dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju E pisanje kraÊih sastavaka uz predloæeni model . uoËiti i oznaËiti pravilnosti i analogije. alt war. Heute Abend gehe ich ins Theater/Kino/auf die Party. u 6. am Schreibtisch. Heinrich Hertz erfand das Radio vor 100 Jahren. πira obitelj.. internet. kazaliπte. tematski usustavljivati leksik.. svijest o moguÊim nesporazumima u interkulturalnim i interpersonalnim situacijama i razvoj osnovnih strategija za njihovo prevladavanje. Er ist Fußballspieler / Filmstar..voeni sastav E pisanje sastavaka na osnovi obraenih tema E pisanje Ëestitke. vaænost bavljenja πportom i drugim organiziranim aktivnostima u slobodno vrijeme (odlasci u kino. poznate osobe iz svijeta kulture. znanosti. Wenn ich nicht lernen muss/zu Hause helfen muss. mit meinen Büchern. Damals gab es keinen/keine Fernseher/Spülmaschine. RAZRED sedma godina uËenja CJELINE I TEME 1. uoËiti korake koji vode do odreenoga cilja. tisak. weil.. traæiti informacije prema nekomu naËelu. raditi biljeπke i sluæiti se njima u prepriËavanju. surfe.. Ljudi i dogaaji: iznoπenje podataka o sebi i poznatim osobama (prijatelji. sluæiti se rjeËnikom. svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u znaËenju i uporabi pojedinih jeziËnih izriËaja te naËinima ponaπanja u komunikaciji. /Wenn sie. pripremiti izlaganje pomoÊu natuknica.. sluæiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje uËenik uËi. Wofür interessierte er sich? Finde Informationen über einen bekannten deutschen Wissenschaftler. BoπkoviÊ (17111787) war ein bekannter Wissenschaftler... razredu trebali nauËiti: sluæiti se vizualnim elementima radi zapamÊivanja jeziËnih sadræaja i kao pomoÊi pri razumijevanju. provjeriti u gramatiËkom pregledu. na koncerte i javne priredbe). koristiti se medijima (televizija.. Gibt es Außenseiter / schwarze Schafe in deiner Klasse? Mein Freund singt am besten. Kennst du eine/einen deutschen Rock./Nein. tj.).. Woher kommt S. tolerancije i empatije prema drugom i drugaËijemu (npr. denn heute haben wir keine Hausaufgaben. razvrstavati prema pravilnostima i analogijama.

znanosti... Wodurch ist dein Land/deine Stadt /diese Landschaft/dieses Land bekannt? An welche Länder grenzt Kroatien/Deutschland? Was findest du in Deutschland/dort besonders interessant? Vergleiche das mit. Womit fährst du in die Schule/in die Stadt? Mit dem Bus / Auto / Fahrrad / mit der Straßenbahn / Bahn. smisleno organiziranje slobodnoga vremena.. razredu osnovne πkole uËenici bi trebali razumjeti oko 1100 leksiËkih jedinica. elektroniËki i tiskovni mediji... obiËaji i njegovanje tradicije. filmske i likovne umjetnosti. Izrauju se tematski panoi i posteri. obiËajima i naËinu njegovanja tradicije. NjemaËki jezik maπte i svakodnevice u knjiæevnim. Wer macht die meiste Arbeit in deiner Familie? 5. snalaæenje u stranoj zemlji (traæenje obavijesti na kolodvoru. m. projekti i sl. snalaæenje u stranoj zemlji. Do kraja sedme godine uËenja u 7. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Osobni podatci o sebi i poznatim osobama (prijatelji.. die Türkei. u prometnim sredstvima.ovisno o odabranim primjerima iz knjiæevnosti. jednostavnih i sloæenih te povratnih glagola E perfekt jednostavnih i sloæenih. nego kao dio konteksta... na recepciji) KljuËne strukture i izriËaji: Reist du gern? Wo warst du in den Sommerferien/Winterferien? Ich war in Deutschland/ in Österreich. Promet: prometna sredstva. 7. die Adria.. die Schweiz. Wann fährt der Zug nach. obiËaji i njegovanje tradicije KljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranim blagdanima. koncerti. odreenog i nultoga Ëlana E uporaba Ëlana uz imena zemalja i geografskih pojmova (npr. glazbenim i filmskim djelima. prijateljstvo i druæenje. razreda uËenici bi trebali raspolagati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Glagoli E prezent pravilnih i nepravilnih. die Save.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu lebt man heute? Hilfst du im Haushalt? Wobei hilfst du? Ich helfe meiner Mutter beim Kochen und manchmal..? In einem Tal /mitten in. was./auf einer Höhe von. mogu posredovati i rjeËniËki te nije potrebno inzistirati na toËnim padeænim nastavcima. kazaliπte. prijedlozi. Wo liegt. glazbene.. ljubav i zaljubljenost. lice jednine i mnoæine imperativa te uljudno obraÊanje sa Sie) Imenice E deklinacija imenica s neodreenim i odreenim Ëlanom u jednini i mnoæini (sistematizacija) E jednina i mnoæina nekih imenica koje se sklanjaju po n-deklinaciji »lan E neodreeni i odreeni Ëlan (vidi imenice) E uporaba neodreenog. Svijet maπte i svakodnevice u knjiæevnim. dativu i akuzativu u pozitivu Brojevi E glavni brojevi... GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture tumaËe eksplicitno (uz odmjerenu uporabu metajezika).. kulturnocivilizacijski sadræaji i dr. glazbenim i filmskim djelima KljuËne strukture i izriËaji: Worum geht es in diesem Text/Film /Lied/Gedicht? Wovon handelt diese Geschichte? Wie heißt die Hauptperson? Was für eine Person ist sie/er? Welche Charaktereigenschaften hat er/sie? Möchtest du an seiner/ ihrer Stelle sein? Warum? Wovon berichtet man in diesem Artikel? Wie gefällt dir dieses Bild? Warum? . a od toga aktivno rabiti oko 880 leksiËkih jedinica. izuzev modalnih glagola (jesni.. blagdani. susreti sa stranim i nepoznatim. am Meer/auf dem Lande/in den Bergen/an einem Fluss. Sadræaji se obogaÊuju sluπnim i vidnim materijalima. Na kraju 7. Neke se gramatiËke strukture. poznate osobe iz svijeta kulture.) Zamjenice E osobne. prometni znakovi. npr. pravilnih i nepravilnih te povratnih glagola. (kino.? Eine Platzkarte bitte. nijeËni i upitni oblik) E preterit pravilnih i nepravilnih. welcher/e/es u svim padeæima E neodreena zamjenica man Pridjevi E stupnjevanje pridjeva (sistematizacija) E opisni pridjevi kao dio predikata u sva tri stupnja komparacije E opisni pridjevi u funkciji atributa u nominativu. pripremaju priredbe. Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi viπe od otprilike 10 do 12 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu. LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja... πporta i zabave). redni brojevi u nominativu i akuzativu 6. Blagdani. kultura stanovanja nekad i danas. pogotovo pri slobodnom govoru. likovnim.. posvojne i pokazne zamjenice u svim padeæima jednine i mnoæine (sistematizacija) E povratne zamjenice E upitne zamjenice: wer. nijeËni i upitni oblik) E zapovjedni oblik glagola (2. vaænost bavljenja πportom i drugim organiziranim aktivnostima u slobodno vrijeme. svijet 135 . obrauju prikladna knjiæevna djela za djecu i mlade. Ich gehe zu Fuß. jednostavnih i sloæenih te povratnih glagola u jednini i mnoæini E prezent i preterit svih modalnih glagola u jednini i mnoæini (jesni. no vaæno je da ih uËenici ne usvajaju izdvojeno. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima uËenika. likovnim. πira obitelj. javne priredbe). das schöne Kroatien. prometne veze.

. imenovanje.. sich freuen auf + A. Negacije E sistematizacija negacija: nicht. roendana i sl. /Über wen. träumen von + D. Worüber.. izricanje ukusa i stajaliπta o neËem. E opisni pridjevi u funkciji atributa u svim padeæima jednine i mnoæine u pozitivu (sklonidba pridjeva: odreeni Ëlan + pridjev + imenica / pridjev + imenica / neodreeni Ëlan ili posvojna zamjenica ili negacija kein/e + pridjev + imenica) E redni brojevi i nadnevak sa sklonidbom E zavisno sloæene reËenice uz veznik als E odnosne reËenice E pitanja s upitnim rijeËima: Wofür. odobravanja. wo. ulomci iz romana za djecu i mlade s tematikom odrastanja uz barem jedno filmsko uprizorenje obraivanih knjiæevnih djela... izraæavanje molbe. πporta i zabave. denn E zavisno sloæene reËenice uz veznike: weil. traæenje i davanje informacija. naËina i uzroka E upitni prilozi: wie. wieviel.. o EU i o vlastitoj zemlji.. Wovon. postavljanje pitanja. odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr. oder. opisivanje i usporeivanje predmeta. svojine. selektivno i detaljno razumijevanje tekstova poznate tematike E uoËavanje znaËajki razliËitih vrsta tekstova E samostalno glasno Ëitanje E pravilna uporaba reËeniËne intonacije PISANJE E ispunjavanje obrazaca E dopunjivanje teksta rijeËima prema vidnom ili zvuËnomu predloπku ili bez predloπka E dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju E pisanje natuknica i biljeæaka na osnovi proËitanoga teksta . zaπtita okoliπa i dr.. izricanje radnji.. obveza i duænosti. sich ärgern über + A.. likovi i djela iz njemaËke knjiæevnosti poznati iz nastave hrvatskoga jezika ili iz lektire u slobodno vrijeme. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki.. odnosa u vremenu i prostoru. znanosti. zahtjeva. wenn Na razini prepoznavanja: E rekcija nekih uËestalih glagola: gefallen. Worauf.... pojava i situacija.. istaknuti ljudi i dogaaji iz svijeta umjetnosti../Für wen. akuzativ te dativ i akuzativ Prilozi E stupnjevanje priloga (sistematizacija) E prilozi u sva tri stupnja komparacije E neki prilozi mjesta. geben. odgovaranje na pitanja. neslaganja. nein i kein/e ReËenice E izjavne i upitne reËenice E nezavisno sloæene reËenice s veznicima: und.. od kojih neke mogu biti tekstovi glazbenih hitova. predstavljanje sebe i drugih./Von wem.. negodovanja. vremena. primjeri iz knjiæevnog. Primjeri iz knjiæevnosti: narodne i autorske pjesme. dobi. womit. naredbe. poneka 136 NjemaËki jezik prikladna pripovijetka o æivotu djece. oslovljivanje. worauf. zahvale. odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba. aber. slaganja. Ëestitanje blagdana. koliËine. Upoznaju se zanimljivosti o zemlji/zemljama njemaËkoga govornoga podruËja. mediji u svakodnevnom æivotu. dass. izraæavanje raspoloæenja. njegovanje tradicije. mladi u druπtvu. prepriËavanje dogaaja./Auf wen. izraæavanje dogaaja i radnji u sadaπnjosti i proπlosti. radnji. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vidnog i sluπnoga sadræaja E globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate tematike E sluπanje izgovora i intonacije izvornih govornika (zvuËni tekstovi) E svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinski jezik GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA. wie viele. wann. situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga predloπka) E prepriËavanje slijeda nekog dogaaja E iznoπenje rezultata individualnoga i/ili skupnoga rada E izgovaranje specifiËnih glasova njemaËkoga jezika u rijeËima E reprodukcija i produkcija reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom »ITANJE E globalno.. IZGOVOR E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jeziËnih funkcija E postavljanje pitanja u okviru poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja te odgovaranje na takva pitanja E reproduciranje i samostalno voenje dijaloga u okviru poznate tematike E sudjelovanje u dramatizacijama i simulacijama dijaloπkih situacija E sudjelovanje u elementarnim oblicima rasprave E reproduciranje pjesama za recitiranje i pjevanje E povezivanje elemenata priËe s pomoÊu aplikacija ili dijelova teksta E imenovanje i opisivanje predmeta. osoba.. JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura: pozdravljanje. likovnog i filmskoga stvaralaπtva te glazbenoga stvaralaπtva za mlade. sich interessieren für + A. æelje. woher. osoba.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Prijedlozi E sistematizacija prijedloga uz dativ. helfen.

pripremiti izlaganje s pomoÊu natuknica. svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u znaËenju i uporabi pojedinih jeziËnih izriËaja te naËinima ponaπanja u komunikaciji. soll man die Geräte abschalten. izraditi plan teksta za tekst koji uËenik namjerava sroËiti. odrediti vlastite ciljeve uËenja i kontrolirati njihovo ostvarenje. in der Disko oder auf Partys? Wollen sie so aussehen wie alle. . uoËiti i oznaËiti pravilnosti i analogije. sluæiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje uËenik uËi. sluæiti se rjeËnikom. poznate osobe iz svijeta umjetnosti i znanosti KljuËne strukture i izriËaji: In welchen Ländern spricht man Deutsch? Was heißt Multi-Kulti? Welche Symbole sind auf Euro-Münzen/Euro-Scheinen? Wie kam Europa zu seinem Namen? Wie heißen die Mitgliedsländer? Die europäische Flagge hat zwölf Sterne. Wenn man sich kennt. EU. svijest o dinamiËnosti i heterogenosti kao bitnim znaËajkama kako strane tako i vlastite kulture. mobilizirati predznanje putem asocijacija.) pisanje diktata 8.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu E NjemaËki jezik E E E E pisanje kraÊih sastava uz predloæeni model struktura (npr. briga o zdravlju. dijela priËe koji nedostaje i sl. STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM UËenici bi tijekom sedme godine uËenja. traæiti informacije prema nekomu naËelu. kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja u interkulturalnim situacijama: uoËavanje kulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti te uvianje razloga njihova postojanja kao osnova za razvijanje otvorenosti. koristiti se medijima (televizija.. Die deutschen Austauschschüler wohnen in ihren französischen Gastfamilien. uoËavanje/prepoznavanje stereotipa i predrasuda i razvoj svijesti o potrebi njihova uklanjanja. RAZRED osma godina uËenja CJELINE I TEME 1. sluæeÊi se postojeÊim znanjem./ am besten? In der EU gibt es 20 offizielle Sprachen. razvrstavati prema pravilnostima i analogijama. uËiti u suradnji s drugima. INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i civilizacije.). promijeniti tekstnu vrstu. Europsko okruæenje. o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkoga govornoga podruËja. U pristupu nastavnim temama. poruka i sl. sastaviti listu prema nekomu naËelu. natuknice i pitanja) pisanje sastavaka nakon obraenih sadræaja pisanje Ëestitke. ovisnosti i njihovi uzroci KljuËne strukture i izriËaji: Was tragen Jugendliche in der Schule. Ihre Freundinnen waren verblüfft . razredu trebali nauËiti: sluæiti se vizualnim elementima radi zapamÊivanja jeziËnih sadræaja i kao pomoÊi pri razumijevanju. primijeniti pravilo. Schützt die Umwelt! Wirf keine Plastiktüten weg! Kaufen Sie Produkte mit wenig Verpackung! Man soll weniger heizen. Kultura i supkultura mladih: moda i modni trendovi. zdrava prehrana KljuËne strukture i izriËaji: Die Umweltverschmutzung ist ein großes Problem.sie hat sich modische Kleidung gekauft. Mein Vater möchte vom Rauchen loskommen. promijeniti perspektivu govornika. pripadnost skupini i izdvojenost KljuËne strukture i izriËaji: Ihr Bruder provoziert sie und schon gibt es einen Streit. problemi mladih. stil odijevanja. 4. Nach langen Diskussionen mit den Eltern haben Lena und Lukas einen Computer bekommen. izraditi plan teksta na osnovi proËitanoga teksta. Bei gutem Wetter trifft sie sich mit Kindern aus der Nachbarschaft. meusobno usporeivati strane jezike. razvoj svijesti o utjecaju vlastite kulture na percepciju fenomena strane kulture. pisma. oder entscheiden sie sich lieber für einen individuellen Stil? Wir wissen jetzt. koristiti tehnike zapamÊivanja. predrasude i stereotipi. 2. keine Getränke in Dosen kaufen. jeziËni portfolio. wie sie ihren eigenen Stil zusammen stelllt und ob sie viel Geld für ihre Kleidung ausgibt. provjeriti u gramatiËkom pregledu. multikulturalnost i vaænost uËenja stranih jezika: sliËnosti i povezanosti kultura. 137 3.. blagdanski obiËaji.) i edukacijskim programima primjereno dobi i jeziËnoj razini uËenika. pisanje novoga kraja priËe. uloga viπejeziËnosti kod nas i u Europi. Warum feiert die EU am 9... dopuniti pravilo. Ernährst du dich gesund? Ihre Eltern finden gesundes Essen wichtig und kochen mit Olivenöl. uoËiti i opisati korake koji vode do odreenoga cilja. tj. internet. zakljuËivati o znaËenju na osnovi jeziËnih poticaja. Mai ihren Europatag? Welche Sprache/n sprichst du gut/besser als. razglednice. predviati i preispitivati pretpostavke. stvaralaËko pisanje (npr. naËin æivota i sl. tisak. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o komparativnom pristupu. tolerancije i empatije prema drugom i drugaËijemu (npr. u 7. kulturoloπkim. Raucht jemand von deinen Freunden/Freundinnen? Wissen seine/ihre Eltern davon? Wie reagieren sie darauf? Welche Gefahren bringen Dorgen mit sich? Zaπtita okoliπa. napraviti mentalnu mapu. sustavno/redovito ponavljati. Wenn man nicht mehr fernsehen will. primijeniti oblike samoprocjene i meusobne procjene (Europski jeziËni portfolio). Mladi u obiteljskom i druπtvenom okruæenju: odnosi meu naraπtajima. versteht man sich besser. ispuniti ili dopuniti tablicu. raditi biljeπke i sluæiti se njima u prepriËavanju. svijest o moguÊim nesporazumima u interkulturalnim i interpersonalnim situacijama i razvoj osnovnih strategija za njihovo prevladavanje. tematski usustavljivati leksik.

Wofür/Für wen interessierst du dich? Wovon/Von wem bist du begeistert? Was ist sein/ihr Beitrag zur Weltkultur? Slobodno vrijeme i praznici: putovanja. likovnim i filmskim djelima. Maler.. sustavi πkolovanja. Europas große Erfinder/Künstler die bekanntesten Kroaten. no vaæno je da ih uËenici ne usvajaju izdvojeno.. glazbene. Mich interessiert die Arbeit mit Holz. dann muss. mogu posredovati i leksiËki te nije potrebno inzistirati na toËnim padeænim nastavcima.. blagdani. Izrauju se tematski panoi i posteri. obiËaji i njegovanje tradicije. Sadræaji se obogaÊuju sluπnim i vidnim materijalima. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima . kulturnocivilizacijski sadræaji i dr. πkolovanje KljuËne strukture i izriËaji: Wenn jemand studieren möchte. oblici prihvatljivog i neprihvatljivoga ponaπanja. glazbenim. poslovi u slobodno vrijeme i za vrijeme praznika KljuËne strukture i izriËaji: Hattest du einmal einen Ferienjob/Job? Hast du etwas verdient? Was hast du mit dem Geld gemacht? ... lice jednine i mnoæine imperativa te uljudno obraÊanje sa Sie) Imenice E jednina i mnoæina imenica s neodreenim i odreenim Ëlanom u svim rodovima i padeæima E jednina i mnoæina nekih imenica koje se sklanjaju po n-deklinaciji 138 6. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture tumaËe eksplicitno (uz odmjerenu uporabu metajezika). prijedlozi.(nicht). obrauju prikladna knjiæevna djela za djecu i mlade. 8. Regisseure und ihre Werke.. otkrivanje novoga i nepoznatoga. Pri obradbi novoga gradiva ne bi trebalo uvoditi viπe od otprilike 10 do 12 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu. Was kann man gegen Gewalt / Hunger / Rassendiskriminierung/Krieg.. Der Streit fängt meist harmlos an.Weil ich da nützlich bin. likovnim i filmskim djelima. odnosi meu naraπtajima../denn./Weil mir die Arbeit in diesem Verein Spaß macht. LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja.. briga i pomoÊ potrebitima..1400 leksiËkih jedinica.. ovisnosti i njihovi uzroci.. pogotovo pri slobodnom govoru. predrasude i stereotipi u multikulturalnom okruæenju i izvan njega. Ich möchte. izuzev modalnih glagola (jesni. Ich möchte. poznate osobe iz svijeta umjetnosti i znanosti). Ich möchte. stil odijevanja. nego kao dio konteksta. pripremaju priredbe. zaπtita okoliπa. nijeËni i upitni oblik) E perfekt pravilnih i nepravilnih.. svijet maπte i svakodnevice u knjiæevnim. uloga viπejeziËnosti kod nas i u Europi (jeziËni portfolio). Was wäre dir lieber: Ferien mit den Eltern an der Adria oder würdest du lieber zum ersten Mal allein zu deinem Freund in einen anderen Ort fahren? Blagdani. vaænost uËenja stranih jezika... jednostavnih i sloæenih te povratnih glagola.. und dann wird man mit schlimmen Schimpfwörtern beleidigt. πira obitelj. a od toga aktivno rabiti oko 1100 leksiËkih jedinica. glazba). civilno druπtvo i nevladine udruge. razredu osnovne πkole uËenici bi trebali razumjeti oko 1350 . briga o zdravlju. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Osobni podatci o sebi i poznatim osobama (prijatelji. studieren. Darum möchte ich Zimmermann werden.. jednostavnih i sloæenih te povratnih glagola E prezent i preterit modalnih glagola (jesni. Schriftsteller. npr. Neke se gramatiËke strukture.Ich habe mir ein gutes Wörterbuch gekauft. briga i pomoÊ potrebitima KljuËne strukture i izriËaji: Habt ihr schon einen Weihnachtsmarkt organisiert? Was habt ihr mit dem Geld gemacht? War jemand in einem Altersheim/Kinderheim/ Obdachlosenheim? Bist du Mitglied einer Organisation/eines Vereines? Warum? .Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 5. civilno druπtvo i nevladine udruge. Na kraju 8.. Bildhauer. Ich respektiere meine Mitschüler. kultura i supkultura (moda i modni trendovi. Svijet znanosti i umjetnosti: otkrivanje novog i nepoznatog u knjiæevnim. Was für eine Ausbildung soll man als Boutiquenbesitzer haben? Das Schulsystem in Deutschland/in . tun? Obrazovanje za buduÊnost: odabir zanimanja.. filmske i likovne umjetnosti. oblici prihvatljivog i neprihvatljivoga ponaπanja. u 8.. uvjerenja. poslovi u slobodno vrijeme i za vrijeme praznika. projekti i sl. obiËaji i njegovanje tradicije KljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranim blagdanima... Komponisten. obrazovanje za buduÊnost. weil. poznate osobe iz svijeta umjetnosti i znanosti KljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranim primjerima iz knjiæevnosti. Ich werde in den Ferien bei McDonald's/in einem Tierheim jobben. aber. Problemi druπtva. NjemaËki jezik uËenika. razreda uËenici bi trebali raspolagati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Glagoli E prezent i preterit pravilnih i nepravilnih. glazbenim. Do kraja osme godine uËenja... nijeËni i upitni oblik) E futur E rekcija nekih uËestalih glagola E zapovjedni naËin (2. obiËajima i naËinu njegovanja tradicije. denke ich: Jetzt hat der Urlaub begonnen.. 9. egal welcher Nationalität sie sind.. 7. Nach dem Abitur will ich Medizin studieren. ist anders als bei uns. Wirst du/werden deine Freunde/dein Nachbar in den Ferien arbeiten? Bekommst du Taschengeld von deinen Eltern? Wenn das Schiff vom Festland ablegt. problemi mladih.

posvojne. was. traæenje i davanje informacija. aber. odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr. wo. womit. izricanje odnosa u vremenu i prostoru. znanosti. istaknuti ljudi i dogaaji iz svijeta umjetnosti. wofür. roendana i sl. podrπke. naËina i uzroka E zamjeniËki prilozi: darauf.. imenovanje. wieviel. proπlosti i buduÊnosti. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki. prepriËavanje dogaaja i radnji u sadaπnjosti. zahvale. negodovanja i odobravanja. πporta i zabave. oder. was für ein/e u svim padeæima E pokazna zamjenica dieser/e/es u svim padeæima Pridjevi E stupnjevanje pridjeva E opisni pridjevi u sva tri stupnja komparacije E opisni pridjevi u funkciji atributa u svim padeæima jednine i mnoæine u svim stupnjevima (sklonidba pridjeva: odreeni Ëlan + pridjev + imenica / pridjev + imenica / neodreeni Ëlan ili posvojna zamjenica ili negacija kein/e + pridjev + imenica) Brojevi E glavni i redni brojevi Prijedlozi E sistematizacija prijedloga s genitivom. nein i kein/e ReËenice E nezavisno sloæene reËenice s veznicima: und. odreenog i nultoga Ëlana E uporaba Ëlana uz imena zemalja i geografskih pojmova Zamjenice E osobne. molbe. izricanje ukusa i stajaliπta prema neËemu. supkultura mladih. æelje.. izraæavanje koliËine i cijene. usporedba likova i djela na njemaËkom jeziku s onima poznatim iz nastave hrvatskoga jezika ili iz lektire u slobodno vrijeme. dafür. poneka pripovijetka o æivotu djece. odgovaranje na pitanja. postavljanje pitanja. NjemaËki jezik JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema tj. izraæavanje uzroka i posljedice. Ëestitanje blagdana. od kojih neke mogu biti tekstovi glazbenih hitova. izricanje radnji. woher. selektivno i detaljno razumijevanje teksta E sluπanje izgovora i intonacije izvornih govornika (zvuËni tekstovi) E svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinski jezik GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA. wann. denn. E upitni prilozi: wie. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vidnog (slikovnog/pisanog) i zvuËnoga sadræaja E globalno. znanost i umjetnost. pojava i situacija. s dativom i akuzativom Prilozi E stupnjevanje priloga (sistematizacija) E prilozi u sva tri stupnja komparacije E neki prilozi mjesta. zaπtita okoliπa.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu »lan E uporaba neodreenog. dobi.. wie viele. dass. predstavljanje sebe i drugih.. ulomak/ulomci iz romana za djecu i mlade s tematikom odrastanja uz barem jedno filmsko uprizorenje obraivanih knjiæevnih djela. naredbe. odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba. welcher/e/es.. was für ein/e u svim padeæima E upitne reËenice s upitnim prilozima: wieviel. Upoznaju se zanimljivosti o zemljama njemaËkoga govornoga podruËja i EU.. Negacije E sistematizacija negacija: nicht. primjeri iz knjiæevnosti. E zavisno sloæene reËenice uz veznike: weil. pokazne zamjenice u jednini i mnoæini u svim padeæima (sistematizacija) E povratne zamjenice (sistematizacija) E neodreene zamjenice jemand. slaganja i neslaganja. zahtjeva. obveza i duænosti. wie viele. nagaanja. ohrabrenja. Primjeri iz knjiæevnosti: narodne i autorske pjesme. wenn i als E odnosne reËenice E indirektne upitne reËenice E upitne reËenice s upitnim zamjenicama welcher/e/es. æivot u europskom okruæenju. leksiËkih podruËja i jeziËnih struktura: pozdravljanje.. o vlastitoj zemlji. filmske i glazbene umjetnosti. IZGOVOR E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jeziËnih funkcija E postavljanje pitanja u okviru poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja te odgovaranje na takva pitanja E reproduciranje i samostalno voenje dijaloga u okviru poznate tematike Na razini prepoznavanja E E E konjunktiv preterita glagola haben i sein i modalnih glagola prezent i preterit pasiva kondicional (würde + infinitiv) 139 . niemand u svim padeæima E neodreena zamjenica man E upitne zamjenice: wer. raspoloæenja.. E inverzne upitne reËenice E izjavne i upitne reËenice s modalnim glagolom. oslovljivanje. likovne. worauf. dativom. opisivanje i usporeivanje predmeta. vremena.. opisivanje dogaaja u vremenskom slijedu. akuzativom. osoba.

primijeniti pravilo. razglednice. kulturoloπkim. tolerancije i empatije prema drugom i drugaËijemu (npr. dopuniti pravilo. E E E E E E E E E sudjelovanje u dramatizacijama i simulacijama dijaloπkih situacija sudjelovanje u elementarnim oblicima rasprave reprodukcija i produkcija monoloπkih tekstova imenovanje i opisivanje predmeta.) i edukacijskim programima primjereno dobi i jeziËnoj razini uËenika. raditi biljeπke i sluæiti se njima u prepriËavanju. izraditi plan teksta za tekst koji uËenik namjerava sroËiti.. pisanje kratke priËe. u 8.). selektivno i detaljno razumijevanje tekstova poznate tematike ukljuËujuÊi i kraÊe knjiæevne forme E uoËavanje osnovnih znaËajki razliËitih vrsta tekstova E samostalno glasno Ëitanje tekstova E pravilna uporaba reËeniËne intonacije PISANJE E ispunjavanje obrazaca E dopunjivanje teksta rijeËima prema vidnomu /zvuËnomu predloπku ili bez predloπka E dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju E pisanje natuknica i biljeæaka na osnovi zvuËnog ili pisanoga teksta E pisanje saæetka E pisanje kraÊih sastava prema zadanomu modelu voeni sastavak E pisanje sastavaka nakon obraenih sadræaja E pisanje Ëestitke. gut. uËiti u suradnji s drugima. situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga predloπka) povezivanje elemenata priËe s pomoÊu aplikacija ili dijelova teksta prepriËavanje slijeda dogaaja prezentacija rezultata individualnoga i/ili skupnoga rada interpretativno Ëitanje kraÊih knjiæevnih formi izgovaranje specifiËnih glasova njemaËkoga jezika u rijeËima reprodukcija i produkcija reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom »ITANJE E globalno. predstavljanje Ëlanova uæe obitelji KljuËne strukture i izriËaji: Das ist meine Familie. promijeniti perspektivu govornika. 2. pripremiti izlaganje s pomoÊu natuknica. tisak. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o komparativnom pristupu. o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkoga govornoga podruËja. radnji. ispuniti ili dopuniti tablicu. blagdanski obiËaji. so. pisama. tematski usustavljivati leksik. napraviti mentalnu mapu. zakljuËivati o znaËenju na osnovi jeziËnih poticaja.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu E NjemaËki jezik i heterogenosti kao bitnim znaËajkama kako strane tako i vlastite kulture. naËin æivota i sl./Super.. razvrstavati prema pravilnostima i analogijama. novoga kraja priËe ili nekoga dijela priËe koji nedostaje) E pisanje diktata INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i civilizacije. Wie geht’s? Danke. internet. Ich bin. Obitelj: imenovanje osoba. odrediti vlastite ciljeve uËenja i kontrolirati njihovo ostvarenje. mobilizirati predznanje putem asocijacija. Wie heißt du? Ich heiße. meusobno usporeivati strane jezike. sluæiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje uËenik uËi. Wer ist das? Das ist mein/meine Vater/Mutter. koristiti tehnike zapamÊivanja. Susreti i upoznavanje: pozdravi pri susretu i opraπtanju na neformalnoj i formalnoj razini KljuËne strukture i izriËaji: Hallo!/Guten Tag!/Guten Morgen! Auf Wiedersehen!/Tschüs! Guten Tag. Bruder/ . sustavno/redovito ponavljati. razredu trebali nauËiti: sluæiti se vizualnim elementima radi zapamÊivanja jeziËnih sadræaja i kao pomoÊi pri razumijevanju. SMS poruka. uoËiti i opisati korake koji vode do odreenoga cilja. sluæeÊi se postojeÊim znanjem. kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja u interkulturalnim situacijama: uoËavanje kulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti te uvianje razloga njihova postojanja kao osnova za razvijanje otvorenosti. koristiti se medijima (televizija.. STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM UËenici bi tijekom osme godine uËenja. prepoznavati fraze i sluæiti se njima. traæiti informacije prema nekomu naËelu. uoËavanje/prepoznavanje stereotipa i predrasuda i razvoj svijesti o potrebi njihova uklanjanja. osoba. primijeniti oblike samoprocjene i meusobne procjene (Europski jeziËni portfolio). RAZRED prva godina uËenja CJELINE I TEME 1.. tj. uoËavanje utjecaja vlastite kulture na percepciju fenomena strane kulture. sluæiti se rjeËnikom. poruka. svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u znaËenju i uporabi pojedinih jeziËnih izriËaja te naËinima ponaπanja u komunikaciji. uoËiti i oznaËiti pravilnosti i analogije. Frau/Herr BariÊ/Müller. sastaviti listu prema nekomu naËelu./Schlecht.. elektroniËkih pisama E stvaralaËko pisanje (npr. svijest o moguÊim nesporazumima u interkulturalnim i interpersonalnim situacijama i razvoj osnovnih strategija za njihovo prevladavanje. promijeniti tekstnu vrstu. predviati i preispitivati pretpostavke. svijest o dinamiËnosti 140 NjemaËki kao drugi strani jezik 4.. izraditi plan teksta na osnovi proËitanoga teksta. provjeriti u gramatiËkom pregledu./So. U pristupu nastavnim temama.

.. pripremaju priredbe i sl. Wie heißt er/sie? Er/sie heißt. pjesmice i druga prikladna djela djeËje knjiæevnosti. prijatelji i druæenje s njima. Wie gefällt dir das T-Shirt? Gut/nicht gut/so so. neki πportovi i πportske aktivnosti.. lice jednine imperativa) 9. Prijatelji: predstavljanje.... Wie sind die Turnschuhe? Sie sind. u 4.... uljudno ophoenje. neki dijelovi odjeÊe i obuÊe.? NjemaËki jezik 10. möchten. aktivnosti u razredu (najËeπÊe upute i naredbe. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA 6.... Izrauju se tematski panoi i posteri. LEKSI»KA PODRU»JA Pozdravi. uæa obitelj. 3. voÊe i povrÊe). Wie viele Monate hat ein Jahr? Welchen Monat haben wir jetzt? Januar.. Odijevanje: imenovanje i opis nekih dijelova odjeÊe i obuÊe KljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Eine Hose.. Na kraju 4. Ich spiele gern.? Nein. klein. dani u tjednu.. radnje na nastavnom satu). LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja. Opa/Oma. Mein/meine... Es regnet.. mjeseci u godini).. Wie viele Tage hat die Woche? Welcher Tag ist heute? Heute ist Montag/Dienstag. Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi viπe od 6 do 7 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu. prostorije u kuÊi i stanu..-Straße/am . a od toga aktivno rabiti oko 120 leksiËkih jedinica. Es ist Frühling / Sommer / Herbst / Winter. obiËaji i tradicija: osnovni leksik uz blagdane.. neki dijelovi prirodnog okoliπa (cvijeÊe. glavni brojevi od 0 do 20. Blagdani. ist groß/klein. Was machst du? Ich male/ schreibe / zeichne / spiele.. Welche Farbe hat die Tomate? 4. mag. Sadræaji se obogaÊuju novim sluπnim i vidnim materijalima. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture ne tumaËe eksplicitno... kulturnocivilizacijski sadræaji i dr. obiËajima i naËinu odræavanja tradicije. Was machen Anna und Peter? Sie malen. Es ist sonnig. upoznavanju i predstavljanju. Wann hast du Geburtstag? Im April. Wie ist die Hose/das TShirt/der Pullover? Sie/es/er ist modern. nego ih uËenici usvajaju u predloæenim jeziËnim strukturama odnosno u situacijama.... Vrijeme: izricanje kronoloπkoga vremena. razredu osnovne πkole uËenici bi trebali razumjeti oko 200 leksiËkih jedinica. dein Geschenk! Danke. 11. igraËke i πkolski pribor. Wie ist die Blume/der Baum? Sie/er ist schön/grün/groß. Ich fahre Rad. prigodne recitacije.. aktivnosti u razredu razumijevanje i izvrπavanje osnovnih naredbi u πkolskom okruæenju KljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Das ist ein/eine Buch/Heft/Bleistift/Kreide/Tafel.... Wie alt ist er/sie? Er/sie ist 10.. Geburtstagsparty: Alles Gute zum Geburtstag! Hier bitte.? ©kolsko okruæenje: imenovanje predmeta (igraËke i πkolski pribor)... Ëestitanje KljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranim blagdanima. 141 . alt/neu. Ist das dein/e.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Schwester. imenovanje godiπnjih doba i osnovnih atmosferskih prilika KljuËne strukture i izriËaji: Wie spät ist es? Es ist drei Uhr.. neke osnovne atmosferske prilike. Wie heißt dein/deine.. Was tragen wir im Sommer/Winter. 5... 7... magst E zapovjedni naËin (2. kronoloπko vrijeme (puni sat. das ist mein/e.. kariert/gestreift/bunt... Prirodni okoliπ: imenovanje i opis nekih dijelova prirodnog okoliπa KljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Das ist eine Blume/ein Baum. Roendan: slobodno vrijeme i druæenje s prijateljima KljuËne strukture i izriËaji: Wann hast du Geburtstag? Im April.? Moj dom: imenovanje i opis prostorija u kuÊi i stanu KljuËne strukture i izriËaji: Wo wohnst du? Ich wohne in Varaædin/Stuttgart. 8. imenovanje KljuËne strukture i izriËaji: Wer ist das?Das ist mein/meine Freund/Freundin. Do kraja prve godine uËenja. Es ist klasse/super. komunikacijski obrasci pri susretu. möchtest... links/rechts../ Ja. proslava roendana. heißt. Hier ist die Küche/das Bad/das Wohnzimmer. Das ist mein/e Haus/Wohnung.. godiπnja doba. Wo wohnt dein/e Freund/in? Er/sie wohnt in der . Der/die/das. razreda uËenici bi trebali raspolagati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Glagoli E prezent glagola sein i haben i nekih najuËestalijih glagola u jednini i mnoæini vezanih uz tematska podruËja E oblici möchte.. Nimm bitte dein Buch! Gib mir den Ball! ©portske aktivnosti: imenovanje nekih πportskih aktivnosti KljuËne strukture i izriËaji:Treibst du Sport? Welchen Sport treibst du? Fußball / Basketball / Tennis / Tischtennis / Schwimmen / Gymnastik. Möchtest du etwas trinken? Möchtest du ein Stück Torte....-Platz. blau. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima uËenika. ein T-Shirt und Turnschuhe. osnovne boje. Wie ist die Schultasche/der Ball/das Lineal? Sie/er/es ist groß / klein /lang.

morgen. stanovanje. izraæavanje molbe. manchmal. da. zahtjeva i naredbe. pjesmica za govorenje i pjevanje E povezivanje elemenata priËe s pomoÊu slikovnica ili aplikacija/slikovnih kartica E imenovanje i jednostavno opisivanje predmeta. koliËine. E jednostavne upitne reËenice s upitnom rijeËju E inverzne upitne reËenice Na razini prepoznavanja E zapovjedni oblik nekih uËestalih glagola (2. rechts. oslovljivanje. E navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvuËni tekstovi) E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinski jezik E razumijevanje slovkanja rijeËi GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA. DjeËja knjiæevnost: autorske pjesme i narodne / tradicionalne djeËje pjesmice za govorenje i/ili pjevanje. uljudno ophoenje. zahvale. jetzt. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki. odgovaranje na pitanja. Ëestitanje blagdana. πportske aktivnosti. unter. osoba i pojava. S subjekt + predikat + pridjev u sluæbi predikata: Die Rose ist rot. postavljanje pitanja. roendana i sl. izricanje radnji i odnosa u vremnu i prostoru. wie viele. nazivi nekih gradova i sl. izraæavanje dobi. æelje. πkolsko okruæenje. izraæavanje raspoloæenja. lice mnoæine imperativa i uljudno obraÊanje sa Sie) E imenica s odreenim Ëlanom u akuzativu jednine E osobne zamjenice u prvom i drugom licu jednine: (mir. E upitni prilozi: wie. oslovljivanje. wo. pozdravljanje. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vidnoga (slikovnoga) i zvuËnoga sadræaja E razumijevanje kratkih jednostavnih izjavnih reËenica i pitanja. S subjekt + predikat + objekt: Ich habe einen Bruder. odijevanje.dir) i akuzativu (mich.. links. barem jedna likovno kvalitetna izvorna slikovnica. auf. neka ostvarenja konkretne poezije. dobi.. predstavljanje sebe i drugih. dich) E neki prijedlozi: in. jedna od najpopularnijih bajki braÊe Grimm u izvornoj / modernoj verziji... IZGOVOR E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru elementarnih jeziËnih funkcija E postavljanje jednostavnih pitanja u okviru poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja te odgovaranje na takva pitanja E reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnu izmjenu pojedinih elemenata E sudjelovanje u kratkim dramatizacijama E reproduciranje jednostavnih brojalica.. osoba i radnji (uz ili bez slikovnoga predloπka) E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova njemaËkoga jezika u rijeËima E reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom E slovkanje »ITANJE E prepoznavanje i razumijevanje jednostavnih rijeËi i reËenica na razini poznatoga i prethodno usmeno obraenoga predloπka E glasno Ëitanje rijeËi i vrlo kratkih reËenica koje su prethodno usmeno uvjeæbane E svladavanje reËeniËne intonacije PISANJE E prepisivanje jednostavnih rijeËi i reËenica E dopunjivanje kratkoga teksta rijeËima prema vidnom ili zvuËnomu predloπku 142 Brojevi E glavni brojevi od 0 do 20 Prilozi E neki prilozi: heute. svojine. Upoznaju se imena i prezimena vrπnjaka u zemlji/zemljama njemaËkoga govornoga podruËja. dort.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Imenice E jednina nekih imenica s neodreenim Ëlanom u nominativu i akuzativu E jednina nekih imenica s odreenim Ëlanom u nominativu E mnoæina nekih imenica »lan E neodreeni i odreeni Ëlan (vidi imenice) Zamjenice E osobne zamjenice u nominativu. imenovanje i opis predmeta.. nicht ReËenice E jednostavne izjavne reËenice prema modelu: S subjekt + predikat: Ich male. uljudno obraÊanje sa Sie E posvojne zamjenice mein/meine i dein/deine E pokazna zamjenica das E upitne zamjenice: wer. welcher/e/es JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura: pozdravljanje. was Pridjevi E opisni pridjevi kao dio predikata NjemaËki jezik blagdana i roendana. E negacija kein/e u nominativu i akuzativu E upitne reËenice s upitnim rijeËima wieviel.. odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr. izricanje ukusa i stajaliπta prema neËemu. wann Negacije E nein. hier. Ëestitanje .

Auf Wiedersehen!/Tschüs! Wie heißt du? Ich heiße. STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM UËenici bi tijekom prve godine uËenja. 4.. 5.. Ich mag nicht. promijeniti perspektivu govornika. osoba u πkolskom okruæenju.. gefällt mir/gefällt mir nicht.? ..... uËiti u suradnji s drugima. izdavanje i izvrπavanje najËeπÊih uputa i naredbi. ihr/e. Wie heißt dein/e./So so. sein/e. 2. provoenje slobodnoga vremena i sl. gern/nicht gern.. mobilizirati predznanje putem asocijacija. er ist in der Küche. traæiti informacije prema nekomu naËelu. koristiti tehnike zapamÊivanja.. Ist der Herd im Bad? Nein.. sluæeÊi se postojeÊim znanjem. osobni raspored dana.. sastaviti listu prema nekomu naËelu. kulturoloπkim.. stanovanje. promijeniti tekstnu vrstu. izraæavanje miπljenja KljuËne strukture i izriËaji: Was magst du? Ich mag. primijeniti pravilo. uoËiti korake koji vode do odreenoga cilja. uoËiti i oznaËiti pravilnosti i analogije.. uËiti rijeËi u kontekstu. Wer ist das? Das ist mein/e.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu E E E NjemaËki jezik pisanje rijeËi i kratkih reËenica pisanje Ëestitke prema pisanomu predloπku uoËavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora kod uËestalih rijeËi 5./Super. napraviti mentalnu mapu.. razredu trebali nauËiti: sluæiti se vizualnim elementima radi zapamÊivanja jeziËnih sadræaja i kao pomoÊi pri razumijevanju. πportske aktivnosti. hobiji. kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za uoËavanje kulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti kao osnova za razvijanje otvorenosti.. 143 ... Wie geht’s? Danke. Woher kommt sie? Sie kommt aus Sisak/Berlin. Lπufst du schnell? Wann beginnt das Fußballspiel? Stanovanje: imenovanje prostorija u kuÊi i stanu. meusobno usporeivati strane jezike. ist links rechts/hier.. tolerancije i empatije prema drugom i drugaËijemu (npr. tj. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o komparativnom pristupu. ©kola: imenovanje nastavnih predmeta (πkolskoga pribora).. sluæiti se rjeËnikom. predstavljanje i komunikacijski obrasci pri susretu KljuËne strukture i izriËaji: Hallo!/Guten Tag!/Guten Morgen!/Abend!. blagdanski obiËaji. internet. razvrstavati prema pravilnostima i analogijama. Wie gefällt dir. Susreti i upoznavanje: pozdravi pri susretu i opraπtanju u komunikaciji s vrπnjacima i odraslima. u 4. Wo ist deine Schultasche? Slobodno vrijeme: izricanje aktivnosti u slobodno vrijeme. Obitelj: imenovanje osoba i predstavljanje Ëlanova uæe obitelji KljuËne strukture i izriËaji: Das ist meine/seine/ihre Familie. Wann beginnt die zweite Stunde? Das ist meine Deutschlehrerin. izricanje radnji u πkoli i u slobodno vrijeme KljuËne strukture i izriËaji: Welche Schulfächer hast du/habt ihr am Freitag? Was ist dein Lieblingsfach? Welches Fach magst du besonders gern? Die Stunde ist aus. tematski usustavljivati leksik.). sein/e. gut. Cousin... Kommen Sie bitte her. dopuniti pravilo. o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkoga govornoga podruËja. RAZRED druga godina uËenja CJELINE I TEME 1. Cousine. Ich bin. ispuniti ili dopuniti tablicu. Bruder. redovito/sustavno ponavljati.. Der/die/das ... Und dein/e Freund/in? Ich zeichne/trinke Cola..... snalaæenje u prostoru i vremenu KljuËne strukture i izriËaji: Das ist die Küche/das Bad.. U pristupu nastavnim temama.. 3. Tochter. Ich spiele Tennis / Fußball /Handball. sluæiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje uËenik uËi.? Er/sie heißt.. Wie alt ist deine Tante? Sie ist 43 Jahre alt. ihr/e Onkel. Sohn. Wie alt bist du? Ich bin.) i edukacijskim programima primjereno dobi i jeziËnoj razini uËenika./Nicht so gut. Tante. Wer muss die Wohnung aufräumen? Räumst du dein Zimmer auf? INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i civilizacije. svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u znaËenju i uporabi pojedinih jeziËnih izriËaja. primijeniti oblike samoprocjene i meusobne procjene (Europski jeziËni portfolio).. Wo wohnst du? Ich wohne in Karlovac/in Frankfurt. zakljuËivati o znaËenju na osnovi jeziËnih poticaja. tisak. Schwester. koristiti se medijima (televizija. predviati i preispitivati pretpostavke.

Wie gefällt dir der blaue Rock/das grüne Hemd. uljudno ophoenje. neki πportovi i πportske aktivnosti.. πkolski pribor. komunikacijski obrasci pri susretu. eine Hose/Jacke/ Bluse. Vrijeme: atmosferske prilike.. Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi trebalo uvodit viπe od 8 do 10 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu. najËeπÊe upute i naredbe. Wasser.. dir) i akuzativu (mich... snalaæenje u prostoru i vremenu. Wie ist das Wetter? Schön/schlecht. Darfst du bei Rot gehen? Musst du bei Grün warten? NjemaËki jezik IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima uËenika. gern/nicht gern... lice jednine i mnoæine imperativa te uljudno obraÊanje sa Sie) Imenice E neke imenice s odreenim i neodreenim Ëlanom u nominativu i akuzativu jednine i mnoæine »lan E neodreeni i odreeni Ëlan (vidi imenice) Zamjenice E osobne zamjenice u nominativu.. Do kraja druge godine uËenja u 5.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 6. Prehrana: imenovanje nekih vrsta jela. godiπnja doba i izricanje kronoloπkoga vremena (pola sata) KljuËne strukture i izriËaji: Welche Jahreszeit haben wir jetzt? Winter.. Marmelade. obiËaji i tradicija: osnovni leksik uz tradicionalne blagdane. a od toga aktivno rabiti oko 220 leksiËkih jedinica. Wie ist der/die/das. imenovanje pribora za jelo KljuËne strukture i izriËaji: Was isst/trinkst du gern? Ich esse/trinke Pizza. prostorije u kuÊi i stanu. mag. predstavljanje.. gelb/grau. oslovljivanje. redni brojevi do 10. ist blau/rot/gelb.. du u dativu (mir. druæenje s prijateljima. Carola möchte ein Eis essen/eine Cola trinken. Milch. Ich huste / habe Fieber / Kopfschmerzen / Bauchschmerzen / Zahnschmerzen. æivotinja u zooloπkom vrtu i na selu. kronoloπko vrijeme (puni sat. müssen i wollen (jesni. magst E zapovjedni naËin (2. 12. neke vrste jela. dich) E posvojne zamjenice ispred imenica u nominativu i akuzativu jednine i mnoæine: mein/meine. zdravlje. radnje u slobodno vrijeme i u πkoli. . Wann gehst du zur Schule? Um halb acht. Welche Farbe hat der/ die/das.. Æivotinje: imenovanje i opis kuÊnih ljubimaca.. Eier. pripremaju priredbe i sl... neki dijelovi odjeÊe i obuÊe. neka osnovna prometna sredstva. Wann stehst du auf? Um halb sieben. prijatelji i Ëlanovi obitelji..? Möchten Sie/möchtest du den blauen oder den gelben Rock anprobieren? Promet: imenovanje nekih osnovnih prometnih sredstava KljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Ein Bus/ein Auto/eine Straßenbahn. dein/deine. glavni brojevi od 0 do 100. obiËajima i naËinu odræavanja tradicije.. imenovanje nekih najËeπÊih zdravstvenih tegoba u djeËjoj dobi KljuËne strukture i izriËaji: Was hast du? Was tut dir weh? Ich bin krank. 10. prigodne recitacije.. Ich mag die Suppe nicht. den Löffel! Tijelo i zdravlje: imenovanje i opis nekih dijelova tijela. pola sata).. blagdani i obiËaji. pjesmice i druga prikladna djela djeËje knjiæevnosti. kulturno-civilizacijski sadræaji i dr. Mein/meine. izraæavanje osobnoga odnosa prema njima. neke osnovne atmosferske prilike.. Sadræaji se obogaÊuju novim sluπnim i vidnim materijalima.. Na kraju 5. Gib mir. ist groß/ klein. kuÊni ljubimci. Welche Tiere leben im Zoo? Der Affe/die Schlange/das Krokodil. Ëestitanje KljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranim blagdanima. Der Hund bellt. möchten. Izrauju se tematski panoi i posteri..? Wann hast du Tennis? Am Nachmittag... Blagdani.. 11. möchtest. OdjeÊa i kupovanje: imenovanje i opis nekih dijelova odjeÊe KljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Ein Rock/Hemd. bitte.. razreda uËenici bi trebali raspolagati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Glagoli E prezent glagola sein i haben i nekih uËestalih jednostavnih i sloæenih. ich habe eine Katze. LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Pozdravi. neki dijelovi tijela. können. Hast du einen Hund? Nein.. Ich kann nicht in die Schule gehen / Sport machen. æivotinje u zooloπkom vrtu i na selu.? Der/die/das ./Cola. tut weh.? Der/die/das. razredu osnovne πkole uËenici bi trebali razumjeti oko 320.. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture obrauju na osnovi primjera i situacija te postupno uvode neki osnovni metajeziËni pojmovi. glasanje nekih æivotinja KljuËne strukture i izriËaji: Welche Tiere leben zu Hause/auf dem Lande? Der Papagei/der Hund/die Katze/die Kuh/das Schwein. 7. pravilnih i nepravilnih glagola u jednini i mnoæini vezanih uz tematska podruËja E prezent modalnih glagola u jednini i mnoæini: dürfen. oblici: möchte. Es ist kalt/windig/neblig/wolkig.. mit der Straßenbahn. Was machst du im Sommer/Winter. uljudno obraÊanje sa Sie E osobne zamjenice ich... 9. Ich will einen modernen Rock kaufen. 144 8.. Womit fährst du? Ich fahre mit dem Bus/Auto.. nijeËni i upitni oblik)... Und dein/e Freund/in? Er/sie mag. osobe u πkolskom okruæenju. ich habe keinen Hund.. Wohin fährst du? Nach München/ans Meer/in die Stadt.

jetzt. zahtjeva i naredbe. radnji. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vidnoga (slikovnoga/pisanoga) i zvuËnoga sadræaja E globalno i selektivno razumijevanje kratkih jednostavnih tekstova poznate tematike E navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvuËni tekstovi) E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinski jezik GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA.. πkolsko okruæenje. molbe. was Pridjevi E opisni pridjevi kao dio predikata. traæenje i davanje informacija. E neki prijedlozi uz dativ: aus.) E upitne reËenice s upitnim rijeËima: welcher/e/es. svojine. stripova ili aplikacija/slikovnih kartica E imenovanje i jednostavno opisivanje predmeta. odgovaranje na pitanja. wieviel... nicht E kein/e u nominativu i akuzativu jednine i mnoæine ReËenice E jednostavne izjavne reËenice prema modelu: S subjekt + predikat: Ich male.. odnosa u vremenu i prostoru. Ëestitanje blagdana. S subjekt + predikat + pridjev u sluæbi predikata: Die Rose ist rot. situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga predloπka) E prepriËavanje slijeda nekoga dogaaja uz pomoÊ pitanja ili slikovnih poticaja E iznoπenje rezultata skupnoga rada E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova njemaËkoga jezika u rijeËima E reproduciranje reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom E slovkanje »ITANJE E globalno i selektivno razumijevanje jednostavnih tekstova na razini poznatoga i prethodno usmeno obraenoga predloπka E glasno Ëitanje reËenica i tekstova koji su prethodno usmeno uvjeæbani E svladavanje reËeniËne intonacije . woher JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura: pozdravljanje.. hier. wann.) i o vlastitoj zemlji.. rechts. izbor iz najpopularnijih bajki braÊe Grimm u izvornoj/modernoj verziji. unter. geradeaus. E neki prijedlozi uz akuzativ: für. ukusa i stajaliπta prema neËemu. IZGOVOR E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru elementarnih jeziËnih funkcija E postavljanje jednostavnih pitanja u okviru poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja te odgovaranje na takva pitanja E reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnu izmjenu pojedinih elemenata E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama E reproduciranje jednostavnih brojalica. odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr. wie. pjesmica za govorenje i pjevanje E povezivanje elemenata priËe s pomoÊu slikovnica. uljudno ophoenje. nach. izricanje radnji. pozdravljanje. mit. neke informacije o zemlji/zemljama njemaËkoga govornoga podruËja (npr. da.. links... wo.. wieviel. Prilozi E neki prilozi: heute. wo. Negacije E nein. E upitni prilozi: wie. druæenje s prijateljima. izraæavanje raspoloæenja. u funkciji atributa u nominativu i akuzativu jednine Brojevi E glavni brojevi od 0 do 100 E redni brojevi do 10 Prijedlozi E neki prijedlozi uz dativ (wo?) i akuzativ (wohin?): in. wer.. auf. die Schweiz. usporedba likova iz njemaËke i hrvatske knjiæevnosti.. Upoznaju se imena i prezimena vrπnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja. dort. morgen.. roendana i sl. regija i sl. wie viele. æelje. koliËine. imenovanje i opisivanje predmeta. neke aktivnosti vezane uz blagdane i obiËaje. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki. die Adria. πportske aktivnosti. osoba. predstavljanje sebe i drugih. an. stanovanje.. unser/unsere te Ihr/e u obraÊanju iz poπtovanja E pokazna zamjenica das E upitne zamjenice: wer. wann. zu. dobi. odijevanje. likovi njemaËke djeËje knjiæevnosti upoznati u nastavi hrvatskoga jezika. oslovljivanje. osoba. oslovljivanje. prehrana. DjeËja knjiæevnost: autorske pjesme i narodne/ tradicionalne i autorske djeËje pjesmice za govorenje i/ili za pjevanje. wie viele. nazivi gradova. zahvale. 145 NjemaËki jezik promet.. pojava i situacija. manchmal. postavljanje pitanja. E jednostavne upitne reËenice s upitnim rijeËima: was. S subjekt + predikat + objekt: Ich habe einen Bruder..Nastavni plan i program za osnovnu πkolu sein/seine.. E inverzne upitne reËenice E jednostavne izjavne i upitne reËenice s modalnim glagolom Na razini prepoznavanja E prezent modalnih glagola mögen i sollen E neke imenice s odreenim i neodreenim Ëlanom u dativu jednine i mnoæine E uporaba Ëlana uz imena zemalja i geografskih pojmova (npr. ihr/ihre.

mobilizirati predznanje putem asocijacija. U pristupu nastavnim temama. Zanimanja: imenovanje nekih zanimanja. 3. koristiti se medijima (televizija. koristiti vizualne tehnike zapamÊivanja. 146 . eine Flasche Milch. Was gibt es im Zentrum? Was gibt es in der Nähe? Es gibt einen/eine/ein.. sluæeÊi se postojeÊim znanjem.. uËiti u suradnji s drugima. uoËiti i oznaËiti pravilnosti i analogije.. sastaviti listu prema nekomu naËelu. Straße/am. sluæiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje uËenik uËi. predviati i preispitivati pretpostavke. 5..! Was kostet ein Kilo/Pfund. in Österreich. primijeniti oblike samoprocjene i meusobne procjene (Europski jeziËni portfolio).. Hotel. Wie lange warst du in Wien/Salzburg? Ich war länger in Wien als in Salzburg. kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za uoËavanje kulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti kao osnova za razvijanje otvorenosti. zakljuËivati o znaËenju na osnovi jeziËnih poticaja. promijeniti tekstnu vrstu. napraviti mentalnu mapu... Ungarn. bei Oma/Opa/Tante/Onkel/Freunden. Schule. Putovanja: imenovanje i opis tijeka i odrediπta putovanja.. NjemaËki jezik 6. in München. ispuniti ili dopuniti tablicu. Hier bitte.. Museum... Euro.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu PISANJE E dopunjivanje kratkoga teksta rijeËima prema vidnom ili zvuËnomu predloπku E dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju E pisanje jednostavnih reËenica E pisanje Ëestitke prema pisanomu predloπku E prepoznavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora kod uËestalih rijeËi INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i civilizacije. provjeriti u gramatiËkom pregledu. 3 Stück Kuchen. promijeniti perspektivu govornika. pisanje razglednice KljuËne strukture i izriËaji: Wo warst du in den Ferien? In Deutschland. usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkoga govornoga podruËja. tematski usustavljivati leksik. Was macht er/sie? Er/sie programmiert/verkauft/bedient Gäste/ unterrichtet.? Auf dem Feld. traæiti informacije prema nekomu naËelu. Das ist ein Dorf / ein Ort / eine Kleinstadt / Stadt / Großstadt. bladanski obiËaji. im Gebirge/Ausland. in der. sluæiti se rjeËnikom.) i edukacijskim programima primjereno dobi i jeziËnoj razini uËenika. RAZRED treÊa godina uËenja CJELINE I TEME 1. zu Hause.. am Meer. svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u znaËenju i uporabi pojedinih jeziËnih izriËaja.. keinen/keine/kein Markt. Wo ist die Post? Neben dem Kino/im Zentrum. 2.. Kirche... sustavno/redovito ponavljati. dopuniti pravilo.. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o komparativnom pristupu.Cent.)./Geben Sie mir bitte. kulturoloπkim.. Hast du viele Prospekte und Fotos von Sehenswürdigkeiten? Praznici: opisivanje naËina i mjesta provoenja praznika. Bruder/Schwester? Ich/er/sie mag . Sporthalle. Danke.. svakodnevni æivot i sl. izraæavanje vlastitoga ukusa. tisak. znamenitosti KljuËne strukture i izriËaji: Wo warst du in den Ferien? Wie war die Reise? Das war eine wunderschöne Reise. Warst du im Museum oder im Theater? Ich gehe gern ins Museum.. u 5. internet... im Restaurant/Büro/Krankenhaus/Supermarkt...? Was möchtest du? Ich möchte/brauche 2 Kilo Äpfel. 40 Gramm Käse. 2 Dosen Limonade. Zu Hause ist es am schönsten. meusobno usporeivati strane jezike. /keinen/keine/ kein. tj. Bitte.. izricanje koliËine i cijene KljuËne strukture i izriËaji: Welche Gemüsesorten / Obstsorten kennst du? Welches Gemüse/Obst magst du/magst du nicht? Was mag dein/e Freund/in. auf dem Lande.. uoËiti korake koji vode do odreenoga cilja.. vrsta poslova i prostora u kojima se posao obavlja KljuËne strukture i izriËaji: Wo arbeitet der/die Kellner/Programmiererin/Krankenschwester/Lehrerin/ Automechaniker/Verkäufer.. Mein Freund geht lieber ins Kino als ins Theater. Kupovanje namirnica: imenovanje i razlikovanje namirnica. Kino. Was hat er / sie in den Sommerferien / Winterferien / Frühlingsferien gemacht? Er/sie hat gebadet.. Platz. tolerancije i empatije prema drugom i drugaËijemu (npr. STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM UËenici bi tijekom druge godine uËenja. Post.. razredu trebali nauËiti: sluæiti se vizualnim elementima radi zapamÊivanja jeziËnih sadræaja i kao pomoÊi pri razumijevanju.. primijeniti pravilo. razvrstavati prema pravilnostima i analogijama. voenje razgovora u trgovini i/ili na trænici..? Das macht zusammen... Haben Sie. 4. Moje mjesto: imenovanje nekih vaænijih objekata u mjestu KljuËne strukture i izriËaji: Ich wohne/er wohnt in.

.. blagdani i proslave. πkolski predmeti i pribor..? Priroda i zaπtita okoliπa: Ëuvanje okoliπa. Do kraja treÊe godine uËenja.. u vrijeme njihova obavljanja (Ëetvrt sata.? NjemaËki jezik IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima uËenika. putovanja i provoenje praznika. neka zanimanja. Wann hast du Italienisch? Montags und mittwochs um Viertel vor fünf 11.. 9. Pommes. ein Handtuch. Cola. Müsli. wollen. Was machst du am Vormittag /Nachmittag/Abend? Ich sehe fern. Berliner... sein/e. Ich dusche/bade/putze mir die Zähne/wasche mir die Haare. uljudno ophoenje. die Schweiz. zdravlje i higijena. frühstücke. einen Spiegel. LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja. vrste poslova i prostora u kojima se posao obavlja. pola i Ëetvrt sata i minute).. prijatelji i Ëlanovi obitelji. Wer hat bei dir das Frühstück/Mittagessen/Abendessen gemacht? Möchtest du/möchten Sie. habe Italienisch.) 147 8.. Jogurt. der Rhein. glavni brojevi od 0 do 1000. Shampoo... Was hast du heute zu Hause gemacht? Ich habe gelesen/gespielt/gelernt/mein Zimmer aufgeräumt. Tomaten. obiËajima i naËinu odræavanja tradicije. . Was macht dein/e. prezent glagola sollen i mögen u jednini i mnoæini (jesni. Salami.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 6. ich kämme mich. no vaæno je da ih uËenici usvajaju u predloæenim jeziËnim strukturama. spiele Gitarre.. jednostavnih i sloæenih glagola s pomoÊnim glagolima haben i sein u jednini i mnoæini (izuzev modalnih glagola) E zapovjedni naËin (2. razredu osnovne πkole uËenici bi trebali razumjeti oko 450. einen Kamm. Welche Blumensorten blühen im Garten / Schulgarten? Wie ist die Landschaft in Kroatien/ in. Seife. vaænost i znaËenje okoliπa. Was hast du zu Abend getrunken? Milch. Was brauchst du dazu? Eine Zahnbürste. Slobodno vrijeme i osobni raspored dana: imenovanje izvanπkolskih aktivnosti.. Saft. Na kraju 6.? Wie sind die Inseln. 7. können.. tj.. Aktivnosti u kuÊi: izricanje radnji u vlastitom domu KljuËne strukture i izriËaji: Was machst du in der Küche? Ich decke den Tisch/spüle das Geschirr/trockne das Geschirr ab. Du sollst die Umwelt schützen und die Umgebung sauber halten. Kakao. die Adria. Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi viπe od 8 do 10 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu. dativu i akuzativu jednine i mnoæine »lan E neodreeni i odreeni Ëlan (vidi imenice) E uporaba Ëlana uz imena zemalja i geografskih pojmova (npr.. Heute wollen wir ins Kino gehen.. Izrauju se tematski panoi i posteri.. kulturno-civilizacijski sadræaji i dr. Berge.. redni brojevi do 31. tradicija i obiËaji KljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranim blagdanima.. gehe in die Schule.. pripremaju priredbe i sl./im.... kronoloπko vrijeme (dio dana. ich ziehe mich an. neki vaæniji objekti u mjestu. müssen.? Osobna higijena: imenovanje nekih radnji i potrepπtina KljuËne strukture i izriËaji: Was machst du im Bad? Ich wasche mich. ponaπanje u prirodi KljuËne strukture i izriËaji: Wir sind Naturfreunde. Süßigkeiten. 10. Blagdani. Was macht er/sie im Wohnzimmer? Er/sie sieht fern/liest. Eis. pjesme i druga prikladna djela knjiæevnosti za djecu i mlade. minute) KljuËne strukture i izriËaji: Hast du ein Hobby? Sammelst du etwas? Gehst du gern ins Kino? Liest du gern? Was machst du/macht er/sie am Morgen? Ich stehe/er/sie steht um zehn nach sieben auf. πportova. lice jednine i mnoæine imperativa te uljudno obraÊanje sa Sie) Imenice E imenice s neodreenim i odreenim Ëlanom u nominativu.. Fast-Food. die Save. u 6. aktivnosti vezane uz duænosti i obveze (najËeπÊe upute. izricanje odnosa prema nekim aktivnostima. razreda uËenici bi trebali raspolagati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Glagoli E prezent pravilnih i nepravilnih. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture mogu tumaËiti i eksplicitno (uz odmjerenu uporabu metajezika). prigodne recitacije. jednostavnih i sloæenih glagola vezanih uz tematska podruËja E prezent povratnih glagola u jednini i mnoæini E prezent modalnih glagola dürfen.. Tennis. ihr/e Vater / Mutter / Bruder / Schwester in der. tijelo./kämme mich. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Komunikacijski obrasci pri susretu. Tee.... hobija. a od toga aktivno rabiti oko 340 leksiËkih jedinica. kao dio konteksta.. kupovina namirnica i prehrambene navike. Flüsse. spiele mit dem Freund. naredbe i radnje). Blumenkohl. nijeËni i upitni oblik) E prezent i preterit glagola sein i haben u jednini i mnoæini E perfekt nekih pravilnih i nepravilnih. Sadræaji se obogaÊuju novim sluπnim i vidnim materijalima. Prehrana i briga za zdravlje: imenovanje obroka i njihovih osnovnih sadræaja KljuËne strukture i izriËaji: Was ist gesundes Essen? Was hast du heute gefrühstückt? Obst... neki dijelovi prirodnoga okoliπa. Was hast du gestern zu Mittag gegessen? Gemüsesuppe. putni sat.

. zaπtita okoliπa i sl. zahtjeva. uljudno ophoenje. E upitni prilozi: wie. oder. E globalno i selektivno razumijevanje kraÊih tekstova poznate tematike E navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvuËni tekstovi) E svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinski jezik GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA.. E prijedlozi uz akuzativ: für. ukusa i stajaliπta prema neËemu. wie viele.. wie viele. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku. neke aktivnosti vezane uz blagdane i obiËaje. aktivnosti u slobodno vrijeme. pozdravljanje.. vor. IZGOVOR E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jeziËnih funkcija E postavljanje pitanja u okviru poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja te odgovaranje na takva pitanja E reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnu izmjenu pojedinih elemenata E sudjelovanje u kratkim dramatizacijama E reproduciranje pjesmica za recitiranje i pjevanje E povezivanje elemenata priËe s pomoÊu aplikacija ili dijelova teksta E imenovanje i opisivanje predmeta. hier. welcher/e/es u nominativu Pridjevi E stupnjevanje pravilnih pridjeva E opisni pridjevi kao dio predikata u svim stupnjevima komparacije E opisni pridjevi u funkciji atributa u nominativu i akuzativu jednine Brojevi E glavni brojevi od 0 do 1000 E redni brojevi do 31 (leksiËko posredovanje) Prijedlozi E prijedlozi uz dativ (wo?) i akuzativ (wohin?): in. prehrana. geradeaus. jetzt. mit. links. denn E jednostavne upitne reËenice s upitnim rijeËima: wieviel. svojine. Negacije E nein. wo. Upoznaju se neke osnovne informacije i zanimljivosti o zemlji/zemljama njemaËkoga govornoga podruËja i o vlastitoj zemlji.. roendana i sl. putovanja. morgen.. traæenje i davanje informacija. izraæavanje dogaaja i radnji u sadaπnjosti i proπlosti.. zahvale. zu. Ëestitanje blagdana... postavljanje pitanja.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Zamjenice E osobne zamjenice u nominativu... E povezivanje vidnoga (slikovnoga/pisanoga) i zvuËnoga sadræaja. unter. odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr. nach. Prilozi E stupnjevanje pravilnih priloga E prilozi u svim stupnjevima komparacije E neki prilozi: heute.. woher E inverzne upitne reËenice E jednostavne izjavne i upitne reËenice s modalnim glagolom Na razini prepoznavanja E imenice s neodreenim i odreenim Ëlanom u genitivu jednine i mnoæine E upitne reËenice s upitnim prilozima: womit. osoba. imenovanje i usporeivanje predmeta. æelje. auf. welcher/e/es. nicht E kein/e u nominativu i akuzativu jednine i mnoæine ReËenice E nezavisno sloæene reËenice uz veznike: aber. bei. DjeËja knjiæevnost: tematski prikladne narodne i autorske pjesme... naredbe. NjemaËki jezik KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki. jednostavnije djeËje priËe i basne. dort. osoba i pojava. likovi iz njemaËke knjiæevnosti upoznati u nastavi hrvatskog jezika. manchmal. oslovljivanje.. usporedba likova iz djela njemaËke i hrvatske knjiæevnost. raspoloæenja. wieviel. situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga predloπka) E iznoπenje rezultata individualnoga i/ili skupnoga rada E izgovaranje specifiËnih glasova njemaËkoga jezika u rijeËima E izgovaranje reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom E slovkanje »ITANJE E globalno i selektivno razumijevanje jednostavnih tekstova na razini poznatoga i prethodno usmeno obraenoga predloπka ili nepoznatoga. predstavljanje sebe i drugih. izricanje odnosa u vremenu i prostoru. po moguÊnosti barem jedno filmsko uprizorenje obraivanih knjiæevnih djela. was. dobi. radnji. gestern. obveza i duænosti. molbe. odgovaranje na pitanja. izraæavanje koliËine. rechts. E prijedlozi uz dativ: aus. ali u okviru poznate tematike E glasno Ëitanje poznatih reËenica i tekstova E svladavanje reËeniËne intonacije 148 . dativu i akuzativu jednine i mnoæine E posvojne zamjenice u svim padeæima jednine i mnoæine E povratne zamjenice u dativu i akuzativu jednine i mnoæine E upitne zamjenice: wer. an. da. izricanje radnji. JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura: pozdravljanje. odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba. wann.

odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o komparativnom pristupu. U pristupu nastavnim temama... Sport treiben ist gesund. 4.. opasnosti suvremenoga svijeta KljuËne strukture i izriËaji: Treibst du Sport? Ja/Nein. kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za uoËavanje kulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti te uvianje razloga njihova postojanja kao osnova za razvijanje otvorenosti. uoËiti i oznaËiti pravilnosti i analogije. Welche Fäher interessieren dich besonders? Warum? Welche Fächer machen dir Schwierigkeiten? Warum? Man muss das ganze Leben lang lernen! Warum hast du Probleme in der Schule? Ich bin verliebt. internet. 149 .? Welche? Warum? 3. tolerancije i empatije prema drugom i drugaËijemu (npr. teænja πto boljim uËincima rada i veÊem znanju KljuËne strukture i izriËaji: Was habt ihr gestern in der Schule gemacht? Wie immer: Wir haben geschrieben. blagdanski obiËaji. zakljuËivati o znaËenju na osnovi jeziËnih poticaja.) i edukacijskim programima primjereno dobi i jeziËnoj razini uËenika. von mir für dich. Was interessiert dich? Ist das Geschenk für mich? Ja. gelesen . izraditi plan teksta na osnovi proËitanoga teksta. primijeniti pravilo.. kraÊega pisma E pisanje kratkih diktata INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i civilizacije. u 6. kulturoloπkim. Wer ist dein/e Lieblingsautor/in /Schauspieler/in? Liest du gern Zeitungen / Comics / Jugendmagazine / Modezeitschriften. njihovi interesi i potrebe KljuËne strukture i izriËaji: Hast du viele Freunde? Hast du in den Ferien viele Freundschaften geschlossen? Kommen deine Freunde oft zu dir? Wie groß ist deine Clique? Was macht ihr zusammen? Wo trefft ihr euch? Was ärgert dich? Ungerechtigkeit. traæiti informacije prema nekomu naËelu. napraviti mentalnu mapu. Obitelj: æivot u obitelji. razgovor o bliænjima KljuËne strukture i izriËaji: Wohnt deine Oma bei euch? Hilfst du deinen Großeltern gern? Wer macht was bei dir zu Hause? Was macht ihr alle zusammen? Habt ihr gute Beziehungen zu euren Nachbarn? Sind deine Eltern streng/tolerant. odlasci u kino. ispuniti ili dopuniti tablicu.. Prijatelji: druπtveno okruæenje. die rauchen? Welche Gefahren bringen Drogen mit sich? Mediji: njegovanje kulture Ëitanja. znaËaj i vrijednost prijateljstva. primijeniti oblike samoprocjene i meusobne procjene (Europski jeziËni portfolio)... provjeriti u gramatiËkom pregledu. pitanja) E pisanje jednostavnih reËenica koje sadræajno Ëine kraÊi sastavak E pisanje Ëestitke. sustavno/redovito ponavljati. 5. problemi koji se javljaju. promijeniti tekstnu vrstu. svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u znaËenju i uporabi pojedinih jeziËnih izriËaja te naËinima ponaπanja u komunikaciji.. snoπljivost meu Ëlanovima obitelji. sluæiti se rjeËnikom. koristiti se medijima (televizija. dopuniti pravilo. koriπtenja medija u svakodnevici KljuËne strukture i izriËaji: Siehst du gern fern? Welche Sendungen interessieren dich? Spielst du gern am Computer? Surfst du im Internet? Ja. usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkoga govornoga podruËja.. razredu trebali nauËiti: sluæiti se vizualnim elementima radi zapamÊivanja jeziËnih sadræaja i kao pomoÊi pri razumijevanju. promijeniti perspektivu govornika. RAZRED Ëetvrta godina uËenja CJELINE I TEME 1. razvrstavati prema pravilnostima i analogijama. Du sollst aber auch lesen. predviati i preispitivati pretpostavke. kazaliπte. tisak. tematski usustavljivati leksik. uËiti u suradnji s drugima. sluæeÊi se postojeÊim znanjem. tj. pripremiti izlaganje pomoÊu natuknica.. raditi biljeπke i sluæiti se njima u prepriËavanju. Welche Sportarten magst du? Schwimmen. sluæiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje uËenik uËi. koristiti tehnike zapamÊivanja. problemi mladih. uoËiti korake koji vode do odreenoga cilja. razglednice. STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM UËenici bi tijekom treÊe godine uËenja. NjemaËki jezik 7.. ©kola: æivot u πkoli.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu PISANJE E dopunjivanje kratkoga teksta rijeËima prema vidnom ili zvuËnomu predloπku E dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju E pisanje kraÊih sastavaka uz predloæeni model struktura (npr. mobilizirati predznanje putem asocijacija. Welche Filme magst du? Gehst du in die Musikschule? Spielst du ein Instrument? Wer tritt heute Abend auf? Kennst du Schüler.. Heute Abend gehe ich ins Theater/Kino/Konzert/auf die Party.). sastaviti listu prema nekomu naËelu.? Hast du Freunde im Ausland? Hast du Kontakt mit ihnen? 2. svijest o moguÊim nesporazumima u interkulturalnim i interpersonalnim situacijama i razvoj osnovnih strategija za njihovo prevladavanje. Slobodno vrijeme i aktivnosti koje pozitivno utjeËu na razvoj mladoga Ëovjeka: bavljenje πportom. svakodnevni æivot i sl. knjiænicu. meusobno usporeivati strane jezike.

Kleine Häuser sind gemütlich. odnosi u prostoru. LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja. Doæivljaji iz æivota: vlastiti doæivljaji. am Meer/auf dem Land.. nicht zu viel Fleisch essen. nijeËni i upitni oblik) E preterit pravilnih i nepravilnih. pripremaju priredbe. obrauju prikladna knjiæevna djela za djecu i mlade.? NjemaËki jezik IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima uËenika. 11. u 7. warme Gemüsesuppe... πira obitelj). jednostavnih i sloæenih te povratnih glagola.. zaπtita okoliπa. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture tumaËe eksplicitno (uz odmjerenu uporabu metajezika).. Stanovanje: mjesto stanovanja. motivacija za uËenje. Ich wohne in einem kleinen Haus/in einer alten Wohnung neben dem Park........ grünen Salat . Damals gab es keinen Fernseher. Do kraja Ëetvrte godine uËenja. maπta. nazivi nastavnih predmeta (raspored sati). upoznavanje novih krajeva i njihovih karakteristiËnih obiljeæja KljuËne strukture i izriËaji: Wo warst du in den Sommerferien/Winterferien? Ich war in Deutschland/in Österreich. projekti i sl. Putovanja: Ëari putovanja. Blagdani. vaænost bavljenja πportom i drugim pozitivnim aktivnostima u slobodno vrijeme.. znaËaj zaπtite prirodnoga okoliπa KljuËne strukture i izriËaji: Welche Gefahren bringt die Umweltverschmutzung? Wohin mit dem Müll? Man soll den Müll trennen und in die Mülltonne werfen. obiËajima i naËinu odræavanja tradicije. kao dio konteksta. aktivnosti u πkoli i æivot u πkoli. Izrauju se tematski panoi i posteri.. Was ist gesundes Essen/gesunde Ernährung? Nicht zu schnell essen. Wie hast du die Ferien verbracht? Ich bin gewandert/habe meine Freunde besucht. mediji (Ëitanje. Sadræaji se obogaÊuju novim sluπnim i vidnim materijalima. Briga za zdravlje: zdrav æivot. jednostavnih i sloæenih te povratnih glagola E perfekt pravilnih i nepravilnih. izvanπkolske aktivnosti. briga o zdravlju.. pustolovine KljuËne strukture i izriËaji: Wovon träumst du gern? Schreibst du manchmal über deine Erlebnisse? Machst du dir Gedanken über die Reisen? Was für Abenteuer hast du erlebt? 12. aktivnosti u kuÊi). Meine Eltern kamen später in die Stadt. nijeËni i upitni oblik) E zapovjedni naËin (2. Salzstangen... mogu posredovati i leksiËki te nije potrebno inzistirati na toËnim padeænim nastavcima. npr. prijedlozi.? Wie ist das Meer/wie sind die Berge in . tradicija i obiËaji KljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranim blagdanima. namjeπtaj. Wie kann man die Umweltverschmutzung verhindern? Die Menschen in Europa sind umweltbewusst. gledanje televizije). Flüsse. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Iznoπenje osobnih podataka o sebi i poznatim osobama (prijatelji. Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi viπe od 10 do 12 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu. dnevni i tjedni raspored aktivnosti. slobodno vrijeme. odnosi s bliænjima.. interessant? Was für Naturschönheiten gibt es in . Man muss Wasser sparen! Wir schützen die Umwelt. izuzev modalnih glagola (jesni. 7. kein Fast Food essen. opasnosti po zdravlje koje donosi moderna civilizacija KljuËne strukture i izriËaji: Wie war es im Gebirge? Wunderschön. Meine Eltern wollten ihre Freunde in Deutschland besuchen. praznici. blagdani i proslave.. zdrava prehrana. jednostavnih i sloæenih te povratnih glagola u jednini i mnoæini E prezent i preterit modalnih glagola u jednini i mnoæini (jesni..? Was ist an Kroatien/Deutschland. lice jednine i mnoæine te uljudno obraÊanje sa Sie) 8.. a od toga aktivno rabiti oko 490 leksiËkih jedinica.. pogotovo pri slobodnom govoru. stanovanje (prostorije. Wo lebte deine Uroma? Auf dem Lande.? Wie ist die Landschaft? Gibt es viele Wälder. kulturnocivilizacijski sadræaji i dr. razreda uËenici bi trebali raspolagati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Glagoli E prezent pravilnih i nepravilnih. Na kraju 7. putovanja. dopisivanje.. Neke se gramatiËke strukture. kultura stanovanja i naËin æivljenja danas i nekada KljuËne strukture i izriËaji: Wo wohnst du? In Rijeka/in München. Wie war es in der Zeit unserer Großeltern? Sie lebten ohne fließendes Wasser.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 6. razredu osnovne πkole uËenici bi trebali razumjeti oko 640 leksiËkih jedinica. Zemljoznanstvo: prirodne ljepote i znamenitosti domovine i zemalja njemaËkoga govornog podruËja KljuËne strukture i izriËaji: Wie ist das Klima in .? Welche typischen Spezialitäteten/welche kulturellen Denkmäler gibt es in. neki vaæniji objekti u mjestu. Was habt ihr gegessen/getrunken? Butterbrot mit warmer Milch. 9. atmosferske prilike. 10. Zaπtita okoliπa: ugroæenost prirode. 150 . kronoloπko vrijeme (dijelovi dana). keine Spülmaschine. no vaæno je da ih uËenici usvajaju u predloæenim jeziËnim strukturama tj. opasnosti suvremenoga svijeta..

neka basna. vremena. predstavljanje sebe i drugih. ekologija. odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba.. odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr. niemand u svim padeæima E opisni pridjevi u funkciji atributa u svim padeæima jednine i mnoæine u pozitivu (sklonidba pridjeva: odreeni Ëlan + pridjev + imenica/pridjev + imenica/neodreeni Ëlan ili posvojna zamjenica ili negacija kein + pridjev + imenica) E redni brojevi i nadnevak sa sklonidbom E zavisno sloæene reËenice uz veznik als E odnosne reËenice NjemaËki jezik JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura: pozdravljanje i oslovljivanje. odobravanja i neodobravanja. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki. zahtjeva. aktualni dogaaji i poznati predstavnici njemaËkoga govornoga podruËja iz svijeta glazbene i likovne umjetnosti.. dass. wie viele. wie viele. pojava i situacija. die Adria. slaganja i neslaganja. filma. wieviel. izricanje odnosa u vremenu i prostoru. welcher/e/es. obveza i duænosti. raspoloæenja. womit. zdravlje. beschreiben.. od kojih neke mogu biti tekstovi glazbenih hitova.) Zamjenice E osobne. wann. izraæavanje dobi. denn. Ëestitanje blagdana. sich ärgern über + A E jednina i mnoæina nekih imenica koje se sklanjaju po n-deklinaciji E neodreena zamjenica man E neodreene zamjenice: jemand. posvojne. obiljeæavanje blagdana i obiËaji.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Imenice E imenice s neodreenim i odreenim Ëlanom u svim rodovima i padeæima u jednini i mnoæini (sistematizacija sklonidbe imenica) »lan E uporaba odreenoga. odgovaranje na pitanja. woher. problemi mladih. aktivnosti u slobodno vrijeme. izraæavanje molbe. das schöne Kroatien. likovi iz njemaËke knjiæevnosti poznati iz nastave hrvatskoga jezika. ukusa i stajaliπta prema neËemu. izraæavanje dogaaja i radnji u sadaπnjosti i proπlosti. träumen von + D. IZGOVOR E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jeziËnih funkcija E postavljanje pitanja u okviru poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja te odgovaranje na takva pitanja E reproduciranje i samostalno voenje dijaloga u okviru poznate tematike E sudjelovanje u dramatizacijama i jednostavnim raspravama E reproduciranje pjesama za recitiranje i pjevanje 151 . πporta i zabave. redni brojevi bez sklonidbe te nadnevak bez sklonidbe Prijedlozi E sistematizacija prijedloga Prilozi E stupnjevanje pravilnih i nepravilnih priloga E prilozi u sva tri stupnja komparacije E neki prilozi mjesta. koliËine i svojine. mediji. die Save. roendana i sl. neka jednostavnija priËa o djetinjstvu. die Schweiz. Negacije E sistematizacija negacija: nicht.. nein i kein/e ReËenice E nezavisno sloæene reËenice uz veznike: aber. po moguÊnosti.. ulomci iz romana za djecu i mlade s tematikom odrastanja. putovanja. helfen. sich freuen auf +A. naredbe. der Rhein. geben.. Upoznaju se informacije o zemljama njemaËkoga govornoga podruËja i o Europskoj uniji u korelaciji s vlastitom zemljom. neodreenoga i nultoga Ëlana E uporaba Ëlana uz imena zemalja i geografskih pojmova (npr. wo. æelje. E zavisno sloæene reËenice uz veznike: weil. prijateljstvo. zahvale. uz. sich interessieren für + A. postavljanje pitanja... was. traæenje i davanje informacija. die Türkei. pokazne zamjenice u jednini i mnoæini u svim padeæima E povratne zamjenice u dativu i akuzativu jednine i mnoæine E upitne zamjenice: wer. welcher/e/es u nominativu Pridjevi E stupnjevanje pravilnih i nepravilnih pridjeva E opisni pridjevi kao dio predikata u sva tri stupnja komparacije Brojevi E glavni brojevi. prepriËavanje dogaaja. obitelj. oder. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vidnoga (slikovnoga/pisanoga) i zvuËnoga sadræaja E globalno i selektivo razumijevanje tekstova E sluπanje izgovora i intonacije izvornih govornika (zvuËni tekstovi) E svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinski jezik GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA. Knjiæevnost: narodne i autorske pjesme. naËina i uzroka E upitni prilozi: wie. imenovanje i opisivanje predmeta. osoba. prehrambene navike. wenn E upitne reËenice s upitnim rijeËima: wieviel. barem jedno filmsko uprizorenje obraivanih knjiæevnih djela. E inverzne upitne reËenice E jednostavne izjavne i upitne reËenice s modalnim glagolom Na razini prepoznavanja E rekcija nekih uËestalih glagola: gefallen.

.. stil odijevanja KljuËne strukture i izriËaji: Was tragen Jugendliche in der Schule.) i edukacijskim programima primjereno dobi i jeziËnoj razini uËenika. izraditi plan teksta na osnovi proËitanoga teksta. pripremiti izlaganje s pomoÊu natuknica. . sluæeÊi se postojeÊim znanjem. Bei gutem Wetter trifft sie sich mit Kindern aus der Nachbarschaft. primijeniti oblike samoprocjene i meusobne procjene (Europski jeziËni portfolio). kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja u interkulturalnim situacijama: uoËavanje kulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti te uvianje razloga njihova postojanja kao osnova za razvijanje otvorenosti. dopuniti pravilo. natuknice i pitanja) E pisanje Ëestitke. mobilizirati predznanje putem asocijacija. predviati i preispitivati pretpostavke. koristiti se medijima (televizija. uoËiti i oznaËiti pravilnosti i analogije. svijest o moguÊim nesporazumima u interkulturalnim i interpersonalnim situacijama i razvoj osnovnih strategija za njihovo prevladavanje. razredu trebali nauËiti: sluæiti se vizualnim elementima radi zapamÊivanja jeziËnih sadræaja i kao pomoÊi pri razumijevanju.). sliËnosti i povezanosti kultura KljuËne strukture i izriËaji: Welche Sprache/n sprichst du gut/besser als. Warum feiert die EU am 9. poruke E stvaralaËko pisanje (npr. Die europäische Flagge hat zwölf Sterne. razvoj svijesti o utjecaju vlastite kulture na percepciju fenomena strane kulture. svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u znaËenju i uporabi pojedinih jeziËnih izriËaja te naËinima ponaπanja u komunikaciji. wie sie ihren eigenen Stil zusammen stelllt und ob sie viel Geld für ihre Kleidung ausgibt. in der Disko oder auf Partys? Wollen sie so aussehen wie alle. tisak. osoba. svijest o dinamiËnosti i heterogenosti kao bitnim znaËajkama kako strane tako i vlastite kulture. o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkoga govornoga podruËja.. raditi biljeπke i sluæiti se njima u prepriËavanju. traæiti informacije prema nekomu naËelu. pisma. promijeniti perspektivu govornika. RAZRED peta godina uËenja CJELINE I TEME 1. kulturoloπkim. 2. STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM UËenici bi tijekom Ëetvrte godine uËenja.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu E NjemaËki jezik znaËenju na osnovi jeziËnih poticaja. sastaviti listu prema nekomu naËelu. Mai ihren Europatag? Wie kam Europa zu seinem Namen? EU-Länder und ihre Hauptstädte sind.. tolerancije i empatije prema drugom i drugaËijemu (npr. U pristupu nastavnim temama. Nach langen Diskussionen mit den Eltern haben Lena und Lukas einen Computer bekommen. blagdanski obiËaji. Ihre Freundinnen waren verblüfft .. tematski usustavljivati leksik. Wenn man sich kennt. problemi mladih. promijeniti tekstnu vrstu. pripadnost skupini i izdvojenost KljuËne strukture i izriËaji: Ihr Bruder provoziert sie und schon gibt es einen Streit. senzibilizacija za uoËavanje/prepoznavanje stereotipa i predrasuda i razvoj svijesti o potrebi njihova uklanjanja. Die deutschen Austauschschüler wohnen in ihren französischen Gastfamilien. pisanje novoga kraja priËe ili dijela priËe koji nedostaje) E pisanje kraÊih diktata INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i civilizacije. naËin æivota i sl. provjeriti u gramatiËkom pregledu. primijeniti pravilo. oder entscheiden sie sich lieber für einen individuellen Stil? Wir wissen jetzt. internet. versteht man sich besser. uËiti u suradnji s drugima. u 7. razvrstavati prema pravilnostima i analogijama. ispuniti ili dopuniti tablicu. radnji. sluæiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje uËenik uËi. uoËiti i opisati korake koji vode do odreenoga cilja. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o komparativnom pristupu. sustavno/redovito ponavljati. sluæiti se rjeËnikom.. tj. zakljuËivati o 152 8. selektivno i detaljno razumijevanje tekstova E uoËavanje karakteristika razliËitih vrsta tekstova E samostalno glasno Ëitanje E pravilna uporaba reËeniËne intonacije PISANJE E dopunjivanje teksta rijeËima prema vidnom ili zvuËnomu predloπku E dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju E pisanje natuknica i biljeæaka na osnovi proËitanoga teksta E pisanje kraÊih sastava uz predloæeni model (npr. E E E E E povezivanje elemenata priËe s pomoÊu aplikacija ili dijelova teksta imenovanje i opisivanje predmeta./ am besten? In der EU gibt es 20 offizielle Sprachen. koristiti tehnike zapamÊivanja. razglednice. odrediti vlastite ciljeve uËenja i kontrolirati njihovo ostvarenje. situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga predloπka) prepriËavanje slijeda dogaaja iznoπenje rezultata individualnoga i/ili skupnoga rada izgovaranje specifiËnih glasova njemaËkoga jezika u rijeËima reproduciranje reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom »ITANJE E globalno. Europsko okruæenje. Mladi u obiteljskom i druπtvenom okruæenju: odnosi meu naraπtajima. multikulturalnost i vaænost uËenja stranih jezika: EU. izraditi plan teksta za tekst koji uËenik namjerava sroËiti. meusobno usporeivati strane jezike. Kultura i supkultura mladih: moda i modni trendovi. napraviti mentalnu mapu.sie hat sich modische Kleidung gekauft. 3.

Diese Schule. filmske i likovne umjetnosti. prijedlozi.. nijeËni i upitni oblik) E futur E rekcija nekih uËestalih glagola E zapovjedni naËin (2. npr.. obrauju prikladna knjiæevna djela za djecu i mlade. jednostavnih i sloæenih te povratnih glagola... jednostavnih i sloæenih te povratnih glagola E prezent i preterit modalnih glagola (jesni. Ich möchte darum Zimmermann werden.. denke ich: Jetzt hat der Urlaub begonnen. glazbenim. briga o zdravlju. odnosi u obitelji. Was wäre dir lieber: Ferien mit den Eltern an der Adria oder möchtest du lieber zum ersten Mal allein zu deinem Freund in einen anderen Ort fahren? Ich werde in den Ferien bei McDonald's/in einem Tierheim jobben. zdrava prehrana.. lice jednine i mnoæine te uljudno obraÊanje sa Sie) Imenice E jednina i mnoæina imenica s neodreenim i odreenim Ëlanom u svim rodovima i padeæima E jednina i mnoæina nekih imenica koje se sklanjaju po n-deklinaciji 153 6. dann muss. obrazovanje. keine Getränke in Dosen kaufen. pripremaju priredbe. mogu posredovati i leksiËki te nije potrebno inzistirati na toËnim padeænim nastavcima. LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja. briga o zdravlju. obiËaji i njegovanje tradicije KljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranim blagdanima. ekologija. NjemaËki jezik IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima uËenika.. oblici poæeljnog i nepoæeljnoga ponaπanja. no vaæno je da ih uËenici ne usvajaju izdvojeno. zdrava prehrana KljuËne strukture i izriËaji: Kaufen Sie Produkte mit wenig Verpackung! Man soll weniger heizen. Sadræaji se obogaÊuju sluπnim i vidnim materijalima... und dann.. u 8. poslovi u slobodno vrijeme. predrasude i stereotipi u multikulturalnom okruæenju i izvan njega. Oblici prihvatljivoga i neprihvatljivog ponaπanja. . 8.. Man hat ihn mit schlimmen Schimpfwörtern beleidigt. Mich interessiert die Arbeit mit Holz.. zanimanja. poslovi u slobodno vrijeme i za vrijeme praznika KljuËne strukture i izriËaji: Wenn das Schiff vom Festland ablegt.. a od toga aktivno rabiti oko 670 leksiËkih jedinica.. /Dieses Studium. razredu osnovne πkole uËenici bi trebali razumjeti oko 840 leksiËkih jedinica. Neke se gramatiËke strukture. pogotovo pri slobodnom govoru. Na kraju 8.. osobnost i uvjerenja. Ernährst du dich gesund? Ihre Eltern finden gesundes Essen wichtig und kochen mit Olivenöl. glazbene. und dann kann ich studieren... Do kraja pete godine uËenja. 7.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 4. razreda uËenici bi trebali raspolagati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Glagoli E prezent pravilnih i nepravilnih.. Nach dem Abitur will ich Medizin studieren. Was für eine Ausbildung soll man als Boutiquenbesitzer haben? Das Schulsystem in Deutschland ist anders als bei uns. /Dieser Job. Was kann man gegen Gewalt/Hunger/Rassendiskriminierung/den Krieg tun? Obrazovanje za buduÊnost: odabir zanimanja. problemi druπtva. nijeËni i upitni oblik) E preterit pravilnih i nepravilnih. Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi viπe od 10 do 12 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu. poznate osobe iz svijeta umjetnosti i znanosti KljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranim primjerima iz knjiæevnosti. blagdani i proslave. likovnim i filmskim djelima. Zaπtita okoliπa. projekti i sl. jednostavnih i sloæenih te povratnih glagola E perfekt pravilnih i nepravilnih. πira obitelj. egal welcher Nationalität sie sind. 5.die bekanntesten Kroaten. poznate osobe iz svijeta umjetnosti i znanosti). nego kao dio konteksta. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Osobni podatci o sebi i poznatim osobama (prijatelji. problemi mladih. odijevanje i moda.. oder ich kann eine gute Arbeit finden. izuzev modalnih glagola (jesni. Izrauju se tematski panoi i posteri. turizam. uËenje stranih jezika. Worum geht es in diesem Text? Wovon handelt diese Geschichte? Wie heißt die Hauptperson? Was für eine Person ist sie/er? Welche Charaktereigenschaften hat er/sie? Möchtest du an seiner/ ihrer Stelle sein? Warum? Wovon berichtet man in diesem Artikel? Europas große Erfinder/Künstler . Ich möchte. Ich respektiere meine Mitschüler. weil/denn.. Wofür/Für wen interessierst du dich? Wovon/Von wem bist du begeistert? Was ist sein/ihr Beitrag zur Weltkultur? Slobodno vrijeme i praznici: putovanja. praznici. kulturnocivilizacijski sadræaji i dr. problemi druπtva KljuËne strukture i izriËaji: Der Streit fängt meist harmlos an. 9. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture tumaËe eksplicitno (uz odmjerenu uporabu metajezika). Wie verdienst du dein Taschengeld? Blagdani. putovanja u strane zemlje. Ich möchte. πkolovanje KljuËne strukture i izriËaji: Wenn jemand studieren möchte. obiËajima i naËinu njegovanja tradicije. uloga viπejeziËnosti kod nas i u Europi. Svijet znanosti i umjetnosti: otkrivanje novog i nepoznatog u knjiæevnim.

denn. osoba. was für ein/e u svim padeæima E inverzne upitne reËenice E izjavne i upitne reËenice s modalnim glagolom NjemaËki jezik dogaaja i radnji u sadaπnjosti. dativom. nagaanja. Ëestitanje blagdana. radnji. uz. o vlastitoj zemlji. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki. Upoznaju se zanimljivosti o zemljama njemaËkoga govornoga podruËja i EU. wo. odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr. opisivanje dogaaja u vremenskom slijedu. πporta i zabave. istaknuti ljudi i dogaaji iz svijeta umjetnosti. podrπke. welcher/e/es. worauf. was für ein/e u svim padeæima Pridjevi E stupnjevanje pridjeva E opisni pridjevi kao dio predikata u sva tri stupnja komparacije Brojevi E glavni brojevi. prepriËavanje . znanosti. akuzativom te s dativom i akuzativom Prilozi E stupnjevanje priloga (sistematizacija) E prilozi u sva tri stupnja komparacije E neki prilozi mjesta. pokazne zamjenice u jednini i mnoæini u svim padeæima (sistematizacija) E povratne zamjenice (sistematizacija) E neodreene zamjenice jemand. E zavisno sloæene reËenice uz veznike: weil. po moguÊnosti. predstavljanje sebe i drugih. oslovljivanje. likovi i djela iz njemaËke knjiæevnosti poznati iz nastave hrvatskog jezika ili iz lektire u slobodno vrijeme. zahvale. selektivno i detaljno razumijevanje teksta E sluπanje izgovora i intonacije izvornih govornika (zvuËni tekstovi) E svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinski jezik GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA. barem jedno filmsko uprizorenje obraivanih knjiæevnih djela. primjeri iz likovne. vremena. odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba. oder. raspoloæenja. izraæavanje uzroka i posljedice. niemand u svim padeæima E neodreena zamjenica man E pokazna zamjenica dieser/e/es u svim padeæima E upitne zamjenice: wer. æelje. cijene.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu »lan E uporaba neodreenog. aber.. naËina i uzroka E upitni prilozi: wie. slaganja i neslaganja. izraæavanje koliËine. wieviel. obveza i duænosti. odreenog i nultoga Ëlana E uporaba Ëlana uz imena zemalja i geografskih pojmova Zamjenice E osobne.. pojava i situacija. nein i kein/e ReËenice E nezavisno sloæene reËenice s veznicima: und. osoba. wann. izricanje odnosa u vremenu i prostoru.. naredbe. poneka pripovijetka o æivotu djece. molbe. filmske i glazbene umjetnosti. negodovanja i odobravanja. traæenje i davanje informacija. opisivanje i usporeivanje predmeta.. proπlosti i buduÊnosti. supkultura mladih. znanost i umjetnost. wie viele. roendana i sl. zaπtita okoliπa. postavljanje pitanja. od kojih neke mogu biti tekstovi glazbenih hitova. redni brojevi i nadnevak sa sklonidbom Prijedlozi E sistematizacija prijedloga s genitivom. izricanje ukusa i stajaliπta prema neËemu. odgovaranje na pitanja. Knjiæevnost: narodne i autorske pjesme. ohrabrenja. zahtjeva. imenovanje. ulomak/ulomci iz romana za djecu i mlade s tematikom odrastanja. wenn i als E odnosne reËenice E indirektne upitne reËenice E upitne reËenice s upitnim zamjenicama welcher/e/es. dass. æivot u europskom okruæenju. E zamjeniËki prilozi: darauf. dafür Negacije E sistematizacija negacija: nicht. posvojne. dobi. izricanje radnji. IZGOVOR E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jeziËnih funkcija E postavljanje pitanja u okviru poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja te odgovaranje na takva pitanja E reprodukcija i samostalno voenje dijaloga u okviru poznate tematike E sudjelovanje u dramatizacijama i simulacijama dijaloπkih situacija E sudjelovanje u elementarnim oblicima rasprave E reprodukcija i produkcija monoloπkih tekstova u okviru poznate tematike E povezivanje elemenata priËe s pomoÊu aplikacija ili dijelova teksta E imenovanje i opisivanje predmeta. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vidnog (slikovnoga/pisanoga) i zvuËnoga sadræaja E globalno. 154 Na razini prepoznavanja E E E E konjunktiv preterita glagola haben i sein i modalnih glagola kondicional (würde + infinitiv) prezent i preterit pasiva opisni pridjevi u funkciji atributa u svim padeæima jednine i mnoæine u svim stupnjevima (sklonidba pridjeva: odreeni Ëlan + pridjev + imenica / pridjev + imenica / neodreeni Ëlan ili posvojna zamjenica ili negacija kein/e + pridjev + imenica) JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura: pozdravljanje. was.

svijest o dinamiËnosti i heterogenosti kao bitnim znaËajkama kako strane tako i vlastite kulture.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga predloπka) prepriËavanje slijeda dogaaja iznoπenje rezultata individualnoga i/ili skupnoga rada interpretativno Ëitanje kraÊih knjiæevnih formi izgovaranje specifiËnih glasova njemaËkoga jezika u rijeËima reprodukcija i produkcija reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom NjemaËki jezik STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM UËenici bi tijekom pete godine uËenja.). E E E E E »ITANJE E globalno. poruka. pisama. zakljuËivati o znaËenju na osnovi jeziËnih poticaja. provjeriti u gramatiËkom pregledu. blagdanski obiËaji. kulturoloπkim. tisak. uoËiti i oznaËiti pravilnosti i analogije. primijeniti pravilo. promijeniti tekstnu vrstu. razvrstavati prema pravilnostima i analogijama. sastaviti listu prema nekomu naËelu. sluæiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje uËenik uËi. izraditi plan teksta na osnovi proËitanoga teksta. pisanje novoga kraja priËe ili nekoga dijela priËe koji nedostaje) E pisanje diktata INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i civilizacije. u 8. prepoznavati fraze i sluæiti se njima..) i edukacijskim programima primjereno dobi i jeziËnoj razini uËenika. internet. svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u znaËenju i uporabi pojedinih jeziËnih izriËaja te naËinima ponaπanja u komunikaciji. napraviti mentalnu mapu.. o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkoga govornoga podruËja. odrediti vlastite ciljeve uËenja i kontrolirati njihovo ostvarenje. raditi biljeπke i sluæiti se njima u prepriËavanju. razglednice. tolerancije i empatije prema drugom i drugaËijemu (npr. promijeniti perspektivu govornika. traæiti informacije prema nekomu naËelu. naËin æivota i sl. razredu trebali nauËiti: sluæiti se vizualnim elementima radi zapamÊivanja jeziËnih sadræaja i kao pomoÊi pri razumijevanju. uËiti u suradnji s drugima. U pristupu nastavnim temama. uoËiti i opisati korake koji vode do odreenoga cilja. predviati i preispitivati pretpostavke. uoËavanje utjecaja vlastite kulture na percepciju fenomena strane kulture. meusobno usporeivati strane jezike. primijeniti oblike samoprocjene i meusobne procjene (Europski jeziËni portfolio). elektroniËkih pisama E stvaralaËko pisanje (npr. sustavno/redovito ponavljati. 155 . dopuniti pravilo. svijest o moguÊim nesporazumima u interkulturalnim i interpersonalnim situacijama i razvoj osnovnih strategija za njihovo prevladavanje. mobilizirati predznanje putem asocijacija. uoËavanje/prepoznavanje stereotipa i predrasuda i razvoj svijesti o potrebi njihova uklanjanja. selektivno i detaljno razumijevanje kraÊih tekstova poznate tematike E uoËavanje osnovnih znaËajki razliËitih vrsta tekstova E samostalno glasno Ëitanje tekstova E pravilna uporaba reËeniËne intonacije PISANJE E ispunjavanje obrazaca E dopunjivanje teksta rijeËima prema vidnomu/zvuËnomu predloπku ili bez predloπka E dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju E pisanje natuknica i biljeæaka na osnovi zvuËnog ili pisanoga teksta E pisanje saæetka E pisanje kraÊih sastavaka prema zadanomu modelu voeni sastavak E pisanje Ëestitke. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o komparativnom pristupu. sluæeÊi se postojeÊim znanjem. koristiti tehnike zapamÊivanja. tj. ispuniti ili dopuniti tablicu. tematski usustavljivati leksik. izraditi plan teksta za tekst koji uËenik namjerava sroËiti. kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja u interkulturalnim situacijama: uoËavanje kulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti te uvianje razloga njihova postojanja kao osnova za razvijanje otvorenosti. sluæiti se rjeËnikom. koristiti se medijima (televizija. pripremiti izlaganje pomoÊu natuknica. SMS poruka.

odreivanje broja predmeta i osoba od 1 do 10 KljuËne strukture i izriËaji: globalno razlikovanje pojma jedan i viπe un crayon/des crayons/trois crayons. smjestiti u prostoru KljuËne strukture i izriËaji: Qu'est-ce que c'est? C'est un ballon. 156 . dans.. de rien. UËenici osnovnih πkola i gimnazija Republike Hrvatske mogu polagati DELF (scolaire i junior).. ça (ne) va pas. sous.. 4. d'accord. une trousse/gomme. Kanadi. ©kolska knjiga. Osnovne strukture u uljudnom ophoenju KljuËne strukture i izriËaji: Ça va? Oui. pratiti dvojeziËni program hrvatsko-francuski u XVIII. Bonjour... 7. Uz engleski.. Il/Elle a quel âge? Il/Elle a 6/7 ans. Ça va très bien. a samo se u nekoliko hrvatskih πkola pouËava i uËi kao prvi strani jezik (od 1. osobito mladima koji Êe biti nositelji buduÊnosti Republike Hrvatske u trenutku kad ona postane ravnopravnom Ëlanicom Europske unije. Ako se svemu ovomu doda i Ëinjenica da se broj francuskih turista u naπoj zemlji iz godine u godinu poveÊava. merci. do 8.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik FRANCUSKI JEZIK UVOD U osnovnim πkolama Republike Hrvatske francuski jezik je uglavnom zastupljen kao drugi strani jezik (od 4. i IV. pardon.. Comment il/elle s'appelle? Qui est-ce? C'est. Maîtresse. francuski jezik je jedan od ravnopravnih. Strasbourgu i Luxembourgu. vrednovanje. Il y a combien de filles dans la classe? Tu as combien de crayons? J'ai.. 5. voilà. do 8. Ta meunarodna diploma daje moguÊnost zapoπljavanja u ustanovama Europske unije. Odgojni i obrazovni ciljevi nastave francuskoga jezika i opis razina obrazovnih postignuÊa prema ZajedniËkom europskom referentnom okviru za jezike: uËenje. talijanski i druge svjetske jezike francuski se pouËava kao strani jezik u svim zemljama Europe i svijeta.. Pozdravi pri susretu i opraπtanju na neformalnoj i formalnoj razini u komunikaciji s vrπnjacima i s odraslima KljuËne strukture i izriËaji: Globalno usvajanje obrazaca za pozdravljanje: Salut. Pojam broja. Osim toga. radnih i sluæbenih jezika Europske unije i VijeÊa Europe pa Êe stoga njegovo poznavanje omoguÊiti bræu i lakπu komunikaciju u velikom administrativnom sustavu u Bruxellesu. RAZRED prva godina uËenja CJELINE I TEME 1. c'est ma mère (maman)/sœur. Au revoir Madame. Africi. a u zemljama frankofonoga govornoga podruËja (u Europi.. Predstavljanje sebe i drugoga KljuËne strukture i izriËaji: Postavljanje i odgovaranje na pitanja: Comment t'appelles .. Imenovanje osoba. VijeÊe Europe. Bonsoir. 3. nounours. pouËavanje.. 2 Vidi str... sur. gimnaziji u Zagrebu te moÊi poloæiti i hrvatsku maturu uz napomenu o posebnom ili pojaËanom programu francuskoga jezika... 1 Usp. vaænost poznavanja ovoga stranoga jezika je neupitna.C'est une poupée/voiture. merci. razreda). 2. une peluche/un ours en peluche.tu? Je m'appelle. 6. ça va. predstavljanje Ëlanova uæe obitelji i prijatelja KljuËne strukture i izriËaji: C'est mon père (papa)/frère.. ZajedniËki europski referentni okvir za jezike: uËenje. πkolski pribor. Prepoznavanje i imenovanje predmeta igraËke. globalno razumjeti i lakπe uËiti ostale romanske jezike. Nadalje. 2005. 79. merci. mon copain/ma copine. un crayon/crayon de couleur/ feutre/ livre/cahier.. te steÊi diplomu koju izdaje sveuËiliπte Paris II. to znaËi imati i moguÊnost ukljuËivanja u Europske studije pri Pravnom fakultetu u Zagrebu. pouËavanje. Monsieur. njemaËki. Zagreb. Izricanje vlastite dobi i dobi prijatelja KljuËne strukture i izriËaji: Tu as quel âge? J'ai 6/7 ans. Et toi? Non. vrednovanje 1 navedeni su u zajedniËkom Uvodu za strane jezike. Poznavati francuski jezik znaËi moÊi izravno komunicirati s 265 milijuna ljudi iz razliËitih zemalja svijeta.2 Francuski kao prvi strani jezik 1. razreda).) je i sluæbeni jezik. s obzirom da su predavanja i ispiti na hrvatskom i francuskom jeziku. S'il te/vous plaît.

. jedn.) E Ëlan odreeni i neodreeni../æ. montre(z). Po nastavnom satu prilikom obradbe novoga gradiva to bi iznosilo 2 do 3 leksiËke jedinice usvojene na razini samostalne produkcije.kuÊni ljubimci KljuËne strukture i izriËaji: Tu as un chien? Oui. blanc. à Prilozi E prilozi koliËine . de quelle couleur ReËenice E jednostavne izjavne E upitna reËenica uz pomoÊ upitnih rijeËi i intonacije Na razini prepoznavanja E prezent jesni mnoæina (glagoli u okviru tematskih podruËja) E imperativ (glagoli u sklopu tematskih podruËja razredni govor) E avoir.. De quelle couleur est la rose/pomme? Francuski jezik ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Na kraju prve godine uËenja. »estitanje roendana i pjevanje prigodnih pjesmica . être 3. de rien. veÊ globalno prema predloæenim jeziËnim strukturama./mnoæ. pridjevi boja m.. dans.. noir.snalaæenje u vremenu (pojmovi danas i sutra) KljuËne strukture i izriËaji: Aujourd'hui c'est. un poisson. razred. sympa./mnoæ.. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËka se znanja ne usvajaju analitiËki. upoznavanje uËenika s nekim od likova iz Perraultovih bajki (Le chat botté. 11. colorie(z). ©kola. Super! Bravo! 14. glagol ostaje u jesnom obliku Upitne rijeËi E qui. 12. gris. un chocolat/des chocolats. Izricanje kronoloπkoga vremena (dani u tjednu) .. a na razini razumijevanja i mehaniËkoga reproduciranja do 110 leksiËkih jedinica (pjesmice i brojalice). gâteau(x). avoir. perroquet. poli(e). aller (tri lica jednine) Imenice E imenice jedn. razred .. voÊe .? rouge. imenovanje boja KljuËne strukture i izriËaji: un petit/grand garçon/une petite/grande fille. + imenica E nenaglaπene osobne zamjenice mnoæina 9. Demain c'est. sous. u prvom razredu osnovne πkole uËenici bi trebali usvojiti i aktivno se sluæiti s pribliæno 80 leksiËkih jedinica. priËe/bajke. Je vais au parc/au jardin.. jus de fruits. sandwich(s). LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja... kao npr. Imenovanje i opis æivotinja .). Imenovanje i opis nekih dijelova prirodnog okoliπa (cvijeÊe.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 8. dessine(z). un coca. Sadræaji se proπiruju dodatnim materijalima u okviru zadanih tema.regarde(z). rose.naredbe/upute u πkolskom okruæenju (razredni jezik) KljuËne strukture i izriËaji: Razumjeti i slijediti upute: assieds-toi/asseyez-vous. qu'est-ce que c'est. Na kraju prvoga razreda od uËenika se oËekuje znanje sljedeÊih jeziËnih struktura: Glagoli E prezent (jesni) gl.beaucoup. ferme(z) ton livre/vos livres à la page/ la fenêtre/ la porte. chante(z). être.. bleu. lice mnoæine E globalno slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju (jedn. bonbon(s). combien Negacija E samo non. lève-toi/levez-vous. vert. Opis osobe i stvari (veliËina i boja). (prema tematskim podruËjima) Zamjenice E nenaglaπene osobne zamjenice (jednina) Pridjevi E opisni pridjevi. comment. 10. LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama za 1. pjesmice. répète/répétez. ouvre(z)... De quelle couleur est. prends/prenez./mnoæ. 13. 157 .osnovni nazivi hrane KljuËne strukture i izriËaji: Bon anniversaire! Voilà un cadeau pour toi! merci. mime(z). jaune. une tortue. (dani u tjednu). »estitanje blagdana i pjevanje/recitiranje prigodnih pjesmica/brojalica (prema kalendaru) KljuËne strukture i izriËaji: Joyeux Noël! Bonne année! Joyeuses Pâques! IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se prema interesima uËenika i izboru uËitelja prigodne recitacije. (slaganje imenice i pridjeva u rodu i broju).(j'ai un chien) /Non. Le petit chaperon rouge. gentil(le). (j'ai un chat). orange. roda jednine kao dio imenskoga skupa i kao dio imenskoga predikata E izraæavanje posvojnosti: posvojni pridjevi (jednina) Brojevi E glavni brojevi od 1 do10 Prijedlozi E oznake mjesta: sur. écoute(z).nekoliko imenica) KljuËne strukture i izriËaji: Qu'est-ce que c'est? C'est un arbre/ une fleur.

hrana.. molba. smjeπtanje u prostoru.grad/mjesto. Bon week-end. odnosi u vremenu (puni sati. E neverbalno i verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticaje 158 2. kuÊa.. POLUGODI©TA): E pretvaranje usmene poruke u likovni simbol E preslikavanje jednostavnih rijeËi prema predloπku E preslikavanje jednostavnih reËenica prema predloπku E uoËavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora uËestalih rijeËi E prepisivanje jednostavnih rijeËi sa slovima i znakovima koji ne postoje u hrvatskom jeziku STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM E postupno ovladavanje tehnikama preglednoga crtanja i prepisivanja/pisanja u crtanku/biljeænicu E uoËavanje uloge ilustracija kao sredstva za razumijevanje sadræaja teksta E uporaba vizualnih elemenata u zapamÊivanju jeziËnih sadræaja (npr. dani u tjednu) KULTURA I CIVILIZACIJA Kako su sociokulturalne sastavnice i kulturalnocivilizacijski sadræaji integrirani u sve tematske cjeline (pozdravljanje.. Ëestitanje roendana i blagdana izraæavanje osjeÊaja. la tour.... predstavljanje sebe i drugoga. ritmiËke i intonacijske osobitosti francuskoga jezika. E E odgovaranje na jednostavna pitanja koja su vezana uz obraene strukture i teme postavljanje jednostavnih pitanja vezanih uz obraene strukture i teme recitiranje i pjevanje jednostavnih brojalica i pjesmica sudjelovanje u kratkim dramatizacijama »ITANJE E prepoznavanje i glasno Ëitanje prethodno usmeno usvojenih rijeËi E prepoznavanje i glasno Ëitanje prethodno usmeno usvojenih jednostavnih iskaza i reËenica PISANJE (KRAJEM 2... oslovljivanje. izricanje vlastite dobi i dobi prijatelja. KljuËne strukture i izriËaji: Proπirivanje obrazaca za pozdravljanje Bonne nuit.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu E E Francuski jezik E prilozi koliËine: combien de. il y a + izraz koliËine razlikovanje pojma jedan i viπe E JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura: pozdravljanje. trg. Ja i moja okolina . opis osobe. zgrada. potrebno je usporeivati te sadræaje u hrvatskoj i francuskoj kulturi. izraæavanje koliËine. blagdanski obiËaji). l'appartement.. oslovljivanje. À bientôt/lundi. uljudno ophoenje. ulica. zahvaljivanje. traæenje.). la place. posvojnosti. U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i civilizacije kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja s kulturalnim razlikama . imena i prezimena vrπnjaka u zemlji cilja. imenovanje i opis predmeta i æivotinja. Mademoiselle. obiËajima i uljudnom ophoenju te uËenicima ukazivati na sliËnosti i razlike meu njima vodeÊi raËuna o komparativnom pristupu. J'habite à/au numéro. potvrivanje i nijekanje. Comment s’appelle ta tante/ton oncle? Ma tante/mon oncle est. . pazeÊi na fonoloπke. tradiciji. zadovoljstva i divljenja. imenovanje osobe.senzibilizacija za uoËavanje kulturalnih sliËnosti i razlika kao temelj za razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i drukËijem (primjerice imena. la rue... RAZRED druga godina uËenja CJELINE I TEME 1. stan KljuËne strukture i izriËaji: la ville/le village. πkolsko okruæenje. 2. GOVORNA INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA: E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova francuskoga jezika u rijeËima E reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom E potrebno je upuÊivati uËenike na uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski i ponavljanje prema zvuËnom predloπku. Pozdravi pri susretu i opraπtanju na neformalnoj i formalnoj razini u komunikaciji s vrπnjacima i s odraslima. prezimena. Ja i moja πira obitelj KljuËne strukture i izriËaji: Voilà/c’est ma grand-mère (mamie)/mon grand-père (papi).. Ëestitanje blagdana i roendana... izradba vlastitoga slikovnoga rjeËnika) E postupni razvoj samostalnoga i kolektivnog uËenja E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svjesnosti o vlastitu napretku VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE: E raspoznavanje. la maison. naredbi i uputa na nastavnom satu. 3. razumijevanje i provoenje naredbi (razredni govor) na francuskom jeziku E razumijevanje jednostavnih uputa E razumijevanje jednostavnih zvuËnih modela E razumijevanje jednostavnih reËenica i pitanja E povezivanje zvuËnoga jeziËnoga sadræaja i slikovnoga predloπka E pretvaranje usmene poruke u likovni simbol E postupno razumijevanje sricanja rijeËi (slova abecede) GOVORENJE: IZGOVOR.

le nez. sauter. été. les oreilles. la poule. Glagoli E prezent.? Divlje æivotinje . gentil. svetkovine prema kalendaru KljuËne strukture i izriËaji: le carnaval. comment? ReËenica E jednostavna izjavna reËenica S subjekt + glagol (Je mange. tes. oslanjajuÊi se na veÊ poznati leksik. qu'est-ce que + glagol. Combien de. Nous sommes en hiver. le zèbre. petit. à droite Prilozi E naËina . la girafe. biscuit. yaourt.. brojalice)./mnoæ (prema tematskim podruËjima) Zamjenice E nenaglaπene osobne zamjenice uz glagol (tri lica jednine i tri lica mnoæine) Pridjevi E opisni pridjevi m./mnoæ... à gauche. maintenant. le salon. Qu'est-ce que tu fais dans ta chambre/cuisine. Igre u kuÊi. igre na otvorenome KljuËne strukture i izriËaji: J’aime dessiner/colorier /découper/coller/fabriquer. l’hiver. priËe/bajke. LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama za 2.. lica jednine E gl. Njihovo se znaËenje postupno osvjeπtava uglavnom u komunikaciji..le. rod jedn. Leksik se cikliËki ponavlja i proπiruje novim sadræajima../æ. le/les pied(s). Il y a combien de pièces dans ton appartement/ta maison? Où est. na implicitan naËin. recitacije. j'adore Imenice E imenice jedn. je n'aime pas. jouer à . voler. Blagdani. 10. les yeux.? grand/petit. Je veux/voudrais. à bientôt E mjesta . chocolat chaud. En quelle saison sommes-nous? On est en quelle saison? Nous sommes/on est au printemps.ne. la/les main(s). lica mnoæine 5. avoir 3. Pâques (la cloche) IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se prema interesima uËenika i prema izboru uËitelja prigodne recitacije. demain. la vache. grand. l'éléphant.. être . le cochon. à gauche. Francuski jezik ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Na kraju 2. les cheveux. pridjevi boja E izraæavanje posvojnosti (mes. veÊ ih uËenici usvajaju globalno. ton salon. croissant. Comment est/sont. l'été.) S subjekt + glagol + dodatak (Je prends un croissant. en automne. ses) Brojevi E glavni brojevi od 10 do 30 Prijedlozi E devant. avec mon frère/ma soeur/mes amis.e.. Izraæavanje atmosferskih prilika KljuËne strukture i izriËaji: l'automne. la salle de bains.3. habiter à. j'adore.) E upitna reËenica pomoÊu upitnih rijeËi Na razini prepoznavanja E gl. imperativ marcher.. derrière. 6. le/les doigt(s). Je joue au chat/au loup. 8.3.devant. 7. les toilettes.zooloπki vrt KljuËne strukture i izriËaji: le crocodile. Slobodno vrijeme. à droite Upitni izrazi E est-ce que. sympa.. le cheval. derrière. De quelle couleur sont tes yeux/cheveux? (bleus.seosko imanje KljuËne strukture i izriËaji: la ferme. pjesmice..? Je dors/ mange/ regarde la télé. la brioche.. DomaÊe æivotinje . manger.. hiver. 159 . le/les bras. la/les jambe(s).? À gauche/droite. razred. Qu'est-ce que tu prends comme boisson? Je prends. le printemps. To bi po svakom nastavnom satu prilikom obradbe novoga gradiva iznosilo 2 do 3 leksiËke jedinice usvojene na razini samostalne reprodukcije. Quel temps fait-il? Il fait beau/froid/Il pleut/Il neige. razreda osnovne πkole uËenici bi trebali usvojiti i samostalno se sluæiti s pribliæno 150 leksiËkih jedinica. Godiπnja doba (imenovati). Hrana i piÊe KljuËne strukture i izriËaji: le goûter. mignon. prendre . 9. nager. verts. KuÊa kao mjesto stanovanja i imenovanje prostorija KljuËne strukture i izriËaji: la chambre. Ja i moje tijelo (dijelovi glave i tijela) KljuËne strukture i izriËaji: la tête.. le loup. bruns). le lapin.. primjerice. le poussin. la bouche. uz slikovni predloæak kao poticaj izreÊi nekoliko jednostavnih reËenica iz jedne od Perraultovih bajka.. lica mnoæine E faire. où.3. Je joue aux cartes/au loto /monopoly. J'aime. je n'aime pas.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 4. la cuisine.aujourd’ hui.. a na razini razumijevanja i mehaniËkoga reproduciranja do 200 (pjesmice.bien E vremena . combien de. le tigre. lica jednine E izraæavanje ukusa: j'aime. l'eau. la cour de la ferme. 11.e. praznici. Sadræaje ponavljati i proπirivati dodatnim materijalima u okviru zadanih tema. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture ne tumaËe eksplicitno. le lion.

zahvaljivanje. GOVORNA INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova francuskoga jezika (nazali. U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i civilizacije kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja s kulturalnim razlikama . izricanje koliËine.) E reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom (jesne. licu jednine Ëlan odreeni/neodreeni jednina/mnoæina + imenica saæeti Ëlan (Je vais au parc. vremenu. tj. nazivi hrane. sedij) E prepisivanje kraÊih reËenica E dopunjivanje rijeËi slovima koja nedostaju E dopunjivanje reËenica rijeËima koje nedostaju E slaganje ponuenih rijeËi u logiËan slijed reËenice E pisanje Ëestitaka prema predloπku STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM Navedenim kompetencijama u prvom razredu dodati: E postupni razvoj svjesnosti o razini usvojenosti sadræaja (gramatiËki. funkcionalni i pojmovni). nijeËne. hrana. glas r. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o komparativnom pristupu.pas JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura: komunikacijski obrasci za uljudno ophoenje... odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji integrirani su u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije. uskliËne i upitne reËenice) E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvuËnih modela E neverbalno i verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticaje E odgovaranje na jednostavna pitanja vezana uz obraene strukture i teme E postavljanje jednostavnih pitanja vezanih uz obraene strukture i teme E reproduciranje kratkih dijaloga E sudjelovanje u kratkim dramatizacijama E recitiranje i pjevanje jednostavnih brojalica i pjesmica E opisivanje slikovnoga predloπka E imenovanje i opisivanje radnje E izricanje kratkoga jednostavnoga teksta uz slikovni predloæak kao poticaj E povezivanje elemenata priËe u logiËan slijed pomoÊu slikovnoga predloπka E razumijevanje i svladavanje sricanja rijeËi (slovo po slovo abecede sricati svoje ime) »ITANJE E svladavanje reËeniËne intonacije prema zvuËnome modelu E glasno Ëitanje prethodno usmeno usvojenih rijeËi E glasno Ëitanje prethodno usmeno usvojenih jednostavnih reËenica E razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova poznatoga sadræaja PISANJE E postupno svladavanje nekih pravopisnih elemenata E uoËavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora kod uËestalih rijeËi E prepisivanje rijeËi sa slovima i znakovima koja ne postoje u hrvatskom jeziku E uoËavanje osnovnih razlika izmeu ortografije francuskoga i hrvatskoga jezika (znakovi: akcenti. roda opisnih pridjeva na fonoloπkoj razini upitni pridjev quel/le negacija ne. U pristupu nastavnim temama. izraæavanje atmosferskih prilika. kulturoloπkim.. naËin stanovanja. Nous sommes au printemps) uoËavanje razlike m/æ. apostrof.. pozdravljanje i oslovljivanje. primjerice imena vrπnjaka. o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja francuskoga govornoga podruËja.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu E E E E E Francuski jezik GOVORENJE.) uljudno traæenje je veux/je voudrais zamjenica on + glagol u 3. Ëestitanje. lica jednine traæenje dopuπtenja (Je peux. ukusa. E razvoj sposobnosti samopromatranja i samovrjednovanja uz pomoÊ Europskoga jeziËnoga portfolija (EJP) 160 E E E E gl.. izricanje æelje i uljudno traæenje. IZGOVOR. osjeÊaja. blagdanski obiËaji).senzibilizacija za uoËavanje kulturalnih sliËnosti i razlika kao temelj za razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i drukËijem (primjerice imena. neki likovi iz bajke/priËe. obrada jedne bajke/priËe. predstavljanje sebe i drugoga... KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupova francuskoga jezika u odnosu na hrvatski E razumijevanje jednostavnih uputa E razumijevanje i provoenje naredbi na francuskom jeziku (razredni govor) E razumijevanje jednostavnih zvuËnih modela E razumijevanje jednostavnih reËenica i pitanja E povezivanje zvuËnoga jeziËnoga sadræaja i slikovnoga predloπka E pretvaranje usmene poruke u likovni simbol E postupno privikavanje uËenika na globalno razumijevanje jednostavnoga dijaloga/teksta E razumijevanje i postupno svladavanje sricanja rijeËi (slovo po slovo abecede) . snalaæenje u prostoru. tipiËna prezimena. dormir 3.. leksiËki. prezimena.

opis mjesta.Ëestitanje.. bataille navale. pola sata) KljuËne strukture i izriËaji: Quelle date/quel jour sommes-nous aujourd'hui? Aujourd'hui nous sommes. à vélo/pied. ? Je me réveille/ je vais à l'école/ je fais mes devoirs à. Na kraju treÊega razreda od uËenika se oËekuje znanje sljedeÊih struktura: 5. 2. se laver/coiffer/ s'habiller. Regardez mes nouvelles chaussures! J’adore ce pull/cette jupe.? Le parc se trouve derrière l’école. la jupe/robe/casquette. écouter de la musique. sur ordonnance.. 11.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu E Francuski jezik 8. le T-shirt / pull / jean / pantalon / bonnet. de la viande/salade/glace. beau.. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Do kraja 3. razreda osnovne πkole uËenici bi trebali usvojiti i samostalno se sluæiti s pribliæno 250 leksiËkih jedinica. pokloni. Predvia se aktivno usvajanje 4 do 5 leksiËkih jedinica prilikom obradbe novih sadræaja.. j’adore la glace.aller à + le cinéma / théâtre / concert / musée / cirque/parc d'attractions.. tradicija i obiËaji KljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranim blagdanima (npr. le médecin. jouer à cache-cache. Quels jours avons-nous français? Le mardi/le jeudi. Je suis malade/je tousse/j'ai de la fiêvre..? de la tartine/confiture. RAZRED treÊa godina uËenja CJELINE I TEME 1.imenovanje obroka i osnovna jela KljuËne strukture i izriËaji: le petit-déjeuner/ déjeuner/goûter/dîner. televizija. Osobna higijena KljuËne strukture i izriËaji: le savon/peigne/dentifrice.. belle. 3.. 4. Je n’aime pas la musique techno/le rap. Blagdani prema kalendaru .? Je mets/porte. πport KljuËne strukture i izriËaji: faire de + naziv πporta. Quelle heure est-il? Il est midi/minuit. 6.. la natation/luge. pjevanje/recitiranje prigodnih pjesmica. Ëitanje sata (puni sat. à côté de.prijevozna sredstva i ponaπanje u prometu KljuËne strukture i izriËaji: passer le week-end à la campagne/ la mer/montagne. hrana i piÊe. 161 ... E razvoj sposobnosti individualnoga rada. audio/videokasete.. prendre des médicaments.. Izricanje kronoloπkoga vremena.. les chaussures/chaussetttes/gants/ tennis. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke strukture ne tumaËe se eksplicitno veÊ ih uËenici usvajaju globalno u predloæenim jeziËnim strukturama. Ja i moja okolina . le vélo.. danser. a na razini razumijevanja i mehaniËkoga reproduciranja do 350 leksiËkih jedinica.. OdjeÊa i obuÊa .. aller en avion/bus /car/voiture/tram(way). na zadanu temu izraditi vlastiti strip s poznatim/izmiπljenim junacima. + dijelovi tijela... devant. l'après-midi. des fruits/ légumes/frites/pâtes/champignons.. Qu'est-ce que tu offres comme cadeau/? manger/boire? le CD. se brosser. Proslava roendana . Ëestitanje. des fleurs.. Naπe tijelo i zdravlje (imenovanje najËeπÊih zdravstvenih tegoba) KljuËne strukture i izriËaji: J'ai mal à. aktivnosti KljuËne strukture i izriËaji: Bon anniversaire! la fête... décorer le sapin) la fête des mères/pères. rad u paru i skupnoga rada razvoj sposobnosti predstavljanja rezultata rada 3. huit heures/neuf heures et demie.igre. l'ordonnance.. LeksiËke jedinice treba neprestano ponavljati i cikliËki proπirivati prema tematskim sadræajima i interesima uËenika. le matin/midi /soir. le jeu vidéo.imenovanje i opisivanje osnovnih odjevnih predmeta KljuËne strukture i izriËaji: Qu'est-ce que tu mets/portes. Izleti i ekskurzije . Slobodno vrijeme . l'anorak. 7. au feu vert nous traversons.. razred. du lait/beurre/pain.. snalaæenje u prostoru KljuËne strukture i izriËaji: Où se trouve... du potage/ poisson/riz. mjeseci u godini. Obroci .. Au feu rouge nous attendons. le tennis / football / judo / ski.. Qu'est-ce que tu prends au. LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama za 3. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine sadræaji se obogaÊuju novim audio i vizualnim materijalima (CD.. la brosse ( à dents )/serviette. izraditi poster i s nekoliko jednostavnih reËenica pokuπati predstaviti svoj grad/svoje mjesto na francuskom jeziku.pisanje pozivnica i Ëestitaka. Dnevne aktivnosti (dijelovi dana i odgovarajuÊe aktivnosti) KljuËne strukture i izriËaji: À quelle heure tu te réveilles/tu vas à l'école/tu fais tes devoirs.) npr. 9. 10.

uskliËne i upitne reËenice) E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka E svladavanje sricanja slova (francuska abeceda) E verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticaje E odgovaranje na jednostavna pitanja vezana uz obraene strukture i teme E postavljanje jednostavnih pitanja vezanih uz obraene strukture i teme E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata i uz izmjenu nekih elemenata E reproduciranje kratkih razgovora.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glagoli E prezent glagola avoir i être (sva lica jednine i mnoæine) E glagoli prve grupe: (prezent jesni i nijeËni sva lica) E glagoli boire. opis prostora. uljudno ophoenje. mettre. IZGOVOR.. blagdanski obiËaji. 3. où. le soir. Ëestitanje. tipiËna prezimena. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E privikavanje na sluπanje drugoga E uzvraÊanje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vidnoga (slikovnoga) i sluπnoga jeziËnoga sadræaja E razumijevanje kraÊih izjavnih i upitnih reËenica E globalno razumijevanje kraÊega teksta poznate tematike GOVORENJE.. derrière. traæenje informacija. izrazi vremena... où. obradba neke bajke/priËe). dijaloga E voenje kraÊih dijaloga u prethodno obraenim situacijama E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama E recitiranje i pjevanje brojalica i pjesmica E opisivanje slikovnoga predloπka E imenovanje i opisivanje radnje E povezivanje sastavnice prethodno obraene priËe s pomoÊu slikovnica/aplikacija/slikovnih kartica . Il a mal au bras. faire de . jouer à/de... kulturalnim. kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja s kulturalnim razlikama: senzibilizacija za uoËavanje kulturalnih sliËnosti i razlika kao temelj za razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i drukËijem (primjerice imena i prezimena. πportske igre i aktivnosti. quel(s)/le(s) ReËenica E red rijeËi u reËenici E jednostavne upitne reËenice s upitnim rijeËima pourquoi. ukusa.) E pokazni pridjevi E glavni brojevi do 60 E uporaba prijedloga en i à uz prijevozna sredstva E oznaËivanje i pisanje nadnevka E svladavanje slova francuske abecede JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura: postavljanje pitanja. aller à. l’après-midi Negacija E ne.) E izraæavanje posvojnosti pomoÊu naglaπene osobne zamjenice (à moi/toi/lui. izricanje osjeÊaja. mal à) Imenice E jednina i mnoæina imenica »lan E odreeni i neodreeni Ëlan jednina/mnoæina uz imenice Zamjenice E naglaπene osobne zamjenice (kratki odgovor) Pridjevi E upitni pridjev quel/le.3. GOVORNA INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova francuskoga jezika (nazali. Je fais du tennis. nijeËne.. sklonosti. soif.à midi. quand E jednostavne izjavne reËenice subjekt + glagol + dodatak (Ma casquette est bleue. à côté de. 162 Francuski jezik KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturalni sadræaji integrirani su u predviena tematska podruËja.).pas Upitni izrazi E pourquoi. izraæavanje koliËine (naziv hrane + partitivni Ëlan). U pristupu nastavnim temama. odjeÊa. chaud. igre i πportske igre i sl. prometna sredstva. ponaπanje u prometu. J’adore la glace. glas r. navike pri odijevanju.devant. quel(le)s E æenski rod pridjeva Brojevi E glavni brojevi do 50 Prijedlozi E mjesta . odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima treba voditi raËuna o komparativnom pristupu i usporedbi francuske i hrvatske kulture (imena vrπnjaka. quand. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima koristi se komparativnim pristupom usporeujuÊi ogovarajuÊe sadræaje u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja frankofonoga govornoga podruËja. hrana. U pristupu kulturalnim. Prilozi E neki prilozi vremena . lica jednine E izrazi s glagolom avoir (faim. prepriËavanje proπlih dogaaja.. neka jela. opisivanje i prepriËavanje.) E reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom (jesne. lica jednine S glagol offrir S perfekt glagola u sklopu tematskih sadræaja E uporaba odreenoga Ëlana uz dane u tjednu E uporaba partitivnoga Ëlana E uporaba saæetoga Ëlana (Je joue au ballon. U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i civilizacije. froid. snalaæenje u prostoru.) Na razini prepoznavanja E glagoli: prezent povratnih glagola u sklopu tematskih sadræaja.

je fais la vaisselle. je dors. excusez-moi. RAZRED Ëetvrta godina uËenja CJELINE I TEME 1.. J'adore les jeux vidéo. L'école de musique/danseQuels sont tes loisirs favoris? l'ordinateur. ne quittez pas.. peu de. raspored sati KljuËne strukture i izriËaji: Quelle est ta matière préférée? C'est.. le frigo.. 7. Un instant. la maîtresse. Je viens de..... les maths. prostorije u πkoli. Ça fait combien? On paie à la caisse.. j’écoute de la musique. le mél. pravila telefoniranja. le zoo.kulturne. rada u paru i skupnoga rada (interview.. acheter.ispunjivanje obrasca s osobnim podatcima. la cuisinière. Qu'est-ce que tu fais dans ta chambre? Je lis. l'hôpital / hôtel / église. Mjesto u kojem æivim . je joue.. apostrof. anketa i poster ) E postupno privikavanje na uporabu medija u funkciji uËenja stranoga jezika E razvijanje samostalnoga i kolektivnoga uËenja E upoznavanje najjednostavnijih tehnika za stvaranje pretpostavki i samostalnoga zakljuËivanja E razvijanje sposobnosti samopromatranja i samovrjednovanja (EJP) E razvijanje svjesnosti o odgovornosti za vlastito uËenje i vlastito znanje 3. Ja i osobe u mom okruæenju .J'achète du/de l'/de la/des... l’employé(e)/ingénieur..imenovanje voÊa i povrÊa. je fais mes devoirs.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu E Francuski jezik izricanje kratkoga jednostavnoga teksta uz slikovni predloæak kao poticaj 4. je n’ai pas compris.. 6.. neka najËeπÊa zanimanja KljuËne strukture i izriËaji: En quelle classe es-tu? Je suis en quatrième.C’est de la part de qui? Odlazak na trænicu i u kupovinu . l'étagère/ armoire. Je suis fort(e) en. Qui est absent/de service? Personne.Je vais acheter/prendre beaucoup. 4. 163 . le/la vendeur/vendeuse. izricanje telefonskih brojeva KljuËne strukture i izriËaji: Quel est ton numéro de téléphone/portable? Allô! Je peux parler à.. Tu peux épeler le nom de ton copain? Telefonski razgovor. la piscine / poste / pâtisserie/ boulangerie / librairie/ bibliothèque. sedij) E prepisivanje kraÊih reËenica E dopunjivanje reËenica rijeËima koje nedostaju E slaganje ponuenih rijeËi u logiËan slijed reËenice E pisanje kraÊih reËenica E pisanje Ëestitaka i pozivnica prema predloπku E pisanje pisma zahvale na poziv ili Ëestitku E pisanje rijeËi prema zvuËnome uzorku (sricanje slova abecede) STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM Navedenim strategijama u prvom i drugom razredu dodati: E daljnji poticaj razvijanju svjesnosti o razini usvojenosti sadræaja (gramatiËki. vrste trgovina KljuËne strukture i izriËaji: Qu'est-ce que tu achètes au (super)marché? Combien de. Pardon.. je passe l'aspirateur. leksiËki. »ITANJE E glasno Ëitanje kraÊih reËenica prethodno usmeno uvjeæbanih poπtujuÊi naglasak i intonaciju E izraæajno Ëitanje kraÊih dijaloga/tekstova prethodno usmeno usvojenih E Ëitanje po ulogama E razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova poznatoga sadræaja PISANJE E svladavanje nekih pravopisnih elemenata E uoËavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora kod uËestalih rijeËi E prepisivanje rijeËi sa slovima koja ne postoje u hrvatskom jeziku E uoËavanje osnovnih razlika izmeu pravopisa francuskoga i hrvatskoga jezika (znakovi: akcenti... 2. Aktivnosti u kuÊi. Mon adresse est. javne i zdravstvene ustanove u mjestu KljuËne strukture i izriËaji: le magasin/(super)marché. 5. le lavabo. la récréation/ cantine/bibliothèque. la douche /baignoire. pouvez-vous répéter. la table/chaise/lampe. être en retard. Le croate/français. Æivot u πkoli .πkolski predmeti.. funkcionalni i pojmovni sadræaji) E uoËavanje naËela abecednoga strukturiranja popisa rijeËi u udæbeniku i u slikovnom rjeËniku E postupna uporaba popisa rijeËi u udæbeniku i slikovnom rjeËniku E privikavanje na sluæenje slikovnim rjeËnikom (traæenje znaËenja i naËina pisanja pojedinih rijeËi) E predstavljanje rezultata individualnoga rada. neki dijelovi pokuÊstva i njihov razmjeπtaj KljuËne strukture i izriËaji: Est-ce que tu aides ta maman? Qu'est-ce que tu fais? Je range ma chambre. Qu'est-ce qu'il y a dans ta chambre? Le lit/fauteuil/tapis... Slobodno vrijeme i izvanπkolske aktivnosti KljuËne strukture i izriËaji: Le mardi et le jeudi j'ai mon cours d'anglais/ de piano/danse.

prema tematskim sadræajima E povratni glagoli . osnovne obavijesti o Francuskoj. najznaËajnijih spomenika. pourquoi) Na razini prepoznavanja E glagoli: prezent povratnih glagola u okviru tematskih sadræaja. izricanje stava. boulevards.blagdani/praznici i obiËaji vezani uz njih. estce que. nazivi ulica/trgova. sur. recitacije. slobodna srijeda. davanje informacija. snalaæenje u prostoru. la capitale.. opisivanje i prepriËavanje. combien. le poisson d'avril. préférer. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke strukture uËenici usvajaju globalno u predloæenim jeziËnim strukturama. euse(s).3. joyeux. derrière) Prilozi E prilozi vremena hier. vremenu. primjerice. un peu. demain ReËenica E red rijeËi u reËenici E jednostavne izjavne reËenice od dva ili tri elemenata prema predloπku: subjekt + predikat + dodatak (objekt. planine. tes. dormir . jednina Imenice E imenice muπkoga i æenskoga roda jednina/mnoæina »lan E odreeni i neodreeni Ëlan jednina/mnoæina uz imenice E uporaba odreenoga Ëlana uz dane u tjednu E uporaba partitivnoga Ëlana Zamjenice E naglaπene osobne zamjenice E nenaglaπene osobne zamjenice (subjekt) u svim licima . les vacances d'été/hiver/de Pâques. priloæna oznaka). provoenje slobodnoga vremena/praznika. Francuska . J’ai fait du ski pendant les vacances d’hiver. mers. Il va au parc. E upitne reËenice s upitnom rijeËi (qui. Ëestitanje. où. aller. voenje telefonskoga dijaloga. naziv zemlje. LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama za 4. muπki i æenski rod E posvojni pridjevi mes. bon. ses E upitni pridjev quel/le. LeksiËke jedinice treba neprestano ponavljati i cikliËki proπirivati prema tematskim sadræajima i interesima uËenika. les grandes villes. le drapeau. prepriËavanje proπlih dogaaja. Francuski jezik Pridjevi E opisni pridjevi . acheter. pjesmice. aujourd'hui. Futuroscope. être. E prezent glagola venir. lice mnoæ. Je mange une glace. obiËaji vezani uz pojedine blagdane i praznike. neki likovi iz djeËjih priËa i njihov opis.. Paris.. le monument / métro / les rues /avenues. razreda osnovne πkole uËenici bi trebali usvojiti i samostalno se sluæiti s pribliæno 350 leksiËkih jedinica. kulturne znamenitosti KljuËne strukture i izriËaji: la France. les fleuves/montagnes. la fête nationale. naziv neke rijeke. traæenje informacija). qu’est-ce que. lica jednine E perfekt glagola u okviru tematskih sadræaja E æenski rod nekih imenica (zanimanja) E partitivno de E prilog koliËine + de (beaucoup. quel(le)s E pokazni pridjevi Brojevi E glavni brojevi do 60 E redni brojevi od 1 do 4 E oznaËivanje i pisanje nadnevka Prijedlozi E prijedlozi mjesta (dans. pisanje Ëestitaka KljuËne strukture i izriËaji: la rentrée. izraæavanje posvojnosti. devant. kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog 164 9.) ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Do kraja 4. Na kraju Ëetvrtoga razreda od uËenika se oËekuje znanje sljedeÊih struktura: Glagoli E glagoli: avoir.. se déguiser. razred. naloga. telefonski razgovor KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturalni sadræaji integrirani su u predviena tematska podruËja kao npr. faire . razredni govor (davanje uputa. les Français. 3. osnovne informacije o zemlji Ëiji se jezik uËi (npr. la carte postale. Godiπnji kalendar .Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 8. E nijeËne reËenice Je ne mange pas de poisson. a na razini razumijevanja i mehaniËkoga reproduciranja do 450. pridjev. basne. glavni grad. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine obraditi prema sklonostima uËenika kraÊe priËe. bonne.prezent.prezent u svim licima u jesnom i nijeËnom obliku E glagoli: prezent (jesni i nijeËni) gl. Predvia se aktivno usvajanje 5 do 6 leksiËkih jedinica prilikom obradbe novih sadræaja. raspored dnevnih/tjednih aktivnosti.jednina i mnoæina. sous. combien) E izraæavanje buduÊe radnje (futur proche) E glavni brojevi do 100 E redni brojevi do 10 E nezavisno sloæene reËenice (sastavne s veznikom et) JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura: izricanje sklonosti. pronaÊi podatke na internetu o zabavnim parkovima u Francuskoj (Parc Astérix. lire.zemlja jezik koje uËim. uljudno ophoenje. simboli Francuske i Hrvatske). U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i civilizacije. quand. la bûche/galette/ fève..

funkcionalni) E koriπtenje slikovnim rjeËnikom (traæenje znaËenja i naËina pisanja pojedinih rijeËi) E privikavanje na traæenje rijeËi u popisu rijeËi u udæbeniku (traæenje znaËenja. naËina pisanja.) E reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom (jesne. nijeËne. roda imenice. U pristupu nastavnim temama treba i nadalje voditi raËuna o komparativnom pristupu i usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja frankofonoga govornoga podruËja. Francuski jezik »ITANJE E glasno Ëitanje kraÊih tekstova koji sadræe poznate strukture i leksik poπtujuÊi naglasak i intonaciju E svladavanje reËeniËne intonacije E izraæajno Ëitanje kraÊih dijaloga/tekstova E Ëitanje po ulogama E razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova poznatoga sadræaja PISANJE E svladavanje nekih pravopisnih elemenata E uoËavanje razlika izmeu pisanja i izgovora kod uËestalih rijeËi E uoËavanje osnovnih razlika izmeu pravopisa francuskoga i hrvatskoga jezika (znakovi: akcenti. IZGOVOR.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu ophoenja s kulturalnim razlikama: senzibilizacija za uoËavanje sliËnosti i razlika kao temelj za razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i drukËijem (primjerice imena i prezimena. razglednica i pozivnica prema predloπku E pisanje kraÊih pisama prema predloπku E samostalno pisanje voenih kratkih opisa prema prethodnim sadræajima uvjeæbanim usmeno E ispunjivanje obrasca osobnim podatcima E pisanje kratkih diktata i autodiktata STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM Navedenim kompetencijama iz prethodnih razreda dodati: E daljnji poticaj razvijanja svjesnosti o razini usvojenosti sadræaja (gramatiËki..). sedij) E prepisivanje reËenica mijenjajuÊi neke elemente E dopunjivanje reËenica rijeËima koje nedostaju E slaganje ponuenih rijeËi u logiËan slijed reËenice E pisanje odgovora na pitanja E pisanje Ëestitaka. πkolski kalendar. leksiËki.. apostrof. naËin stanovanja i sl. GOVORNA INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova francuskoga jezika (nazali. blagdanski obiËaji. obroci... sricanje rijeËi 165 . provoenje slobodnoga vremena. uskliËne i upitne reËenice) E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvuËnih modela E verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticaje E odgovaranje na pitanja vezana uz obraene strukture i teme E postavljanje pitanja koja su vezana uz obraene strukture i teme E sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenata i uz izmjenu nekih elemenata E ponavljanje kratkih dijaloga u kojima uËenici samostalno mijenjaju neke dijelove E voenje kraÊih dijaloga u prethodno obraenim situacijama E verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticaje E recitiranje i pjevanje brojalica i pjesmica E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama E opisivanje slikovnoga predloπka E imenovanje i opisivanje radnje E povezivanje elemenata prethodno obraene priËe pomoÊu slikovnica/aplikacija/slikovnih kartica E izricanje kratkoga teksta uz slikovni predloæak kao poticaj E reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uËenici samostalno mijenjaju neke elemente E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama E abeceda.) E privikavanje na uporabu medija u funkciji uËenja stranoga jezika E uoËavanje i pronalaæenje pravilnosti i analogija u jeziËnom sustavu E razvijanje samostalnoga i kolektivnoga uËenja E razvijanje sposobnosti samopromatranja i samovrjednovanja (EJP) E razvijanje svjesnosti o odgovornosti za vlastito uËenje i vlastito znanje VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E povezivanje vizualnoga (slikovnoga) i zvuËnoga jeziËnoga sadræaja E privikavanje na sluπanje drugoga E uzvraÊanje na naputke i naredbe na stranom jeziku E razumijevanje kraÊih izjavnih reËenica i pitanja E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski E globalno i selektivno razumijevanje kraÊega teksta poznate tematike GOVORENJE.

. je ferai/on fera/nous ferons du vélo/de la voile/ randonnée/des promenades/un pique-nique. tjedni raspored. le jardin. godiπnji ritam KljuËne strukture i izriËaji: En quelle saison. opis æivotinja.. Est-ce que tu as déjà /quelquefois fait de + imenica. les santons. commmence le. ça glisse. Une fois par semaine ma mère fait ses courses à l’hypermarché. izvannastavne i izvanπkolske aktivnosti. o svojoj obitelji te osobama iz okruæenja. Ce fauteuil/canapé est plus confortable que celui-ci.. J’adore mon petit chat.? Au premier/rez-de chaussée.. les gants. le guichet. snalaæenje u prostoru KljuËne strukture i izriËaji: SVP/STP. Je vais à. Pourquoi. le professeur de + matière. SVP. briga o æivotinjama.. l’école de musique/de danse. la vigne. Il se gratte.. le Carnaval. la gare/gare routière. une galerie/exposition/collection. la matière optionnelle. J'ai une grande/petite famille. πportovi. la fève. un billet (d’) aller. la rue/l’avenue.... faible... le bulletin/certificat... J'aime(bien)/Je n'aime pas/Je préfère celui/celleci/là.. devant. Il a l’air perdu. où se trouve. Je viens de terminer mes devoirs/de lire... les crêpes.. de documentation. J'ai une bonne/mauvaise note...? prendre le bus/train/bateau. 7.. J'ai un jardin/balcon. J'habite à/enville. les chaussures. le boulevard /carrefour /feu(vert/rouge). l’atelier de dessin.. Je suis croate/ belge/suisse. izricanje veza s ostalim europskim zemljama. klimatske karakteristike. 10. 2... izricanje narodnosti KljuËne strukture i izriËaji: Je m'appelle. 8. canadien.. Mon frère/ma sœur ainé(e)/cadet/te.. opis prostora.. la cave.... la ferme. Le caddy.. L’immeuble où j’habite est très moderne..? Quel temps fait-il? J'aime/Je préfère..e. Je lui donne à manger/boire.. là-bas. le pharmacien.. La salle de l'informatique.? Allez tout droit/jusqu'au feu. les bottes. Le week-end dernier je suis allé(e) à . 5.. il y a du soleil/vent/brouillard/tonnerre. être en retard. la pharmacienne. veliËine KljuËne strukture i izriËaji: Qu'est-ce que tu mets/tu portes ... l'article. le parc de loisirs.? Le parapluie... le lycée. il pleut/il neige/ il tonne. J’ai visité un musée/ Je n'ai jamais visité un musée./ me dire où se trouve. 3. numéro.. italien.. Comment vas-tu à.. la maison de campagne. J'ai géographie le mardi et le vendredi. le billet de train/d’autocar. Je m’occupe de mes poissons rouges.... la Chandeleur. obuÊa. la plante(verte)/fleur... ljubav prema æivotinjama KljuËne strukture i izriËaji: Mon petit chien s’appelle Milou.. naËini plaÊanja.. le barème sur vingt.tournez à droite/gauche. une terrasse/loggia. 9. izraæavanje ukusa. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se dodatni sadræaji prema izboru uËenika/uËitelja npr. mes grands-parents paternels/maternels. l'Épiphanie. L’armoire/étagère. Mon appartement est. la cour de récréation. 166 .. la bûche de Noël. OdjeÊa. visiter un musée. Iznoπenje podataka o sebi.... français. KuÊni ljubimci.. le cahier de classe. ne.. Slobodno vrijeme. Je suis le cours de.. πkolski sustav u Francuskoj i Hrvatskoj KljuËne strukture i izriËaji: Je suis au collège. Le magasin. 6.. aujourd’hui. il fait froid/chaud/doux. je voudrais acheter...? Parce que. obiËaji vezani uz pojedine blagdane KljuËne strukture i izriËaji: Noël.. ici. RAZRED peta godina uËenja CJELINE I TEME 1.. Pourriezvous me montrer... le cache-nez. une maison. Blagdani i svetkovine. opis pokuÊstva KljuËne strukture i izriËaji: J'habite en ville/à la campagne. l’exposition a lieu. derrière. J'achète/Je prends du jus de fruit/de l’eau/de la confiture/des fruits. Grad..? On peut payer en espèces/avec la carte/par chèque.. Je suis fils/fille unique. boje. les fruits typiques de . le club de tennis/football. les vacances d’hiver/ d’été. l’enseignant. specijaliziranim trgovinama. le pull. Vrste stanovanja. à quel étage. Je suis. (d’) aller et (de) retour. le grenier. Est-ce que tu as un animal? Le vétérinaire soigne des animaux. il est en mauvais état. ne. la boulangerie /pâtisserie/pharmacie.. Je vais en bus/train. le bonnet/la casquette..le parc d’attractions ... Cette pièce est plus claire que celle-là. Godiπnja doba. sale. des nuages/éclairs. zanimanja. C’est très bien/mieux.. la vendeuse/cliente. en classe. la météo: le ciel est couvert/gris. Je viens de. la galette des rois. Les membres de ma famille: la tante/l’oncle. aktivnosti KljuËne strukture i izriËaji: faire des projets: j'irai/on ira/nous irons à la campagne/montagne /piscine/mer. l’école primaire...-e.. snalaæenje na razliËitim odjelima KljuËne strukture i izriËaji: Je vais au supermarché/centre commercial. Kupovanje u velikim trgovaËkim centrima. prijevozna sredstva. la terrasse.. Que fais-tu pendant le week-end/la fin de la semaine? le professeur principal.. Combien coûte. et finit le. Le printemps/l'automne. l'(auto)bus/(auto)car Je vais à pied/vélo/bicyclette. l'imper(méable). J’ai trouvé un petit chien dans la rue. dans un appartement/immeuble. les grandes vacances. je l’emmène chez le vétérinaire. l'arrêt/ le ticket de bus/tram. le neveu/la nièce. collectionner. le collège... la boutique.. un accident de voiture...Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik 5. Æivot u πkoli i izvanπkolske aktivnosti . le vendeur/client. 4. rue. le cousin/la cousine.

i 3.. jamais E mjesta ici. derrière. 2. jamais JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura: uljudno ophoenje. usporedbe. cadeau. GRAMATI»KE STRUKTURE BuduÊi da je uËenicima to peta godina uËenja francuskoga jezika. opisivanje izvanπkolskih i izvannastavnih aktivnosti. grupe vezanih uz tematska podruËja u svim licima jednine i mnoæine u potvrdnom. æivotinja. quelquefois. izricanje kakvoÊe. Glagoli E prezent glagola 1.. nabrajanje i opisivanje prijevoznih sredstava te izraæavanje osobnoga stava prema odreenom prijevoznom sredstvu. cheval. vieux E æenski rod i mnoæina pridjeva narodnosti E stupnjevanje pridjeva (komparativ) Brojevi E glavni brojevi od 1 do100 E redni brojevi od 1 do 10 Prijedlozi E prijedlozi à. opisivanje vlastitoga æivotnoga prostora i aktivnosti unutar njega. où E osobne zamjenice kao direktni i indirektni objekt E pokazne zamjenice celui/celle-ci/là. ukusa i stava prema neËemu. ukljuËiti uËenike u projekt na zadanu temu kao primjerice pronaÊi poslovice i izreke vezane uz æivotinje na francuskom i hrvatskom jeziku i usporediti ih. nijeËnom i upitnom obliku (faire. Leksik se cikliËki ponavlja i proπiruje. prendre. sadaπnjem i buduÊem vremenu 167 . pouvoir.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu proËitati Koko u Parizu (I. jamais Imenice E tvorba æenskoga roda imenica.. S druge strane. répondre. mais E nijeËna reËenica s ne . orijentacija u prostoru: traæenje i davanje informacija. uporaba muπkoga i æenskoga roda imenica E nepravilna mnoæina imenica vezanih uz tematska podruËja (animal. uljudno traæenje.. Gramatika se tumaËi u kontekstu situacije bez mehaniËkoga zapamÊivanja paradigmi i ispitivanja pravila izvan konteksta.. mieux ReËenica E uzroËna reËenica koja odgovara na pitanja izricanjem razloga (pourquoi. Francuski jezik Pridjevi E pridjevi s dvama oblicima u muπkom rodu: nouveau.mieux E redni brojevi od 10 do 20 E ReËenice: E reËenice od viπe elemenata. opis godiπnjih doba.. izraæavanje sklonosti. vouloir) E prezent povratnih glagola u potvrdnom i nijeËnom obliku E izricanje buduÊe radnje (futur proche. en uz geografska imena Prilozi E uËestali prilozi vremena déjà. godine uËenja jezika predvia se aktivna uporaba pribliæno 450 leksiËkih jedinica. futur simple) E negacija ne . nijeËnom i upitnom obliku E prezent nekih nepravilnih glagola u jesnom. iznoπenje podataka o sebi i osobama iz vlastitog okruæenja. Sadræaji se obogaÊuju novim sluπnim i vidnim materijalima. écrire. Po nastavnom satu.. E upitne reËenice s inverzijom E nezavisno-sloæena reËenica s veznicima et. osnovni oblici uljudbe.. ceux/celles-ci/là E nepravilna komparacija pridjeva E komparacija priloga bien . pri obradbi novoga gradiva uvodi se 7 do 8 novih leksiËkih jedinica. neke jeziËne strukture (primjerice kondicional za izricanje uljudnoga pitanja) ne objaπnjavaju se eksplicitno veÊ se samo globalno usvajaju komunikacijskim aktivnostima u okviru predloæenih tematskih jedinica. beau. pristup gramatici moæe biti kognitivan i eksplicitan uz postupnu uporabu gramatiËkoga nazivlja i usustavljivanja usvojenoga gradiva. pripovijedanje i objaπnjavanje dogaaja u proπlosti i buduÊnosti. toujours) E proπla radnja izraæena perfektom (passé composé) E izricanje bliske proπle radnje pomoÊu venir de. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Tijekom 5. LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama za 5. razred. souvent. devant E naËina bien. a na planu razumijevanja i mehaniËkog usvajanja do 660. Ëestitanje prigodom blagdana i roendana. Kuπan). opisivanje krajolika. de.? parce que) Na razini prepoznavanja E prilozi (hier. izraæavanje æelja. œil) E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju (slaganje unutar imenskoga skupa) »lan E uporaba odreenoga i neodreenoga Ëlana uz imenice E uporaba saæetoga Ëlana s prijedlozima à i de za izricanje smjera E izostavljanje Ëlana uz imena gradova Zamjenice E uporaba zamjenice on + glagol u proπlom.. E kondicional (uljudno pitanje pourriez-vous. là-bas. je voudrais) E odnosna zamjenica qui. davanje i provoenje naredbi u πkolskom okruæenju.

radne biljeænice. kulturalnim. organizacija πkolskih i izvanπkolskih aktivnosti KljuËne strukture i izriËaji: la rentrée. ritmiËkih. likovne i zvukovne) poticaje E sposobnost zapamÊivanja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka E sposobnost odgovaranja na pitanja u sklopu obraenih tematskih sadræaja E sposobnost postavljanja pitanja u sklopu usvojenih jeziËnih uzoraka E sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenata u novim situacijama E sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijama prema zadanom predloπku E sposobnost sudjelovanja u mini-dijalozima uz izmjenu nekih elemenata 168 6... raspored dana. RAZRED πesta godina uËenja CJELINE I TEME 1. razlika πkolskih sustava u Francuskoj i Hrvatskoj. U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i civilizacije kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja s kulturalnim razlikama: senzibilizacija za uoËavanje kulturalnih sliËnosti i razlika kao temelj za razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i drukËijem (primjerice blagdanski obiËaji. IZGOVOR. obrada bajke/priËe/ulomka iz romana... Je voudrais suivre un cours de.. La semaine prochaine j'irai.. kao primjerice neka jela i prehrambene navike. svakodnevni æivot. kupovanje. GOVORNA INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA E postupno usvajanje izgovora uz uporabu vizualnih i auditivnih poticaja i pisanoga teksta E sposobnost raspoznavanja. kulturalno uvjetovane razlike u znaËenju i uporabi jeziËnih izriËaja i sl. planovi. naglasnih i intonacijskih osobina francuskoga jezika prema uzorku E sposobnost verbalnog uzvraÊanja na verbalne i neverbalne (gestualne. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih. . Cette année je m'inscrirai.. PoËetak πkolske godine. E E Francuski jezik recitiranje i pjevanje pjesmica sposobnost uporabe viπe reËenica za opisivanje osoba. pitanja i kraÊih tekstova GOVORENJE.. pjesmice u okviru tematskih sadræaja. biljeænice i rjeËnika E razvoj svjesnosti o pripadanju skupini uËenika koji rade na zajedniËkom zadatku: usvajanju francuskoga jezika E razvoj sposobnosti samopromatranja i samovrjednovanja E razvoj svjesnosti o vlastitu napretku i napretku drugih E razvoj svjesnosti o odgovornosti za vlastito uËenje i vlastito znanje VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski E povezivanje vizualnoga (slikovnoga) i sluπnoga jeziËnoga sadræaja E razumijevanje jednostavnih izjavnih reËenica. Mes projets sont. odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji integrirani su u predviena tematska podruËja vodeÊi raËuna o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj i francuskoj kulturi i o primjerenosti dobi uËenika.).Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki. znaËenja rijeËi i gramatiËkih struktura uz uporabu vizualnih i auditivnih poticaja i pisanoga teksta E uporaba dodatnih nastavnih vizualnih i auditivnih sredstava E uporaba udæbenika. l’emploi du temps.) te senzibilizacija uËenika za uoËavanje i prepoznavanje stereotipa i predrasuda i potrebu njihova uklanjanja.. dijaloga i kraÊih tekstova nakon odsluπanih zvuËnih uzoraka E usvajanje pravilne reËeniËne intonacije PISANJE E pisanje geografskih imena velikim slovom E prepisivanje reËenica i kraÊih tekstova prema predloπku E popunjivanje vjeæbi prema zadanim uzorcima E popunjivanje teksta rijeËima koje nedostaju te pisanje kraÊih reËenica E sposobnost povezivanja elemenata predloæenoga teksta uz dodavanje novih elemenata E provjera razumijevanja tekstova u zadatcima viπestrukog izbora E pismeno odgovaranje na osobna pitanja E pisanje diktata s poznatim elementima E pisanje kraÊih voenih sastava (4 do 5 reËenica) STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM E postupno usvajanje izgovora. U pristupu nastavnim temama.. parler français comme une vache espagnole. têtu comme un âne. poslovice i izreke vezane uz æivotinje (sale comme un cochon. neki likovi iz djeËjih priËa i njihov opis. predmeta i situacija sposobnost prepriËavanja kraÊih tekstova uz poticaje i bez njih iznoπenje ishoda skupnoga ili pojedinaËnoga rada E E »ITANJE E glasno Ëitanje reËenica. novËane jedinice za odreivanje cijena. bête comme une oie. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima sluæi se komparativnim pristupom usporeujuÊi sadræaje u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja frankofonoga govornoga podruËja.

7.? Les jours fériés. 3. En quelle région se trouve. un parc d’attractions.. razred.. Le dimanche.e. le timbre(poste).? les points cardinaux. mettre à la boîte. les Français. Je suis grippé. est-ce que je peux sortir. la langue française. Il ne faut pas boire trop de boissons gazeuses. 4. notre pays. C'est de la part de qui? Ne quittez pas... appeler. au nord/sud. uljudno ophoenje KljuËne strukture i izriËaji: Pardon madame. Sadræaji se obogaÊuju novim audio i vizualnim materijalima... je range ma chambre. faire une promenade/ balade. omiljena jela. la lettre/carte postale/carte de vœux... odlazak u poπtu KljuËne strukture i izriËaji: Allô? Est-ce que je peux parler à . le sac à dos. Il faut boire beaucoup. pokrajine. la télécarte. je fais la vaisselle... specijaliteti pokrajina KljuËne strukture i izriËaji: la France. le régime.. nos voisins. sastaviti moguÊi jelovnik. faire de la randonnée. je fais la grasse matinée. . Zdravo æivljenje. se coucher tôt/tard. mes grands-parents. a na planu razumijevanja i mehaniËkog usvajanja do 700 leksiËkih jedinica. enchanté(e). les fleuves/les rivières. godine uËenja jezika predvia se aktivna uporaba pribliæno 570 leksiËkih jedinica. GRAMATI»KE STRUKTURE Pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz postupnu uporabu gramatiËkoga nazivlja i usustavljivanja gradiva. les pays voisins. strane svijeta. la vie saine.... putovanja.. J'aime les fromages français.... les loisirs... Ce n'est pas facile d'avoir des parents divorcés. buka. répondre. le drapeau. coller. à l’est/ouest. Marianne. l’appareil photo. l'alimentation équilibrée..Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 2. savjeti za zdravo æivljenje KljuËne strukture i izriËaji: Je fais du sport/des promenades.. les cigarettes.. Moj grad/mjesto i njegove znamenitosti. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Tijekom 6.. zdrava prehrana... je passe l'aspirateur. se sentir bien/mieux/mal. Qu'est-ce que je n'aime pas dans ma ville/mon village? J'ai visité d'autres villes et j'ai surtout aimé.roditelji... laisser un message sur le répondeur. razumijevanje uputa/ savjeta uËitelja. Est-ce que tu connais quelqu’un qui n’aime pas la nature? Non. les mers qui baignent la France. LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama za 6. 6. Je vais à la poste. guérir. le courriel/mél.. Il/Elle n’est pas là. kuÊne obveze KljuËne strukture i izriËaji: Je te présente mes parents.. 8. une église. les montagnes. marcher. sonner. se fâcher. Regardez comme c'est beau! Cette usine est une grande pollueuse. Projekt: Zdrava hrana. Il faut manger plutôt des fruits et des légumes. J’adore les plats que ma mère prépare. slanje razglednica i pisama. upoznavanje drugih gradova KljuËne strukture i izriËaji: Zagreb est la capitale de la Croatie. une cabine téléphonique. Je passe le week-end avec eux.. Odnos dijete . J'aide mes parents. Où vas-tu passer tes vacances? Où as-tu passé tes vacances? Tu as passé combien de temps à+ville/en+région? Francuska . Est-ce que tu as fait/pris beaucoup de photos? Les parcs nationaux. Je prends des médicaments/un sirop/une piqûre. le facteur. Leksik se cikliËki ponavlja i proπiruje novim sadræajima.. compare-le 169 Francuski jezik avec. Je passe le week-end avec papa. planinarenje/pjeπaËenje KljuËne strukture i izriËaji: J'habite en ville. SMS poruke. une agence de tourisme/voyages. avoir une bronchite/un rhume. oneËiπÊenje okoliπa. mon nez coule. les maladies. J’ai vomi. C’est une vieille ville... Je veux envoyer.. Pourquoi j'aime ma ville/mon village? un musée/château/monument.. simboli Francuske. SVP!. le pique-nique. Ëuvanje okoliπa. Voilà mon numéro de téléphone. C'est bon/ce n'est pas bon pour la santé.. SVP? Svijet u kojem æivimo. le déjeuner familial... fumer. poster. Qu’est-ce que tu trouves intéressant en Bretagne/Normandie/Provence? Les régions.? Il faut protéger la nature/garder l'environnement. Je connais quelques spécialités régionales.. la boîte aux lettres. je les aime. la poubelle sélective. departmani. parler des habitudes alimentaires.. Tu aimes faire des excursions avec tes parents. pique-niquer.. La pollution/ le bruit. le centre historique.. le guichet. 9. Gramatika se tumaËi u kontekstu stanja bez mehaniËkoga zapamÊivanja paradigmi i ispitivanja pravila izvan konteksta. les classes de neige/vertes. Komunikacija na daljinu. telefon.. obiËaji u Francuskoj i Hrvatskoj KljuËne strukture i izriËaji: Comment les Français fêtentils Noël? Quel est le plat typique. le téléphone/portable. Razredni govor. se promener à l’air pur. 5. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se prema izboru dodatni sadræaji.. La rue principale/piétonne. Je peux avoir le tien.. uËestale djeËje bolesti. On connaît quelques symboles de la France: le coq gaulois..zemlja jezik koje uËim.. en bonne santé. l’enveloppe. J’ai une famille nombreuse. banlieue/ à la campagne. boravak u prirodi. je ne connais personne. boravak na svjeæem zraku.. Paris est la capitale de la France.. les départements. Blagdani i svetkovine. je n’ai pas bien compris. Où se trouve. pourriez-vous répéter? Ne bavardez pas! N’écrivez pas dans vos livres! Faites vos devoirs! Madame..

i obrocima u Francuskoj i Hrvatskoj.parfois. jamais E uËestali prilozi mjesta .) E futur glagola prema tematskim podruËjima E perfekt glagola 1. podatci o kulturnim spomenicima i kulturnim znamenitostima. izraæavanje stava prema hrani. raspored dana. odnos prema prirodi.. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih. stava prema πportovima te utjecaj πporta i zdrave ishrane na zdravi æivot.. pisanje i slanje razglednica.). GOVORNA INTERAKCIJA I SAMOSTALNA GOVORNA PRODUKCIJA E sposobnost raspoznavanja. pisanje Ëestititaka. audio i video materijali. sluæenje geografskom kartom.. quelquefois. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi nekih zemalja frankofonoga govornoga podruËja primjereno dobi uËenika. nettoyer. de temps en temps E tous les+vremenska oznaka. au bout de. iskazivanje osjeÊaja. prigodne recitacije i pjesmice. IZGOVOR. kupovanje.) te senzibilizacija uËenika za uoËavanje i prepoznavanje stereotipa i predrasuda i potrebu njihova uklanjanja. grupe. Ëestitanja i svetkovanja blagdana. i 3. razgovor o hrani. opisivanje πkolskih i izvanπkolskih aktivnosti. kratkih pisama.. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima rabi se komparativni pristup. U pristupu nastavnim temama. loin de.jednina i mnoæina E opisni pridjevi . svakodnevni æivot. là. usporedba odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja frankofonoga govornoga podruËja. obveze (il faut. izraæavanje osobnih dojmova. kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja s kulturalnim razlikama: senzibilizacija za uoËavanje kulturalnih sliËnosti i razlika i uvianje razloga njihova postojanja kao temelj za razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i drukËijem (primjerice blagdanski obiËaji. planom grada. mobitelom. personne ReËenica E poredak rijeËi u reËenici E odnosne zavisno-sloæene reËenice (qui.. gradova Prilozi E prilozi vremena . kulturalno uvjetovane razlike u znaËenju i uporabi pojedinih jeziËnih izriËaja i sl. i 3.. 2. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski E povezivanje vizualnoga (slikovnoga) i sluπnoga jeziËnoga sadræaja E razumijevanje pitanja i tekstova E razumijevanje osnovnih namjera sugovornika GOVORENJE. sposobnost komuniciranja u javnim ustanovama.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glagoli E prezent nekih nepravilnih glagola 1. uporaba uobiËajenih izraza na poËetku i kraju pisma. izraæavanje vlastitog 170 Francuski jezik ukusa.stupnjevanje (komparativ/superlativ) Brojevi E pisanje glavnih brojeva rijeËima do 60 E glavni brojevi do 1000 (na usmenoj razini) Prijedlozi E prijedlozi uz imena dræava. s pomoÊnim glagolom avoir ili être E nijeËni imperativ E bezliËni izraz il faut + infinitiv Imenice E imenice muπkoga/æenskoga roda (zanimanja) E imenice s razliËitim oblicima za muπki i æenski rod (la tante/l’oncle) »lan E uporaba Ëlana uz geografska imena E uporaba saæetoga Ëlana s prijedlozima à i de Zamjenice E neodreene zamjenice on. pisama i poruka.. U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i civilizacije. grupe na -yer (envoyer. pokrajina. quelqu’un E oblici i uporaba posvojnih zamjenica E uporaba odnosne zamjenice qui. y JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura: predstavljanje sebe i drugih. KULTURA I CIVILIZACIJA U pristupu kulturoloπkim. izraæavanje odnosa meu Ëlanovima obitelji. naglasnih i intonacijskih osobina francuskoga jezika prema uzorku E sposobnost zapamÊivanja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka E sposobnost prepriËavanja poznatoga teksta te voenje dijaloga o poznatoj temi E sposobnost verbalnog uzvraÊanja na verbalne i neverbalne poticaje E sposobnost odgovaranja na pitanja u sklopu obraenih tematskih sadræaja . komunikacija na javnim mjestima. opisivanje svetkovina. grupe (prema tematskim podruËjima) E glagoli 1.. que) Na razini prepoznavanja E osobne zamjenice indirektni objekt E zamjenice en. izraæavanje zadovoljstva. tj. kulturalnim. 2. komunikacija: sposobnost komuniciranja telefonom. primjerice kliπeji uljudnog ophoenja. blagdana i obiËaja u Francuskoj i Hrvatskoj. usporeivanje.ici. izricanje dojmova s turistiËkoga putovanja. SMS porukama. que E oblici i uporaba osobnih zamjenica kao direktnog objekta Pridjevi E oblici i uporaba posvojnih pridjeva . ritmiËkih. payer. novËane jedinice za odreivanje cijena. près de Negacija E ne . iznoπenje osobnih planova za iduÊu πkolsku godinu. zahvaljivanje.

. istraæivaËi. les arts: la peinture. le film. Jules Verne. 2.Il/elle est né(e). naviguer sur Internet. la médecine.. neuf/usé. la souris. le shampo(o)ing. la vie saine. la sculpture. znameniti ljudi i dogaaji KljuËne strukture i izriËaji: le radium. ispunjivanje obrazaca E pisanje pozdrava na razglednici E pisanje kraÊega pisma prema predloπku E pisanje odgovora na kraÊe pismo STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM E postupno usvajanje izgovora... osnovni dijelovi raËunala. Ce pull te va très bien/ ne te va pas du tout. Louis Pasteur. un baladeur. le sèche-cheveux. le grand air. Quels sont tes vêtements préférés? Quelle taille fais-tu? Quelle est ta pointure? Je chausse du 39.) L’écrivain qui a écrit. le (téléphone) portable. utiliser régulièrement. être bien/mal habillé(e). le détergent. la crème/la pommade. l’architecture. le théâtre. le T-shirt en coton. Champollion. le moniteur. un pull léger/chaud. radne biljeænice. »ITANJE E zapamÊivanje grafijske slike rijeËi i reËenica na razini prethodno usvojenih zvuËnih uzoraka E glasno Ëitanje reËenica. la biologie. un lecteur CD. les collants / chaussures / pantoufles/ gants. telefon. l’internaute. le peintre. predmeta i situacija sposobnost prepriËavanja tekstova uz/bez poticaja sposobnost povezivanja odreene teme s vlastitim iskustvom E sposobnost preuzimanja odgovornosti za vlastiti napredak i vlastito znanje sposobnost meusobnoga vrjednovanja uËenika 7. changer d’air. L’unité centrale de mon ordinateur est en panne. l’ ordinateur. l’anorak/écharpe en laine. l’artiste.. le dentifrice. Quelles sont tes habitudes alimentaires? respirer de l’air pur. ljepota. Hugo. Le déodorant.. mobitel KljuËne strukture i izriËaji: l’informatique. @ (l’arobase). raËunalo. Lavoisier. le mot de passe. le musicien. à la mode/démodé.. la musique. le pyjama/survêtement. la lotion. être au régime/suivre le régime. Le jean est un vêtement unisexe. 171 .zdravi æivot. Il y a trois messages sur mon répondeur. osobna higijena. dijaloga i tekstova nakon odsluπanih zvuËnih uzoraka E pravilno Ëitanje tekstova i bez zvuËnih uzoraka E Ëitanje i razumijevanje kraÊih izvornih uputa.Il/elle était.. znaËenja rijeËi i gramatiËkih struktura uz uporabu vizualnih i auditivnih poticaja i pisanoga teksta E izradba dodatnih nastavnih vizualnih i auditivnih sredstava E uporaba udæbenika. le cinéma. Tu aimes cette jupe/mini-jupe? Je l’ai vue dans les vitrines. Svakidaπnjica . les sciences: la chimie.. kratkih poruka. obtenir le prix Nobel. moda KljuËne strukture i izriËaji: l’ alimentation équilibrée. V. la physique.. biljeænice i rjeËnika E uoËavanje analogija i pravilnosti u jeziËnom ustroju i njihova primjena E razvoj svijesti pripadnosti skupini uËenika koji rade na zajedniËkom zadatku: usvajanju francuskoga jezika E razvoj sposobnosti samopromatranja i samovrjednovanja E razvoj svjesnosti o vlastitu napretku i napretku drugih (Portfolio) 3. Ampère. la littérature. les frères Lumière. l’acteur. izumitelji.. Veliki izumi. Je viens d’acheter un pantalon vert.. propre/sale. le vaccin contre la rage (Marie i Pierre Curie. obavijesti i poruka PISANJE E prepisivanje reËenica i tekstova prema predloπku E odgovaranje na pitanja o poznatu sadræaju E pisanje diktata s poznatim elementima E provjera razumijevanja tekstova u zadatcima viπestrukog izbora E popunjivanje vjeæbi prema zadanim uzorcima E popunjivanje teksta rijeËima koje nedostaju te pisanje kraÊih reËenica E sposobnost povezivanja elemenata predloæenoga teksta uz dodavanje novih elemenata E pismeno odgovaranje na osobna pitanja E pisanje voenih sastava (do 10 reËenica) E pisanje Ëestitaka. graver.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu E Francuski jezik E E E E E E E sposobnost postavljanja pitanja u sklopu usvojenih jeziËnih uzoraka sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenata u novim situacijama sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijama prema zadanom predloπku sposobnost sudjelovanja u dijalozima/razgovorima uz izmjenu nekih elemenata sposobnost opisivanja osoba. le magnétophone à cassettes.. le clavier. la brosse (à dents). RAZRED sedma godina uËenja CJELINE I TEME 1.. Nove tehnologije. le chemisier en soie. C’est trop cher parce que c’est un produit de marque. Est-ce que tu veux les essayer? J’ai besoin de. recevoir/rédiger un message. la chaîne HI-FI. Les Français qui ont marqué l’histoire: Molière. le courrier électronique. l’hygiène/hygiénique. Antoine de Saint-Exupéry.

odreenoga i saæetoga Ëlana utvrivanje E izostavljanje Ëlana u nekim ustaljenim izrazima (avoir raison/tort. sudjelovanje u slobodnim aktivnostima KljuËne strukture i izriËaji: Cette année j’ai quelques nouvelles matières: la chimie/physique. d’abord. nijeËni i potvrdni oblik) usustavljivanje E perfekt pravilnih i nepravilnih glagola . puis. oneËiπÊenje KljuËne strukture i izriËaji: Sauvons la planète! l’écologie. Priroda. Il était une fois/Il y avait.dræavni praznici KljuËne strukture i izriËaji: le 14 juillet.. un conte (de fée) génial. formidable. le passeport.. satisfaisant. Jeanne est la plus polie fille de la classe.. primjerice. novi predmeti. zaπtita okoliπa. les relations enfants-parents. prometna sredstva.. Denise.. Putovanja. personne.le passé récent Imenice E neke imenice s nepravilnom mnoæinom (l’œil/les yeux) E tvorba æenskoga roda imenica (iznimke) le speaker/la speakerine »lan E uporaba neodreenoga. la Marseillaise. 172 .CV prema predloπku. la chaleur/canicule. Ils vivent un grand amour. changer de l’argent. Je voudrais suivre un cours de… J’adore la littérature. neke dræave frankofonoga govornoga podruËja KljuËne strukture i izriËaji: les moyens de transport. l’alerte. Michel. Je regardais la télé. la mer. la frontière. Quel est le prix? Est-ce qu’il y a une réduction/encore des places libres? J’y vais à vélo/moto/ pied. c’est mon meilleur ami.) E izricanje bliske proπlosti Je viens d’acheter . IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se po izboru dodatni sadræaji. enfin.. on l’aime. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Do kraja 7. se produire/ provoquer/avoir lieu. a razumjeti do 850 leksiËkih jedinica.utvrivanje i usustavljivanje E imperfekt E buduÊa radnja i predvianje E kondicional sadaπnji (kondicional I. La semaine prochaine. l’amitié.. 7.. Le Canada/ Luxembourg.) Zamjenice E zamjenice COD (utvrivanje) i COI E neodreene zamjenice (quelqu’un. déclarer.... quand j’ai entendu. j’irai… 9. 8.. l’Afrique... j’irai chez ma tante… Les pays francophones: la Suisse/ Belgique/ République du Mali. on la protège…Il faut protéger l’environnement contre la pollution. moguÊnosti snalaæenja u stranoj dræavi. aller en avion/bateau/train/voiture/bus/métro. njihovi uzroci i posljedice.. fiziËki izgled i ponaπanje KljuËne strukture i izriËaji: Il traite ses grands-parents avec respect. le tremblement de terre/le séisme. prirodne nepogode. la protection de l’environnement. Il a de l’amour pour ses parents. razreda osnovne πkole uËenici bi trebali aktivno upotrebljavati pribliæno 700 leksiËkih jedinica. ljubav prema bliænjemu. le personnage courageux/fier/généreux/ avare/cruel. l'Armistice .. un amour fou.. Notre planète.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 4. l’eau.. horrible. la pluie. pas mal. pisati dnevnik (journal intime) sa zamiπljenoga putovanja nakon πto se s uËenicima prethodno pripreme leksiËke jedinice vezane uz tematske sadræaje. 5. Elle dit que.. j’ai appris des choses intéressantes et. le billet(d’).. la douane. l’histoire de science-fiction. J’aimerais visiter. LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja. le lac. du monde. aide-t-elle sa grand-mère à faire des achats? J’aime ce garçon. ensuite. te pokuπati napisati æivotopis .) E priloæne zamjenice (en i y) 6. la sécheresse. opis glavnih likova i dogaaja. dramatizacijom jednostavnijih kazaliπnih komada za mlade. Glagoli E prezent (upitni.. la défense du milieu naturel. prve simpatije. GRAMATI»KE STRUKTURE Pristup gramatici je kognitivan i gramatiËke se strukture tumaËe eksplicitno uz uporabu gramatiËkoga nazivlja i usustavljivanje gradiva. obrasci za prepriËavanje i stvaralaËko pisanje KljuËne strukture i izriËaji: l’aventure/la mésaventure. Francuski jezik Blagdani . Gramatika se tumaËi i provjerava u kontekstu situacije bez mehaniËkoga zapamÊivanja paradigmi i pravila.. l’hymne national français. skeËevima i sliËno.. En lisant. nul. grave/tragique/imprévu.. la poubelle sélective. le héros principal.. Sadræaji se obogaÊuju novim audio i vizualnim materijalima. Æivot u πkoli. Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi viπe od 8 do 10 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu. Marie est plus grande que Claude. Je prépare une pièce de théâtre avec mes copains… Nous avons visité la Cité des sciences et de l’industrie et nous y avons vu des choses extraordinaires. l’inondation. ljubav u obitelji. Doæivljaji i maπta. Ljubav i zaljubljenost. S’il fait beau. les torrents. vient-il aussi à la boum? Je voudrais bien qu’il vienne.le 11 novembre. aller (et de) retour. sans valeur. épouvantable.. la rivière. Qu’est-ce qui s’est passé? Il s’agit/il s’agissait de.

predstavljanje sebe i drugoga postavljanje pitanja/odgovaranje na pitanja.. tip E upravni i neupravni govor (glavna reËenica u prezentu) E usustavljivanje upitnih reËenica. KULTURA I CIVILIZACIJA Kroz nastavne teme uËenici se susreÊu sa znaËajnim osobama (Marie i Pierre Curie. pojava i situacija. izraæavanje zahtjeva. izricanje æelje i uljudno traæenje. osoba. postavljanje pitanja s upitnim zamjenicama i postavljanje direktnih pitanja (u sadaπnjosti. predlaganje. prepriËavanje sadræaja obraene tematike (nekoliko jednostavnih reËenica). razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih. izraæavanje osjeÊaja. potvrivanje i nijekanje. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E sposobnost raspoznavanja i razumijevanja fonoloπkih. kulturoloπkim. razumijevanje osnovne namjere sugovornika E globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate tematike E uoËavanje specifiËnosti izgovora i intonacije izvornih govornika i uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski jezik GOVORENJE: IZGOVOR. upitne reËenice s upitnom rijeËi. U pristupu nastavnim temama. Champollion. izraæavanje atmosferskih prilika. izricanje planova za buduÊnost. razumijevanja i solidarnosti meu pojedincima kao i meu socijalnim. Louis Pasteur. mal (mauvais) Negacija E pojaËana negacija (ne. izricanje radnji. comment.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Pridjevi E komparacija pridjeva (pravilna i nepravilna utvrivanje i usustavljivanje) E neodreeni pridjevi (tout) Brojevi E glavni brojevi do 1000 (na pisanoj razini) E redni brojevi Prijedlozi E prijedlog en + naziv sirovine (en coton. izraæavanje ideja kako pomoÊi da se saËuva okoliπ. pour qui.. radi osvjeπÊivanja tolerancije. izraæavanje problema vezanih uz odnos s roditeljima. qu'est-ce que. zahvaljivanje. en soie) Prilozi E tvorba priloga na -ment E nepravilni prilozi bien (bon).).) piscima i autorima iz zemalja frankofonoga govornoga podruËja te s njihovim knjiæevnim djelima i likovima (Molière. naglasnih i intonacijskih osobina francuskoga jezika E sposobnost razumijevanja paæljivo artikuliranoga govora E sposobnost razumijevanja i provoenja uputa i naredbi E sposobnost povezivanja vizualnog i auditivnoga jeziËnoga sadræaja E uzvraÊanje na naputke i naredbe na francuskom jeziku E razumijevanje izjavnih i upitnih reËenica. pourquoi. ritmiËkih. opisivanje pojava i situacija i odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba sluæeÊi se poznatim prilozima. izraæavanje problema meu vrπnjacima. GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova francuskoga jezika E sposobnost raspoznavanja. les frères Lumière. opisivanje ekoloπkih problema . quand. prepriËavanje vlastitih doæivljaja iz proπlosti.. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja frankofonoga govornoga podruËja.plus/jamais/personne/rien) Upitne rijeËi E qui. UËenicima treba sustavno ukazivati na kulturalne sliËnosti i razliËitosti kroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje. naredbe.).. prihvaÊanje i odbijanje prijedloga. Ti su sadræaji ukljuËujuÊi odgojne i socijalizirajuÊe integrirani u predloæene teme za 7. Ëestitanje (blagdana. razred.. obveza i duænosti. izraæavanje ukusa i osobnoga stava prema neËemu. roendana. traæenje i davanje informacija. où. opisivanje. proπlosti i buduÊnosti). Antoine de Saint-Exupéry. drugim rijeËima treba razvijati kod uËenika empatiju prema drugome i drukËijem. Francuski jezik snalaæenje u prostoru. Ampère.. ritmiËkih. izraæavanje problema mlade generacije. Lavoisier. usporeivanje predmeta. raspoloæenja. naglasnih i intonacijskih osobina francuskoga jezika E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih sluπnih uzoraka E verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu jeziËnih funkcija E sposobnost odgovaranja i postavljanja pitanja u sklopu poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja 173 .ugroæene æivotinjske i biljne vrste. tip E konjunktiv iza glagola æelje (Je voudrais qu’il vienne) E gerund (le gérondif) JEZI»NE FUNKCIJE Komunikacijski obrasci za pisanje razglednica / Ëestitaka /pisama. imenovanje. izraæavanje svojine i pripadanja. traæenje i davanje savjeta.. avec qui ReËenice E pogodbene reËenice 1. etniËkim i kulturnim skupinama. izricanje odnosa u vremenu i prostoru. aktivna uporaba obraenih glagolskih vremena voenje kratkoga dijaloga i rasprava o poznatoj temi. snalaæenje u vremenu. upitne reËenice s inverzijom i sa est-ce que Na razini prepoznavanja E uporaba perfekta i imperfekta E pasiv E pogodbene reËenice 2. Jules Verne.. izricanje vremena.

) E poticanje uËenika na uporabu strategija uËenja primjerenih njihovu uzrastu: voenje vlastitoga rjeËnika E uporaba rjeËnika u udæbeniku za pronalaæenje znaËenja i naËina pisanja rijeËi E uoËavanje i pronalaæenje pravilnosti i analogija E stjecanje znanja na temelju promatranja. professionnel). les droits de l'homme..) sposobnost prepriËavanja uz likovne poticaje. les institutions. πkolovanja.. dijaloga nakon odsluπanoga zvuËnog uzorka E sposobnost razumijevanja i Ëitanja tekstova o poznatim sadræajima E sposobnost razumijevanja i Ëitanja tekstova s razglednica. les droits de l'enfant. une société multiculturelle. Le Conseil de l'Europe. ispunjivanje obrazaca osobnim podatcima E sposobnost pisanja o sebi i drugima... dijaloga. istraæivanja te izvoenje zakljuËaka tijekom nastave u πkoli i izvan πkole E uporaba novih medija u uËenju francuskoga jezika (primjereno dobi uËenika) E prezentacija rezultata individualnoga i skupnoga rada.. prepriËavanje slijeda dogaaja (primjerice. primjerice. postera o nekoj od obraenih tema E razvijanje samostalnoga i suradniËkoga uËenja E razvijanje sposobnosti samopromatranja i samovrjednovanja (Portfolio. strip) sposobnost prepriËavanja proËitanoga i obraenoga teksta sposobnost prepriËavanja dogaaja iz osobnog iskustva E samostalno snalaæenje u pisanju ispita znanja nakon uvjeæbanih sadræaja samostalna i zajedniËka izradba tematskih postera »ITANJE E sposobnost razumijevanja i Ëitanja pisanih uputa E sposobnost Ëitanja tekstova. le siège. VijeÊe Europe.. odabir πkole i zanimanja.. crteæi.. La Déclaration universelle des droits de l’homme. obavijesti u svakodnevnim situacijama E glasno Ëitanje tekstova prethodno obraenih struktura i leksika E svladavanje reËeniËne intonacije E samostalno Ëitanje fonetskih simbola u rjeËniku PISANJE E uoËavanje razlika izmeu pisanja i izgovora te razlike pravopisa hrvatskoga i francuskoga jezika E pisanje rijeËi prema zvuËnome modelu E sposobnost pisanja prema uzorku E pisanje Ëestitaka.. situacija sposobnost opisivanja slikovnoga predloπka povezivanje elemenata priËe. kraÊih pisama. tous les élèves adorent ça. KljuËne strukture i izriËaji: L'Union européenne. poruka na razglednicama. Deklaracija o pravima Ëovjeka i djeteta. Quelle langue parles-tu le mieux? la biographie/le curriculum (vitae).. EJP) E razvijanje svjesnosti o vlastitu napretku i napretku drugih E razvijanje svjesnosti o odgovornosti za vlastito uËenje i vlastito znanje 8. Francuska i Europska unija.. Est-ce que ton ami a déjà choisi son métier? Non. razgovora u smislenu cjelinu sudjelovanje u dramatizacijama/dijalozima uz predloæene jeziËne sadræaje. pas encore. le lycée (technique. 174 . ©kolski sustav u Hrvatskoj i Francuskoj. dijaloga i kraÊih tekstova u smislenu cjelinu E samostalno pisanje kraÊih opisa u sklopu prethodno obraenih sadræaja E samostalno pisanje voenih sastavaka E pisanje po diktatu nakon prethodno obraenih sadræaja STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM E ovladavanje tehnikama preglednoga biljeæenja E uporaba vizualnih elemenata u svrhu zapamÊivanja jeziËnih sadræaja (boje. RAZRED osma godina uËenja CJELINE I TEME 1.. multikulturalnost KljuËne strukture i izriËaji: Le système scolaire français est différent du système croate. uokvirivanje i sl. pisama. teksta ili sl. E samostalno odgovaranje na zadana pitanja i rjeπavanje zadataka nakon proËitanoga teksta E nadopunjivanje tekstova rijeËima koje nedostaju E sposobnost povezivanja elemenata predloæenoga teksta i pismeno odgovaranje na pitanja E povezivanje izmijeπanih reËenica. Dans notre collège on organise la semaine portes ouvertes avec différents ateliers.. vaænost uËenja stranih jezika. L'hymne européen est l'Ode à la joie de la IXe symphonie de Beethoven. 2. predmeta. Il est utile que j’apprenne plusieurs langues étrangères. podcrtavanje. les États membres et leurs capitales sont.. iznoπenje ishoda skupnoga ili individualnoga rada (postera. europska himna. l’euro. opis mjesta æivljenja. Je voudrais continuer/apprendre. préparer/passer le baccalauréat.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu E Francuski jezik E E E E E E E E E E E reproduciranje dijaloga u kojima uËenici samostalno mijenjaju pojedine dijelove samostalno voenje dijaloga/razgovora u sklopu poznatih situacija sudjelovanje u dramatizacijama i igranju uloga sposobnost zapamÊivanja i reproduciranja sadræaja obraene cjeline sposobnost opisivanja osoba.

bavljenje korisnim radom. i usporediti probleme naπih uËenika s problemima uËenika u nekim dræavama frankofonoga govornoga podruËja. 8. razred. Dans quelle salle est installée cette exposition? l'architecture. snimanje KljuËne strukture i izriËaji: Il y a des chaînes publiques et des chaînes privées. muzeji.. siromaπtvo. ozonski omotaË KljuËne strukture i izriËaji: les changements climatiques. dramatizacijom . tipa 175 4. KljuËne strukture i izriËaji: la peinture. le dessinateur.. le danger du tabagisme. le peintre.. fumer. pronaÊi tekstove vezane uz probleme mladih u πkoli/obitelji/druπtvu. les clips vidéo. Francuski jezik jednostavnijih kazaliπnih komada za mlade.. le climat méditerranéen / continental / humide / rude / doux. hivernal. la faune. l'impressionnisme. program. a na razini razumijevanja i mehaniËkog usvajanja do 1000 leksiËkih jedinica. LeksiËko se gradivo cikliËki ponavlja i proπiruje novim sadræajima. izloæbe. izravni prijenos. razredu osnovne πkole predvia se aktivna uporaba pribliæno 800 leksiËkih jedinica. 6.. l’effet de serre. poslovi za vrijeme praznika KljuËne strukture i izriËaji: les jeunes délinquants. la tolérence. razreda E pasiv Imenice E tvorba æenskoga roda imenica (iznimke) E tvorba mnoæine imenica (iznimke) »lan E uporaba neodreenoga. la tradition. le journal télévisé. Un bon film passe ce soir sur le canal+. Æivot u suvremenom druπtvu. le réchauffement de la planète. les informations.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 3. les enfants maltraités. l’intérêt vis-àvis d’autres cultures. emisije. razgovaranje o problemima u svijetu (glad. la violence (scolaire). Televizija.usustavljivanje E uvjeæbavanje uporabe glagolskih vremena obraenih do 8. le film court/long métrage. la convivialité. ugroæene vrste KljuËne strukture i izriËaji: être en colère. 7.. l’aide humanitaire aux pays pauvres/défavorisés. Ce film a été primé au festival de Cannes. J'ai aimé ce téléfilm. proËitati na hrvatskom/francuskom Deklaraciju o pravima djeteta. ovisnost i problemi u ponaπanju. Problemi ËovjeËanstva. koncerti. le sculpteur.. Glagoli E nepravilni glagoli u obraenim vremenima i naËinima prema nastavnim temama . la déforestation. une menace globale. l’entraide (en classe). Sadræaji se obogaÊuju novim auditivnim i vizualnim materijalima. sanctionner les mineurs. PreporuËuje se usvajati gramatiku induktivnim putem. la lutte contre la toxicomanie. Gramatika se tumaËi i provjerava u kontekstu situacije bez mehaniËkoga zapamÊivanja paradigmi i pravila. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Na kraju osme godine uËenja jezika u 8. GRAMATI»KE STRUKTURE Pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz uporabu gramatiËkoga nazivlja i usustavljivanje gradiva.. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se po izboru dodatni sadræaji.. protéger les jeunes en danger.. l’espace fumeurs/non-fumeurs. la drogue. la pauvreté. J’ai assisté au concert d’un violoniste très connu. la famine. televizijski kanali. odreenoga. le programme diffusé en direct de. Est-ce que tu travailles pendant les vacances? Blagdani. menacer gravement. des tours de manège).usustavljivanje E pogodbene reËenice 2. Klimatske promjene. le tableau. le racisme. vrste klime i njihove znaËajke. La fête de la musique (le 21 juin).). printanier. partitivnoga i saæetoga Ëlana . Cet enfant a subi des violences. zagrijavanje. svetkovine i puËki obiËaji Francuske KljuËne strukture i izriËaji: les jours fériés. film. la caméra numérique. estival. l'art moderne. les déchets. les marées noires.utvrivanje i usustavljivanje Zamjenice E osobne zamjenice COD i COI . On m’a invité au vernissage. la guerre. la défense des animaux. la pollution. skeËevima i sliËno. les trous dans la couche d'ozone. Tu suis régulièrement ce feuilleton? Les pages publicitaires. combattre tous les préjugés. la fête foraine.utvrivanje i usustavljivanje E priloæne zamjenice en i y Pridjevi E tvorba æenskoga roda pridjeva (iznimke) E tvorba mnoæine pridjeva (iznimke) E oblici i uporaba neodreenih pridjeva Brojevi E ponavljanje i utvrivanje glavnih brojeva do 1000 i rednih brojeva Prijedlozi E ponavljanje i utvrivanje Prilozi E ponavljanje i utvrivanje ReËenice E odnosne reËenice .(des gaufres. Les satellites permettent de retransmettre des émissions télévisées. la pub(licité). la flore. LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama za 8. u Ëasopisima... ekoloπki problemi. na internetu.. des barbes à papa. Svijet znanosti i umjetnosti. la musique.. 5. festivali. les pluies acides. les dégâts.

kratkih poruka.. aktivna uporaba obraenih glagolskih vremena i glagolskih naËina (zapovjedni naËin i kondicional sadaπnji). kritike. traæenje i davanje informacija predlaganje. raspoloæenja. drugim rijeËima treba razvijati empatiju prema drugome i drukËijem. razred. snalaæenje u prostoru. postavljanje pitanja/odgovaranje na pitanja. izraæavanje slaganja i neslaganja. zabrane i upozorenja. razumijevanju i solidarnosti meu pojedincima kao i meu socijalnim.. povijesnim i slavnim liËnostima. tradiciji. predmeta i situacija E sposobnost prepriËavanja tekstova uz poticaje i bez njih E sposobnost primjene obraenih tema na osobna iskustva »ITANJE E zapamÊivanje grafijske slike rijeËi i reËenica na razini prethodno usvojenih zvuËnih i pisanih uzoraka E glasno Ëitanje reËenica. usporeivanje predmeta. KULTURA I CIVILIZACIJA Kroz nastavne teme uËenici se susreÊu s poznatim osobama iz svijeta znanosti i umjetnosti. naglasnih i intonacijskih osobina francuskoga jezika prema uzorku E sposobnost zapamÊivanja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka E sposobnost prepriËavanja poznatoga teksta te voenje dijaloga/razgovora o poznatoj temi E sposobnost verbalnog uzvraÊanja na verbalne i neverbalne (gestualne.. Ëestitanje (blagdana. razgovor o iskustvima. dijaloga/razgovora i tekstova nakon odsluπanih zvuËnih uzoraka i bez njih E Ëitanje i razumijevanje izvornih uputa i poruka PISANJE E odgovaranje na pitanja o poznatom sadræaju E pisanje diktata s poznatim elementima E provjera razumijevanja tekstova u zadatcima viπestrukog izbora E popunjivanje vjeæbi prema zadanim uzorcima E popunjivanje teksta rijeËima koje nedostaju te pisanje reËenica E sposobnost povezivanja elemenata predloæenoga teksta uz dodavanje novih elemenata E pismeno odgovaranje na osobna pitanja E pisanje voenih sastava (od 80 do 100 leksiËkih jedinica) E pisanje Ëestitaka.. Kod uËenika treba sustavno razvijati svijest o toleranciji. uljudnom ophoenju. izraæavanje osjeÊaja.). suosjeÊanja. ukljuËujuÊi odgojne i socijalizirajuÊe. pri Ëemu im treba ukazivati na sliËnosti i razliËitosti u hrvatskoj kulturi i kulturi nekih dræava frankofonoga govornoga podruËja. ispunjavanje obrazaca i voenje biljeæaka E samostalno snalaæenje u pisanju ispita znanja nakon uvjeæbanih sadræaja E samostalna i zajedniËka izradba tematskih postera 176 VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski jezik . zahvaljivanje. prihvaÊanje i odbijanje prijedloga. kulturni πok. Ti su sadræaji. opisivanje. izraæavanje zahtjeva. snalaæenje u vremenu. izricanje vremena. nekim dræavama frankofonoga govornoga podruËja i usporedba s obiËajima u Hrvatskoj. obiËajima. predstavljanje sebe i drugoga. izricanje aktivnih i trpnih radnji. priËanje proπlih dogaaja. izraæavanje ukusa i osobnoga stava prema neËemu. izricanje æelje i uljudno traæenje... prepriËavanje sadræaja obraene tematike (nekoliko reËenica).. opisivanje pojava i situacija i odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba sluæeÊi se poznatim prilozima. izricanje odnosa u vremenu i prostoru. voenje kratkoga dijaloga i rasprava o poznatoj temi. osoba. opisivanje tradicionalnih i folklornih obiËaja te blagdana u Francuskoj. etniËkim i kulturnim skupinama. imenovanje. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih.. izraæavanje svojine i pripadnosti. GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA E sposobnost raspoznavanja. komunikacijski obrasci za pisanje razglednica/Ëestitaka /pisama. likovne i zvukovne) poticaje E sposobnost odgovaranja na pitanja u sklopu obraenih tematskih sadræaja E sposobnost postavljanja pitanja u sklopu usvojenih jeziËnih uzoraka E sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenata u novim situacijama E sposobnost sudjelovanja u dramatizacijama E sposobnost sudjelovanja u dijalozima uz izmjenu nekih elemenata E sposobnost stvaranja novih dijaloga/razgovora bez zadanoga predloπka E sposobnost opisivanja osoba.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu upravni i neupravni govor (glavna reËenica u prezentu) E upravna i neupravna pitanja Na razini prepoznavanja E konjunktiv iza izraza il faut te nekih glagola æelje E neupravni govor (glavna reËenica u proπlom vremenu) E E Francuski jezik povezivanje vizualnoga (slikovnog) i auditivnog jeziËnog sadræaja razumijevanje pitanja i kraÊih izvornih tekstova razumijevanje sugovornika E E JEZI»NE FUNKCIJE Pisanje æivotopisa. naredbe. integrirani u nastavne teme za 8.. GOVORENJE: IZGOVOR. obveza i duænosti. ritmiËkih.). izricanje namjere i pogodbe. roendana. ljubomore. S pomoÊu tih sadræaja uËenici se upoznaju s osnovnim pojmovima vezanim uz interkulturalne kompetencije (primjerice. uporaba informatiËke terminologije na francuskom. izricanje potrebe. potvrivanje i nijekanje. pojava i situacija. izraæavanje atmosferskih prilika.

Prends un coca/jus de fruits...! 4. merci! Il n’y a pas de quoi... de rien. elle est sympa(thique). izricanje vlastite dobi i dobi prijatelja.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM E usvajanje izgovora. feutre/une trousse. J’habite un appartement dans un immeuble de cinq étages. sur.) J’aime bien ton cadeau. Il a un frère et une sœur. smjestiti u prostoru. sac... imenovanje i predstavljanje Ëlanova uæe obitelji KljuËne strukture i izriËaji: Regarde.. znaËenja novih rijeËi i gramatiËkih struktura uz uporabu vizualnih i auditivnih poticaja i pisanoga teksta E izradba dodatnih nastavnih vizualnih i auditivnih sredstava E uporaba udæbenika. opis osobe KljuËne strukture i izriËaji: Comment t’appelles-tu? Je m’appelle.. izricanje atmosferskih prilika KljuËne strukture i izriËaji: Aujourd’hui c’est quel jour/quelle date? C’est lundi... Moja obitelj.. Il/Elle a quel âge? Il/Elle a. gentille. pas mal. Ëestitanje... pozdravi pri susretu i opraπtanju na neformalnoj i formalnoj razini te osnovni priopÊajni obrasci u uljudnom ophoenju KljuËne strukture i izriËaji: Salut (Mathieu)! Bonjour/Bonsoir Mme/M. rjeËnika i Ëasopisa E uoËavanje analogija i pravilnosti u jeziËnom ustroju i njihova primjena u novom tekstu E uoËavanje sliËnosti i razlika izmeu francuskoga i hrvatskoga jezika ili meu drugim stranim jezicima E razvijanje svijesti o pripadnosti skupini uËenika koji rade na zajedniËkom zadatku: usvajanju francuskoga jezika E razvijanje sposobnosti samopromatranja i samovrjednovanja (Portfolio. Predstavljanje sebe i drugoga.. Je peux/veux/voudrais. zahvaljivanje KljuËne strukture i izriËaji: Bon/Joyeux anniversaire! Allume les bougies du gâteau d’anniversaire! Voilà un cadeau pour toi (un CD/jeu vidéo/des fleurs. STP. une table. Il y a du soleil/vent/tonnerre. À demain/ lundi. izraziti posvojnost.. C’est ma copine.. Ce sont mes copains/ ami(e)s. naziv πkole/razred. merci. des nuages/éclairs../Mlle. te razumijevanje uputa uËitelja na nastavnom satu KljuËne strukture i izriËaji: Tu vas dans quelle école? Tu es en quelle classe? (en quatrième). RAZRED prva godina uËenja CJELINE I TEME 1. Elle s’appelle Anne. la poste. Je passe mes vacances chez mes grands-parents. izricanje mjesta stanovanja (grad / mjesto. zgrada / kuÊa / stan). ça ne va pas.. Au revoir. à droite. opis sobe te snalaæenje u prostoru KljuËne strukture i izriËaji: Ils habitent une grande/petite ville. règle. Ce sont/Ce ne sont pas des crayons de couleur/ ballons/voitures. d’accord. Aujourd’hui c’est le 22 janvier/mars. 5. izricanje narodnosti.. proslava roendana.. Quelles sont les quatre saisons de l’année? Quel temps fait-il? Il fait beau /mauvais /chaud/ froid...? Je vais tout droit/à gauche. les sandwichs/pizzas/gâteaux. gomme. Je suis fils/fille unique... Qu’est-ce que c’est? Qu’est-ce qu’il y a dans. Enchanté (e) de faire ta/votre connaissance Il/Elle est croate/ slovène/ français(e)/anglais(e) allemand(e)/italien(ne). ulica / trg. Pardon madame. polie..Comment ça va? Ça va? Oui. Devant ma maison il y a un grand jardin/parc. pourriezvous répéter?. aller à. radne biljeænice.. Druæenje s prijateljima. sous..C’est son sac... izraæavanje osobnih nazora. le cahier de classe. izricanje dana u tjednu. dans un quartier moderne. devant.C’est le sac de. La salle de classe est grande. ukusa odobravanja i negodovanja. Kalendar. Non. Écoutons de la musique! Dansons.. Je n’aime pas/j’adore. Maman est dans la cuisine/la salle de bains. πkolski pribor.. l’église du village.. derrière. C’est/Ce n’est pas un livre.le chocolat/les bonbons au chocolat. 7. Où se trouve le cinéma/musée. crayon. Francuski jezik ©kolsko okruæenje. petite.. pisanje pozivnica. pardon. voilà. grande. Il/Elle s’appelle. imenovanje godiπnjih doba. Susreti s vrπnjacima i odraslima. Quel âge as-tu? J’ai 9/10 ans.. c’est la photo de ma famille/ ma mère (maman) / mon père (papa). Dans ma chambre il y a un lit. Ja i moja okolina. 177 ... Francuski kao drugi strani jezik 4.. EJP) E razvijanje svijesti o vlastitu napretku i napretku drugih E razvijanje svijesti o odgovornosti za vlastito uËenje i znanje 3.. Viens au tableau! Passe-moi la craie. au milieu de. ça va.. obiljeæavanje nadnevaka. merci. Dans ma petite ville il y a plusieurs jardins publics. Qui est-ce? C’est mon copain/ma copine.. cahier.. Il pleut/neige.. 6.. 2. Je prends du chocolat chaud. S’il te/vous plaît. biljeænice. Sa cousine est très sage. chantons. opis uËionice.. Qu’est-ce que tu manges/prends à la cantine? Je mange un sandwich/ croissant/des tartines. je ne comprends pas..

lica mnoæine E traæenje dopuπtenja (Je peux. Moje tijelo... à gauche... devant. razred. S jednostavne upitne reËenice s upitnom rjeËju: Qui arrive? i intonacijom. Ses cheveux sont blonds/bruns/ longs/courts. lica jednine i glagola être. avoir. Qu’est-ce que tu mets / portes? Je mets / porte.3. Quels sont tes loisirs favoris? Odijevanje. Glagoli E prezent (jesni.. La pomme est verte.. Lave tes mains! 11.. voÊe. ses) E upitni pridjev quel/le . faire+naziv πporta. J’aime les bananes/oranges. njihovo znaËenje postupno osvjeπtavaju u tekstu povezujuÊi ga s poznatim leksikom. Il a un grand chien.prva tri lica jednine i (mes. boje KljuËne strukture i izriËaji: Mon copain porte un jean/pantalon/ pull/T-shirt/bonnet/anorak. timski rad .. faire.. roda na fonoloπkoj razini) E oblici posvojnih pridjeva za m. nijeËni oblik ne. j’aime bien les jeux électroniques/télévisés./æ.... ReËenice E jednostavne izjavne reËenice prema uzorku: S subjekt + predikat: Je parle. æivotinje KljuËne strukture i izriËaji: Qu’est-ce que c’est? C’est un arbre/ oiseau/une fleur.) De quelle couleur est.. aller.. les pommes de terre/tomates/ carottes.le cou / ventre / bras / doigt / pied / nez. recitacije. combien de. Ses yeux sont bleus/verts/marron.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 8.. brojalice).. prendre ..pas) i imperativ najuËestalijih glagola u sklopu tematskih podruËja. razredu osnovne πkole uËenici bi trebali usvojiti i samostalno se sluæiti s pribliæno 120 leksiËkih jedinica. Prirodni okoliπ. u situacijama. Il adore jouer aux cartes/au loto. LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama za 4. Quelle heure est-il? Il est quatre heures. Dakle. izraivati tematske panoe. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture ne tumaËe eksplicitno.Quel temps fait-il? Brojevi E glavni brojevi od 1 do 20 (na usmenoj razini) Prijedlozi E na razini razumijevanja i globalne uporabe u jeziËnim uzorcima.. povrÊe. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Na kraju prve godine uËenja u 4. 12.3. S subjekt + predikat + objekt: J'ai une sœur.puni sat KljuËne strukture i izriËaji: L’après-midi ma sœur va à l’école de musique/danse. voditi raËuna o osobnoj higijeni KljuËne strukture i izriËaji: Les parties du corps humain sont la tête / bouche / main / jambe.... J’adore la salade.. Slobodno vrijeme i πportske aktivnosti.uloga pojedinca u oËuvanju prirode/okoliπa. povratni gl. nauËiti nazive za neke dijelove tijela i opisati osobu.. faire. mais moi.(aujourd’hui / au printemps / en été. izricanje vremena .. To bi iznosilo po svakom nastavnom satu 178 . de tulipes et de marguerites.. 10./æ. imenovanje nekih blagdana i svetkovina. Na razini prepoznavanja E glagoli avoir.. derrière) Prilozi E neki uËestali prilozi vremena i mjesta. primjerice (dans. postere. Leksik se cikliËki ponavlja i proπiruje novim sadræajima.. prendre .) E uljudno traæenje je veux/je voudrais 9. Elle a des chaussettes courtes. à droite) Negacija E non E ne. imenovati cvijeÊe.. dijelovi dana. tj. a na razini razumijevanja i mehaniËkoga reproduciranja do 200 (pjesmice. Ëestitanje i obiËaji KljuËne strukture i izriËaji: Joyeux Noël! Joyeuses Pâques! Bonne année! IZBORNE TEME Pripremati recitacije/pjesmice/kratke igrokaze u sklopu 10% nastavnih sati tijekom godine prema interesima uËenika i izboru uËitelja. Mon cousin fait du VTT/. Ma sœur a une belle jupe/ robe.? Francuski jezik prilikom obradbe novoga gradiva 3 do 4 leksiËke jedinice usvojene na razini samostalne produkcije. tes. imenovanje i opis nekih dijelova odjeÊe i obuÊe.pas Upitne rijeËi E est-ce que. S subjekt + pridjev u sluæbi imenskoga predikata: Il est grand.. lica jednine Imenice E globalno razlikovanje i uporaba jednine i mnoæine imenica muπkog i æenskoga roda E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju (na fonoloπkoj razini) »lan E globalno razlikovanje odreenoga/neodreenoga Ëlana jednina/mnoæina + imenica Zamjenice E nenaglaπene osobne zamjenice uz glagol Pridjevi E opisni pridjevi (razlikovanje m. qu'est-ce que + glagol. Blagdani. Elle adore son petit chat. aller. veÊ ih uËenici usvajaju u predloæenim jeziËnim strukturama. sous.3. Dans ce parc il y a beaucoup de roses.. primjerice (aujourd’hui. sur. s'appeler . rod .

ukljuËujuÊi odgojne i socijalizirajuÊe. imenovanje i opis æivotinja. glas r. precrtavanje suviπnih elemenata E dopunjivanje reËenica rijeËima koje nedostaju (rijeËi moraju biti ponuene) E slaganje ponuenih rijeËi u logiËan slijed reËenice E pisanje kraÊih reËenica E pisanje Ëestitaka i pozivnica prema predloπku STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM E postupno poticanje razvijanja svjesnosti o razini usvojenosti sadræaja (gramatiËkih. likovne i zvuËne) sposobnost odgovaranja na pitanja vezana uz obraene strukture i teme sposobnost postavljanja pitanja vezana uz obraene strukture i teme sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenata i uz izmjenu nekih elemenata (primjena u novim situacijama) sposobnost reproduciranja kratkih dijaloga u kojima uËenici samostalno mijenjaju neki element sposobnost voenja kraÊih dijaloga na temelju prethodno obraenih situacija sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama recitiranje i pjevanje brojalica i pjesmica opisivanje slikovnoga predloπka. roda opisnih pridjeva (u pisanju) pokazni pridjevi neki prilozi vremena (maintenant. snalaæenje u prostoru. nijeËne. Ti su sadræaji. Ëestitanje (roendana. imenovanje i opisivanje predmeta i osoba. ritmiËkih. predstavljanje sebe i drugoga. zadovoljstva.. uskliËne i upitne reËenice) E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvuËnih modela . pojmovnih) E postupno usvajanje izgovora. blagdana). izraæavanje osobnih stavova. izricanje æelje i uljudno traæenje. zahvaljivanje. leksiËkih. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih. potvrivanje i nijekanje. obiËaji vezani uz pojedine blagdane. naredbe i molbe. snalaæenje u vremenu. razred i razvijaju kod uËenika toleranciju i empatiju prema stranoj kulturi (primjerice. prezimena.. odobravanja. imena. izraæavanje ukusa. funkcionalnih. imenovanje i opis nekih dijelova ljudskoga tijela. apostrof. demain) glavni brojevi od 20 do 30 (na usmenoj razini) redni brojevi od 1 do 4 (na pisanoj razini) postupno usvajanje slova francuske abecede E E E E JEZI»NE FUNKCIJE Komunikacijski obrasci za uljudno ophoenje i oslovljivanje. izraæavanje svojine i pripadnosti. osjeÊaja i raspoloæenja.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu E Francuski jezik E E E E E E E Ëlan odreeni/neodreeni jednina/mnoæina + imenica uoËavanje razlike m/æ. akcenti. znaËenja rijeËi i gramatiËkih struktura uz uporabu auditivnih i vizualnih poticaja 179 VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E privikavanje na sluπanje drugoga E neverbalno uzvraÊanje na naputke i naredbe na francuskom jeziku E povezivanje audiovizualnoga jeziËnoga sadræaja E razumijevanje kraÊih izjavnih reËenica i pitanja E globalno i selektivno razumijevanje kraÊega teksta poznate tematike E senzibiliziranje uËenika na razlike u izgovoru glasova i glasovnih skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski jezik GOVORENJE: IZGOVOR.) E reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom (jesne. izraæavanje zahtjeva. uljudnom ophoenju vodeÊi raËuna o komparativnom pristupu sadræajima.. naglasnih i intonacijskih osobina francuskoga jezika prema uzorku E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova francuskoga jezika (nazali. sluæeÊi se jednostavnim rijeËima i reËenicama imenovanje i opisivanje radnje povezivanje elemenata priËe prethodno obraene s pomoÊu slikovnica/aplikacija/slikovnih kartica izricanje kratkoga teksta uz slikovni predloæak kao poticaj »ITANJE E prepoznavanje grafijske slike rijeËi i reËenica prema prethodno usvojenim zvuËnim uzorcima E glasno Ëitanje kraÊih tekstova koji sadræe poznate strukture i leksik poπtujuÊi naglasak i intonaciju E izraæajno Ëitanje kraÊih dijaloga/tekstova E Ëitanje po ulogama E postupno svladavanje reËeniËne intonacije E razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova poznatoga sadræaja E glasno Ëitanje abecede PISANJE E svladavanje pravopisnih elemenata koji se ne nalaze u hrvatskoj abecedi prepisivanjem rijeËi gdje se ta slova nalaze E uoËavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora kod uËestalih rijeËi E uoËavanje osnovnih razlika izmeu pravopisa francuskoga i hrvatskoga jezika (znakovi. KULTURA I CIVILIZACIJA UËenicima je potrebno ukazivati na sliËnosti i razliËitosti u hrvatskoj i francuskoj kulturi i civilizaciji. E E E E E E E sposobnost verbalnog uzvraÊanja na verbalne i neverbalne poticaje (gestualne. sedij) E prepisivanje kraÊih reËenica E podcrtavanje ili zaokruæivanje toËnog odgovora.).. tradiciji. integrirani u tematske cjeline za 4. izricanje dobi. GOVORNA INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA E sposobnost raspoznavanja. opisivanje atmosferskih prilika. izricanje vremena (puni sat). odjeÊe i obuÊe. obiËajima. negodovanja.

Qui sont tes amis/copains/copines? Comment sont-ils/elles? Décris-moi.. Bonjour. predstavljanje i pozdravljanje na neformalnoj i formalnoj razini i neki priopÊajni obrasci pri susretu i opraπtanju KljuËne strukture i izriËaji: Salut. πportske aktivnosti. sur ordonnance.. Tu as de la fièvre. Vous habitez où? Nous habitons/j’habite. Ses loisirs préférés sont le tennis.. Susreti i meusobno upoznavanje.vous? Je joue à l’ordinateur/je travaille sur ordinateur. Comment s’appelle ton professeur de croate/français. ça va bien/comme ci comme ça /ni bien ni mal. montre(z). répète/répétez.. de la soupe/viande/glace.. des frites/fruits/légumes/pâtes/champignons.. imenovanje obroka.. Elle a le nez qui coule. izvrπavanje i izdavanje naredbi. le professeur principal.tu/faites. razumijevanje uputa uËitelja na nastavnom satu KljuËne strukture i izriËaji: Qu’est-ce que tu aimes / adores / détestes? J’aime/je n’aime pas. des croissants. à bientôt Comment ça va? Ça va? Merci. Je fais/range ma chambre. 180 .? Voilà Mme Dupont. Moji prijatelji.. de l’eau.. Il/elle est malade. tu es enrhumé(e).. musique. RAZRED druga godina uËenja CJELINE I TEME 1. 5. Ma grand-mère habite au deuxième (étage).. predstavljanje i opis osobe (fiziËki izgled.. Je suis fils/ fille unique. Prends des médicaments! la grippe. KuÊa i stan. izricanje vremena (puni sat i pola sata) KljuËne strukture i izriËaji: Que fais. izricanje aktivnosti u slobodno vrijeme. Avec qui. Elle est professeur de français.. lis(ez) écoute(z). Au revoir. Naπe tijelo i zdravlje... a to znaËi razvijanje svijesti o vlastitu napretku kao i o napretku Ëlanova skupine kojoj uËenik pripada 4. Bon appétit! J’ai faim/soif. E E E E E E uporaba vizualnih elemenata u zapamÊivanju jeziËnih sadræaja postupno ovladavanje strategijama uËenja i aktivnoga sluæenja znanjem postupno privikavanje na sluæenje slikovnim rjeËnikom i rjeËnikom u udæbeniku/metodi (traæenje rijeËi po abecednome redu i traæenje znaËenja nepoznatih rijeËi) postupno razvijanje samostalnog uËenja razvijanje svijesti pripadanja skupini koja radi na zajedniËkome zadatku: usvajanje francuskoga jezika... Je veux/voudrais du lait chaud.. aktivnosti u πkoli... imenovanje prostorija u stanu/kuÊi KljuËne strukture i izriËaji: il y a combien de pièces dans ton appartement/ta maison? C’est la cuisine/salle de bains/ à manger/de séjour/chambre à coucher/le salon.... 8.. Moja obitelj.. Elle mange une quiche lorraine. kulture i civilizacije dræava frankofonoga govornoga podruËja (suradniËko/kolektivno uËenje) postupno privikavanje na uporabu novih medija u funkciji uËenja francuskoga jezika..... 5. de la confiture.. Hrana i piÊe. 7. Ton cousin habite à quel étage? (au rez-dechaussée). Quelle est ton/votre adresse? 2. tu tousses. le basket et le dessin.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu E Francuski jezik 3. Il/elle a mal à la tête/gorge/l’estomac/au ventre/aux pieds/dents. Je voudrais un verre d’eau/ un jus de fruits... Ouvre(z)ferme(z)/ton livre/vos livres/cahiers d’activités/ d’exercices à la page. mon oncle/ neveu/cousin. karakterne osobine) KljuËne strukture i izriËaji: Qui est-ce? C’est mon copain/ma copine. Qui est-ce? C’est ma tante/nièce/cousine. 6. Épelle ton/son prénom/nom. mettre le couvert. imenovanje πkolskih predmeta. Bonne nuit. la fourchette/serviette.. Où est-ce que tu habites? J’habite (à). J’adore le fromage et le jambon. Slobodno vrijeme.EJP). nekih jela i piÊa te pribora za jelo KljuËne strukture i izriËaji: Qu’est-ce que tu prends au petit déjeuner/déjeuner/goûter/dîner? Je prends des tartines/céréales/du thé. imenovanje i predstavljanje Ëlanova πire obitelji KljuËne strukture i izriËaji: C’est/voilà ma famille. À demain/lundi. J’adore les jeux vidéo.. Les toilettes sont au milieu de l’appartement/la maison.. imenovanje. Vous avez combien de cours par semaine? Quelle est ta matière préférée? Assiedstoi/asseyez-vous! Qui est absent? Personne. imenovanje osoba u πkolskom okruæenju./Mlle. Bonsoir/ Mme/ M. ©kola. a primjereno dobi i interesima uËenika postupno razvijanje sposobnosti samoprocjene i samoocjenjivanja kao i meusobnog ocjenjivanja uËenika (Europski jeziËni portfolio .. proπirivati leksik vezan uz dijelove tijela i imenovati neke najËeπÊe zdravstvene tegobe i bolesti u djeËjoj dobi KljuËne strukture i izriËaji: L’air de la montagne est bon pour la santé.? Il/elle est mince/joli(e)/sage/ intelligent(e)/gentil(le)/amusant(e). Quelle heure est-il? Il est huit heures et demie.

. Et demain je vais mettre mon jean et mon pull blanc. une perruche/tortue. rod) E posvojni pridjevi za muπki i æenski rod u jednini i mnoæini Brojevi E glavni brojevi od 1do 60 (na usmenoj razini) E redni brojevi od 1 do 10 (na usmenoj razini) E uporaba brojeva za odreivanje nadnevka Prijedlozi E uporaba najuËestalijih prijedloga u izrazima (au milieu de./æ.). roendana.. imenovanje i opis nekih osnovnih prijevoznih sredstava. voenje kratkoga dijaloga. boje KljuËne strukture i izriËaji: Qu’est-ce que tu mets/portes aujourd’hui? Je mets/porte un pantalon noir et une chemise rouge et des baskets.ce que. izraæavanje atmosferskih prilika. Glagoli E prezent glagola 1. nijeËni oblik ne. traverse la rue! 12. a na razini razumijevanja i mehaniËkoga reproduciranja do 280 (pjesmice. Le jean est un vêtement unisexe.. izraæavanje osjeÊaja i 181 10. imenovanje i opis kuÊnih ljubimaca i nekih æivotinja u zooloπkom vrtu KljuËne strukture i izriËaji: J’aime beaucoup les animaux. izraæavanje svojine i pripadnosti. comment. recitacije. Blagdani i svetkovine. izraivati tematske panoe. To bi iznosilo po svakom nastavnom satu prilikom obradbe novoga gradiva 4 do 5 leksiËkih jedinica usvojenih na razini samostalne produkcije. Ëestitke i obiËaji KljuËne strukture i izriËaji: Bonnes fêtes! Joyeux Noël! Joyeuses Pâques! Bonne année! Quels sont les mois de l’année? IZBORNE TEME Pripremati recitacije/pjesmice/kratke igrokaze u okviru 10% nastavnih sati tijekom godine prema interesima uËenika i izboru uËitelja... qu'est-ce que. Tu as un animal de compagnie/familier? J’ai un chien/chat/ poisson/ perroquet/ hamster. Prijevozna sredstva. imenovanje i opisivanje nekih dijelova odjeÊe. qui. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Na kraju druge godine uËenja u 5. imenovanje i opisivanje predmeta. l’éléphant. veÊ ih uËenici usvajaju mehaniËki.. où..Aujourd’hui ils vont au zoo pour voir les animaux sauvages comme: le lion/ tigre/zèbre/léopard/crocodile. où.. izraæavanje zahtjeva. obuÊe. Odijevanje i kupovanje. maintenant. Leksik se cikliËki ponavlja i proπiruje novim sadræajima. Sluπati i raπËlanjivati Carnaval des animaux (Camille Saint-Saëns).pas) E glagoli avoir. Tu dois attendre. naredbe i molbe. pozdravljanje i oslovljivanje.pas Upitne rijeËi E est. là) Negacija E ne. Æivotinje. brojalice). imenovanje i opis æivotinja. . osoba. ici. izricanje æelje i uljudno traæenje. izricanje dobi. quand ReËenice E jednostavne i proπirene reËenice E upitne reËenice sa: qui. Je vais en voiture / à pied…Tu vas en France. tout droit. quand Na razini prepoznavanja E prezent glagola faire i prendre (jesni i nijeËni oblik) i povratnih glagola vezanih uz tematska podruËja E naglaπene osobne zamjenice E pokazni pridjevi E partitivno de E pourquoi/parce que (car) JEZI»NE FUNKCIJE Komunikacijski obrasci za uljudno ophoenje. grupe (jesni. aller i zapovjedni naËin E futur proche E uljudno traæenje je veux/je voudrais Imenice E jednina i mnoæina muπkoga i æenskoga roda imenica E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju »lan E odreeni/neodreeni jednina/mnoæina + imenica E partitivni Ëlan Zamjenice E nenaglaπene osobne zamjenice uz glagol Pridjevi E opisni pridjevi (m. pronaÊi poslovice i izreke na hrvatskom/francuskom jeziku vezane uz æivotinje i usporediti ih.. 11.. LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama za 5. Ëestitanje (blagdana. Njihovo znaËenje postupno osvjeπtavaju u tekstu povezujuÊi ga s poznatim leksikom. Francuski jezik GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture ne tumaËe eksplicitno.) Prilozi E neki prilozi vremena i uËestali prilozi mjesta (aujourd'hui. zahvaljivanje.. Cette fille a une jupe/robe très courte/chic le T-shirt en coton/soie. un pull léger/chaud. semafor KljuËne strukture i izriËaji: C’est une voiture / un vélo / tram / train / bus / avion / (auto)car. postere.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 9. Au feu vert. predstavljanje sebe i drugoga.. comment. razred. imenovanje i opis nekih dijelova tijela. être. postavljanje pitanja/odgovaranje na jednostavna pitanja. demain. prends l’avion! Le feu est au rouge / à l’orange. razredu osnovne πkole uËenici bi trebali usvojiti i samostalno se sluæiti s pribliæno 230 leksiËkih jedinica. pojava i situacija... qu'est-ce que.

izraæavanje ukusa. slikovnim rjeËnikom i dvojeziËnim rjeËnikom E postupno privikavanje na samostalno zakljuËivanje (analogija na temelju primjera) E postupno stjecanje znanja na temelju promatranja. GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA E sposobnost raspoznavanja. razred. obiËajima. nijeËne. integrirani su u navedene nastavne teme za 5.. snalaæenje u vremenu. obiËaji vezani uz blagdane. sedij) E dopunjivanje reËenica rijeËima koje nedostaju E slaganje ponuenih rijeËi u logiËan slijed reËenice E pisanje kraÊih reËenica E pisanje Ëestitaka i pozivnica prema predloπku STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM E uporaba vizualnih elemenata radi πto uspjeπnijega zapamÊivanja jeziËnih sadræaja (boje. prezimena. potvrivanje i nijekanje KULTURA I CIVILIZACIJA UËenicima treba ukazivati na sliËnosti i razliËitosti u hrvatskoj i francuskoj kulturi.. vodeÊi raËuna o komparativnom pristupu sadræajima. ritmiËkih. izricanje vremena (puni sat i pola sata). E Francuski jezik voenje kraÊih dijaloga na temelju prethodno obraenih situacija sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama recitiranje i pjevanje brojalica i pjesmica opisivanje slikovnoga predloπka imenovanje i opisivanje radnje povezivanje elemenata prethodno obraene priËe s pomoÊu slikovnica/aplikacija/slikovnih kartica izricanje kratkoga teksta uz slikovni predloæak kao poticaj E E E E E E VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E E »ITANJE E glasno Ëitanje kraÊih tekstova koji sadræe poznate strukture i leksik poπtujuÊi naglasak i intonaciju E izraæajno Ëitanje kraÊih dijaloga/tekstova E Ëitanje po ulogama E svladavanje reËeniËne intonacije E razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova poznatoga sadræaja PISANJE E svladavanje nekih pravopisnih pravila E uoËavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora kod uËestalih rijeËi i razlika izmeu pravopisa hrvatskoga i francuskoga jezika E prepisivanje rijeËi sa slovima koja ne postoje u hrvatskom jeziku E postupna uporaba znakova u francuskom jeziku (akcenti.) E prezentacija rezultata skupnoga rada (o nekoj od obraenih tema) E postupno razvijanje samostalnoga i zajedniËkog uËenja E jednostavnim aktivnostima uËenike se postupno privikava na sposobnost vrjednovanja kolektivnoga 182 E E E E E E privikavanje na sluπanje drugoga neverbalno uzvraÊanje na naputke i naredbe na stranom jeziku povezivanje audiovizualnoga jeziËnoga sadræaja razumijevanje kraÊih izjavnih reËenica i pitanja razumijevanje i svladavanje sricanja rijeËi (slovo po slovo abecede) globalno i selektivno razumijevanje kraÊega teksta poznate tematike postupno navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika postupno ukazivanje na razlike u izgovoru glasova i glasovnih skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski jezik/prvi strani jezik GOVORENJE: IZGOVOR.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu raspoloæenja. glas r. odobravanja i negodovanja.) E uporaba ilustracija radi lakπega razumijevanja sadræaja teksta E razvrstavanje leksika prema tematskim sadræajima E postupno privikavanje na sluæenje rjeËnikom u udæbeniku.. podcrtavanje i sl. radi razvijanja tolerancije i empatije prema drugome i drukËijem (primjerice imena. UËenici se senzibiliziraju i upuÊuju na kulturalne sliËnosti i razliËitosti kroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje. snalaæenje u prostoru. naglasnih i intonacijskih osobina francuskoga jezika prema uzorku E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova francuskoga jezika (nazali. izricanje koliËine.) Svi ti sadræaji. uljudnom ophoenju.) E reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom (jesne. apostrof. zadovoljstva... crteæi. ukljuËujuÊi odgojne i socijalizirajuÊe. uskliËne i upitne reËenice) E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka . uporaba brojeva uz odreivanje nadnevaka.. tradiciji. istraæivanja te izvoenje zakljuËaka u πkoli tijekom nastave i izvan πkole (istraæivaËko uËenje) E uporaba novih medija u uËenju francuskoga jezika (primjereno dobi uËenika) E prezentacija individualnoga rada o nekoj obraenoj temi (kratki opis s pomoÊu postera. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih.verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu jednostavnih jeziËnih funkcija E odgovaranje na pitanja vezana uz obraene strukture i teme E postavljanje pitanja vezana uz obraene strukture i teme E sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenata i uz izmjenu nekih elemenata E reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uËenici samostalno mijenjaju neki element . aplikacije.

Les feuilles jaunissent/tombent... Praznici i blagdani. glavni brojevi od 60 do 1000.... il habite dans la banlieue de. Qu'est-ce que tu aimes comme légumes? (les pommes de terre/carottes/tomates... 4...). 8. en + région… Obroci i briga za zdravlje.. imenovati tipiËna jela i obiËaje.. / mousse de savon. vrsta poslova i prostora u kojima se odvijaju djelatnosti KljuËne strukture i izriËaji: Quel(le) est son métier / sa profession? Il / elle est employé(e) / comptable / professeur / médecin / nutritionniste / avocat(e) / serveur(-euse) / boulanger(-ère). être en bonne/mauvaise santé/en (pleine) forme.. les rues/avenues/boulevards... izricanje osobnog ukusa.. imenovanje mjesta gdje se provode praznici/blagdani (selo.. avoir une bonne/mauvaise mine.. Tu fais quelle pointure? Je fais du 38/39.. Quel est le prix de cette robe/jupe. la tulipe/narcisse le muguet.Elle se met du déodorant sous les bras après sa douche.. Ce manteau/jean te va parfaitement (comme un gant)... Où estce que tu as passé tes vacances/d'été/d'hiver/de Pâques? J'ai 6. mjeseci u godini KljuËne strukture i izriËaji: On se repose/on va à la plage/on s'amuse/on lit/on fait la grasse matinée. planina.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu /suradniËkoga rada kao i na razvijanje sposobnosti samoprocjene i samoocjenjivanja te meusobnog ocjenjivanja uËenika (primjerice ispunjavanje EJP-a te izrada i prikupljanje radova uËenika za ulaganje u njihov dosje). se trouve sur la place du village/de la ville. veliËine.. soigner les dents. Madame? Je voudrais trois kilos de pommes.. deux litres de lait. Un jour je serai pilote.. mlijeko.. poznati kreatori. kupovanje u (vele)trgovini. J'aime bien/je n'aime pas le fromage blanc. changer d’air.. des carottes. le calme. strane svijeta KljuËne strukture i izriËaji: La France se trouve à l’ouest de l’Europe. Le programmeur établit le programme d’un ordinateur. koliËine KljuËne strukture i izriËaji: À la boulangerie j'achèterai des croissants/brioches/un pain au chocolat. en plein air. imenovati neke pokrajine (Normandie. 9. propre... de grands couturiers français. zdrava hrana KljuËne strukture i izriËaji: les repas. moje mjesto.. Dans notre ville il y a la gare/gare routière/l’arrêt de bus/tram(way)/la station de métro. imenovanje obroka i uobiËajenih jela uz svaki obrok... La nourriture est saine. dans un restaurant. L’hôtel/école /hôpital/église se trouve dans le centre-ville.. avoir besoin de savon/ dentifrice/shampo(o)ing.. du yaourt. izricanje atmosferskih prilika. le plat préféré. une bonne hygiène. 7.. RAZRED treÊa godina uËenja CJELINE I TEME 1.. more. les chaussures/baskets/bottes. Alsace. Il est bibliothécaire/documentaliste. je bois beaucoup d’eau.. On va au concert/à l’opéra/ à la fête. La robe orange est plus longue que la verte. osnovni obrasci za pisanje razglednica... Lorraine. 2. Francuski jezik tarte aux pommes. Il fait beau/frais/chaud/froid. Quels fruits préfères-tu? (les pommes / poires / abricots / pêches / prunes/bananes. 3.) detaljnije obraditi jednu. les quatre points cardinaux. Pour aller au bureau de poste tournez à droite/allez tout droit.. boje. la banque/poste.. prendre une douche... le musée/ cinéma/théâtre/centre culturel. Il adore écouter le chant des oiseaux.On va acheter une maison à la campagne. Bretagne. n’est pas à ma taille. Na taj naËin i roditelji mogu sustavno pratiti proces uËenja i napredovanja svojega djeteta.. voenje razgovora na trænici. Francuske pokrajine. les saucisses.. s’habiller en prêt-à-porter. Vous désirez. 5. Provence. domaÊe æivotinje. zdrava hrana. sale.. de la soupe / des légumes / des spaghettis / du riz / des frites / du poulet / de la viande / du fromage / un pain au chocolat/des œufs/une 183 6. jezero.. manger/commander une quiche lorraine/une choucroute/une bouillabaisse/des crêpes bretonnes/du camembert normand. J’aime/je n’aime pas le lait... les fleurs de jardin. Le médecin et l’infirmière travaillent à l’hôpital... ptice.. Moj grad. Qu’est-ce que tu prends d’habitude au petit déjeuner/ déjeuner/goûter/dîner? Des céréales / fruits / tartines / croissants / du lait / thé / chocolat chaud / yaourt / pain beurré. higijenske navike KljuËne strukture i izriËaji: Tous les matins je me lave/me brosse les dents/me peigne. les saisons de l’année. Zanimanja. Je mange du poisson. imenovanje godiπnjih doba.. izricanje cijene proizvoda u kunama i eurima KljuËne strukture i izriËaji: Comment est-ce que tu trouves ce pantalon? Il coûte combien? Ce n’est pas cher (du tout). restoran.. Les poules / coqs / poussins / canards / dindes/ vaches sont dans la cour de la ferme. Osobna higijena. Kupovina.. Cette veste/chemise. moda. ustanova i znamenitosti KljuËne strukture i izriËaji: J’habite une petite/grande ville. La mairie/l’Hôtel de ville. les oranges. grad. voÊe povrÊe.. Pourquoi? Parce que/car l’air de la campagne est pur. kupovanje odjevnih predmeta. Il pleut souvent. peu de pain..? Elle coûte 45 euros. .. de la confiture. imenovanje nekih zanimanja. de l'huile. imenovanje osnovnih potrepπtina i radnji. cvijeÊe (livada. imenovanje nekih vaænijih zgrada. beaucoup de salade. Seoski turizam...). vrt) KljuËne strukture i izriËaji: J’aime bien la nature.. Traverse au passage clouté! Lui. Odijevanje i moda.. Strasbourg est le chef-lieu d’Alsace.. imenovanje nekih osnovnih namirnica (kruh..

. sur.. Noël. chez mes grands-parents. brojalice). Pâques. 11.. derrière. devant. ponaπanje u prirodi KljuËne strukture i izriËaji: protéger la nature. en Suisse à Genève. écrire i lire (jesni. la bûche de Noël. les espaces naturels. Je me suis promené(e)/baigné(e). Organizirati dopisivanje s vrπnjacima u Francuskoj ili nekoj drugoj dræavi frankofonoga govornoga podruËja (elektronska poπta). uvoenjem osnova metajezika i jednostavnih gramatiËkih pravila (po moguÊnosti induktivnim putem) no neophodno je da ih uËenici usvajaju u predloæenim jeziËnim strukturama tj. Dans notre collège nous avons un club écologiste. pourquoi Na razini prepoznavanja E prezent glagola attendre. izraivati tematske panoe. tradicija i obiËaji KljuËne strukture i izriËaji: osnovni leksik ovisno o blagdanima....)/nationales françaises/croates et les autres (la fête des mères/pères. eksplicitno.. les emballages recyclables. quand. à l’étranger.) E uz geografske pojmove (dræave. y E vezne rijeËi (konektori) d'abord. recitacije. le poisson d’avril.. comment. la lutte contre la pollution. pourquoi ReËenice E jednostavne i proπirene reËenice E upitne reËenice s: qui. qu'est-ce que. parfois. roda i mnoæine) E pridjevi s dvama oblicima u m. (dans.grupe. regije. Il faut penser aux gens qui vont vivre plus tard sur la Terre (notre planète). razred. qu'est-ce que. en France. faire E passé composé s glagolom avoir i être E slaganje participa perfekta sa subjektom Imenice E slaganje pridjeva s imenicom E tvorba æenskoga roda imenica (cas particuliers) E æenski rod imenica koje oznaËavaju zanimanje (boulanger.. ensuite. au milieu de. De quelle couleur est le conteneur à bouteilles? la protection de l’environnement. napisati popis stvari potrebnih za putovanje (na more/selo.. Priroda i zaπtita okoliπa.. enfin 184 ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Na kraju treÊe godine uËenja u 6.. A Pâques les enfants cherchent dans le jardin les œufs en chocolat.pas) E osobitosti glagola 1. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËka se znanja postupno usvajaju analitiËki.)? 10. être. où..Nastavni plan i program za osnovnu πkolu passé mes vacances à la campagne/montagne/mer. puis. . razredu osnovne πkole uËenici bi trebali usvojiti i samostalno se sluæiti s pribliæno 350 leksiËkih jedinica.. nijeËni oblik ne. postere. alors. aller. Je suis resté(e) à la maison. sous..) Francuski jezik Glagoli E glagoli 1. LeksiËko se gradivo cikliËki ponavlja i proπiruje. jamais. vouloir. comment. grupe (finir) E futur simple pravilnih glagola i glagola avoir.. Blagdani. gradovi) .. nijeËni i upitni oblik) E perfekt povratnih glagola vezanih uz tematska podruËja E pojaËana negacija (plus. ère) »lan E article contracté E article partitif i partitivno de Zamjenice E neodreena zamjenica on E naglaπene osobne zamjenice Pridjevi E upitni pridjev quel/le E pravilno stupnjevanje pridjeva (samo s plus) E pokazni pridjevi Brojevi E glavni brojevi od 1 do 60 (na pisanoj razini) E glavni brojevi od 60 do1000 (na usmenoj razini) E redni brojevi od 1 do10 i uporaba kratica u pisanju Prijedlozi E na razini razumijevanja i globalne uporabe u jeziËnim uzorcima npr. là-bas) Negacija E ne. manger) E prezent povratnih glagola vezanih uz tematska podruËja (jesni i nijeËni oblik) i prezent nepravilnih glagola pouvoir. prezent (jesni. a na razini razumijevanja i mehaniËkoga reproduciranja do 450 (pjesmice. vaænost Ëuvanja okoliπa. kao dio konteksta. tj. se déguiser. les jours fériés. grupe (tipa appeler acheter. rien) E uporaba odreenoga/neodreenoga Ëlana E imenice (tvorba æ. au bord d'un lac. LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama za 6.pas Upitne rijeËi E est-ce que. prendre i mettre E prezent glagola 2.en + dræava/regija. à + grad Prilozi E uËestali prilozi vremena i mjesta (hier.. où. To bi iznosilo po svakom nastavnom satu prilikom obradbe novoga gradiva 5 do 6 leksiËkih jedinica usvojenih na razini samostalne produkcije. IZBORNE TEME Pripremati recitacije/ kratke igrokaze u okviru 10% nastavnih sati tijekom godine prema interesima uËenika i izboru uËitelja. rodu E priloæne zamjenice en. On ne jette pas les papiers/déchets par terre mais dans les poubelles. Qu'est-ce que tu y as fait? J'ai nagé/plongé/fait du ski/de la luge/de l'aviron. En quels mois fêtons-nous les fêtes religieuses (la Toussaint. quand.

teæine i koliËine. predstavljanje sebe i drugoga. izraæavanje svojine i pripadnosti. postavljanje pitanja /odgovaranje na pitanja.. istraæivanja te izvoenje zakljuËaka u πkoli tijekom nastave i izvan πkole (istraæivaËko uËenje) VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E pozorno sluπanje drugoga E uzvraÊanje na naputke i naredbe na stranom jeziku E razumijevanje kraÊih izjavnih reËenica i pitanja E globalno i selektivno razumijevanje kraÊega teksta poznate tematike E usvajanje πto pravilnijeg izgovora i intonacije sluπanjem izvornih govornika E uoËavanje razliËitog izgovora glasova i glasovnih skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski jezik/prvi strani jezik GOVORENJE: IZGOVOR. ritmiËkih i intonacijskih/melodijskih osobina francuskoga jezika prema uzorku E sustavno uvjeæbavanje izgovora specifiËnih glasova francuskoga jezika (nazali. imenovanje i opis æivotinja. izraæavanje dogaaja i radnji u proπlosti. izricanje cijene. uskliËne i upitne reËenice) E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka E verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu jednostavnih jeziËnih funkcija 185 .) E uporaba ilustracija radi lakπega razumijevanje sadræaja teksta E razvrstavanje leksika prema tematskim sadræajima E postupno osamostaljivanje uËenika za sluæenje rjeËnikom u udæbeniku. traæenje i davanje informacija. tradiciji.sve moguÊnosti). GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA E sposobnost raspoznavanja. mjere. glas r. ukljuËujuÊi odgojne i socijalizirajuÊe. UËenici se senzibiliziraju i upuÊuju na kulturalne sliËnosti i razliËitosti kroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje. podcrtavanje i sl.).. razglednica. obiËaji vezani uz blagdane. izricanje vremena (Koliko je sati? . strip) E E E E E E E E E E »ITANJE E glasno Ëitanje kraÊih tekstova koji sadræe poznate strukture i leksik poπtujuÊi naglasak i intonaciju E izraæajno Ëitanje kraÊih dijaloga/tekstova E Ëitanje po ulogama E svladavanje reËeniËne intonacije E razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova poznatoga sadræaja PISANJE E uvjeæbavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora kod uËestalih rijeËi E samostalno pisanje rijeËi sa slovima koja ne postoje u hrvatskom jeziku E uvjeæbavanje samostalnoga pisanja znakova u francuskom jeziku (akcenti. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih.) Svi ti sadræaji. razred.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu JEZI»NE FUNKCIJE Komunikacijski obrasci za pisanje Ëestitaka. apostrof.. sadaπnjosti i buduÊnosti. integrirani su u predviene nastavne teme za 6. imenovanje i opisivanje predmeta. sedij) E dopunjivanje reËenica rijeËima koje nedostaju (s pomoÊu ponuenih rijeËi/izraza) E slaganje ponuenih rijeËi u logiËan slijed reËenice E pisanje kraÊih reËenica (rijeËi ponuene) E pisanje Ëestitaka i pozivnica prema predloπku E pisanje kraÊega voenoga sastava E pisanje kraÊega diktata (dictée préparée) i autodiktata STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM E uporaba vizualnih elemenata radi πto uspjeπnijega zapamÊivanja jeziËnih sadræaja (boje. izraæavanje osjeÊaja i raspoloæenja.. nijeËne. obroci. prepriËavanje sadræaja obraene tematike (nekoliko jednostavnih reËenica).. snalaæenje u prostoru. izraæavanje atmosferskih prilika. izricanje æelje i uljudno traæenje. osoba. obiËajima. slikovnim i dvojeziËnim rjeËnikom E postupno privikavanje na samostalno zakljuËivanje (analogija na temelju primjera) E postupno stjecanje znanja na temelju promatranja. voenje kratkog dijaloga i rasprava o poznatoj temi.. zahvaljivanje. E Francuski jezik odgovaranje na pitanja vezana uz obraene strukture i teme postavljanje pitanja vezana uz obraene strukture i teme sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenata i uz izmjenu nekih elemenata reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uËenici samostalno mijenjaju neki element voenje kraÊih dijaloga na temelju prethodno obraenih situacija sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama recitiranje kraÊih autentiËnih pjesmica opisivanje slikovnoga predloπka imenovanje i opisivanje radnje povezivanje elemenata prethodno obraene priËe s pomoÊu aplikacija/slikovnih kartica izricanje kratkoga teksta uz slikovni predloæak kao poticaj (primjerice. potvrivanje i nijekanje KULTURA I CIVILIZACIJA UËenicima je potrebno ukazivati na sliËnosti i razliËitosti u hrvatskoj i francuskoj kulturi. Ëestitanje (blagdana.) E reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom (jesne. vodeÊi raËuna o komparativnom pristupu sadræajima. radi razvijanja tolerancije i empatije prema drugome i drukËijem (primjerice imena. prezimena. izraæavanje ukusa i osobnoga stava prema neËemu. roendana. uljudnom ophoenju. snalaæenje u vremenu. pojava i situacija. crteæi. imenovanje i opis nekih dijelova tijela.

ispunjavanje EJP-a i skupljanje radova uËenika za njihov dosje). chercher un très bel hôtel pour y passer le week-end. Le Mans KljuËne strukture i izriËaji: la Coupe du monde de football. l’Institut du Monde Arabe.. la télévision. Et la Croatie? Les grandes villes en France/Croatie sont. la Grande Halle de la Villette. Telekomunikacije. La ville de Paris est le centre politique.. prijevozna sredstva. Tour de France. Pariz. ne quitte(z) pas. red voænje. la Martinique. Monaco. la Tour Eiffel.poznate πportske priredbe. de toilettes.Il a pris le train de midi. nove tehnologije . Avec la carte Inter Rail on peut voyager pendant un mois partout en Europe. kazaliπte.. gagner le premier prix. umjetniËki i turistiËki Pariz i njegove znamenitosti KljuËne strukture i izriËaji: Lutèce. KljuËne strukture i izriËaji: Je voudrais parler à/avec.). je vais l’appeler... kontinenti KljuËne strukture i izriËaji: Quels pays francophones connais-tu? La France. Le maillot jaune. le TGV..les DOM i les TOM.. Qu’est-ce que tu penses de l’enseignement qui se ferait par le Web (la Toile)? Maman de Pierre dit que son fils consulte les horaires de train/qu’il cherche un numéro de téléphone sur son minitel. Elle a une richesse architecturale exceptionnelle: l’ Hôtel des Invalides. Il travaille sur Internet. (le TGV Atlantique/Méditerranéen... Paris . Les voyageurs attendent le départ/l’arrivée du train.. geofiziËke osobine. 7. kino. C’est de la part de qui? Un instant. les horaires de train. Les monuments les plus récents sont: la Grande Arche de la Défense.) Le mercredi ma sœur va à l’école de danse. La Suisse est un État de l’Europe centrale. les moyens de transport. la Cité des sciences et de l’industrie. C’est un/e sportif/ve qui fait régulièrement du sport. le Centre Pompidou. Rappelle/rappelez plus tard. pokrajine. obavijesti o polasku vlakova.. putovanja. le concert.. Raid Paris-Dakar est très célèbre..Nastavni plan i program za osnovnu πkolu E Francuski jezik 4. les dessins animés. 2. glazbala.. le satellite. (La Guadeloupe.. C’est une république confédérale (23 cantons) . on regardait des films français en version originale. la capitale. E E E E uporaba novih medija u uËenju francuskoga jezika (primjereno dobi uËenika) prezentacija individualnoga rada o nekoj obraenoj temi (kratki opis s pomoÊu postera. usporedba s Hrvatskom KljuËne strukture i izriËaji: les informations essentielles sur la France/Croatie. le téléphone.mobitel. la Seine. la Guyane française et la Réunion constituent les DOM). On distingue un climat atlantique. Francuska. le musée d’Orsay. le Louvre.. Le principal tournoi de tennis c‘est Roland-Garros... aplikacije. on se connectait à Internet.. c’est aussi les DOM et les TOM.Confédération suisse/hélvetique (CH). on jouait avec la console vidéo. klima. la ville lumière. Geografski pojmovi . 5.. La France ressemble à un hexagone. Est-ce que tu joues d’un instrument? (du piano/saxo(phone)/violon/ violoncelle. imenovati neke dræave frankofonoga govornoga podruËja (obraditi jednu)..... RAZRED Ëetvrta godina uËenja CJELINE I TEME 1. l’Eurostar. l’Opéra de la Bastille. Notre-Dame de Paris. primjerice. un climat continental et un climat méditerranéen.. Le Tour de France est l’épreuve cycliste la plus importante du monde. On a vu quelques pièces de Molière. Fête de la musique KljuËne strukture i izriËaji: Tous les soirs on regardait les clips vidéo. la pyramide du Louvre. la voie. STP/SVP laisser un message sur le répondeur.. automobilistiËki reliji... hotel KljuËne strukture i izriËaji: l’ agence de voyages. c’est la fête de la Musique. 186 . Na taj naËin i roditelji mogu sustavno pratiti proces uËenja i napredovanja svojega djeteta. 3.Dakar. internet. Nomme(z) les continents! 6. La nuit du 21 au 22 juin... ©port . Slobodno vrijeme. La France est divisée en 22 régions et 95 départements. la Géode. l’opéra. Nous voudrions acheter une caméra/un appareil photo numérique. kratka povijest.) prezentacija rezultata skupnoga rada (o nekoj od obraenih tema) postupno razvijanje samostalnog i zajedniËkog uËenja jednostavnim aktivnostima uËenike se postupno privikava na sposobnost vrjednovanja kolektivnoga /suradniËkoga rada kao i na razvijanje sposobnosti samoprocjene i samoocjenjivanja te meusobnog ocjenjivanja uËenika (primjerice. le Bol d’or motocycliste. Le TGV est le train à grande vitesse. administratif.. raËunalo. commercial et économique de la France.. gradovi. Notre hôtel dispose de 216 chambres confortables équipées de douche. Roland-Garros. J’ai un message sur mon portable (téléphone mobile). Nomme(z) et montre(z) sur la carte les montagnes/fleuves/mers et quelques rivières. telefoniranje. Genève abrite de nombreuses institutions de l’Organisation des Nations Unies (l’ONU). on naviguait sur Internet. U putniËkoj agenciji. aller à Malte/Madagascar/Chypre. glazbena/plesna πkola. aux Antilles. 7.

avoir lieu.æenskoga roda i mnoæine »lan E uporaba odreenoga/neodreenoga Ëlana Zamjenice E osobne zamjenice COD i COI (le.. izvan konteksta.. J’aime mieux la campagne.. . la. partir. je la trouve plus agréable. Donne(z) le meilleur de toi-même/ vous-mêmes pour sauver le paysage naturel.. zanimljivosti iz svakodnevnoga æivota.le Carnaval des animaux. . ont attaqué une banque avec des armes en plastique. Na kraju sedmoga razreda od uËenika se oËekuje znanje sljedeÊih jeziËnih struktura: Glagoli E prezent pravilnih/povratnih glagola (utvrivanje i proπirivanje) i prezent nepravilnih glagola venir... Il faut améliorer la qualité de l’air en ville. peu de temps avant la fermeture des pistes une skieuse s’est cassé la jambe. Umjetnost. pratiquer une activité physique Le tabac et l’alcool sont dangereux pour la santé.. priroda u opasnosti. ugroæene vrste. Ëasopisa i sl. slikarstvo . où E priloæna zamjenica en i y Pridjevi E pridjevi s dvama oblicima u muπkom rodu (nouveau.. 10.. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Do kraja Ëetvrte godine uËenja u 7.) Camille Saint-Saëns .impresionisti. primjerice.. la Valse. Nous n’acceptons pas les essais nucléaires. dire. il est tombé plus de deux mètres de neige sur la station de Saint-Véran dans les Hautes-Alpes. neuobiËajeni dogaaji.Hier après-midi... prednosti i nedostatci æivljenja na selu / u gradu KljuËne strukture i izriËaji: La nature/notre planète/l’ozone est en danger. recitacije. les. écouter les œuvres de Georges Bizet.. napisati reklamu za neku putniËku agenciju. GRAMATI»KE STRUKTURE Pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan. lancer des confettis aux fêtes du carnaval. Elle vient de changer ses habitudes alimentaires. bolesti modernoga doba KljuËne strukture i izriËaji: se maintenir en forme. le tableau de Claude Monet. Zgode i nezgode u dinamiËnom ritmu æivota. sortir. Camille SaintSaëns. pravilna ishrana. Les habitants des villes mènent une vie stressante qui provoque des maladies (crises cardiaques. LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja. les faits divers. que.. Zaπtita okoliπa.Dans la nuit de vendredi à samedi. sa musique de scène l’Arlésienne. Samson et Dalila.. lire. LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama za 7. Est-ce que ta maman prend de la tisane avant de se coucher? Oui. kad god je to moguÊe. KljuËne strukture i izriËaji: le musée d’Art moderne.) 12.. GramatiËka pravila i paradigme ne smiju se ispitivati izolirano. de la viande. vieux) E nepravilno stupnjevanje pridjeva (bon) E tvorba æenskoga roda opisnih pridjeva (kao sportif/sportive) 9. (son opéra -comique Carmen. 187 . écrire. tradicija i obiËaji KljuËne strukture i izriËaji: ovisno o blagdanima.. . 11. plus calme. Certaines espèces vont disparaître. manger la galette des rois le jour de l’Épiphanie. manger des beignets (en Croatie). razred.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 8. To bi iznosilo po svakom nastavnom satu prilikom obradbe novoga gradiva 6 do 7 leksiËkih jedinica usvojenih na razini samostalne produkcije. razredu osnovne πkole uËenici bi trebali usvojiti i samostalno se sluæiti s pribliæno 490 leksiËkih jedinica. conserver une bonne santé à tout âge. Francuski jezik IZBORNE TEME Pripremati recitacije/kratke igrokaze u okviru 10% nastavnih sati tijekom godine prema interesima uËenika i izboru uËitelja. attendre E futur simple pravilnih glagola (utvrivanje i ponavljanje) i gore navedenih nepravilnih glagola te kondicional sadaπnji E passé composé s glagolom avoir i être (utvrivanje i usustavljivanje) E imparfait (tvorba i uporaba) E passé récent (tvorba i uporaba) Imenice E tvorba . Maurice Ravel. vaænost zaπtite prirodnog okoliπa za sadaπnje i buduÊe naraπtaje.. a na razini razumijevanja i mehaniËkoga reproduciranja do 620 (pjesmice.. Il faut manger des produits “bio”/ fruits/ légumes/produits laitiers.Deux adolescentes qui voulaient imiter le héros de leur feuilleton préféré. lui. Istraæiti mjere koje poduzimaju pojedine dræave frankofonoga govornoga podruËja za oËuvanje okoliπa.) Elle a eu une dépression nerveuse. certaines plages sont polluées. Les forêts sont menacées par les pluies acides. izraivati tematske panoe. glazba Georges Bizet.. le Déjeuner sur l’herbe d’Edouard Manet. le peintre. UËenici postupno usvajaju gramatiËka nazivlja.. Blagdani. Zdravlje i moderan naËin æivljenja. beau.. KljuËne strukture i izriËaji: les faits divers.. postere. dont. kratki i jednostavni autentiËni Ëlanci iz novina. leur) E odnosne/upitne zamjenice qui..) (Maurice Ravel Boléro. le musée d’Orsay. tj. skeËevi). elle en prend presque tous les soirs. GramatiËke se strukture obrauju u kontekstu induktivnim putem.

obiËaji vezani uz blagdane.. te ih privikavati na prepoznavanje stereotipa i predrasuda. pourquoi. uljudnom ophoenju. drugim rijeËima treba razvijati empatiju prema drugome i drukËijem (primjerice. etniËkim.. izraæavanje ukusa i osobnoga stava prema neËemu. Vezne rijeËi (konektori) E d'abord. postavljanje pitanja/odgovaranje na pitanja...Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Brojevi E glavni brojevi od 1 do 100 (na pisanoj razini) E redni brojevi (na usmenoj razini) Prijedlozi E uporaba najuËestalijih prijedloga.) E reproduciranje reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom (jesne. predstavljanje sebe i drugoga.. glas r. nous. prezimena. imenovanje i opisivanje najËeπÊih zdravstvenih tegoba. usporeivanje predmeta. vous) E prilozi na -ment (specifiËnosti) E pogodbene reËenice (1. prihvaÊanje i odbijanje prijedloga. 188 . uporaba prijedloga u izrazima (en voiture. Treba im sustavno ukazivati na kulturalne sliËnosti i razliËitosti. uskliËne i upitne reËenice) E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka E verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu jednostavnih jeziËnih funkcija E sposobnost odgovaranja na pitanja koja se odnose na obraene strukture i teme E sposobnost postavljanja pitanja koja se odnose na obraene strukture i teme E sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenata uz izmjenu nekih elemenata prema predloπku i prema vlastitu nahoenju uËenika JEZI»NE FUNKCIJE Komunikacijski obrasci za pisanje razglednica/Ëestitaka /pisama. stanja i zbivanja. où. i kulturnim skupinama. Ti su sadræaji.) Dakle. imena. jamais. naredbe. opisivanje. GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA E sposobnost raspoznavanja. snalaæenje u prostoru. kroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje. snalaæenje u vremenu. te. izricanje æelje i uljudno traæenje. razred. obveza i duænosti. grupe (svi glagoli) E nepravilni glagoli boire/dormir/savoir/voir/offrir (u do sada obraenim vremenima i naËinima) E slaganje participa perfekta s objektom uz glagol avoir E pokazne zamjenice E osobne zamjenice COD i COI (me. imenovanje i opisivanje kulturnih znamenitosti. imenovanje. Isto tako. razumijevanja i solidarnosti meu pojedincima kao i meu socijalnim. radi razvijanja tolerancije. ukljuËujuÊi odgojne i socijalizirajuÊe. comment.) Prilozi E prilozi vremena i uËestali prilozi mjesta i naËina (tout près. tradiciji. vodeÊi raËuna o komparativnom pristupu sadræajima. ensuite. alors. traæenje i davanje informacija. izraæavanje zahtjeva. obiËajima. potvrivanje i nijekanje. izraæavanje osjeÊaja. u naËinu ponaπanja u komunikaciji i sl.. raspoloæenja. osoba.. ritmiËkih i intonacijskih/melodijskih osobina francuskoga jezika prema uzorku E sustavno uvjeæbavanje izgovora specifiËnih glasova francuskoga jezika (nazali. pour qui. pojava i situacija. predvianje buduÊih i prepriËavanje proπlih dogaaja. tip) E izuzetci u izgovoru nekih brojeva uz imenicu (hui(t) filles) E glavni brojevi od 100 do 1000 (na pisanoj razini) VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E pozorno sluπanje drugoga E uzvraÊanje na naputke i naredbe na stranom jeziku E razumijevanje izjavnih reËenica i pitanja te nekih zavisno-sloæenih reËenica E globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate tematike E usvajanje πto pravilnijeg izgovora i intonacije oponaπanjem izvornih govornika E uoËavanje razliËitog izgovora glasova i glasovnih skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski jezik i moguÊnost reproduciranja GOVORENJE: IZGOVOR. i 2. puis. izricanje odnosa u vremenu i prostoru. rien) Upitne rijeËi E qui. prepriËavanje sadræaja obraene tematike (nekoliko jednostavnih reËenica). razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih. avec qui Francuski jezik KULTURA I CIVILIZACIJA UËenicima treba ukazivati na sliËnosti i razliËitosti u hrvatskoj kulturi i kulturi nekih dræava frankofonoga govornoga podruËja.). Ëestitanje (blagdana. predlaganje. izricanje radnji iz bliske proπlosti. qu'est-ce que. voenje kratkoga dijaloga i rasprava o poznatoj temi. izricanje radnji. aktivna uporaba obraenih glagolskih vremena i naËina. roendana. kod uËenika treba razvijati svijest o ulozi vlastite i strane kulture. integrirani u predloæene nastavne teme za 7. correctement) E prilozi na -ment (pravilna tvorba) i prilog bien Negacija E pojaËana negacija (plus.uvodna reËenica u prezentu) Na razini prepoznavanja E osobitosti glagola 1. uËenike treba privikavati na prepoznavanje kulturno uvjetovanih razlika u znaËenju i uporabi pojedinih jeziËnih izriËaja. kao i na potrebu njihova uklanjanja. nijeËne. zahvaljivanje.. izricanje svojine i pripadnosti. quand. opisivanje pojava i situacija i odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba uz uporabu poznatih priloga. enfin ReËenice E neupravni govor (izjavne reËenice . izricanje vremena. obroci. izraæavanje atmosferskih prilika.

Jeanne d'Arc est l'image de la France. internet. Louis Pasteur. istraæivanja te izvoenje zakljuËaka u πkoli tijekom nastave i izvan πkole (istraæivaËko uËenje) E uporaba novih medija u uËenju francuskoga jezika (primjereno dobi uËenika) E prezentacija individualnoga rada o nekoj obraenoj 189 8. Georges Brassens. Après la mort de son époux. upute. Il a inventé la pasteurisation. Jeanne d’Arc. au mois de mai. Marie a reçu aussi le prix Nobel de chimie. apostrof. 3.. E E E E E E E E reproduciranje dijaloga u kojima uËenici samostalno mijenjaju neki element sposobnost sudjelovanja u dijalozima o poznatoj temi sudjelovanje u dramatizacijama recitiranje kraÊih autentiËnih pjesmica opisivanje slikovnoga predloπka imenovanje i opisivanje radnje povezivanje elemenata prethodno obraene priËe s pomoÊu aplikacija/slikovnih kartica izricanje kratkoga teksta uz slikovni predloæak kao poticaj (primjerice. podcrtavanje i sl. OtkriÊa i izumi. est considéré comme le premier héros national. Na taj naËin i roditelji mogu sustavno pratiti proces uËenja i napredovanja svojega djeteta. Napoléon Ier Bonaparte. est une actrice très connue. povijesne liËnosti: Vercingétorix. Louis Pasteur KljuËne strukture i izriËaji: Marie et Pierre Curie ont découvert le radium.. Vercingétorix. chimiste et biologiste français... À Cannes. Les cendres de Napoléon reposent aux Invalides à Paris.) E uporaba ilustracija radi lakπega razumijevanja sadræaja teksta E razvrstavanje leksika prema tematskim sadræajima E osamostaljivanje uËenika za sluæenje rjeËnikom u udæbeniku. (inventeur du cinématographe et précurseur du VII e art). Ils ont obtenu le prix Nobel de physique. Elle est considérée comme une heroïne nationale. Il a découvert le vaccin contre la rage. turistiËke obavijesti. elektronska poπta. Georges Hergé était un dessinateur belge.Louis. trema) E dopunjivanje reËenica rijeËima koje nedostaju (prema predloπku i prema vlastitu izboru uËenika) E slaganje ponuenih rijeËi/reËenica u logiËan slijed E pisanje Ëestitaka/pozivnica i kraÊega pisma prema predloπku E ispunjivanje obrasca s osobnim podatcima E pisanje kraÊega voenoga sastava E pisanje diktata na poznatu temu E samostalno snalaæenje u pisanju ispita znanja na temelju prethodno uvjeæbanih sadræaja STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM E uporaba vizualnih elemenata radi πto uspjeπnijega zapamÊivanja jeziËnih sadræaja (boje. SMS. 2. sedij. connais-tu? . Napoléon KljuËne strukture i izriËaji: Autrefois la France s'appelait la Gaule. Son frère Auguste a perfectionné la photographie... créateur de la microbiologie.est un éminent acteur de cinéma français/ . Céline Dion) film. un festival international de cinéma a lieu chaque année. exilé sur l'île d'Elbe et mort sur l'île de Sainte-Hélène.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu E Francuski jezik temi (kratki opis s pomoÊu postera. Slavni ljudi. Les frères Lumière . Pour beaucoup de Français.. bande dessinée..) PISANJE E uvjeæbavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora E uvjeæbavanje samostalnoga pisanja znakova u francuskom jeziku (akcenti. Kultura.) prezentacija rezultata skupnoga rada (o nekoj od obraenih tema) razvijanje samostalnoga i zajedniËkoga uËenja jednostavnim aktivnostima uËenike se postupno privikava na sposobnost vrjednovanja kolektivnoga/suradniËkoga rada kao i na razvijanje sposobnosti samoprocjene i samoocjenjivanja te meusobnog ocjenjivanja uËenika (EJP). KljuËne strukture i izriËaji: Quel(le)s chanteurs/euses de rap/rock/pop. chef des Gaulois. Marie i Pierre Curie. tradicionalna / suvremena francuska πansona (Edith Piaf.BD. RAZRED peta godina uËenja CJELINE I TEME 1.. à partir de 1895 il a tourné de nombreux films. aplikacije.. crteæi. dvojeziËnim i jednojeziËnim rjeËnikom E privikavanje na samostalno zakljuËivanje (analogija na temelju primjera) E postupno stjecanje znanja na temelju promatranja. jelovnik. . kazaliπte. slikovnim. strip) sposobnost prepriËavanja dogaaja u proπlosti. braÊa Lumière. né en Corse.. empereur français. créateur du personnage de Tintin.. sadaπnjosti i buduÊnosti (nekoliko jednostavnih reËenica) E E E »ITANJE E glasno Ëitanje tekstova koji sadræe poznate strukture i leksik poπtujuÊi naglasak i intonaciju E izraæajno Ëitanje dijaloga/tekstova E Ëitanje po ulogama E svladavanje i primjena reËeniËne intonacije E razumijevanje kraÊih tekstova poznatoga sadræaja E Ëitanje i razumijevanje kraÊih izvornih poruka (plan grada.

. razreda KljuËne strukture i izriËaji: Le système éducatif français est divisé en trois niveaux (primaire. ksenofobija. la générosité. on a créé le Sidaction pour soutenir la recherche sur le sida et les associations d'aide aux malades.. Blagdani. parkovi prirode. de la IX e symphonie de Beethoven. les institutions. Europska unija.. L'Union européenne.. kazaliπte . le respect. les réserves naturelles.. font partie des chefs-d'œuvre de la littérature française. pronaÊi na internetu aktualne obavijesti na zadanu temu te nakon izlaganja uËenika napisati saæetak (timski rad).. Il a écrit de nombreuses œuvres: NotreDame de Paris.. La comédie humaine de Balzac. les animaux.. les plantes sont protégés.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 4. Stop nasilju . Le Monde sans soleil. Qu'est-ce que signifie le sigle UNICEF et quelle est la mission de cette organisation?. sliËnosti i razlike. Payer une femme moins qu'un homme pour le même travail. secondaire et supérieur). izbor srednje πkole nakon 8. KljuËne strukture i izriËaji: Dans la société d'aujourd'hui.) Les parents pensent que les enfants à l'âge de 14/15 ans sont un peu jeunes pour sortir le soir avec des amis et pour rentrer trop tard chez eux. la tolérance. Les États membres et leurs capitales sont. rezervati u Hrvatskoj i Francuskoj. En France. elle est partout dans la société et même dans les établissements scolaires. rasna i vjerska snoπljivost.. Victor Hugo est un des plus célèbres écrivains français. de Jacques Prévert. moguÊi uzroci i posljedice nasilja.. Ce sont des endroits où les paysages. neprihvatljivo ponaπanje.. être connu.. La nuit du 14 juillet on tire des feux d'artifice dans toute la France. odlomci iz Les Misérables. une société multiculturelle. Selon toi/vous qu'estce qui est le plus important pour réussir sa vie? (avoir un métier/être entouré de gens que l'on aime.Victor Hugo. la poésie de Paul Verlaine. nasilje u πkoli. KljuËne strukture i izriËaji: Un Européen /uneEuropéenne.. poezija . IZBORNE TEME Pripremati recitacije/ igrokaze za mlade u okviru 10% nastavnih sati tijekom godine prema interesima uËenika i izboru uËitelja. se parler vraiment au lieu de communiquer avec un portable. des brutalités. En 1994. le disco.. Les Misérables.... la pauvreté. trop de films montrant des crimes.solidarnost na djelu.Molière. Il a essayé de sauver les mers et les océans. izlasci.) et de livres. 8. combien de pays at-elle réunis? Décris le drapeau européen! L'hymne européen est l'Ode à la joie.. dræavni praznici KljuËne strukture i izriËaji: leksik ovisno o blagdanima. les parcs naturels régionaux. Compare(z) le système éducatif français avec le nôtre! Avant de choisir votre type d'études secondaires vous pouvez demander les informations à un conseiller d'orientation. KljuËne strukture i izriËaji: La violence augmente de jour en jour dans le monde entier. 10. 190 . avoir de l'argent. Jacques Prévert..... JacquesYves Cousteau KljuËne strukture i izriËaji: Les parcs nationaux sont placés sous le contrôle de l’État.. KljuËne strukture i izriËaji: Les pièces de Molière. otuenost KljuËne strukture i izriËaji: la famine.. Europa juËer i danas.. la sécheresse/l'aridité du sol. Knjiæevnost.. est l' auteur de nombreux films sur le monde sous-marin (Le Monde du silence. donner et tendre la main aux autres. roman ... Le passage d’adolescence à l’âge adulte est parfois vraiment difficile. au lieu de rester des heures et des heures devant la télévision. l'anniversaire. la flore et la faune. les libertés publiques. europska himna.. izraivati tematske panoe. 6. l'école est obligatoire jusqu'à 16 ans.. postere. Obraditi legendu o Jeanne d’Arc.Paul Verlaine. l'Homme qui rit. viπejeziËnost. La Déclaration universelle des droits de l'homme votée par L'ONU définit les droits individuels. Le respect des autres est le refus du racisme. multikulturalnost.. profesionalna orijentacija. c'est dur d'être jeune. 7. æivot i problemi mladih.. druæenja. glad. Odnos mladi/odrasli. Francuski jezik Problemi ËovjeËanstva. Deklaracija o pravima Ëovjeka i djeteta. izvatci iz komedija. l'intérêt visà-vis d'autres cultures. VijeÊe Europe. Jacques-Yves Cousteau. ©kolski sustav u Hrvatskoj i Francuskoj... 9. siromaπtvo.. 5.. la fête des amoureux-le 14 février. Il faut se battre: contre la ségrégation/la xénophobie.. jednakost spolova. bolesti suvremenoga druπtva. Il y a trop de programmes violents à la télévision. est-ce que c'est juste? Dis-moi ce que tu en penses? Il faut respecter les parents. 11.. Les gens devraient marcher au lieu de courir. le tourisme. Le Palais de l'Europe à Strasbourg est le siège du Conseil de l'Europe et du Parlement européen... Deklaracija o principima snoπljivosti (tolerancije).. primjerice. la solidarité. Poznati nacionalni parkovi...

pravila u pisanju E nepravilna mnoæina imenica E imenice kod kojih se u mnoæini mijenja samo Ëlan (primjerice. razredu osnovne πkole uËenici bi trebali usvojiti i samostalno se sluæiti s pribliæno 650 leksiËkih jedinica. offrir. razred. u drugom stranom jeziku predvia se doseg razine A1+ prema deskriptorima definiranim u ZajedniËkom europskom referentnom okviru za jezike: uËenje. naredbe. postavljanje pitanja/odgovaranje na pitanja. qu'est-ce que.. eksplicitno uz uporabu gramatiËkoga nazivlja i usustavljivanje gradiva iz prethodnih razreda. osjeÊaja i iza veznika afin que.. . opisivanje. mjesta i naËina E stupnjevanje priloga (pravilno) i stupnjevanje priloga bien. kritike. predstavljanje sebe i drugoga. la. Negacija E pojaËana negacija (plus. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËka se znanja usvajaju analitiËki. Ëestitanje (blagdana.). jamais. Na kraju osmoga razreda. lui leur) E utvrivanje odnosnih zamjenica i neodreene zamjenice on Pridjevi E utvrivanje æenskoga roda i mnoæine E slaganje pridjeva s imenicom u rodu i broju Brojevi E izuzetci u izgovoru nekih brojeva uz imenicu (hui(t) filles/si(x) livres) E glavni brojevi od 1 do 1000 (na pisanoj razini) 191 JEZI»NE FUNKCIJE Komunikacijski obrasci za pisanje razglednica / Ëestitaka / pisama. izricanje namjere i pogodbe. usporeivanje predmeta. obveza i duænosti. i 3. prihvaÊanje i odbijanje prijedloga. pojava i situacija. raspoloæenja. skupine (utvrditi) i nauËiti nepravilne glagole connaître. Ispitivanje gramatiËkih pravila i paradigmi izvan konteksta situacije nije dopuπteno. de qui/quoi ReËenice E 1. COI (le. où. recitacije. voir. voenje kratkoga dijaloga i rasprava o poznatoj temi. samokritike. uvodna reËenica u prezentu) E odnosne reËenice E izricanje namjere (pour/afin de + infinitiv) E izricanje potrebe / zabrane / upozorenja (il faut /faudrait. vous) E posvojne zamjenice E pokazne zamjenice E prilozi na -ment (specifiËnosti) ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Do kraja pete godine uËenja u 8. skeËevi. aktivna uporaba obraenih glagolskih vremena i glagolskih naËina (zapovjedni naËin i kondicional sadaπnji). opisivanje pojava i situacija i odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba sluæeÊi se poznatim prilozima. izraæavanje zahtjeva. te.. pouËavanje. To bi iznosilo po svakom nastavnom satu prilikom obradbe novoga gradiva 7 do 8 leksiËkih jedinica usvojenih na razini samostalne produkcije.). nous. découvrir. a na razini razumijevanja i mehaniËkoga reproduciranja do 800 (pjesmice. tip pogodbenih reËenica E neupravni govor (direktna pitanja i zapovjedni naËin. izraæavanje atmosferskih prilika potvrivanje i nijekanje. PreporuËuje se usvajati gramatiËke strukture u situacijama svakodnevnoga æivota ili na tekstovima s aktualnim temama. falloir. predlaganje. traæenje i davanje informacija. pourquoi. izricanje vremena. izricanje aktivnih i trpnih radnji. quand. avec qui. zabrane i upozorenja. suosjeÊanja. i 2.. vrednovanje. 2. il est nécessaire/interdit/dangereux de + infinitiv) Na razini prepoznavanja E pluskvamperfekt E il faut + konjunktiv prezenta najËeπÊih tematskih glagola E konjunktiv uz glagole htijenja. des gratte-ciel) »lan E uporaba Ëlana u ustaljenim izrazima E izostavljanje Ëlana Zamjenice E utvrivanje naglaπenih osobnih zamjenica u nominativu i nenaglaπenih COD. osoba. zahvaljivanje. prepriËavanje sadræaja na temelju obraene tematike i primjena u nekoj sliËnoj situaciji (nekoliko reËenica). izricanje æelje i uljudno traæenje. izraæavanje slaganja i neslaganja. rap. izraæavanje osjeÊaja. pour que E slaganje vremena E slaganje participa perfekta s objektom uz glagol avoir E osobne zamjenice COD i COI (me. a to znaËi da u prethodno navedenim podruËjima jeziËne djelatnosti uËenici postiæu razinu viπu od A1. LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama za 8. rien. izraæavanje ukusa i osobnoga stava prema neËemu. boire. tj. naredbe. izricanje potrebe. dormir. les. snalaæenje u vremenu. pour qui. snalaæenje u prostoru. savoir E gerund (le gérondif) E voix passive Imenice E imenice s razliËitim oblicima za muπki i æenski rod E mnoæina imenica. imenovanje. comment.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik E redni brojevi do 21 (na pisanoj razini) Prijedlozi E uporaba najuËestalijih prijedloga E uporaba prijedloga u ustaljenim izrazima Prilozi E prilozi vremena. roendana. personne) Upitne rijeËi E qui. izricanje odnosa u vremenu i prostoru. ali ne uspijevaju u svim vjeπtinama doseÊi razinu A2. Glagoli E sva do sada obraena vremena i naËini glagola 1.

) E reproduciranje reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom (jesne. Senzibilizacija uËenika i ukazivanje na kulturalne sliËnosti i razliËitosti vrπi se kroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje. predmeta i situacija sposobnost izraæavanja osobnih nazora. podcrtavanje i sl. zakljuËaka izricanje kratkoga teksta uz slikovni predloæak kao poticaj (primjerice. tradiciji. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih. vodeÊi raËuna o komparativnom pristupu sadræajima. uskliËne i upitne reËenice) E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka E verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu jednostavnih jeziËnih funkcija E odgovaranje na pitanja koja se odnose na obraene strukture i teme E postavljanje pitanja koja se odnose na obraene strukture i teme E sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenata uz izmjenu nekih elemenata prema predloπku i prema vlastitu nahoenju uËenika E reproduciranje dijaloga u kojima uËenici samostalno mijenjaju neki element E sposobnost sudjelovanja u dijalozima i diskusijama o poznatoj temi 192 »ITANJE E glasno Ëitanje tekstova koji sadræe poznate strukture i leksik poπtujuÊi naglasak i intonaciju E izraæajno Ëitanje dijaloga/tekstova E Ëitanje po ulogama E svladavanje i primjena reËeniËne intonacije E razumijevanje kraÊih tekstova poznatoga sadræaja E Ëitanje i razumijevanje izvornih poruka. Isto tako. dvojeziËnim. razgovor o iskustvima. slikovnim. Svi ti sadræaji. jednojeziËnim i viπejeziËnim rjeËnikom E privikavanje na samostalno zakljuËivanje (analogija na temelju primjera) E postupno stjecanje znanja na temelju promatranja. E E E E E E Francuski jezik sposobnost traæenja informacija i objaπnjenja sudjelovanje u dramatizacijama recitiranje kraÊih autentiËnih pjesmica opisivanje slikovnoga predloπka imenovanje i opisivanje radnje povezivanje elemenata prethodno obraene priËe s pomoÊu aplikacija/slikovnih kartica sposobnost uporabe nekoliko reËenica za opisivanje osoba. apostrof. aplikacije.. istraæivanja te izvoenje zakljuËaka u πkoli tijekom nastave i izvan πkole (istraæivaËko uËenje) E uporaba novih medija u uËenju francuskoga jezika (primjereno dobi uËenika) E prezentacija individualnoga rada o nekoj obraenoj temi (kratki opis s pomoÊu postera. TV programa.. obiËajima.. radi razvijanja tolerancije i empatije prema drugome i drukËijem (primjerice. reklama.. uljudnom ophoenju. PISANJE E uvjeæbavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora E uvjeæbavanje samostalnoga pisanja znakova u francuskom jeziku (akcenti. crteæi.. kao i na potrebu njihova uklanjanja. trema) E dopunjivanje reËenica rijeËima koje nedostaju (prema predloπku i prema vlastitu izboru uËenika) E slaganje ponuenih rijeËi/reËenica u logiËan slijed E pisanje Ëestitaka/pozivnica i kraÊega pisma prema predloπku E pisanje kraÊega voenoga sastava E pisanje diktata na poznatu temu E samostalno snalaæenje u pisanju ispita znanja na temelju prethodno uvjeæbanih sadræaja STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM E uporaba vizualnih elemenata radi πto uspjeπnijega zapamÊivanja jeziËnih sadræaja (boje. ritmiËkih i intonacijskih/melodijskih osobina francuskoga jezika prema uzorku E sustavno uvjeæbavanje izgovora specifiËnih glasova francuskoga jezika (nazali. odabranih tekstova iz tiska/Ëasopisa. uputa za uporabu.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KULTURA I CIVILIZACIJA UËenicima treba sustavno ukazivati na sliËnosti i razliËitosti u hrvatskoj kulturi i kuturi nekih dræava frankofonoga govornoga podruËja. razred.. internet. sedij. kulturni πok. integrirani su u navedene nastavne teme za 8.. strip) E E E VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E pozorno sluπanje drugoga E uzvraÊanje na naputke i naredbe na stranom jeziku E razumijevanje izjavnih reËenica i pitanja te nekih zavisno-sloæenih reËenica E globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate tematike E usvajanje πto pravilnijeg izgovora i intonacije oponaπanjem izvornih govornika E uoËavanje razliËitog izgovora glasova i glasovnih skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski jezik i moguÊnost reproduciranja GOVORENJE: IZGOVOR.) Dakle.) E uporaba ilustracija radi lakπega razumijevanja sadræaja teksta E razvrstavanje leksika prema tematskim sadræajima E osamostaljivanje uËenika za sluæenje rjeËnikom u udæbeniku. nijeËne. æelja.) . privikavati ih na prepoznavanje stereotipa i predrasuda.. GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA E sposobnost raspoznavanja.. uËenike treba privikavati na prepoznavanje kulturno uvjetovanih razlika u znaËenju i uporabi pojedinih jeziËnih izriËaja. ukljuËujuÊi odgojne i socijalizirajuÊe. u naËinu ponaπanja u komunikaciji i sl. glas r. SMS-a. kod uËenika treba razvijati svijest o ulozi vlastite i strane kulture.

. Na taj naËin i roditelji mogu sustavno pratiti proces uËenja i napredovanja svojega djeteta. CDRom. radne biljeænice.) uporaba i moguÊnost izbora najuËinkovitijih i najsuvremenijih strategija u uËenju jezika razvijanje samostalnoga i zajedniËkoga uËenja razvijanje odgovornosti svakoga pojedinca prema skupini uËenika koji rade na zajedniËkome zadatku jednostavnim aktivnostima uËenike se postupno privikava na sposobnost vrjednovanja kolektivnoga/ suradniËkoga rada kao i na razvijanje sposobnosti samoprocjene i samoocjenjivanja te meusobnog ocjenjivanja uËenika (EJP)..Nastavni plan i program za osnovnu πkolu E Francuski jezik E E E E E prezentacija rezultata skupnoga rada (o nekoj od obraenih tema) uporaba udæbenika. 193 . DVD. televizija. gramatike i drugih izvornih materijala (internet.

. umjetniËkom. rosso.. vrednovanje. a i nekim hrvatskim narjeËjima.. uËenik i izvanπkolska okolina. stai? ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama. Imenovanje osoba: predstavljanje prijatelja i Ëlanova uæe obitelji KljuËne strukture i izriËaji: Questo è. Primjerice. due. brojanje uËenika i poznatih predmeta KljuËne strukture i izriËaji: uno. dammi… Prego… Grazie! 6.. RAZRED prva godina uËenja CJELINE I TEME 1. 79. una matita./questa è. una gomma. Tijekom 1. U nastavi talijanskoga kao stranoga jezika u osnovnim πkolama uËitelji Êe poticati uËenike da sami pronau meukulturalne i meujeziËne utjecaje. Leksik se cikliËki ponavlja.. grande. il Capodanno. questo è. kao materinski jezik pripadnika talijanske nacionalne manjine. 194 4. 3. VijeÊe Europe... Upravo su zato u hrvatskom knjiæevnom jeziku. 2005.1 navedeni su u zajedniËkom Uvodu za strane jezike. Predstavljanje KljuËne strukture i izriËaji: Chi sei? Io sono? Come ti chiami? Mi chiamo… Chi è? È… Komunikacijski obrasci pri susretu KljuËne strukture i izriËaji: Come Bene/benissimo/male. igre i igraËke.. do 8. 8. pouËavanje. il Natale. ZajedniËki europski referentni okvir za jezike: uËenje. Pozdravi: pri susretu i opraπtanju na neformalnoj i formalnoj razini KljuËne strukture i izriËaji: Ciao! Buon giorno! Buona sera! Arrivederci! 2. uvjetovana zemljopisnom blizinom.. do 8. Pojam broja: odreivanje broja predmeta od 1 do 10.. pouËavanje. Proslava roendana: Ëestitanje i izricanje æelja KljuËne strukture i izriËaji: Buon compleanno! Tanti auguri! IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodne recitacije.? Questa è. gospodarstvenom i politiËkom planu. la Pasqua. 9.. UËenik i πkolsko okruæenje: osnovni opis πkolskoga prostora. i kao jezik druπtvene sredine u dvojeziËnim podruËjima RH. razreda). Osnovni rjeËnik uz tradicionalne blagdane: nazivi blagdana. tre… Quanti… ci sono? Quante… ci sono? Izricanje dobi: izricanje vlastite dobi i dobi prijatelja KljuËne strukture i izriËaji: Quanti anni hai? (Ne) ho… Quanti anni ha? (Ne) ha… Opis osoba i stvari: odreivanje veliËine i prepoznavanje osnovnih boja KljuËne strukture i izriËaji: Com’è. ©kolska knjiga. . il papà/la mamma /il fratello. Razredni meujezik: osnovne naredbe i uljudno ophoenje KljuËne strukture i izriËaji: Alzati! Alzatevi! Prendi! Prendete! Ripeti! Ripetete! Per favore signora… Per favore. Odgojni i obrazovni ciljevi nastave talijanskoga jezika i opis razina obrazovnih postignuÊa prema ZajedniËkom europskom referentnom okviru za jezike: uËenje.. a na planu razumijevanja i mehaniËkog usvajanja i globalne uporabe do 200 leksiËkih jedinica. Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne uvodi se viπe od 4 do 5 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik TALIJANSKI JEZIK UVOD U osnovnim πkolama u Republici Hrvatskoj talijanski jezik je zastupljen je kao prvi strani jezik (od 1.. Stoljetna povezanost Hrvatske i Italije. la Befana. godine uËenja jezika predvia se aktivna uporaba oko 120 leksiËkih jedinica. 2 Vidi str. pribora i πkolskih aktivnosti KljuËne strukture i izriËaji: Che cos’è? È un libro.? Come sono. Buon Natale! Felice Capodanno! 11. 7.. razreda). povijesnom.? Sì.2 5. 1 Usp. kao drugi strani jezik (od 4.? Piccolo. Zagreb. parlo. verde. 10. Sadræaji se proπiruju dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih sadræaja. dovela je do mnogostrukih dodira na druπtveno-kulturoloπkom. pjesmice i brojalice. vrednovanje. scrivo. Talijanski kao prvi strani jezik 1. un quaderno. prisutni utjecaji talijanskoga jezika na leksiËkom i morfosintaktiËkom planu. Ascolto. Ëestitanje KljuËne strukture i izriËaji: San Niccolò.

predstavljanje sebe i drugih.. razumijevanja i globalne uporabe) E globalno razlikovanje jednine i mnoæine muπkog i æenskog roda imenica »lan (razina prepoznavanja. razumijevanja i globalne uporabe) E neodreeni Ëlan i odreeni Ëlan uz imenice u jednini i mnoæini muπkog i æenskog roda Pridjevi (razina prepoznavanja. polugodiπtu) PISANJE E preslikavanje izdvojenih rijeËi i kraÊih reËenica prema grafijskomu predloπku E slaganje rijeËi iz predloæenoga niza slova STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM E postupno usvajanje osnovnih strategija pamÊenja znaËenja rijeËi i gramatiËkih struktura uz koriπtenje vizualnih i auditivnih poticaja E izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava E postupno koriπtenje biljeænice i udæbenika uz izradbu osobnoga slikovnog rjeËnika E stjecanje znanja na osnovi promatranja i izvoenja zakljuËaka tijekom nastave izvan uËionice . i globalne uporabe) E glagoli essere i avere. licu jednine prezenta u potvrdnom i nijeËnom obliku E imperativ u okviru tematskih podruËja na razini razumijevanja 2. likovne i zvukovne) poticaje E sposobnost postavljanja jednostavnih pitanja u okviru obraenih tematskih sadræaja i odgovaranja na takva pitanja. glasno Ëitanje u skupini ili individualno (pojedinaËno) (u 2. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti dobi uËenika. prva tri lica prezenta u potvrdnom i nijeËnom obliku E uËestali glagoli vezani uz tematska podruËja u 1. prigodne brojalice i pjesmice. prezent glagola essere. Ëestitanje blagdana i roendana. lice jednine i 2. primjerice. nijeËnom i upitnom obliku u kontekstu situacije E imperativ u okviru tematskih podruËja E mnoæina osobnih zamjenica E brojevi do 31 kod odreivanja datuma u mjesecu JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura obradit Êe se: pozdravljanje na neformalnoj i formalnoj razini. 2. KULTURA I CIVILIZACIJA U pristupu kulturoloπkim. i 3. GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA E sposobnost raspoznavanja. razumijevanja. nijeËnom i upitnom obliku prezent glagola chiamarsi u potvrdnom. »ITANJE E pamÊenje grafijske slike rijeËi i izdvojenih reËenica na razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E neverbalno i verbalno reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vizualnog (slikovnog) i auditivnoga jeziËnog sadræaja E razumijevanje kraÊih reËenica i pitanja GOVORENJE: IZGOVOR. nego ih uËenici pamte. osnovni komunikacijski obrasci 195 Talijanski jezik uljudnog ophoenja. imenovanje i opis predmeta i osoba. opis stvari. razumijevanja i globalne uporabe) E prilozi vremena i uËestali prilozi mjesta ReËenice E jednostavne reËenice od 2 do 4 elementa u potvrdnom i nijeËnom obliku E osnovne upitne reËenice s Chi? Che cosa? Quanto? Dove? Come? Na razini prepoznavanja E oblici za mnoæinu. E sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijama prema zadanomu predloπku E sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenu nekih elemenata E sposobnost koriπtenja viπe jednostavnih reËenica u nizu (2 do 3) za predstavljanje sebe. naglasnih i intonacijskih znaËajki talijanskoga jezika prema zvuËnome uzorku E sposobnost verbalnoga reagiranja na verbalne i neverbalne (gestualne. Glagoli (razina prepoznavanja. potvrivanje i nijekanje. komunikacijski obrasci uljudnog ophoenja. avere i nekih uËestalih glagola u potvrdnom. traæenje usluge i zahvaljivanje. razumijevanja i globalne uporabe) E razlikovanje jednine i mnoæine muπkoga i æenskoga roda uËestalih pridjeva E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju Brojevi (razina uporabe) E glavni brojevi od 0 do 10 Prijedlozi E na razini razumijevanja i globalne uporabe E uËestali prijedlozi u jeziËnim obrascima Prilozi (razina prepoznavanja. razumijevanja i globalne uporabe) E osobne zamjenice za prva tri lica jednine E pokazne zamjenice Imenice (razina prepoznavanja. usvajaju i koriste globalno u strukturama koje su povezane s prigodom.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture ne tumaËe eksplicitno. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih. ritmiËkih. oslovljivanje. talijanska vlastita imena i prezimena. Ëestitanja i svetkovanja blagdana. lice mnoæine Zamjenice (razina prepoznavanja. izraæavanje vlastite dobi. Postupno se uoËavaju sliËnosti i kulturoloπke razlike uz razvijanje razumijevanja i tolerancije prema razliËitostima.

? Nel primo/nel secondo/nel terzo banco.. Fa caldo. licu jednine prezenta te u 1. Hrana i piÊe: imenovanje pojmova. do 5.... 6. razumijevanja i uporabe.. Non mi piace... gioco. sotto. i banchi. Pozdravi: pozdravi pri susretu i opraπtanju na neformalnoj i formalnoj razini KljuËne strukture i izriËaji: Ciao! Buon giorno! Buona sera! Arrivederci! ArrivederLa! Buona notte!.. Questi sono. il pesciolino. l’astuccio. licu mnoæine prezenta u potvrdnom i nijeËnom obliku E imperativ u okviru tematskih podruËja na razini razumijevanja.. Chi è? È… Questo è.. il latte. 2. Come fa.. il gatto.. la penna.Tijekom 2.. Moj dom: imenovanje prostorija u kuÊi. i 3. razumijevanja i globalne uporabe) E osobne zamjenice za prva tri lica jednine i 1. disegno.. gioco. i libri...? Sopra. Pri obradbi novoga leksiËkog gradiva ne uvodi se viπe od 5 do 6 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu...... KljuËne strukture i izriËaji: Quanti.. razumijevanja i globalne uporabe) E essere i avere. RAZRED druga godina uËenja CJELINE I TEME 1. prva tri lica prezenta u potvrdnom i nijeËnom obliku... KuÊni ljubimci: osnovni opis i glasanje KljuËne strukture i izriËaji: Che animale hai? Che animale ti piace? Il cane. La pizza./Ci sono.? postupni razvoj svijesti o pripadnosti skupini uËenika koji rade na zajedniËkom zadatku usvajanja talijanskoga jezika 2.. Com’è..? Mi piace.. snalaæenje u prostoru. i 3.. Blagdani i svetkovine: imenovanje blagdana. lice mnoæine Zamjenice (razina prepoznavanja. 196 . godine uËenja jezika predvia se aktivna uporaba oko 200 leksiËkih jedinica. Prepoznavanje i imenovanje predmeta: πkolski pribor i πkolski prostor. Ëestitanje KljuËne strukture i izriËaji: Buone feste! Buon Natale! Felice Anno Nuovo! Buona Pasqua! Auguri! Talijanske maske: Arlecchino! Pulcinella! IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodne recitacije. 7. Dani u tjednu i godiπnja doba: imenovanje dana u tjednu i godiπnjih doba KljuËne strukture i izriËaji: Che giorno è? È lunedì. Atmosferske prilike: opisivanje trenutaËne vremenske situacije KljuËne strukture i izriËaji: Che tempo fa? Fa bel tempo... a na planu razumijevanja do 250 leksiËkih jedinica. 3.? Dove sono. 8.. Dov’è. 8..? C’è. il panino.. Che cosa fai a scuola? A scuola leggo. Fa brutto tempo.. aktivnosti u πkoli KljuËne strukture i izriËaji: Che cosa c’è. pjesmice i brojalice.... Nella mia stanza scrivo i compiti. 10 libri/matite. Moja obitelj: predstavljanje vlastite obitelji KljuËne strukture i izriËaji: mio. la limonata. la pasta.. Che cosa fai nel soggiorno? Guardo la televisione. il canarino.. 11. Che stagione è? È primavera...ci sono? Ci sono 5. il prosciutto... c'è i ci sono E uËestali glagoli vezani uz tematska podruËja u 1. tuo. Questa è.. a sinistra.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu E Talijanski jezik 9.l’acqua. Pojam broja: brojevi od 1 do 20 i redni brojevi od 1. lice mnoæine E pokazne zamjenice 4. na razini prepoznavanja.. il formaggio.. Ci sono le nuvole...... 5. 10. tua... il cioccolato. Predstavljanje: predstavljanje sebe i drugih osoba./Quante.. suo. Nello zaino/nella cartella c’è.. il pane. komunikacijski obrasci pri susretu KljuËne strukture i izriËaji: Chi sei? Sono. Leksik se cikliËki ponavlja... ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama. usvajaju i koriste globalno u strukturama koje su povezane sa situacijom.. scrivo.. i 3. Fa freddo. aktivnosti u kuÊi KljuËne strukture i izriËaji: Dov’è. la tartaruga. 2. lice jednine i 2. Che cosa fai in cucina? Mangio. 2... le sedie. Piove. Queste sono..... Questa è la mia mamma/mia nonna/mia sorella... a destra..? Piccolo/grande. bello/brutto. Nella classe ci sono: la lavagna. izraæavanje osobnih stavova prema jelu i piÊu KljuËne strukture i izriËaji: Che cosa mangi? Che cosa bevi? Ti piace.. sua.. Nevica.. i quaderni.... GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture ne tumaËe eksplicitno nego ih uËenici pamte.... Glagoli (razina prepoznavanja. Questo è il mio papà/mio nonno/mio fratello.. mia. C’è il sole./ci sono..

razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih. negativnom i upitnom obliku. reËenica. izraæavanje vlastite dobi.. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti dobi uËenika. GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA E sposobnost prepoznavanja. i nekih uËestalih pravilnih i nepravilnih glagola u pozitivnom. izraæavanje koliËine.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Imenice (razina prepoznavanja. Oblici Ti piace. glasno Ëitanje kraÊih reËenica i dijaloga u skupini ili pojedinaËno (individualno) E Ëitanje abecede PISANJE E preslikavanje rijeËi i reËenica prema grafijskomu predloπku E odabir zaokruæivanjem ili podcrtavanjem E sposobnost pisanja prema uzorku E popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju (prema uzorku) te pisanje kraÊih reËenica STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM E postupno usvajanje pamÊenja znaËenja rijeËi i gramatiËkih struktura uz koriπtenje vizualnih i auditivnih poticaja E izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava i sposobnost organizacije prostora u biljeænici E koriπtenje udæbenika i biljeænice uz izradbu osobnoga slikovnog rjeËnika E stjecanje znanja na osnovi promatranja i izvoenja zakljuËaka tijekom nastave izvan uËionice i πkole E postupni razvoj svijesti o pripadnosti skupini uËenika koji rade na zajedniËkom zadatku usvajanja talijanskoga jezika 197 . Ëestitanje blagdana i roendana. Talijanski jezik VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E neverbalno i verbalno reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vizualnog (slikovnog) i auditivnoga jeziËnog sadræaja E razumijevanje kraÊih reËenica i pitanja GOVORENJE: IZGOVOR. razumijevanja i globalne uporabe) E neodreeni i odreeni Ëlan uz imenice u jednini i mnoæini muπkog i æenskoga roda Pridjevi E razlikovanje jednine i mnoæine muπkog i æenskog roda pridjeva E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju E posvojni pridjevi u 1. Postupno se uoËavaju sliËnosti i kulturoloπke razlike uz razvijanje razumijevanja i tolerancije prema drugaËijem. avere. Usvajaju se komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja. izraæavanje vlastitog glediπta... 2. prigodne brojalice i pjesmice. brojalica i pjesmica E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i neverbalne (gestualne. osnovni komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja. izricanje pripadanja. KULTURA I CIVILIZACIJA U pristupu kulturoloπkim. Ëestitanja i svetkovanja blagdana.? Mi piace. licu jednine muπkog i æenskoga roda Brojevi E glavni brojevi od 1 do 20 E redni brojevi do 5 Prijedlozi E na razini razumijevanja i globalne uporabe uËestali prijedlozi u jeziËnim uzorcima Prilozi E prilozi vremena i uËestali prilozi mjesta ReËenice E jednostavne reËenice od 2 do 4 elementa u potvrdnom i nijeËnom obliku E upitne reËenice s Chi? Che cosa? Quanto? Dove? Come? Dov'è? Com'è? Na razini prepoznavanja E oblici za mnoæinu prezenta glagola essere. likovne i zvukovne) poticaje E sposobnost postavljanja i odgovaranja na jednostavna pitanja u okviru obraenih tematskih sadræaja E sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijama prema zadanomu predloπku E sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenu nekih elemenata E sposobnost koriπtenja viπe reËenica u nizu pri opisivanju osoba i predmeta »ITANJE E pamÊenje grafijske slike rijeËi i izdvojenih reËenica na razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka.. i 3. razumijevanja i globalne uporabe) E globalno razlikovanje jednine i mnoæine te muπkog i æenskoga roda imenica »lan (razina prepoznavanja. naglasnih i intonacijskih osobina talijanskog jezika prema zvuËnom uzorku E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih akustiËnih uzoraka izdvojenih rijeËi. predstavljanje sebe i drugih. imenovanje i opis predmeta i osoba. ritmiËkih. Mi piacciono E imperativ u okviru tematskih podruËja E osobne zamjenice u mnoæini E uporaba Ëlana uz imenice za rodbinske odnose uz koje stoji prisvojni pridjev E glavni brojevi do 31 kod oznaËavanja datuma E redni brojevi do 12 za odreivanje slijeda mjeseci JEZI»NE FUNKCIJE U okviru predloæenih tema i struktura predviene su funkcije: pozdravljanje na neformalnoj i formalnoj razini.

a na planu razumijevanja i mehaniËkog usvajanja do 350 leksiËkih jedinica kao i usvajanje predloæenih gramatiËkih struktura na razini prepoznavanja. Ha fame. rossi. lo spazzolino da denti.. Ëestitanja KljuËne strukture i izriËaji: Buon Natale! Buone feste! Felice Anno Nuovo! La mia famiglia festeggia il Natale...... prva tri lica jednine E imperativ u okviru tematskih podruËja na razini razumijevanja i mehaniËke uporabe 2. l’asciugamano.. pjesmice i brojalice. i pantaloni jeans. razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o vlastitom napretku (Europski jeziËni portfolio EJP) 3.. 7. pokreta i mimike te se stalno ponavljaju uz primjenu razliËitih tehnika rada i uz povezivanje sa svim osjetilima. RAZRED treÊa godina uËenja CJELINE I TEME 1. lica mnoæine Zamjenice (razina prepoznavanja. la pizza. il corpo.. le bibite. compriamo... Che cosa ti metti oggi? Fa caldo. razumijevanja i globalne uporabe) E prezent glagola essere i avere u potvrdnom i nijeËnom obliku E prezent uËestalih glagoli vezanih uz tematska podruËja u potvrdnom i nijeËnom obliku E glagol fare u prezentu u drugom i treÊem licu jednine. higijenski pribor KljuËne strukture i izriËaji: Che cosa fai nel bagno? Mi lavo... corti.. darovi. una maglietta. Com’è? Come sono? Alto... il maglione. la testa. Questa è la mia amica… mia zia/mia cugina.. mi pettino... azzurri. Ho sete. postera slikovnog rjeËnika.. Ëestitanje.. redni brojevi do 12.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu E Talijanski jezik IZBORNE TEME U sklopu 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodne recitacije. ricci.. lunghi.. Il primo settembre. Prendo. Tanti auguri! Buon compleanno! Quanti anni hai? Ne ho.. prepariamo. lica jednine i 2. Come sono i capelli di. razumijevanja i globalne uporabe.. u pitanjima E povratni glagoli u prezentu. Predstavljanje: predstavljanje prijatelja i πire obitelji KljuËne strukture i izriËaji: Chi è questo/questa? Questo è il mio amico… mio zio/cugino. castani..? Si lava. le braccia. marrone. Leksik i jeziËne strukture tumaËe se i provjeravaju uz primjenu zornih nastavnih sredstava (predmeta. Che cosa fa. »itanje sata: glavni brojevi do 31. Mi metto il vestito. Di che colore sono gli occhi di. Che cosa prepari? Preparo i dolci. grande. Che tempo fa? Fa. Proslava roendana: pisanje pozivnica.. Fa freddo. . godine uËenja jezika predvia se aktivna uporaba oko 300 leksiËkih jedinica. mi lavo i denti. slikovnih kartica. lisci.. un CD. le mani... GRAMATI»KE STRUKTURE JeziËne se strukture usvajaju mehaniËki uz postupno osvjeπÊivanje njihova znaËenja u tekstu i povezivanje s poznatim rjeËnikom. biondi. piccolo. hrana i piÊe KljuËne strukture i izriËaji: Ti invito al mio compleanno. obradba jedne bajke Biancaneve (likovi i osnovni sadræaj).. 6. Prende. Opis ljudskoga tijela: osnovni dijelovi tijela i njihov opis (boje) KljuËne strukture i izriËaji: il viso.... Sono le tre. KljuËne strukture i izriËaji: Che ora è? Che ore sono? È l’una. Mi metto la giacca a vento. i pennarelli. le gambe. Glagoli (razina prepoznavanja. Hai fame? Hai sete? Ho fame. i piedi. razumijevanja i globalne uporabe) E neodreeni i odreeni Ëlan za muπki i æenski rod u 3. Primjerice.. razumijevanja i globalne uporabe) E osobne zamjenice u svim licima E pokazne zamjenice E upitne zamjenice Imenice E globalno razlikovanje i uporaba jednine i mnoæine muπkog i æenskog roda imenica E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju »lan (razina prepoznavanja. Tijekom 3. verdi.. mi asciugo. dnevne vremenske situacije te odabir prikladne odjeÊe KljuËne strukture i izriËaji: Che stagione è? È... il dentifricio... È mezzanotte. È mezzogiorno. Blagdani i svetkovine: nazivi blagdana i svetkovina. Dicembre è il dodicesimo mese dell’anno. 4.. basso. Osobna higijena: higijenske navike tijekom dana. 198 ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama.. Pri obradi novih leksiËkih sadræaja ne uvodi se viπe od 5 do 6 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu. CD-a i CDI-a). blu.. i panini. la torta... Novi se leksik predstavlja uz koriπtenje poznatih struktura i uz povezivanje s veÊ obraenim gradivom. Godiπnja doba i vremenska situacija: godiπnja doba. 2.? Neri. 5.. Sadræaji se proπiruju dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih sadræaja. Ha sete. Prendo. bajke. il sapone. I regali: un libro..? Neri.

Ëestitanje i zahvaljivanje. oznaËivanje datuma E posvojni pridjevi u mnoæini E Talijanski jezik GOVORENJE: IZGOVOR. izraæavanje svojine. izraæavanje stajaliπta prema hrani i piÊu. predstavljanje sebe. opisivanje ljudskog tijela. pjesmica E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i neverbalne (gestualne. imenovanje predmeta i izricanje odnosa u prostoru. prigodne brojalice i pjesmice. predmeta i situacija E sposobnost prepriËavanja kraÊih poznatih tekstova uz likovne poticaje »ITANJE E pamÊenje grafijske slike rijeËi i reËenica na razini prethodno usvojenih zvuËnih uzoraka E glasno Ëitanje reËenica i dijaloga nakon odsluπanih zvuËnih uzoraka PISANJE E prepisivanje kraÊih reËenica prema predloπku E zaokruæivanje i podcrtavanje toËnih odgovora. prijatelja i πire obitelji. GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA E sposobnost raspoznavanja. naglasnih i intonacijskih znaËajki talijanskog jezika prema zvuËnom uzorku E sposobnost pamÊenja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka ili izdvojenih rijeËi. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti dobi uËenika. Usvajaju se komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja. potvrivanje i nijekanje. kraÊih reËenica. znaËenja rijeËi i gramatiËkih struktura uz koriπtenje vizualnih i auditivnih poticaja E izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava E postupno koriπtenje udæbenika i biljeænice uz izradbu osobnoga slikovnog rjeËnika. Ëestitanja i svetkovanja blagdana. precrtavanje suviπnih elemenata E sposobnost prepisivanja prema uzorku E popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju (prema uzorku) te pisanje kraÊih reËenica E sposobnost povezivanja elemenata predloæenog teksta i pismeno odgovaranje na pitanja E pisanje reËenica prema prethodno usvojenim i zadanim elementima STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM E postupno usvajanje izgovora.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu jednini i mnoæini uz imenice Ëlan uz neke imenice za rodbinske odnose pred kojima stoji posvojni pridjev Pridjevi E razlikovanje jednine i mnoæine muπkog i æenskog roda pridjeva E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju E uporaba pokaznih pridjeva u jednini i mnoæini E oblici posvojnih pridjeva Brojevi E glavni brojevi od 1 do 31 E redni brojevi do 12 Prijedlozi E na razini razumijevanja i globalne uporabe u jeziËnim uzorcima Prilozi E prilozi vremena i uËestali prilozi mjesta ReËenice E jednostavne reËenice od viπe elementa u potvrdnom i nijeËnom obliku E upitne reËenice sa Chi? Che cosa? Com'è? Come sono? Dov'è? Dove sono? Quanto? Per chi è? Perché? Na razini prepoznavanja E prezent povratnih glagola u mnoæini E imperativ uz uljudno oslovljavanje E uporaba odreenog Ëlana uz rodbinske odnose E uporaba odreenog Ëlana ili ispuπtanje Ëlana uz dane u tjednu. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vizualnog (slikovnog) i auditivnoga jeziËnog sadræaja E razumijevanje kraÊih reËenica i pitanja . sposobnost pronalaæenja rijeËi u abecednom rjeËniku u udæbeniku E stjecanje znanja na osnovi promatranja i zakljuËivanja tijekom nastave izvan uËionice i πkole E razvijanje strategija pamÊenja grafijske slike rijeËi E postupni razvoj svijesti o pripadnosti skupini uËenika koji rade na zajedniËkom zadatku usvajanja talijanskoga jezika E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o vlastitom napretku (EJP) 199 JEZI»NE FUNKCIJE U okviru predloæenih tema i struktura obrauju se jeziËne funkcije: pozdravljanje na neformalnoj i formalnoj razini. KULTURA I CIVILIZACIJA U pristupu kulturoloπkim. opisivanje predmeta i osoba. ritmiËkih. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih. likovne i zvukovne) poticaje E sposobnost postavljanja i odgovaranja na jednostavna pitanja u okviru obraenih tematskih sadræaja E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata i uz izmjene nekih elemenata E sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijama prema zadanome predloπku E sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenu nekih elemenata E sposobnost koriπtenja viπe reËenica u nizu pri opisivanju osoba. brojalica. izraæavanje koliËine. Ëitanje sata i opisivanje atmosferskih prilika. Postupno se razvija razumijevanje i tolerancija prema stranoj kulturi i obiËajima i naËinu ophoenja u svakodnevnim situacijama.

.. lica jednine i 2. davanti. Il lunedì ho il corso d’inglese. sopra..... KljuËne strukture i izriËaji: Cosa fai. aktivnosti u pojedinim prostorijama KljuËne strukture i izriËaji: Dov’è... 2.. sotto.. prva tri lica jednine E imperativ u okviru tematskih podruËja na razini razumijevanja i mehaniËke uporabe. La scuola inizia il primo settembre. Slobodno vrijeme: izvanπkolske aktivnosti.. Primjerice. godine uËenja jezika predvia se aktivna uporaba oko 350 leksiËkih jedinica..Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik IZBORNE TEME U sklopu 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodne recitacije. La mia scuola… i miei amici. Prendo il tram numero… Stanovanje: opis prostora. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture ne tumaËe eksplicitno.. al parco? Frequento un corso di… Il mio sport preferito è..? A destra. Che cosa fai in cucina. mjeseci. dani u tjednu. veletrgovina..? Blagdani i svetkovine: nazivi i Ëestitanje KljuËne strukture i izriËaji: il Natale. razumijevanja i globalne uporabe) E osobne zamjenice u svim licima E pokazne zamjenice Imenice E globalno razlikovanje i uporaba jednine i mnoæine muπkog i æenskog roda imenica E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju »lan (razina prepoznavanja..? Vado al cinema. Glagoli (razina prepoznavanja. la Festa della mamma/del papà...? Che cosa dà.. 9. Moja okolina i ja: iznoπenje osobnih podataka o sebi i osobama iz vlastitog okruæenja KljuËne strukture i izriËaji: Mi chiamo… Sono di… Vivo a… Abito in… al numero… Frequento la quarta classe.. Izlet na selo: domaÊe æivotinje i njihovo glasanje. pjesmice i brojalice. usvajaju i koriste globalno u strukturama koje su povezane sa situacijom. Prijevozna sredstva u gradu: javna i individualna KljuËne strukture i izriËaji: Vado a scuola in autobus/tram/ bicicletta. godine uËenja jezika predvia se postizanje jeziËne razine A1 prema ZajedniËkom europskom referentnom okviru za jezike. odreivanje cijena.. la Pasqua... lica mnoæine Zamjenice (razina prepoznavanja. dietro. Raspored dana: odreivanje vremena i obroci KljuËne strukture i izriËaji: la mattina. πportovi.? Posjet zooloπkom vrtu: vrste divljih æivotinja i njihov opis KljuËne strukture i izriËaji: Allo ZOO ci sono… Come sono. 8.. RjeËnik se cikliËki ponavlja i proπiruje novim sadræajima. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama.? Dove sono. razumijevanja i globalne uporabe) E prezent glagola essere i avere u potvrdnom i nijeËnom obliku E prezent uËestalih glagola vezanih uz tematska podruËja u svim licima jednine i mnoæine na globalnoj razini u potvrdnom i nijeËnom obliku E glagoli andare i fare u prezentu u prva tri lica jednine i u 3. proπirivanje teme trænice ili upoznavanje s likovima iz bajki. Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne uvodi se viπe od 6 do 7 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu.? Un euro/due euro… Pago alla cassa. Odlazak u kupovinu: trænica. Sadræaji se proπiruju dodatnim materijalima u sklopu zadanih tematskih sadræaja. in gita. la verdura… Quanto costa. Nel soggiorno/nella mia stanza c’è. a sinistra.. Tijekom 4. licu mnoæine na globalnoj razini E povratni glagoli u prezentu. brojevi do 100 KljuËne strukture i izriËaji: Al mercato/supermercato compro la frutta. 4. nego ih uËenici pamte. la sera… la prima colazione. 7. 5. 6.. redni brojevi do 20. imenovanje voÊa i povrÊa. opis i korist od domaÊih æivotinja KljuËne strukture i izriËaji: Vado in campagna… Nella fattoria ci sono molti animali… Come fa.. il pranzo.. il Capodanno. 200 . RAZRED Ëetvrta godina uËenja CJELINE I TEME 1. 4. Nakon 4. la merenda. il pomeriggio. 2. Per merenda mangio/bevo.. a na planu razumijevanja i mehaniËkog usvajanja do 500 leksiËkih jedinica. ci sono. razumijevanja i globalne uporabe) E neodreeni Ëlan i odreeni Ëlan za muπki i æenski rod u jednini i mnoæini uz imenice E uporaba odreenog Ëlana uz imenice za rodbinske odnose 3.

kupovanju u trgovini. Razvija se interkulturalna kompetencija. likovne i zvukovne) poticaje E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u okviru obraenih tematskih sadræaja E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata u novim situacijama E sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijama prema zadanom predloπku E sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenu nekih elemenata E sposobnost koriπtenja viπe reËenica za opisivanje osoba. predmeta i situacija E sposobnost prepriËavanja kraÊih tekstova uz likovne poticaje »ITANJE E pamÊenje grafijske slike rijeËi i reËenica na razini prethodno usvojenih zvuËnih uzoraka E glasno Ëitanje reËenica. uporaba prijedloga di bez Ëlana za odreenu koliËinu JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura obradit Êe se jeziËne funkcije: iznoπenje podataka o sebi i osobama iz vlastitog okruæenja.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Pridjevi (razina prepoznavanja. Talijanski jezik VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vizualnog (slikovnog) i auditivnog jeziËnog sadræaja E razumijevanje pitanja i kraÊih reËenica E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik GOVORENJE: IZGOVOR. razumijevanje. GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA E sposobnost prepoznavanja. reËenica i pjesmica E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i neverbalne (gestualne. nijeËnom i upitnom obliku E povratni glagoli u prezentu u potvrdnom. Svetkovanje blagdana. opisivanje izvanπkolskih aktivnosti i πportova. nijeËnom i upitnom obliku E imperativ uz uljudno oslovljavanje E partitivni Ëlan za odreivanje koliËine. Upitne reËenice s: Chi? Che cosa? Com'è? Come sono? Dov'è? Dove sono? Quanto? Per chi è? Perché? Quando? Na razini prepoznavanja E uËestali nepravilni glagoli u prezentu u potvrdnom. izvrπavanje i izdavanje naredbi u πkolskom okruæenju. Razvija se razumijevanje i tolerancija prema razliËitostima i upuÊuje na uoËavanje sliËnosti. odgojnim i socijalizirajuÊim ciljevima i sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti dobi uËenika. traæenje i davanje informacija. opisivanje i snalaæenje u prostoru (πkola i okruæenje). KULTURA I CIVILIZACIJA U pristupu kulturoloπkim. izricanje stajaliπta. izricanje stava prema prostoru u kojem se æivi. ritmiËkih. Usvajaju se komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja prigodom posjete restoranu. izraæavanje æelja te Ëestitanja prigodom blagdana. izraæavanje osobnoga stajaliπta prema kuÊnim ljubimcima. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih. naglasnih i intonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorku E sposobnost pamÊenja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka izoliranih rijeËi. prihvaÊanje i davanje prijedloga (planiranje slobodnoga vremena). izricanje vremena. razumijevanja i globalne uporabe) E razlikovanje jednine i mnoæine muπkog i æenskog roda pridjeva E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju E uporaba pokaznih pridjeva u jednini i mnoæini E oblici posvojnih pridjeva Brojevi E glavni brojevi od 1 do 100 E redni brojevi do 20 Prijedlozi E na razini razumijevanja i globalne uporabe u priopÊajnim (komunikacijskim) obrascima Prilozi E prilozi vremena i uËestali prilozi mjesta ReËenice E jednostavne reËenice od viπe elemenata. traæenju informacija o smjeπtaju odreene ustanove. uljudno ophoenje prilikom kupovanja i odabira odreenih proizvoda. Ëestitanje i prigodni obiËaji mogu se povezati s recitacijama i pjesmicama. dijaloga i kraÊih tekstova nakon odsluπanih zvuËnih uzoraka PISANJE E prepisivanje reËenica i kraÊih tekstova prema predloπku E podcrtavanje i zaokruæivanje toËnog odgovora E povezivanje elemenata predloæenog teksta u reËenice E sposobnost prepisivanja prema uzorku uz dodavanje novih elemenata E popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju te pisanje kraÊih reËenica E sposobnost povezivanja elemenata predloæenog teksta i pismeno odgovaranje na pitanja E pisanje kraÊih ciljanih diktata E primjena grafijskih pravila karakteristiËnih za talijanski jezik 201 . odabir πkolskog pribora. izraæavanje osobnoga stajaliπta prema odreenom prijevoznom sredstvu u gradu.

piano.. ogni giorno. ponaπanje u prometu KljuËne strukture i izriËaji: Dov’è. Slobodno vrijeme: izvanπkolske aktivnosti. Blagdani i svetkovine: imenovanje blagdana i svetkovina. perché.. nastavni predmeti i raspored sati KljuËne strukture i izriËaji: A scuola il lunedì ho la lezione d’italiano. Tijekom 5. πportovi.. 202 IZBORNE TEME U sklopu 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodne recitacije. i 3. naËini plaÊanja. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama. Godiπnja doba: klimatske znaËajke...... 8. RjeËnik se cikliËki ponavlja i proπiruje novim sadræajima. 9. Fa freddo. izradba panoa i prikupljanje izvornih materijala.. ..? La fermata è a destra/a sinistra/davanti/dietro. brojevi do 1000 KljuËne strukture i izriËaji: Al centro commerciale compro… Per favore mi dia… Mi dica… Quanto costa.. A che ora parte/arriva. RAZRED peta godina uËenja CJELINE I TEME 1. scrivo.. njihova usporedba KljuËne strukture i izriËaji: Abito in città / campagna / un condominio/un appartamento/una casa... La mia materia preferita è. trajanje. Di solito.. nijeËnom i upitnom obliku E prezent glagola 1.. Glagoli E prezent glagola essere i avere u potvrdnom. 5.. faccio colazione/pranzo/ceno.. godine uËenja jezika predvia se aktivna uporaba oko 450 leksiËkih jedinica. al.? Pago in contanti/con la carta di credito.. La frutta e la verdura tipica di ogni stagione.. Ascolto... prijatelji. e finisce.? Dove sono... nijeËnom i upitnom obliku 3. poznati hrvatski i talijanski πportaπi. tjedni raspored aktivnosti KljuËne strukture i izriËaji: Faccio parte del coro/della squadra di… Il mio sport preferito è… Pratico il nuoto… Vado in gita/al cinema… Prijevozna sredstva: gradska i meugradska prijevozna sredstva. biljeænice i slikovnoga rjeËnika i abecednoga rjeËnika u udæbeniku E stjecanje znanja na osnovi promatranja i zakljuËivanja tijekom nastave izvan uËionice i πkole E razvoj svijesti pripadnosti skupini uËenika koji rade na zajedniËkom zadatku: usvajanju talijanskoga jezika E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o vlastitom napretku i napretku drugih (EJP) 7. nijeËnom i upitnom obliku E prezent nepravilnih glagola andare i fare u potvrdnom. Essere in ritardo/in orario. πportski rekviziti.. izraæavanje vlastitih sklonosti prema odreenim proslavama KljuËne strukture i izriËaji: La mia festa preferita è. leggo. GRAMATI»KE STRUKTURE Pristup gramatici postaje kognitivan i eksplicitan uz postupnu uporabu gramatiËkoga nazivlja i usustavljivanje usvojenoga gradiva. Sadræaji se proπiruju dodatnim materijalima u sklopu zadanih tematskih sadræaja. konjugacije vezanih uz tematska podruËja u svim licima jednine i mnoæine u potvrdnom. L’autunno inzia. pjesme i priËe. odjeÊa i obuÊa KljuËne strukture i izriËaji: Che stagione è? Che tempo fa? Preferisco. Raspored dana: obveze i dnevne aktivnosti u kuÊi KljuËne strukture i izriËaji: La mattina/il pomeriggio/la sera… mi alzo. radne biljeænice. plodovi. 4. perché. 5. pripadnost Europi KljuËne strukture i izriËaji: Mi chiamo… Sono di… Vivo a… Abito in via… al numero… I membri della mia famiglia… Sono croato/a. mi lavo.. Vrste stanovanja: opis mjesta u kojem æivim. Talijanski jezik Kupovanje: vrste trgovina. snalaæenje u prostoru.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM E postupno usvajanje izgovora. a na planu razumijevanja i mehaniËkog usvajanja do 650 leksiËkih jedinica. Okruæenje u kojem æivim: rodbinske veze.. ©kola: aktivnosti u πkoli.. opis prostora u kojem æivim. I miei amici italiani si chiamano… vivono a… 2... Primjerice. znaËenja rijeËi i gramatiËkih struktura uz koriπtenje vizualnih i auditivnih poticaja E izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava E koriπtenje udæbenika. italiano/a. individualni i ekipni πportovi. mi metto. Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi viπe od 7 do 8 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu. L’orario delle lezioni. Prendo il tram/il treno/ l’aereo. 6. parlo. Gramatika se tumaËi u kontekstu situacije bez mehaniËkog pamÊenja paradigmi i ispitivanja pravila izvan konteksta.. disegno. mai.. spesso. qualche volta. 2..

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina talijanskoga jezika u odnosu na hrvatski jezik E povezivanje audiovizualnoga jeziËnog sadræaja E razumijevanje pitanja i kraÊih usmenih i pisanih tekstova GOVORENJE: IZGOVOR. i 3. opisivanje vlastitoga æivotnog prostora i aktivnosti unutar njega. naglasnih i intonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorku E sposobnost pamÊenja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i neverbalne (gestualne.. lice jednine i 2. komunikacijski obrasci pri odabiru artikala. predmeta i situacija prema predloπku E sposobnost prepriËavanja kraÊih tekstova uz poticaje »ITANJE E pamÊenje grafijske slike rijeËi i reËenica na razini prethodno usvojenih zvuËnih uzoraka E glasno Ëitanje reËenica.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu prezent povratnih glagola 1. stavovi uËenika i motivacija za odabir πporta ili neke druge aktivnosti. konjugacije u potvrdnom. opisivanje izvanπkolskih i izvannastavnih aktivnosti. orijentacija u prostoru: traæenje i davanje informacija. KULTURA I CIVILIZACIJA U pristupu kulturoloπkim. lice mnoæine Zamjenice E osobne zamjenice u svim licima E pokazne zamjenice E povratne zamjenice Imenice E uporaba jednine i mnoæine muπkog i æenskog roda imenica E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju »lan E neodreeni Ëlan i odreeni Ëlan za muπki i æenski rod u jednini i mnoæini uz imenice E uporaba odreenog Ëlana uz imenice E uporaba odreenog Ëlana uz imenice za rodbinske odnose uz koje stoji posvojni pridjev (proπirivanje) Pridjevi E jednina i mnoæina muπkog i æenskog roda pridjeva E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju E pokazni pridjevi u jednini i mnoæini E posvojni pridjevi u jednini i mnoæini Brojevi E glavni brojevi od 1 do 1000 E redni brojevi do 20 E uporaba brojeva uz odreivanje datuma Prijedlozi E uporaba uËestalih prijedloga u ustaljenim izrazima E spajanja prijedloga s odreenim Ëlanom (globalno) Prilozi E prilozi vremena i uËestali prilozi mjesta E mjesto priloga u reËenici (globalno) ReËenice E reËenice od viπe elemenata.. Upitne reËenice sa: Chi? Che cosa? Com'è? Come sono? Dov'è? Dove sono? Quanto? Per chi? Per chi è? Perché. kupovini i plaÊanju. izraæavanje miπljenja o vremenu i atmosferskim prilikama. dijaloga i kraÊih tekstova nakon odsluπanih zvuËnih uzoraka PISANJE E prepisivanje reËenica i kraÊih tekstova prema predloπku E odgovaranje na pitanja o poznatom sadræaju E pisanje diktata s poznatim elementima 203 JEZI»NE FUNKCIJE U sklopu obraenih tema i jeziËnih struktura obradit Êe se jeziËne funkcije: iznoπenje podataka o sebi i osobama iz vlastitoga okruæenja. 2. likovne i zvukovne) poticaje E sposobnost postavljanja pitanja u sklopu obraenih tematskih sadræaja i odgovaranje na takva pitanja E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata u novim situacijama E sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijama prema zadanom predloπku E sposobnost sudjelovanja u mini-dijalozima uz izmjenu nekih elemenata E sposobnost koriπtenja viπe reËenica za opisivanje osoba. ritmiËkih. 2. Razvija se tolerancija i empatija prema stranoj kulturi i obiËajima. izraæavanje osobnoga . πkolskim aktivnostima i nastavnim predmetima. prigodne recitacije i pjesmice. izdavanje i izvrπavanje naredbi u πkolskom okruæenju. Koriste se izvorni audio i videomaterijali. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti dobi uËenika. UoËavaju se stereotipi i neke predrasude o stranoj kulturi i obiËajima i ukazuje se na potrebu njihova uklanjanja. Usvajaju se i stalno proπiruju komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja u razliËitim situacijama svakodnevnog æivota. osnovni oblici uljudbe. izraæavanje stavova prema πkoli. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih. nijeËnom i upitnom obliku E imperativ u okviru tematskih podruËja na razini razumijevanja i uporabe u dnevnoj komunikaciji. i 3. GOVORNA INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA E sposobnost raspoznavanja.? Quando? Na razini prepoznavanja E imperativ u svim licima E neki oblici kondicionala prezenta u uljudnom oslovljavanju E osnovne matematiËke operacije E spajanje prijedloga s odreenim Ëlanom E neki uËestali prilozi naËina E Talijanski jezik stajaliπta prema odreenomu prijevoznomu sredstvu. izraæavanja æelja te Ëestitanja blagdana.

... obiteljski odnosi KljuËne strukture i izriËaji: Ho mangiato.. 1 chilo di. I pasti principali in Italia. SMS poruke. organizacija πkolskih i izvanπkolskih aktivnosti KljuËne strukture i izriËaji: Quest’anno farò un corso di. La piazza principale... Si trova. Domani studierò. chiamerò. usluæne djelatnosti KljuËne strukture i izriËaji: Vado in macelleria........ zanati i zanimanja. chi parla? Il telefonino: SMS ( i messaggini).. 7. IZBORNE TEME U sklopu 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodne recitacije i pjesme. poznati recepti. un telegramma... I miei progetti sono. Pratico. kulturne ustanove.... giocherò. Se vuoi stare bene pratica... Lava!.. podrijetlo.. 204 . e-mail. I piatti tipici. Calzo (porto) il numero. prijevozno sredstvo.... Poziv na proslavu roendana ili godiπnjice: organizacija proslave. In Croazia mangiamo. Per la festa compro. Izlet u Italiju: Firenza (ili neki drugi grad). STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM E postupno usvajanje izgovora. grazie. ho bevuto.. Un’intervista con un calciatore. Il turista: Per favore. mia nipote. devo.. Mi è piaciuto... sastojci.. tipiËni talijanski proizvodi.5 reËenica) 5... Mescola!. Ho alloggiato in. Alla festa invito. usporedba obroka u Italiji i u Hrvatskoj KljuËne strukture i izriËaji: Per preparare la macedonia di frutta ci vuole.... Mi iscriverò a. Gli sport in Italia.... Preparo la tavola: metto.. Gli sport individuali o di gruppo. 9... Vieni? D’accordo!. Compro: 2 etti di.... Ho viaggiato in macchina (in autobus).. Vorrei spedire una raccomandata.. naËin pripreme.. a Firenze ho visitato. Komunikacija na daljinu: telefon.. ©port: vrste πportova..... Vivere in una grande città.. izradba plana puta i proraËun cijene ili obradba pripremanja talijanskog specijaliteta.. Mi alleno per. πto mi se svia u mojem gradu.. E E E E E provjera razumijevanja tekstova u zadatcima na viπestruki izbor popunjavanje vjeæbi prema zadanim uzorcima popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju te pisanje kraÊih reËenica sposobnost povezivanja elemenata predloæenog teksta uz dodavanje novih elemenata pismeno odgovaranje na osobna pitanja pisanje kraÊih voenih sastava (4 . Priprema obroka: tipiËni talijanski i hrvatski gastronomski specijaliteti. Ëestitanja.. Sadræaji se proπiruju dodatnim materijalima u sklopu zadanih tematskih sadræaja. Trgovine: odlazak u kupovinu.. znaËenja rijeËi i gramatiËkih struktura uz koriπtenje vizualnih i auditivnih poticaja i pisanoga teksta E izradba dodatnih nastavnih vizualnih i auditivnih sredstava E koriπtenje udæbenika.. slanje razglednica i pisama... naËini pakiranja prehrambenih proizvoda. Alla posta: per favore mi dia un francobollo/un modulo.... Quanto/Quanta/Quanti/Quante. Moj grad: znamenitosti.. Alla festa.. Mi dispiace... konfekcijski brojevi za odjeÊu i obuÊu. odreivanje koliËine... In gita. 6. 3. Le specialità italiane: il panettone....... istraæivanja i zakljuËivanja tijekom nastave izvan uËionice i πkole E razvoj svijesti o pripadnosti skupini uËenika koji rade na zajedniËkom zadatku usvajanja talijanskoga jezika E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o vlastitom napretku i napretku drugih (EJP) 6..? La mia taglia è.. Blagdani i svetkovine: obiËaji u Italiji i Hrvatskoj KljuËne strukture i izriËaji: Gli Italiani festeggiano.. zaπto volim æivjeti u gradu KljuËne strukture i izriËaji: Zagabria è la capitale....... in panetteria. una bottiglia di.... radne biljeænice.. mobitel.. No... biljeænice i slikovnoga rjeËnika i abecednoga rjeËnika E sposobnost uoËavanja analogija i zakljuËivanja na osnovi primjera E stjecanje znanja na osnovi promatranja... perché... In Croazia festeggiano. Quanto costa? Quanto vengono? I prodotti tipici italiani: la Moka....... Descrivo la mia famiglia: mia moglie. 8. Dal fruttivendolo compro. RAZRED πesta godina uËenja CJELINE I TEME 1... zdrav æivot KljuËne strukture i izriËaji: Lo sport che mi piace è.. galerije../gli ingredienti.. non posso. si scambiano i regali.. organizacija izleta.. smjeπtaj. Nella mia città ci sono..Nastavni plan i program za osnovnu πkolu E Talijanski jezik 4.. PoËetak πkolske godine: planovi. Primjerice. prikupljanje materijala. mangiano.... la pizza.... 2.... poπta KljuËne strukture i izriËaji: Una telefonata: Pronto. come posso arrivare a... muzeji.? Prenda il tram numero 9. dojmovi s izleta KljuËne strukture i izriËaji: Sono andato in gita a. hrana i piÊe.

Koriste se komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja tijekom uobiËajenih dnevnih aktivnosti. Izraæavanje dojmova o svetkovinama i obiËajima u Italiji i Hrvatskoj. dare. DA. konjugacije: venire.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik Prijedlozi E oblici i uporaba padeænih prijedloga: DI. s pomoÊnim glagolom avere ili essere. razglednicama. godine uËenja jezika predvia se aktivna uporaba oko 550 leksiËkih jedinica. -gare. rimanere. izraæavanje privræenosti i osobnog stajaliπta prema πportovima. konjugacije na -care.. Pri obradbi novoga leksika ne treba uvoditi viπe od 7 do 8 leksiËkih jedinica po nastavnom satu. zdravoj prehrani i æivotu. konjugacije na -ciare. Opisivanje. fare. izricanje dojmova s putovanja. 2. pisanje datuma VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik E povezivanje vizualnog ( slikovnoga) i auditivnoga jeziËnog sadræaja E razumijevanje pitanja i jednostavnih tekstova E razumijevanje osnovnih namjera sugovornika 205 . RjeËnik se cikliËki ponavlja i proπiruje novim sadræajima. izrazi za pojaËavanje negacije JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura obradit Êe se jeziËne funkcije: iznoπenje osobnih planova za iduÊu πkolsku godinu. toleranciju i empatiju prema stranoj kulturi. Izvorni tekstovi. planovi gradova. rimanere. podatci o kulturnim spomenicima i kulturnim znamenitostima bit Êe korisne kulturoloπke informacije koje Êe razvijati interkulturalnu kompetenciju. 2. komunikacijski obrasci. neupravni govor kad je u glavnoj reËenici glavno vrijeme Na razini prepoznavanja E nenaglaπene osobne zamjenice u akuzativu. -sciare E perfekt pravilnih glagola 1. i 3. prigodne recitacije i pjesmice. PER Prilozi E prilozi vremena i uËestali prilozi mjesta ReËenice E upitne reËenice. konjugacije E imperativ glagola essere i avere E imperativ nepravilnih glagola: venire. Gramatika se tumaËi u kontekstu situacije bez mehaniËkoga pamÊenja paradigmi i ispitivanja pravila izvan konteksta. potere. glagola 1. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama. i 3. kratkim pismima. Glagoli E prezent nepravilnih glagola 1. zahvaljivanje. 2. izraæavanje stajaliπta. opis geografskoga poloæaja.. e-mailom. GRAMATI»KE STRUKTURE Pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz postupnu uporabu gramatiËkoga nazivlja i usustavljivanje gradiva. CON. rimanere »lan E oblici i uporaba partitivnoga Ëlana Zamjenice E nenaglaπeni oblici direktnih osobnih zamjenica Pridjevi E oblici i uporaba pokaznih pridjeva questo e quello E oblici i uporaba pridjeva bello E stupnjevanje pridjeva E stupnjevanje pridjeva buono. 2. konjugacije.. dare. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti dobi uËenika. basso i njihova uporaba E oblici i uporaba pokaznih pridjeva questo i quello ispred imenica Brojevi E glavni brojevi od 1000 nadalje E pisanje brojeva rijeËima E oznaËivanje datuma. volere E prezent glagola 1. dovere E futur I. fare. i 3. -gare--scare E futur I. dare. 1. potere. znamenitosti i kulturnih institucija. usporeivanje. KULTURA I CIVILIZACIJA U pristupu kulturoloπkim. alto. a na planu razumijevanja i mehaniËkog usvajanja do 700 leksiËkih jedinica. KoristeÊi razliËite izvore informacija. audio i videomaterijali. dovere. Tijekom 6. pozivanje. izraæavanje zadovoljstva. izraæavanje odnosa meu Ëlanovima obitelji. izraæavanje vlastitoga ukusa pri kupovanju. Ëestitanja i svetkovanja.. nepravilnih glagola: venire. SU. tvorba pravilnih i nepravilnih participa proπlih E perfekt povratnih glagola E imperativ glagola 1. muzeja i galerija. i 3. mobitelom. A. sposobnost komuniciranja telefonom. zemljopisne karte. fare. stare. povratnih glagola triju konjugacija E futur I. uporaba E stupnjevanje pridjeva: cattivo. IN. konjugacije pravilnih glagola E futur I. glagola essere i avere E futur I. elektroniËkom poπtom. komunikacija u javnim ustanovama. uoËavat Êe se stereotipi i uklanjat Êe se predrasude o stranoj kulturi te poticati uËenike na njihovo kritiËko prosuivanje. SMS porukama. opisivanje vlastitoga grada. stare. opisivanje πkolskih i izvanπkolskih aktivnosti. njihovo mjesto u reËenici i slaganje s participom proπlim glagola u perfektu E mjesto opisnih pridjeva uz imenice E uËestali prilozi naËina i njihovo mjesto u reËenici. dire.

odabir autohtone hrane i piÊa KljuËne strukture i izriËaji: Prenotare un tavolo per. u tijeku i poslije leta KljuËne strukture i izriËaji: L’autobus per l’aeroporto parte da… L’aereo parte alle… Controllare i bagagli.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu GOVORENJE: IZGOVOR. SMS-a. Viaggiare in treno. in aereo. Æivot mladih: izlasci. biljeænice i rjeËnika uoËavanje analogija i pravilnosti u jeziËnom ustroju i njihova primjena stjecanje znanja na osnovi promatranja. turistiËka agencija. Ëitanje SMS-a i e-maila i tekstova na Internetu. comprare i biglietti… Preparare i bagagli. druæenje. . kupnja karata.. dijaloga i tekstova nakon odsluπanih zvuËnih uzoraka E Ëitanje i razumijevanje kraÊih izvornih uputa. aktivnosti prije. ispunjavanje obrazaca STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM E postupno usvajanje izgovora. podcrtavanje zadanih elemenata E odgovaranje na pitanja o poznatom sadræaju E pisanje diktata s poznatim elementima E provjera razumijevanja tekstova u zadatcima viπestrukog izbora E popunjavanje vjeæbi prema zadanim uzorcima E popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju te pisanje kraÊih reËenica E sposobnost povezivanja elemenata predloæenoga teksta uz dodavanje novih elemenata E pismeno odgovaranje na osobna pitanja i postavljanje pitanja E pisanje voenih sastava (do 10 reËenica ) E pisanje Ëestitki. L’aereo decolla… prende quota… L’atterraggio… L’hostess. informacija i poruka. PISANJE E prepisivanje reËenica i tekstova prema predloπku E zaokruæivanje toËnoga odgovora. Per primo prendo… Per secondo prendiamo… Per favore il conto! Ecco la mancia! Il servizio (non) è compreso... il pilota. predmeta i situacija E sposobnost prepriËavanja tekstova uz poticaje i bez njih E sposobnost povezivanja odreene teme s vlastitim iskustvom »ITANJE E pamÊenje grafijske slike rijeËi. e-maila. RAZRED sedma godina uËenja CJELINE I TEME 1. radne biljeænice. 5. ritmiËkih.? Consultare la pianta. mjesta izlazaka. ZraËna luka: odlazak u zraËnu luku. Rim: povijesni. umjetniËki i turistiËki aspekti. snalaæenje u stranome gradu KljuËne strukture i izriËaji: Oggi visitiamo… Sarebbe interessante vedere… Per arrivare in… Prendiamo la metropolitana. Consultare la lista dei cibi e delle bibite… Chiamare il cameriere. il passaporto.. naglasnih i intonacijskih osobina talijanskoga jezika prema uzorku E sposobnost pamÊenja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka E sposobnost prepriËavanja poznatoga teksta te voenje dijaloga o poznatoj temi E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i neverbalne poticaje E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u sklopu obraenih tematskih sadræaja E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata u novim situacijama E sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijama prema zadanom predloπku E sposobnost sudjelovanja u dijalozima uz izmjenu nekih elemenata E sposobnost opisivanja osoba. istraæivanja i izvoenja zakljuËaka tijekom nastave izvan uËionice i πkole sposobnost povezivanja rijeËi u tematska podruËja razvoj svijesti o pripadnosti skupini uËenika koji rade na zajedniËkom zadatku usvajanja talijanskoga jezika razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o vlastitom napretku i napretku drugih sposobnost meusobnoga vrjednovanja uËenika (EJP) E E E E E E E E 7. in autobus. GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA E sposobnost ponavljanja fonoloπkih. All’agenzia turistica posso chiedere informazioni.. odabir prijevoznog sredstva (prednosti i nedostatci). glazba KljuËne strukture i izriËaji: La sera mi piace uscire con… Vado in discoteca… Mi piace la musica di… Stasera andiamo al cinema / a teatro / al concerto di… 3. izdvojenih reËenica i jednostavnih tekstova na razini prethodno usvojenih zvuËnih uzoraka E glasno Ëitanje reËenica. 2. Posjet tipiËnomu restoranu: komunikacija u restoranu.. Arrivare a destinazione. 4. kratkih poruka. Putovanje: odabir odrediπta. znaËenja rijeËi i gramatiËkih struktura uz koriπtenje vizualnih i 206 Talijanski jezik auditivnih poticaja i pisanoga teksta izradba dodatnih nastavnih audiovizualnih sredstava koriπtenje udæbenika. Dove si trova. spremanje prtljage KljuËne strukture i izriËaji: Potremmo partire per… Vorrei andare a/in… Mi piacerebbe visitare.

Con la ricetta vado in farmacia. Seguo il festival della canzone. scendere. vremenske. piacere. traæenje medicinske pomoÊi. il Capodanno. piacere) E tvorba imperfekta pravilnih i nepravilnih glagola (essere. piacere) 207 . naruËivanje.. izraæavanje slaganja/neslaganja s miπljenjem drugih. izraæavanje boli i nelagode. opisivanje grada. Ljudsko tijelo: πirenje poznatoga rjeËnika (vokabulara). opisivanje znaËenja pojedinih praznika te naËina slavljenja i obiljeæavanja. 9. komunikacijski obrasci u restoranu pri odabiru jela i piÊa. objekt). vulkani. il Carnevale… Le tradizioni e le specalità gastronomiche.. npr. Tijekom 7. avere. E uporaba odreenog Ëlana uz geografska i vlastita imena i prezimena JEZI»NE FUNKCIJE U sklopu obraenih tema i jeziËnih struktura obradit Êe se jeziËne funkcije: izraæavanje vlastitih sklonosti pri planiranju i odabiru odrediπta putovanja (izleta). nenaglaπene osobne zamjenice (indirektni objekt) E uporaba partitivne zamjenice NE i njezino slaganje s participom proπlim E razlika izmeu ci i ne u funkciji nenaglaπenih zamjenica i priloænih oznaka Brojevi E ponavljanje glavnih i rednih brojeva Prilozi E tvorba i uporaba priloga naËina E stupnjevanje nekih priloga E prilozi mjesta i vremena Prijedlozi E prijedlozi te prijedlozi spojeni s odreenim Ëlanom. komunikacija pri traæenju pomoÊi KljuËne strukture i izriËaji: Non mi sento bene. Sadræaji se proπiruju dodatnim materijalima u sklopu zadanih tematskih sadræaja. nenaglaπene osobne zamjenice (direktni objekt) te njihovo slaganje s participom proπlim.. volere. Alpe. ci si diverte) i bezliËni izrazi (è bello. glagol stare u prezentu i imperfektu + gerundiv E nepravilni glagoli u obraenim vremenima i naËinima: concludere. a na planu razumijevanja i mehaniËkog usvajanja oko 950 leksiËkih jedinica. naslovi pjesama. RjeËnik se cikliËki ponavlja i proπiruje novim sadræajima GRAMATI»KE STRUKTURE Pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz uporabu gramatiËkog nazivlja i usustavljivanje gradiva. è possibile/impossibile. è necessario) s infinitivom E kondicional I. pravilnih i nekih nepravilnih glagola (essere. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama.. pogodbene u sadaπnjosti Na razini prepoznavanja E gerundiv umjesto zavisnih reËenica. obradba jedne talijanske pokrajine. Gramatika se tumaËi i provjerava u kontekstu situacije bez mehaniËkog zapamÊivanja paradigmi i pravila. andare. izraæavanje zadovoljstva/nezadovoljstva. scegliere. Glagoli E bezliËni oblici (si mangia. vivere Imenice E neke uËestale imenice s nepravilnom mnoæinom »lan E uporaba neodreenog i odreenog Ëlana E odreeni Ëlan s prijedlozima E ispuπtanje Ëlana u nekim izrazima Pridjevi E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju Zamjenice E naglaπene osobne zamjenice (subjekt. izraæavanje vlastitih sklonosti. spomenika te povijesnih i turistiËkih znamenitosti. si beve. pogodbene reËenice u proπlosti Se potevo venivo subito. komunikacija u zraËnoj luci.. stare. Sicilija ili Sardinija KljuËne strukture i izriËaji: I parchi nazionali in Italia sono… Le Alpi si trovano… I vulcani sono… La Sicilia… Le bellezze naturali… I monumenti storici… Talijanska popularna glazba: poznati pjevaËi. usporeivanje sa sliËnim lokalitetima u vlastitoj zemlji. godine uËenja jezika predvia se aktivna uporaba oko 800 leksiËkih jedinica. Pri obradbi novoga leksika predvia se obradba od 8 do 9 leksiËkih jedinica po nastavnom satu. dare. Vado dal medico/all’ambulatorio/all’ospedale/al pronto soccorso. avere. bere. mi fa male. 8. fare. svolgere. sedere (sedersi). traæenje informacija. potere. opisivanje posjeÊenih lokaliteta. lakπi zdravstveni problemi. E E Talijanski jezik uporaba imperfekta te uporaba imperfekta i perfekta tvorba i uporaba gerundiva. prijevoznoga sredstva te uvaæavanje i prihvaÊanje miπljenja drugih.. Blagdani i svetkovine: obiËaji uz proslave svetkovina i blagdana KljuËne strukture i izriËaji: Il Natale. bisogna.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 6. IZBORNE TEME U sklopu 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodne recitacije i pjesme. Prirodne ljepote Italije: nacionalni parkovi. 7. dovere. odgovarajuÊi komunikacijski obrasci.. salire. la Pasqua. rompere. festivali popularne glazbe KljuËne strukture i izriËaji: I miei cantanti preferiti sono… So cantare.. uporaba ReËenice E upitne. uscire. dare.

raËunalo) E razvijanje strategije suradniËkog uËenja i sposobnosti izlaganja o rezultatima rada u skupini E razvoj svijesti o pripadnosti skupini uËenika koji rade na zajedniËkom zadatku usvajanja talijanskoga jezika E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o vlastitom napretku i o napretku drugih (EPJ) 8. Vantaggi e svantaggi del computer. I grandi musicisti/pittori/scultori sono. frequento vari siti. sluæenje zemljopisnom kartom. restoranima. radne biljeænice.... SMS poruka. secolo. le sue opere principali. Le sue scoperte. Obrasci uljudnoga ophoenja u javnim prijevoznim sredstvima. ritmiËkih... 3. E E Talijanski jezik popunjavanje vjeæbi prema zadanim uzorcima popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju te pisanje reËenica sposobnost povezivanja elemenata predloæenoga teksta uz dodavanje novih elemenata pismeno odgovaranje na osobna pitanja pisanje voenih sastavaka (do 10 reËenica) pisanje Ëestitki. Interneta PISANJE E prepisivanje tekstova prema predloπku (kao vjeæba za diktat) E odgovaranje na pitanja o poznatom sadræaju E pisanje diktata s poznatim elementima E provjera razumijevanja tekstova u zadacima viπestrukoga izbora 208 STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM E usvajanje izgovora. planom grada. GOVORNA INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA E sposobnost prepoznavanja. e-maila. Gallileo Gallilei è nato a. zanimanja KljuËne strukture i izriËaji: I famosi inventori italiani sono. Neke poznate povijesne liËnosti: istraæivaËi. Il mio curriculum vitae. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti dobi uËenika. RaËunalo i Internet: prednosti i nedostatci KljuËne strukture i izriËaji: Invio un’ e-mail.. .. prilikom posjeta kulturnim i povijesnim spomenicima i ostalim institucijama. superiore). analize podataka i zakljuËivanja tijekom nastave izvan uËionice i πkole E uoËavanje analogija i pravilnosti u jeziËnom ustroju i njihova primjena u novom tekstu E uoËavanje sliËnosti i razlika izmeu stranoga i materinskoga jezika ili meu stranim jezicima E sposobnost rjeπavanja problema uz koriπtenje novih tehnologija (Internet.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KULTURA I CIVILIZACIJA U pristupu kulturoloπkim. laurearsi. nel . iscriversi all’università.. istraæivanja. uz uoËavanje sliËnosti i razlika. biljeænice i rjeËnika i drugih izvora znanja E stjecanje znanja na osnovi promatranja... pisanje æivotopisa KljuËne strukture i izriËaji: La scuola elementare in Italia/in Croazia. navigo in Internet. RAZRED osma godina uËenja CJELINE I TEME 1.. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih. e-maila. razvijajuÊi toleranciju i empatiju prema stranoj kulturi. kratkih poruka. ©kolski sustav: uporedba πkolskoga sustava u Italiji i u Hrvatskoj. 2. znanstvenici. znaËenja novih rijeËi i gramatiËkih struktura uz koriπtenje audiovizualnih poticaja i pisanoga teksta E izradba dodatnih nastavnih audiovizualnih sredstava i postera E koriπtenje udæbenika. naglasnih i intonacijskih osobina talijanskoga jezika E sposobnost pamÊenja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka E sposobnost prepriËavanja poznatog teksta te voenje dijaloga o poznatoj temi E sposobnost verbalnoga reagiranja na verbalne i neverbalne (gestualne. itd... traæenje informacija o redu voænje. turistiËkim prospektima. knjiæevnici i umjetnici (osnovni podatci). i diversi tipi di scuola media (inferiore. likovne i zvukovne) poticaje E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u sklopu obraenih tematskih sadræaja E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata u novim situacijama E sposobnost sudjelovanja u dramatizacijama prema zadanom predloπku E sposobnost sudjelovanja u dijalozima uz izmjenu nekih elemenata »ITANJE E pamÊenje grafijske slike rijeËi i reËenica na razini prethodno usvojenih zvuËnih i pisanih uzoraka E glasno Ëitanje reËenica. ispunjavanje obrazaca i voenje biljeæaka E E E E VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik E povezivanje audiovizualnoga jeziËnog sadræaja E razumijevanje pitanja i kraÊih usmenih tekstova E razumijevanje namjera sugovornika GOVORENJE: IZGOVOR. dijaloga i tekstova nakon odsluπanih zvuËnih uzoraka E korektno Ëitanje tekstova i bez zvuËnih uzoraka E Ëitanje i razumijevanje kraÊih izvornih uputa i poruka. Ëitanje SMS poruka. pridonijet Êe razvoju kulturoloπke kompetencije i boljem razumijevanju strane kulture.

. piacere. E nenaglaπene osobne zamjenice u dativu ili akuzativu i njihovo zdruæivanje s imperativom. ljubav prema æivotinjama i borba za opstanak rijetkih vrsta KljuËne strukture i izriËaji: Vantaggi e svantaggi della vita in città e in campagna... znaËenje gesta u talijanskoj kulturi KljuËne strukture i izriËaji: Tradizioni.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 4.. OdjeÊa i obuÊa: talijanska moda i stilisti... avere i prezzi fissi. rasprostranjenost talijanske modne industrije u svijetu KljuËne strukture i izriËaji: Mi tolgo. animali in via d’estinzione. seguo le telenovelle. specialità gastronomiche.. 7. nascere... stoljeÊa.. Pri obradbi novog leksika ne bi trebalo uvoditi viπe od 9 do 10 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu. tacere. Tijekom 8. vivere E uvjeæbavanje upotrebe glagolskih vremena obraenih do 8. RjeËnik se cikliËki ponavlja i proπiruje novim sadræajima.. prezent/ futur. provo nel camerino. Blagdani i svetkovine: narodni obiËaji Italije. il telegiornale sul primo canale. tenere. mi vesto. 8. la gesticolazione degli italiani. nadnevka. dnevni i tjedni tisak novinski Ëlanci. itd. Le pagine pubblicitarie presentano... del quale. infinitivom. importanza economica. 209 .. il quale. Si + imperfekt ind.. pagare alla cassa. Sadræaji se proπiruju dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih sadræaja. di cui. Venezia. promidæbeni oglasi KljuËne strukture i izriËaji: Seguo il programma televisivo da.. la regata storica di Venezia.. problemi sociali. Talijanska televizija i tisak: TV program i vrste emisija. Nakon 8 godina uËenja jezika predvia se postizanje razine A2 prema ZajedniËkom europskom referentnom okviru za jezike.il Duecento 5. mjera i teæina Prilozi E prilozi kojima se izraæava sumnja/dvojba Prijedlozi E prijedlozi te prijedlozi spojeni s odreenim Ëlanom: uporaba ReËenice E odnosne reËenice E upravni i neupravni govor E pogodbene reËenice (Si + prezent ind. licu jednine i mnoæine u zavisnim reËenicama iza glagola æelje. Primjerice. Stasera andrà in onda. imperfekt) Na razini razumijevanja E uporaba oblika konjunktiva prezenta koji su istovjetni s oblicima za imperativ u 3. storia e cultura... Talijanski jezik GRAMATI»KE STRUKTURE Pristup gramatici kognitivan je i eksplicitan uz uporabu gramatiËkoga nazivlja i usustavljivanje gradiva. i film. volje.. godine uËenja jezika predvia se aktivna uporaba oko 1000 leksiËkih jedinica. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama.. produrre. diritti degli animali. gerundivom i s ecco. E izricanje stoljeÊa . la quale. I grandi stilisti italiani sono. mi svesto. i tekstovi.. risolvere. a na planu razumijevanja u tekstu oko 1100 leksiËkih jedinica.. vrste filmova. della quale... svolgere. Glagoli E oblici imperativa pravilnih i nepravilnih glagola s nenaglaπenim osobnim zamjenicama E nepravilni glagoli u obraenim vremenima i naËinima: cogliere. il Carnevale di Venezia e di Viareggio. i programmi musicali. Ekoloπki aspekti æivota: æivot u gradu. porre. æivot na selu. izradba postera i prikupljanje izvornih materijala. E zdruæeni oblici nenaglaπenih osobnih zamjenica (dativ + akuzativ) i njihovo mjesto u reËenici E zdruæeni oblici nenaglaπenih osobnih zamjenica i njihovo spajanje s imperativom. inquinamento. osobitosti suvremene Italije KljuËne strukture i izriËaji: Napoli. traffico. Milano. podrobnije obradba jedne talijanske regije. I giornali e le riviste italiane sono. Fare uno sconto.... 6. prendere lo scontrino... gerundivom i infinitivom E zdruæivanje nenaglaπenih zamjenica s ecco E zdruæivanje nenaglaπenih zamjenica u dativu i akuzativu i njihovo mjesto u reËenici samo na razini razumijevanja i prepoznavanja u tekstu Brojevi E izricanje cijena. Talijanski gradovi: znaËajke gradova.a. la protezione/l’abbandono degli animali. Gramatika se tumaËi i provjerava u kontekstu situacije bez mehaniËkog zapamÊivanja paradigmi i pravila. godina. feste e folclore: il Palio di Siena. sumnje. razreda Imenice E tvorba æenskog roda imenica (iznimke) E tvorba mnoæine imenica (iznimke) Pridjevi E tvorba æenskog roda pridjeva (iznimke) E tvorba mnoæine pridjeva (iznimke) E oblici i uporaba nekih neodreenih pridjeva »lan E ispuπtanje Ëlana i uporaba Ëlana uz zemljopisno nazivlje te osobna imena i prezimena Zamjenice E odnosne zamjenice che... IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodne pjesme.

znaËenja novih rijeËi i gramatiËkih struktura uz primjenu audiovizualnih poticaja i pisanoga teksta E izradba dodatnih nastavnih audiovizualnih ili pisanih tekstova ili tematskih panoa E koriπtenje udæbenika. predmeta i situacija sposobnost prepriËavanja tekstova uz poticaje i bez njih sposobnost primjene obraenih tema na osobna iskustva E E E E E E E »ITANJE E pamÊenje grafijske slike rijeËi i reËenica na razini prethodno usvojenih zvuËnih i pisanih uzoraka E glasno Ëitanje reËenica. Komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja u javnim prijevoznim sredstvima. uporaba informatiËkoga nazivoslovlja na talijanskom. analize podataka i zakljuËivanja tijekom nastave izvan uËionice i πkole E sposobnost pretpostavljanja i izvoenja zakljuËaka E razvoj suradniËkog uËenja E sposobnost prikazivanja rezultata skupnog ili individualnog istraæivanja (poster. restoranima. likovne i zvukovne) poticaje E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u . ritmiËkih. uporaba turistiËkih prospekata. naglasnih i intonacijskih osobina talijanskog jezika E sposobnost pamÊenja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka E sposobnost prepriËavanja poznatog teksta te voenje dijaloga o poznatoj temi E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i neverbalne (gestualne. izbor i opis odjevnih predmeta (komunikacijski obrasci). KULTURA I CIVILIZACIJA U pristupu kulturoloπkim. izraæavanje glediπta prema uporabi raËunala i moderne tehnologije na mladeæ. izlaganje) E uoËavanje analogija i pravilnosti u jeziËnom ustroju i njihova primjena u novom tekstu E uoËavanje sliËnosti i razlika izmeu stranoga i 210 VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik E povezivanje audiovizualnoga jeziËnog sadræaja E razumijevanje pitanja i didaktiËkih i kraÊih izvornih tekstova E razumijevanje namjera sugovornika GOVORENJE: IZGOVOR.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura obrauju se jeziËne funkcije: iznoπenje podataka o poznatim liËnostima. SMS-a. KritiËki stav prema stereotipima i predrasudama o stranoj kulturi i obiËajima pridonijet Êe boljem razumijevanju vlastite kulture. iznoπenje pozitivnih i negativnih znaËajki danaπnje Italije. diskusija o ekologiji i oËuvanju okoliπa. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti dobi uËenika. prilikom posjeta kulturnim i povijesnim spomenicima i ostalim institucijama u gradovima. povlaivanje ili kritika. komunikacijski obrasci: pisanje æivotopisa. iznoπenje osobnoga iskustva. Ëitanje SMS-a . poznavanje talijanske povijesti. biljeænice. Talijanski jezik okviru obraenih tematskih sadræaja sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata u novim situacijama sposobnost sudjelovanja u dramatizacijama sposobnost sudjelovanja u dijalozima sposobnost stvaranja novih dijaloga bez zadanog predloπka i izricanje osobnih stavova sposobnost opisivanja osoba. praÊenje talijanskoga tiska. rjeËnika i Ëasopisa na stranom jeziku E koriπtenje novih tehnologija u traæenju informacija. ispunjavanje obrazaca i voenje biljeæaka. dijaloga i tekstova nakon odsluπanih zvuËnih uzoraka i bez njih E Ëitanje i razumijevanje izvornih uputa i poruka. opis nekih veÊih talijanskih gradova. opisivanje πkolskoga sustava u Italiji i Hrvatskoj. radne biljeænice. glediπte prema æivotu u gradu i na selu. e-maila. i analiza utjecaja na talijansku druπtvenu stvarnost. e-maila i Interneta PISANJE E odgovaranje na pitanja o poznatom sadræaju E pisanje diktata s poznatim elementima E provjera razumijevanja tekstova u zadatcima viπestrukog izbora E popunjavanje vjeæbi prema zadanim uzorcima E popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju te pisanje reËenica E sposobnost povezivanja elemenata predloæenog teksta uz dodavanje novih elemenata E pismeno odgovaranje na osobna pitanja E pisanje voenih sastava (do 20 reËenica) E pisanje Ëestitki. plana grada. samostalno pronalaæenje potrebnih informacija i njihovo koriπtenje E stjecanje znanja na osnovi istraæivanja. zemljopisne karte. izraæavanje sklonosti prema razliËitim vrstama programa. kulture i nekih znaËajnijih umjetniËkih djela i liËnosti proπirit Êe znanje o stranoj zemlji i omoguÊit Êe bolje razumijevanje njezine kulture proπirujuÊi interkulturalnu kompetenciju. iznoπenje miπljenja o poznatim talijanskim stilistima i televizijskom programu. opisivanje tradicionalnih i folklornih obiËaja i blagdana u Italiji te usporedba sa sliËnim obiËajima u Hrvatskoj. GOVORNA INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA E sposobnost prepoznavanja. pisanje biografije STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM E usvajanje izgovora. kratkih poruka. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih.

La matita è gialla. brojevi od 1-10 KljuËne strukture i izriËaji: Ho/hai/ha/tanti giocattoli. Ëestitaka.. Dov’è. Lei si mette la maglietta gialla e una bella gonna....? Che cosa c’ è. i bambini. Non è. scrivo. Che cosa c’ è? C’ è.. boje KljuËne strukture i izriËaji: Che cos’ è..? Dove sono.. le bambine. izraæavanje osobnih stavova KljuËne strukture i izriËaji: Mi piace. 3...? Che cosa /ti metti/si mette.......? È.. Chi sei? Sono. preparo... Primjerice.. in cucina.? Come sono.. E E Talijanski kao drugi strani jezik 4./ sotto. Buone feste! Boun Natale!. izradba pozivnica u vrijeme blagdana. nel soggiorno... Sadræaji se proπiruju dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih sadræaja..? Cinque. Che stagione è..? Come sono....... obiËaji KljuËne strukture i izriËaji: San Nicolò. opis osoba KljuËne strukture i izriËaji: Com’è il ragazzo? Il ragazzo è piccolo/grande/bello/buono. Tijekom 1.. 4.? Dov’è. prikladna odjeÊa.... Il mio maglione/la mia gonna/ è sopra. Com’è.? Sto bene/male./Non mi piace.. porto. prikupljanje slikovnog materijala i izradba panoa.. Ho paura di. Questa è la mamma/la nonna/la sorella/l’amica di. 10.. odreivanje gdje se πto nalazi KljuËne strukture i izriËaji: Che cos’è.... kuÊni ljubimci i æivotinje u zooloπkom vrtu. pjesmice i brojalice........ 9. RAZRED prva godina uËenja CJELINE I TEME 1.. odreivanje boja predmeta.? Moj dom: opis kuÊe i stanovanja. OdjeÊa: imenovanje i opis odjeÊe. Capodanno.......? Il mio/tuo/suo/panino è buono. leggo.. otto. izraæavanje osobnih stavova KljuËne strukture i izriËaji: Invito tanti amici..? C’ è. Predstavljanje i pozdravljanje: formalna i neformalna razina.. disegno.. Proslava s prijateljima: aktivnosti u prirodi i u πkoli.. Moje igraËke: imenovanje i opis predmeta.? Di che colore sono. ho freddo.. Per favore…? Grazie... Blagdani i svetkovine: nazivi. Godiπnja doba i atmosferske prilike: opis dnevne vremenske situacije.. prego. imenovanje osnovne opreme u kuÊi.. Moja obitelj i moji prijatelji: predstavljanje Ëlanova uæe obitelji i prijatelja. Questa è una bambina. Com’è... Æivotinje: imenovanje i opis domaÊih i nekih divljih æivotinja... 5.? Dove sono.? Æivot u πkoli: opis prostora i osnovne aktivnosti u πkoli.? Che cosa dà la gallina? La gallina dà… 11. postera. Ho caldo.? Di che colore è.. ecc.. Come stai. I vagoni sono rossi..il bambino....? Quante... Quanti.. Di che colore è. osnovne boje.. la bambina.. Le ragazze sono piccole.. odreivanje gdje se tko nalazi KljuËne strukture i izriËaji: Chi è? Questo è il papà/il nonno/l’amico di.. Santa Lucia.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu materinskoga jezika ili meu stranim jezicima razvoj svijesti o pripadnosti skupini uËenika koji rade na zajedniËkom zadatku usvajanja talijanskoga jezika razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o vlastitom napretku i napretku drugih (EJP) 6.. Il trenino è grande. mi metto. Ascoltate! Disegnate! Sedetevi! 7.? Davanti.? È.. odreivanje pripadnosti...? Dove sono. 8. Com’è la ragazza?La ragazza è buona. nel bagno......... Che tempo fa? Fa caldo.... fa freddo. la Befana. igraËke i igre. Natale..? La mia/tua/sua/mela è rossa..... Di che colore è... Dov’è... Come sono i ragazzi/le ragazze? I ragazzi sono piccoli/grandi/belli.. osnovni komunikacijski obrasci pri susretu KljuËne strukture i izriËaji: Ciao! Buongiorno! Buonasera! Arrivederci! Come ti chiami?Mi chiamo. 2... Dov’è. glasanje æivotinja i korist od domaÊih æivotinja KljuËne strukture i izriËaji: Come fa. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama. Talijanski jezik Ljudsko tijelo: osnovni dijelovi tijela./lui si mette..? Io mi metto. Pasqua.. perché./Non ho paura di./ dietro. Felice Anno Nuovo! Bouna Pasqua! Tanti auguri! IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodne recitacije. izvrπavanje naredbi u πkolskom okruæenju KljuËne strukture i izriËaji: Che cosa fai? Canto.... Ëestitanje...... godine uËenja jezika 211 ...? È. Come sta? Chi è? Questo è un bambino.

nego ih uËenici usvajaju mehaniËki. Com'è?. ritmiËkih. GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA E sposobnost prepoznavanja. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje audiovizualnoga jeziËnog sadræaja E razumijevanje pitanja i kraÊih reËenica E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik GOVORENJE: IZGOVOR. Per chi è?. razumijevanja i globalne uporabe) E osobne zamjenice uz glagole E pokazne zamjenice Imenice (razina prepoznavanja. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih. opisivanje ljudskoga tijela. RjeËnik se cikliËki ponavlja i proπiruje novim sadræajima. Dov'è?. naglasnih i intonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorku E sposobnost pamÊenja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka izoliranih rijeËi. Usporedba se moæe proπiriti i na prvi strani jezik. osnovni komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja. nijeËnom i upitnom obliku E imperativ glagola u okviru tematskih podruËja E osobne zamjenice u mnoæini E brojevi do 31 za oznaËivanje datuma u mjesecu E neki uËestali prilozi naËina JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura obrauju se jeziËne funkcije: pozdravljanje na neformalnoj i formalnoj razini. imenovanje predmeta i opisivanje odnosa u prostoru. prva tri lica jednine E imperativ u okviru tematskih podruËja na razini razumijevanja i mehaniËke uporabe. predstavljanje sebe. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture ne tumaËe eksplicitno. Dove?. lice mnoæine Zamjenice (razina prepoznavanja. Pri obradbi novoga leksika ne bi trebalo uvoditi viπe od 5 do 6 leksiËkih jedinica po nastavnom satu. KULTURA I CIVILIZACIJA U pristupu kulturoloπkim. izraæavanje koliËine. Upitne reËenice s: Chi?. lice jednine i 2. licu mnoæine E glagol fare u prezentu u prva tri lica jednine E povratni glagoli chiamarsi i mettersi u prezentu. a zatim se postupno osvjeπÊuje njihovo znaËenje u tekstu uz povezivanje s poznatim rjeËnikom. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti dobi uËenika. razumijevanja i globalne uporabe) E razlikovanje jednine i mnoæine muπkog i æenskog roda pridjeva E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju E uporaba pokaznih pridjeva u jednini i mnoæini E oblici posvojnih pridjeva za muπki i æenski rod u prva tri lica jednine Brojevi E glavni brojevi od 0 do 10 E redni brojevi do 5 Prijedlozi E na razini razumijevanja i globalne uporabe u jeziËnim uzorcima Prilozi E prilozi vremena i uËestali prilozi mjesta ReËenice E jednostavne reËenice od viπe elemenata. prigodne recitacije i pjesmice razvijat Êe postupno razumijevanje prema stranoj kulturi i razliËitostima pridonoseÊi razvoju interkulturalne kompetencije. reËenica i pjesmica E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i neverbalne (gestualne. 2. Come?.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu predvia se aktivna uporaba oko 120 leksiËkih jedinica. likovne i zvukovne) poticaje E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u okviru obraenih tematskih sadræaja E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata u novim situacijama E sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijama . opis stanovanja i æivota djece u Italiji. potvrivanje i nijekanje. Ëestitanja i zahvaljivanja. lice mnoæine u potvrdom i nijeËnom obliku E prezent uËestalih glagola vezanih uz tematska podruËja u prva tri lica lica jednine i u 3. Quante? 212 Talijanski jezik Na razini prepoznavanja E prezent glagola avere. prijatelja i obitelji. Ëestitanja i svetkovanja blagdana. Che cosa?. essere i uËestalih glagola uz tematska podruËja u svim licima u potvrdnom. a na planu razumijevanja i mehaniËkog usvajanja do 200 leksiËkih jedinica. razumijevanja i globalne uporabe) E globalno razlikovanje i uporaba jednine i mnoæine muπkog i æenskog roda imenica E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju »lan (razina prepoznavanja. opisivanje atmosferskih prilika. Komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja. Quanti?. nijeËnom i upitnom obliku E prezent glagola chiamarsi u potvrdnom. razumijevanja i globalne uporabe) E neodreeni Ëlan i odreeni Ëlan za muπki i æenski rod u jednini i mnoæini uz imenice Pridjevi (razina prepoznavanja. izraæavanje stajaliπta. izraæavanje svojine. Quanta?. Quanto?. razumijevanja i globalne uporabe) E prezent glagola essere i avere u prva tri lica jednine i 3. Glagoli (razina prepoznavanja.

. non mi lavo... Vado a piedi. una ragazza....Nastavni plan i program za osnovnu πkolu prema zadanom predloπku sposobnost sudjelovanja u mini-dijalozima uz izmjenu nekih elemenata sposobnost koriπtenja viπe reËenica za opisivanje osoba.? Come sono....Alle otto.... Vicino. . stanovanje u gradu KljuËne strukture i izriËaji: Prendo l’autobus. znaËenja rijeËi i gramatiËkih struktura uz koriπtenje audiovizualnih poticaja E izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava E koriπtenje udæbenika. Che cosa hai per merenda? Ho. sopra.? Il ragazzo è bravo. Aiuto la mamma/il papà.. 9. un ragazzo... analize i zakljuËivanja tijekom nastave izvan uËionice i πkole E razvoj svijesti o pripadnosti skupini uËenika koji rade na zajedniËkom zadatku usvajanja talijanskoga jezika E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o vlastitom napretku i o napretku razreda kao cjeline (EJP) 4. druæenje.. uæina. Grazie. Che cos’è? È uno zaino. Capodanno. Chi è? È un ragazzo.... Grazie... dietro.? Lo zaino è nuovo. pokloni.. Apparecchio la tavola.. ponaπanje za stolom KljuËne strukture i izriËaji: È ora di pranzo/di cena.. davanti... Che cosa abbiamo per pranzo/per cena? Leggo i numeri. Nel bagno... higijenske navike. Blagdani i svetkovine: Ëestitke i obiËaji KljuËne strukture i izriËaji: la festa della mamma/del papà. il carnevale.... Proslava roendana: pozivnice. Ëestitke.... piano. Che stagione è? È. abitano al primo/al sesto...... Il nunedì e il giovedi ho. 7.. I miei zii partono domani… Izlet: odnos meu prijateljima.. vado al cinema/a teatro/al compleanno/al supermercato.... Chi si lava? Io mi vesto. 6..? Di che colore sono.. ci sono... Ti invito al mio compleanno.. Per favore mi dai la tua merendina / il tuo panino..Sulla tavola mettiamo.. »ITANJE E pamÊenje grafijske slike rijeËi i reËenica na razini prethodno usvojenih zvuËnih uzoraka E glasno Ëitanje reËenica. RAZRED druga godina uËenja CJELINE I TEME 1. matematiËke operacije KljuËne strukture i izriËaji: Che cosa c’ è? C’ è. Com’è? Come sono? Di che colore è.... radne biljeænice.. Predstavljanje i pozdravljanje: neformalna i formalna razina...... prendo.... priprema za putovanje. alle.. Buon Natale! Felice Anno Nuovo! Buona Pasqua! Buon compleanno! Auguri! E E E 3. biljeænice i slikovnoga rjeËnika E sposobnost kreativne uporabe leksika i struktura u novim situacijama u individualnom radu ili u skupini E stjecanje znanja na osnovi promatranja. una ragazza.? Ci sono 8.. metto in ordine. è tardi.. precrtavanje suviπnih elemenata E povezivanje rijeËi i slike E sposobnost prepisivanja prema uzorku E popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju te pisanje kraÊih reËenica E sposobnost povezivanja elemenata predloæenog teksta i pismeno odgovaranje na pitanja E pisanje kraÊih ciljanih diktata STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM E postupno usvajanje izgovora. sotto..? Slobodno vrijeme: raspored dnevnih i tjednih aktivnosti. Chi sei ? Sono un.. Com’è. boje KljuËne strukture i izriËaji: Quanti anni hai? (Ne)ho. Prijevozna sredstva: gradski i meugradski prijevoz. 5.. lontano....... I ragazzi sono bravi.. Dov’è l’ insegnante? Dove sono i ragazzi? Quanti libri/quante matite ci sono. Talijanski jezik Veliki odmor: aktivnosti za vrijeme πkolskog odmora.. una. Buon compleanno! Auguri! Benvenuti! Un regalo per te.. uljudno ophoenje KljuËne strukture i izriËaji: Durante l’intervallo ho fame/ho sete. dani u tjednu KljuËne strukture i izriËaji: Scriviamo i compiti.. al.. snalaæenje u prostoru... È sabato. Che tempo fa? I mesi dell’anno… Obrok u obitelji: vrsta hrane. Faccio la mia valigia e parto per. Che ora è? Che ore sono? Sono le. predmeta i situacija sposobnost prepriËavanja kraÊih tekstova uz likovne poticaje 2. signora! Come ti chiami? Mi chiamo. ©kolski pribor: nabrajanje i opis πkolskog pribora. Preparo..Volentieri.. lontano. Natale.. godiπnja doba i mjeseci KljuËne strukture i izriËaji: Il fine settimana in montagna. vado dai nonni. la Pasqua. dijaloga i kraÊih tekstova nakon odsluπanih zvuËnih uzoraka E Ëitanje abecede PISANJE E prepisivanje reËenica i kraÊih tekstova prema predloπku E podcrtavanje ili odabir zaokruæivanjem toËnoga odgovora. Dove? Vicino.... Prego. 213 8. Com’è. Chi è? È uno scolaro.. A che ora? Alle sette. ecco. 5. pripremanje stola.. osnovni komunikacijski obrasci pri susretu KljuËne strukture i izriËaji: Buongiorno! Buonasera! Buonanotte! Arrivederci! ArrivederLa.. compro.

KULTURA I CIVILIZACIJA U pristupu kulturoloπkim. Ëestitanje i zahvaljivanje. Com'è?. priËom Pinocchio (osnovni likovi i pouka) Talijanski jezik Brojevi E glavni brojevi od 1 do 100 E redni brojevi do 12 E uporaba brojeva uz odreivanje datuma Prijedlozi E uporaba najuËestalijih prijedloga u izrazima E pravilo spajanja prijedloga DI s odreenim Ëlanom u kontekstu Prilozi E prilozi vremena i uËestali prilozi mjesta ReËenice E jednostavne reËenice od viπe elemenata. Dov'è?. tipiËna talijanska vlastita imena. osnovni komunikacijski obrasci uljudnog ophoenja. konjugacije vezanih uz tematska podruËja u potvrdnom. prigodne recitacije i pjesmice postupno Êe proπirivati znanje o stranoj zemlji i razvijati osjeÊaje empatije i tolerancije prema razliËitostima. Quando? Na razini prepoznavanja E imperativ glagola u okviru tematskih podruËja. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti dobi uËenika. izraæavanje svojine. kultura stanovanja. Ëestitanje i svetkovanje blagdana. a na planu razumijevanja i mehaniËkog usvajanja do 300 leksiËkih jedinica. nijeËnom i upitnom obliku E prezent nepravilnih glagola andare i fare u potvrdnom. RjeËnik se cikliËki ponavlja i proπiruje novim sadræajima. Primjerice. 2. Quanto?. oblici za uljudno oslovljavanje E uporaba prezenta za izricanje buduÊnosti E uporaba odreenog Ëlana ili ispuπtanje Ëlana ispred imenica za rodbinske odnose ispred kojih je prisvojni pridjev E izraæavanje koliËine partitivnim Ëlanom ili samo prijedlogom di JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura obrauju se jeziËne funkcije: pozdravljanje na neformalnoj i formalnoj razini. GRAMATI»KE STRUKTURE Pristup gramatici je: kognitivan i eksplicitan uz postupnu uporabu gramatiËkoga nazivlja i usustavljivnje gradiva prve godine uËenja. predstavljanje sebe. konjugacije u potvrdnom. nijeËnom i upitnom obliku E prezent glagola 1. opis dnevnih higijenskih navika. Tijekom 2. godine uËenja jezika predvia se aktivna uporaba oko 200 leksiËkih jedinica. izraæavanje vremena. Glagoli E prezent glagola essere i avere u potvrdom. prijatelja i obitelji. Sadræaji se proπiruju dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih sadræaja. tipiËna talijanska jela. Pri obradi novog leksika ne bi trebalo uvoditi viπe od 6 do 7 leksiËkih jedinica po nastavnom satu. lice mnoæine Zamjenice E osobne zamjenice u svim licima u nominativu E pokazne zamjenice questo/a/i/e Imenice E jednina i mnoæina muπkoga i æenskoga roda imenica E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju »lan E neodreeni Ëlan i odreeni Ëlan za muπki i æenski rod u jednini i mnoæini uz imenice Pridjevi E jednina i mnoæina muπkoga i æenskoga roda pridjeva E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju E pokazni pridjeva u jednini i mnoæini E posvojni pridjevi za muπki i æenski rod u jednini i mnoæini 214 VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje audiovizualnoga jeziËnog sadræaja E razumijevanje pitanja i kraÊih reËenica.. bajke i pjesmice. Usporedba s poznatim sadræajima iz prvoga stranog jezika doprinosi razvoju interkulturalne kompetencije. lice jednine i 2. izraæavanje koliËine. Upitne reËenice s: Chi?. Komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodne recitacije. Perché?. 2.. razumijevanje osnovnih namjera sugovornika E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik . i 3. potvrivanje i nijekanje. nijeËnom i upitnom obliku E prezent povratnih glagola 1. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama. Come sono?. Dove sono?. imenovanje i opisivanje predmeta i izraæavanje odnosa u prostoru. Per chi è?. opisivanje atmosferskih prilika i godiπnjih doba. Che cosa?. i 3. 2. GramatiËke se strukture tumaËe u kontekstu situacije bez mehaniËkoga pamÊenja i ispitivanja gramatiËkih pravila i paradigmi izvan konteksta. nijeËnom i upitnom obliku E imperativ u okviru tematskih podruËja na razini razumijevanja i uporabe u dnevnoj komunikaciji. izraæavanje stajaliπta.

Poπtanske poπiljke: poπta. korisni telefonski brojevi KljuËne strukture i izriËaji: Il telefono. le bibite. spedire un telegramma. un’ e-mail. trænica. biljeænice. le vacanze estive. samoocjenjivanja i svijesti o vlastitom napretku (EJP) i napretku drugih E E E 6.. osnovni komunikacijski obrasci pri susretu KljuËne strukture i izriËaji: Ciao! Arrivederci! Buon giorno! Buona sera! Buona notte! Buon riposo! ArrivederLa! Come stai? Bene. voÊa. radne biljeænice.). 4. il francobollo. compilare il modulo per. Quest’anno seguirò un corso di. un SMS. una lettera. redni brojevi do 20 KljuËne strukture i izriËaji: Scusi. un pacco. prendere lo scontrino.. mobitel. tra un’ora. znaËenja rijeËi i gramatiËkih struktura uz koriπtenje audiovizualnih poticaja E uoËavanje analogija i pravilnosti u jeziËnom ustroju u kontekstu reËenice E sposobnost primjene steËenih znanja u novim situacijama u individualnom radu ili u radu u skupini E E Talijanski jezik izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava koriπtenje udæbenika. la verdura. 5. telefonare (tra poco. RAZRED treÊa godina uËenja CJELINE I TEME 1. la frutta. Ëestitki. pisanje razglednica KljuËne strukture i izriËaji: Una cartolina. povrÊa i piÊa KljuËne strukture i izriËaji: andare al mercato/al supermercato/nel negozio di fronte.. reËenica i pjesmica E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i neverbalne (gestualne. 2. fare le compere. analize i zakljuËivanja tijekom nastave izvan uËionice i πkole razvoj svijesti o pripadnosti skupini uËenika koji rade na zajedniËkom zadatku usvajanja talijanskoga jezika razvoj sposobnosti samovrjednovanja. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih. GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA E sposobnost prepoznavanja. il cellulare (il telefonino). slanje poπiljaka. ritmiËkih. Pronto. Vrste telefonskih komunikacija: telefon..Nastavni plan i program za osnovnu πkolu GOVORENJE: IZGOVOR. naglasnih i intonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorku E sposobnost pamÊenja i pravilnog ponavljanja govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka izdvojenih rijeËi. likovne i zvukovne) poticaje E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u okviru obraenih tematskih sadræaja E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata u novim situacijama E sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijama prema zadanom predloπku E sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenu nekih elemenata E sposobnost koriπtenja viπe reËenica za opisivanje osoba. vrste poπtanskih poπiljki. 215 . pagare allo sportello. grazie. dijaloga i kraÊih tekstova nakon odsluπanih zvuËnih uzoraka E sposobnost Ëitanja i razumijevanja kraÊih uputa i poruka PISANJE E prepisivanje reËenica i kraÊih tekstova prema predloπku E zaokruæivanje toËnoga odgovora. l’indirizzo. quanto costa? 150 3. pagare alla cassa. slikovnoga rjeËnika i rjeËnika stjecanje znanja na osnovi promatranja. izricanje nadnevaka i Ëitanje sata.. Kupovanje: trgovaËki centri. ispunjavanje obrazaca. predmeta i situacija E sposobnost prepriËavanja kraÊih tekstova uz likovne poticaje »ITANJE E Ëitanje i razumijevanje rijeËi i reËenica na razini prethodno usvojenih zvuËnih uzoraka E glasno Ëitanje i razumijevanje reËenica. ho bisogno di. plaÊanje. Pozdravi: formalna i neformalna razina.. le attività extrascolastiche. domani. una cabina telefonica. chi parla? Consultare l’elenco telefonico. telefonska govornica... PoËetak πkolske godine: πkolski praznici. 6. kratkih poruka na razglednici ili u obrascu s osobnim podatcima STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM E usvajanje izgovora. podcrtavanje ili precrtavanje suviπnih elemenata teksta E uoËavanje razlika izmeu grafije i izgovora u talijanskom jeziku uz usvajanje osnovnih pravila grafije E uoËavanje razlika izmeu grafijskih pravila u talijanskom i hrvatskom jeziku E popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju te pisanje reËenica E sposobnost povezivanja elemenata predloæenog teksta i pismeno odgovaranje na pitanja E pisanje kraÊih ciljanih diktata E sposobnost pisanja jednostavnih reËenica. planovi za buduÊnost i organizacija πkolskih i izvanπkolskih aktivnosti KljuËne strukture i izriËaji: Quando iniziano le lezioni? L’orario. odabir prehrambenih proizvoda. andare alla posta. male trgovine. Glavni brojevi do 1000 000: izricanje cijene proizvoda u kunama i eurima.

volere. RjeËnik se cikliËki ponavlja i proπiruje novim sadræajima. Tijekom 3. i ravioli.. -scare E futur I. i 3. dovere. konjugacije E futur I. pravilnih glagola 1. pripremanje porodiËne proslave KljuËne strukture i izriËaji: Oggi è il compleanno / l’anniversario / l’onomastico di… La famiglia: il marito. Talijanska kuhinja: tipiËna talijanska jela. nepravilnih glagola venire. Primjerice. -gare. pjesme i tekstovi. i figli. E uporaba prijedloga s odreenim Ëlanom ili bez njega u izrazima 216 8. stare.. dire. obroci tijekom dana. i 3. a ostali oblici na razini prepoznavanja i razumijevanja) Zamjenice E osobne zamjenice u svim licima u nominativu E nenaglaπene liËne zamjenice za treÊe lice u akuzativu E pokazne zamjenice questo/a/i/e Imenice E jednina i mnoæina muπkog i æenskog roda imenica E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju »lan E partitivni Ëlan E odreeni Ëlan i njegova uporaba uz imenice za rodbinske odnose pred kojima je posvojni pridjev Pridjevi E pokazni pridjevi questo. fare. koriπtenje zemljopisne karte KljuËne strukture i izriËaji: Mettersi d’accordo. .. 2. lice mnoæine. Upitne reËenice s: Chi?. glagola na -care. gli zii. Quando? Na razini prepoznavanja E imperativ za uljudno oslovljavanje E neki oblici kondicionala prezenta u uljudnom obraÊanju E imenice s razliËitim oblicima za muπki i æenski rod E nepravilni oblici komparacije nekih pridjeva.. Dov'è?. dare. -gare.. A. CON. Sadræaji se proπiruju dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih sadræaja. Che giorno è? Scrivere la data. -ere.. konjugacije s pomoÊnim glagolom avere i essere E tvorba pravilnih i nepravilnih participa perfekta E perfekt povratnih glagola E imperativ glagola na -are. Che cosa?. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodne recitacije. Che ora è?È. -ire ( 2. godine uËenja jezika predvia se aktivna uporaba oko 300 leksiËkih jedinica.. odgojni utjecaj πporta na mlade KljuËne strukture i izriËaji: Sono sportivo. potere.. prehrambene navike KljuËne strukture i izriËaji: Faccio la prima colazione alle… Pranzo/ceno con… Ieri ho mangiato… Ho cominciato con l’antipasto. Quanto?.. davanje osnovnih podataka o vlastitom gradu. volere. Pri obradi novoga leksika preporuËa se uvoenje od 7 do 8 leksiËkih jedinica po nastavnom satu. koriπtenje plana grada. Come sono?. Odnosi u porodici: rodbinske veze. 9. quello u jednini i mnoæini E oblici pridjeva bello ispred imenica E pravilno stupnjevanje pridjeva E nepravilno stupnjevanje pridjeva buono Brojevi E glavni brojevi do 1 000 000 E redni brojevi do 20 E uporaba brojeva uz odreivanje datuma Prijedlozi E uporaba prijedloga u izrazima s Ëlanom i bez njega E pravilo spajanja prijedloga DI. primjerice cattivo. andare.. Dove sono?. gastronomski specijaliteti..Nastavni plan i program za osnovnu πkolu kune. Preparare la tavola per la festa di… ©portovi: ekipni i individualni πportovi. Per chi?.. povratnih glagola 1. bere E futur I. i nonni. per primo/per secondo ho preso… I cibi tipici italiani: la pizza. Il mio sport preferito è… Talijanski jezik Glagoli E prezent nepravilnih glagola venire. potere. i cugini. Sono le. pomoÊnih glagola essere i avere E futur I. SU. Gramatika se tumaËi u kontekstu situacije bez mehaniËkog pamÊenja i ispitivanja gramatiËkih pravila i paradigmi izvan konteksta. gli spaghetti. -scare E perfekt pravilnih glagola 1. 10. IN. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama. Com'è?. rimanere. 7. GRAMATI»KE STRUKTURE U πestom je razredu pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz postupnu uporabu gramatiËkoga nazivlja i usustavljivanje gradiva iz prethodnih razreda. pratico… mi alleno… La mia squadra ha perso/ha vinto. stare. dov’è…? Presento la mia città. dire. konjugacije E futur I. lice jednine i 2. i 3. Perché?. 2. Per chi è?. osnovni geofiziËki podatci o Italiji i njezinim najpoznatijim gradovima. 2 euro. la moglie. fare una gita a… consultare la pianta della città… Per favore. Izlet na kraju πkolske godine: snalaæenje u nepoznatom gradu. DA. dare. bere u potvrdnom i nijeËnom i upitnom obliku E prezent glagola 1. 2. dovere. PER s odreenim Ëlanom u kontekstu Prilozi E prilozi vremena i uËestali prilozi mjesta ReËenice E jednostavne reËenice od viπe elemenata. a na planu razumijevanja do 450 leksiËkih jedinica. konjugacije na -care.. Dicembre è il dodicesimo mese dell'anno.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura prisutne su jeziËne funkcije: komunikacijski obrasci na neformalnoj i formalnoj razini. osoba i radnji E sposobnost organizacije individualnog rada i rada u skupini na rjeπavanju postavljenog zadatka E sposobnost pretpostavljanja i izvoenja zakljuËaka na osnovi primjera E sposobnost izlaganja postignutih rezultata E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o vlastitom napretku (EJP) i vrednovanje drugih 217 VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E sluπanje s razumijevanjem. naglasnih i intonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorku E sposobnost pamÊenja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka izoliranih rijeËi.. GOVORNA INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA E sposobnost prepoznavanja. Komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja na poπti. e-maila STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM E usvajanje izgovora. dijaloga i kraÊih tekstova nakon odsluπanih zvuËnih uzoraka E Ëitanje kraÊih i jednostavnih izvornih tekstova (uputa. izraæavanje stajaliπta. izricanje osobnoga stava prema πportskim aktivnostima i provoenju slobodnoga vremena. reËenica. E E Talijanski jezik sposobnost traæenja objaπnjenja i informacija sposobnost koriπtenja viπe reËenica za opisivanje osoba. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih. izraæavanje svojine. tekstova s Interneta PISANJE E prepisivanje reËenica i kraÊih tekstova prema predloπku ili podcrtavanje toËnog odgovora te precrtavanje suviπnih elemenata E sposobnost prepisivanja prema uzorku uz dodavanje novih elemenata E popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju te pisanje sadræajno povezanih reËenica E sposobnost povezivanja elemenata predloæenog teksta E pismeno odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja E pisanje kraÊih diktata E pisanje kraÊih sastava uz pomoÊ natuknica E pisanje kraÊih poruka i biljeæaka. znaËenja rijeËi i gramatiËkih struktura uz koriπtenje audiovizualnih poticaja E uoËavanje analogija i pravilnosti u jeziËnom ustroju uz moguÊnost njihove primjene na sliËnim primjerima E sposobnost povezivanja rijeËi u tematska podruËja i primjena uspjeπnih strategija za njihovo pamÊenje E izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava (postera. reËenica i kraÊih tekstova na razini prethodno usvojenih zvuËnih uzoraka E glasno Ëitanje reËenica. itd. u duÊanu. tipiËna talijanska jela i obroci. Ëestitanja i svetkovanje blagdana. potvrivanje i nijekanje. e-maila. mapa) E koriπtenje udæbenika. U pristupu sadræajima mogu se koristiti informacije steËene tijekom uËenja prvoga stranoga jezika. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti dobi uËenika. traæenje i davanje informacija. ritmiËkih. predstavljanje sebe. likovne i zvukovne) poticaje E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u okviru obraenih tematskih sadræaja E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata u novim situacijama E sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijama prema zadanom predloπku E sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenu nekih elemenata . naslova. analize i zakljuËivanja tijekom nastave izvan uËionice i πkole E razvoj svijesti o pripadnosti skupini uËenika koji rade na zajedniËkom zadatku usvajanja talijanskoga jezika E usmeno i pismeno opisivanje predmeta. prigodne recitacije i pjesmice (izvorni audiovideo materijali). istraæivanja. uporaba eura u odnosu na kunu. izraæavanje slaganja ili neslaganja s nekim prijedlogom KULTURA I CIVILIZACIJA U pristupu kulturoloπkim. radne biljeænice. sluπanje i gledanje filma ili videa s razumijevanjem E neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje audiovizualnog jeziËnog sadræaja E razumijevanje pitanja i uputa . SMS-a. upoznavanje s osnovnim geofiziËkim smjeπtajem Italije i najpoznatijih gradova proπiruju kulturoloπku kompetenciju uËenika razvijajuÊi interkulturalnu kompetenciju i toleranciju uz razvijanje svijesti o vlastitoj kulturi. izraæavanje koliËine i cijene. imenovanje predmeta i odreivanje odnosa u prostoru. dijaloga i pjesmica E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i neverbalne (gestualne.. predmeta i situacija sposobnost prepriËavanja kraÊih tekstova uz likovne ili tekstualne poticaje sposobnost iznoπenja osobnih glediπta i iskustava E E »ITANJE E Ëitanje i razumijevanje rijeËi. ilustracija. reklama).uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik GOVORENJE: IZGOVOR. prijatelja i obitelji. komunikacija unutar obitelji. prepriËavanje dojmova o doæivljajima na izletu. SMS-a. biljeænice i slikovnoga rjeËnika i rjeËnika E stjecanje znanja na osnovi promatranja.

umjetniËki i turistiËki Rim. la panetteria. non mi piace. convalido i biglietti. avere. chiedere informazioni all’agenzia turistica. druæenje KljuËne strukture i izriËaji: In città i giovani si divertono…in pizzeria/al bar/in pasticceria/in discoteca. piacere). come usare la pianta della città. gli articoli… 9. l’ infermiera. uporaba glagola stare u prezentu i imperfektu + gerundiv. odabir mjesta izlaska. pravilnih glagola triju konjugacija. Primjerice. klima. davanti… Ljudsko tijelo: dijelovi tijela (proπireno). piacere E razlika u uporabi perfekta i imperfekta u talijanskom jeziku E kondicional I. a na planu razumijevanja do 600 leksiËkih jedinica. Æivot mladih: izlasci.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik 8. proizvodi KljuËne strukture i izriËaji: Il panettiere. Prenoto un posto… Compro un biglietto di andata e ritorno per… Preparo i bagagli… 2.i mari. 7. l’ambulatorio. in un albergo/in campeggio/in una pensione. Sadræaji se proπiruju dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih sadræaja. volere. Posjet tipiËnomu talijanskomu restoranu: gastronomski specijaliteti i tipiËni jelovnik. Zanati i zanimanja: djelatnik. potere. Putovanje: priprema.. Dove si trova. Tijekom 4.. Rim: povijesni../ nell’angolo… Consultare la lista dei cibi e delle bibite. GRAMATI»KE STRUKTURE U sedmom razredu pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz postupnu uporabu gramatiËkog nazivlja i usustavljivanje gradiva iz prethodnih razreda. una guida turistica. imperativa i perfekta obraenih pravilnih i nepravilnih glagola E tvorba i uporaba imperfekta pravilnih i nepravilnih glagola triju konjugacija: essere. Ljetni praznici: odabir naËina provoenja ljetnih praznika. volere. RjeËnik se cikliËki ponavlja i proπiruje novim sadræajima. pjesme i tekstovi. ponaπanje za stolom. andare. . i laghi. odlazak na æeljezniËki kolodvor. kupnja karata. regije. prenotare un tavolo vicino a. avere la febbre.. grafiËki simboli na kolodvoru i u vlaku i njihovo znaËenje KljuËne strukture i izriËaji: Prendo un carrello. i monumenti. mjesto odvijanja djelatnosti... dietro. turistiËka agencija.. all’ ambulatorio. prijevozna sredstva KljuËne strukture i izriËaji: Le vacanze estive. Gramatika se tumaËi u kontekstu situacije bez mehaniËkoga pamÊenja i ispitivanja gramatiËkih pravila i paradigmi izvan konteksta. znaËenje uËestalih gesta u svakodnevnom æivotu Talijana uz usporedbu s vlastitom kulturom ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama. l’ambiente alpino/montano/della pianura/mediterraneo. fare le radiografie. la fioreria. l’ospedale. Pri obradbi novoga leksika preporuËuje se uvoenje od 8 do 9 leksiËkih jedinica po nastavnom satu. Ci porti il conto! Mi piace. Consulto l’orario delle partenze. andare. il negozio.. I mezzi di trasporto: l’aereo. i fiori/il medico.. RAZRED Ëetvrta godina uËenja CJELINE I TEME 1. komunikacija pri traæenju medicinske pomoÊi KljuËne strukture i izriËaji: Le parti del corpo umano. avere. uporaba kondicionala u talijanskom E tvorba i uporaba gerundiva. le paste/il fioraio. 5. la pizzeria. godine uËenja jezika predvia se aktivna uporaba oko 450 leksiËkih jedinica. izraæavanje vlastitoga stava prema odabiru jela i piÊa KljuËne strukture i izriËaji: A cena in un tipico ristorante italiano. futura I. dovere. le isole. 7. pripremanje stola za razliËite svetkovine.? A destra. consulto il monitor. ÆeljezniËki kolodvor: aktivnosti na kolodvoru. preferisco. il treno… Italija: zemljopisni poloæaj. la visita. Il treno parte dal binario… Compro i giornali all’ edicola… Salgo sul treno…i simboli grafici/la stazione/il treno. E uËestali nepravilni glagoli u obraenim vremenima i naËinima 218 4. obavijesti o polasku vlakova. la macchina. gestualno sporazumijevanje meu Talijanima. gradovi. grazie.. le specialità sono… Prenda… No.. Glagoli E ponavljanje prezenta. dare. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodne recitacije. prirodne ljepote KljuËne strukture i izriËaji: Le regioni. kondicional nekih nepravilnih glagola (essere. 6. lakπi zdravstveni problemi. al mare/in montagna/all’estero. la pasticceria. i capoluoghi. il medico. spremanje prtljage KljuËne strukture i izriËaji: Parto per… Vado alla stazione ferroviaria/all’ufficio informazioni/allo sportello. snalaæenje u nepoznatom gradu KljuËne strukture i izriËaji: una visita turistica. la ricetta. red voænje. a sinistra. 3.. Il cameriere consiglia il menu. dare.. curare i malati/la comessa. il pane/il pizzaiolo.. la pizza/il pasticcere.. potere. dovere.

JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura prisutne su jeziËne funkcije: komunikacijski obrasci na neformalnoj i formalnoj razini. izraæavanje svojine. opisivanje proπlih dogaaja i sjeÊanja. izraæavanje koliËine. naglasnih i intonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorku i bez njega E sposobnost pamÊenja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka izdvojenih rijeËi. upoznavanje sa zemljopisnim i klimatskim uvjetima u Italiji. itd. Dov'è?. upoznavanje nekih regija s regionalnim srediπtima. Per chi?. moguÊnosti smjeπtaja u turistiËkim odrediπtima. imenovanje predmeta i opisivanje odnosa u prostoru. Quando? Na razini prepoznavanja E uporaba gerundiva umjesto zavisne reËenice E uporaba nenaglaπenih zamjenica u dativu ili akuzativu i njihovo mjesto u reËenici E uporaba ili ispuπtanje odreenog Ëlana u izrazima. traæenje savjeta. Ëlan uz osobna imena i prezimena. pokrajina. GOVORNA INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA E sposobnost prepoznavanja. Come sono?. znamenitosti Rima. KULTURA I CIVILIZACIJA U pristupu kulturoloπkim. Talijanski jezik potvrivanje i nijekanje. Com'è?. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti dobi uËenika. predlaganje. traæenje i davanje informacija. dijaloga. ritmiËkih. Che cosa?. reËenica. izvorne pjesme. uz imena zemalja. Perché?. izraæavanje glediπta i æelja. tipiËni talijanski restorani i gastronomska ponuda. SliËni sadræaji povezuju se s nastavom prvoga stranoga jezika. prihvaÊanje i odbijanje prijedloga. gradova i ostalog geografskog nazivlja.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Zamjenice E naglaπene osobne zamjenice u svim licima u nominativu (subjekt) i akuzativu (direktni objekt) E naglaπene osobne zamjenice s prijedlozima E nenaglaπene osobne zamjenice u akuzativu (direktni objekt) i njihovo slaganje s participom perfekta E nenaglaπene osobne zamjenice u dativu ( indirektni objekt) E uporaba partitivne zamjenice NE i slaganje s participom perfekta Imenice E jednina i mnoæina muπkog i æenskog roda imenica E imenice s nepravilnom mnoæinom (dijelovi ljudskog tijela) E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju »lan E uporaba neodreenog i odreenog Ëlana E uporaba padeænih prijedloga E ispuπtanje Ëlana u nekim izrazima Pridjevi E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju E nepravilno stupnjevanje pridjeva (u kontekstu situacije) Brojevi E ponavljanje Prijedlozi E uporaba najuËestalijih prijedloga E pravilo spajanja prijedloga s odreenim Ëlanom u kontekstu E uporaba prijedloga u izrazima Prilozi E prilozi vremena i uËestali prilozi mjesta i naËina E pravilna tvorba i uporaba priloga naËina ReËenice E reËenice od viπe elemenata. opisivanje kulturnih znamenitosti i izraæavanje osobnih dojmova. Komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja i izraæavanje gestama u svakodnevnoj komunikaciji meu Talijanima. opisivanje ljudskoga tijela i zdravstvenoga stanja. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih. Quanto?. Dove sono?. predstavljanje sebe. likovne i zvukovne) poticaje E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u okviru obraenih tematskih sadræaja E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata u novim situacijama E sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijama prema zadanom predloπku ili bez njega E sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenu elemenata E sposobnost traæenja informacija i objaπnjenja E sposobnost koriπtenja viπe reËenica za opisivanje 219 .) E razumijevanje jednostavnih auditivnih i audiovizualnih izvornih poruka E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik u kontekstu usmenih poruka GOVORENJE: IZGOVOR. izraæavanje nelagode i boli. komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja na javnim mjestima. Upitne reËenice s: Chi?. prijatelja i obitelji. zahvaljivanje. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje audiovizualnog ili pisanog jeziËnog sadræaja E razumijevanje pitanja i tekstova s poznatim elementima E prepoznavanje i razumijevanje kraÊih usmenih izvornih poruka ( televizijske reklame. sluæenje zemljopisnom kartom sadræaji su koji ciljano proπiruju interkulturalnu kompetenciju uËenika razvijajuÊi interes i razumijevanje za razliËitosti. kraÊih tekstova i pjesmica E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i neverbalne (gestualne.

i problemi dei giovani.) PISANJE E prepisivanje reËenica i kraÊih tekstova prema predloπku E odabir zaokruæivanjem. zajedniËki problemi. il traffico. Ustrojstvo zajedniËkoga druæenja: priprema zajedniËkog provoda. jezici. Svakodnevni æivot tipiËne talijanske obitelji: ponaπanje Ëlanova obitelji. odabir glazbe. plan grada. kupovanje i spremanje zakuske. horoskopski znakovi.materinski jezik. essere in ritardo. KljuËne strukture i izriËaji: il giornalino per ragazzi. izgled.strani jezik. gli stati. upute prije odlaska na dnevne obveze. Internet.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu osoba. radne biljeænice. upute. dijaloga i kraÊih tekstova bez neposrednog uzorka E Ëitanje i razumijevanje kraÊih izvornih poruka (recepti za pripremu jela. slikovnog rjeËnika.) E izrada dodatnih nastavnih sredstava (postera. podcrtavanjem i povezivanjem elemenata teksta E sposobnost pisanja prema uzorku i bez njega E popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju te pisanje reËenica i kraÊih tekstova sadræajno povezanih s obraenim temama E sposobnost povezivanja elemenata predloæenog teksta i pismeno odgovaranje na pitanja E pisanje diktata i kraÊih sastavaka E pisanje pitanja na zadani tekst E pisanje biljeæaka nakon odsluπanog ili proËitanog teksta E pisanje kraÊeg teksta o osobnim dojmovima i nazorima (pismo. rjeËnika i drugih izvornih materijala E stjecanje znanja na osnovi istraæivanja. 4. mapa) E koriπtenje udæbenika. Odnosi meu narodima: kontinenti i njihovi stanovnici. Tisak za mlade: pisma uredniπtvu. chiedere/ dare consigli a. oËuvanje Zemlje od zagaenja ekoloπko osvjeπÊivanje i svjesno djelovanje na oËuvanju okoliπa u gradu i u prirodi. proπlosti i buduÊnosti E Talijanski jezik sposobnost usmenog ili kraÊeg pismenog izlaganja o dogaajima iz svakodnevnog æivota razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o vlastitom napretku (EJP) razvoj sposobnosti meusobnoga vrjednovanja uËenika i njihovog napretka E E E E »ITANJE E Ëitanje i razumijevanje reËenica i tekstova na razini prethodno usvojenih zvuËnih uzoraka E glasno Ëitanje i razumijevanje reËenica. opis osoba. njihovo ponaπanje. nacionalnosti. turistiËke obavijesti. znaËaj (karakter) i izgled KljuËne strukture i izriËaji: Il ritorno a scuola. fare attenzione… 3. analize i zakljuËivanja tijekom nastave izvan uËionice i πkole E koriπtenje novih tehnologija u pronalaæenju potrebnih podataka E sposobnost pretpostavljanja i izvoenja zakljuËaka na osnovi primjera E razvoj svijesti o pripadnosti skupini uËenika koji rade na zajedniËkom zadatku usvajanja talijanskoga jezika 8.. stajaliπte prema horoskopu. organizzare una festa tra amici. I problemi delle grandi città. le bandiere. Pravila druπtvenoga ponaπanja. trovare una scusa. itd. pisanje SMS poruka i e-maila STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM E usvajanje izgovora. SMS poruke. KljuËne strukture i izriËaji: I continenti. simpatije. l’aspetto fisico. il rapporto con i genitori. come salvare la natura. l’angolo della posta. razglednica). ekologija i zdrav æivot. RAZRED peta godina uËenja CJELINE I TEME 1. aver fretta. le nazionalità e le lingue. znaËenja rijeËi i gramatiËkih struktura uz koriπtenje audiovizualnih i tekstualnih poticaja E uoËavanje analogija i pravilnosti u jeziËnom ustroju i sposobnost njihove samostalne primjene E uoËavanje i povezivanje sliËnosti i razlika u jeziËnim ustrojima (strani . odnosi meu Ëlanovima obitelji KljuËne strukture i izriËaji: una giornata tipica di una famiglia italiana. l’inquinamento. l’oroscopo e la superstizione.. e-mail. indicare la data. predmeta i situacija i izraæavanje osobnih stavova i æelja sposobnost prepriËavanja kraÊih tekstova uz predloæak ili bez njega sposobnost prepriËavanja dogaaja u sadaπnjosti. razliËite zemlje.. odnosi s roditeljima i vrπnjacima. 5. 220 . itd. problemi mladih. zastave. i rifiuti. il rapporto con i fratelli. l’acqua potabile. odreivanje datuma i pisanje datuma KljuËne strukture i izriËaji: avere una casa/un appartamento a disposizione. strani . 2. PoËetak πkolske godine: prepriËavanje dojmova s praznika. La descrizione delle persone e del loro carattere: alto/basso/magro/cordiale/allegro/geloso /egoista. le chiacchiere dopo le lezioni. il primo amore. biljeænice. jelovnik.

i njihova uporaba u perfektu Imenice E tvorba æenskog roda imenica E imenice s razliËitim oblikom za muπki i æenski rod E mnoæina imenica. i programmi iniziano… il telegiornale. odnos meu vrπnjacima KljuËne strukture i izriËaji: presentarsi a un concorso di. Glagoli E ponavljanje i utvrivanje svih obraenih vremena i naËina pravilnih i nepravilnih glagola prema kontekstu E glagoli piacere i andarsene u obraenim vremenima i naËinima E uporaba nenaglaπenih zamjenica (ili dativ ili akuzativ) uz glagolska vremena i naËine E glagoli tipa mettere . Kupovanje odjeÊe i obuÊe: odreivanje konfekcijskoga broja za odjeÊu i obuÊu. Primjerice. partecipare a… Uloga televizije u svakodnevnom æivotu obitelji: odabir programa. KljuËne strukture i izriËaji: i grandi magazzini. Pri obradbi novoga leksika ne bi trebalo uvoditi viπe od 9 do 10 leksiËkih jedinica po nastavnom satu. rispettare la segnaletica stradale. problemi gradskoga prometa. lavare . la pubblicità. gli sconti.. blagdani i svetkovine i talijanska tradicija njihova slavljenja uz usporedbu sa sliËnim tradicijama kod nas. soffia il vento. Tijekom 5. znaËenje simbola na prognostiËkoj karti KljuËne strukture i izriËaji: Che tempo fa? Fa bel/brutto tempo.. Prognoza vremena: vremenske prilike u razliËitim godiπnjim dobima. il pullman. la nave. piove. I grandi magazzini italiani sono… Gli stilisti più noti sono. fare il tifo per. 8. godine uËenja jezika predvia se aktivna uporaba oko 700 leksiËkih jedinica. la nave traghetto. problemi pri odabiru. ponaπanje u trgovini.. GRAMATI»KE STRUKTURE U osmom je razredu pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz uporabu gramatiËkoga nazivlja i usustavljivanje gradiva iz prethodnih razreda. zemalja i zemljopisnih naziva E uporaba Ëlana u ustaljenim izrazima Zamjenice E naglaπene osobne zamjenice u svim licima u nominativu (subjekt) i akuzativu (direktni objekt) E naglaπene osobne zamjenice s prijedlozima E nenaglaπene osobne zamjenice u dativu (indirektni objekt) i u akuzativu (direktni objekt) i njihovo mjesto u reËenici u odnosu na glagol 7. l’abbigliamento. nevica. Sadræaji se proπiruju dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih sadræaja. a na planu razumijevanja do 850 leksiËkih jedinica. usporedba talijanskoga i hrvatskoga programa.. prometna sredstva i prometni znakovi. guardare guardarsi. la giornata di un/una concorrente. le calzature. 9. un incidente stradale.lavarsi. le svendite. tanto u funkciji pridjeva i priloga »lan E uporaba Ëlana uz imena kontinenata.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 6.. RjeËnik se cikliËki ponavlja i proπiruje novim sadræajima. chiedere il permesso. pravila ponaπanja u prometu. guardare un film giallo / di fantascienza / western / umoristico / documentario / un programma interessante/ noioso. Poznati talijanski modni kreatori.. kritiËan odnos prema pojedinim emisijama. essere in forma. 10. Gramatika se tumaËi u kontekstu situacije bez mehaniËkoga pamÊenje i ispitivanja gramatiËkih pravila i paradigmi izvan konteksta. manja prometna nezgoda KljuËne strukture i izriËaji: ( non) andare d’accordo. Sudjelovanje na natjecanju: iznoπenje miπljenja o prednostima i nedostatcima sudjelovanja na natjecnju... pjesme i tekstovi. UËenici Êe samo u nekim podruËjima moÊi dostignuti razinu A2. odabir odjeÊe i obuÊe prema meteoroloπkim prilikama. poco. il cielo è sereno/nuvoloso. grafijska pravila kod pisanja nekih oblika E nepravilna mnoæina imenica E imenice kod kojih se u mnoæini mijenja samo Ëlan Pridjevi E tvorba æenskog roda i mnoæine. Talijanski jezik ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama. i mezzi di trasporto: il tram. najpoznatije robne kuÊe u Italiji i kod nas. 221 . koriπtenje videoteka i DVD-a KljuËne strukture i izriËaji: seguire una trasmissione. la metropolitana. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodne recitacije... le compere. Prometna sredstva: gradski i meugradski promet. Il mare è calmo/mosso. itd. grafijska pravila kod pisanja nekih oblika E slaganje pridjeva s imenicom u rodu i broju E razlika izmeu molto.mettersi. Nakon 5 godina uËenja jezika uËenici mogu postiÊi razinu A1+ prema ZajedniËkom europskom referentnom okviru za jezike.

tipiËna talijanska obitelj. dare. naglasnih i intonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorku i bez njega E sposobnost pamÊenja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka izoliranih rijeËi. licem jednine imperativa glagola fare. Per chi. upute s razglasa. opisivanje odnosa meu osobama. opisivanje vremenskih i prostornih odnosa.?. Sadræaji se povezuju i s nastavom prvoga stranoga jezika. odnosne reËenice Na razini prepoznavanja E uporaba oblika konjunktiva prezenta koji su istovjetni s oblicima imperativa. zdruæivanje zamjenica s imperativima glagola E spajanje zamjenica s ECCO E spajanje nenaglaπenih zamjenica u dativu ili akuzativu s infinitivom i gerundom E odnosne zamjenice CHE. nadnevka. gerundivom. Brojevi E izricanje cijene. E Talijanski jezik KULTURA I CIVILIZACIJA U pristupu kulturoloπkim. kraÊih tekstova i pjesama E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i neverbalne poticaje E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u okviru obraenih tematskih sadræaja E sposobnost opisivanja i davanja miπljenja i savjeta na osnovi usvojenih elemenata u novim situacijama E sposobnost sudjelovanja u dramatizacijama i raspravama prema zadanom predloπku ili bez njega E sposobnost traæenja obavijesti i objaπnjenja E sposobnost koriπtenja viπe reËenica za opisivanje osoba. andare. moda. il quale. Se potevo. nuenje. infinitivom i s ecco E odnosne zamjenice che. Perché. u odnosnim reËenicama. æivot mladih u Italiji. davanje savjeta. televizijski program. kraÊe informacije. sudova i æelja E sposobnost prepriËavanja obraenih tekstova uz predloæak ili bez njega E sposobnost prepriËavanja dogaaja u sadaπnjosti. odbijanje i prihvaÊanje ponude.. slaganje sa glagolom u perfektu E zdruæivanje nenaglaπenih zamjenica u dativu ili akuzativu s 2. upute o stanju na cestama.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu nenaglaπena zamjenica NE i njezino mjesto u odnosu na glagol u prezentu i perfektu. reËenica. DI CUI. Quando? E upravni i neupravni govor. Dove sono?. izraæavanje osjeÊaja radosti. opisivanje proπlih dogaaja i sjeÊanja i iznoπenje osobnih planova za buduÊnost. Che cosa?. stare.. izricanje æaljenja. Quanto?. itd. æelje. tisak za mlade. traæenje i davanje informacija. Komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja. meteoroloπki izvjeπtaj. opis osoba i njihovih karakternih osobina. odnosi adolescenata s roditeljima. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje audiovizualnog pisanog jeziËnog sadræaja E razumijevanje pitanja i tekstova s poznatim elementima E razumijevanje usmenih izvornih poruka (reklame. izricanje sudova o sebi. uvjeravanje. mjesta i naËina E uporaba priloænih oznaka CI i NE i razlika u uporabi u odnosu na nenaglaπene zamjenice CI i NE ReËenice E reËenice od viπe elemenata. di cui. Com'è?. modni kreatori. izraæavanje svojine i pripadnosti. naËin zabave.. slaganja i neslaganja. Ëestitanje.. ispriËavanje. zabranjivanje i izraæavanje zadovoljstva i nezadovoljstva. mjera i teæine Prijedlozi E uporaba najuËestalijih prijedloga E pravilo spajanja prijedloga s odreenim Ëlanom u kontekstu E uporaba prijedloga u izrazima Prilozi E prilozi vremena. E pogodbene reËenice u sadaπnjosti i u proπlosti: Se posso. itd. prijateljima i obitelji. ocjena i uputa. suosjeÊanja i kritike. proπlosti i buduÊnosti 222 JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura prisutne su jeziËne funkcije: komunikacijski obrasci na neformalnoj i formalnoj razini. Upitne reËenice s: Chi?. ritmiËkih. Come sono?. dijaloga. zahvaljivanje. izraæavanje koliËine i mjere. blagdani i svetkovine s karakteristiËnim obiËajima sadræaji su koji razvijaju interkulturalnu kompetenciju i pobuuju interes uËenika za dodatno proπirivanje nekih tema. GOVORNA INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA E sposobnost prepoznavanja. izraæavanje stavova i æelja. dire. izvorne talijanske pjesme E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik E razumijevanje osnovnih uzvika uz gestualno sporazumijevanje meu Talijanima GOVORENJE: IZGOVOR. venivo. konjunktiv prezenta u zavisnim reËenicama iza glagola sumnje. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih. problemi æivota u gradu i ekologija. E zdruæene nenaglaπene osobne zamjenice dativ + akuzativ i njihovo mjesto u reËenici. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti dobi i interesima uËenika.?. televizijski programi. multikulturalnost i suæivot meu narodima. vengo/verrò da te. meteoroloπke informacije.. zdruæivanje tih oblika s imperativom. ljubomore. predmeta i situacija i izraæavanje osobnih nazora. Dov'è?. potvrivanje i nijekanje . del quale.

strani jezik) E izradba dodatnih nastavnih sredstava. razglednica. analize i izvoenja zakljuËaka tijekom nastave izvan uËionice i πkole E sposobnost pretpostavljanja i izvoenja zakljuËaka na osnovi primjera E razvoj svijesti o pripadnosti skupini uËenika koji rade na zajedniËkom zadatku usvajanja talijanskoga jezika E usmeno i pismeno opisivanje predmeta. pismo uredniπtvu Ëasopisa za mlade. dosjea. tematskih panoa. dijaloga i tekstova bez neposrednog uzorka E Ëitanje i razumijevanje izvornih poruka. strani jezik . SMS. Interneta. televizijski program.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu E Talijanski jezik STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM E usvajanje izgovora. osoba. æivotopis. istraæivanja. CDroma. biljeænice. ilustracija. Internet PISANJE E pisanje reËenica i kraÊih tekstova prema predloπku E zaokruæivanje. e-mail. znaËenja rijeËi i gramatiËkih struktura uz koriπtenje audiovizualnih i tekstualnih poticaja E uoËavanje analogija i pravilnosti u jeziËnom ustroju i sposobnost njihove samostalne primjene E uoËavanje i povezivanje sliËnosti i razlika u jeziËnim ustrojima (strani jezik .materinski jezik. videa. dnevnik. SMS poruke. televizije. nazorima i problemima (pismo. radne biljeænice. e-mail) 223 . postera E koriπtenje udæbenika. reklame. individualno i suradniËko uËenje E stjecanje znanja na osnovi promatranja. odabrani tekstovi iz dnevnog ili tjednog tiska. upute za uporabu. pismeno odgovaranje na pitanja E pisanje diktata i kraÊih sastava E pisanje pitanja na zadani tekst E pisanje biljeæaka nakon odsluπanog ili proËitanog teksta E pisanje kraÊeg teksta o osobnim dojmovima. dogaaja i vlastitih doæivljaja E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o vlastitom napretku (EJP) E razvoj sposobnosti meusobnoga vrjednovanja uËenika i njihovoga napretka sposobnost izdavanja naredbi u neformalnom i formalnom obliku »ITANJE E Ëitanje i razumijevanje reËenica i tekstova na razini prethodno obraenih uzoraka E glasno Ëitanje i razumijevanje reËenica.. gramatike i drugih izvornih materijala. rjeËnika. DVD-a E koriπtenje uspjeπnih strategija u uËenju jezika. podcrtavanje ili precrtavanje elemenata u tekstu E sposobnost pisanja prema uzorku i bez njega E popunjavanje teksta rijeËima ili reËenicama koje nedostaju te pisanje kraÊih tekstova sadræajno povezanih s obraenim temama E sposobnost povezivanja elemenata predloæenog teksta. slikovnog rjeËnika.

U poËetku uËenja uËenike treba uputiti u naËin navoenja rijeËi u rjeËniku. od trenutka kad su Isusovci osnovali KlasiËnu gimnaziju u Zagrebu. suprotnosti ili prema nekom drugom kriteriju. 4. nego oni Ëine jedinstven korpus znanja iz tog podruËja koje uËenik tijekom Ëetiri godine uËenja latinskog jezika mora usvojiti: E knjiæevnost: upoznati se s glavnim predstavnicima rimske knjiæevnosti te s osnovnim znaËajkama hrvatskog latinizma E povijest: upoznati se s osnovnim dogaajima i razdobljima rimske povijesti.govora) E relativnim povezivanjem E razradbom promjene reËenice u neupravnom govoru 224 . 3. RAZUMIJEVANJE Tekstu se pristupa formalnom gramatiËkom raπËlambom pri kojoj se neprekidno uvjeæbava osnovna metoda: uoËavanje gramatiËkog oblika i njegove uloge u reËenici / tekstu. a osobito Ëesto treba u izgovoru prakticirati oba izgovora da bi uËenici lakπe Ëitali i razumjeli internacionalizme kao i druge termine nastale iz latinskog jezika. »ITANJE UËenici moraju svladati izgovor i akcentuaciju rijeËi te intonaciju reËenice.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Latinski jezik POSEBNI PROGRAMI: KLASI»NI JEZICI LATINSKI JEZIK UVOD PRIKAZ PREDMETA: Tradicija uËenja klasiËnih jezika u Hrvatskoj traje veÊ gotovo Ëetiristo godina. Rad na satu mora poËeti od provjere usvojenog rjeËnika. pravopis i izgovor E deklinaciju i konjugaciju (s osobitostima i nepravilnostima) E komparaciju pridjeva i priloga (s osobitostima i nepravilnostima) E prijedloge i brojeve E sintaksu padeæa (u izboru) E sintaksu konstrukcija E sintaksu nezavisnih i zavisnih reËenica E neupravni govor Pri Ëitanju klasika (8. Pravilno konstruiranje i povezivanje reËeniËnih dijelova dokaz su da je uËenik shvatio strukturu latinskog teksta. 2. UËenje klasiËnih jezika u tadaπnjoj je osmogodiπnjoj gimnaziji u svim razredima bilo uobiËajeno. 5. pismo. jer se u tekstovima nuæno javljaju i neke rijetke rijeËi. Program se izvodi na klasiËnom izgovoru latinskog jezika. PREVO–ENJE Prvi pristup prevoenju mora biti πto doslovniji. po kojem se latinski jezik uËi od petog do osmog razreda u Ëetverogodiπnjem programu po tri sata tjedno. a pri prelasku na Ëitanje klasika treba ih uputiti u naËin koriπtenja rjeËnika. a treba kontinuirano i sustavno primijeniti i tradicionalni izgovor kako bi ga uËenici i praktiËno svladali. Tijekom Ëetiri godine uËenja latinskog jezika uËenici moraju nauËiti sadræaje iz podruËja: E knjiæevnosti E povijesti E kulture i civilizacije Kulturno-povijesni i civilizacijski sadræaji nisu nuæno ovisni o pojedinim nastavnim cjelinama i temama. Pri ponavljanju i ispitivanju treba ih povezivati prema srodnosti. knjiæevno-povijesne i religijskomitoloπke sadræaje treba povezivati s vaænijim sadræajima iz grËke kulture i civilizacije Nastavna podruËja koja obuhvaÊa predmet: 1. KULTURA. povezati ih s temeljnim pojmovima arheologije i hrvatskom kulturnom baπtinom E kultura i civilizacija: upoznati se s glavnim znaËajkama rimske kulture. GRAMATIKA (SLOVNICA) U prve tri i pol godine uËenja (od 5. mitologije i s najvaænijim obiËajima starih Rimljana.) treba usvojiti cjelokupno gramatiËko gradivo: E glasovni sustav. razreda i tijekom tog Ëitanja treba ovladati osnovnim rjeËnikom koji omoguÊuje snalaæenje na sloæenijim tekstovima. POVIJEST. UËenici moraju poznavati klasiËni i tradicionalni izgovor na razini uporabe. do kraja prvog polugodiπta 8. To danas zovemo ≈rano uËenje klasiËnih jezika«. Pri tome uËitelj moæe izvrπiti i izbor nauËenih rijeËi. Razumijevanje teksta podrazumijeva spoznaju o gramatiËkom ustrojstvu reËenice i povezivanje tako spoznatog ustrojstva s kontekstom i sa znaËenjima rijeËi i izraza. Do prelaska na Ëitanje klasika poËetkom 8. razred) treba proπiriti gramatiËko gradivo: E pojmom diskursa (razgovora . 6.r.r. a osobito ih treba povezivati s rijeËima koje su dio hrvatskog jezika kao internacionalizmi. CIVILIZACIJA UËenje klasiËnih jezika podrazumijeva kulturnopovijesni i civilizacijski kontekst. VOKABULAR (RJE»NIK) Usvajanje i razumijevanje rijeËi treba zapoËeti sustavno od prvog susreta s tekstom. a zatim se prelazi na slobodniji prijevod povezan sa zahtjevima hrvatskog jezika. Putem prevoenja latinskih tekstova uËenici usvajaju razliËite spoznaje o rimskoj civilizaciji.

UËenici se u petom razredu odluËuju za klasiËni program koji ukljuËuje oba klasiËna jezika. razreda. U radu na tekstu naglasak treba staviti na reËeniËnu analizu i razumijevanje poruke koju tekst prenosi. Dvije se preporuËljive prihvatljive metode rada na satovima nastave klasiËnih jezika: frontalni tip rada i rad u grupama (parovima i/ili nekim drugim oblicima uËeniËkog zajedniËkog rada na satu).helenistiËkom GrËkom. potrebno je sustavno i kontinuirano provoditi mnoge vjeæbe gramatiËkog sadræaja. Da bi se postigao konaËni cilj uËenja klasiËnih jezika. tipovi zadataka raznovrsni. jer druπtveno-humanistiËke i prirodoslovne znanosti imaju svoje podrijetlo u dostignuÊima antiËke civilizacije.civilizacijskog konteksta u kojem se radnja dogaa. Latinski jezik uËi se od petog do osmog razreda. Podrazumijeva se da se prethodno steËena znanja i umijeÊa te sposobnosti nastavljaju razvijati i primjenjivati na sljedeÊim stupnjevima (npr. NAPOMENA Upute za uËitelje Nastavne teme ne moraju se nuæno usvajati redom kojim su navedene u nastavnom programu. ponavljanje vokabulara i redovito prevoditi zadane tekstove.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Latinski jezik E Vertikalna i horizontalna povezanost unutar predmeta: Nastavne teme se ne ponavljaju iz razreda u razred. ponavljanje gradiva. no kad se odluËe postaje im obvezan. Time se uËenicima omoguÊuje stjecanje trajnih znanja. Nastavnik mora neprekidno inzistirati na poveÊanju leksika. Posebnost je latinskoga jezika da omoguÊuje uvid u cjelinu indoeuropskih jezika te daje temelje za bolje poznavanje i razumijevanje modernih jezika. Pri razumijevanju teksta kljuËan je element poznavanje kulturno. od mitoloπkih do povijesnih ili drugih tema. koje postupno primjenjuju i razvijaju kroz program). vokabular i civilizacija spajaju u jednu cjelinu. GramatiËke sadræaje treba jasno objasniti i Ëesto provjeravati razumijevanje razliËitim tipovima vjeæbi i zadacima koji ne zahtijevaju samo reprodukciju. Nastava latinskog jezika kroz sve Ëetiri godine u osnovnoj πkoli temelji se na sliËnim metodiËkim naËelima. U Ëetvrtoj godini uËenja latinskog jezika uËenike treba pripremiti na Ëitanje veÊih odlomaka teksta u izvorniku i uputiti ih na stilske osobitosti pojedinih pisaca. Frontalni tip sata nuæno je neophodan zbog specifiËne strukture klasiËnih jezika koju je ne moguÊe usvojiti bez jasno ocrtanih gramatiËkih okvira. umjereno koristi razgovorni latinski jezik E postane osjetljiv i da polako spoznaje estetsku razinu latinskih tekstova u njihovoj usporedbi s hrvatskima. ali se neke u skladu s potrebama za uvjeæbavanjem ili proπirivanjem znanja trajno pojavljuju tijekom Ëetverogodiπnjeg programa. zanimljivi i poticajni za rjeπavanje. kako stvara i razvija osebujnu socijalnu strukturu i kako dalje prenosi bitne vlastite elemente dovodi do spoznaje o isprepletenosti kultura proπlosti sa suvremenim iskustvom potiËe prihvaÊanje humanistiËkih vrijednosti budi svijest o poπtovanju drugih kultura i duhovnih vrijednosti razliËitih civilizacija i poπtovanje prema vlastitim korijenima razvija sposobnost kritiËke prosudbe Posebnosti predmeta: UËenje latinskoga jezika pripada u izborni program u osnovnim πkolama u RH i uvijek je povezano s uËenjem grËkoga jezika. osobito u stihovima ZADAΔE Nastava latinskog jezika: E obrazuje jeziËne i misaone sposobnosti i razvija sposobnost izraæavanja i tumaËenja E otvara pristup vaænim podruËjima duhovnog i druπtvenog svijeta E budi povijesnu svijest i olakπava snalaæenje u suvremenosti E razvija samostalno i stvaralaËko miπljenje i tako omoguÊuje doprinos razvoja Ëovjeku usaenih moÊi E daje uËeniku uvid u rimsku kulturu i njezin doprinos oblikovanju Europe i to na zaokruæenom i vremenski udaljenome modelu koji mu je dostupan u obliku tekstova . E E E E kroz tekstove uËeniku predstavlja kako se pojedina kultura iskazuje u samoprikazivanju. kako se oblikuje razlikujuÊi se u sjedinjenju s jednom stranom kulturom . uËenici se na niæoj razini susreÊu s jednostavnijim morfoloπkim i sintaktiËkim oblicima. a osobito je vaæno naglasiti primjenu suvremene nastavne tehnologije koja Êe osvjeæiti sat zamiπljen kao frontalni. Vjeæbe ponavljanja moraju biti dobro osmiπljene. Program se temelji na receptivnoj koncepciji koja polazi od teksta kao Ëvoriπta u kojem se gramatiËko znanje. usvajanje novog gradiva i provjera usvojenog gradiva moraju biti u skladnoj povezanosti. Latinski jezik je sredstvo koje nam prenosi obavijesti o temeljnim vrijednostima zapadno europske civilizacije. dok se grËki jezik uËi samo u sedmom i osmom razredu. a poslije sve viπe. UËenje bilo kojeg segmenta nije cilj ni svrha uËenja veÊ upravo 225 CILJ Cilj je nastave latinskoga jezika osposobiti uËenika da: E spozna i razumije jeziËnu strukturu latinskog jezika E razumije latinske tekstove i moæe ih prevesti na hrvatski jezik E spozna civilizacijsko okruæenje u kojem se latinski jezik razvijao E umjereno prevodi s hrvatskoga na latinski E veÊ od 6. Etape sata. a to je razumijevanje teksta u izvorniku i stjecanje vjeπtine prevoenja originalnog teksta pisanog na klasiËnim jezicima. O inventivnosti nastavnika ovisi kojim Êe metodama uËenicima olakπati ovaj veliki napor koji iziskuje dosta koncentracije.

Dinamika sata i motivacija uËenika poveÊava se na razne naËine koji ovise o domiπljatosti i iskustvu nastavnika u radu s uËenicima odreene æivotne dobi i njihovim kognitivnim sposobnostima. debate. Prijedlozi nekih izvanuËioniËkih oblika koji se mogu ostvariti i kao vid projektne nastave: E posjet muzejima .zaviËajnom arheologijom. dok se πkolske zadaÊe predviaju kao prijevodi odlomaka iz djela spomenutih autora.) IzvanuËioniËke aktivnosti Nesumnjivo je da Êe uËenici ukljuËeni u ovakav oblik rada stjecati trajno i u æivotu kasnije primjenljivo znanje. a uËenici se mogu baviti npr.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu obrnuto.frontalni u razredu (priprema napoËetku projekta i zakljuËak na kraju).trajne i prigodne postavedragocjena je suradnja s muzejskim pedagozima koji dobro poznaju naËine kako zainteresirati odreeni profil posjetitelja za neku temu (ovdje govorimo u uËeniËkoj dobi) E postavljanje izloæbi u πkoli s temom iz antike E posjet kazaliπnim i filmskim predstava s temama iz antiËkog svijeta ili reminiscencijama na antiku E rad dramske ili filmska grupe antiËkog usmjerenja E izdavanje πkolskog lista s temom antiËke kulture i civilizacije E odræavanje meurazrednih i meuπkolskih natjecanja u poznavanju latinskog jezika i kulturnocivilizacijskog konteksta E kontinuirano praÊenje antiËkih sadræaji na internetu. likovnom kulturom.). U 8. parovima ili nekim drugim oblicima uËeniËkog udruæivanja moæe se primjenjivati ili kao dio frontalnog tipa sata (osobito u uvodnom dijelu sata kao sredstvo ponavljanja i postizanja veÊeg stupnja motivacije kao i u dijelu sata koji se odnosi na uvjeæbavanje i provjeru usvojenosti novih nastavnih sadræaja) ili kao posebni satovi. sve do sloæenih zadataka u 8. 226 Latinski jezik Projektna nastava Podrazumijeva ukljuËivanje uËenika u razliËite tematske projekte. radionice.prijevodi s latinskog jezika na hrvatski jezik i obrnuto Broj pisanih radova treba biti usklaen s Pravilnikom o ocjenjivanju. Posebno treba upozoriti na πiroki spektar primjene korelacija meu predmetima. Terenska se nastava ako za to postoje uvjeti i razlozi moæe odræavati i u mjestu gdje se se nalazi πkola..od uËenja do percepcije svijeta oko sebe.. pronalaæenje relevantnih elemenata za projekt. MoguÊnosti korelacija su nebrojene. Ovdje se savrπeno mogu uklopiti oblici timskog rada. odræavanje video projekcija. Ovisno o informatiËkoj opremljenosti πkole. a njima se razvijaju kognitivne spoobnosti koje uËenicima koriste u apsolutno svim segmentima æivota . samostalni rad (pronalaæenje grae u literaturi ili na Internetu. Usvajanje vjeπtina u ovim oblicima rada vjeæba su za primjenu zakonitosti timskog rada s kojim Êe se uËenici svakako susresti u kasnijoj fazi svog poslovnog ali i privatnog æivota. Moæe trajati jedan πkolski sat ili Ëitavu πkolsku godinu ovisno o planiranju jednog ili viπe nastavnika i barem je u jednom segmentu povezana s planom i programom pa se ostali korelirajuÊi predmeti nadovezuju svojom graom.) Pisani radovi Dva su tipa pisanih radova u svim godinama uËenja: E kontrolni radovi sa zadacima iz poznavanja gramatike E πkolske zadaÊe . Idealno je uËenike podijeliti u grupe i raditi cirkularne radionice. skupljanja likovnog materijala i njegove prezentacije. referata i sl. povijeπÊu. veÊ nastavnici sami osmiπljavaju temu i odrediπte te rade poseban plan i program. pisanje eseja. arhivi. nepravilni i nepotpuni glagoli. Terenska nastava Provodi se u trajanju od jednog do optimalno Ëetiri dana. barem u nekom dijelu ne bi imali dodirnih toËaka ili bili integrirani u nastavne predmete (spomenimo samo objaπnjavanje struËne terminologije odnosno etimologije. U veÊini sluËajeva radi se o odlasku izvan mjesta πkole iako to nije nuæno. Tih dana uËenici ne pohaaju redovnu nastavu nego su koncentrirani iskljuËivo na temu te terenske nastave i predmete koji su u njoj zastupljeni. Samostalan rad uËenika Od samog poËetka uËenja klasiËnih jezika treba inicirati samostalne radove uËenika u obliku referata.U projektnoj nastavi zastupljeni su svi tipovi rada . razredu kontrolni radovi mogu se proπiriti na gramatiËku i stilistiËku analizu teksta. razne udruge.) Uspjeπnost uoËavanja korelacija ovisi o velikoj meusobnoj povezanosti i suradnji predmetnih nastavnika. cilj i zadaÊe uËenja nuæno sve segmente usmjeravaju prema tekstu kao mjestu konaËne provjere uËenikova znanja. muzeji. Iz prakse je poznato da ne postoji niti jedan nastavni predmet s kojim klasiËni jezici. izrada plakata. Za kontrolni rad i πkolsku zadaÊu predvien je jedan sat izvedbe i jedan sat ispravka. uËenici mogu samostalno prezentirati svoje radove koristeÊi suvremene medije πto bitno pospjeπuje uËeniËku motivaciju. kvizovi i sl. Dva su tipa izvanuËioniËke nastave: terenska i projektna nastava. referati. PreporuËuju se razliËiti oblici usmenog ili pisanog izlaganja kao npr. Rad u grupama. PreporuËuje se izrada mentalnih mapa posebice nakon svake tematske cjeline (npr. i grËi i latinski. praÊenje πkolskih emisija na radiju i televiziji E suradnja sa kulturnim institucijama (knjiænice. instituti. prezentacija). tako da svaki uËenik sudjeluje u svemu. grupni rad u razredu i izvan njega (istraæivanja. pa uËenicima moæe biti dodijeljen dio teksta za samostalnu pripremu koja Êe se ujediniti za nekoliko uËenika na satu. Gdje god je moguÊe potrebno je vuÊi paralele osobito s hrvatskim i stranim jezicima. . i nije nuæno vezana uz postojeÊi plan i program. razredu kad se Ëitaju klasici. predavanja. Ovakvi su oblici nastave idealni za provoenje korelacije viπe nastavnih predmeta.

o mores! Treba svakako poticati memoriranje poslovica te poticati uËenike da samostalno izrauju vlastite zbirke poslovice u obliku malih tezaurusa.Fedrove basne 7. Valerija Maksima i Plinija Mlaeg 8. vokal (samoglasnik). veÊ prema dobi. npr. teËno dekliniranje pridjeva 1. 5. nastavak. ili u-deklinacije 5. korijen. deklinacije. Imenice 5. Lektira UËeniËka lektira podrazumijeva Ëitanje literature s tematikom iz antiËkog svijeta. U petom razredu uËenici Ëitaju i prevode pojedine izreke jednostavnijeg gramatiËkog sadræaja te ih mogu primijeniti u odreenoj situaciji.izvodi iz Paterkula. razred . apozicija. Obrazovna postignuÊa: poznavanje razdiobe glasova. Obrazovna postignuÊa: svladavanje dekliniranja imenica u-deklinacije. 4.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Posebno treba uËenike poticati na timski rad πto se postiæe podjelom uËenika u grupe. razlikovanje imenica vokalskih osnova od imenica konsonantskih osnova. razred . deklinacije KljuËni pojmovi: osnova. ili e-deklinacije KljuËni pojmovi: osnova. toËno Ëitanje latinskih rijeËi. 227 . prijevode latinskih tekstova primjerenih odreenoj uËeniËkoj dobi. RijeËi KljuËni pojmovi: nomina. a u 8. priloæna oznaka mjesta/ vremena. razredu teæiπte je na razumijevanju i prevoenju. Ceterum censeo Carthaginem delendam esse. ali se u odreenim aspektima obrauje na satu. moguÊnost pronalaæenja genitivne osnove imenica 3. se razredu interes okreÊe i prema drugim aspektima knjiæevnog teksta. i Ëitanje dopunskih odlomaka na izvorniku pisaca propisanih programom. Obrazovna postignuÊa: poznavanje vrsta rijeËi. nastavak. RAZRED NASTAVNA CJELINA: UVOD U U»ENJE LATINSKOGA JEZIKA TEME KljuËni pojmovi: osnova. 1. Obrazovna postignuÊa: svladavanje dekliniranja imenica e-deklinacije. svladavanje dekliniranja imenica 3. konsonant (suglasnik). Flora. 3. U 5. zavrπetak. U πestom razredu prevode poslovice sloæenijeg gramatiËkog sadraæaja i mogu ih upotrijebiti u konkretnoj æivotnoj situaciji. u kontekst pojedinog pisca. razred . Posebnu pozornost treba usmjeriti na usvajanje mudrih izreka koje treba sustavno usvajati tijekom sve Ëetiri godine uËenja. Obrazovna postignuÊa: dekliniranje pridjeva primjenom znanja deklinacije imenica a. smjeπta u samostalnu uËeniËku pripremu. naglasak. svladavanje imeniËkih i glagolskih kategorija. deklinacije s imenicama ostalih deklinacija. kategorije glagola. poznavanje latinske abecede. predikat. Na temelju proËitane lektire mogu se zadavati teme za samostalan rad uËenika. deklinacije u rjeËniku. sigmatski / asigmatski nominativ. nastavak. osobito u naglaπavanju oblika genitiva i dativa jednine. i 2. deklinacije. U sedmom razredu uËenici mogu prevesti poslovice vrlo sloæenog gramatiËkog sadræaja i precizno ih smjestiti u kulturno-povijesni kontekst. O tempora. ili a-deklinacije KljuËni pojmovi: osnova. npr. pridjevski i imenski atribut. razlikovanje imenica tipa res i imenica tipa dies. i 7. grafem (slovo). U osmom razredu uËenici mogu izreke smjestiti i u kontekst razvoja rimske knjiæevnosti tj. prepoznavanje funkcije dijelova nezavisno sloæenih reËenica NASTAVNA CJELINA: DEKLINACIJA IMENICA I PRIDJEVA TEME 1.i odeklinacije. 2. diftong (dvoglas). Glasovni sustav KljuËni pojmovi: fonem (glas). (npr. i 2. Funkcija rijeËi u reËenici KljuËni pojmovi: dijelovi reËenice: subjekt. Imenice 3. nastavak. Imenice 1. Imenice 2. Obrazovna postignuÊa: prepoznavanje funkcije dijelova jednostavno pro